Stota Obljetnica Smrti Slikara Miroslava Kraljevića

MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN THE MONTHLY OF MAGAZINE HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA Stota obljetnica smrti slikaraStota obljetnica smrti Miroslava Kraljevića JANUARY-FEBRUARY JANUARY-FEBRUARY SIJEČANJ-VELJAČA BROJ / NO. 2014. 1-2

ISSN 1330-2140 / MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA Miroslav Kraljević: Malasbebom,1911. HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Dizajn ipriprema / HRVATSKE MATICE / ISELJENIKA Croatian HeritageFoundation Croatian HeritageFoundation 10002 Zagreb, /Croatia Hrvatska Željka Lešić, Vesna Kukavica Hrvatska matica iseljenika / matica iseljenika Hrvatska Za nakladnika / Za nakladnika Glavni urednik / Trg 3,pp241 StjepanaRadića Uredništvo / Telefon: +385(0)16115-116 Monthly magazineofthe Telefax: +385(0)16110-933 Godište / Nakladnik / Nakladnik Broj /No. 1-2/2014 Tajnica / Krunoslav Vilček Snježana Radoš Mjesečna revijaMjesečna Marin Knezović Hrvoje Salopek Hrvoje Znanje, Zagreb www.matis.hr Tisak / Naslovnica: Volume Secretary Editorial Staﬀ Print Publisher Layout &Design For Publisher Chief Editor Stota obljetnica smrti slikaraStota obljetnica smrti

LXIV Miroslava Kraljevića

JANUARY-FEBRUARY JANUARY-FEBRUARY SIJEČANJ-VELJAČA BROJ / NO. 2014. 1-2

ISSN 1330-2140 / Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim Budite korakispred ostalihipredstavite se hrvatskim Q Internet marketing HMIosmisliojenekoliko načina oglašavanja: iseljeničkim zajednicama, uglednimposlovnim iseljeničkim BANERI Posjetite stranice web portala Hrvatima usvijetuinjihovim partnerima. Hrvatima Oglašavajte naweb portalu Hrvatske matice iseljenika! Hrvatske matice iseljenika! www.matis.hr Q mob. 099 6115116 tel. (+3851)6115 116 SPONZORIRANI ČLANAK Odjel zamarketing ipromociju Rora HMI - Ivana Q E-mail: [email protected] Q fax.(+385 1)6111522

svijeta, dostupne su na tri

Q jezika (hrvatski, engleski, HMI čitaju se diljem

SPONZORIRANE RUBRIKE španjolski) i bilježe stalan

Web stranice

porast posjećenosti. SADRŽAJ

4 Savjet Vlade za Hrvate izvan RH 6 Budimpešta: Obljetnica hrvatske škole 7 %HĀ+UYDWVNLEDO 8 Zimska škola folklora 12 Muzej grada Vukovara 15&KLFDJR6WRWLURāHQGDQIUDÿDVWLPLUD0DMLþD 16 HMI Split u posjetu kanadskim Hrvatima 18 Tiskovna konferencija HSI-a 19)HVWLYDOKUYDWVNHJOD]EHX%HĀX 22 Adresar Hrvata izvan RH 23(NUDQL]DFLMDäHJUWD+ODSLþD 24 HMI: Hrvatsko-slovenski skup NAŠI GRADOVI 26 Hrvatske nošnje u Poljskoj GLINA 52 27 Split: Dani Australije 28 SAD: Umro Karlo Mirth 503XQWD$UHQDV/XND%RQDĀLþ 31æHOMNR%DWDULORUDYQDWHOM+6, 54 SAD: Hrvati u Houstonu 34 Auckland: Obljetnica “Kralja Tomislava” 55 0DWLĀLQYUHPHSORY 36%HĀ2EOMHWQLFDDNDGHPLND%HQĀLþD 565D]JRYRUV-DGUDQNRP.ODEXĀDU*URV 38 ,]ORçED0LURVODYD.UDOMHYLþD 59)RWRJUDÀMHL]%RNHNRWRUVNH 42 Povratnica Marija Durakovich 62 6SOLþDQLX%XJDUVNRM 46 Prelo Kordunaša u Clevelandu 63 3HĀXK2EOMHWQLFD.8'D7DQDF 48 Obljetnica operne dive Milke Trnine 64 6DQWRYR %DĀND %DND0DULFD

KOLUMNE 11 45 52 60 71 68 Globalna Hrvatska (S)kretanja Naši gradovi Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski *ODVL]WXāLQH (Vesna Kukavica) (Šimun Šito Ćorić) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) (Jozo Župić)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka PRVA SJEDNICA SAVJETA VLADE RH ZA HRVATE IZVAN HRVATSKE Pred Savjetom je časna i odgovorna dužnost

Za predsjednika Savjeta izabran je prof. Nevenko Herceg, a potpredsjednici su: Tomislav Žigmanov, predstavnik hrvatske nacionalne manjine, Luka Krilić, predstavnik europskih zemalja, John Peter Kraljic, predstavnik prekooceanskih zemalja i Ilija Nakić, predstavnik Hrvata u BiH

Članovi Savjeta za Hrvate izvan RH

Tekst: Uredništvo Snimke: Hina ČLANOVI SAVJETA: d 18. do 20. prosinca 2013. Predstavnici Hrvata iz BiH: Iljo Kopić, Ilija Nakić, Branko Ivković, Josip godine u Zagrebu, u orga- Suvalj, Drago Bilandžija, Nevenko Herceg, Zoran Tomić, Vlado Džoić, Darko Tomašević. nizaciji Državnoga ureda Predstavnici hrvatske manjine: Srbija: Slaven Bačić, Petar Kuntić, Tomislav Oza Hrvate izvan Republike Žigmanov; Austrija: Gabriela Novak-Karall, Stanko Horvath; Mađarska: Mišo Hepp, Hrvatske, održana je kon- Franjo Pajrić; Slovenija: Đanino Kutnjak, Filip Božić; Bugarska: Josip Roko Ćolak; Crna stituirajuća sjednica Savjeta Vlade Re- Gora: Andrija Vuksanović; Češka: Lenka Koprivova; Italija: Antonella D’ Antuono; publike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Kosovo: Sebastijan Čolakić; Makedonija: Snježana Trojačanec; Rumunjska: Petar Savjet koji je utemeljen Odlukom Hategan; Slovačka: Radoslav Jankovič. Vlade RH od 6. lipnja 2013. ima zadaću Predstavnici hrvatskog iseljeništva/dijaspore: SAD: Nenad Bach, pomagati hrvatskoj vladi te joj savjeto- John Peter Kraljić, Ivan Tomić, Zvonko Labas, Niko Hazdovac; Australija: Stjepan Asić, vati kako i na koji način jačati suradnju Mladen Leko, Luka Budak; Kanada: Zvonimir Aničić, Ivan Tomislav Grbešić, Caroline između matičine domovine i Hrvata koji Spivak; Njemačka: Monika Adžamić, Mijo Marić, Ivica Orlović; Argentina: Jose Maria žive izvan njezinih granica. Sjednica Sa- Vrljičak, Vjera Bulat Petrošić; Čile: Marco Buzolić Buzolić, Franco Ferrera Cvitanović; vjeta bila je prigoda za prvi izravni i in- Austrija: Miroslav Piplica; Brazil: Dubravka Sidonija Šuto; Francuska: Yvan Cindrić; stitucionalni susret predstavnika Hrvata Italija: Luka Krilić; Južnoafrička Republika: Danijela Tasovac; Novi Zeland: Leo iz cijelog svijeta i predstavnika izvršne Penzić; Švedska: Josip Zorica; Švicarska: Šimun Šito Ćorić; Velika Britanija: Mira vlasti u RH na kojoj su razmatrane mo- Malović-Yeeles; Belgija, Danska, Luksemburg, Nizozemska i Norveška: Edita Leš gućnosti daljnjeg unapređenja suradnje. Lothe; Bolivija, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuela: Robert Jakubek. Prvog dana sjednice konstituiran je

MATICA www.matis.hr 4 siječanj-veljača/january-february 2014. Herceg: Hrvatima u BiH i Vojvodini najteže „Ovo je poruka Hrvatima u BiH da izvandomovinska Hr- vatska prepoznaje važnost Hrvata u BiH i na simboličan način šalje poruku da nisu zaboravljeni”, rekao je prof. dr. sc. Nevenko Herceg nakon što je izabran za predsjednika Savjeta. Herceg je naglasio da je pred njim, ali i pred Savjetom, jedna časna i odgovorna dužnost. Govoreći o ciljevima Savjeta, naveo je zaštitu prava i interesa Hrva- ta izvan Hrvatske te zaštitu i jačanje hrvatskih zajednica, gospodarsku, kulturnu i svaku drugu suradnju s Hrvati- ma izvan RH. Važnim je istaknuo i povratak iseljenika. „Hrvati izvan Hrvatske u različitim su položajima. Hrvati BiH, kao i Hrvati Vojvodine, u najtežem su položaju”, rekao je Herceg. Objasnio je da su Hrvati u BiH samo na pa- Prof. Nevenko Herceg, piru konstitutivni narod i u vrlo su teškom položaju jer ne predsjednik Savjeta mogu birati svoje predstavnike ili im se to pravo onemo- gućava. Uz to, imaju nepovoljno ustavno rješenje i nisu Nevenko Herceg rođen je 1964. godine u Ljubuškome. ravnopravni u svim segmentima s ostala dva konstitutiv- Osnovno obrazovanje stekao je u rodnome mjestu. Diplomirao je i na naroda, Srbima i Bošnjacima. Također je rekao da se magistrirao na Sarajevskom sveučilištu, a doktorirao u Mostaru na hrvatske zajednice u susjednim zemljama kao manjine Agronomskome fakultetu. U HDZ-u je aktivan od 1990. godine. Ob- nalaze u teškoj situaciji, osobito hrvatska manjina u Voj- našao je dužnost općinskog vijećnika, a tijekom rata tajnika ureda vodini. Izrazio je nadu da će Vlada imati razumijevanja za HVO-a i zamjenika ministra Hrvatske Republike Herceg Bosne. Bio probleme Hrvata izvan Hrvatske. Upitan što očekuje od je i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, savjetnik za ekonomiju Savjeta da će učiniti za Hrvate u BiH, Herceg je odgovorio člana Predsjedništva BiH te je ministar okoliša i turizma Federacije kako bi volio da za njih postoji poseban savjet. BiH. Nevenko Herceg je oženjen i ima troje djece.

Prijem kod premijera Milanovića Prijem kod predsjednika Sabora Josipa Leke

Savjet te je izabran predsjednik i pot- jaspore iz prekooceanskih zemalja i Ili- iz reda pripadnika Hrvata izvan RH su predsjednici Savjeta. Za predsjednika ja Nakić, predstavnik Hrvata u BiH. Na predstavnici udruga, organizacija i insti- Savjeta izabran je prof. dr. sc. Nevenko plenarnom dijelu sjednice predstojnica tucija Hrvata izvan RH. Članovi Savjeta Herceg, a potpredsjednici su: Tomislav Krstičević predstavila je aktivnosti i pro- po položaju su predstavnici državnih ti- Žigmanov, predstavnik hrvatske naci- grame Državnoga ureda. jela i institucija u RH. onalne manjine, Luka Krilić, predstav- Na prvoj sjednici sudjelovalo je 55 Prije službenoga početka zasjedanja nik hrvatskog iseljeništva/dijaspore iz članova Savjeta – predstavnika Hrvata članove Savjeta primio je predsjednik europskih zemalja, John Peter Kraljic, izvan RH i 27 članova Savjeta po polo- Vlade Zoran Milanović. U razgovoru je predstavnik hrvatskog iseljeništva/di- žaju iz Republike Hrvatske. Zastuplje- naglašeno kako je donošenjem Strate- nost Hrvata izvan RH u Savjetu određe- gije i Zakona te osnivanjem Državnoga Sa sjednice Savjeta na je prema brojnosti i značaju Hrvata u ureda napravljen značajan iskorak na određenoj državi, njihovim aktivnosti- području unapređenja odnosa između ma i povezanosti zajednice s RH, kao i RH i Hrvata izvan RH. Članove Savjeta radu na aﬁrmaciji ugleda i interesa RH. primio je i predsjednik Hrvatskoga sa- Tako Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju bora Josip Leko. Na završnoj večeri čla- 9, hrvatska manjina 17, a hrvatsko iselje- novima Savjeta pridružio se i predsjed- ništvo - 29 predstavnika. Članovi Savjeta nik Ivo Josipović. Q

ENG The ﬁrst session of Croatian Government’s Council for Croats Abroad was held late last year. Professor Nevenko Herceg was elected as president of the Council. 55 members took part in the session.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 5 BUDIMPEŠTA: 20. OBLJETNICA HRVATSKE OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE “Sve za materinsku riječ i narodnosnu svijest”

Na svečanom otvorenju Tjedna bili su prisutni i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Gordan Grlić Radman, potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskoga sabora Ivo Jelušić, ravnatelj HMI-ja Marin Knezović te predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp

skoga sabora Ivo Jelušić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović te predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp. Nakon svečanih govora doravnateljica škole Marija Šajno- vić uz prikaz fotograﬁja ukratko je predstavila HOŠIG-ovu povijest. “Iako natpis govori o 20 godina, naša ustanova postoji i djeluje više od 70 godina. Tijekom sedamdesetogodišnje povijesti ona je bila južnoslavenska, zatim hrvatsko-srpska, dok 1993. godine nije postala samostalnom višenamjenskom, dvo- jezičnom odgojno-obrazovnom ustanovom hrvatske nacionalne zajednice”, rekla je uz ostalo doravnateljica Šajnović te dodala kako polaznici škole redovito postižu izvrsne rezultate na raznim natjecanjima po različitim kategorijama pa je tako Razgovor: Tako je nastao HOŠIG škola od lanjske godine nositeljica rada s darovitim učenicima. Zatim je uslijedio zanimljivi igrokaz koji su izveli učenici Napisala: Kristina Goher škole na temu osmostoljetne zajedničke prošlosti Hrvata i Ma- đara. Tjedan je bio bogat raznolikim programima. Održan je i od pokroviteljstvom predstojnice Državnog ureda okrugli stol pod naslovom “Tako je nastao HOŠIG” na kojem za Hrvate izvan Republike Hrvatske Darije Krsti- je novinar Andrija Pavleković o povijesti ustanove na peštan- čević te Tibora Navracsicsa, ministra javne upra- skom Trgu Örs razgovarao s bivšim predsjednikom Hrvatske Pve i pravosuđa, zamjenika premijera Mađarske, u državne samouprave Mijom Karagićem, bivšom voditeljicom predvorju budimpeštanske Hrvatske škole od 18. vrtića Katarinom Gubrinski Takač i bivšim predsjednikom do 22. studenoga održana je tradicionalna manifestacija ško- HOŠIG-ove roditeljske zajednice Martinom Išpanovićem. Q le “Tjedan hrvatske kulture”, koja je ovaj put bila u znaku 20. obljetnice HOŠIG-a (Hrvatske osnovne škole i gimnazije u Budimpešti). Uzvišena je i prijateljska gesta pismena čestitka u povodu jubileja predsjednika Republike Hrvatske Ive Josi- povića, predsjednika Mađarske Jánosa Ádera, zamjenika premijera Mađarske Tibora Navracsicsa (na hrvatskome jeziku), predstojnice Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hr- vatske Darije Krstičević, predsjednika Hrvatskoga sabora Jo- sipa Leke, u ime djelatnika i polaznika santovačke Hrvatske škole čestitao je ravnatelj Joso Šibalin, ali čestitali su i djelatnici i polaznici dubrovačkoga Ženskoga učeničkog doma. HOŠIG-ov “Tjedan hrvatske kulture” postao je znača- jan događaj u životu budimpeštanske hrvatske zajednice pa i šire. Datum se upisuje u rokovnike, izbjegava se organiziranje programa za te dane, a uzvanici se trude odazvati pozivu. Povijesni igrokaz Koloman mudri Ovoga puta pod povećalom je bila zajednička osmostoljetna prošlost Hrvata i Mađara te dvadeseta godišnjica osamostaljenja Hrvatske škole. ENG Croatian Culture Week, a traditional event staged by the Croatian Na svečanom otvorenju Tjedna bili su prisutni i hrvatski elementary and secondary school in Budapest, was held late last year. veleposlanik u Mađarskoj Gordan Grlić Radman, potpred- The event also celebrated the 20th anniversary of this Croatian educa- sjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvat- tion institution in Hungary.

MATICA www.matis.hr 6 siječanj-veljača/january-february 2014. 67. HRVATSKI BAL U BEČU OBILJEŽILI VISOKI UZVANICI I DOBRA GLAZBA “Lijepo je večeras biti Hrvat u Beču”

Uzvanike je u ime organizatora pozdravio predsjednik Hrvatskoga centra u Beču Tibor Jugović i Hrvatski bal opisao kao europsku priču koja dokazuje pripadnost Hrvatske europskome civilizacijskom krugu

Publika prati svečano otvaranje bala be spleta hrvatskih narodnih plesova i podarskog života Austrije, Hrvatske, Ma- pjesama, uzvanike je pozdravio pred- đarske, Slovačke, Italije i drugih država sjednik Hrvatskoga centra u Beču i Hr- bili su, između ostalih, i veleposlanik RH vatsko-gradišćanskoga kulturnog druš- u Austriji Gordan Bakota, kao i ravna- tva Tibor Jugović u ime organizatora i telj Hrvatske matice iseljenika Marin Hrvatski bal opisao kao europsku priču Knezović. koja dokazuje pripadnost Hrvatske eu- Tu večer čula se hrvatska glazba iz ropskome civilizacijskom krugu. raznih krajeva Europe, od moliških Hr- Pokrovitelj ovogodišnjega bala je vata “KroaTarantata” (Italija), “Kopriva” Grad Zagreb s gradonačelnikom Mi- iz mađarskoga Petrova Sela (Mađarska), lanom Bandićem, koji se rado odazvao Gradišćanaca “PAX” i FTM – Trio, “Lole” pozivu i došao u Beč. “Bal gradišćan- i KUD Gradišće, pa do zagrebačkih tam- skih Hrvata je važna integralna europ- buraša “Kužiš stari moj”. Vrhunac veče- ska priča koja dokazuje da je Hrvatska ri bio je nastup najpopularnije i najna- oduvijek pripadala srednjoeuropskim građivanije dalmatinske klape “Cambi” civilizacijskim krugovima”, rekao je za- iz Kaštel Kambelovca točno u ponoć. grebački gradonačelnik Bandić. Dodao Tradicija hrvatskih balova u Beču je kako je “ponosan kao prvi čovjek Za- je puno dulja, prvi dokumentirani bal greba, 28. europske metropole, na nači- bio je održan 1922., no tradicija bala nu kako gradišćanski i svi ostali Hrvati seže čak do 1868. godine. Hrvatski bal u u Austriji i njezinu susjedstvu promovi- Beču svake godine opravdava reputaciju raju naš europski pristup kulturi, povi- važnog događaja za hrvatsku zajednicu jesti i tradiciji. Lijepo je večeras biti Hr- u Beču, kao mjesto povezivanja i osna- vat u Beču!” živanja hrvatskoga identiteta u sklopu Među nazočnim uglednicima iz kul- različitih zemalja i regija, podrijetla, za- Tekst: Uredništvo Snimke: Hrvatske novine turnog, diplomatskog, političkog i gos- nimanja i zvanja. Q

od geslom “Hrvati meet Schönbrunn” kao izrazom želje za susretom gradišćan- Pskih i ostalih Hrvata iz Au- strije i Hrvatske, kao i cijele Europe i svijeta, u subotu 25. siječnja u nazočnosti više od 1.100 posjetitelja u Parkhotelu Schönbrunn u Beču održan je 67. hrvatski bal. Bal su otvorili voditelji Konrad Ro- bica i Liza Sučić, odjevena u glamu- roznu kreaciju hrvatskih dizajnera Brojni uzvanici su došli na bal, među njima zagrebački koja je samo za nju stigla iz Zagreba gradonačelnik Bandić i veleposlanik RH u Austriji Bakota kako bi Hrvatski bal bio i mjesto gdje se nose originalne hrvatske kreacije. ENG The 67th Croatian Ball was staged at Vienna’s Parkhotel Schönbrunn January 25th. Over Nakon nastupa KUD-a Gradišće iz Pe- 1,100 guests met under the motto “Croatians meet Schönbrunn”, expressing the desire to bring trova Sela (Mađarska) i njihove izved- together Croatians of the Gradišće region and other parts of Austria, Croatia and all of Europe. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 7 CRIKVENICA: ZIMSKA ŠKOLA HRVATSKOGA FOLKLORA HMIja Još jedna vrlo uspješna Škola folklora

Zanimljiva pojedinost koja ujedno govori o velikoj stručnoj kvaliteti ove Škole folklora jest ta da su mnogi predavači i sami nekad pohađali ovu školu i da su, nadahnuti predavanjima, odlučili istražiti folklorne tradicije svoga kraja i posvetiti se tome u potpunosti

Početak Škole folklora: učimo plesove Gradišćanskih Hrvata Nastup na sijelu

Napisala i snimila: Srebrenka Šeravić Prigorja, Jastrebarskog, Karlovca i oko- nama i metodici treninga plesača. Pje- lice, Gorskoga kotara i Istre te, što je po- vanje je uvježbavao Bojan Pogrmilović, nedjelju 12. siječnja ove go- sebno zanimljivo, i plesovi gradišćan- a o narodnim nošnjama sjeverozapadne dine u Gradskoj sportskoj skih Hrvata. Hrvatske polaznici su mogli saznati od dvorani u Crikvenici zavr- Josipa Forjana koji im je omogućio da Ušena je prekrasnim koncer- ALPSKA PLESNA ZONA sami i odjenu pojedine nošnje iz zbirke tom tradicionalna Matiči- Uz voditelja Škole folklora prof. Andriju Posudionice i radionice narodnih nošnji na Zimska škola hrvatskoga folklora. U Ivančana, koji je i sam održao pojedina u Zagrebu i na taj način nauče kako ih programu su sudjelovali gotovo svi pola- predavanja (Međimurje, Podravina, sa- ispravno odjenuti, koje sve dijelove sa- znici: folklorni plesači, svirači tambura i moborsko, zaprešićko, vrapčansko, za- drže i kako se u narodu nazivaju. tradicijskih glazbala uz svesrdnu pomoć grebačko Prigorje), predavali su i drugi Uz grupu folklornih plesača, koja je i savjete predavača. Plesove za završni vrsni folklorni stručnjaci: Vido Bagur bila i najbrojnija, održana je nastava i za koncert pripremile su i koreograﬁrale (Gorski kotar i Grobinština), Senka Ju- svirače tradicijskih glazbala koje je po- Iva Cvetko iz Zagreba i Marjana Grgić rina (Hrvatsko zagorje), Nerina Štajner dučavao Vjekoslav Martinić te za tam- iz Stuttgarta, obje dugogodišnje polazni- (Istra), Miro Kirinčić (Karlovačko po- buraše koje je uvježbavao mladi tam- ce Škole folklora, voditeljice folklornih kuplje i Jaskansko prigorje i polje), te buraški pedagog i dirigent Tibor Bün, društava i sjajne plesačice. Štefan Novak iz Austrije (plesovi gradi- a kao gost predavač posebno se s njima Na programu ovogodišnje Škole fol- šćanskih Hrvata). Dr. Goran Oreb, profe- bavio maestro Siniša Leopold, šef-diri- klora bili su plesovi, pjesme, narodne sor Kineziološkoga fakulteta u Zagrebu, gent Tamburaškog orkestra Hrvatske nošnje i glazbala alpske plesne zone, od- održao je predavanja o povijesti plesa, radiotelevizije. nosno sjeverozapadne Hrvatske: Međi- kulturno-povijesnim osobitostima hr- Zanimljiva pojedinost koja ujedno murja, Podravine, Hrvatskog zagorja, vatskih folklornih plesova, o plesnim zo- govori o velikoj stručnoj kvaliteti i du-

MATICA www.matis.hr 8 siječanj-veljača/january-february 2014. Zajednička fotograﬁja za uspomenu gogodišnjoj tradiciji ove Škole folklora Osim svakidašnje intenzivne nasta- “Kolo Slavuja” uložili su veliki trud i uz jest ta da je većina spomenutih preda- ve koja se održavala i prije i poslije pod- pomoć Andrije Ivančana uspjeli prire- vača i sama nekada pohađala ovu ško- ne te redovitih proba za završni koncert, diti kompletan materijal koji su na Zim- lu odnosno da su i sami svojedobno bili ovogodišnji polaznici imali su izvrsno skoj školi folklora pjesmom, plesom i polaznici te su, nadahnuti predavanjima organizirane i večernje, neobvezne pro- kratkim predavanjem o tradiciji i jeziku osnivača škole dr. Ivana Ivančana, od- grame koje su rado posjećivali i u njima Gradišćanaca prezentirali seminarcima. lučili istražiti folklorne tradicije svoga sudjelovali. Na samome početku Škole kraja ili regije i posvetiti se tome u pot- folklora upoznali su se s članovima naj- POVEZANOST EUROPSKIH punosti. Danas se stoga možemo pohva- značajnijega folklornog ansambla gradi- PLESOVA liti vrhunskim stručnjacima folkloristi- šćanskih Hrvata, a to je “Kolo Slavuj” iz Prof. Vido Bagur prikazivao je ﬁlmove ma koji Školi folklora iznimno pridonose Beča. Oni su doputovali u Crikvenicu koje je snimio prilikom svojih istraživa- svojim znanjem, iskustvom i rezultatima kako bi predstavili svoj veliki i za gra- nja na terenu o plesovima sjeverozapad- terenskih istraživanja. dišćanskohrvatsku zajednicu iznimno ne Hrvatske i o njihovoj povezanosti s važan kulturni projekt koji je konačno istim tipovima plesova u Austriji, Nje- DEVEDESET POLAZNIKA pred završetkom: knjigu o plesovima i mačkoj i Italiji. Desetodnevna nastava ovogodišnje Zim- pjesmama gradišćanskih Hrvata koja se Predsjednik Hrvatske državne samo- ske škole folklora započela je neposred- temelji na istraživanjima velikana hrvat- uprave iz Mađarske Mišo Hepp priredio no nakon Nove godine, trećega siječnja i ske etnokoreologije pokojnog dr. Ivana je svoj tradicionalni domjenak “Hepija- održavala se kao i svih proteklih dvade- Ivančana. Tijekom života dr. Ivančan je du” počastivši sve polaznike, predavače i set i pet godina u crikveničkome hotelu istražio, snimio i zapisao bogatu građu goste specijalitetima Hrvata iz Mađarske. “Kaštel” te paralelno u sportskoj dvora- folklorne tradicije gradišćanskih Hrva- Uz Mišu Heppa kao domaćina gosti te ni Srednje škole “Dr. Antun Barac”. Ove ta i pohranio je u Institutu za etnologiju večeri bili su i Radoslav Janković, pred- zime okupilo se devedeset polaznika, i fokloristiku u Zagrebu. Dr. Ivančan je sjednik Hrvatskoga kulturnog saveza iz čak dvadesetak više nego protekle zime, objavio više od dvadeset vrijednih znan- Slovačke, Ivo Jelušić, saborski zastupnik a došli su iz hrvatskih društava iz raznih stvenih knjiga o hrvatskim folklornim i predsjednik Upravnog odbora HMI-ja zemalja: SAD-a, Njemačke, Slovačke, Ma- tradicijama, no za života na žalost nije te Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, koji đarske, Srbije (Vojvodine), Bosne i Her- dočekao ispunjenje velike želje: objavlji- su posjetili Zimsku školu hrvatskoga fol- cegovine i cijele Hrvatske – od Baranje vanje svoje posljednje knjige, one o ple- klora kako bi se upoznali s programom, do krajnjega juga naše zemlje. sovima gradišćanskih Hrvata. Članovi sudionicima i predavačima. Tijekom ostalih večeri polaznici su organizirali razne sadržaje: sijelo na kojemu su mnogi predstavili pjesme, plesove iz krajeva i zemalja odakle dolaze, bio je organiziran i bal pod maskama te “Kajkavijana” – večer u kojoj su predstavljeni običaji i delicije sjeverozapadne Hrvatske. Ne treba niti spominjati da su školski tamburaši iz večeri u večer sve- srdno svirali i stvarali dobru atmosferu. Kao i svake godine kraj Zimske škole folklora prebrzo je došao i predavačima i polaznicima. Razišli su se prepuni lijepih dojmova i s obećanjima i novim pla- novima za dolazak na sljedeću školu. Q

ENG On Sunday, January 12th of this year a tru- ly wonderful concert at the Municipal Sports Rezanje torte na Hepijadi Arena in Crikvenica wrapped up another traditional CHF Winter School of Croatian Folklore.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 9 DOMOVINSKE VIJESTI

USPOSTAVA SURADNJE BOLNICA U PULI, RIJECI I TRSTU unije otvara nove mogućno- sti za razvoj takve suradnje i u zdravstvu u sklopu država EU-a, rečeno je na sastanku. Nakon pozitivnih iskustava u razvijanju nedavno započe- te suradnje tršćanske bolnice Cattinara i Opće bolnice u Izoli, prof. Confalonieri potaknuo je uspostavljanje takve suradnje s bolnicama u Puli i Rijeci. Su- sret je organiziran uz pomoć predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovića te voditeljice pulske podružni- ce Hrvatske matice iseljenika Ane Bedrine. Oni su, uz voditelja riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika Deana Micu- linića, također bili prisutni na sastanku. RIJEKA - U Rijeci je 20. prosinca održan Bulat-Kardum, koja je ujedno bila do- Nakon predstavljanja djelatnosti triju prvi radni susret predstavnika pulmo- maćin sastanka; pročelnik odjela pul- bolnica raspravljalo se o potrebama i loških odjela pulske Opće bolnice i ri- mologije pulske Opće bolnice mr. sc. mogućnostima njihove uzajamne su- ječkoga Kliničkoga bolničkog centra, Goran Popić, te pročelnik Opće pulmo- radnje, u koju bi se uključila i Opća bol- s predstavnicima Sveučilišne bolnice logije bolnice Cattinara u Trstu prof. dr. nica u Izoli. U raspravi o najučestalijim Cattinara iz Trsta, odnosno tamošnjeg sc. Marco Confalonieri. plućnim bolestima dominirala je tema odjela Opće pulmologije. Taj sastanak Susret je organiziran radi uspostavlja- o ranom otkrivanju i učinkovitijem lije- hrvatskih i talijanskih liječnika predvo- nja suradnje bolnica u Puli, Rijeci i Tr- čenju karcinoma pluća, najpogubnije dili su pročelnica Zavoda za pulmolo- stu, gradovima u bliskom susjedstvu. maligne bolesti današnjice. (A. Bedri- giju KBC-a u Rijeci doc. dr. sc. Ljiljana Ulazak Hrvatske u članstvo Europske na, D. Miculinić)

PRODULJEN ROK ZA PRIMJENU ZAKONA O PREBIVALIŠTU ZAGREB - Na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike do 29. 12. 2014. godine privremeno boraviti u inozemstvu Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz dje- dulje od dvije godine imaju obvezu dojaviti svoj privreme- lokruga Hrvatskoga sabora (NN, 121/2013.), Vlada Re- ni odlazak iz Republike Hrvatske i o razlozima tog odlaska publike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 27. 12. dostaviti dokumentaciju sukladno Zakonu o prebivalištu. 2013. godine Uredbu o izmjenama Zakona o prebivali- Pojedini hrvatski portali u inozemstvu objavili su ovu iz- štu (NN, 158/2013.). mjenu Zakona o prebivalištu, a urednik hrvatskoga por- Ovom uredbom Vlade RH pro- tala u Švicarskoj Konfederaci- duljen je rok za ispunjenje ob- ji, Hrvati.ch, gospodin Ivan Ivić veza iz Zakona o prebivalištu naglasio je da je ova uredba na još godinu dana, do 29. 12. ujedno rezultat djelovanja ne- 2014. godine. Članak 1. nave- kih pojedinaca pa taj dio nje- dene uredbe glasi - U Zakonu gova teksta prenosimo u cje- o prebivalištu (Narodne novi- lini i ujedno koristimo priliku ne, broj 144/2012.), u članku da zahvalimo u ime Hrvatske 18. stavcima 2., 3., 4., 5. i 6. ri- matice iseljenika svima koji su ječi “u roku od godine dana” pridonijeli da se produlji rok zamjenjuju se riječima: “u roku za primjenu Zakona kako bi od dvije godine”. Ova uredba hrvatski državljani koji žive u stupa na snagu 29. 12. 2013. inozemstvu ispunili svoje za- godine. konske obveze u miru i na vri- Svi hrvatski državljani koji će jeme. (Diana Mašala Perković)

MATICA www.matis.hr 10 siječanj-veljača/january-february 2014. GLOBALNA HRVATSKA 2 ÿ89$1-( ,=9251,+ 32/-235,95('1,+ .8/785$ Poduzetnici Martina Petrović, Marko Duvančić i Goran Golem sudjeluju na 2. kongresu mladih poljoprivrednika EU-a čija je težnja afirmirati eko poljoprivredu. Osobit prinos toj zdravoj tendenciji čovječanstva u iseljeništvu dao je znanstvenik iz područja prehrane biljaka, Osječanin Zdenko Z. Rengel iz australskoga Pertha rvatska za- hektara kamenjara. Na vla- Vlada RH. Mi moramo omogućiti mla- stupnica u stitome obiteljskom posjedu dima da nastave obiteljsku tradiciju i dati Europskome stvorio je čak devet proizvo- subvencije za prijenos obiteljskih gospo- Hparlamen- da sa zaštitom geografskog darstava na mlađe i obrazovanije. To je za- tu Dubravka podrijetla, dičeći se tradici- pravo prava poruka ovog natječaja, rekla Šuica prvih dana ove godine jom života na škrtoj zemlji je naša eruoparlamentarka Šuica. provela je, angažiravši agro- ispod vedrog neba - s koje Osobit prinos toj težnji suvremenoga nomske elite s naših sveuči- se stoljećima tek odlazilo u čovječanstva u eko poljoprivredi u iselje- lišta, izbor najboljega mla- svijet s praznim zavežljajem! ništvu daje znanstvenik svjetskoga glasa dog poljoprivrednika među Posjet Bruxellesu doživljava iz područja prehrane biljaka, Osječanin stočarima, ratarima, vinari- Piše: Vesna Kukavica kao posebno priznanje ulo- dr. sc. Zdenko Zed Rengel (57), profe- ma, vinogradarima i riba- ženom trudu, obrazovanju i sor na University of Western Australia u rima mlađim od 40 godina radu. Treće mjesto osvojio je Perthu. Molekularni biolog iz Slavoni- prema natječaju “Postanite najbolji mla- s projektom proizvodnje autohtonog češ- je, koji se dokazao u primijenjenim zna- di poljoprivrednik u Europskoj uniji”. Iz- njaka tridesetogodišnji ekonomist Goran njima na području biljne biologije i bio- vrsne natjecatelje čeka 10.000 eura, dok Golem iz Lisičića, smještenih u Zadarskoj tehnologije, doktorirao je agronomiju na će poticaj od 7.500 eura pripasti onima županiji. Usredotočivši se na isplativost, američkom Louisiana State Universityju koje krasi inovativnost u organskoj po- Goran neumorno istražuje s namjerom u Baton Rougeu. Djelovao je u Zagrebu i ljoprivredi. Europska unija prihvatila je da starinski uzgoj češnjaka osuvremeni i Adelaideu. Od 1996. do danas vodi skupi- koncept poticanja razvoja ruralnih pod- poveća pa nastoji patentirati stroj za ranu za istraživanje primanja hranjivih tva- ručja koji se temelji na održivome gos- ščešljavanje glavica češnjaka budući da ri u biljaka pod stresom na Universityju podarskom razvoju, povećanju životnog je sadnju već usavršio uz pomoć četve- of Western Australia u Perthu, osvojivši standarda seljaštva te očuvanju prirodne roredne traktorske sadilice. i najvišu titulu toga sveučilišta Winthrop i kulturne baštine malih mjesta – što hr- Uz Martinu, Marka i Gorana još je Professor. Objavio je desetak knjiga i 254 vatske krajolike od mora do gorskih kra- sedmero ratara otputovalo u Bruxelles rada u referentnim časopisima visoke citi- jeva i plodnih ravnica čini osobito atrak- na Unijin 2. kongres mladih poljopri- ranosti. Pozvani je uvodničar na 32 svjet- tivnim i zdravim hranidbenim prostorom. vrednika, koji se održava od 27. do 31. ska poljoprivredna kongresa! Bio je glav- Unatoč činjenici da u tim krajevima siječnja 2014. Ondje izmjenjuju iskustva ni istraživač na 79 projekata, uključujući Lijepe Naše danas živi pretežno starač- s 400 odabranih poljoprivrednika iz 18 24 znanstvena projekta koja dodjeljuje ko pučanstvo, Šuičin tim potaknuo je europskih zemalja kako bi inovacijama Australian Research Council. Agronomi više od dvije stotine poduzetnih i viso- pridonijeli zapošljavanju u vlastitim sre- ga najčešće vezuju uz unapređivanje pro- koobrazovanih mladih poljoprivredni- dinama i očuvanju krajolika te izvornih izvodnje zrnatih poljoprivrednih kultura. ka da sudjeluju na natječaju, odabravši poljoprivrednih kultura, kao i identitetske Ovjenčan je s tridesetak uglednih stru- među njima jednoglasno Martinu Petro- posebnosti ljudi lokalnih zajednica diljem kovnih nagrada među kojima je i ona koju vić iz Vukojevaca pokraj Našica za naj- Staroga kontinenta. Europski parlament dodjeljuje Organisation of Economically bolju mladu poljoprivrednicu RH. Prvu namijenio je čak 40 posto proračuna po- Developed Countries. Član je Australian nagradu ta dvadesetpetogodišnja magi- ljoprivredi u idućem razdoblju do 2020., Research Council College of Experts, po- strica ekonomije osvojila je projektom a Hrvatskoj će iz fondova za poljoprivre- časni doktor matičnog Sveučilišta u Za- uzgoja i prerade suhomesnatih proizvo- du pripasti tri milijarde eura. Ovih troje grebu te dopisni član Hrvatske akademije da od autohtone crne slavonske svinje – mladih poljoprivrednika fantastičan su znanosti i umjetnosti. Gostujući je pro- fajferice, koja se prehranjuje na zelenim primjer oživljavanja gospodarske aktiv- fesor na sveučilištima u SAD-u, Japanu, pašnjacima. Drugo mjesto na natječaju nosti u pasivnim krajevima kako bi Hr- Njemačkoj, Danskoj, Poljskoj, Kini i Či- pripalo je dalmatinskome vinaru i vino- vatska mogla do 2016. godine smanjiti leu - djelujući uz to i kao savjetnik hrvat- gradaru te kninskome sveučilišnom pre- deficit do 2,7 posto BDP-a, kako planira skoj akademskoj zajednici. Q davaču agronomije Marku Duvančiću iz Razvođa, smještenog u Šibensko-kninskoj ENG Young Croatian farmers are taking part in the 2nd European Congress of Young Farmers, the županiji. Marko je hrabro posadio 60.000 aim of which is to reaffirm eco-farming. A particular contribution was made to this human aspi- čokota autohtonih sorti prominskoga ru- ration by Dr Zed Rengel, a Croatian emigrant and researcher working in the field of physiology bina, debita, plavine i maraštine na 12 and plant nutrition. Rengel is a native of Osijek and a professor at the UWA in Perth. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 11 OTVOREN JE NOVI STALNI POSTAV GRADSKOGA MUZEJA VUKOVARA Sjaj baštine Vukovara

Novi stalni postav u svojoj tematskoj obradi spomeničke cjeline i likovne muzejske građe na jedinstven način prezentira višeslojnu temu arheološke prošlosti vukovarskoga kraja još od prapovijesne Vučedolske kulture do modernog doba

dugom progonstvu. Ruža je heroj Do- Obnovljeni dvorac Eltz movinskoga rata jer zahvaljujući njezi- noj hrabrosti ‘kulturocid’ agresora nije uspio! Dizajn likovnog rješenja potpisuje Nikolina Jelavić, dipl. dizajnerica iz Zagreba, dok je autor vizualnoga identiteta jedan od najboljih hrvatskih dizajnera Boris Ljubičić.

MNOGOBROJNI STRUČNI SURADNICI U realizaciji postava sudjelovali su mnogobrojni stručni suradnici iz hrvatskih muzeja i ostalih baštinskih ustanova. Re- zultat njihova timskoga rada nije izostao, vidljiv je u vizualnome i u sadržajnome aspektu izložbenih prostora i odabiru samih izložaka koji bogatstvom fundusa i zbirki pozicioniraju Gradski muzej Napisala: Vesna Kukavica meničke cjeline i likovne muzejske građe Vukovar kao suvremeni muzeološko-ga- na jedinstven način prezentira višeslojnu lerijski, znanstveni i kulturni multime- vukovarskome Velikom temu arheološke prošlosti vukovarsko- dijalni centar. dvoru svečano je otvo- ga kraja još od prapovijesne Vučedolske ren cjeloviti stalni postav kulture do modernog doba. Prikazan je UGradskoga muzeja Vuko- život na lesnome grebenu i pripadaju- var u organizaciji Ministar- ća etnografska baština te multimedijal- stva kulture i Grada Vukovara 23. siječnja na prezentacija Domovinskoga rata uz 2014. godine. U nazočnosti gradonačel- ratnu kronologiju, kao i nezaobilaznu nika Željka Sabe i mnogobrojne publike temu Vukovar danas - život u višenaci- stalni postav otvorila je ministrica kul- onalnoj zajednici. ture RH dr. sc. Andrea Zlatar-Violić, ne Sve odiše novim sjajem, jezgrovitim krijući oduševljenje viđenim i istaknuv- uputnicama s poticajnim sintagmama ši značaj te muzejske spomeničke cjeli- pa posjetitelj s lakoćom očitava slojevi- ne s napokon kompletiranim zbirkama. tu kulturnu i društvenu te gospodarsku Sastavnice te vukovarske zbirke dio su povijest slavonsko-baranjske prijestol- širega razvojnog projekta “Istraživanje, nice: od prethistorijske mamutske kosti, obnova i revitalizacija kulturne baštine preko starih zanata, umjetničkih zbirki Ilok-Vukovar-Vučedol” Vlade Republike modernog doba pa sve do proizvodnje Hrvatske, Ministarstva kulture i Razvoj- glasovitih borosana, ali i onih bolnih slo- ne banke Vijeća Europe. Stalni postav u jeva vezanih uz razaranja u Domovin- visini od 14 milijuna kuna ﬁnanciralo je skome ratu, progonstva ljudi i umjetnina u cjelini Ministarstvo kulture, naglasila te ovako veličanstvenoga povratka, po- je ministrica Zlatar-Violić. vratka svome domu, svojoj kući! Autorica muzeološke koncepcije je SVE ODIŠE NOVIM SJAJEM arheologinja i ravnateljica Gradskoga Ravnateljica Novi stalni postav Gradskoga muzeja muzeja Vukovar Ruža Marić, koja ga je Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić Vukovar u svojoj tematskoj obradi spo- kao svoje dijete sačuvala u strašnom i

MATICA www.matis.hr 12 siječanj-veljača/january-february 2014. Razdoblje 18. st.

Voditelji i stručni suradnici stalno- Ilok-Vukovar-Vučedol ga postava po temama su: uz ravnatelji- Projekt “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol” u cu Ružicu Marić, kustosica i arhologinja cjelini obuhvaća obnovu povijesne jezgre Grada Vukovara, obnovu kompleksa dvor- Mirela Hutinec koja autorski potpisuje ca Eltz kao muzejsko-galerijskoga i multikulturalnoga centra, izgradnju Muzeja Vuče- zbirku Arheološke prošlosti vukovarskoga dolske kulture i Arheološki-turistički park na Vučedolu, obnovu povijesne jezgre Gra- kraja, dok joj je glavni konzultant ugled- da Iloka sa zidinama i dvorcem Odescalchi te stalnim postavom Muzeja grada Iloka. ni istraživač Vučedolske kulture dr. sc. Matica je redovito izvještavala o projektu. Podsjećamo, kompleks dvorca Eltz dovr- Aleksandar Durman s Odsjeka za arhe- šen je 2011. godine. ologiju Filozofskoga fakulteta iz Zagre- Vučedolska kultura – europska Mezopotamija ba. Svoj prilog dali su i pisci tekstova na pojedinim temama kao što su Zagrepča- ni Sanja Vidović, Jacqueline Balen, Mar- ko Dizdar, Daria Ložnjak Dizdar, Ivan Radman Livaja, Dubravka Balen, Željko Demo i drugi. Stručni suradnici za rim- sku prošlost bili su Ante Rendić Miočević i Ivana Iskra Janošić, dok je numizmati- ku obrađivao Želimir Brnić, profesor na Katedri za arheologiju u Pragu.

BILO SVOGA RODNOGA GRADA Povijesni razvoj grada Vukovara autorski potpisuje znanstvenik Vlado Horvat iz Zagreba. Autorica postava umjetnič- ke ostavštine obitelji Eltz je Osječanka Jasminka Najcer Sabljak. Autori pojedinih tematskih blokova povijesnoga razvoja Vukovara su knjižničarka Olivera Crevar i kustos Toni Roca iz Vukova- ra, dok su stručni suradnici na odabiru vukovarske građe iz svoga muzeja bili Marić, pri čemu joj je pomagao i Josip zajednici složena je prema ideji Ružice Radmila Biondić i Ante Grubišić (Mu- Forjan, ravnatelj Posudionice i radioni- Marić, koja zasigurno najbolje osjeća zej Slavonije, Osijek). Stručni suradnik ce narodnih nošnji iz Zagreba. Domo- bilo svoga rodnoga grada. za povijest grada, crkvenu povijest i iko- vinski rat i kronologiju rata obradili su Maketu srednjovjekovne utvrde Vu- nograﬁju bio je Zoran Leskovac iz Mün- dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga kovar projektirao je arhitekt Nenad Tur- chena. Autor tekstova uvodnih legendi memorijalno-dokumentacijskog centra čić, a konzultant je bio dr. sc. arhitekture je dr. sc. Dražen Živić, voditelj Područ- Domovinskoga rata iz Zagreba i dr. sc. Zlatko Karač sa zagrebačkoga Arhitek- noga centra Vukovar Instituta Ivo Pilar, Dražen Živić. Obojica stručnjaka kao tonskog fakulteta. Za multimediju od- koji potpisuje i tekst o migracijama vu- mladići dijelili su sudbinu branitelja i govara Darko Puharić, a Digitalizaciju kovarskoga kraja. Život na vukovarsko- sudionika Domovinskoga rata. Zbirka građe potpisuje Design studio iz Vin- me lesu i tradicijsku kulturu vukovar- Vukovar danas - život u višenacionalnoj kovaca. Q skoga kraja obradili su Janja Juzbašić iz Županje i etnologinja vukovarskoga mu- ENG The complete permanent exhibition of the City of Vukovar Museum was formally declared zeja Renata Devetak Roca. Život u pro- open at Vukovar’s Grand Hall January 23rd. The event was organised by the Ministry of Culture gonstvu obradila je spomenuta Ružica and the City of Vukovar. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 13 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian learn when and where you want

HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The ﬁrst on-line course of Croatian as second and foreign language

3. ožujka – 25. svibnja 2014. March 3 – May 25, 2014

Q 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD Q 7 learning units in the Moodle-based (utemeljen na Moodlu) e-learning system Q 150 nastavnih aktivnosti Q 150 learning activities Q 24 sata online nastave u živo Q 24 hours of real-time communication Q iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski online kao ini jezik Q experienced language instructors, Q interaktivan, komunikacijski i specialists in Croatian as L2 individualiziran pristup učenju jezika Q an interactive, communicative and individual approach to language learning

Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici Look at videos about the course at web page www.matis.hr

Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected] PROSLAVA STOTOG ROĐENDANA DR. FRA ČASTIMIRA MAJIĆA U CHICAGU Istaknuti kulturni i vjerski djelatnik u izvandomovinstvu

Ravnatelj HMI-ja Marin Knezović dodijelio je Priznanje za iznimna postignuća u kulturnom i prosvjetnom djelovanju fra Častimiru Majiću prigodom 100. rođendana i 63. obljetnice njegova kulturnog djelovanja u iseljeništvu

Fra Častimir Majić rođen je 9. siječnja 1914. godine u Vitini (Hercegovina). Fra- njevcem je postao u franjevačkome samostanu na Humcu 1933. godine. Filozofsko-te- ološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je postao 1939. u Mostaru. Go- dine 1941. napušta domovinu i odlazi u Njemačku na sveučilište u Freiburg na studij germanistike. U vrijeme studija pastoralno se brinuo za slovenske i hrvatske iseljeni- ke u više njemačkih gradova. Na spomenutom sveučilištu postigao je dva akadem- ska naslova: doktorat iz ﬁlozoﬁje i doktorat iz teologije. Godine 1951. seli se u Chica- go. Ubrzo nakon dolaska biva imenovan urednikom hrvatskoga tjednika Danice. Na toj dužnosti ostaje deset godina. Idućih 18 godina odlazi služiti Hrvatima u župama u St. Louisu, New Yorku i Milwaukeeju, a nakon pastoralnoga rada 1978. godine opet je Dr. fra imenovan urednikom Danice. Tu je opet ostao 10 godina. Obnašao je dužnost kusto- Častimir sa Hrvatske franjevačke kustodije za SAD i Kanadu te gvardijana u Chicagu. Fra Časti- Majić mir ostavio je duboki trag i u nacionalnome životu američkih Hrvata. Politički je djelovao u: Ujedinjenim Hrvatima Amerike i Hrvatskome narodnom vijeću. Dugo godina Tekst: Uredništvo obnašao je dužnost predsjednika Saveza hrvatskih svećenika za Ameriku i Kanadu. Uređivao je više godina Hrvatski katolički glasnik i Hrvatski kalendar. Jedan je od ute- večanom svetom misom u župi meljitelja “Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu”. Autor je nekoliko knjiga, pose- sv. Jeronima u Chicagu proslav- bice sjećanja na poginule franjevce, te osobnih životnih zapisa, kao i stotine članaka. ljena je 9. siječnja 100. obljetnica rođenja dr. fra Častimira Nakon S svečane Majića, najstarijega člana Her- kraju slavlja svima se u gotovo polusat- mise cegovačke franjevačke provincije. Misno nom govoru obratio fra Častimir. Čvr- slavlje predvodio je provincijal Hercego- stim i jakim glasom rekao je uz ostalo: vačke franjevačke provincije dr. fra Mi- “Sada kada sam stigao do svoje stote go- ljenko Šteko uz koncelebraciju 19 sveće- dine i gledajući unatrag, u ovo moje sto- nika. Fra Častimir aktivno je sudjelovao ljeće života, ostaje mi učiniti samo jedno: u misnom slavlju te je na kraju svete mise reći hvala.” Uz svečano pjevanje i veliku puku podijelio blagoslov. rođendansku tortu ovo slavlje bilo je je- Svečanost je nastavljena u župnoj dinstveno i radosno za sve nazočne koji dvorani u nazočnosti oko 300 gostiju su sudjelovali u proslavi stoljeća života iz Chicaga, Milwaukeeja i okolice te fra jednog svećenika. Častimirove rodbine iz Kalifornije. Na Posebnu proklamaciju i čestitku upu-

Priznanje HMI-ja Ravnatelj HMI-ja Marin Knezović dodijelio je Priznanje za iznimna postignuća u kulturnom i prosvjetnom djelovanju fra Častimiru Majiću prigodom 100. ro- tio je gradonačelnik Chicaga Rahm Ema- đendana i 63. obljetnice njegova kulturnog djelovanja u iseljeništvu. Prizna- nuel proglasivši 9. siječnja danom fra Ča- nje mu se dodjeljuje, kako stoji u obrazloženju, za uredničke doprinose u više stimira Majića za grad Chicago. Q serijskih publikacija američkih Hrvata, kao i za priloge u obrazovnom sustavu Hrvatskih izvandomovinskih škola SAD-a i Kanade (HIŠAK) te za utemeljitelj- ENG The 100th birthday of oldest member of ske doprinose u pokretanju Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu. Prizna- the Herzegovinian Franciscan Province, Dr Fra nje je u ime ravnatelja HMI-ja stogodišnjem slavljeniku uručila istaknuta Ma- Častimir Majić – a prominent cultural activist in tičina suradnica Lidija Cvikić u Chicagu. our communities abroad – was celebrated Janu- ary 9th at a mass at St Jerome parish in Chicago.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 15 HMI SPLIT: POSJET KANADSKIM HRVATIMA Doseljavanje iz Hrvatske u Kanadu ne jenjava

Treba spomenuti konstruktivni sastanak u Kanadsko-hrvatskoj gospodarskoj komori s predsjednikom Johnom Marionom i Johnom Alpezom. Ideje koje se tamo rode uvijek pretvorimo u konkretne programe

etičnoj priči o gradiću Komiži na oto- Sanja Kusić ku Visu, koji je svoju sjevernoameričku i Davor Mamuzić iz premijeru doživio na Međunarodnome TV postaje filmskom festivalu u San Pedru u Kali- Cronet forniji u listopadu prošle godine. Tekst za film napisao je novinar i književnik Renato Baretić koji se sprema u jedan veći pothvat, a to je stvaranje monogra- fije o umjetnicima hrvatskog podrijetla koji žive na svim kontinentima. Surad- nici će mu biti kolega novinar Branimir Pofuk i majstor fotografije Igor Tomlje- nović, a dobili su već potporu predsjednika Ive Josipovića. Sada se traže spon- zori za realizaciju ovog djela.

OSNIVANJE DRUŠTVA PRIJATELJA HAJDUKA U suradnji s Hajdukovim povjerenikom za Ontario, Ivanom Nižićem, započeli smo osnivanje Društva prijatelja Haj- vezane uz nogomet i uz Hajduka, koji duka. Prvi upisani bio je Mike Tominac, u Torontu i okolici ima mnogobrojne koji ove godine dolazi na turneju u Hr- poklonike. Ne iznenađuje što su tu go- vatsku sa ženskom ekipom kluba Missis- stovali Hajdukova prva momčad, juni- sauga Croatia, i to drugi put. Prva upisa- ori i veterani Hajduka. Od 1970-ih go- Joe Pavičić predsjednik NK Toronto Croatia i na dama bila je Romana Kirigin Račić, dina više generacija igrača Hajduka je, Ivan Grbešić na premijeri filma Jakova Sedlara koja je preko majke u rodu s nekadaš- nakon Splita, nastavilo svoju karijeru u njim Hajdukovim predsjednikom Titom klubu Toronto Croatia, koji je primljen Napisala: Branka Bezić Filipović Kiriginom. U planu su razne aktivnosti i u Hall of Fame kanadskoga nogome- ta. Jedan od igrača Croatije bio je i gla- rvi ovogodišnji program split- Zlatko Lemut soviti Eusebio. predsjednik ske podružnice HMI-ja bio je društva Lovac Baš toj velikoj Croatiji posvetio je posvećen kanadskim Hrva- Mississauga film režiser Jakov Sedlar, a premijera je Ptima. Unatoč nezapamćenoj održana 17. siječnja u Meadowvale The- zimi koja je ove godine pogo- atre u Mississaugi. Producent filma, čiji dila sjevernoamerički kontinent, Hrvati je naslov Toronto Croatia, jedna velika u Torontu nisu odustali od mnogobroj- hrvatska priča, aktualni je predsjednik nih aktivnosti kojima njeguju svoj iden- kluba Joe Pavičić. Moderator progra- titet i vezu s domovinom. ma bio je Ivan Grbešić, a nazočnima su Baka Gallery Cafe koja uvijek svo- se obratili Jakov Sedlar, Veselko Grubi- ja vrata otvara Matičinim programima šić - veleposlanik RH u Ottawi te Hazel i ovaj put je bila na raspolaganju 19. si- McCallion - sjajna gradonačelnica Mi- ječnja za prikazivanje filma Kapi mora, ssissauge. Održana je i panel- diskusija kapi sunca režisera Matka Petrića, po- na kojoj su sudjelovali bivši igrači Cro-

MATICA www.matis.hr 16 siječanj-veljača/january-february 2014. Romana Kirigin Račić prva članica Društva prijatelja Hajduka, obiteljski povezana s Hajdukovim nekadašnjim predsjednikom Prof. emeritus Vinko Grubišić i profesorica Fra Marko Puljić Titom Kiriginom Helena Burić sa sveučilišta Waterloo župnik u Norvalu atije Dick Howard, Stan Adamson, Ro- cijom Anton Kikaš. Tamo smo se našli Alpezom. Ideje koje se tamo rode uvi- bert Iarusci, Bruce Thomas i John Do- s profesoricom Helenom Burić iz Spli- jek pretvorimo u konkretne programe. magoj Šola. Završnu riječ dao je Josip ta i profesorom emeritusom Vinkom Doseljavanje iz Hrvatske u Kanadu Joe Pavičić. Grubišićem. ne jenjava. Zbog nemogućnosti zapošlja- vanja u domovini mladi hrvatski kadro- PLES LOVAČKIH DRUŠTAVA KIKAŠEV CRONET vi koji se ne boje napornog rada i dalje Idućeg dana u dvorani Hrvatsko- Anton Kikaš nedavno je kupio i CroNet, odlaze tražiti posao u tu daleku zemlju. ga franjevačkog središta Kraljice mira televizijski program koji vode novinarka Ovih dana iz Splita će otići i vrhunski u Norvalu održan je ovogodišnji prvi Sanja Kusić i snimatelj Davor Mamuzić, gitarist, nositelj međunarodnih nagrada ples lovačkih društava kojih ima više a može se pogledati i na Internetu pa vi- Mario Tomić, a hrvatska zajednica želi na području Ontarija. Bilo je to druže- jesti o tome što se događa u Torontu gle- mu pomoći u sklopu svojih mogućno- nje članova društva Lovac Mississauga. da cijeli svijet. sti. Da se ne bi osjećao sam već se bri- Nazočnima se obratio Zlatko Lemut, I na kraju svakako treba spomenuti ne profesorica Ana Ganza jer svi se sje- predsjednik društva i župnik fra Marko konstruktivni sastanak u Kanadsko-hr- te svojih prvih dana daleko od doma u Puljić. Na jelovniku je bilo sobovo meso, vatskoj gospodarskoj komori s predsjed- zemlji koja pruža pristojan standard vri- a ples je trajao do sitnih sati. nikom Johnom Marionom i Johnom jednim i upornim ljudima. Q Posjet kanadskim Hrvatima uvijek je i povod za razne sastanke zbog za- jedničkih budućih programa. Tako smo posjetili Generalni konzulat RH gdje je obavljen razgovor s generalnim kon- zulom Ljubinkom Matešićem i konzuli- com Ivanom Crnić. Posjetili smo i Katedru hrvatskoga jezika na Sveučilištu Waterloo, za koju se izborio i pokrenuo je velikom dona-

Ivan Inžić povjerenik Hajduka za Ontario i prvi član Društva prijatelja Hajduka Mike Tominac

ENG The ﬁrst of this year’s events staged by the Split branch oﬃce of the CHF was dedicated to Canadian Croatians. In spite of the record cold that has gripped North America this winter, the Croatians of Toronto did not cancel many activities in which they nurture their identity and links to the homeland.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 17 HRVATSKE SVJETSKE IGRE 2014.: KONFERENCIJA ZA MEDIJE U HMIju Uspješno predstavljen veliki sportski projekt

“Cijela reprezentacija i ja osobno dajemo veliku potporu ovome projektu. Dijete sam dijaspore i znam koliko je bitno zajedništvo naših ljudi u domovini i izvan nje”, naglasio je u emotivnome govoru izbornik Niko Kovač

Lisa Stublić, Niko Kovač, Mijo Marić, Željko Batarilo i Mario Todorović

Tekst: Uredništvo Snimila: Snježana Radoš je suorganizator Hrvatska matica iselje- kvenih, braniteljskih, kulturnih institu- nika, gdje je i smješten Ured HSI-ja. Na cija te hrvatskih sportskih saveza. Velikoj dvorani HMI-ja odr- Igrama će sudjelovati oko 1.000 mladi iz Igre su amatersko sportsko natje- žana je u četvrtak, 30. siječ- 40-ak zemalja svijeta, koji će se natjecati canje na kojem sudjeluju Hrvati i nji- nja, konferencija za medije u 16 sportova i pod zastavama zemalja iz hovi potomci iz cijeloga svijeta, pred- Una kojoj su predstojeće Igre kojih dolaze. Uz čelnike HSK, na tiskov- stavljajući državu u kojoj žive ili borave predstavili predsjednik Hr- noj konferenciji bio je i izbornik hrvat- posljednje tri godine od početka Igara. vatskoga svjetskog kongresa (HSK) Mijo ske nogometne reprezentacije Niko Ko- “Cilj Igara je sportskim i kulturnim dru- Marić i ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara vač, veleposlanik Igara, kao i hrvatska ženjima povezati mlade Hrvatice i Hrva- (HSI) Željko Batarilo. Nazočnima su se maratonka Lisa Stublić i Mario Todoro- te i dati poticaj za njegovanje hrvatskog tom prigodom obratili ravnatelj HMI-ja vić, hrvatski reprezentativac u plivanju, identiteta, povratak u domovinu i bu- Marin Knezović, u ime predsjednika RH koji su se također obratili prisutnima kao duća gospodarska ulaganja u RH”, ista- povjerenik za sport Branko Tušek, dok veleposlanici Igara. knuo je predsjednik HSK Marić. Rav- se u ime gradonačelnika Milana Bandi- “Cijela reprezentacija i ja osobno da- natelj HIS-a Batarilo iznio je zanimljiv ća obratio Milan Čolić iz Gradskoga ure- jemo veliku potporu ovome projektu. Di- podatak o dolasku mladih iz egzotičnih da za obrazovanje, kulturu i šport. U ime jete sam dijaspore i znam koliko je bit- zemalja, Angole, Kine i Ekvadora. Igre su predstojnice Državnoga ureda za Hrvate no zajedništvo naših ljudi u domovini i do sada održane dva puta (2006. i 2010. izvan RH pozdravila je glasnogovornica izvan nje”, naglasio je u emotivnome go- godine u Zadru) i svaki put su okupile Žana Ćorić. Nazočnima se obratio i rav- voru izbornik Niko Kovač. Dobro posje- oko 2.000 sudionika (od toga 750 spor- natelj Hrvatske inozemne pastve fra Jo- ćenoj i uspješnoj konferenciji za medi- taša). Organizator Igara je HSK – krovna sip Bebić. Hrvatske svjetske igre održat je nazočili su predstavnici pokrovitelja, udruga hrvatskih iseljenika diljem svi- će se od 21. do 26. srpnja u Zagrebu pod članovi Organizacijskog odbora HSI-ja, jeta, član ECOSOC Vijeća Ujedinjenih visokim pokroviteljstvom predsjednika predstavnici političkih, društvenih, cr- naroda s konzultativnim statusom. Q RH dr. Ive Josipovića, Hrvatskoga sabora, Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, ENG A press conference was staged at the CHF premises January 30th at which Croatian World Grada Zagreba i Hrvatskoga olimpijskog Congress president Mijo Marić and CWG director Željko Batarilo presented the upcoming Cro- odbora. Organizator Igara je HSK, dok atian World Games (CWG).

MATICA www.matis.hr 18 siječanj-veljača/january-february 2014. DEVETI FESTIVAL HRVATSKE GLAZBE U BEČU Odličan prijem hrvatskih skladatelja

Kako je Veleposlanstvo RH u Beču za svečano otvorenje festivala obavilo glavninu priprema i osiguralo ﬁnancijsku potporu te na raspolaganje dobilo velebnu crkvu u Carskome dvoru (Hofburgkapelle), okvir koncerta bio je osobito svečan

Napisala: Zdenka Weber Zvijezda hrvatske pop glazbe - Massimo Savić sa svojim estival hrvatske glazbe u Beču Bandom u Teatru Akzent postoji već devetu godinu, a utemeljio ga je i umjetnički Fga kontinuirano vodi ugledni hrvatski muzikolog mr. Da- vor Merkaš. Festival se održava u organizaciji Muzičkoga informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb, čiji je Merkaš ravnatelj. Ove godine festival je svečano otvoren 5. studenoga, a kako je Veleposlanstvo RH u Beču za svečano otvorenje festivala obavilo glavninu priprema i osiguralo financijsku potporu te na raspolaganje dobilo velebnu crkvu u Carskome dvoru (Hofburgkapelle), okvir koncerta bio je osobito svečan. Odaziv nekoliko stotina slušatelja, uzvanika iz visoke austrijske politike, veleposlanika i predstavnika diplomatskoga zbora u Austriji te mnogobrojnih austrij- skih i hrvatskih uglednika potencirao listicama, Ivanom Lazar - sopran, Mar- uz ponudu hrvatskih vina dobivenih od je važnost događaja. Nastupio je afir- tinom Klarić - sopran i Helenom Lucić sponzora iz Gradišća i Varaždina. mirani hrvatski ansambl specijaliziran Šego - mezzosopran, vrlo lijepo sastav- Nakon vrlo uspješnog otvorenja fe- za izvođenje barokne glazbe Camerata ljen program barokne glazbe na kojemu stivala u uglednoj Hofburgkapelle na- Garestin, a na koncertu su bili nazoč- su uz manje poznate talijanske skladate- stavljeni su nastupi hrvatskih glazbenika ni župan Varaždinske županije Predrag lje na kraju bile i skladbe Claudija Mon- u slavnim bečkim prostorima i koncer- Štromar, ravnatelj Varaždinskih baro- teverdija. Bila su izvedena i djela hrvat- tnim dvoranama. Kako festival uz klasič- knih večeri prof. Davor Bobić, direktor ske barokne baštine, Responsorio di S. nu glazbu obuhvaća i nastupe sa zabav- varaždinskoga Koncertnog ureda Ray- Antonio di Padova Ivana Šibenčanina i nom, pop, tradicijskom i jazz glazbom, mond Rojnik, veleposlanik RH u Beču moteti Ivana Lukačića, a na programu nastupio je i jedan od vrlo uglednih i Gordan Bakota i svi diplomati i djelat- su bile i skladbe Talijana koji su djelo- uspješnih pjevača hrvatske pop glazbe, nici Veleposlanstva. vali u Hrvatskoj Tomasa Cecchinija i Massimo Savić, sa svojim bandom 12. Gabriela Pulitija. Kako je riječ o izvo- studenoga u Teatru Akzent i taj je kon- SLAVNE KONCERTNE DVORANE đačima specijaliziranima za izvođenje cert privukao mnogobrojnu publiku. Camerata Garestin, koju je 2008. godine glazbe kasnog 16. i 17. stoljeća, umjet- Sljedeći prostor održavanja festivala, utemeljio varaždinski violončelist Kre- nici su svojim autentičnim izvedbama, i to već tradicionalno, bila je Palača Es- šimir Lazar i koja nosi ime u povijesti na visokoj profesionalnoj razini, decen- chenbach, privlačan prostor u središtu poznato kao staro ime za grad Varaž- tno i u svim skladbama pouzdano izveli Beča kojim upravlja Austrijska obrtnička din, a koja uz Krešimira Lazara uključu- odabrani program te dobili burni i du- udruga. Tako je publiku prvo pozdravi- je i flautista Danija Bošnjaka, violinista gotrajni pljesak. Dakako, bio je izveden la predsjednica Margarete Kriz-Zwittko- Silvija Richtera i čembalista Krešimi- i dodatak, a mnogobrojna oduševljena vits i izrazila oduševljenje da se suradnja ra Hasa, izvela je zajedno s vrsnim so- publika još dugo se zadržala na prijemu s voditeljem festivala Davorom Merka- MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 19 šom nastavlja, a pred mnogobrojnim slušateljima 17. studenoga nastupili su zagrebački afirmirani glazbenici Anđel- ko Krpan - violina, Milan Čunko - viola, Branimir Pustički - violončelo i Dalibor Cikojević - glasovir. Slušatelji, pretežno austrijska publika, s velikim su zanima- njem pratili izvedbe djela hrvatskih autora, a u izvedbi Brahmsova kvarteta do- datno su uživali u tehnički pouzdanom i glazbenički vrlo izražajnom muzici- ranju izvođača, od kojih su Krpan, Pu- stički i Cikojević studirali u Beču pa je među slušateljima bio i znatan broj njihovih bečkih prijatelja. Stamic Quartett i pijanist Oliver Triendl, koji afirmira opus Dore Pejačević PLJESAK I NIZ DODATAKA I Atrij Austrijskoga osiguravajućeg druš- tva je mjesto u kojemu se koncerti Festi- Petra (Peterskirche) u koju Davor Merkaš vala hrvatske glazbe u Beču kontinuirano iz godine u godinu dovodi birane glaz- održavaju. Nastupio je Kvartet saksofona benike. Tako je 22. studenoga umjesto Papandopulo, četvorica mlađih saksofo- oboljeloga Ante Knešaureka na velikim nista koji su proizašli iz razreda Draga- tromanualnim orguljama svirao Pavao na Sremca na Muzičkoj akademiji u Za- Mašić, a s njim je nastupila i vrsna mla- grebu i slijede primjer svojega profesora da sopranistica Monika Cerovčec. osnivanjem kvarteta saksofona, poput Šesti koncert festivala posebno se, profesora koji se već desetljećima pred- pak, posrećio jer su izvođači, Varaždin- stavlja u proslavljenome Zagrebačkome ski komorni orkestar sa solistima Moni- kvartetu saksofona. Publika je s velikim kom Leskovar - violončelo i violinistima oduševljenjem pozdravila nova sklada- Timurom Melnikom i Ekaterinom Fro- teljska imena, sve tri nazočne autorice, a lovom u dvorani Nacionalne knjižnice Kvartet saksofona Papandopulo zahva- 24. studenoga naprosto “zapalili” mno- lio je za pljesak još i nizom dodataka. Dr. sc. Zdenka Weber, gobrojnu publiku. Jedan od najljepših baroknih sakral- autorica knjige o hrvatskoj Još jedna od tradicionalnih smjernica opernoj pjevačici Milki nih prostora u Beču svakako je crkva sv. Trnini (1863.-1941.) Festivala hrvatske glazbe u Beču, predstavljanje klapskoga pjevanja, bila je za- Gabi Novak u kultnom bečkom stupljena 27. studenoga u vrlo ugodnome jazz klubu Porgy & Bess Hrvatskom centru, a nastupila je Klapa Žrnovnica iz okolice Splita. U sasvim popunjenom okupljalištu Hrvata i gra- dišćanskih Hrvata ostvarena je iznimno dirljiva atmosfera, mladi pjevači pjevali su i svirali na gitari, mandolini, man- doli i kontrabasu, a repertoar hrvatskih narodnih, autorskih i na kraju božićnih pjesama razgalio je sva srca. Dodacima, dakako, nije bilo kraja.

GABI NOVAK Zbor HRT-a pod ravnanjem svojeg šefa-dirigenta Tončija Bilića nastupio je 28. studenoga u prekrasnoj baroknoj bečkoj crkvi sv. Petra, a za tu je prigodu u Beč došla i ekipa HTV-a i na taj na- čin i slikom izvijestila hrvatsku javnost o tom uspjelom nastupu. U posebno dugom sjećanju Hrvata koji žive u Beču zacijelo će ostati nastup

MATICA www.matis.hr 20 siječanj-veljača/january-february 2014. jedne o najvećih dama hrvatske zabavne glazbe Gabi Novak, koja je s triom Matija Dedić - klavir, Mladen Barako- vić - kontrabas i Kruno Levačić - uda- raljke nastupila 30. studenoga u kultno- me bečkom jazz klubu Porgy & Bess. U skladu s usmjerenjem svojega sina Ma- tije Dedića, danas sigurno najboljega hrvatskog jazz pijanista, pjevala je Gabi Novak ponajprije “jazzistički”, iznimno sigurno u zapjevu te u cjelini i izrazito dirljivo jer je na programu imala najbolje pjesme žanra i dobro poznate hitove Arsena Dedića. Gironcolli Quartett Ugledni Zagrebački gitarski trio, u kojemu već 30 godina zajedno nastu- U 2013. godini obilježena je 150. obljetnica rođenja velike hrvatske operne pjevačice paju Darko Petrinjak, István Römer i Milke Trnine (1863. - 1941.) koja je 1883. godine diplomirala na Konzervatoriju Druš- Goran Listeš, odabrao je za svoj nastup tva prijatelja glazbe u Beču. Kako je to bila ustanova koja je izravni prethodnik Sveu- čilišta za glazbu i dramske umjetnosti u Beču, Veleposlanstvo RH stupilo je u kontakt 2. prosinca u najstarijoj bečkoj crkvi, u s tim glazbenim Sveučilištem i postignut je dogovor za održavanje koncerta 5. pro- crkvi sv. Ruprechta, nadasve zahtjevan i sinca u njihovoj Dvorani Joseph Haydn. Pod nazivom Hommage à Milka Trnina oku- bogato sastavljen program. pljeni su studenti iz Beča, sopranistice Julia Michaela Schick, Iva Martinčević i Tamara Ivaniš, obje podrijetlom iz Varaždina, bariton Wolfgang Stefan Schwaiger i varaždin- POSLASTICA ZA KRAJ ski basbariton David Oštrek, a sa zagrebačke Muzičke akademije došla je sopranisti- Na posljednja dva koncerta festivala na- ca Antonia Dunjko, kćerka i studentica ugledne Varaždinke profesorice Lidije Horvat stupili su gudački kvarteti, prvo ugledni Dunjko. Uz operne arije W. A. Mozarta, R. Stolza, G. Puccinija, G. Verdija i G. Rossini- češki Kvartet Stamic 10. prosinca u Ve- ja čule su se i operne arije I. pl. Zajca i B. Papandopula. Klavirsku pratnju osigurali su likoj dvorani ORF-a i zatim Kvartet Gi- Christian Koch i Igor Horvat. roncoli 11. prosinca u koncertnoj dvorani Collegiuma hungaricuma, odličnom prostoru Mađarskoga kulturnog cen- pu projekta Europske komisije “Culture je bilo jedanaest djela skladatelja iz je- tra u Beču. 2007 - 2013 – Minstrel” uz potporu Me- danaest država Europske unije. Uz na- Zadnji koncert svakako je bio “po- đunarodnog društva Muzičkih informa- šega Borisa Papandopula to su još bili slastica” jer je bio programiran u sklo- tivnih centara (IAMIC), a na programu za Austriju W. A. Mozart, za Grčku Ni- kos Stalkottas, za Belgiju César Franck, Klapa Žrnovnica za Latviju Pēteris Vasks, za Cipar Geor- gios Stavrou, za Poljsku Henryk Górec- ki, za Sloveniju Julijan Strajnar, za Por- tugal Fernando Lopes-Graça, za Češku Leoš Jánaček i za Slovačku Ilja Zeljenka. Mladi članovi Kvarteta dobro su se nosili s tim europskim glazbenim bogatstvom i vrlo poučno prikazali kulturnu raznolikost Europske unije. Na kraju je u ime Veleposlanstva RH u Beču dr. sc. Zdenka Weber, ministrica savjetnica u Veleposlanstvu, zahvalila glazbenicima i utemeljitelju festivala mr. Davoru Merkašu za vrlo poman odabir svih koncerata te najavila jubilarni 10. festival hrvatske glazbe u Beču 2014. godine, koji će možda trebati ograničiti u broju koncerata, ali svakako zadržati njegovu već do sada postignutu visoku kvalitetu. Q

ENG Vienna’s Festival of Croatian Music, staged for its ninth reincarnation last year, was founded by its art director and prominent Croatian musicologist Davor Merkaš.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 21 ZAGREB: PREDSTAVLJEN “ADRESAR HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE” Dvije tisuće sedamsto adresa iz cijeloga svijeta

“Riječ je o izdanju koje na jednome mjestu obuhvaća sve relevantne podatke o svim dosezima života i djelovanja iseljenika svih generacija, te koje pokazuje kolika je zapravo snaga Hrvata izvan granica Lijepe Naše”, rekao je dr. Skoko

“Adresar Hrvata izvan Republike Hrvat- ske” na 512 stranica donosi 2.700 adresa i podataka o ključnim hrvatskim ustanovama, organizacijama, institucijama, zajednicama, udrugama, društvima, kor- poracijama i uglednim pojedincima od Urugvaja i Venezuele do Novoga Zelan- da. Izdavač je Patria-Promocija d.o.o. iz Zagreba. Premda se adresar sam po sebi mno- gima može činiti stereotipnim i suho- parnim štivom, ovo je neiscrpno vrelo podataka, inspiracije i mogućnosti. U njemu su podaci obogaćeni mnoštvom Promocija adresara u dvorani Hrvatskog slova korisnih informacijarmacija te stručnim po-povijesnim i sociološkimciološkim prika-prika- Tekst: Uredništvo Snimila: Snježana Radoš mjestu obuhvaća sve relevantne podat- zom. Riječ je o izizdanjudanju ke o svim dosezima života i djelovanja koje na jedno-o- prepunoj dvorani Hr- iseljenika svih generacija, te koje po- me mjestu vatskog slova u Zagrebu kazuje kolika je zapravo snaga Hrvata obuhvaća 20. prosinca predstavljen izvan granica Lijepe Naše”, rekao je dr. sve relevan-- je “Adresar Hrvata izvan Božo Skoko. tne podatkeke U o svim dosezi-ezi- Republike Hrvatske”. Pri- Ante Beljo govorio je o važnosti za- sutnima su ga predstavili predstojnica jedništva svih Hrvata. Na kraju je dodao ma života i dje-dje- Ureda za Hrvate izvan RH Darija Kr- da će tom zajedništvu pridonijeti i ovaj lovanja iseljenikaenika svih generacija,cija, te stičević, dr. Šito Ćorić, glasnogovornik adresar te zahvalio urednici koja je za- koje pokazujeje kkoli-oli- Hrvatskoga svjetskog kongresa, dr. Božo služna što sada imamo novije i potpu- ka je zapravovo snaga Skoko, profesor političkih znanosti u Za- nije informacije. Hrvata izvann granicagranica grebu, Ante Beljo, povjesničar i političar Kata Oreč, urednica adresara, rekla Lijepe Naše. te sama urednica adresara Kata Oreč. je kako je ideja o adresaru stara 18 go- Do sada je tiskano samo jedno Darija Krstičević istaknula je u svo- dina i zahvalila je predstojnici Dariji slično izdanje u izdanju Hrvatskoga me kratkom obraćanju važnost ovog Krstičević koja je prepoznala važnost svjetskog kongresa devedesetih godi- projekta za povezivanje Hrvata te je za- projekta i pomogla u realizaciji adresa- na. Najveći teret prikupljanja podata- hvalila urednici koja je zaslužna za nje- ra. Misao vodilja za ovaj adresar bila je ka i izrade baze podnijela je urednica govu realizaciju. zajedništvo Hrvata i gospodarsko po- Kata Oreč, a projekt je podržao i Držav- Dr. Šito Ćorić u svom izlaganju na- vezivanje. Potencijali postoje, a sada i ni ured za Hrvate izvan Hrvatske. U vre- pomenuo je kako do sada nismo imali kvalitetne informacije koje će omogu- menu globalizacije i visokih tehničkih adresar u kojem su na jednome mjestu ćiti izravne kontakte. Uvjerena je da će i komunikacijskih mogućnosti, podaci hrvatske manjine, Hrvati BiH i Hrvati korisnici u adresaru pronaći ono što do će biti dostupni i elektroničkim putem. u izvandomovinstvu. Pohvalio je ured- sada nisu uspijevali, a tražili su. Q nicu koja je to uspjela napraviti u ovom adresaru te se nada uskoro novom izda- ENG The 512-page Croatians Abroad Guide oﬀers 2,700 addresses and information on key Cro- nju jer se stanje brzo mijenja. atian institutions, organisations, communities, associations, societies, corporations and promi- “Riječ je o izdanju koje na jednome nent ﬁgures from around the world.

MATICA www.matis.hr 22 siječanj-veljača/january-february 2014. EKRANIZACIJA “ŠEGRTA HLAPIĆA” U REŽIJI SILVIJA PETRANOVIĆA RUŠI REKORDE GLEDANOSTI Divan i topao dječji ﬁlm

Dvoje glavnih glumaca, Mile Biljanović i Ena Lulić, izabrani su između oko dvije tisuće djece na audicijama u Osijeku, Bjelovaru i Zagrebu. Oboje su rekli kako im je snimanje bilo iznimno iskustvo, kao i druženje s ostalim glumcima, a zadovoljni su i konačnim rezultatom

Tekst: Uredništvo

nizu događaja kojima se ove godine obilježava stota obljetnica objavljivanja ro- Umana Ivane Brlić-Mažura- nić “Čudnovate zgode še- grta Hlapića” nedavno se pridružio još jedan – prva ekranizacija toga književ- nog klasika za djecu, film “Šegrt Hlapić” Silvija Petranovića. Film postiže sjajne rezultate u domaćim kinima – zaključno s prvim danom prosinca film je pogle- dalo 104.130 posjetitelja hrvatskih kina. Poznata je to priča o malome šegr- od materijala za kostime i scenografije kako im je snimanje bilo iznimno isku- tu (Mile Biljanović) koji bježi od maj- za koju je čak izgrađena kuća i štagalj do stvo, kao i druženje s ostalim glumcima, stora Mrkonje (Goran Navojec) i kreće posebnih efekata, prvoga virtualnog ka- a zadovoljni su i konačnim rezultatom. na put kako bi činio dobro. Uskoro mu skadera i 3D modela. “Nismo htjeli pre- Milan Pleština pohvalio ih je kao ‘obeća- se pridružuje djevojčica Gita (Ena Lu- pustiti slučaju niti jedan vizualni detalj vajući kadar’ za koji se nada da će osta- lić) s kojom nastavlja pustolovine, susre- filma”, istaknuo je. ti u tom poslu, a sretan je što je mogao će one koji im žele pomoći, ali i nauditi. “Snimanje je trajalo dva i pol mjese- glumiti u filmu prema romanu koji mu Na tom putu se, u noći punog Mjeseca, ca na lokacijama od Zagreba do Osijeka, je bio jedan od najdražih tijekom odra- suočava i s najgorim od njih, Crnim čo- produkcijski je bilo zahtjevno i napor- stanja. “Imao sam veliku tremu, a svom vjekom (Milan Pleština). no, no to se ne primjećuje jer je film di- sam liku pokušao dati poetsku crtu”, na- Redatelj Silvije Petranović, koji je i van, topao i pravi dječji”, rekla je Maydi pomenuo je. scenarist filma, rekao je da iako se film Mervar Petranović, koja je uz redatelja Majstoricu glumi Hristina Popović, uvelike oslanja na svoj književni predlo- producirala “Šegrta Hlapića”. gospodara cirkusa Livio Badurina, do- žak, postoje i manje promjene pa očeku- Dvoje glavnih glumaca, Mile Biljano- broga košarača Mustafa Nadarević, Grgu je da će se publika iznenaditi ponekim vić i Ena Lulić, izabrani su između oko Bojan Navojec, bogatoga košarača Ni- rješenjima. Opisao je kako se tijekom dvije tisuće djece na audicijama u Osi- kola Kojo, gazdu Ivo Gregurević, staro- snimanja pazilo na razne pojedinosti, jeku, Bjelovaru i Zagrebu. Oboje su rekli ga mljekara Špiro Guberina, bogatoga gospodina Damir Lončar, vlasnika vr- tuljka Danko Ljuština, Markovu majku Daria Lorenci, baku Marija Kohn, a služavku Maša Petranović. Snimatelj je Mirko Pivčević, montažer Andrija Zafra- nović, scenograf Ivo Hušnjak, kostimo- graf Ante Tonči Vladislavić, skladateljica Anita Andreis, a za posebne efekte bio je zadužen Kristijan Mršić. Q

ENG The latest among the many events staged this year to mark the one-hundredth anniversary of the publication of Ivana Brlić-Mažuranić’s The Marvellous Adventures of Apprentice Hlapić is the ﬁrst ever ﬁlm version of this classic chil- dren’s book in director Silvije Petranović’s mov- ie Apprentice Hlapić.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 23 OKRUGLI STOL: “HRVATSKA DRUŠTVA U SLOVENIJI I SLOVENSKA DRUŠTVA U HRVATSKOJ” Hrvatski Slovenci zadovoljni – slovenski Hrvati ne

Na skupu se govorilo o ključnom problemu “starosti” društava i (ne)uključivanju mladih u rad društava, kao i sve prisutnijem procesu asimilacije koji dovodi i do gubitka materinskoga jezika

Hrvatskoj u sklopu kojih su okupljena hrvatska i slovenska društva, kao i po- jedinačna predstavljanja društava iz ra- zličitih dijelova Slovenije i Hrvatske. U drugome dijelu skupa koji je moderirala ravnateljica ISIM-a Marina Lukšić Hacin govorilo se o ključnom problemu “starosti” društava i (ne)uključivanju mladih u rad društava, kao i sve prisutnijem procesu asimilacije koji dovodi i do gubitka materinskoga jezika. Nakon svake sekcije razvila se dis- Organizatori i predavači na skupu kusija, kao i interaktivno uključivanje publike i predstavnika društava. Hrvat- Napisala: Marina Perić Kaselj (Zagreb, Rijeka, Pula, Varaždin, Osijek, ska društva u Sloveniji istaknula su kako Snimila: Snježana Radoš Gorski kotar). imaju dobru komunikaciju s lokalnom i regionalnom vlasti, kao i domicilnim organizaciji Hrvatske matice PREDSTAVLJANJE DRUŠTAVA stanovništvom. Status etničke, a ne na- iseljenika (HMI) i Institu- Okrugli stol/skup bio je podijeljen u dvi- cionalne manjine dovodi ih do lišava- ta za migracije i narodnosti je sekcije. U prvome dijelu skupa koji je nja ﬁnancijske i svake druge pomoći od U(IMIN) iz Zagreba, te triju moderirao Filip Škiljan iz IMIN-a pred- slovenske strane, što rezultira njihovim slovenskih institucija: Inšti- stavljen je Savez hrvatskih društava u osjećajem podređenosti, kao da su “gra- tuta za slovensko izseljeništvo in migra- Sloveniji i Savez slovenskih društava u đani drugog reda”. Za razliku od hrvatske cije ZRC SAZU (ISIM), Inštituta za no- rodnostna vprešanja (INV) iz Ljubljane te Društva za razvijanje prostovoljenega dela (DRPD) Novo Mesto održan je 10. prosinca 2013. skup pod nazivom “Hr- vatska društva u Sloveniji i slovenska društva u Hrvatskoj: uključivanje mladih i vizija za budućnost”. Diana Maša- la Perković, pravna savjetnica HMI-ja, otvorila je skup. Nakon predstavljanja i uvodnih govora predstavnika institucija organizatora (Marina Knezovića, ravnatelja HMI-ja, Marine Lukšič Hacin iz ISIM-a i zamjenika Sonje Novak Lukanovič iz INV-a, Branke Bukovec iz DRPD-a te Zlatka Šrama iz IMIN-a), započeo je radni dio skupa. Sudjelovali su predstavnici šest hrvatskih društava iz Slovenije (Ljubljana, Maribor, Novo Mesto i Lendava) i jedan profesor hrvatskoga jezika u Sloveniji Sudionici skupa u velikoj dvorani HMI-ja te šest slovenskih društava iz Hrvatske

MATICA www.matis.hr 24 siječanj-veljača/january-february 2014. “Ševrinka” Justina iz Dola (1997.) Izložba: “Ševrinke nekad i danas” Nakon Okrugloga stola u prostorima HMI-ja otvorena je izložba autorica Nataše Rogelje i Špele Ledinek Lozej pod nazivom “Ženske radne migracije u prvoj polovici 20. stoljeća u Istri - Ševrinke nekad i danas”. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Ljerka Galic, voditeljica Odsjeka ise- ljeničke baštine HMI-ja. Autorice su zatim imale dva uvodna predavanja o Ševrin- kama i ženskim radnim migracijama u Istri. Ševrinke o kojima govori izložba su Istranke koje su u središnju Istru nosile razne predmete (pređu, tkaninu, sapun, ke- rozin, papar…) koje su kupovale u trgovinama u Trstu i za koje su im u središnjoj Istri plaćali jajima. Jaja su nosile jedanput na tjedan na tržnicu u Trst i preproda- jom ponešto zaradile. Kružni put između rodnog sela, Buzeštine ili Motovunštine i Trsta trajalo je tri do četiri dana, a trgovkinje su ga propješačile jedanput na tjedan. Jezgra izložbe životna je priča jedne istarske trgovkinje jajima Marije France iz Gračišća te etnografski fotostrip njezina trgovačkog puta između Gračišća, sela u okolici Buzeta i Trsta. U prikazu Marijina životnog i trgovačkog puta upleteni su dijelovi intervjua s Marijom i njezinom kćerkom, isječci iz Marijine knjige Ševrinske priče, kao i isječci iz terenskog dnevnika autorica, pisanog na samom putu. U mo- zaiku istarskih radnih migracija ove žene (pre)prodavačice odigrale su važnu ulogu jer su u vrijeme ratova i siromaštva bile jedine hraniteljice obitelji. Ovakve po- lulegalne ekonomske prakse bile su primarni izvor prihoda ne samo za pojedince, već i za obitelji i cijela sela. manjine u Sloveniji, slovenska manjina u Hrvatskoj uživa status nacionalne manjine i ima punu potporu i zaštitu RH. Hrvatska i slovenska društva veći- nu aktivnosti provode samoinicijativ- no. Istaknuti su pojedinačni primjeri suradnje hrvatskih i slovenskih društa- va, dok je komunikacija i suradnja iz- među Saveza slovenskih i Saveza hrvatskih društava slaba. Hrvatska društva traže i pomoć znanstvene zajednice koja će znanstvenim istraživanjima dokazati višestoljetne veze Hrvata i Slovenaca, u prilog rješavanju njihova statusa nacionalne manjine. Komentirali su i sla- bu brigu matične države Hrvatske, ali i Dio izložbe o “ševrinkama” svojevrsne pomake, te vrlo sadržajan i srdačan prijem njihove delegacije kod predsjednika Sabora Josipa Leke koji je samo 60 učenika. Nasuprot tome, pred- prijetnja gubitka manjinskog identiteta slovenskome državnom vrhu uputio ove stavnica slovenskog društva iz Varaždina koji čini pravo bogatstvo u riznici iden- riječi: “Hrvatska želi i očekuje da Slove- Barbara Antolić Vupora govorila je kako titeta država EU-a. nija u rješavanju statusa Hrvata u Slo- je veliki interes za učenjem slovenskoga U diskusijama na kraju prve i dru- veniji primjenjuje sličan postupak kao jezika pa samo u Varaždinskoj županiji ge sekcije raspravljalo se o problemima što je Hrvatska to primijenila za status ima više od 60 učenika. Slovenska druš- popisa stanovništva, pitanja višestrukih Slovenaca u Hrvatskoj, koja je Ustavom tva zadovoljna su odnosom hrvatske dr- i složenih identiteta, značenju pripadno- priznata kao nacionalna manjina.” žave prema slovenskoj manjini i moguć- sti dvjema domovina, kulturnoj razmje- nostima njihova kulturnog i društvenog ni i zajedničkim projektima preko EU KAKO MOTIVIRATI I ANGAŽIRATI izričaja te očuvanja baštine, ali su suoče- fondova, jezika kao bitnome markeru MLADE? ni sa sve većom starosti njihovih člano- identiteta, njihovu društvenom utjeca- Uz glavni politički problem njihova prav- va i problemima asimilacije. Slovenska ju i prepoznatljivosti na razini obiju dr- nog položaja na koji su se stalno pozivali i hrvatska društva složila su se kako je žava i mnoga druga pitanja. za vrijeme diskusije, predstavnik druš- potreban drukčiji pristup i predstavlja- Zaključnu diskusiju vodila je Marina tva Pomurje iz Lendave Đanino Kut- nje kako bi se što više motiviralo i anga- Perić Kaselj iz IMIN-a i najavila znan- njak rekao je da postoje pozitivni pri- žiralo najmlađe potomke, drugu i treću stveno-stručni skup u Ljubljani počet- mjeri prekogranične suradnje kako s generaciju, koji su nužni za pomlađiva- kom lipnja 2014. godine kao svojevrsni međimurskom županijom tako i opći- nje, jačanje, ali i sam opstanak društava. nastavak i širi prikaz hrvatskih i sloven- nom Lendava. Profesor hrvatskoga je- Zaključili su kako zbog geografske blizi- skih radnih migracija. Q zika Mario Malkoč istaknuo je kako je ne dviju država i sličnosti jezika postoji odaziv za učenje hrvatskoga jezika mali te u pet slovenskih gradova u kojima se ENG A symposium was staged at the CHF on 10 December 2013 on “Croatian Associations in organizira nastava hrvatskoga jezika ima Slovenia and Slovenian Associations in Croatia: Engaging Youth and a Vision for the Future.” MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 25 VARŠAVA: PRVI OVOGODIŠNJI HRVATSKOPOLJSKI SUSRET Predstavljanje hrvatskih narodnih nošnji

Nošnje su ponosno nosili članovi hrvatskoga zbora predstavljajući dio kulturne baštine svoga naroda. I to s razlogom jer su hrvatske narodne nošnje zaista vrlo raznolike, šarene i detaljima bogato izrađene

U Poljskoj se pjevaju božićne pjesme sve do 2. veljače, do Svijećnice. Poljaci na neki način produljuju božićno vrijeme i to je jedna lijepa tradicija. Pjevački zbor Prvog sveučilišta za treću životnu dob u Varšavi nastupio je tradicionalnim bo- žićnim pjesmama - kolendama, dok je hrvatski zbor uz gitarsku pratnju De- nisa Cerića na svome repertoaru imao šest najpoznatjiih hrvatskih božićnih pjesama. Na kraju programa svi su za- pjevali Tihu noć na poljskome i hrvatskome jeziku. Hrvatski mješoviti pjevački zbor čine aktivni članovi hrvatske zajednice koji žive u Varšavi, roditelji djece koji poha- đaju Hrvatsku nastavu u Varšavi te studenti hrvatskoga jezika na varšavskom Sveučilištu, koji su imali prilike još više Zajednička slika sudionika programa i nazočnih gostiju naučiti o nama Hrvatima i našim lijepim tradicijskim običajima. Napisala: Timea Šakan-Škrlin poljskome jeziku govorila je Beata Pr- Zapjevao je s nama i pater Mihovil zybyszewska-Kujawa, predsjednica Polj- Filipović, monfortanac, koji na zamolbu organizaciji Prvog sveuči- sko-hrvatskog društva u Varšavi, koja ovdašnjih Hrvata redovito dolazi u Var- lišta za treću životnu dob nije imala niti malo lak zadatak budu- šavu iz Jasne Gore, najpoznatijega polj- u četvrti Žolibož u Varša- ći da je nazive pojedinih dijelova nošnji skoga marijanskog svetišta, služiti Bož- Uvi, Varšavskog odjela Polj- gotovo nemoguće prevesti. Nošnje su ju riječ na hrvatskome jeziku. Posjetio sko-hrvatskog društva i vlasništvo Posudionice i radionice na- je i hrvatske obitelji, blagoslovio njiho- Veleposlanstva Republike Hrvatske u rodnih nošnji iz Zagreba, s kojima od ve domove, kao što je to običaj u vrije- Poljskoj 15. siječnja u Domu hodočasni- prošle godine Veleposlanstvo ostvaru- me svetkovine Bogojavljenja. ka “Amicus” održan je prvi ovogodišnji je vrlo uspješnu suradnju, rekla nam je Hrvatski pjevački zbor nastupit će i hrvatsko-poljski susret. Tom prigodom Natalija Bukovec-Osmičević, prva tajni- na otvorenju Hrvatskoga ﬁlmskog festi- predstavljene su hrvatske narodne noš- ca VRH u Varšavi, jedna od glavnih or- vala u Varšavi 23. siječnja. U Poljskoj je nje iz različitih regija te su se pjevale ko- ganizatorica ovog susreta, kao i mnogih relativno mala hrvatska zajednica koju lende - poljske božićne pjesme i hrvatske drugih koji se organiziraju za hrvatsku čini 250 osoba i službeno još nisu orga- tradicionalne božićne pjesme u izvedbi zajednicu u Varšavi. Nošnje iz Hrvatskog nizirani, ali upravo ovakvi i slični doga- novoosnovanoga pjevačkog zbora koji zagorja i Prigorja, Jaske, Draganića, Ba- đaji zbližavaju ljude te je sljedeći korak čine članovi hrvatske zajednice u Varšavi. novine, Posavine, Moslavine i Imotske osnivanje Udruge Hrvata kao manjine Mnogobrojnu publiku, polazni- krajine ponosno su nosili članovi hr- u Poljskoj. Q ke programa Prvog sveučilišta za tre- vatskoga zbora, predstavljajući dio kul- ću životnu dob te sudionike na prired- turne baštine svoga naroda. I to s ra- ENG On January 15th the Polish-Croatian As- sociation of Warsaw and the Croatian Embas- bi pozdravila je dr. sc. Andrea Bekić, zlogom jer su hrvatske narodne nošnje sy to Poland staged a Croatian-Polish meeting veleposlanica RH u Varšavi. O prediv- zaista vrlo raznolike, šarene i detaljima including a presentation of Croatian folk cos- nim hrvatskim narodnim nošnjama na bogato izrađene. tumes from our many regions.

MATICA www.matis.hr 26 siječanj-veljača/january-february 2014. HMI SPLIT: DANI AUSTRALIJE Obilježen australski nacionalni praznik

Ovogodišnje, drugo po redu, obilježavanje Dana Australije organizirano je u Splitu nizom događaja 23. i 24. siječnja

Napisala: Branka Bezić Filipović

rošle godine u organizaciji HMI-jeve podružnice Split u Gradskoj knjižnici Marka PMarulića održano je prvi put obilježavanje Dana Australi- je. Veliki broj Dalmatinaca ima rodbinu down under, ali ima i onih koji su se vratili i žive i rade u Splitu. Za njih je taj dan poseban jer ih vezuje uza zemlju u kojoj su rođeni ili proveli dio života. Go- dinama su se australske dame okupljale u jednoj splitskoj kavani da bi nedavno na poticaj i uz pomoć HMI-jeve podruž- nice Split osnovale Hrvatsko australsko društvo Split, što ćemo uskoro proslaviti jednim prigodnim programom. Australija obilježava svoj nacionalni praznik u spomen dolaska prve flote bri- tanskih kolonista i osuđenika u Sydney 26. siječnja 1788. godine. Budući da je li su razumijevanja za splitske potrebe, Marka Marulića organizirana je radi- prošlogodišnja proslava bila skromna, a ovogodišnje obilježavanje Dana Austra- onica za djecu koju je održala konzuli- djelatnici Veleposlanstva Australije ima- lije organizirano je u Splitu nizom do- ca Dijana Grahovac. Djeci je ispričala gađaja 23. i 24. siječnja. priču o Australiji te priču Dreamtime, Veleposlanica Australije Susan Cox o tome kako su ptice dobile boje. Na- održala je predavanje u Multifunkcio- kon toga je s djecom bojila bumerange nalnoj dvorani Sveučilišne knjižnice u i maske australskih životinja. Tada je u Splitu na temu obrazovanja u Australiji. knjižnici otvoren i Australski kutak za Splitsko sveučilište već dugi niz godina koji je Veleposlanstvo Australije doniralo ima potpisanu suradnju sa Sveučilištem 50 knjiga, filmova i CD-a. To će svaka- Macquarie iz Sydneya s kojeg je profe- ko biti materijal za daljnji rad ne samo sor dr. Danijel Džino zajedno s dr. An- knjižnici, već i novoosnovanome Hrvat- tom Miloševićem, ravnateljem Muzeja sko australskom društvu Split. hrvatskih arheoloških spomenika u Spli- Dani Australije završili su svečanim tu, održao predavanje. Tema je bila Bri- koktelom u hotelu Radisson, gdje se na- birska glavica odnosno povijesno zna- zočnima obratila veleposlanica Cox, a čenje, pregled istraživanja i budućnost mogla se razgledati i izložba fotografija “Hrvatske Troje”. Antuna Krešića pod naslovom Austra- Istog dana u Gotičkoj vijećnici na lija u očima Hrvata. Q Narodnome trgu u Splitu otvorena je izložba australskih Aboridžina pod na- ENG This year’s second annual Australia Day slovom Yilpinji, ljubav, magija i obredi celebrations were organised by the Split branch koja će se moći razgledati do 14. veljače. office of the CHF with a number of events on Idućeg dana u Gradskoj knjižnici January 23rd and 24th. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 27 KARLO J. MIRTH OTOČAC, 15. SRPNJA 1917.  FARMINGTON, 21. PROSINCA 2013. Odlazak velikana hrvatske kulture ličkih korijena

Publicist Karlo J. Mirth pokreće, uređuje i sudjeluje u vođenju temeljnih intelektualnih i kulturno- znanstvenih institucija hrvatskoga iseljeništva: časopisa Croatia Press i Journal of Croatian Studies te Hrvatske akademije Amerike

Napisala: Vesna Kukavica nihn sunarodnjaka iz ra- ration do njegova odlaska u mirovinu Snimke: Arhiva HMI-ja znihz krajeva Sjedinjenih u dobi od sedamdeset godina. Autor je AmeričkihA Država. Laka mnogobrojnih studija i članaka na više a vječni mum bila američka zemlja! jezika u iseljeničkim publikacijama te počinak knjige memoara Život u emigraciji (Ma- ovih dana U KAMPU tica hrvatska, Zagreb, 2003.). Nu Far- RASELJENIKA mingtonu Karlo J. Mirth bio je po- VEZAN UZ HRVATSKU (SAD, država Connecti- liglot, publicist, ured- AKADEMIJU AMERIKE cut) ispraćen je Karlo J. nik, izdavač, bibliograf No, bez ikakve dvojbe, životni put Karla Mirth - velikan hrvatske i knjižničar te jedna od J. Mirtha vezan je uz Hrvatsku akademi- kulture ličkih korijena, vodećih intelektualnih ju Amerike, utemeljenu 19. travnja 1953. čije je kreativno djelova- osobnosti hrvatske di- Oko svojih časopisa Croatia Pressa i Jo- nje dulje od pet desetlje- jaspore na sjevernoa- urnala of Croatian Studies te Akademi- ća utkano u riznicu hr- meričkome kontinentu je Mirth je, uz profesora povijesti sa St. vatske kulture oblikovanu u uvjetima u drugoj polovici 20. stoljeća. Pripad- Francis Collegea iz Loretta dr. sc. Jeru Ja- političke emigracije 20. stoljeća na sje- nik trećeg vala hrvatskih emigranata reba - okupio hrvatsku inteligenciju u verno-američkome kontinentu. Proži- na Zapad, Mirth se otisnuo prema de- iseljeništvu rasutu u egzilu i dokumen- vjevši buran život, poput antičke drame, mokratskome svijetu nakon 1945., po- tirao njezinu sposobnost demokratskog naš Karlo otišao je u blagoslovljenome stavši izbjeglica nakon druge svjetske i kritičkog mišljenja na engleskome je- miru u 96. godini - okružen nježno- kataklizme u kampu raseljenika u tali- ziku u anglosaksonskome svijetu, dopu- šću svoje djece, dviju kćeri i dva sina janskome Fermu. Rođen je u Otočcu 15. njujući na neki način misiju Hrvatske re- te ljubljene unučadi, kao i mnogobroj- srpnja 1917., u Zagrebu je završio stu- vije Vinka Nikolića koja je desetljećima dij šumarstva 1942., od 1946. do 1962. S majkom i ocem u studirao je novinarstvo u Rimu, špa- kolovozu 1930. njolski jezik i kulturu u Barceloni da bi zatim magistrirao bibliotekarstvo i in- formacijske znanosti u New Yorku na Sveučilištu Columbiji. U tom razdoblju pokreće, uređuje i sudjeluje u vođenju pojedinih temeljnih intelektualnih i kulturno-znanstvenih institucija hrvatskog iseljeništva: časopisa Croatia Press i Jour- nal of Croatian Studies te Hrvatske akademije Amerike. Ličanin Karlo Mirth pokazao se kao odličan organizator i neumorni kroničar svih važnijih poli- Članovi Hrvatskog tičkih, kulturnih i društvenih događa- akademskog kluba i Matice hrvatske u ja u Hrvatskoj, Jugoslaviji i emigraciji. izbjegličkom talijanskom Uz profesionalni angažman u Foster logoru Fermo, 1947.: Duško Kalebić, Vlasta Wheeler Corporation kao inženjer, Mirth Cvitanović, Zdravko je primijenivši rano formulu cjeloživot- Dučmelić, Marijana Šikić, noga obrazovanja postao i voditelj istra- Luka Brajnović, Janko Skrbin i Karlo Mirth živačke knjižnice Foster Wheeler Corpo-

MATICA www.matis.hr 28 siječanj-veljača/january-february 2014. lo 304 broja Croatia Pressa na više od ra: povjesničara i direktora Instituta za 3.300 stranica magazinskog formata. U historiju radničkog pokreta i ondašnjega početku zamišljena kao novinski ser- člana Odbora Matice iseljenika Hrvatske vis za druge novine, postupno prera- dr. sc. Franje Tuđmana, zatim omiljenoga sta u dokumentarno-revijalnu serijsku zagrebačkoga gradonačelnika Većeslava publikaciju koja od 1971. godine izlazi Holjevca koji je jedno vrijeme obnašao pretežno na engleskome jeziku, a od br. dužnost predsjednika Matice iseljenika 4 godine 1974. isključivo na tom jeziku. Hrvatske te predsjednika Hrvatske aka- Zbog objektivnog informiranja strane demije Amerike ing. Karla Mirtha. Ta su javnosti primila je priznanja od mnogih trojica intelektualaca, sa svojim mnogo- uglednih stranaca, među ostalim od gu- brojnim suradnicima, bila u središtu in- vernera Nelsona Rockefellera i senatora tegracijskih procesa iseljene i domovin- Roberta Kennedyja. U poznatoj Harvard ske Hrvatske šezdesetih i sedamdesetih Encyclopedia of American ethnic groups, godina 20. stoljeća. uz knjige o Hrvatima navode se jedino dva časopisa koja sadrže pouzdane infor- SIMPOZIJ 1966. Karlo Mirth sredinom 1980-ih macije o hrvatskome narodu, oba Mirt- Članovi HAA na čelu s Karlom Mirthom hova: Croatia Press i Journal of Croatian pozvani su na simpozij posvećen 130. u izbjeglištvu izlazila na hrvatskome je- Studies, koji još uvijek izlazi. Ta činje- obljetnici Hrvatskoga narodnog preporo- ziku. Karlo Mirth djelovao je skoro deset nica svjedoči koliki su ugled uživale te da u ožujku 1966. u organizaciji Matice godina kao četvrti predsjednik Hrvatske dvije serijske publikacije odnosno Karlo hrvatske, Jugoslavenske akademije um- akademije Amerike i to od 1958. do 1968. Mirth i njegovi mnogobrojni suradnici. jetnosti i znanosti, uz sudjelovanje naj- Na tu je dužnost demokratskim putem Iseljena Hrvatska i Deklaracija o na- poznatijega hrvatskog pisca 20. stoljeća biran na osam godišnjih glavnih skup- zivu i položaju hrvatskoga književnog marksističkog opredjeljenja Miroslava ština Akademije. HAA je iznimno pri- jezika u izravnoj su povijesnoj relaciji Krleže, te najvišega predstavnika Kato- donijela proučavanju hrvatske literature, zahvaljujući djelovanju trojice viziona- ličke crkve u Hrvatskoj, kardinala Franje kulture i povijesti u Sjevernoj Americi. Za zasluge u radu Akademije Mirthu je prigodom 40. godišnjice njezina posto- Sućut HMI-ja janja dodijeljena titula doživotnoga po- Djelatnici Hrvatske matice iseljenika upućuju izraze duboke sućuti mnogobrojnoj časnog predsjednika. Mirthovoj obitelji - sinu Karlu A. Mirthu, koji sa suprugom Alison živi u gradu Forest S voljenom suprugom Mercedes od- Hillsu, u državi New York; Georgeu P. Mirthu, koji sa suprugom Lindom živi u gradu gojio je u Americi četvero djece, školuju- Saratogi, u državi Kaliforniji; dr. med. Mariji Christini Mirth iz grada Farmingtona, u dr- ći ih na uglednim sveučilištima. Među- žavi Connecticut; te dr. med. Anni Mariji Mirth koja sa suprugom Davidom živi u gra- tim, nosio je jednu bolnu ranu na srcu du Sterlingu, u državi Massachusetts te unučadi. jer svoje roditelje i rodni Otočac nikad Bogdan Radica i Karlo Mirth, nije smio posjetiti tijekom komunistič- New York, 1984. ke vlasti SFRJ, a roditelji su u međuvre- menu umrli ne vidjevši svoga sina Karla. Uzoran suprug, otac i djed imao je iznimno uspješnu poslovnu karijeru, iako je veliki dio životne energije volonter- ski posvetio aﬁrmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta u svijetu – za što je primio nakon osamostaljenja Republike Hrvatske visoka državna od- ličja od prvoga hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana i to Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića i Red hrvatskoga pletera.

CROATIA PRESS Samo publikaciju Croatia Press (koju je pokrenuo 1947. u Rimu, a koja je nakon 33 godine prestala izlaziti u New Yorku 1980.) – upućeni smatraju našom dvo- jezičnom nacionalnom bibliografskom riznicom informacija. Ukupno je iziš- MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 29 Obilježavanje desete godišnjice izlaženja lista “Journal of Croatian Studies”, New York, 1970.

učilišnoj knjižnici u Zagrebu koje su, uz one ostalih uglednih hrvatskih iseljenika diljem svijeta, obogatile fond iselje- ničke literature u toj instituciji. Osobi- to je zanimljiva korespondencija Karla Mirtha s Ivanom Meštrovićem i drugima pohranjena u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Iz Mirthove pošiljke našoj glavnoj knjižnici nacionalni knjižni fond obogaćen je za 210 naslova – primjerice Sabrane pjesme Viktora Vide, Domovin- Šepera. Činjenica je da je najbrže reagirao mija objavila je 19. travnja 1967. Izjavu ska riječ Ante Kadića, U suvremenom ka- prema našoj dijaspori povjesničar Tuđ- kojom je podržana Deklaracija o nazivu osu Joze Kljakovića, A History of Croatia man, otišavši još tog ljeta iseljenicima u i položaju hrvatskoga književnog jezika, Stjepana Gažija ili Colloqui con Gugliel- Ameriku - sastavši se s vodstvom Akade- koju je 15. ožujka te godine u Zagrebu me Ferrero Bogdana Radice itd. mije i to Mirthom, Matom Meštrovićem potpisalo osamnaest istaknutih institu- Hrvatski narod pamtit će Karla Mirt- i Jarebom. Slavni pisac Miroslav Krleža cija SR Hrvatske koje su se bavile hrvat- ha kao velikana hrvatske kulture koji se također je bio član Odbora Matice ise- skim jezikom te 140 najistaknutiji pisaca perom borio za slobodu hrvatskoga na- ljenika. Stoga se ti događaji pamte kao i jezikoslovaca u Hrvatskoj. roda diljem anglosaksonskoga svijeta. prvi te vrste nakon Drugoga svjetskog Njegov rodni grad za sada mu se odužio rata. Simpozij je doživljen kao želja za DONATOR NSK samo skromnom skulpturom s njegovim oživljavanjem političkoga pluralizma u Publicist Karlo Mirth poznat je i kao isklesanim likom na kamenom kubusu SR Hrvatskoj te manifestacija hrvatske donator - hrvatska javnost sigurno će u Gačanskome parku hrvatske memori- nacionalne solidarnosti. No, simpozij je ga pamtiti po mnogobrojnim donacija- je, koju je inicirala i organizirala Kate- odmah žigosala jugoslavenska komuni- ma knjiga i časopisa Nacionalnoj i sve- dra Čakavskog sabora. Q stička vlast. Hrvatski intelektualci oku- pljeni oko Akademije pokušali su, unatoč ENG Karlo J. Mirth – a great ﬁgure in Croatian culture, with roots in the Lika region – was recent- okolnostima, nakon sredine šezdesetih ly laid to rest in Farmington (Connecticut, USA). His creative work over a period spanning more godina nastaviti suradnju sa znanstve- than ﬁfty years is woven into the fabric of Croatian cultural activity among 20th century Croatian nicima u Hrvatskoj. Mirthova Akade- political emigrants in North America.

ISELJENIČKE VIJESTI HHRVATI IZ MAINZAA NASTUPALI U ZAGREBU ZAGREB - Članovi zbora i tambu- otpjevali “Narodi nam se”. Sam raškog orkestra Hrvatske kultur- koncert ima cilj očuvati kulturne zajednice Mainz u povodu iz- ne i vjerske vrijednosti te priku- davanja nosača zvuka s božićnim piti sredstva za obnovu zagre- pjesmama pozvani su na božićni bačke katedrale. Na koncertu koncert u Veliku Goricu. je bilo prisutno oko 5.000 ljudi. Na koncertu u Velikoj Gorici uz Društvo iz Manza primio je i 25 folklornih društava i zborova gradonačelnik Grada Zagreba s velikogoričkog područja na- Milan Bandić. U prijateljskom stupila su i dva gostujuća zbora: razgovoru gosti iz Njemačke HKZ Mainz i ženski zbor Hrvat- pohvalili su blagdanski izgled skoga kulturnog društva Dunav i ugođaj grada, posebno Trga iz Vukovara. bana Jelačića, Zrinjevca i Tomi- Uza žive jaslice, mnogobrojni ćeve ulice. Zaželjevši im ugodan zborovi, folklorna društva, tam- boravak, gradonačelnik je pod- buraški orkestar i solisti bili su dio zajedničkog slavlja Bo- sjetio kako prijateljstvo dvaju gradova datira iz 1967. godine žića i svojim nastupom oduševili publiku (oko 1.000 ljudi). te da će Grad Zagreb, kao i dosad, dati potporu projektima Tijekom boravka u Zagrebu HKZ Mainz bio je prisutan i Hrvatske kulturne zajednice. Uz prigodne blagdanske po- na 25. humanitarnome božićnom koncertu u zagrebačkoj klone, gosti su gradonačelniku otpjevali i jednu od božić- “Ciboni” gdje su se pridružili velikom zboru s više od 1.500 nih pjesama koje izvode na koncertu, a gradonačelnik im je sudionika koji su u narodnim nošnjama na kraju koncerta poklonio monograﬁju Zagreba. (Katica Vraneša)

MATICA www.matis.hr 30 siječanj-veljača/january-february 2014. RAZGOVOR SA ŽELJKOM BATARILOM, RAVNATELJEM HRVATSKIH SVJETSKIH IGARA 2014. Neka Igre počnu!

“Kada netko prijeđe tisuće kilometara kako bi možda prvi put vidio domovinu svojih pradjedova i ako smo mi kao organizatori bili tome povod – znači da smo uspjeli!” ističe Željko Batarilo

Razgovarala: Željka Lešić Snimke: Arhiva HSK Željko Batarilo azgovarali smo s voditeljem Hrvatskih svjetskih igara (HSI) Željkom Batarilom, Rkoji je predstavio ovaj veliki i glavni projekt Hrvatsko- ga svjetskog kongresa (HSK), a koji se u Zagrebu održava od 21. do 26. srpnja i koji će okupiti mlade iz cijeloga svijeta, sa svih kontinenata. Vjerujemo kako će to biti velika i nezaboravna sportska fešta na kojoj će se zajedno družiti iseljena i domovinska Hrvatska. No, prije predstavljanja projekta doznajmo tko je Željko Batarilo, inače veliki zagovornik hrvatskoga jezika u Austriji.

Molim Vas, predstavite se našim čitateljima. — Ja sam iz Slavonije 2008. godine došao u Austriju, u Beč, gdje sam pre- davač u nekoliko gimnazija te na jednome fakultetu u sklopu Bečkog sveučili- šta. Odmah sam se i u Austriji uključio u bogat, raznolik, kulturni i sportski život velike hrvatske zajednice. Godine 2011. bili značajni razlozi da me Izvršni od- Franju Pavića kao sportskoga direktora utemeljili smo HSK u Austriji i poče- bor HSK imenuje za ravnatelja Hrvat- i sve one vrijedne pojedince koji su se li s nekoliko važnih projekata od kojih skih svjetskih igara. nesebično žrtvovali da Igre traju i da su bih svakako izdvojio projekt “Hrvatski postavljene na zdravim temeljima. Tako je naš izbor”, kojemu sam voditelj, a nji- Što za Vas znači funkcija ravnatelja je i uloga ravnatelja deﬁnirana još 2006. me želimo promijeniti sadašnji položaj HSI-ja? s prvih Igara i tu nemamo potrebe ni- hrvatskoga jezika u Austriji, poglavito u — Voditi projekt u koji je uključeno šta mijenjati. Dakako, svaki voditelj ima sklopu nastave materinskoga jezika kao četrdesetak zemalja, tisuću natjecatelja svoju viziju i donosi novi zamah, vjetar sastavnog dijela austrijskoga obrazovnog u šesnaest sportova, prije svega je izni- koji može još više oplemeniti ovaj sja- sustava. Naime, ovdje čudom živi neka- mna čast i velika odgovornost. Nadam jan projekt. Od imenovanja sam ustraja- kav tzv. bosansko-hrvatsko-srpski jezik i se da ću svojim iskustvom i znanjem vao da Igre podignemo na veću razinu. on se podučava od najmlađe dobi pa sve opravdati ovo veliko povjerenje koje su HSK se kao organizator u prvim i dru- do akademske razine. Isto tako, oduše- mi iskazali čelnici Kongresa i da ćemo gim Igrama pokazao ozbiljan, profesio- vili su me i projekti globalnoga Kongre- zajednički iznjedriti ovu veliku zadaću nalan i sposoban organizirati ovakav za- sa pa se vrlo brzo uključujem u njihov na zadovoljstvo mnogih. htjevan projekt i sada je vrijeme da se u rad i postajem član Izvršnog odbora. Još Igre značajnije uključe mnoge sportske sam u Hrvatskoj bio izrazito aktivan u Koje su sve dužnosti ravnatelja institucije, a onda i državne. Iako je glav- organizaciji značajnih manifestacija jer Igara? Što spada u Vaš djelokrug ni cilj Igara druženje i dolazak mladih sam radio u turističkim zajednicama ne- rada? hrvatskog podrijetla u svoju domovinu, koliko gradova, a kao bivši sportaš na- — Uvijek volim pohvaliti rad dru- sportski dio jako je važan. Kada sudac stavio sam se baviti nogometom sudeći gih, pa tako i mojih prethodnika, na- označi početak utakmice, kada adre- u austrijskoj nogometnoj ligi. Sve su to šega Juru Striku kao bivšega ravnatelja, nalin proradi, tada se ponekad zabora- MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 31 ve ovi uzvišeni ciljevi. Zato moramo i u državnih, kulturnih, znanstvenih i sport- i studente Zagrebačke škole ekonomi- ovome sportskom smislu uložiti značaj- skih institucija. Onda slijedi uži tim koji je i managementa koji će nam isto tako ne napore, načiniti takve okvire, pravila, je u izravnoj komunikaciji s ravnateljem puno pomoći kao volonteri. Za ovakvu sustav natjecanja i sl. kako bismo otklo- Igara i djeluje u uredu Igara koji imamo organiziranost uvelike smo zahvalni mr. nili sve možebitne dvojbe. Velik broj na- u Vašoj cijenjenoj kući. Odlično funkci- Marinu Knezoviću, ravnatelju HMI-ja, cionalnih institucija, sportskih saveza i oniramo! U tom užem timu je Mijo Ma- koji nam je ustupio prostor za naš ured pojedinaca koji su se priključili Igrama, rić iz Njemačke koji je kao predsjednik pa ovdje imamo odlične uvjete za rad. osobe koje se sudjelovale u organizaci- HSK ujedno i predsjednik Organizacij- Tu obavljamo sve aktivnosti i sastanke ji svjetskih i europskih prvenstava, za- skog odbora, Franjo Pavić iz Njemačke užeg i šireg saziva Organizacijskog od- log su kvalitete. Imao bih još samo jedan kao sportski direktor Igara koji ima veli- bora. Ova suradnja koja je ostvarena s naglasak kao ravnatelj Igara, a u smislu ko iskustvo jer je organizirao prve i druge Maticom veseli nas jer je ogledni primje- onoga što moramo poboljšati. To je mar- Igre te je kao uspješan poduzetnik uvijek rak odlične povezanosti izvandomovin- keting, promocija Igara u Hrvatskoj i svi- tu, posebice u logističkom smislu. U ve- ske i domovinske Hrvatske. Od samoga jetu! Dakle, veća razina ukupne organi- likoj mjeri opremio je naš ured potreb- početka Vaša kuća i Vaše cijenjeno gla- ziranosti Igara kao državnoga projekta, nom informatičkom i ostalom opremom silo Matica prate sve aktivnosti u vezi s sportska i marketinška poboljšanja tri i na tome mu neizmjerno zahvaljujemo. Igrama i, vjerujete, mi u HSK znamo to su značajne smjernice koje kao ravna- Tajnica ureda je Ivona koja samozataj- vrednovati! telj stavljam Organizacijskom odboru. no, vrijedno i kvalitetno radi, a tu ste Vi Ravnatelj tu ništa ne može sam. Uži pa čije novinarsko dugogodišnje iskustvo i Koliko očekujete mladih iz onda i širi tim koji sada imamo jamac znanje obilato koristimo. Kao dugogo- iseljeništva? su kvalitete i uspjeha ovogodišnjih Igara! dišnja ravnateljica Domovinskog sjedi- — Malo ću se našaliti. Hrvati, nai- šta HSK i djelatnica HMI-ja imate sjajno me, bez obzira na to u kojem dijelu svi- Koji je Vaš uži tim s kojim razrađenu društvenu mrežu suradnika u jeta žive i bez obzira na to koje su navi- surađujete na realizaciji projekta svijetu i u domovini pa ste nam ključan ke i dobre osobine ‘pokupili’ iz zemalja HSI-ja? kamenčić u ovome našemu lijepome mo- u kojima žive, imaju genetski deﬁnirani — Utemeljili smo širi tim Organiza- zaiku. Ne smijemo zaboraviti naše naci- kod da za sve imaju vremena. Tako je i cijskog odbora koji se sada sastoji od pe- onalne koordinatore koji u svijetu pro- ovdje, a potaknuti iskustvom iz prvih i desetak članova, pojedinaca iz značajnih moviraju Igre, a uskoro ćemo uključiti drugih Igara znamo kako ćemo tek zadnjega dana prijavnoga roka znati ko- S Mijom načan broj natjecatelja. Ima, doduše, u Marićem (lijevo) predsjednikom tome puno i objektivnih razloga. Treba HSK-a dobro isplanirati dolazak iz udaljenih zemalja i doista nije jednostavno. Vjeruje- mo kako će se 1. svibnja, zadnjega dana za prijavu, pokazati da će ovogodišnje Igre biti najzastupljenije i po broju zemalja sudionica i po broju natjecatelja. Dakle, oko 800 do 1.000 natjecatelja iz 40-ak zemalja!

Tko se prvi prijavio? — Početkom rujna prošle godine za Igre u Zagrebu prvi se prijavio Kevin Ian Iurisevich, student iz argentinskoga Buenos Airesa, a nastupit će u odbojci. Podsjetit ću, prijave se najčešće ostvaru- ju preko nacionalnih koordinatora, ali mi imamo mogućnost izravnog prijav- ljivanja na našoj mrežnoj stranici: www. igre-zagreb2014.com

Kakva je suradnja s koordinatorima iz zemalja iz kojih sportaši dolaze? — Suradnja je dobra i ona će se još više intenzivirati kako vrijeme bude od- micalo odnosno kako se Igre budu pri- bližavale svome početku. Kada nam dođe

MATICA www.matis.hr 32 siječanj-veljača/january-february 2014. prijava preko Interneta, odmah je pro- sljeđujemo nacionalnom koordinatoru koji stupa u kontakt sa zainteresiranim natjecateljem i obavještava ga o svim pojedinostima. Na žalost, nismo utemeljili koordinatore u svim zemljama iz kojih objektivno možemo očekivati natjecatelje i na tome sada puno radimo jer vremena imamo sve manje. Stalo nam je da tamo gdje postoji značajan broj osoba hrvatskog podrijetla imamo natjecatelje, pa i u onim zemljama u kojima nije toliko izraženo hrvatsko izvandomovin- stvo da dobijemo natjecatelje barem u pojedinačnoj konkurenciji. Od 1. do 4. svibnja imat ćemo u Zagrebu sastanak sa svim nacionalnim koordinatorima kako bismo ih obavijestili o smještaju sudionika i svim pojedinostima vezanim uz Igre. Tada ćemo imati izvlačenje natje- cateljskih brojeva, skupina i sl. jer ćemo imati konačan broj prijavljenih. Vrijeme od zadnjega roka prijava pa do početka Igara je završna etapa i tada će se ova suradnja pojačati. Treba prikupiti svu dokumentaciju o natjecateljima, obaviti Mijo Marić, Niko Kovač, Željka Lešić liječničke preglede, dobiti pristanak ro- i Željko Batarilo na predstavljanju Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu ditelja za maloljetnike, organizirati osi- guranje... čeka nas još puno posla. catelja iz 40-ak zemalja za nekakav pro- greba, Zagrebačka nadbiskupija, Hrvat- Kako teče promocija Igara diljem jekt? A to Kongres ima! ska matica iseljenika, Hrvatski olimpijski svijeta i kako je organizirana? odbor, Hrvatski nogometni savez, goto- — Ona je organizirana preko nacio- Ustrojen je i veliki Organizacijski vo svi nacionalni sportski savezi, pojedi- nalnih kongresa odnosno koordinatora odbor HSI-ja, jeste li zadovoljni ne županije, gradovi i općine. i na njima je velika odgovornost jer će rezultatima dviju sjednica OO HSI- o njihovoj angažiranosti uvelike ovisiti ja? Vaš poziv mladima za sudjelovanje brojnost i sve ostalo vezano uz delegaci- — U Organizacijskom odboru ima- na Hrvatskim svjetskim igrama ju koja dolazi iz svake pojedine zemlje. mo više od pedeset predstavnika dr- 2014. u Zagrebu… HSK ima svoje nacionalne podružnice žavnih, vjerskih, kulturnih i sportskih — Da. Spomenuo sam dobri duh Iga- u 32 zemlje i to je velika snaga koje čak institucija. Čak kada bi svi oni pristupi- ra. Mladi su taj duh, zanos, polet. Kada niti mi u Kongresu ponekad nismo svje- li Igrama na potpuno deklarativnoj ra- netko prijeđe tisuće kilometara kako bi sni. Zahvaljujući toj velikoj bazi mi se zini (što nije slučaj), bili bismo jako za- možda prvi put vidio domovinu svojih možemo upustiti u ovakav projekt. Da- dovoljni. Oni nam jako puno pomažu i pradjedova i ako smo mi kao organi- kako, iz zemalja u kojima nemamo svo- s pravom su u organizaciji jer bez njih zatori bili tome povod – znači da smo ju podružnicu isto dolaze natjecatelji jer Igre ne bi mogle biti kvalitetne. Neobič- uspjeli! Neki dan jedna djevojka došla je tamo imamo nacionalnog koordinatora no mi je drago što su se Igre pokazale i u naš ured i prijavila se za Igre. Otac joj koji ne treba biti član Kongresa kao što postale pravom poveznicom izvadomo- je Čileanac, a majka Hrvatica. Bila je na i svi naši natjecatelji ne moraju biti čla- vinske i domovinske Hrvatske i što su prošlim Igrama i kaže kako se toga uvi- novi. Usuđujem se reći da Kongres kao pokazale u Hrvatskoj vrednovanje hr- jek rado sjeća i da nije bilo Igara nikada organizator Igara nakon objave kada i vatske dijaspore. Igre podupire svojim ne bi možda došla u Hrvatsku. Danas gdje se održavaju Igre već prvog dana visokim pokroviteljstvom predsjednik ona živi i studira u Hrvatskoj! Ovakvih ima zajamčenih 500 natjecatelja. To je RH dr. Ivo Josipović, zatim Hrvatski sa- je primjera jako puno i tako je naš cilj golema vrijednost koja pokazuje veliki bor, Vlada RH odnosno Državni ured za ispunjen. Svi ste nam dobrodošli i... neka autoritet Hrvatskoga svjetskog kongresa, Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grad Igre počnu! Q a on je bez sumnje izgrađen u dva deset- Zagreb, Turistička zajednica grada Za- ljeća koliko postoji kao organizacija. Bit ću opet neskroman pa upitati koja to or- ENG An interview with Željko Batarilo, head organiser of the Croatian World Games, about this ganizacija može oduševiti tisuću natje- major Croatian World Congress project, to be held in Zagreb from July 21st to 26th. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 33 NOVI ZELAND: PROSLAVA DVADESETE OBLJETNICE FOLKLORNOG ANSAMBLA “KRALJ TOMISLAV” IZ AUCKLANDA Veličanstvena proslava obljetnice

Osim umjetničkih voditelja, koreografa i obrađivača Sanje i Gorana Kačurova, koji su ujedno i autori ove priredbe, veliki doprinos dao je i prijatelj ansambla maestro Marijan Makar iz Zagreba čiji su rukopisi proslavili mnogobrojne ansamble te Tomislav Miličević i obitelj Starčević koji su pridonijeli kostimograﬁjom

Svi izvođači zajedno na pozornici

Tekst i snimke: FA “Kralj Tomislav” predstavili i mnogobrojni gostujući izvo- “Patria” oduševila je viškim kolendama, đači. FA “Hrvatska zora” iz Melbournea, a “Klapa Samoana” sastavljena od mla- prostorijama “Hrvatskoga čiji su članovi izvedbom “Prigorskih ple- dih Samoanaca interpretacijom pjesme kulturnog društva” u no- sova” izazvali prave ovacije, sudjelovali “Moja posljednja i prva ljubavi” raspla- vozelandskom Aucklandu su i u zajedničkim vokalnim izvedba- kala je sve prisutne u dvorani. Slavljenik Uodržan je u prosincu sve- ma. Tamburaši FA “Vukovar” iz Syd- FA “Kralj Tomislav” izveo je “Korčulan- čani koncert u povodu pro- neya upotpunili su orkestar “Kralj To- ske plesove”, “Plesove Valpova” te “Bu- slave 20 godina djelovanja tamošnjega mislav” zajedno s gudačkim kvintetom njevačke plesove”. Nastupila je i “Junior Folklornog ansambla “Kralj Tomislav”. iz “Auckland Youth Orchestra” te svojim grupe” u kojoj je čak 40-ero djece, izvev- Osim pjevačkog zbora, tamburaškog or- interpretacijama, sudjelujući u cijelom ši slavonske pjesme i plesove te ženska kestra i tri plesne skupine na sceni su se programu, zadivili sve prisutne. Klapa vokalna skupina pjesmom iz Hrvatskog

Goran Kačurov: “Sretni smo i ponosni” - Od njegova osnutka 1993. vodeći motiv svim čuvarima naše rujući u ono što radimo. Nedavno uspješno završena turneja tradicijske baštine bio je sačuvati i zaštititi hrvatski identitet u Hrvatskoj od Istre do Đakova, Zagreba i Hrvatskog zagorja u najudaljenijoj zemlji na svijetu, Novome Zelandu. Današ- bila je najljepši uvod u ovu slavljeničku godinu. Drugim riječi- njih gotovo 400 narodnih nošnji smještenih u potpuno novoj ma, odjek s nedavne turneje i dalje lijepo rezonira u dalekome garderobi te 15-ak tradicijskih instrumenata solidna su opre- Novom Zelandu. Svi naši gosti, ministrica Paula Bennett, vele- ma za vrlo zahtjevan i respektabilan repertoar, koji punog srca poslanik Novoga Zelanda u Italiji dr. Trevor Donald Matheson, redovito izvodi 100 aktivnih članova svih dobi našeg ansam- novozelandski, maorski te samoanski umjetnici oduševljeni su bla. Danas smo sretni i ponosni što se hrvatska pjesma čuje i prijemom, našim ljudima i našom zemljom, što nama novoze- na novozelandskoj televiziji i u školskim zborovima, što je na- landskim Hrvatima i te kako olakšava dijalog na svim instanca- dahnula i pripadnike drugih kultura i što je sve više zainteresi- ma. Usudio bih se reći kako više nismo usamljeni u promovira- ranih za naše programe. Stvaramo društvo sadržajima u kojima nju svih vrijednosti i ljepota iz naše domovine. Osim glazbene se njeguje tolerantnost i poštovanje, kao temelj za zadovoljno tradicije koju ovdje prilično uspješno promičemo, trudimo se i sretno društvo u cjelini. Prepoznale su to i mnogobrojne no- prepoznati koje nas kvalitete i posebnosti mogu još bolje po- vozelandske institucije te “The Trusts Community Foundation” vezati - rekao je nadahnuto nakon svečanog programa vodi- koji su nam značajno pomogli u izgradnji infrastrukture, vje- telj FA “Kralj Tomislav” Goran Kačurov.

MATICA www.matis.hr 34 siječanj-veljača/january-february 2014. MANJINSKA VIJEST

Mladi naraštaj FA “Kralj Tomislav” zagorja “Tiček”. Tako je FA “Kralj Tomislav” svojim svečanim PROSLAVE HRVATA U SOFIJI programom ostvario najviše izvedbene standarde, nadahnut BUGARSKA - Hrvatsko veleposlanstvo i Kulturno-prosvjetno ovom posebno svečanom prilikom. društvo Hrvata u Bugarskoj u prošloj 2013. godini održalo je u Grandiozni finale ovoga koncerta okupio je 20 svirača i 70 Sofiji dvije značajne manifestacije. pjevača-plesača u “Završnom kolu” Jakova Gotovca te izvedbi Prva manifestacija vezana je uz Božićni domjenak u organizaci- “Moja domovina” na samome kraju. Osim umjetničkih vodi- ji Veleposlanstva RH odnosno veleposlanice Alajbeg i supruga telja, koreografa i obrađivača Sanje i Gorana Kačurova, koji Stevensoma. Na prijemu su bili mnogi kulturni djelatnici zajed- su ujedno i autori ove priredbe, veliki doprinos dao je i prija- nica Hrvata. Bilo je vrlo svečano. Podijeljeni su i prikladni daro- telj ansambla maestro Marijan Makar iz Zagreba čiji su ruko- vi s hrvatskim obilježjima. Bila je to jedinstvena prilika za pre- pisi proslavili mnogobrojne ansamble te Tomislav Miličević zentaciju Hrvatske uglednim gostima, kao i njezinih proizvoda. i obitelj Starčević koji su pridonijeli kostimografijom. Ovako Manifestacija odnosno primanje održano je 19. prosinca, a na- ujedinjeni svojim talentima i izvrsnostima Sydney, Melbour- kon toga 21. prosinca priređena je priredba u organizaciji Pro- ne i Auckland ostvarili su najinspirativniji i najljepši glazbe- svjetno-kulturnog društva Hrvata, koje vodi Kristina Jankova, i no-scenski događaj za Hrvate na južnoj hemisferi. Voditelji Društva za očuvanje bugarske baštine. Priređen je koncert po- ansambala obećali su da će na sličan način nastaviti promo- svećen bugarskoj baštini i izložba pod nazivom: “Ljepote Hrvat- ciju Hrvatske i hrvatske kulturne baštine već sljedeće godine ske”. Prikazan je niz laminiranih fotografija o najljepšim grado- u Sydneyu. Svima je velika želja da na ovome događaju go- vima i prirodama koje ima Hrvatska. Gostovao je sofijski dječji stuje ansambl LADO, posebice hrvatskim folklorašima No- ansambl s bugarskim folklornim izvedbama i to u središnjem vog Zelanda i Australije. Q kinu u Sofiji. Bilo je veličanstveno, događaj za pamćenje, a tom prigodom podijeljeni su darovi i razmijenjena iskustva. Ovakvi događaji pridonose slozi i ljubavi između dvaju naroda koje veže zajednička povijesna nit. Bilo je prisutno najmanje sto pedeset posjetitelja. Posljednje godine oživjela je kulturna dje- latnost Hrvata u Bugarskoj. Hrvati i njihovo društvo tradicionalno pripremaju veliku izlož- bu o Zagrebu u konkatedrali u samoj Sofiji, za svetog Josipa. Bit će to jedna u nizu izložbi u suradnji s hrvatskom dijasporom iz Zagreba. (Ivica Jurjević)

“Klapa Samoana” sastavljena od mladih Samoanaca

ENG A gala concert was staged this past December at the premises of the Croatian Cultural Society in New Zealand’s Auckland to celebrate the 20th anniversary of the local King Tomislav Folklore Ensemble.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 35 BEČ: OBILJEŽEN DVOSTRUKI JUBILEJ 75. ROĐENDAN I 50 GODINA ZNANSTVENE KARIJERE NIKOLE BENČIĆA Simpozij u čast jedne od vodećih ličnosti gradišćanskih Hrvata

Prijatelji i dugogodišnji kolege znanstvenici referirali su na Benčićevo dugogodišnje djelo jer je on jedini gradišćanski Hrvat koji je član HAZU-a i koji već pola stoljeća proučava povijest i jezik gradišćanskih Hrvata

Mnogobrojni štovatelji lika i djela prof. Benčića

Slavljenik Napisala: Jelena Duvnjak prof. Benčić nju povijesti, kulture i književnosti gra- se obraća Snimke: Hrvatske novine publici dišćanskih Hrvata u trima državama. rvatski centar u Beču or- IZLAGAČI IZ ČETIRIJU DRŽAVA ganizirao je u povodu dvo- Gradišćanski Hrvat Nikola Benčić, ro- strukog jubileja (75. rođen- đen u Nardi (Mađarska) prije 50 godi- Hdan i 50 godina znanstvene na, doktorirao je disertacijom o veliko- karijere) Nikole Benčića, me gradišćanskohrvatskom književniku jedne od vodećih ličnosti gradišćanskih i rodoljubu Mati Meršiću Miloradiću. Hrvata i člana HAZU-a, dvodnevni sim- Sastavio je dvije zbirke Miloradićevih pozij tijekom koga smo mogli čuti više pjesama, uz to je širio svijest o njemu od trideset izlagača iz Austrije, Mađarske, kao pjesniku i znanstveniku. Kao peda- Slovačke i Hrvatske. Prijatelji i dugogo- gog širio je te spoznaje među pripadni- dišnji kolege znanstvenici tom su prili- cima narodne zajednice, na početku u kom referirali na njegovo dugogodišnje gimnaziji u Željeznome i na Pedagoš- djelo jer je dr. Nikola Benčić jedini gra- koj akademiji, a kasnije i na Bečkom dišćanski Hrvat koji je član HAZU-a i sveučilištu gdje je bio lektor i počasni koji već pola stoljeća proučava povijest i sveučilišni profesor. Za tisak je priredio jezik gradišćanskih Hrvata. Tijekom tih i sastavio bezbroj knjiga i napisao mo- godina pomogao je u otkrivanju i šire- numentalna djela, zapravo enciklopedi-

MATICA www.matis.hr 36 siječanj-veljača/january-february 2014. je o novinama i časopisima gradišćan- skih Hrvata, o hrvatskome kazalištu i “Vridne ličnosti iz vlašćih redov” igrokazu, kao i o književnosti. Javlja se Samosvist i pouzdanost ne samo velikih kulturnih i jezičnih zajednic kao i narodov i u svim hrvatskim medijima, počevši od držav, nego i nacionalnosti, narodnosti i narodnih grup se uz ostalo pokazuje i doka- Školskoga lista, preko Hrvatskih novina, zuje u tom kako zahadja sa svojimi zaslužnimi i istaknutimi ličnosti. Tako su se i gra- Gradišće Kalendara, do radija i televizije. dišćanski Hrvati uvijek pokusili dokazati u pokazivanju na to, koliko im značu i koliko Uz prvu hrvatsku radiodramu Benčić je su im vridne ličnosti iz vlašćih redov, ke su si stekle posebne zasluge i priznanja izvan, sastavio radioemisije sa slikama iz naše a pred svim i unutar vlastite narodne, kulturne i jezične zajednice. Član HAZU-a dr. Ni- prošlosti i sa stihovima iz književnosti. kola Benčić je bez sumlje jedna ovakova ličnost. A gdo ako ne on bi si zaslužio znan- Nikola Benčić angažiran je i u mnogim stveni simpozij još za živoga. (Petar Tyran) gradišćanskohrvatskim udrugama. Tako je član predsjedništva Hrvatskog akademskog kluba, predsjednik Hrvatskoga štamparskog društva i pokretač Znan- stvenoga instituta gradišćanskih Hrvata.

SAČUVAO SKROMNOST I LJUDSKOST Simpozij je započeo u petak, 22. studenoga, a uvodni referat svojemu dugogo- dišnjem kolegi posvetio je mr. Ivo Sučić s temom “Život i djelovanje na duhovnom i političkom raskrižju”. Sučić se osvrnuo u referatu na Benčićev život naglasivši da je tijekom znanstvenoga djelovanja Ni- kola Benčić znao sačuvati skromnost i ljudskost te se znao oduprijeti tome da postane samo “aparčik”. Uz to, Nikola Benčić bio je i izvrstan plesač koji je u Vitrina s Benčićevim knjigama mladosti “osvajao divojke”. Kao dugogo- dišnji profesor, Benčić se nikad nije hva- tao za jednostavnu tematiku, nego je uvi- bio osiguran za referate na temu simpo- Stjepan Šulek, Petar Tažky i mladi jek birao zahtjevnije teme. Osim što je zija, koji su bili razdijeljeni u četiri pa- Konstantin Vlašić objasnili su opseg Ben- pokrenuo mnogobrojne publikacije za nela. Referenti su bili: idejni inicijator čićeva rada i zasluga na području novi- učenike, Benčić je vrlo rado i vrlo često simpozija Alojz Jembrih, zatim Gerhard narstva, u osnivanju “Glasa” i “Novoga odlazio u domove Gradišćanaca gdje se Neweklowsky, Andrea Sapunar Kneže- glasa”, te njegovu suradnju sa zagrebač- pokazao kao izvrstan savjetnik i slušač vić, Sanja Vulić, Ivan Seedoch, Mijo Lon- kim institucijama kao što su HAZU i Na- njihovih problema. čarić, Zorka Kinda-Berlaković, Marija- cionalna sveučilišna knjižnica. Osim Sučića, referate i čestitke tog na Palatin, Edith Mühlgaszner, Stjepan Simpozij je završio referatima o zna- dana držali su i Jurica Čenar, Mijo Ka- Šulek, Konstantin Vlašić, Petar Tažky, čaju Benčićeva rada na području Mađar- ragić te Ingrid Klemenčič u ime Marka Tihomil Maštrović, Mikica Maštrović, ske, gdje je radio na jeziku i kulturi hr- Dekića. Ana Šoretić iznenadila je svoje- Radoslav Katičić, Ernest Barić, Sandor vatske manjine te usmene književnosti. ga mentora nesvakidašnjim poklonom. Horvath i Robert Hajszan. Nemoguće je nabrojiti sve zasluge U subotu je cjelodnevni program i djela ovoga iznimnog čovjeka pa ni VELIKE ZASLUGE IZNIMNOG dvodnevni simpozij nije dovoljan za to. ČOVJEKA Ipak, najvažnije je da je Nikola Benčić Teme referata bile su raznolike, a preda- bio i ostao skroman čovjek velikog zna- vači su se osvrnuli na Benčićeve radove čaja za gradišćanske Hrvate, čovjek čiji je - od znanstvenih, povijesnih do onih iz rad ujedinio i osvijestio važnost gradi- područja suvremene književnosti. šćanskoga jezika, književnosti i povijesti. Isto tako, bitan je i osvrt na područ- Djelo Nikole Benčića ostat će živi spo- je njegova pedagoškog djelovanja gdje menik budućim naraštajima i putokaz su se bivši studenti i kolege osvrnuli na u budućnosti gradišćanskih Hrvata. Q njegov rad na Bečkoj slavistici.

ENG The Croatian Centre in Vienna has organised a two-day symposium on the occasion of a double anniversary for Nikola Benčić (75th birthday and the 50th year of his scientiﬁc career), one Prof. Radoslav Katičić of the leading ﬁgures in the Gradišće (Burgenland) Croatian community and a member of the Croatian Academy of Sciences and Arts.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 37 ZAGREB: RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA MIROSLAVA KRALJEVIĆA 1885.  1913. U MODERNOJ GALERIJI Stota obljetnica smrti često neshvaćenoga umjetnika

O Kraljevićevu značaju u hrvatskoj umjetnosti i snažnom utjecaju na generacije umjetnika svjedoče njegove slike, crteži, graﬁke i skulpture nastale u nepunih šest godina intenzivnog stvaralaštva, od Požege preko Beča, Zagreba i Münchena do Pariza

do skulptura s hedonističkim sižeima, introspektivnih autoportreta i portreta članova obitelji te ruralnih prizora s la- danjskog imanja pl. Kraljevića. “Unatoč golemoj prisutnosti njegova stvaralaštva u literaturi i na izložba- ma, Kraljeviću su se rijetko organizirale retrospektive pa je ovo prva nakon 52 godine, ali i prva koja će putovati diljem zemlje i u inozemstvo”, rekla je Biser- ka Rauter Plančić, ravnateljica Moder- ne galerije, na konferenciji za novinare. “O stotoj obljetnici njegove smrti željeli smo mu obilježiti opus na nacionalnoj razini, počevši od Požege, gdje smo dali hommage njegovoj zavičajnoj sredini”, napomenula je Rauter Plančić najaviv- ši da u travnju, nakon Zagreba, izložba odlazi u Veneciju, u Ca Pesaro gdje je i Muzej moderne umjetnosti, a zatim i u Split, Osijek i Dubrovnik.

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Snimke: Arhiva Moderne galerije Zagreb

totu obljetnicu smrti Miroslava Kraljevića zagrebačka Moder- na galerija obilježava najvećom Sretrospektivom ovog umjetnika, a nakon premijernog izda- nja u Požegi izložba je od 19. prosinca postavljena u dvanaest dvorana prvoga kata galerije. O Kraljevićevu značaju u hrvatskoj umjetnosti i snažnom utjecaju na generacije umjetnika svjedoče njegove slike, crteži, graﬁke i skulpture nastale u nepunih šest godina intenzivnog stvara- laštva, od Požege preko Beča, Zagreba i Münchena do Pariza. Obuhvaćena su djela raznih motivskih i stilskih značaj- ki, od pariških veduta, portreta i crte- Predsjednik Josipović s jednim od autora izložbe Zvonkom Makovićem razgleda izložbu ža koketa, plesačica i budoarskih scena,

MATICA www.matis.hr 38 siječanj-veljača/january-february 2014. MIROSLAV KRALJEVIĆ (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.) Miroslav Kraljević rođen je u Gospiću 14. prosinca 1885., kao potomak stare slavonske plemićke obitelji i loze Kraljevića iz sela Drage pokraj Požege, mjesta koje će u njegovu kratkom, ali stvaralački ispunjenom životu zauzeti važno mjesto. Već kao zagrebački srednjoškolac radi crteže olovkom i pastelom te male akvarele, no 1904. odlučuje se za studij prava u Beču. Ipak, već dvije godine kasnije slikarstvo odabire kao svoj životni poziv, a na münchenskoj akademiji, u klasi Huga Habermanna, susreće Josipa Račića i Vladimira Becića. Zbog oporbenih stajališta prema akade- mizmu ta će trojka hrvatskih slikarskih velikana ubrzo dobiti popularni naziv ‘Hrvatska škola’. Svoj istančani graﬁzam Kraljević obogaćuje tonom i izvrsnim osjeća- jem za odnose svjetla i sjene, što savršeno odgovara njegovu osjet- ljivom temperamentu, sposobnome osjetiti i iskazati iznimnu radost, ali se ubrzo preobraziti i u najdublju melankoliju. Svake praznike pro- vodi u Požegi, u koju su se u međuvremenu preselili njegovi roditelji. Tamo nastaju neke od najzrelijih slika toga Kraljevićeva stvaralačkog razdoblja - Krave na paši, Bik, U staji. Ostvarene širokim potezima i oš- trim kolorističkim kontrastima, one govore o Kraljevićevu slikarskom rukopisu te o mladoj osobi sklonijoj da bude slikar vlastitog podne- blja, prirode i životinja nego građanske salonske atmosfere. U Požegi Autoportret s nastaje i jedan od njegovih najboljih autoportreta. Tada stvara i an- psom, 1910. tologijska djela hrvatskog slikarstva kao što su Portret tete Luike, Dje- vojčica s lutkom i portreti majke i oca te požeški krajolik slikan u ple- 1912. godine vraća u domovinu. Tu priređuje svoju jedinu samostalnu nerističkom ugođaju pod impresionističkim utjecajem. izložbu, u galeriji Ulrich u studenome 1912., a zatim odlazi na liječe- Želja za upoznavanjem impresionista odvodi mladog Kraljevića 1911. nje u sanatorij Brestovac. Upravo na tim posljednjim djelima uočljiva u Pariz, gdje najprije pomno istražuje crtež, a zatim radi mnogobroj- je cezannovska razrada motiva i bavljenje konstrukcijom i kubistič- ne skice pariških ulica, kavana i baletnih predstava. Osjećaj za grote- kim istraživanjem, u čemu ga prekida smrt. sku i ekspresionistički iskaz doći će do izražaja upravo na tim slikama. S nenavršenih 28 godina umro je u Zagrebu 16. travnja 1913. od su- Kasnije, u vlastitome pariškome radnom prostoru, stvara svoja naj- šice. Miroslav Kraljević, jedan od začetnika hrvatskoga modernog sli- bolja djela: Autoportret s lulom te Mali autoportret s paletom. Te slike karstva te gotovo najsvestraniji umjetnik s početka našeg stoljeća, po- svjedoče o Kraljevićevoj slikarskoj zrelosti, ali i o bolesti zbog koje se kopan je u obiteljskoj grobnici u Požegi.

POSLJEDNJA GODINA ŽIVOTA Voditelj autorskog tima Zvonko Maković posebnim izazovom smatra što izložba neće poslužiti samo za novo čitanje tog stvaralaštva, već će se ono revalorizirati i tražit će se novi utjecaji. “Želio sam ga prikazati našim suvremenikom i proči- tati kao ishodište i bazu modernog slikarstva te ga napraviti protagonistom europskog slikarstva kasnog 19. i ranog 20. stoljeća te naći referentne točke koje ga povezuju s važnim događajima u europskom slikarstvu”, ustvrdio je Mako- vić. Prema njegovim riječima Kraljević je dugo bio neshvaćen, kritičari ga nisu pročitali kao kozmopolita, vrlo dobro obrazovanog i odgojenog čovjeka koji je unio europski duh svog vremena, već su ga gledali kao dokonog bonvivana i gospodsko dijete, no uzme li se u obzir da je najvredniji dio njegove umjetno- Dio izložbe je multimedijalan i uz pomoć 3D mappinga sti zbijen u vremenski interval od samo MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 39 Bonvivant, 1912. U kavani, 1912.

jedne, posljednje godine njegova života, lemog autorova opusa i različitog načina ga naglašava neke segmente Kraljevićeva tada i snaga te umjetnosti ima zaista po- izražavanja. “Na njoj se pokušava doča- stvaralaštva, poput pogleda, ﬁgure, ero- sebno značenje. rati atmosfera gradova u kojima je živio, tike, a koje posjetitelj možda ne primije- Kreativni direktor likovnog postava, donose se citati povjesničara umjetnosti ti dok razgleda izložbu”, napomenuo je. akademski slikar i kipar Ante Rašić, re- koji su se njime bavili, a dio izložbe je Izložbu prati katalog s više od 200 kao je da je izložba kompleksna zbog go- multimedijalan i uz pomoć 3D mappin- reprodukcija i na 285 stranica, sa struč-

Kraljević s kolegama u Münchenu 1907. Parc du Luxembourg, 1912.

MATICA www.matis.hr 40 siječanj-veljača/january-february 2014. Županija Međimurje prepoznala je vrijednost projekta ECO HERITAGE TASK Portret tete Lujke, 1911. FORCE (EHTF) te će biti domaćin mladima hrvatskog podrijetla (ukupno ih je 35), koji dolaze iz čitavog svijeta dobrovoljno raditi na očuvanju hrvatske nim tumačenjima djela i znanstvenim prirodne i kulturne baštine. tekstovima, među ostalim, o velegradu i Projekt je u ovih dvadesetak godina realiziran gotovo u svim krajevima Hr- animalistici u Kraljevićevu slikarstvu te vatske (više o samom projektu EHTF-a na našim web stranicama). Iznimno njegovu odnosu prema Požegi. nas veseli što će mladi ove godine upoznati i Međimursku županiju. Izbor od 190 izložaka, među koji- Na sastanku u petak 17. siječnja 2014. u Čakovcu dožupanica Sandra Her- ma su i ‘U kavani’, ‘Autoportret sa psom’, man i voditeljica projekta Nives Antoljak dogovorile su osnove, a to je: da- ‘Autoportret s lulom’, ‘Bonvivant’ (Portret tum održavanja EHTF-a od 27. srpnja do 14. kolovoza 2014.; smještaj u uče- Arsena Masovčića), ‘Podvezica’, ‘Olimpi- ničkom domu u Čakovcu; izlete; a poslovi će se sljedećih mjeseci definirati s ja’, ‘Mala s bebom’, ‘Luksemburški park’, obzirom na potrebe mjesta u ovoj županiji. ‘Golgota’, napravljen je iz fundusa Mo- Zašto taj termin? Nadamo se da će mladi koji dolaze na Hrvatske svjetske derne galerije, Kabineta grafike HAZU-a, igre u organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa i suorganizaciji HMI-ja, MSU-a i MUO-a te galerija i muzeja u Ri- koje se održavaju u Zagrebu od 21. do 26. srpnja 2014. željeti produljiti bo- jeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Dubrov- niku i mnogobrojnih privatnih zbirki. ravak u domovini svojih predaka. Boravak u Međimurju (grad Čakovec) za U povodu te retrospektive, koja će njih je besplatan, a organiziran im je put do tamo i natrag, izleti tijekom vi- biti otvorena do 6. travnja, Moderna gale- kenda na more, tečaj hrvatskoga jezika, dramska i internetska radionica. rija organizira muzejsko-pedagoški pro- Zauzvrat, oni dobrovoljno rade na poslovima koje će im odrediti domaći- gram, likovne radionice za djecu i inte- ni. Upoznat će taj kraj, družiti se međusobno, ali i s mladima Međimurja. raktivna stručna vodstva. Q Vjerujemo da će nam se i ove godine, kao i prijašnjih, priključiti mladi iz najmanje 15 zemalja. ENG Zagreb’s Modern Gallery is celebrating the Sve nove obavijesti vezane uz EHTF možete i dalje pratiti na našim web stra- one hundredth’s anniversary of the passing of nicama www.matis.hr, a imate li pitanja slobodno se javite voditeljici pro- painter Miroslav Kraljević (1885 – 1913) with jekta Nives Antoljak na e-mail: [email protected]. Želite li se prijaviti, poslat the greatest ever retrospective exhibition of the artist’s work. The exhibition runs through će Vam pristupnicu. to April 6th and is on display across twelve halls on the first floor of the gallery.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 41 MLADA KONZULTANTICA MARIJA DURAKOVICH, AMERIČKA HRVATICA KOJA SE VRATILA U DOMOVINU SVOJIH RODITELJA Povratnica koja savjetuje povratnike

“Kad god bih odlazila iz Hrvatske nakon ljetnih praznika plakala bih u avionu ne zbog tuge što je ljeto završilo i što škola uskoro počinje, nego zato što napuštam zemlju u kojoj sam se dva mjeseca osjećala više kod kuće nego u rodnome SAD-u”

Slavonije još prije 40 godina, a zatim je sam i čitač na hrvatskoj misi. Uz to, po- povukao i moju majku, Katu, dipl. eko- hađala sam i tečaj folklora te putovala nomisticu iz Zagreba u SAD. Nakon što sa svojim “kolom” u New York na Tam- su moji roditelji dobili prvo dijete, moju burafest - festival folklornih društava iz sestru Barbaru, koja je rođena trajno cijele Amerike. Osim hrvatskih pikni- hendikepirana, povratak u Hrvatsku više ka, često smo se družili po kućama na- nije bio prioritet budući da je sestrino ših prijatelja Hrvata. Moji roditelji do- stanje zahtijevalo posebnu medicinsku bro su se integrirali među Amerikance, skrb koja je u to vrijeme bila dostupna njihovi najbolji prijatelji su bili Ameri- jedino u SAD-u. Nakon završetka sred- kanci, ali su paralelno njegovali i čuvali nje škole obrazovanje sam nastavila na hrvatsko domoljublje, na čemu sam im University of Michigan, gdje sam nakon vrlo zahvalna. Tijekom Domovinskoga četiri godine diplomirala paralelno an- rata stalno su se organizirale dobrotvorne glistiku i psihologiju. Odmah nakon di- akcije u koje smo uključivali i naše pri- plome upisala sam magisterij, koji sam jatelje Amerikance. Sjećam se kad sam završila u jednoj godini, stekavši kvaliﬁ- s majkom išla po američkim kućama i kaciju Master of Arts in Education. Svo- tražila od njih da potpišu peticiju za za- ju karijeru započela sam u Atlanti gdje ustavljanje rata u Hrvatskoj. U vrijeme sam dvije godine radila kao profesorica engleskoga jezika u srednjoj školi te istodobno obnašala funkciju trenera žen- skog atletskog tima. Otkad živim u Za- grebu radila sam različite poslove, poput Marija Durakovich profesorice engleskoga jezika, specijali- u uredništvu Matice stice za razvoj ljudskih resursa u jednoj domaćoj IT tvrtki, urednice i novinarke Razgovarala: Željka Lešić Snimke: Iz na HRT-ovu radijskome programu Glas obiteljskog albuma Marije Durakovich Hrvatske itd. Trenutno radim kao konzultantica za obrazovanje u jednoj mla- eđu volonterima koji su doj konzultantskoj tvrtki A-Linku koja se javljali u Ured Hr- se, među ostalim, bavi i savjetovanjem vatskih svjetskih igara u potencijalnih povratnika iz iseljeništva. MMatici pozornost je pri- vukla mlada obrazova- Je li Vaša obitelj sudjelovala u na Marija Durakovich, 31-godišnjakinja društvenome životu hrvatske rođena u Detroitu. No, tko je naša sugo- zajednice? vornica koja je iz SAD-a došla živjeti u — Okupljali smo se oko Hrvatske domovinu svojih roditelja koju oboža- župe sv. Lucije u Troyu, Michigan (pred- va i u kojoj želi graditi svoju karijeru? građe Detroita), te ponekad u Windsoru (Kanada). Nikada neću zaboraviti prvu Molim Vas, predstavite se našim proslavu hrvatske državnosti na kojoj čitateljima. sam bila odjevena u narodnu nošnju i — Rođena sam i odrasla u Detroitu, na kojoj smo mi djeca čitali pjesme o gradu u koji je moj otac Stjepan došao iz iseljeništvu. Tijekom srednje škole bila S bratićem u narodnoj nošnji

MATICA www.matis.hr 42 siječanj-veljača/january-february 2014. U indijanskom rezervatu Na Task Forceu u Trstenom 2001. druge godine rata u Hrvatskoj nisam potez, nisam uopće razmišljala što ako dok sam tu, ne osjećam potrebu tražiti dobila poklon za Božić, već su moji ro- ne uspije, što ako se želim rastati s Hr- sreću drugdje. Trajno sam se preselila u ditelji za te novce kupili poklon djetetu vatskom i što ako me ona odbije nakon Hrvatsku 2008. kada sam shvatila da ako u tada ratnoj Hrvatskoj. što ja dođem. Ovo mogu razumjeti samo to ne ostvarim tada, sa svojih 26 godina, oni koji su se na sličan način zaljubili u onda možda nikada neću. Jednostavno Kada ste donijeli odluku o dolasku Hrvatsku. Naravno, nije sve bajno u Hr- sam odlučila da to moram napraviti pa u Hrvatsku i što Vas je potaknulo vatskoj, ali volim sve što hrvatska bašti- kako god ispalo. Srećom, i moji roditelji na dolazak? na pruža nama i ne želim da išta od toga bili su u prilici pratiti me pa su oni mene — Oduvijek sam imala tu želju. Kad izumre. Također volim vidjeti domolju- slijedili, zaključivši što će u Americi ako god bih odlazila iz Hrvatske nakon pra- blje koje unatoč raznim događajima ne sam ja ovdje. znika plakala bih u avionu ne zbog tuge posustaje. Unatoč tome što smatram da što je ljeto završilo i što škola uskoro po- su Hrvati zatvoreniji prema novim ljudi- Gdje živite i što radite u Hrvatskoj? činje, nego zato što napuštam zemlju u ma nego Amerikanci, otkrila sam jednu — Sretna sam što živim u Zagrebu kojoj sam se dva mjeseca osjećala više divnu otvorenost u ljudi koje sam ovdje u istom kvartu u kojem je moja mama kod kuće nego u rodnome SAD-u. Moja upoznala. Ti ljudi sada su mi prijatelji i odrasla, na Trešnjevci, gdje još uvijek živi konačna odluka o dolasku u Hrvatsku njihovo prijateljstvo još više me povezuje moja baka i rodbina s majčine strane. Vi- došla je nakon dugo godina razmišlja- s Hrvatskom. Možda zvuči smiješno, ali dim jedan poseban šarm u tom kvartu i nja. Kada sam se napokon odlučila na taj često si pokušavam zamisliti kako je on izgledao prije četrdesetak godina. Osim Marija s kolegicom toga, ove jeseni sam zbog posla prove- i kolegom na poslu la dulje vrijeme u Dalmaciji koja me je uistinu očarala. Danas se bavim obra- zovnim i karijernim savjetovanjem gdje pomažem mladim ljudima ostvariti obra- zovne i karijerne ciljeve, bilo da su ori- jentirani na domaće tržište ili na ostatak svijeta. Sretna sam što mogu iskoristiti kombinaciju svoje akademske naobraz- be, vlastitog odrastanja, života i rada u inozemstvu te povratka u Hrvatsku kako bih drugima mogla stručno i profesio- nalno pomoći u svim tim povezanim aktivnostima.

Kažete da se bavite savjetovanjem potencijalnih povratnika iz iseljeništva. Opišite nam pobliže Vaš rad. — Budući da smo u početku bili po- prilično opterećeni marketingom vlasti- tih usluga na domaćem terenu, a najviše s uslugama koje pružamo Hrvatima koji žele studirati izvan Hrvatske, tek smo nedavno krenuli koncipirati savjetovanje za MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 43 povratnike. Ono što smo postigli do sada jest da smo detaljno istražili preferenci- je mlađih hrvatskih generacija u dijaspori, baveći se pitanjima njihovih želja oko dolaska na dulje vrijeme u Hrvat- sku, pa i s mogućnošću trajnog prese- ljenja. Naravno, kao što smo i očekiva- li, veliki broj pokazuje izniman interes za to. Onima koji žele studirati u Hrvat- skoj pomažemo u vidu personaliziranog pružanja usluga savjetovanja o najboljim mogućnostima koje su dostupne. Tako- đer im pomažemo oko onih stvari koje nisu vezane uz sam studij, poput prona- laženja smještaja te davanja savjeta i pot- grebu (prijatelje, rodbinu i druge ljude reni smo da prostor postoji i za nas jer pore koja je svakoj osobi potrebna kada od povjerenja) na koje sam mogla raču- najveći naglasak stavljamo na persona- dođe u novi grad i kada se u nekim slu- nati, kao i na besplatno stanovanje kod liziranost, potpunu dostupnost i apso- čajevima nema kome obratiti. Ponavljam, svojih roditelja. No, bez obzira na njiho- lutnu posvećenost klijentu kako bi se ovaj set usluga je u samom začetku i tek vu pomoć, dosta sam toga morala nau- pronašlo dugoročno najbolje rješenje. se počinje koristiti, no izgleda vrlo obe- čiti i iskusiti sama, što je bilo dugotraj- Želim napomenuti kako sam suinici- ćavajuće. Premda ne vidim ništa loše u nije nego što sam očekivala. jator projekta stvaranja mreže (budu- tome što mnogi Hrvati odlaze van ste- ćih) stručnjaka iz dijaspore i onih iz ći nova iskustva, bilo to u vidu posla ili Koji su ciljevi toga konzultantskog Hrvatske koji su otišli studirati u ino- obrazovanja, ono što me je jako pogo- rada i koje ste rezultate postigli? zemstvo. Cilj je umrežiti te dvije sku- dilo jest da se među njima nalaze i mla- — Cilj ovog rada jest osvježiti i obo- pine kako bi se stvorio krug ljudi koji di povratnici koji su prvo željeli ostati u gatiti znanje i iskustvo naših ljudi, bilo će surađivati i pomagati jedni drugima Hrvatskoj za stalno, ali im Hrvatska nije onih koji odlaze u inozemstvo ili onih u traženju angažmana, projekata, posla, dala tu mogućnost. Dakle, unatoč njiho- koji dolaze u Hrvatsku. Smatram da se internshipa itd., kao i podijeliti iskustva vim visokim kvaliﬁkacijama, bogatom međunarodno iskustvo mora maksimal- i znanje. Naša je vizija u A-Linku djelo- iskustvu izvana te iskrenom pristupu no iskoristiti, a to se često ne ostvaruje vati dvosmjerno jer samo tako možemo prilikom traženja posla, nisu ostvarili zbog niza razloga, među kojima je i nedo- omogućiti ‘priljev mozgova’. dovoljan prihod za ostanak. Vrlo je vje- voljna povezanost zajednica s matičnom rojatno da bih se i ja našla u toj skupini državom, bilo to zbog manjka pristupač- Što mislite o Hrvatskim svjetskim da nisam imala svoju mrežu ljudi u Za- nih informacija ili zbog vlastitog nesna- igrama i na koji se način želite laženja u potpuno novoj okolini, a to se uključiti u projekt? najviše odnosi na studente koji dođu iz — Moram priznati, moja prva reak- dijaspore studirati u Hrvatsku. Istodob- cija kad pomislim na tu manifestaciju no vidim iznimnu važnost u osvještava- je ‘zašto toga nije bilo kad sam još bila nju hrvatske javnosti o pogodnostima i u Americi i kad sam se aktivno bavila korisnosti primjene međunarodno ste- atletikom?’ Šalu na stranu, mislim da je čenog znanja na domaćem tržištu. Pri- ovakva manifestacija iznimno korisna i mjerice, netko iz dijaspore tko je stekao zanima me koliko drugi narodi organi- znanje radeći na nekoj ključnoj funkciji ziraju nešto slično s njihovom dijaspo- u velikoj tvrtki sigurno ima nešto zna- rom budući da prvi put čujem za tako čajno za podijeliti sa sličnim tvrtkama u nešto. Jako se veselim tom događaju i že- Hrvatskoj. Isto je s malim poduzetnici- lim se uključiti na bilo koji način, pose- ma i obrtnicima koji dolaze iz inozem- bice kako bih postigla što više kontaka- stva jer sigurno imaju znanje o praksama ta s našom dijasporom. Naravno, zbog koje bi se dale primijeniti na hrvatskom moje profesionalne djelatnosti veseli me tržištu. Moram napomenuti kako mi u što bih mogla stupiti u kontakt sa što više A-Linku zaista pozdravljamo nedavno naših ljudi kako bih im objasnila iz prve osnivanje Ureda dobrodošlice i sve ja- ruke što radim te kako im mogu biti od čih veza između iseljenika i domovine. pomoći ako se ikada odluče na povra- Želimo pomoći u tom procesu, a uvje- tak u domovinu. Q

Vjenčanje Kate i ENG Among the volunteers that have enlisted to work at the oﬃce of the Croatian World Games Stjepana Durakovicha, Detroit 1979. in the CHF building is 31-year-old Marija Durakovich, a young returnee and who also works as a consultant to other potential returnees.

MATICA www.matis.hr 44 siječanj-veljača/january-february 2014. ( S ) K R E T A N J A

Nije ovdje riječ o jednostranoj medijskoj redukciji na smaknutog emigranta Stjepana Đurekovića, nego je riječ o više od stotinu žrtava i cijeloj sustavnoj mašineriji ubojica, atentatora i otmičara bivšega režima

granta Stjepana Đurekovića i na uplete- nosni udbaš, dok je spavala na zadnjem nost u to Josipa Perkovića, Zdravka Mu- sjedalu automobila, pucao ravno u lice. staća i Ivana Lasića, nego je riječ o više To ne možemo vidjeti ni u ﬁlmovima o od stotinu žrtava i cijeloj sustavnoj maši- najokrutnijoj talijanskoj maﬁji. Očito je neriji ubojica, atentatora i otmičara biv- to ista staljinistička špranca Jakova Bla- šeg režima. Vidljivo je kako se oko ovoga ževića koji je i pred smrt rekao da bi on jednog slučaja dignula na noge ista ma- “i danas” jednako osudio kardinala Aloj- šinerija onih koji su pripadali nasilnim zija Stepinca! I jedan i drugi propustili komunističkim strukturama vlasti, koja su priliku da požale zbog zločina iz nji- sada pere sebe i lice Udbe, prikazujući hovih redova i ne ostanu u nacionalnoj udbaše u svetačkome narodnom ruhu! povijesti sinčići šefa sovjetske političke Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska Pa nećemo valjda očekivati od te ubilačke policijske zloglasnog Lavrentija Pavlovi- ([email protected]) bratije da sada sjedi skrštenih ruku?! I na ča Berije! Istina, neki od njih za kajanje UN-ovu tribunalu u Den Haagu osvje- imaju još vremena! dočili su se za muljanja i krivotvorenje Sada je HSK pustio “urbi et orbi” pe- im se nakon Oluje država dokumenata te iste bratije. To nije doš- ticiju na više jezika tražeći da najpri- Hrvatska malo učvrstila, lo samo do njemačkih vlasti, nego i do je vlade RH i BiH konačno istraže sva a prigodom 3. konvencije njemačkih medija, pa i jedni i drugi već ubojstva komunističkoga režima te da Hrvatskoga svjetskog kon- računaju s montažama i u ovom slučaju! se određenim modelom lustracije dođe gresa (HSK) u srpnju 1996. Iz Perkovićeva reklamnog intervjua do svih ubojica i njihovih nalogodava- Čna Brijunima, Josip Ante Sovulj i ja, u na koji je nasjeo Večernji točno prigodom ca. Vlade zemalja gdje su ubijani hrvat- svojstvu gl. tajnika i predsjednika HSK, njegova uhićenja, nismo ništa novo do- ski emigranti molimo da slijede primjer pri tamošnjem susretu s predsjednikom znali, a proizlazi da je Udba bila najhu- Njemačke. Nevjerojatno je, ali u našoj do- Franjom Tuđmanom i ministrom Goj- manija policijska služba na svijetu. Koli- movini još mirno žive i javno se kočope- kom Šuškom došli smo s prijedlogom ko je tanak taj njihov govor o isključivoj re oni koji poluistinama opisuju kako su da se na državnoj razini službeno reha- “zaštiti od terorizma” pokazuje i činjeni- s predumišljajem ubijali svoje žrtve - hr- bilitira stradale i progonjene u hrvatskoj ca da je 99% ljudi Udba pratila i trpala vatske žrtve raznih Galića po domovini emigraciji od jugoslavenskoga komuni- u zatvore zbog slobode govora, a ni 1% do raznih Stanića u izvandomovinstvu! stičkog režima i drugih država, te da se nije bio onih koji su učinili neko nasilno A oduzeti na taj način bilo kome život - pokrene istraga i izvedu pred lice pravde djelo. Uz to, kao što je poznato iz niza ot- zločin je! Predsjedništvo Savjeta Vlade svi naredbodavci i izvršitelji tih zločina. krivenih slučajeva, sama Udba je organi- RH za Hrvate izvan RH (s 55 članova sa Predsjednik Tuđman pohvalio je ideju i zirala terorističke čine da bi onda mogla svih strana svijeta) još o jugoslavenskoj rekao da će to doći na red čim integrira- pred javnosti optužiti Hrvate i hrvatske ubilačkoj mašineriji šuti pa se mnogi pi- mo hrvatsko Podunavlje i čim stane na emigrante. Taj prvi čovjek jugoslavenske taju kome u korist propušta ovu nezao- svoje noge pravna država. Integracija je i hrvatske Udbe još prkosno poručuje bilaznu temu? Tu svakako treba otvoriti potrajala, onda je došla njegova bolest i svojim kolegama da svi mogu “biti pono- poglavlje o nasilju i podvalama pojedi- odlazak. HSK je barem jedanput godišnje sni” na to što su radili! Da mogu ovo čuti nih službi stranih država koje su za vri- svakoj garnituri vlasti ponavljao i taj za- prevrnuli bi se u grobu u Italiji smaknu- jeme komunističkoga režima surađivale htjev, ali do danas nije bilo ništa od toga. ti supružnici Ševo sa sedmogodišnjom s Udbom u progonu hrvatskih emigra- I da nema Njemačke, ne bi se do danas kćerkom Tatjanom kojoj je hrabri i po- nata. Naravno, na čast domovinskih vla- ni simbolički jednim slučajem pokrenu- sti je hoće li napraviti preokret u ovoj lo to pitanje. Hoćemo li otići imalo dalje Ipak vrijeme izriče pravdu i stvari u nedvojbenom interesu osnovne od toga? Nije ovdje riječ o jednostranoj pravde prema žrtvama i državnog ugle- medijskoj redukciji na smaknutog emi- sve stavlja na svoje mjesto. da RH i BiH. Q

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 45 CLEVELAND: “PRELO” KULTURNOUMJETNIČKOG DRUŠTVA “ZVUCI DOMOVINE HRVATA KORDUNA” Prelo s tradicijskim običajima Korduna

Nakon dočeka gostiju na vrlo lijep i gostoljubiv način, uz tamburašku glazbu, domaću šljivovicu i masnicu, dramska sekcija KUD-a “Kordun” izvela je lijep igrokaz na temu “Božićni običaji u Kordunu”

Cleveland Jr. Tamburica

Napisao i snimio: Franjo Bertović

redinom siječnja ponovno smo imali prigodu pogledati vrlo lijepu priredbu pod nazivom “Pre- lo” koja se već godinama održava u organiza- Sciji i izvođenju Kulturno-umjetničkog društva “Zvuci domovine Hrvata Korduna” u Clevelan- du, OH. Ovo višebrojno društvo, koje se nalazi pod pokroviteljstvom odsjeka 995 “Kardinal Stepinac” Hrvatske bratske zajednice, već više od desetljeća u siječnju održa- va svoj godišnji koncert s igrokazom na kojem osvježava i ljubomorno čuva narodne običaje, glazbu i pjesme Kor- duna. Većinom su to tzv. noviji doseljenici u Ameriku koji tečno govore hrvatski jezik i drže se originalnoga govora svoga kraja, pučkih običaja i to vjerno prenose na mlađe naraštaje i svoje prijatelje u ovome gradu. Zato je dojmlji- vo vidjeti na “Prelu” sve naraštaje i dupkom popunjenu lijepu dvoranu “K. Stepinac” koja služi kao mjesto okuplja- nja hrvatske zajednice i njezinih prijatelja. Prelo, nekadašnje okupljanje naroda na selu, posebno u jesenskim i zimskim danima, zadržalo se do današnjih dana. Naime, to se u novije vrijeme moglo nazvati i radi- onicom jer se narod ponajprije okupljao radi izrade ko- Nastup “Kordunaša” jekakvih domaćih rukotvorina, a posebno odjeće od vu-

MATICA www.matis.hr 46 siječanj-veljača/january-february 2014. Naša Kuhinja

Priprema: Marija Hećimović Brudet od suhog

KUD “Zvuci domovine Hrvata Korduna” iz Clevelanda bakalara Istrani bakalar nazivaju i morsko prase zbog njegova nenog i lanenog prediva te konoplje. Naravno, marljive i bogatog okusa. Treba ga kuhati u zemljanom loncu jer se često umorne ruke seljana našle su oduška u zajedništvu, glazbi i pjesmi pa je to utjecalo na učinak i duševno za- tako sačuva ono najbolje od njegova okusa. U nedostatku dovoljstvo. Sastajali su se, radili, pjevali, svirali i veselili, a bakalara, može ga zamijeniti sušeni oslić. djevojke i mladići ostajali su i do sitnih sati u noći. Ovogodišnje “Prelo” u Clevelandu sastojalo se od igro- kaza i koncertnoga dijela. Nakon dočeka gostiju pred ula- zom u dvoranu, na vrlo lijep i gostoljubiv način, uz tam- burašku glazbu, domaću šljivovicu i masnicu najprije je dramska sekcija KUD-a “Kordun” izvela lijep igrokaz na temu “Božićni običaji u Kordunu”. U polusatnome igrokazu predstavljeni su običaji toga kraja u kojima je publika naprosto uživala, osvježavajući stare i davne uspomene, a mlađi su upijali sve te događaje svojih roditelja i njihovih predaka.

PUBLIKA UŽIVALA U IGROKAZU Radnja se održavala u jednoj staroj kućici, uz peć na drva, u kojoj su baka i djed dočekivali svoje obiteljske članove na badnji dan i obavljali pripreme za dolazak velikog blag- Vrijeme pripreme: dana Božića. Baka je s djecom kitila božićnu jelku, pazi- la da sve protekne uz post i nemrs, a djed da svima bude 90 min toplo i ugodno, da je rakija pripremljena te pečenka is- SASTOJCI (za 4 osobe) pečena za sutrašnji dan. Prije odlaska na ponoćku bio je postavljen na stol i božićnjak uz riječi blagoslova koje je 1/2 kg suhog bakalara 3-4 lovorova lista 1,5 dcl maslinova ulja sol, papar predvodio gazda kuće te uz molitve obitelji. Slijed je bio 15 dag luka 1/2 kg krumpira odlazak u crkvu na ponoćku te povratak kući i nastavak 4 češnja češnjaka 1,5 dcl bijelog vina (malvazija) veselja i blagovanja. 1 žlica koncentrata od rajčice kosani peršin po želji. Igrokaz je izveden na zavidnoj razini. Na lijepo i prigod- 20 dag pelata no uređenoj pozornici, u improviziranoj kućici, uz dobro osvjetljenje i ozvučenje, publika je pratila sve te običaje koji PRIPREMA Bakalar istući batom i namakati u hladnoj su se održavali na duhovit i zanimljiv način, u predvečerje vodi 24 sata. Provjeriti je li postao savitljiv, premjestiti ga u nadolazećeg blagdana. Koja čašica više u te hladne zim- zemljani lonac i kuhati u hladnoj vodi s 2-3 lista lovora i malo ske dane još je više krijepila radost koju su ukućani iska- soli. Kada meso i kost u sredini bakalara omekšaju, izvaditi zivali u šaljivim dosjetkama te u međusobnom čavrljanju. kuhani bakalar i očistiti od kostiju i crne kožice iz utrobe. Zatim je izveden koncertni dio u kojem su gostovali Temeljac u kojem se kuhao bakalar procijediti i ostaviti sa “Cleveland Junior Tamburica” pod ravnanjem Tome Sa- strane, a bakalar istrgati na veće komade. Na maslinovu lopeka. Djeca različite dobi koja čine ovaj slavni ansambl ulju popržiti sitno narezani luk, zatim dodati ostale sastojke izvela su splet kola i pjesama iz Slavonije, a domaćini “Zvu- ovim redoslijedom: kosani češnjak i krupno narezani pelati, ci domovine Hrvata Korduna” program iz svog kraja i su- koncentrat od rajčice, lovor, vino, bakalar i krumpir izrezan sjedne Like. Kulturno-umjetničko društvo okuplja se pod na deblje ploške. Sve to zaliti temeljcem od bakalara tako stručnim vodstvom Kate Stepić. Q da pokrije sve sastojke i kuhati na laganoj vatri oko 1 sat, ne miješati nego samo povremeno protresti lonac. Na kraju dodati kosani peršin po želji. ENG The Sounds of the Homeland of the Croatians of Kordun Culture & Arts Society of Cleveland, Ohio organised a play about the Christmas customs of the Kordun region.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 47 IZLOŽBA MUZEJA GRADA ZAGREBA: MILKA TRNINA  SVJETSKA OPERNA DIVA Sto pedeseta godišnjica rođenja proslavljene umjetnice

U Metropolitanu u New Yorku nastupila je čak 79 puta. Družila se s eminentnim ljudima iz elitnih krugova koje su činili književnici, skladatelji, dirigenti i mnogobrojni značajni pjevači

njena predmetima iz fundusa Etnograf- Milka Trnina Nacrt za kazališni kostim koji je izradio u New Yorku skoga muzeja u Zagrebu, Gradskoga mu- engleski slikar Percy Anderson (1896. - 1900.) zeja Požega i Muzeja za umjetnost i obrt.

RASKOŠNI KOSTIMI Okosnicu čine raskošni kostimi koji su za Trninine uloge izrađeni 1900. godine u kazališnim krojačkim radionicama Royal Opera Housea prema dizajnu bri- tanskoga umjetnika Percyja Anderso- na (1850. – 1928.). Četiri signirana, dobro očuvana kostima iz opera La Tosca, Tannhäuser i Tristan i Isolda te 32 akva- relirane skice kostimografa Andersona predstavljaju iznimnu vrijednost u kon- tekstu povijesti kostimografije. Među mnogobrojnim izloženim fotografijama iz profesionalnoga i privat- noga života izdvajaju se one s posvetom talijanskoga skladatelja Giacoma Pucci- nija, koji je bio oduševljen njezinom ulo- gom Tosce na premijeri u Covent Garde- s komplimentima slavnoga tenora En- nu 12. srpnja 1900. godine, te fotografija rica Carusa s kojim je 1903. godine na- stupala u Metropolitanu. Portret Milke Trnine s briljantnim Ovoj monografskoj izložbi prethodi- brošem, darom ruskog cara Nikolaja II., la je izložba koju je Muzej grada Zagre- München, 1902. Tekst: Uredništvo ba 2006. godine realizirao u Royal Ope- Snimke: Muzej grada Zagreba ra Houseu u Londonu, u povodu stote obljetnice posljednjega Trninina nastu- rigodom sto pedesete godišnji- pa u Londonu. ce rođenja hrvatske i svjetske operne dive (19. 12. 1863.), so- PRED RUSKIM KRALJEVSKIM Ppranistice Milke Trnine, Mu- PAROM zej grada Zagreba podsjeća Katarina (Milka) Trnina rođena je 19. javnost na život i profesionalna dosti- prosinca 1863. godine u Donjem Sipu, gnuća naše proslavljene umjetnice mo- selu udaljenom 40-ak km jugoistočno od nografskom izložbom predmeta iz Trni- Zagreba. Nakon očeve smrti, u dobi od nine ostavštine. Izložba će biti otvorena šest godina, dolazi u Zagreb u kuću uja- do 28. veljače. ka, hrvatskoga književnika Janka Jurko- Ostavština Milke Trnine koja se čuva vića. Nakon školovanja u Zagrebu zavr- u Muzeju grada Zagreba (više od 250 šava konzervatorij u Beču. Debi je imala predmeta, što uključuje fotografije, ka- u Zagrebu 11. travnja 1882. nastupivši u zališne kostime, plakate, kazališne objave, staroj kazališnoj zgradi na Gornjem gra- crteže kazališnih kostima, memorabilije du kao Amalia u Verdijevu Čuvidskom i osobne predmete) na izložbi je upotpu- plesu (Krabuljnom plesu) pod dirigent-

MATICA www.matis.hr 48 siječanj-veljača/january-february 2014. skom palicom Ivana pl. Zajca, tadašnje- ga ravnatelja Opere. Nakon završetka školovanja, ne dobivši stalni angažman u Zagrebu, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozemstvu: u Leipzigu, Grazu, Bremenu, Münchenu, Bejrutu, Londo- nu, New Yorku, Bostonu… U lipnju 1896. nastupila je u Moskvi na koncertu pred ruskim kraljevskim parom prigodom krunidbe cara Nikolaja II. Prema želji carice Trnina je pjevala Izoldinu ljubavnu smrt, jednu od naj- ljepših arija iz Wagnerove opere Tristan i Izolda, a kao nagradu dobila je od cara veliki dijamantni broš ukrašen rubini- ma koji se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt, a od carice brilijantnu narukvicu. U Metropolitanu u New Yorku nastupila je čak 79 puta. Družila se s eminentnim ljudima iz elitnih krugova koje su činili književnici, skladatelji, dirigenti i mnogobrojni značajni pjevači. Družila se i s izumiteljem i znanstvenikom Niko- ČOKOLADA U svojoj karijeri istaknula se mnogo- lom Teslom koji je volio glazbu i imao je Zanimljiva je priča po kojoj čoko- brojnim velikim ulogama, kao primjeri- svoju stalnu ložu u Operi. Trnina je bila lada Milka nosi ime po Milki Trnini. ce Wagnerova Izolda (Tristan i Izolda), u krugu ljudi koji su posjećivali Teslin Naime, uz teoriju da je Milka no- Elisabetha u Tannhäuseru te Puccini- laboratorij na Manhattanu i pratili pro- vostvoren naziv dobiven dijelovi- jeva Tosca. vedbu njegovih eksperimenata. ma njemačkih riječi Milch i Kakao, Više od dvadeset godina trajala je često se čuje mišljenje da je čokola- OKUPLJALIŠTE DRUŠTVENE njezina blistava karijera koju je morala da Milka prozvana po našoj opernoj ELITE prekinuti zbog upale živca lica (nervus divi. Navodno je tvorničar čokolade Godine 1913. Trnina se vratila u Zagreb, facialis), u trenutku kad je bila na vr- Carl Russ-Suchard bio veliki Trninin grad u kojem je provela djetinjstvo i za- huncu kreativnog i stvaralačkog dome- obožavatelj pa ga je to navelo da čo- počela umjetnički put. Do 1929. godine ta 1906. godine. koladu nazove po njezinu imenu. živjela je u Jurišićevoj, a zatim u Deme- trovoj ulici. Njezin je dom bio okupljali- šte društvene elite. Aktivno je sudjelovala u kulturnome životu grada, radu Mu- zičke akademije, a u svojem domu pri- ređivala je domjenke i glazbene večeri. Hemeroteka sačuvana u Muzeju grada Zagreba i Hrvatskome državnom arhi- vu svjedoči o zanimanju javnosti za ži- vot Milke Trnine i nakon završetka karijere operne pjevačice. Tijekom Prvoga svjetskog rata bavila se humanitarnim radom, a osobito je pomagala i podupirala mlade glazbeni- ke i studente glazbe. Njezina učenica bila je i slavna operna pjevačica Zinka Kunc. Umrla je u Zagrebu 18. svibnja 1941. godine. Q

ENG The Museum of the City of Zagreb is host- ing an exhibition celebrating the life and pro- fessional achievements of renowned Croatian and international opera diva Milka Trnina on the 150th anniversary of her birth (19 Decem- ber 1863).

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 49 130. OBLJETNICA ROĐENJA ISTAKNUTOGA MILNARSKOG ISELJENIKA LUKE BONAČIĆADORIĆA Istaknuti hrvatski domoljub iz Punta Arenasa

Ne prestajući cijeloga života pomagati svoje rodno mjesto, baš kao da mu je u srcu ostao “spomenak Brača”, Luka Bonačić-Dorić Bezzi zaslužuje da mu se, barem simboličnim činom, Milna i oduži

Napisala: Marina Krpan Smiljanec 1911. do 227.7 siječnja 1912. Gašić ga pro- dajedaje Trutaniću,Trutan a ovaj Bonačiću. Cilj li- ožujku 2014. godinedine nasta bbiloilo jje podizanje nacionalne svije- vršit će se točnoo 113030 stisti iseljenika.isel “Iz odabira tema, kao i godina rođenja popo-- načinanači kako ih obrađuje, može se Uznatoga milnar-r- zaključitizak da je list pod utjecajem skog iseljenika,, ideologijeid braće Radića.” (Lj. novinara, pisca, povjesniča- Antić)A Godine 1913. ponov- ra, poduzetnika, političara, no počinje izlaziti Domovina ali ponajprije domoljuba - kao tjednik i prema Antiće- Luke Bonačića-Dorića Bez- voj ocjeni to je najkvalitetniji zija. Ovaj hrvatsko-čileanski list s najduljim neprestanim uglednik rodio se 4. ožujka izlaženjem u novinstvu Južne 1884. u Milni na otoku Bra- Amerike. Sada je izdavač Do- ču, a roditelji su mu bili Dra- movinem “Kolo hrvatskih iselje- gutin Bonačić-Dorić Armadorii nika”.n Prvi urednik bio je Miro- i Antica Bezzi-Delpino. Nakonn slavsla Tartaglia, a od svibnja 1915. osnovnog školovanja u rodnomeome Luka Bonačić do ppočetka 1918. uređuje ga Luka mjestu, “izbrušen” od poznatogg uuči-či- Bonačić.Bonač Posljednji broj pod nazi- telja Ivana Vidovića, kao dvanaesto-anaesto- vomvom DomovinaDom izašao je 5. 3. 1916., a godišnjak s roditeljima dolazizi u Punta oodd tadatada u skladus s programom Jugosla- Arenas u Čileu. vvenskogaenskoga narodnogn odbora koje zastu- Postojeći novinski fond iseljeničkogeljeničkog pa narodno narodn glasilo ogranka Dalmacija tiska Nacionalne i sveučilišne knjižnice Austria-Hungarya y el Federalismo, ali mijenja naziv u Jugoslavenska domovi- u Zagrebu posjeduje samo jedan broj i kao prevoditelj izvatka djela Rikarda na koji nosi do kraja izlaženja odnosno Gašićeve Domovine iz 1910. godine u Katalinića Jeretova. Dakle, svojom novi- do 1921. godine. Tiskala se u Hrvatskoj kojem se već Bonačić javlja kao novi- narskom aktivnošću Bonačić će se poče- tiskari (kasnije Jugoslavenskoj tiskari), nar-suradnik s prilogom pod naslovom ti baviti već u prvom desetljeću 20. sto- kako su Vicko Damjanović i Miroslav ljeća, što će nastaviti tijekom sljedećih Tartaglia preimenovali Univerzalnu ti- Milna na otoku Braču desetljeća. Luka Bonačić-Dorić ističe da skaru nakon što su je otkupili. se Domovina nije uključivala u političke Uz Domovinu (1913. – 1916.) i Ju- borbe u koloniji (što je bio i proklamira- goslavensku domovinu (1916. – 1921.), ni cilj vlasnika i osnivača), nego je samo Bonačić uređuje i surađuje i u dru- obavještavala sunarodnjake o događaji- gim hrvatskim listovima u Čileu: Novo ma u domovini te podsjećala na njezi- doba (1910. – 1911.), Jugoslavensko novo nu slavnu prošlost. Izlazila je do 7. pro- doba (1937. – 1946.), Jugoslavenska smo- sinca 1910. kada mijenja naziv u Novo tra (1922. – 1923.), Tribuna Yugoslava doba pod kojim izlazi do 17. srpnja 1911., (1917.), Novi list (1927.), Jugoslaven u ali sada pod upravom Ivana Trutanića. Čileu (1932. – 1934.), ali i čileanskim: El Magallanes i La Prensa Austral. PODIZANJE NACIONALNE Osim u novinarskoj i novinskoj dje- SVIJESTI latnosti, Bonačić je ostao zabilježen i Za vrijeme izlaženja Novog doba Gašić kao povjesničar s djelima: La Monarqu- je u Punta Arenasu pokrenuo dvotjed- ia de los Habsburgo - La Tierra de la Ti- nik Dom. Izlazio je od početka srpnja rania (Punta Arenas, 1914.), Historia de

MATICA www.matis.hr 50 siječanj-veljača/january-february 2014. Punta Arenas početkom 20. st.

los Yugoeslavos en Magallanes – su vide y su cultura (tri sveska – Punta Arenas 1941., 1943. i 1946.); Resumen Históri- co del Estrecho y Colonia de Magallanes (Punta Arenas, 1937.).

NA HRVATSKOME I ŠPANJOLSKOME JEZIKU Dok u svojim novinarskim prilozima koje je objavljivao pod pseudonimom Nikita progovara na hrvatskome i špa- njolskome jeziku, povijesna i književna djela su na španjolskome: Oro maldito, čileanskoj literaturi prve polovice 19. st. slavenskoga instituta za kulturu. Izniman Panorama de tierras bravias i Nuestra Dio neiscrpne energije Luka Bona- ugled koji je uživao među hrvatskim ise- Alma, a pripovijetka Fragiles y fugases čić-Dorić usmjeravao je i u društveni i ljeništvom u Čileu pokazuje i činjenica corazones uvrštena u zbirku Antologia politički rad u svojoj sredini gdje je tada ga je Savez organizacija iseljenika u del cuento magallanico (Antologija krat- kođer dolazilo do izražaja njegovo silno Jugoslaviji u ožujku 1934. predložio za kih priča Magallanesa) doživjela je hr- rodoljublje, a obnašao je mnoge funkcije počasnoga konzula u Magallanesu, što vatski prijevod. Govoreći o Bonačićevu u društvima Punta Arenasa - Hrvatsko- je odbio. Ne prestajući cijeloga života spisateljskom radu, milnarski iseljenič- me dobrotvornom društvu, Hrvatskome pomagati svoje rodno mjesto, baš kao ki potomak, veliki čileanski pisac Erne- savezu, Jugoslavenskoj narodnoj obrani, da mu je u srcu ostao “spomenak Bra- sto Livačić Gazzano kaže da se odlikuje Jugoslavenskome sokolu. U Punta Are- ča”, Luka Bonačić-Dorić Bezzi zaslužu- “visokom kulturom i neospornom in- nasu bio je predsjednik Jugoslavensko- je da mu se, barem simboličnim činom, telektualnom znatiželjom”, a za njegove ga doma i utemeljitelj Čileansko-jugo- Milna i oduži. Q romane da je riječ o telurskim romanima, romanima vezanim uza zemlju, koji ENG Luka Bonačić-Dorić, a renowned emigrant in Chile’s Punta Arenas – journalist, writer, histo- se podudara s “kreolističkim” smjerom u rian, entrepreneur and politician – was born 130 years ago in Milna on the island of Brač.

MANJINSKE VIJESTI va ulja i o sljubljivanju vina s jelima od bakalara. Tijekom poslijepodneva pro- glašeni su pobjednici kuharskih natjecanja, nastupio je KUD Ante Zaninović iz Kaštela i Prijatelji ojkalice iz Kaštela. Kao posebni gosti trogirskoj publici su se predstavile Bisernice Boke, ženska klapa iz Kotora koja je u Trogir došla u ime Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore - Kotor. Osim što su tijekom jutra pjevale a capella, na večer su nastupile serijom šlagera, čime su odu- ševile publiku. Međutim, nisu Kotoran- ke samo pjevale, jedna od njih Vlasta Mandić natjecala se u kuhanju i osvojila brončanu nagradu. Iako amaterka i po struci arhitektica, Vlasta Mandić nagradu je primila u kategoriji profe- BISERNICE BOKE NASTUPILE U TROGIRU sionalnih kuhara. Svoju strast prema TROGIR - Četvrti put u Trogiru je odr- prepoznatljiv brand, ekstradjevičansko kuhanju već je i ranije iskazala objav- žana Bakalarijada, međunarodna ma- maslinovo ulje, peršin, crveni luk, vino, ljivanjem kuharice ‘Bokeška kuhinja’, a nifestacija koju su u hotelu Medeni po- prošek, med i krumpir. nagradu je primila iz ruku Ante Stipči- četkom prosinca organizirale zadruga Tijekom jutra organizirana su natjeca- ća, gradonačelnika Trogira. Na kraju se Rašeljka i udruga Velur. Svrha manife- nja u kuhanju za tri kategorije: profe- zaplesalo uz sastav Cima, a s organiza- stacije je pripremanje jela od bakala- sionalce, učenike i amatere. Dok su se torom je dogovorena veća suradnja Hr- ra uz izvorne domaće začine i priloge. održavala natjecanja bilo je i stručnih vata iz susjednih zemalja na idućem su- Tu prednjači ljubitovački bijeli luk kao predavanja o ljekovitosti luka, maslino- sretu, dogodine. (Branka Bezić Filipović)

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 51 NAŠI GRADOVI: GLINA Srce Banovine

Grad Glina svoju gradsku vizuru s geometrijskim rasterom ulica dobio je na prijelazu 19. u 20. stoljeće gradnjom urbane jezgre koja je i danas zaštitni znak ovog mjesta

Crkva sv. Ivana koja je s dužinom od 100 kilometara s Nepomuka Cetinom na 13. mjestu po dužini među hrvatskim rijekama, a ulijeva se u Kupu pokraj Slanog.

PRVI SPOMEN 1284. GODINE Glina se kao mjesto prvi put spominje u crkvenoj ispravi zagrebačkoga Kapto- la od 1. lipnja 1284. godine, no u to vrijeme bila je smještena 6 km nizvodno od današnje lokacije. U vremenu Voj- ne krajine Glina je bila značajni vojni i kulturni centar. Glina ili Prva pukovnija bila je uz Drugu ili Petrinjsku pukovni- ju sastavnica Banske krajine, smještene između jugozapadno položene Hrvat- ske krajine te Slavonsko-srijemske krajine na istoku. Glina dobiva na značaju i počinje rasti nakon mira u Srijemskim Piše: Zvonko Ranogajec pe. Riječ je o povoljnome položaju koji Karlovcima 1699. godine odnosno na- Snimke: Z. Ranogajec je rano valoriziran za naseljavanje zbog kon oslobađanja od Turaka. Vojna kra- mogućnosti ratarstva u širem prostoru jina razvojačena je 8. kolovoza 1873. go- lina je grad u Sisačko-mosla- Pokupske nizine, kao i obronaka Zrin- dine, a odluka o ponovnom ujedinjenju vačkoj županiji, smješten iz- ske gore i dijelom Petrove gore koji daju s maticom zemljom donesena je 15. srp- među obronaka Petrove i mogućnost za stočarstvo i voćarstvo. Gli- nja 1881. godine. Glinu naseljavaju hr- GZrinske gore, a na obalama na se nalazi u donjem toku rijeke Gline vatski doseljenici iz Gorskoga kotara, a rijeka Gline i Maje. Može se smatrati geografskim središtem hrvatske Glina iz zraka povijesne regije Banovine, uz Kordun, krajnjega jugozapadnog dijela Panonske nizine brežuljkastih obilježja. Sam grad leži na 112 metara nadmorske visine i prirodno je raskrižje između Pokuplja, Pounja i Korduna. Površina lokalne samouprave grada Gline je 543 četvorna kilometra, a čini ga čak 69 naselja. Na zapadu Glina graniči s općinama To- puskom i Gvozdom, na istoku gradom Petrinjom, na jugu općinom Dvor, a na sjeveru općinom Lekenik. Uz to, Glina na jugu graniči i sa susjednom Republi- kom Bosnom i Hercegovinom odnosno Unsko-sanskom županijom, a na sjeveru sa Zagrebačkom županijom. Grad leži u nizinskom području na- plavne ravni između desne obale rijeke Gline i lijeve obale Maje koja se 5 km nizvodno ulijeva u Glinu kraj Preko-

MATICA www.matis.hr 52 siječanj-veljača/january-february 2014. ljezničkoj pruzi Sisak Caprag - Karlovac. Putnički i teretni promet realizirao se na toj pruzi sve do Domovinskoga rata kada je privremeno zatvorena. Spomenik banu Jelačiću

Središte STRADANJA U DOMOVINSKOME grada RATU Značajnu transformaciju Glina je do- živjela tijekom i nakon Domovinskoga rata od 1991. do 1995. godine. Stvaranjem samostalne Republike Hrvatske veći dio srpskog stanovništva tadašnje općine Gline nije htio prihvatiti novu politič- ku datost te se pobunio protiv novous- postavljene hrvatske vlasti na temeljima velikosrpske agresivne politike. Prvi na- pad pobunjenih Srba i JNA dogodio se 26. srpnja na glinsku policijsku postaju i dio grada s većinskim hrvatskih stanov- ništvom Jukinac. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a uspjele su evakuirati stanovniš- tvo u smjeru Gornjeg i Donjeg Vidušev- najznačajniji vojni zapovjednik bio je na prijelazu 19. u 20. stoljeće gradnjom ca, a čitav teritorij okupirali su pobunje- Josip Jelačić Bužimski, feldmaršal i ka- urbane jezgre koja je i danas zaštitni znak ni Srbi i JNA koji su počinili zvjerstva snije izabrani hrvatski ban. ovog mjesta. Riječ je i o mnogobrojnim nad preostalim nesrpskim stanovniš- zgradama građenim za potrebe vojne tvom. Glina je konačno oslobođena u BAN JELAČIĆ uprave, ali i sve brojnijih obrtnika i tr- vojno-redarstvenoj akciji Oluji 5. kolo- Jelačić je za pukovnika i zapovjednika govaca. Mnoge zgrade imaju renesansne, voza 1995. godine. Prve banske pukovnije u Glini izabran barokne i secesijske elemente na proče- Od industrije značajna je proizvod- 1841. godine. Tada je u Glini prve četi- ljima, a veliku vrijednost čini i dio saču- nja dječje hrane Vivera te drvna indu- ri kitice pjesme “Lijepa naša domovino” vanih kuća tradicijske graničarske dr- strija Sherif group. Uz bana Josipa Jelači- uglazbio Jelačićev vojnik Josip Runjanin. vene arhitekture. Pri gradnji katoličke i ća značajni stanovnik Gline bio je veliki Djelujući u Glini kao časnik stekao je pravoslavne crkve kao tipiziranih crka- hrvatski književnik Ante Kovačić. iskustvo u upravnim, ﬁnancijskim i gos- va Vojne krajine istaknuo se arhitekt Ja- Prema posljednjem popisu stanov- podarskim poslovima. To je bio razlog kov Felbinger. Neizostavni dio grada je ništva iz 2011. godine područje grada da su ga nadređeni 1847. godine prepo- i Park bana Josipa Jelačića s alejom pla- Gline ima 9.283 stanovnika što je ma- ručili za promaknuće u viši čin da bi ga tana i paviljonom. nje za oko 600 stanovnika u odnosu na konačno kralj Ferdinand I. Habsburgo- Osim što je Glina postala značajno popis iz 2001. godine, no zato je u tom vac imenovao hrvatskim banom i tajnim cestovno raskrižje, početkom 20. stolje- razdoblju broj stanovnika naselja Gline kraljevskim savjetnikom te ga unapri- ća 1906. godine Glina se našla i na že- porastao s 3.116 stanovnika na 4.680. Q jedio u zapovjednika Glinske i petrinj- ske pukovnije. Jelačić 8. travnja 1848. u Beču polaže bansku prisegu, a svečano je za hrvatskoga bana ustoličen 5. lipnja 1848. u Zagrebu kada je položio sveča- nu prisegu u Hrvatskome saboru. Ban Josip Jelačić obnašao je službu bana od 23. ožujka 1848. do svoje smrti 20. svibnja 1859. u Zagrebu. Koliko je ban Josip Jelačić bio značajan u povijesti Gline u 19. stoljeću i samom razvoju i aﬁrmaci- ji grada govori i podizanje spomenika banu Jelačiću 23. ožujka 1997., rad akademskog kipara Zlatka Čelara, kao znak Rijeka Glina poštovanja Glinjana svome najznačajni- jemu mještaninu u povijesti. Grad Glina svoju gradsku vizuru s ENG With a population of a little over 9,000, the town of Glina is situated in the Banovina re- geometrijskim rasterom ulica dobio je gion on the course of the Glina River from Mount Zrinska Gora to the Municipality of Pokuplje. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 53 SAD: LONE STAR CROATIA CLUB U HOUSTONU TEKSAS Teksaški Hrvati njeguju svoj identitet i jezik

Najznačajniji i ujedno najpopularniji događaj za članove Kluba je godišnji Festival slavenske kulture, gdje se prezentira hrvatska tradicija, hrvatski folklor, hrvatska glazba i kulinarske vještine, a u programu Festivala sudjeluju i klubovi iz Poljske, Ukrajine i Češke

u programu Festivala sudjeluju i klubo- ljem učenja i očuvanja hrvatskoga jezika vi iz Poljske, Ukrajine i Češke. među svojim članovima. Članovi Kluba Jedan od osnivača Kluba i jedan od osobito su ponosni na postojanje Hrvat- predsjednika Kluba bio je i Ralph Su- ske škole, a posebno na pružanju prili- botich ili Ratko, znan po svome hrvat- ke djeci i odraslima da uče hrvatski je- skom imenu. Godine 1985. Ralph je Klub zik, hrvatske pjesme, hrvatski tradicijski pridružio Festivalu slavenske kulture. ples, povijest i zemljopis. Zanimljivo je kako gospodin Ralph i Preko aktualnoga programa škole supruga Anne nikad nisu propustili Fe- odražava se i poštuje multikulturalna stival, a Ralpha se uvijek moglo, prisje- struktura hrvatskog i američkog društva ćaju se članovi Kluba, lako uočiti među (vjerski, etnički i sl.), što se smatra jed- mnogobrojnim ljudima, u gužvi, zbog nom od osnovnih pretpostavki za bolje tradicionalnoga hrvatskog odijela s cr- razumijevanje i poštovanje drugih, ali i Napisala: Rebeka Mesarić Žabčić nim prslukom koji je nosio i po malo- vlastitoga identiteta. me okruglom šeširu na glavi. Festival Nastava se održava svake nedjelje u merički Hrvati se povezu- slavenske kulture sve je posjećeniji iz popodnevnim satima u prostorima Klu- ju, okupljaju i druže još od godine u godinu, a najveću posjećenost ba na adresi: Lone Star Hrvatski klub, 1880-ih godina kada su na- ikada Festival je imao kada je Hrvatska 7417 Hillcroft, Houston, TX 77081 za Apustili domovinu Hrvatsku. bila zemlja domaćin. dob od tri godine i više. Povezani zbog sličnih inte- U sklopu Lone Star Croatia Cluba Ponosne nastavnice i instruktorice resa ili istih zanimanja, jednakoga so- djeluje i Hrvatska škola s glavnim ci- hrvatskoga jezika u ovoj Hrvatskoj ško- cijalnog statusa, zbog katoličke vjere, li su: Ružica Kavazović, Sanela Minica, nostalgije, želje za očuvanjem hrvatsko- Durđica Francetic Maljevac te Bernar- ga jezika, običaja, kulture..., osnovali su dica Sic Babić. mnoge klubove, društva i organizaci- Iseljeni Hrvati s područja Houstona je različitog tipa na čitavome prostoru i prijatelji Hrvatske tako se već skoro tri- Sjedinjenih Američkih Država. Budu- desetak godina okupljaju na sastancima, ći da su gajili duboke osjećaje za domo- piknicima, svetim misama, na sportskim vinu Hrvatsku, preko osnovanih hrvat- aktivnostima, folklornim večerama, Fe- skih klubova, društava i organizacija to stivalu slavenske kulture, balovima i za- su javno izražavali i pokazivali. bavama različitoga tipa. Smatraju dobro- Iseljeni Hrvati i Amerikanci hrvat- došlim bilo kojeg prijatelja Hrvatske ili skog podrijetla s područja Houstona u osoba hrvatskog podrijetla, a istodobno Teksasu tako su 1984. godine osnovali kažu da su dobrodošli svi koji žele sazna- kao neproﬁtnu organizaciju Lone Star ti više informacija o Republici Hrvatskoj Croatia Club s ciljem očuvanja i promo- ili naprosto žele preko iseljenih Hrvata viranja hrvatske kulture, jezika, povije- upoznati hrvatsku kulturu i tradiciju te sti, običaja, ali i poticanja upoznavanja, steći prijatelje hrvatskog podrijetla! Q druženja i zbližavanja Hrvata u Teksasu. Najznačajniji i ujedno najpopularniji događaj za članove Kluba je godišnji Fe- ENG In 1984 emigrant Croatians and Ameri- cans of Croatian extraction from the Houston, stival slavenske kulture, gdje se prezen- Texas area founded the Lone Star Croatia Club tira hrvatska tradicija, hrvatski folklor, with the aim of preserving and promoting Cro- hrvatska glazba i kulinarske vještine, a atian culture, language, history and traditions.

MATICA www.matis.hr 54 siječanj-veljača/january-february 2014. Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matiin Vremeplov

PrP onnaša li smom u Mata icci za mjesesec siijjeečačanj i vele jaču godinen … Priprema: Hrvoje Salopek 1972. Proslavljeni hrvatski sportaši – atletičarka Vera Nikolić iz Splita i boksač Mate Parlov iz Pule proglašeni su u tradicionalnoj anketi Sportskih novina za najbolje sportaše godine. 1965. Nakon razorne poplave koja je poharala dijelove Zagreba u listopadu 1964. naši iseljenici pokrenuli su mnogobrojne akcije za pomoć. Na slici vidimo odbor za pomoć Zagrebu iz Clevelanda (SAD).

1985. U snimanju poznatoga holivudskog ﬁlma “Marijini ljubavnici” (Maria’s Lovers), koji je sniman u okolici Pittsburgha, sudjeluju i tamošnji folkloraši Hrvatske bratske zajednice. Na slici vidimo predsjednika HBZ-a Bernarda Luketicha s glavnim glumcima Nastassijom Kinski i Johnom Savageom.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 55 RAZGOVOR S JADRANKOM KLABUČAR GROS, EKONOMISTICOM I PJESNIKINJOM IZ BEČA “Nostalgija nije jednako jaka u Austriji i u Australiji”

Naša sugovornica predstavila je na Tribini u Hrvatskome saboru kulture u Zagrebu krajem prošle godine svoje dvije zbirke pjesama: Jesen u kosi i Ljubiti je glagol trajni

tvu u svijetu, a objavljene zbirke pjesama Studirala sam ekonomiju, sudjelovala u Jadranka Klabučar Gros ostavljaju trajni trag u njegovanju kul- studentskim aktivnostima (dobila sam turnog identiteta kao integralnog dijela ljetnu stipendiju za Španjolsku), dodat- života ljudi koji, poštujući identitet sva- no učila druge jezike i boravila na ljet- kog pojedinca, povezuje ljude. Susret s nim tečajevima u zemljama iz okruže- pjesnikinjom koja daje značajan dopri- nja. Nakon diplome zaposlila sam se kao nos očuvanju hrvatskoga jezika i iden- ekonomist i tako je započeo moj profe- titeta u inozemstvu govori nam i o tome sionalni put. da je taj doprinos ujedno i most suradnje između domovine i domicilne zemlje u Prije nego što nam kažete nešto kojoj živi i radi, a to je Austrija. Njegu- o razlozima odlaska iz Hrvatske, jući materinski jezik, pjesnikinja otva- možete li nam opisati koju je ra nove obzore međuljudskih odnosa težinu, vezano uz sve segmente obogaćujući i kulturnu scenu u Austriji. Vašeg života u Zagrebu, imala odluka o napuštanju domovine? Rođeni ste i odrasli u Zagrebu, — Moj suprug poslan je u Beč u jednu kako je tekao Vaš život do trenutka mješovitu, tada jugoslavensku tvrtku, na odlaska iz Hrvatske? četiri godine. Time je izbivanje iz domo- — Imala sam lijepo djetinjstvo, što u vine bilo nekako vremenski ograničeno, Slavoniji, što u Zagrebu, uz roditelje in- a ne planirano “dovijeka”, pa tako i jed- telektualce, dosta slobode i vremena za nostavnije. Uz to, djeca su bila mala, sta- vlastite interese. Završila sam Osnovnu riji sin pred školu, a ideja da nauče jedan školu Kruge 1, na Trnju, zatim 16. gimna- strani jezik kao materinski vrlo prima- ziju, zvanu “jezična”. Akcent je bio na je- mljiva. Također, Beč je od Zagreba uda- zicima, od stranih posebno engleskome. ljen manje od 400 km, dakle četiri sata To je svim učenicima dalo izvrsnu osno- autom. Naravno, ljubav prema domovini vu ili za studij jezika ili jako dobre ocjene sigurno je jednaka među svima koji su Razgovarala: Diana Mašala Perković iz tih predmeta na drugim fakultetima. je napustili. Ali bilo bi netočno reći, po Snimke: D. Mašala Perković i obiteljska zbirka Klabučar Gros Potpisivanje zbirke pjesama

ovod za razgovor s rođenom Zagrepčankom koja već če- tvrt stoljeća živi i radi u Beču, Pmagistrom ekonomije s diplo- mom Fakulteta ekonomskih znanosti u Zagrebu, Jadrankom Klabu- čar Gros, bio je njezin nastup na Tribi- ni zavičajnih književnika u Hrvatskome saboru kulture u Zagrebu krajem proš- le godine na kojem se hrvatskoj javnosti predstavila s dvije zbirke pjesama: Jesen u kosi i Ljubiti je glagol trajni. Poezija Jadranke Klabučar Gros pri- pada hrvatskome književnom stvaralaš-

MATICA www.matis.hr 56 siječanj-veljača/january-february 2014. meni čak i nekorektno,nekorektno, kovne, ali smo promovi- da je nostalgijalgija jjed-ed- rali i naše ljude koji u Au- nako jaka i u Au-Au- strijistriji živežive i rade, a bave striji i u Austra-stra- se nekomnekom umjetnošću. liji. Nije, jer jjee Tu smsmoo imali potpo- Beč i arhi- ru ne samos bečkoga tektonski magistratamagist MA 7, koji i kulturo- odobravaodobr subvenci- loški i geo-o- je zaza takve udru- grafski, pa i po gege i projekte, već i broju ljudi iz HHr-r- našegnaš Veleposlan- vatske, kaoo i poposjeti-sjeti- stva,stv a posebno ma umjetnikaka svih “žan“žanro-ro- HrvatskogaHr cen- va” Beču, jakoko blizu Zagrebu.Zagrebu. tratr u Beču. Tu su Zato i osjećajćaj da si praktično ses uključivala i skoro kod kuće,uće, da možeš ““skoknutiskoknuti druga velepo- do svojih kadad poželiš”poželiš” smanjuje mogmogu-u- slanstva, pa i ću nostalgijuu i težinu odlaskaodlaska.. nekin klubovi.

Kako je teklakla aadaptacija,daptacija, a kkasnijeasnije OdOd prepredstavljačadstavljača i auautorat i integracijaja Vaše oobiteljibitelji i Vas u predgovorapredgovora VašiVašihh zbirkizbir pjesama, novoj sredini?dini? mr. sc. Ladislava PrežigalaPrežig i — Tijekom osnovne škškolel učilačil sam profesora Mirka KovačKovačevića, na njemački jezik, a za vrijeme gimnazije i U prvim godinama boravka u Tribini smo saznali da se Vaše fakulteta nastavila sam učenje na tečaje- inozemstvu s kime ste se pretežno pjesme objavljuju dugi niz godina vima stranih jezika. Dakle, njemački sam družili? jer ste još u gimnazijskim danima dobro govorila. Kao što sam već rekla, — Pretežno smo se družili s ljudi- počeli pisati pjesme i kratke stariji sin bio je pred školu tako da je od- ma iz bivše Jugoslavije, i to s onima koji priče. Što je bilo presudno u mah krenuo u predškolski vrtić, a slijedio su ili imali djecu sličnih godina kao što Vašem poimanju stvarnosti da ste ga je i mlađi. Djeca su, kao što to najče- su bila naša ili onima koji su bili iz iste svoje refleksije počeli izražavati šće biva, ubrzo svladala najosnovnije i “branše”. Time smo djeci željeli omogući- poezijom i prozom? time se dobro uklopila u svoje okruže- ti djetinjstvo koliko toliko slično našem — Ljubav prema književnosti sigur- nje. Kod kuće smo, naravno, nastavili go- - druženje s vršnjacima uz isti jezik, no- no sam naslijedila od roditelja, koji su voriti naš jezik tako da su apsolutno bi- gometne turnire koji su završavali mo- govorili lijepim i pravilnim hrvatskim lingvalni, na što smo svi ponosni. Da ne jim slavonskim kolačima ili zajednička jezikom, a u kući se uvijek puno čitalo. bih postala isključivo domaćica i mama, roštiljanja, a mi odrasli smo razmjenji- Presudnu ulogu odigrala je majka koja već da bih ostala u kontaktu sa strukom, vali informacije, iskustva, kako pozitiv- nam je čitala priče, od Tadijanoviće- suprug i ja odlučili smo meni osnova- na tako i negativna. ve “Nosim sve torbe, a nisam magarac” ti malu export-import tvrtku. Naravno do Zvrkine “Grga čvarak”, ali i profeso- da je bila naivna ideja kako ćemo razvi- Na Tribini je rečeno da ste, uz rice hrvatskoga jezika iz osnovne škole jati posao “onako usput”, ali to da tvrtka svoj posao, društveno aktivni i da i gimnazije. Tu bih posebno pohvalila postoji ubrzo se pokazalo kao nasušna aktivno sudjelujete u kulturnome potreba. Jer, početkom ratnih događaja životu Austrije. Jedan ste od Promocija u Zagrebu: Ladislav tvrtka u kojoj je radio suprug, također osnivača Udruženja za kulturu Prežigalo, ekonomist, propala je pa smo se oboje RIJEČ-BOJA-TON. Možete li nam o Jadranka Klabučar Gros i Mirko morali baciti na posao u našoj tvrtki. Po- tome nešto reći? Kovačević četak je, kao svi počeci, bio mukotrpan, — U Austriji, pogotovo u Beču, živi ali puno rada, znanje i “otvorena vrata” puno naših ljudi, kao i ljudi iz svih biv- koja smo u prijašnjim korektnim odno- ših republika. Također, puno je studenata sima posvuda imali, polako ali sigurno iz tih zemalja. Beč je “meka” za kulturu. donijeli su rezultat. S jedne strane zna- Ipak, došljaci se teže uključuju u tu ranje jezika, ne besprijekorno - jer mi smo znovrsnu ponudu jer pretežno žele čuti ipak došljaci, ali dovoljno za pristojnu nešto “naše”. Zato je 12 entuzijasta osno- komunikaciju i uključenje u poslovne valo Udruženje za kulturu RIJEČ-BO- tokove zemlje u koju smo došli, ubrzo JA-TON, koje se bavi promocijom svih nas je učinilo “domicilnim” i mogu reći lijepih umjetnosti iz naših krajeva. Ima- posve prihvaćenim članovima bečke zali smo u gostima značajna imena naše jednice i austrijskog društva. kulturne scene, književne, muzičke i li- MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 57 “literarne grupe” u osnov- Napisala: Nevenka Nekić nim školama, koje su tada postojale. Tamo su učenici, mjetnost fotografije stara je više od 150 godina. oni zainteresirani za jezik i Koliko je užitaka pružila u tom razdoblju znaju književnost, dobivali prve zaljubljenici u to magično oko kamere koje bi- poticaje za pisanje i objav- Ulježi i zaustavlja život koji je nestao, prohujao u ljivanje. Surađivala sam kao vremenu i prostoru. Nije fotografija samo do- učenica s Modrom lastom, a kument, ona je i to, ali čim uhvati onaj diskurs refleksivnog, godinama nakon toga neke mističnog, snovitog ili tajnovitog, fotografski zapis pretvara moje aktivnosti s djecom i se u solilokvij snimatelja, u priču, problematizira topos (pej- mladima tamo su zabilježe- zaž), sugerira vrijeme kao četvrtu dimenziju, odaje se goto- ne. Uz spomenuto udruženje, kopredsjednica sam i Naci- vo sakralnome pokušaju tajnovitih namjera očuvanja onoga onalnog odbora Austrije u Svjetskim umjetničkim igrama što je bilo. Auktor ovoga fotografskog artizma, Dražen Zetić, (World Art Games), koje su nastale i održane su prvi put tematski se veže uz prostor Bokokotorskoga zaljeva, tragaju- 2013. u Hrvatskoj. ći ne samo za veličanstvom planinskih gromada koje se ogledaju u moru, nego i za naoko beznačajnim partikulicama ru- Dijele li Vaši sinovi s Vama istu privrženost zinaste ljepote: olinjaloga kajića, zahrđaloga lanca, prozora domovini ili su oni, odrastajući u inozemstvu, više otpalih škura, nagrizenoga kamenog stupovlja, smećkastih Europejci? kaleža ili keramičke posude koja podsjeća na mrtve prirode — Moji sinovi išli su u državne bečke škole, gdje su majstora Chardina. imali ne samo austrijske prijatelje, nego i one iz cijele Eu- rope i svijeta. Družili su se s vrlo “mješovitim” društvom, Grimizna poema a tako je i danas. Uostalom, to bih opisala kao posve uo- bičajeno u današnjemu globaliziranom svijetu. Inače, sva ljeta provodimo na prekrasnoj Makarskoj rivijeri, gdje se uz klasične turiste sreću mladi iz cijeloga svijeta koji dođu u posjet rodbini ili su kao prijatelji pozvani da upoznaju našu obalu. Dakle, sinovi su vezani uz naše krajeve, ali su definitivno kozmopoliti, što je naš mlađi sin jednom još kao dijete preveo sa “svjetski ljudi”.

Razmišljate li o povratku u Zagreb jednog dana ili smatrate da biste se zadovoljili živeći i tu i tamo? — Najvjerojatnija je opcija života i tu i tamo. U Beču smo “doma” i to nam je ishodište za sve odlaske i povrat- ke. Ali “doma” smo i u našim Brelima, gdje boravimo veliki dio blagdana, od Uskrsa do Svih svetih i tijekom cijelog ljeta. Moderna tehnologija omogućila nam je da i dio posla koji se može odraditi telefonom i kompjutorom obavljamo s terase gledajući prekrasni Brač.

I za kraj našeg razgovora želite li još nešto reći ili dodati? — Želim naglasiti da je Austrija dovoljno blizu da se čovjek ne osjeća suviše odvojen od rodne zemlje. Ona kao zemlja također potiče razvoj došljaka na više razina. Time je naša obveza još veća da nastojimo sačuvati jezik, običa- je i vrijednosti iz “staroga kraja” te da ih prezentiramo Au- strijancima i drugim narodima koje susrećemo. Također potičemo sve ‘strance’ da posjete našu zemlju, obalu, prirodne ljepote, upoznaju kulturnu baštinu. Apsolutni predu- vjet za to je znanje jezika zemlje u kojoj se boravi i aktivno uključenje u njezin život, na raznim razinama. Jer, svima je uvijek drago upoznati one koji cijene i svoje i tuđe. Q

ENG An interview with Jadranka Klabučar Gros, an economist and poet from Vienna who, late last year, presented her two collections of poetry in Zagreb, Jesen u kosi (Autumn in the Hair) and Ljubiti je glagol trajni (To Love is a Continuous Verb).

MATICA www.matis.hr 58 siječanj-veljača/january-february 2014. MOTIVI IZ BOKE KOTORSKE NA FOTOGRAFIJAMA DRAŽENA ZETIĆA Svjetlo i sjena

Auktor ovoga fotografskog artizma, Dražen Zetić, tematski se veže uz prostor Bokokotorskoga zaljeva, tragajući ne samo za veličanstvom planinskih gromada koje se ogledaju u moru, nego i za naoko beznačajnim partikulicama ruzinaste ljepote

Sklonost ovim temama mrtvih priroda odaje melankoličnu dušu, traganje za nadnaravnim prostorima, pomalo pro- žetih Thanatosom i tamninom koja pod- sjeća na barokne ugođaje i slutnje smrti. Sve materijalno je prolazno, sve odlazi u zaborav, sve tone u vrijeme koje krono- sovski guta naše uspomene, osame naših predaka i ostatke neponovljive prošlosti. U vitičastom ukrasu nad bucalom čuva se i znalački kovački dar davno umrlo- ga majstora, kakvih više nema, u pomno složenim kamenovima prazne kuće još ječe glasovi, ispod raspuknute makula- ture stare knjige zapis je koji bi trebalo odgonetnuti, u odsjaju i sjeni kaleža taj- na je života i smrti, u osamljenu cvijetu Zanijemjela kraljica skrivena je ljepota koju pjesnik kamere pronalazi, u akantusu na vrhu sačuvana kapitela jeka je antike koja je dodirnula drveta, metala, flore, obasjati uzbibane zlatom. Sjene su dio života pa i zapisa o hrvatsku obalu... ili glatke površine mora, prodrijeti kroz njemu: one su slojevite i javljaju se u pre- Osnovno sredstvo Zetićeve umjet- neke otvore u drevnim utvrdama, stvori- tapanju sa svjetlom, kao u filmu, pastelno nosti fotografije odnos je svjetla i sjene. ti čarobne prizore sunčeva zalaska i pla- preuzimajući svjetlu glavnu ulogu i uta- Svjetlo će razotkriti strukture kamena, nine obliti rumenilom, a površje mora pajući u duboku tamu i tišinu ono jasno i zvonko u sunčevu sjaju. Time se pje- Govor simbola sničko i sjetno obraća gledatelju nudeći neprimjetnu partikulicu u sjeni. Kompozicija kao element slikarstva i ovdje zauzima važno mjesto: od uveća- nja pojedinosti do ritma kakve arhitek- tonske građevine, sudara oblih i ravnih linija pa do veličanstvenih veduta otoka u čistome impresionističkom izboru boja i doba dana, a isto tako i divljenja pred uznemirenim i razbarušenim ne- bom, koje luduje ponad statične stare crkve. Kotor počiva u ljušturi zidina s ma- sivom modrikastih planina iza leđa i čuva misao o vrijednosti prošloga. O tome je veliki Tin rekao - pjesnici su povjesnici. Zar umjetnici fotografije to nisu? Sakralno je sadržano u samoj ljepoti svake fotografije, a zlatni Krist koji gle- da iz visa na nas zemnike sjetit će neke na onu sjajnu misao spisatelja Naboko- va: “Istina je tamo gdje je stajao Križ.” Q

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 59 P O V I J E S N E O B L J E T N I C E Ograničena hrvatska državnost u drugoj Jugoslaviji

Prije 40 godina u ustroj savezne vlasti u drugoj Jugoslaviji uneseni su određeni oblici konfederalizma. Utvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje i odcjepljenje. To je bilo važno ratne 1991. prilikom osamostaljenja i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

obje državne zajednice sačuvali određe- Zastava socijalističke ni stupanj autonomije s obilježjima dr- Hrvatske žavnosti i odgovarajućim institucijama poput Hrvatskoga sabora i bana. U Kra- ljevini Srba, Hrvata i Slovenaca poslije 1918. prvi put nije bilo ni hrvatske autonomije ni Hrvatskoga sabora ni bana. Trebalo je proći punih 20 godina prije Narodne Republike Jugoslavije, progla- nego što je uspostavom Banovine Hrvat- šene 1945. u Beogradu i ustrojene 1946. ske u sklopu Kraljevine Jugoslavije 1939. prvim saveznim ustavom. Nakon izbora učinjen prvi korak prema obnovi povije- 1946. za Ustavotvorni sabor donesen je Hrvatska u sne hrvatske državnopravne samobitno- 1947. hrvatski ustav koji je bio preslika socijalističkoj sti. Kad je požar Drugoga svjetskog rata saveznoga ustava. Narodna Republika Jugoslaviji 1941. progutao prvu Jugoslaviju, progla- Hrvatska imala je vrlo ograničena pra- šena je Nezavisna Država Hrvatska. Iako va i samo je ﬁktivno bila država u viso- Piše: Željko Holjevac je bila ustrojena kao država, ona je ovi- ko centraliziranoj jugoslavenskoj fede- sila o osovinskim silama uz čiju je po- raciji kao partijskoj državi oblikovanoj rvatski nacionalni pokret moć nastala i s čijom je propašću i sama po sovjetskome modelu. Sabor NRH s 1971. s ciljem da se Hrvat- nestala s povijesne pozornice. kolektivnim Prezidijem (predsjedniš- ska konstituira kao drža- tvom) i Vlada NRH postali su najvišim Hva u postojećem jugosla- FEDERALNA DRŽAVA tijelima republičke vlasti. Komunistička venskom okviru doživio je Pobjedom u Drugome svjetskom ratu promidžba uzdizala je Vladimira Nazora, neuspjeh u svojem otporu komunistič- hrvatski antifašisti su pod vodstvom ko- ali je on unatoč visokom položaju pred- kom režimu u drugoj Jugoslaviji. Una- munista uspostavili Federalnu Državu sjednika Prezidija Sabora bio samo oso- toč tome, novim jugoslavenskim i hrvat- Hrvatsku koja je ušla u sastav Demo- ba za paradu. U upravnom pogledu NR skim ustavom 22. veljače 1974. ojačana kratske Federativne Jugoslavije. “Hrvat- Hrvatska je podijeljena na 12 okruga i je hrvatska republička državnost. Tako ska ima pravo na svoj sabor kao vrhovni oblast Dalmaciju s još pet okruga. Ka- su prije 40 godina u ustroj savezne vlasti zakonodavni organ i nosilac suverenite- snije je osnovano pet oblasti u ostatku u socijalističkoj Jugoslaviji uneseni odre- ta, te na svoju narodnu vladu”, tumačio Hrvatske, a okruzi su ukinuti. đeni oblici konfederalizma, pri čemu je je Andrija Hebrang, istaknuti komunist Nakon što je u Beogradu 1953. do- utvrđeno pravo svakog naroda na sa- hrvatskog opredjeljenja. Stoga je 1945. nesen savezni ustavni zakon o osnova- moodređenje, uključujući i pra- u Zagrebu održano četvrto za- ma društvenog i političkog ustrojstva vo na odcjepljenje. To je bilo sjedanje ZAVNOH-a koji se FNRJ, kojim je utemeljeno društveno važno ratne 1991. prilikom tom prilikom proglasio Na- umjesto državnoga vlasništva i utvrđe- osamostaljenja i međuna- rodnim saborom Hrvatske. no socijalističko samoupravljanje umje- rodnog priznanja Repu- Međutim, u drugoj Jugo- sto državnoga socijalizma, u Zagrebu blike Hrvatske kao samo- slaviji, zaogrnutoj komu- je donesen republički ustavni zakon o stalne i neovisne države. nističkim jednoumljem, osnovama društvenog i političkog ustroj- Nakon što je srednjo- ubrzo je izigrana federal- stva NR Hrvatske. Dotad jednodomni vjekovno Hrvatsko kraljev- na državnost antifašistič- Sabor NRH podijeljen je na Republičko stvo 1102. ušlo u državnu za- ke Hrvatske. vijeće i Vijeće proizvođača, a Vlada NRH jednicu s Ugarskom (1102. Hrvatska je postala jed- postala je Izvršno vijeće Sabora. Pokre- - 1527.) i Habsburgovcima nom od šest narodnih repu- nuta je decentralizacija savezne države (1527. - 1918.), Hrvati su u Grb socijalističke Hrvatske blika u sastavu Federativne i republika, a 1955. uveden je komunal-

MATICA www.matis.hr 60 siječanj-veljača/january-february 2014. ni sustav. Ukinute su oblasti i prošire- ni kotarevi, a općina ili komuna postala je osnovnom teritorijalnom jedinicom.

BEZ VEĆIH PRAVA Dok je jugoslavenski državno-partijski vrh s Titom na čelu još početkom 1960- ih godina autoritarno donosio najvažni- je odluke o unutarnjoj i vanjskoj politici, Hrvatska kao republika u sastavu Jugo- slavije nije imala većih prava pri odlu- čivanju niti većih ﬁnancijskih sredstava. Općine su donosile odluke koje su bile u skladu s odlukama saveznih tijela, a poduzeća su raspolagala samo dijelom ostvarenog dohotka i donosila odluke samo o procesu proizvodnje. Sudar dviju koncepcija, samoupravljanja i državnog centralizma izazvao je političku krizu u partiji i državi, zbog čega je 1963. done- Glavni zagrebački sen novi jugoslavenski ustav. trg snimljen s vrha U skladu s novim saveznim usta- nebodera oko 1970. vom, Sabor je 1963. donio novi hrvatski ustav. Narodna Republika Hrvatska ni povjerena je Vrhovnom sudu Hrvat- ženoga rada, Vijeće općina i Društve- promijenila je ime u Socijalistička Re- ske, a nominalna zaštita ustavnosti i za- no-političko vijeće) postao je najvišim publika Hrvatska. Sabor SR Hrvatske konitosti novoosnovanome Ustavnom tijelom republičke vlasti. Utemeljeno je s pet domova (Republičko vijeće, Pri- sudu Hrvatske. Zadržana je teritorijal- kolektivno Predsjedništvo SRH koje za- vredno vijeće, Prosvjetno-kulturno vina podjela na općine i kotare, ali je broj stupa republiku. Izvršno vijeće Sabora jeće, Socijalno-zdravstveno vijeće i Or- kotara znatno smanjen, a kasnije su sa- nastavilo je djelovati kao izvršno tijelo ganizacijsko-političko vijeće) i Izvršno svim ukinuti. Sabora. Sudska vlast na republičkoj ra- vijeće Sabora postali su najvišim zako- Zamišljena kao prilog raspravi o zini povjerena je Vrhovnom sudu Hr- nodavnim i izvršnim tijelima republičke amandmanima na jugoslavenski ustav, vatske, a zaštita ustavnosti i zakonitosti vlasti. Sudska vlast na republičkoj razi- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatsko- Ustavnom sudu Hrvatske. Oblikovan je ga književnog jezika iz 1967. zahtijevala Savjet republike kao savjetodavno tijelo. Riječki je ravnopravnost hrvatskoga, srpskoga, Nakon što su još 1967. ukinuti kotarevi, neboder s slovenskoga i makedonskoga jezika u općine su postale osnovnim teritorijal- parolom u razdoblju saveznim ustanovama i dosljednu pri- nim jedinicama s vlastitim lokalnim ti- socijalizma mjenu hrvatskoga književnog jezika u jelima vlasti po uzoru na republička, ali Hrvatskoj. Deklaracija je odbačena kao su bile podijeljene na mjesne zajednice u “neprijateljski akt”, ali je amandmanima selima i gradskim četvrtima i istodobno na savezni ustav u jeku Hrvatskoga pro- udružene u područne zajednice općina. ljeća 1971. ozakonjena važna reforma ju- Hrvatska državnost po ustavu iz goslavenske federacije: za određene po- 1974. bila je ograničena, a pravo na sa- slove uvedeno je obvezno usuglašavanje moodređenje i odcjepljenje samo de- republičkih i pokrajinskih tijela vlasti. klarativno. No, u procesu ratnog raspa- da druge Jugoslavije to je postalo važno SRH U SFRJ jer je međunarodna zajednica i po tome U skladu s novim saveznim ustavom, zaključila da “Republika Hrvatska ispu- Sabor SR Hrvatske donio je 22. veljače njava potrebne uvjete za njezino prizna- 1974. novi hrvatski ustav. Njime je SR vanje”. Hrvatska je početkom 1992. pri- Hrvatska konstituirana kao nacionalna znata kao samostalna i suverena država, država u sklopu jugoslavenske federaci- a prošle godine postala je 28. članica Eu- je. Sabor SRH s tri doma (Vijeće udru- ropske unije. Q

ENG Forty years ago some forms of confederacy were introduced into the federal structure of the second Yugoslavia. The right of each nation to self-determination and secession was recog- nised. This was critical in wartime 1991 when Croatia won its independence and achieved international recognition.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 61 BUGARSKA: DVIJE MNOGOČLANE OBITELJI IZ SPLITA DJELUJU U NOVOJ KATOLIČKOJ MISIJI U VIDINU “Gospodin me je doveo u Bugarsku”

Tomislav Mustapić iz Splita u Vidin je došao sa suprugom i 12-ero djece od kojih najstarije ima 17 godina, a najmlađe nešto više od godinu dana. Tomislav također kaže da je zadovoljan s onim što je Gospodin učinio s njim i njegovom obitelji

bugarski biznismen koji se navodno dav- U novom Splićani sa domu obitelj no zavjetovao da će veliki novac uloži- župnikom u Domjanović ti u katoličku crkvu zbog toga što ga je kapelici Bog spasio od utapanja u Dunavu. Zavr- šetak radova očekuje se u 2015. godini. Prije dvije godine za vidinskoga žu- pnika imenovan je svećenik don Plamen Gecev iz Soﬁje koji ima 48 godina. Prije nego što je započeo studij teologije, zavr- šio je medicinu i specijalizirao psihijatri- ju, a 1999. godine osjetio je Božji poziv. Studij teologije završio je u švicarskome gradu Luganu u neokatekumenskom sje- Tekst i snimke: KTA Biskupske konferencije BiH meništu Redamptoris mater. Mario dodaje da cilj misije nije poveća- U novu misiju u Vidin došao je prije ti broj katolika, nego ljudima navijestiti rije nekoliko mjeseci u bugar- nešto više od tri mjeseca i Mario Domja- evanđelje - radosnu vijest podsjećajući skome gradu Vidinu, koji se nović iz Splita sa suprugom te petero dje- na Isusove riječi upućene apostolima. nalazi na sjeverozapadu ze- ce. Dvoje djece pohađaju i osnovnu školu Tomislav Mustapić iz Splita u Vidin Pmlje na granici s Rumunj- u Vidinu. Na pitanje što je potrebno da je došao sa suprugom i 12-ero djece od skom i Srbijom, započela je čovjek s petero djece ostavi sve u svojoj kojih najstarije ima 17 godina, a naj- katolička misija koju čine dvije obite- domovini i krene u jednu neizvjesnost mlađe nešto više od godinu dana. To- lji iz Splita i svećenik don Plamen Ge- kao što je Bugarska, Mario je odgovorio: mislav također kaže da je zadovoljan cev. Njima će se uskoro pridružiti i dvije “Da bi netko došao u ovakvo poslanje, s onim što je Gospodin učinio s njim i obitelji iz Italije, koje su odlučile ostaviti potrebna je formacija koja se stvara u kri- njegovom obitelji: “Gospodin me je do- svoje matične zemlje kako bi došle bu- lu župe. Naša formacija zove se neokate- veo u Bugarsku, prije svega da bi spasio garskome narodu navijestiti radosnu vi- kumenski put. Veliki broj župljana, pa i moj život i život moje djece. Ja mislim jest evanđelja. svećenika, ne razumniju neokatekumen- da ne činim nikakvu uslugu Gospodinu, Vidin je grad koji ima bogatu povijest ski put, ali kada im se kaže da će mnogi nego On čini uslugu meni. Prezadovo- i nekada je u njemu živjelo oko 80.000 ljudi koji su na tom putu jednoga dana ljan sam Gospodinom, gledajući djela stanovnika. Danas ovaj grad ne pam- biti u Kini, Rusiji i ne znam gdje sve ne, koja je učinio u ova zadnja tri mjeseca. ti gore dane, napola je iseljen i u njemu onda počinju pomalo shvaćati ovaj put.” Vidin je siromašno mjesto, ali tamo gdje živi 30 posto umirovljenika. Iako je Vi- je Isus Krist, tu je zadovoljstvo i sreća.” din lučki grad i važna prometna točka Nova katolička crkva U Bugarskoj ljudi imaju jedno ili naj- u Vidinu još je u za prijelaz preko Dunava, ipak se nije us- skelama više dvoje djece pa je Tomislav u toj zem- pio oporaviti nakon pada komunizma i lji pravo čudo: “Ljudi reagiraju ovdje na zato je danas jedan od najsiromašnijih moju obitelj poprilično šokantno. Neki gradova u Europskoj uniji. su oduševljeni, a neki pitaju imam li tu U Vidinu, prema službenim poda- djecu s jednom, dvije ili s tri žene. Kažu cima, živi 86% pravoslavnog stanovniš- da to još nigdje nisu vidjeli.” Q tva, 13% je muslimana, dok katolika ima 1%. U ovome gradu trenutačno se gra- ENG Two large families from Split are active di velika katolička katedrala jer je prije as followers of a neocatechumenal movement dolaska komunizma postojala katolička in a new Catholic mission in the Bulgarian city crkva. Njezinu izgradnju ﬁnancira jedan of Vidin.

MATICA www.matis.hr 62 siječanj-veljača/january-february 2014. PEČUH: 25 GODINA POSTOJANJA KUDa TANAC Pečuški Tanac 25!

Dvadeset i pet godina postojanja, skupljačkog rada, sa 730 nastupa, više od 2.500 proba s više od 300 plesača i šezdesetak koreograﬁja obilježili su postojanje KUD-a Tanac

Napisala: Branka Pavić Blažetin listopadu 1988. u Pečuhu, čiji su uteme- prosinca 1988., a slavljenički obilježa- Snimke: Hrvatski glasnik ljitelji József Szávai i Mišo Šarošac, ubrzo vajući 25. godinu utemeljenja i rada 23. je postao sinonim narodnoga, izvorno- studenoga 2013. godine u Pečuškome sklopu svečanoga gala-pro- ga plesa. I to ne samo u Pečuhu, Baranji, nacionalnom kazalištu. grama, u Pečuškome na- nego diljem Mađarske i šire. Dvadeset i U izvrsnome slavljeničkome folklor- cionalnom kazalištu pred pet godina postojanja, skupljačkog rada, nom koncertu nastupili su svi sadašnji Uprepunom kazališnom sa 730 nastupa, više od 2.500 proba s više i nekadašnji (te budući) članovi KUD-a dvoranom KUD Tanac iz od 300 plesača i šezdesetak koreograﬁja Tanac u izvrsnoj scenskoj postavi i režiji Pečuha 23. studenoga izveo je dvije ple- obilježili su postojanje KUD-a Tanac u Józsefa Szávaija, koju su vizualno obo- sne predstave u 16 i 20 sati te obilježio proteklih 25 godina. Mnogobrojna festi- gatila djeca bivših i sadašnjih članova u izvrsnim plesnim izvedbama svoj veliki valska gostovanja, 17 godina priređivanja naručju svojih roditelja. jubilej – 25. obljetnicu postojanja. međunarodnoga hrvatskoga folklornog Što još napisati? Bilo je izvrsno! U Znate li što znači tanac, ne KUD Ta- festivala “Dobro došli, naši mili gosti!”, izvedbama su uživali i članovi KUD-a nac, nego riječ tanac. Tanac je ples u paru mnogobrojni naslovi izvrsnog ansambla Tanac i mnogobrojna publika koja je značajan za Hrvate u Baranji. Prihvativši – šest puta zaredom, nagrade Orkestru do posljednjega mjesta napunila dvo- ime tanac, folklorni ansambl utemeljen u Vizin, organiziranje Tanacovih plesnih ranu Pečuškoga nacionalnog kazališta tabora, više od 350 plesačnica, u obadvije plesne izvedbe. KUD Tanac, veliki uspjeh u završnici natje- na čelu s Józsefom Szávaijem, koji je da- canja mladih talenata narodne nas predsjednik Kulturne udruge Tanac, glazbe na natjecanju “Paun po- umjetnički voditelj i koreograf KUD-a letio” (Fölszállott a páva) 2013. Tanac, s mnogim plesačima i sviračima godine, mnogobrojne nagrade pokazao je predani rad na polju njegova- (tridesetak) i priznanja poput nja izvornoga folklora. Znali smo to i do “Le Grand Prix Culturel de la sada, a u to smo se uvjerili još jednom. Q Ville de Pécs” (Velika nagrada za kulturu grada Pečuha) KUD-u Tanac i Orkestru Vi- ENG The Tanac Culture & Arts Society of Pécs zin 2013. godine. performed two dance shows before a packed Pécs National Theatre house. The excellent Folklorni ansambl Tanac dance performance was part of a gala pro- prvi nastup imao je u Pečuhu gramme and also marked the ensemble’s 25th u sklopu jedne plesačnice 18. anniversary. MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 63 RAZGOVOR SA STOGODIŠNJAKINJOM MARICOM MATIN IZ SONTE VOJVODINA, SRBIJA Sto godina bake Marice

“Nisam bila bećaruša! Ako mi u svatova zovu igrat i pivat, dignem se pa igram da nisam osim svita, al’ nisam se voljila bančit”, kaže slavljenica

kopanja kukuruza, da uvatiš misto na vršalice ka’ dojde žetva. Posli je dolazila siča konoplje pa branje kukuruza, siča kukuruzvine, kadgoda po snigu i zime. A pišice smo išli i po sedam kilometeri do posla. Nije nam bilo teško. Ta, bilo je sramota i reč da ti je štogoda teško – pri- ča baka tečnim govorom svojih predaka. Ponekada se uhvati za čelo razmišljajući i obrati se kćeri - De, pomozi mi, Kato! Baka Marica završila je četiri razreda osnovne škole. Kaže da nije morala puno izostajati iz škole. Otac je pošto- vao crkvu, zakon i školu te je nastojao da djeca dobiju osnovno obrazovanje. - Da ne moramo dat krsta! - kaže baka. U prijevodu, tko nije bio pismen potpisivao se znakom križa. Stariji brat morao je poslije završene škole u “služ- bu”. Oskudni uvjeti života prisiljavali su roditelje da daju svoju djecu za sluge kod imućnih gazda u salaše izvan Sonte. Djeca bi odlazila obično poslije Uskrsa, a U Sonti, prosinac 2013. dolazila u posjet obitelji za kirbaj, u kolovozu, te konačno za Božić. Provela bi Napisala: Ruža Silađev vorom, izlazeći iz drvarnice na dvorište zimu u roditeljskoj kući, a poslije Uskrsa obasjano popodnevnim, zubatim sun- se ponavljalo isto. Dječaci su češće oda- tarica Marica Matin, Čuvrkova cem, pomažući se pri hodu s dva štapa. birani za sluge od djevojčica. Na salaši- (rođ. Šimić, Elegova) iz Sonte, Posljednji put smo se vidjele otprilike ma su djeca čuvala svinje, krave, guske. 19. prosinca protekle godine prije četiri godine. Čistila su štale i svinjce, a djevojčice su Snavršila je sto godina života. čuvale djecu, prale i pomagale u kuhinji. (Sonta je šokačko selo zapadne RADILO SE NA ZEMLJI IZ DANA Bačke u Srbiji u kojem su Hrvati stolje- U DAN MOLITVENIK I RADIO ćima bili većinsko stanovništvo.) Neko- Marica je rođena 1913. godine od oca Zdravlje baku Maricu još uvijek dobro liko dana prije Maričina rođendana ne- Mate Šimića, Elegovoga i majke Janje služi. Od prije godinu dana pije lijekove najavljena sam otišla u posjet i zatekla Matić, Gibanicine, u Sonti, kao drugo za visoki tlak i srce. Tijekom života nije baku u drvarnici gdje, kako reče, pravi dijete po redu od njih petero. Obitelj je bolovala ozbiljnije, još od prve mladosti. reda dok je još lijepo vrijeme. Zasuka- živjela kao i sve ostale prosječne obite- Sjeća se da se kao mlada djevojka razbo- nih rukava, u malo debljem džemperu, lji u selu. Radilo se na zemlji iz dana u ljela od malarije dok je radila na salašu odjevena u narodnu nošnju, onako kako dan da se priskrbi ono osnovno za ži- Ceriću, daleko od Sonte. Bolesnu je nisu se odijevala cijeli život, učinilo mi se da vot. U obitelji, koliko se baka sjeća, nije smjeli nositi doma. je oskudno odjevena. Na moju primjed- bilo stogodišnjaka. Većina ih je bila du- - Al, bijo jedan dobri čovek što mi bu odgovorila je da nije nikad pretjera- govječna do 80 godina, jedino joj je se- je dono kinin izdaleka. Njemu je niko no patila od zime. stra Kata umrla u šezdesetpetoj godini. umro, a lik mu osto! Pila sam redovno - Pa kako ste, bako? Poznajete li vi - Ko da je bilo juče! Išli smo radit i i eto, fala Bogu, ozdravila! - prisjeća se mene? - Ta, kako te ne bi znala, curo to na konak u švapske salaše, najviše na stogodišnjakinja. - Danas ne mogu reč draga? Ti si Ruža - odgovorila je stogo- Cerić. Radilo se od jutra do sutra. Tamo da ja eto mogu bit ’eroj u poslu, al’ pola- dišnjakinja arhaičnim sonćanskim go- je bilo uvik posla. Od raščupavanja repe, ko ide nikako!

MATICA www.matis.hr 64 siječanj-veljača/january-february 2014. Živjela je umjerenim životom. Vo- ljela je svu hranu u umjerenim količi- nama, a u njezinim mladim danima nije bilo baš puno mesa, većinom se jelo ti- jesto. Kuhana jela, “kašikom”, konzumi- rala je svaki dan, a alkohol nikada. Vo- ljela je mlijeko i sve mliječne proizvode koje i danas vrlo rado uzima, kao i voće i povrće. Crnu kavu baka ne voli, “a može nesica”. Od sokova obožava Schwepps. Voljela je čitati molitvenik dok ju je vid dobro služio i slušati radio koji i danas rado sluša. Televiziju ne voli. - Nisam bila bećaruša! Ako mi u svatova zovu igrat i pivat, dignem se pa igram da nisam osim svita, al’ nisam se voljila bančit - kaže slavljenica. U stogodišnjakinjinu životu bilo je i dosta stresnih događaja. Najviše se sje- ća smrti svoje troje djece u ranim dje- tinjim godinama, kao i smrti roditelja i svoja tri brata i jedine sestre. Prije godinu dana izgubila je sina u sedamdeset- šestoj godini života. Sa sjetom se sjeća svoga muža koji je umro 1985. godine, a bio je rođen 1908. Vjenčali su se kad je njoj bilo 18, a njemu 23 godine. - Od oca i matere sam dobila krevet i krevetninu. On nije dobijo ništa. Ni- smo imali ni astal ni stolce. Friško smo Baka Marica, kao mlada djevojka stoji u prvom redu, sa majkom, ocem, sestrom Katom, ošli kod jednoga gazde na salaš bit biro- braćom Matom i Pajom. Starija braća, Franjo i Lovra su odsutna.

ši - nastavlja slavljenica. Biti biroš znači- podiže baka glavu prema slici. lo je stanovati na gazdinu salašu, održa- Danas baka Marica živi sa svojom vati ga, obrađivati gazdinu zemlju, gajiti kćerkom skromno, kao što joj je bio i stoku i živinu i od toga davati dogovo- cijeli život. Kuća joj je okružena vrtovi- reni dio gazdi. ma, voćnjacima i vinovom lozom, a na zapadnoj strani pogled dopire do šume ‘UMA I RAZUMA DOK ŽIVIM’ topola. Rado se druži sa susjedima koji su - Posli nikoliko godina smo se “oživili” i joj često u posjetu. Pokazuje mi vrt koji došli u selo. Onda smo mogli mislit od je tijekom proljeća, ljeta i jeseni obrađi- kuće. Eto tu di sam sad, tu smo kuću na- vala zajedno sa svojom kćerkom. Poka- pravili ja i moj vinčani. Rodila sam pet zuje gdje je rastao luk, gdje krumpir, gdje dice, a dvoj je ostalo u životu - priča baka. rajčica... Bez grožđa seosko dvorište ne Iznad njezina uzglavlja stoji slika Isu- može se ni zamisliti pa su trsovi uredno sa na mrtvačkoj postelji, okruženog an- zaštićeni od golomrazice i spokojno če- đelima. Osobno, takvu sliku do sada ni- kaju novo proljeće. Ispraća me zajedno s sam vidjela. kćerkom do uličnih vrata uz pomoć svo- - Eto, ujtru ka’ se probudim prvo vi- jih štapova i veselo otpozdravlja. dim tu svetu priliku i kažem fala ti, Bože, Poželimo našoj stogodišnjakinji sre- što si mi do života i molim ti se da mi tan stoti rođendan i da i dalje s radošću dadeš uma i razuma dok živim. Fala ti, obrađuje svoju vrt te očekuje njegove Isuse, što si bijo sa mnom kad mi je bilo plodove i, kao što sama reče, neka joj teško. Š njim se tišim i njemu se tužim - Bog da razuma dok je živa. Q

ENG An interview with Marica Matin of Sonta, who recently celebrated her one-hundredth birth- Stogodišnjakinja sa kćerkom Katom day. Sonta is a Šokac Croatian village in western Bačka in Serbia where Croatians have constitut- ed the majority population for centuries.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 65 LJETNA ŠKOLA HRVATSKOGA FOLKLORA

Hrvatska matica iseljenika poziva sve folkloraše, plesače i svi- rače na tradicionalnu LJETNU ŠKOLU HRVATSKOGA FOLKLO- RA koja će se od 1. do 10. kolovoza 2014. održati u novoure- đenome Omladinskom hostelu u Boriku pokraj Zadra. Ovoga ljeta podučavat će se folklorni plesovi, pjesme, narodne nošnje i glazbala HRVATSKOGA JADRANSKOG PODRUČ- JA. Naučite sve o plesovima otoka Krka, Cresa, Raba, Paga, Silbe, Šibenskog priobalja i otoka, Trogira, Kaštela, Splita, Ka- štela, Trogira i Čiova, otoka Šolte, Brača, Hvara i Korčule, Ma- karskog primorja, doline Neretve, poluotoka Pelješca, Mljeta i Lastova, Dubrovačkog primorja i Rijeke Dubrovačke, Kona- vala i Župe Dubrovačke, te dubrovačke kontradance. Podu- Smještaj: U Omladinskome hostelu “Zadar” u Boriku pokraj čavat će se i plesovi Hrvata u susjednim zemljama: plesovi Zadra, u neposrednoj blizini mora. Cijena punoga pansiona južne Hercegovine (Bosna i Hercegovina) te plesovi Hrvata u po danu i osobi je 188,00 KN, plus boravišna pristojba u izno- Boki kotorskoj (Crna Gora). su od 3,50 KN za mlađe od 29 godina i 7,00 KN po danu/oso- Voditelj škole je prof. Andrija Ivančan. bi za starije od 29 godina u trokrevetnim sobama i višekre- vetnim sobama. Nudimo tri grupe predavanja: 1. FOLKLORNI PLES Školarina: 80 EUR po osobi. 2. SVIRANJE TAMBURA Prijave: Potrebno je popuniti prijavni listić i najkasnije do 3. SVIRANJE HRVATSKIH TRADICIJSKIH GLAZBALA. 15. lipnja 2014. godine poslati u Hrvatsku maticu iseljenika.

XII. RADIONICA NARODNIH NOŠNJI “HRVATSKA ETNORIZNICA”

Hrvatska matica iseljenika poziva na sudjelovanje u Hrvatskoj etnoriznici, radionici za izradu hrvatskih narodnih nošnji koja će se od 18. do 28. srpnja 2014. godine održati u Klesarskoj školi u Pučišćima na otoku Braču. Ovaj program namijenjen je svima koje zanimaju hrvatske narodne nošnje, njihova izrada, održavanje i primjena u folklornim društvima, zatim osobama koje žele same izrađivati narodne nošnje ili jednostavno vole ručni rad i žele proširiti svoje znanje. Podučavat će se tkanje, krojenje, šivanje, sve vrste vezova, aplikacija i ukrašavanja, rekonstrukcija, izrada i održava- nje narodnih nošnji te izrada tradicijskoga nakita i pletenje. Smještaj: U Učeničkome domu Klesarske škole u Pučišćima na Također, planiraju se i posebni sadržaji: izrada paške i lepo- otoku Braču. Cijena punoga pansiona po osobi dnevno iznosi glavske čipke, izrada čipke tehnikom čunčanja i zlatovez. 230 KN, plus boravišna pristojba za osobe od 12 do 18 godina Voditelj Radionice i autor programa je prof. Josip Forjan. 3,5 KN, a za starije od 18 godina 7,00 KN po danu. Radionica je organizirana u dvije radne grupe: Školarina: 80 EUR po osobi. 1. Početna Prijave: Potrebno je popuniti prijavni listić i najkasnije do 2. Napredna. 15. lipnja 2014. godine poslati u Hrvatsku maticu iseljenika.

Prijavni listić i sve dodatne informacije možete zatražiti na adresi:

Hrvatska matica iseljenika prof. Srebrenka Šeravić, rukovoditeljica Odjela za kulturu 10 000 Zagreb, Trg Stjepana Radića 3 5FMt'BYtwww.matis.hrtFNBJM[email protected]

MATICA www.matis.hr 66 siječanj-veljača/january-february 2014. IN MEMORIAM

Zdenko Škrabalo Fritz Molden dijabetolog i diplomat rodom iz Sombora veliki Austrijanac hrvatskih korijena

U Zagrebu je 12. siječnja u 85. godini života umro akade- AUSTRIJA – Poznati austrijski publicist i izdavač Fritz Mol- mik Zdenko Škrabalo, ugledni liječnik dijabetolog svjet- den, sin Paule Preradović, autorice austrijske himne, unuke skoga glasa, osnivač Zavoda za dijabetes, endokrinolo- Petra Preradovića, umro je 11. siječnja u 90. godini živo- giju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac”, stalni suradnik ta. Fritz Molden priključio se s bratom Ernstom još u mla- Svjetske zdravstvene organizacije i nekadašnji ministar dim godinama pokretu otpora protiv nacista. Zbog toga vanjskih poslova Republike Hrvatske. Akademik Škraba- su ga nacisti uhitili te ga kasnije poslali na istočni front. lo rođen je 4. kolovoza 1929. u Somboru, gdje je završio Poslije rata bio je u diplomatskoj službi, a zatim inozemni osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinskome fakultetu u dopisnik poznatoga dnevnog lista “Die Presse”, da bi ka- Zagrebu diplomirao je 1953. i specijalizirao internu medici- snije bio neko vrijeme izdavač tih novina, kao i tjedno- nu. Na tom fakultetu stekao je i doktorat medicinskih zna- ga magazina “Wochenpresse” i “Express”. Od 1964. godi- nosti te je kasnije bio profesor. Autor je više od 270 znan- ne Molden osniva vlastitu izdavačku kuću u kojoj izdaje stvenih radova, a u svjetskoj medicinskoj znanosti prvi je bezbroj zanimljivih knjiga. Poslije stečaja izdavačke kuće opisao dotad nepoznatu parazitsku bolest piroplamozu. 1982. godine Molden obnaša dugo godina funkciju pred- Akademik Škrabalo zaslužan je za razvoj medicinske zna- sjednika “Auslands-Österreich-Werkes”, ustanove koja se nosti općenito, kao i za razvoj hrvatske endokrinologije. bavila austrijskim iseljenicima. Bio je dugogodišnji predstojnik Zavoda za dijabetes, en- Molden ponovno osniva izdavačku kuću “Ibera & Molden” dokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac” koji je te “Molden Verlag”, izdavačku kuću u kojoj izdaje bezbroj pod njegovim vodstvom stekao svjetski ugled. Hrvatski zanimljivih publikacija, posebno memoara, političkih ese- model organizacije službe za zaštitu bolesnika od šećer- ja te mnoge vlastite knjige. ne bolesti poslužio je kao model Svjetskoj zdravstvenoj Zapamćen je i po ulozi “posebnog veleposlanika” koji je organizaciji za uspostavu sličnih službi u drugim zemlja- pokušavao spasiti ugled Austrije za vrijeme afere “Wald- ma, a akademik Škrabalo time je postao jedan od najpo- heim” (bivšem generalnom tajniku UN-a dr. Kurtu Wald- znatijih svjetskih dijabetologa. heimu se predbacivalo da je obnašao visoku vojnu funk- Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjet- ciju u Drugome svjetskom ratu te da je odgovoran za nosti izabran je 1992. godine. mnoge zločine). Najpogodnija osoba za pobijanje laži, Akademik Zdenko Škrabalo aktivno je sudjelovao u stva- koje su krenule iz Beograda, upravo je bio Fritz Molden, ranju samostalne Hrvatske i njezine diplomacije. Od 1992. borac protiv nacista, a po ocu i sam Židov. do 1993. bio je ministar vanjskih poslova, zatim do 1996. Fritz Molden jedan je od najpoznatijih lobista Austrije, veleposlanik u Švicarskoj i Lihtenštajnu, a od 1996. do kome su bila otvorena vrata ne samo u “Bijeloj kući” nego 2000. bio je veleposlanik u Mađarskoj. (Hina) u svim svjetskim metropolama. Austrija gubi smrću Frit- za Moldena, jednog od uglednijih Austrijanaca, a Hrvati praunuka Petra Preradovića, koji je s ponosom naglaša- vao svoje podrijetlo. (Marijan Brajinović)

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 67 FRA JOZO ŽUPIĆ: “GLAS IZ TUĐINE”  KRATKE PRIČE IZ ŽIVOTA HRVATSKIH ISELJENIKA KOJI ŽIVE ILI SU ŽIVJELI U BERLINU

Dolje možeš poljubiti prag

ila je subota popodne. Na Došli Hrvati sa svih strana. Vide se ćeš tražiti oprost. Meni su pune oči suza ulicama svijeta manje nego registracije svih velikih njemačkih gra- na samu pomisao.” Te je riječi izgovorila drugih dana. Najednom za- dova. Ima i domovinskih. Uz brujanje or- povisoka crnka. Kršni momak nadodaje: trubiše automobilske sirene. gulja mladenci dođoše u svečanoj povor- “Dolje je svečanije. U drugoj si atmosferi. Na čelu kolone crni merce- ci do oltara. Pred Bogom, svećenikom, Vožnja autom. Ceremonije. Dolje je lje- des.B Na prednjoj strani veliki buket cvi- kumovima i ostalim uzvanicima izrekli to. Pusta rodbina. Tko će ti ovdje doći? jeća. Kroz prozor vijori se hrvatska tro- su svečano “da”. Svi su im čestitali. Fo- Stranac. Kad se ide po mladu, onda ti je bojnica. U svakom automobilu uključen tograﬁranje je potrajalo duže. Orgulje u koloni dvjesto auta. Hrvatski barjak. radio ili kasetofon. Popularni hrvatski su još jače zabrujale. Pred crkvom su ih Naši su glazbenici.” Za riječ se javi dje- pjevači pjevaju ulicama Berlina. Narav- posipali cvijećem. Roditelji su od sreće vojka visokih potpetica: “Dolje nam je no iz automobila. Prolaznici na ulici do- plakali. Kolona automobila krenula je rodbina i želja nam je da budu prisut- mahuju veselim svatovima. Svatko želi prema jednom od hrvatskih restorana ni ljudi koji nas vole i koji su bili uz nas vidjeti mladu. Poveća kolona automo- kojih nije mali broj u Berlinu. cili naš život. Dolje smo se rodili, obavi- bila zaustavila se u velikom crkvenom Nećete vjerovati, rijetka su vjenča- li sakramente i voljeli bismo to zaokru- dvorištu. Fotograﬁ slikavaju. Videoka- nja u Berlinu. Razlog je jednostavan, žiti našim vjenčanjem. I da nas vjenča mere snimaju. Svečana odijela. Frizure jer se mladi radije vjenčaju u domovi- svećenik iz našega malog mista. Jedno- po najnovijoj modi. Ukrasni cvjetovi na ni. U razgovoru sam saznao i za razloga dana voljeli bismo i našu djecu krsti- prsima. Smijeh, žamor, pozdravljanje… ge slavlja vjenčanja u domovini. “Cije- ti u Hrvatskoj.” la rodbina mi je u Već oženjen mladi čovjek izreče svoje Hrvatskoj. Rođena mišljenje: “Iz povijesti naše misije znamo sam u Njemačkoj, da se većina parova odlučuje proslavi- ali se ovdje osje- ti taj jedinstveni i sveti čin u našoj do- ćam kao stranac, movini. Razlozi su mnogobrojni. Tako a u Hrvatskoj se npr. neki slave u Hrvatskoj zbog velikog osjećam kao u broja rođaka, tj. obitelji u domovini, ko- svojoj domovini. jima je gotovo nemoguće doći u Berlin, Taj čin želim oba- a pogotovo u onom vremenu komuniz- viti dolje. Više sam ma na našem području. Drugi opet oda- slobodna u svojoj biru domovinu, jer im ljepota naše do- domovini. Osjećaji movine, idile mora, zrak i priroda naših su dolje.” Tako jed- planina itd. daje pravu pozadinu njiho- na plavuša. “Dolje vog životnog obećanja, ne zaboravlja- mi je cijela obitelj. jući mnogobrojne tradicije vjenčanja Bolja je janjetina, u Hrvatskoj koje daju nezaboravan do- prasetina. Doli jam koji će ih pratiti čitav njihov život. sam se gojila, pa Manjina koja se vjenčala u gradu Ber- želim to i uveličati linu pokušala je to domovinsko slavlje sa svojima. Ovdje i tradiciju prenijeti ovamo. Neki su čak manje-više samo sva moguća jela i pića prevezli u Berlin, stanujem. Dolje su da bi slavlje bilo još ljepše i po domaću. mi prijatelji i rod- Većinom su njihovi razlozi slavljenja u bina. Drukčije je Berlinu bili zbog nepodudaranja datu- izaći iz kuće u ko- ma s ljetom kad su svi dolje, ili čisto or- joj si se gojio. Do- ganizatorski problemi. Bilo kako bilo, lje možeš poljubi- svi su pirovi, tj. vjenčanja nezaboravni i ti prag. Ovdje nije lijepi, veseli, zanosni i plodni za slijede- naša kuća. Ovdje će generacije. Neka ih Bog blagoslovi i si jednostavno kao promiče u njihovu djelovanju i odluka- na tuđem. Kao da ma u našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji, si se otrgao od ma- sa svim fratrima, časnim sestrama i ci- tere i ćaće. Dolje jelom župskom zajednicom.”

MATICA www.matis.hr 68 siječanj-veljača/january-february 2014. Muke djevojačke

a relaciji Berlin-Ham- lijepo, ali je kod kuće još ljepše.” Već tri- burg-Berlin vozio sam se naest godina Nevenka nosi u svom nov- u društvu crkvenog zbo- čaniku drago pismo svoga sina Denisa, ra Hrvatske katoličke mi- koji je uvijek imao lijepih ideja. Djevojke sije Berlin. Bilo je veselo. Kristina, Marina, Marija i Ivana u veli- NPjesma, razgovori, nuđenje kolačima, kim su mukama. Svaka bi se udat htjela. sendvičima, kavom, pićem. Kiša je uda- Traže mladića do 40 godina starog. Bolje rala žestoko o autobusna stakla. Volan je da je tri godine mlađi, nego da je deset bio u sigurnim rukama “staroga vuka” i godina stariji, i rekoše: “Kad ostarite, vi- “meštra od zanata”, svima dragoga Slav- dite da je puno stariji od vas.” Mladić u ka. “Ajme meni šta je zašećerila kavu. Ja njihovoj blizini ima drukčije mišljenje: inače pijem gorku”, čuje se iz pozadine “Nije bitno star ili mlad, važno je kako ženski glas. “Hoćeš malo slano, ovo ti je se osjećaš.” Autobus je “gutao” kilometre. dobro za putovanje”, nudi gospođa jedno- Hamburg je bio sve bliže. Evo nas na mo- ga mladića. Prijateljica govori prijateljici: stu preko Elbe. Vrijeme se smiruje. Kiša “Mi smo svoju djecu odgajali, oni neće prestaje padati. svoju nikako.” Nevenka pokazuje Kati Sjećamo se 16. veljače 1962. i olujnog komad papira. Na papiru nalijepljena nevremena. Došlo je do katastrofalne po- poštanska markica. To joj je draga uspo- plave. 1500 ljudi bez odmora pokušavali mena od sina Denisa. Bio je sa školom su evakuirati preko 20000 ljudi zaroblje- izvan Berlina. Bilo mu je osam godina. nih vodom. Preko 1000 ljudi zbog smr- Iz bilježnice je istrgnuo komad papira, zotina dospjelo je u bolnice. Utopilo se re, dobro nam došli u ovu našu skromnu kupio poštansku markicu i na njemač- ili se smrzlo 315 ljudi. Više tisuća ljudi Misiju! Ona je stara i skučena prostora, kom jeziku napisao pismo svojoj mami: ostalo je bez krova. Najviše je nastradao ali ipak širokoga srca, puna topline i lju- “Draga mama i tata, Edi i Bobi, vrlo mi je Wilhelmsburg. bavi. Nalik je na Betlehemsku štalicu u Danas, 9. stu- kojoj uvijek ima vatre. Već se radujemo denoga 2002. u susretu s vama u Berlinu. Naša hrvatska Wilhelmsburgu sloga i ljubav neka nas drže da slavimo pjeva crkveni zbor Boga, jer tko od svega srca pjeva-dvo- iz Berlina. Uveli- struko moli.” čao je vjenčanje Večera je bila s ljubavlju spremljena. Danijela i Ane. Cr- Jedna “baka” kazuje završnu riječ. “Mla- kva sv. Bonifacija, dić u bijelu” uzvraća “baki” rečenicom: “apostola Njemač- “Kod nas u Bosni poslovično se kaže da ke” dupkom puna. ženu treba tući svaki dan. Ako ne znaš Male djevojčice zašto, zna ona.” Bilo je smijeha i pone- posipaju laticama ka reakcija. Domaćini su širom otvorili ruža sredinu cr- vrata svojih domova i gostoljubivo, kako kve kojom prola- to Hrvati i znaju, dali i posljednji ležaj ze mladenci. Bilo za slatki san. je svečano, dirljivo U nedjelju je zbor pjevao u crkvama i lijepo. Mladenci sv. Olafa i sv. Marije. Pljesak, pohvale, da- iz Bosne u jed- rovi. Sestra Fabiola je odahnula. Pripreme nom od najboga- su bile naporne. Počela je i temeljita pri- tijih gradova Nje- prava crkvenog zbora HKM Hamburg. mačke slave svoje Čeka ih Berlin, glavni grad Njemačke i vjenčanje. Dijete kritička publika. U ušima mi odjekuje je već “na putu”. U Adamova rečenica. “Ako se s nama dru- misijskom centru žiš, moraš svašta znat.” Po dolasku u Ber- mladić pozdravlja lin sjetih se i riječi s večere: “Popit ću još goste: “Časni zbo- jednu, pa ću završiti.” Q

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 69 Veselite se i ljetujte s nama! Dođite u Novi Vinodolski u Malu školu hrvatskoga jezika i kulture 21. srpnja – 1. kolovoza 2014.

t QSPHSBN[BEKFDVJNMBEF 9 - 16 godina t KF[JŘOFJLSFBUJWOFSBEJPOJDF t TQPSUTLF SFLSFBUJWOFJ zabavne aktivnosti u moru i na kopnu t WFŘFSOKJQSPHSBN QMFT pjesma, igre… t JTLVTOJJQPV[EBOJVŘJUFMKJJ voditelji t TNKFÝUBKV0ENBSBMJÝUV Crvenoga križa t QSJKBWFEPMJQOKB

Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu pozivaju vas u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture 21. lipnja – 18. srpnja 2014.

t QSPHSBN[BPTPCFTUBSJKFPE 17 godina t TBUJKF[JŘOFOBTUBWF t USJSB[JOF QPŘFUOB TSFEOKBJ napredna) t NBMFTLVQJOF t QSFEBWBOKBPISWBUTLPK kulturi i povijesti t SB[OPMJLJLVMUVSOJQSPHSBN t TUVEJKTLJJ[MFUJ t EJQMPNB4WFVŘJMJÝOFÝLPMF ECTS-bodovi t QSJKBWFEPTWJCOKB

Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: tel: (+385 1) 6115-116, e-mail: [email protected] (Lada Kanajet Šimić, prof.)

MATICA www.matis.hr 70 siječanj-veljača/january-february 2014. GOVORIMO HRVATSKI 238ÿ.,0 ,0(1,0$ 6320(1'$1$ 690$7,-( remda se u hrvatskim katoličkim ka- na prostranom hrvatskom govornom području, lendarima i literaturi apostol i evan- npr. u kajkavskim govorima u Podravini, u razli- đelist naziva Matej, dok se dvanaesti čitim štokavskim govorima (npr. u govorima šo- apostol, koji je zamijenio Judu Iška- kačkih Hrvata u Slavoniji i Baranji, uključujući i riota, naziva Matija, u brojnim se hr- Hrvate u mađarskom dijelu Baranje, u govorima Pvatskim govorima za oba sveca rabi isto ime, a bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, u pojedinim hr- razlikuju se po dodatku uz to ime. Tako se npr. vatskim govorima u srednjoj Bosni, u govorima u Vrbniku na Krku sveti Matej apostol i evanđe- karaševskih Hrvata u Rumunjskoj, itd.), u čakav- list (koji se slavi 21. rujna) zove sveti Mate, dok se skim i temeljno čakavskim govorima u središnjoj sveti Matija apostol naziva sveti Mate Klatežnjak, Hrvatskoj (npr. u čakavskim Oštarijama), itd. Su- jer se njegov spomendan, koji je bio 24. veljače, u Piše: Sanja Vulić kladno tomu, Hrvati u polutisućljetnoj dijaspori prijestupnoj godini obilježavao 25. veljače, a na- u Gradišću imaju poslovicu Sveti Mate led raz- kon Drugoga vatikanskoga koncila, kada su izvršene različi- bija, ko ga nima, ga načinja, odnosno Ako Mate ne najde leda, te promjene u rasporedu svetaca u kalendaru, spomendan sv. onda ga načinja. Poslovica se odnosila na postupno sve toplije Matije apostola premješten je na datum 14. svibnja. Pomicanje vrijeme potkraj veljače, odnosno na očekivanje hladnijih dana toga spomendana iz veljače u svibanj, kao i pomicanja razli- nakon toga, ukoliko je veljača bila topla. Kako se kraj veljače čitih drugih spomendana svetaca prouzročilo je zbrku u puč- već smatrao nagovještajem proljeća, u Molvama u Podravini kim imenima i poslovicama vezanim uz pojedine svece koji Pramaletski sveti Matija led razbija. Primorski bunjevački Hr- su se stoljećima vezivali uz određene datume, a time uz odre- vati u zaleđu grada Senja kažu Sveti Matija snig razbatija, tj. đene poljodjelske poslove, uz običaje i meteorološke prilike. raspršio je snijeg, a npr. u Postranju u Župi dubrovačkoj Sveti U trogirskom se kraju npr. razlikuju 21. rujna Matij Vino- Matija zimu zatvara. Premještanjem spomendana u sredinu tok jer je to doba berbe i proizvodnje novoga vina, te u veljači, svibnja sve te poslovice gube smisao. Također je izgubila smi- tj. u doba rezidbe vinove loze Matij Vinoriz. Sukladno tomu sao i poslovica Vrti se ko sveti Matija oko poklada jer je po- u Virju u Podravini Matej pramaletski reže, tj. obrezuje lozu. kladno vrijeme u veljači, a nikada u svibnju. Hrvatska pučka Premještanjem spomendana u svibanj, ime Matij Vinoriz iz- blagdanska imena i poslovice važnim su dijelom naše nema- gubilo je smisao, kao i izraz iz Virja. Isto se može reći i za po- terijalne kulturne baštine. Suvremeni način života mnoge od slovice koje se vežu uz taj spomendan. Najpoznatija poslovica njih potiskuje iz aktivne uporabe, a promjene u katoličkom koja se veže uz spomendan sv. Matije apostola jest meteorološ- kalendaru još više tomu pridonose. Ponegdje puk i dalje obi- ka poslovica Sveti Matija led razbija, ako ga nema on ga spre- lježava spomendane na njihove stare datume, pa tako i spo- ma. U različitim dijalekatnim inačicama ta se poslovica rabi mendan sv. Matije Apostola. Q

DOMOVINSKA VIJEST ROMAN VERICE SIKORE “MAMA MUTTI” OSIJEK - Kratko nakon bajke “Suze romana u uvodu kaže da je tu bol mo- snježne princeze Tare” osječka novi- gla jednako snažno opisati na stradanju narka Verica Sikora predstavila je novu srpske, židovske, muslimanske djece ili knjigu – roman “Mama Mutti”. Autorica najsvježijih boli majki Afrike, krvave So- je napisala u uvodniku: “Tiho se klanjam malije. Odlučila se na “roman svoga ži- bijelim dušama i svim nevinim žrtvama vota” kako bi progovorila o tome da se Mutti i pripovjedačice Lote koja priča i molim se posebice za one duše koji- nakon Drugoga svjetskog rata dogodila kako je odrastala uz tabu temu njemač- ma je pomoć najpotrebnija.” teška drama njemačkoga naroda te da kog podrijetla. Taj dio romana priča o Knjiga “Mama Mutti” govori o boli nje- su zbog kolektivne krivnje i bez osude osječkome Donjem gradu, Tvorničkoj mačke majke čije su djevojčice, kao ubijene mnoge žene i djeca, među ko- ulici, Dječjem kazalištu, sve do Domo- mali anđeli, bili žrtve suludoga osvet- jima i djevojčice Mari i Eﬁ. Bez obzira vinskoga rata, s posebnim naglaskom ničkog vremena, ali koje su dodirnule na dramatične opise stradanja tih dje- na važnost istinskog ekumenizma i lju- srca i onih koji su živjeli u mraku osve- vojčica i Mame Mutti, knjiga je prožeta bavi čovjeka prema čovjeku bez obzira te i pokrenuli ih na traženje čovjeka u najnježnijom ljubavlju koja je rođena u na vjeru ili bilo koju drugu različitost. sebi. Roman govori o bezuvjetnoj lju- paklu stradanja. U drugom dijelu knji- Roman “Mama Mutti” ilustrirao je po- bavi i boli Mame Mutti, ali i o poruci da ge pod imenom “Dvorište čičaka” priznati osječki umjetnik Nikola Faller, a se baš na isti način svaka majka osjeća ča se nastavlja otkrivanjem poveznice objavljen je u izdanju Matice hrvatske kada je riječ o vlastitoj djeci. Autorica stradanja djevojčica Mari i Eﬁ, Mame - Ogranka Osijek.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 71 C R O r A m a

Uručena priznanja “Ponos Hrvatske”

Svečana dodjela priznanja “Ponos Hr- vatske” junakinjama i junacima naših dana održana je u Zagrebu u organizaciji Udruge za promicanje hrabrosti, hu- manosti i nesebičnosti “Ponos Hrvatske” i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića. Od više od stotinu prijava za djela kojima su pokazali iznimnu ljudskost, inspiri- rali druge ili učinili nešto zbog čega su primjer drugima, pojedincima i udrugama uručene su 24 staklene statuete “Srce na dlanu”. Predsjednik Josipović čestitao je dobitnicima i organizatori- ma i podržao ih u nastojanjima da se čuje što više dobrih vijesti.

Karlovac: 41. zimska likovna kolonija ZILIK

Jedna od najdugovječnijih karlovačkih kulturnih manifestacija, a svakako i jedna od najljepših, siječanjsko je druženje likovnih umjetnika i djece u sklopu tradicionalne Zimske likovne kolonije – ZILIK. Ove godine ZI- LIK se održava već 41. put. Kao i svake godine, ugledni hrvatski likovni umjetnici družili su se s korisnicima Doma za djecu “Vladimir Nazor”, koji je i organizator i nositelj manifestacije, ali i s ostalom likovno darovitom djecom iz karlovačkih vrtića i osnovnih škola. Na sveča- nom otvorenju 41. ZILIK-a u Gradskom kazalištu “Zorin dom” posjetitelji su mogli razgledati izložbu akademi- Možemo biti ‘mala ka Đure Sedera. Norveška’!

U hrvatskom podmorju pronađen je ugljikovodik, a to zna- či da u našem dijelu Jadrana ima i nafte i plina! Potvrdilo je to seizmičko istraživanje hrvatskog podmorja koje je trajalo pet mjeseci - a koje je u cjelini ﬁnancirala i obavila nor- veška tvrtka Spectrum Geo Ltd. Na njihovu istraživačkom brodu u Splitu predstavljeni su rezultati istraživanja. “Ima- mo potencijal biti jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima daleko više plina i nafte nego što joj treba i biti u pozi- ciji ‘male Norveške’. Dug je put do toga, ali ovo je početak. Pretvaramo se u energetsko čvorište i energetsku silu regije”, izjavio je to ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je posjetio istraživački brod Seabird Northern Explorer.

MATICA www.matis.hr 72 siječanj-veljača/january-february 2014. Rijeka: Maškare preuzele ključeve grada

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel simbolično je predao ključeve grada i vlast karnevalskom meštru Toniju i tim su činom gradom na Rječini i službe- no zavladale maškare. U konkurenciji za kraljicu karnevala u Dvorani mladosti na Trsatu natjecalo se 11 djevojaka i njihovih karnevalskih skupina, a iza- brana kraljica Vedrana Šegulja nastupila je kao članica Jakovarskih krabulja iz Jadranova. Ona će, zajedno s meštrom Tonijem, godinu dana biti na čelu karnevalskih povorki i na raznim maška- ranim događajima kao predstavnica Riječkoga karnevala.

“Borgia” u Dubrovniku

Producentska ekipa francusko-njemačko-češke televizijske serije “Borgia” otvorila je ovih dana novinarima vrata setova pred Kneževim dvorom i na Pilama, gdje se ovog tjedna snimaju scene treće sezone toga povi- jesnog spektakla. Naime, treća sezona televizijske serije ‘Borgia’ trenutno se snima u Dubrovniku. Hrvatski audio- vizualni centar i producentska kuća Pakt Media organizirali su obilazak setova za novinare. Čak dvije epizode ﬁnalne sezone spektakla o intrigama ozloglašene papin- ske obitelji i njihovoj borbi za moć u renesansnoj Italiji paralelno su se snimale na dvije lokacije u Dubrovniku.

Novi ambasadori privatnosti

Gabi Novak, Sandra Bagarić, Maja Vučić, Đani Stipaničev i Igor Mešin novi su ambasadori privatnosti, imenovani za ovu godinu, a predstavljeni su na Europski dan zaštite osobnih podataka. Ambasadori su potpisali privilegije i dodijeljene su im lente na svečanosti u Hrvatskome saboru. To su osobe koje su svojim javnim djelovanjem pokazale osjećaj druš- tvene odgovornosti spremnošću da svoju popularnost sta- ve u službu promicanja temeljnih ljudskih prava i vrednota, ocijenili su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) koja organizira obilježavanje Europskoga dana kako bi po- dignula svijest građana da trebaju čuvati vlastita i poštova- ti tuđa prava na privatnost.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 73 IZ SP RTA

RUKOMETAŠI ČETVRTI NA EPU Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je četvrto mjesto na Europskom prvenstvu u Danskoj nakon što je u susretu za bron- cu izgubila od Španjolske 28 : 29 (13 : 16). “Ponosan sam na svoje momke, četvrti put zaredom borili smo se za medalju, ali nismo uspjeli. U drugom dijelu naredio sam agresivniju obranu, stigli smo ih, ali ne i prestigli, iako smo imali nekoliko prilika. Odlučivale su dvije lopte”, rekao je izbornik Slavko Goluža. Domagoj Duvnjak je unatoč porazu u susretu za treće mjesto imao nakon utakmice velikog razloga za zadovoljstvo jer je proglašen najboljim rukome- tašem svijeta u prošloj godini. “Ne mogu se baš veseliti jer smo izgubili utakmicu. Zahvalio bih suigračima u reprezentaciji i u klubu jer bez njih ovo ne bi bilo moguće. Nije ovo vrhunac moje karijere”, rekao je Duvnjak koji je u utakmici protiv Španjolske postigao sedam golova. “U prvom poluvremenu nismo bili dovoljno agresiv- ni, primili smo čak 16 golova, što je za našu reprezentaciju i način igre svakako previše. Drugo poluvrijeme bilo je korektno, nedosta- jalo nam je vrlo malo da ih stignemo i prestignemo. Nadam se da ćemo već sljedeće godine dobiti to famozno poluﬁnale te da više nećemo igrati za treće mjesto”, rekao je najbolji rukometaš svijeta.

MEDVJEDI U PLAYOFFU KHLa Hokejaši Medveščaka su kao debitanti veliko iznenađenje doigravanje s najviše moguće pozicije. Ostvarili smo cilj, ali ove sezone KHL-a, druge po jakosti hokejaške lige na svije- nema govora o nekakvom zadovoljstvu”, poručio je trener tu, plasiravši se u playoﬀ. Veliko slavlje ‘medvjeda’ nije po- Medveščaka. Spomenimo još kako su navijači Medveščaka kvarila niti činjenica da su izgubili od Sjeverstalja. Rusi su oborili rekord u najglasnijem navijanju u dvorani! Rekord od nakon kaznenih udaraca slavili s 2 : 1. Čak ni bod nije bio 126 decibela, koji su prošloga studenog postavili navijači potreban jer Atlant nije došao do sva tri u Moskvi. Cilj je is- NBA momčadi Sacramento Kingsa u svojoj Sleep Train Are- punjen, debitantska sezona u KHL-u može se okarakterizi- ni, Medveščakova snažna “grla” nadmašila su za četiri deci- rati vrlo uspješnom. Predsjednik Damir Gojanović poslao bela - 130.02 decibela. “Bilo je stvarno glasno, najglasnije je tamburaše u svlačionici da se proslavi ulazak u playoﬀ. navijanje koje sam dosad čuo u Areni. Drago mi je što sam “Želim dobiti preostale četiri utakmice nakon pauze i ući u bio dio toga”, rekao je golman Dekanich.

MATICA www.matis.hr 74 siječanj-veljača/january-february 2014. KOSTELIĆ JOŠ UVIJEK TRAŽI PRAVU FORMU Najbolji hrvatski skijaš Ivica Kostelić nikako da uđe u formu. Još jednom je ra- zočarao nakon što je na noćnom slalo- mu u austrijskom Schladmingu osvojio 21. mjesto zaostavši za pobjednikom Norvežaninom Henrikom Kristofferse- nom čak 3.42 sekunde. Nakon pauze zbog ZOI, na rasporedu su još spust i veleslalom u St. Moritzu, no Kostelić će propustiti obje utrke kako bi se što bolje pripremio za Soči. Lijepa vijest stigla je ovih dana za Ivicu iz Zagreba. Na sjednici Vijeća Hrvatskoga olimpijskog odbora odlučeno je da će naš najbolji skijaš nositi hrvatsku zastavu na otvo- JANA FETT IGRALA FINALE JUNIORSKOG renju XXII. ZOI u Sočiju. Ivica će biti naš AUSTRALIAN OPENA peti barjaktar od stjecanja nezavisno- Mlada hrvatska tenisačica Jana Fett poražena je u finalu juniorskoga Grand Slam sti, a tu čast čak tri puta imala je njego- turnira Australian Opena u Melbourneu od Ruskinje Elizavete Kuličkove sa 6 : 2, 6 va sestra, ujedno i najuspješnija alpska : 1 u dvoboju koji je trajao sat vremena. Već drugu godinu zaredom hrvatski tenis skijašica u povijesti ZOI Janica Kostelić. ima predstavnicu u finalu juniorskoga Australian Opena, ali 17-godišnja Vrbov- čanka nije ponovila uspjeh Ane Konjuh, koja je lani osvojila Melbourne. Unatoč porazu, Fett nije bila nimalo razočarana svojim nastupom u Australiji jer je kao tek 46. juniorka svijeta postigla rezultat iznad svojih očekivanja. “Ovo je bio velik tjedan za mene, očekivala sam da bih u najboljem slučaju mogla doći do če- tvrtfinala. Ovaj rezultat nadmašio je sva moja očekivanja, nisam ni sanjala da ću igrati u slavnoj Rod Laver Areni”, rekla je Fett, koja u finalu nije imala izgleda protiv četvrte nositeljice. “Igrat ću turnire nagradnog fonda 10.000 i 25.000 dolara, no neću napustiti juniorsku konkurenciju. Ovo godine planiram igrati sve Grand Slam turnire”, najavila je još jedna velika nada hrvatskoga tenisa.

ODBOJKAŠICE SE PLASIRALE NA SP Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija plasirala se na Svjetsko prvenstvo nakon što je u odlučujućem dvoboju kvaliﬁkacija u Rovinju slavila protiv Nizozemske s 3 : 2. Hrvatske odbojkašice su pod vodstvom novoga trenera, Brazilca Angela Vercesija, postigle veliki uspjeh plasiravši se na SP, koje će se ove godine igrati u Italiji, a u Rovinju su ubilježile sve tri pobjede - protiv Mađarica 3 : 0, Francuskinja 3 : 1, te večeras u trileru s Nizozemkama 3 : 2. Nakon što su povele s 2 : 0, hrvatske odbojkašice su se opustile te su Nizozemke izjednačile na 2 : 2 i učinile dvoboj dra- matičnim. Naše odbojkašice imale su više živaca i odlučnosti u pe- tome setu, nisu iskoristile prvu meč-loptu pri rezultatu 14 : 13, ali drugu jesu pri 15 : 14 i zasluže- no putuju u Itali- ju. Bit će to treći nastup hrvatskih odbojkašica na svjetskim smo- trama.

MATICA siječanj-veljača/january-february 2014. 75