Finansijski Rasteretiti Privredu ISSN 0350-5340 Godina LVI Broj 1 Januar 2020

Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović Finansijski rasteretiti privredu ISSN 0350-5340 Godina LVI Broj 1 Januar 2020. Broj ISSN 0350-5340 Godina LVI

Dr Zoran Vukčević Sanja Ćalasan Dragan Turčinović Investiciono - razvojni fond Pivara Trebjesa Tunik Milijardu eura "Trebjesin" pivski Eko kapi plasirali u razvoj pečat prepoznatljiv iz blaga privrede u svijetu prirode privredne asocijacije,institucije ipojedincedadajupredlogezanagrade Komoreza2019.godinu. ZA DODJELUNAGRADAPRIVREDNEKOMORECRNEGORE2019.GODINU Članice Komore,organeodboreudruženjaidrugeoblikeorganizovanjauKomori, Nagrade ćebitidodijeljene naDanPrivredne komoreCrne Gore, 21.aprila 2020.godine. Detaljnija objašnjenja,kriterijumi iupitnicidostupni sunainternet adresi:www.privrednakomora.me Na osnovučlana 8Pravilnika onagradama Privredne komoreCrne Gore,objavljujese Predlozi sedostavljajudo16.marta2020.godine,upisanoj formi, naadresu: Privredna komora Crne Gore,ul.NovakaMiloševa29/II,Podgorica 81000, 4. Nagrada zaunapređenjemenadžmenta Nagrade sedodjeljujuusljedećimkategorijama: faksom: 020230493ilie-mailom:[email protected] 2. Nagrada zadruštvenu odgovornost 1. Nagrada zauspješnoposlovanje KONKURS (članice Komore,pojedinciiligrupe) 3. Nagrada zainovativnost Kontakt telefon: 020230545 (članice Komore,pojedinci) POZIVAMO! (članice Komore) (članice Komore)

IMPRESUM 3 Broj 1 Januar 2020. Sadržaj

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se KONKURS ZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2019. GODINU

Izdavač: Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora 1. Nagrada za uspješno poslovanje Tel: +382 20 230 545 (članice Komore) e-mail: [email protected] http://www.privrednakomora.me

2. Nagrada za društvenu odgovornost Redakcijski odbor: (članice Komore) Predsjednica: Ljiljana Filipović 3. Nagrada za inovativnost Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko (članice Komore, pojedinci ili grupe) Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja 4. Nagrada za unapređenje menadžmenta Radusinović, Zoran Nikolić (članice Komore, pojedinci) Urednica: Milka Pižurica Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović Novinar: Igor Perović 6 Finansijski rasteretiti privredu Prevod: Dragana Domazetović, Maja POZIVAMO! Šćepanović Drobnjak

Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, Adresa Redakcije: privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2019. godinu. Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II President of the Chamber of Economy of Montenegro Vlastimir Golubović Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2020. godine. Podgorica 81000, Crna Gora 9 Reducing the financial burden on the economy as priority Tel: +382 20 230 439 Zoran Vukčević, PhD, Chairman of the Board of Directors of the IDF e-mail: [email protected] Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.me 23 A billion euro invested in the economic development Dizajn: Ivan Mrvaljević, Executive Director of EPCG Directorate for Development Predlozi se dostavljaju do 16. marta 2020. godine, u pisanoj formi, na adresu: and Engineering Privredna komora Crne Gore Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, 34 Extremely important and environmentally friendly kilowatts from HPP Komarnica faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected] List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. Customs Administration Kontakt telefon: 020 230 545 PDF verziju možete preuzeti na: 41 Zero tolerance for corruption http://www.privrednakomora.me/ Sanja Ćalasan, the Executive Director of Brewery "Trebjesa" multimedija/glasnik 51 The beer seal of "Trebjesa" is recognized worldwide Ratko Nikolić, CEO of Business Intelligence Consulting 66 Leaders in providing business information Dragan Turčinović, the owner of "TUNIK – Nikšić" d.o.o 78 Herbal products for the foreign market IMPRESUM

Januar 2019. Broj 1 4

Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za Ratko Nikolić, direktor Business razvoj i inženjering EPCG 64 Inteligence Consulting Izuzetno značajni i Lideri u pružanju poslovnih ekološki prihvatljivi informacija kilovati iz Komarnice

Dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono - razvojnog fonda Milijardu eura plasirali u razvoj privrede

Dragan Turčinović , vlasnik "TUNIK – Nikšić" d.o.o. Eko kapi iz blaga prirode

28 Nemanja Katnić, državni 48 sekretar u Ministarstvu finansija Sanja Ćalasan, izvršna Reformom poreskog direktorica Pivare "Trebjesa" sistema pospješiti "Trebjesin" pivski pečat efikasnost i smanjiti prepoznatljiv u svijetu sivu ekonomiju

Broj 1 Januar 2020. 5

Listajući Glasnik...

1986. Mala privreda - velika šansa

ala privreda je velika razvojna šansa Crne Gore u narednom srednjoročnom periodu zbog čega joj je u planskim dokumentima dato prioritetno mjesto. Društveni sektor male privrede je nerazvijen, radne organizacije su malobrojne i nemaju značajniji Muticaj na privredne tokove naše zemlje, pisao je Glasnik 1986. godine. U tom sektoru zastupljeno je svega nekoliko oblasti: za- natstvo sa 28 organizacija udruženog rada, industrija sa 12, građevinarstvo sa osam i stambeno-komunalna oblast sa četiri. Organizacije udruženog rada male privrede učestvuju sa 6,9 odsto u ukupnom broju OUR-a dok je njihov udio u broju zaposljenih 2,3 odsto.

Prosječan broj zaposljenih u jednoj organizaciji udruženog rada male privrede je 55 radnika, dok je taj broj u ukupnoj privredi trostruko veći i iznosi 147. Na kraju 1984. godine u maloj privredi bilo je zaposljeno 2.960 radnika ili 4,3 odsto više nego u 1983.

Stanje nije bolje ni u individualnom sektoru. U 1985. godini u oblasti ličnog rada bilo je 3.300 radnji sa 4.216 zaposlenih što je mnogo manje od zakononom utvrđenog minimuma.

Zahvaljujući aktivnostima Koordinacionog odbora Privredne komore Crne Gore za praćenje i sprovođenje Društvenog dogovora o razvoju male privrede u našoj zemlji u neki opštinama su intenzivirane aktivnosti za njen brži razvoj i postignuti solidni rezultati. 2001. Uvoz manji od izvoza

obna razmjena za prva dva mjeseca 2001. godine iznosila je 62 miliona dolara u čemu je izvoz učestvovao sa 36,9, a uvoz 25, 1 milion dolara. U odnosu na isti period 2000. ukupna robna razmjena smanjena je 16, 1 odsto u čemu je izvoz rastao za 33,3, a uvoz Rzabilježio pad od 45,8 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom ostvarena je 147,4 odsto što je 87,4 odsto indeksnih poena više u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav odnos rezultirao je suficitom trgovinskog bilansa od 11,9 miliona dolara - prvi put poslije 1990. godine.

Najveći obim trgovinske razmjene ostvarili smo sa razvijenim zemljama i to 86 odsto uz istovremeno povećanje izvoza na ta tržišta za 24,1 odsto. Uvoz je smanjen iz svih zemalja: iz razvijenih za 42,6 odsto, iz zemalja u razvoju 76,4, i onih u tranziciji za 38,4. U robnoj strukturi izvoza najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju 91,6 odsto, od čega 82,2 odsto čini aluminijum. Izvoz je po sadržaju stepena obrade proizvoda nepovoljan za Crnu Goru jer se od ukupnog plasmana van naše zemlje 86,7 odsto odnosi na proizvode obične prerade dok proizvodi visoke prerade učestuju sa 4,9 odsto. Kad je o uvozu riječ finalni proizvodi čine 60,2 odsto, obične prerade 30,9 odsto i neo- brađeni proizvodi 8,9 odsto, zabilježio je Glasnik 2001. godine.

Januar 2019. Broj 1 6

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović Finansijski rasteretiti privredu

Broj 1 Januar 2020. 7

iva ekonomija je glavni izazov crnogorske ekonomije. Njeno suzbijanje u svim segmentima, siner- Sgijom privrede i nadležnih organa, na kojem se intezivno radi, značajno će doprinijeti širenju poreske osnovice, većim lokalnim i državnim prihodima, što je preduslov da se privreda dodatno oslobodi finansijskih opterećenja, rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Glasnik: Molimo Vas, okarakterišite ekonomske trendove u Crnoj Gori u 2019. godini.

V. Golubović: Ekonomiju Crne Gore u 2019. godini ka- rakteriše rast bruto domaćeg proizvoda, podstaknut rastom aktivnosti u građevinarstvu, trgovini, turizmu i većini vidova saobraćaja, zatim rast zaposlenosti i zarada, veći priliv neto stranih direktnih investicija, te smanjenje deficita platnog bilansa.

BDP je tokom tri kvartala 2019.godine rastao po stopi od 3,8%. Rast ekonomije rezultat je rasta, prije svega, u turizmu gdje je zabilježen rast broja turista od 18,3% odnosno broja noćenja od 11,3%, i sektora građevinsarstva u kojem je građevinska aktivnost povećana 18,7%. Promet u trgovini tokom tri kvartala 2019. povećan je 6,1%.

Jedini sektor koji bilježi pad je industrijska proizvodnja od 8,1%, dominantno usljed pada proizvodnje u sektoru "snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom", što je posljedica nepovoljnih hidrometeoroloških uslova i niže proizvodnje struje iz hidroelektrana.

Tokom tri kvartala 2019. većina vidova transporta bilje- ži rast. Promet robe u drumskom i željezničkom tran- sportu veći je 10,3% i 10,5%, respektivno, promet robe u lukama veći je za 7,4%, dok je promet putnika na ae- rodromima povećan za 7,1%. Prihodi od turizma su za devet mjeseci 2019. viši za 9,3% u odnosu na isti period prošle godine.

Povoljna kretanja na tržištu rada u 2018, podstaknuta dinamičnom ekonomskom aktivnošću, nastavljaju se i u 2019. Zaposlenost je tokom devet mjeseci 2019. godine u odnosu na isti period prethodne godine veća 8,2%, prvenstveno u sektoru građevinarstva i turizma, dok je broj nezaposlenih manji za 17,2%. Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja i početkom novembra je iznosila 15,4% (18,2% u istom periodu 2018. godine).

Strane direktne investicije kao jedan od pokretača rasta crnogorske ekonomije bilježe rast u ovoj godini. Poda- tak da je neto priliv SDI u prvih deset mjeseci veći za 14,8% u odnosu na uporedni period prethodne godine, Postoji prostor za govori da je Crna Gora prepoznata kao stabilan ambi- zajednički nastup jent u koji je vrijedno investirati. privrednika zemalja Fiskalna konsolidacija dala je pozitivne rezultate u Zapadnog Balkana na smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja EU tržištu od kojeg rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru. će svi imati koristi, Crna Gora je na ovogodišnjoj rang listi izvještaja "Glo- naveo je Golubović . balni indeks konkurentnosti" Svjetskog ekonomskog foruma zauzela 73. mjesto sa 60,8 poena, odmah iznad svjetskog prosjeka 60,7. U poslednjem izvještaju Svjet-

Januar 2019. Broj 1 8

ske Banke o lakoći poslovanja 2020. zauzela je istu poziciju kao i u tržištima, neophodno je uložiti dodatne napore svih kreatora turi- prethodnom, 50. mjesto od 190 rangiranih zemalja, s tim što je zna- stičke ponude, kako bi se Crna Gora promovisala na evropskom i čajan napredak postignut u oblasti dobijanja građevinskih dozvola svjetskom tržištu i postala cjelogodišnja turistička destinacija. i prekogranične trgovine. Glasnik: Koliko je biznis ambijent stimulativan za crnogorske Glasnik: Jedan od glavnih izazova za ekonomiju je i spoljnotrgo- kompanije i sa kakvim problemima se oni suočavaju u poslovanju? vinski deficit. Po Vašem mišljenju, šta je potrebno uraditi da bi se V. Golubović: Tokom 2018. i 2019. godine predstavnici Komore pos- uravnotežili spoljnotrgovinsku razmjenu? jetili su preko 2.000 privrednih subjekata, te razgovarali o poslo- V. Golubović: Struktura crnogorskog izvoza u posljednjih desetak vanju, uslovima obavljanja privredne djelatnosti i ograničenjima. godina je značajno promijenjena u korist izvoza usluga čije je uče- Tom prilikom saopšteno je da su najčešća ograničenja poslova- šće u ukupnom izvozu povećano na preko 70%. U tom smislu je, nju, koja ujedno utiču i na konkurentnost domaće privrede: siva pored jačanja konkurentnosti uslužnog sektora, kao najveće ka- ekonomija i nelojalna konkurencija, (ne)likvidnost/naplata po- tegorije, za Crnu Goru veoma važno da diverzifikuje izvoz robe i traživanja, visoki troškovi rada (prije svega doprinosi na zarade), poveća dodatu vrijednost u izvozno orjentisanoj proizvodnji. To bi nedostatak povoljnih kredita/nedostupna finansijska sredstva za istovremeno doprinijelo većoj pokrivenosti uvoza izvozom i sma- realizaciju poslovnih ideja, nedostatak kvalitetnog stručnog kadra, njenju deficita robne razmjene sa inostranstvom. visoka poreska opterećenja - lokalne takse i naknade, porez na nepokretnosti u pojednim lokalnim samoupravama, administrativne Glasnik: Koji su sektori privrede najznačajniji za dalji ekonomski barijere, itd. rast? Predstavnici privrede, lokalnih samouprava i Vlade su saglasni V. Golubović: Naša zemlja ima značajan potencijal za dalji razvoj da je siva ekonomija glavni izazov crnogorske ekonomije. Njeno sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, turizma i ener- suzbijanje u svim segmentima, sinergijom privrede i nadležnih getike. Za jačanje izvoznog potencijala posebno je važan sektor organa, na kojem se intezivno radi, značajno će doprinijeti šire- energetike. Izgradnja vjetroelektrana, zatim hidropotencijal, čije je nju poreske osnovice, većim lokalnim i državnim prihodima, što je iskorišćenost manja od jedne trećine, te potencijal sunčeve ener- preduslov da se privreda dodatno oslobodi finansijskih optereće- gije koji se može porediti sa područjima Grčke i Italije, uz najavlje- nja. nu izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju i Podgorici, daju nam za pravo da vjerujemo da će Crna Gora u najskorije vrijeme postati Glasnik: Da li ste zadovoljni saradnjom privrednika zemalja Regi- izvoznik električne energije. Dodatan podsticaj predstavlja i reali- ona? U kom je pravcu treba razvijati? zacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore V. Golubović: Regionalna ekonomska integracija i saradnja pred- i Italije. Ovaj projekat značajno će uticati, ne samo na Crnu Goru, stavljaju nezaobilazan faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti već i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana. Privredna preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem EU. saradnja u regionu je i dalje ispod optimalnog nivoa. Realnost Glasnik: Za ekonomski rast Crne Gore su najzaslužnije strane di- udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev rektne investicije a najviše ih je u turizmu. Time se svakako po- savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktiv- boljšava kvalitet turističkog proizvoda i doprinosi popularnosti nosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa naše destinacije. Koji su potezi neophodni da bi se ovi trendovi tehnološki naprednom Evropom. nastavili? Prednosti regionalne ekonomske integracije su mnogobrojne, od V. Golubović: Rast sektora turizma poslednjih godina praćen je kojih su, među ostalima, povećanje trgovinske razmjene, zajednič- realizacijom brojnih infrastrukturnih projekata, koji će Crnu Goru ki izlazak na velika tržišta, lakši pristup većoj bazi potrošača kao i učiniti privlačnom turističkom destinacijom. To su projekti Porto većem broju kvalifikovanih radnika, dodatnim izvorima finansira- Novi u Kumboru, Luštica Bay, Plavi horizonti i Porto Montenegro u nja kao i novim tehnologijama. Takođe, veća regionalna ekonom- Tivtu, izgradnja hotela Kraljičina plaža na Svetom Stefanu i drugi. ska integracija podrazumijeva veći ekonomski rast i više radnih mjesta. Poslednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju sjeverne regije odnosno planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U tu- Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje rističku infrastrukturu (nove staze, žičare...) će do 2022.godine biti poslovnih veza sa kolegama u Regionu, svjesni potrebe fokusira- investirano 140 miliona eura, koji se odnose na izgradnju skijališta nja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života ap- Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valori- solutni prioriteti. zaciju durmitorskog skijališta. Takođe, izgradnja auto puta koji Izvozna korpa zemalja Zapadnog Balkana za plasman u Evropsku će povezati sjever i jug naše zemlje, dodatan je podstrek za razvoj uniju je veoma raznovrsna zato je nužno da ne postoji međusob- turizma, te privlačenje novih investitora koji bi gradili turističke na konkurencija. Razlike u specijalizovanoj proizvodnji pojedinih centre na sjeveru zemlje. zemalja nude mogućnosti veće regionalne integracije, kao i inte- Nadalje, u cilju privlačenja većeg broja turista potrebno je nastaviti graciju u lancu proizvodnje u sektorima prehrambene industrije, aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će automobilske industrije, turizmu. obogatiti turističku ponudu, te doprinijeti promociji regiona, pod- Imajući u vidu različite prednosti i slabosti svake od zemalja regi- sticati diverzifikaciju turističke ponude kroz razvoj zdravstvenog, ona, postoji prostor za zajednički nastup na EU tržištu od kojih će vjerskog, kulturnog, nautičkog, kongresnog i drugih vidova turiz- svi imati koristi po osnovu ekonomske regionalne saradnje Zapa- ma, te nastaviti i povećati finansijsku podršku za razvoj inovativ- dnog Balkana. nih turističkih proizvoda. Pored nastavka promocije na emitivnim

Broj 1 Januar 2020. 9

President of the Chamber of Economy of Montenegro Vlastimir Golubović Reducing the financial burden on the economy as priority

There are plenty of opportunities for joint participation of the WB business communities in the EU market, which will provide numerous benefits to all stakeholders, said Golubović.

rey economy represents the main challenge of the Monte- of goods increased by 7.4%, while number of passengers transpor- negrin economy. The synergy of the business community ted by air increased by 7.1%. For the nine months of 2019 tourism Gand the public authorities, with respect to combating the revenues rose by 9.3% compared to the respective period in the grey economy in all segments, will contribute to expanding the tax previous year. base, higher incomes on the local and state level, which represent Favourable trends in the labour market in 2018, fuelled by dynamic the precondition to reduce financial burden on the business com- economic activity, have continued in 2019 as well. During the nine munity, said the President of the Chamber of Economy of Monte- months of 2019 compared to the respective period of the previous negro Vlastimir Golubović. year, employment increased by 8.2%, primarily in the construction Glasnik: Would you please present the economic trends in Monte- and tourism, while the number of the unemployed decreased by negro in 2019? 17.2%. The unemployment rate kept recording a decreasing trend and in the beginning of November it amounted to 15.4% (18.2% in V. Golubović: Montenegro"s economy in 2019 was characterized by the respective period in 2018). the growth of gross domestic product, fuelled by the growth of activities in the construction sector, trade, tourism, and most forms Foreign direct investments as one of the growth engines of the of transport, followed by growth in employment and wages, higher Montenegrin economy increased this year. The increase of net FDI inflow of net foreign direct investments and reduction of the cur- inflow in the first nine months by 14.8%, compared to the respec- rent account deficit. tive period in the previous year, speaks of Montenegro as a stable environment worth to invest in. During the first three quarters of 2019, GDP grew by 3.8%. The economic growth is a result of the growth in the tourism industry, par- Fiscal consolidation has yielded positive results with respect to ticularly regarding the number of tourists by 18.3% and the overni- increase in source revenues of the budget, reduced expenditures ghts by 11.3%, as well as in the construction sector by 18.7%. During for social benefits as well as the slowdown of the growth of the three quarter of 2019 turnover in trade increased by 6.1%. wage fund in the public sector.

The industrial production was the only sector, which recorded a According to the "Global Competitiveness Index" Report, published decline by 8.1%, predominantly due to the decline in the sector by the World Economic Forum, Montenegro was ranked 73rd sco- "electricity, gas and steam supply", as a result of unfavourable we- ring 60.8 (the world average is 60.7). According to the latest 2020 ather conditions and lower production of electricity from hydro- World Bank"s Doing Business Report, Montenegro is ranked 50th power plants. out of 190 countries, thus keeping the same position as in 2019. The most significant progress was recorded in terms of obtaining During the first three quarters of 2019, most modes of transport re- building permits and cross-border trade. corded growth. The amount of goods transported by road and rail increased by 10.3% and 10.5% respectively, the maritime transport Glasnik: The foreign trade deficit represents one of the main chal-

Januar 2020. Broj 1 10

Broj 1 Januar 2020. 11

lenges for the economy. In your opinion, what needs to be done in and to become a year-round tourist destination. order to balance the foreign trade? Glasnik: To what extent has the business environment been sti- V. Golubović: The structure of Montenegro"s exports changed si- mulating for the Montenegrin companies? What problems does gnificantly over the last 10 years in favour of exports of services, the business community face? whose share of total exports grew to over 70%. In this regard, in ad- V. Golubović: During 2018 and 2019, the Chamber representatives dition to strengthening the competitiveness of the service sector, visited more than 2,000 companies and discussed the operations, as the largest export category, it is very important for Montenegro conditions for the economic activities and business barriers. On to diversify export of goods and increase added value in export- that occasion, it was announced that the most common barriers to -oriented production. This would also contribute to greater export- business, which also affect the competitiveness of the local eco- -import coverage and a decrease in the foreign trade deficit. nomy are: the grey economy and unfair competition, (il)liquidity/ Glasnik: What are the most important sectors for further econo- debt collection, high labour costs (primarily contributions on sala- mic growth? ries), lack of favourable credits/unavailable financial funds for the implementation of business ideas, the lack of skilled professional V. Golubović: Our country has significant potential for further de- staff, the high tax duties - local taxes and fees, property tax in cer- velopment of the agri-food industry, tourism and energy. The ener- tain municipalities, administrative barriers, etc. gy sector is particularly important for strengthening the export potential. Construction of the wind farm, followed by hydro poten- Representatives of businesses, local governments and the Gover- tial, of which less than one-third is utilized, and the potential of so- nment agree that the grey economy is a major challenge for the lar energy that can be compared with Greece and Italy, in addition Montenegrin economy. The synergy of the business community to the announced construction of solar power plants in Ulcinj and and the public authorities, with respect to combating the grey eco- Podgorica, give us the right to believe that Montenegro will soon nomy in all segments, will contribute to expanding the tax base, become an exporter of electricity. The realization of the project of higher incomes on the local and state level, which represents the the submarine cable between Montenegro and Italy represents an precondition to reduce financial burden on the business commu- additional encouragement, as this project will significantly affect, nity. not only Montenegro, but also the electricity market in the region, Glasnik: Are you satisfied with the cooperation between the busi- which will be connected with the EU market via our country and ness communities in the region? Which activities need to be un- Italy. dertaken in order to foster the cooperation? Glasnik: The economic growth of Montenegro was mostly contri- V. Golubović: Regional economic integration and cooperation re- buted by foreign direct investments, mostly in tourism. This will present essential factors of increasing stability, competitiveness definitely improve the quality of the tourism product and contri- and economic capacity of the Western Balkans. Economic coope- bute to the popularity of our destination. What are the necessary ration in the region is still far below the optimal level. The need for moves in order to keep these trends? association and joint activities in the region is imposed as a requi- V. Golubović: The growth in the tourism sector in recent years has rement of modern times, in order to reduce the lagging in produc- been followed by the implementation of numerous infrastructure tivity and competitiveness of our economies and quickly catch up projects, which will make Montenegro an attractive tourist desti- with technologically advanced European countries. nation. These projects include Porto Novi in Kumbor, Luštica Bay, The advantages of regional economic integration are numerous, Plavi horizonti and Porto Montenegro in Tivat, construction of the such as increasing trade exchange, joint participation in the big hotel Kraljičina plaža in Sveti Stefan and others. market, easier access to a larger customer base and a larger num- In recent years, increasing attention is paid to the development ber of skilled workers, additional resources and new technologies. of the northern region and mountain tourism, which have great Also, greater regional economic integration implies higher econo- potential. By 2022, EUR 140 million will be invested in the tourist mic growth and more jobs. infrastructure (new tracks, ski lifts ...), i.e. the construction of the The WB business community is clearly committed to strengthe- ski resorts Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim and Hajla and a ning business ties with colleagues in the region, aware of the need further valorisation of the Durmitor ski resort. The construction to focus on the future in which economic development and quality of the highway, which will connect the north and south of our co- of life are the absolute priorities. untry, also represents an additional impulse for the development of tourism, and attracting new investors, who would build tourist The export basket of the Western Balkans for the placement in the centres in the north of the country. EU market is very diverse, so we should not compete against each other. Differences in the specialized production of certain coun- Furthermore, in order to attract more tourists it is necessary to tries offer opportunities for greater regional integration as well as continue with the activities on creation of joint tourism products, integration into the production chain in the food industry, auto- which will enrich the tourist offer, contribute to the regional pro- motive industry, tourism. motion, encourage the diversification of the tourism offer through the development of health, religious, cultural, nautical, congress Bearing in mind the various advantages and disadvantages of and other forms of tourism, then keep providing and increase fi- each of the countries in the region, the economic regional coope- nancial support for the development of innovative tourism pro- ration of the Western Balkans offer plenty of opportunities for a ducts. In addition to continuing promotion in the source markets, joint participation in the EU market, which will provide numerous all creators of the tourist offer need to put further efforts in order benefits. for Montenegro to be promoted in the European and world market

Januar 2020. Broj 1 12

Sastanak sa rukovodstvom Poreske uprave Privreda ostvaruje povoljne rezultate, raste naplata svih poreza

Crnoj Gori je evidentan rast prijavljene dobiti i naplaćenih nogorska privreda u 2019. godini" koju je uradila Privredna komo- poreza, što govori o tome da privreda sve bolje posluje. Po- ra, a sa akcentom na oblasti koje su u fokusu ovih institucija. reska uprava je u 2019. godini naplatila 75 miliona eura po- U Predsjednik Golubović je kazao da se nastavlja dinamičan rast reza na dobit, što je za šest miliona, ili devet procenata više nego crnogorske ekonomije po stopi koja je među najvećim u Evropi. u 2018. Riječ je o za tri miliona većem iznosu u odnosu na plani- Rastu najviše doprinose investicije koje su u 2019. više 15 odsto u rani. Ovo je saopšteno 23. januara 2020. godine, tokom sastanka odnosu na prethodnu. Rezultati zabilježeni u brojnim privrednim predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića i granama, prije svega turizmu, građevinarstvu, trgovini, što prati i direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše. rast zaposlenosti po stopi 8,2 odsto, uvjeravaju da će taj trend biti Razgovarano je o ekonomskim kretanjima, na temelju Analize "Cr- nastavljen.

Broj 1 Januar 2020. 13

reskoj upravi omogućava da manje primjenjuje represivne mjere.

- U prethodne četiri godine naplatili smo 4,168 milijarde eura poreza čime smo premašili plan za 201 milion – naveo je prvi čovjek Crna Gora ima Poreske uprave, dodajući da je u 2019. naplaćeno 80 miliona eura značajan poreski više od planiranog. potencijal, kojem U prethodne četiri godine nivo dospjelog poreskog duga smanjen za 210 miliona eura. Na dan 31. decembar 2019. on je iznosio znatno doprinosi 378.142.829 eura. i 4.385 novih Tokom trajanja programa reprograma poreskog duga ukupno je privrednih subjekata naplaćeno 62,7 miliona eura, a Mugoša očekuje da će u naredne u 2019. godini. dvije godine ovaj iznos preći 100 miliona. - Poreska uprava i na ovaj način podržava održivo poslovanje privrednih subjekata – rekao je on.

Reforma Poreske uprave, prema Mugošinim riječima, realizuje se kroz tri međunarodna projekta. Među njima je projekat reforme poreske administracije vrijedan 18,5 miliona eura, koji obuhvata nabavku integrisanog IT sistema uz modernizaciju poslovnih procesa i elektronsku fiskalizaciju koja će početi 1. januara 2021. godine. Reforma se odnosi i na formiranje novog data centra i poreske policije.

- Poreska uprava je dobila priznanje kao najtransparentnija držav- na organizacija u Crnoj Gori i Regionu – kazao je Mugoša.

Predsjednik Komore je tokom sastanka ponovio raniju inicijativu ove asocijacije da se, u procesu elektronske fiskalizacije, privrednici, posebno mali, ne opterećuju troškovima nabavke neophodne opreme, već da ih preuzme Vlada. On je zatražio da testni period primjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji bude što duži, te da obuhvati što više obveznika u ruralnim područjima da bi se utvr- dilo da li je adekvatna pokrivenost internetom za ovu namjenu.

Istakao je zalaganje privrede da se proizvodna preduzeća oslobode poreza na dobit koju reinvestiraju u tehnološke kapacitete i nova radna mjesta, zatim da se raspon stope poreza na nepokretnosti za privredne objekte smanji na 0,25 – 0,50 odsto, umanji PDV na svježu ribu, jaja i prerađevine od mesa, te da se u svim hotelima na služenje hrane primjenjuje niža stopa PDV od sedam odsto, nezavisno od kategorije.

Prilkom predavanja finansijskih izkaza Komora će insistirati na potpunom i tačnom popunjavaju statističkog aneksa.

Sagovornici su se saglasili da intenzivno sarađuju kako bi bla- govremeno informisali privredu o svim planiranim izmjenama fiskalnih propisa i aktivnostima Poreske uprave. Komora će dati doprinos predstojećem Poreskom karavanu, te pružiti kadrovsku i tehničku podršku edukativnim aktivnostima Poreske uprave.

U radu sastanka učestvovali su potpredsjednici Privredne komore Ljiljana Filipović i Ivan Saveljić, generalni sekretar Pavle D. Ra- dovanović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta, direktorica Sek- Direktor Mugoša je predstavio rezultate Poreske uprave u pretho- tora za analize i istraživanja dr Nina Drakić, direktorica Sektora dnom periodu. za finansije i računovodstvo Milica Janković i predstavnici Pore- - Rast privrednih aktivnosti direktno utiče na fiskalni potencijal, ske uprave: Gordana Pejović, v.d. pomoćnice direktora u Sektoru od kog direktno zavisi visina poreskih prihoda. Poreska uprava za velike poreske obveznike, Danilo Jovanović, v.d. pomoćnika najbolje prepoznaje da Crna Gora ima značajan poreski potencijal, direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Tanja Mugoša, kojem znatno doprinosi i 4.385 novih privrednih subjekata u 2019. načelnica Odjeljenja za upravljanje rizicima, Anđelko Jovanović, godini – rekao je Mugoša. načelnik Odsjeka za održavanje i razvoj softvera, te Milica Vuletić, načelnica Odsjeka za edukaciju javnosti. Na naplatu poreza utiče i rast fiskalne kulture obveznika, što Po-

Januar 2019. Broj 1 14

Potpisan Sporazum o saradnji Privredne komore i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Objaviće prvi Leksikon privrede

redsjednici Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo- već dogovoren prvi korak u realizaciji sporazuma. vić i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti akad. prof. - Sa uvaženim predsjednikom CANU dogovoreno je da iniciramo dr Dragan K. Vukčević potpisali su 30. januara 2020. godine P izradu prvog Leksikona privrede Crne Gore – rekao je Golubović. Sporazum o saradnji ovih institucija. Predsjednik akad. prof. dr Dragan K. Vukčević saopštava da Spora- - Izuzetno mi je zadovoljstvo što smo potpisali Sporazum o sara- zum sa Komorom predstavlja nastavak saradnje CANU sa najzna- dnji Privredne komore i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, čajnijim institucijama u Crnoj Gori. institucija dugog trajanja i time stvorili pretpostavke da objedinje- nim naučnim, umjetničkim, kulturnim i privrednim kapacitetima - Ovaj sporazum predstavlja doprinos institucionalnom jačanju doprinosemo ukupnom razvoju Crne Gore – rekao je Golubović. Crne Gore kao države. Jedan od prvih zajedničkih projekata Ko- more i CANU biće Leksikon privrede Crne Gore, ne samo da bismo Sporazum utvrđuje zajednički interes za trajnu saradnju, koja se popisali imena i institucije, već i kako bismo od zaborava sačuvali odnosi na: obezbjeđenje uslova za promociju, angažovanje i usavr- neke značajne ličnosti koje su gradile našu zemlju u oblasti ekono- šavanje mladih i talentovanih kadrova; zajednički rad na naučno- mije - rekao je Vukčević. istraživačkim i razvojnim projektima, ili u saradnji sa pojedinim privrednim društvima; održavanje zajedničkih naučnih skupova, Planirani Leksikon biće još jedan primjer podrške Privredne ko- okruglih stolova i rasprava; izdavanje publikacija, kao i drugim po- more značajnim publikacijama na temu ekonomije, koje daju po- slovima od zajedničkog interesa. sebnu vrijednost crnogorskom izdavaštvu.

Golubović je saopštio da je u razgovoru sa predsjednikom CANU

Broj 1 Januar 2020. 15

Neophodna dobra komunikacija vlasnika, lidera i osoba u menadžerskom timu, jer se to reflektuje na relacije zaposlenih na nižim hijerarhijskim pozicijama.

Unapređenje konkurentnosti zaposlenih Komunikacione vještine

rivredna komora Crne Gore organizovala je 30. januara 2020. komunikacije imamo negativne i višestruke posljedice. godine seminar na temu - Komunikacione vještine. Skup je - Prvi korak ka unapređivanju komunikacionih vještina, jeste realizovan u cilju unapređenja konkurentnosti zaposlenih. P utvrđivanje sopstvenih slabosti u komuniciranju, odnosno pre- Uvodnu riječ imao je dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obra- poznavanje negativnih obrazaca ponašanja koje koristimo. Tada zovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore. On je rekao da je se otvara prostor za usvajanje novih vještina u komuniciranju, a komunikacija univerzalni način razmjene informacija, misli, sta- primjena asertivne komunikacije uvijek daje bolje rezultate i kva- vova, želja. litetnije odnose koje gradimo sa najbližim okruženjem, ličnim ili poslovnim - ocijenila je Striković. - Dobre komunikacione vještine, konstruktivno rješavanje konflikata i umjeće slušanja sagovornika su bitni faktori uspjeha u sva- Slavica Striković potencira da su komunikacione vještine izuzetno kodnevnom poslovnom i privatnom životu - naveo je Perazić. bitne u savremenom svijetu preduzetništva i to iz više aspekata.

Prema njegovim priječima komunikacija je univerzalni način - Najprije onaj ko gradi ozbiljnu firmu i ima zdravu viziju razvoja razmjene informacija, misli, stavova, želja. Ova edukacija će nam sopstvenog posla prvo će razmišljati o odnosima među ljudima pomoći da, kroz praktično vježbanje podižemo svijest o značaju unutar sopstvene firme. Zato su neophodne dobre komunikacije komunikacionih alata i znanja. prvo vlasnika, lidera i osoba u menadžerskim timom, jer se to reflektuje na relacije zaposlenih na nižim hijerarhijskim pozicijama. Predavačica je bila Slavica Striković koja je diplomirala je na Elek- Jednako važna stvar, kada govorimo o komunikaciji u preduze- trotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Ona do sada reali- tničkim fimama, koje prodaju proizvod ili uslugu, da je komunika- zovala više od 500 obuka, treninga, seminara, radionica i predava- cija sa tržištem ili krajnjim korisnicima beskrajno bitna kako bi taj nja o različitim temama iz oblasti ljudskih prava, komunikacionih biznis bio uspješan- ocijenila je ona. vještina i analize medija. U tome je značaj komunikacionih vještina za preduzetništvo, zato Predavačica Striković je govorila je o pojmu i vrstama komuni- je dobro da zaposleni pohađaju bar nekoliko ovakvih edukacija. kacije i njenoj važnosti, rješavanju konflikata kroz asertivno po- Nabitniji aspekt poznavanja ovih vještina je da se dobrom komu- našanje odnosno praktičan rad i akcentovala je značaj aktivnog nikacijom prvo podiže sopstveno samopouzdanje, vjera u lične slušanja za izgradnju komunikacionih vještina. kvalitete i tako se uspostavlja komunikacija i sa onima u najbli- Slavica Striković je potencirala da su komunikacione vještine va- žem ličnom prostoru, pa onda u poslovnom okruženju, zaključila žna tema u današnjem vremenu zbog brzog odvijanja života, stal- je Slavica Striković. ne trke za zaradom, koja je posebno prisutna u preduzetništvu. Seminar o komunikacionim vještinama bio je izuzetno posjećen, Dodala je da je komunikacija danas sve lošija, sve je više nestr- prisustvovalo mu je preko 90 predstavnika privrede i institucija, pljenja i nervoze, što se odražava na komuniciranje sa najbližima, koji su kroz mnogobrojne komentare sa predavačicom, iz više ali i širim, odnosno poslovnim okruženjem. Zbog loše i nedovoljne uglova, rasvijetlili ovu temu.

Januar 2019. Broj 1 16

Sastanak o unapređenju poslovnog ambijenta Logistički pravac preko barske luke učiniti konkurentnim

ovećanje intenziteta tranzitnih tokova preko Crne Gore di- od najznačajnijih projekata željezničkog saobraćaja. Riječ je o rektno bi uticalo na rast obima aktivnosti Luke Bar i Port of kontejnerskom vozu koji će saobraćati od Bara do Beograda. Sa- PAdria, željezničkih te drumskih operatora, ocijenjeno je na opšteno je da je potrebno kreirati najpovoljnije uslove, u smislu ci- sastanku, o unapređenju logističkog pravca preko barske luke, or- jene i kvaliteta usluge, kako bi ovaj projekat dao najbolje rezultate. ganizovanom u Privrednoj komori Crne Gore. Predstavnici Luke Bar i kompanije Port of Adria istakli su zahtjev Predstavnici Privredne komore i kompanija Luka Bar, Port of da se smanji naknada za upotrebu obale i sredstva dobijena po tom Adria, Montecargo, Željeznička infrastruktura, Održavanje želje- osnovu usmjere u njeno uređenje. Naknada sada iznosi 60 centi zničkih sredstava, Željeznički prevoz ističu da je osim intenzivira- po toni i tri puta je veća nego u Luci Ploče. Smanjenjem ove na- nja trasporta na pravcu Srbija-Bar, neophodno pozicioniranje ove knade unaprijediće se konkurentnost barske luke, ocijenjeno je na luke kao alternativne za robu iz Bosne i Hercegovine, te Kosova. sastanku.

U cilju stvaranja uslova za privlačenje tranzitnih roba u Crnu Goru U okviru Slobodne zone Luke Bar potrebno je formirati biznis zone neophodan je zajednički nastup na tržištu preduzeća Luka Bar, u kojima bi se omogućili stimulansi za poslovanje kompanija, što Port of Adria, Montecargo, Srbija Kargo, te Željezničke infrastruk- je nužan preduslov za njen dalji razvoj. Već postoji značajno in- ture i donošenje jedinstvene cijene za sve vrste roba, zaključeno teresovanje za poslovanje u Slobodnoj zoni, a ono bi bilo znatno je na sastanku. veće ukoliko bi postojale stimulativne mjere sa lokalnog i držav- nog nivoa. Najavljeno je da će početkom februara krenuti realizacija jednog

Broj 1 Januar 2020. 17

Istaknut je zahtjev da se smanji naknada za upotrebu obale i sredstva dobijena po tom osnovu usmjere u njeno uređenje.

Na tu temu biće organizovan sastanak sa predstavnicima mini- Saopšteno je da Montecargo planira da u 2020. godini preveze starstava finansija i ekonomije, te Uprave carina. 1,364 miliona tona robe. Tome će doprinijeti transport novih roba – rude gvožđa za potrebe HBIS Group iz Smedereva i koncentrata Privredna komora će predložiti Ministarstvu finansija izmjenu Bakra za kompaniju iz Bora. pravilnika (PROPISA) kako bi se otklonila zabrana točenja goriva u brodove na vezovima i sidrištima. Aktuelno rješenje da se brodovi U radu sastanka učestvovali su Vlastimir Golubović, predsjednik remorkerima prebacuju do benzinske stanice Jugopetrola znatno Privredne komore, Vojo Banović, predsjednik Skupštine ove aso- utiče na troškove prevoznika. cijacije, Danilo Gvozdenović, potpredsjednik, Vladan Vučelić, iz- vršni direktor Luke Bar, sa komercijalnim direktorom Dragutinom Inicirano je organizovanje sastanka sa predstavnicima Ministar- Nikovićem i direktorom Sektora razvoja Dedom Đelovićem, zatim stva unutrašnjih poslova i Direkcije za vanredne situacije, u cilju Sedat Kara, izvršni direktor Port of Adria, Ljubiša Ćurčić, izvršni povećanja transporta B materije preko Luke Bar. Izostanak ovog direktor Željezničke infrastrukture, Momčilo Mićunović, predsje- posla doveo bi do gubitaka za sve učesnike u transportnom lancu. dnik Odbora direktora Održavanja željezničkih voznih sredstava, Potrebno je poboljšanje uslova za intermodalnost, a prvi korak je Slavenko Jovanović, predsjednik Odbora direktora Montecarga, izrada studije koja bi između ostalog predložila aktivnosti razvoja Eldin Mucević, predsjednik Odbora direktora Željezničkog prevo- sveobuhvatnog intermodalnog transportnog sistema. Privredna za, te Mitar Bajčeta, savjetnik predsjednika Komore. komora će inicirati izradu takve studije koja bi mogla da uključi i eksperte iz CANU.

Januar 2019. Broj 1 18

Edukacija Menadžment u savremenim kompanijama

Broj 1 Januar 2020. 19

rivredna komora Crne Gore je 23. i savremeni menadžment razlikuje, kazao čeka da se stvari dese, nego mora predvid- januara 2020. godine organizovala je profesor dr Božo Mihailović. jeti promjene i prilagođavati im se. Jer, ako seminar sa temom "Menadžment u se čeka na promjene, slijedi bankrot – re- P Pojašnjava da promjene u okruženju tje- savremenim kompanijama". kao je Mihailović. raju menadžere i menadžment da se bitno Predavač je bio prof. dr Božo Mihailović, drugačije odnose prema svom poslu, trži- Savremeni menadžer treba da ima vizi- redovni profesor Ekonomskog fakulteta štu, potrošačima, zaposlenima i firmi koju ju, strategiju, da poštuje svoje saradnike, Univerziteta Crne Gore i predsjednik Save- zastupa. Naveo je da na promjene utiče sasluša drugu stranu, da bude "menadžer za ekonomista Crne Gore. globalna ekonomska kriza, te da trenutnu jedan na jedan". situaciju odlikuje je spori rast, opasnost od - Savremene promjene sve više iniciraju - Menadžer treba da bude samo trener, a "double-dip" recesije (stanje u kojem pri- potrebu privrednika da na drugačiji način vizija mora da bude svakog pojedinačnog vreda poslije početne recesije i oporavka upravljaju kompanijama, ali i malim bizni- člana menadžmenta. Ako firma nema ponovo ulazi u nju), te da niko ne može da som. Kompanije se sve više okreću digita- uspjeha, tada je kriv menadžment – kazao tvrdi kako će svjetska privreda izgledati lizaciji, kao sasvim novom načinu za rje- je predavač. narednih nekoliko godina. šavanje problema. Filozofija biznisa se iz Menadžeri, dodaje, moraju znati šta se de- temelja mijenja, kao i potrošači – rekao je Osnovi uspješnosti biznis filozofije su ide- šava na tržištu i okruženju, te da se edu- direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet ja, upornost, samoprijegorni rad na duge kuju. Privredne komore prof. dr Mladen Perazić. staze, dok su dvije ključne poluge proak- tivnost prema okruženju i stalne inovacije. - Izreka "Čovjek se uči dok je živ" danas Na seminaru je govoreno o promjenama u važi više nego ikad. U Crnoj Gori moramo ovoj oblasti na globalnom nivou i odgovo- Nove osobine savremenih kompanija su mnogo više i brže da hvatamo korak sa reno na pitanja kakav treba da bude savre- nova količina informacija, stalno učenje i trendovima savremenog menadžmenta meni menadž(er)ment, kako organizovati promjene, dvosmjerna komunikacija, novi i usavršavamo se u ovim oblastima – za- timski rad i postići kontinuiranu inovaciju kanali prodaje, individualaizacija kupaca, ključio je on. u ovim oblastima. Predstavljeni su primje- povećanje logistike. ri kako (ne) treba raditi. Seminaru je prisustvovalo 37 predstavnika - Poruka menadžmentima da su promje- kompanija i institucija. Ekonomska situacija potpuno je različita u ne sve veće i brže, te zahtijevaju od njih odnosu na sva dosadašnja vremena, pa se proaktivan pristup. Menadžer ne smije da

Promjene su sve veće i brže, te zahtijevaju od njih proaktivan pristup.

Januar 2019. Broj 1 20

Dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono - razvojnog fonda Milijardu eura plasirali u razvoj privrede

Broj 1 Januar 2020. 21

lasirali smo prvu milijardu eura za deset godina od osnivanja IRF-a, a Pšto je značajan rezultat. To govori o kontiuitetu našeg uspješnog i posvećenog poslovanja. Ponosni smo na ostareni rezultat znajući da su realizovana sredstva namijenjena kreiranju mogućnosti za rast i razvoj crnogorske ekonomije, koji se ogleda i u preko 16 hiljada otvorenih novih kao i očuvanje postojećih radnih mjesta, rekao je dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda.

Glasnik: IRF je nedavno obilježio deceniju uspješnog rada. Čestitamo značajan jubilej. Molimo Vas da ukratko napravite presjek prvih deset godina podrške privredi. Kakve ste rezultate postigli, sa kojim izazovima suočavali i koje godine su bile najbolje sa aspekta poslovanja IRF-a?

Z. Vukčević: Investiciono razvojni fond je nedavno proslavio jubilej, 10 godina postojanja. Period od 10 godina za jednu institu- ciju i nije toliko dug, ali, ipak, u tom periodu Investiciono-razvojni fond je postigao zna- čajan rezultat, plasirana je prva milijarda eura u crnogorsku ekonomiju.

Od 2013. godine imamo značajan rast plasmana sredstva. IRF je u prethodnom periodu kada je osnovana institucija na godi- šnjem nivou plasirao do 15 miliona eura, a sada plasiramo i preko 200 miliona. Tako da je 2019. godina bila rekordna jer smo plasirali 241 miliona eura i na taj način smo pokazali da imamo potencijala da uložimo tako značajna sredstva kada je u pitanju crnogorska ekonomija i kada su u pitanju preduzetnici, mala i srednja preduzeća ali i velika.

Ponosni smo na ostvareni rezultat, znajući da su realizovana sredstva namijenjena kreiranju mogućnosti za kontnuirani rast i razvoj crnogorske ekonomije.

Kontinuirani ekonomski rast i razvoj u cilju unaprjeđenja kvaliteta životnog standarda je strateški cilj Crne Gore. To je bio i prioritet u radu IRF-a u proteklom periodu, koji se ogleda i u preko 16 000 otvorenih novih i Za deset godina poslovanja IRF je očuvanih postojećih radnih mjesta. postigao značajne rezultate i pokazao Glasnik: U kojoj mjeri je, po Vašem mišlje- da ima potencijal za podsticanje nju, IRF doprinio razvoju domaće ekonomi- kontnuiranog rasta i razvoja je, posebno u opštinama na sjeveru zemlje, te otvaranju novih radnih mjesta? Koje su crnogorske ekonomije. Tokom 2019. privredne grane naročito ostvarile benefite godini ova institucija ostvarila je od podrške IRF-a? rekorde u plasmanu sredstava privredi. Z. Vukčević: IRF je, kroz razvoj preduze- tništva, i to podrškom posebnim ciljnim grupama, kao što su mladi, početnici, žene,

Januar 2019. Broj 1 22

visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprivredni proi- Osim kvantiteta bitan je i kvalitet plasmana, a on se mjeri po tome zvodjači, zanatlije, inovativno preduzetništvo, ICT biznis, klaster- koliki je procent loših kredita. Investiciono-razvojni fond svaki ska proizvodnja, plasirao preko 60 miliona eura u proteklih 10 go- euro koji dobije od Međunarodnih finansijskih institucija, kako bi dina. pribavio sredstva koja plasira u crnogorsku privredu, mora na vrijeme da vrati tim institucijama. To znači da moramo biti sigurni Za razvoj biznisa od posebne važnosti je obezbijediti kontinuira- u svaki euro našeg plasmana. Procedure koje smo definisali su ni rast i razvoj preduzeća. Zato smo u proteklom periodu poseb- procedure koje upravo vode računa o tome da svaki euro mora da nu pažnu posvećivali postojećim preduzećima sa ciljem da mikro bude namjenski upotrijebljen i da predstavlja siguran plasman. preduzeće pređu u mala, mala u srednja i srednja u velika. To smo IRF je definisao poslovnu politiku da vodi računa o tome da se radili kroz: ulaganje u prioritetne sektore, podsticaj konkuretnosti obezbijede svi bitni preduslovi da projekat uspije i da taj biznis živi i diversifikaciju crnogorske ekonomije. Za ove namjene plasirano jer ako biznis oživi i ako taj preduzetnik to što proizvede uspije i je 640 miliona eura. Poboljšanje likvidnosti postojećih preduzeća i da proda, onda IRF nema problema, odnosno, preduzetnik nema za tu namjenu smo plasirali preko 600 miliona eura i sačuvali od problema. Osim toga, IRF nudi najpovoljnija kreditna sredstva u stečaja preko 650 preduzeća. Kroz podršku green field i brown field pogledu ročnosti, grejs periodu kao i kamatne stope u odnosu na investicijama podržali smo 14 projekata u ukupnom iznosu od 32,5 sve ostale finansisjke institucije u Crnoj Gori. miliona eura. Da bi biznis bio uspješan, potrebno je da postoji dobra infrastruktura i na lokalnom i na državnom nivou. To se u odredje- U strukturi NPL-a najčešće učestvuju poljoprivrednici, ali IRF ipak noj mjeri smatra i preduslovom daljih investiranja, zato smo za te uspješno obavlja finansiranje ovih projekata u saradnji sa Mini- namjene obezbijedili blizu 60 miliona eura. starstvom poljoprivrede.

Sve aktivnosti koje Investiciono-razvojni fond sprovodi sa poseb- Banke ne žele da finansiraju poljoprivredne proizvođače, upravo nom pažnjom su bile usmjerene ka podsticaju kreiranja poslovnog iz razloga jer je ovo najrizičnija ciljna grupa. Stručne službe IRF-a ambijenta, povećanju ulaganja i kreiranja novih mogućnosti koje konstantno vrše praćenje klijenata (prije, u toku i nakon realizacije će podržati preduzetničke incijative u opštinama na sjeveru Crne investicije) što nam pomaže da održavamo stalni kontakt i djelu- Gore. jemo preventivno, u slučaju gdje za to ima potrebe i na taj način sprečavamo nastajanja mogućih problema u preduzećima i dopri- U manje razvijene opštine uloženo je blizu 400 miliona eura. Podr- nosimo podršci i razvoju biznisa. Dakle, posvećeni smo svakom ška prioritetnim sektorima razvoja, kao što su: održivi i zdravstve- projektu pojedinačno I pratimo sve faze njegove realizacije. Su- ni turizam, održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, drvoprera- ština naše poslovne politike jeste realizacija biznis ideje, jer samo da, proizvodnja, obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost, u toj varijanti preduzetnik je u mogućnosti da redovno izmiruje novi materijali i održive tehnologije i ICT, su u konstatnom fokusu svoje obaveze - plaća fakture prema dobavljačima, redovno plaća Investiciono razvojnog fonda Crne Gore. Namjerno kažemo da je poreze Državi i uredno izmiruje svoje kreditne obaveze. plasirana prva milijarda eura jer za uspjeh od posebne važnosti kontinuitet. Zato je IRF spreman za nove izazov, nove ciljeve i nove Glasnik: Kakvi su planovi za budućnost IRF-a? Šta priželjkujete da zadatke. budu rezultati ove institucije u narednih 10 godina rada?

Glasnik: Privrednici uvijek navode IRF kao svijetli primjer podrške Z. Vukčević: Optimistično gledamo i na godinu u koju smo zako- razvoju, dok ističu uglavnom nepovoljne kreditne uslove kod ko- račili. Finansijski planom predviđen je plasman u iznosu većem mercijalnih banaka. Molimo Vaš komentar. nego što je to bilo u prethodnoj godini.

Z. Vukčević: Za one preduzetnike koji imaju dobru ideju ali nema- Naš finansijski plan za 2020. godinu je na nivou od 200 miliona ju dovoljan kolateral kako bi obezbijedili kredit, IRF je u saradnji eura, ali kazali smo da je to minimum. Za 2019. godinu definisali sa Evropskim investicionim fondom obezbijedio garantne šeme smo finansisjkim planom plasman od najmanje 180 miliona eura, u iznosu od 80 miliona eura. Njihova primjena počela je u okviru a zapravo je plasirano 241 milion. Očekujem da ćemo i u 2020. go- COSME programa, krajem prošle godine, a garancije iznose do 50 dini nastaviti taj trend rasta. odsto kredita. Planom za ovu godinu predviđeno da IRF nastavi sa povoljnim Ovim instrumentom želimo dati šansu svima onima koji iskre- uslovima kredititranja. Obezbijeđena su sredstva za ciljne gru- no namjeravaju da se bave biznisom i svima onima koji imaju pe kojima se nude i beskamatne kreditne linije za: visokoškolce, potencijal da se bave biznisom, šansa da to i urade. Dostupan je tehnološke viškove i start-up biznise gdje su nosioci žene. Raz- i garantni fond namijenjen najsiromašnijem stanovništvu. Svima vijanjem garantnih šema, nastojaće da mladim ljudima budu do- koji žele da pokrenu biznis IRF će u Saradnji sa Evropskim investi- stupna finansijska sredstva, a radiće i na rješavanju problema li- cionim fondom kroz Program zapošljavanja i socijalne inovacije kvidnosti preduzeća. "Easi", pomoći u tome. Glasnik: Ostvarujete značajnu saradnju sa Privrednom komorom Svi oni koji iz te kategorije stanovništva imaju mogućnost da se Crne Gore. Molimo da saopštite više detalja i zašto je ovo partner- bave biznisom biće u prilici da dobiju garanciju i do 80 odsto. Da- stvo od značaja za naše privrednike. kle, oni će obezbijediti samo kredit od 20 odsto ali isto tako daćemo Z. Vukčević: Saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore, kao i šansu onim preduzećima koja žele da zaposle ljude koji pripadaju svim Vladinim institucijama, sa kojima IRF sarađuje, svakako ima toj kategoriji stanovništva, da takođe koriste i taj instrument. značajnu ulogu da kroz svoje djelovanje zajednički direktno dopri- Nivo loših kredita (NPL) je ispod državnog prosjeka, a glavni razlog nesemo podsticaju kreiranju novih potencijala, unaprijeđenju po- za to su dobro definisane procedure na koje, kako kaže, privrednici stojećih, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju ekonomskog nekada imaju zamjerke. Međutim, za to ima opravdanje. ambijenta u našoj Državi, njenom rastu i razvoju u cjelini.

Broj 1 Januar 2020. 23

Zoran Vukčević, PhD, Chairman of the Board of Directors of the Investment and Development Fund A billion euro invested in the economic development

Januar 2020. Broj 1 24

During 2019, IDF realized record placement of funds to the economy.

e have invested the first billion thousand new jobs are created and the exi- sustainable agriculture and food producti- euro in ten years since the esta- sting jobs are preserved. on, wood processing, production, renewa- blishment of the IDF, which is a ble energy sources and energy efficiency, W Glasnik: To what extent, in your opinion, significant result. It proves the continuity of new materials and sustainable technologi- has the IDF contributed to the development our successful and dedicated business. We es and ICT, are in a constant focus of the of the domestic economy, especially in the are proud of the achieved results knowing Montenegrin Investment Development municipalities in the north of the country, that the funds are intended for creating of Fund. I have intentionally said that the and to job creation? Which industries have opportunities for growth and development first billion euro has been placed because particularly benefited from IDF support? of the Montenegrin economy, which is re- the continuity is of particular importance flected in the fact that over sixteen- thou Z. Vukčević: In the past ten years, IDF has for success. That is why the IDF is ready for sand new jobs are created and the existing placed over EUR 60 million through the new challenges, new goals and new tasks. jobs are preserved- said Zoran Vukčević, development of entrepreneurship, and su- Glasnik: Businessmen always mention the Chairman of the Board of Directors of the pport to the specific target groups, such as IRF as a bright example of development Investment and Development Fund. young people, beginners, women, college support, while pointing out mostly unfavo- graduates, technological surpluses, indi- Glasnik: The IDF has recently celebrated a urable credit conditions with commercial vidual agricultural producers, artisans, in- decade of successful work. Congratulati- banks. Could we get your comment? novative entrepreneurship, ICT business, ons on a significant jubilee. Could you ple- cluster production, etc. Z. Vukčević: For those businessmen who ase briefly summarize the first ten years of have a good idea, but do not have sufficient your support to business? What results did It is of particular importance for the busi- collateral to secure a loan, IDF in cooperati- you achieve, what challenges did you face ness development to ensure continuous on with the European Investment Fund has and what were the best years in terms of growth and development of the company. provided guarantee schemes in the amo- IRF business operating? That is why in the past period we have paid unt of EUR 80 million. Their implementati- special attention to existing companies Z. Vukčević: The Investment and Deve- on began under the COSME program at the with the aim of transforming micro enter- lopment Fund has recently celebrated its end of the last year, while guarantees are prises into small ones, small into medium 10th jubilee. The period of ten years for one up to 50 % of the loan. and medium-sized into large companies. institution is not that long, but, neverthe- We did this through: investing in priority With this instrument we want to give a less, during that period the Investment and sectors, boosting competitiveness and di- chance to all those who genuinely intend Development Fund has achieved a signifi- versifying the Montenegrin economy. A to do business and to all those who have cant result, the first billion euro was inve- total of EUR 640 million has been invested the potential to do business. A guarantee sted in the Montenegrin economy. for these purposes. In order to improve the fund is also available for the poorest po- Since 2013, we have recorded significant liquidity of existing companies, we have pulation. IDF will, in cooperation with the growth in the placement of funds. In the invested over EUR 600 million and saved European Investment Fund, help anyone previous period, when the institution was over 650 companies from bankruptcy. wishing to start a business, through the established, the IRF invested up to EUR 15 Using greenfield and brownfield invest- "Easi" Employment and Social Innovation million annually, and now these funds are ments, we have supported 14 projects total- Program. over EUR 200 million. Thus, 2019 was a re- ling EUR 32.5 million. For a business to be All those in this category of population who cord year, given that we invested EUR 241 successful there needs to be a good infra- have the opportunity to do business will be million and therefore we showed that we structure both locally and nationally. This able to get a guarantee of up to 80 percent. have the potential to invest such signifi- is to some extent considered as a precon- Thus, they will only provide a loan of 20 cant funds when it comes to the Monte- dition for further investment, which is why percent, but we will also give the chance to negrin economy, entrepreneurs, small and we have dedicated close to EUR 60 million those companies that want to hire people medium-sized enterprises, but also the lar- for these purposes. belonging to that category of population, to ge ones as well. All the activities that the Investment and also use this instrument. We are proud of the achieved results, Development Fund carries out with par- The level of non-performing loans (NPL) is knowing that the funds are intended for ticular attention were directed towards below the national average, and the main creating of opportunities for continuous stimulating the creation of a business en- reason for this are the well-defined proce- growth and development of the Montene- vironment, increasing investments and dures, to which the businessmen some- grin economy. creating new opportunities that will su- times have objections. However, there is pport entrepreneurial initiatives in the mu- The continuous economic growth and de- justification for this. nicipalities in the north of Montenegro. velopment aimed at improving the quality In addition to quantity, the quality of pla- of living standards is a strategic goal of Nearly EUR 400 million has been invested cements is also important, and it is mea- Montenegro. It has also been a priority in in less developed municipalities. The su- sured by the percentage of non-performing the work of the IDF in the past period, whi- pport to the priority development sectors, loans. The Investment and Development ch is reflected in the fact that over sixteen such as: sustainable and health tourism,

Broj 1 Januar 2020. 25

Fund must return every euro it receives from the International Financial Institutions in order to obtain funds it invests in the Montenegrin economy. This means that we must be sure of every euro of our placement. The procedures we have defined are exactly procedures that make sure that every euro has to be properly used and represents a safe placement.

The IDF has defined a business policy to ensure that all the essential prerequisites are met for the project to succeed and for that business to come to life, because if the business comes to life and if that entrepreneur succeeds to sell what he/she produces, then the IDF has no problem, that is, the entrepreneur has no problem. In addition, the IDF offers the most favourable credit facilities in terms of maturity, grace period as well as interest rates with respect to all other financial institutions in Montenegro.

Farmers are most often involved in the NPL structure, but the IDF still successfully finances these projects in cooperation with the Ministry of Agriculture.

Banks do not want to finance farmers, precisely, exactly because it is the most risky target group. IDF"s expert services constantly monitor clients (before, during and after the realization of the investment), which helps us to keep constant contact and to act preventively, in cases where there is need, thus preventing possible problems in the companies and contributing to the support and business development. So, we are dedicated to each project individually and we follow all stages of its realization. The essence of our business policy is the realization of a business idea, because only in this variant the entrepreneur is able to regularly settle his/her obligations – to pay invoices to suppliers, to regularly pay taxes to the state and duly settle his/her credit obligations.

Glasnik: What are your plans for the future of the IDF? What do you expect the results of this institution to be in the next 10 years?

Z. Vukčević: We are also optimistic about the current year. The financial plan envisages a placement in the amount higher than in the previous year.

Our financial plan for 2020 is at the level of EUR 200 million, but we said it is a minimum. For 2019, we have defined a financial plan with a placement of at least EUR 180 million, and in fact 241 million have been placed. I expect that we will continue this growth trend in 2020 as well.

The plan for this year is for the IDF to continue with favourable lending conditions. Funds are ensured for target groups who are also offered interest-free credit lines, among whom are: college graduates, redundancies and start-up businesses where women are holders. By developing guarantee schemes, we will endeavour to make available financial resources to young people and we will also work to address the company"s liquidity problems.

Glasnik: You have good cooperation with the Chamber of Econo- my of Montenegro. Could you please tell us more details and why this partnership is important to our businesses?

Z. Vukčević: The cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro, as well as with all governmental institutions with which IDF cooperates, certainly has a significant role through our actions to jointly contribute directly to stimulating the creation of new potentials, promotion of existing ones, new job creation and improvement of the economic environment in our state, its growth and development as a whole.

Januar 2020. Broj 1 26

CG ekonomija u ovoj godini će rasti Priliv stranih investicija 712,8 3,1 odsto miliona eura Crna Gora Svjetska banka (SB) je u najnovijim global- Ukupan priliv stranih direktnih investicija vijesti nim prognozama povećala procjenu rasta (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine izno- crnogorske ekonomije za ovu godinu 0,7 sio je 712,8 miliona eura, dok se istovreme- procentna poena, na 3,1 odsto. no iz zemlje odlilo 398 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke SB je u junu prognozirala rast crnogorskog Izgradnja ovog auto-puta skratiće, kako se (CBCG). bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu go- procjenjuje, putovanje do Beograda na četi- dinu od 2,4 odsto. Neto priliv stranih direktnih investicija, ri sata, umjesto sadašnjih devet sati. odnosno razlika između njihovog priliva i SB je u najnovijem januarskom izvještaju, "Što se tiče iduće deonice auto-puta, od odliva u prvih 11 mjeseci prošle godine iz- pod nazivom Globalne ekonomske per- Mateševa do Andrijevice, planiramo da nosila je 314,8 miliona eura, što je 3,9 odsto spektive, u koji je agencija Mina-business ove godine počnemo pregovore sa Vladom više nego u istom periodu 2018. godine. imala uvid, povisila prognozu rasta za pro- Crne Gore", rekao je Šifei. šlu godinu na tri odsto, sa ranije prognozi- "Ukupan priliv stranih direktnih investicija ranih 2,9 odsto. bio je 4,6 odsto manji nego u uporednom Od kabla već prihodovali tri miliona periodu 2018. godine, što je rezultat sma- eura Iz te međunarodne finansijske institucije njenja priliva po osnovu vlasničkih ula- su saopštili da bi rast ekonomije u narednoj ganja", navodi se u Biltenu, prenosi Mina godini trebalo da iznosi 2,8 odsto, što je 0,5 Business. procentna boda više u odnosu na junsku prognozu. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio 89,2 miliona eura, SB je prognozirala rast crnogorske ekono- dok su povlačenja sredstava nerezidenata mije u 2022. godini od 3,2 odsto RTCG. investiranih u Crnu Goru iznosila 308,8 miliona. The Long Beach Hotel dobija novi izgled u 2020 Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 387,6 mili- Kompanija Karisma Hotels Adriatic Monte- ona eura, što čini 54,4 odsto ukupnog. Od negro, dio hotelske grupacije Karisma Ho- toga je u nekretnine uloženo 156,7 miliona Dajući na raspolaganje trgovcima elek- tels & Resorts, nastavila je sa investicijama eura, a u preduzeća i banke 230,9 miliona trične energije samo dio svog kapaciteta u u hotele The Long Beach Hotel Montenegro eura. podmorskom energetskom kablu između i Holiday Village Montenegro u opštini Ul- Priliv SDI u formi interkompanijskog duga Crne Gore i Italije, kompanija Crnogorski cinj, piše CdM. iznosio je 290,5 miliona eura ili 40,7 odsto elektroprenosni sistem (CGES) je već pri- ukupnog. Ove godine, gosti će imati priliku da uži- hodovala oko tri miliona eura, saopštila je vaju u renoviranom The Long Beach Hotel u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora Montenegro, i uživaju u novom dizajnu, CRBC: Radovi na auto-putu biće direktora CGES-a Vesna Bracanović. koji odiše toplinom i modernizmom. završeni u roku - Prva potvrda opravdanosti ovog poduhva- Sada Ulcinj, pored luksuznog porodičnog ta je stigla već u decembru prošle godine Kang Šifei, iz kompanije CRBC koja gradi rizorta Holiday Villages Montenegro, može sa puštanjem podmorskog kabla između autoput u Crnoj Gori, kaže da će učiniti sve da se pohvali savremenim all inclusive ho- Italije i Crne Gore u komercijalni rad, u ko- da prva dionica od Podgorice do Kolašina telom na Velikoj Plaži. jem CGES raspolaže sa 200 MW. Dajući na bude završena u roku, do kraja septembra. raspolaganje trgovcima električne energi- The Long Beach Hotel Montenegro u novu "Građevinski radovi su završeni preko 80 je samo dio svog kapaciteta na ovoj novoj sezonu ulazi sa novim lobby-jem, restora- odsto… Ne možemo dati čvrste garancije ali granici (70 MW), CGES je već na godišnjim nom i otvoreno-zatvorenim bazenom. uložićemo svoje maksimume da ona bude aukcijama za 2020. godinu prihodovao oko Ovim je zaokružen drugi ciklus investicija. završena u roku, do kraja septembra", izja- tri miliona eura - kazala je Bracanović za vio je Šifei za televiziju Nova M. Pobjedu. Sa svojim strateškim partnerom TUI-jem, Karisma je revitalizovala turističku sezo- Prema njegovim riječima, na crnogorskom Prema njenim riječima, to znači da je ko- nu u Ulcinju, kako u kontekstu turističke terenu su se suočili sa brojnim izazovima. mercijalnom eksploatacijom jedne trećine ponude, tako i u kontekstu privlačenja i kapaciteta na novoj granici između Crne "Ovo je prvi put da smo došli u Evropu i suo- dovođenja turista iz Evrope, sa najeminen- Gore i Italije, CGES prihodovao više od po- čili se sa evropskim načinom rada. Drugi tnijih tržišta. lovine ukupnog prihoda koji je ostvario u izazov je birokratija i papirologija na koju prošloj godini na već postojećim električ- Karisma Hotels & Resorts svojim inovaci- nijesmo navikli, a treći je sam teren – veliki nim granicama. jama u turizmu će nastaviti sa konstan- broj mostova i tunela, duboki klanci, visoke tnim ulaganjima u hotele u Ulcinju, kako bi planine, nezgodna konfiguracija i nezgo- - Dosadašnji rezultati govore da projekat uspješno zadovoljila potrebe svih gostiju. dna stijenska masa", objašanjava Šifei. koji smo realizovali kroz strateško par-

Broj 1 Januar 2020. 27

tnerstvo sa Ternom daje dobre rezultate, a na raspolaganju i finansijski paket u iznosu i održivog razvoja - navodi se u pozivu. nastavljamo dalje intenzivno da radimo na od dvije hiljade eura, kao i komunikacionu Za sve nabrojane podsticaje za ovu godinu Transbalkanskom koridoru, odnosno 400 strategiju za dalji razvoj i promociju bizni- je predviđeno ukupno 20 hiljada eura. kV dalekovodu od Čeva do Pljevalja - rekla sa. U ovoj godini planiramo niz aktivnosti je Bracanović. na jačanju preduzetništva kroz projekte Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava Mladi preduzetnici, Žene u preduzetništvu za biznis planove ne može iznositi više od Podsjetila je da je CGES izgradnjom trafo- - naveo je Grbović. 25 odsto od ukupnog iznosa predviđenog stanice Lastva i njenim povezivanjem na budžetom Glavnog grada za podršku žen- postojeću elektroenergetsku mrežu da- Pobjednice konkurska su rekli da podrška skom preduzetništvu. lekovodom 400 kV Podgorica 2 Trebinje, realizovana kroz taj projekat za dalji razvoj odnosno izgradnjom dvosistemskog dale- njihovih ideja znači puno. Preduzeće, odnosno preduzetnica može kovoda 400 kV Lastva Cevo, stvorio predu- konkurisati za ukupan iznos ili dio sredsta- - Ne samo da će naši proizvodi dobiti veću slove za puštanje u rad podmorske interko- va za realizaciju aktivnosti iz biznis plana i vidljivost kroz prisustvo u najprometnijem nekcije sa Italijom. dužna je da to naznači. shopping mall-u u zemlji, već smo kroz - Intenzivno smo radili na projektu povezi- sredstva dobijena od Glavnog grada mogli Preduzetnice koje žele da počnu sopstve- vanja prenosnih sistema Crne Gore i Italije, dalje razvijati svoj proizvod kako bismo ga ni biznis treba da, između ostalog, prilože uložili velike napore i opravdali očekivanja. pripremili za izlaganje, a sve će biti kruni- prijavu za dodjelu bespovratnih sredstva, Izgradili smo prvo 400 kV postrojenje u sano marketinškom strategijom na kraju izrađen biznis plan, ovjerenu kopiju lične posljednjih 30 godina, po najsavremenijoj našeg boravka u Delti - rekle su pobjednice karte, original ili ovjerenu kopiju potvrde o tehnologiji i to na Crnogorskom primorju konkursa. neosuđivanosti za krivična djela protiv pri- gdje je bilo najpotrebnije - istakla je Braca- vrede i imovine. Najkreativniji preduzetnici koji su odabra- nović. ni na konkursu koji je realizovan krajem Preduzeća, odnosno preduzetnica koja je za Ona je dodala da je CGES lani uložio 18 mili- decembra prošle godine bili su Shimppo, realizaciju biznis plana koristila budžetska ona eura i završio 16 investicionih projeka- Irena Vuković, Studio Ribizla, Green Studio, sredstva, po javnom konkursu u prethodnoj ta, prenosi RTCG. Hiron Creative Lab, Neda Jovanović i Tina godini, prilaže i izvještaj o realizaciji biznis Mišljenović, Digitalbee, Pletent-buba fac- plana, sa detaljnim opisom faza realizaicje Pobjednici konkursa za kreativno tory, Kokoro, Cegerica i Virjanka, prenosi i obrazloženjem eventualnih odstupanja, preduzetništvo Mina-business. uključujući finansijski izvještaj sačinjen u skladu sa posebnim propisom.

Prvi pobjednici Konkursa podrške kreativ- Objavljen konkurs za podršku - Ukoliko preduzeće, odnosno preduzetni- nom preduzetništvu, projekat koji su rea- ženskom preduzetništvu ca u tom periodu nije koristila sredstva po lizovali Glavni grad, Delta City i Strategist, osnovu odluka Komisije, potrebno je do- otvorili su u Delta City-ju štandove za sve Komisija za raspodjelu sredstava za podr- staviti izvjavu o tome. Ukoliko ne dostave zainteresovane građane i goste Podgorice. šku ženskom preduzetništvu raspisala je tražene izvještaje o realizovanom biznis javni konkurs za raspodjelu sredstava iz - DigitalBee sa interaktivnom igricom Tan- planu iz prethodnih godina koji su finan- budžeta Glavnog grada opredijeljenih za gram za djecu i Kreativna zona grada sa sirani iz budžeta Glavnog grada, ne može podršku preduzetnicama. svojim šatorima biće prisutni u centralnom učestvovati u raspodjeli sredstava za godi- atrijumu Delta City-ja do 29. februara - na- Konkurs je namijenjen preduzetnicama nu u kojoj se sredstva raspodjeljuju - preci- vodi se u saopštenju PG Biroa. i preduzećima u kojima su žene nosioci zira se u pozivu. biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Biznis planovi koji se neće podržati su ak- izvršni direktor firme, sa prebivalištem, od- Glavnog grada, Kemal Grbović, kazao je da tivnosti koje su u nadležnosti ili odgovor- nosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada Glavni grad i Sekretarijat vrijedno rade na nosti Vlade, kao što je formalno obrazova- Podgorica, koji na njega treba da se prijave realizaciji programa aktivnosti koje se od- nje, formalna zdravstvena zaštita, biznis u narednih 45 dana. nose na stimulisanje preduzetništva u Pod- planovi kojima se traže finansijska sred- gorici, kako u fazi start up-a, tako i u daljoj Sredstva predviđena budžetom Glavnog stva za kupovinu i raspodjelu humanitarne fazi razvoja biznisa. grada za ovu godinu raspodjeljuju se za pomoći. biznis planove koji doprinose ostvarivanju - Jedan od takvih programa i mjera je i za- Takođe, neće se podržati biznis planovi utvrđenih ciljeva u strateškim dokumenti- jednički projekat koji upravo realizujemo u koji se isključivo temelje na jednokratnoj ma, programima i planovima Glavnog gra- partnerstvu sa Delta City-jem i agencijom izradi, pripremi i štmpanju knjiga, brošura, da. za marketing i komunikacije Strategist - biltena, časopisa, ukoliko objava takvih pu- rekao je Grbović. - Njima se naročito podstiče ekonomski i blikacija nije dio nekog šireg programa ili razvoj poljoprivrede i ruralnog područja i sveovuhvatnih i kontinuiranih aktivnosti, Prema njegovim riječima, pobjednici kon- organske poljoprivredne proizvodnje, stva- aktivnost koja se smatra nezakonitom ili kursa za kreativno preduzetništvo će to- raju uslovi i podstiče razvoj turizma, lova i štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko kom ove godine besplatno dobiti centralni ribolova, doprinosi afirmaciji i valorizaciji zdravlje, igre na sreću, duvan, alkoholna štand u Delti gdje će prodavati i prezento- kulturnog potencijala, tradicije i kulturne pića, izuzev proizvodnje vina i voćnih raki- vati svoje proizvode. posebnosti opštine, razvoj fizičke kulture i ja, nemoralne i nelegalne aktivnosti, Mina - U cilju dalje podrške svi dobitnici imaju sporta i doprinosi očuvanju životne sredine business.

Januar 2019. Broj 1 28

Nemanja Katnić, državni sekretar u Ministarstvu finansija Reformom poreskog sistema pospješiti efikasnost i smanjiti sivu ekonomiju

oreska politika Crne Gore zasniva se na sveobuhvatnosti vanja i pružanja usluga, tokom 2019. godine su usvojene izmjene obveznika (fizičkih i pravnih lica), niskim i konkurentnim i dopune Zakona o poreskim savjetnicima. Time je ustanovljeno Pstopama i veoma selektivnim olakšicama. Poreski sistem novo zanimanje poreski savjetnik (slično advokatima i notarima), Crne Gore sastoji se od više vrsta poreza (direktnih i indirektnih) i kao nezavisno i samostalno, u cilju pružanja savjeta poreskim i drugih fiskaliteta. carinskim obveznicima. Navedenim zakonom su uređeni uslovi za obavljanje poslova i organizovanje ispita za poreskog savjetni- U 2019. godini izvršene su izmjene Zakona o doprinosima za oba- ka, izdavanje i oduzimanje licence za rad, njegova prava, obaveze vezno socijalno osiguranje, čime su doprinosi za zdravstveno osi- i odgovornost, kao i druga pitanja od značaja za ovu djelatnost. U guranje na teret poslodavca smanjeni za 2 procentna poena i na taj tom cilju je donijet i Pravilnik o programu i načinu polaganja ispita način se učešće minimalne zarade u prosječnoj povećava na 43%. za poreskog savjetnika ("Službeni list Crne Gore", br. 73/19). Oče- Na ovaj način Vlada Crne Gore pokazuje spremnost da poreskom kivanja su da tokom 2020. godine imamo sproveden prvi ispit, te politikom doprinese poboljšanju životnog standarda svih stanov- da se formira komora poreskih savjetnika. Kroz ovaj novi institut nika. Takođe, izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica daćemo doprinos boljem razumijevanju, implementaciji, zakoni- su obuhvatile preciziranje određenih normativnih rješenja koje su tosti postupanja i rada svih privrednih subjekata u Crnoj Gori kao i u praksi stvarale nedoumice. Bitno je naglasiti da je od 1. januara otvaranju novih radnih mjesta. 2020. godine viša stopa poreza na dohodak od 11% ukinuta, i na taj način se oporezivanje dohotka u Crnoj Gori vrši po jednoj od Poseban izazov u prethodnom periodu za nas je predstavljalo najnižih stopa u Evropi. usvajanje Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Nji- me se uređuje postupak fiskalizacije gotovinskog i bezgotovinskog U cilju stvaranja pravnog okvira kojim se osigurava sloboda osni-

Broj 1 Januar 2020. 29

plaćanja u prometu proizvoda i usluga, sadržaj fiskalnog računa i godine. Potpisivanje navedene konvencije predstavlja značajan druga pitanja od značaja za ovaj proces. Riječ je o postupku koji korak naprijed, ne samo u ispunjavanju međunarodnih obave- sprovodi obveznik fiskalizacije gotovinskog i bezgotovinskog za Crne Gore u oblasti oporezivanja, već i u poboljšanju transpa- plaćanja dostavljanjem, organu uprave nadležnom za poslove na- rentnosti i jačanju poreske discipline obveznika.Takođe, Vlada je plate javnih prihoda, podataka o prometu proizvoda i usluga i fi- usvojila Informaciju o potrebi pristupanja Crne Gore Inkluzivnom skalnih računa u realnom vremenu. On to čini korišćenjem stalne okviru za BEPS. U tom cilju, ministar finansija je potpisao pismo internet veze i fiskalnog servisa, a u narednom periodu će se raditi namjere za pridruživanje Crne Gore ovom okviru, koje je upućeno na stvaranju uslova za njegovu implementaciju. Primjena nave- OECD-u. denog zakonskog rješenje planirana je za 1. januar 2021. godine, Što se tiče planova za 2020. godinu, oni će prije svega biti usmje- u cilju stvaranja pravnih pretpostavniki za njegovu punu imple- reni na zakonodavne aktivnosti iz oblasti poreske i carinske poli- mentaciju. tike. Naime, planirano je usvajanje Predloga zakona o izmjenama Krajem prošle godine, usvojene su izmjene i dopune Zakona o ak- i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim će se iz- cizama, a osnovni razlozi za izmjenu ovog zakona motivisani su vršiti usklađivanje važećeg akta sa Direktivom EU o zajedničkom potrebom unapređenja postojećeg zakonskog rješenja, njegovog sistemu oporezivanja za matične i zavisne kompanije u različitim usklađivanja sa relevantnim direktivama čijom primjenom bi se državama članicama. Cilj je eliminisanje dvostrukog oporezivanja doprinijelo boljoj naplati akcizne dažbine, kao i jačanju kontrolnih prihoda po osnovu dividendi i druge podjele dobiti koje zavisne mehanizama na planu borbe protiv sive ekonomije, kod prometa kompanije plaćaju matičnim kompanijama, kao i usklađivanje akciznim proizvodima. Navedenim zakonskim rješenjem, koje je zakona sa Direktivom EU o kamatama i autorskim naknadama u skupštinskoj proceduri, predloženo je uvođenje nove nacionalne među povezanim kompanijama u različitim državama članicama. aplikacije za akcize, odnosno novog informacionog sistema ko- Planirano je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jim će se omogućiti programsko povezivanje softvera za razmje- poreskoj administraciji, kojim će se uspostaviti opšta pravila o raz- nu podataka u digitalnom obliku. Navedenim zakonom je, u cilju mjeni informacija koja su utvrđena propisima Evropske unije, ugo- ujednačavanja cijena na domaćem tržitu sa cijenama u regionu, vorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugim među- kao i stimulisanja domaće proizvodnje i egzistencije akciznih ob- narodnim ugovorima i sporazumima koje je Crna Gora zaključila veznika na tržištu, predložena korekcija visine akcize za etil alko- sa državama članicama EU ili drugim zemljama. To je na primjer hol i gazirana pića sa dodatkom šećera. Navedenim zakonom je FATCA sporazum, koji propisuje obavezu automatske razmjene predloženo smanjenje akcize na tečnosti za punjenje elektronskih informacija o finansijskim računima u Crnoj Gori koja posjeduju cigareta sa postojeće od 0,9 eura/mililitru tečnosti na 0,07, čime će ili kontrolišu rezidenti države članice EU, SAD-a ili druge države, se osigurati stvaranje povoljnih tržišnih uslova i suzbijanje nele- u cilju suzbijanja poreske evazije i izbjegavanja plaćanja poreza. galne trgovine što su osnovni uslovi za stabilnije prihode. Predloženim rješenjem se planira da poreski organ razmjenjuje U cilju jačanja konkurentnosti i stvaranja mehanizama za unapr- informacije sa nadležnim organima drugih država na zahtjev, au- jeđenje proizvodne djelatnosti kada je u pitanju proizvodnja piva tomatski i spontano. Na zahtjev nadležnog organa druge države i u zanatskim uslovima (craft pivare), ovim zakonom se u akcizni spontano razmjenjuju se informacije o porezima bilo koje vrste, a sistem uvode mali nezavisni proizvođači piva, odnosno privre- automatski, odnosno bez prethodnog zahtjeva, u propisanim roko- dna društva, druga pravna lica ili preduzetnci koji se bave proi- vima, razmjenjuju se informacije o ostvarenim prihodima rezide- zvodnjom piva, radi njihovog stavljanja u promet. Takođe, ovim nata drugih država po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala i zakonom je predložena mogućnost nabavke goriva bez plaćanja o finansijskim računima koje u Crnoj Gori posjeduje ili kontroliše akcize a koja se upotrebljavaju za pogon ribolovnih plovnih obje- rezident države članice EU ili druge države (automatska razmje- kata i poljoprivrednih mašina na registrovanim gazdinstvima, uz na informacija o finansijskim računima rezidenata SAD shodno dozvolu oslobođenog korisnika koju bi izdavao carinski organ sa FATCA Sporazuma), kao i o izvršenim transakcijama između po- kontrolnom karticom. vezanih lica (Izvještaj zemlja po zemlja). Navedenim zakonom će se izvršiti poboljšanje postojećih rješenja koja se odnose na pod- Napominjemo, da je Crna Gora posvećena poreskoj transparentno- nošenje prijave za opštu registraciju, postupak plenidbe imovine sti i jačanju borbe protiv poreske evazije i sprječavanju izbjegava- poreskih obveznika, pravo zastarjelosti utvrđivanja i naplate po- nja plačanja poreza i u proteklom periodu je intenzivno radila na traživanja, kao i pravo na povraćaj više plaćene poreske obaveze i ispunjavanju kriterijuma Savjeta EU. Oni se zasnivaju na dogovo- poreskog kredita i dr. kojim će se izvršiti unaprijeđenje poreskog renim međunarodnim standardima u oblasti poreske transparen- sistema u cilju jasnog definisanja prava i obaveza i odgovornosti tnosti, pravednog oporezivanja i implementacije mjera za sprječe- učesnika u poreskom postupku, a što će imati za posledicu bolju vanje evazije poreske osnovice i premještanja dobiti (BEPS mjere). zaštitu prava poreskih obveznika i efikasnije pružanje usluga po- Stoga je Crna Gora, u 2018. godini, postala članica Globalnog Foru- reskim obveznicima s jedne strane, odnosno veću poresku disci- ma o transparentnosti i automatskoj razmjeni informacija za po- plinu i bolju naplatu javnih prihoda, s druge strane. reske svrhe i zajedno sa drugim zemljama će raditi na suzbijanju utaje poreza primjenom dva međunarodno dogovorena standarda Planirano je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona razmjene informacija: na zahtjev (EOIR) i automatske o finansij- o porezu na dodatu vrijednost, kojim će se nastaviti usklađivanje skom računu (AEOI). U tom cilju, intenzivno radi na usklađivanju jednog broja postojećih rješenja sa Direktivom Savjeta 2006/112 EZ nacionalnog poreskog zakonodavstva sa direktivama EU u dijelu o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost. Naime, tim administrativne saradnje u razmjeni informacija u oblasti opore- zakonom će se predložiti izmjene odredbi koje se odnose na sniže- zivanja. U Parizu, 3. oktobra 2019. godine, potpisana je Multilateral- nu stopu PDV na način što će se usluge pripremanja i usluživanja na konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u pitanjima, koju je Skupština Crne Gore usvojila 27. decembra 2019. svim hotelima oporezivati po sniženoj stopi od 7%, s obzirom na to

Januar 2019. Broj 1 30

je postojeći način oporezivanja usluga pripremanja i usluživanja aobraćaj u Crnoj Gori do 2035. razvijaće se u skladu sa stra- hrane, pića i napitaka u hotelima sa najmanje četiri zvjezdice u tegijom koja je usvojena prošlog juna, navodi se u analizi mi- Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Sredi- Skroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada šnjem i Primorskom regionu u suprotnosti sa Direktivom 2006/112 usvojila krajem prošle godine. Njene ključne smjernice treba da o zajedničkom sistemu PDV. Planiranim izmjenama će se doprini- trasiraju razvoj sektora u skladu s potrebama države i u saglasno- jeti unaprjeđenju konkurentnosti turističke privrede u cjelini kao i sti sa smjernicama Transevropske transportne mreže TEN-T i EU, smanjenju sive ekonomije što će posljedično imati pozitivan uticaj pišu Dnevne novine. na prihode od turizma kao i na ukupne budžetske prihode. Takođe, Cilj je, dodaje se, unapređenje ekonomske efikasnosti, sigurnosti, doprinijeće se povećanju hotelskih smještajnih kapaciteta što je u povezanosti i ekološke održivosti saobraćajnog sistema zemlje, skladu sa Strategijom razvoja turizma do 2020. godine čime će se kao i usaglašavanje sa nacionalnim i politikama EU. podstaći i otvaranje novih radnih mjesta u turističkoj djelatnosti. Kako bi oni bili adekvatno realizovani, Evropska komisija pomaže U tekućoj godini je planirano i donošenje novog Carinskog zakona razvoj transportne mreže. u cilju njegovog usaglašavanja sa Carinskim zakonom Evropske unije kojim će se olakšati protok robe koja tranzitira, ulazi ili izlazi S druge strane, Vlada je još krajem 2015. godine napravila prvu li- iz Crne Gore, kako bi se poboljšala konkurentnost preduzeća i is- stu prioritetnih infrastrukturnih projekata, na kojoj su se našla dva tovremeno zaštitili finansijski i ekonomski interesi države i sigur- ključna projekta Jadransko-jonski auto-put duž crnogorskog pri- nost i bezbjednost građana. Takođe, stvoriće se uslovi za prelazak morja koji predstavlja dio Mediteranskog koridora, te autoput Bar na bespapirno poslovanje i potpunu elektronsku razmjenu podata- Boljare kao dio proširenja koridora Bliski istok Istočni Mediteran. ka sa carinom. Podnošenje carinskih deklaracija, zahtjeva i obav- U okviru Jadransko-jonskog auto-puta, odnosno brze saobraćajni- ještenja će se vršiti isključivo elektronskim putem, što će značajno ce duž Crnogorskog primorja, prioritet je izgradnja obilaznice oko uticati na modernizaciju i pojednostavljenje trgovine. Budve. U vezi sa obavezama koje proizilaze iz konteksta trgovinskih ola- Investicioni okvir za Zapadni Balkan IFWB dao je 4,6 miliona eura kšica, od 2015. godine se aktivno radi implementaciji ovog među- za idejni projekat cjelokupne obilaznice duge 30 kilometara, te narodnog koncepta, pa je u prethodnom periodu formiran koordi- glavni projekat i tendersku dokumentaciju za prioritetnu kompo- nacioni mehanizam za praćenje ovog procesa i jačanje saradnje sa nentu od oko 13 kilometara. privatnim sektorom, kao i razvijen strateški dokument (Strategija trgovinskih olakšica) koji utvrđuje viziju i daje smjernice nadle- Iz Vlade podsjećaju da je do sada obezbijeđeno i 42,1 miliona eura žnim organima u ovoj oblasti. namijenjenih kofinansiranju izgradnje prioritetne komponente. Direktni benefiti za privredu i građane odnose se na smanjenje vremena potrebnog za sprovođenje procedura, a samim tim i na Auto-put Bar Boljare smanjenje troškova postupka. Takođe, na unaprijeđenje i pojednostavljenje procedura za izvoz i prevazilaženje uskih grla na izvo- - Nastavljaju se aktivnosti na izgradnji prioritetne dionice Smoko- znoj strani, povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, vac Uvač Mateševo auto-puta Bar Boljare. Vlada je sa izvođačem dalje unaprijeđenje ambijenta za privlačenje stranih direktnih radova, kompanijom China Road and Bridge Corporation CRBC, investicija, smanjenje mogućnosti za korupciju na granici i sho- zaključila tri priloga ugovora za izvođenje naknadnih radova. Defi- dno tome unaprijeđenje sistema naplate prihoda. Sve prethodno nisan je i novi rok za završetak radova, 30. septembar 2020. godine. navedeno imaće indirektnog uticaja na povećanje konkurentnosti U tom periodu će se izgraditi svi objekti neophodni za punu funk- crnogorske privrede i povećanje standarda njenih građana. cionalnost ove dionice - navodi se u Vladinom dokumentu.

Izmjene poreskih i carinskih propisa u narednom periodu predsta- Takođe se precizira da su potpisani posebni dodaci ugovora koji se vljaće korak dalje na planu njihovog usaglašavanja sa direktivama odnose na izgradnju prve faze petlje Smokovac vrijedne 30,5 mili- i zakonodavstvom EU. Takođe, navedene izmjene zakonskih rje- ona eura, sistema za vodosnabdijevanje od 14,2 miliona, te trajnog šenja doprinijeće i jačanju fiskalne discipline poreskih obveznika, napajanja električnom energijom na otvorenoj trasi i mostu Mora- boljoj stabilnosti i doprinijeti transparentnosti poreskog sistema čica od 4,8 miliona. što predstavlja i prioritete na planu borbe protiv sive ekonomije, koji će poreskim obveznicima omogućiti jednostavnije, brže i bolje Ovih 49,5 miliona eura, dodaje se, dio je okvirne sume od deset procedure kod plaćanja poreskih obaveza. odsto ugovorene cijene namijenjene naknadnim i nepredvidivim radovima. Sve navedeno, pored pospješivanja biznis ambijenta, usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa evropskim, kreiranja sistema vri- - Zaključno sa radovima izvedenim u oktobru 2019, od ugovorene jednosti kojem Crna Gora teži od dana nezavisnosti i potpisivanja vrijednosti za glavne radove plaćeno je 161.915.471 eura na ime Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u svom fokusu u 2020. avansa i 476.634.928 eura za stvarno izvedene radove. Za nakna- godini će imati odlučniju, sveobuhvatniju i konkretniju borbu pro- dne radove isplaćeno je 11.318.343 eura na ime avansa i 5.769.708 tiv neformalnih vidova privređivanja i cjelokupnog postojanja sive eura za stvarno izvedene radove. U toku je izrada idejnih proje- ekonomije u crnogorskim okvirima. Veći stepen kontrole sa pri- kata sa elaboratima za dionice Mateševo Andrijevica i Smokovac mjenom novih informacionih sistema i novih standarda u poslo- Tološi Farmaci, za šta su od IFWB 2017. obezbijeđena bespovratna vanju sa jedne strane ali i efikasnije postupanje institucija sistema sredstva od 5,49 miliona eura i 1,3 miliona eura za pripremu nove sa druge, je upravo nešto što smatramo fokusom dalje politike u sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav autoput Bar Boljare, ovoj oblasti. uključujući kost-benefit analizu", dodaje se u izvještaju. To znači da su ukupna sredstva namijenjena radovima i novim

Broj 1 Januar 2020. 31

Saobraćaj u Crnoj Gori Prioritet dva autoputa, zakup aerodroma... elaboratima za auto-put do sada iznosila 662,43 miliona eura. Već je poznato da je počela procedura davanja u zakup Aerodroma Crne Gore, a iz Vlade ističu da će ovim ovom koncesijom "biti una- Podsjeća se i da je namjera države da ostale dionice auto-puta Bar prijeđeni tehnički, prostorni i bezbjednosni kapaciteti na aerodro- Boljare i Jadransko-jonski auto-put duž Crnogorskog primorja re- mima i stvoreni uslovi za podizanje nivoa usluga", s akcentom na alizuje kroz privatno-javno partnerstvo. potrebe turističke privrede. Kako bi se uspjelo u tome, javno su pozvani svi zainteresovani - Po javnom pozivu za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za da predlože uslove i modele njihove gradnje na osnovu najbolje dodjelu koncesije, pristiglo je sedam prijava potencijalnih ponuđa- međunarodne prakse i poštovanja slobodne konkurencije. ča: konzorcijuma Cengiz & Copenhagen Airports Turska i Danska, Incheon International Airport Corporation Južna Koreja, GMR In- Željeznica i vazdušni saobraćaj dija, konzorcijum Groupe ADP TAV, Francuska Turska, Corporacion America Airports Luksemburg, Limak Holding – Turska i konzorci- Za izgradnju, održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju želje- jum DAA International-Bouygues Batiment International-Margue- zničke infrastrukture prošle godine je predviđeno 22.546.644 eura. rite-TIIC Irska, Francuska i Luksemburg - navodi se u dokumentu.

Ovaj segment transporta dobio je iz budžeta i subvencije vrijedne Kao posebno značajne navode se predložene izmjene i dopune Za- 9,35 miliona eura. kona o vazdušnom saobraćaju, kojim se preciznije definišu pravila za operatore aerodroma i vazduhoplova kad je u pitanju slobodno Nakon plaćanja rata za kredite Željezničke infrastrukture i Želje- formiranje cijene prevoza. zničkog prevoza, Željezničkom prevozu je za plaćanje zaostalih obaveza i održavanje uplaćeno još 578.676 eura. Konačno, tu je i Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Kad je u pitanju revitalizacija željezničke mreže, najviše su kori- Airlines A.D. Podgorica, usvojen na sjednici Skupštine održanoj šćena bespovratna sredstva podrške EU, za prošlu godinu procije- 27. decembra. Njime se osigurava likvidnost, održivost i stabilnost njena na 14 miliona eura. nacionalnog avio-prevoznika, kao preduzeća od posebnog značaja Od tog iznosa, oko deset miliona odnosi se na generalni remont za državu - sa, navodno, dalekosežnim i širokim posljedicama po gornjeg stroja na dionici Kos Trebješica, sanaciju šest kosina na mnoge privredne grane. barskoj pruzi, pet prenapregnutih betonskih mostova, 24 priorite- - Zakonom se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 tna betonska mosta, tunela, više kosina na nikšićkoj pruzi i poče- miliona eura u narednih šest godina. Sredstva su namijenjena za tak 19 prioritetnih betonskih mostova. pokrivanje dospjelih obaveza Montenegro Airlinesa prema povje- Preostala četiri miliona eura namijenjena su izradi projektne do- riocima i investicije u razvoj . U ovu sumu je uračunato i izdvajanje kumentacije. Za investicije je, kao i prethodnih godina, i 2019. od- do 50 miliona eura za kupovinu novih vazduhoplova - pojašnjeno ređeno 13 miliona eura, a koja su već obezbijeđena kao dio četvo- je u dokumentu koji tretira godišnje stanje i planove razvoja tran- rogodišnjeg paketa. sporta u Crnoj Gori, RTCG.

Januar 2020. Broj 1 32

Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG Izuzetno značajni i ekološki

prihvatljivi HE Komarnica će pored značajnih energetskih benefita doprinijeti razvoju područja na kome se gradi. Ova elektrana, sa kilovati iz kotom normalnog uspora od 811 mnm, predstavlja u potpunosti Komarnice prihvatljivo ekološko rješenje.

E "Komarnica", pored energetskih benefita koji se ogledaju u izgradnje biti angažovano i do 1000 ljudi. Studija Regional strategy sigurnijem snabdijevanju potrošača električne energije, do- for sustainable hydropower in the Western Balkans – WBIF koja je, Hdatnoj stabilnosti elektro-energetskog sistema i smanjenju uz podršku Evropske unije izrađena za potrebe Investicionog fonda energetske zavisnosti Crne Gore, donijeće i druge brojne prednosti, za Zapadni Balkan, HE "Komarnica" svrstala je u red ekološki pri- prije svega, stanovništu opština čije područje će zahvatiti budući hvatljivih projekata - saopštio je za Glasnik Ivan Mrvaljević, izvršni hidroenergetski sistem. Znatno će se unaprijediti saobraćajna i ele- rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG. ktro infrastruktura i intenzivirati ukupni privredni razvoj šavničke Glasnik: Koje su aktuelne i predstojeće aktivnosti, a odnose se na i plužinske opštine. Nakon puštanja u rad u budućoj hidroelektra- gradnju HE Komarnica, izuzetno značajnog objetka za elektroe- ni biće zaposleno 100 radnika, dok će u pojedinim fazama tokom nergetski sistem Crne Gore? Kada bi trebalo da otpočne, odnosno

Broj 1 Januar 2020. 33

bude završena gradnja ove elektrane? 51 odsto EPCG i 49 odsto EPS.

I. Mrvaljević: HE Komarnica je kapitalni hidroenergetski objekat Što se tiče same gradnje, Elektroprivreda Crne Gore još uvijek predviđen svim strateškim dokumentima Države Crne Gore, prije nije donijela konačnu odluku da li će projekat graditi u saradnji svega Strategijom ravoja energetike, Prostornim planom i Vodo- sa investicionim partnerom ili samostalno. Plan investicija EPCG privrednom osnovom. za period 2020.-2024. je kao pretpostavku uzeo da Elektroprivreda Crne Gore nezavisno gradi HE Komarnica. Elektroprivreda Crne Gore je u 2018. godini pristupila aktuelizaciji projektnih aktivnosti i nakon sprovedenog tenderskog postupka Glasnik: Koliko će koštati gradnja ove velike elektrane ? sa grupom ponuđača, Institut za vodoprivredu Jaroslav Černi a.d. i I. Mrvaljević: Na osnovu procjena dobijenih nakon završetka i di- Energoprojekt Hidroinženjering a.d. iz potpisan jeugovor za izradu jela idejnog projekta, prethodno pomenutih optimizacionih, vrije- Idejnog projekta sa Studijom opravdanosti i Elaboratom o procjeni dnost investicije je procijenjena između 260 i 290 miliona eura. uticaja na životnu sredinu HE "Komarnica", vrijedan 1, 3 miliona eura. Konačna procijena će biti potvrđena tokom ove godine nakon za- vršetka idejnog projekta i usvajanja studije opravdanosti. Sa druge strane Vlada Crne Gore je krajem 2018. donijela odluku o izradi Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenske aku- Glasnik: Pored energetskih koje će još benefite donijeti ovaj važan mulacije na rijeci Komarnici. objekat?

Nakon perioda intenzivnog rada na izradi kako samog plana od I. Mrvaljević: Izgradnja HE "Komarnica", pored energetskih bene- strane planernskog tima na čelu sa g-đom Svetlanom Jovanović fita koji se ogledaju u sigurnijem snabdijevanju potrošača elek- tako i strateške procjene uticaja na životnu sredinu koju je radio trične energije, dodatnoj stabilnosti elektro-energetskog sistema multidisciplinarni tim stručnjaka iz svih rlevantnih oblasti krajem i smanjenju energetske zavisnosti Crne Gore, donijeće i druge 2019. godine održane su i javne rasprave u Plužinama i Šavniku brojne prednosti, prije svega, stanovništu opština čije područje će koje je pratilo veliko interesovanje lokalnog stanovništva i struč- zahvatiti budući hidroenergetski sistem. Znatno će se unaprijediti ne javnosti. Smo usvajanje plana se očekuje u martu ove godine saobraćajna i elektro infrastruktura i intenzivirati ukupni privre- čime će biti zadovoljeni zakonski preduslovi za dalji razvoj projek- dni razvoj šavničke i plužinske opštine. Nakon puštanja u rad u ta, završetak izrade idejnog projekta i nakon toga i početak same budućoj hidroelektrani biće zaposleno 100 radnika, dok će u po- realizacije projekta. jedinim fazama tokom izgradnje biti angažovano i do 1000 ljudi.

Predstojenam pregovori o finansiranju projekta sa međunarodnim Glasnik: HE Komarnica će pospješiti razvoj turizma, poljoprivrede finansijskim institucijama u cilju obezbjeđivanja najpovoljnijih kao i sela koja gravitiraju području na kom se gradi elektrana. Na uslova uz očekivani grejs period tokom čitavog trajanja izgradnje koji način? i odabir EPC ugovarača koji će uraditi glavni projekat i izgraditi I. Mrvaljević: Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Komarnici elektranu u projektovanom roku od šest godina. znatno će se povećati mogućnosti privredne valorizacije turistič- Glasnik: Saopštite više detalja o tehničkim karakteristikama hidro kih i poljoprivrednih potencijala dvaju opština koje, pored ostalog, elektrane, kolika će biti njena proizodnja odnosno snaga? pružaju atraktivni kanjon Nevidio, vodopad Skakavica, Pošćenska i buduće akumulaciono jezero te bogata lovišta sa više vrsta di- I. Mrvaljević: U prvom dijelu svoga rada, shodno dinamici previđe- vljači i brojni drugi sadržaji koji mogu generisati razvoj biznisa u noj potpisanim ugovorom, projektant je završio izradu optimizaci- dijelu izgradnje etno sela i kamp naselja i drugih ugostiteljsto-tu- onih analiza kojima su definisane ključne tehničke karakteristike rističkih kapaciteta, kao i razvoj sportskog lova i ribolova, organi- buduće elektrane. zaciju pješačkih i foto safari tura i drugih atraktivnih sadržaja koji Optimizacionim analizama predložena je optimalna varijanta iz- će privući turiste u taj kraj. gradnje HE Komarnica sa lučno-betonskom branom visine 171 m Stvoriće se nove mogućnosti navodnjavanja naselja Duži, Dubro- i kotom normalnog uspora 811 mnm; pripadajućom akumulacijom vsko, Brezna, Bajovo polje, Pejovića, Duba, Bukovac a time inten- ukupne zapremine 227 miliona m³, odnosno 136 miliona m³ kori- zivnijeg poljoprivrednog razvoja ovog područja. sne zapremine, maksimalnim neto padom od 150 m i instalisanim protokom agregata u elektrani od 130 m³/s, sa 2 + 1 Fransis turbine. Glasnik: Da li su ispoštovani ekološki i standardi upravljanja vodama? Je li eliminisan negativan uticaj na šumski i rječni eko sis- HE Komarnica će imati instalisanu snagu od oko 165 MW sa očeki- tem? Može li se gradnja Elektrane negativno odraziti na kanjon vanom godišnjom proizvodnjom do 220 GWh električne energije. Nevidio, da li, u vezi sa tim, od EU imate "zeleno svjetlo" za gra- Glasnik: Ko će biti investitor odnosno graditelj elektrane? dnju?

I. Mrvaljević: Hidroelektrana "Komarnica" zajednički je projekat I. Mrvaljević: Usvojeno tehničko rješenje HE Komarnica sa kotom Elektroprivrede Crne Gore i Elektroprivrede Srbije, koje su u tom normalnog uspora od 811 mnm predstavlja u potpunosti prihvatlji- smislu još 1991. godine potpisale Ugovor o dugoročnoj poslovno - vo ekološko rješenje. tehničkoj saradnji. Tim ugovorom definisana je obaveza zajednič- Ocjena i samog detaljnog prostornog plana kao i izvještaja o SPU kog finansiranja, u odnosu 51 odsto Eletroprivrede Crne Gore i 49 na životnu sredinu je da nema značajnijih negativnih uticaja po odsto EPS, i pripreme dokumentacije buduće akumulacione hidro- dio toka rijeka Komarnice unutar kanjona "Nevidio", tj. uticaja koji elektrane koja će biti izgrađena na području Crne Gore, na vodoto- bi ugrožavali korišćenje kanjona i njegove vrijednosti. ku koji pripada slivu rijeke Drine. Samim tim priprema podloga i izrada Idejnog projekta sa Elaboratom o procjeni uticaja na životnu Kota normalnog uspora 811 mnm predstavlja maksimalnu kotu u sredinu i Studijom opravdanosti finansira se zajednički u odnosu akumulaciji koja neće remetiti postojeće uslove toka na izlazu iz

Januar 2019. Broj 1 34

kanjona Nevidio i uspor od akumulacije nema uticaj ni na prirodan PP Komarnica, in addition to energy benefits reflected in tok rijeke Pridvorice u zoni Šavnika. a secure supply of consumers with the electricity, additional stability of the electric power system and reduction of Dakle svi negativni uticaji na životnu sredinu su usvojenim teh- H energy dependence of Montenegro, will bring many other benefits, ničkim rješenjem minimizovani. Na potezu koji će biti zauzet above all, to the population of municipalities whose area will be co- izgradnjom akumulacije rječni eko sistem će biti zamijenjen je- vered by the future hydropower system. Transport and electrical zerskim, ali će šumski eko sistem na višim nadmorskih visinama infrastructure will be significantly improved and the overall econo- ostati netaknut. Djelimično će biti potopljene i pećine koje služe mic development of the municipalities of Šavnik and Plužine will za prezimljavanje određenim vrstama životinja, mahom šišmiša, be intensified. After putting it into operation, 100 workers will be ali će se taj problem prevazići bušenjem rupa na većim kotama, employed in the future hydropower plant, while up to 1000 people dok će vidra kojoj ne odgovara jezerski eko sistem svoje stanište will be hired at some stages during the construction. In the Study pronaći u višim tokovima rijeke. on the Regional Strategy for Sustainable Hydropower in the We- Studija Regional strategy for sustainable hydropower in the We- stern Balkans - WBIF, which, with the support of the European Uni- stern Balkans – WBIF koja je, uz podršku Evropske unije izrađena on, was created for the needs of the Western Balkans Investment za potrebe Investicionog fonda za Zapadni Balkan, HE "Komarnica" Fund, HPP Komarnica has been classified as an environmentally svrstala je u red ekološki prihvatljivih projekata tj. projekata kate- friendly project – said for Glasnik Mr. Ivan Mrvaljević, Executive gorisanih kao grinfild projekti, koji se ne suočavaju sa ozbiljnim Director of the EPCG Directorate for Development and Engineering. "uskim grlima", ekološkim i socijalnim problemima. Inače, tokom Glasnik: What are the current and upcoming activities related to same izrade Studije u obzir je uzet zakonski i regulatorni okvir the construction of HPP Komarnica, a very important project for EU koji uključuje sve relevantne direktive, konvencije i propise iz the electricity system of Montenegro? When the construction of oblasti energetike, zaštite životne sredine i upravljanja vodama. this power plant is supposed to start or be completed? Glasnik: Zašto smo dugo čekali na gradnju velike hidroelektrane I. Mrvaljević: HPP Komarnica is a capital hydropower facility envi- kad Crna Gora ima ogromne neiskorišćene vodne potencijale? saged by all strategic documents of the State of Montenegro, abo- I. Mrvaljević: Pazite, daleke 1988. godine Elektroprojekt iz Ljublja- ve all by the Energy Development Strategy, the Spatial and Water ne je izradio idejno rješenje izgradnje HE Komarnica koje je kori- Management Plans. šćeno kao konceptualna osnova za sadašnju razradu projekta. To In 2018, Elektroprivreda Crne Gore started realization of the project svakako jeste činjenica. activities and after conducting a tender procedure with a group Nije jednostavno dati jednoznačan odgovor na vaše pitanje i da bi of bidders, Jaroslav Černi Institute for the Development of Water bolje razumjeli sve razloge potrebno je imati u vidu nekoliko aspe- Resources (JCI) and the Energoprojekt Hidroinženjering a.d, the kata. Prije svega u ovom dijelu Evrope u poslednjih 30-40 nije bilo contract was signed for the development of the conceptual design izgradnji većih hidroelektrana. Svakako nakon 1988. treba uzeti u with the Feasibility Study and Study on the Environmental Impact obzir tadašnji društveno-politički trenutak, prije svega su raspad Assessment of HPP Komarnica, worth EUR 1, 3 million. bivše Jugoslavije i nezavidnu ekonomsku situaciju u periodu de- On the other hand, at the end of 2018 the Government of Monte- vedesetih. negro brought a decision to draw up a Detailed Spatial Plan for the Ne smijemo zaboraviti da je prvobitno predviđeno tehničko rje- Multipurpose Storage Area on the Komarnica River. šenje sa kotom normalnog uspora od 818 mnm, kasnije korigova- After a period of intensive work on developing both the plan it- nom na 816 mnm, sa elektranom instalisane snage od 168 MW i sa self by the planning team led by Mrs. Svetlana Jovanović and the većom godišnjom proizvodnjom od 230 GWh, kao takvo sa aspekta strategic environmental impact assessment conducted by a mul- ekološke prihvatljivosti bilo upitno, vrlo često osporavano, a iz da- tidisciplinary team of experts from all relevant fields, at the end našnjeg ugla sagledavanja možda i neprihvatljivo, zbog svog uti- of 2019, the public hearings were held in Plužine and Šavnik, for caja na kanjon Nevidio. which there was a great interest from the local population and the Treba imati u vidu i da je u periodu nakon sticanja nezavisnosti i professional public. The adoption of the plan is expected in March sklapanja strateškog partnerstva između EPCG i italijanske A2A, this year, after which the legal preconditions for further deve- opet koliko god je činjenica da se Elektroprivreda Crne Gore mo- lopment of the project, the completion of the conceptual design dernizovala kao kompanija u tom periodu, jedan od ključnih ne- and after that the start of the project implementation itself will dostataka te saradnje upravo odsustvo značajnijih investicija u be met. razvojne projekte. Negotiations on the project financing with the international fi- Dolaskom novog menadžmenta u 2018. godini EPCG pokreće novi nancial institutions in order to ensure the most favourable con- investicioni ciklus. Kako je nedavno i izjavio g-din Noveljić, naš iz- ditions with an expected grace period during the whole period of vršni direktor, jedan od ključnih prioriteta razvoja EPCG je upravo construction are ahead of us, including the selection of the EPC izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, pri čemu je, u dijelu koji se contractor who will prepare the main project and construct the odnosi na valorizaciju hidroenergetskog potencijala, HE Komarni- electrical power plant within the projected period of six years. ca prioritetni projekat. Glasnik: Could you tell us more details about the technical charac- U konačnom, možda smo i kao društvo na našem evropskom putu teristics of the hydroelectric power plant, what will be its produc- i dovoljno sazreli i uvidjeli koliko su pitanja zaštite životne sredine tion or capacity? važna, tj. da je u energetici danas moguće i realizovati samo one I. Mrvaljević: In the first part of its operating, according to the projekte koji su ekološki prihvatljivi.

Broj 1 Januar 2020. 35

Ivan Mrvaljević, Executive Director of EPCG Directorate for Development and Engineering Extremely important and environmentally friendly kilowatts from HPP Komarnica

Januar 2020. Broj 1 36

In addition to significant energy benefits, HPP Komarnica will contribute to the development of the area under construction.

dynamics foreseen by the signed contract, conceptual design, and the aforementio- area. the project designer completed the deve- ned optimization, the value of the invest- Glasnik: Have the environmental and wa- lopment of optimization analyzes that de- ment was estimated at between EUR 260 ter management standards been respec- fined the key technical characteristics of and 290 million. ted? Has the negative impact on forests the future power plant. The final assessment will be confirmed and river ecosystem been eliminated? Can The optimization analyzes suggested the during this year after completion of the the construction of the power plant have a optimal variant of construction of HPP conceptual design and the adoption of a negative impact on Nevidio Canyon, and Komarnica with 171 m high arch concre- feasibility study. in this regard did you get a "green light" for te dam and a normal water surface of 811 construction from the EU? Glasnik: In addition to energy, what other mnm; the associated accumulation of a benefits will this important facility bring? I. Mrvaljević: The adopted technical soluti- total volume of 227 million m³, or 136 mil- on of HPP Komarnica, with a normal water lion m³ of usable volume, with a maximum I. Mrvaljević: The construction of HPP surface of 811 mnm, is a fully acceptable net fall of 150 m and an installed aggregate Komarnica, in addition to energy benefits environmental solution. flow in a power plant of 130 m³/s, with 2 + 1 reflected in a secure supply of consumers Francis turbines. with the electricity, additional stability of The assessment of both the detailed spa- the electricity-energy system and reduc- tial plan and the SPU report on the envi- HPP Komarnica will have an installed ca- tion of energy dependence of Montenegro, ronment is that there are no significant pacity of around 165 MW with an expected will bring many other benefits, above all, negative impacts on the part of the river annual electricity production of up to 220 to the population of municipalities whose Komarnica within the Nevidio Canyon, GWh. area will be covered by the future hydro- that is, impacts that would threaten the use Glasnik: Who will be the investor or the power system. Transport and electrical in- of the canyon and its value. contractor of the power plant? frastructure will be significantly improved The normal water surface of 811 mnm re- and the overall economic development of I. Mrvaljević: HPP Komarnica hydroelec- presents the maximum elevation in the the municipalities of Šavnik and Plužine tric power plant is a joint project of Elektro- reservoir that will not interfere with the will be intensified. After putting it into ope- privreda of Montenegro and Elektroprivre- current flow conditions at the exit of the ration, 100 workers will be employed in the da of Serbia, which signed the Agreement Nevidio Canyon and the reservoir backwa- future hydropower plant, while up to 1000 on a Long-term Business and Technical ter does not affect the natural flow of the people will be hired at some stages during Cooperation in 1991. This agreement defi- Pridvorica River in the zone of Šavnik. the construction. nes the obligation of joint financing, with Therefore, all negative environmental im- the ratio 51 percent of the Elektroprivreda Glasnik: In which way will HPP Komarnica pacts are minimized by the adopted tech- of Montenegro and 49 percent of Elektro- contribute to the development of tourism, nical solution. The river eco system will be privreda of Serbia, and the preparation of agriculture and villages in the area where replaced by the lake, but the forest eco sy- documentation for the future hydroelec- the power plant is being built. stem at higher altitudes will remain intact tric power plant with accumulation to be I. Mrvaljević: By the construction of a hy- in the area of the reservoir construction. built in the territory of Montenegro, on the dropower system at Komarnica the possi- Caves used for certain species of animals watercourse belonging to the Drina River bilities of economic valorisation of the to- to overwinter, mostly bats, will be partially basin. Accordingly, the preparation of the urist and agricultural potentials of the two submerged, but this problem will be over- background and the development of the municipalities will be significantly incre- come by drilling holes at higher altitudes, conceptual design with the Environmental ased, thanks to, among other things, the while the otter to which the lake ecosy- Impact Assessment Study and the Feasibi- attractive Nevidio Canyon, Skakavica Wa- stem does not fit will find its habitat in hig- lity Study are funded jointly with the ratio terfall, Pošćenska and the future reservoir, her river flows. 51 percent of EPCG and 49 percent of EPS. including rich hunting grounds with many According to the Study on Regional Stra- Regarding the construction itself, Elektro- game species and many other amenities tegy for Sustainable Hydropower in the privreda of Montenegro has not yet made that can generate business development in Western Balkans - WBIF, which, with the a final decision on whether to develop the terms of building ethno villages and camps support of the European Union, was crea- project in cooperation with the invest- and other catering and tourist facilities, as ted for the needs of the Western Balkans ment partner or independently. The EPCG well as the development of sports hunting Investment Fund, HPP Komarnica has Investment Plan for the period 2020-2024 and fishing, organization of hiking and been classified as environmentally frien- assumed that the Elektroprivreda of Mon- photo safari tours and other attractive fa- dly project, that is, the project categorized tenegro will independently build the HPP cilities that will attract tourists to the area. as greenfield project that do not face seri- Komarnica. The new possibilities will be created for ous "bottlenecks", environmental and so- Glasnik: How much will it cost to build this irrigation of the settlements such as Duži, cial problems. However, the EU legal and large power plant? Dubrovsko, Brezna, Bajovo polje, Polja Pe- regulatory framework, which includes all jovića, Duba, Bukovac, and thus for more relevant directives, conventions and regu- I. Mrvaljević: Based on the estimates obta- intensive agricultural development in this lations in the fields of energy, environment ined after the completion of the part of the

Broj 1 Januar 2020. 37

and water management, was taken into account during the preparation of the Study.

Glasnik: Why did we wait so long for the construction of a large hydropower plant when Montenegro has huge untapped water resources?

I. Mrvaljević: Back in 1988, the company Elektroprojekt from Ljubljana developed the conceptual design for the construction of HPP Komarnica, which was used as a conceptual basis for the present project development. That is certainly a fact.

It is not easy to give an unambiguous an- swer to your question and in order to better understand all the reasons, there are several aspects to consider. First of all, in this part of Europe in the last 30-40 years there has been no construction of larger hydropower plants. Certainly after 1988, the so- cio-political moment of that time must be taken into account, above all the breakup of the former Yugoslavia and the unenviable economic situation in the 1990s.

It should not be forgotten that the originally envisaged technical solution with a normal water surface of 811 mnm, later corrected to 816 mnm, with a power plant of 168 MW installed capacity and with higher annual production of 230 GWh, as such from the aspect of environmental friendliness was questionable, very often disputed, and per- haps unacceptable from today"s perspecti- ve, because of its impact on Nevidio Canyon.

It should be borne in mind that in the period after independence and the development of the strategic partnership between EPCG and the Italian A2A, although it is the fact that Elektroprivreda Crne Gore has moder- nized itself as a company during this period, one of the key disadvantages of this cooperation was the absence of significant investments in the development projects.

With the arrival of the new management in 2018, EPCG is launching a new investment cycle. As recently, Mr. Noveljić, our Executive Director, stated that one of the key priorities of EPCG development is the construction of new production capacities, where, in the part related to the valorisation of hydropower potential, the Komarnica HPP is a priority project.

Finally, as a society on our European path, we may well have matured and realized how important environmental issues are, that is, that in the energy sector today it is possible to realize only those projects that are environmentally friendly.

Januar 2020. Broj 1 38

Za poljoprivredu 61 milion eura Agrobudžet domaćinski, evropski i razvojni

Agrobudžet je razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura, navodi potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

grobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i za 8,3 milio- "Investicije koje podstiču: unapređenje konkurentnosti, povećanje na je veći od prošlogodišnjeg, saopštio je ministar poljopri- obima proizvodnje, usvajanje standarda bezbjednosti i kvaliteta, Avrede Milutin Simović, predstavljajući planirana izdvanja razvoj nove seoske infrastrukture, razvoj kapaciteta institucija", za poljoprivedu. zaključio je Simović.

"Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške - poljo- ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondo- privreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 57 va rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne mjera. politike koju sprovodi Vlada Crne Gore", poručio je Simović, pre- Simović je rekao da je za tržišno cjenovnu politiku definisano de- nosi RTCG. set mjera i opredijeljeno 9,3 miliona eura, što je povećanje za 1,3 Kaže i da ovogodišnji Agrobudžet možemo s pravom nazvati do- miliona u odnosu na prošlu godinu. maćinski, evropski i razvojni. "Domaćinski – zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđu- Više novca za stočarstvo i pčelarstvo je iz našeg budžeta. Ove godine smo obezbijedili 33,3 miliona eura nacionalnih sredstava - 24,4 miliona iz budžeta i devet miliona Ministarstvo će, kako je najavio, nastaviti sa širokim obuhvatom kreditnih sredstava", naveo je Simović. korisnika i u stočarskoj i u biljnoj proizvodnji.

Kaže i da je agrobudžet evropski, jer u strukturi izvora finansiranja "Povećali smo iznos opredijeljenih sredstava za premije u stočar- značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5 miliona stvu sa tri na 3,5 miliona eura. Gazdinstva koja ostvaruju pravo na eura. premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Na ovaj način odgo- "Evropski je i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera vorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivre- sva grla obuhvate premijama", objasnio je Simović. dnom politikom", ističe ministar poljoprivrede. Ministarstvo će, shodno Agrobudžetu, nastaviti i sa mjerama za Ističe da je budžet razvojni jer će za rezultat imati realizovane i unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka, kako bi svo otkupljeno mli- pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

Broj 1 Januar 2020. 39

jeko bilo evropskog kvaliteta. cije od preko 25 miliona eura, uz bespovratnu podršku od oko 10 miliona eura", kazao je Simović. "Novina je da će od sredine ove godine sredstva podrške biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je bio njihov On je naveo i da su kroz drugi javni poziv za preradu, pred sam sve češći zahtjev. Na ovaj način će proizvođači mlijeka znati koliki kraj prošle godine, pristigla 52 zahtjeva, vrijednosti investicija pre- iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od ko 38 miliona eura i očekivanom bespovratnom podrškom od oko mljekara", saopštio je Simović. 16 miliona eura. On je kazao da je u toku administrativna provjera zahtjeva, nakon čega slijedi terenska kontrola, ugovaranje i poče- Agrobudžetom je povećana podrška pčelarstvu, a ove godine opre- tak novog, drugog velikog investicionog ciklusa. dijeljeno je 400 hiljada eura za taj sektor. Simović je podsjetio na najavu da će tokom februara biti objavljen "Izašli smo u susret zahtjevima pčelara i povećali podršku za na- drugi Javni poziv za podršku primarnoj proizvodnji, što će biti bavku matica i preradu voska, a od ove godine uključili podršku za treći novi veliki investicioni ciklus. nabavku opreme i pribora", rekao je Simović. "Sa velikom sigurnošću možemo najaviti da ćemo sredinom go- Za jačanje konkurentnosti definisano je 17 mjera i opredijeljeno dine, nakon dobijanja akreditacije, objaviti i prvi javni poziv za di- 36,6 miliona eura. verzifikaciju aktivnosti, što će biti četvrti novi veliki investicioni ciklus", najavio je Simović. Poljopriverdnici oslobođeni plaćanja akciza za gorivo Poziv farmerima da iskoriste podršku

Simović je podsjetio da je krajem prošle godine Vlada kroz Predlog Simović je pozvao farmere da iskoriste izdašne mjere podrške i izmjena i dopuna Zakona o akcizama, predložila da poljoprivredni nove prilike, ističući da ohrabruje rast interesovanja iz godine u proizvođači budu oslobođeni plaćanja akcize za gorivo na registro- godinu za podršku vinogradarstvu i vinarstvu, voćarstvu, nabav- vanom poljoprivrednom gazdinstvu. ci mehanizacije, povrtarstvu, nabavci stoke, nabavci opreme za "Na ovaj način poljoprivrednici će ostvariti dodatnu podršku od mužu…, uz dodatnu podršku za mlade i žene i za one koji su osigu- 40-60 eura po hektaru", kazao je Simović. rani po osnovu poljoprivrede.

Nastavlja se i podrška proizvodnji sjemenskog materijala, proizvo- "Kao što vidite otvorene su brojne mogućnosti za ostvarivanje zna- dnji duvana, revitalizaciji starih vinograda, proširenju asortimana čajne podrške po gazdinstvu. Podrška mladim farmerima ostaje vina i širenju vinske kulture. Povećana je podrška pčelarstvu, za- jedan od prioriteta sa bespovratnom podrškom od 10 hiljada eura šta je ove godine opredijeljeno 400.000 eura. po korisniku", poručio je Simović. Za ovu godinu Simović očekuje i ubrzanu implementaciju MIDAS 2 Školski program obuhvatiće još sedam programa kroz podršku za nabavku opreme za projekte Kuće voća i Kuće maslina, kao i podršku za realizaciju brojnih drugih aktiv- opština nosti koje su planirane u okviru ovog važnog projekta koji realizujemo sa Svjetskom bankom. Kroz Program voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole, koji se pokazao kao veoma uspješan u prošloj godini i koji do- Agrobudžet za 2020. znači i nastavak snažne podrške izgradnji se- prinosi stvaranju zdravih prehrambenih navika kod djece nižeg oske infrastrukture. Za ovu namjenu, zajedno: Vlada, Međunarodni školskog uzrasta, od naredne školske godine pored Kolašina, Dani- fond za razvoja poljoprivrede IFAD i lokalne zajednice uložiće oko lovgrada, Bijelog Polja i Berana, program ćemo proširiti na Andrije- 4,5 miliona eura. vicu, Šavnik, Plužine, Žabljak, Mojkovac, Petnjicu i Ulcinj. "Izgradićemo desetine kilometara novih asfaltnih puteva, nove vo- "U skladu sa našim opredjeljenjem da razvijamo organsku proi- dovode i nove akumulacije", poručio je Simović. zvodnju i ove godine smo u okviru mjera za održivo gazdovanje Za program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja, u Agro- prirodnim resursima izdvojili kao dominantnu podršku organskoj budžetu je obezbijeđeno je 2,34 miliona eura ili skoro 45% više proizvodnji. Nastavljamo da valorizujemo potencijale organske nego prošle godine, u susret sve većim globalnim izazovima veza- proizvodnje, zatim specifičnosti i tradiciju u proizvodnji podrškom nim za bolesti životinja. unapređivanju organskoj proizvodnji, kvalitetu domaćih proizvoda i zaštiti naziva proizvoda", rekao je ministar poljoprivrede. "Siguran sam da će vrijedni poljoprivrednici i preduzetnici u ovo- godišnjem Agrobudžetu prepoznati svoje nove dobre prilike i da će ih iskoristiti da unaprijede svoju konkurentnost i kapacitete, Više investicionih ciklusa kroz IPARD usvoje nove standarde kvaliteta i bezbjednosti, osvoje nova tržišta, otvore nova i osiguraju postojeća radna mjesta i doprinesu uku- Podsjećajući da je proteklu godinu obilježilo ugovaranje i početak pnom ekonomskom rastu i unapređenju kvaliteta života", poručio realizacije projekata u okviru IPARD programa i da su ugovorena je Simović, ističući da će predstavnici Ministarstva i dalje biti sa 264 projekta za dvije mjere, Simović je kazao da se ove godine oče- njima na terenu, da će se njihov glas čuti i razumjeti i da ćemo se kuje veliki investicioni zamah, kroz završetak započetih projekata zajedno radovati novim iskoracima i novim pobjedama. i isplatu podrške, ugovaranje novih projekata za javne pozive koji su završeni ili se pripremaju za objavu. Simović je Agrobudžet predstavio na imanju rukometaša Mladena Rakčevića koji je uspješnu sportsku karijeru prije godinu i po za- "U ovom trenutku, samo kroz IPARD program, realizuju se investi- mijenio vinogradarstvom i vinarstvom.

Januar 2019. Broj 1 40

Uprava carina Nulta stopa tolerancije na korupciju

napređenje integriteta i etičnosti, te suprostavljanje ko- budu primijenjene, nužno je da kontrolne službe dođu do sazna- rupciji i drugim oblicima nepravilnosti predstavlja trajni nja o djelu i počiniocu, kao i do validnih dokaza koji su značajni Uzadatak carinske službe, koja je fokusirana na sprovođenje za efikasnu antikoruptivnu politiku. Shodno tome od značaja su principa nulte stope tolerancije na korupciju. Ovaj princip podra- podaci i informacije dobijene od privrednih subjekata, građana i zumijeva aktiviranje svih mehanizama i odgovornih segmenata organizacija. za definisanje i sprovođenje antikorupcijskog koncepta, kontinu- Imajući u vidu ove činjenice, Uprava carina je omogućila privre- irane i inovativne aktivnosti i mjere u formulisanju adekvatnog dnicima, građanima i drugoj zainteresovanoj javnosti da na jedno- odgovora na izazove sa kojima se suočava carinska služba. stavan i brz način ukažu nadležnim organizacionim jedinicama Odlučnost Uprave carina da se suprostavi svim oblicima nedo- na nepravilnosti iz oblasti rada i postupanja carinskih službenika, zvoljenog ponašanja, uz jačanje institucije prema modelu dobrog kao i na nepravilnosti u vezi sprovođenja carinskih procedura i upravljanja, integriteta, odgovornosti i transparentnosti se po- postupaka. Naime, Uprava carina je razradila i uspostavila meha- tvrđuje kroz doprinos rastu povjerenja privrednika i javnosti u rad nizme za prijavu koruptivnih radnji, nepristrasno postupanje po carinske službe. Naime, Uprava carina ulaže maksimalne napore istima i pravovremeno obavještavanje podnosilaca prijava o pre- kroz inteziviranje programa i mjera kako bi doprinijela poboljšanju duzetim aktivnostima. imidža carinske službe u javnosti, njene transparentnosti, integri- S tim u vezi, privrednici i građani mogu anonimno i strogo povjer- teta i visokog stepena odgovornosti, kao i izgradnji povjerenja na ljivo dostaviti pritužbe po bilo kom pitanju iz nadležnosti Uprave relaciji carina – privreda. Takođe, Uprava carina posebnu pažnju carina, putem uspostavljenih mehanizama u vidu otvorene ca- posvećuje jačanju svijesti kod javnosti o opasnostima i štetnosti rinske linije, popunjavanjem online obrasca na web sajtu, zatim korupcije i drugih oblika nedozvoljenog ponašanja. Aktivnosti u putem elektronske pošte, telefonskim putem ili na adresu Uprave tom pravcu uključuju informisanje biznis zajednice, javnosti, NVO carina. i medija. Na taj način se gradi proaktivni i otvoreni odnos sa svim zainteresovanim stranama, uz pravovremenu i tačnu razmjenu Na ovaj način Uprava carina je stavila na raspolaganje sve svo- podataka i informacija, u skladu sa odgovarajućim zakonskim je mehanizme za borbu protiv korupcije, a sve u cilju podsticanja propisima. građana i privrednog okruženja da prijave bilo koji oblik nedozvoljenog ponašanja carinskih službenika. Takođe, izuzetno je značajna i percepcija javnosti i privredne zajednice o radu i integritetu same carinske službe, kao i njenih Jasna opredijeljenost Uprave carina za poštovanje zakona i etič- zaposlenih. U tom smislu Uprava carina pravovremeno reaguje kih načela predstavlja najbolju poruku sveukupnoj javnosti da se i obrađuje sve informacije sa ciljem poboljšanja procesa rada u sprovodi proaktivan pristup ka snaženju institucionalnog integri- svim oblastima, a posebno onima izloženim većem nivou rizika od teta i postizanja nulte stope tolerancije na korupciju. nezakonitog i neetičkog ponašanja. Da bi mjere represije mogle da

Broj 1 Januar 2020. 41

Customs Administration Zero tolerance for corruption

mproving integrity and ethics, and combating corruption and thical behaviour. In order to implement repressive measures, it is other forms of irregularities, is an ongoing task of the customs essential that the control services gain knowledge of the offence Iservice, which is focused on implementing the principle of zero and offender, as well as to collect evidence relevant for an effective tolerance for corruption. This principle implies the activation of anti-corruption policy. Accordingly, data and information obtain- all mechanisms and responsible segments for defining and imple- ed from economic operators, citizens and organizations are im- menting the anti-corruption concept, continuous and innovative portant. activities and measures in formulating an adequate response to Bearing in mind these facts, the Customs Administration has ena- the challenges faced by the customs service. bled businesspersons, citizens and other interested public to in- Determination of the Customs Administration in opposing all form in simple and quick manner competent organizational units forms of misconduct, with the strengthening of institutions accor- of irregularities in the field of operations and actions of customs ding to the model of good governance, integrity, accountability and officers, as well as irregularities in the implementation of customs transparency, is confirmed through a contribution to the growth of procedures and processes. Namely, the Customs Administration confidence of businesspersons and the public in the work of the has developed and established mechanisms for reporting acts of customs service. Namely, the Customs Administration is making corruption, impartial reaction to it and timely informing the per- maximum efforts by intensifying programs and measures to con- sons who reported about such misconduct on activities underta- tribute to improving the image of the customs service in the pu- ken. blic, its transparency, integrity and high level of responsibility, as In this regard, entrepreneurs and citizens can submit complaints well as building trust in the customs-economy relationship. Also, anonymously and strictly confidential on any matter within the the Customs Administration pays particular attention to raising competence of the Customs Administration, through established awareness among the public about the dangers and harmful effec- mechanisms in the form of an open customs line, by filling in an ts of corruption and other forms of misconduct. Activities to this online form on the website, then by e-mail, by phone or at the po- end include informing the business community, the public, NGOs stal address of the Customs Administration. and the media. In this way, a proactive and open relationship with all stakeholders is built, with timely and accurate exchange of data In this way, the Customs Administration has made available all and information, in accordance with the relevant legal provisions. its anti-corruption mechanisms, with the aim of encouraging citizens and the business environment to report any form of miscon- Also, the perception of the public and the business community duct by customs officials. about the work and integrity of the customs service itself and its employees is extremely important. In this regard, the Customs Clear commitment of the Customs Administration to respect the Administration reacts and processes all information in a timely laws and ethical principles is the best message to the general pu- manner in order to improve the work process in all areas, espe- blic that a proactive approach is taken to strengthen institutional cially those exposed to a higher level of risk of illegal and une- integrity and achieve zero tolerance for corruption.

Januar 2020. Broj 1 42

inistar finansija Darko Radunović kaže da jedini kompetentan odgovor Crne Gore na usporavanje Msvjetske ekonomije mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i kvalitetu turističke ponude.

"To je način da i u uslovima ograničenja obezbijedimo svoj dio "kolača", kazao je ministar u razgovoru za Pobjedu, ko- mentarišući najave da ove godine možemo očekivat ili krizu ili u najboljem slučaju usporavanje ekonomskog rasta.

On kaže da ne dijeli kataklizmična predviđanja, koja sti- žu i sa nekih ozbiljnih svjetskih adresa da ulazimo u novu globalnu krizu i da nije sklon takvoj vrsti defetizma.

"Činjenica je da su aktivnosti globalne ekonomije uspore- ne. To je posljedica niza faktora i procesa koji, u manjoj ili većoj mjeri, imaju ekonomske implikacije. Primjera radi, turbulencija u trgovinskim odnosima SAD i Kine svakako utiče na ekonomsku dinamiku i van ovih država, jer se radi o dvije najveće ekonomije u svijetu. Slično je i sa odnosima EU i Rusije, zatim sa posljedicama izlaska Velike Britanije iz EU i slično. Postoji i niz posrednih globalnih frustracija iz sfere geostrateških odnosa koji, ako i nemaju očiglednu ekonomsku "boju", jesu faktori rizika. A svi rizici, čak i kada su neekonomski, vidljivo se reflektuje na ekonomiju", objašnjava ministar.

Jasno je, kaže, da Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja.

"Ali ih svakako moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere", kazao je ministar.

Relevantne međunarodne institucije, podsjeća, zaista pro- gnoziraju nastavak usporenja svjetske ekonomije, ali ni- kako do recesionog nivoa.

"Primjera radi, Evropska komisija očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2020. godini biti tri odsto, a da će ta stopa u Evropskoj uniji biti 1,4 odsto. To svakako mora negativno uticati na trgovinske tokove, investicije, pa i na turističku potrošnju, a to jesu vitalni domeni na koje se oslanja naša ekonomija. Naš jedini kompetentan odgovor mora biti po- većana konkurentnost u privlačenju investicija i u kvalitetu turističke ponude", objašnjava Radunović. Ministar finansija Darko Radunović Podsjeća da je Crna Gora 2012. godine, kada je EU bila u recesiji, poštujući pomenuto načelo povećanja konkurentnosti, uspjela da ostvari rast obima stranih direktin investicija i rast prihoda od turizma. Povećati "Iako smo kao mala i otvorena ekonomija i dalje jako iz- loženi neizvjesnosti koju donose eksterna kretanja, ipak uspjevamo da, koliko je to moguće, povećamo otpornost. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da smo, u trećem kva- konkurentnost tralu prošle godine, imali realan rast BDP od 4,7 odsto, sa oko 100 miliona eura dodate vrijednosti, u odnosu na isti period 2018. Dakle, ako ne bude nepovoljnih okolnosti koje se sada ne mogu sagledati, iskreno vjerujem da ćemo i u privlačenju sljedeće godine ostvariti planiranu realnu stopu rasta od 3,4 odsto", kaže Radunović. investicija

Broj 1 Januar 2020. 43

Stručno osposobljavanje Skoro svaki drugi visokoškolac zadržao posao

rema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u sara- bljavanja. dnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika Progra- Za ovu, osmu, generaciju visokoškolaca iskazano je veliko intere- ma stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem P sovanje poslodavaca. Ponudili su ukupno 11.613 slobodnih mjesta, nakon završenog Programa nastavlja radni angažman kod istog 600 mjesta više nego prošle godine. Preciznije 7.249 je iz priva- ili drugog poslodavca. Stručno osposobljavanje nedavno počelo i tnog, a 4.364 iz javnog sektora. Najveće interesovanje poslodavci trajaće devet mjeseci. su iskazali za oblast ekonomije, građevine, prava, turizma, arhitek- U Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program struč- ture, internet tehnologija, jezika i turizma. Godišnje se u osposo- nog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. U bljavanje u prosjeku uključi između 3.000 i 3.500 diplomaca. Vladin program ove godine uključeno je 3.009 osoba sa diplomom Podsjetimo, kroz Program stručnog osposobljavanja lica sa vi- fakulteta. Oni su, kroz dva kruga povezivanja, izabrali poslodavca sokim obrazovanjem, kroz sedam prethodnih ciklusa, prošlo je po svojoj želji, pišu Dnevne novine. 23.914 visokoškolaca. Visokoškolci ovih dana potpisuju ugovor o osposobljavanju, po ko- Devetomjesečno stručno osposobljavanje, tokom koga korisni- jem su narednih devet mjeseci vezani za konkretnog poslodavca. ci imaju naknadu u neto iznosu 50 odsto prosječne neto zarade - Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa i ove godi- u Crnoj Gori u prethodnoj godini, podrška je obrazovanju mladih ne je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez i podsticaj da dokazivanjem u radnom okruženju lakše dođu do radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, zaposlenja. steknu znanja, vještine i kompetencije za samostalno obavljanje Na ovaj način se istovremeno poslodavci motivišu na otvaranje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do novih radnih mjesta. zaposlenja - istakla je pomoćnica direktora u Sektoru za poslove zapošljavanja Sanja Rabrenović. Korisnicima Programa se devet mjeseci provedenih kod poslodavca priznaje kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov Rabrenović je objasnila da mladi ljudi u Crnoj Gori izlaze iz formal- za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim nog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorij- obrazovanjem. skim znanjima, ali im, kako kaže, nedostaju praktična, upotrebljiva znanja, vještine i kompetencije. Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika nakon završenog - Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim Programa stručnog osposobljavanja nastavlja radni angažman školama povećava se obim praktične nastave, uvedeno je dualno kod istog ili drugog poslodavca. Inače, prema posljednjim podaci- obrazovanje, dok se na fakultetima uvodi praktična nastava koja ma Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih se nalazi se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno 7.229 ili 19,25 odsto lica sa visokim obrazovanjem, od kojih su 233 vrednuje. Reformisani sistem obrazovanja će omogućiti mladim specijalisti, masteri i magistri i 16 doktora nauka. U ukupnom broju ljudima mnogo brže i lakše zapošljavanje - istakla je ona i podsjeti- nezaposlenih, visokoškolci učestvuju sa 19,25 odsto, što je nešto la da Zavod, pored tog programa, realizuje široku lepezu programa manje nego u istom periodu prošle godine, kada je učešće visoko- aktivne politike zapošljavanja koji nezaposlenim licima daju mo- školaca iznosilo 19,64 odsto. Nominalno je došlo do smanjenje bro- gućnost da, u realnom radnom okruženju, steknu praktična znanja ja visokoškolaca za 907 ili 11,14 odsto. Poređenja radi, u uporednom i povećaju zaposlenost. periodu prošle godine je bilo 41.413 nezaposlenih lica, od čega je Poslodavcima Program omogućava da prepoznaju potrebe za od- bilo 8.136 visokoškolaca. ređenim kadrom i radno ga angažuju po isteku stručnog osposo-

Januar 2019. Broj 1 44

Italijanski diskonti u Hrvatskoj finalne proizvodnje. Trenutno radimo za "Jumko" mantile. Za dan-dva nam stiže novi nalog: radna odijela i onda ćemo da Region krenemo, kompletno svi će da budu uposle- vijesti ni", izjavio je rukovodilac pogona "Jumko" u Drvaru Dragan Pavlović.

Kako se ističe, fabrika "Jumko" u Drvaru je formirana i obnovljena uz pomoć Vlade Sr- Ljubljani, piše portal Ex Yu aviation. bije, a time se rješava problem za jedan deo Kako portal navodi, Rastoderova kompani- nezaposlenih žena u ovoj opštini. ja će morati preuzeti brojne obveze, kao što su i one koje su nastale nakon opozivanja Atomska banja među deset AOC-a avioprevoznika i pokretanja stečaj- Eurospin, najveći italijanski lanac dis- najdestinacija za SPA odmor nog postupka. konta, tokom ove godine započinje velike Slovenački avio-prevoznik Adria Airways u Britanski dnevni list Guardian svrstao je međunarodne operacije otvaranjem prvih septembru lani je objavio bankrot, čime će Atomsku banju iz Srbije među 10 top desti- marketa u Hrvatskoj, objavio je portal Re- završiti poslovanje nakon 58 godina rada. tail Serbia. U planu je da se u prvom tala- nacija za SPA odmor u Istočnoj Evropi, koja su ekspanzije otvori najmanje 20 marketa nudi najbolji odnos cijene i kvaliteta. U saopštenju kompanije tada su naveli da je 30. septembra 2019. pred Okružnim su- širom zemlje, dok su dugoročni planovi Atomska banja, stara 2000 godina, ima dom u Kranju pokrenuta procedura stečaja, da diskonter postane najveći konkurent vodu bogatu sumporom i natrijumom, sa zbog insolventnosti. njemačkom Lidlu otvaranjem ukupno 100 tragovima uranijuma i radona, od koje pos- marketa širom Hrvatske. jetioci blistaju kao nikada prije, piše britan- Pekari tvrde da je hljeb u Srbiji Kompanija Eurospin ispitivala je mo- ski list. najjeftiniji u Evropi gućnost ulaska i na tržište Srbije, ali kako Guardian navodi i da je hidroterapija glavni piše Retail Serbia takva odluka još nije adut ove banje, ali da treba probati i masa- donijeta. U narednih nekoliko mjeseci Eu- žu, limfnu drenažu i elektroterapiju koje rospin planira da otvori i prve markete na takođe imaju snažno ljekovito dejstvo, sa- Malti, prenosi Bankar. opšteno je iz Turističke organizacije Srbije.

Eurospin S.p.A. je osnovan 1993. godine "Okružena šumom od bijelog jasena, lipe kroz grupu partnera sa dugogodišnjim is- i hrasta, Atomska banja nudi pravu dozu kustvom u maloprodaji i trenutno posluje zdravlja", piše list i dodaje da je Srbija bo- u Italiji i Sloveniji u kojima posjeduje više gata banjama koje potiču iz rimskog ili od 1.100 objekata. Maloprodajna mreža se osmanlijskog perioda i koje su među naj- razvija kroz pet kompanija u Italiji i jednu manje skupim u Evropi. u Sloveniji, prenosi BiznisInfo.ba Hljeb i pekarski proizvodi nalaze se pod Kompanija zapošljava više od 15.000 radni- Biznismen porijeklom iz Crne Gore istom šifrom, te je iz tog razloga u javno- ka a pored maloprodajne mreže posjeduje i kupio Adria Airways sti proisteklo da Srbija uvozi dosta hljeba, deset distributivnih centara u Italiji i jedan međutim, to nije tako, jer od ukupnog uvo- u Sloveniji. U asoritmanu Eurospin diskont Slovenački biznismen crnogorskog porije- za, hljeb ne iznosi ni 10 odsto, izjavio je za marketa se nalazi oko 2.000 prehrambenih kla Izet Rastoder kupio je Adria Airways za Tanjug predsednik Unije pekara Srbije Zo- i neprehrambenih artikala, među kojima su 45.000 eura. ran Pralica. i stvari za domaćinstvo. Slovenačka kompanija Air Adriatic, čiji je Objasnio je i da se ne uvozi osnovni bijeli vlasnik biznismen Izet Rastoder, kupila hljeb, već specijalne vrste tostova koji se u Pokrenut pogon Jumka u Drvaru je Adria Airvais za 45.000 eura. Uvoznik i Srbiji ne proizvode, kao i zamrznuto lisnato prodavac banana, u javnosti poznat kao tijesto i određene vrste kroasana. U Drvaru je pokrenut pogon za proizvodnju evropski kralj banana, kao i trgovac ne- konfekcije "Jumko" iz Vranja u kojem će kretninama, osnovao je Air Adriatic samo Prema njegovim riječima, tim proizvodima biti zaposleno 100 radnika, prenosi portal nekoliko dana nakon što je Adria propala se snabdjevaju hoteli i trgovinski lanci, a Biznisinfo.ba. krajem septembra prošle godine. Rastoder dva najveća trgovinska lanca u Srbiji - De- Pogon vranjanskog "Jumka" smješten je u je ranije rekao da planira da iskoristi ser- lez i Lidl, korisnici su oko 90 odsto ukupnog rekonstruisanom objektu nekadašnje pe- tifikat Adria vazdušnog operatora (AOC) za uvoza pekarskih proizvoda. razvoj avio-kompanije u privatnom vazdu- kare. U prva tri mjeseca radnice kroz pro- Upitan zašto se uvoze ti proizvodi ako je Sr- hoplovnom sektoru i da je u procesu nabav- izvodnju manjeg obima prolaze obuku i bija dovoljno bogata pšenicom, Pralica ob- ke dva privatna aviona. Međutim, crnogor- trenutno ih je 80, a do kraja mjeseca biće jašnjava da su domaće pekarske industrije ski biznismen, koji se preselio u Ljubljanu ih još 20. uglavnom bazirane na proizvodnji hljeba i 1986. godine, takođe je razmotrio osnivanje da nemaju skupe proizvodne linije za proi- "Onda ćemo da imamo zaokružen proces niskobudžetnog prevoznika sa sjedištem u proizvodnje, kompletno, od krojačnice do zvodnju tih vrsta pekarskih proizvoda.

Broj 1 Januar 2020. 45

"Ranije nije bilo potrebe za takvim linijama Grupa, u svom portfelju ima i brodogradi- nji razvoj turističkog sektora u Hrvatskoj i u Srbiji, međutim, u posljednjih 10 godina lište Brodoslipt. Brodogradilište Kleven po- Crnoj Gori. Turizam je važan pokretač rasta otvoren je veliki broj hotela, transformisala znato je po tome što je Hurtigrutenu isporu- u obje zemlje i očekujemo da će se kroz ovo su se i preduzeća koja u svom sastavu ima- čilo prva dva kruzera u svijetu na hibridni ulaganje otvoriti nove prilike lokalnim pre- ju supermarkete i javila se potreba za proi- pogon. duzećima i stvoriti nova radna mjesta. Ovaj zvodima koji se ne proizvode u Srbiji, a koje novi Program omogućiće EBRD-u da dose- Glavni direktor Kleven Verfta, Kjetil Bolle- oni sada uvoze", rekao je Pralica. gne do većeg broja klijenata, uključujući i stad, dao je vrlo optimističnu izjavu: one manje - rekao je predsjednik EBRD-a Potvrđuje da je prošle godine u odnosu na - Nevjerovatno sam srećan zbog naših za- Suma Chakrabarti koji je potpisao ovu va- 2018. godinu udvostručen uvoz posebne vr- poslenih što ćemo dobiti novog solidnog žnu transakciju tokom boravka u Zagrebu. ste hljeba i pekarskih proizvoda, a najviše vlasnika brodogradilišta. Prošli smo kroz se uvozilo iz Španije i Francuske. - Veliko nam je zadovoljstvo što smo po- teški period i isporučili fantastične brodo- stali prva banka partner unutar ovog Razlog povećanog uvoza je, kaže, otvaranje ve te zadržali visok nivo kompetencija u EBRD-ovog programa te nas veseli što na- Lidla koji, objašnjava, ima svoju posebnu našem brodogradilištu. S novim vlasnikom stavljamo i dodatno produbljujemo dugo- fabriku hljeba i peciva kojom snabdjeva sve imamo dugoročne razvojne planove. Pred godišnju uspješnu saradnju između naše svoje objekte u Evropi. nama je nova uzbuljiva era – rekao je Bol- dvije institucije. Podrška turizmu jedna je lestad. Na pitanje šta bi u Srbiji trebalo da se uči- od naših osnovnih strateških odrednica i ni kako bi se smanjio uvoz tih proizvoda, DIV grupa je najveća grupacija specijali- vjerujemo da ćemo svojim klijentima kroz Pralica objašnjava da bi neko morao da zovana za preradu, proizvodnju i trgovinu ovu kreditnu liniju omogućiti realizaciju investira oko milion eura u instalaciju pro- šrafovske robe te ostalih mašinskih dijelo- mnogobrojnih uspješnih projekata u tom izvodnih linija za te vrste peciva, osvoji tr- va, metalnih proizvoda i brodogradnju. Za- segmentu, što će doprinijeti njihovom dalj- žište i ubijedi one koji se sada snabdjevaju pošljava više od 3000 ljudi i komercijalno je njem jačanju i pozicioniranju na domaćem, iz izvoza da kupuju od njih. prisutna u 30 zemalja. Sjedište joj je u hr- ali i na međunarodnim tržištima", naglasio vatskom Samoboru, a vlasnik je Tomislav je ovom prigodom Christoph Schoefboeck, Tvrdi da uvoz te vrste hleba i pekarskih Debeljak. predsjednik uprave Erste banke Hrvatska. proizvoda nije ugrozio rad malih pekara i da nema problema u njihovoj proizvodnji i Erste banka je treća banka po veličini u snabdjevanju. Kredit Erste banci za podršku Hrvatskoj, koja posluje kroz mrežu od 128 turizmu poslovnica. Crnogorska banka u njenom "Jedemo izuzetno dobar hljeb i kada govo- vlasništvu, Erste Bank AD Podgorica, po- rimo o osnovnom hljebu, a to je beli hljeb Sredstva su namijenjena za održiva ulaga- sluje kroz mrežu od 17 poslovnica. Erste do 500 grama, odličnog je kvaliteta i dalje nja u privatna ugostiteljsko-hotelska pre- banka je dugogodišnji partner EBRD-a, što smo najjeftiniji ne u regionu, već i u Evro- duzeća i prateće turističke aktivnosti. uključuje kredite mikro i malim preduze- pi", rekao je Pralica i dodao da taj hleb u BiH tnicima, kreditnu liniju u okviru Programa košta 72 dinara, dok je kod nas od 35 do 40 Erste banka u Hrvatskoj je prva finansij- finansiranja održive energije za zapadni dinara. ska institucija kojoj se odobravaju kreditna sredstva u sklopu EBRD-ovog Programa za Balkan, (WeBSEFF), program EBRD-a Trade Načelnik Odeljenja za trgovinu i razvoj inkluzivni turizam istočnog Mediterana Facilitation kao i EBRD-ovu participaciju u konkurencije pri Ministarstvu trgovine (EBRD Inclusive Tourism Framework for izdanju kunskih obveznica banke. Željko Rakić ocenjuje da je reakcija na "Sr- the Eastern Mediterranean). Program pred- EBRD je do sada u Hrvatskoj uložio više od bija uvozi hljeb" - pretjerana, dodajući da stavlja sveobuhvatni pristup finansiranju 3,88 milijardi eura, kroz 213 projekata. Ak- građani nijesu znali o čemu je riječ, prenosi turističkog sektora s fokusom na širi, brži i tivnosti EBRD-a pokrivaju sve privredne Tanjug. sistematičniji pristup finansiranju turizma oblasti, s naglaskom na infrastrukturu, "Da objasnimo, Srbija ne uvozi hljeb. To su i povezanih sektora. korporativni, finansijski i energetski sek- neke specijalne vrste hljeba, to su obično Program i odobrena kreditna linija imaju tor. EBRD takođe aktivno učestvuje u stra- skupe vrste hljeba koje su manje tražene i sljedeće ciljeve: (1.) da kroz radnu praksu teškom dijalogu o razvoju tržišta kapitala i oni se uvoze u našu zemlju u smrznutom povećaju mogućnost zapošljavanja mladih regulatornoj reformi. obliku", rekao je Rakić. i žena, te saradnjom s lokalnim univerzitetima i stručnim školama kroz usposta- DIV grupa preuzima norveško vljanje novih ili poboljšanih stručnih pro- brodogradilište grama, promovišu stručnu radnu praksu i politiku jednakih mogućnosti zapošljava- Hrvatska DIV grupa postigla je dogovor s nja; kao i da (2.) ojačaju povezanost s lokal- Hurtigrutenom o preuzimanju norveškog nim dobavljačima kroz saradnju svih va- brodogradilišta Kleven Verft. žnih zainteresovanih strana, što je ključno za bolji razvoj lokalnih lanaca vrijednosti i Norveško brodogradilište još nije preuzeto, dublju integraciju lokalnih poljoprivredni- ali je usvojen takozvani term sheet koji de- ka u Hrvatskoj i Crnoj Gori. finiše put do preuzimanja, piše Jutarnji list. - Drago nam je što možemo da pružimo pri- Kleven Verft brodogradilište već je neko jeko potreban kapital za održivi rast i dalj- vrijeme u finansijskim problemima. DIV

Januar 2019. Broj 1 46

Poslovni forum sa Bosnom i Hercegovinom Firme iz BiH zainteresovane za opremanje crnogorskih hotela

oslovni forum crnogorskih i bosanskohercegovačkih privre- U periodu januar-novembar 2019. robna razmjena između dvije ze- dnika iz sektora drvoprerade i opremanja objekata održan je mlje iznosila je 177,8 milona eura, što je 4,7% više u odnosu na isti P29. januara 2020. godine u Podgorici. period prethodne. Organizator skupa bila je Privredna komora Crne Gore u saradnji Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo 200.000 turista iz BiH, sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, a uz podr- koji su ostvarili 1,16 miliona noćenja, pet odsto više nego u 2018. šku Evropske mreže preduzetništva. - Saobraćajna infrastruktura u velikoj mjeri utiče na rast ekonom- Cilj susreta je bio unapređenje i razvoj privredne saradnje dvi- skih aktivnosti. S tim u vezi, koristim priliku da pozovem vlade je zemlje, a poseban akcenat je stavljen na prezentacije ponude naših država da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča-Plu- proizvoda i usluga kompanija iz Bosne i Hercegovine za potrebe žine, sa graničnim prelazom – naglasio je Golubović. opremanja hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta na našem tržištu. Prema njegovim riječima, drvna industrija Crne Gore, jedna od Uvodna obraćanja imali su predsjednik Privredne komore Crne najstarijih industrijskih grana sa tradicijom dužom od 130 godi- Gore Vlastimir Golubović i potpredsjednik Vanjskotrgovinske kona, nije adekvatno razvijena. Aktivno je oko 150 preduzeća, koja more Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić. zapošljavaju oko 2.000 radnika, a proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, prije svega rezana građa, imaju dominantno učešće u U radu skupa učestvovali su, pored privrednika, ambasador BiH strukturi izvoza. To nije slučaj kada je riječ o uvozu, jer su u spolj- Branimir Jukić i načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministar- notrgovinskom bilansu izraženi negativni trendovi, kada je u pita- stva poljoprivrede i ruralnog razvoja Goran Đalović. nju trgovina namještajem. Vrijednost uvezenog namještaja u prva Predsjednik Golubović je ukazao na dinamičan razvoj crnogorske tri kvartala 2019. godine iznosila je 69 miliona eura, a vrijednost iz- ekonomije kome je velikim dijelom doprinio priliv stranih direk- vezenog svega 800 hiljada eura. U posmatranom periodu, iz Bosne tnih investicija iz više od 120 zemalja. Od 2006. godine Bosna i Her- i Hercegovine je uvezeno namještaja u vrijednosti od 4,5 miliona cegovina je investirala u Crnu Goru 125,7 miliona eura, od čega če- eura. tvrtinu - 33,3 miliona eura tokom devet mjeseci prethodne godine. - Crna Gora u narednom periodu mora raditi na povećanju broja Bosna i Hercegovina je na 19 mjestu, gledano po obimu investicija preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove u Crnu Goru. zasnivati na finalnoj proizvodnji. Vjerujem da znanja i iskustva

Broj 1 Januar 2020. 47

privredne saradnje, što mora biti prioritet u budućem periodu.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić kazao je da njihovo glavno tržište predstavlja Evrop- ska unija, jer 72 odsto ukupnog izvoza plasiraju u ove zemlje.

- Sektori bosanskohercegovačke privrede su sve bolje pozicionira- ni na internacionalnom tržištu. Ozbiljan rast ostvaruje i drvopre- rađivačka industrija koja je odavno prevazišla granice države i po kojoj smo prepoznati u Regionu – rekao je Egrlić.

Najbolju robnu razmjenu BiH ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, gdje ima blagi suficit, a značajan deficit je sa zemljama Regiona, Turskom i Rusijom.

Egrlić je izrazio očekivanje da će nova Vlada Kosova riješiti pitanje taksi na proizvode iz Bosne i Hercegovine, što će doprinijeti da budu zastupljeniji na tom tržištu.

- Ovdje smo da približimo interes i ponudu naših kompanija i do- prinesemo boljoj saradnji poslovnih zajednica Bosne i Hercegovi- ne i Crne Gore – naveo je potpredsjednik Komore.

Prezentacije stanja u drvnim sektorima Crne Gore i BiH imali su sekretar Odbora udruženja šumarstva, drvoprerade, grafičke i iz- Upućen poziv davačke djelatnosti Goran Popović i savjetnica za izvoz u Vanjsko- vladama dvije -trgovinskoj komori BiH Lejla Međedović. države da što prije Sekretar Popović je kazao da se u crnogorskoj drvnoj industriji naj- donesu odluku više preduzeća i preduzetnika bavi preradom drveta u pilanama te o izgradnji puta pogonima za proizvodnju uglavnom pločastog namještaja, a naj- veći dio investiranja u poslednjih nekoliko godina je u fabrike za Foča-Plužine, sa proizvodnju peleta. U strukturi ukupnog izvoza drveta dominan- graničnim prelazom. tno je bilo učešće rezane građe. Najznačajnija tržišta su Kosovo, Srbija i Albanija na koja se plasira više od polovine ukupnog izvoza. Crna Gora ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa Kosovom, Albanijom i Italijom. bosanskih privrednika mogu značajno doprinijeti da ovaj veliki - Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja potencijal dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove za- sektor – rekao je Golubović. snivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Saradnja sa BH kompanijama treba da se ostvari kroz Naglasio je da preduzeća koja posluju u ovoj oblasti mogu ostvariti zajedničko investiranje prije svega u finalnu preradu drveta – na- posebne pogodnosti i olakšice ukoliko svoje poslovanje zasnuju u glasio je Popović. crnogorskim biznis zonama. Predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH Lejla Međedović ka- Prostor za saradnju vidi i u sektoru turizma koji, kao generator zala je da njihovi drvoprerađivači baštine tradiciju industrijske krupnih investicija, nastavlja trend ekspanzije. U posljednje tri go- proizvodnje te da većinu njihove raznolike ponude čine različite dine otvorena su 103 nova hotela u Crnoj Gori, dok je samo u 2019. vrste namještaja, koji je kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevi- otvoreno 49 sa preko 3.700 ležajeva, od kojih 85% kategorije četiri ma brojnih tržišta. Kroz ovu djelatnost posebno teže da afirmišu i pet zvjezdica. Trend izgradnje turističkih objekata nastavlja se i bosanskohercegovački dizajn što im omogućava ulazak u nove u ovoj godini. cjenovne kategorije i high-end segment tržišta.

- Enterijeri hotela moraju zadovoljiti prohtjeve sve zahtjevnije - Drvni sektor učestvuje sa 12 odsto u ukupnom izvozu BiH. Čini klijentele, kako sa aspekta funcionalnosti, tako i vizuelne atrak- ga 1.300 kompanija koje zapošljavaju 30.000 radnika. Tokom prvih tivnosti. Uvjeren sam da veliko znanje i iskustvo u projektovanju, devet mjeseci 2019. drvni sektor imao izvoz vrijedan 628,2 miliona dizajniranju i opremanju turističkih objekata možete prenijeti eura, od čega 41,9 odsto iznosi udio namještaja. Pokrivenost uvoza na crnogorske privrednike, te u međusobnoj saradnji valorizova- izvozom iznosi 315,3 odsto – kazala je Međedović. ti kroz konkretne projekte. Kao dobar primjer saradnje na ovom polju možemo navesti kompaniju Carine, čije hotele Delfin, Park i Uslijedila je prezentacija BH kompanija Nova Ambijenta, Ećo Com- Kumbor su projektovali, odnosno opremili studio Zec i kompanija pany, Sarajevo Business Consulting, HMM, SIN-CRO-ER, ELGRAD i Lux Co iz Sarajeva – rekao je predsjednik Privredne komore Crne Udruženja Drvni klaster Hercegovine. Gore. Forum je završen bilateralnim sastancima privrednika dvije ze- Izrazio je uvjerenje da će poslovni forum doprinijeti unapređenju mlje tokom kojih su razmotrene mogućnosti saradnje na konkre- postojećih poslovnih aranžmana i otvaranju novih perspektiva tnim projektima.

Januar 2019. Broj 1 48

Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare "Trebjesa" "Trebjesin" pivski pečat prepoznatljiv u svijetu

novacije već godinama obilježavaju naše poslovanje. I u ovoj smo na dosta polja, ulažući u naše ljude i procese. U "Trebjesi"u godini nastavićemo da inoviramo, razvijamo brendove i širimo ovom periodu godine radi 230 zaposlenih i taj broj raste tokom se- Inaš pivski pečat. Gradićemo i dalje kvalitetne odnose sa kupci- zone. Prosječna neto plata je značajno iznad prosječne neto zara- ma, dobavljačima i svim poslovnim partnerima. Potrudićemo se de u Crnoj Gori. da i u 2020. godini budemo prvi izbor za potrošače i kupce kad je Glasnik: Prošle godine ste proširili asortiman novim Ejl pivom u pitanju kvalitet piva koje proizvodimo. Istinski uspješne kompa- Nikšićko IPA. Ipak, nastavljate tradiciju proizvodnje brendova po nije su samo one koje svoje pozitivno poslovanje i dobre rezultate kojima ste prepoznatljivi, što je očito, dobra formula za uspjeh. Vaš podijele sa zajednicom u kojoj posluju. Naša društvena odgovor- komentar. nost prvenstveno se ogleda u odnosu ka zaposlenima i njihovim porodicama, a zatim i ka zajednici, kaže u intervjuu Glasniku Sa- S. Ćalasan: Prvi put u istoriji Pivare "Trebjesa" koja je prepoznata nja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare "Trebjesa". po lager pivima, proizveli smo jedno potpuno drugačije pivo, koje pripada porodici ejl piva. Ova piva zahtijevaju drugačiji način pro- Glasnik: Da li ste zadovoljni poslovnim i proizvodnim rezultatima izvodnje i sastojke – prave se sa drugačijim kvascem i to gornjeg Pivare"Trebjesa" u 2019. imajući u vidu činjenicu da je globalno tr- vrenja i mnogo više hmelja, što im daje karakterističnu aromu, ali žište piva posljednjih godina bilo u padu? Budite ljubazni pa sa- i drugačiju boju u odnosu na lager piva. opštite više detalja o poslovnim pokazateljima kompanije, kao i o broju zaposlenih i prosječnoj zaradi. Ovo je bio zasigurno najveći iskorak u širenju našeg portfolija. Ci- jeli tim pivarskih stručnjaka je oko godinu i po radio na razvoju S. Ćalasan: Mogu reći da smo mi u "Trebjesi" generalno zadovoljni proizvoda, a zatim i kreativnog koncepta. Ali kad napravite proi- poslovnim i proizvodnim rezultatima, ali ćemo zvanične podatke zvod koji, kao Nikšićko IPA, vrlo brzo osvoji ljubitelje ejl piva, onda imati do kraja prvog kvartala 2020. godine. Godinu za nama obilje- znate da su svaki trud i uloženo vrijeme - vrijedjeli. žilo je niz inovacija, kvalitetnih projekata i inicijativa. Napredovali

Broj 1 Januar 2020. 49

Pozitivan uticaj u Crnoj Gori ostvaruju ne samo kroz dobro poslovanje, već i kroz održivu proizvodnju piva, promociju odgovorne konzumacije i doprinos zajednici.

Baš kao što ste i rekli u pitanju – čuvamo tradiciju, to je ono što kuju od drugih pivara u okviru Molson Coorsa. Standardi kvaliteta, nas odvaja od drugih, ali ne smijemo da zaboravimo ni dešavanja sirovine za proizvodnju i procedure rada primjenjuju se na isti na- u pivarskoj industriji i promjene kod ljubitelja piva, nove genera- čin u svakoj pivari koja je dio ove grupacije. To je jedna od najvećih cije koje dolaze i traže nešto drugačije. Ponosna sam što je Pivara koristi pripadnosti velikim pivarskim kompanijama, naravno uz "Trebjesa" danas izbor svih generacija u jednom domu i odgovara dostupnostbrojnih svjetskih inovacija iz domena proizvodnje, sa- na njihove različite potrebe, što samo govori da imamo viziju za vremenih trendova pakovanja, nastupa na tržištu, brige o zaposle- budućnost kompanije i naših brendova i da ostajemo njihov prvi nima i životnoj sredini. izbor. "Trebjesa" ide u korak sa ciljevima Molson Coorsa koji se posta- Glasnik: Pivara od 2012. godine posluje u okviru američko-kanad- vljaju globalno. Jedan od njih je i nastojanje da pivara konstantno ske kompanije Molson Coors. Podsjetimo da je to peti vlasnik "Tre- ostvaruje pozitivan uticaj na poslovanje, zajednicu i okolinu, osta- bjese". Radite po standardima i poslovnoj kulturi ove respektabilne vljajući svojevrsni pečat (tzv. beer print). Pozitivan uticaj u Crnoj svjetske kompanije. Da li ste, shodno tome, već "uhodali" proizvo- Gori ostvarujemo ne samo kroz dobro poslovanje, već i kroz održi- dne i druge radne procese i koliko vam to pomaže u poslovanju? vu proizvodnju piva, promociju odgovorne konzumacije i doprinos zajednici. S. Ćalasan: Pivara "Trebjesa" od 1997. godine u kontinuitetu pripada nekoj od velikih svjetskih pivarskih porodica. Od 2012. godine Glasnik: Molson Coors ima više od 90 brendova. Kako je, među dio smo američko-kanadske grupacije Molson Coors, koja je jedna njima, pozicionirano Nikšićko pivo? Pivara je distributer brojnih od najvećih svjetskih pivarskih kompanija, sa tradicijom koja da- svjetskih brendova, pomenite neke od njih. tira još od 1774. godine. S. Ćalasan: Nikšićko Pivo je naše najprodavanije pivo i pivo broj Pripadnost velikim pivarskim grupacijama omogućila nam je da jedan na crnogorskom tržištu. To je i jedno od najodlikovanijih se proizvodni i radni procesi u našoj fabrici ni po čemu ne razli- regionalnih piva, zahvaljujući neupitnom kvalitetu koji je već 124

Januar 2019. Broj 1 50

godine prva asocijacija kod ljubitelja piva kada pomenete Nikšićko U prethodnom periodu zaista smo značajno unaprijedili sve se- pivo. Veoma je prepoznato i na regionalnim tržištima, posebno tr- gmente poslovanja, ali bih kao jedan od najvažnijih investicionih žištu Srbije, gdje bilježimo konstantan rast prodaje. projekata izdvojila izgradnju pogona za tretman otpadnih voda u krugu fabrike, čime smo najbolje pokazali našu posvećenost oču- Uz plasman na druga tržišta, naša Pivara na crnogorskom tržištu vanju sredine u kojoj živimo i radimo. distribuira neka od najpoznatijih regionalnih i evropskih piva. Među njima su Jelen pivo iz Srbije, češki Staropramen, zatim bel- Glasnik: Pivara ove godine obilježava 124 godina poslovanja. Dru- gijska piva Hoegaarden, Leffe, Stella Artois, njemački Beck"s, ho- šteno je odgovorna kompanija koja kontinuirano učestvuje u reali- landska Bavariu, meksička Coronu i dr. zaciji brojnih kulturnih, ekoloških, zdravstvenih, socijalnih sportskih i drugih projekata. Saopštite više detalja o ovoj temi. Kroz sve ovo, doprinosimo mogućnosti izbora i dobroj ponudi na crnogorskom pivarskom tržištu, kako bi svi naši potrošači mogli S. Ćalasan: Vjerujemo da su istinski uspješne kompanije samo one da probaju neka od najboljih svjetskih piva i baš u svojoj zemlji koje svoje pozitivno poslovanje i dobre rezultate podijele i sa zaje- mogli da uživaju u njihovoj konzumaciji. dnicom u kojoj posluju. Naša društvena odgovornost prvenstveno se ogleda u odnosu ka zaposlenima i njihovim porodicama, a za- Glasnik: Gdje prodajete Nikšićko pivo? Da li je prošle godine po- tim i prema zajednici, i to u oblastima bezbjednosti u saobraćaju, većan plasman piva na domaćem, odnosno inostranim tržištima? zaštite životne sredinei podrške kroz donacije. S. Ćalasan: Pored domaćeg tržišta na kojem smo lideri, oko 30 od- Dvije najvažnije kampanje koje realizujemo su "Kad pijem ne vo- sto godišnje prodaje ostvarujemo na izvoznim tržištima. Nikšićko zim", koja za cilj ima promociju odgovornog konzumiranja alkoho- Pivo bilježi rast prodaje na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, la i ekološka inicijativa "Rock and Recycle", koja poziva na odgo- Albanije, Kosova, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Osim zemalja voran odnos prema prirodi kroz sakupljanje, pravilno odlaganje i regiona, naše pivo zastupljeno je i u Njemačkoj, Švedskoj, Francu- reciklažu otpada na najvećim muzičkim festivalima u zemlji, koji skoj, Poljskoj, kao i Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama. generišu velike količine otpada. Kad je ekologija u pitanju, istakla Glasnik: Kakvi su planovi Pivare Trebjesa za 2020. godinu? Da li je bih i naš konkurs za ekološke NVO, kroz koji smo do sada uložili i dalje fokus prevashodno na inovacijama i kvalitetu proizvoda? 70 hiljada eura za prioritetne ekološke probleme, u saradnji sa iza- Hoćete li proširiti asortiman proizvoda? branim NVO.

S. Ćalasan: Pivska industrija je danas konkurentnija nego ikad ra- U 2019. godini nastavili smo podršku zdravstvu, donacijama za donije, tako da mi u kontinuitetu radimo na tome da oduševimo naše move zdravlja. U saradnji sa Crvenim krstom Nikšić pomažemo potrošače, prvenstveno tako što ćemo ispuniti i nerijetko nadma- rad klubova dobrovoljnih davalaca krvi, kao i one najugroženije u šiti njihova očekivanja. našoj zajednici. Svjesni da je ulaganje u znanje najvažnija investicija u društvo, koja se višestruko vrati, Pivara poslednjih 12 godina Inovacije već godinama obilježavaju naše poslovanje, tako da novčano nagrađuje najbolje studente specijalističkih studija smje- ćemo i u ovoj godini nastaviti da inoviramo, razvijamo brendove ra Zaštita životna sredina, sa Metalurško-tehnološkog fakulteta. i širimo naš pivski pečat. Gradićemo i dalje kvalitetne odnose sa kupcima, dobavljačima i svim poslovnim partnerima. Potrudiće- Glasnik: Trebjesa, veliku pažnju i novac poklanja bezbjednosti i mo se da i u 2020. godini budemo prvi izbor za potrošače i kupce zdravlju zaposlenih. Usvojili ste i novu politiku zaštite životne sre- kad je u pitanju kvalitet piva koje proizvodimo. dine, bezbjednosti i zdravlja na radu. Šta time želite postići?

Naravno, i ove godine Pivara "Trebjesa" biće odgovorna prema za- S. Ćalasan: Kao dio velike svjetske pivarske porodice, ogromnu jednici, pa ćemo pored naših društveno odgovornih projekata, kao pažnju, energiju, resurse i novac poklanjamo bezbjednosti i zdra- i prethodnih godina podržati veliki broj različitih sportskih, kultur- vlju zaposlenih. U tu svrhu, imamo i slogan koji nas podsjeća na nih i muzičkih događaja širom zemlje. poštovanje svih procedura iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, a to je: "Bezbjednost na prvom mjestu". Propisi o zaštiti na radu grupe Glasnik: Kompanija je od privatizacije 1997. godine pa do sada, kroz Molson Coors često su stroži od onih koji su zakonski obavezni u kapitalne investicije, uložila preko 80 miliona eura u unapređenje Crnoj Gori, jer kao internacionalna kompanija imamo obavezu da poslovanja. Da li planirate nastavak ulaganja i ako je odgovor "da" primjenjujemo i najzahtjevnije svjetske i evropske norme. - u koje sektore? Novom politikom zaštite životne sredine, bezbjednosti i zdravlja S. Ćalasan: Iz godine u godinu, "Trebjesa" opredjeljuje značajna na radu, koju primjenjujemo od oktobra 2017. godine, utvrđena su sredstva za investicije, primarno s ciljem modernizacijeproizvo- tri glavna cilja – preventivnim djelovanjem svođenje broja po- dnih pogona, optimizacije i povećanja efikasnosti poslovanja, kao vreda na nulu, podizanje svijesti o bezbjednosti, kao i smanjenje i u sve one procese koji su u skladu sa globalnim ciljevima kom- uticaja na okolinu i sprečavanje zagađenja i umanjenje količine panije Molson Coors. To su racionalizacija potrošnje vode, ugljen otpada koji odlažemo na deponiju. dioksida i struje, smanjenje količine otpada koji završava na depo- nijama i povećanje reciklaže i sve su to ulaganja koja planiramo u U skladu sa zakonskom regulativom iz ove oblasti, u kompaniji 2020. ali i svim narednim godinama. se sprovode periodični pregledi i ispitivanja mašina, opreme, pro- storija, a takođe i radnici prolaze redovne zdravstvene preglede. Sve fabrike Molson Coors grupacije obavezale su se da do 2025. Osim brige o zaposlenima, nastojimo da nizom aktivnosti održi- unaprijede svoje procese tako da ne proizvode otpad koji bi završio mo na najvišem nivou bezbjednost spoljnih izvođača i posjetilaca. na deponiji. Ponosna sam što mogu reći da je, zahvaljujući brojnim Takođe, aktivni smo član Udruženja zaštite na radu Crne Gore, u realizovanim investicijama, Pivara "Trebjesa" u ovom trenutku na kojem nastojimo da prenošenjem našeg iskustva pomognemo u dobrom putu da ovaj cilj ostvari. podizanju svijesti o važnosti zdravlja i zaštite na radu.

Broj 1 Januar 2020. 51

Sanja Ćalasan, the Executive Director of Brewery "Trebjesa" The beer seal of "Trebjesa" is recognized worldwide

nnovation has been marking our bu- about that? the world"s largest brewing families. Since siness activity for years, so this year 2012, we have been part of the US-Canadi- S. Ćalasan: For the first time in the history we will continue to innovate, develop an Molson Coors Group, which is one of the I of Trebjesa Brewery, which is recognized brands and extend our beer print. We will largest brewing companies in the world, for lager beers, we have produced a com- continue building high- quality relations with a tradition dating back to 1774. pletely different beer, which belongs to the with customers, suppliers and all business Ale beer family. This kind of beer requires Belonging to large brewery groups has al- partners. In 2020, we will strive to be the a different production method and ingredi- lowed us to make the production and work first choice for consumers and customers, ents - they are made with different yeast, processes at our factory no different from when it comes to the quality of the beer we that of the upper fermentation and many other breweries within Molson Coors. Qua- produce. Truly successful companies are more hops, which gives them a characteri- lity standards, raw materials for producti- only those that share their good and posi- stic aroma, and also a different colour com- on and working procedures are applied in tive business results with the community pared to lager beer. the same way in every brewery that is part in which they operate. Our social respon- of this group. This is one of the biggest be- sibility is primarily reflected in the attitude This was certainly the biggest step forward nefits of belonging to large beer companies, towards the employees and their families, in expanding our portfolio. The whole team of course, with the availability of numerous and then towards the community, said Mrs. of brewing experts worked on this product world-class innovations in the field of pro- Sanja Ćalasan, the executive director of the development for about a year and a half duction, contemporary packaging trends, Brewery "Trebjesa", in an interview for Gla- and then on the creative concept. But when market appearances, care for the employe- snik. you make a product which like Nikšić"s es and the environment. IPA, very quickly captivates Ale beer lovers, Glasnik: Are you satisfied with the busi- then you know that efforts and time inve- "Trebjesa" goes hand in hand with Mol- ness and production results of the Brewe- sted were worth it. son Coors" global goals. One of them is the ry "Trebjesa" in 2019, given the fact that endeavour for the brewery to constantly the global beer market has been declining As you said in your question - we are kee- have a positive impact on the business, the in recent years? Could you please give us ping the tradition, which defers us from community and the environment, leaving more details about the company"s finan- others, but we must not forget the trends a kind of a beer print. We make our positi- cial performance as well as the number of in the brewing industry and the changes ve impact in Montenegro not only through employees and the average salary? in beer lovers, the new generations are co- good business performance, but also thro- ming and looking for something different. S. Ćalasan: I can say that we at Trebjesa are ugh sustainable beer production, responsi- I am proud that today Trebjesa Brewery is generally satisfied with our business and ble consumption promotion and contribu- the choice of all generations in one home production results, but we will have official tion to the community. and it meets their different needs, which data by the end of the first quarter of 2020. proves that we have a vision for the future Glasnik: Molson Coors has over 90 bran- The year behind us was marked by a num- of the company and our brands and that we ds. How is Nikšić"s beer positioned among ber of innovations, high-quality projects remain their first choice. them? The brewery is a distributor of nu- and initiatives. We have progressed in a lot merous global brands, could you name of areas, investing in our people and pro- Glasnik: Since 2012, the brewery has been some of them? cesses. There are 230 employees working operating within the US-Canadian com- in Trebjesa at this time of the year and this pany Molson Coors. Let"s recall that this is S. Ćalasan: Nikšić"s Beer is our best sel- number is increasing during the season. the fifth owner of Trebjesa. You are working ling beer and the number one beer on the The average net salary is significantly abo- in align with standards and business cultu- Montenegrin market. It is also one of the ve the average net salary in Montenegro re of this respectable worldwide company. most awarded regional beers, thanks to its Accordingly, have you already gotten the unquestionable quality, which for 124 years Glasnik: Last year, you expanded the range work of the production and other work pro- has been the first association for the beer of your products with the new Ale Nikšić"s cesses to "move smoothly" and how much lovers when you mention Nikšić"s Beer. It IPA beer. However, you continue the tra- does it help you in your business? is also well recognized in regional markets, dition of producing brands that make you especially the market of Serbia, where we recognizable, which is obviously a good S. Ćalasan: Since 1997, Trebjesa Brewery are seeing a steady increase in sales. formula for success. What can you tell us has been a continuous member of one of

Januar 2020. Broj 1 52

In addition to placement to other markets, improvement. Do you plan to continue in- tion for the environmental NGOs, through our Brewery distributes some of the most vesting and if so, to which sectors? which we have so far invested € 70,000 for famous regional and European beers on the priority environmental issues, in coopera- S. Ćalasan: From year to year, Trebjesa de- Montenegrin market. Among them are Je- tion with selected NGOs. dicates significant funds for investments, len beer from Serbia, the Czech"s Staropra- primarily with the aim of modernizing the In 2019, we continued to support health men, then Belgian beers Hoegaarden, Leffe, production facilities, optimizing and incre- care through donations to health care cen- Stella Artois, German Beck"s, the Dutch"s asing business efficiency, as well as in all tres. In cooperation with the Nikšić"s Red Bavaria, Mexican Corona and others. those processes that are in line with Mol- Cross, we support the work of voluntary Through all of this, we contribute to the son Coors" global goals. These are the rati- blood donor clubs as well as those most choice and the good offer on the Monte- onalization of water consumption, carbon vulnerable in our community. Aware that negrin beer market, so that all of our con- dioxide and electricity, the reduction of the investing in knowledge is the most im- sumers can taste some of the world"s best amount of waste that ends up in landfills portant investment in a society which is beers and enjoy their consumption in their and the increase in recycling, and these always returned, for the last 12 years the own country. are all investments that we plan to make in Brewery has financially rewarded the best 2020 and in all the years to come. students of specialist studies in Enviro- Glasnik: Where do you sell Nikšić"s beer? nmental protection from the Faculty of Was the placement of beer increased in the All Molson Coors Group factories have Metallurgy and Technology. domestic and foreign markets last year? committed to improving their processes by 2025 so that they do not produce waste Glasnik: Brewery Trebjesa pays great at- S. Ćalasan: In addition to the domestic that would end up in landfill. I am proud to tention and money to the safety and health market in which we are leaders, we make say that, thanks to numerous investments of its employees. You have also adopted a around 30 percent of our annual sales in made, Trebjesa Brewery is well on track to new environmental, health and safety at export markets. Nikšić"s beer is recording achieve this goal at this moment. work policy. What is it aimed at? sales growth in the markets of Serbia, Bo- snia and Herzegovina, Albania, Kosovo, In the previous period, we really signifi- S. Ćalasan: As part of a large global brewing Croatia, Slovenia and Macedonia. In addi- cantly improved all segments of our bu- family, we pay enormous attention, energy, tion to the countries in the region, our beer siness, but as one of the most important resources and money to the safety and he- is also represented in Germany, Sweden, investment projects I would single out the alth of our employees. To this end, we also France, Poland, as well as Australia and the construction of a wastewater treatment have a slogan that reminds us to follow all United States. plant within factory, which best showed procedures in the field of health and safety our commitment to preserving the enviro- at work: "Safety comes first". Safety at work Glasnik: What are the plans of the Trebjesa nment in which we live and work. regulations of the Molson Coors Group are Brewery for 2020? Is the focus still on inno- often stricter than those legally required in vation and product quality? Do you plan to Glasnik: The brewery marks 124 years in Montenegro, given that as an international expand your product range? business this year. It is a socially responsi- company we have an obligation to apply ble company that continuously participa- S. Ćalasan: The beer industry is more com- even the most demanding world and Euro- tes in the realization of numerous cultural, petitive today than ever before, so we are pean standards. environmental, health, social, sports and continuously working on to delight our other projects. Could you please give us The new environmental, health and sa- consumers, primarily by meeting and often more details about that? fety at work policy, which we have been exceeding their expectations. applying since October 2017, has set three S. Ćalasan: We believe that truly successful Innovation has been marking our business main goals – by a preventive action redu- companies are only those that share their for years, so this year we will continue to cing the number of injuries to zero, raising positive business and good results with innovate, develop brands and expand our awareness about safety, reducing enviro- the community in which they operate. Our beer print. We will continue to build high nmental impact and preventing pollution social responsibility is primarily reflected quality relations with customers, suppliers and reducing the quantity of waste we dis- in our relation towards the employees and and all business partners. In 2020, we will pose of in landfill. their families, and towards the community, strive to our customers and consumers to in the areas of traffic safety, environmental In accordance with legal regulations in be the first choice, when it comes to the protection and support through donations. this area, the company carries out peri- quality of the beer we produce. odic inspections and tests of machines, The two most important campaigns that Of course, Trebjesa Brewery will be respon- equipment, premises, and also workers un- we realize are "When Driving No Drinking", sible to the community this year as well, so dergo regular health checks. In addition to which aims to promote responsible alcohol in addition to our socially responsible pro- taking care of our employees, we strive to consumption and the environmental ini- jects, as well as in the previous years, we maintain the safety of external contractors tiative "Rock and Recycle", which calls for will support a number of different sports, and visitors at the highest level through a a responsible attitude towards the nature cultural and music events across the co- range of activities. We are also an active through the collection, proper disposal and untry. member of the Safety at Work Associati- recycling of waste at major music festivals on of Montenegro, in which we strive to Glasnik: Since its privatization in 1997, the in the country, which generate large amo- help raise awareness of the importance of company has invested over € 80 million unts of waste. When it comes to ecology, I health and safety at work by sharing our through capital investment in business would also like to point out our competi- experience.

Broj 1 Januar 2020. 53

They make a positive impact in Montenegro not only through good business performance, but also through sustainable beer production, promoting responsible consumption and contributing to the community.

Januar 2020. Broj 1 54

Ambasador Veselko Grubišić u Privrednoj komori Hrvatska posvećenja nastavku proširenja EU

roširenje zauzima veoma visoko mjesto u agendi predsjeda- za crnogorsku ekonomiju. Projekcije su da je ostvareni rast u 2019. vanja Hrvatske Evropskom unijom, ocijenjeno je na sastan- bio po stopi od oko četiri odsto, što je, navodi on, jedna od najviših Pku predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića u Evropi. Prethodnu godinu su obilježile i brojne aktivnosti Privre- sa hrvatskim ambasadorom Veselkom Grubišićem, 28. januara dne komore. Predsjednik je naveo da privrednici pozdravljaju sve 2020. godine. snažnije institucionalno partnerstvo Komore sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou i njen uticaj na unapređenje - Jako se trudimo da postignemo konsenzus po ovom pitanju unu- regulatornog okvira, odnosno kreiranje povoljnog poslovnog am- tar Unije, da to bude svojevrsna kruna naših aktivnosti. Prošire- bijenta. nje je za Hrvatsku veoma bitno, jer se odnosi na naše susjedstvo koje želimo da bude mirno, demokratsko i prosperitetno – kazao Grubišić je kazao da se Crna Gora značajno razvija posljednjih go- je Grubišić. dina, što se naročito može primijetiti na polju unapređenju infrastrukture. On je izrazio očekivanje da će naša država ubrzo dati Prema njegovim riječima, Hrvatska očekuje da će se pitanje proši- odobrenje da se formira zajednička IAP kompanija za projekto- renja definisati prije Zagrebačkog foruma u maju, te da optimizam vanje, sa sjedištem u Dugopolju, koju bi činili Montenegrobonus, ulivaju izjave predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen BH gas, Plinacro i Albgaz. Kompanija bi se bavila izradom studija koja je izrazila posvećenost tom procesu. i projekata koji bi doprinijeli obezbjeđenju novčanih sredstava za Ambasador je ocijenio da bi dinamiziranje proširenja dalo novi za- izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda. mah državama u Regionu i intenziviranju reformi koje sprovode. Jedna od tema razgovora predsjednika Komore i hrvatskog amba- On je naglasio da će se Hrvatska boriti za više sredstava u kohezi- sadora bila je i čvršće povezivanje dvije države u oblasti nautičkog onoj politici, što je veoma važno i za buduće članice EU. turizma. Hrvatska je, kaže Grubišić, prošle godine bila top nautička destinacija. Ova država raspolaže sa 100 hiljada vezova. Ambasa- Predsjednik Golubović je ocijenio vrlo pozitivnim za našu zemlju dor je kazao da asocijacije marina Hrvatske i Crne Gore žele, uz i Region to što je predsjedavanje Evropskom unijom preuzela podršku komora, ostvariti snažnu saradnju koja bi, između osta- prijateljska država sa kojom Crna Gora razvija veoma kvalitetne log, rezultirala zajedničkim nastupom na trećim tržištima i sajmo- političke i ekonomske odnose. On je naglasio pozitivne trendove vima, aktivnostima na zaštiti mora i životne sredine, inicijativama privredne saradnje dvije zemlje koji se naročito ogledaju u rastu za olakšan prelaz čarter plovila u Crnu Goru i Hrvatsku, projektima investicionih i tuirističkih pokazatelja. koji bi se finansirali iz EU fondova, i sličnim. Asocijacija Marina Podsjetio je da je Privredna komora učestvovala u realizaciji Crne Gore planira organizaciju Nautičkog Workshopa koji bi se od- uspješne manifestacije Dani Crne Gore u Zagrebu, te predložio da ržao od 17. do 20. marta, rečeno je na sastanku. se slična, uz održavanje poslovnih bilateralnih ili multilateralnih U radu sastanka učestvovali su druga sekretarka u Ambasadi Iva skupova, organizuje uoči Zagrebačkog foruma. Ivanić-Pavković i šef kabineta predsjednika Privredne komore Mi- Golubović je saopštio da je prethodna godina bila veoma uspješna ljan Šestović.

Broj 1 Januar 2020. 55

Prezentacija

CONNEXT dobra Riječ je o festivalu koji će se po drugi put održati 27. i prilika za umrežavanje 28. februara 2020. preduzeća godine u Milanu.

redstavništvo najveće italijanske poslovne asocijacije, Kon- ne sinergije zasnovane na zajedničkom rastu i umrežavanju. Za findustrija Crna Gora, prezentovalo je 23. januara 2020. u Pri- strane delegacije predviđeno je besplatno učešće, osim ukoliko se Pvrednoj komori Crne Gore manifestaciju CONNEXT. kompanije same ne odluče za neki od sponzorskih paketa kako bi povećale sopstvenu vidljivost. Svakoj kompaniji biće dodijeljen Nakon pozdravnog govora Marka Boškovića, direktora Konfindu- prostor za B2B sastanke sa italijanskim kompanijama, pristup strije Crne Gore, predstavnica centrale ove organizacije iz Rima izlagačkom prostoru, kao i seminarima i radionicama. Letizia Pizzi prezentovala je manifestaciju i benefite za kompanije učesnice na ovakvom događaju. Predstavljena je digitalna platofrma Marketplace koja omogućava kompanijama da kreiraju prezentaciju sopstvenih aktivnosti i na Riječ je o festivalu koji će se po drugi put održati 27. i 28. februara taj način se pojaviti u katalogu učesnika. Preko platforme kom- 2020. godine u Milanu. CONNEXT je događaj digitalnog i realnog panije mogu zatražiti i prihvatiti B2B sastanke, te se prijaviti za umrežavanja, te predstavljanja kompanija, baziran na ključnim prateće sadržaje u okviru manifestacije. nosiocima rasta i razvoja lokalne i međunarodne privrede. On kompanijama nudi veliku mogućnost B2B sastanaka i predstavlja- Prvi Connext je okupio više od 7000 učesnika i 450 direktnih izla- nje inovativnih projekata. gača, organizovano je 2500 B2B sastanaka.

Kao nosioci razvoja prepoznate su četiri tematske cjeline: pame- Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić ocijenio da CONNEXT pruža tna fabrika, gradovi budućnosti,održiva planeta i ljudi u centru na- veoma dobre mogućnosti povezivanja crnogorskih sa italijanskim pretka. i svjetskim privrednicima, te predložio da ova poslovna asocijacija i Konfindustrija Crne Gore budu logistička podrška svim našim Učesnici će moći da međusobno komuniciraju i stvore jedinstve- kompanijama koje žele da učestvuju na ovom festivalu.

Januar 2019. Broj 1 56

Internacionalizacija biznisa Miodrag Kostić namjerava da širi poslovanje u Italiji

Primjetni su ambiciozni planovi Kostića za elitni turizam u Italiji, a i on sam je više puta istakao opredjeljenost ka privlačenju najbogatijih gostiju regiona.

rpski preduzetnik, vlasnik luksuznih hotela Kempinski u Kostić je mislio da ozvaniči svoje planove putem izjave o zainte- Savudriji i Portorožu, Miodrag Kostić razmišlja da kupi luku resovanosti, unijete u zapisnik Opštine grada Trsta još 2. jula 2018. Su Trstu, između dokova II i III, hangare 6 i 9, kao i terminal godine: njegova "kandidatura" nikada nije bila iznijeta u javnost, Adria, prenosi italijanski časopis Il Pičolo. ali, sada, budući da je konačno u toku osnivanje javnog konzorcijuma koje ima zaduženje da stavi na prodaju oko četrdeset skladišta, Po pisanju časopisa, Miodrag Kostić je jedan od najbogatijih ljudi u namjera preduzetnika poreklom iz Vojvodine izlazi na vidjelo. bivšoj Juglosaviji i najveći preduzetnik u Srbiji, prenosi Beta. Kostić je već imao prilike da se susretne s gradonačelnikom Dipja- Njegova imperijia s oznakom MK Group i sjedištem u Beogradu, com, kojem je preporučio da ne insistira na preobražaju Adrija Ter- proteže se od prehrambene industrije, gdje je sve počelo sa šeće- minala u pristanište kruzera, nakon što 15. februara 2022. godine rom, a nastavilo se pridruživanjem Carnexa, pa sve do turističko- istekne aktuelni ugovor o koncesiji GMT-u (Genoa Metal terminal). -ugostiteljskog sektora, gdje je vlasnik brojnih luksuznih objekata Razlog je jednostavan: ako se ostvari zacrtani cilj o marini između na jadranskoj obali, od Slovenije do Crne Gore. dokova II i III, pogled na hiljade turista koji su izmiljeli sa kruzera Vrijedi izdvojiti luksuzne objekte u kojima se nalaze hoteli Kem- na samo nekoliko desetina metara udaljenosti, opremljenih ran- pinski u Savudriji i Portorožu. Pored svega navedenog, Kostić je čevima i flašicama s vodom, ne bi svakako bio u skladu sa slikom odlučio da proširi svoje poslovno carstvo u smještajnom sektoru elegentanog pristaništa za deluks plovila. na sjevernu obalu Jadranskog mora i uloži 110 miliona eura, teže- U izjavi zainteresovanosti MK ne iznosi finansijska predviđanja. U ći jačanju elitnog turizma s hotelom Kempinski i golf terenima u ovoj fazi nema smisla navoditi cifre, s obzirom da će konzorcijum, Savudriji. za vrijeme tendera, odrediti osnovnu cijenu dobara koje treba do- Međutim, spreman je da u značajnoj mjeri poveća investiciju ako dijeliti u Starom pristaništu, a koji se kreću od kulturno-izlagačke uspije da u Starom pristaništu u Trstu dobije hangare 6 i 9, vodenu djelatnosti do citadele Greensisam. Baš one koja se dopada Ko- površinu ispod ova dva skladišta razgraničenu dokovima II i III, cio stiću, navodi list. dok II (koji je trenutno ustupljen na korištćenje vatrogasnoj službi), Primjetni su ambiciozni planovi Kostića za elitni turizam u Italiji, kao i cio Adria terminal. Uz to, iako se to ne vidi iz izjave o zainte- a i on sam je više puta istakao opredjeljenost ka privlačenju najbo- resovanosti budući da spada u nadležnost organa vlasti, zahtjeva gatijih gostiju regiona. se i spoljna susjedna brana. Očigledno je da je Kostić, koji uspješno posluje u Srbiji, Hrvatskoj, Kako navodi italijanski list, dva su cilja: zaštitno prestrukturira- Sloveniji i Crnoj Gori, itekako poželjan investitor u Italiji. Pored nje namijenjeno rezidencijalnoj upotrebi, kao i realizacija marine investicija u regionu, kompanija je prošle godine najavila i nove "opremljene da primi plovila za zabavu, od onih srednje veličine investicije u hotel Grand na Kopaniku, kako bi dodatno podigla do velikih jahti". Adria terminal bi u tom slučaju postao uslužni standard usluga, piše list. prostor (parking, ...) na raspolaganju okolnog područja.

Broj 1 Januar 2020. 57

Ocjena eksperata nakon najave iz vrha Srbije Kako do prosječne plate od 900 eura 2025. godine

Porezi i doprinosi u bruto zaradama sada iznose 38,2 odsto i neophodno bi bilo da se smanje na 15,9 odsto da bi porast bruto zarada bio jednak porastu vrednosti BDP, navodi Stojan Stamenković

oordinator istraživačkog programa publikacije Makroeko- "Porezi i doprinosi u bruto zaradama sada iznose 38,2 odsto i ne- nomske analize i trendovi (MAT) Stojan Stamenković rekao ophodno bi bilo da se smanje na 15,9 odsto da bi porast bruto zara- Kje da je, pod određenim uslovima, moguće dostići prosječ- da bio jednak porastu vrijednosti BDP", rekao je Stamenković. nu platu u iznosu 900 eura 2025. godine, a da bi bilo dobro da su Istakao je da je četvrti način za dostizanje zarada od 900 eura da predlagači programa "Srbija 2025" ponudili model kojim bi se to prosječni realni rast BDP godišnje iznosi sedam odsto i uz rast in- postiglo. flacije od tri odsto to bi nominalno godišnje iznosilo 10,2 odsto ili On je na konferenciji za novinare MAT-a rekao da ako se za obra- nešto preko 79 odsto do 2025. godine. čun uzme prosječna plata od 500 eura, koja nije dostignuta u pro- Urednik MAT-a Ivan Nikolić rekao je da je "sličan slučaj viđen u šloj godini, jer će na kraju decembra biti oko 495 eura, ali će na tom Rumuniji". nivou biti u januaru ove godine, to znači da će plata u 2025. godini od 900 eura, koju je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, "U Rumuniji će prosječna neto plata u 2019. godini biti 641,4 evra, biti za 80 odsto viša. a 2013. godine bila je 357 evra, što je u šestogodišnjem periodu po- većanje od oko 79 odsto, a u istom periodu rumunski BDP u te- Vučić je nedavno predstavio program "Srbija 2025" koji predviđa kućim cijenama povećan je nominalno za 50,6 odsto, uz prosječan da će vrijednost investicija do te godine iznositi 14 milijardi eura, međugodišnji realni rast BDP-a od 4,4 odsto", rekao je Nikolić. da će prosječne plate biti 900 eura, a penzije 430 do 440 eura. Prosječne neto plate u Rumuniji su, prema njegovim riječima, rasle "Pod pretpostavkom da bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji raste svake godine oko dva do tri procentna poena brže od nominalnog četiri odsto godišnje, za šest godina, jer u obračun ulazi i 2020. go- rasta BDP-a, s tim što se ta razlika u prošloj godini dodatno poveća- dina, biće veći za 26,5 odsto. Međutim vrijednost zarada u eurima la jer su plate rasle dvostruko brže po stopi od 12,9 odsto, a BDP po upoređuje se sa vrijednošću BDP u eurima i ukoliko bi inflacija bila stopi od 6,3 odsto. tri odsto godišnje, to bi značilo rast BDP-a od 7,1 odsto godišnje", rekao je Stamenković, prenosi Beta. To povećanje plata, kako je rekao, samo je blago pokvarilo ravno- težu makroekonomskih pokazatelja jer su od 2016. do 2018. godine Dodao je da bi pod tim uslovima vrijednost BDP u 2025. godini bila bruto fiksne investicije u BDP-u redukovane sa 22,9 na 21 odsto, za 51 odsto veća od vrijednosti u 2019. godini, a da bi se ta razlika izvoz je stagnirao na nivou 41,5 odsto, a blago je povećan uvoz sa između rasta plata za 80 odsto i rasta BDP od 51 odsto prevazišla 42,1 na 44,6 odsto. postoji nekoliko načina koji se mogu i kombinovati. "Ne mogu reći da je zbog toga značajnije povećan javni dug i fiskal- Stamenković je rekao da je jedan od načina da se smanji udio in- ni deficit", rekao je Nikolić. vesticija u BDP, drugi popunjavanje te razlike povećanjem uvoza i deficita spoljnotrgovinske razmjene, a treći način je povećanje udjela neto zarada u bruto zaradama.

Januar 2019. Broj 1 58

Razvijati saradnju sa Ganom i Ipak, novi kabinet će nastaviti opšti smjer Jermenijom politike prethodne vlade, navodi se u ko- mentaru rejting agencije Mudiz. Svijet "Nagla promjena stvara određenu neizvje- vijesti snost u ekonomskoj politici. Ipak, izjave predsjednika i novog premijera sugerišu da će vlada nastaviti politiku prethodne s ciljem poboljšanja ekonomskog rasta i so- i istovar. cijalnih pokazatelja, uz održavanje široke Obalska zona postala je središte pozornosti makroekonomske stabilnosti", navodi se u brazilske naftne industrije. Na tom podru- dokumentu. čju moglo bi se da se smjesti do 15 milijar- Analitičari očekuju da će prioritetna podru- di barela neiskorišćene sirove nafte, što bi čja rada protekle vlade ostati, posebno na udvostručilo ukupne rezerve Brazila na 30 Potpredsjednik Privredne komore Crne implementaciji 13 nacionalnih projekata milijardi barela i učinilo ga petim najvećim Gore Ivan Saveljić razgovarao je 28. januara predstavljenih 2018. godine. Agencija ne svjetskim proizvođačem nafte. 2020. sa novoimenovanom ambasadorkom predviđa slabljenje finansijskog položaja Gane sa sjedištem u Rimu Eudorom Hilde Rusije jer zemlja ima dovoljno sredstava za GDPR: Evropske kompanije kažnjene Kuarteje Koranteng i počasnim konzulom finansiranje svojih troškova, prenosi Index. sa 114 miliona eura Republike Jermenije u Crnoj Gori dr Hra- Mudiz takođe primećuje nizak nivo držav- čijem Musajelanaem o razvoju privredne Za kršenje Opšte uredbe o zaštiti podataka nog duga Ruske Federacije u poređenju s saradnje Crne Gore sa ovim zemljama. do sada su naplaćene brojne kazne u ze- drugim zemljama. mljama Evropske unije, piše SEEbiz. Saveljć je gostima prezentovao ekonomski Ta agencijaje zadržala prognozu rasta ru- i investicioni ambijent u Crnoj Gori i ak- Iako nam se danas nekako čini da je svoje- skog BDP-a u 2020. godini od 1,5 odsto. tivnosti Privredne komore. Kako je saop- vremena velika halabuka oko GDPR-a bila štio, crnogorska komora veoma uspiješno pretjerana, činjenica stoji da je većina firmi sarađuje sa partnerskim asocijacijama u Brazil: Rekordna proizvodnja nafte i organizacija usaglasila svoje načine kori- inostranstvu i zajednički realizuju brojne šćenja privatnih podataka s Uredbom EU-a, skupove u cilju neposrednog povezivanja Brazil je proizveo više od jedne milijade a oni koji to nisu učinili na zadovoljavajući privrednika. Predložio je da se privredne barela nafte prošle godine, čime je oborio način kažnjeni su pozamašnim iznosima. komore Jermenije i Gane obrate crnogor- rekord u proizvodnji. Prema izvještaju koji donosi pravna firma skim kolegama u cilju uspostavljanja kon- Dnevni prosek proizvodnje u ovoj zemlji DLA Piper, kompanije u Evropi su zbog kr- takata i formalizacije odnosa. iznosio je 3,1 miliona barela, što je u odno- šenja GDPR-a do sada kažnjene s ukupno Počasni konzul Republike Jermenije u Cr- su na 2018. godinu za 7,78 odsto više, javlja 114 miliona eura, a zabilježeno je 160.000 noj Gori dr Hrači Musajelan je saopštio da Raša tudej. slučajeva nezakonitog korišćenja podata- privredna delegacija ove zemlje planira Više od polovine ukupne proizvodnje naf- ka. da posjeti Crnu Goru u julu ove godine, po te, zabilježene u 2019. godini, došlo je iz Najviše slučajeva curenja privatnih po- uspostavljanju čarter linije između dvije plodne obalske zone Brazila. Doprinos ove dataka zabilježeno je u Nizozemskoj, Nje- zemlje. Imajući u vidu činjenicu da se IT u zone iznosio je 633,98 miliona barela, što je mačkoj i Velikoj Britaniji, a najveću poje- ovoj zemlji ubrzano razvija, značajan dio godišnje poboljšanje za 21,56 odsto, prenosi dinačnu kaznu od 50 miliona eura je platio poslovne delegacije, kako očekuje, biće iz Klix. francuski Google zbog netransparentnosti ovog sektora. Takođe, jermenski biznisme- poslovanja. ni iskazuju interesovanje za crnogorske Dnevna proizvodnja sirove nafte u Brazilu turističke potencijale, kao i sektor nekre- nadmašila je tri miliona barela prvi put ika- U ovaj izvještaj nije unesena statistika bri- tnina. da u novembru 2019. godine, objavio je ANP tanske agencije ICO, prema kojoj bi firme u prošlog meseca. Ujedinjenom kraljevstvu trebalo da plate Ambasadorka Gane Eudora Hilde Kuarteje kaznu od 329 miliona eura, obzirom da niti Koranteng je prezentovala ekonomski po- Povećanje proizvodnje nafte u Brazilu jedna tamošnja presuda još nije postala tencijal svoje zemlje koji karakteriše sta- nastupilo je zahvaljujući osam novih plu- pravosnažna. bilan politički i investicioni ambijent, te tajućih pogona za proizvodnju, skladištenje visoka stopa rasta BDP-a. Kako je saopštila, Gana ima komorski sistem sličan crnogor- Austrija ne podržava novi porez EU skom, pa je inicirala uspostavljanje saradnje poslovnih asocijacija. Novi ministar finansija Austrije Gernot Bluemel odbacio je planove njemačkog ko- lege Olafa Scholza za uvođenje poreza na Šta čeka rusku ekonomiju? finansijske transakcije u Evropskoj uniji i napustio grupu predstavnika deset zemalja Promjena ruske vlade stvara određenu ne- koja je radila na tom porezu. izvjesnost u ekonomskoj politici zemlje. "Ideja poreza na finansijske transakcije

Broj 1 Januar 2020. 59

nastala je nakon finansijske i ekonomske s univerzitetskim obrazovanjem spadaju u jardi dolara, imajući u vidu potencijal ra- krize, kada se željelo oporezovati neogod- grupu koja je posebno izrazila želju za sma- zvoja 5G mreže koji će dati "vjetar u leđa" vorno i visokospekulativno ponašanje", ob- njenjem radnog vremena. kompaniji i njenim servisima u narednim jasnio je Bluemel, prenosi Tanjug. godinama", naveo je Dan Ives, Wedbushov "Ljudi žele manje raditi nakon što napune analitičar za tehnologije u jednoj bilješci Kazao je da se radilo u osnovi o tome da se 35 godina, što je dob u kojoj mnogi osnivaju objavljenoj na Njujorškoj berzi, prenosi Ta- kazne ulagači koji spekuliraju na padajući porodice ili već imaju malu djecu", rekao je njug. kurs i zaduženja država, kako bi se neetič- Martin Faris Sawaed Nielsen iz Agencije ko špekulisanje učinilo neatraktivnim i po- za statistiku Danske. Ives je jedan od najvećih trgovaca (špeku- držalo realno gospodarstvo. lanata) Appleovim akcijama na Wallstre- Dodao je kako je značajan broj osoba u sta- etu, čija je 12-mjesečna prognoza cijene Aktuelni prijedlog, dodaje, preokrenuo je rosnim kategorijama između 45 i 54 godina Appleovih dionica 350 dolara po akciji. temeljnu ideju u njegovu suprotnost. te 55 i 64 godina koje takođe podržavaju ideju o skraćivanju radnog vremena. On je dodao da će, prema njegovom opaža- "Time bi kaznili realnu ekonomije i male nju, akcije Applea do kraja godine dostići ulagače, a indirektno nagradili špekulante", Sedam posto onih koji su bili uključeni u 400 dolara, što je rast od više od 30 posto u smatra Bluemel. studiju izjavilo je da bi željelo raditi više odnosu na nivo od 316,96 dolara na kom su sati nego što to trenutno rade. Uz to, kako kaže, planovi ne obuhvataju 99 zaključene u ponedjeljak. posto svih financijskih poslova. Kina prošle godine zabilježila Akcije Applea su od početka 2020. godine Grupu deset zemalja, pored Njemačke i najmanji ekonomski rast od 1990. porasle za osam posto, nakon što su prošle Austrije, čine još Belgija, Francuska, Grčka, godine zabilježile rast od 86 posto, čime je Italija, Portugal, Slovačka, Slovenija i Špa- Kina je u prošloj godini zabilježila najmanji tržišna kapitalizacija kompanije dostigla nija. ekonomski rast u više decenija, posle izbi- rekordnih 1.389 milijardi dolara. Ukoliko bi, pored Austrije, još jedna zemlja janja trgovinskog rata Pekinga i Vašingto- istupila iz ove grupe, uvođenje poreza na na, ali analitičari predviđaju da bi potpisani Minimalna plata u Luksemburgu nivou EU bi potpuno propalo, jer je potrebna privremeni trgovinski sporazum dvije sile povećana na 2.140 eura podrška najmanje devet zemalja. mogao da doprinese oživljavanju kineske privredne akivnosti. Zakonska minimalna plata u Luksemburgu povećana je 1. januara i sada prelazi 2.100 I Danska želi četvorodnevnu radnu Druga po veličini ekonomija u svijetu ima- eura mjesečno. nedjelju la je prošle godine rast od 6,1 odsto, dok je njen rast od 6,6 odsto u 2018. već bio naj- I prije ovog povećanja, Luksemburg je bio manji od 1990. godine, pokazuju danas ob- država sa najvišom minimalnom platom javljeni podaci kineske vlade, prenosi Beta. u EU.

Očekuje se da će doći do jačanja kineske Paralelno sa lansiranjem indeksa 1. janu- privredne aktivnosti pošto su Kina i SAD ara, u Luksemburgu je zabilježen i porast potpisale privremeni trgovinski sporazum brojnih socijalnih prihoda. Minimalna koji je označio primirje u skupom ratu dvije plata za odraslu osobu bez kvalifikacija po- sile zbog tehnoloških ambicija i trgovin- većana je sa 2,089,75 na 2.141,99 eura. skog suficita Pekinga. Minimalna plata za kvalifikovane radnike Administracija predsednika SAD Donal- je 2.570,39 eura, što je povećanje od 62,69 da Trampa pristala je da otkaže planirano eura u odnosu na prethodni period. Nakon što je finska premijerka Sanna Ma- podizanje carina na dodatnu kinesku robu, Povećane su i zarade za mlade: za učenike rin nedavno izjavila da planira skratiti ra- dok je Peking obećao da će kupovati više od 15-17 godina minimalna plata je 1,606.50 dno vrijeme na četiri dana sedmično i šest američkih proizvoda, prije svega poljopri- eura (povećanje od 39,19 eura), za učenike sati dnevno, i Danci su pokrenuli raspravu vrednih, iako su obije zemlje zadržale ka- od 17 do 18 godina: 1.713,60 eura (41,80 eura o skraćivanju radnog vremena, odnosno o znene carine. više nego do sada). uvođenju četverodnevne radne sedmice, prenosi Hina. Vrijednost Applea uskoro dostiže Minimalna penzija takođe je povećana na 1.892,77 eura mjesečno. Prema zvaničnoj anketi Agencije za stati- 2.000 milijardi dolara stiku, svaka sedma osoba koji radi u Dan- skoj željela bi raditi manje sati u sedmici. Najveća američka kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, Apple, ima potencijal da do Rezultati ankete su pokazali da 16 posto za- kraja 2021. godine dostigne vrijednost od poslenih osoba u toj zemlji podržava ideju o 2.000 milijardi dolara, procjenjuje Wedbu- skraćivanju radnog vremena. sh, kompanija za finansijske usluge i inve- Radna sedmica u Danskoj traje 37,5 sati, što sticije, piše CNBC. je manje od većine evropskih zemalja. "Smatramo da Apple ima potencijal da prvi Osobe u dobi za zasnivanje porodice te oni dostigne tržišnu vrijednost od 2.000 mili-

Januar 2019. Broj 1 60

Nova Anketa Evropske mreže preduzetništva Perspektiva rasta MSP 2019-2020

1. Dobre šanse za povećanje prometa EEN Pedeset devet odsto međunarodno prisu- tnih MSP očekuje povećanje prihoda u na- Evropska mreža preduzetništva (EEN) rednih 12 mjeseci. Iako su estonska mala i predstavlja najveću mrežu podrške MSP srednja preduzeća (87%) bila najsigurnija u koja je osnovana sa misijom da preduzeći- dijelu povećanja, u Hrvatskoj i Luksembur- ma obezbijedi lakše i brže pronalaženje gu (41%) firme su imale najniža očekivanja. inostranih partnera za saradnju. Usluge koje mreža pruža prvenstveno su nami- 2. Stabilne prilike za otvaranje novih ra- jenjene MSP ali su dostupne i poslovnim dnih mesta institucijama, istraživačkim centrima i Trideset procenata MSP koja žele da razvi- univerzitetima širom Evrope. ju posao van svojih granica, očekuju otva- Evropska mreža preduzetništva, čiji je Ko- ranje radnih mjesta tokom 2020.godine. mora član, pruža podršku preduzećima u Estonska mala i srednja preduzeća (57%) procesu ostvarivanja poslovne saradnje imala su najveća očekivanja, dok je u Slo- sa partnerima iz drugih zemalja. Podr- vačkoj (6%) optimizam najniži. ška koju pružamo je besplatno, a podra- 3. Suzdržani optimizam u pogledu tržišnog zumijeva kreiranje profila sa relevantnim udjela informacijama o ponuđenoj ili traženoj poslovnoj saradnji, karakteristikama po- ezultati nedavno objavljene Anke- Četrdeset devet odsto MSP sa internacio- tencijalnih partnera i dr. Mogući vidovi te Evropske mreže preduzetništva nalnim ambicijama očekuju povećanje tr- poslovne saradnje su koji se nude/traže (EEN mreže) za 2019. godinu poka- žišnog udjela. Najoptimističnije su firme iz su: posredovanje, zastupanje, distribucija, R Estonije (74%) dok su u Belgiji i Francuskoj zuju optimizam u dijelu kratkoročne pro- zajedničko ulaganje, franšiza, proizvodnja gnoze rasta malih i srednjih preduzeća (35%) oprezniji u pogledu svojih kratkoroč- ili pružanje usluga, investicija i akvizicija. (MSP) u EU sa ambicijom internacionali- nih perspektiva rasta. Nakon pripreme profila, članovi mreže pre- zacije poslovanja. 4. Manji troškovi međunarodne ekspanzije tražuju bazu ponude i tražnje poslovne sa- Optimistične projekcije o ostvarenom pri- Osamdeset jedan odsto MSP ističe ušte- radnje i promovišu profile internim kana- hodu, udjelu na tržištu i otvaranju novih du korišćenjem usluga EEN mreže prili- lima mreže. Zainteresovanim privrednim radnih mjesta tokom 2020. su na neznatno kom ulaska na nova tržišta. Ovaj podatak subjektima nudimo mogućnost redovnog nižem nivou nego 2018. godine. Ove godi- najbolje ilustruje korist za mala i srednja dobijanja informacija upućivanjem istih ne, kao zemlja sa najoptimističnijim pro- preduzeća koja međunarodnu ekspanziju na email adresu. jekcijama za narednih 12 mjeseci u sve tri često doživljavaju skupo, a najčešće zbog Za ulazak u bazu i dobijanje informacija o kategorije rasta bila je Estonija dok Grčka, nedostatka adekvatnog kadra obučenog za ponudi i tražnji poslovne saradnje, potreb- Švedska i Rumunija su postigle rezultate razvijanje izvoznih strategija, koji poznaje no je ostvariti kontakt sa lokalnim pred- znatno iznad prosjeka. specifičnosti domaćih proizvoda i pravila stavnicima Mreže u Privrednoj komori kao Evropska komisija u novom sastavu, to- za njihov plasman. i popuniti obrazac za saradnju kom 2020. godine, usvojiće posebnu stra- 5. Zadovoljni klijenti Kontakt osobe: tegiju kako bi se napredak MSP osigurao smanjenjem birokratskih troškova i una- Osamdeset osam procenata klijenata izra- Jelena Adžić pređenjem pristupa tržištu uz pomoć svih zilo je zadovoljstvo uslugama EEN mreže, telefon: 020 230 545; raspoloživih alata za snažnu podršku. ističući visok nivo kvaliteta u pružanju e-mail: [email protected] saveta i podrške širom sveta. 92% klijenata Prema rezultatima ankete, razlozi za una- je potvrdilo da će usluge Mreže preporučiti Ana Filipović pređenje poslovanja malih i srednjih pre- drugim preduzećima. telefon: 020 230 445; duzeća su: e-mail: [email protected]

Broj 1 Januar 2020. 61

Poslovni susreti na Mostarskom sajmu

INTERA Tehnološki park Mostar u saradnji sa partnerima iz Projekta Mreža evropskih preduzetnika (EEN), među kojima je Privredna komora Crne Gore u svojstvu koorganizatora organizuje međunarodne poslovne susrete prvog dana Mostarskog sajma 31.marta 2020 s početkom u 14 sati u dvorani br. 3, Paviljon 1. Međunarodni poslovni susreti Mostar 2020 dobra su prilika za preduzeća da pronađu dobavljače, kupce, partnere i uspostave nove poslovne kontakte koji će otvoriti nove horizonte saradnje u prekograničnoj suradnji s Bosnom i Hercegovinom i regijom Zapadnog Balkana. Rokovi za prijvu na sajt su: • do 30. 03. 2020. - Online registracija (uz postavljanje profila za saradnju) • od 23. 03. do 30. 03. 2020. - odabir profila i rezervacija sastanaka • 31. 03. 2020. - Međunarodni B2B susreti Mostar 2020 Inače, Mostarski sajam je afirmisan kao najveća i najznačajnija manifestacija iz oblasti privrede u Bosni i Hercegovini. Ove godine se održava na 30.000 m² sajamskog izložbenog prostora, na kojem se očekuje da će biti više od 800 izlagača – preduzetnika iz zemalja regiona. Zemlja partner Sajma je Mađarska.

Januar 2019. Broj 1 62

Erasmus + develoPPP Počeo Povećanje prilika za zapošljavanje BLUEWBC sezonskih radnika projekat u Jugoistočnoj Evropi

astanak partnerskih organizacija - Univerziteta Crne Gore, rivredna komora Crne Gore, u saradnji sa NALED-om (Nacio- Privredne komore i Inovaciono preduzetničkog centra Teh- nalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj) iz Srbije sprovo- Snopolis - koje učestvuju u realizaciji međunarodnog projekta Pdi projekat „ Povećanje mogućnosti zapošljavanja sezonskih Održivi razvoj plave ekonomije kroz visoko obrazovanje i inovacije radnika u regiji jugoistočne Evrope “ koji je odobren kroz program na Zapadnom Balkanu (BLUEWBC), održan je 17. januara 2020. go- develoPPP, a finansira se od strane GIZ-a (Njemačko društvo za dine. Ovaj projekat se finansira u okviru Erasmus + programa – Iz- međunarodnu saradnju), implementacione Agencije Saveznog gradnja kapaciteta u visokom obrazovanju KA2/2019. ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ).

Članovi projektnog tima napravili su plan realizacije aktivnosti u Regionalni projekat “Povećanje mogućnosti zapošljavanja sezon- susret prvom pretprojektnom sastanku u Olesundu (Norveška), u skih radnika u regiji jugoistočne Evrope” će fokusirati svoje aktiv- februaru 2020. godine, na Norveškom Univerzitetu nauke i tehno- nosti u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. logije (NTNU) koji je i koordinator Projekta. Takođe, bilo je riječi o U skladu sa očekivanim projektnim rezultatima, Privredna komo- kolaborativnoj platformi i aktivnostima koje su predviđene za im- ra Crne Gore ima zadatak da implementira niz aktivnosti sa foku- plementaciju u narednom periodu. som na uspješnoj realizaciji ciljeva u Crnoj Gori, čime se olakšava Projekat je zvanično počeo 15. januara 2020. godine i trajaće tri go- proces reformi o pojednostavljivanju zapošljavanja sezonskih ra- dine. dnika i poboljšavaju uslova i okvira pod kojim su zaposleni.

Specifični ciljevi projekta su povećanje kompetentnosti i sposob- Ključni sektori na koje će biti usmjerene projektne aktivnosti u nosti institucija visokog obrazovanja u oblasti inovacija koje su Crnoj Gori su turizam i ugostiteljstvo, posebno zapošljavanje stra- usmjerene na koncept plave ekonomije u Crnoj Gori i Albaniji, nih radnika kao sezonske radne snage u ovim sektorima. Cilj je kao i obezbjeđivanje kompetentnih ljudskih resursa za inovacije poboljšati legalnu zapošljivost (stranih) sezonskih radnika u sek- u oblasti plave ekonomije i srodnih područja. S tim u vezi važno torima turizma i ugostiteljstva, kao dio napora u borbi protiv sive je uspostaviti podsticajno okruženje za razvoj inovacija kroz sa- ekonomije. radnju između visokoškolskih ustanova, partnera iz privrede i do- Sezonski rad obično nije registrovan i doprinosi sivoj ekonomiji. nosioca odluka, baš kao i snaženje uticaja i povećanja prepozna- Sezonskim radnicima često nisu osigurani odgovarajući radni tljivosti visokoškolskih institucija na međunarodnom nivou kroz uslovi, a zbog težeg nadzora i slabog pregovaračkog položaja često inovacije. su prisiljeni prihvatiti takve uslove. S obzirom na sezonsku priro- Zbog svega navedenog rezultati projekta posvećeni su sljedećim du proizvodnje, radnici su zaposleni privremeno, dok je veliki broj ciljnim grupama: visokoškolske ustanove, studenti dodiplomskih i zaposlenih zaposlen neformalno, tj. bez ugovora o radu ili drugog diplomskih studija, kompanije iz oblasti plave ekonomije. oblika radnog angažmana, kao pravnog osnova u skladu sa propisima o radu. Obično stroge kazne ili inspekcijski nadzor imaju Planirano je da rezultati Projekta, pored ostalog budu: tri centra za manje učinka na poslodavce sezonskih radnika. inovacije i poduzetništvo; uvedeni i razvijeni kursevi cjeloživotnog učenja u predmetnoj oblasti; najmanje 25 stručnjaka koji će biti Kako bi mogli pružiti kvalitetne preporuke za zemlje u regiji ju- uključeni u partnerske visokoškolske ustanove razvijene tečajeve goistočne Evrope, projekat će sprovesti detaljnu analizu pravnog cjeloživotnog učenja; obuka za 20 članova osoblja na partnerskim i političkog okvira sezonskog zapošljavanja u zemljama regiona, ustanovama visokog obrazovanja; Osposobljavanje studenata MSc uključujući preporuke modela politike s procjenom troškova. i 200 studenata BSc u partnerskim visokoškolskim ustanovama, Projekat će trajati 10 mjeseci. kao i nabavka nove opreme za prototipovanje za tri novorazvijena centra.

Broj 1 Januar 2020. 63

EEN INNOWWIDE SEEIST Drugi poziv u susret za prijavu za privredi VAP-ove

eđunarodni institut za održive tehnologije jugo-istočne Evrope SEEIST u saradnji sa Univeritetom u Sarajevu or- Mganizuje od 1 do 3. aprila 2020.godine u Gradskoj vijećnici grada Sarajeva naučnu konferenciju „SEEIST u susret privredi“.

Pored panela, za vrijeme trajanja Konferencije biće organizovana poslovna izložba kao i susreti pod potkroviteljstvom EU projekta Mreža evropskih preduzetnika (EEN), a Privredna komora Crne Gore je koorganizator ovog segmenta skupa.

Cilj konferencije je promovisanje saradnje u oblastima nauke, tehnologije i privrede u regiji jugoistočne Evrope i zemalja CEI, slije- deći zajedničke smjernice i ciljeve inicijativa CEI i SEEIIST.

SEEIIST, Međunarodni institut za održive tehnologije jugoistočne NNOWWIDE Drugi poziv za prijavu za VAP-ove - Projekti pro- Evrope koji je 2016. predložen u duhu CERN-ovog ideala „Nauka za cjene održivosti – otvoren je 15. januara 2020. godine. Prijave mir“ bivšeg generalnog direktora CERN-a prof. H. Schoppera, na se mogu predati do 31. marta putem portala: https://innowwide. političkom nivou predložila je ministarka nauke u Vladi Crne Gore, I smartsimple.ie/s_Login.jsp Sanja Damjanović , a službeno su ga odobrile vlade šest zemalja u regiji jugoistočne Evrope 7. jula 2019. godine. Budžet dostupan za drugi poziv iznosi 4,2 miliona eura (podijelje- no oko jedne trećine po grupi ciljnih zemalja). Glavni naučni cilj SEEIIST-a je realizacija „Ustanove za hadrote- rapiju i biomedicinska istraživanja tumora“ temeljenu na vrhun- Svaki odobreni VAP dobiće fiksni iznos podrške u iznosu od 60.000 skom dizajnu akceleratora čestica razvijenom u saradnji sa glav- eura, što predstavlja najviše 70% ukupnih prihvatljivih troškova nim evropskim istraživačkim centrima CERN-om i GSI-FAIR-om. (osoblje, potrošni materijal, oprema, podugovaranje i ostalo) koji Takav regionalni centar ojačaće naučnu stručnu zajednicu za bu- mora biti najmanje 86.000 eura. duće projekte i razvoj održive ekonomije i socijalne kohezije. Za ovaj poziv mogu aplicirati mala i srednja preduzeća (MSP), Očekuje se da će i Centar podstaći razvoj komplementarnih tehno- uključujući i start-up preduzeća, iz svakog privrednog sektora. logija, poput korištenja alternativnih izvora energije ili razvoja na- VAP instrument koji podržava INNOWWIDE može biti rješenje za prednih digitalnih sistema, te pokrenuti spin-off koji nije direktno inovativna MSP koja imaju kapaciteta i ambicije da razviju novu povezan sa postrojenjem. i inovativnu kombinaciju proizvoda (usluga ili procesa) sa strate- škim partnerom izvan Evrope, kao i za ona koja namjeravaju prvo Tokom Konferencije razgovaraće se o suradnja između SEEIIST-a i provjeriti tehničku, komercijalnu, pravnu i društveno-ekonomsku privrede naglašavajući sljedeće aspekte: učešće privrede u projek- izvodljivost svoje inovativne ideje. tovanju i izgradnji objekta; učešće privrede u upravljanju i eksploataciji centra; prenos znanja i tehnologija iz Centra u industriju; Više o pozivu i procesu prijave na stranici https://innowwide.eu/ obuka specijalista za privredu i bolnice. guidelines/ Svi zainteresovani privrednici učešće mogu potvrditi do 20. marta 2020 putem linka: https://indico.cern.ch/event/839930/ page/17885-registration

Januar 2020. Broj 1 64

Servisi BI Consultinga obezbjeđuju uslove za aktivno upravljanje poslovnim rizicima i unaprijeđenje efikasnosti biznis procesa. Ova konsultantska kuća je prva adresa za provjeru potencijalnih biznis partnera u zemlji inostranstvu.

Ratko Nikolić, direktor Business Inteligence Consulting Lideri u pružanju poslovnih informacija

orišćenje poslovnih informacija je neophodno pri poslov- sve javno dostupne informacije o poslovnim subjektima u Crnoj nom odlučivanju, naročito u savremenim poslovanju, Gori, kao i analize i ocjene rizičnosti poslovanja sa njima. Korak po Kkoje karakteriše visoka konkurentnost u svim sektorima. korak, stalnim unaprijeđenjem sadržaja i kvaliteta informacija na Imajući to u vidu, možemo zaključiti da je ozbiljno analiziranje portalu, došli smo do jednog od namodenijih rješenja ove vrste u poslovnih partnera prije zasnivanja poslovnog odnosa, postalo ne- regionu, a mi kao kuća prepoznati smo kao prva adresa za provje- ophodan preduslov razvoja zdravih poslovnih odnosa. To znači da tu potencijalnih poslovnih partnera u zemlj i inostranstvu. Naime, finansijsko i ukupno stanje poslovnih subjekata ne analizira i ne osim podataka o crnogorskim preduzećima, na portalu su sada do- prati samo njegova banka, već i to čine njegovi poslovni partneri, stupni i podaci o preduzećima u regionu (Srbija, Hrvatska, Sloveni- kupci, dobaljači i svi zainteresovani subjekti. Naši rezultati poka- ja, Bosna i Hercegovina, uskoro i Makedonija), kao i posebni pro- zuju da poslovna zajednica prepoznaje naš servis kao koristan te fesionalni on-line izvještaji eminentne francuske bonitetne kuće da pomenuta praksa sve više uzima maha u savremenim poslo- COFACE za 68 zemalja svijeta (za sve ostale zemlje – po narudžbi, vanju, kaže u intervjuu Glasniku Ratko Nikolić, direktor Business off-line). Osim portala, našim klijentima obezbjeđujemo i različite Inteligence Consulting. "tailor made" poslovne analize kompanija, analize tržišta, kao i na- ručene eksporte poslovnih baza po izabranoj strukturi klijenata. Glasnik: Business Intelligence Consulting d.o.o. Podgorica postoji oko pet godina. Molimo da našim čitaocima približite djelatnost Na osnovu svega toga možemo zaključiti da je Business Intelligen- odnosno usluge Vaše kompanije i osvrnete se na postignute rezul- ce Consulting je i danas vodeći provajder poslovnih informacija u tate u prethodnom periodu. Crnoj Gori, koji obezbjeđuje poslovne informacije i analize za veliki broj svojih klijenata u svim poslovnim sektorima. Osim stalnog ra- R. Nikolić: Početkom 2015. godine započeli smo našu poslovnu mi- sta broja klijenata i korisnika, ono na šta smo posebno ponosni je siju u Crnoj Gori, kao pioniri na polju pružanja usluga poslovnih činjenica da već godinama obezbjeđujemo finansijske i poslovne informacija. Tada je nastao portal poslovnih informacija BInfo.me, podatke za cjelokupni bankarski sektor u Crnoj Gori, kao i za vo- na kom su po prvi put u Crnoj Gori na jednom mjestu obuhvaćene

Broj 1 Januar 2020. 65

deće crnogorske kompanije. R. Nikolić: Osim portala, našim klijentima možemo ponuditi i sve vrste analiza tržita i tržišnih segmenata, ako i pojedinačne kom- Glasnik: Zašto su važni servisi koje nudi BI Consulting? panijske kreditne izvještaje. Osim naših analiza, u ponudi imamo i R. Nikolić: U složenim uslovima poslovanja, sa rastom konku- COFACE kreditne izvještaje za preduzeća iz preko 200 zemalja svi- rentnosti poslovanja, rastu poslovni rizici, te je za svaku poslov- jeta, a ovi izvještaji iz 68 zemalja su dostupni i on-line na našem nu odluku važno imati dobru informacionu osnovu. Naši servisi portalu. obezbjeđuju uslove za aktivno upravljanje poslovnim rizicima i Takođe, u ponudi imamo i sve vrste poslovnih baza, koje kreiramo unaprijeđenje efikasnosti poslovnih procesa, posebno u sledećim na osnovu targetiranja po kriterijumima koje dostavi naručilac. Na segmentima: taj način, omogućavamo klijentu da dobije listu kvalifikovanih ku- • u prodaji, kroz aktivnu pretragu novih, kvalifikovanih kupaca, nji- paca, prema kojima onda on može usmjeriti svoje prodajne aktiv- hovu adekvatnu segmentaciju i prilagođavanje svojih marketin- nosti i direktno prezentivati svoje proizvode i usluge. ških aktivnosti Kao analitički partner na projektu "100 največih u Crnoj Gori" ak- • prevencija loših potraživanja kroz definisanje razumnih limita i tivni smo u promociji pozitivne poslovne prakse najboljih domaćih uslova poslovanja sa postojećim i budućim kupcima mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća, čije rezultate posvećeno promovišemo. • u naplati potraživanja kroz pravovremene informacije o promjenama kod kupaca Glasnik: Kakvi su planovi BI Consultinga za narednih pet godina? Kako vidite ulogu Vaše kompanije u vremenu intenzivnog eko- • u analizi sopstvenog poslovanja i prepoznavanju prostora za una- nomskog razvoja i internacionalizacije crnogorske ekonomije? prijeđenje, kroz poređenje sa parametrima i aktivnostima konku- renata R. Nikolić: Dalji razvoj naše agencije će obilježiti dva ključna pravca: unaprijeđenje sadržaja i kvaliteta usluga, kao i razvoj novih • kao izvor istorijskih podataka o subjektima, pri preduzimanju kanala distribucije podataka i anaiza. S obzirom da vremenom mjera prinudne naplate očekujemo još veću dostupnost novih informacija o poslovnim • izbjegavanje ostalih reputacionih i drugih rizika poslovanja kroz subjektima naš zadatak će biti da ih što bolje integriše u postoje- pravovremeno informisanje o nastalim promjenama kod poslov- ći sistem i maksimiziramo njihovu upotrebnu vrijednost. S druge nih partnera strane, proces digitalizacije donosi nove zahtjeve, te s tim u vezi i dodatne šanse za razvoj. Osim navedene važnosti za individualne korisnike, kreiranjem i održavanjem BInfo.me portala, kao i pružanjem ostalih usluga iz Budućnost naše agencije vidim u regionalnim i širim parterskim domena, dajemo svoj doprinos većoj transparentnosti poslovnog integracijama, uz zadržavanje lokalne ekspertize i specifičnosti. ambijenta, a samim tim i većoj poslovnoj sigurnosti svih učesnika. Glasnik: Da li sarađujete sa sličnim kompanijama iz inostranstva i Glasnik: Obezbjeđujete relevantne poslovne informacije i analize u kojoj mjeri to može doprinijeti kvalitetu Vašeg rada? za privredne subjekte koje doprinose kvalitetnijem poslovanju. U R. Nikolić: Segment saradnje sa eminentnim agencijama iz ino- kojoj mjeri privrednici prepoznaju značaj Vaših usluga, drugim ri- stranstva, prije svega iz regiona, je nešto na šta smo posebno po- ječima koliko je Vaših klijenata, da li je riječ o isključivo crnogor- nosni. Upravo kroz tu saradnju u prilici smo da obezbijedimo po- skim kompanijama te radi li se o velikim kompanijama ili MSP? datke o preduzećima iz EX YU regiona, koja su našim korisnicima R. Nikolić: Korišćenje poslovnih informacija je neophodno pri dostupna kroz osnovni paket i bez posebne doplate. Osim toga, tu poslovnom odlučivanju, naročito u savremenim poslovanju, koje je i pomenuta saradnja sa COFACE, kroz koju imamo podatke o pre- karakteriše visoka konkurentnost u svim sektorima. Imajući to u duzećima iz cijelog svijeta. vidu, možemo zaključiti da je ozbiljno analiziranje poslovnih par- Upravo ova saradnja nam omogućava da budemo prepoznati kao tnera prije zasnivanja poslovnog odnosa, postalo neophodan pre- ključna adresa za informacije o kompanijama iz cijelog svijeta. duslov razvoja zdravih poslovnih odnosa. To znači da finansijsko i ukupno stanje poslovnih subjekata ne analizira i ne prati samo Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa Privrednom komorom Crne njegova banka, već i to čine njegovi poslovni partneri, kupci, do- Gore, nakon što ste prije nekoliko godina bili laureat nagrade ove baljači i svi zainteresovani subjekti. Naši rezultati pokazuju da po- asocijacije? slovna zajednica prepoznaje naš servis kao koristan, što znači da R. Nikolić: Naša saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore je opisana praksa sve više uzima maha u savremenim poslovanju. intenzivna i dinamična, na nju smo izuzetno ponosni i zahvalni. Ako govorimo o strukturi naših klijenata, osim banaka i finansi- Ponosni jer je značajno zavrijediti podršku najmasovnije i najzna- jskih institucija, to su uglavnom velike i srednje kompanije, pri čajnije poslovne asocijacije, a zahvalni jer su u isto vrijeme vrata čemu u poslednje vrijeme primijetan rast u segment malih i mikro Komore uvijek otvorena za sve naše ideje od samog početka. Uz kompanija. Ova struktura je i logična, imajući u vidu da veća pre- to, Nagrada za inovativnost Privredne komore Crne Gore koju smo duzeća imaju veći potencijal za primjenu modernih tehnika u po- dobili za 2016. godinu, djelovala je motivišiće i obavezujuće, a da- slovanju, dok se uspješna poslovna praksa obično kasnije prenosi nas, nekoiko godina kasnije, imamo rezultate da vjerujemo da smo na segment malih I mikro preduzeća. opravdali očekivanja. Ujedno smatramo da će se uspješna saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore nastaviti na postojećim Glasnik: Kojim se analizama i istraživanjima sada bavi kompanija i novim projektima, uz obostrano zadovoljstvo i u korist ukupne BI Consulting (ili su nedavno završena)? Drugim riječima, šta je poslovne zajednice. aktuelno u poslovanju Vaše firme?

Januar 2019. Broj 1 66

usiness information is essential for the making of business • debt collection through timely information about the customers" decisions, especially in the contemporary business, whi- changes, ch is characterized by high competitiveness in all sectors. B • analysis of its own operations and identifying opportunities for Therefore, we can conclude that a serious analysis of business improvement, through comparison with the parameters and the partners prior to establishing business cooperation has become activities of competitors, an essential prerequisite for the development of sound business relations. This means that the financial and overall situation of • as a source of historical data on the entities in undertaking me- businesses has not been analyzed and monitored only by the asures of enforced collection, bank, but also the business partners, customers, suppliers and • avoiding reputation and other business risk through timely in- all stakeholders. Our results show that the business community formation on any changes at business partners. recognizes our service as useful and this practice has been increasingly applied in modern business, says in the interview for In addition to the importance for individual users, BInfo.me por- Glasnik Ratko Nikolić, CEO of Business Intelligence Consulting. tal, as well as providing other services in the field, contribute to greater transparency of the business environment and thus grea- Glasnik: Business Intelligence Consulting d.o.o. Podgorica has ter business safety of all participants. been existing for five years. Please present the activities and services of your company as well as the results achieved in the pre- Glasnik: You provide relevant business information and analysis vious period. for enterprises, which contribute to better business. To what extent has the business community recognized the importance R. Nikolić: In early 2015, we started our business mission in Mon- of your services? In other words, how many of your clients do use tenegro, as pioneers in the field of providing business informa- your services? Are your services only used by Montenegrin com- tion services. Then, the portal of business information BInfo.me panies? Are your clients large or small and medium enterprises? was created, as the first one in Montenegro containing all publicly available information on business entities in Montenegro as well R. Nikolić: Business information is essential for making business as risk analysis and assessment of doing business with them. decisions, especially in the contemporary business, which is cha- Step by step, continuous improvement of content and quality of racterized by high competitiveness in all sectors. Therefore, we information on the portal resulted in achieving one of the most can conclude that a serious analysis of business partners before modern solutions of this kind in the region and becoming reco- establishing business cooperation has become an essential pre- gnized as the first address when it comes to evaluation of poten- requisite for the development of sound business relations. This tial business partners at home and abroad. means that the financial and overall state of businesses has not been analyzed and monitored only by the bank, but also the busi- In addition to Montenegro, data on enterprises in the region (Ser- ness partners, customers, suppliers and all stakeholders. Our re- bia, Croatia, Slovenia, Bosnia and Herzegovina and soon North sults show that the business community recognizes our service Macedonia) as well as special professional on-line reports of emi- as useful, which implies that this practice has been increasingly nent French credit rating agency COFACE for 68 countries around applied in modern transactions. the world (for all other countries – upon the request, off-line) are available at the portal. We also provide our clients with different In addition to banks and financial institutions, our clients are "tailor made" business analysis, market analysis, and other data mainly large and medium-sized companies, whereby noticeable according to selected structure of clients. Therefore, we can con- growth has been recorded lately in the segment of small and micro clude that today the Business Intelligence Consulting is a leading companies. This structure is logical, given that large companies provider in Montenegro in the field of business information and have a greater potential for the application of modern techniques analysis for a large number of its clients in all business sectors. In in business, while successful business practice is usually later addition to continuous growth in the number of clients and users, transferred to the segment of small and micro enterprises. we are particularly proud of the fact that for years we provide fi- Glasnik: Which analyzes and researches is BI Consulting now nancial and business information for the entire banking sector in conducting (or has been recently completed)? What is your com- Montenegro, as well as for leading Montenegrin companies. pany being engaged in currently? Glasnik: What are the important services offered by BI Consul- R. Nikolić: In addition to the portal, we offer all kinds of market ting? analysis and market segments, as well as individual corporate R. Nikolić: In complex business conditions, the growth of busi- credit reports. In addition to our analysis, we also offer COFACE ness competitiveness increases the business risks and it is im- credit reports for companies from over 200 countries worldwide portant that every business decision has a good information base. and these reports from 68 countries are available on our websi- Our services provide conditions for active business risk manage- te as well. We also offer all kinds of business bases, targeted ac- ment and improving the efficiency of business processes, especi- cording to the criteria provided by the customer. In this way, we ally in the following segments: enable clients to obtain the list of qualified buyers, whom he/she can then focus its sales activities on and directly present their • sales, through an active search for new, qualified customers, products and services to. their adequate segmentation and adaptation of their marketing activities, As an analytical partner on the "Top 100 in Montenegro" project, we are active in promoting positive business practices of the best • preventing bad debts by defining reasonable limits and business local micro, small, medium-sized and large enterprises, the re- conditions with existing and future customers, sults of which we promote.

Broj 1 Januar 2020. 67

Glasnik: What are the plans of BI Consulting for the next five years? What is your opinion about the role of your company in a time of intense economic development and internationalization of the Montenegrin economy?

R. Nikolić: Further development of our agency will be marked two key areas: improving the content and quality of services as well as the development of new data distribution channels and analysis. Considering that we expect even greater availability of new information on the businesses, our task will be to better inte- grate them into the existing system and maximize their value in use. On the other hand, the digitization process brings new requi- rements, and in this regard, additional development opportunities. In my opinion, the future of our agency lies in the regional and wider partnership integration and retaining local expertise and specificity.

Glasnik: Do you cooperate with similar foreign companies and to what extent can it contribute to the quality of your work?

R. Nikolić: We are particularly proud of the cooperation with re- nowned foreign companies, primarily the regional ones. This cooperation particularly creates an opportunity to provide information on companies from the region of the Former Yugoslavia, available to our customers through the basic package and without special additional fees. In addition, there is also mentioned cooperation with COFACE, which provides us with data on enterprises from all over the world. This cooperation allows us to be recognized as a key address for information on companies from all over the world.

Glasnik: How do you assess the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro, after being a laureate of this association award a few years ago?

R. Nikolić: Our cooperation with the Chamber of Economy of Mon- tenegro is active and dynamic, which we are extremely proud of and grateful for. We are proud, because it is significant to deser- ve the support of the most important business association, and grateful because at the same time the Chamber has always been BI Consulting services provide open to all our ideas from the very beginning.

conditions for active business risk In addition, the Chamber"s Award for Innovation, which we re- management and improving the ceived in 2016, is a good motive, but it is obliging as well. Today, efficiency of business processes. This several years later, we have the results for which we believe that justified expectations. At the same time we believe that the su- consulting firm is the first address ccessful cooperation with the Chamber of Economy of Montene- when it comes to evaluation of potential gro will continue on current and new projects, with mutual satis- business partners at home and abroad. faction and benefits for the overall business community.

Ratko Nikolić, CEO of Business Intelligence Consulting Leaders in providing business information

Januar 2020. Broj 1 68

Davos 1973. vs Davos 2020 Kako se mijenjala svjetska ekonomija?

Broj 1 Januar 2020. 69

najvećih američkih kompanija, a koja se sa šerholder menadž- menta "prebacila" na stejkholder model poslovanja. Osim toga, tehnologija je uzela maha, razlike u plati (pre svega između mu- škaraca i žena) su enormne, multinacionalne kompanije sve više U poslednjih 50 utiču na razvoj siromašnih zemalja. godina desilo se mnogo promjena, Društvena promena svijesti ali nijesu baš sve pozitivne. Kompanije poput "Patagonije", koja se bavi prodajom nošenih stvari za planinarenje i biciklizam, prije 50 godina vjerovatno ne bi trajale ni dan. Međutim, danas, kada je redukcija otpada i zaštita životne sredine u prvom planu, ova vrsta biznisa pronalazi svoj put na tržištu. Samo od 2014. godine broj "B korporacija" (novih modela poslovanja koji prave balans između svrhe i profita) uvećan je za oko 366 odsto.

Ko su novi giganti?

Ukratko, u poslednjih 50 godina ekonomska promjena izgleda ovako: više tehnologije, manje ekstrakcije prirodnih resursa. Proizvo- dnja je nekada zauzimala 50 odsto, prema "Dow Jones" indeksu merenja, a 2019. svega 27 procenata. Sa druge strane, tehnologija koja je 1970. bila zastupljena tek tri odsto na američkom tržištu, 49 godina kasnije je uzela 17 procenata "kolača".

Kina radi punom parom

Nije došlo samo do promjene kompanija koje utiču na globalnu ekonomiju, već i do promjene njihovih lokacija. Tokom sedam- desetih godina prošlog vijeka, multinacionalne firme iz zemalja u razvoju obračunavale su samo 0.4 odsto direktnih stranih investicija, što je skočilo na broj 15.8 odsto do 2008. Danas, dvije od 10 najvećih kompanija u pogledu tržišne kapitalizacije dolaze iz Kine, ostale su iz SAD. Porast je za kineske firme od 2009. iznosio 141 odsto, a za sve ostale, mimo SAD i Evrope - oko 40 procenata.

Talenti putuju

U proteklih 50 godina, svjetska populacija je postala mnogo mobil- nija. Ukupan broj internacionalnih migranata uvećao se za 78 odsto između 1990. i 2019, dakle, reč je o 272 miliona ljudi. Zemlje koje su otvorile svoja poslovna tržišta za ljude sa cijele planete, ubrzo su uvidjele višestruke koristi regrutovanja radne snage. Najupeča- tljiviji primjer je Singapur: 1970. tamo je bilo samo tri odsto strana- ca sa radnom dozvolom, a 2019. oni čine 26 odsto svih građana ove azijske zemlje.

Platni jaz u porastu

odine 1973. osnivač Svetskog ekonomskog foruma (1971. Nijesu sve promene od 1970. do danas bile pozitivne. Istraživanje u Ženevi), Klaus Švab, pokrenuo je prvi "Davos Manifesto". pokazuje da se ova nejednakost u Velikoj Britaniji, prije pola vije- GOd tada je prošlo skoro pola vijeka, a globalna ekonomija je ka, ogledala kroz 29 odsto, a 2000. se ogledala kroz 40 procenata. doživjela enormnu transformaciju: od rastuće tehnologije, mahom SAD, Argentina i mnoge druge zemlje bilježe ovaj disbalans. Mada iz Kine, preko nejednakih plata, pa do etičkih principa kompanija. je ovo rezultat na osnovu ukupne analize tržišta (jaz između boga- Iako je prvobitna ideja foruma bila da kompanije u cjelosti služe tih i siromašnih), "Telegraf" je nedavno pisao i o platnom jazu kada društvu, svjedoci smo kapitalizma u punoj brzini. Primjer za to je je riječ o muškarcima i ženama, odnosno o tome koliko će žene organizacija "The Business Roundtable", koja obuhvata direktore morati da rade kako bi dostigle "mušku platu".

Januar 2019. Broj 1 70

Prevoziće olimpijce Voz bez mašinovođe hit na kineskim prugama

Brza željeznica uveliko je skratila vrijeme putovanja, učinila ga udobnijim i pouzdanijim, preobrazila je japansko i kinesko društvo i ekonomiju, unaprijedila turizam, transport roba...

ovo kinesko "čudo" bez mašinovođe, prevoziće putnike br- Put dug 174 kilometra, od glavnog grada do budućih skijaških tere- zinom do 350 kilometara na sat. To je najnoviji hit među na, voz-metak može prevaliti u 45 minuta, jureći kroz brda, doline N2800 ultrabrzih vozova (HSR) koliko ih trenutno vozi u Kini, i 6,2 kilometra dugačak tunel Tsinghua Park iznad podzemne že- povezujući 550 gradova u 33 provincije i prevozeći 1,7 milijardi pu- ljeznice na dva nivoa. Kada je 1909. godine na istoj liniji izgrađena tnika godišnje. Prvi HSR u svijetu krenuo je 1964. za vrijeme Olim- prva pruga, željeznica se kotrljala gotovo osam sati. pijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce će u Kini prevoziti i - Kineske brze linije nemilosrdno su efikasne - komentarisao je bespilotna kompozicija. ovu vijest britanski stručnjak za željeznice Mark Smith u maga- Tačno u 8.30 sati 30. decembra voz G8811 krenuo je sa sjeverne zinu Rail Technology. stanice Pekinga prema Zhangjiakou, okrugu Zimskih olimpijskih Pametni voz kreće automatski sa stanica i zaustavlja se prema i paraolimpijskih igara 2022. Lagani polazak označio je službeno preciznom rasporedu te prilagođava brzinu ograničenjima između otvaranje prvog autonomnog voza velike brzine u svijetu... stanica. Pruga za njega građena je četiri godine i ima 10 stanica, - Zahvaljujući kineskoj brzini i mudrosti, samostalno smo dizajni- uključujući Badaling Changcheng u neposrednoj blizini Kineskog rali i izgradili superbrzi voz na relaciji Peking-Zhangjiakou - piše zida. Unutrašnjost voza prilagođena je učesnicima Olimpijade. službeni portal kineske vlade, prenosi Tportal. Dočekuju ih kabine s velikim prostorom za odlaganje opreme za

Broj 1 Januar 2020. 71

zimske sportove, unutrašnjost je opremljena prenosnim sjedišti- Ali brzina ima cijenu. "Treba li svijet slijediti primjer Kine?" pita ma za putnike u invalidskim kolicima, nasloni i osvjetljenje regu- britanski magazin Rail Technology. Neki od razloga njihovog lišu se dodirom na kontrolnoj ploči, a tehnologija prepoznavanja uspjeha leže u tome što su gotovo svi vozovi, pruge i servisi HRS-a lica i roboti na stanicama pomažu putnicima dijeleći im uputstva, u vlasništvu kineske željezničke korporacije China Railway High- zbrinjavajući prtljag i kontrolišući ih bez pokazivanja lične karte i -Speed (CRH), pa imaju sigurno zaleđe, kao i to da korporacija radi i putne karte. gradi na temelju dugoročnih 15-godišnjih strateških planova. Zbog serijske proizvodnje vozila smanjuje im se cijena itd. No krediti su Bespilotni putnički voz samo je najnoviji hit među 2800 ultrabrzih veliki, a porastom duga zaustavljeno je nekoliko projekata. Vozovi vlakova (HSR) brzine do 350 kilometara na sat, koliko ih je trenutno na prugama dugačkim 1200 kilometara jesu konkurentni vazdu- u Kini, povezujući 550 gradova u 33 od 34 provincije i prevozeći šnom i drumskom prometu, ali ne i na kraćoj pruzi Lanzhou-Xi- godišnje 1,7 milijardi putnika. Procvat su doživjeli zadnjih 15 go- njiang, kojom saobraća osam vozova dnevno, a dizajnirana je za dina koristeći sredstva kineske vlade, posebno novac iz programa njih 320. Cijela mreža u prilično je velikom dugu, piše spomenuti ekonomskih podsticaja tokom Velike recesije. Neke od serija nose britanski magazin, naročito u vrijeme trgovinskog rata sa Sjedi- romantičan naziv, poput "Hexie Hao" (Sklad) ili "Fuxing Hao" (Pod- njenim Državama. mladak). Bez obzira na ovakve primjedbe, projekt autonomnog superbrzog Od 2009., kada je bilo samo 1100 kilometara pruge, do sada je izvoza na relaciji Peking-Zhangjiakou, koji će punim sjajem zasjati građeno 35.000 kilometara nacionalne mreže, što je čini najdužom na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama, zaista pokazuje za- i najprometnijom u svijetu. To su dvije trećine ukupnih mreža na čuđujuću snagu jedne zemlje. Njegov direktor Jiang Weiping stoga svim kontinentima, ali bum se nastavlja - do 2025. Kina planira za vladin portal Gordo izjavljuje da projekt svjedoči o "duhu kojim da izgradi sljedećih 3000 kilometara. U izgrađene kilometre raču- Kina kreće u bolju budućnost". na se takođe pruga, tačnije vodilica, za najbrži voz u komercijal- noj upotrebi, Šangajski Maglev. Maglev je tip voza koji u pokretu lebdi nad vodilicom pomoću magnetske sile i može razviti brzinu Deset najbržih na svijetu od 430 kilometara na sat. Ali Kinezima to nije dovoljno brzo jer je prošle godine počelo testiranje prototipa koji bi trebao juriti rekor- Voz ne može prelaziti okean kao avion, ali može biti brz kao on. dnih 600 na sat. Japanci su to već postigli 2015. lebdeći sa svojim Putovanje u Evropi brže je superbrzim vozom, nego avionom. Ima SCMaglevom 11 sekundi 602 kilometra na sat, srušivši time vlastiti ih u 18 zemalja, od čega ih je 10 u evropskim, od Austrije i Francu- raniji rekord. ske do Rusije i Poljske, no Kina ih ima najviše na svijetu. Evo deset najbržih: Iako trenutno najbrži na svijetu, Kinezi nisu bili prvi u komercijal- nom korišćenju superbrzih vozova. Prvi su ih uveli Japanci prije 1. Shanghai Maglev (431 km/h), u Kini, udaljenost od 37,5 km iz- više od pola vijeka, pa dok o njima mnoge zemlje mogu samo sa- među šangajske vazdušne luke i stanice podzemne željeznice pri- njati, prvi japanski već su završili u muzeju. jeđe za sedam minuta - cijena putničke karte: sedam eura.

A u kinesko–japanskom nadmetanju ima simbolike vezane za 2. Harmony CRH 380A (380 km/h) u Kini. Na ruti Šangaj-Nanjing Olimpijske igre: prvi superbrzi voz u svijetu krenuo je 1964. za vri- vozi od 2010., ima 494 sjedišta, VIP salon za razgledanje panorame jeme Olimpijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce u Kini pre- i poseban vagon-restoran. voziće bespilotna kompozicija. 3. AVG Italo (360 km/h) u Italiji, vozi na ruti Rim-Napulj. Za udalje- S 2765 kilometara mreže Japanci danas ne mogu konkurisati za- nost od 225 kilometara treba mu jedan sat. Stajao je 650 miliona padnom susjedu već zato što je Japan manji od Kine. Zato Japanci eura. dokazuju nevjerovatnu tačnost: tokom više od 50 godina istorije 4. Siemens Velaro E/AVS u Španjolskoj (350 km/h) udaljenost od shinkansena (japanski prijevod engleskog naziva bullet train) i 10 Barselone do Madrida svlada za dva i po sata. milijardi putnika u saobraćaju nije stradala niti je ozlijeđena ije- dna osoba. Centralna japanska željeznička kompanija izvijestila 5. Talgo 350, zvan Patka (350 km/h), vozi na ruti Madrid-Barselona je da su superbrzi vozovi 2016. kasnili 24 sekunde, uključujući ka- u Španjolskoj. šnjenja zbog nepredviđenih razloga kao što su prirodne nepogode. 6. E5 Series Shinkasen Hayabusa u Japanu (320 km/h), vozi na re- Brza željeznica uveliko je skratila vrijeme putovanja, učinila ga laciji Tokio-Aomori, a 716 km pređe za dva sata i 56 minuta. udobnijim i pouzdanijim, preobrazila je japansko i kinesko društvo i ekonomiju, unaprijedila turizam, transport roba..., nabraja dobro- 7. Alstom Euroduplex (320 km/h) je serija dvospratnih vozova ko- biti Svjetska banka te nije čudo što ih žele uvesti ili uvode druge jom upravlja francuska kompanija SNCF te povezuje željezničku mnogoljudne zemlje kao što su Brazil, Vijetnam ili Indija. U Indiji mrežu Francuske, Njemačke, Švajcarske i Luksemburga. U prome- ove godine počinje gradnja 531 kilometra pruge između Ahmeda- tu je od 2011, a istovremeno može primiti 1020 putnika. bada i Mumbaija, za što automobilom po grbavim indijskim cesta- 8. SNCF TGV Duplex (320 km/h) u Francuskoj, u prometu takođe od ma treba više od devet sati vožnje, a završetak se očekuje krajem 2011. i može primiti 508 putnika. 2023. 9. ETR 500 Frecciarossa (300 km/h) u Italiji, vozi na relaciji Milano- Interes za superbrze vozove raste i zbog zaštite okoline. Oni ga -Rim-Napulj. Na ruti Rim-Milano vozi ih 28. zagađuju neuporedivo manje od aviona ili automobila, jer voz od Tokija do Osake proizvede jednako ugljen dioksida kao jedan au- 10. THSR 700T (300 km/h) na Tajvanu, od 2007. vozi na relaciji Tai- tomobil. pei Siti -Kaohsiung. Nekadašnja četiri sata putovanja skraćena su na 90 minuta.

Januar 2019. Broj 1 72

ećina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj dana- No, od tada se javljaju kritičari koji se ne slažu s time i ukazuju na šnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživa- svašta - od rastućeg uticaja Kine i sve raširenije pojave autokrat- Vnje objavljeno uoči samita političke i ekonomske elite u skih vođa, trgovinskog protekcionizma i sve veće nejednakosti Davosu. uslijed globalne finansijske krize 2007/2008. godine.

Edelman Trust Barometer, koji je u dvije decenije ispitao deseti- Na nacionalnom nivou nedostatak povjerenja u kapitalizam naj- ne hiljada ljudi o njihovom povjerenju u ključne institucije, ove je prisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto) te u Francuskoj godine prvi put nastojao da sazna šta ljudi misle o kapitalizmu, (69 posto). U drugim azijskim i evropskim zemljama te onima u prenosi Tportal. Persijskom zalivu, kao i u afričkim i latinoameričkim zemljama prevladava ista ocjena u vrijednosti od preko 50 posto. Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su po- kazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu Jedino se u Australiji, Kanadi, SAD-u, Južnoj Koreji, Hong Kongu i li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokratije utemeljene Japanu većina ispitanih ne slaže s tvrdnjom da kapitalizam trenu- na kapitalizmu. tno čini više štete nego koristi.

- Odgovor je "da" - rekao je David Bersoff, voditelj istraživanja koje Istraživanje je potvrdilo različitu vrstu zabrinutosti građana, od je sprovela američka kompanija Edelman. one zbog brzog tehnološkog razvoja i nesigurnosti posla, do iz- ostanka povjerenja u medije i osjećaj da se nacionalne vlade ne - Ljudi preispituju jesu li ono što imamo i svijet u kojemu živimo znaju nositi s današnjim izazovima. danas, idealni za njihovu budućnost - rekao je Bersoff. Pritom se podaci ponešto razlikuju pa su Azijci optimističniji od U istraživanju je učestvovalo 34.000 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su drugih u svijetu kada je riječ o ekonomskoj perspektivi. Takođe se građani zapadnih liberalnih demokratija poput SAD-a i Francuske, mišljenja razlikuju zavisno o statusu pa oni bolje obrazovani imaju ali i građani Kine i Rusije. više povjerenja u to kako se stvari vode. Više od polovine svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da "današnji Čelnike korporacija mogao bi zainteresovati podatak da je povjere- kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu". nje u biznis veće nego u vlade te da 92 posto zaposlenih smatra bi Istraživanjem pokrenutim 2000. su se nastojale provjeriti teorije glavni direktori kompanija trebalo da progovore o aktuelnim dru- političkog filozofa Francisa Fukuyame koji je nakon pada komu- štvenim i etičkim pitanjima. nizma rekao da se liberalna demokratija sada smatra "krajem isto- - Biznis je ispunio prazninu koju su ostavili populisti i stranačke rije". vlade - rekao je glavni direktor Edelmana Richard Edelman.

Nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto), te u Francuskoj (69 posto).

Anketa Edelman Trust barometra Kapitalizam čini više štete nego koristi

Broj 1 Januar 2020. 73

Vladimir Gligorov za "Novi magazin" Srbija i Crna Gora

emam namjeru da pišem o politič- prosto saberu godišnje stope rasta; narav- aktivnost, ostaje da se vidi. Tek i po tome kim odnosima, a ni o crkvenim. Ne no, više od toga kumulativno. Valja voditi Srbija zaostaje za Crnom Gorom. ovdje, u svakom slučaju. Već o tome računa o tome da se nastala razlika u raz- N Za Crnu Goru su ta ulaganja od velikog zna- kako je ko prošao poslije osamostaljivanja vijenosti, bar po ovom najopštijem indika- čaja zato što je riječ o maloj zemlji sa veli- Crne Gore. Mislim da nije nerazumno pre- toru, ne može tako lako i brzo prevazići. Sr- kim regionalnim razlikama. Imajući u vidu tpostaviti da bi se Crna Gora razvijala, pri- biji će biti potrebne godine da stigne Crnu geografiju, jasno je da je potrebno mnogo vredno, otprilike kao i Srbija da su ostali u Goru. Što je svakako zaključak nad kojim bi napora uložiti da bi se povezala obala sa istoj državi. To, naravno, ne možemo znati imalo smisla zamisliti se. unutrašnjošću zemlje. A povezanost nije jer je to protivčinjenična tvrdnja. Tako da Naime, u zajedničkoj državi, a tu mislim na samo važna da bi se ljudi i roba lakše kre- je to više pretpostavka o tome koja su bila Jugoslaviju prije 1991, Crna Gora je spadala tali već i zbog usklađivanja komparativnih očekivanja, ako su bila, crnogorskih glasa- u grupu nerazvijenih republika i bila je ko- prednosti zemlje. ča kada su se izjašnjavali na referendumu. risnik fonda za manje razvijene republike U svakom slučaju, očekivanja su bila da će Jer, mada je sektor usluga dominantan i i pokrajinu Kosovo. Uz to, primala je i bu- proći bolje ako povrate sopstvenu držav- takav će i ostati i, štaviše, povećaće svoj džetske dotacije. Već prije osamostaljiva- nost. Da li su? značaj kada se infrastrukturom povežu svi nja, a pogotovo poslije 2006, Crna Gora je fi- djelovi zemlje, svejedno je jasno da sjever Poređenja bi bilo najbolje prikazati grafički, skalno samostalna, dakle iz svojih prihoda Crne Gore, pa i drugi kontinentalni djelovi ali ja ovdje imam mali prostor i grafikoni ne i zaduživanja namiruje sopstvene prihode. ne mogu da se specijalizuju za turističke izgledaju naročito lijepo u novinama. Tako I, kao što sam već naveo, Srbija sada ima usluge. Ali mogu da imaju prednost u je- da ću se osloniti na tek nekoliko podataka manji BDP po stanovniku. dnoj ili drugoj vrsti industrije ukoliko imaju u brojkama i slovima. I druga poređenja ne idu u korist Srbije. Mo- brz pristup lukama, i tako i tržištima. To bez Najprije, kako stoji stvar sa realnim proi- žda ima smisla samo ukazati na to koliko sumnje važi i za granična područja Srbije. zvodom po glavi stanovnika? U trenutku ove dvije zemlje ulažu. Ovdje su zanimljive Za razliku od Crne Gore, nije izvjesno da su secesije, Crna Gora je već imala viši realni dvije stvari. Jedna je da je udio ulaganja u infrastrukturna ulaganja u Srbiji usklađena BDP po stanovniku od Srbije – Crna Gora, domaćem proizvodu Crne Gore značajno s njenim komparativnim prednostima. Jer, 2007, nešto manje od pet hiljada eura, a Sr- veći od udjela u Srbiji. Prvih nekoliko go- kao zemlja koja nema izlaz na more, srp- bija nešto više od četiri. Dok je 2018. real- dina poslije osamostaljenja, pogotovo. Iako ske su komparativne prednosti u industriji ni BDP po stanovniku Crne Gore bio nešto su obje zemlje sve do krize 2008-2009. ima- (i poljoprivredi, ali to ostavljam po strani). više od 6.200 eura, a Srbije oko hiljadu eura le visoke nivoe ulaganja. Ovo je zanimljivo Nije, međutim, očigledno da je rđava infra- manje. Po kupovnoj snazi, BDP po stanov- zbog toga što je osamostaljivanje bilo viđe- struktura ograničavajući faktor industrij- niku Crne Gore je 2007. bio jedva nešto veći no, od investitora, kao veoma pozitivan čin. skog razvoja Srbije. Tako da je manje jasno od srpskog, dok je 2018. bio oko 50 odsto Druga stvar je da su poslije krize crnogor- da će se srpska infrastrukturna ulaganja prosjeka Evropske unije, a Srbije jedva 40 ske vlasti pokrenule značajna ulaganja u isplatiti, dok bi to trebalo da je slučaj sa oni- odsto. Povećana razlika, zapravo, napra- infrastrukturu, što je proces koji još traje. ma u Crnoj Gori. vljena je posle 2012, a posebno poslije 2015. Vratiću se na to. Srpske vlasti su tek od- Tek, očekivanja su mogla biti i veća, ali u Od 2013. do 2018. privredni rast Crne gore skora počele značajnije da ulažu u infra- mjeri u kojoj su ona bila pozitivna, razvoj značajno je brži od rasta srpske privrede. strukturne projekte. Koji su bolje osmišlje- poslije osamostaljivanja opravdao ih je u Za nekih 10 procentnih poena, ako se na- ni i imaju veći uticaj na ukupnu privrednu Crnoj Gori. Nije u Srbiji.

Januar 2019. Broj 1 74

Zelena gradnja Kako Nizozemci koriste arhitekturu da bi nahranili svijet

izozemska je drugi po redu najveći izvoznik poljoprivre- giju za stvaranje izuzetno mnogo prinosa uz što manju potrošnju dnih proizvoda na svijetu, a tajna njihovog uspjeha između resursa. Tako na primjer nizozemski plastenici koriste 1,1 litar Nostalog leži i u upotrebi arhitektonskih inovacija, prenosi vode po kilogramu proizvedenog paradajza, za razliku od prosječ- portal Gradnja. ne globalne potrošnje od 27,3 litre za istu proizvodnju. Pritom nizozemski farmeri proizvedu preko 100 miliona paradajza godišnje Ovakav rejting Nizozemske zapravo je izvanredan kada se uzme u na 14 hektara, što je omogućeno uz pomoć sistema zatvorenog obzir činjenica da su ispred nje samo Sjedinjene Američke Države okruženja gdje su temperatura, vlaga i upotreba pesticida strogo koje imaju 237 puta veću obradivu površinu. i pored ovakve razlike kontrolisani. Nizozemska je u 2017. godini izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od gotovo 100 milijardi dolara i dodatnih proizvoda po- Takav sistem postignut je kroz dobru i održivu arhitekturu. Krovo- vezanih sa poljoprivredom u iznosu od 10 milijardi dolara. vi sa dvostrukim zastakljenjem omogućavaju zadržavanje toplote, dok modularne čelične konstrukcije omogućavaju jednostavno Značajan uticaj u uspješnosti Nizozemske na ovom polju imaju i širenje i prilagođavanje hala, bez ugrožavanja dotoka prirodnog arhitektonske inovacije, što se najbolje može vidjeti iz vazduha. osvjetljenja. Naime, na fotografijama Toma Hegena, iz serije The Greenhouse, mogu se vidjeti mnogobrojni prostrani staklenici, od kojih neki po- Postojeće izgrađene strukture staklenika širom Nizozemske rezul- krivaju površinu od 70 hektara, te svakako dominiraju arhitekton- tat su dogovora na polju održivosti. Početkom 2000-ih Nizozemci skim pejzažem na jugu Nizozemske. Zanimljivo je da ova zemlja su se obavezali na nacionalnom nivou na novi oblik održive poljo- ima ukupnu površinu pod staklenicima u iznosu od 93,3 kvadratna privrede. Jedan od najvećih rezultata bilo je potpuno eliminisanje kilometra, što je na primjer, duplo više od ukupne površine Novog pesticida iz plastenika i smanjene primjene antibiotika za 60%. Beograda. Kako se razvijaju nove tehnologije i sistemi, Nizozemci ih prate U regionu Westland, koju je Nacionalna geografija nazvala "presto- kako bi što bolje i efikasnije razvili poljoprivredu i uspjeli da na- nicom plastenika Nizozemske", staklenici su "popunili" svaki dio hrane što veće gradsko stanovništvo kako u Nizozemskoj, tako i pejzaža između gradova, predgrađa i industrijskih zona. Prema na svjetskom nivou. Ovakva arhitektonska transformacija na po- njihovim opisima, staklenici čine "ogromna ogledala postavljena lju poljoprivrede i sve veća težnja ka kontrolisanom uzgoju će se širom ove oblasti, koja danju odbijaju bljesak sunca, dok noću sija- kontinuirano razvijati imajući u vidu da se predviđa da će do 2050. ju svojom unutrašnjom svjetlošću". godine na planeti živeti 10 milijardi ljudi, u odnosu na trenutnih 7,8 milijardi. Uslijediće sve veća potreba za boljim poljoprivrednim pri- U unutrašnjosti ovih mnogobrojnih staklenika poljoprivrednici nosima, ali i imperativ ka manjoj upotrebi vode, energije i zemlje. koriste tehnologiju hidroponskih sistema, kao i geotermalnu ener-

Broj 1 Januar 2020. 75

Institut za međunarodne finansije Svijet se "davi" u dugovima

lobalni dug potukao je sve rekorde krajem 2019. go- Ovako veliki globalni dug realna je pri- dine, kada je riječ o udjelu duga u bruto domaćem jetnja globalnoj ekonomiji, posebno u Gproizvodu. Globalni dug, koji čine pozajmice do- svijetlu oče- kivanja da će maćinstava, vlada i kompanija, porastao je za devet bi- dodatno po- liona dolara, na skoro 253 biliona dolara, u prvih devet rasti ove mjeseci prošle godine, prema podacima Instituta za godine. međunarodne finansije. "Podsta- Tako je udio globalnog duga u svjetskom bruto knuti niskim ka- matnim stopa- domaćem proizvodu, porastao 322 odsto, čime je ma i relaksiranim finansijskim uslovima procje- premašen rekord iz 2016. godine, piše Bankar. njujemo da će globalni dug premašiti 257 biliona dolara u prvom kvartalu 2020. godine", navodi Institut u izvještaju. Više od polovine ove enormne sume nagomilala su razvijena tr- žišta, poput Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, gdje je udio Američke Federalne rezerve tri puta su snizile referentnu kama- duga u BDP-u dostigao 383 odsto. tnu stopu, Evropska centralna banka i dalje je drži na postkriznom nivou. Ima među razvijenim ekonomijama još prestupnika – na Novom Zelandu, u Švajcarskoj i Norveškoj, zabilježen je rast zaduženja do- Uprkos povoljnim uslovima zaduživanja, rizik od refinansiranja je maćinstava, dok je udio zaduženja vlada u BDP-u, u SAD i Austra- visok. Ukupno 19 biliona dolara kredita i obveznica stiže na napla- liji najveći ikada zabilježen u te dvije zemlje. tu ove godine, a malo je vjerovatno da će sve te rate biti otplaćene ili refinansirane. U zemljama u razvoju zaduženja su manja, ukupno 72 biliona dolara, ali brže rastu u prethodnih nekoliko godina, pokazuju podaci Izvještaj instituta ukazuje i na još jedno važno pitanje – potrebu Instituta za međunarodne finansije. za hitnom akcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Procjene Ujedinjenih nacija su jasne – za održiv rast potrebno je ulaganje Udio kineskih dugova u BDP-u te zemlje približava se cifri od 310 42 biliona dolara u infrastrukturu, ali zemlje sa ograničenim kapa- procenata, što je i najveća stopa u zemljama u razvoju. citetima za zaduživanje mogle bi da se suoče sa nepremostivim Investitori su dugo bili skeptični prema zaduženim tržištima, a preprekama u ispunjavanju uslova za finansiranje daljeg razvoja, posle inicijative da kineske kompanije ubrzano ulažu po svijetu, navodi Institut za međunarodne finansije. dugovi su se uvećali 2017. i 2018. godine.

Januar 2019. Broj 1 76

Domaće ljekovito bilje i šumski plodovi su izvozna šansa za proizvode koji su sve više traženi i izuzetno cijenjeni na probirljivom svjetskom tržištu.

Dragan Turčinović , vlasnik "TUNIK – Nikšić" d.o.o Eko kapi iz blaga prirode

proizvodnju smo ušli sa ciljem da D. Turčinović: Naravno, mi smo željeli da rakiju, minimum šećera i sadrže prirodne stručnim metodama obradimo naše radimo na zajedničkom projektu. Trebalo je antioksidante, minerale, vitamine. Jednom U samonikle plodove i ljekovito bilje i odabrati model iz farmacije za koji ja, kao riječju strukturiani su tako da pored inte- da iz njega izvučemo ono najbolje kako bi mašinski inženjer, mogu da obezbjedim zivne arome, zavodljivog ukusa imaju i od toga napravili orginalno, naše, crno- upravljanje neophodnim parametrima (pri- ljekovitost. Proizvodimo sljedeće likere od gorsko piće. Iz domaćih prirodnih resursa tisak, temperatura, vakum itd.) za podršku šumskih plodova: Zubljačka borovnica, Go- imamo već sada respektabilne šampio- proizvodnog ciklusa. lijska malina, Podbudoški glog, Barska na- ne koji afirmišu svoje ekološko porijeklo i randža, Novljanski limun, Pivski šipurak, Travarica od srčanika, kao dio tradicional- imaju još jedan značajan parametar, a to je Kotorski anis i cimet je izuzetak i jedino je ne crnogorske medicine, je naš prvi proi- ljekovitost. Uspjeli da na bazi naših resursa ovaj liker izrađen od uvoznih komponenti. zvod. Proizveli smo ga za ličnu upotrebu proizvedemo reprezentativna pića koja su kao i za naše prijatelje i rođake. Nakon toga Tavarice koje radimo su takođe dio naro- prošle godine osvojila 16 zlatnih i 10 srebre- usledilo je detaljno proučavanje literature dne medicine Crne Gore: Krnovski srčanik, nih medalja i tri pehara na prestižnom No- uz veoma stroga i zahtjevna farmaceut- Pivska lincura, Nikšićka klekovača, Podbu- vosadskom sajmu i Spirit festu u Sarajevu, ska i tehnološka pravila extrakcije korjena doška glogova rakija i Drenjina travarica. kaže za Glasnik Dragan Turčinović, vlasnik srčanika. Rezultat toga rada je zlatna me- "TUNIK – Nikšić"d.o.o. Rakije koje proizvodimo su bazne rakije za dalja za Krnovski srčanik na 86. Novosad- likere i travarice, a to su Grbavska lozovača Glasnik: Od kada se bavite ovim poslom i skom sajmu u maju 2019. godine. i Mokronjivska jabuka, a imaćemo obje ove otkud ideja da uđete u preduzetničke vode? Glasnik: Proizvodite pića: likere, rakije od rakije u barikiranoj verziji. D. Turčinović: Posle odlaska u prevremenu samoniklog bilja i šumskih plodova. Po- Ove godine ćemo započeti proizvodnju ra- penziju kao bivši rukovodilac u održavanju brojte asortiman i kažite đe plasirate pro- kije od borovnice i kupine. procesne opreme u Željezari, sa značajnim izvode? Da li ih prodajete na tržištu van iskustvom, razmišljao sam kako da uđem u Crne Gore? Naš plasman je do sada bio isključivo na preduzetničke vode. Postavio sam sebi za- gazdinstvu. Počeli smo da se pojavljujemo D. Turčinović: Paleta naših proizvoda je datak kako da otkrijem proizvodnu "nišu" i na sajmovima i festivalima u okruženju. struktuirana u tri nivoa alkoholnih pića: li- da pokrenem biznis na bazi domaćih pro- keri, rakije i travarice. Sve ljekovite biljke i Glasnik: Izuzetno je važno što u proizvodnji izvoda. šumski plodovi su korisni u narodnoj medi- koristite domaće prirodne resurse koji su Glasnik: Ovo je Vaš porodični posao. Sigur- cini Crne Gore i vezani su za neke istorijske najvećim dijelom neiskorišćeni, a koji su no imate veliku podršku od supruge Venere značajne događaje, što ih čini posebnim. zdravi i potiču iz ekološke sredine. koja je po profesiji farmaceut. Naši likeri imaju za bazu plemenitu voćnu D. Turčinović: U proizvodnju smo ušli upra-

Broj 1 Januar 2020. 77

vanje akciznih markica.

Glasnik: Rekli smo već da Crna Gora raspo- laže izuzetno kvalitetnim resursima šum- skog bilja i plodova, od kojih smo svojevre- meno ubirali značajne prihode. Šta treba učiniti da se preduzetnici vrate preradi ovih potencijala, kako bi proizvodili brojne proizvode i započeli vrijedan i isplativ biznis. Šta budućim preduzetnicima poru- čujete?

D. Turčinović: U ovom biznisu stvari su se radikalno promijenile. Oprema je sofistici- rana, a proizvodnja takođe. Neophodan je visoko stručni multidisciplinarni kadar da bi podržavao, kontrolisao kvalitetne perfor- manse proizvoda.

U okruženju imamo stručnjake različitih profila koji su neophodni za ovu vrstu biznisa koji su objavili stručnu literaturu za ovu djelatnost.

Budućim preduzetnicima poručujem da preko Savjetodavne službe i Privredne komore traže neophodnu stručnu i finansijsku podršku za obuku i pokretanje proizvodnih procesa.

Glasnik: Planovi razvoja Vaše kompanije. Predviđate li proširenje asortimana proi- vo sa ciljem da stručnim metodama obra- dernu tehnologiju, primjenjujete važeće zvoda? U kom smjeru ćete graditi ubuduće dimo naše samonikle plodove i ljekovito standarde u proizvodnji. Da li su moje kon- biznis? bilje i da iz njega izvučemo ono najbolje i statacije tačne? D. Turčinović: Naš plan razvoja je osvajanje da od toga napravimo orginalno naše crno- D. Turčinović: Upravo tako. Moderna teh- tehnologije prerade koje će permanentno gorsko piće. nologija je naš prioritet. Pored savremene poboljšavati kvalitet proizvoda, a samim Iz naših prirodnih resursa imamo već sada opreme, koristimo i dio rashodovane koju tim i konkurentsku sposobnost. ugledne šampione koji afirmišu svoje eko- smo uspješno rekonstruisali uz pomoć naj- Asortiman proizvoda ćemo širiti samo po loško porijeklo i imaju još jedan značajan respektabilnijih stručnjaka iz okruženja, u potrebi jer smo za sada napravili kostur parametar a to je ljekovitost. Svjesni smo ovoj oblasti. Ja sam učestvovao i doprinio proizvodnje iz koje treba lagano da lansira- da naše ljekovito bilje i šumski plodovi pre- ovim uspješnim rekonstrukcijama proce- mo na tržište razvijene naše favorite. stavljaju našu veliku prednost, a za nas su sne opreme. ogroman potencijal i izvozna šansa koja se Glasnik: Ukoliko želite da kažete nešto što Najznačajniji doprinos razvoju proizvodne sve više traži i izuzetno cijenjeni na probir- nije obuhvaćemo pitanjima molim Vas da tehnologije dao je naš tehnolog dr Marko ljivom svjetskom tržištu. to učinite. Ljekovčević . Glasnik: Kolika je godišnja proizvodnja i D. Turčinović: Mislim da smo iskazali ono Glasnik: Jeste li imali podršku nadležnih u da li od ovog posla možete živjeti, ili je on što je najvažnije za ovaj projekat. pokretanju posla? samo dodatak porodičnom budžetu? Želim još jednom da se zahvalim Privre- D. Turčinović: Naravno podrška je neopho- D. Turčinović: Sve ove godine smo proveli u dnoj komori Crne Gore i Vama lično, kao i dna i zato se ovaj projekat kreće u pravom razvoju i popunjavanju neophodne opreme svim relevantnim faktorima koji rade na smjeru. za destilaciju, tako da je skroman dio sred- transformaciji svih crnogorskih resursa stava ostajao za kućni budžet. Zahvalni smo Ministarstvu poljoprivrede doprinoseći da naše okruženje uzima kre- na čelu sa ministrom Simovićem koji su ativni zamah i hvata korak prema razvije- Najvažnije je da smo uspjeli da na bazi na- prepoznali ovaj projekat. Posebni dopri- nom svijetu. ših resursa proizvedemo reprezentativna nos nam je pružila Uprava za bezbjednost pića koja su prošle godine osvojila 16 zla- Prodaja će se vršiti preko novoosnovane hrane, savjetodavna služba poljoprivrede i tnih i 10 srebrenih medalja i tri pehara na firme "TUNIK – NIKŠIĆ" doo. Tehnopolis, gdje smo u inkubatoru. prestižnom Novosadskom sajmu i Spirit Zahvaljujemo se što ste zainteresovani za festu u Sarajevu. Treba istaći da je podrškom nadležnih ovaj naš projekat i dajete značajnu podršku za projekat došao dva koraka do cilja, a to su Glasnik: Imate savremenu destilaciju, mo- njegovu realizaciju. dobijanje proizvodne deklaracije i otkuplji-

Januar 2019. Broj 1 78

Dragan Turčinović, the owner of "TUNIK – Nikšić" d.o.o Herbal products for the foreign market

Domestic medicinal herbs and forest fruits represent an export opportunity for products which are increasingly demanded and highly valued in the picky world market.

e started the production with the aim to process our wild We have produced it for personal use as well as for our friends and fruits and herbs in order to create our original Montene- relatives. Then we studied literature and very strict and deman- Wgrin drink. We used domestic natural resources to make ding pharmaceutical and technological policies of great yellow high-quality products, thus promoting their eco origin and another gentian root extraction. This work resulted in winning a gold me- important parameter i.e. healing properties. Based on our resour- dal for Krnovski srčanik at the 86th Novi Sad Fair in May 2019. ces we succeeded in making representative drinks which were Glasnik: You produce drinks: liqueurs, brandies made from wild awarded with 16 gold and 10 silver medals and three trophies at plants and forest fruits. Would you please present the product ran- the prestigious Novi Sad Fair and Spirit Fest in Sarajevo last year, ge? Where do you market your products? Do you sell the products said Dragan Turčinović, the owner of "TUNIK – Nikšić" d.o.o in an on the market beyond Montenegro? interview for Glasnik. D. Turčinović: Our product range is structured in three levels of al- Glasnik: How long have you been engaged in this activity and how coholic beverages: liqueurs, brandies and herb-flavored brandies. did you come up with the idea to start this business? All herbs and forest fruits are useful in folk medicine of Montene- D. Turčinović: After early retirement as a former head in charge of gro and linked to some significant historical events, which make the maintenance of process equipment in the Iron and Steel Plant, them special. with significant experience, I was thinking how to be engaged in Our liqueurs are made of fruit brandies, minimum amount of sugar the entrepreneurial business. I tasked myself to find the producti- and contain natural anti-oxidants, minerals, vitamins. In addition on "niche" and to start a business based on local products. to intense aroma and strong flavor they have healing properties. Glasnik: This is your family business. I suppose you have a lot of We produce the following forest fruits flavored liqueurs: Zubljač- support from your wife Venera, who is a pharmacist by profession. ka borovnica (blueberry-flavored), Golijska malina (raspberry-flavored), Podbudoški glog (hawthorn-flavored), Barska narandža D. Turčinović: Of course, we wanted to work on a joint project. We (orange-flavored), Novljanski limun (lemon-flavored), Pivski šipu- needed to choose a pharmaceutical model for which I, as a mecha- rak (rosehips-flavored), Kotorski anis (anise-flavored). Cinnamon- nical engineer, can provide managing the necessary parameters -flavored liqueur is an exception, and only this liqueur is made of (pressure, temperature, vacuum, etc.) to support the production the imported materials. cycle. Herb-flavored brandies are part of the folk medicine of Montene- Travarica od srčanika (great yellow gentian-flavored brandy) as gro as well: Krnovski srčanik, Pivska lincura (flavored with great part of the Montenegrin traditional medicine is our first product. yellow gentian), Nikšićka klekovača (flavored with juniper berries),

Broj 1 Januar 2020. 79

Glasnik: You have modern distillation apparatus, modern technology and apply relevant standards in the production.

D. Turčinović: That is correct. Modern technology is our priority. In addition to modern equipment we also use part of the written-off equipment that we successfully reconstructed with the help of the most respected experts from the region in this area. I personally participated in and contributed to this successful reconstruction of the equipment. The most significant contribution to the development of production technology has been given by our techno- logist PhD Marko Ljekovčević.

Glasnik: Did you have the support of the relevant authorities in starting this business?

D. Turčinović: Of course support is needed and that is why this project is developing in the right direction. We are grateful to the Ministry of Agriculture headed by Minister Simović, for recogni- zing this project. Special contribution was provided by the Admi- nistration for Food Safety, Agricultural Advisory Department and Tehnopolis.

It should be noted that thanks to the support of the public authorities, only two steps within this project need to be fulfilled in order to reach the goal, i.e. receiving production declarations and pur- chasing excise stamps.

Glasnik: We have already said that Montenegro has high-quality resources of forest plants and fruits, of which we once genera- Podbudoška glogova rakija (flavored with hawthorn) and Drenjina ted significant revenues. What should be done in order to return travarica (flavored with cornel cherry). the entrepreneurs to processing of these resources and making a number of products as well as start a valuable and profitable busi- Brandies we produce are the base for making liqueurs and herb- ness? What is your message to future entrepreneurs? -flavored brandies, such as Grbavska lozovača (grape-flavored) and Mokronjivska jabuka (apple-flavored), and we will produce D. Turčinović: In this business, things have changed radically. The both of these brandies in the barrels. This year we will make the equipment is sophisticated, but the production as well. We need blueberry and blackberry brandies. So far our products have been high-qualified multidisciplinary personnel in order to support and sold exclusively on the farm. We started to present products in fa- control the high-quality product performances. In the region we irs and festivals in the region. have experts of various professions, essential for this type of business who published literature in this field. I advise future entre- Glasnik: It is extremely important that in the production you use preneurs to seek the necessary technical and financial support for domestic natural resources, which are largely untapped, eco-fri- training and launch of production processes through the Advisory endly and healthy. Service and the Chamber of Economy. D. Turčinović: We started the production with the aim to process Glasnik: Can you tell us about the development plans of your com- our wild fruits and herbs through professional methods in order pany? Do you plan to expand the range of products? to create our original Montenegrin drink. From domestic natural resources we have already made well known products, which pro- D. Turčinović: Our development plan entails adopting processing mote their eco origin and have another important parameter i.e. technologies that will continuously improve product quality and healing property. We are aware of the great advantage of our me- thus competitive ability. The product range will be expanded only dicinal plants and forest fruits, which is our huge potential and if necessary, because we have made the production plan which export opportunity and which is increasingly demanded and valu- entails launching our developed products on the market. ed in the picky world market. Glasnik: Is there anything you would like to mention which has Glasnik: What is the annual production? Can this business provide not been covered by our questions but you think is important for a decent living or it is just an addition to the family budget? our discussion?

D. Turčinović: All these years we have spent in developing and D. Turčinović: I think we presented the most important for this completing the necessary equipment for distillation, so modest project. Once again I would like to thank the Chamber of Economy funds went to the family budget. and you personally as well as all relevant actors working on the transformation of Montenegrin resources, thus inspiring our re- It is important that based on our resources we managed to pro- gion to take creative momentum and catch up with the developed duce high-quality drinks, thanks to which we were awarded with world. The sale will be conducted through the newly established 16 gold and 10 silver medals and three trophies at the prestigious company "TUNIK - NIKŠIĆ" doo. We thank you for your interest in Novi Sad Fair and Spirit Fest in Sarajevo last year. our project and significant support given for its implementation.

Januar 2020. Broj 1 80

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića Istraživanje rudnih bogatstava

U januaru 1901. godine njemački i italijanski geolozi napravili su geološku kartu Crne Gore sa označenim mjestima gdje se i koje rude nalaze.

udno bogatstvo Crne Gore prvi put se pominje 1779. godine sile Austrija i Rusija, koje šalju svoje stručnjake u Crnu Goru. Ove u izvještaju crnogorske delegacije koja se vratila iz Rusije, dvije države, svaka iz svojih interesa, nastojale su i na ovaj način Rčija ih je vlada neljubazno primila, u obraćanju Austriji i da prošire svoj uticaj na Crnu Goru. njenom kancelaru Kaunicu u kojem se kaže: "Ako se u crnogor- Kada je Vijala de Somijer objavio svoje djelo o Crnoj Gori 1820. go- skoj zemlji nađe kakvo prirodno bogatstvo u rudama ili sličnom, dine došlo je do interesovanja stranog svijeta za Crnu Goru. Inte- nadamo se od velikodušnosti austriskog doma da će poslati struč- resovanje naučnika za Crnu Goru datira od maja 1826. godine njake za iskorišćavanje toga blaga. U takom slučaju učinićemo da kada je Bavarac Henrih Hofman stigao u Kotor i izrazio želju "da carska i kraljevska blagajna učestvuje u dobiti, kako bi se na taj po planinama i obližnje predjele crnogorske iziđe, da ište mine- način olakšali troškovi velikog dvora". U izvještaju iz 1782. godine ralna plododanija i životne tvari". O dolasku Bavarca u Crnu Goru pukovnika Paulića, izaslanika austijske vlade koji je posjetio Crnu nema podataka. Ruski potpukovnik Jakov Ozereckovski posjetio Goru, kaže se: "Crnogorci nemaju ni rudokopa ni kovanice... Ruda je Crnu Goru 1837. godine. Obišao je tada i Zlaticu (kod Podgorice) ima u Crmnici, kod manastira Stanjevića i u Koložunskom Ždrije- i saznao da se u njoj u vrijeme Rimljana dobijalo zlato po kojem je lu, ali kakve su i u kolikoj su količini nije ispitano". U prvoj fazi is- i mjesto dobilo ime. Ruski oficir je predložio svojoj vladi da pošalje traživanja rudnog blaga Crne Gore zainteresovane su dvije velike u Crnu Goru jednog rudarskog inženjera da stručno utvrdi koja se

Broj 1 Januar 2020. 81

rudna blaga nalaze u Crnoj Gori. Još za života Petra II Petrovića drugih bolesti, gvožđa i različitih vrsta kamena. Kao što se vidi, u Njegoša došao je 1838. godine ruski rudarski inženjer, kapetan Je- 1881. godini došlo je do intenzivnog istraživanja (čak pet stručnja- gor Kovaljevski. Kovaljevski se u Crmnici duže zadržao i primije- ka) prirodnog bogatstva Crne Gore. O radu na daljem istraživanju tio je da je ona vrlo interesantna za istraživanje rudnog blaga. On ruda postoji podatak da su u junu 1890. godine dvojica srpskih ge- kaže da se u blizini Boljevića nalaze bogati slojevi gvozdene rude ologa, braća Žujović, obišli Podgoricu, Kolašin i Durmitor "radi ge- sa 30 do 40 odsto gvožđa. U Sotonićima je našao jedan topli izvor oloških studija".1214 Luiđi Baldaći, rudarski inženjer, dva puta je sumporovodoničkog gasa. Kovaljevski kaže da je u Crnoj Gori na- prije 1886. godine dolazio u Crnu Goru, na zahtjev crnogorske vla- šao: gvožđe, živu, olovo, bakar i da se nalaze oko Klobuka. U Br- de i naredbi italijanske vlade, sa zadatkom da prouči geološku skutu je Kovaljevski našao rudu magnezijevog oksida i mrkogvoz- strukturu zemljišta i floru Crnogorskog primorja. Baldaći je 1886. denog kamena, a pored rijeke Veruše naišao je na obilježje zlata. godine posjetio one krajeve koje nije ranije istraživao. Tvrdio je da Kod Stubice i u Bjelopavlićima primijetio je crvenu gvozdenu se u Zlorečići kod Andrijevice nalaze tragovi zlata. Baldači je po rudu, a kod Moračkog manastira da se tu davno vadila i obrađiva- zahtjevu knjaza Nikole trebalo da u Baru i Ulcinju provjeri ranije la bakarna ruda. Na kraju Kovaljevski zaključuje da se u Crnoj Gori nalaze uglja. U avgustu 1893. godine prvi domaći stručnjak inž. može razviti djelatnost za obrađivanje gvozdene rude, ali nemanje Lazar Mijušković je istraživao, po knjaževom naređenju, Pivu, potrebnih sredstava i nepovoljan geografski položaj čine da ima Drobnjak, Kolašin i Vasojeviće. I sljedeće istraživanje rudnog bla- malo nade da se to ostvari. I svoj drugi boravak u Crnoj Gori 1853. ga obavio je domaći stručnjak mladi inženjer Marko Đukanović u godine Kovaljevski je posvetio istraživanju njenog rudnog bogat- Nikšićkoj Župi, avgusta 1895. godine. Đukanović je ustanovio i da stva. Poznati istraživač Henrih Bart radio je 1865. godine na istra- se u pomenutom mjestu ne radi o asfaltu, već o kamenom uglju, živanju ruda na liniji Podgorica – Lijeva Rijeka – Kolašin – Mojko- ali nije mogao odrediti njegovu količinu i pravac prostiranja. En- vac. Krajem osamdesetih godina XIX vijeka, kada je Crna Gora bila gleski profesor sa Univerziteta u Oksfordu Hardi Konzencem is- nezavisna država i kada je znatno proširila svoju teritoriju, naro- traživao je rudno blago u Crnoj Gori od kraja jula do polovine okto- čita pažnja posvećena je njenom rudnom bogatstvu. Proučavanja bra 1893. godine. U sjevernim krajevima Crne Gore istraživao je tog rudnog bogatstva uslijedila su od strane ondašnjih poznatih češki inženjer Albin Melhar, poznati rudarski stručnjak. Melhar je evropskih stručnjaka (geologa, rudara, geografa, botaničara) iz u junu i julu 1914. godine istraživao u okolini Kolašina, Gornje i Austrije, Rusije, Njemačke i Italije. Njihovo interesovanje za Crnu Donje Morače, Šiškog jezera, Bjelasice, okolini Andrijevice, Bera- Goru nije bilo samo lično, naučno, već su radili u interesu svoje na, Bijelog Polja i Pljevalja. Melhar je o svojim istraživanjima pod- zemlje utvrđujući ekonomski potencijal zemlje sa kojom su bili nio Ministarstvu unutrašnjih djela detaljan izvještaj sa svim po- uspostavljeni politički i ekonomski odnosi. Ministarstvo unutra- trebnim profilima i skicama, u decembru 1915. godine. Rudarski šnjih djela zajedno sa svojim Odjeljenjem narodne privrede u inženjer Albin Melhar u svom izvještaju konstatuje da u okolini svom resoru objedinjavalo je i privredne poslove. O istraživanju Kolašina (Donja i Gornja Morača) ima željezne rude, a za sjevernu prirodnih bogatstava stranih stručnjaka i njihovom boravku na Crnu Goru kaže da je bogata prarudnim škriljcima, naslagama, terenu staralo se Ministarstvo unutrašnjih djela. Tadašnji mini- muskovita i biotita. Južno od Andrijevice na toku Zlorečice, Mel- star unutrašnjih djela Mašo Vrbica upozoravao je 1881. godine ka- har je utvrdio ležište željezne rude, u okolini Berana (Budimlja, petane kako da pomognu istraživačima strancima. Kapetani su Petnjik) otkrio je bazene uglja. U okolini Bijelog Polja Melhar je bili dužni, po naredbi ministra Vrbice, da stvore uslove kako bi pronašao mineralne izvore (tri izvora nedakuške grupe, tri izvora istraživači što savjesnije obavili svoj posao pri pregledu pojedinih lješničke i 6 izvora obrovske grupe). U Pavinom brdu Melhar spo- mjesta, da im obezbijede potrebnu radnu snagu, konačište i ishra- minje kaolin. Za neposrednu okolini Pljevalja Melhar kaže da će nu, konje za prebacivanje iz mjesta u mjesto itd. Kapetanima je ona, pošto leži na bogatim nalazištima mrkog uglja, imati u bu- skrenuta pažnja da budu što predusretljiviji prema istraživačima dućnosti veliku ulogu u industrijskom razvoju sjeveroistočnog i da istraživače što bolje upoznaju sa tradicionalnim mišljenjem dijela Crne Gore. Zbog ratnih događaja Melhar nije imao vremena da se na pojedinim mjestima nalazi neko prirodno bogatstvo. U da obavi analize materijala koji je našao i da geološku kartu Crne slučaju otkrivanja nekog prirodnog bogatstva vojvoda Vrbica je Gore koju je izradio Hasert uporedi sa svojim nalazima ruda. Osim obećavao kapetanima nagradu. U nezavisnoj crnogorskoj državi navedenih stručnjaka, koji su uspjeli da dođu u Crnu Goru i da za prvi istraživači su bili Rusi dr Černjajev i Pavle Rovinski, koji su kratko vrijeme boravka obave istraživanja i naprave izvještaje i obišli Crmnicu i okolinu Bara i Ulcinja početkom 1881. godine. U hemijske i druge analize nađenog materijala, bilo je i drugih Crmnici je trebalo da utvrde šta se nalazi u Smrdanu, gdje se i ra- evropskih stručnjaka koji su željeli da pođu putem svojih pretho- nije kopala i tražila nafta. Rovinski je objavijestio ministra unu- dnika u naučnom istraživanju Crne Gore. To su željeli naučnici: trašnjih djela da su naišli na petrolej, čisti, sa 14 gradi. Dr Bernard Berg iz Austrije, koji je namjeravao da prouči područje Durmitora, Švarc, geograf i geolog, poslat je od saksonske vlade i zajedno sa dr Herman Vepere, geolog koji je bio dobio dozvolu da istražuje Rovinskim istraživao je Bar i Ulcinj, Podgoricu, Vasojeviće, Kola- rudu u okolini sela Kuti i u Župskoj kapetaniji (dolina Gračanice i šin, Moraču, Drobnjake, Pivu, Dugu, Župu Nikšićku. Švarc je priku- Šundića potoka), J. A. Gruterinka, holandski rudarski inženjer i pljao uzorke nađenog materijala i vršio analize. On je potvrdio profesor geologije u Delftu. U januaru 1901. godine njemački i ita- ranije nalaze o postojanju izvora petroleuma na Smrdanu kod Bu- lijanski geolozi napravili su geološku kartu Crne Gore sa određe- kovika i poslije obavljene hemijske analize u Frajburgu dao je po- nim označenjem mjesta gdje se sve i koje rude nalaze. Takva kar- datak da pronađena nafta ima specifičnu težinu 0,874. Profesor ta mogla se izaraditi na osnovu proučavanja radova ne samo Švarc je smatrao da na tom lokalitetu nema veće količne nafte. Na naučnika o kojima smo pisali kao istraživačima već i još nekih Bukovici Švarc je pronašao mrku gvozdenu rudu hematit. Profe- drugih. Crnogorska država organizovano je, koristeći pomoć stra- sori Geološke škole u Beču Tice i Regenspursk istraživali su sredi- nih stručnjaka, radila na istraživanju prirodnog bogatstva svoje nom 1881. godine najveći dio teritorije tadašnje Crne Gore. U Cr- zemlje. mnici su potvrdili ranije nalaze istraživača da na Smrdanu ima (U sljedećem broju Glasnika o eksploataciji rudnih bogatstava). nafte i u Bukoviku ljekovite sumporne vode za liječenje rume i

Januar 2020. Broj 1 82

Bloomberg Crna Gora dragulj Jadrana, prva na listi top 20 destinacija u 2020. godini

Američki Bloomberg svrstao je Crnu Goru na prvo mjesto liste dvadeset destinacija koje će posebno biti popularne tokom 2020. godine.

stovremeno, China Travel Agent magazin dodijelio je Crnoj Gori ja izvan šljunkovitih plaža. nagradu za najpopularniju niša destinaciju u 2019. godini u Kini, - U vašoj avanturi Crnom Gorom možda sretnete mrkog medvjeda, kazao je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i tu- I sivog vuka, evroazijskog risa i druge ugrožene vrste u nacional- rizma Damir Davidović, prednose Kodex i Pobjeda. nim parkovima Durmitor i Biogradska gora - navedeno je u tekstu To, kako je rekao na konferenciji za medije koju organizuje Nacio- Bloomberga. nalna turistička organizacije, pokazuje da su prepoznati rezultati i Nakon divlje ljepote, preporučuju da se pođe do obala na moru potencijal je naša država ostvarila. "obasjanih suncem". Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kuka- - Ne propustite da posjetite luksuznu marinu za jahte Portonovi vičić kazala je da je prošla godina bila rekordna, te da se možemo u zalivu Boke Kotorske, gdje će se u junu otvoriti i prvo evropsko pohvaliti dobrim početkom 2020. godine. ljetovalište One&Only. Krstarite morem ili letite Lufthansom do - Samo za novogodišnju noć imali smo 60.000 gostiju i dobru pos- Tivta, grada na moru sa aerodromom. Šta god odaberete, sigurno jećenost i ostalih dana - istakla je Kukavičić na konferenciji koju je je da ćete zaobići prepuni Dubrovnik u susjednoj Hrvatskoj - ističe organizovala NTO u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i autor teksta. turizma prenosi Kodex.me. Bloomberg preporučuje i kada je najbolje posjetiti Crnu Goru, a Američki Bloomberg preporučuje dvadeset nadahnjujucih desti- kada ne, uz vrlo koristan pregled godišnjih cijena smještaja. nacija koje će posebno biti primamljive u 2020. Tako se Crna Gora Kako navode, u Crnoj Gori vrijeme je dovoljno toplo za kupanje sve našla ispred Italije, Kirgistana, Mađarske, Bolivije, Mozambika, Ja- do oktobra, kada su i najpristupačnije cijene. majke, Kaira itd. - Ugodno ćete se provesti i u kasno proljeće, kada su noći tople, ali Bloomberg za našu državu piše da se sićušna balkanska zemlja prijatne - preporučuje ovaj ugledni medij. polako pozicionirala kao novi dragulj Jadrana sa mješavinom vje- kovnih sela, aristokratskih ljetnikovaca i brojnih izazovnih lokaci-

Broj 1 Januar 2020.