20. Obljetnica Herojske Obrane Vukovara ISSN 1330-2140

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 10 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION LISTOPAD / OCTOBER 2011.

20. obljetnica herojske obrane Vukovara ISSN 1330-2140

Otvorene izložbe hrvatsko-peruanskog Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskoga Knjiga Marie C. Zibilich - saga slikara Kristiana Krekovića nacionalnog vijeća u Srbiji Amerikanke bokeljskih korijena Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation Posjetite stranice web portala

Godište / Volume LXI Hrvatske matice iseljenika! Broj / No. 10/2011 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Katarina Fuček diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staff Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Stega tisak, Zagreb stalan porast posjećenosti.

Hrvatska matica iseljenika Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Memorijalno groblje u Vukovaru (Turistička zajednica grada Vukovara) Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SAdržaj

5 Vukovar: Otvoren Spomen-dom braniteljima HRVATI U BiH: 6 Izložbe Kristiana Krekovića u Zagrebu 39 POSAVSKA ŽUPANIJA 10 Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini 12 BiH: Drinske mučenice proglašene blaženim 13 Političkoj krizi u BiH se ne vidi kraj 14 Međunarodna kroatološka konferencija u Zagrebu 17 Prosvjed u Den Haagu 20 Vinkovačke jeseni 21 HMI: Ljetna škola folklora 22 Razgovor sa Slavenom Bačićem 25 Susret pjesnika u Rešetarima 30 Sena Jurinac, operna diva proslavila 90. rođendan 27 E-tečaj hrvatskog jezika uspješno se nastavlja 32 Knjiga Tomislava Žigmanova o Hrvatima u 28 SAD: Konvencija HBZ-a Vojvodini 42 Izložba slika hrvatskih umjetnika iz Beča 44 Predstavljanje knjige Andrésa Moralesa Milohnica 46 Beč: Znanstveni skup “Croatica Austro- Hungarica” 48 Obljetnica Hrvatskog dana u Pittsburghu 49 Povratnik Jozo Tolić – uspješni poduzetnik POVIJESNE OBLJETNICE: 52 Matičin vremeplov BITKA ZA VUKOVAR 1991. GODINE 33 53 Saga Amerikanke bokeljskih korijena KOLUMNE Legende o 9 33 39 58 rodijaku Globalna Hrvatska Povijesne obljetnice Hrvati u BiH: Županije Govorimo hrvatski 56 Ćipi (Vesna Kukavica) (Željko Holjevac) (Zvonko Ranogajec) (Sanja Vulić) (Petar Miloš)

Hrvatska matica iseljenika Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju Maticu jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju Godišnja pretplata / Annual Subscription MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Južna Amerika / South America 60 USD Adresa / Address (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / Foreign Currency Account: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail Domestic Currency Account (in Kuna): Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka DOMOVINSKE vijesti

Tusk uručio Kosor Ugovor o pristupanju Hrvatske EU

ZAGREB - Poljski premijer Donald Tusk rekao je te dodao da je danas “kada uručio je u Zagrebu predsjednici hrvat- mnogi sumnjaju u budućnost Europe” ske vlade Jadranki Kosor Nacrt Ugovo- trud hrvatske premijerke “velika injek- ra o pristupanju Hrvatske Europskoj cija optimizma”. uniji, rekavši kako bi bio vrlo zadovo- “Hrvatska je danas golemi korak bli- ljan kada bi taj ugovor bio potpisan že članstvu u Europskoj uniji”, rekla je u Varšavi, prijestolnici Poljske koja u Kosor. “Predstoji još nekoliko poslova, ovome polugodištu predsjeda Europ- svakako i potpisivanje ugovora, ali ono skom unijom. Nacrt Ugovora na engle- što je najvažnije je da je najveći dio po- skom jeziku uručen je premijerki Kosor sla završen”, dodala je. Izrazila je uvje- na svečanoj konferenciji za novinare renje da će danas “sve Hrvatice i Hrva- koja je započela intoniranjem himni no došli u Zagreb i predali mi englesku ti, svi građani Republike Hrvatske, biti triju zemalja - Europske unije, Poljske verziju ugovora. Vaš dolazak još jedan- iznimno ponosni”, a ona sama je, kako kao zemlje predsjedateljice EU-om te put potvrđuje čvrstu i prijateljsku pot- je rekla, također iznimno ponosna što Hrvatske. poru Poljske, ali i Vašu osobnu potpo- je imala čast biti na čelu vlade koja je “Ovo je iznimno važan i povijesni tre- ru”, naglasila je Kosor. dovršila ovaj golemi posao. nutak radosti i sreće za sve nas”, rekla Premijer Tusk nije štedio riječi pohva- Nakon potpisivanja ugovor mora biti je Kosor na konferenciji za novinare, za- le na njezin račun, pohvalivši hrabrost, ratificiran u svim zemljama članica- hvalivši poljskom kolegi što je osobno zalaganje i predani rad hrvatske premi- ma EU-a i u Hrvatskoj, koja u roku od donio Nacrt Ugovora u Zagreb te upu- jerke, te nazvavši je “junakinjom povi- mjesec dana nakon potpisivanja tre- tivši mu i nekoliko rečenica na poljskom jesti”. “Odradili ste veliki posao u ko- ba organizirati referendum o ulasku jeziku. “Posebno cijenim što ste osob- rist cijele Europe, ne samo Hrvatske”, u EU. (Hina)

Ugledne nagrade našim hotelima In memoriam ZAGREB - Zagrebački hotel Regent Esplanade osvojio je nagradu World Luxury Hotel Awards 2011 za najbolji luksuzni gradski hotel. Za ovu nagradu bilo je nominirano više od ti- suću hotela u svijetu, a zbrajanjem online glasova gostiju i osoba iz struke, nagrade su dodijeljene u ukupno 30 kate- gorija. World Luxury Hotel Awards 2011 za najbolji luksuzni gradski hotel uručen je hotelu Regent Esplanade u Za- grebu, dok je globalni pobjednik Ritz Carlton Hong Kong, priopćeno je iz hotela Regent Esplanade. Hrvatski hoteli Dubrovnik Palace u Dubrovniku i splitski Le Meridien Lav proglašeni su najboljim hotelskim resortom, odnosno najboljim casino resortom u Europi za što su dobili i ovogodišnje ugledne nagrade “World Travel Awards” koje je 18. godinu zaredom dodijelila istoimena organizacija World Travel Awards. Ivo Škrabalo

Ivo Škrabalo, hrvatski političar, filmski redatelj, scenarist, dra- maturg i povjesničar filma umro je 18. rujna nakon kratke i teš- ke bolesti u Zagrebu u 78. godini. Redatelj je i scenarist više zapaženih dokumentarnih filmova, od kojih se ističu “Velika porodica” i “Slamarke divojke”. Kao jedan od urednika u “Hrvat- skom tjedniku” 1971. bio je, nakon sloma hrvatskog proljeća, proskribiran te je radio kao savjetnik za repertoar u “Croatia filmu”. Škrabalo je bio i povjesničar hrvatskog filma, a objavio je knjigu “Između publike i države - povijest hrvatske ki- nematografije 1896. - 1980.”. Politički se aktivirao u HSLS-u, na čijoj je listi 1992. i 2000. bio izabran za zastupnika u Hrvatski sabor. Ivo Škrabalo rođen je 1934. u Somboru.

4 MATICA listopad/october 2011. Otvoren Spomen-dom braniteljima na Trpinjskoj cesti Simbol snage kojom se branio Vukovar od agresije

“Nikome nećemo dopustiti da revidira i mijenja hrvatsku povijest kao i da šalje poruku kako Hrvatska ne bi trebala slaviti Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja”, istaknula je Jadranka Kosor prigodom otvaranja Doma

Tekst i snimka: Hina

pomen-dom poginulim hrvatskim braniteljima Bo- rova naselja i Vukovara, u čiju je izgradnju Vlada preko Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara uloži- la četiri milijuna kuna, svečano je otvoren 24. rujna na Trpinjskoj cesti u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje u povodu 20. obljetnice osnutka 204. vuko- Svarske brigade. U nazočnosti mnogobrojnih pripadnika te brigade, koja je 1991. branila Vukovar od agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi, Spomen-dom otvorila je predsjednica Vlade Repu- blike Hrvatske Jadranka Kosor poručivši kako nikome neće dopustiti da revidira hrvatsku povijest i da sljedbenici onih koji su razarali Vukovar danas sude hrvatskim braniteljima koji su najzaslužniji za hrvatsku slobodu te da nema povlače- nja tužbe za genocid koju je Hrvatska podignula protiv Srbije. “Nikome nećemo dopustiti da revidira i mijenja hrvatsku povijest kao i da šalje poruku kako Hrvatska ne bi trebala slaviti Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja”, istaknula je hrvatska premijerka. “Nema povlače- Premijerka Kosor prigodom nja tužbe za genocid jer mi kao nulto pitanje u razgovorima obilaska unutrašnjosti Doma sa susjedima uvijek postavljamo pitanje nestalih osoba. Još je na popisu zatočenih i nestalih osoba iz 1991. i 1992. godine 999 hrvatskih branitelja i civila i to pitanje moramo riješiti”, stri branitelja, obrane i gospodarstva Tomislav Ivić, Davor poručila je Kosor. Božinović i Đuro Popijač te potpredsjednik Hrvatskog sabo- Spomenuvši optužnice koje su nedavno pristigle iz Srbije, ra Vladimir Šeks. premijerka Kosor rekla je da je Vlada pripremila zakon “kojim Spomen-dom hrvatskim braniteljima na Trpinjskoj cesti ćemo označiti odluku o ništetnosti svih pravnih akata i bivše izgrađen je na inicijativu Kluba branitelja i dragovoljaca Tr- države i bivše JNA”. Također je izrazila nadu kako će oko toga pinjska cesta 1991., a uređen po idejnom rješenju Miljenka zakona, koji će Vlada donijeti sljedeći tjedan i predložiti Hr- Romića, likovnog umjetnika iz Zagreba, koji je i autor kon- vatskom saboru, u Saboru biti postignuto suglasje. “Nećemo cepta Spomen-doma Ovčare. Riječ je o preuređenoj zgradi dopustiti da sljedbenici onih koji su razarali Vukovar danas nekadašnje pošte na Trpinjskoj cesti koja je “zaogrnuta” če- sude hrvatskim braniteljima koji su najzaslužniji za hrvatsku ličnim plaštem koji, u obliku čvrsto stisnute šake, simbolizira slobodu”, istaknula je premijerka Kosor. snagu kojom se branio Vukovar od agresije. Na svečanosti je govorio i posljednji zapovjednik obra- Središnji unutarnji dio simbolično ima oblik nastajanja ne Vukovara i 204. vukovarske brigade Branko Borković po- zračnog vrtloga koji predstavlja začetak vojno-redarstvene ručivši kako još uvijek više od 5.000 osoba poginulih u Do- akcije Oluje, a postavljeni su i videopanoi sa zapisima o obra- movinskom ratu na području bivše općine Vukovar “vapi za ni Vukovara te s imenima svih branitelja koji su poginuli u pravdom jer zločini počinjeni nad njima nisu procesuirani”. obrani Trpinjske ceste. n Također je ustvrdio kako je uz Srbiju i BiH izvršila agresiju na Hrvatsku te kako to “treba jasno reći”. ENG A memorial home to fallen Croatian defenders of Vukovar’s Boro- Uz predsjednicu Vlade na svečanosti su bili potpredsjed- vo naselje was opened on 24 September in Borovo naselje, a quarter nik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, mini- in the town of Vukovar. 5 MATICA listopad/october 2011. Zagreb: Otvorene retrospektivne izložbe hrvatsko-peruanskog slikara Kristiana Krekovića Kreković ponovno u domovini

U Modernoj galeriji predstavljeno je 57 crteža, uglavnom iz Krekovićeva peruanskog razdoblja, te nešto iz ratnoga zagrebačkog, dok su u Etnografskome muzeju predstavljena ulja na platnu velikih formata iz slikareva peruanskog ciklusa

Veliki broj posjetitelja na otvorenju izložbe u Modernoj galeriji

Napisala: Željka Lešić Donacije Hrvatskoj na platnu, koje je nakon njegove smrti Snimili: Snježana Radoš, Damir Lešić - Poticaj ovome projektu kojim se obilje- Vladi RH darovala njegova supruga Sina žava 110. godina slikareva rođenja bile tijekom 1991. i 1994. godine - istaknula povodu 110. obljetnice su dvije donacije slikarevih crteža i ulja je u pozdravnom slovu kataloga ravna- rođenja hrvatsko-peru- teljica HMI-ja Katarina Fuček. anskog slikara Kristiana Na izložbi koja je otvorena u utorak Krekovića, u Modernoj 4. listopada u Modernoj galeriji u Zagre- galeriji i Etnografskome bu predstavljeno je 57 crteža, uglavnom muzeju u Zagrebu 4. i 6. listopada otvo- iz Krekovićeva peruanskog razdoblja, te Urene su izložbe ovoga uglednoga hrvat- nešto iz ratnoga zagrebačkoga. Izložbu sko-peruanskog umjetnika. Iako uprili- je otvorila izaslanica ministra kulture čene na dvije lokacije, riječ je o potpuno mr. sc. Branka Šulc, ravnateljica Uprave ravnopravnim izložbama koje se zbog za kulturni razvitak i kulturnu politiku nedostatka prostora održavaju na dvije pri Ministarstvu kulture RH. Mnogo- lokacije. No, obje izložbe zapravo su jed- brojnim uzvanicima tom se prigodom na izložba, napomenula je voditeljica Od- obratila Biserka Rauter Plančić, ravna- sjeka iseljeničke baštine HMI-ja i koor- teljica Moderne galerije te ravnateljica dinatorica projekta Ljerka Galic. Nositelj HMI-ja Katarina Fuček. projekta je HMI, koja u godini obilježa- - Pozdravljam vas u ime HMI-ja, in- vanja 60. obljetnice rada hrvatskoj jav- stitucije koja slavi 60. obljetnicu postoja- nosti s veseljem predstavlja golemi opus nja i koja je priredila različite fantastične stvaralaštva našega uglednog iseljenika, projekte. I ovaj današnji projekt hrvat- Glava starca slikara i domoljuba Kristiana Krekovića. skog slikara Krekovića, koji nije dovolj- 6 MATICA listopad/october 2011. Razgledanje Krekovićevih crteža

Impresivni crteži velikog formata izloženi na izložbi no poznat hrvatskoj javnosti, posvećen ći Hrvatsku. Potrebno je dodatno senzi- Mnogobrojne ljubitelje Krekovićeve je 60. obljetnici HMI-ja. Čestitam koor- bilizirati hrvatsku javnost za teme iselje- umjetnosti tom prigodom pozdravio je dinatorici projekta Ljerki Galic koja je nih Hrvata koji su sigurno dali doprinos ravnatelj Etnografskog muzeja Damo- učinila dobro djelo za hrvatsku nacio- hrvatskoj nacionalnoj kulturi - izjavila dar Frlan, zatim kustosica Zvjezdana An- nalnu kulturu. Kao ravnateljica HMI-ja je između ostaloga u pozdravnome slo- toš, koordinatorica projekta Ljerka Ga- želim zahvaliti svima koji su prepoznali vu na otvorenju izložbe ravnateljica Ka- lic. “Ovim izložbama hrvatskoj javnosti potrebu predstavljanja slikara Krekovića tarina Fuček. prvi put će biti cjelovitije predstavljen javnosti i koji su dali materijalnu potpo- život i rad ovoga istaknutog umjetnika. ru bez koje ne bi bilo današnjeg događa- Peruanski ciklus One su zapravo uvod u njegov rad i na- ja, prije svega Ministarstvu kulture RH i Na izložbi u Etnografskome muzeju 6. li- damo se da ćemo tim uvodom uspjeti Gradu Zagrebu - njegovu Uredu za obra- stopada predstavljeno je 18 ulja na plat- zaintrigirati hrvatsku javnost za njego- zovanje, kulturu i šport te Hrvatsko-his- nu velikih formata iz slikareva peruan- va djela”, rekla je Galic. panskom društvu. Posebna zahvala kul- skog ciklusa, koja su dio još neizložene Nazočne je drugi put istom prigo- turnim institucijama, Modernoj galeriji donacije hrvatskom narodu iz 1994. od dom, izložbom iseljenika Kristiana Kre- i Etnografskome muzeju. Ovaj projekt, ukupno 80 ulja na platnu koje je Vladi kovića, pozdravila ravnateljica HMI-ja sudeći prema zanimanju, sigurno će obi- RH darovala Krekovićeva udovica Sina. Katarina Fuček.

Arhivski isječci iz novina na izložbi

Otvorenje izložbe u Etnografskom muzeju

7 MATICA listopad/october 2011. Krekovićev Indijanac s Predstavnici Franjevačkog samostana ljamom ulje na platnu iz Tuzle s Ljerkom Galic

Sina i Kristian Kreković Kristian Kreković (1901. - 1985.) jedan Izložbu je otvorio Tedi Lušetić, za- je od velikana u povi- mjenik pročelnika Gradskog ureda za jesti hrvatskog slikar- obrazovanje, kulturu i šport. “Drago mi stva. Rođen je u selu je pozdraviti sve na izložbi ostavštine hr- Koprivni blizu Gra- vatskog slikara Krekovića. Raduje me što dačca u BiH. Osnovnu je izložba postavljena u Etnografskome školu završio je u Ma- muzeju i što će prvi put biti predstavlje- glaju, a ranu mladost i na hrvatskoj javnosti. Htio bih zahvaliti djetinjstvo proveo je svim ljudima koji su radili na ovoj izlož- u Tuzli, gdje je poha- bi i koji su radili na njezinu dovođenju đao srednju školu. Bio je stipendist HKD “Na- u Hrvatsku”, istaknuo je Lušetić u po- predak” tijekom sred- zdravnome slovu. nje škole u Tuzli, u ko- Uz Srećka Šestana, predstavnika Mi- joj postoji ulica koja nistarstva kulture RH, među mnogo- nosi njegovo ime. Kri- brojnom publikom na izložbi posebno stian Kreković je hrvatski slikar koji je od 1955. živio u Peruu, čije je državljanstvo je pozdravljena nazočnost predstavni- kasnije prihvatio te se do kraja života nerijetko potpisivao kao hrvatsko-peruan- ka Franjevačkog samostana u Tuzli, a ski slikar. Likovnu akademiju završio je u Beču, a od samog početka umjetničkog čiji izložbeni prostor u samostanu nosi djelovanja postao je poznat ponajprije svojim umijećem portretiranja. Nakon što Krekovićevo ime. Također je nazočila i se susreo s kulturom Perua, njegov rad postao je prožet životom i umjetnošću ravnateljica Muzeja Like Gospić, Vesna Inka. Od 1965. živio je u Palma de Mallorci gdje je 1977. sagrađen muzej “Museu Bunčić, koja je ujedno zainteresirana za Kreković”, u kojem je pohranjena slikareva likovna ostavština. Umro je u Palma mogućnost izlaganja Krekovićevih sli- de Mallorci gdje i danas postoji “Museu Kreković”. Neki likovni kritičari Krekovića smatraju jednim od najvećih portretista 20. stolje- ka u Gospiću budući da je umjetnik po ća. Grad Pariz objavio je 1928. seriju razglednica s njegovim djelima, od kojih su očevoj strani ličkih korijena. Naime, otac neke i s motivima iz BiH i Hrvatske. Portretirao je Mahatma Gandhija (1931.) s ko- mu je rodom iz Perušića. Stoga se i Lika jim je bio prijatelj, zatim britansku kraljicu Mary (1938.) na njezinu molbu, šved- ponosi ovim velikim umjetnikom koji skoga kralja Gustava V. (1948.) itd. Najpoznatiji je po svojemu golemom opusu pripada i njihovu kraju i želi ga na neki posvećenom prošlosti i sadašnjosti Perua, kojim je ovjekovječio autentične liko- način dovesti u svoju sredinu. ve iz peruanskih Anda u starim, živopisnim nošnjama. Grandioznu izložbu pod Izložbe prati trojezični katalog na hr- naslovom “Fabuloso Peru” otvorio je u Gradskoj vijećnici Lime 1954., u ceremo- vatskom, engleskom i španjolskom jezi- niji bez presedana, tadašnji predsjednik Perua i svečano mu dodijelio peruan- ku, a svi poštovatelji Krekovićeva likov- sko državljanstvo. nog izričaja mogu ih razgledati do kraja Najpoznatije njegovo djelo je “Egzodus dvadesetog stoljeća”, koje nosi snažnu listopada. n humanu poruku. Njime je opisao i svoju vlastitu sudbinu raseljene osobe nakon 1946., zbog čega više nikada nije posjetio Hrvatsku ili BiH. Grad Cusco, stara pri- jestolnica Inka, proglasio ga je svojim počasnim građaninom, a u tom gradu po- ENG Exhibitions featuring the work of eminent stoji i ulica koja nosi njegovo ime. Croatian-Peruvian painter Kristian Kreković Prema želji pokojnog supruga Sina Kreković je dva puta (1991. i 1994.) donirala have opened at the Modern Gallery and Eth- umjetnička djela svojega supruga Hrvatskoj. U Hrvatskoj se u depoima raznih nographic Museum in Zagreb on October 4th galerija nalaze ukupno 153 njegova djela. and 6th respectively on the occasion of the 110th anniversary of the artist’s birth. 8 MATICA listopad/october 2011. Globalna Hrvatska Pustolovi informacijskoga doba Studenti i doktorandi naših korijena u svije- manjinskih jezika u globalnoj zajednici – ta nam australska iskustva mogu itekako tu, poput vršnjaka u domovini, često opisuju poslužiti kao istraživački model u opisi- suvremeno hrvatsko iseljeništvo, učeći istraži- vanju ostalih mega-država s našim brojnim useljeništvom. Jezične avanture sta- vačku metodologiju na uglednim sveučilišti- re dijaspore privlačne su i domovinskim stručnjacima, među kojima izdvajamo ma i znanstvenim institutima, čije će diserta- znanstvenu novakinju zagrebačkoga Fi- cije tek biti upisane u bibliografsku bazu NSK lozofskoga fakulteta Aleksandru Ščuka- nec, koja je ljetos obranila doktorsku di- Piše: Vesna Kukavica u Zagrebu sertaciju iz područja njemačko-hrvatskih jezičnih dodira u Gradišću. Aleksandrina vršnjakinja Gradišćanka Katharina Tyran ntegrirani knjižnični sustav Nacio- Primjerice Zbirka magistarskih i dok- s Instituta za slavistiku Humboldtovog nalne i sveučilišne knjižnice te vi- torskih radova hrvatskih sveučilišta (Za- sveučilišta iz Berlina napisala je lani ma- sokoškolskih i znanstvenih biblio- greb, Rijeka, Split, Osijek), čiji fond u NSK gistarski rad o Klimpuškom rukopisnom teka Republike Hrvatske jezgra je trenutačno ima 21 000 svezaka, dostup- fragmentu iz 1564., koji na dijakronijskoj razvoja nacionalnog informacij- na je na mreži intelektualnim pustolo- liniji revidira dosadašnje spoznaje o naj- skog sustava knjižnica nove generacije, koji vima informacijskoga doba ma gdje se starijem pisanom spomeniku gradišćan- Ije javnosti predstavljen u Zagrebu počet- nalazili. Čitajući te studiozne radove iz skih Hrvata, naše narodnosne skupine kom listopada ove godine. Prema riječima tekućega desetljeća očito je kako nema koja živi u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. Dunje Seiter-Šverko, glavne ravnateljice segmenta moderne hrvatske nacije na Identitetske značajke hrvatske mladeži u zagrebačke NSK, uspostavljeni integri- planetarnoj razini koji nije privukao po- Linzu opisala je na Sveučilištu u Beču u rani knjižnični sustav središnje sveučiliš- zornost mladih iz akademske zajednice, magistarskoj radnji Ljubica Zorica-Ma- ne knjižnice, koji se izgrađuje zadnje tri čija analiza doprinosi boljoj istraženosti tin, rođena Zagrepčanka odrasla u Gor- godine uz potporu Ministarstva znano- hrvatskoga društva, ali i njegova iseljeniš- njoj Austriji. Mladi našega podrijetla u toj sti, obrazovanja i športa RH, za sada čine tva - suprotno stereotipnim poimanjima saveznoj austrijskoj pokrajini najbrojnija knjižnice 32 ustanove iz sustava znanosti u domaćoj javnosti kako se dijaspora ne- su skupina stranaca, koji odrastaju u Lin- i obrazovanja. Jasno je da su moderne in- dovoljno istražuje, pa samim time i nedo- zu, a uspjeli su sudeći prema Zoričinim formatičke bibliografske baze knjižnoga voljno poznaje. spoznajama konstruirati svoj moderni blaga, brzo pretražive u svim smjerovima, Studenti i doktorandi naših korijena u identitet i naći prostor izgradnje osobne zalog svijesti jednoga naroda o vlastitim svijetu, poput brojnih vršnjaka u domovi- slike o domovini, vlastite priče o domu - civilizacijskim dosezima i mogućnostima ni svojih predaka, često opisuju suvreme- zahvaljujući snažnoj obiteljskoj tradiciji, inovativnih proplamsaja darovitih poje- no hrvatsko iseljeništvo, učeći i razvijajući te unatoč nejakoj potpori institucija kako dinaca. Sustav odlikuje primjena zajed- istraživačku metodologiju na prestižnim austrijskih tako i hrvatskih. Na drugome ničkog integriranog knjižničnog sustava sveučilišnim ustanovama i znanstvenim kraju svijeta Novozelanđanka naših kori- Aleph, formata MARC 21, centralne nor- institutima, čije bi disertacije valjalo žur- jena Donna Banicevich Gera iz Aucklan- mativne kontrole cjelokupne bibliograf- no prikupiti i uvrstiti ih u bibliografsku da obranila je doktorsku disertaciju pod ske građe i tezaurusa s tražilicom u više bazu NSK u Zagrebu. naslovom Hrvatske žene: 100 godina na semantičkih smjerova što ga čini važni- U inozemstvu poticajne prinose izuča- Novom Zelandu 1910 - 2010. jim od običnog zbira pisanih tragova. Ve- vanju višejezičnih raseljenih Hrvata daje Prvu hrvatsku bibliografiju magistar- ličina sustava opseže 1 280 000 bibliograf- mladi australski lingvist hrvatskoga po- skih radnji i doktorskih disertacija u ise- skih zapisa, 570 000 normativnih zapisa i drijetla Jim Hlavač, obranivši disertaciju ljeništvu, točnije SAD-u, sastavio je pri- 23 000 aktivnih korisnika. Ovim uspješ- i objavivši više radova o govoru druge ge- je tri desetljeća dr. Jure G. Prpic (1920. no obavljenim poslom zadani su temelji neracije našijenaca u Melbourneu. Kako je - 2009.), koja se pokazala iznimno kori- nacionalnog sustava znanstvenih i viso- Hlavač, poslije studija na Bečkoj slavistici, snom u izučavanju života naših migranata. koškolskih knjižnica u Hrvatskoj koji će metodologiju usavršavao na melburnško- Stoga, integrirani knjižnični sustav NSK virtualno povezati našu akademsku za- me Sveučilištu Monsh u radionici Micha- te visokoškolskih i znanstvenih ustanova jednicu. Ovo važno postignuće znači ra- ela Clynea, čiji je opus posvećen opstanku RH tu činjenicu ne bi smio ignorirati. n cionalizaciju rada u znanstvenom izu- čavanju s objedinjavanjem raspoloživih ENG Like their peers in the homeland, graduate and postgraduate students of Croatian extraction around the world frequently touch upon the topic of the contemporary Croatian commu- izvora podataka te bržu i učinkovitiju raz- nities abroad during their studies of investigative methodology at prestigious universities and mjenu informacija između članstva inte- research institutions. Send us your doctoral theses on-line so that we may log them into the bib- griranog sustava. liographic database of the NUL in Zagreb. 9 MATICA listopad/october 2011. Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini Spomen na hrvatske žrtve daleke i nedavne prošlosti

“Zahvalni smo za ljude koji su, vođeni neumornim nastojanjima gospićko-senjskoga biskupa Mile Bogovića, vizionara i idejnog začetnika toga projekta, ugradili sebe - poput živog kamenja - u ovaj dom”, istaknuo je kardinal Bozanić

Posveti crkve u teškoćama, vjerničkoga oduševljenja i nazočio je veliki broj crkvenih nesebičnosti. “Zahvalni smo za ljude koji velikodostojnika su, vođeni neumornim nastojanjima gos- pićko-senjskoga biskupa Mile Bogovića, vizionara i idejnog začetnika toga projekta, ugradili sebe - poput živog kamenja - u ovaj dom. Danas se spominjemo koraka na tome nimalo jednostavnom putu koji je stvarala i pratila cijela Cr- kva u Hrvatskoj i hrvatski vjernici diljem domovine i svijeta”, rekao je kardinal. Napomenuvši kako je jasno da kr- šćani taj dom ne vide isključivo kao svoje djelo, jer sve što kao vjernici čine uvijek čine kao dionici božansko-ljudskoga djela, kao nova stvorenja, kao novi Božji narod, kardinal je upozorio da smo “svje- doci napada i nametanja viđenja Crkve kao zemaljske tvorevine”. “Takvi poku- šaji - povijest je nebrojeno puta pokazala - nisu dosegnuli željeni cilj uklanjanja

Kardinal Bozanić blagoslivlja crkvu

Tekst: IKA Snimke: Hina i Zvonko Ranogajec crkvenog spomena na žrtve totalitarnih režima upravo ovdje na Udbini. agrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posve- Vjerničko oduševljenje i tio je u svečanome koncele- nesebičnost briranome misnom slavlju “Radosni smo što se, nakon izvršenoga 10. rujna oltar Crkve hrvat- zahtjevnog posla, možemo naći ovdje na skih mučenika na Udbini, čime je zavr- uzvisini, ponad Krbavskoga polja, s po- Zšen projekt izgradnje te crkve koji počeo gledom koji ne zahvaća samo ova povi- prije šest godina. Kardinal Bozanić ista- ješću bremenita hrvatska prostranstva, knuo je u propovijedi kako će ubuduće nego simbolički obuhvaća svu vremeni- glavno slavlje u Crkvi hrvatskih muče- tost i vječnost hrvatskoga naroda, smisao nika biti posljednje subote u kolovozu, ljudskoga življenja i ljubavi, svjedočene kao spomen na žrtve daleke i nedavne u kršćanskoj vjeri i nadi”, rekao je kardi- prošlosti. Zbog toga će se odsad na na- nal, dodavši kako je u Crkvu hrvatskih cionalnoj razini, u skladu s poticajima mučenika ugrađeno puno zalaganja, du- Europskog parlamenta, obilježavati Dan hovnih i materijalnih darova, ustrajnosti 10 MATICA listopad/october 2011. Misno slavlje predvodio je žnju, čuvajući spomen i moleći za snagu kardinal Josip Bozanić opraštanja. “Ali, što znači opraštanje ako se ne dopušta niti govor o zlodjelima, a kamoli spremnost na traženje oprošte- nja? Kako ići u susret budućnosti i pre- obražavati je kad zamućena prošlost na- vlači mutne zastore na sadašnjost”, upitao je kardinal u propovijedi. “Crkva, poštu- jući razne povijesne okolnosti, jasno vidi snagu zla u svim totalitarističkim reži- mima dvadesetoga vijeka; i u fašizmu, i u nacizmu, i u komunizmu. Zlo u sva ta tri oblika snažno se obrušilo upravo na kršćane i na Katoličku crkvu”, rekao je kardinal Bozanić te dodao da svatko tko želi dobro svome narodu, to ne može ostaviti po strani, bez stajališta i bez institucionalnoga i osobnoga suo- čavanja s istinom. Na misi su uz domaćina, gospićko- senjskoga biskupa Milu Bogovića, kon- celebrirali riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, predsjednik HBK đakovač- Crkve, nego su je ojačali u vjerodostoj- slit ćemo prije svega na one ljude koji su ko-osječki nadbiskup Marin Srakić, apo- nosti, što se jasno odražava u mučeni- očitovali da vole čovjeka i koji su branili stolski nuncij u RH nadbiskup Mario cima”, dodao je. slabije i potlačene”, rekao je kardinal te Roberto Cassari, petnaestak nadbisku- napomenuo kako ćemo se ispred Crkve pa i biskupa te dvjestotinjak svećenika. Mučenici premošćuju hrvatskih mučenika naći u hodu pokraj Svečanosti su nazočili i predsjednik vremena i prostore lika blaženog pape Ivana Pavla II. koji je Hrvatskoga sabora Luka Bebić, potpred- “Crkva je posvećena hrvatskim mučeni- Crkvu uveo u treće tisućljeće, potičući sjednik Vlade RH dr. Darko Milinović, cima, onima koji su prepoznati u našoj nas da istražimo svoju prošlost, posebi- ličko-senjski župan Milan Jurković, po- crkvi kao uzori svjedočenja kršćanske ce nedavnu i da otkrijemo blago svjedo- litički, vojni, kulturni i drugi predstav- ljubavi do prinošenja vlastita života”, re- ka vjere, mučenika koji su sjeme novoga nici te do sada najveći broj hodočasnika kao je kardinal. “Oni su najljepši dragulji rasta u kršćanskome darivanju. iz cijele Hrvatske, BiH, kao i iz drugih hrvatskoga naroda koji sjaje u našoj po- krajeva svijeta. Obilježavanje Dana hr- vjesnici. Tako primjeri sv. Nikole Tave- Vjera u uskrsnuće lomi vatskih mučenika na Udbini počelo je lića, sv. Marka Križevčanina te bl. Aloj- mržnju križnim putem od crkve sv. Marka Gro- zija Stepinca, sve do drinskih mučenica, Crkva hrvatskih mučenika mjesto je gdje ba na Krbavskome polju do Crkve hr- koje će uskoro biti proglašene blaženima Kristov križ i vjera u uskrsnuće lome mr- vatskih mučenika. n u Sarajevu, u različitim vremenima govore istom snagom Kristove žrtve i pre- Koncert Ispred crkve nakon postavljen je danja. Kršćanski mučenici premošćuju misnog kip pape Ivana vremena i prostore, ohrabrujući nas da slavlja Pavla II ni mi danas ne zanemarimo taj izvor u kojemu se vidi istina života”, poručio je kardinal Bozanić. Na Udbini u središtu Hrvatske simbolički će se skupiti svi spomeni na stratišta hrvatskih ljudi, “da bi bili prisutniji u našemu duhovnom zre- nju i razmatranju Kristova križa”. “Ovdje se s posebnim poštovanjem sjećamo svih rodoljuba koji su na Krbav- skome polju 1493. godine branili svoje obitelji, svoju vjeru, svoj narod i svoju domovinu. Povijesni događaji često su vodili iz nepravde u nepravdu, a poseb- ENG Zagreb Archbishop Cardinal Josip Bozanić consecrated the alter of the Church of Croatian no su bolni oni koji ne dopuštaju živi- Martyrs in Udbina at a concelebrated holy mass, marking the completion of the construction of ma spomen na njihove mrtve. Ipak, mi- this church, launched six years ago. 11 MATICA listopad/october 2011. U Sarajevu beatificirano pet časnih sestara ubijenih 1941. Drinske mučenice proglašene blaženima

Istražni postupak u cilju beatifikacije pet časnih sestara koje su mučenički stradale u BiH pokrenut je 1999. godine, a njihovo proglašenje blaženima Sveti Otac odobrio je u siječnju ove godine

Kako je na misnom slavlju istaknuo vrhbosan- ski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, njihovo djelovanje na Palama bila je svojevrsna priprema za konačni dar života, a djelovale su unatoč opasnosti koja im je zaprijetila početkom rata. “Ove su sestre i tada podizale nadu u dobro u narodu”, rekao je kardinal Puljić te istaknuo kako njihova prolivena krv govori koliko daleko seže ljubav prema Kristu. “Ove djevice i mučenice koje su Kristu, svome nebeskom zaručniku, dale posvetu i postojano slu- ženje potrebnima i bolesnima posvjedočile pro- lijevanjem vlastite krvi, od sada se mogu nazivati blaženima”, pročitao je kardinal Amato dekret Be- nedikta XVI. o proglašenju blaženima pet časnih sestara poznatih i kao “drinske mučenice”. Svakog 15. Čin beatifikacije predvodio je osobni izaslanik Svetog Oca kardinal Angelo prosinca, kako je određeno papinskim dekretom, Amato, a među mnogobrojnim kardinalima, biskupima i provincijalima bili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te predsjednik Hrvatske biskupske ubuduće se može slaviti i njihov spomendan. Kar- konferencije monsinjor Marin Srakić. dinal Amato u propovijedi je rekao kako je sudbina pet drinskih mučenica tragična, ali slavna stra- Tekst i snimke: Hina nica povijesti Katoličke crkve u BiH. U prosincu 1941. u samostan Marijin dom na Palama upa- et časnih sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi koje li su četnici. Samostan su zapalili, a pet časnih sestara zarobili su mučki ubijene u prosincu 1941. u istočnoj Bosni i poveli ih prema Goraždu i to pješice unatoč velikom snije- proglašene su 24. rujna blaženima na svečanome gu i hladnoći. Na tom putu koji je trajao četiri dana najstarija misnom slavlju u Sarajevu u kojemu su sudjelovale među njima 76-godišnja sestra Berchmana potpuno je izne- tisuće vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, mogla pa su je četnici ubili. Ostale četiri sestre četnici su u Slovenije, Austrije, Mađarske i drugih zemalja. Goraždu zatvorili u vojarnu, a 15. prosinca, kako je ostalo za- PČin beatifikacije predvodio je u svojstvu bilježeno, provalili su u njihovu sobu s naka- osobnog izaslanika Svetog Oca kardinal An- nom da ih siluju. Sestre su pokušale spasiti gelo Amato, pročelnik vatikanske kongrega- svoju čast skačući kroz prozor pri čemu su cije za proglašenje svetih i blaženih, a među sve zadobile teške ozljede, a četnici su ih za- mnogobrojnim kardinalima, biskupima i pro- tim zaklali. Njihova tijela bacili su u Drinu vincijalima bili su i zagrebački nadbiskup kar- pa se niti jednoj ni danas ne zna grob. Utvr- dinal Josip Bozanić te predsjednik Hrvatske bi- đeno je kako su zločin počinili četnici pod skupske konferencije monsinjor Marin Srakić. zapovjedništvom Jezdimira Dangića koji je Sestre Jula Ivanišević iz Hrvatske, Berch- 1947. strijeljan kao ratni zločinac. mana Leidenix iz Austrije, Krizina Bojanc i Istražni postupak u cilju beatifikacije pet Antonija Fabjan iz Slovenije te Hrvatica ma- časnih sestara koje su mučenički stradale đarskoga podrijetla Marija Bernadeta Banja u BiH pokrenut je 1999. godine, a njihovo djelovale su u samostanu Marijin dom koji je proglašenje blaženima Sveti Otac odobrio bio smješten na Palama pokraj Sarajeva. Poma- je u siječnju ove godine. n gale su ubogima i nemoćnima te se skrbile za sve ljude s tog područja kojima je potpora bila ENG Five nuns cruelly murdered in eastern Bos- potrebna, a njihova je kuća slovila kao pribje- nia in December of 1941 were declared blessed žište za sve nevoljnike. at a holy mass in Sarajevo this September 24th. 12 MATICA listopad/october 2011. BiH: Nastavlja se politička drama, zemlja tone u sve dublju krizu Bez dogovora u Brčkom

Čelnici najjačih srpskih, hrvatskih i bošnjačkih stranaka ponovno se nisu uspjeli dogovoriti o raspodjeli ministarskih mjesta u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine

Stranački vođe za su još i pitanja poput provedbe popisa pregovaračkim stolom stanovništva. Sve su to uvjeti kako bi se napokon ratificirao SSP i BiH predala kandidaturu za članstvo u EU. Politička kriza odražava se i na po- goršanje života običnih ljudi, BiH osta- je bez značajnih iznosa međunarodne pomoći, inozemna ulaganja su gotovo posve zamrla. Ključni problem u formiranju vlasti nastao je zbog raspodjele hrvatskih pozicija u Vijeću ministara. Postoji suglasnost o tome da blok HDZ BiH - HDZ 1990 kandidira svoga kandidata za pred- sjedatelja Vijeća ministara, no blok stranaka okupljen oko tzv. Platforme inzisti- ra na tome da spomenute dvije hrvatske stranke ne mogu biti isključivi zastupni- ci hrvatskoga naroda u Bosni i Herce- Napisao: Alenko Zornija (Vjesnik) Pesimisti, poput Mladena Ivanića, li- govini i traže barem jedno ministarsko dera oporbenog PDP-a u Republici Srp- mjesto u ‘hrvatskoj kvoti’. Blok stranaka akon što lideri šest najja- skoj (RS), smatraju da neće biti nikakvo okupljenih oko tzv. Platforme čine SDP čih političkih stranaka u iznenađenje ako se Vijeće ministara ne BiH, SDA, te dvije manje stranke sa sje- BiH niti na sastanku odr- formira do kraja godine, a možda niti do dištem u Hercegovini, HSP BiH i Na- žanom krajem rujna u kraja četverogodišnjega izbornog man- rodna stranka Radom za boljitak, koja je Brčkom nisu uspjeli po- data. U BiH je, zbog složenoga izbornog neka vrsta političke podružnice Mesne stići dogovor o formiranju parlamen- zakonodavstva, teško organizirati izvan- industrije Lijanovići iz Širokoga Brijega. Ntarne većine koja bi podržala uspostavu redne izbore. Problem je u konceptu i tumačenju novog Vijeća ministara BiH i usvojila ne- Problem s neformiranjem vlasti samo Ustava BiH. Lider SDP-a BiH Zlatko La- koliko ključnih zakona za prevladavanje se dijelom odnosi na činjenicu da Vije- gumdžija to je jasno potvrdio, a njegov zastoja te zemlje na europskome putu, će ministara, kao ključna institucija na argument je da SDP BiH zajedno sa sa- politička drama u BiH nastavlja se i dr- državnoj razini, već godinu dana funk- veznicima, kao multietnička stranka i žava tone u sve dublju krizu. cionira u ‘tehničkom’ mandatu. Puno kao stranka koja je dobila određeni broj Čelnici dviju najjačih srpskih strana- veći problem je što bez parlamentarne hrvatskih glasova, ima pravo i na ‘hrvat- ka (SNSD i SDS), hrvatskih (HDZ BiH i većine nije moguće prevladati prepreke ska mjesta’. HDZ 1990) i bošnjačkih stranaka (SDP na europskom putu. To se prije svega Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, i BiH i SDA) ponovno se nisu uspjeli do- odnosi na ispunjenje obveza iz prijela- Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, govoriti o raspodjeli mi- znog Sporazuma o sta- (a podržavaju ih stranke iz RS-a na čelu nistarskih mjesta u novo- bilizaciji i pridruživanju s Dodikovim SNSD-om) tvrde suprot- me Vijeću ministara BiH. (SSP) s Europskom uni- no - da su njihove stranke dobile izra- Nova državna vlada trebala jom, te provedbi presu- zitu većinu glasova Hrvata na izborima bi se formirati prema rezul- de Suda za ljudska prava pa samim time imaju pravo odlučivati tatima izbora 3. listopada iz Strasbourga u sluča- tko će bosanskohercegovačke Hrvate za- prošle godine, no već sada ju Sejdić i Finci protiv stupati u vlasti. n je jasno da BiH neće dobi- BiH, čime bi BiH uskla- ti novu državnu vlast do dila svoj ustav i izbor- ENG The political crisis continues in Bosnia- Herzegovina where the leaders of the country’s obljetnice održavanja izno zakonodavstvo s Eu- six top parties failed to hammer out an agree- bora, po čemu postaje ne- Dragan ropskom konvencijom ment that would establish a parliamentary ma- Čović slavni rekorder. o ljudskim pravima. Tu jority at a meeting held in Brčko. 13 MATICA listopad/october 2011. Druga međunarodna kroatološka konferencija u Zagrebu Prilog boljemu poznavanju Hrvata izvan Hrvatske

O najnovijim istraživanjima i znanstvenim spoznajama izlagali su ugledni znanstvenici iz cijeloga svijeta, a konferenciju je u ime organizatora otvorio prof. Zvonimir Čuljak, voditelj Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Konferenciju će ovogodišnja konferencija pridonijeti jetla” i Zdravko Kordić, “Suvremeno hr- je otvorio prof. boljemu poznavanju Hrvata izvan Hr- vatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine”, Zvonimir Čuljak vatske, a također još većem zanimanju dok su na drugoj sekciji predavanje odr- znanstvene i šire javnosti za taj dio hr- žali: Caroline Hornstein Tomić i Katica vatskoga naroda, te svim sudionicima Ivanda Jurčević, “Vraćanje kući? Isku- konferencije poželio uspješan rad i ugo- stva povratne migracije u Hrvatskoj”; dan boravak u Hrvatskoj. Jasna Čapo, “Hrvati u Australiji: dijaspora, domovina, povratak”; Mirta Miho- Mladi Hrvati u Njemačkoj vilović, “Desde lejos para siempre. Tres Konferencija je započela plenarnim pre- generaciones de una familia magalláni- davanjem Vinka Grubišića, “Priznanje ca de origen croata como ejemplo de la hrvatskog kao posebnog jezika u SAD-u estructura social de los chileno-croatas” i i Kanadi” te Jadranke Gvozdanović, “Mla- Val Colic-Peisker, “Croatian immigrants di Hrvati u Njemačkoj: jezik i kulturni in multicultural Australia: a community identitet”, a nastavljena dvama uspored- in transformation”. nim sekcijama. Na prvoj sekciji predava- Poslijepodnevni dio konferencije za- nja su održali: Alojz Jembrih, “Karnerov počeo je plenarnim predavanjem Pete- prijevod Od nasljeduvanja Kristuševoga ra Houtzagersa, “Burgenland Croatian u kontekstu hrvatskih prijevoda”; Georg and Burgenland Croats: some unanswe- Holzer, “Primjeri gradišćanskohrvatskog red questions”, a nastavljen u prvoj us- spričanja iz muzeja u Novom Selu”; Da- porednoj sekciji predavanjima: Dinka Napisao i snimio: Zlatko Žužić vor Piskač, “Kulturalni aspekti Miloradi- Šokčevića, “Problemi hrvatske nacio- ćeva pjesništva”; Željka Lovrenčić, “Tri nalne integracije bunjevačkih Hrvata u a Hrvatskim studijima magallanska pjesnika hrvatskog podri- Mađarskoj nekada i sada”; Mije Korada, Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine pokrenut je projekt Kroatološka konferencija. Prva je konferencija tematski bila općega tipa. Budući Nda je ove godine predsjednica organizacijskog odbora bila dr. sc. Sanja Vulić, sa- dašnja pročelnica Odjela za kroatologiju, predložila je da ovogodišnja konferencija ima temu “Hrvati izvan Hrvatske” i u skladu s tim sastavila je program konferencije. Konferencija je održana u Znan- stveno-učilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu, od 29. rujna do 1. listopada. O najnovijim istraživanjima i znanstvenim spoznajama izlagali su ugledni Druga međunarodna znanstvenici iz cijeloga svijeta, a konfe- kroatološka konferencija renciju je u ime organizatora otvorio i održana je na Hrvatskim studijima pozdravnu riječ uputio prof. dr. sc. Zvo- Sveučilišta u Zagrebu, u Znanstveno – učilišnom kampusu Borangaj nimir Čuljak, voditelj Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izrazivši nadu da 14 MATICA listopad/october 2011. “Karaševski Hrvati i njihovi misionari u 17. i 18. stoljeću”; Bele Tonkovića, “Fra- njevačka provincija Presvetoga Spasi- telja u Mađarskoj: njezini članovi Hr- vati i dušobrižništvo Hrvata za vrijeme turske vlasti 552. - 1696.”; Ivana Brlića, “Društvo Bokeljska mornarica proma- trano kroz strano i hrvatsko novinstvo 19. i prve polovice 20. stoljeća”; Cristiana Šprljana, “Una aproximación estadística de la inmigración croata a la República Argentina”; Eduarda Antonicha, “Uni- ficación institucional de la colectividad Croata en el Uruguay” i Danijela Vojka i Filipa Tomića, “Iseljavanje stanovniš- tva Zagrebačke županije u prekomorske Sudionici Druge međunarodna kroatološke konferencije zemlje u razdoblju od 1880. do 1918.”. ciji Sanja Vulić govorila “O Hrvatima u čuvar identiteta i kulturnih tradicija Hr- Petrovo u Hrtkovcima Skoplju s jezikoslovnog aspekta”, Andrea vata u Mađarskoj”; Marija Lackić, “Hrvati Drugu usporednu sekciju otvorila je ča- Zorka Kinda Berlakovich predavala je u Rumunjskoj nakon 1989.” i Ivan Hr- sna sestra Katarina Koprek predavanjem na temu “Problemi i izazovi u dvojezič- stić, “Položaj hrvatskih iseljenika u Au- na temu “Doprinos Miroslava Vuka Cro- nom školstvu gradišćanskih Hrvata u straliji za vrijeme Prvoga svjetskog rata”. ate (1930. - 2005.) hrvatskoj etnomuzi- Austriji”, Robert Hajszan “Hrvatski veli- kologiji”; Robert Sučić, “Narodni običaji kani u zapadnoj Mađarskoj - reformato- ‘Problematične nacionalne gradišćanskih Hrvata u Austriji”; Jadran- ri hrvatskoga jezika”, Sabine Pawischitz manjine’ ka Galiot Kovačić, “Petrovo u Hrtkovci- “Glagolski vid u razgovornom gradi- Iz ovih predavanja treba izdvojiti rad ma, Petrovo u Hrvatskoj – živi li tradici- šćanskohrvatskom jeziku”, Đuro Vid- Sandre Cvikić s Instituta društvenih zna- ja u novim društvenim okolnostima?”; marović “Problem književnog jezika u nosti “Ivo Pilar” iz Vukovara, koja je u Nikola Benčić, “Hrvatska stranka u au- poeziji Josipa Gujaša Đuretina” i Timea kontekstu suvremenih društveno-po- strijskom Gradišću”; Marin Sopta, “Rad Bockovac “Jezično-pravna analiza no- litičkih događaja i unutarnjih previra- i političko djelovanje Hrvatskoga oslo- voga mađarskog ustava”. U drugoj us- nja u Republici Srbiji analizirala Hrvate bodilačkog pokreta, Hrvatske seljačke porednoj sekciji predavanja su održali: koji u Vojvodini potvrđuju svoj položaj stranke i Hrvatskoga narodnog vijeća u Tamara Tvrtković, “Hrvatski latinisti - “problematične nacionalne manjine”. Na iseljeništvu poslije Drugoga svjetskog dijaspora prije dijaspore”; Isabel Torres predlošku asimetrične integracije Hrva- rata”; Branko Barbić, “Političke kulture Dujisin, “La vida de Pasko Baburizza: de ta kao nacionalne manjine, prema Zako- hrvatskih iseljenika”, da bi na kraju Er- joven emigrante a visionario empresa- nu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih nest Barić i Stjepan Blažetin predstavi- rio”; Jasminka Brala-Mudrovčić, “Zna- manjina iz veljače 2002. godine, autori- li nakladničke djelatnosti Znanstvenog meniti Otočani izvan Hrvatske” i Boris ca je definirala problematiku hrvatskih zavoda Hrvata u Mađarskoj, a Željka Lo- Kukić, “Miroslav Gal - prilog životopisu zajednica u suvremenome vojvođan- vrenčić i Andres Morales Milohnić odr- istaknutoga hrvatskog sportaša i politi- skom društvu. žali predavanje “Hispanistička Croati- čara u Hrvatskoj i emigraciji”. Na drugoj usporednoj sekciji pre- ca: Predstavljanje hrvatskih prijevoda”. Poslijepodnevni dio započeo je još davali su: Stjepan Blažetin, “Hrvatski Zanimljiv je rad Jadranke Galiot Ko- jednim plenarnim predavanjem Erne- književni časopisi u Mađarskoj”; Branka vačić iz Uprave za zaštitu kulturne ba- sta Barića, “Prošlost i budućnost hrvat- Blažetin, “Dvadeset godina samostalno- štine Ministarstva kulture, iz Vukovara, skog jezika u Mađarskoj (Status hrvat- ga hrvatskog tiska u Mađarskoj”; Valen- “Petrovo u Hrtkovcima, Petrovo u Hr- skoga jezika u Mađarskoj)”, a nastavljen tina Krčmar, “Hrvatska iskra, novine u vatskoj – živi li tradicija u novim druš- prvom usporednom sekcijom na kojoj torontskoj zajednici”; Gerlinde Stern – tvenim okolnostima?” u kojem autori- su govorili Ladislav Heka, “Sustav ma- Pauer, “Većjezična regija – obrazovanje, ca istražuje seosku godišnju proslavu njinskih samouprava - pravni položaj kreativnost i kultura – protiv asimilaci- katoličkoga blagdana sv. Petra i Pavla u i zakonska regulativa”; Sandra Cvikić, je”; Damir Borovčak, “Kome je smetalo srijemskom selu Hrtkovcima u razdo- “Suvremene problematike hrvatskih za- Ministarstvo iseljeništva?” i Tomislav blju od Drugoga svjetskog rata do da- jednica u Vojvodini”; Alojz Jembrih, “Iz- Nürnberger, “Američki studiji”. Druga našnjih dana. davačka djelatnost Znanstvenog instituta međunarodna kroatološka konferenci- Drugi dan Druge međunarodne kro- Gradišćanskih Hrvatov u Austriji”; Katja ja završila je u subotu 1. listopada zajed- atološke konferencije započeo je ple- Bakija, “Hrvatsko kazalište u Pečuhu – ničkim izletom na Plitvička jezera. n narnim predavanjem Andrésa Moralesa Milohnića “La poesía chilena de origen ENG The second annual International Croatology Conference was held from 29 September to 1 croata”, dok je u prvoj usporednoj sek- October at the University of Zagreb’s Centre for Croatian Studies on the topic of Croatians Abroad. 15 MATICA listopad/october 2011. ISELJENIČKE vijesti

Dan Čilea u Splitu SPLIT - Republika Čile slavi Dan neovisnosti 18. rujna u spomen na oslobođenje od dominacije Španjolaca, a povezana je mnogobrojnim iseljenicima s Hrvatskom koji su ma- hom podrijetlom s otoka Brača. Čile je prva država Južne Amerike koja je priznala Republiku Hrvatsku, a grad Split tamo ima dva grada prijatelja - Antofagastu i Punta Arenas. U Splitu također živi najviše povratnika baš iz Čilea i zbog toga splitski ured HMI-ja svake godine obilježava taj dan u suradnji s Veleposlanstvom Republike Čilea iz Zagreba i s Počasnim konzulatom Republike Čilea iz Splita. Ovogodišnji program započeo je malim osvrtom na rad pjesnika i profesora Andresa Moralesa Milohnića, koji je po baki Ljubici Roje Splićanin, a deseti je po redu akademik među čileanskim piscima hrvatskog podrijetla. Nakon toga je održano predavanje, zapravo putopis split- ta i pejzaža, pod naslovom ‘Sjeme rasuto vjetrom’. Autori su skog studenta Damira Žižića po Čileu, koji se tamo našao Jorge Subiabre Matiacha i Mirko Vukasovic Morrison, dvoji- slučajno, a sve je bilo popraćeno mnogobrojnim fotogra- ca mladića koji su s juga Čilea došli u Zagreb pohađati tečaj fijama. Oni koji nisu bili u Čileu mogli su nešto naučiti tom Croaticu. Obojica su se obratili publici na hrvatskom jezi- prigodom o toj zemlji, a oni koji su bili mogli su obnoviti ku, što je dirnulo prisutne, a posebno obitelj Matijaca koja svoje uspomene. se skupila u većem broju kako bi vidjeli i neki tek upoznali Vrhunac večeri bilo je otvorenje izložbe fotografija, portre- svoga rođaka s druge strane svijeta.

‘Pajdaši’ - Hrvati iz Bostona u Dubrovniku U sklopu posjeta domovini obišli su mnogobrojne kulturno-povijesne zna- menitosti Dubrovnika, gdje su održali koncert ispred crkve sv. Vlaha na Stra- dunu. Također su koncerte upriličili u Tisnome, Bristu, Opuzenu i Gracu, koje je oduševljeno pratila mnogobrojna publika iz tih mjesta te mnoštvo turi- sta koji su se zatekli u lijepim primor- skim središtima. Kao što je poznato, Folklorna i tambu- raška grupa Pajdaši aktivno nastupa još od 2002. godine u Bostonu. Uz tradicijsku kulturu, njeguju i jezik te razvijaju vlastiti umjetnički iskaz u multietnič- kome mozaiku Sjedinjenih Američkih Država. Pajdaši imaju 22 člana, a vodi ih profesorica Mirena Bagur. Njihovi preci doselili su se pretežno iz današ- nje Neretvansko- dubrovačke županije, ali i iz drugih hrvatskih regija. Borave- ći na jugu Lijepe Naše, uz nastupe na glavnim ljetnim pozornicama, odlazili su i u iseljeničke obitelji kako bi posje- DUBROVNIK - Američki Hrvati iz Bosto- završenoj 45. međunarodnoj smotri tili svoje rođake i promotrili stil života na, članovi Folklornog ansambla Pajda- folklora u Zagrebu. Folklorni ansambl u tzv. hrvatskoj Kaliforniji u dolini Nere- ši boravili su u Dubrovniku, uživajući u Pajdaši iz Bostona pripada nizu hrvat- tve koja obiluje voćnom i vinogradar- kulturnome turizmu staroga kraja te u skih društava koja diljem SAD-a njegu- skom te povrtlarskom proizvodnjom. turneji koja je imala vrhunac na netom ju tradicijsku kulturu svojih predaka. (Maja Mozara) 16 MATICA listopad/october 2011. Prosvjed u Den Haagu: Crveni kartoni Haaškom sudu za nepravdu nanesenu Hrvatskoj ICTY Injustice – pravda je izgubila ravnotežu

Poruka Međunarodnome kaznenom tribunalu: Smatramo nepravednom prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, podupiremo sve hrvatske haaške uznike te se ne slažemo s kvalifikacijom legitimne vojne oslobodilačke akcije Oluje združenim zločinačkim pothvatom

Hrvati iz mnogih europskih država došli su na prosvjed u Haag

Tekst: HSK Snimke: HSK i Hina uoči haaškog prosvjeda diljem svjetskih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Nje- metropola istaknut natpis “ICTY INJU- mačke, Austrije, Švicarske, Francuske i rosvjedni skup pod nazivom STICE” i na taj način ujedinjena domo- mnogih drugih zemalja. Organiziranim “Pravda je izgubila ravnote- vinska i raseljena Hrvatska. dolaskom inicijativi HSK priključila se žu” održan je 24. rujna u Den U mirnoj i dostojanstvenoj atmosferi i braniteljska udruga “Zavjet”. Ukupno Haagu. Prosvjednici su zahti- na trgu Plein, nedaleko od sjedišta nizo- pet govornika iz različitih društvenih jevali da Haaški sud preispi- zemske vlade, okupili su se prosvjednici grana svojim su prilozima argumenti- ta presude hrvatskim generalima. Tisu- Pću crvenih kartona i hrvatskih zastavica Prazni stolci na pozornici podignutih visoko u zrak na trgu Plein za pritvorene u samom središtu Den Haaga uputilo je hrvatske jaku simboličnu poruku Međunarodno- generale me kaznenom tribunalu kako većina Hr- vata smatra nepravednom prvostupanjsku presudu Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, podupire sve hrvatske haaške uznike te se ne slaže s kvalifikacijom legitimne vojne oslobodilačke akcije Olu- je združenim zločinačkim pothvatom. Ova poruka dodatno je osnažena sim- boličnom, globalnom akcijom Hrvatsko- ga svjetskog kongresa (HSK), u kojoj je 17 MATICA listopad/october 2011. Hrvatski prosvjednici iz Njemačke rano potkrijepili nepravednost prvostu- di i te kako imaju svoj učinak. Naše sa- demokratskog svijeta da se kazne poči- panjske presude Haaškog suda. Skup na veznike i sve ljude dobre volje trebamo nitelji i začetnici agresije. Izražavamo trgu Plein počeo je hrvatskom himnom potaknuti da se angažiraju za pravednu zgražanje nad pravnom provedbom i i molitvom koju je predvodio mons. dr. istinu”, rekao je Marić. Ujedno je nagla- presudom koja je izrečena hrvatskim Mile Bogović, gospićko-senjski biskup. sio da će organiziranih akcija HSK biti generalima i cijeloj Hrvatskoj. Izrečene i dalje te je kritizirao političke vlasti u presude za nas ne predstavljaju pravdu, a Angažiranje za pravednu Hrvatskoj koje “nisu odradile svoj po- to potvrđuje i činjenica da međunarod- istinu sao kako treba”. no pravo prešućuje zločin koji je poči- Prvi govornik na prosvjednom skupu u Snježana Maljak iz Hrvatskog druš- njen nad nama”, rekla je Snježana Maljak. Haagu, Mijo Marić, dopredsjednik HSK tva logoraša pred okupljenima na pro- za Europu i predsjednik HSK Njemačke, svjednom skupu govorila je o svojim Dokazivanje nevinosti rekao je da su Hrvati dosta toga pretr- potresnim iskustvima i teškoj sudbini Redatelj, ratni snimatelj i dragovoljac Do- pjeli i da nakon 20 godina opet osjeća- tijekom ratnih godina u Vukovaru. “Mi, movinskog rata Petar Malbaša u svom ju potrebu izaći na ulicu i izraziti svoje žene nad kojima je izvršen ratni zločin je govoru podsjetio na novinare koji su nezadovoljstvo. “Potrebno nam je zajed- silovanja, mučenja, tortura, zatvaranja i s prve crte bojišnice izvještavali i prati- ništvo. Samo zajedno smo jaki i prosvje- odvajanja od obitelji, očekivale smo od li svaki korak hrvatskih branitelja u ve-

Reakcije iz HSK “Iznimno smo zadovoljni skupom koji je ispunio zacrtane ciljeve da se bez po- litiziranja iskaže nezadovoljstvo i neslaganje odlukom Haaškog suda i ocjenom Oluje kao zločinačkim pothvatom. Takvu kvalifikaciju smatramo nepojmljivom jer se njome indirektno osuđuju svi hrvatski branitelji koji su ustali protiv agresije i branili svoje domove od srpskog agresora. Sve je prošlo disciplinirano, mirno i dostojanstveno, baš kako to i dolikuje pobjedničkom narodu. Naravno da se nadamo kako će žalbeni procesi u slučajevima Gotovina i Markač biti uspješni te da će njihove prvostupanjske presude biti revidirane te će time pravda biti vra- ćena u ravnotežu”, rekli su voditelji prosvjednog skupa u Den Haagu, Danijel Lu- čić i Petar Ćosić u ime HSK. Prosvjed u Den Haagu bio je vrhunac serije prosvjeda koji su pod redateljskom palicom HSK održani u Njemačkoj i drugim zemljama. HSK kao nevladina udruga Biskup Mile planira nastaviti lobirati za pravdu i obranu časti Domovinskog rata te će u tom Bogović smislu redovito informirati javnost o novim koracima i projektima.

18 MATICA listopad/october 2011. New York Pariz Vatikan

OD NEW YORKA DO ŠANGAJA: JEDAN NAROD - JEDNO SRCE! Samo nekoliko sati prije početka prosvjednog skupa u Den i u Pakoštanima te Mostaru i Širokome Brijegu. Prvi put nakon Haagu u režiji HSK organizirana je i velika globalna akcija pod početka Domovinskog rata simboličnom, globalnom akcijom naslovom “Jedan narod - jedno srce”. Na istaknutim mjestima u potpore hrvatskim generalima i zalaganjem za obranu legiti- ukupno 35 gradova i 19 zemalja osvanuli su transparenti s nat- miteta vojne akcije Oluje ujedinjene su raseljena i domovinska pisom “ICTY INJUSTICE” i hrvatskim grbom. Nezadovoljstvo ne- Hrvatska. Diljem svijeta na upečatljiv način izražena je potpo- pravednom prvostupanjskom presudom hrvatskim generalima ra prosvjednom skupu u Haagu, koji je na taj način dobio do- Anti Gotovini i Mladenu Markaču te neutemeljenom ocjenom datnu potporu i značenje te čije će se zajedničko, odlučno “NE” Oluje združenim zločinačkim pothvatom istaknuto je u Caracasu, nepravdi i kriminalizaciji obrambenoga Domovinskog rata još Buenos Airesu, Sao Paulu, Rio de Janeiru, New Yorku, Chicagu, čuti. Cilj HSK je da ovakvi homogeni nastupi budu češći te da Los Angelesu, Melbourneu, Perthu, Sydneyu, Berlinu, Götebo- se, kada je riječ o raseljenoj i domovinskoj Hrvatskoj, govori o rgu, Bruxellesu, Bernu, Luzernu, Vancouveru, Torontu, Šangaju, jednoj nedjeljivoj cjelini. Posebnu zahvalu HSK iskazuje skupini Nanjingu, Rimu, Beču, Ljubljani, Beogradu i u Vatikanu. Tran- volontera iz Švicarske koja je s velikim entuzijazmom ručno pri- sparenti i plakati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini osvanuli su premila i izradila ukupno stotinu metara platna s natpisom “ICTY u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Dubrovniku, Kninu, Vukovaru, Splitu INJUSTICE”, a koja su distribuirana po gradovima diljem svijeta. ličanstvenoj vojno-redarstvenoj akciji žrtva koju podnose generali Gotovina i spremnosti da ih žrtvuje u neprimjere- Oluji. “Njihovo oružje bili su kamera i Markač nije uzaludna. Ako to ne uspije- noj političkoj trgovini.” Biskup Bogović pero, njihov interes je bio samo istina”, mo, sami ćemo gaziti po krvi svojih su- rekao je kako prosvjednici s trga Plein rekao je Malbaša te dodao kako je pono- boraca prolivenoj za našu slobodu”, re- žele upozoriti svjetsku javnost da se sud san na hrvatske branitelje, ali istodobno kao je Lukić. “Složimo glave bez obzira u Haagu pogrešno postavio prema Hrva- tužan što 20 godina nakon međunarod- na to gdje se nalazimo u svijetu. Pozi- tima i Hrvatskoj kao državi i da je kon- nog priznanja Republike Hrvatske traje vam stoga i dijasporu da spojimo pamet, strukcija ‘udruženi zločinački pothvat’ medijski rat za dokazivanjem nevinosti znanje i kapital te da konačno stvorimo neispravna, nepravedna i zloćudna. hrvatskog vojnika i hrvatskog naroda. Hrvatsku za koju smo se borili”, rekao Program na pozornici u Haagu vo- “Oluja je naš ponos i zato sam ogorčen je Marko Lukić. dio je pjesnik Ante Nadomir Tadić-Šutre. sramotnim presudama hrvatskim gene- Uz njega, svoju poeziju predstavila je i ralima. Gotovina i Markač štitili su ci- ‘Neispravna, nepravedna i Katarina Pavičić, dijete hrvatskog bra- vile, vojno su porazili neprijatelja koji zloćudna’ nitelja iz Škabrnje, dok su se za glazbu je okupirao trećinu hrvatskog teritorija Gospićko-senjski biskup, mons. dr. Mile pobrinuli folkloraški zbor HKM Mülhe- te su spasili bihaćku enklavu”, rekao je Bogović, predvodio je zajedničku moli- im-Duisburg pod vodstvom fra Vidana Malbaša u emotivnom govoru te zaklju- tvu na trgu Plein u Den Haagu, a zatim je Miškovića te klapa “Berlin”. Prosvjedni čio: “U ime svih 15 snimatelja i novina- u svome govoru rekao: “Došli smo izraziti skup na trgu Plein nakon govora biskupa ra branitelja koji su poginuli u Domo- svoje suosjećanje s nepravedno optuže- Bogovića zaključen je zajedničkim pje- vinskom ratu braneći svoju domovinu, nima i dovedenima ovdje u zatvor. Pro- vanjem domoljubnih pjesama uz mno- borit ćemo se do kraja da srušimo ovu tiv njih su se urotili svi protivnici hrvat- gobrojne crvene kartone Haaškom sudu sramotnu presudu izrečenu 15. travnja ske države i hrvatskoga naroda. Mnogo i hrvatske zastavice koje su doslovce pre- 2011. u Den Haagu.” ih je i nisu bezazleni i nemoćni. Ima ih u plavile trg Plein u središtu Haaga i oda- Marko Lukić, dopredsjednik brani- Hrvatskoj i inozemstvu. Žao nam je što slale svijetu poruku da Hrvati ne mogu teljske udruge ZAVJET i prvi zapovjed- je i sama hrvatska vlast pokazala dosta i neće prešutjeti nepravdu. n nik ATJ Lučko, također se obratio oku- pljenim prosvjednicima. “Ako skupimo ENG “Justice Has Lost Its Balance” is the theme of a protest rally held in The Hague this Septem- iseljenu i domovinsku Hrvatsku i svu ber 24th. The gathered protesters demand that the UN Tribunal based there re-examine its ver- inteligenciju koju imamo, onda čak ni dicts against Croatian generals. 19 MATICA listopad/october 2011. Održane 46. vinkovačke jeseni “Ej, široki slavonski sokače”

Na središnjoj pozornici na Trgu Vinkovačkih jeseni održan je prvi dio Državne smotre izvornoga hrvatskog folklora, na kojoj je nastupilo 12 kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske, BiH i Vojvodine

ga pjesnika Iva- mo i u Europsku uniju”, pozvao je vin- na Jemrića-Ru- kovački gradonačelnik Mladen Karlić sa. Istog dana u dajući znak da svečani mimohod 46. večernjim satima vinkovačkih jeseni krene. pod velikim šato- Središtem grada do svečane pozor- rom Vinkovačkih nice prošlo je 70 KUD-ova iz svih hrvat- jeseni održani skih krajeva - od Zagorja i Međimurja su tradicionalni preko istočne Slavonije i Istre do Kona- “Šokački divani”. vala, zatim njegovatelji folklorne tradi- Sljedećeg cije iz BiH te bunjevački Hrvati iz Su- dana na središ- botice, pokazujući bogatstvo narodnih njoj pozornici na nošnji, pjesme i običaje krajeva iz kojih Trgu Vinkovač- dolaze. Za njima je išlo 50 konjanika i Svatovska zaprega u kih jeseni odr- 24 svečane konjske zaprege. Povorka se Mimohodu 46. “Vinkovačkih jeseni” žan je prvi dio zatim uputila na stadion NK Cibalije Državne smotre da bi se svi sudionici uhvatili u kolo, či- Tekst: Uredništvo Snimio: Antun Smajić izvornoga hrvatskog folklora, na kojoj neći najveće kolo sudionika Vinkovač- je nastupilo 12 kulturno-umjetničkih kih jeseni. Ovogodišnje 46. vinkovačke censko-glazbenim programom društava iz Hrvatske, BiH i Vojvodine, jeseni održane su od 9. do 18. rujna, u “Ej, široki slavonski sokače” u a u nedjelju je održan drugi dio smotre organizaciji grada Vinkovaca i vukovar- Vinkovcima su svečano otvo- uz nastup još 20 KUD-ova. sko-srijemskog ZAKUD-a, a tom prigo- rene 46. vinkovačke jeseni, ma- Najspektakularniji dio Vinkovačkih dom održano je 50-ak različitih priredbi nifestacija koja već godinama jeseni bio je u nedjelju kada je održan folklornog, kulturno-zabavnog, gospo- nosi epitet najveće smotre izvornoga svečani mimohod sudionika 46. vinko- darskog i športskog karaktera s ukupno Shrvatskog folklora, koja se ove godine vačkih jeseni i revija konjskih zaprega, 8.000 sudionika. održava pod visokim pokroviteljstvom a u kojem je ulicama grada prodefilira- Sve priredbe ovogodišnjih Vinkovač- predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor. lo oko 3.500 njegovatelja folklorne tra- kih jeseni, prema službenim procjenama, Jeseni je otvorio potpredsjednik Vlade dicije hrvatskoga naroda. pratilo je oko 100.000 posjetitelja, a ma- RH i premijerkin izaslanik Petar Čoban- “Želim da uživate u svom bogatstvu nifestacija je, prema podacima organiza- ković, a sve nazočne pozdravio je vinko- hrvatske tradicijske kulture koju unosi- tora, koštala oko dva milijuna kuna. n vački gradonačelnik dr. Mladen Karlić. Ovogodišnje Vinkovačke jeseni odr- Svečanost otvaranja žavane su pod geslom “Ej, široki slavonski sokače”, što su riječi iz predavanja vin- kovačkog književnika Joze Ivakića koje je održao na temu sela u hrvatskoj knji- ževnosti 1914. godine u Rijeci. Na svečanoj pozornici na Trgu Vin- kovačkih jeseni, u nazočnosti niza ugled- nika iz političkog i javnog života, više od stotinu glumaca, tamburaša, pjeva- ča i vokalnih solista uprizorilo je stare slavonske običaje i ondašnje fragmen- te iz života slavonskoga čovjeka vezane uz sokak (ulicu). Scenariji svečanosti dijelom se oslanjao i na literarna djela ENG Ej, široki slavonski sokače (Oh, Broad Slavonian Sokač), a musical stage show, kicked off the vinkovačkih pisaca Joze Ivakića, Ivana i 46th Vinkovci Autumn in the Slavonian town of Vinkovci, an event that has for years been wide- Josipa Kozarca, Josipa Kosora te pučko- ly considered to be the largest review of Croatian folklore. 20 MATICA listopad/october 2011. Biograd na Moru: Ljetna škola hrvatskoga folklora Ljubav prema folkloru i hrvatskom jeziku

U predavačkom timu bilo je čak dvanaest stručnjaka, specijaliziranih za pojedine sadržaje panonskoga područja koje je bilo glavna tema ovogodišnje škole folklora

Napisala: Srebrenka Šeravić Završni koncert Snimila: Iva Cvetko

iograd na Moru, taj jedin- stveni biser srednjodalma- tinske rivijere i svakako jedna od najpoželjnijih tu- rističkih ljetnih destinacija, Predah između predavanja i ovog kolovoza ugostio je polaznike i Bpredavače Ljetne škole hrvatskoga fol- na da bi se još jednom odmjerile snage la pljeskom i ovacijama. Zasluge za ovaj klora koju organizira HMI. u piciginu i plivanju. Četrdeset i četve- uspjeh i postignuto znanje svakako pri- Punih dvanaest dana, od 17. pa sve ro polaznika, svirača i plesača hrvatskih padaju vrsnim predavačima škole folklo- do 28. kolovoza, hotel “Biograd” bio je is- folklornih i tamburaških skupina, dopu- ra, predvođenim voditeljem prof. Andri- punjen pjesmom, svirkom tambura, zvu- tovalo je odasvud: iz daleke čileanske jom Ivančanom. U predavačkom timu cima gajdi i drugih tradicijskih glazba- Antofagaste, iz Chicaga i New Yorka u bilo je čak dvanaest stručnjaka, speci- la, odjecima plesnih koraka, smijehom SAD-u, Stuttgarta i Bonna u Njemačkoj, jaliziranih za pojedine sadržaje panon- i veseljem folkloraške mladosti. Dani su iz Unde, Koljnofa, Budimpešte i Gornjeg skoga područja koje je bilo glavna tema bili ispunjeni do posljednje minute uče- Četara u Mađarskoj, iz Beča u Austriji, ovogodišnje škole folklora. Plesni folklor njem i pohađanjem predavanja, ponav- Male Bosne i Bačkog Monoštora u Voj- predavali su Slavica Moslavac, Nenad Su- ljanjem plesova, odijevanjem narodnih vodini, te Čunova u Slovačkoj. I folklo- dar, Andrija Ivančan, Ratko Poznić, Mi- nošnji, uvježbavanjem pjesama i progra- raši iz Hrvatske bili su dobro zastuplje- roslav Šilić i Mišo Šarošac, o narodnim ma za završni koncert. U predasima od ni: svoje ponajbolje članove poslala su nošnjama govorio je Josip Forjan, pjeva- obveza jurilo se na plažu, u veseloj gru- društva iz Karlovca, Pule, Poreča, Ko- nje i notno pismo podučavala je Kristina pi, s ručnikom prebačenim preko rame- privnice, Požege, Valpova, Topolja, Do- Benko Markovica, plesno pismo Goran njih Andrijevaca, Zagreba, Velike Gori- Knežević. Sve što se može naučiti o hr- ce, Kutine, Perušića, Velikog Trgovišća, vatskim tradicijskim glazbalima pola- Jelenske, Trogira i, naravno, grada do- znici su saznali od Stjepana Večkovića, maćina, Biograda na Moru. a o sviranju na tamburama učili su od Ljubav prema folkloru i hrvatski jezik Dražena Šoića i maestra Siniše Leopol- bili su najsnažnija poveznica svim ovim da. Nastavi su svojom svirkom pridoni- pojedincima i uskoro je nastala sjajna, jela i dva iznimna glazbena korepetitora: čvrsto povezana i vesela grupa dobrih Lana Moslavac i Antun Kottek. prijatelja i uigranih plesača i svirača, iz- Ljetna škola hrvatskoga folklora vrstan i reprezentativan ansambl Ljet- uspješno je završena, a pred nama je ne škole hrvatskoga folklora. To je bilo već Zimska škola koja će se, tradicio- posebno vidljivo na završnom koncer- nalno, održati u hotelu “Kaštel” u Cri- tu škole folklora koji je održan, već pre- kvenici od 3. do 14. siječnja 2012. godi- ma tradiciji, na biogradskoj rivi ispred ne. Program panonskoga područja bit Gradskog poglavarstva na večer u ne- će ponovljen u cjelini. Ako ste propu- djelju 28. kolovoza. Znanje, plesna vje- stili Školu folklora u Biogradu, eto pri- ština, lijepe narodne nošnje, virtuozna like da to nadoknadite u Crikvenici! n svirka i umjetnički entuzijazam polaznika ovogodišnje Ljetne škole hrvatskoga ENG This August the town of Biograd na Moru Detalj sa predavanja o played host to the participants and lectur- narodnim nošnjama folklora osvojili su u trenu mnogobroj- ers of the CHF Summer School of Croatian nu okupljenu publiku koja ih je isprati- Folklore. 21 MATICA listopad/october 2011. Razgovor: Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji

‘Krivci za progon Hrvata iz Srijema napokon bi mogli odgovarati’

Progoni nisu bili spontana djela slučajnih prolaznika ili tek odmetnutih paravojnih snaga, nego su u tome sudjelovale i specijalne postrojbe policije Srbije te regularne policijske snage u Šidu

Slaven Bačić svojemu radu surađuju s mjesnom poli- cijom, jasno je da nije moglo biti nika- kve učinkovite istrage odnosno da istraga nije mogla biti ni pokrenuta.

Jesu li Hrvatsko nacionalno vijeće, hrvatske stranke i udruge u Vojvodini ili izbjegličke udruge pokretale službene inicijative da se krivci pronađu i kazne? Kakvi su odgovori stizali na takve inicijative? - Takve inicijative dosad su stizale samo od nevladinih organizacija i neo- visnih medija, ali nikad ništa nije služ- beno pokrenuto. Sadašnji, novi saziv Hr- vatskoga nacionalnog vijeća u Republici Razgovarao: Ivan Šabić (Vjesnik) Hrvata podnijet će kaznene prijave jav- Srbiji, na nedavnoj sjednici osnovao je nim tužiteljstvima u Srijemu. Smatramo odbor za praćenje povreda manjinskih edavni posjet predsjedni- da su se opće prilike u ovdašnjem druš- prava budući da gotovo svakog tjedna ka Ive Josipovića srijem- tvu, prije svega vezano uz rad Specijalno- dobivamo pritužbe od građana Repu- skome mjestu Kukujevci- ga suda za ratne zločine u Beogradu, kao blike Srbije hrvatske nacionalnosti zbog ma skrenuo je pozornost i ukupni hrvatsko-srpski odnosi promi- diskriminacije te čak i fizičkoga maltre- na protjerivanje i strada- jenili u odnosu na prijašnje godine, čime tiranja na nacionalnoj osnovi. nja Hrvata iz toga mjesta, kao i iz drugih su stvorene elementarne pretpostavke da Nmjesta u Vojvodini 1991. godine. Za pro- bi se doista uzele u razmatranje podnese- Kako biste u kratkim crtama tjerivanje nekoliko desetaka tisuća vojne kaznene prijave, tj. da one neće ostati opisali sadašnji položaj Hrvata u vođanskih Hrvata - neke procjene govo- u ladicama javnoga tužiteljstva. Srbiji? re o čak 40.000 - još nitko nije osuđen, - Situacija je neusporediva u odnosu a optužen je jedino Vojislav Šešelj, ko- Kako tumačite činjenicu da, unatoč na devedesete kada smo bili izloženi fi- jemu se sudi na Haaškome sudu. Ovih svim promjenama koje su se u zičkim progonima, otvorenoj diskrimi- dana stigle su prve najave da bi napokon Srbiji dogodile tijekom posljednjih naciji i osporavanju da uopće ima Hrva- mogle biti pokrenute istrage i podignute 10 godina, dosad nije pokrenuta ta u Vojvodini i Srbiji. Od 2002. priznata prve optužnice. O tome, kao i općenito nikakva istraga? smo manjinska zajednica, uživamo ma- o položaju Hrvata u Vojvodini i Srbiji, - Razlog za to je jednostavan - pro- njinska prava koja su do tada bila neza- razgovarali smo sa Slavenom Bačićem, goni nisu bili spontana djela slučajnih misliva, primjerice - proračunsko finan- predsjednikom Hrvatskoga nacionalnog prolaznika ili tek odmetnutih paravoj- ciranje tjednika na hrvatskome jeziku, vijeća u Republici Srbiji. nih snaga, nego su u tome, kako je to službena uporaba hrvatskoga jezika, oko potresno svjedočio Milan Cindrić pred 800 djece uključeno u sustav školovanja Gospodine Bačiću, mislite li da bi predsjednikom Republike Hrvatske i na hrvatskome jeziku (ekvivalent hrvat- krivci za protjerivanje Hrvata iz predsjednikom vlade AP Vojvodine, u skim modulima A i C) itd. No, proble- Vojvodine 1991. napokon mogli devastiranoj katoličkoj crkvi u Kuku- mi su sada druge naravi - kako ostvari- biti identificirani i kažnjeni? jevcima sudjelovale i specijalne postroj- ti proklamirana manjinska prava. Strah - Hrvatsko nacionalno vijeće u surad- be policije Srbije te regularne policijske je i dalje velik pa se, primjerice, Hrvati nji s prognaničkim udrugama srijemskih snage u Šidu. A kako javna tužiteljstva u plaše upisati djecu na nastavu na hrvat- 22 MATICA listopad/october 2011. skome. Najviše problema zadaju kon- Sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća zervativne državne strukture, primjerice Miloševićev SPS opstruira uvođenje hrvatskoga jezika u službenu uporabu u Šidu iako su za to ispunjeni zakonski uvjeti, a svakako treba posebno apostro- firati stalnu višegodišnju otvorenu op- strukciju nastave na hrvatskom jeziku ministarstva prosvjete Republike Srbije koje sada kontrolira Miloševićev SPS, a prije njega Koštuničin DSS.

Ovog mjeseca u Srbiji je u tijeku popis stanovništva. HNV vodi kampanju kako bi ohrabrio Hrvate da se na tom popisu slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Na temelju dosadašnjih reakcija, kakva su Vaša očekivanja? Kakav će rezultat vata koji su fizički daleko od naše kam- nja pod drugim subetničkim (Bunjevci, dati ta kampanja? panje, u udaljenijim srijemskim selima, Šokci) ili nadnacionalnim imenima (Ju- - Slogan kojim smo krenuli u or- hoćemo li imati sredstava za promidžbu goslaveni), ili uopće izbjegavanjem naci- ganiziranu i osmišljenu kampanju jest: na nacionalnim medijima, visokotiraž- onalnoga očitovanja pa sve do nepovolj- “Izjasni se HRabro!” Ona obuhvaća prije nim novinama itd. Prema posljednjem ne starosne strukture Hrvata. Smanjenje svega promidžbu na mjesnim radijskim popisu, u Srbiji se 70.000 ljudi izjasnilo broja Hrvata, kao i svih ostalih manji- i TV-postajama i novinama, našim medi- Hrvatima, od čega u Vojvodini 56.000, no na kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, pri- jima na hrvatskome jeziku, postavljanje smatramo da nas ima barem 100.000 jer hvatljivo je samo ako je dio prirodnoga jumbo-plakata, distribuciju letaka... Naš se neki Hrvati služe nacionalnom mimi- procesa loše starosne strukture ili dra- slogan istaknut je na svim našim mani- krijom pa se izjašnjavaju i kao Bunjevci, govoljnoga preseljenja, dok je sve osta- festacijama u Bačkoj i Srijemu koje se Šokci, Jugoslaveni, Vojvođani, neopredi- lo anticivilizacijski i anakronizam naci- održavaju gotovo svakog dana, a pose- jeljeni, neizjašnjeni itd. Jednostavno, u Sr- onalističkoga državnoga ustroja Srbije bice vikendima, šaljemo na kućne adrese biji je puno lakše biti Bunjevac ili Šokac iz devedesetih godina prošlog stoljeća. promidžbene letke, koristimo se društve- nego Hrvat. Želimo naše ljude ohrabriti nim mrežama poput Facebooka itd. Re- i, ako to uspijemo, nadamo se da sma- Koliko su danas jaka nastojanja akcije našega svijeta su dobre, no pitanje njenje neće biti odveć veliko. da se Hrvate u Vojvodini proglasi je koliko ćemo uspjeti doprijeti do Hr- Bunjevcima? Statistički podaci o demografskim - Prema propisima u Srbiji, Bunjevci Kamenovano sjedište kretanjima u Srbiji unatrag 30 su institucionalizirana nacionalna zajed- HNV-a u Subotici godina govore o dramatičnom nica ne samo drukčija od Hrvata, nego su padu broja Hrvata i njihova udjelu po intenciji vlasti to čak i suprotstavljene SUBOTICA - Na sjedište Hrvatskoga u ukupnom pučanstvu Vojvodine zajednice. To otvoreno podržavaju srp- nacionalnoga vijeća (HNV) bačen je i Srbije. Koji su sve procesi i ske konzervativne državne, znanstvene i u 1. listopada kamen kojim je razbi- događaji do toga doveli? jen prozor na zgradi toga zastupnič- kulturne elite pa sada, primjerice, Matica koga tijela Hrvata u Srbiji. Vodstvo - U odnosu na 1981. godinu broj srpska normira bunjevački jezik, čime se HNV-a, niti policija koja je obavila Hrvata se prepolovio do 2002. - gotovo naša ikavica otvoreno rashrvaćuje. Pro- očevid, nisu komentirali taj događaj. 150.000 osoba u Srbiji, a 110.000 u Voj- svjetne vlasti favoriziraju školski predmet Razbijanje prozora na HNV-u najno- vodini 1981. izjasnilo se Hrvatima. Tada bunjevački govor, dok istodobno priječe viji je u nizu antihrvatskih incidena- je to bilo 1,6 posto odnosno 5,4 posto nastavu hrvatskog jezika. Beograd je čak ta u posljednjih mjesec dana. Ovom stanovništva, a danas je taj postotak 0,9 pokušao prebaciti tzv. bunjevačko pitanje ispadu prethodilo je ispisivanje gra- posto odnosno 2,8 posto. Razlozi za to u Republiku Mađarsku, ali je mađarski fita «Srbija» na zgradi Demokratsko- su višestruki: počevši od etničkoga či- parlament već dva puta odbio inicijati- ga saveza Hrvata u Vojvodini i Hrvat- šćenja u Srijemu devedesetih godina i vu da Bunjevci budu posebna nacional- sko bunjevačko šokačke stranke, te prisilnoga ili zbog straha preseljenja iz na zajednica jer je Mađarska akademi- oštećivanje reklamnih panoa HNV- ostalih dijelova Vojvodine i Beograda u ja znanosti rekla da Bunjevci pripadaju a kojima se Hrvati pozivaju da izra- n ze svoju pripadnost prilikom popisa Hrvatsku, preko nacionalnoga izjašnjava- cjelini hrvatskoga naroda. stanovništva koji je u Srbiji počeo 1. listopada. ENG We spoke with Slaven Bačić, the chairman of the Croatian National Council in Serbia, about the population census and in general concerning the position of Croatians living in that country. 23 MATICA listopad/october 2011. Manjinske vijesti

Mišo Hepp: Režu nam stečena prava

750 godina crkve Sv. Kuzme i Damjana CRNA GORA - Nakon proslave velikog jubileja, 1200 godina prisutnosti moći svetog Tripuna u Kotoru i prošlo- godišnje 600. obljetnice crkve Rođenja Blažene Djevice MAĐARSKA - Mađarska vlada smanjuje stečena prava hr- Marije u Gornjoj Lastvi, 27. rujna proslavljena je i 750. vatske manjine, upozorili su u Budimpešti predstavnici ma- obljetnica crkve Svetog Kuzme i Damjana na Mulu kod đarskih Hrvata hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića koji Kotora. Radi se o jednobrodnoj crkvi, jedinoj u Boki koje ipak ocijenio da manjinska politika Mađarske i Hrvat- torskoj koja je posvećena ovim svecima. Svoj današnji ske ide u prilog manjinama kao poveznicama dviju drža- izgleda dobiva 1784. godine. Ono što je čini osebujnom va. “Unatoč mnogobrojnim postignućima za koje smo se i interesantnom su njene dvije rozete. Jedna se nalazi izborili, novim ustavom i novim ustrojem zemlje ne žele iznad glavnih vrata na sjevernoj strani i druga na istoč- nam to priznati, nego pokušavaju smanjiti ovlasti svih ma- noj strani. U unutrašnjosti crkve smješteni su grobovi njina, ne samo hrvatske”, rekao je predsjednik Hrvatske dr- obitelji Paskovića, Simovića, Sablića, Jankovića, Petovi- žavne samouprave Mišo Hepp nakon sastanka s Josipovi- ća, Lukovića i drugih. Najstariji dio crkve je sadašnja sa- ćem. “Žele nam smanjiti i oduzeti stečena prava”, dodao je kristija, a nekadašnju župnu crkvu Sv. Kuzme i Damja- Hepp i objasnio da se u novome mađarskom ustavu, koji na posvetio je 13. veljače 1261. kotorski biskup Marko. stupa na snagu 1. siječnja 2012., umjesto o “zaštiti” govori o “čuvanju” manjinskih jezika. Kritičan je bio i prema prijedlogu zakona o regionalnom Izašao posebni broj časopisa Glasilo ustroju Mađarske kojim će se ukinuti dosadašnje županije, AUSTRIJA - Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću je a uvesti kotari, pri čemu je nejasno kojem će kotaru pripa- izdalo posebni broj svog časopisa “Glasilo”. Pod ge- sti. “Mi ne znamo kamo pripadamo. Od nas traže da kaže- slom “Na križanju povi- mo što želimo, a ako ne znamo što će biti, ne znamo se u jesnoga puta - 90 godina to uklopiti”, rekao je Hepp. Po njegovim riječima, novac koji Gradišća” opširno se bavi Hrvatska izdvaja za hrvatske manjine teško stiže do mađar- ovom obljetnicom. Daje skih Hrvata, kojih ima oko 80.000 i treća su po veličini ma- i pregled o političkoj si- njina u toj susjednoj državi. tuaciji onoga vremena i Predsjednik Josipović obišao je u Budimpešti hrvatski vrtić, ulozi Hrvata. osnovnu školu i gimnaziju te učenički dom i novinarima izja- U ovom izdanju se toč- vio kako manjinska politika Hrvatske i Mađarske ide u prilog no spominje kako se do- manjinama kao poveznicama između dviju država, ali ima godilo stvaranje Gra- još toga što treba popraviti, a što je zadaća vlade. “Vi ste u dišća i kakve uloge su Mađarskoj, ali čuvate hrvatske korijene, baš kao što mađar- određene osobe tada ska manjina u Hrvatskoj čuva svoje korijene”, rekao je Josipo- igrale. I ime gradišćan- vić kojemu su učenici izveli tradicionalne hrvatske plesove ski Hrvati je nastalo ota- i pjesme. “Hrvatska i Mađarska sjajnim odnosima pridono- da jer su se prije toga se politici prijateljstva i ljubavi, kao što to činite i vi”, rekao oni Hrvati zvali zapad- je hrvatski predsjednik koji je susretom s mađarskim Hrva- nougarski Hrvati. tima završio dvodnevni službeni posjet Mađarskoj. (Hina) 24 MATICA listopad/october 2011. Održani XIV. rešetarački susreti pjesnika Susretište hrvatskih pjesnika iz cijelog svijeta

U sklopu Susreta promoviran je i antologijski Zbornik “Na istom kolosijeku” Stipana Blažetina iz Mađarske i obilježena 70. godišnjica njegova rođenja i 10. godina njegove smrti

Napisala: Ivanka Herceg Sudionici i uglednici na XIV. organizaciji Knji- rešetaračkom ževnoga likovnog susretu pjesnika društva Rešetari 30. rujna i 1. listopada održani su XIV. re- šetarački susreti pjesnika uz pro- Umociju Zbornika pjesama hrvatskih pjesnika iz dijaspore, članova KLD Rešetari i neafirmiranih pjesnika iz Hrvatske. Pokrovitelji su bili Vlada RH, Ministarstvo kulture, supokrovitelji Hrvatska matica iseljenika, Općina Rešetari, MVP, Brodsko-posavska županija i opći- na Rešetari. Program je počeo otvorenjem izložbe XIV. međunarodne likovne kolonije “Petrović - Rešetari 2011.”. Uslijedile su mnogobroj- holjca, Našica i Nove Gradiške, Splita, Varaždina, afirmirani ne promocije knjiga: “Između dvojbi” Ljerke Totch Naumove pjesnici iz Hrvatske i hrvatski pjesnici iz dijaspore - Mađarske, iz Makedonije (promotor mr. Lujo Medvidović, Osijek), “Hr- Njemačke, Austrije, Slovenije, Srbije, BiH, Italije, Crne Gore, vatska, i izvor i ušće” Ivanke Kuzmanović Madunić iz SAD-a Slovačke, Švedske, SAD-a, Kanade, Južnoafričke Republike. (promotor prof. Vjekoslava Bagarić, Nova Gradiška). Zatim je Među ostalima, riječi potpore KLD-u Rešetari uz domaćine predstavljen Zbornik mladih pjesnika “Dodirni ga srcem” (pro- i dožupana Davora Vlaovića koji je susrete službeno otvorio, motori Zlata Dasović, Osijek i prof. Ivana Prakaturović, Reše- dali su i predstavnici Općine Ilinden iz Republike Makedonije, tari), Zbornik pjesama XIV. susreta pjesnika “O zemlji i zano- Dijana Mašala Perković, pravna savjetnica u Hrvatskoj matici vijeti” (promotori profesori Ivan Slišurić i Đuro Vidmarović). iseljenika te Dubravka Severinski, prva tajnica u MVP-u, dje- Promoviran je i antologijski Zbornik “Na istom kolosije- latnica Odjela za hrvatske manjine u inozemstvu. ku” Stipana Blažetina iz Mađarske i obilježena 70. godišnjica KLD Rešetari ove godine izdali su, prema riječima Ivana njegova rođenja i 10. godina njegove smrti. Tom prigodom de Ville, devet zbirki pjesama i jednu znanstvenu, objavili su o Hrvatima u Mađarskoj govorio je Mišo Hepp, predsjednik samostalne zbirke sedam autora, u tri zbornika: Proljetnom Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj; Stipan Balatinac, radove 46 pjesnika, u Malom zborniku 80 pjesnika i u Veli- predsjednik Hrvatske državne samouprave za Santovo - Bla- kom radove 138 pjesnika. U 14 godina KLD Rešetari objavi- žetinovo rodno mjesto; Đuro Vidmarović o pjesništvu Hrvata lo je radove 427 pjesnika iz 33 države. - Zahvalni smo svima u svijetu s osvrtom na Mađarsku; Ivan Slišurić i Stjepan Bla- na potpori, a posebno na tome što je općina prepoznala od žetin (sin) koji je također pjesnik i direktor Instituta za kro- samih početaka naše ciljeve i vrijednosti svega što radimo. atistiku u Mađarskoj. Ove godine počeli su gradnju Doma KLD-a u kojemu će Pjesnici i predstavnici društava, sudionici ove vrijedne biti knjižnica, galerija, deponij za likovne radove i muzej. Bo- manifestacije, susreli su se na prijmu s načelnikom Zlatkom lje priznanje radu svih članova ovoga društva nisu mogli oda- Agom i drugim predstavnicima općine, kao i dožupanicom ti - rekao nam je, među ostalim, Ivan de Villa. n Ružicom Vidaković. U školskoj športskoj dvorani uslijedio je središnji događaj XIV. rešetaračkih susreta pjesnika - susret ENG Rešetari near Nova Gradiška was the scene of the 14th Rešetari poetske riječi. Nastupilo je 12 članova KLD Rešetari, po dva Meeting of Poets and included a promotion of a collection of poetry pjesnika iz Osijeka, Slavonskog Broda, Valpova, Donjeg Mi- by Croatian writers in the Diaspora communities. 25 MATICA listopad/october 2011. ISELJENIČKE vijesti

New York: Predsjednik Josipović s hrvatskim iseljenicima riječima predsjedni- dovoljan rezultatima suđenja u Haagu ka Josipovića, ključna i ne samo kada je riječ o hrvatskoj stra- borba protiv korup- ni. Nisam siguran ni da su se s hrvatske cije, koja nema stra- strane tamo našli pravi ljudi”, rekao je načke boje i treba je predsjednik Josipović. “Ali, mi moramo iskorijeniti. Važno je, prihvatiti odluke suda, Hrvatska mora također je istaknuo poštovati pravni sustav.” Josipović je predsjednik, srediti i rekao da “griješe i domaći sudovi, ali i odnose sa susjedima međunarodni”. jer ima i dalje ozbilj- Hrvatski iseljenici postavili su predsjed- nih problema, od gra- niku Josipoviću niz pitanja, a ponajviše ničnih pitanja, nesta- ih je zanimalo kakvi su uvjeti studira- lih osoba do podjele nja u Hrvatskoj, rezultati turističke se- imovine bivše države. zone, ulaganja u Zračnu luku Zagreb te SAD - U sklopu svog boravka u New Hrvatski iseljenici u razgovoru s Ivom sudbina ministarstva za iseljeništvo. Na Yorku hrvatski predsjednik Ivo Josipo- Josipovićem u Stalnoj misiji RH pri Uje- izravno pitanje može li Hrvatsku pogo- vić sastao se s hrvatskim iseljenicima. dinjenim narodima posebno su se zani- diti sudbina Grčke, Josipović je rekao Veliki broj Hrvata koji žive u New Yorku mali kakvo je predsjednikovo mišljenje da se poduzimaju reforme kako se to okupio se u prostorijama Stalne misi- o radu međunarodnog suda u Haagu i ne bi dogodilo. “Ali o socijalnoj pravdi je RH pri UN-u i s velikim su interesom presudama generalima Gotovini i Mar- bilo koja vlada koja će doći morat će poslušali predsjednika Josipovića koji kaču. “To je osjetljivo pitanje. U Domo- voditi računa.” Kada je riječ o raspro- je ukratko analizirao prilike u zemlji. vinskom ratu bilo je na žalost zločina, ali stranjenoj neimaštini, Josipović je re- Predsjednik je najavio da će izbori naj- je Hrvatska vodila pravedni, obrambe- kao da će osobno učiniti sve da do toga vjerojatnije biti 4. prosinca. I dalje je, po ni rat. Osobno, kao pravnik, nisam zane dođe. (Hina)

Hrvati hodočastili Djevici siromaha u Banneuxu

BELGIJA - Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija iz zapadne Europe ho- dočastili su i ove godine, 17. rujna, u poznato belgijsko marijansko svetište Gospe siromaha u Banneuxu kraj Lie- gea. Svečano misno slavlje u Gospinoj crkvi predvodio je zlatomisnik vlč. Mir- ko Skorin, svećenik Šibenske biskupije, koji djeluje u belgijskoj župi u Liegeu, a pastoralno djeluje i u Hrvatskoj kato- ličkoj zajednici u tome belgijskom gradu, u zajedništvu s voditeljem HKM-a u Aachenu fra Franom Trogrlićem koji je bio zadužen za organizaciju hodočašća, delegatom za hrvatsku pastvu u Nje- mačkoj vlč. Ivicom Komadinom, voditeljem HKM-a Mülhe- ljeništvo i voditeljica konzularnog ureda u Veleposlanstvu im a.d. Ruhr i Duisburg o. Vidanom Miškovićem, voditeljem RH u Bruxellesu Sanja Szabo. HKM-a Krefeld fra Šimom Grgićem, voditeljem HKZ-a u Bru- Sve je na početku pozdravio o. Trogrlić, posebice hodoča- xellesu i Antwerpenu, svećenikom Mostarske biskupije vlč. snike koji su došli organizirano iz Njemačke: iz Mülheima Lukom Mamićem te župnikom Hrvatske katoličke župe u Ni- a.d. Ruhr, Duisburga, Krefelda, Mönschengladbacha, Aache- zozemskoj sa sjedištem u Rotterdamu fra Ivicom Jurišićem. na i Moersa; iz Nizozemske: Amsterdama i Rotterdama; iz Asistirao je bogoslov Rotterdamske biskupije Boris Plavšić Luxembourga; iz Belgije: Bruxellesa i Antwerpena te one koji čiji su roditelji podrijetlom iz Viteza, a tijekom Domovinskog su došli pojedinačno i iz drugih hrvatskih misija i zajednica. rata došli su u Nizozemsku. Pjevao je zbor Hrvatske katoličke zajednice u Liegeu pod Misnom slavlju nazočili su i generalni konzul RH iz Düssel- vodstvom Jelice Džanko, dok je za orguljama bio Jean-Ma- dorfa Vjekoslav Križanec te savjetnica za gospodarstvo, ise- rie Barin-Turica. (Adolf Polegubić) 26 MATICA listopad/october 2011. e-tečaj hrvatskoga jezika Učiti hrvatski u udobnosti svoga doma

Polaznicima su posebno zanimljive interaktivne igre uz pomoć kojih na jednostavan i zanimljiv način provjeravaju što su sve naučili. Isto imaju prilike provjeriti i u nastavi “uživo” dva puta tjedno

Više informacija o tečaju: www.matis.hr; [email protected]

Piše: Lada Kanajet Šimić “Nastava hrvatskoga jezika ulazi tek ca da zadaće pišu čak i kada su na putu! u svoj četvrti tjedan, a naši polaznici HiT-1 nastavak je i novi vid dugo- veučilište u Zagrebu, Hrvatska mogu se na hrvatskome već predstavi- godišnje uspješne suradnje Sveučilišta matica iseljenika i Sveučilišni ti: reći tko su, odakle dolaze, što su po u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika. računski centar SRCE zapo- zanimanju, što vole raditi. Svakog dana Treći nositelj projekta je Sveučilišni ra- čeli su 12. rujna on-line tečaj provode vrijeme u sustavu za e-učenje čunski centar SRCE, sa svojim izvrsnim hrvatskoga jezika kao drugo- čitajući tekstove, odgovarajući na pita- Centrom za e-učenje. Provedbi ovoga ga i stranoga - Hrvatski internetski tenja, vježbajući izgovor. Čini se da su im on-line tečaja prethodilo je skoro godi- Sčaj. HiT 1 - e-tečaj hrvatskoga jezika za posebno zanimljive interaktivne igre uz nu i pol dana stručnih i tehničkih pri- početnu razinu učenja - upisalo je uku- pomoć kojih na jednostavan i zanimljiv prema te izrada materijala budući da je pno šest polaznika koji će pratiti nasta- način provjeravaju što su sve naučili. Isto riječ o pionirskom projektu tj. prvome vu i u njoj sudjelovati iz svojih domova imaju prilike provjeriti i u nastavi “uži- projektu takvoga tipa u Republici Hrvat- u Velikoj Britaniji, Belgiji, Grčkoj, Nizo- vo” dva puta tjedno. U udobnosti svoga skoj. Kako tečaj omogućuje učenje hr- zemskoj, Južnoafričkoj Republici i Hr- doma razgovaraju s nama, šale se, pitaju vatskoga jezika onima koji nemaju mo- vatskoj. Tečaj traje do 4. prosinca 2011. ono što ih zanima ne samo o hrvatsko- gućnosti doći na tečaj u Hrvatsku ili su kada će svi koji polože završni ispit do- me jeziku, nego i o svakidašnjem životu im mogućnosti učenja hrvatskoga u dobiti Potvrdnicu o sudjelovanju i Prijepis u Hrvatskoj”, ističu profesorice dodajući micilnoj zemlji ograničene, riječ je za- ocjena Sveučilišta u Zagrebu. da je možda najbolji pokazatelj koliko su sigurno o važnom projektu koji će pri- Tečaj obuhvaća sedam nastavnih cje- polaznici motivirani za učenje činjeni- donijeti promicanju hrvatskoga jezika i lina u sustavu MoD, 150 nastavnih ak- kulture u inozemstvu te tivnosti, 24 sata on-line nastave uživo. ga pridružiti nizu velikih Nastava je interaktivna, a pristup uče- svjetskih jezika za koje nju jezika individualiziran. postoje slični projekti. Tečaj vode dr. sc. Lidija Cvikić i Ma- Organizatori najavljuju rija Bošnjak, prof., iskusne lektorice i sljedeće tečajeve: zimski stručnjakinje za hrvatski kao drugi je- HiT-1 od 16. siječnja do zik koje su ujedno i autorice tečaja. One 8. travnja 2012. te pro- su vodile HiT i u proljetnome semestru, Voditeljice ljetni HiT-1 od 2. trav- 21. ožujka - 24. lipnja 2011., kada je tečaj tečaja nja do 24. lipnja 2012. n uspješno i s velikim pohvalama upuće- nim programu, organizatorima, a ponaj- ENG 12 September saw the launch of the joint University of Zagreb, Croatian Heritage Founda- više ovim dvjema profesoricama, zavr- tion and SRCE University Computing Centre’s HiT Internet on-line course for Croatian as a sec- šilo šest polaznika. ond and foreign language. 27 MATICA listopad/october 2011. 23. nacionalna konvencija Hrvatske bratske zajednice u Americi Impresivni rezultati Zajednice

Bernard Luketich izabran je deseti put zaredom za glavnog predsjednika HBZ-a. Njegov izbor i vizionarsko vodstvo Zajednice pozdravili su delegati konvencije burnim pljeskom

renju, svečana garda umarširala je u otmjenu dvoranu Adam’s Hotela noseći američku, kanadsku i hrvatsku zastavu te HBZ-a, a zatim su uz tamburašku glazbu intonirane nacionalne himne spomenutih država. Predsjednik Luketich otpu- stio je gardu te pozvao goste konvencije da održe pozdravne govore okupljenima i njezinim radnim tijelima.

Rast od 58 milijuna dolara Pozdrav je održao župan Karlovačke žu- panije i delegat odsjeka 2001 HBZ Ivan Vučić. Župan Vučić prenio je pozdrave i najbolje želje i u ime predsjednice Vla- de Republike Hrvatske Jadranke Kosor, američkog veleposlanika u Zagrebu Ja- Prisega novo izabranih odbornika HBZ-a mesa B. Foleya i kanadskog veleposlanika Edwina Loughlina s kojima se sastao prije odlaska u Ameriku. U ime Gene- Napisao i snimio: Franjo Bertović a iz SAD-a, Kanade i Hrvatske zastupa- ralnog konzulata RH u Mississaugi (Ka- lo je 209 od 219 izabranih delegata po nada) konvenciju je pozdravio generalni vadeset treća nacional- njihovim odsjecima i članstvu. Oprav- konzul Ljubinko Matešić, a u ime hrvat- na konvencija Hrvatske danu odsutnost deset delegata obrazlo- skog veleposlanstva u Washingtonu taj- bratske zajednice u Ame- žila je Glavna porota Zajednice i njezin nica Sanja Milinović. rici (HBZ) održana je u tajnik Stan Blaz na početku zasjedanja. Zbog spriječenosti i boravka u New gradu Buffalu, u američ- Konvenciju je otvorio i njome pred- Yorku predsjednik Ivo Josipović obratio koj državi New Yorku od 18. do 21. rujna sjedavao glavni predsjednik HBZ-a Ber- se 23. nacionalnoj konvenciji Zajednice Dove godine. Mnogobrojne odsjeke HBZ- nard M. Luketich. Pri svečanom otvo- elektroničkom porukom koju je proči-

Novo izabrani Izvršni odbor HBZ-a: Konvenciji je nazočio i Ivan Vučić, George Pavlečić, Edward Pazo, župan Karlovačke županije i Bernard Luketich i Franjo Bertović delegat odsjeka 2001 HBZ

28 MATICA listopad/october 2011. tala tajnica Sanja Milinović, a prisutni su dosadašnji predsjednik Glavne porote i je velikim pljeskom pozdravili. predsjednik odsjeka 530. Tako će uspje- Zatim su podnesena i raspravljena šan i dokazan vrh HBZ predvoditi Lu- izvješća glavnih odbornika Zajednice ketich, Bertović te Pazo. za prošlo četverogodišnje razdoblje. Za- jednica je poslovala s impresivnim re- Odbornici s višegodišnjim zultatima unatoč nestabilnom tržištu iskustvom novca i globalnoj gospodarskoj krizi. U U Nadzorni odbor izabrani su: predsjed- svoje poslovne knjige uknjižila je rast u nica Bernadette Luketich-Sikaras, tajnik imovini od 58 milijuna američkih dola- Stan Blaz, članovi - Michael Loncarich, ra. Međutim, imenovani odbori koji su Michael Ricci, Catherine Obenour, La- Dodijeljene stipendije zdušno i odgovorno radili tijekom zasje- dislav Meze i Robert Novosel. U odbor Fonda Ante i Evelyn danja podnijeli su preporuke i rezoluci- Glavne porote ušli su: predsjednik Ric- Mrgudić je konvenciji za još djelotvorniji rad na hard L. Major, tajnik Robert Luketić, te DUBROVNIK - Krajem rujna u pro- očuvanju hrvatske kulture, jezika, iden- članovi - Maryann Boljkovac, Robert storijama DEŠE u Dubrovniku, u titeta i upisa mladeži i odraslih u redo- Panenić, Donald Weakley, Frank Jer- Lazaretima, uručene su stipendi- ve Zajednice. bich i Stjepan Vrkljan. Dosadašnji pot- je učenicima škola za obrtničkih Predsjednik Luketich izabran je de- predsjednik HBZ-a Joseph M. Brigich zanimanja Dubrovačko–neretvan- seti put zaredom za glavnog predsjed- nije se kandidirao na ovu dužnost već ske županije. nika HBZ-a. Njegov izbor i vizionarsko je najavio svoje zasluženo umirovljenje. Predsjednik zaklade Libertas Fo- vodstvo Zajednice pozdravili su delega- Zajednicu je služio odano i požrtvovno undation iz San Pedra, Kaliforni- ti konvencije burnim pljeskom, svjesni od 1978. godine. ja, Niko Hazdovac sa članovima uspjeha Zajednice i sloge koja vlada u Slobodno se može zaključiti kako odbora Fonda Ante i Evelyn Mr- ovoj najvećoj i najuspješnijoj hrvatskoj su u spomenute odbore ušli odbornici gudić, Vladom Lonza, Božidarom udruzi izvan domovine Hrvatske. Akla- s višegodišnjim iskustvom i dokazanim Draškovićem i Lucom Hazdovac macijom za glavnog tajnika/blagajnika rezultatima što je nedvojbeno jamstvo nazočili su dodjeli na kojoj je uru- izabran je Edward W. Pazo, a za drugog za daljnji napredak Zajednice i njezina čeno deset stipendija učenicima potpredsjednika, također aklamacijom - članstva. Delegati su prepoznali te vrijed- obrtničkih škola, za školsku godi- George Pavlečić, dosadašnji predsjednik nosti i imali na umu još uvijek uzdrma- nu 2011/2012. Nadzornog odbora i predsjednik odsje- na ekonomska i gospodarska kretanja u Posebna gošća bila je kćer Ante i ka 4. Za potpredsjednika i voditelja član- političkome i ekonomskome svjetskom Evelyn Mrgudić, utemeljitelja ovog skih usluga izabran je Franjo Bertović, poretku. n fonda, Kate Mrgudić, koja je vidno ganuta s radošću pozdravila djecu i roditelje, iskazavši veliku radost zbog dolaska u rodni kraj svojih roditelja. Dobitnici su učenici obrtničkih zanimanja: Kristian Bender, Katarina Dragojević, Mladen Franić, Pero Kravić, Antonia Lalić, Ante Listar, Mia Majčica, Ana Panić, Mario Vo- dopija, Pero Vuičić. Stipendisti će se školovati za klesare, frizere, cvjeća- re, kuhare, slastičare, elektroinsta- latere i automehaničare a dolaze iz Mravinjca u Dubrovačkom primor- ju, Vela Luke, Konavala, Mokošice, Mljeta i Dubrovnika. Ovo je deveta godina zaredom kako Libertas Foundation poma- že učenicima strukovnih škola iz Dubrovačko-neretvanske župa- nije. Cilj ove stipendije je potica- HBZ-ovci sa župnikom Christopherom Ćorićem ispred nje mladih ljudi na ostanak u mje- hrvatske crkve Majke Božje Bistirčke u Buffalu stu stanovanja, motivacija za bolje učenje te pomoć obiteljima lošijeg ENG The 23rd national convention of the Croatian Fraternal Union of America was held in imovinskog stanja. (Maja Mozara) the city of Buffalo in the US state of New York from 18 to 21 September. 29 MATICA listopad/october 2011. Devedeseti rođendan Sene Jurinac u Beču Svečanost hrvatsko-austrijske operne dive

“Publika ju je obožavala, a kritika cijenila zbog njezina lijepog, zvonkog soprana, vrhunske muzikalnosti, suverene pjevačke tehnike i strasti kojom je prilazila svakoj ulozi”, rekao je Karl Löbl

Sena Jurinac od 1944. godine živi u Beču Bečka državna opera

Tekst: Uredništvo prilike osobno je upoznati. - Do posljed- Topla, jednostavna i nje minute sam se nadao da će možda senzibilna ena Jurinac: Ponovno mi je ipak nekako doći, iako sam svjestan da Zaključio je kako o njezinoj veličini go- ukazana čast!”, naziv je retros- je to gotovo nemoguće zbog njezine vi- vori i podatak da je već 1953. godine, pektivne izložbe o životu i stva- soke starosne dobi - rekao je Meyer te nakon samo nešto više od osam godina ralačkom radu slavne hrvat- dodao kako je riječ o “jednoj od naj- umjetničkog djelovanja, došla u posjed ske operne pjevačice, koju je sjajnijih zvijezda Bečke državne opere”. titule bečke komorne pjevačice. Lauda- u čast njezina 90. rođendana u Muzeju tor Karl Löbl iznio je pregršt pohvala “SBečke državne opere otvorio aktualni na račun Sene Jurinac, istaknuvši kako ravnatelj ove operne kuće Dominique je “bila i ostala neponovljiva i nezabo- Meyer. Riječ je o fotografijama i novin- ravna operna diva velikog formata te skim člancima koji dokumentiraju boda će kao takva obilježiti svjetsku povi- gatu međunarodnu karijeru umjetnice jest operne glazbe”. Napomenuo je kako čije su izvedbe Mozartovih likova i liko- je umjetnica, inače rođena Travničanka, va Richarda Straussa proglašavane povi- čija je majka bila Bečanka a otac Varaž- jesnim, a koja je na sceni Bečke državne dinac, debitirala u Zagrebu i da se upra- opere nastupila u 1.268 predstava i in- vo s pozornice Hrvatskoga narodnog ka- terpretirala 47 uloga. zališta 1944. godine otisnula u svijet te - Mnogobrojni posjetitelji izložbe po- ubrzo dosegnula sam vrh svjetske vokal- tvrda su da Sena Jurinac nikada nije pre- ne reproduktivne umjetnosti. - Publika stala biti miljenica bečke publike - izjavio Prigodom otvorenja izložbe ju je obožavala, a kritika visoko cijenila je Meyer te izrazio žaljenje što nije imao u Bečkoj državnoj operi zbog njezina lijepog, zvonkog soprana, 30 MATICA listopad/october 2011. Srebrenka (Sena) Jurinac Rođena je u Travniku 24. listopada 1921. od njem Josefa Kripsa pjevala je Cherubino s oca Varaždinca i majke Austrijanke. Kao de- tolikim uspjehom da ga je već 1948. tuma- setogodišnja djevojčica došla je u Zagreb i čila na Salzburškim svečanim igrama pod pohađala školu časnih sestara, a zatim gra- ravnanjem Herberta von Karajana i 1950. đansku gimnaziju te počela učiti pjevanje snimila za gramofonsku tvrtku Columbi- kod Marije Kostrenčić na Muzičkoj akade- ju. Cherubino je najsnažnije obilježio prve miji u Zagrebu. godine njezine karijere i otvorio joj vra- Na trećoj godini studija, nakon epizodne ta europskih opernih kuća i festivala pa je uloge djevojke-cvijeta u Wagnerovu Parsi- već 1949. nastupala u Scali, Glyndebour- falu, s golemim je uspjehom debitirala 16. neu, Edinburghu, Parizu, Covent Gardenu svibnja 1942. kao Mimě u Puccinijevoj La i na Maggio Musicale Fiorentino, 1950. u Boheme. Istaknuti hrvatski skladatelj, tada Zürichu i 1951. na Majskim svečanim igra- kritičar lista “Hrvatski narod” Ivan Brkanović ma u Wiesbadenu. proglasio ju je “umjetnicom velikog formata Samo u Beču u dvadeset sezona pjevala ga čije glasovne dispozicije dopuštaju najve- je 129 puta. Godine 1946. uvrstila je u re- će nade, a njezin pjev odaje potpuno izgra- pertoar svoju drugu antologijsku ulogu u đenu umjetničku ličnost”. Nakon takvoga Sena Jurinac hlačama Oktavijana u Kavaliru s ružom. Po- hvalospjeva pjevala je naslovnu ulogu na kao Rosalinde u stala je jedna od najsjajnijih zvijezda Bečke praizvedbi Sunčanice Borisa Papandopula opereti ‘Šišmiš’, državne opere, u kojoj je posljednji put na- 1945. u Beču i nastavila nizati ulogu za ulogom. Oktavi- stupila 1982. u glasovitoj kreaciji Maršalice jan Miletić povjerio joj je 1943. lik grofice u Kavaliru s ružom. U trideset i osam godina Sidonije Erdödy u filmu “Lisinski”. Sljedeće godine otišla je u djelovanja u njoj ostvarila je 47 uloga i imala 1.268 nastupa. Beč i pred Karlom Böhmom položila audiciju za angažman u Godine 1953. dobila je naslov austrijske komorne pjevačice. Bečkoj državnoj operi. U Zagrebu je gostovala 1970. s ansamblom Bečke državne U Beču je prvi put javno nastupila u siječnju 1945. u koncer- opere u još jednoj svojoj antologijskoj ulozi - Kompozitora u tnoj izvedbi “Nikole Šubića Zrinskog” pod ravnanjem Lovre Straussovoj Arijadni na Naxosu, i kao Leonora nastupila na pl. Matačića za austrijski radio. Rat je bio u punom zamahu, premijeri Fidelija u Zagrebu i na Dubrovačkim ljetnim igrama. zgrada Opere srušena je bombardiranjem, a očekivani scen- Lijepi zvonki glas, vrhunska muzikalnost i suverena pjevač- ski debi mlade pjevačice kojoj su u međuvremenu radi lak- ka tehnika, bogata osobnost, strast kojom je prilazila svakoj šeg izgovora promijenili ime u Sena dogodio se tek 1. svib- ulozi, toplina, jednostavnost i prirodnost, profinjen senzibi- nja 1945. u zgradi Volksopere kad je sovjetski komandant litet, lijep scenski izgled te zračenje koje krasi odabrane uči- Beča naredio da se praznik rada proslavi izvedbom Mozar- nili su ostvarenja Sene Jurinac posebno uvjerljivima i nepo- tova Figarova pira. U ansamblu poznatih pjevača pod ravna- novljivima. Publika ju je obožavala, kritika iznimno cijenila.

Kao grofica Sidonija Erdödy u hrvatskom filmu “Lisinski” iz 1943.

vrhunske muzikalnosti, suverene pje- vačke tehnike i strasti kojom je prilazila svakoj ulozi - istaknuo je Löbl. Zaključio je da je osvajala ne samo publiku, nego i svoje kolege toplinom, jednostavnošću i profinjenim senzibilitetom. - Bila je veliki profesionalac i čovjek posebne osobnosti koja je svojim lijepim scenskim izgledom i glasovnim moguć- nostima plijenila pozornost gdje god se pojavila - zaključila je kustosica izlož- be Therese Gassner, napomenuvši da je Sena Jurinac i počasni član Bečke dr- Omot gramofonske ploče žavne opere. Do danas tu je čast zadobio i hrvatski opernoj pjevačici koju, kako nam je re- dirigent svjetskoga glasa, maestro Beri- kao, iznimno cijeni i s kojom je uspješ- slav Klobučar (87), koji je bio na otvo- no surađivao. Izložba je otvorena do 8. renju bečke izložbe o slavnoj hrvatskoj siječnja 2012. godine. n

ENG Sena Jurinac: Once Again I Have the Honour! is the name of a retrospective exhibition about the creative work of the renowned Croatian opera singer opened at the Museum of the Vienna State Opera by the house’s director Dominique Meyer in honour of her 90th birthday. 31 MATICA listopad/october 2011. Nova knjiga Tomislava Žigmanova o Hrvatima u Vojvodini “Osvajanje slobode - Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskoga prevrata 2000.”

Žigmanov analitički zadire u društvene i političke odnose koji su oblikovali manjinski položaj Hrvata u Srbiji tijekom posljednjeg desetljeća i bez sustezanja govori o svim problemima koji su ih pogađali

Piše: Marija Hećimović manjinskih prava Hrvata u Vojvodini. Slijedi dio u kojem se tematizira pita- edavno je u nakladi nje politike financiranja potreba i in- Hrvatskoga akadem- teresa nacionalnih manjina u Srbiji na skog društva objav- primjeru hrvatske zajednice, a na kra- ljena nova knjiga To- ju je osvrt na hrvatsko-srpskim odno- mislava Žigmanova, sima i vanjskoj politici Republike Hr- Osvajanje slobode - Hrvati u Vojvo- vatske. Umjesto zaključka, elaborira Ndini deset godina nakon listopadsko- se ukratko pitanje perspektive Hrva- ga prevrata 2000. Hrvatski književ- ta u Vojvodini te donosi bibliografska nik i publicist T. Žigmanov (Tavankut, građa o Hrvatima u Vojvodini u raz- 1967.) je iz Vojvodine. Živi i radi u Su- doblju od listopada 2000. pa do kraja botici. Piše pjesme i prozne zapise (ese- 2010. Knjiga također sadrži i imenski je). Po zanimanju je profesor filozofije. registar te donosi i kratku biografsku Predsjednik je Zavoda za kulturu voj- bilješku o autoru. vođanskih Hrvata. U predgovoru knjizi autor Žigma- Knjiga ima 150 stranica, urednik nov je, među ostalim, naveo sljedeće: je profesor povijesti i sociologije Ma- “U knjizi se polazi od stajališta da su rio Bara, a recenzenti su dr. sc. Robert Hrvati u Vojvodini složen društveni Skenderović, znanstveni suradnik s Hr- činitelj i promatraju se kao manjin- vatskog instituta za povijest, Podružnica ska nacionalna zajednica kroz prizmu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz pulsiranja u suvremenoj srbijanskoj Slavonskoga Broda i dr. sc. Aleksandar Iz recenzija zbilji nakon odlaska s vlasti Slobodana Vukić, znanstveni suradnik na Institu- Miloševića 5. listopada 2000. godine. Pri tu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Autorov stil je jasan i bridak pa je tomu, treba reći na početku, naša namje- Knjigu je likovno opremio Darko Vuko- knjiga pisana vrlo otvoreno. Žigma- ra nije bila dati jedan cjeloviti i potpu- nov analitički zadire u društvene i vić, a tehnički je uredio Gábor Mészáros. ni prikaz tako definiranoga predmeta političke odnose koji su oblikovali Sadržaj ove znanstvene studije o ak- manjinski položaj Hrvata u Srbiji ti- - takvo što nam se čini izlišnim, nego tualnome društvenom položaju Hrvata jekom posljednjeg desetljeća i bez tek sljedeće: iznijeti važnije činjenice u Vojvodini strukturiran je na sljedeći sustezanja govori o svim problemi- vezane uz Hrvate u Vojvodini kao ma- način: nakon iznošenja osnovnih činje- ma koji su ih pogađali. njinske nacionalne zajednice na počet- nica o Hrvatima u Vojvodini, slijedi dio - dr. sc. Robert Skenderović ku XXI. stoljeća, opisati većinu glavnih o njihovu udjelu u slomu režima Slobo- procesa kojima su bili izloženi ili koje dana Miloševića, uz naznaku o ostvare- Koncepcijski i sadržajno riječ je o izni- su sami poduzimali na nacionalno-ma- nim rezultatima u političkoj reprezenta- mno vrijednoj knjizi. Autor je koriste- njinskom planu te prikazati rezultate tih ciji sve do danas. Nakon toga se govori ći politološku i povijesnu metodu te pro c e s a .” n o tranziciji u Srbiji i to prikazom njezi- institucionalnu analizu napisao veoma uspjelu studiju slučaja o polo- nih posljedica na Hrvate, a zatim o iz- žaju hrvatske nacionalne manjine u ENG Tomislav Žigmanov’s latest book, Winning gradnji nacionalno-manjinske institu- Republici Srbiji. Liberty – Croatians in Vojvodina in the Ten Years cionalne infrastrukture i ostvarivanju - dr. sc. Aleksandar Vukić After the October Revolution of 2000, was recently published by the Croatian Academic Society. 32 MATICA listopad/october 2011. Povijesne obljetnice Bitka za Vukovar 1991. godine

Hrvatski branitelji u Vukovaru uporno su branili grad, ali su premoćne neprijateljske snage 1. listopada 1991. probile crtu obrane i ušle u Marince. Branitelji u Vukovaru, Borovu Naselju i Bogdanovcima našli su se u okruženju, potpuno odsječeni od ostatka hrvatskih oružanih snaga u Vinkovcima

Piše: Željko Holjevac Križ sa krunicama na masovnoj grobnici na itka za Vukovar prije 20 Ovčari godina jedan je od središ- njih događaja i simbol hrvatske obrane u Domovin- skom ratu, u kojem je ranih 1990-ih godina nastala suvremena Re- Bpublika Hrvatska kao neovisna drža- va. U općini Vukovar prije rata Hrvati su pojedinačno bili većinski stanovnici, ali su u gradu i mnogim selima u okolici živjeli i mnogobrojni Srbi. Tri mjeseca poslije višestranačkih izbora i silaska komunista s polustoljetne vlasti u svibnju 1990. izbila je u Kninu i okolici oru- žana pobuna znatnog dijela Srba u Hr- vatskoj, koji su se izdvojili u takozvanu Krajinu. Pomagala im je Jugoslavenska narodna armija, savezna vojska koja je djelovala u dosluhu s vodstvom Srbije na čelu s predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Demokratski izabrano hrvatsko vodstvo s predsjednikom dr. Fra- njom Tuđmanom na čelu predlagalo je da jugoslavenska federacija sporazumom šest republika preraste u konfederaciju ili savez samostalnih država, ali je srbijansko vodstvo odbijalo takvo rješenje i inzistiralo na što centraliziranijoj drža- vi u kojoj bi Srbi zadržali vodeću ulogu i prednost u svemu. Budući da nikakav dogovor na toj osnovi nije bio moguć, a pobuna Srba u Hrvatskoj se širila, put u rat i raspad Jugoslavije bio je u proljeće 1991. potpuno otvoren.

Kolona sjećanja svake godine prolazi Vukovarom na dan kad je grad pao u neprijateljske ruke

33 MATICA listopad/october 2011. Razrušeni Vukovar: uništena Srpske paravojne snage vode vukovarskog Hrvata barokna jezgra

Vukovarski vodotoranj, simbol razaranja grada

U srpnju su počeli okršaji drugim selima u okolici Vukovara i Vin- Pokušaj deblokade nije Poslije svibanjskoga pokolja hrvatskih kovaca. Nakon što je jugoslavenska voj- uspio policajaca u Borovu Selu, sva sela u oko- ska s tenkovima krenula u napad na sla- Glavni stožer Hrvatske vojske u nastaja- lici Vukovara, hrvatska i srpska, mještani bo naoružanu hrvatsku obranu, hrvatsko nju pokušao je angažiranjem raspoloži- su ogradili zaprekama i stražama. Osim stanovništvo moralo je napustiti Dalj, vih postrojbi na terenu odbaciti protiv- što je u gradu na Dunavu još prije dje- Aljmaš, Erdut, Ilok i mnoga druga na- ničke snage od puta Vinkovci - Vukovar. lovala policijska selja u istočnoj Pokušaj deblo- uprava s posta- Slavoniji, Bara- kade opkolje- jom u Iloku, po- nji i zapadnom nog Vukova- čelo je osnivanje Srijemu. ra 13. listopada postrojbi Zbo- U drugoj 1991. prodo- ra narodne gar- polovici kolo- rom iz Nuštra de, obrambene voza 1991. po- nije uspio. Po- jezgre iz koje se čela je bitka za slije toga teži- u jesen razvila Mile Dedaković, Vukovar. Obra- Branko Borković šte borbenih Vesna Bosanac, Hrvatska voj- Stari Jastreb nom grada za- – Mladi Jastreb djelovanja stav- ravnateljica ska. Nakon što povijedao je ljeno je na obra- Vukovarske bolnice se hrvatsko stanovništvo na referendumu Mile Dedaković, poznat po nadimku nu Vukovara do u svibnju izjasnilo za odvajanje od Jugo- stari Jastreb. Jugoslavenska narodna ar- krajnjih granica naprezanja, dok se ne slavije, Sabor Republike Hrvatske donio mija, Teritorijalna obrana Srbije i pobu- stvore preduvjeti za energičniji prodor je 25. lipnja 1991. odluku o proglašenju njeni hrvatski Srbi napadali su tenkovi- prema tome gradu. Poslije pada Tordina- samostalne i suverene Republike Hrvat- ma i zrakoplovima, a hrvatski branitelji ca 25. listopada i neprijateljske prijetnje ske. Jugoslavensko i srbijansko vodstvo pružali otpor lakim pješačkim i malo- Županji stanje je postalo kritično. Unatoč odgovorilo je na to otvorenim ratom pro- brojnim težim naoružanjem. Pod stal- sređivanju vinkovačke bojišnice, Hrvat- tiv Hrvatske, a savezna vojska preuzela nom vatrom iz neprijateljskog oružja u ska vojska nije imala dovoljno snage za je nadzor nad dunavskim mostovima iz- Vukovaru potkraj rujna 1991. ustrojena napad prema Vukovaru, a nije bilo lako među Vojvodine i Hrvatske. U srpnju su je 124. (204.) brigada Hrvatske vojske, niti pružati pomoć braniteljima grada počeli okršaji s jugoslavenskom vojskom koja je preko Bogdanovaca, Marinaca i u oružju, streljivu, hrani i lijekovima za i srpskim pobunjenicima u Mirkovcima i Nuštra održavala vezu sa 109. brigadom vukovarsku bolnicu pod vodstvom rav- u Vinkovcima. Agresor je nastojao blo- nateljice dr. Vesne Bosanac. “Stalno go- Vukovar je u potpunosti razrušen kirati i razrušiti grad na Dunavu, ener- vore da šalju, ali to nitko nije vidio”, go- tijekom Domovinskog rata gičnim nastupom svojih jurišnih gru- vorio je iscrpljeni zapovjednik obrane. pa ovladati najznačajnijim dijelovima Nakon što su i Bogdanovci pali u ruke južno i sjeverno od rijeke Vuke i poslije agresora, u večernjim satima 12. stude- toga pristupiti potpunom zauzimanju noga 1991. započele su borbe s ciljem Vukovara. Hrvatski branitelji u Vuko- proboja prema Vukovaru, ali ni taj po- varu uporno su branili grad, ali su pre- kušaj deblokade grada nije dao rezulta- moćne neprijateljske snage 1. listopada ta. “Upozoravamo da smo u blokadi, da 1991. probile crtu obrane i ušle u Marin- nemamo vode, struje, da smo s hranom ce. Branitelji u Vukovaru, Borovu Naselju pri kraju, da imamo u bolnici preko 200 i Bogdanovcima našli su se u okruženju, teških ranjenika, da nam telefonske li- potpuno odsječeni od ostatka hrvatskih nije ne rade, pučanstvo je u šoku, prije- oružanih snaga u Vinkovcima. te zarazne bolesti, nemamo prijevoznih 34 MATICA listopad/october 2011. Granate padaju na Vukovar

Blago Zadro Blago Zadro (u plavoj U jeku bitke za Vukovar 16. listopa- odori) sa suborcima da 1991. poginuo je Blago Zadro, zapovjednik obrane u Borovu Naselju, sredstava…”, glasila je jedna od poruka var ušle su snage jugoslavenske vojske i heroj Domovinskog rata. Rođen je koje su stizale iz Vukovara. Vijesti o dra- paravojne srpske postrojbe u četničkim u Hercegovini, a odrastao u Borovu Naselju, gdje je radio u tvornici obu- matičnim događajima svakog dana slao odorama, pjevajući pred kamerama ino- će. Poslije demokratskih promjena je u eter i Siniša Glavašević, novinar Hr- zemnih izvjestitelja morbidnu pjesmu uključio se u politički život na lokal- vatskog radija Vukovar. “Slobodane, donesi salate / Bit će mesa, noj razini. Organizacijske sposobno- klat ćemo Hrvate”. Međunarodni proma- sti i hrabrost Blage Zadre došli su do Mladi Jastreb - posljednji trači i humanitarci bili su nemoćni pred punog izražaja tijekom obrane Vuko- zapovjednik ratobornim Veselinom Šljivančaninom, vara. Iako nije posjedovao formal- S obzirom na to da su jugoslavenska voj- pomoćnikom za sigurnost zapovjedni- nu vojnu izobrazbu, pod njegovim ska, srbijanski teritorijalci i pobunjeni hr- ka Operativne grupe “Jug”, a Vlada Re- vodstvom uništeni su mnogi tenko- vatski Srbi zauzeli Lužac i time razdvojili publike Hrvatske mogla je jedino poru- vi i oklopna vozila JNA na Trpinjskoj branitelje u Vukovaru od onih u Borovu čiti da “neće više pristajati na bilo kakve cesti. Poginuo je pokošen rafalom iz Naselju, a svi hrvatski napori oko deblo- pregovore niti može dalje preuzimati puškostrojnice. Posmrtno je proma- kade i pomoći nisu urodili plodom, Vu- odgovornost za garantiranje sigurnosti knut u čin general-bojnika. Njegov kovar je nakon gotovo tri mjeseca obrane časnicima i vojnicima i njihovim obite- sin Robert poginuo je u travnju 1992. u obrani Kupresa. Posmrtni ostaci Bla- 18. studenoga 1991. pao u neprijatelj- ljima na teritoriju Republike Hrvatske”. ge Zadre počivaju na Memorijalnom ske ruke. Posljednji zapovjednik obra- groblju u Vukovaru. Njegovo ime nosi ne Branko Borković, zvan mladi Jastreb, Pirova pobjeda Zapovjedno-stožerna škola u Zagre- izašao je s malobrojnim braniteljima iz Ulazak u okruženi Vukovar bio je pobu i Osnovna škola u Borovu Naselju. grada koji se više nije mogao odupirati sljednji uspjeh neprijatelja u istočnoj Sla- napadačima. U potpuno razoreni Vuko- voniji, ali bila je to Pirova pobjeda. Tri mjeseca hrvatski grad na Dunavu vezi- Bijeli križevi na Memorijalnom vao je znatne protivničke snage, a za to groblju u Vukovaru vrijeme Hrvatska je uspjela stabilizirati svoju obranu i zaustaviti agresiju. “I pored silne municije (…) rezultati su nam mršavi”, morali su priznati sami osvaja- či. Njihov obračun s Vukovarcima bio Spomenik Blagi Zadri je drastičan: uništeni grad napustila je na Trpinjskoj duga povorka ljudi koji su morali otići cesti u progonstvo, mnogi zarobljeni branitelji i civili završili su u logorima u Srbiji, a oko 200 ranjenika iz vukovarske bolnice odvedeno je na poljoprivrednu farmu Ovčaru u blizini grada i ondje ubijeno. Hrvatska je ipak obranjena i međuna- rodno priznata, a Hrvatska vojska i policija su akcijom “Oluja” u kolovozu 1995. oslobodile najveći dio privremeno zapo- sjednutih krajeva. Hrvatsko Podunavlje ENG The Battle of Vukovar was the biggest and bloodiest battle of the Homeland War, in s Vukovarom vraćeno je u siječnju 1998. which a handful of Croatians resisted an over- mirnom reintegracijom pod pokrovitelj- whelming 87-day onslaught of Serbian forces stvo međunarodne zajednice. n from August to November of 1991. 35 MATICA listopad/october 2011. ISELJENIČKE vijesti

skom himnom i izvješćem Mije Mari- HSK Njemačke izabrao novo vodstvo ća koji je zahvalio dosadašnjem sazivu predsjedništva na predanome volon- terskom radu i pružio sažetak djelovanja na području integracije. Marić je pohvalio HSK Njemačke koji je ispunio ciljeve profesionaliziranja svoga rada i podizanja razine poznatosti u javnosti. Spajajući kapacitete, znanje i iskustva prvoga i drugoga iseljeničkoga nara- štaja, uvjeren je Marić, HSK Njemačke bit će i dalje na dobrom putu da ispuni svoju glavnu viziju o jakome hrvatskom lobiju u Njemačkoj. Na područjima integracije Mijo Marić istaknuo je sudjelovanje HSK Njemačke u radu saveznog vijeća za integraciju, kao i u drugim in- tegracijskim projektima. Također je na- NJEMAČKA - Na redovitoj izbornoj slav Ćunović. Zapisničarka u novom glasio aktivnosti vezane uza zahtjev za skupštini Hrvatski svjetski kongres Nje- mandatu HSK Njemačke je Anita Stie- posthumno oduzimanje “Bundestver- mačke u Rüsselsheimu izabrao je novo ber, dok će poslove rizničara obavljati dienstkreuz” Josipu Broz Titu, kao i za- predsjedništvo koje će u dvogodišnje- Denis Burčul uz nadzor Ivane Đerek i laganje za jačanje pozicije Hrvata u mu mandatu nastaviti raditi na promo- Krunoslava Šimovića. Novoizabrani pri- Bosni i Hercegovini. S obzirom na ve- viranju hrvatskih interesa i jačanju hr- sjednici su Mario Juričević, dr. Siniša Ku- liki broj događaja, projekata, seminara, vatskog lobija u Njemačkoj. Na mjestu šić, Tina Merčep, Franjo Akmadža, Edi aktivnosti i okupljanja u protekle dvije predsjednika HSK Njemačke potvrđen Zelić i Niko Ereš. Časni sud činit će dr. godine HSK Njemačke etablirao se kao je Mijo Marić, dok su novi dopredsjed- Ivan Galešić, Petar Hinić i Franjo Pavić, važan čimbenik u društveno-integra- nici Danijel Lučić i Petar Ćosić. Posao dok su mjesta u Kongresnom odboru cijskom pogledu, ali je istodobno us- prve tajnice ubuduće preuzima Mo- pripala Anti Mori, Ivi Zebi i Iliji Peranu. pio njegovati kvalitetne odnose s do- nika Jurović, dok je drugi tajnik Tomi- Godišnja skupština započela je hrvat- movinom. (Edi Zelić, mediazzz)

Sakrament potvrde u HKM-u Offenbach na Majni NJEMAČKA - Pomoćni biskup Mainza mons. dr. Ulrich hovim roditeljima i kumovima te svima okupljenima. “Ovo Neymeyer pohodio je Hrvatsku katoličku misiju Offe- je trenutak kad mladi primanjem sakramenta sv. potvrde nbach na Majni te je tom prigodom podijelio sakrament svjedoče svoju pripadnost Isusu Kristu, Bogočovjeku, koji potvrde za pedeset sedam djevojaka i mladića. Sveča- je došao na ovaj svijet da nas otkupi.” no misno slavlje u crkvi sv. Josipa u Offenbachu, pozna- U prikaznim darovima prineseni su kruh, vino, voda, ka- tom kao njemačkom gradu kožne industrije, predvodio lež i Biblija. U misnom slavlju molitvom i pjesmom sudje- je mons. Neymeyer u zajedništvu s voditeljem misije sve- lovali su krizmanici, a na kraju su riječi zahvale ocu bisku- ćenikom Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa pu i svima koji su ih pratili na putu do njihove vjerničke sjedištem u Splitu fra Petrom Vučemilom. zrelosti izrekli Dominik Tolušić i Petar Lacić. Zahvalnu ri- Pozdravnu riječ ocu biskupu uputila je krizmanica Anita ječ izrekao je i o. Vučemilo. Ocu biskupu krizmanici su da- Marić podsjetivši ga na in- rovali kožnu torbu u znak tenzivno vrijeme pripreme sjećanja na njihov veliki krizmanika za sakrament dan. Krizmanike su za sa- sv. potvrde te kako su se krament pripremali o. Vu- odazvali i dali svoj novča- čemilo i pastoralni refe- ni doprinos projektu “Die rent Zvonko Orlović koji je Diaspora - Kinder - und - Ju- ujedno ravnao misijskim gendhilfe” Bonifatiuswer- zborom, a sakrament po- ka. tvrde primila su i dvoji- O. Vučemilo također je po- ca njegovih sinova Ivan i zdravnu riječ uputio ocu bi- Dominik. (Adolf Polegubić) skupu, krizmanicima, nji-

36 MATICA listopad/october 2011. Košarkaški turnir u Čileu ČILE - Hrvatski klub Sokol iz An- 1956. godine, braneći boje Čilea. tofagaste, osnovan 1927. godine, Na turniru su nastupile momča- u sklopu svoje zgrade ima bazen di Boca Juniors iz Buenos Airesa u koji nosi naziv Split zbog potpisa- Argentini i Minas Tenis iz Brazila, ne povelje o bratimljenju između te čileanske Universidad de Con- dvaju gradova. Iako je klub Sokol cepcion i Espanol de Talca iz istoi- tijekom svoje duge povijesti nje- menih gradova, kao i Universidad govao sve športove, najviše je ipak Catolica iz Santiaga i Hrvatski klub prednjačila košarka. U dvorani So- Sokol iz Antofagaste. kola igralo se i svjetsko prvenstvo Da bi se što bolje plasirao u svo- u košarci 1966. godine, a za grad- me gradu, Sokol je zatražio poja- nju dvorane i stadiona pristiglo je 300 tona cementa iz čanje iz Splita. Predsjednik KK Split Petar Škovrlj izabrao domovine. Sokol često organizira košarkaške turnire ili je za ovu priliku igrača Dina Šipića, nekadašnjega junior- sudjeluje na njima, a nije rijetko da u suradnji sa split- skog prvaka Hrvatske. Turnir je završio pobjedom mom- skim uredom HMI-ja dođe i ‘pojačanje’ iz Splita. Tako je čadi Universidad de Concepcion, drugo mjesto osvojili su bilo i ove godine. Brazilci iz kluba Minas Tenis, dok se Hrvatski klub Sokol Od 1. do 4. rujna održan je košarkaški turnir za kup grada plasirao na treće mjesto. Tim poretkom bili su zadovoljni Antofagaste, u spomen na sugrađanina i olimpijca Maximi- Hrvati iz Hrvatskog kluba Sokol, ali isto tako i novim pri- liana Garafulića, podrijetlom s otoka Brača, koji je nastupio jateljem Dinom Šipićem iz Splita, za koga su rekli da je kao devetnaestogodišnjak na Olimpijadi u Melbourneu odličan momak na terenu i izvan njega. (B. Bezić Filipović)

Obnova bračnih zavjeta u Splitu Elezovići su se vjenčali 1961. godine Marijana i Ivo Elezović dječaci dolazili u taj poznati u crkvi Sv. Jeronima u Chicagu splitski hotel s majkom i ba- kom u tzv. siromašku kuhinju kao prognanici s otoka Šol- te. Pred punim stolom sjeti- li su se kako su tada uzdisa- li za rodnim otokom, koji je bio blizu a opet tako daleko. Ivu je put odnio u svijet kada je kao dvadesetjednogodiš- njak 1956. godine sa skupi- nom sumještana leutom pre- šao Jadran i po neveri stigao u Italiju. Poput mnogih koji se nisu utopili bio je smješten u logor, odakle se prebacio u Francusku. rijana je brzo uvidjela kako u Americi Tamo ga je uhitila policija i dobio je žene ne mogu napredovati kao muš- SPLIT - Marijana i Ivo Elezović prosla- status izbjeglice s mnogima iz Istočne karci, a bile su i lošije plaćene. Kasni- vili su 50 godina braka. Vjenčali su se Europe, te je počeo prikupljati doku- je se školovala za dizajnericu interije- daleke 1961. godine u crkvi svetog Je- mente za Ameriku. Nakon dvije godi- ra i taj posao obavljala je do mirovine. ronima u Chicagu, a zavjet su 25. rujna ne čekanja, prebacio se do New Yorka i Nakon niza godina provedenih u Chi- obnovili u crkvi svetog Dominika u Spli- odatle k stricu Mikuli u Chicago koji je cagu, gdje su oboje bili aktivni u hrvat- tu. Ništa nije slučajno pa ni izbor crkava tamo živio još od 1914. godine. skim društvima i gdje još uvijek ima- jer drugo ime Ive Elezovića je baš Jero- Ivo se brzo snašao jer je bio mlad i vri- ju mnogobrojne prijatelje, odlučili su nim, po svecu dalmatinskog podrijetla. jedan, a ubrzo je upoznao i svoju bu- umirovljeničke dane provesti dijelom A Dominko ili Dominik se zvao Ivin po- duću suprugu Marijanu, koja je s maj- u Splitu, a dijelom na Floridi. U njiho- kojni otac. Slavlje je nastavljeno u split- kom Milicom pobjegla iz Zagreba u vu susjedstvu u South Pasadeni žive i skom hotelu Parku. Ivin brat Dobromir Ameriku, preko Njemačke. U Chicagu neki od njihovih prijatelja iz Chicaga, prisjetio se u govoru mladencima vre- ih je prihvatila teta Marica. Iako je na- koji su im se pridružili i na fešti u Splitu. mena iz II. svjetskog rata kada su kao učila engleski i pohađala tečajeve, Ma- (B. Bezić Filipović) 37 MATICA listopad/october 2011. Naša Kuhinja Vrijeme pripreme: Priprema: Marija Hećimović 2 sata SASTOJCI Tijesto: 50 dag brašna, 2 jaja, 2 žumanca, 2 žlice svinjske masti (ili maslaca), 2 žlice Maraskino likera, 2 žlice šećera, 0,5 dcl vode, sol. Rapska torta Nadjev: 1 kg badema (oljuštenoga), 1 kg kristal-šećera, 2 paketića vanilijina šećera, 8 - 10 jaja, limunova korica, narančina korica, 2 dcl Maraskino likera; Priprema tijesta Pomiješamo brašno i šećer, dodamo razmućenu svinjsku mast (ili maslac), jaja i žumanca, Maraskino te malo mlake vode u koju smo dodali malo soli. Zamijesimo tijesto pa ga ostavimo da odstoji pola sata. Tijesto sta- njimo (strojem za rezance ili ručno) na debljinu od 1 milimetra. Izrežemo trake širine 5 - 6 cm i dužine oko 25 cm (ili duže ako želimo raditi tortu u obliku puža). Položimo ih na pleh za pečenje. Izrežemo također i uske trake širine 1,5 cm kojima ćemo kasnije obrubiti tortu. Priprema nadjeva Bademe polijemo toplom vodom, uklonimo kožicu te dobro posušimo na sobnoj temperaturi (2 - 3 dana). Posušene bademe sameljemo u stro- ju te pomiješamo s istom količinom kristal-šećera. Dobro razmutimo jaja te u njih dodamo vanilijin šećer, naribanu limunovu koricu i narančinu te Maraskino liker. Tu smjesu dodamo polako u bademe te miješamo kako bismo dobili gustu i jednoličnu masu. Slaganje torte Legenda govori da je rapska torta prvi put poslužena 1177. godine u Dobiveni nadjev treba slagati na široke trake debljine oko 3 cm i to tako Rabu i to papi Aleksandru III. koji je na otok doputovao radi posve- da nam se vide rubovi tijesta. Na te rubove lijepimo uske trake na način ćenja rapske katedrale Marijina Uznesenja. Izvorni recept sačuvali su da ih prstima pritisnemo na podnožje i također prstima nabiremo u obli- u samostanu sv. Ante Padovanskog i benediktinke u samostanu sv. ku čipke ukrug nadjeva. Nadjev poravnamo i vilicom izbrazdamo po du- Andrije. Stoljećima se torta radila samo za svečane prigode i to na- žini da dobijemo hrapavu površinu. rudžbom kod časnih sestara. Stare nonice i danas na čudesan način Torte se obično formiraju u obliku dugih vrpca ili u obliku puža, što je sjedinjuju sastojke torte, njihovi recepti čuvaju se kao dragocjeno na- izvorni oblik torte. Tako dobivene torte stavimo na lim i pečemo oko 10 – 15 minuta na temperaturi od 150 C samo da se površina malo zarume- slijeđe za izradu nježnoga tijesta s mirisnom jezgrom badema. Sto- ni. Kada je pečena, pospemo je šećerom u prahu. Sredina nadjeva mora ga ne iznenađuje da su to prepoznali mnogi pa je danas rapska torta biti sočna i meka, a rubovi čvrsti. Izvorni oblik torte je u obliku puža, po- postala originalni rapski suvenir i zaštitni znak rapske gastronomije služen na čipkanoj podlozi, ukrašen bijelim cvjetovima vrtne biljke koja te neizostavni dio hrvatske gastronomske baštine. se naziva Snijeg.

DOMOVINSKE vijesti

Dalekovodu posao u Norveškoj u Varaždinu europska nagrada za vrijednosti od 81 milijun € uređenost i kvalitetu života ZAGREB - Slobodni VARAŽDIN - Grad Varaždin postao je ponosni nositelj “Sre- smo izvijestiti vas da brnog cvijeta Europe”, titule koja mu je dodijeljena na sve- je Dalekovod zapri- čanosti u slovenskoj Rogaškoj Slatini, kojom se potvrđuje mio obavijest o do- visoka razina uređenosti, ali i općenite kvalitete života u tom djeli poslova izgradnje gradu. Grad Varaždin bio je jedini hrvatski grad u konkuren- 164 km duge dionice ciji 5.400 europskih mjesta i novog dalekovoda 420 gradova te je ušao u finalni kV u Norveškoj: Alfoten izbor s još 10 europskih gra- – Moskog – Hojanger – dova i 7 sela. “Zlatnim cvije- Sogndal, koji predstav- tom Europe” žiri je ove go- lja južni dio voda 420 dine nagradio pet gradova, kV Orskog – Fardal. Vrijednost osiguranih radova i isporu- a “Srebrnim” šest. Zlato su ke čelične konstrukcije i opreme ukupno iznosi 81 milijun osvojili belgijski grad Veur- eura. Treba napomenuti da je ovo peti posao koji Daleko- ne, njemački Bad Langensal- vod samostalno realizira od 2007. u Kraljevini Norveškoj, a za, mađarski Balatonfuered, po vrijednosti i važnosti za elektroprivredu uvelike prema- talijanski Grado i nizozem- šuje vrijednost svih četiriju dosadašnjih projekata. ski Deventer. 38 MATICA listopad/october 2011. Hrvati u Federaciji BiH: Posavska županija Posavljaci i njihov stari zavičaj

Zbog povijesnih okolnosti vezanih uz rat u Bosni i Hercegovini, Posavska županija iznimno je reducirana u odnosu na predratno stanje i etničku sliku vezanu uz Hrvate jer su posljedice rata bile za njih pogubne

Panorama Orašja

Piše: Zvonko Ranogajec

osavska županija druga je po službenom redoslijedu među 10 županija Federacije Bosne i Hercegovine i po površini je na posljednjemu desetome mjestu s 324 četvorna kilometra ili samo P1,2 posto površine Federacije BiH. Sta- novnika ima u nešto većem udjelu u po- stocima odnosno 44.000 ili 1,8 posto od ukupnog broja stanovništva ove županije. Ovako je prije ratnih razaranja izgledao Prema gustoći naseljenosti ova županija samostan Plehan, kod Dervente je na visokome 3. mjestu sa 135 stanovnika po četvornom kilometru. Gledajući postotni udio Hrvata, Posavska župani- ja je s 83 posto Hrvata druga nakon Za- padno-hercegovačke županije. Bošnja- ka ima 15 posto, a Srba 5 posto. Naziv je dobila po povijesnoj i prirodno-geo- grafskoj regiji Posavini koja participira s obje strane državnih granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zbog povijesnih okolnosti vezanih uz rat u Bosni i Hercegovini, Posavska župa- nija iznimno je reducirana u odnosu na predratno stanje i etničku sliku vezanu uz Hrvate jer su posljedice rata bile za njih pogubne. Tako su od općina s apso- lutnom i relativnom hrvatskom većinom Posavske županije ušle općine Orašje i gubio najplodnije i gospodarski vrlo ra- ili značajnim udjelom prema popisu iz Odžak. Geopolitički položaj i tijek rata u zvijene dijelove Bosne i Hercegovine. 1991. godine Bosanski Brod, Bosanski Bosni i Hercegovini stavio je ovu regiju Šamac, Derventa, Modriča, Gradačac i u središte ratnih djelovanja zbog prvo- Orašje i Odžak Brčko ostali izvan sastava logične jedin- razrednoga strateškog interesa Srba da Reljefno gledano ova županija je najni- stvene regije Posavske županije pa su te preko Posavine spoje istočne i zapadne ža u Bosni i Hercegovini, a čini je plod- općine pripale Republici Srpskoj ili Dis- dijelove svojih područja u Bosni, što je na posavska nizina koju presijeca rijeka triktu Brčko, a jedino su u sastav malene naštetilo hrvatskom korpusu koji je iz- Bosna koja se kraj Šamca ulijeva u Savu. 39 MATICA listopad/october 2011. Folklorna skupina iz Pruda, Porušena hrvatska okolica Bosanskog Šamca kuća u Bijelom Brdu kod Dervente

ložaja Bosanske Posavine upravo su u njoj održane najžešće bitke u kojima su Hrvati podnijeli velike žrtve u cilju opstanka. Jedini prostor koji je opstao bilo je područje Orašja. Prostor Odžaka, koji Županijom prolazi i drugi, manji pritok sne, a time i današnje Posavske župani- je bio pod srpskom okupacijom tijekom Save Tolisa. Najviša točka županije je vrh je nakon 1463. godine. U tom razdoblju Domovinskog rata, ušao je u Federaciju na istočnim obroncima planine Vučja- Hrvati gube više od pola svoga nacio- BiH i Posavsku županiju nakon Dayton- ka, Kadar od 204 metra n. v., a neobična nalnog korpusa zbog islamizacije, a op- skih pregovora 1995. u sklopu kojih su je i teritorijalna razdvojenost ove župa- stojnost se može zahvaliti franjevcima hrvatski pregovarači ustupili Republici nije. Šamac u Republici Srpskoj među- i Katoličkoj crkvi. Brži gospodarski ra- Srpskoj područje Mrkonjićgrada, koji je sobno razdvaja općinu Odžak od općina zvoj koji uključuje gradnju prometnica, bio pod hrvatskim nadzorom a pretež- Domaljevac-Šamac i Orašja. Na sjeveru podizanje rudnika i razvoj industrije zano je naseljen Srbima, kako bi zauzvrat ove županije nalazi se Republika Hrvat- počinje nakon 1878. godine pripajanjem dobili Odžak i okolicu. ska, na jugu drugi BiH entitet Republika Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj. Srpska, a na jugoistoku Distrikt Brčko. Zadnje povijesno razdoblje bivše države Posavljaci raseljeni diljem Povijest Posavske županije povijest komunističke Jugoslavije završilo je ra- svijeta je i cijele Bosne i Hercegovine u kojoj je tom koji su započeli velikosrpski agresor Izvan Posavske županije, u Republici prisutan kontinuitet od ranoga srednjeg i JNA 1992. godine. U želji da usposta- Srpskoj, ostala su nakon Daytona mno- vijeka i vlasti hrvatske dinastije Trpimi- ve etnički čiste države JNA, a posebno gobrojna hrvatska naselja, posebice na rovića, preko razvoja bosanskih vlada- lokalni Srbi potpomognuti mnogobroj- području Dervente, Bosanskog Šamca te ra koji su svi bili katolici (Hrvoje Vukčić nim paravojnim formacijama pristiglim na prostoru između Brčkog i Modriče. U Hrvatinić i Tvrtko I. Kotromanović) pa iz Srbije, počinili su velika zvjerstva, uni- tim naseljima Hrvati su bili protjerani, a do turskih osvajanja i islamizacije Bo- štenja i razaranja. Zbog strateškog po- njihove kuće porušene ili naseljene srp-

Crkva Uznesenja Blažene Domaljevac: Glavni trg sa Djevice Marije u Tolisi spomenikom palim braniteljima

40 MATICA listopad/october 2011. Most na Savi kod Orašja

Okupljanje Posavljaka na Plehanu

metaloprerađivačka industrija, dijelovi za traktore, kao i prerada duhana i proizvodnja stočne hrane. Posljednjih godina u Orašju je otvoren dislocirani centar Sveučilišta u Mostaru na kome studiraju Središte Odžaka mnogobrojni studenti iz Hrvatske koji završavaju drugi stupanj dosadašnjeg obrazovanja. Susjedna općina Orašju je Domaljevac koja je nastala izdvajanjem dijela naselja iz bivše općine Bosanskog Šamca koja je ostala u Republici Srpskoj. Općina ima oko 4.000 stanovnika.

Distrikt Brčko Odžak je druga po veličini općina u Po- savskoj županiji s oko 15.000 stanovnika, dok samo naselje ima više od 4.000. Od- žak mnogi zovu bosanskim Vukovarom jer ga je srpski agresor nakon okupacije, a prije vraćanja u sastav Federacije BiH, sasvim i sustavno opljačkao i uništio. Po- sljednjih godina intenzivirana je obnova općine i blagi gospodarski oporavak. Brčko je prije rata bio jedan od glavnih gospodarskih središta Bosanske Po- skim stanovništvom. Stanje se ondje nije nodavna vlast i nekoliko ministarstava. savine s blizu 90.000 stanovnika od čega znatno promijenilo ni nakon 16 godina Orašje je najveća općina koja je prema je četvrtina Hrvata. Nakon rata vidno je od završetka rata. Tek mali broj Hrvata posljednjem popisu iz 1991. godine imala promijenjena nacionalna struktura. Zbog vratio se u svoj zavičaj, većina ih je ra- 28.000 stanovnika, a prema procjenama svoga specifičnoga geopolitičkog i stra- seljena. U Hrvatskoj najviše Posavljaka sada ih ima oko 20.000. Općinsko sre- teškog položaja Brčko je nakon Dayton- živi na zagrebačkom području i u Sla- dište Orašje ima oko 4.000 stanovnika, skog sporazuma dobilo status distrikta, voniji, u zapadnoeuropskim državama, više od 80 posto Hrvata. Tijekom rata koji ne pripada niti Federaciji BiH niti ponajviše ih ima u Austriji, Švicarskoj i most koji je povezivao Orašje s Hrvat- Republici Srpskoj, a njime upravlja me- Njemačkoj, a u prekomorskim zemlja- skom bio je srušen zbog strateških ra- đunarodna zajednica. Zbog poreznih ma u SAD-u, Kanadi i Australiji. Na svo- zloga, tijekom rata postavljena je skela, olakšica zavidna je gospodarska aktiv- ju djedovinu Posavljaci dolaze najčešće a novi most podignut je 1998. godine. nost Brčkog koja nadilazi rezultate obje prigodom župskih godova i drugih ve- Od gospodarskih aktivnosti značajna je federalne jedinice BiH. n likih crkvenih blagdana. Političko središte županije je Oraš- ENG As a result of the historical circumstances related to the war in Bosnia-Herzegovina, Posavi- je gdje se nalazi Vlada, u Domaljevcu je na County has, in relation to the pre-war situation and the ethnic situation as it pertains to Cro- sjedište Skupštine, a u Odžaku je zako- atians, been drastically reduced, given the devastating consequences of the war upon them. 41 MATICA listopad/october 2011. Ston: Izložba slika trojice hrvatskih umjetnika koji žive i rade u Beču Tri slikara, tri poetike, jedna izložba

U različitosti načina postoje dodirne točke jer i Mišo Babić, Jakov Bararon i Ante Kolendić djela baziraju na ekspresiji boje. U skladanju odabranoga motivskog predloška kreću se od figuracije asocijativne sadržajnosti, zaokupljenosti strukturom ziđa slikovite arhitekture, do realistične marnosti u tvorbi mediteranskog krajolika i veduta

Napisala: Maja Mozara

Kneževu dvoru uoči Sv. Liberana, tradicionalne pučke feste, u Stonu je otvorena izložba slika trojice hrvatskih slikara iz Beča - Ante Ko- lendića, Jakova Bararona i Miše Babića. Ante Kolendić rođen je 1952. godine u Luci kraj Stona, gdje je proveo djetinjstvo i mladost. Prve poduke o Uslikarstvu stječe kod dubrovačkog slikara Josipa Škerlja. Go- dine 1987. seli se u Beč gdje upoznaje profesora Mišu Babića i u njegovu atelijeru do danas radi i usavršava se u raznim slikarskim tehnikama. Godine 2004. u Prvome bečkom kotaru otvara galeriju i radionicu za izradu unikatnih okvira i pozlate. Mišo D. Babić završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Školovao se u Francuskoj i Italiji. Živi i radi u Beču. Jakov Bararon završio je grafiku i grafički dizajn naA ka- demiji primijenjene umjetnosti u Beogradu. Školovao se na Tri umjetnika s prof. Stankom Špoljarićem Academie des beaux arts u Parizu. Bilježi samostalne i grupne izložbe u Austriji, Mađarskoj, Španjolskoj, Izraelu, Italiji, Švi- dić djela baziraju na ekspresiji boje. U skladanju odabranoga carskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, SAD-u i BiH. motivskog predloška kreću se od figuracije asocijativne sadr- žajnosti, zaokupljenosti strukturom ziđa slikovite arhitektu- Slikari nose svoje svjetove re, do realistične marnosti u tvorbi mediteranskog krajolika Prof. Stanko Špoljarić u katalogu, među ostalim, piše: “Tri sli- i veduta. Boja je vodilja u razumijevanju njihovih ostvarenja. kara, tri poetike, jedna izložba. Ipak, u različitosti načina posto- Kod Babića kromatski rasponi izrastaju od muklijih tonova je dodirne točke jer i Mišo Babić, Jakov Bararon i Ante Kolen- do partija intenzivnijih vrijednosti, kod Bararona boja je pro- žeta svjetlom, dok Kolendić površinu slike gradi blistavošću palete. I logično je da izložba u Stonu bude obilježena kolori- stičkom otvorenošću, u susretu s mediteranskim smirajem i pulsiranjem boje. Poveznica spomenute umjetničke trojke je njihov bar djelomičan boravak i djelovanje u potpuno druk- čijem ambijentu, Stonu, od udaljene Austrije. No, slikari nose svoje svjetove bez obzira na to gdje se nalaze. Babić svojom varijantom ekspresionističke emocionalno- sti propitkuje odnose figura portretne izražajnosti donesenih u prvom planu, i dramatičnih kompozicija u dubini prostora. Kontrastom dosegnuta napetost nudi uzbudljivu razradu mo- tiva, ugođajnosti prigušenog traga vedrine i tjeskobe. Bararon kistom ulazi u tkiva pitoresknih zdanja, razlaže njihovu epidermu i bogatoj kamenoj teksturi daje puni slikarski vitalitet. Bararona privlači mekoća forme, lagana igra treptaja oblika kojom postupno čvrstoća činjeničnog dobiva karakter sfumaturnog. U ozračju svjetla arhitektura povijesnog pam- Melko Antunica pored svog portreta kojeg je nacrtao Ante Kolendić ćenja u prostorima juga i iz običnosti prelazi u spomeničko.” 42 MATICA listopad/october 2011. ISELJENIČKa vijest

Niko Puljić i Ante Kolendić

Slikar umjetničke odgovornosti “Ante Kolendić zanesenjak je u branjenju ljepote. Minucio- znom opisnošću i pravom euforijom boje Kolendić opred- Mladi berlinski Hrvati mećuje stonsku bližu i širu okolicu, težeći u određenoj mjeri i dokumentarnom. Nespornom vještinom, preciznošću pote- pjevali Svetom Ocu za slika drage kutke i zakutke zemljopisnih isječaka, s poseb- nom pažnjom danom stvarima, kućama važnim i bliskim na NJEMAČKA - U programu prije susreta s papom Bene- vlastitome životnom putu. Kolendić je slikar umjetničke od- diktom XVI. na Olimpijskom stadionu u Berlinu zapje- govornosti koji talentom i slikarskim postupkom traži u je- vao je Zbor Hrvatske katoličke misije Berlin kao jedini dinstvenosti likovnog dojma vjerodostojnost odnosa pejzaža zbor mladih i jedini zbor strane misije u cjelokupnom, i slike. S istinitošću ugođaja proizišlih iz nataloženih iskustava višesatnom programu prije svete mise. I ne samo to, djetinjstva. Posvojeni pelješki ambijenti gledani su kroz potku tijekom euharistijskog slavlja Hrvatica Anica Krstano- klasične slikarske estetike, a u konačnici slike viđeni kroz ma- vić pročitala je jedan dio Molitve vjernika, i to prvi od štovite rakurse Kolendićeve samosvojne realistične interpreta- svih ostalih dijelova. To je veliki uspjeh hrvatskih vjer- cije, s užarenim koloritom u tragu elementarne ljepote juga.” nika i puno znači svim članovima Hrvatske katoličke Izložbu u Stonu potpomogli su: BWC iz Beča, Općina misije u Berlinu. Ston, PROFIKO d.o.o. Ston, proizvodnja okvira, VIDEO PRO- Na stadionu je bilo 70.000 vjernika, a među njima i ne- DUCTION DVS, restoran Sorgo, Niko Puljić, klapa Maestra, koliko tisuća Hrvata od 11.000 koliko ih ima prema cr- Tiskara Alfa2, Ivo Tošić uz potporu Hrvatske matice iseljeni- kvenoj statistici u Berlinu. HKM je podijelila skoro dvije ka iz Dubrovnika. tisuće besplatnih ulaznica za susret s Papom. U sklopu svečanoga otvorenja izložbe nastupila je dubro- Bio je to poseban doživljaj za dvadeset djevojaka i tri vačka klapa Maestral. n mladića iz Zbora mladih HKM-a koji su u 16 sati i 16 minuta zapjevali dvije pjesme: Jesus Christ, you are my life i Ante Kolendić Alle-Alleluja. Zborom je ravnala Suzana Smolković. Zatim s voditeljicom su, prema programu svečanosti, članice Zbora, petna- Područnog ureda HMI estogodišnjakinje Matea Marić, Ana Smolković i Marija Dubrovnik Krstanović, na bini sudjelovale u razgovoru o radu, živo- tu i pastoralnom djelovanju vjernika stranog podrijetla. To je veliki kompliment ravnateljici Zbora mladih HKM-a Suzani Smolković i organizatorici Anici Krstanović koje su Zbor mladih izvrsno uvježbale iako je okupljen tek potkraj prošle godine. Uz suglasnost župnika fra Petra Čirka Zbor se intenzivno i učinkovito povezao s Berlin- skom biskupijom i ubrzo ostvario nastup u programu prije susreta s Papom. “Sve ovo smatram kao veliku milost Božju! Ali i svih oko sebe - mame, Zbora, koji svaki na svoj način pomažu. I svatko ima svoj zadatak. Kad to spojimo, možemo s Božjom pomoći i blagoslovom puno toga učiniti”, izja- ENG An exhibition featuring the works of three Croatian painters from Vienna—Ante Kolendić, Jakov Bararon and Mišo Babić—opened recent- vila je Anica Krstanović. (Sonja Breljak) ly at the Ducal palace (Knežev dvor) in the town of Ston. 43 MATICA listopad/october 2011. DHK: Predstavljanje knjige Andrésa Moralesa Milohnica i njegove majke Višnje Roje Ugledni čileanski književnik hrvatskih korijena

Milohnic, uz Antonija Skármetu, Juana Mihovilovicha i Ramóna Díaza Eterovica, pripada skupini čileanskih književnika hrvatskog podrijetla koji predstavljaju sam vrh književnosti te južnoameričke zemlje

u Santiagu u izdanju Tvrdi da mu je poezija “doživotna kazna” nakladničke kuće RIL i kaže da kad se jednom zaplovi tim vo- Editores. Mnogobroj- dama, više nema povratka. Ona od čo- nu publiku pozdravi- vjeka stalno traži sve više i više. Počeo li su predsjednik DHK je pisati s trinaest godina, prvu zbirku mr. sc. Božidar Petrač objavio je s dvadeset. Piše intenzivno i otpravnik poslova a. jer vjeruje da će brzo umrijeti. Njegova i. te konzul čileansko- je poezija hermetična. On ne misli da se ga veleposlanstva Da- treba ispovijedati čitatelju, ali ni da treba vid Quiroga. Knjigu su biti zatvoren i nerazumljiv. Važna mu je predstavili dr. sc. Željka forma; njegov ego nije u prvom planu. Lovrenčić i prof. dr. An- Česte su mu teme ljudska bol, Medite- drés Morales Milohnic, ran, samoća. a stihove su nadahnuto govorili dramski umjet- Knjiga posvećena Napisala: Željka Lovrenčić nik Joško Ševo i sam au- pjesnikovoj majci tor. Voditeljica tribine bila je Lada Žigo. Milohnic je pjesnik koji vesla drukči- Društvu hrvatskih knji- je od drugih. Njegova poezija nije laga- ževnika 28. rujna održa- Poezija “doživotna kazna” na. Ne izaziva smijeh ni ironiju. Možda no je predstavljanje knji- Andrés Morales Milohnic, uz Anto- u njoj ima malo gorčine. Uključuje raz- ge uglednoga čileanskog nija Skármetu, Juana Mihovilovicha i književnika hrvatskih Ramóna Díaza Eterovica pripada sku- VIŠNJA ROJE MILOHNIĆ rođena je korijena Andrésa Moralesa Milohnica pini čileanskih književnika hrvatskog 1932. u Beogradu, a umrla u Santia- Ui njegove majke Višnje Roje Milohnić Po- podrijetla koji predstavljaju sam vrh gu 11. srpnja 2011. Na Čileanskome emas/Pjesme koja je nedavno objavljena književnosti te južnoameričke zemlje. sveučilištu diplomirala je medicinu i specijalizirala ginekologiju. Poslije- diplomski studij polazila je u Francu- skoj, Švedskoj i Engleskoj. Zahvalju- jući medicini i svojemu neumornome pustolovnom duhu, proputovala je veći dio svijeta. Godine 1959. udala se za biokemičara Juana Alberta Mo- ralesa Malvu s kojim je imala dvoje djece: Dunju (1970. - 1976.) i André- sa (1962.). Još kao studentica medi- cine primila je za jednu od svojih ne- objavljenih pripovijedaka nagradu čileanskoga “Pen Cluba” za mlade pisce. Njezini su zapisi djelomično prevedeni na hrvatski jezik i objav- ljeni u nekim književnim časopisima – primjerice u “Desentextu” te na in- ternetskim stranicama. Godine 2003. objavila je kratku zbirku pjesama “Re- lámpagos de Cuba”.

44 MATICA listopad/october 2011. ANDRÉS MORALES MILOHNIC rođen je u Santiagu hovim uspomenama, o mnoštvu stvari 1962. Pjesnik je i esejist, te najmlađi čileanski akade- koje su dijelili, o putovanjima, o užitku mik. Na Čileanskome sveučilištu diplomirao je književ- što su građani svijeta. Prijevod na hrvat- nost. Hispanističku filologiju doktorirao je na Filozof- ski nije hir jer hrvatski je Višnjin mate- skome fakultetu Nezavisnoga sveučilišta u Barceloni. rinski jezik, jezik koji je veže uz voljenu Objavio je devetnaest zbirki poezije. Poezija mu je domovinu iz koje je otišla kao djevojči- djelomično objavljena na jedanaest jezika i uključe- ca i koju nikada nije zaboravila. Ovom na u više od šezdeset domaćih i stranih antologija te knjigom majka i sin zapečatili su svoju u veliki broj čileanskih i inozemnih književnih časopi- ljudsku i poetsku vezu, a prijevod Višnju sa (više od osamdeset). Za svoje stvaralaštvo dobio je vraća u rodni kraj sjedinjujući još jed- nacionalna i međunarodna priznanja. U listopadu 2008. postaje članom Čilean- nom Hrvatsku i daleki Čile. ske akademije za jezik. Na području eseja i kritike ističu se njegove knjige posve- ćene čileanskoj, hispanoameričkoj, španjolskoj i europskoj književnosti. Pisanje Andrés Morales Milohnic izrazio je poezije usklađuje s predavanjima - Poetska radionica, Španjolska klasična i su- veliko zadovoljstvo što je u rodnoj ze- vremena književnost i Čileanska poezija - na Čileanskome sveučilištu te na Sve- mlji svoje majke, bake i djeda, srdačno učilištu Finis Terrae u Santiagu. je zahvalio DHK i predsjedniku Petraču na gostoljubivosti te najavio nove oblike suradnje i daljnje kulturno povezivanje mišljanje i sudjelovanje čitatelja. Kad je će rasti, letjeti. Andrés je to i potvrdio. njegove dvije od tri domovine (Čilea, Morales objavio svoju prvu knjigu, čile- Knjiga koja je predstavljena u DHK Hrvatske i Španjolske). n anski pjesnik Gonzalo Rojas rekao je da drukčija je od ostalih Andrésovih knjiga je on osuđen biti pjesnikom kako bi lu- - posvećena je pjesnikovoj majci koja je ENG The Croatian Writer’s Society played host to the presentation of a book by respected Chil- tao, lutao, lutao i radio ono što želi daju- nedavno umrla. U njoj se majka i sin za- ean writer of Croatian extraction Andrés Mo- ći prednost ekstazi žrtvovanja. Rekli su jednički predstavljaju. Ona je odraz nji- rales Milohnic and of his mother Višnja Roje i da neće ostati na jednoj knjizi, već da hova putovanja kroz život. Govori o nji- Milohnić.

ENG An interview with Iva Vidić, a well-known attorney from Buenos Aires that has for the past five years been at the helm of the Inter-Committee Board of Croatian Associations and Institu- tions in Argentina.

Dobra prometna povezanost, blizina zračne luke Beč: Treći Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup “Croatica Austro-Hungarica” Hrvati u dodiru s inim narodima na prostoru Austro-Ugarske

O najnovijim istraživanjima i znanstvenim spoznajama izlagali su eminentni znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Mađarske. Pozdravnu riječ održala je predsjednica Organizacijskog odbora dr. Sanja Vulić

Znanstveni skup održan je u Hrvatskom povijesnom institutu u Beču

Napisao: Zlatko Žužić Snimio: Petar Tyran ske: prof. dr. sc. Ernest Barić, mr. sc. Stje- od njih u 15. i 16. stoljeću postali i pro- pan Blažetin, prof. dr. sc. Alojz Jembrih, fesori”, rekao je prof. Jembrih. oditeljica dr. sc. Sanja Vu- dr. Rober Hajszan, mr. sc. Sandra Cvikić, Prof. dr. sc. Vesna Mikolič s Fakulteta lić 2009. pokrenula je pro- doc. dr. sc. Katarina Koprek, izv. prof. dr. za humanističke studije Sveučilišta u Pri- jekt Međunarodni inter- sc. Vesna Mikolič, doc. dr. sc. Dinko Šok- morskoj, u Kopru, u Republici Sloveniji, disciplinarni znanstveni čević i doc. dr. sc. Sanja Vulić. održala je predavanje na temu “Avstro- skup “Croatica Austro- Ogarsko večjezično učiteljišče v Kopru Hungarica”. Ove godine je organizirala Hrvati na bečkom sveučilištu – večkulturnost za današnji čas”, dok je Vtreći skup po redu, koji je održan u Hr- Prvog dana skupa prof. dr. sc. Alojz Jem- prof. dr. sc. Ernest Barić s Filozofskog vatskome povijesnom institutu u Beču, brih s Hrvatskih studija Sveučilišta u fakulteta u Pečuhu u svom predavanju od 8. do 10. rujna. S obzirom na činje- Zagrebu govorio je na temu “Hrvati stu- “Hrvatski folklor i (ili) hrvatski jezik u nicu da je osnovna tema tih znanstve- denti i profesori na bečkom sveučilištu u inojezičnom okruženju – spas ili pro- nih skupova život Hrvata na prostoru 15. i 16. stoljeću”, ustvrdivši da je osnut- past!?” razmatrao domete, promašaje i nekadašnje Austro-Ugarske monarhije, kom Sveučilišta u Beču 1365. ono ubrzo planove kulturne autonomije Hrvata u tema ovogodišnjega trodnevnoga inter- postalo obrazovno središte Habsburške Mađarskoj u kontekstu Strateškog plana disciplinarnoga znanstvenog skupa bila Monarhije te da je studij na Sveučilištu Hrvatske državne samouprave. je “Hrvati i hrvatska kultura u dodiru s bio ustrojen prema Septem artes libera- Mr. sc. Sandra Cvikić s Instituta druš- inim kulturama i narodima na prostoru les po uzoru na Pariško sveučilište. “Na tvenih znanosti “Ivo Pilar”, Područnog Austro-Ugarske monarhije”. O najnovi- Bečkom sveučilištu već su od 14. stolje- centra Vukovar, jim istraživanjima i znanstvenim spozna- ća studirali mladići iz tadašnjih hrvat- predstavila je svoj rad “Prekogranična jama izlagali su eminentni znanstvenici skih zemalja, poglavito iz Slavonije, od- suradnja Republike Hrvatske i Republike iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Mađar- nosno Zagrebačke biskupije, a neki su Srbije – važnost i uloga hrvatske zajedni- 46 MATICA listopad/october 2011. ce u Vojvodini u provedbi regionalne politike na primjeru Vukovarsko-srijemske županije” u kojem je ustvrdila da ono što obilježava uspostavu međunarodne suradnje sa susjednim državama bivše Ju- goslavije tijekom posljednjeg desetljeća je upravo bilateralna politika regionalne suradnje. Međutim, izlazak iz okvira pomirbe koju osiguravaju bilateralne politike dobrosusjedskih međunarodnih odnosa nije ostvaren na zadovoljavaju- ćoj razini operativne funkcionalnosti jer se stabilnost regije ne temelji na lokalnoj suradnji pograničnih područja. Sudionici trećeg međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa u Beču Doprinos Miroslava Vuka Drugi dan znanstvenog skupa otvorila je u svome radu analizirala njegova fi- nas zavrjeđuju pozornost stručne javno- je doc. dr. sc. Katarina Koprek s Katolič- lološka i književna djela koja se odnose sti. “Poslije 2000. godine javlja se novija koga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u na Slovačku, kao i putopise i dojmove o generacija mađarskih istraživača, koji Zagrebu obradivši temu “Doprinos Mi- Irskoj. Mr. sc. Stjepan Blažetin s Filozof- su posljednjih desetak godina također roslava Vuka Croate (1930. - 2005.) gra- skog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu go- uspjeli napisati studije, pa čak i knjige dišćanskohrvatskoj glazbenoj kulturi” u vorio je o pjesništvu Tomislava Žigma- o hrvatsko-mađarskim povijesnim ve- kojem je izložila povijesni pregled razvo- nova u svome radu “K’o ularom vezan”, zama, vrijedne pozornosti”, podsjetio je ja gradišćanskohrvatske crkvene popi- u kojem je Tomislava Žigmanova pred- dr. Šokčević. jevke (jačke) od povijesnoga egzodusa stavio kao suvremenoga bunjevačko- I posljednji sudionik skupa dr. Ro- Hrvata tijekom 16. i 17. stoljeća u kraje- hrvatskog pjesnika, filozofa, esejista i bert Hajszan s Panonskog instituta u Pin- ve zapadne Ugarske, Donje Austrije, Slo- prozaika iz Subotice, koji je svoju prvu kovcu/Güttenbachu, u Austriji, održao vačke i južne Moravske, a u dijelu toga pjesničku zbirku objavio 1998. godine, je predavanje na temu “Hrvati u dodiru područja oni još i danas žive. kao tridesetjednogodišnjak. “Temeljna s Hijancima na panonskom prostoru u Doc. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih poruka cjelokupne književne, a usudio 16. stoljeću”, podsjetivši da su Hrvati u studija Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za bih se reći i javne društvene djelatnosti 16. stoljeću naseljeni u zapadnoj Mađar- kroatologiju, svoje predavanje održala je Tomislava Žigmanova, je pronaći put iz skoj, te su došli u dodir s Mađarima, Ni- na temu “Odnos Josipa Andrića prema tradicijskog prema modernome. Naime, jemcima, Romima, Slovacima, Česima i s Slovacima i Ircima”, ustvrdivši kako je ključno je pitanje kojem se lirski prota- takozvanim Hijancima (od njemačkoga istaknuti hrvatski katolički intelektualac gonist Žigmanov neprestano vraća kako Kianzen na jugu Gradišća, a Heanzen na Josip Andrić primjer kulturnog i znan- premostiti jaz između tradicije i suvre- sjeveru). Kad je riječ o jezičnim interfe- stvenog djelatnika, s golemim opusom menosti, a da se ne negiraju, ne iznevje- rencijama između hijanciškog dijalekta i radova različitoga tipa, čija djela hrvat- re korijeni, kako sačuvati tradicionalne ostalih jezika naroda i narodnosnih gru- skoj javnosti nisu dovoljno poznata te vrijednosti u suvremenom svijetu”, za- pacija na panonskom prostoru, možemo pitao se Blažetin i ustvrdio kako jasnog reći da se dogodilo uzajamno obogaćiva- odgovora nema, odgovor je samo traga- nje leksika, pri čemu treba istaknuti da nje, sam tekst, samo pjesništvo. je utjecaj hijanciškog i njemačkog jezika na mađarski, hrvatski i romski veći Hrvatsko-mađarske nego obrnuto”, zaključio je dr. Hajszan. povijesne veze Treći međunarodni interdisciplinarni Doc. dr. sc. Dinko Šokčević s Filozofskog znanstveni skup u Beču završio je zajed- fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Odsjeka ničkim posjetom rodnoj kući glazbeni- za kroatistiku, govorio je na temu “Hr- ka Franza Lista u mjestu Rajnofu (njem. vatska povijest u najnovijoj mađarskoj Raiding) te Frakanavu, rodnome mje- historiografiji”, ustvrdivši kako su neki stu preporoditelja gradišćanskih Hrvata mađarski povjesničari i u razdoblju so- Mate Meršića Miloradića te književnika cijalizma, barem u “liberalnoj” fazi dikta- Augustina Blazovića, Joška Weidingera i ture, od početka 1960-ih godina stvorili Antona Leoploda. Pred kipom Mate Mer- radove o hrvatskoj povijesti i hrvatsko- šića Miloradića održan je i mali seminar mađarskim povijesnim vezama koji i da- o gradišćansko-hrvatskoj literaturi. n

Dr. Robert Hajszan, dr. Dinko ENG The third annual Croatica Austro-Hungarica international interdisciplinary meeting was Šokčević i dr. Sanja Vulić held at the Croatian History Institute of Vienna from September 8th through 10th. 47 MATICA listopad/october 2011. SAD: 80. godina Hrvatskog dana u Kennywood parku kraj Pittsburgha Velika hrvatska pučka fešta proslavila vrijednu obljetnicu

Predsjednik HBZ-a Luketich, osim kratkog osvrta na prošlost, pozvao je nazočne na još bolju suradnju u čuvanju i njegovanju hrvatskoga kulturnog blaga u redovima Zajednice i diljem američkog kontinenta

Mladi tamburaši zadivili su prisutne sa svojom svirkom i pjevanjem

Pogled na paviljon prije početka programa u Kennywood Parku

Napisao i snimio: Franjo Bertović skup s osobitom pažnjom i sadržajnim sjednik Luketich, osim kratkog osvrta na programom. Mnogi tamburaški i fol- prošlost, pozvao je nazočne na još bolju aleke 1931. godine ute- klorni zborovi nastupili su ovdje, kao suradnju u čuvanju i njegovanju hrvat- meljen je Hrvatski dan i gosti iz Kanade i Republike Hrvatske. skoga kulturnog blaga u redovima Za- u velikome zabavnom jednice i diljem američkog kontinenta. Kennywood parku u Program za oko i dušu predgrađu Pittsburgha. Organizatori ovogodišnjeg slavlja prire- Nezaboravno slavlje HBZ-a Prvi potomci Hrvata u ovome gradu i dili su divno iznenađenje. Osim raznih Pri svečanom otvorenju i zatvaranju pro- Dokolici, predvođeni i pod okriljem Hrvat- kulturno-umjetničkih društava koji su grama riječi blagoslova uputio je vlč. ske bratske zajednice u Americi i uredni- gotovo cijelog dana svirali i pjevali naše Andrew Fisher iz crkve sv. Margarete ka “Zajedničara” M. J. Horvatha, odluči- divne hrvatske melodije, u glavnome pa- Mary u Moonu, PA, citirajući riječi pape li su da prvog vikenda u mjesecu rujnu viljonu priređen je svečani program i vr- Benedikta XVI. izrečene prigodom ne- ‘okupiraju’ ovo velebno zabavište za dje- hunac proslave 80. godišnjice. Na sveča- davnog posjeta Hrvatskoj. Također je s cu i odrasle te javnosti predstave kulturno uređenoj pozornici, nakon izvođenja ponosom naglasio da je hrvatskog po- ne tekovine i pučke običaje svoga hrvat- državnih himni, nastupili su zborovi te drijetla po majci Milčić. Program je od- skog roda. Već na samom početku dobra su djeca i mladež zajedno izveli nekoli- lično vodio Michael Ricci, a slavlje je na- tamburaška glazba, hrvatska kola u ra- ko tamburaških melodija s TamFESTA stavljeno prema tradiciji sljedećeg dana znolikim i lijepim narodnim nošnjama održanog u srpnju u poznatome zaba- u Rankinu u hrvatskoj crkvi sv. Marije te hrvatska kuhinja mamili su Hrvate i vištu Walt Disney Worldu u Orlandu, na kada je misu predvodio biskup William strance u park. To je ulijevalo dodatnu Floridi. Djeca su pod ravnanjem muzič- John Waltersheid iz Pittsburgha, te u Hr- snagu, inspiraciju i poticaj koji još i da- kog direktora Daniela Shebeticha izve- vatskome domu u istoimenome mjestu. nas vladaju među potomcima utemelji- la savršen program, pogodan za oko i za Ovim divnim i nezaboravnim slav- telja HBZ-a. U isto vrijeme u Kanadi i dušu. U nastavku programa nastupili su ljem obilježena je i 117. obljetnica Hrvat- Americi se proslavlja Dan rada tako da “Trubaduri” iz Pittsburgha koji su svo- ske bratske zajednice u Americi. Proslavi dulji vikend omogućuje dolazak ljubi- jim melodijama zabavne glazbe uveličali je nazočila gotovo cijela Glavna uprava telja hrvatske kulturne baštine iz raznih slavlje te pokazali otkud dolazi tako veli- Zajednice i mnogi članovi te prijatelji mjesta i gradova ovih velikih sjevernoa- ka i dugogodišnja popularnost ovog sa- koji su ponosni na obilježavanje ovih meričkih država. Tako masovan skup i stava. Prisutnima se obratio glavni velikih rođendana. n prostran park doista omogućuje prosla- predsjednik Hrvatske bratske zajednice vu i prikaz naše lijepe i bogate kultur- u Americi Bernard M. Lukeitch i u svo- ENG The Croatian Fraternal Union of Ameri- ca celebrated its 80th anniversary at the Cro- ne baštine. Združeni engleski odsjeci iz me govoru uputio čestitke organizato- atian Day festival held at Pittsburgh’s Kenny- Pittsburgha i okolice već 80. godinu za- rima, kulturno-umjetničkim društvima, wood Park, a favourite event among American redom pripremaju ovaj veliki kulturni roditeljima te svima okupljenima. Pred- Croatians. 48 MATICA listopad/october 2011. Jozo Tolić, povratnik iz Švicarke i uspješan poduzetnik Od Dervente, preko Luzerna do Zagreba

Jozo kaže da u svojim domovima za umirovljenike nastoji pružiti razinu usluga kakvu imaju domovi u Švicarskoj. Tvrdi da je svoje znanje o tome prenio u Hrvatsku kopiravši švicarski način rada

Napisao: Hrvoje Salopek Jozo Tolić u Matici a su uspješni poduzetnici, koji su svoj uspjeh izgra- dili isključivo na pošte- nju, marljivosti i odrica- nju, u pravilu samozatajni i nenametljivi, za razliku od onih dru- Dgih koji su prava suprotnost, zapravo je pravilo. To pravilo potvrđuje i Jozo Tolić, čovjek kojeg smo pukim slučajem upoznali i u neformalnom razgovoru ubrzo počeli otkrivati da je riječ o iznimnom poduzetniku, sa svim pozitivnim karak- teristikama koje smo naveli. Budući da je uz to riječ o povratniku s vrlo zani- mljivom životnom pričom, zamolili smo gospodina Tolića za razgovor. Jozo je rođen 1965. u Derventi, a odrastao je u domu svojih roditelja po- ljoprivrednika u selu Modranu kraj Der- vente, zajedno s dvije sestre i bratom. U Derventi se školovao za medicinskog tehničara, a svoj prvi posao našao je u Zagrebu, u KBC-u Rebro. No, Jozo je za mladog Posavljaka koji je htio u ‘ve- ćinskim domovima na području grada htio što prije na Zapad, onamo gdje je liki svijet’. Kaže, kad je procijenio da je Luzerna. Riječ je o četirima objektima s zarada kudikamo bolja. “U Švicarskoj je dovoljno naučio kako bi se mogao spo- ukupno 240 štićenika. Kakva strelovita sredinom 80-ih vladala velika potražnja razumijevati, otputovao je treći put u karijera mladoga medicinskog tehničara! za medicinskim osobljem. Naivno, bez Švicarsku – i eto, treća sreća. Preko agen- No, to nije sve. Uz naporan posao u ikakvih priprema, i bez znanja njemač- cije za zapošljavanje stranih radnika do- domovima i paralelan studij, Jozo radi kog, otputovao sam u Švicarsku. Bilo je bio je svoj prvi posao u jednom domu usput i kao akviziter jedne osiguravaju- to krajem ‘85. i naravno, ništa od svega za starije i nemoćne u Luzernu. Momak će kuće. “Prodavao sam, uz osiguranja, – bio sam odbijen zbog neznanja jezika. je iznimno marljiv i sposoban, brzo uči i posuđe, pokrivače, kućne uređaje… Nakon drugog puta, kad sam ponovno njemački – kako onaj književni tako i prihvaćao sam razna dodatna zaposle- bio odbijen, shvatio sam konačno da dok švicarsku varijantu, koju Nijemci goto- nja. Moram priznati, puno sam radio, ne naučim osnove jezika, nemam šan- vo ne razumiju. Mladom došljaku po- ali i zaradio.” se za zaposlenje u Švicarskoj, a što sam stupno se otvara put za napredovanje u Tada je upoznao i svoju buduću su- silno želio. Kupio sam hrvatsko-njemač- poslu. “Voditelj Odjela u domu postao prugu, medicinsku sestru Silviju iz Za- ki rječnik i počeo učiti”, priča nam sim- sam ‘88. Zatim me uprava šalje na do- greba. “Moja žena je Trešnjevčanka. Ra- patični Jozo. datno obrazovanje. Uz rad sam završio dila je u bolnici u Luzernu. Vjenčali smo studij za menadžera u medicini. Godi- se 1990.” Uskoro počinje rat u domovi- Treća sreća ne ‘91. postajem upravitelj cijelog Doma ni. Žestoko je zahvaćen Jozin zavičaj oko O učenju jezika iz rječnika lingvisti bi koji se skrbi za 83 štićenika.” Dvije go- Dervente. On nastoji svu rodbinu, koja uglas rekli – nemoguća misija. No, ne i dine kasnije Jozo je upravitelj svim op- je izbjegla iz ratom zahvaćenog Modra- 49 MATICA listopad/october 2011. Dom za starije i nemoćne osobe među pionirima koji su otvorili privat- ‘Tolić’ u Ježdovcu ni dom za starije u Hrvatskoj. Stoga je trebalo stalno probijati led. No, unatoč svemu trud se isplatio. Svoj prvi dom s 50 ležajeva otvorili smo 2001. u zagre- bačkom naselju Ježdovcu. Tri godine kasnije u neposrednoj blizini otvorili smo novi dom, također s 50 ležajeva, a 2009. treći u Gornjoj Bistri sa 100 ležajeva.” Jozo kaže da u svojim domovima nastoji pružiti razinu usluga kakvu imaju domovi u Švicarskoj. Tvrdi da je svoje znanje o tome prenio u Hrvatsku kopi- ravši švicarski način rada. Stoga ne čudi da se Jozini domovi ubrajaju među najbolje u nas. Jedan njegovatelj dolazi na samo dva štićenika, dok je u većini na- ših domova odnos znatno nepovoljniji, na, smjestiti na sigurno. Dio ih dolazi mašnu ušteđevinu s kojom namjerava tj. jedan prema pet. No, u skladu s viso- k njemu u Švicarsku, a dio smještava u pokrenuti biznis u Hrvatskoj. “Govorio kom razinom kvalitete Jozini domovi ženin stan na Trešnjevci. Pomaže svoji- sam si – Zašto se mučiš u švicarskim do- spadaju među skuplje. Unatoč tome, poma najmilijima na sve moguće načine.” movima za starije kad možeš imati vla- tražnja je velika. “U Hrvatskoj još ni pri- stiti dom u Hrvatskoj? Uz to, uskoro je bližno nije zadovoljena potreba za do- ‘U tuđini uvijek si stranac’ najstariji sin trebao krenuti u školu. Znao movima. Žalosno je što većina ljudi koja Tih godina supružnike Tolić muči i jedan sam, ako nam djeca krenu u Švicarskoj bi željela ili trebala u dom, to si ne može osobni problem. Nikako da im se ostvari u školu, povratak će biti upitan.” Tolići priuštiti. U bogatijim zemljama kao što san o toliko željenoj djeci. “Prolazile su su se u Hrvatsku vratili 2000. u rujnu. je Švicarska država sufinancira troško- godine, a Silvija nije mogla zatrudnjeti, Došavši u Hrvatsku, Jozo želi što pri- ve i u privatnim domovima pa je smje- unatoč liječenju i operativnim zahvati- je ostvariti svoj san o vlastitom domu za štaj dostupan svima. Kako stvari stoje, ma. Kad smo mislili da je sve uzalud, te starije u Zagrebu. “Kad sam krenuo u re- mi ćemo na žalost još dugo čekati na se pripremali da usvojimo dijete, izne- alizaciju, doživio sam pravi šok. Na sva- takvu skrb države.” nada stiže dar od Boga – vijest da je Sil- kom koraku bezbroj prepreka oko do- vija trudna. Sreći nije bilo kraja.” Godi- zvola. Prava suprotnost od onoga kako Uloženo šest i pol milijuna ne 1995. rodio se sin Tin Andrej, ‘97. kći se posluje u Švicarskoj. Golem i neučin- eura Tea Tamara, te drugi sin Tom Alen koji kovit birokratski aparat i posvuda čeka- Uz svoje domove Tolići vode još jedan ve- je rođen 1999. nje u redovima. O podmićivanju da se liki posao, a to je Ustanova za kućnu nje- Jozo kaže da je u Švicarskoj, unatoč i ne govori. Uz to, mi smo zapravo bili gu kojom upravlja Silvija, a koja pokri- napornom i prekovremenom radu, lijepo živio. Družio se s Hrvatima u Luzer- Dom umirovljenika nu i u okolnim gradovima. Ponajviše se ‘Tolić’ u Bistri zabavlja igrajući mali nogomet i na tur- nirima kartanja bele. Tolići nedjeljom odlaze na mise u našu katoličku misiju u Luzernu, a ponekad u Bern ili Basel. Jozo kaže da mu je najzanimljivije bilo slušati mise fra Šimuna Šite Ćorića. Uz to, rado je posjećivao zavičajna druženja svojih Posavljaka, kojih u Švicarskoj ima puno. No, unatoč svemu Jozi strašno ne- dostaje domovina. “Znate, u tuđini je čovjek uvijek stranac. Nas u Švicarskoj smatraju u pravilu ljudima trećeg reda. Taj odnos proizlazi iz posljednjeg rata. Prosječan Švicarac tu ne pravi razliku između agresora i žrtve. Svi smo mi za njih ratoborni primitivci…” Krajem 90-ih Jozo sve ozbiljnije raz- mišlja o povratku. Posjeduje već poza- 50 MATICA listopad/october 2011. Obitelj Tolić na okupu prigodom rođenja sina Toma Alena u bolnici u Luzernu, 1999.

Vjenčanje u Derventi, župa Sv. Rok (Cer), 20. siječnja 1990. va cijeli istočni dio Zagreba i zagrebačke sobnosti prepoznali su mnogi u struci. klupskim prvenstvima dva puta progla- županije. Svi domovi i ustanove raspo- Stoga ne čudi da je odnedavno postav- šen najboljim igračem Europe!” lažu zdravstvenom njegom, fizikalnom ljen za ravnatelja novootvorenog Doma Jozine veze i poznanstva iz iseljeniš- terapijom, i s pet vozila hitne pomoći. za osobe treće životne dobi ‘Oaza’. Riječ tva i nogometa ogledaju se i među sta- Kad se sve zbroji, Tolići zapošljavaju je o domu visoke kategorije europskih narima njegovih domova. Tu su roditelji ukupno 140-ak osoba, a u Hrvatsku su standarda smještenom u Ključić Brdu mnogih Hrvata iz Švicarske, no i mnogi uložili ukupno šest i pol milijuna eura kraj Velike Gorice s kapacitetom od 160 ljudi koji su svoj radni vijek proveli u svi- (3,5 milijuna eura vlastitih sredstava i 3 ležajeva. Jozo smatra da je ‘Oaza’ upra- jetu. I ima mnoge štićenike iz nogomet- milijuna kreditnih). I to nisu bilo kakve vo idealno mjesto za naše iseljenike koji nih krugova. Naš sugovornik ističe da je sumnjive investicije, kakvih smo se u svoju treću životnu dob žele provesti u među njima i slavni Rudi Belin, legen- Hrvatskoj često nagledali, već čista ula- svojoj domovini. darni nogometaš zagrebačkog Dinama. ganja koja su na pustim ledinama stvo- Naš sugovornik je i veliki dobrotvor, Jozo nas mora napustiti. Poslovi zovu rila vrijedna i lijepa zdanja korisna ci- no tu opet pokazuje svoju skromnost jer sa svih strana. Radijus kretanja gotovo jeloj društvenoj zajednici. Ekonomski o svojim donacijama ne želi puno govo- svakog dana mu je zadan: Bistra – Jež- stručnjaci rekli bi da su to greenfield in- riti. Saznajemo da često pomaže u Bo- dovec – Ključić Brdo – Maksimirski sta- vesticije, za kojima se u nas toliko žudi. sanskoj Posavini. “Sagradili smo i ob- dion i obrnuto, u polukrug oko središta No, na tome Tolići ne misle stati. “Pla- novili ondje mnoge crkve, ali na žalost Zagreba. Naravno, najsretniji je kad se niramo još otvoriti dva doma, po jedan vjernika nema. U Modranu, primjerice, na večer cijela obitelj okupi u njihovu u Ježdovcu i jedan u Bistri.” koji je prije rata imao oko 3.550 stanov- stanu u Gajnicama. n Jozinu stručnost i upravljačke spo- nika danas živi samo 20-ak starijih ljudi. Još uvijek je većina kuća porušena. Ža- losna je to slika.”

Sinovi – perspektivni nogometaši Zabrinuto Jozino lice razvedrilo se kad smo ga upitali za njegovu djecu – kako su se snašla u Zagrebu? “Oni su pravi Zagrepčani. To i ne čudi jer kad smo se vratili najstariji Tin Andrej imao je samo pet godina. Svi su odlični učenici, vrlo marljivi i dobri.” No, budući da je Jozo veliki zaljubljenik u nogomet, iznimno je ponosan na svoje sinove koji igraju u mladim naraštajima Dinama. “Talenti- rani su igrači. Posebno je zapažen mla- S ocem Martinom đi sin Tom Alen, koji je na europskim

ENG We feature the life story of successful entrepreneur Jozo Tolić, a medical technician who left Jozo Tolić kao voditelj odjela u Općinskom doma u Luzernu 1989. his native Bosanska posavina region in Bosnia-Herzegovina to live in Switzerland. He has invest- ed the money he earned there into three homes for the elderly he owns in the wider Zagreb area. 51 MATICA listopad/october 2011. Matičin Vremeplov

60 godina Matice Pronašli smo u Matici za mjesec listopad godine…

Priprema: Hrvoje Salopek

“Koliko li je godina prošlo otkako nisam vidio ovu zemlju? Kakva je? Hoće li me dočekati raširenih ruku, kao svoje dijete, ili ću u njoj biti stranac? Tako su se pitali mnogi zajedničari dok su letjeli avionom prema Zagrebu. A mi smo dolje čekali uzbuđeni i nestrpljivi. Ugledat ćemo ‘56 našu braću po krvi, stisnut ćemo desnice onima koji nakon tolikih decenija izbivanja ne vole ovu zemlju ništa manje od nas, koji smo u njoj stalno”, tako piše Matica o dolasku veće skupine članova HBZ-a iz Amerike.

U doba kad su se u nas još zaobilazile vjerske teme, Međugorje postaje svjetski fenomen koji ni mediji više nisu mogli prešućivati. Tako je i Matica posvetila dvije stranice ukazanju Gospe i sve masovnijem dolasku hodočasnika u to U svom dodatku na engleskom jeziku malo hercegovačko mjesto. “Otkako je prije (Supplement in English) koji je tada izlazio ‘86 pet godina objavljena senzacionalna vijest da Matica cijelu stranicu posvećuje velikom se u Hercegovini, u siromašnome Međugorju, uspjehu hrvatskog boksača Ivana Prebega. Taj pojavila Gospa na obližnjem brdu, rijeka velikan hrvatskog boksa osvojio je tada titulu hodočasnika u taj kraj još se ni do danas nije profesionalnog prvaka Europe u poluteškoj zaustavila”, piše tadašnji urednik Matice Ivo ‘69 kategoriji u borbi s Velšaninom A. Avothom. Smoljan, ne sluteći da će četvrt stoljeća kasnije Prebeg, koji je rođen 1933. u Josipdolu kraj Međugorje biti svjetsko hodočasničko središte, a Ogulina, a umro 1995. u Zagrebu, imao je 52 uz to sve drugo osim siromašno. profesionalna meča - 41 pobjedu, 1 neriješen i 10 poraza.

52 MATICA listopad/october 2011. O knjizi Marie C. Zibilich: Sudbonosno putovanje - Destiny’s Journey Saga Amerikanke bokeljskih korijena

Zapisi u Sudbonosnom putovanju dio su autoričina duhovnoga obiteljskog naslijeđa koje je, s promjenjivom srećom, bilo proživljavano u migrantskim prilikama Bokelja prema Americi krajem 19. stoljeća i u prvim desetljećima 20. stoljeća

Autorica sage Marie Carmelite Zibilich rođena je 15. studenog 1941. u New Or- leansu u Louisiani u doseljeničkoj obitelji. Njezini su roditelji Matthew (Mato) Zi- bilich (Cibilić) iz Dube s Pelješca (1898. – 1968.) i majka Anna Erzegovich (Ana Ercegović) iz Đurića smještenih u Boki kotorskoj u Crnoj Gori (1910. – 1998.). Spi- sateljica ovoga prvijenca Marie C. Zibilich udala se za Nizozemca Raymonda Joh- na van Marrienboera (1942. - 2007.), u čijem je braku rođeno troje djece i to kće- ri Patrice Marie (1965.) i Charisse Marie (1968. - 1968.), te sin Raymond John von Marrienboer Jr. (1969.). Spisateljica Zibilich trenutno je u mirovini i živi u Baton Rougeu, u Louisiani, te uživa u društvu svoje unučadi Matthewa (1987.), Samant- he (1991.), Andrea (2002.) i Ave (2005.) kojima je posvetila ovu dojmljivu knjigu. - Moju su obitelj s migrantskom pozadinom u stvarnome životu činili radišni otac, brižna majka, djed Eugen (1880. – 1953.) zvani dida Đenko i sestra koja je uvijek bila izvor ljubavi u raznim životnim izazovima, koja se zaredila i danas služi kao časna sestra. Inspiraciju za knjigu dobila sam slušajući učestalo pripovijedanje svoje majke Anne o mojoj plemenitoj i hrabroj američkoj baki Theresi (1886. - 1936.), a koja je umrla prije moga rođenja. Bakina životna drama oduvijek mi je davala snage da izdržim vlastite kušnje. Mladost sam provodila u veselju, pjeva- jući i plešući, dok je moja sestra svirala klavir. Naš djed zvani Đenko običavao je često zasvirati harmoniku pa bi svi ukućani zajedno pjevali hrvatske pjesme. U našoj su se obitelji doista govorila dva jezika i voljele dvije kulture, američka i bokeljska - izjavila je spisateljica Marie Carmelite Zibilich, zahvalivši nakladniku Hrvatskome građanskom društvu Crne Gore - Kotor što je prepoznalo ljepote ži- Autorica Marie C. Zibilich vota ljudi s dvije domovine.

Napisala: Vesna Kukavica isiani (opća nesigurnost uoči i nakon Prvoga svjetskog rata, izmjene uselje- rvatsko građansko druš- ničkih kvota zbog Velike depresije, po- tvo Crne Gore – Kotor vremeni odlasci i neplanirani ostanci u ovih je dana objavi- Americi) utjecali su na to da ovaj opis lo knjigu američke Bo- ukupnih životnih sudbina u tri naraštaja keljke iz američke save- hrvatskih i američkih Ercegovića/Erze- zne države Louisiane, Marie Carmelite govicha zadugo ne bude prihvaćen kao HZibilich, na hrvatskome i engleskome prirodna i sama po sebi razumljiva kul- jeziku pod naslovom Sudbonosno puto- turološka činjenica ljudi s dvije voljene vanje/Destiny’s Journey. domovine. Riječ je o obitelji u kojoj dvo- Zapisi u Sudbonosnom putovanju dio jezičnost postaje prirodna i čija se pro- su autoričina duhovnoga obiteljskog na- storna udaljenost od rodnoga kraja pa i slijeđa koje je, s promjenjivom srećom, jezika pretvara u san, i drugu stvarnost. bilo proživljavano u migrantskim prilikama Bokelja prema Americi krajem 19. Težaci, ribari i pomorci stoljeća i u prvim desetljećima 20. stolje- Izmještenost iz zavičaja, vrleti Grebena ća - često i bez atribucije imena naroda iznad Đurića s kojega puca pogled na kojem pripada. magični zaljev Boke kotorske i poznate Promjenjive društveno-političke Naslovnica knjige francuske četvrti New Orleansa iz koje su okolnosti u istočnoj Dalmaciji i u Lu- sa slikom Therese Erzegovich naši raseljeni težaci, ribari i pomorci od- 53 MATICA listopad/october 2011. djeda Đenka i baku Theresu, Amerikan- ku - jedina veza visokoobrazovane unuke s posljednjim počivalištima predaka na mjesnim grobljima Boke i prošlosto- ljetnim uglednim imanjem braće Erce- govića, čiji je stoljetni posjed na Grebe- nu razoren u potresu 1979., dok im se dio obitelji znatno ranije odselio u Sje- dinjene Američke Države, u kojima i danas žive njihovi mnogobrojni potomci.

U tekst treba uroniti srcem Prevoditelj Saša Drach i lektori (za hrvatski jezik Sandra Ćudina, za engleski Neven Ferenčić) trudili su se da izvornom tekstu ne oskvrnu migrantsku pozadinu, koju nerijetko prati nesvjes- na jezična nedosljednost Obitelj Ercegović ispred njihove kuće na Grebenu 1911. Na desnoj strani: druga gospođa u prvome redu s dvoje djece je Tereza, a Đenko stoji iza treći kako domicilne sredine u redu. Đenkova majka, Cinta, sjedi u sredini za stolom tako i zemlje podrijetla. Ta se nedosljednost u lazili na američka tržišta rada u vrijeme dnevničkoga prvijen- ovoj knjizi odrazila na rane industrijalizacije Amerike, odredit ca vidljivih u stereo- pisanje vlastitih imena, će jednu dirljivu ljubavnu priču Đenka/ tipnim rečenicama, kako onih rođenih Bo- Eugena i Therese/Tereze, rođenog Boke- označava prekretni- kelja tako i onih rođenih lja i Amerikanke dalmatinskih korijena. cu u afirmaciji vlasti- Amerikanaca. Stoga re- Živjelo je to duhovno obiteljsko na- te obiteljske i narodne cenzenti ovoga dvojezič- slijeđe u najvećoj mjeri zahvaljujući svo- tradicije iz pera jedne nog izdanja i urednik knji- jim prenositeljicama, majkama i bakama, iseljenice trećega nara- ga Dario Musić preporučuju u okrilju jedne razdvojene obitelji, čiji štaja. Konačno, autorica da čitatelji u tekst urone srcem ju je duh solidarnosti održao na okupu napominje da je tekst pisan jer će tako najbolje razumjeti pu- sve do danas. samo za uže obiteljske prilike i Anna kao tove i stranputice Sudbonosnog 20-godišnjakinja Objavljivanje Sudbonosnoga puto- takvim ga treba prihvatiti! Au- nakon dolaska u putovanja autorice Carmelite Zi- vanja, koliko god tekst imao značajki toričina je neizmjerna ljubav za Ameriku bilich, unuke Bokelja Đenka i

Današnji ostaci kuće Ercegovića na Grebenu Johnnyjev restoran u North Rampart ulici

54 MATICA listopad/october 2011. Obitelj Erzegovich i Zibilich u New Orleansu njegove odane Therese iz New Orleansa. 1945.: Đenko (65), Mato (47), Carmelite (4), Anna (35), mala Anna (8), Eugenia (32) i George (38) Uz čestitke autorici Marie C. Zibi- lich za hrabro napisanu obiteljsku sagu u osamnaest kronološki poredanih po- glavlja, koja se protežu na gotovo dvije stotine stranica, posebno treba pohvali- ti urednika Darija Musića koji je knjigu vrlo lijepo oblikovao i opremio bilješka- ma, bibliografskim podacima, kartama i shemom raseljenoga obiteljskog stabla te dokumentarnim fotografijama koje će čitatelju pomoći u recepciji konteksta u kojemu žive naše opisane obitelji u di- jaspori u sinkronijskoj i dijakronijskoj ravni. Tako nas u priču uvodi prošlo- stoljetna fotografija Canal Streeta, jedne od središnjih ulica u New Orleansu, dok je uz stražnju koricu priložen zemljovid Boke kotorske iz 1912. kako bi američka čitalačka publika jednostavnije stvorila predodžbu o sredozemnim geografskim širinama odnosno Đurićima u kojima je glavna junakinja knjige živjela goto- Hrvati u Louisiani vo 20 godina. n U Louisiani je naseljeno oko pet tisuća Hrvata i građana hrvatskoga podrijetla. Ri- ječ je pretežno o trećem i četvrtom iseljeničkom naraštaju, čiji su se preci doselili iz primorske Hrvatske, uglavnom s područja Pelješca te susjedne Boke kotorske (Crna Gora), ali i iz drugih krajeva uz Jadransko more. New Orleans primio je po- četkom 19. stoljeća prve useljenike iz Hrvatske. Bili su to mornari s dubrovačkih brodova nakon Napoleonovih ratova. U drugom valu useljavanja stigli su ribari s peljeških i ostalih jadranskih žala, pa su se nastavili baviti ribarstvom u delti Mississippija gdje su, kao i u svome rodnom zavičaju, počeli uzgajati kamenice. Tako su niknule farme za uzgoj kamenica, a danas ribari hrvatskih korijena drže čak 75 posto tamošnje proizvodnje kamenica. Vrijedne ruke našijenaca desetlje- ćima su stvarale u dalekoj Americi blagostanje svojih obiteljskih gospodarstava koje je prije nekoliko godina poharao uragan Katrina. Mnogima je imovina potpuno uništena, ali vrijedne ruke naših ljudi stvaraju ispočetka. Ne slučajno, spisateljica Marie Carmelite Zibilich smješta radnju svoje knjige u najpoznatiji stari kolonijalni dio New Orleansa zvan Francuska četvrt. Ondje su smještene autentične kolonijalne građevine. U Francuskoj četvrti je katedrala sv. Louisa. Najpoznatija ulica Francuske četvrti je Bourbon Street s mnogobrojnim ugostiteljskim objektima, od kojih su neki u vlasništvu hrvatskih iseljenika.

Mladenci Mato i Anna Zibilich 1936.

ENG The Kotor-based Croatian Civic Socie- ty of Montenegro recently released the bilin- gual Croatian/English Sudbonosno putovanje / Destiny’s Journey, a book by Marie Carmelite Trg ispred crkve Sv. Nikole u Perastu 1915 Zibilich, a Louisiana American with roots in the Bokelj region. 55 MATICA listopad/october 2011. LEGENDE O RODIJAKU ĆIPI – PRIČE IZ KNJIGE PETRA MILOŠA O ŽIVOTU DUVANJSKOG GASTARBAJTERA

Propovijed i mjesec dana nakon uhi- ko, fra Tadija! Ti si neki dan na pretre- i još žešće napada vlast koja je ucijeni- ćenja Glavičana, bijahu su uživao u ponižavanju udbaša svojim la njegove župljane do poniženja. Još uhićena i dvojica fratara: otrovnim jezikom. kada je uslijedilo hapšenje u njegovoj gvardijan samostana fra - Ja se borim za svoj narod i tu se ne župi, fra Tadija je odlučio s oltara otvo- Filip, koji je svojedobno žalim, kazao bi fra Tadija. I imam po- reno progovoriti. bio župnik u Runjavoj Glavici, te mladi dršku od svoga naroda. Naš Gospodin - Dragi katolički i hrvatski puče, po- Nglavički župnik fra Tadija. Stari je fra Fi- Isus je spasio svojom žrtvom cijeli svi- čeo je propovijed fra Tadija na misi za lip već imao iza sebe 16 godina zatvor- jet, a ja bih bio spreman, Bože mi opro- Veliku Gospu kojoj je bilo nazočno više skog staža, od dolaska komunističkih sti na grijehu, pogoditi se za manje, da tisuća ljudi. vlasti, pa njegovo uhićenje nije niko- budem razapet na križ samo da spasim Danas, za blagdan Velike Gospe, za- ga posebno iznenadilo. Tim prije što je ovaj nesretni hrvatski narod, u šali je štitnice naše župe, kada su ovamo stigli svojim člancima u crkvenim novinama dodao fra Tadija. svi župljani, kako oni što su odselili u redovito komentirao aktualna zbivanja - Eto vidiš, eto vidiš. Imaš podršku Zagreb, Sarajevo, Đakovo, Split, Makar- na području Hercegovačke provincije, od naroda? I svi te sokole kad im blago- sku ... , tako i oni što su zaposleni u Nje- a u kojima su se pronalazili i prepozna- slivaš kuće? Znam, znam. O Božiću - sto mačkoj, Austriji, pa i dalekoj Australiji, vali neki ljudi iz vlasti pa je Udba često kosaca. Pa se na ljeto začudiš što nema ne vidim neke svoje župljane koji su za privodila fra Filipa na tzv. informativne ni jednog od njih na livadi. E, treba lju- ovaj dan uvijek bili ovdje. Ne vidim ni razgovore. Vičan takvim saslušanjima de naučiti da budu kosci, da i sami nose malog Grgu Ćipina koji je ovdje proveo i pretresima samostana, sam se odazi- svoj križ i da daju svoju žrtvu. Ništa od svih svojih osamnaest godina, osim tri vao na pozive i primao iznenadne upa- naroda ako ti budeš toliko velik, a oni dana koliko je proveo na državnom nade udbaša u samostan bez uzbuđenja i ostanu patuljci. Što poslije tebe? Ova tjecanju iz matematike i gdje je bio jedan mržnje, odgovarajući iskreno na sva pi- vlast nije toliko nejaka da je sruše tvoje od najboljih. Premda nisu iz ove župe, tanja osim u slučajevima gdje bi njegov žestoke propovijedi, ali neće ni dovijeka. znam da bi s Grgom, da nisu tamo gdje odgovor mogao naškoditi nekom dru- Ovakvi su razgovori još više sokolili im nije mjesto, bili i njegovi prijatelji koji gom. Tu bi zašutio i nikakva ga sila ne bi fra Tadiju, podsticali ga da još više radi sada broje dane u zatvoru. natjerala na odgovor. Umjesto toga po- Zašto oni nisu s nama? Zato što kušao bi mudrim i blagim savje- su u zatvoru! A zašto su u zatvo- tima podsjetiti te moćnike da se ru?, E, to nitko ne zna. Čak ni oni ne razmeću svojom moći, jer će što su ih optužili i odveli. Kažu da lakše podnijeti dane kada osta- su ti naši mladići imali namjeru nu bez nje. rušiti spomenike narodnih heroja. S druge pak strane, fra Tadija Braćo i sestre, tko, osim Boga, kao da se žurio dostići karizmu znade ičije namjere? svoga starijeg brata i gvardijana, Tko znade vaše namjere? Zar pa se kao mladi fratar latio razli- sada ne bismo mogli na isti način čitih poslova, od skupljanja stari- optužiti one što su uhitili Grgicu na za etnografski muzej i izgrad- i njegove prijatelje? Zar ne bismo nje zvonika za glavičku crkvu, do mogli kazati da su imali namjere pisanja pjesama i novinskih čla- srušiti politički sustav? A kad smo naka, a posebice su bile zapažene kod namjera, zar svi naši ljudi koji fra Tadijine propovijedi. Nije on, su otišli trbuhom za kruhom nisu poput fra Filipa, govorio u pris- imali namjeru ostati ovdje, rađati podobama i metaforama, već je i odgajati svoju djecu? Po neki- neuvijeno i vatreno, nerijetko s ma, trebalo bi ih osuditi za takve velikom dozom cinizma, čemu su namjere. Jer, oni su predodređe- skloni mladi, učeni i pametni lju- ni odseliti. Kao i naša braća oko di, puštao misli da slobodno teku Buškog jezera koji su potopljeni, kroz riječi i rečenice. Koliko ga god potopljeno im je polje od kojeg fra Filip volio, toliko je strahovao su živjeli, pa sada moraju seliti. da će završiti u zatvoru. Oni žele u gradu graditi kuće. - Vi mladi fratri ste baš ko mla- Ali im se kaže da nema placeva. di udbaši, znao je u šali kazati fra Zamislite, ovoliko polje, a nema Filip. Planete kao talaš. I mislite da placeva!? s vama svijet počinje. Polako, pola- I otišli su vani. I zaradili nov- Seoba i zatvor ce. I poslali ih ovamo. Po mojoj računi- ve su novine ondašnje Jugosla- že padale Perine i Antišine prodike kako ci u našu su općinu poslali 15 milijar- vije obavijestile javnost o epilo- ne smiju raditi da ostanu zdravi, a od- di maraka. Novac kojim bi država bila gu glavičkog slučaja. Ukratko, mah potom prijekori što su tako rumeni zadovoljna. A gdje je taj novac. Eno ga Grga Mali, kao i njegovi vršnjaci dok su na njima bili vidljivi tragovi teška u Beogradu i Sarajevu. U našoj općini i “suradnici” dobili su po četiri rada. Starci bi tada pognuli glave stideći živi 15 tisuća njemačkih osiguranika, godine robije. Guto je prošao samo nao- se što su živi, ali bi ubrzo nakon Perina naši liječnici, dakle, liječe njemačke Sko bolje - samo su mu oduzeli putovnicu i Antišina odlaska živnuli i veselili se ži- osiguranike, ali nema toga novca ko- kao i Zelčini kojeg ta činjenica nije pogo- votu kao djeca. jeg Njemačka šalje. Tim se novcima dila, već naprotiv iskupila od sumnji da Nakon glavičkog slučaja Ana i Kata su netko drugi liječi. Zašto ni jedna hr- je mogući doušnik Udbe. Zapravo, svi su imale još jedan razlog da nagovore mu- vatska općina nema zaobilaznu ce- Glavičani bolovali od iste bolesti koja bi ževe na kompletnu selidbu. Istina, imali stu oko grada? Zašto se mi još uvijek se mogla nazvati njihovim istočnim gri- su ponajbolje kuće u selu, ali, neće nitko služimo austrijskom cestom? Netko jehom, a to je strah da ih netko ne pro- kuće pojesti, govorile su muževima. Još u šali kaže da bi cestarinu trebali pla- zove suradnicima Udbe ili doušnicima. I kad su upravo tih dana saznale da Nijem- ćati u Beču. Zato što netko drugi uzi- već bi s punoljetnošću počeli dokazivati ci ne dopuštaju useljenje i boravak djeci ma naš novac. da to nisu. Zbog toga možemo razumjeti iznad šesnaest godina, a obje su imale si- Tražili su neki ljudi iz naše općine Zelčinovu radost zbog kazne. No, Gutina nove koji su bili blizu šesnaeste, prosto su da se ovdje podigne radio postaja. Ali je pozicija bila drukčija. Navikao na ve- atakirale na muževe da svi krenu prijeko. nisu mogli dobiti odobrenje. A onda liku zaradu u Njemačkoj, njemu je odu- - Šta ako okasnimo godinu dana, pa se nešto mislim, što će našem mjestu zimanje putovnice bila najstrašnija mo- Mati ne mognemo srediti papire u Nje- radio postaja, kada se naš šapat čuje guća kazna. On je smatrao čak i Rodijaka mačkoj, siktala je Ana na Peru. I šta će s kraja na kraj svijeta. Naš čovjek ša- Ćipu manjim gubitnikom u toj aferi. Jer, dite bez papira? Od čega će tutekar živit? pne u Njemačkoj, a ovamo odzvoni, ako mu je sina otjeralo u zatvor, računao Oćeš li ga pustit da ostane nesritno čitava tako da se zabilježi svaka njegova rije Guto, barem su mu ostali papiri i pu- života? Pa sebe proklinjat?! A?! ječ. Je li to razlog što Hrvati ne mogu tovnica. Mogao je hraniti ostalu obitelj. Nakon ovako žestokih riječi i jasnih ar- dobiti radio? Jesmo li mi narod koji Što se ostalih Glavičana tiče, moglo bi gumenata, Peri, a slično je bilo i s Antišom, šapće, narod koji ne smije glasno ka- se kazati da su Pere i Antiša dobro proš- nije ostalo ništa drugo već pristati na že- zati što misli, narod kojemu se svaki li, jer su im vraćene putovnice, a Boškan nin prijedlog. Dakle, seliti se u Njemačku. šapat čuje, a onda provodi, tako da ša- ionako nije imao namjeru putovati. No, Problem su bili starci. Antiša je bio pat odjekuje. Upravo sam zbog toga glavički je slučaj ubrzao realizaciju jedne svjestan da je njemu pripala briga o ma- danas odlučio tako glasno govoriti. Perine i Antišine ideje. Bolje bi bilo kazati teri, kao što je Peri pripala skrb o djedu Da me se može čuti iz zadnjih redo- da je to bila ideja njihovih žena, jer su one, Kleci i babi Mandi. Kamo s njima, pitali va. Oni će ionako sve znati, imati sve nakon što se Ivka udala, skrojile plan da su se Pere, Antiša, Ana i Kata. snimljeno. Zato i njih pozdravljam, i krenu s djecom u Njemačku. Njih je Ivkina Anđa je Ćipina znala odgovor na to njima želim dobro, želim im da budu udaja toliko pogodila, da su bile spremne pitanje. Znala je, kao što su i njezine je- slobodni i da se ne bave poslom koji i na veće teškoće od odlaska u Njemačku. trve znale, da ona ne može u Njemačku nije dostojan čovjeka. Vidim i njih, tu Pokazalo se da je Ivkinom udajom Rodi- zbog svoga Grge koji je bio u Zenici. Osim su, križaju se i mole kao i svi ostali, ali jak Ćipa postao znatno napredniji, da su toga, i srednji je već bio prešao šesnaestu, nisu ovdje došli zbog Boga. Oni sebe mu se otvorila vrata uspjeha. Anđa je ne- pa prema tome nije mogao srediti bora- smatraju bogovima i to je njihov gri- obično mnogo isticala tu činjenicu, nasla- vak u Njemačkoj. Bili su osuđeni ostati u jeh, njihova nesreća. Oni uz to ima- đivala se jetrvama što su uživale u rezulta- rodnom mjestu. Ali su također njezine je- ju vrhovnog boga kojemu služe, a taj tima diobe, a, eto, ispalo da se Ivka udala trve bile osuđene nju moliti da primi star- bog je ipak čovjek, smrtan i nemoćan. i da zet Max stalno pomaže. ce. Naravno, ona je bila spremna primi- Ovo je samo dio fra Tadijine pro- Anine i Katine planove remetila je ti ih, ali uz odgovarajuću cijenu, koja nije povijedi na temelju koje je podignuta upravo činjenica da su djed Kleco i baba morala biti izražena u novcima. optužnica. Fra Julijan nije želio prepu- Manda bili u izvrsnoj kondiciji, zdravi i - Primit ću se staraca - kazala je Anđa stiti svoga mlađeg brata, te se sam javio rumeni kao i svekrva im Slava. Godine kad je napokon došlo do razgovora o toj kao koautor spomenutih propovijedi. su za njih stale, a djed je uvijek uspije- škakljivoj temi, pod uvjetom da ćupri- Naravno, bilo je tu još dokaza za op- vao iskamčiti iz tih seoskih burnih zbi ja bude moja i da mi pripišete vrtlić di je tužnicu na temelju čega su fratri dobili vanja jednu zalihu života za sebe i svoju bilo strašilo. po 3 godine zatvora. I dok se fra Juli- babu i nevjestu Slavu. Njegovo ponaša- Dogovor je odmah sklopljen, a devete- jan mirno, gotovo ravnodušno, držao nje i govor na sastanku npr. osigurali su ro čeljadi Pere i Antiše Radoš napustili su prilikom čitanja presude, fra Tadija je im ugled za nekoliko mjeseci, što je Anu Runjavu Glavicu drugi dan Gospojine. n veselo likovao s podignutim rukama. veoma nerviralo. Zato su starcima najte- GOVORIMO HRVATSKI Hrvatski jal tkako je Hrvatska stekla svoju dr- razvili gotovo do savršenstva i pretvorili ga u naj- žavnu samostalnost, vrlo se če- većega neprijatelja hrvatskoga naroda i hrvatske sto susrećemo s izrazom hrvatski države. Tako stari hrvatski jal, kao istoznačnica jal, a manje-više svaki Hrvat ili za zlobu i zavist, u svom se značenju poistovje- Hrvatica, koji su u bilo čemu bili ćuje s turcizmom jal jer ta hrvatska zavist uvijek ili jesu uspješni, postali su većom ili manjom žr- hrvatskomu narodu iznova donosi jad, zlo, ne- Otvom hrvatskoga jala, bilo u privatnom ili u pro- volju i nesreću. fesionalnom životu. Temeljno značenje riječi jal Kako pobijediti to zlo? Starije naraštaje pre- jest zloba, opaka namisao, a kasnije još dobiva i kasno je preodgajati. Ali još uvijek imamo naše značenje zavist, u kojem se danas najčešće rabi. mlade koje bi od najranije dobi valjalo poduča- Zanimljivo je da se od svih južnoslavenskih jezi- Piše: Sanja Vulić vati kako je sloga i međusobno podupiranje teka susreće samo u hrvatskom i slovenskom jezi- melj opstanka hrvatskoga naroda. Znao je to naš ku, a etimolozi jezikoslovci do danas se nisu slo- mudri Stjepan Radić (i ne samo on među poli- žili o njezinu podrijetlu. Hrvatski povjesničar prava Vladimir tičarima), a znali su to npr. i hrvatski preporoditelji u Istri: Mažuranić napominjao je kako je ta riječ prastara i u Hrvata Matko Laginja, Matko Mandić, Vjekoslav Spinčić. Zbog toga vrlo raširena, te za jalna čovjeka zaključuje kako obavlja jalov su 1870. pokrenuli časopis Naša sloga koji je do 1915. odi- posao. Usporedno Hrvati rabe i pridjev jalan u značenju za- grao neprocjenjivo važnu ulogu u nacionalnom buđenju Hr- vidan, zloban, te od njega izvedenu imenicu jalnost. U prijaš- vata u Istri. Da nije bilo hrvatskih istarskih preporoditelja i njim se stoljećima za jalna čovjeka često rabila i imenica jalnik. časopisa Naša sloga, možda Istra ne bi 1945. bila pripojena Usporedno s tom starom hrvatskom riječju jal, u pojedi- svojoj hrvatskoj matici. Danas se nažalost hrvatski identitet nim je hrvatskim govorima usvojen i turcizam jal u značenju Istre nemilice potire na više načina, a pritom, kao i drugdje u jad, zlo, nevolja, nesreća, a također i imenice jalan (s drukči- Hrvatskoj, nemalu ulogu ima hrvatski jal i hrvatska nesloga. jim naglaskom od našega pridjeva jalan) i jalanija u znače- O svima nama ovisi hoćemo li tu veliku slabost hrvatskoga nju laž, prevara, obmana. naroda nadvladati, ili ćemo tek nemoćno slegnuti ramenima Čini nam se da su Slovenci svoj jal mudro podredili svo- i prepustiti se zlu usudu. n jim nacionalnim interesima, dok su Hrvati svoj jal na žalost MANJINSKA vijest

DHK” 3. listopada upriličen je susret s Ljerka Totch Naumova rođena je u Da- Ljerkom Totch Naumovom, uglednom ruvaru. Završila je Ekonomski fakultet i nagrađivanom pjesnikinjom, esejisti- i poslijediplomski studij na Ekonom- com i prevoditeljicom iz Skoplja. Tom su skom fakultetu u Skoplju. Članica je prigodom predstavljene tri autoričine Društva književnika i literarnih prevodi- knjige: Između dvojbi, Vrijeme koje više telja Makedonije, a odnedavno i Druš- nije moje i Potisnute paralele. tva hrvatskih književnika. Predsjednica Na pjesničkom susretu pred velikim je Odbora za projekte Zajednice Hrva- brojem poštovatelja pisane riječi govo- ta u Makedoniji i uredništva glasila Hr- rili su književnici i kritičari, mr. sc. Ivan vatska riječ. Dugogodišnja je članica Slišurić i Đuro Vidmarović, a također i Upravnog odbora Direkcije za kulturu autorica Ljerka Totch Naumova. i umjetnost grada Skoplja i sudionik - Moja vodilja u životu je - ništa nije ne- u organizaciji kulturne manifestacije moguće. Evo, danas poslije dugogodiš- Skopsko leto. Piše na makedonskom i njeg kucanja na vrata hrvatskoga pje- hrvatskom jeziku. Do sada je objavila sništva s ponosom ostvarujem moju 12 zbirki poezije, od kojih tri na hrvat- želju pjesničkoga govora na jeziku mo- skom jeziku. Pjesme su joj prevođene jih pradjedova - rekla je, između osta- na: engleski, talijanski, francuski, tur- loga, u pozdravnom slovu Ljerka Totch ski i druge jezike. Dobitnica je ugled- te izrazila veliku zahvalnost nazočnima nih nagrada za poeziju i uvrštena je u Susret s pjesnikinjom što dijele njezinu radost primanjem u projekt Vlade RM “130 tomova make- Ljerkom Totch Naumovom DHK. Nakon susreta u DHK, pjesniki- donske književnosti” u knjizi Suvre- ZAGREB - U Društvu hrvatskih knji- nja je zajedno s gostima iz Makedoni- mena makedonska poezija. Živi i radi ževnika u Zagrebu u sklopu “Susreta u je posjetila Hrvatsku maticu iseljenika. u Skoplju. (Željka Lešić) 58 MATICA listopad/october 2011. Nove knjige Pripremila: Vesna Kukavica

Antologija hrvatske dječje poezije u Mađarskoj Pjesnik, esejist i sveučilišni profesor teorije književnosti iz Pečuha Stje- pan Blažetin objavio je nedavno Antologiju hrvatske dječje poezije u Mađarskoj pod naslovom Sjajna igra u izdanju Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, za čijega je ravnatelja zaslužno imenovan po- četkom rujna 2011. Antologija hr- Monografija o Radovanovu portalu vatske dječje poezije u Mađarskoj U Zagrebu je ovih dana promovirana zervatorsko-restauratorskih zahvata, od 1945. do 2010. objelodanjena monografija Radovanov portal auto- tako i arhivskih istraživanja po hrvat- je desetak godina nakon Rasutog ra dr. Radoslava Bužančića, pročelni- skim i talijanskim arhivima, uz kon- biserja Blažetinove zapažene An- ka splitskoga Konzervatorskog odjela zultiranje stare i suvremene literature tologije hrvatske poezije u Mađar- čiji su stručnjaci provodili trogodišnju koja se bavi trogirskom katedralom skoj 1945. - 2000. restauraciju monumentalnoga Rado- i portalom. Antologičar Stjepan Blažetin su- vanova portala na trogirskoj katedrali Autor navodi kako su tijekom resta- stavno ubaštinjuje filološku ba- sv. Lovre. Publicist Radoslav Bužančić uracije skinuti nečistoća i pigment štinu mađarskih Hrvata, a u ovoj je arhitekt i znanstvenik te sveučiliš- kojim su restauratori u 19. stoljeću lijepo oblikovanoj knjizi nudi op- ni profesor, osobito poznat po svom nastojali ujednačiti površine potam- širan pregled dječje poezije. Knji- radu na području spomeničke bašti- njelih kipova i reljefa pa se nakon više ga sadrži pjesme za djecu iz pera ne, za što je dobio više domaćih i me- od jednoga stoljeća portal katedrale osam hrvatskih autora kao što su đunarodnih priznanja. U stručnoj li- ponovno pokazao onakvim kakvim Marija Vargaj, Mate Šinković, Marga teraturi obilježile su ga dvije knjige su ga gledali naraštaji koji su ga sa- Šarac, Marko Dekić, Ljudevit Škra- naslovljene Trogirska katedrala i Ra- gradili, a površina trogirskoga ka- pić, Stipan Blažetin, Jolanka Tišler i dovanov portal. mena zasjala je novim sjajem. Zna- Đuso Šimara Pužarov iz Mađarske. Trogirska katedrala jedan je od naj- meniti portal u Trogiru isklesao je Na stranicama antologije može se znamenitijih mediteranskih spome- 1240. godine i potpisao natpisom na pratiti put dječje poezije od prvih nika i UNESCO-va zaštićena svjetska luneti Majstor Radovan, kipar i arhi- stihova objavljenih na stranicama baština. Fascinantne fotografije u mo- tekt koji je živio u Dalmaciji u 13. sto- novina i kalendara koje su tiskali nografiji Radovanov portal potpisu- ljeću. Radovanov portal na katedrali pripadnici hrvatske manjine u Ma- je Đenko Ivanišević. Knjiga je tiskana sv. Lovre u Trogiru građen je u doba đarskoj, preko 80-ih godina 20. sto- u nakladi trogirskoga Župnog ureda vladavine hercega Kolomana, koji je ljeća, kada se taj žanr afirmira kao sv. Lovre te Turističke naklade d.o.o. kao mlađi brat kralja Bele IV. uprav- poseban dio književnosti pa sve iz Zagreba. Bužančićeva monografi- ljao Hrvatskom, Slavonijom i Dalma- do naših dana kada se približava ja je rezultat višegodišnjih sustavnih cijom od 1226. do 1241. godine i po- suvremenim tendencijama. istraživanja kako na području kon- ticao je gradnju trogirske katedrale.

59 MATICA listopad/october 2011.

GLAZBA+

Thompson u Vukovaru U sklopu obilježavanja 20. godišnjice osnutka 204. vukovarske brigade i bitke za Vuko- var, na Trpinjskoj cesti održan je dugo išče- kivani koncertni blok na kojem su nastupali jedni od najpoznatijih domaćih izvođača: Shorty, Tamburaški sastav Bosutski bećari, Klapa Cambi, Opća opasnost i Thompson. Događaj je posjetilo nekoliko tisuća ljudi, od najmlađih do najstarijih, koji su s velikim oduševljenjem dočekali spomenute izvođa- če. Koncert je prošao dostojanstveno i nisu zabilježeni nikakvi incidenti.

41. varaždinske barokne večeri Dodjelom festivalskih nagrada i koncertom Varaždinskoga komornog orkestra i nagrađivanih učenika varaždinske Glazbene škole u katedrali je završio službe- ni dio 41. varaždinskih baroknih večeri. “Ovogodišnje Varaždinske barokne ve- čeri bile su fantastične i na visokoj europskoj razini. Već sljedećeg tjedna počet će pripreme za 42. barokne večeri kojima bi zemlja partner trebala biti Austrija”, rekao je ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić. Lana na konju stigla na Vinkovačke jeseni U sklopu ovogodišnjih 46. vinkovačkih jeseni, Lana Jurčević održala je koncert, a svojoj publici pružila uživanje ne samo u pjesmama, već i u nesvaki- dašnjem stylingu. Naime, Lana se na koncertu pojavila odjevena u ratnicu, a da bi ukupni dojam bio što bolji, na pozornicu je došla jašući na konju. Ovi zanimljivi detalji oko stylinga odlično su se uklopili u cijelu priču oko Vinko- vačkih jeseni, što se pjevačici odmah svidjelo. Lana je poznata po tome da niti jedan njezin koncert ne može proći bez plesa i plesnih koreografija, a tako je bilo i ovoga puta. 61 MATICA listopad/october 2011. MEĐUNARODNI SAJAM PROIZVODA I USLUGA RURALNIH PODRUČJA EKO ETNO HRVATSKA EUROPA TOUR 2011

Ove godine sajam će se održati u središtu poslovnih zbivanja hrvatske metropole, novom poslovno – trgovačkom centru Green gold, od 26. do 30. listopada, a generalni pokrovitelj je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

sebno atraktivna projekta s ciljem da se urbana i ruralna kultura približe jedna drugoj. Eko Etno Modna Platforma oku- pit će vodeće dizajnere eko i etno odjeće. - Na modnim revijama posjetitelji će imati priliku vidjeti modernu odje- ću inspiriranu ekološkom i kulturnom baštinom. Revije će upotpuniti nakit in- spiriran tradicijom i tradicijske frizure na moderan način. Posjetitelji će u ra- dionicama moći saznati i kako nastaje tradicijski nakit. Novost je i Eko Etno Spa Zona koja će otkriti učinkovitost raznih biljaka našeg područja, a posjetitelji će se moći i relaksirati – naglasila je Dijana Katica. Kroz poslovne susrete, tematske fo- rume, okrugle stolove, edukacijske se- minare Eko Etno Hrvatska Europa Tour želi potaknuti napredak i razvoj. S tim ciljem na sajmu će se 28. listopada održati CEI Konferencija ‘Marketing i brandiranje proizvoda i usluga ruralnih područja’ Tijekom konferencije bit će predstavlje- eđunarodni sajam i Eko Etno Europa i Eko Etno Tour ko- ni primjeri dobre prakse zemalja članica proizvoda i usluga ru- jim su premašene granice predstavljanja Centralne europske inicijative (CEI) ve- ralnih područja EKO naše zemlje. Sve ovo pokazuje da je Eko zane za ruralni razvoj i brandiranje pro- ETNO HRVATSKA Etno Hrvatska Europa Tour izvrsno pri- izvoda i usluga ruralnih područja kao EUROPA TOUR, hvaćen od javnosti, sudionika, partnera neizostavnog dijela tog procesa. održava se od 26. do 30. listopada 2011. ali i čuvara tradicije i baštine. Humanitarni karakter neizostavni MOve godine sajam će se održati u sredi- Za pet sajamskih dana pripremljen je dio Eko Etno Hrvatska Europa Tou- štu poslovnih zbivanja hrvatske metro- je bogat program. Iako je sajam ostao ra. 2011. proglašena je Međunarodnom pole, novom poslovno – trgovačkom cen- vjeran predstavljanju tradicije i baštine, godinom šuma. Tim povodom odluče- tru Green gold. Manifestacija izuzetan je autohtone i izvorne gastronomske ponu- no je pomoći u očuvanju tradicije ma- spoj tradicije, baštine, ruralnog turizma de ruralnih krajeva, starih obrta, zanata i slinarstva na otoku Braču koji je ovo lje- i našeg ruralnog bogatstva uopće a naj- folklora, ove godine Eko Etno Hrvatska to opustošio veliki požar i poharao 6000 veći je i najposjećeniji sajam ove vrste. Europa Tour proširuje vidike. hektara šuma i poljoprivrednih površi- Potvrda njegovog značaja je i što se Eko - Tim povodom biti će predstavljen na. Procjenjuje se da je izgorjela ¼ oto- Eno Hrvatska održava već deveti put i projekt ‘Autohtona hrvatska kuhinja’, odr- ka. U požaru je uništeno i 50 000 staba- postavlja standarde predstavljanja i pro- žat će se brojne kuharske radionice i Fe- la maslina. Humanitarnom akcijom za mocije bogatstva i raznolikosti hrvatske stival najboljih hrvatskih i regionalnih pomoć opožarenim područjima otoka tradicije i baštine. Osim toga, iz godine u rakija, pjenušaca i vina. – rekla je Dija- Brača Eko Etno Hrvatska Europa Tour godinu postavlja i nove standarde, pa se na Katica – direktorica sajma. dat će na još jedan način svoj doprinos tako već treću godinu za redom održava Kao novost pokrenuta su i dva po- u očuvanju tradicije Hrvatske. n 62 MATICA listopad/october 2011.

CRORAMA

PIF - Međunarodni festival kazališta lutaka Na 44. PIF-u, Međunarodnom festivalu kazališta lutaka, za najbolju predstavu u cjelini dodijeljena je Starom ka- prikazane su 23 predstave iz Hrvatske i inozemstva, od zalištu Karola Spišaka iz slovačkoga grada Nitra za pred- čega njih deset u službenom programu. Glavna nagrada stavu “Palčica”, u režiji Ide Hledikove. Međunarodnog festivala kazališta lutaka “Milan Čečuk”

‘Mistični prostri’ Matka Trebotića Novu izložbenu sezonu Galerija Forum započela je otvorenjem izložbe skulptura Matka Trebotića pod nazivom “Mi- stični prostori, staništa, spomeni, svetišta...”. Splitski umjetnik prvi put u Zagrebu izlaže samo skulpture. Poznat po slika- ma, grafikama, scenografijama te oslikanim kazališnim za- storima, Trebotić se lani prvi put predstavio i kao skulptor, izloživši nekoliko skulptura u bronci u sklopu velike izlož- be u Klovićevim dvorima “Suma Mediterranea”. Trebotić će u Zagrebu izložiti 15 skulptura u bronci, koje su prvo bile postavljene u Splitu, u crkvi sv. Križa, u komparaciji s Me- 2 Cellos svira Nirvanin hit štrovićevim reljefima izloženima u crkvi i s njegovim raspe- lom iz 1914. godine. Povodom dvadesete godišnjice albuma Nevermind, 2CELLOS - Luka Sulić i Stjepan Hauser obradili su Nirva- nin najveći hit Smells Like Teen Spirit. Nedavno su nastupili na Google Festivalu u Izraelu, te sa Sir Eltonom Joh- nom na Rock in Rio festivalu pred više od 100 tisuća ljudi. Trenutno se nalaze u Las Vegasu gdje s Eltonom nastu- paju na “Million Dollar Piano Showu”. Nakon Las Vegasa odlaze na dugoočekivani put u Japan gdje nastavljaju promovirati svoj prvi album, koji je tamo postao pravi hit! Poslije Japana odlaze u Latviju, Litvu, Rusiju, Ukraji- nu, Singapur, Indoneziju, Maleziju, Australiju i Novi Ze- land gdje će do Božića nastavljati oduševljavati miliju- ne ljudi koji će imati prilike čuti njihove aranžmane na otvaranju svakog koncerta Sir Eltona Johna, s kojim će i zajedno nastupati. 64 MATICA listopad/october 2011. Revija vjenčanica u humanitarne svrhe Ovogodišnji Dani vjenčanja 2011. održani su na Zagre- bačkom velesajmu. U sklopu velike modne revije odr- žala se još i humanitarna modna revija za kupnju dječ- jeg kolonoskopa za KBC Zagreb u kojoj su sudjelovale mnoge poznate osobe. Bilo je onih koji su sjedili u publici i pratili reviju sjedeći, poput Milana Bandića, Jerka Leke, Ive Šarić i ministra Radovana Fuchsa. Ostali su se okušali u vjenčanicama i svečanim odijelima, kao: Ma- ssimo, Enis Bešlagić, sestre Husar, Tina Katanić, Anica Ko- vač, Zuhra, Lorena Nosić, Žanamari Lalić i mnogi drugi.

‘100 posto zagorsko’ Na Trgu bana Jelačića održana je manifestacija “100 posto zagorsko” na kojoj je bogatom ponudom hrane, vina i pri- rodnih pića, kulturom i tradicijom predstavljeno Hrvatsko zagorje. Sudjelovalo je više od 60 poljoprivrednih proizvo- đača, toplica, agroturizama, hotela, restorana, obrtnika, tvrt- ki, kulturnih ustanova i udruga. Na 50 izložbenih i prodajnih štandova izvorne proizvode Zagorja prezentirali su voćari, povrćari, cvjećari, medari, sirari, vinari i drugi.

Deseta Zagrebačka žbica Zagrebačkim ulicama oko 2.000 bici- klista vozilo je 10. zagrebačku žbicu. Time je obilježen Europski dan bez au- tomobila i završen Europski tjedan mo- bilnosti. Udruga Moj bicikl cijelog je tjedna na Cvjetnom trgu promovirala bicikl kao zdrav i jeftin način kretanja. Vožnjom središtem grada žele promovirati snošljivost među svim sudionicima u prometu. Ljubitelji bicikla vozili su stazom dugom sedam kilometara. Vožnja je započela u Preradovićevoj i završila na Preradovićevu trgu, a bici- kliste su nakon tombole zabavljali Va- lungari i Cinkuši. 65 MATICA listopad/october 2011. Iz športa

Nulta tolerancija za nasilje na stadionima Hrvatski nogometni savez uvodi nul- tu stopu tolerancije na navijačko nasilje na tribinama, kao i na upotrebu pirotehnike na stadionima, odlučeno je na sjednici Izvršnog odbora HNS-a. Kap koja je prelila čašu čelnika HNS-a bila je nedavna tučnjava navijača Istre i Rijeke, ali i ponašanje dijela navijača hrvatske nogometne reprezentacije, Dinama i Hajduka. “Mi smo ozbiljno shvatili upozorenje koje je Michel Pla- tini izrekao prilikom posjeta predsjednici Vlade kada je naglasio da se UEFA neće libiti izbacivanja klubova iz natjecanja zbog ponašanja navijačkih skupina”, kazao je glavni tajnik HNS-a Zo- rislav Srebrić, napominjući da je i do sada HNS imao pravilnik o ponašanju Četiri nova rekorda “Hanžeka” navijača, ali ga se nije primjenjivalo. Ovogodišnje izdanje zagrebačkog IAAF “World Challenge” atletskog mitinga is- punilo je sva očekivanja organizatora i gledatelja. Najveća zvijezda, najbrži čo- vjek na svijetu, jamajčanski sprinter Usain Bolt održao je obećanje i postavio novi rekord mitinga na 100 metara s vremenom od 9,85 sekundi, što je i najbolji rezultat mitinga. Bolt je tako za sedam stotinki popravio prošlogodišnji rezultat koji je postavio Amerikanac Tyson Gay. Uz Bolta, još troje atletičara posta- vilo je nove rekorde mitinga. Njegova sunarodnjakinja Novlene Williams-Mills trčala je na 400 metara 50,31, a istaknuli su se i kenijski srednojoprugaši. Hillary Kipsang Yego trčao je na 3.000 m sa zaprekama 8:12,81, što je za dvije sekunde brže od 12 godina starog rekorda još jednog Kenijca, Eliuda Bargentunyja, dok je 20-godišnji Nixon Kiplimo Chepseba na 1.500 m trčao odličnih 3:30,94, što je ujedno i njegov novi osobni rekord. Blanka Vlašić je nakon pet pobjeda zaredom na Mladosti ove godine zauzela drugo mjesto s preskočenih 2,00 metra. Bolja od nje je, kao i na nedavnom SP u Daeguu, bila Ruskinja Ana Čičerova koja je također preskočila 2,00 m, ali iz prvog pokušaja, dok je našoj rekorderki to uspjelo iz drugoga.

Hrvatska četvrtu godinu u eliti Davis Cupa Četvrtu godinu zaredom hrvatska reprezentacija igrat će u elit- nom rangu Davis Cupa, a odlučujući bod protiv Južne Afrike donio je Marin Čilić svladavši sa 6 : 4, 6 : 2, 6 : 4 Rika de Voesta, zamjenu za ozlijeđenog Kevina Andersona. Time je Hrvatska povela s nedostižnih 3 : 1 i izborila novo sudjelovanje u Svjetskoj skupini. Izbornik Goran Prpić nije krio zadovoljstvo obavljenim poslom: “U Juž- nu Afriku smo došli po pobjedu i s njom se vraćamo. Na kraju 4 - 1 izgleda lagano, ali nije se činilo da će tako biti kada smo dolazili. Iskoristili smo šansu. Na žalost, protivnik je imao problema s ozljedama, a nama je to olakšalo posao. Velika je stvar što ćemo i iduće godine biti u Svjetskoj skupini”, rekao je Prpić. Hrvatska muška Davis Cup reprezentacija u 1. kolu Svjetske skupine Davis Cupa sljedeće godine igrat će protiv Japana, odre- đeno je na ždrijebu održanom u Bangkoku. Kako se Hrvatska i Japan dosad nisu susretali, ždrijebom je odlučen i domaćin, a susret će se igrati od 10. do 12. veljače u Japanu. Pobjednik dvoboja Japan - Hrvatska u četvrtfinalu će igrati protiv boljeg iz dvoboja Njemačka - Argentina. 66 MATICA listopad/october 2011. Hokejaši Medveščaka u sredini tablice Hokejaši Medveščaka u 8. kolu regionalne EBEL lige izgubili su na gostovanju u Mađarskoj od SAPA-e iz Fehervara s 2 : 3 (2 : 1, 0 : 1, 0 : 0; 0 : 1) nakon produžet- ka. Kao i prije dva dana protiv Olimpije u Zagrebu, Medveščak je vodio s 1 : 0 i 2 : 1, ali je na kraju osvojio samo bod. Strijelci za Medveščak bili su Pascal Mo- rency (9 : 40) i Kenneth MacAulay (17 : 43), dok su pogotke za SAPA-u postigli Derek Ryan (15 : 36), Marton Vas (32 : 14) i Istvan Sofron (64 : 07). Oba sastava sada imaju po osam bodova, ali Medveščak iz sedam utakmica, a SAPA iz osam.

Vlašić osvojila “Dijamantnu ligu” Najbolja hrvatska športašica Blanka Vlašić na posljednjem mitingu “Dija- mantne lige” u Bruxellesu zauzela je peto mjesto u skoku uvis s preskoče- nih 1,93 metara. Vlašić je i prije natjecanja u Bruxellesu osigurala ukupnu pobjedu u svojoj disciplini drugu godinu zaredom, te je za potvrdu tog uspjeha trebala samo nastupiti na posljednjem mitingu kako bi zaradila pobjednič- ki dijamant i 40.000 dolara. Stoga je i nastupila unatoč ozljedi Ahilove tetive. Pobjednica natjecanja u Bruxellesu je nova svjetska prvakinja, Ruskinja Ana Čičerova s rekordom mitinga od 2,05 m, drugo mjesto osvojila je njezina su- Dinamo u HNL-u prvi - u Ligi prvaka zadnji narodnjakinja Jelena Slesarenko s 1,96 U susretu drugog kola D-skupine nogometne Lige prvaka Dinamo je na stadio- m, a treće Šveđanka Ebba Jungmark s nu Gerland pred 30.000 gledatelja izgubio od Lyona 0 : 2 (0 : 2) i nakon dva kola 1,93 m. Naša skakačica osvojila je ti- nalazi se na začelju ljestvice bez bodova, ali i bez postignutoga gola. Za razliku jekom sezone 18 bodova u “Dijaman- od Lige prvaka Dinamo je u Hrvatskoj nogometnoj ligi izgradio svoju prednost tnoj ligi”, Čičerova je druga s 14, a treće na sedam bodova budući da je Hajduk ostao bez dva boda u Karlovcu gdje je mjesto zauzela je Francuskinja Melanie remizirao s 1 : 1. Hajduk je trenutno izjednačen na drugome mjestu ljestvice sa Melfort s tri boda. Splitom, oba kluba imaju po 21 bod, sedam manje od vodećeg Dinama. 67 MATICA listopad/october 2011. Prekrasna Hrvatska okom fotografa Samobor Snimio: Filip Lučin (više fotografija prekrasne Hrvatske pogledajte na www.filiplucin.com)

Samobor je grad s oko 16.000 stanovnika smješten na istočnim obroncima Samoborskoga gorja. Povijest grada seže u 13. st. kada je grad postao “slobodno kraljevsko trgovište” po povelji Bele IV. U drugoj polovici 19. st. grad se uređuje komunalno te se uređenjem parkova i kupališta pretvara u turističko mjesto. Od 1901. do 1979. Samobor je sa Zagrebom povezan uskotračnom željeznicom kojom je vozio poznati vlak “Samoborček”, a danas je spomenik kulture. Samobor je danas možda najpoznatiji po “Samoborskom fašniku” za koji je najstariji pisani podatak vezan uz 1827. godinu, a ta manifestacija jamči dobru zabavu mnogim gostima koji ga pohode. Na kraju, tu su i slavne kremšnite u čiju čast se u svibnju održavaju “Dani samoborskih kremšnita”.