Jučer, Danas I Sutra Nakladnik: Federalni Agromediteranski Zavod Mostar, Biskupa Čule 10

ZBORNIK RADOVA s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra Nakladnik: Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa Čule 10

Za nakladnika: Prof. dr. sc. Marko Ivanković

Uredništvo/Znanstveni odbor: Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Akademik Jakov Pehar, Prof. dr. sc. Jure Beljo, Prof. dr. sc. Nevenko Herceg, Prof. dr. sc. Hamid Ćustović, Prof. dr. sc. Ivan Ostojić, Prof. dr. sc. Adrijana Filipović, Doc. dr. sc. Ana Mandić, Dr. sc. Frano Strikić, Dr. sc. Marin Čagalj, Dr. sc. Miro Barbarić, Mr. sc. Maja Đemidžić, Mr. sc. Marija Prlić

Glavni urednik: Prof. dr. sc. Jure Beljo

Tajnica Uredništva: Ornela Čolić, iur.

Grafička priprema i tisak: FRAM ZIRAL, Mostar

Naklada: 200 komada

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 633.71(497.6)(063)(082) MEĐUNARODNI znanstveno-stručni skup Duhan u Bosni i Hercegovini (2017 ; Mostar) Duhan u Bosni i Hercegovini - jučer, danas i sutra [Elektronski izvor] : zbornik radova s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Duhan u Bosni i Hercegovini - jučer, danas i sutra / Međunarodni znanstveno-stručni skup Duhan u Bosni i Hercegovini - jučer danas i sutra, Mostar, 2. i 3. listopada 2017. - El. knjiga. - Mostar : Federalni agromediteranski zavod, 2017. - 295 str. Način dostupa (URL): http://www.faz.ba. - Nasl. s nasl. ekrana. - Izvor opisan dana 9.10.2017. ISBN 978-9926-8198-3-5 COBISS.BH-ID 24450310 ZBORNIK RADOVA s međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra

Mostar, 2. i 3. listopada 2017.

Sadržaj

Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić Značaj Duhanskog instituta Mostar za duhan i poljoprivredu Bosne i Hercegovine...... 7 Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION OF ORIENTAL TOBACCO IN REPUBLIC OF MACEDONIA AND MARKETING OF TOBACCO PRODUCTION COMPETITIVE IN FOREGIN MARKETS ...... 18 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović i Aleksandra Despotović ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI...... 28 Romina Kabranova, Zlatko Arsov TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA...... 37 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI...... 48 Mile Peševski DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA...... 60 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI...... 70 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić Ekonomski, tržišni i tehnološki aspekti nestanka proizvodnje duhana u Hercegovini...... 83 Jakov Pehar ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI...... 101 Hamid Čustović DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE HERCEGOVINE...... 111

5 Hasan Nurkić Duhan u Posavini u prošlosti i sadašnjosti...... 131 Borko Sorajić, Tea Zerdelić DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE...... 144 Marin Čagalj, Marko Ivanković Temeljne značajke duhanske industrije u EU - s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku...... 153 Frano Ljubić OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI...... 166 Marinko Šakota DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA...... 186 Marko Ivanković, Jure Beljo Revitalizacija uzgoja hercegovačkoga tipa duhana - mit ili realnost?...... 204 Vladimir Trninić PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA...... 220 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA...... 237 Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (Nicotiana tabacum L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE...... 255 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA PODRUČJU HERCEGOVINE....266 Marija Naletilić KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE...... 284

6 Značaj Duhanskog instituta Mostar za duhan i poljoprivredu Bosne i Hercegovine

Beljo, J1., Nadaždin, M2., Mandić, A1.

Sažetak

Duhanski institut Mostar osnovan je 1952. godine. Bila je to prva znan- stvenoistraživačka organizacija u poljoprivredi Hercegovine, a osnovana je u cilju unapređenja duhanskog gospodarstva Bosne i Hercegovine. No istraživački rad u duhanu počeo je znatno ranije. Može se reći da je istraživački rad na kulturi duhana započet osnivanjem uzornih dobara u vrijeme Austrougarske, a nastavljen je osnivanjem Duhanske ogledne stanice u Domanovićima. Ono što je obilježilo osnivanje Duhanskog instituta je sustavni znanstvenoistraživački rad koji je svoju primjenu našao ne samo u duhanskom gospodarstvu, već i u drugim poljoprivrednim kulturama i općenito agraru Bosne i Hercegovine. Duhanski institut osnovan je ponajprije radi unapređenja proizvodnje duhana koji je u to vrijeme bio najvažnija poljoprivredna kultura i jedna od važnijih gospodarskih djelatnosti Hercegovine. Međutim, tehnologija proizvodnje je stagnirala, što se odražavalo na smanjenim prinosima, slabijoj kvaliteti i smanjenoj konkurentnosti hercegovačkog duhana na tržištu. Istraživači Instituta odmah su napravili program unapređenja duhana kao kulture i duhanskog gospodarstva koji je uspješno provođen tijekom djelovanja Instituta. Tijekom svog djelovanja Duhanski je institut sustavno radio na unapređenju proizvodnje i obrade duhana, uvođenjem odgovarajućeg sortimenta, primjenom adekvatnih agrotehničkih mjera i tehnoloških rješenja. Sve je to rezultiralo povećanjem opsega proizvodnje, poboljša- njem kvalitete i povećanjem konkurentnosti našeg duhana na tržištu. No istraživanja koja su provodili istraživači Instituta, napose u oblasti pedologije, ishrane bilja, zaštite bilje, kemije, ekonomike, našla su primjenu i u drugim kulturama i djelatnostima osim duhana, što je doprinijelo razvoju ukupnog agrara Bosne i Hercegovine. Stoga je Duhanski institut

1 Prof. dr. sc. Jure Beljo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar, [email protected] Doc. dr. sc.. Ana Mandić, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar 2 Dr. sc. Milojka Nadaždin, Fra Franje Milićevića 15/2, Mostar

7 Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić

Mostar nezaobilazna tema u svim raspravama o agraru Bosne i Hercego- vine u drugoj polovini 20. stoljeća.

Ključne riječi: Duhan, Duhanski institut, proizvodnja duhana, duhansko gospodarstvo

Uvod

Znanstvenoistraživački rad i primjena znanstvenih spoznaja u praksi temelj je unapređenja svake gospodarske djelatnosti. Takav je slučaj i s duhanom, odnosno duhanskim gospodarstvom. Unapređenje proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini jasno je povezano s početkom organizirane proizvodnje duhana i osnivanjem uzornih polja nakon austrougarske okupacije. Bio je to začetak znanstvenoistraživačkog i stručnog rada u duhanu, što se odmah osjetilo u praksi. Uzorna, odnosno pokusna polja su odigrala korisnu ulogu u razvoju proizvodnje duhana, a osnivanjem Duhanske ogledne stanice u Domanovi- ćima znanstveni i stručni rad dignut je na višu razinu. No tek je osnivanjem Duhanskog instituta u Mostaru počeo sustavni znanstvenoistraživački rad u duhanu i agraru Bosne i Hercegovine. Osnivanje Duhanskog instituta proisteklo je ponajprije iz potrebe za una- pređenjem duhanskog gospodarstva na području Bosne i Hercegovine, ali je njegovo djelovanje imalo višestruko značenje za duhansko gospodarstvo i poljoprivredu Bosne i Hercegovine. Bila je to prva znanstvenoistraživačka organizacija u poljoprivredi Hercegovine. Rad Instituta i projekti koje je izvo- dio našli su primjenu ne samo u duhanskom gospodarstvu, već i u ostalim granama poljoprivrede. Institut je na stanovit način bio i rasadnik stručnih i znanstvenih kadrova, jer su stručnjaci ponikli u Duhanskom institutu bili angažirani u visokoobrazovnim institucijama, gospodarstvu izvan duhanske djelatnosti, u državnim i društvenim organizacijama. Odmah nakon osnivanja Duhanskog instituta njegova stručna služba poče- la je rad na ispunjavanju misije radi koje je Institut osnovan. To je podrazumijevalo povećanje prinosa, poboljšanje kvalitete i produktivnosti u proizvodnji i obradi duhana. Osim toga, koliko su im to mogućnosti dopuštale, angažirale su se i drugim djelatnostima agrarnog gospodarstva, poput zaštite bilja, istra- živanja zemljišta, agrotehničkih zahvata, kemijskim analizama, ekonomskim istraživanjima. U svim spomenutim djelatnostima Institut je dao određeni doprinos, što ga čini značajnim činiteljem u razvoju agrara Bosne i Hercegovine.

8 ZNAČAJ DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR ZA DUHAN I POLJOPRIVREDU BOSNE I HERCEGOVINE

Potrebe za osnivanjem Duhanskog instituta

Od početka organizirane proizvodnje 1880-ih godina duhan je za veći dio me- diteranskog dijela Hercegovine bio glavna poljoprivredna kultura i najvažnija gospodarska djelatnost. Austrougarska je vlast radi unapređenja proizvodnje odmah uz otkupna poduzeća osnovala uzorna dobra, odnosno pokusna polja na kojima se primjenjivala za to vrijeme suvremena tehnologija uzgoja. Ta su polja bila uzor sadiocima duhana, tako da su i oni nastojali primjenjivati iste metode uzgoja i agrotehničke postupke koji su se izvodili na uzornim dobrima. Na uzornim poljima su izvođeni prvi pokusi s različitim sortama, načinima sadnje, gnojidbe, berbe i sušenja. Bio je to začetak stručnog i kakvog-takvog znanstvenog rada u duhanu. Do tada u Bosni i Hercegovini nije bilo stručnih osoba koje bi nešto znale o uzgoju duhana, o sortama, agrotehnici i koje bi mogle raditi na terenu i sa- vjetovati sadioce. Stoga su prve stručne osobe u proizvodnji i obradi duhana bili stranci, dovedeni iz drugih područja Monarhije, gdje je stručni rad već bio primjenjivan u praksi. Uz te strance su se obrazovali i domaći ljudi i oni su postupno preuzimali poslove u otkupnim uredima i uzornim poljima. No domet uzornih polja ipak je bio ograničen, i kad su ispunila svoju zadaću, postupno su gašena. Nakon završetka Prvog svjetskog rata ostala su samo tri pokusna polja, ali je i njihovo djelovanje bilo svedeno na minimum. Zbog važnosti koju je duhan imao za sadioce, lokalnu zajednicu i državu u cjelini, bilo je očito i novoj vlasti, odnosno Upravi državnih monopola koja je vodila sve poslove u duhanskoj industriji, da treba nastaviti sa stručnim i znanstvenim radom u proizvodnji duhana. Ali sada je trebalo preći na višu razinu, jer su dometi nekadašnjih uzornih polja već bili prevladani. Stoga se uteme- ljuje Duhanska ogledna stanica u Domanovićima, koja će kasnije postati dio Instituta za duhan u Prilepu kao jedine znanstvenoistraživačke organizacije u duhanu u tadašnjoj državi. Zadaća je te stanice bila unapređenje kulture duhana u Bosni i Hercegovini. Stručno osoblje stanice u početku je bilo iz drugih dijelova tadašnje države, poglavito iz Srbije, ali su stručne poslove i vođenje stanice postupno preuzimali visoko obrazovani domaći ljudi,. Većina njih je prethodno prošla višegodišnji operativni rad u poduzećima za otkup i obradu duhana, gdje su stjecali znanja o duhanu, a napose o hercegovačkom tipu. Ogledna stanica Domanovići ispunjavala je postavljene zadatke, kako u pogledu izvođenja programa unapređenja proizvodnje duhana, tako i u obrazovanju i osposobljavanju domaćeg stručnog kadra koji je bio u stanju uhvatiti

9 Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić se u koštac sa svim izazovima u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine. Na toj su stanici započeta prva sustavna istraživanja sortimenta hercegovačkog tipa duhana, izvođeni su različiti agrotehnički pokusi u cilju povećanja prinosa, poboljšanja kvalitete i općenito povećanja produktivnosti u proizvodnji duhana. Stručnjaci Ogledne stanice Domanovići predstavljali su jednu vrstu savjetodavne službe za cijelo tadašnje uzgojno područje Bosne i Hercegovine, ali isto tako Dalmacije i Crne Gore, gdje se uzgajao hercegovački tip duhana. Odavde su polazile sve inovacije koje je trebalo uvesti u proizvodnju duhana. Na Duhanskoj oglednoj stanici započeta je i izdavačka djelatnost u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine; tu su se tiskale prve knjige o hercegovačkom duhanu, te znanstveni i stručni radovi o proizvodnji i sušenju duhana. No i pored nesumnjivo uspješnog rada Duhanske ogledne stanice Doma- novići na unapređenju kulture duhana u Bosni i Hercegovini, već desetak godina nakon osnivanja te stanice zapaženo je da za dalje unapređenje ova stanica neće biti dovoljna. Stoga se pojavila ideja za osnivanjem Duhanskog instituta, kao znanstvenoistraživačke organizacije koja bi se bavila svim aspektima istraživanja u duhanskoj industriji. Za tu se ideju posebno zalagalo Udruže- nje sadilaca duhana Hercegovine Ovo je Udruženje osnovano još 1919. godine kao nevladina i nestranačka udruga koja je promicala interese sadioca duhana u Hercegovini. Predstavljalo je sve sadioce duhana u Hercegovini, a u njenoj upravi su bili predstavnici sva tri naroda, odnosno konfesije. Na godišnjoj skupštini Udruženja 1939. godine zaključeno je da se od državnih vlasti zatraži osnivanje posebnog instituta za duhan sa sjedištem u Mostaru. Obrazloženje je bilo da postojeći Institut za duhan u Prilepu ne može zadovoljiti potrebama duhanskog gospodarstva Bosne i Hercegovine već samo osnivanje novog instituta može na pravi način unaprijediti to gospodarstvo. Inicijativu Udruženja sadilaca duhana za osnivanje Duhanskog instituta zaustavila su ratna događanja. Tijekom rata prestalo je djelovanje i Udruženja sadilaca. Nakon rata ponovo je aktivirana inicijativa za osnivanjem instituta. Početkom 1950-ih godina ubrzan je postupak za utemeljenje instituta, a dr- žavnim strukturama je objašnjeno da je to nužno zbog stručnih i ekonomskih razloga. Proizvodnja duhana u Hercegovini je stagnirala, prinosi su bili veoma niski, a duhan je bio jedina kultura od koje je seosko stanovništvo moglo pre- živjeti. Konačno je u 1952. godini Osnovan Duhanski institut u Mostaru, kao prva znanstvenoistraživačka organizacija u poljoprivredi Hercegovine.

10 ZNAČAJ DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR ZA DUHAN I POLJOPRIVREDU BOSNE I HERCEGOVINE

Postignuća Duhanskog instituta

Kao znanstvenoistraživačka organizacija Duhanski je institut osnovan ponajprije s ciljem opsluživanja i unapređenja duhanskog gospodarstva Bosne i Her- cegovine. Njegova je funkcija bila višestruka: znanstvena, stručna, edukativna i savjetodavna. No kao jedina poljoprivredna znanstvenoistraživačka organizacija s relevantnim znanstvenim i stručnim kadrovskim potencijalom Duhanski institut nije se bavio samo duhanom već i drugim kulturama, odnosno istraži- vanjima u drugim područjima poljoprivrede. Stoga se značenje Duhanskog instituta može ocjenjivati u njegovim postignućima u duhanskom gospodarstvu, s jedne strane, te općenito u poljoprivredi, s druge strane.

Rezultati Duhanskog instituta u duhanskom gospodarstvu

Odmah nakon osnivanja Duhanskog instituta svi odjeli i svo stručno osoblje započelo je, prema zacrtanom dugoročnom programu, raditi na različitim zadacima i projektima čiji je rezultat trebao donijeti poboljšanje u proizvodnji duhana, u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu. Ponajprije se to odnosilo na izbor odgovarajućeg sortimenta za uzgojna područja Hercegovine i Bosne, a potom primjena optimalnih agrotehničkih rješenja u proizvodnji duhana. Da bi se odabrale najpogodnije sorte za odgovarajuća staništa i utvrdila op- timalna agrotehnička rješenja osnovano je na različitim lokalitetima Bosne i Hercegovine 13 pokusnih polja, od kojih je 10 bilo u Hercegovini, a tri u Bosni. Pokusna polja vodili su poljoprivredni tehničari, a na njima su izvođeni više- godišnji pokusi s različitim sortama, gnojivima, vremenu i razmacima sadnje, zakidanju vegetacijskog vrha, načinu sušenja i druge mjere. Zahvaljujući ovako široko provedenim ispitivanjima, odabrane su i za praksu preporučene sorte koje najbolje ostvaruju svoje genetske potencijale u određenim ekološkim uvjetima. Program selekcije i razvoja novih sorata bio je kontinuiran projekt Instituta, iz kojega su proistekle neke nove sorte, poput VH 32 i svijetla hercegovina, pogodne za neka staništa u Hercegovini. Na koncu su sortna istraživa- nja rezultirala izradom programa rajonizacije sorata na odgovarajuća staništa. U značajne uspjehe Duhanskog instituta može se ubrojiti i razvoj sorte stolac 17 i njeno uvođenje na uzgojno područje Bosne. Sorta stolac 17 selekcija je Duhanskog instituta, dobivena križanjem hercegovačkih i virdžinijskih sorata i izborom u potomstvu tih križanja. Uvođenje sorte stolac 17 značilo je prekretnicu u proizvodnji duhana na području Bosne. Do tada se u proizvodnji

11 Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić duhana u Bosni promijenilo više tipova i sorata, od cigarnog duhana, poluorijentalnog krupnolisnog duhana do hercegovačkog sortimenta. No bez obzira koji je bio tip duhana i koja je sorta uzgajana, u Bosni se uvijek proizvodio duhan inferioran po kvaliteti. Bio je to duhan niže vrijednosne kategorije čija se sirovina upotrebljavala uglavnom u cigarete nižih kvalitetnih grupa. No sorta stolac 17 uz sušenje toplim zrakom davala je sirovinu flue-cured virdžinijskog tipa, a to je dominantni tip sirovine u svijetu. Uvođenjem stoca 17 potpuno je promijenjena tehnologija proizvodnje duhana u Bosni, promijenjen je tip sirovine, koji je odmah prihvaćen od proizvođača duhanskih proizvoda. Zahvalju- jući tome u Bosni se održala proizvodnja duhana. Iako sorte stolac 17 već dugo nema u proizvodnji, jer su je zamijenile nove produktivnije virdžinijske sorte, ona je bila temelj kasnije proizvodnje duhana u Bosni. Do osnivanja Duhanskog instituta primjena mineralnih gnojiva u proizvodnji duhana bila je neredovita i neracionalna. Do tada i nije bilo pravog duhanskog gnojiva, već se primjenjivalo ono što su predlagali proizvođači gnojiva i trgovci. Stoga su na već spomenutim pokusnim poljima izvedeni gnojidbeni pokusi na šest glavnih tipova duhanskih tala, a nakon toga su provedeni i de- monstracijski pokusi u komercijalnoj proizvodnji. Rezultat tih ispitivanja bile su nove formulacije duhanskih gnojiva. U suradnji s tvornicama mineralnih gnojiva napravljena je nova receptura miješanih duhanskih mineralnih gnojiva, nazvana „duhanski kas“ (DUKAS - kalijev amonijev superfosfat), NPK 4:10:14. Tvornička izrada i primjena tih gnojiva u praksi započela je već 1957. godine. Kasnije je, opet u suradnji s tvornicom gnojiva sačinjena nova receptura NPK 7:14:21, a to se gnojivo i danas koristi, ne samo u duhanu, već i u proizvodnji drugih kultura, napose u vinovoj lozi. Djelovanje Instituta posebno je bilo učinkovito u nekim kriznim situacija- ma poput pojave opasnih uzročnika bolesti ili štetnika. To se naročito vidjelo 1961. godine kada se u nas pojavila plamenjača duhana (Peronospora tabacina) dotad nepoznata bolest. Već u prvoj godini nakon pojave ova je bolest poharala hercegovačka duhaništa i nanijela katastrofalne štete. Odmah nakon pojave ove bolesti stručna služba Instituta je počela provoditi mjere za suzbijanje patogena i smanjenja štete od ove bolesti. U program suzbijanja bolesti uključili su se odjeli zaštite bilja i agrotehnike Prihvaćen je program zaštite koji je obuhvaćao kemijske mjere, ali i preventivne mjere poput izmjene tipa lijehe i načina proizvodnje duhanskog rasada. Budući da su sadioci odmah prihvatili

12 ZNAČAJ DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR ZA DUHAN I POLJOPRIVREDU BOSNE I HERCEGOVINE predložene mjere, proizvodnja je već za dvije godine vraćena na raniji opseg, a plamenjače više nikada nije prouzročila značajnije štete u proizvodnji. Slično je bilo i s pojavom virusa prstenastog venuća rajčice (TSWV), „odnosno prstenaste nekroze“ kako se ova bolest u početku zvala. Odmah nakon pojave ove opasne bolesti polovinom 1970-ih godina, stručna služba Duhan- skog instituta, temeljem vlastitih spoznaja i stranih iskustava predložila mjere za njeno suzbijanje. No u ovom slučaju radilo se o suzbijanju prijenosnika, kukca tripsa (Thrips tabaci Lind), jer nema sredstava kojima se virus izravno suzbija. Tom je prigodom Institut objavio brošuru u kojoj je opisana biologija tripsa, način prenošenja virusa i mjere suzbijanja. Zahvaljujući promptnom djelovanju Instituta, štete od ovog patogena su uskoro značajno smanjene. Isto je tako Odjel za zaštitu bilja predložio mjere za suzbijanje nematoda korje- novih guka (Meloidogyne spp), koje su na nekim užim uzgojnim područjima gotovo onemogućile proizvodnju duhana. Institut je vodio računa i o razini stručnosti operativnih službi koje su obav- ljale stručne poslove na terenu. U tom je kontekstu Institut u suradnji s podu- zećima za proizvodnju, otkup i obradu duhana organizirao tečajeve, seminare i druge vidove edukativnih priprema za terenske službe i instruktore. Na tim skupovima su terenski službenici dobivali stručna znanja koja su potom mogla upotrijebiti u radu sa sadiocima. Veliki je doprinos Instituta u promjeni sustava manipulacije duhana. naime do 1960-ih godina u obradi i manipulaciji hercegovačkog duhana većina poslova obavljana je ručno, što je zahtijevalo puno živog rada i visoke troškove obrade. Tada je Institut u suradnji s Udruženjem „Hercegovina duhan“ izveo trogodišnje pokuse s novim sustavom manipulacije tzv. tonga manipulacijom. Nakon uspješno izvedenih pokusa taj je sustav koncem 1960-ih i početkom 1970-ih godina uveden u sva poduzeća za proizvodnju, otkup i obradu duhana. Bilo je to uvođenje industrijskog sustava obrade duhana. Time je u velikoj mjeri olakšana magazinska manipulacija i ubrzan postupak i obrade duhana. Također je značajno smanjen udio živog rada, smanjeni troškovi i povećana produktivnost u obradi duhana. Sva su se navedena postignuća odrazila na poboljšanje stanja u duhanskom gospodarstvu. To je dovelo do povećanja prinosa po jedinici površine, ujedna- čavanja kvalitete duhana i na koncu do povećanja produktivnosti u proizvodnji i obradi duhana. Zahvaljujući uvođenju virdžinijskog tipa duhana u Bosni danas je prosječna površina jednog duhanskog gospodarstva 3 - 4 ha, što je

13 Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić golemo povećanje u odnosu na nekadašnjih 0,5 - 1 ha. Spomenimo također da je u poduzećima za otkup i obradu nakon uvođenja tonga sustava manipulacije broj radnika višestruko smanjen, a po jednom radniku obrađivano je 6 - 8 tona umjesto ranijih 2 - 3 tone. U sva je ta dostignuća ugrađen rad znanstvenika i stručnjaka Duhanskog instituta.

Doprinos Duhanskog instituta ukupnoj poljoprivredi

Iako je Duhanski institut u svom radu najbolje rezultate postigao na unapre- đenju proizvodnje i obrade duhana kao i ukupnog duhanskog gospodarstva, ne može se zanemariti njegovo uspješno djelovanje u drugim djelatnostima gospodarskog i društvenog života. Prije osnivanja Duhanskog instituta u Mo- staru je postojao Poljoprivredni zavod, osnovan 1948. godine, kao institucija koja je trebala u kontinuitetu obavljati zadatke iz oblasti poljoprivrede. Me- đutim, bez odgovarajućeg stručnog osoblja i opreme, a naročito specijalista za pojedine oblasti, opseg i razina usluga Zavoda nisu mogli zadovoljiti zahtjeve poljoprivrede Hercegovine. Stoga je već prilikom osnivanja Duhanskog instituta u Mostaru dogovoreno da njegovi stručnjaci „pokrivaju“ i neke oblasti iz opće poljoprivrede. U tom smislu posebno su apostrofirani odjeli pedologije i ishrane bilja, zaštite bilja i agrotehnike. Najviše istraživanja i zadataka za druge djelatnosti proveo je Odjel pedologije i ishrane bilje. To se može razumjeti, budući da je tlo temeljno sredstvo za svaku biljnu proizvodnju, a u to vrijeme u Hercegovini nije bilo druge institucije koja bi se bavila istraživanjem tla. Odjel pedologije i ishrane bilja radio je brojna istraživanja tala u Hercegovini, a među njima su veoma opsežna istraživanja tala Imotsko-bekijskog polja. Rezultati istraživanja tala provedeni u Institutu korištenu su u vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu, livadarstvu. Temeljem istraživanja ovog Odjela izvršeni su hidromeliorativni zahvati na više lokaliteta. Radilo se na istraživanju treseta i mogućnosti njegove primjene u poljoprivrednoj proizvodnji. Ovaj je Odjel radio na izradi pedoloških karata, kako onih na državnoj i regionalnoj razini, tako i onih lokalnih. Primjerice izrađene su pedološke karate proizvodnih područja Čitluka, Širokog Brijega i Orašja, a te karte mogu poslužiti kao temelj za planiranje poljoprivredne proizvodnje i načina gnojenja. Odjeljenje za zaštitu bilja od samog početka je bilo također angažirano i na drugim kulturama osim duhana. Tih godina posebno je bila aktualna

14 ZNAČAJ DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR ZA DUHAN I POLJOPRIVREDU BOSNE I HERCEGOVINE antiperonosporna služba i stručnjaci iz zaštite bilja Duhanskog instituta, zajedno sa stručnjacima Stanice za zaštitu bilja, koja je bila operativnog karaktera, svake su godine pratili pojavu biljnih bolesti i štetnika na području Herce- govine. Radili su na identifikaciji i utvrđivanju opsega pojave važnijih bolesti i štetnika , te predlaganje adekvatnog načina suzbijanja. Kao ovlašteni savezni i republički inspektori za zaštitu bilja dugo su vremena obavljali fitosanitarne kontrole određenih roba pri uvozu i izvozu. Do 1965. godine suradnici u zaštiti bilja iz Duhanskog instituta bili su ovlašteni za te kontrole u luci Ploče preko koje su uvožene goleme količine žita, agruma, pamuka, graha i drugih poljoprivrednih proizvoda. Odjeljenje agrotehnike i odjeljenje pedologije i ishrane bilja ostvarili su uspješnu suradnju s industrijom mineralnih gnojiva - Zorka Šabac, Zorka Su- botica, INA Kutina. Izvedeni su brojni pokusi i istraživanja različitih formulacija mineralnih gnojiva. Rezultat te suradnje i zajedničkih istraživanja bile su dvije formulacije miješanih gnojiva koje su korištene u duhanu, ali i drugim kulturama. Jedna od tih formulacija (NPK 7:14:21) i danas se primjenjuje u gnojidbi vinove loze i drugih poljoprivrednih kultura. U okviru Odjeljenja agrotehnike provedena su 1960-ih godina ispitivanja sitne mehanizacije - mo- tokultivatora, što je bilo prvo takvo ispitivanje u Hercegovini. Rezultati ovih ispitivanja našli su primjenu u kultivaciji duhana, ali i u drugim kulturama. Ovo je Odjeljenje radilo na najpogodnijem tipu gnojišta za stajsko gnojivo, istraživanju plodoreda, utjecaju monokulture, „umornosti tla“ i drugim zadacima koji su primjenjivi u različitim poljoprivrednim djelatnostima. Institut je veliku pažnju posvećivao doškolovanju i osposobljavanju mladih stručnjaka. Budući da je Duhanski institut dugo vremena bio jedina znanstve- noistraživačka institucija u Hercegovini, vodilo se strogo računa o kvaliteti osoba koje će biti zaposlene. Odabir kadrova je bio takav da mogu doći samo oni najkvalitetniji. Odmah nakon prijema u Institutu upućivani su na specija- lizacije iz pojedinih oblasti (pedologija, entomologija fitopatologija, kemija i drugo) na fakultete u Beograd, Sarajevo, Zagreb kao i na postdiplomske studije, a osuvremenjivanje i permanentna dopuna znanja osiguravana je odlaskom na studijska putovanja u zemlju i inostranstvo, razmjenom iskustava i stalnom suradnjom sa srodnim institucijama. Zahvaljujući tome prve doktorske disertacije iz poljoprivrednih znanosti urađene su upravo u Duhanskom institutu. Kada je početkom 1960-ih godina osnovana Viša poljoprivredna škola u Mostaru dio nastavnog osoblja bio je upravo iz Duhanskog instituta. Kakav

15 Jure Beljo, Milojka Nadaždin, Ana Mandić je bio profil stručnog kadra u Institutu govori i to što je upravo iz Duhanskog instituta odabrana osoba (Ambroz Kapor) za saveznog inspektora za duhan. U Duhanskom institutu rađene su ekonomske analize, kemijska istraživanja i brojni drugi poslovi i zadaci namijenjeni različitim poljoprivrednim i drugim djelatnostima.

Zaključak

Duhanski institut u Mostaru bio je prva znanstvenoistraživačka institucija u Hercegovini. Osnovan je u cilju unapređenja duhanskog gospodarstva, budući da je duhan u to vrijeme bio jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u Hercegovini. Sukladno postavljenim programskim ciljevima Institut je u zna- čajnoj mjeri unaprijedio proizvodnju i obradu duhana u Bosni i Hercegovini. Među najznačajnijim postignućima Duhanskog instituta su izbor odgova- rajućeg sortimenta za različita staništa uzgojnog područja Hercegovine, kao i razvoj i uvođenje u proizvodnju novih produktivnijih sorata. Institut je unaprijedio sustav gnojidbe, riješio pitanja zaštite duhana u kritičnim razdobljima pojave novih bolesti i štetnika. Izmijenio je sustav obrade duhana uvo- đenjem tonga manipulacije, čime je u velikoj mjeri povećana produktivnost u obradi. Uvođenjem nove sorte i novog tipa duhana na području Bosne u potpunosti je promijenjena tehnologija proizvodnje i spašena proizvodnja na ovom području. No zahvaljujući svojim stručnim potencijalima Duhanski institut je dao značajan doprinos i drugim poljoprivrednim djelatnostima, ne samo duhanskom gospodarstvu. To se ponajprije odnosi na istraživanje tala kao temelja svake biljne proizvodnje, zatim angažman stručnjaka iz zaštite bilja u različitim projektima i zadacima, primjena različitih agrotehničkih mjera, a znanstvenici Instituta bili su angažirani kao predavači u visokoobrazovnim institucijama. Iz svega navedenog u ovom radu može se zaključiti da je Duhanski institut Mostar odigrao veoma važnu ulogu u unapređenju duhanskog gospodarstva, u vrijeme kada je duhan bio jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti Her- cegovine. No Duhanski institut istodobno je svojim djelovanjem doprinio razvoju i drugih agrarnih djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

16 ZNAČAJ DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR ZA DUHAN I POLJOPRIVREDU BOSNE I HERCEGOVINE

Summary

The Tobacco Institute Mostar was founded in 1952. It was the first scientific research organization in the agriculture of Herzegovina, and it was established in order to improve the tobacco economy of Bosnia and Herzegovina. But research work in tobacco has started much earlier. It can be said that the research work on the tobacco culture started with the establishment of ex- perimentally fields at the time of Austro-Hungarians and continued with the establishment of the Tobacco Experimental Station at Domanovići. That one what distinguished the founding of the Tobacco Institute is the systematic scientific research work, which found the application not only in the tobacco economy, but also in other agricultural crops and in general in the agriculture of Bosnia and Herzegovina. The Tobacco Institute was founded primarily to improve tobacco production, which at that time was the most important agricultural crop and one of the most important economic activities of Herzegovi- na. However, production technology stagnated at that time, reflecting to lower returns, lower quality, and reduced competitiveness of Herzegovinian tobacco on the market. Researchers of the Institute immediately developed a program of improving of tobacco crop and tobacco economy, which was successfully implemented during the Institute’s activities. During its activities, the Tobacco Institute has been working systematically on improving of tobacco production and processing, introducing appropriate varieties, applying appropriate agrotechnical measures and technological solutions. All this has resulted in an increase in the extent of production, improving quality and increasing the competitiveness of our tobacco on the market. However, research carried out by the Institute’s researchers, particularly in pedology, plant nutrition, plant protection, chemistry and economics, has been applied in other crops and activities other than tobacco, which has contributed to the development of the entire Bosnia and Herzegovina agrarian sector. Therefore, the Tobacco Insti- tute Mostar is an unavoidable topic in all the discussions on the agriculture of Bosnia and Herzegovina in the second half of the 20th century.

17 Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION OF ORIENTAL TOBACCO IN REPUBLIC OF MACEDONIA AND MARKETING OF TOBACCO PRODUCTION COMPETITIVE IN FOREGIN MARKETS

Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

University St. “Kliment Ohridski”-Bitola, Scientific Tobacco Institute-Prilep st. “Kicevski pat” bb, 7500 Prilep, Republic of Macedonia e - mail: [email protected] [email protected]

ABSTRACT

In the last 10 years in Macedonia are produced only oriental types of tobacco which achieved an average annual production of unprocessed raw tobacco amounting to around 25,000 tonnes, with the exception of two vintages (2008 and 2015). This production is competitive and com- patible with the real needs of the market. Accordingly, in this ten year period total production by year shows that the Republic of Macedonia has continued sustainable development of tobacco production and the variety structure is extremely heterogeneous, especially in type prilep and there are no direct payments (subsidies). Thus, based on a whole set of research. The analysis of the parameters it was found that the introduction of subsidies by the government € 1 per kg of tobacco from 2009 to date and improving the variety structure as a major factor in the introduction of the variety Prilep 66- 9/7 in the primary tobacco production in this period is decisive for the increase in production and achieving sustainable development in the last 10 years. The variety Prilep 66-9 / 7 in the last two years has represented an average of 88% in total production and over 97% in the production of the type prilep. This variety is not only achieve sustainable development of tobacco production, significantly increased the competitiveness of tobacco production in the market and realize a much higher export price for 1kg processed tobacco in the previous year period.

Key words : tobacco, varieties, prilep, jaka,basma, production

18 VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION...

INTRODUCTION

Tobacco has conquered the world not only for the pleasure it gives during smoking but also for the high revenues it brings to the countries in which it is grown. Tobacco was introduced in Macedonia from Turkey in 1638 and ever since it has been highly valued for its economic and social importance. Ac- cording to Turkish statistical data, total tobacco production in R. Macedonia before the Balkan wars was 4-5 million kg. The production of this crop start increasing after the Second World War, to reach 36.221 tons in 1982. Tobacco production takes a very important place in the economy of Mace- donia due both for economic and social reasons. Tobacco cultivars grown in R. Macedonia are of oriental origin, mainly of the types Prilep, Jaka and Basma. With a share of 3%, R. Macedonia is positioned among the eight major tobacco producing countries in the world. Of the total arable land in the country tobacco occupies 3,4% in the area under energy crops around 81.1 % of the total area. The average tobacco planted area in Macedonia in the period 2008-2016 was 16025 ha. With an average yield of 1.437 kg/ha, the total production for the same period was 23 068 tons of oriental tobacco, but it is presumed that it can achieve up to 35.000 tons. Tobacco share in the total exports of R. Macedonia was 3.7% (Statistics Annual of RM for 2011). At first sight that seems to be an insignificant segment in the foreign trade relations of the country, but its real value can be figured out when we take into consideration that the total exports in 2015 was 24 893 tons of oriental tobacco. The importance of tobacco for Macedonian economy is even more obvious when compared to the total exports of agricultural products in 2015 , in which it participated with over 22% . All activities and processes related to production of this crop are regulated by law (The Tobacco and Tobacco Products Act). According to the provisions of this Act, tobacco producers are allowed to use only certified seed material and the only authorized institution for production of such material is Scientific Tobacco Institute from Prilep. The aim of our investigation is to study importance of the tobacco production in Macedonia for economic and social reasons. Presently, tobacco production in the country is managed by nine purchasing companies with foreign capital (Socotab, Alliance One, Strumica Tabak, etc.) and one domestic company - Tututnski Kombinat - Prilep. Oriental tobacco is grown in several areas: Pelagonia (which covers 46.8% of the area under tobacco in R. Macedonia), Strumica, Radovis and some minor regions.

19 Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

7-10 years ago, a conglomerate of varieties could be observed in these regions, but now, due to the selection work of the experts from Tobacco Institute – Pr- ilep, the varietal structure is far more homogenous and a share of almost 80% of the total oriental tobacco production in the country accounts for the variety Prilep P 66-9/7. Pelagonia is the largest tobacco growing region, especially the Prilep area which accounts for 25% of the oriental tobacco production. The most dominant variety in this region is of the type Prilep, while in the other regions Yaka and Basma tobaccos can also be observed.

Foto. 1 Region of Pelagonia

This is a newly created variety, recognized in 2004 and added to the list of registered varieties of domestic agricultural plants (Official Gazette of the Republic of Macedonia No.70/2004. Authors of this variety is Prof.dr. Dimi- trieski M. and prof. dr.Miceska G.) Plants are ellipsoid-conic in shape, with height average of 65 - 75 cm, depending on conditions of growing and applied cultural practices. Average leaf number of leaves is 52 and they are uniformly distributed on the stem. Average size is in the limits of 18 - 22 cm for the largest leaf, 16-18 cm for the middle and 8 - 10 for the top leaves. Inflorescence is relatively small, moderately to tightly condensed, semi-oval in shape.

20 VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION...

Foto 2. Eastern region Foto 3. Strumica – Radovis region

Prilep 66-9/7(Miceska at all. 2014)is suitable for growing at loose, light and drained soils, with poor supply of nutrient elements, showing especially good results under irrigation conditions. The variety also achieves good yields and quality in soils with medium supply of nutrients, where no possibilities for irrigation exist, yielding small-leaf aromatic and substantial tobacco typical for the type Prilep. Length of the growing season from planting to the beginning of flowering is 70 - 75 days. The variety is resistant to blue mold and bassara disease, and tolerant to viruses. The Dry tobacco yield averages 2000 - 3600 kg/ha, depending on conditions of growing and applied cultural practices. Prilep 66-9/7 belongs to the group of small-leaf aromatic tobaccos with uniform raw typical for the type Prilep. It has fine, soft and substantial dry leaf tissue, with yellow-orange color of the middle leaves and orange to light red of the upper. It is distinguished by high percentage of high-graded tobacco. (Dimitieski M at all. 2014). Chemical composition of this tobacco is variable and depends greatly on conditions of growing and applied agrotechnical measures. The average val- ues of major chemical compounds range within the following limits: nicotine 1.0 % (irrigated) - 2.30 % (non-irrigated), proteins 5 % - 8%, soluble sugars 18.50% - 29.00% and Shmuk’s quality index 2.5 - 5.0. During smoking, this tobacco is medium in strength, with full and sweetish taste and strongly expressed, intensive aroma.

21 Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

Prilep 66-9/7 Seed plot of P 66-9/7

The average area under tobacco in R. Macedonia for the period 2008 - 2016 was 16 052 ha. According the oriental tobacco production in the country has increased from 16 280 tons purchased tobacco in 2008 to 30 997 tons in 2013 (Table 1). Of course, this is primarily due to the interest shown by the foreign companies for Macedonian oriental tobacco, characterized by good quality and yield, which is included in the American blend cigarettes by 7-10% and it is known that these cigarettes account for almost 70% of the world cigarette manufacture. The number of contracts, the areas planted with tobacco in hectares and total subsides are also presented in Table 1.

22 VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION...

Table 1: Production of tobacco in R. Maedonia in the period 2008-2016 Number of Areas under Purchased Year Total subsidies € contracts tobacco/ ha tobacco/tons 2008 30.519 17.185 16.280 11.799.512,20 2009 38.710 16 212 23.196 22.655.291,29 2010 40.743 18 846 26.393 25.749.268,00 2011 33.234 15.677 21.024 20.511.219,00 2012 29.090 14.609 27.993 27.310.244,00 2013 42.367 19.806 30.997 30.240.976,00 2014 34.445 14.030 24.857 23.623.171,00 2015 28.454 14.127 18.910 35.035.691,00 2016 27.380 13.978 25.167 24.554.097,00 2017 29.132 14.342 26.532 oчекувано Source: Ministry of agriculture, forestry and water economy of R. Macedonia

The tobacco purchase in the last year 2016 of production recorded upward movement, with noticeable decrease of the average purchase price Table 2. In 2016 the purchase amount was 59% higher compared to 2014, while the average price was 1,90€/kg. The increase of production appeared as a result of the stimulative measures undertaken by the government of the Republic of Mac- edonia and the subsidies for tobacco of 1€ per kg (Table 1).

Table 2. Quantity of purchased tobacco Year 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Quantity (tons) 23.196 26.158 21.024 27.993 30.997 24.857 18.910 25.167 Average price €/kg 3,12 2,22 2,68 2,93 2,48 1,90 3,00 3,20 Source: Ministry of agriculture, forestry and water economy of R. Macedonia

If we analyze the prevalence of the purchased tobacco by types of tobacco (Table 3), it can be concluded that the type Prilep participates with an average of 78.56% (2010-2016 in the total purchase of tobacco.) Its participation is above all the level of uniformity and quality of tobacco raw material, as well as the varietal structure of the type Prilep represented in the tobacco production in the Republic of Macedonia, which completely coincides with the results given in Table 4, for the representation of the high classes of purchased tobacco in accordance with the Rulebook on Tobacco purchased in the Republic of Macedonia.

23 Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

Table 3 . Purchase of leaf tobacco by types Types/ Year in tones 2010/2011 % 2011/2012 % 2012/2013 % 2014/2015 % Prilep 18.364 70,00 14.838 73,00 20.320 72,77 16.684 88,22

Yaka 6.704 25,56 5.327 26,41 6.913 24,75 2.150 11,36

Basmak 1.161 4,43 0.730 0,04 690 2,47 77 0,41

Total 26.229 100,00 20.165 100,00 27.923 100,00 18.911 100,00 Source: Ministry of agriculture, forestry and water economy of R. Macedonia

Table 4. Purchased amount of row tobacco in tons and share of purchased classes in % 2014 2015 2016 Class Tobacco Tobacco Tobacco Tobacco Tobacco % Tobacco % % tons tons I 245 1,06 2 264 11,98 4 020 16,00 II 3.987 17,39 11 711 61,98 17 366 69,00 III 12 102 52,80 4 579 24.23 3 610 14,30 IV 6584 28,73 337 1,78 162 0,6 V 618 0,002 Total 22 918 100,00 18 892 100,00 25 160 100,00 Source: Ministry of agriculture, forestry and water economy of R. Macedonia

According to the State Statistical Office, tobacco exports from the Republic of Macedonia in 2010 was 16 546 tons, which is over 69% of the total tobacco production. The share of tobacco in the total exports from the country was 3.7% (Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2011). At first sight, it might seem that tobacco takes insignificant part in international economic relations of the Republic of Macedonia. In terms of agri-exports, however, exported tobacco in 2013 amounted to 25 444 tons, which is a share of over 22% from the total exports from R. Macedonia Table 5.

24 VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION...

Table 5. Amount of exportet and imported of fermented tobacco in the period 2010- 2015 (tons) Year fermented tobacco Tobacco export Tobacco import 2010 26 229 16 546 2 911 2011 20 165 21 495 3 625 2012 27 923 22 462 4 986 2013 30 997 25 440 3 197 2014 24 857 22 588 3 463 2015 18 910 24 893 3 616

CONCLUSIONS

In general, the presented data for the investigation period (2006-2013) reveal an upward trend in production of oriental tobacco in R. Macedonia. Tobacco is strategic crop and I believe that all questions and disputes regarding the ban on its future production in these areas have no basis, taking into account the Global strategy on tobacco as well as the assumptions of FAO experts on the increase of its production by almost 25%. The real question for us is how to find a place in that framework and to make the best use of the comparative advantages of this area for stable production of oriental tobacco. If we want to resolve that problem, several important factors should be taken into account: - specification of tobacco growing areas, to stop the production of varieties in regions where the inappropriate climate, pedological and other factors significantly affect the quality of tobacco. - taking proper measures to stabilize the varietal purity by: consistent upholding of the Law on Tobacco; - use only of certified seed, supplied from authorized breeder; - constant work on creation of new varieties which will retain typical traits of the type; - use of varieties with low environmental variability, i.e. higher biological plasticity; - timely contract-signing and information on purchase prices of leaf tobacco; - financial support for scientific-rersearch activities; - Further subsidization of purchased tobacco per kg and for moderniza- tion of agricultural mechanization;

25 Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

- investments in micro-accumulations; - consolidation of agricultural properties; - introducing modern technologies in the process of production.

Only with a well-coordinated cooperation among the Ministry of Agricul- ture, Forestry and Water Economy, Tobacco Institute, buyers, tobacco asso- ciations, manufacturers and farmers there is a real opportunity to resolve the problems. Finally, one of the most important measures is consolidation of tobacco growing areas wider in the Balkans, by commercialization of varieties suitable for specific regions in the neighboring countries for higher competitiveness in the world market and a more stable production of a given type.

REFERENCES

1. Dimitrieski M.; Miceska G.2017: Morpho-biologikal characteristics of some new oriental aromatic varieties and lines of Prilep tobacco in production region of Pelagonia. 16-18 May . 2 nd International Balkan Agricultural Congress in Tekirdağ, Turkey. Book of abstracts. pp 391 2. Miceska G.Dimitrieski M., 2014.Newly created perspective lines of the oriental aromatic tobacco type Prilep. Agribalkan , Balkan agricultural congres, 8-11.09., Edirne, Turkey, Agribalkan congress book, p. 449 3. Miceska G., Dimitrieski M., 2010. Morfološke karakteristike novih linija orientalnog duhana tip prilep otporan na TMV. 45 ti Hrvatski i 5 ti Međunarodni simpozij agronoma. Opatija, 15-19.02.2010. Zbornik radova . str. 466-469 . 4. Узуноски М., 1985. Производсво на тутун, Скопје.

26 VARIETY STRUCTURE AS AN ESSENTIAL FACTOR FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE PRODUCTION...

STRUKTURA SORATA KAO BITAN FAKTOR ODRŽIVOG RAZVOJA PROIZVODNJE ORIJENTALNOG DUHANA U REPUBLICI MAKEDONIJI I MARKETING PROIZVODNJE DUHANA KONKURETNOG NA STRANIM TRŽIŠTIMA

Gordana Miceska , Miroslav Dimitrieski

University St. “Kliment Ohridski”-Bitola, Scientific Tobacco Institute-Prilep st. “Kicevski pat” bb, 7500 Prilep, Republic of Macedonia e - mail: [email protected] [email protected]

SAŽETAK

U poslednjih 10 godina u Makedoniji proizvedeni su samo orijentalni tipovi duvana koji su ostvarili prosečnu godišnju proizvodnju neprerađenog sirovog duvana u iznosu od oko 25.000 tona, sa izu- zetkom dve berbe (2008. i 2015. godine). Ova proizvodnja je konkurentna i kompatibilna sa stvarnim potrebama tržišta. Shodno tome, u ovom desetogodišnjem periodu ukupna proizvodnja po godinama pokazuje da je Republika Makedonija nastavila sa održivim razvojem proizvodnje duvana, a struktura sorte je izuzetno hetero- gena, naročito u tipu prilepa i nema direktnih isplata (subvencija). Dakle, na osnovu čitavog istraživanja. Analiza parametara utvrdila je da je uvođenje subvencija od strane vlade 1 evra po kilogramu duvana od 2009. do danas i poboljšanje strukture sorte kao glavnog faktora u uvođenju sorte Prilep 66- 9/7 u primarnu Proizvodnja duvana u ovom periodu je odlučujuća za povećanje proizvodnje i postizanje održivog razvoja u poslednjih 10 godina. Sorta Prilep 66-9 / 7 u poslednje dve godine je u prosjeku iznosila 88% u ukupnoj proizvodnji i preko 97% u proizvodnji tipa prilep. Ova sorta ne samo da ostvari održivi razvoj proizvodnje duvana, značajno je povećala konkurentnost proizvodnje duvana na tržištu i ostvarila znatno višu izvoznu cenu za 1kg obrađenog duvana u prethodnom period.

Ključne reči: duvan, sorte, prilep, jaka, basma, proizvodnja

27 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović

ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI

Miomir Jovanović, Miljan Joksimović i Aleksandra Despotović1

SAŽETAK

Proizvodnju duvana i razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori u drugoj polovini XX vijeka karakterišu pozitivni trendovi u rastu i razvoju. Ipak, početkom XXI vijeka sa nastavkom procesa tranzicije došlo je do odre- đenih problema u procesu privatizacije, koji su rezultirali negativnim trendovima u dijelu proizvodnje i prinosa, odnosno prerade duvana što je u značajnoj mjeri uticalo i na ostvareni deficit u spoljnotrgovinskom poslovanju. U radu se analizira stanje u primarnoj proizvodnji i duvanskoj industriji Crne Gore sa posebnim naglaskom na perspektivu razvoja u narednom periodu.

Ključne riječi: duvan, industrija, proizvodnja, potrošnja

UVOD

Crna Gora i dalje ne iskorištava u punoj mjeri svoje proizvodne potencijale. Na gazdinstvima je uglavnom zastupljena naturalna proizvodnja najvećim dijelom za sopstvene potrebe, dok je ostatak namijenjem direktnoj prodaji na tržnicama. Komercijalna tržišna proizvodnja je na dosta niskom nivou. U biljnoj proizvodnji, pored grožđa (za vino) komercijalno je značajna proizvodnja duvana i povrća. Proizvodnja žitarica je zanemarljiva. Niska intenzivnosti proizvodnje i nerazvijena tržišna struktura, samo su neke od karakteristika proizvodnje kod pojedinih proizvoda i grupa proizvoda. Generalno, nastavljen je nedostatak u kooperaciji između proizvođača i potrošača (Jovanović, M., 2004). Komparacija otkupnih cijena u Crnoj Gori i pojedinim članicama EU pokazala je da se proizvodi u Crnoj Gori mogu razvrstati u grupe proizvoda sa natprosječno visokim cijenama koji iskazuju

1 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović, Univerzitet Crne Gore, Bio- tehnički fakultet, Centar za agroekonomska proučavanja i ruralni razvoj, Mihaila Lalića bb, 81000 Podgorica, [email protected]

28 ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI relativno manju konkurentnost (krompir, voće, mlijeko i mlječni proizvodi, pileće i svinjsko meso), odnosno grupu proizvoda kod kojih su cijene relativno niske, koje ukazuju na veću konkurentnost (duvan i jagnad). Opšta je ocjena da su cijene u poljoprivredi relativno visoke i time poljoprivreda iskazuje priličnu mjeru cjenovne nekonkurentnosti. Dohodak stanovništva predstavlja dominantnu varijablu koja utiče na ponašanje potrošača (Jovanovic, M., 2016). Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ve- lika uvozna zavisnost ogleda se i u velikom učešću poljoprivrednih proizvoda u ukupnom uvozu, koji preko 3 puta prevazilazi njihovo učešće u izvozu (Jovanović, M and Despotović, A., 2014). Ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je u stalnom porastu. Uz povećavanje izvoza i uvoza raste i deficit. Glavni izvozni proizvodi su vino i tokom prethodnih desetak godina duvan. Pokrivenost uvoza izvozom bila je na nivou od oko 1/4. Kapaciteti duvanske industrije u Crnoj Gori su prevashodno bili skoncen- trisani u jednoj kompaniji, koja se suočavala sa brojnim problemima: siva eko- nomija, otežano finansiranje tekućeg poslovanja, neriješeno pitanje privatizacije i sl. Tokom analiziranog perioda, registrovano je i određeno povećanje proizvedenih količina duvana, iako često podaci zvanične statistike ne korespo- ndiraju sa podacima dobijenim iz drugih relevantnih izvora2. Proizvodnja je locirana u podgoričkom proizvodnom području (Zeti i Malesiji). Do 2003. godine, isključivo se gajio hercegovački duvan, kada se u masovnu proizvodnju uvode dva nova, visokoprinosna američka tipa duvana: berlej i merilend. Na trend povećanja proizvodnje duvana u Crnoj Gori presudan uticaj imaju visoki prinosi koji se postižu gajenjem novih tipova duvana.

MATERIJAL I METOD

Raspoloživi dokumentacioni materijal uslovio je i interval istraživanja i na- čin obrade podataka. Za potrebe analize u ovom radu korišćeni su raspoloživi statistički podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), strateških dokumenata, kao što su „Strategija razvoja poljoprivrede 2015-2020“, „Agende ekonomskih reformi“, dokumenata Sekretarijata za razvoj, Centralne Banke

2 Prema podacima Duvanskog kombinata u Podgorici proizvedena količina duvana od 1999. godine povećala se za 7 puta. U 2004. proizvedeno je 504 tone, a u 2005. godini 634 tona. Organizovana proizvodnja počinje formiranjem crnogorskog monopola 1903. godine, što predstavlja prvu organizovanu proizvodnju neke kulture u poljoprivredi Crne Gore.

29 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović

Crne Gore, Ministarstva finansija Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje i dr. U radu je korišten metod tabelarne i komparativne analize, kojima su prikazani apsolutni i relativni pokazatelji kretanja proizvodnje, uvoza i izvoza duvana i proizvoda od duvana.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Pozitivni makroekonomski trendovi u Crnoj Gori, tokom poslednjih godina, pružaju dobru osnovu za unapređenje i razvoj postojećih kapaciteta, kao i za stvaranje povoljnog investicionog ambijenta za nova ulaganja, uključujući i tzv. „green field“ investicije posebno u oblasti proizvodnje duvana i duvanske industrije (tabela 1).

Tabela 1. Makroekonomski indikatori 2007-2013. Makroekonomski 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 indikatori BDP u tekućim cijenama 2.680,0 3.085,6 2.981,0 3.104,0 3.234,0 3.148,9 3.327 (mil.EUR) Realan rast BDP-a (%) 10,7 6,9 -5,7 2,5 3,2 -2,5 3,3 BDP po stanovniku 4.280 4.908 4.720 5.006 5.211 5.075 5.356 (EUR) Industrijska proizvodnja 0,1 -2 -32,2 17,5 -10,3 -7,1 10,6 - stopa rasta (%) Dolasci turista 1.150.000 1.188.100 1.207.700 1.263.000 1.373.500 1.439.500 1.492.006 Broj zaposlenih3 156.408 166.221 174.152 161.742 163.082 166.531 171.474 Stopa nezaposlenosti 19,4 16,8 19,1 19,7 19,7 19,7 19,5 (%)4 Izvoz roba i usluga (mil. 1.156,4 1.226,4 1.027,8 1.157,7 1.382,6 1.389,4 1.390,1 EUR) Uvoz roba i usluga (mil. 2.305,7 2.880,5 1.948,8 1.960,5 2.099,6 2.166,4 2.065,5 EUR) Izvor: MONSTAT Izvor: Agenda ekonomskih reformi, MONSTAT, Sekretarijat za razvoj, CBCG, Ministarstvo finansija RCG, ZZZ CG 5

U Crnoj Gori postoje povoljni uslovi za gajenje duvana, posebno u Primor- skom i Zetsko-bjelopavlićkom rejonu (oblast oko Skadarskog jezera). Među- tim, nakon povećanja proizvodnje u prethodnom periodu do 2007. godine,

3 Podaci iz administrativnih izvora MONSTAT-a; 4 Anketna stopa nezaposlenosti za populaciju 15+ MONSTAT; 5 Izvor MONSTAT - http://www.MONSTAT.org/cg/page.php?id=249&pageid=62

30 ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI zabilježen je trend pada kako u površinama tako i u ukupnom prinosu tabela 2. Na osnovu baznih indeksa (bazna 2007 godina), evidentno je u posmatranom periodu došlo do smanjenja površina i prinosa po hektaru.

Tabela 2. Proizvodnja duvana u Crnoj Gori u periodu 2007 – 2012 2007=100 2008 2009 2010 2011 2012 Požnjevena 159 100 154 96,88 126 79,24 125 78,62 125 78,61 112 70,40 površina u ha Prinos tona - 358 100 324 90,50 272 75,97 270 75,41 258 72,06 226 63 ukupno Prinos tona 2,3 100 2,1 91,30 2,2 95,60 2,2 95,60 2,1 91,30 2,0 86 po ha Izvor: MONSTAT

Usled naglašenih problema u poslovanju jedine fabrike za proizvodnju duvana u Crnoj Gori, evidentan je bio prekid u prodaji i otkupu duvana u periodu 2008. i 2009.godine, da bi se sa ovim aktivnostima na relativno niskom nivou nastavilo u narednim godinama tabela 3.

Tabela 3. Prodaja i otkup duvana u Crnoj Gori u period 2007 – 2014 (t i ha) 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Duvan (suvi list), (t) 550 0 0 238 187 77 78 51 Izvor: MONSTAT

Kada je u pitanju odnos izvoza i uvoza duvana i proizvoda od duvana u Crnoj Gori, naročito je naglašeno smanjenje, u periodu od 2007-2010 godine, da bi nakon toga došlo do osjetnog povećanja učešća izvoza u uvozu tablela 4.

Tabela 4. Izvoz i uvoz duvana u Crnoj Gori u period 2007 – 2013 (000 €) HS tarifna oznaka i 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 naimenovanje GI24 duvan i proizvodi od 1.205 561 699 134 394 2.251 5.673 5.903 duvana- Izvoz GI24 duvan i proizvodi od 14.968 21.105 20.467 17.578 14.910 11.678 12.724 11.930 duvana- Uvoz Izvoz/Uvoz 8,05 2,65 3,41 0,76 2,64 19,27 44,58 49,48 Izvor: MONSTAT6, Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2015-2020

6 Izvor MONSTAT - http://www.MONSTAT.org/cg/page.php?id=249&pageid=62

31 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović

Dosadašnje mjere, koje su se u velikoj mjeri odnosile na podršku inputima ili cijenama, neminovno su morale da pretrpe nužne izmjene, tako što je kod nekih ratarskih kultura (duvan, krompir i dr.) došlo do transformacije u podr- šku po hektaru zasnovane površine. Ovo sve u cilju modifikcije ovih mjera ka njihovom potpunom razdvajanju od proizvodnje (decoupling) i time preuzi- manja EU modela koji podrazumijeva jedinstveno plaćanje po ha površine, uz ispunjavanje određenih uslova, bez obzira koja se kultura gaji. Podrška proizvodnji duvana ostvaruju poljoprivrednici koji su u tekućoj godini zasijali i/ili zasadili površine pod duvanom, uz uslov da sprovode redovne agrotehničke mjere i imaju zaključen ugovor sa registrovanim obrađivačem duvana. Podrška se preračunava po ha zasijane i/ili zasađene površine pod duvanom, uz uslov da je gustina sadnje 17.000 biljaka po ha. Mjere tržišno-cjenovne politike u biljnoj proizvodnji, imale su najveće uče- šće kod podrške proizvodnji duvana, sjemenskog krompira i programu razvoja malinarstva. U prethodnom periodu, jedino je podrška proizvodnji duvana predstavljala klasičnu podrška proizvodu putem cjenovne naknade. Svi ostali programi pripadali su politici ruralnog razvoja bilo kao podrška manje povoljnim područjima, održavanju ekstenzivne proizvodnje ili kao podrška in- vesticijama. Cjenovne potpore u strukturi mjera tržišno-cjenovne politike su bilježile značajno učešće, sa naglaskom da je blagi trend povećanja budžeta za tu grupu mjera, upravo, rezultat većeg ukupnog iznosa podrške proizvodnji duvana. Podrška po jedinici proizvoda (kg osušenog duvana) bila je ista tokom posmatranog perioda, ali je iz godine u godinu značajno rasla ukupna proizvodnja. Analiza cijena duvana u Crnoj Gori pokazuje tendenciju pada, tako da je znatno niža nego u Evropskoj uniji, gdje se istorijski posmatrano, kao primjer može uzeti Grčka (prosjek cijena 2001-2004: 2.915 eur/t). Ako se uzme u obzir da je, pored toga u poređenju sa EU, u Crnoj Gori znatno niža i budžetska podrška proizvođačima, može se zaključiti da je sadašnja proizvodnja duvana u Crnoj Gori konkurentna u poređenju sa zemljama EU. No, i pored toga, gledano na duži rok, perspektiva ovog sektora je veoma neizvjesna. Analize na nivou EU, naime ukazuju da će proizvodnja duvana i u proizvodno najpo- godnijim područjima Evrope teško konkurisati cijenom tržištima van Evrope. Proizvodnja duvana je još uvijek malog obima, ukoliko se uporedi sa ras- položivim zemljišnim resursima. Ekspertske ocjene govore da u neposrednoj blizini Skadarskog jezera postoje površine koje su manje povoljne za gajenje

32 ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI drugih kultura, a pružaju sve uslove za gajenje duvana. Optimalnim korišće- njem tih površina proizvodnja duvana mogla bi se višestruko uvećati u pore- đenju sa današnjim nivoom. U pogledu cijene, koja je za npr. berbu iz 2005. godine godine iznosila oko 2 eura, duvan sada predstavlja konkurentnu kulturu, za čije gajenje vlada veoma veliko interesovanje među proizvođačima. Međutim, dalji razvoj ove grane u znatnoj mjeri će zavisiti od poslovne politike Duvanskog kombinata Podgorica, odnosno od njegove privatizacije koja je i dalje aktuelna.

Mogućnosti daljeg razvoja

Scenarijska analize mogućih budućih kretanja u poljoprivrednoj proizvodnji pokazala je da postoje realni tehnološki potencijali za znatno povećanje proizvodnje u narednih desetak godina. Scenario koji polazi od pretpostavke da su modernizacija i razvoj poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore jedan od prioriteta u ukupnoj razvojnoj politici države ukazuje da je uz jačanje tržišne infrastrukture realno očekivati povećanje poljoprivredne proizvodnje za 15% do 30% (krompir, voće, vino, mlijeko, sve vrste mesa), a u nekim sektorima i mnogo više (povrće, masline, duvan, žito). Ukoliko bi se privatizacijom Duvanskog kombinata Podgorica okolnosti za proizvodnju duvana pogoršale (nedostatak ekonomskog interesa budućeg vla- snika da otkupljuje duvan, dalje padanje cijene na svjetskom tržištu, uskraćiva- nje direktne podrške proizvođačima), proizvodnja duvana bila bi dovedena u pitanje. Ako se u takvom scenariju ne bi iznašlo alternativno tržište prodaje za sirovi duvan, onda bi ova proizvodnja čak mogla da bude ugašena. Nastavak sadašnjih pozitivnih trendova vodiće daljem povećanju površine pod duvanom i do promjene strukture zasađenog duvana u korist širokolisnih tipova, koji su znatno prinosniji. Uvođenjem novih tipova duvana u proizvodnju i određenim tehnološkim inovacijama prinos duvana po hektaru, koji posljednjih godina značajno raste, dostigao bi 3,5 t/ha. To bi za rezultat imalo dostizanje proizvodnje od oko 1.200 t ili trostruko više u poređenju sa peri- odom 2002-2004. Treba imati u vidu da je berba 2005. već dostigla nivo od 630 t. Međutim, teško je prognozirati da će se održati izrazito pozitivan trend ispoljen u posljednjih nekoliko godina, jer se, generalno posmatrano, uslovi za proizvodnju duvana u EU pogoršavaju (reforma podrške za duvan koja je bila najveća u biljnoj proizvodnji značiće njeno razdvajanje od proizvodnje i dalju redukciju). Ukoliko Duvanski kombinat bude nakon privatizacije radio

33 Miomir Jovanović, Miljan Joksimović, Aleksandra Despotović projektovanim kapacitetom, biće mu potrebno oko 3.000 t duvana godišnje. Ako od te količine 40% bude iz domaće proizvodnje, što je u skladu sa sadaš- njim zakonskim rješenjem, onda bi to iznosilo 1.200 t. Prirodni potencijal u vidu raspoloživih resursa za višestruko veću proizvodnju postoji. Međutim, teško je predvidjeti kretanje konkurentnosti, pa je taj tehnološki potencijal teoretski i treba ga prihvatiti sa rezervom. Ukoliko bi se javila prilika za izvoz, ovu bi proizvodnju trebalo širiti u skladu sa tim mogućnostima, jer raspoloživi zemljišni kapaciteti u Crnoj Gori omogućuju neuporedivo veću proizvodnju duvana, posebno berlej tipa, po čijoj proizve- denoj količini Crna Gora može da bude među prvima u Evropi. Stvaranjem pretpostavki za izvoz, daljnjim tehnološkim razvojem ova proizvodnja bi se vrlo brzo proširila. Proizvodnja na oko 3.000 ha, sa prinosima 4,5 t/ha učinilo bi nas značajnim izvoznikom duvana.

ZAKLJUČAK

Proizvodnja duvana i razvoj duvanske industrije u Crnoj Gori u drugoj polovini XX vijeka karakterišu pozitivni trendovi u rastu i razvoju. Ipak, početkom XXI vijeka sa nastavkom procesa tranzicije došlo je do određenih problema u procesu privatizacije, koji su rezultirali negativnim trendovima u dijelu pori- zvodnje i prinosa, odnosno prerade duvana što je u značajnoj mjeri uticalo i na deficit u spoljnotrgovinskom poslovanju privrednih subjekata.

LITERATURA

1. Anketna stopa nezaposlenosti za populaciju 15+ MONSTAT; 2. Crnogorska poljoprivreda i Evropska unija, Strategija razvoja proizvodnje hrane i ruralnih područja, Ministarstvo poljoprivrede (2006), Pod- gorica, 3. http://www.MONSTAT.org/cg/page.php?id=249&pageid=62 4. https://www.amiscg.org/Dokumenta1/Strategija%20%20skracena%20 verzija2.pd,1-32. 5. Jovanovic, M., (2016): Empirical analysis of income changes impact on food consumption expenditure. Agriculture and Forestry, 62 (3): 49-56. DOI:10.17707/AgricultForest.62.3.04

34 ANALIZA STANJA I PRESPEKTIVE RAZVOJA DUVANSKE INDUSTRIJE U CRNOJ GORI

6. Jovanović, M., 2004: Food Market from the tourism consumption aspect. Agriculture & Forestry, vol. 50. Issue 1-2: 127-137, Podgorica, UDK: 339.133 7. Jovanović, M., Despotović Aleksandra, 2014: Analysis of position of agro-food trade in Montenegro’s foreign trade. Agriculture & Forestry, vol. 60. ISSUE 1: 235-243, Podgorica, UDC (UDK) 631.11(497.16) , 8. Komić, J. (1996): Metodi statističke analize kroz primjere. Centar, Beo- grad, pp. 104-121. 9. Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2015-2020, Vlada Crne Gore Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 2015, Podgo- rica

35 ANALYSIS OF THE SITUATION AND POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT OF THE TOBACCO INDUSTRY IN MONTENEGRO

Jovanović, M., Joksimović, M., Despotović, A.

Abstract

Production of tobacco and the tobacco industry development in Mon- tenegro in the second half of the twentieth century is characterized by positive trends in growth and development. However, at the beginning of XXI century with the extension of the transition there have been certain problems in the averages of privatization, which resulted in negative trends in the area of production and yields, or processing tobacco which has significantly affected the deficit in foreign trade. The paper analyzes the situation in tobacco industry of Montenegro with a special emphasis on the possibilities for development in the future.

Key words: tobacco industry, production, consumption (Footnotes)

36 TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA

Romina Kabranova1, Zlatko Arsov 1

Abstract

Tobacco is extremely important crop because of the great influence on the global political, economic, social and religious life of the world population. The first data on tobacco growing for the Balkans and Macedonia date back to the ancient time, from the beginning of the 17th century. The aim of this paper is to present the current situation regarding the structure of tobacco production in Macedonia, as well as area, quantity and yield (kg / ha). For material in this paper, which refers to the quantity produced oriental tobacco by species, data from the State Statisti- cal Office of the Republic of Macedonia and the Economic Chamber of Macedonia were used. A large number of factors influence the growth and expansion of this crop (soil, climatic conditions, agro-technical measures during vegetation, etc.). Oriental tobacco is distinguished by numerous small leaves with thin ribs, material tissue of the leaves, which gives an extremely intense aroma of taste during smoking. Tradition- ally, it is a tobacco with high quality and estimated with a high usable value. The quantity of oriental tobacco produced in Macedonia has been stable in recent years. An over 22,000 tons of raw oriental tobacco are produced and about 20,000 tons processed, mainly exported to the international market. The amount of tobacco produced in Macedonia is symbolic compared to some countries, but it is extremely important for the Macedonian economy.

Keywords: oriental tobacco, area, yield, regions

Introduction

Tobacco is produced in almost 120 countries in the world. Macedonia pro- duces tobacco from the period of the Ottoman Empire, and as a result of the good appraisal that an exceptionally favorable territory (natural conditions) and gives exceptionally high quality. Very cheap and numerous labor force are

1 Faculty of Agricultural Science and Food - Skopje Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, Macedonia [email protected]

37 Romina Kabranova, Zlatko Arsov always making this production to be competitive and with the low prices for a refined dry tobacco. Because of the long tradition of people of Macedonia, today it is the greatest part of the world with small but exceptional quality of well-known all over the world oriental tobacco leaf. While in the world, the trend of production goes upward with the increase in the yield of unit area, in Macedonia there are frequent oscillations, which in some years are the result of climate change, but often also of the non-existent purchase prices for 1 kg of tobacco. The production varies both by number of producers, and by the production quantity of tobacco by region. The regional regions in the country are fully oriented towards the production of other agricultural products that provide a better turnover of assets in one current year. Since the disintegra- tion of former Yugoslavia, to this day, the only common „business branch“ of the former fraternal republics was the smuggling of so-called excise goods, tobacco, alcohol and other products, of which every serious country in the world collects revenues (Hadžić Mersiha, 2014). Illegal trade in cut tobacco and cigarettes in all Balkan countries causes huge losses.

Material and method

The complexity of this topic has determined the need to use official data of the Bureau of Statistics of RM, Economic Chamber of Macedonia-Association of producers of tobacco and tobacco products and the use of other literature in the field of tobacco production (Surface: MAFWE) and tobacco processing in Macedonia and the region. In the processing of data, the analysis of the production was carried out for one long period. Method of calculating the average for ten consecutive years (2006-2016) was used.

Discussion

The tobacco industry is one of the most stable industries from which much benefit there Macedonian economy. The tobacco industry accounts for 4% of total industrial output and 4.1% of employment in the total industry. Tobacco use has emerged as a reliable source of income. Therefore, economic point of view, the economy of the Republic of Macedonia, the tobacco is extremely important. A large proportion of urban population (not agricultural) is addition- ally involved in tobacco production in order to increase their family budget

38 TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA and improve their livelihoods. From the presented assortment, mainly fine leafy aromatic types of tobacco (Prilep, Jaka, Basmak). Yield and quality of oriental tobacco types and varieties are closely dependent on soil and climate conditions, and their combined action in the area of cultivation. The requirements sat by this type of tobacco are much warmth, little rain and not very fer- tile soils (Gjeorgjievski 1990). For these reasons, long ago in this region legally regulate the types and varieties of tobacco production by regions. Filipovski (2004) states that since 1931 the Office of the State monopoly made a decision (no. 803 from 10.01.1931 year), which despite maximum number tobacco ropes to be propagating in certain areas, and also was fortified and variety composition in areas at state level. Last constructive decision or judgment for determining the production regions and areas types of raw tobacco, in rela- tion to the previous Law on Tobacco in 1996 was published in Official Gazette no. 24/1997 year. With this clarification 5 production regions were established (North, West, Southwest, Central-East and South-East). At that time, the division by region is not correlated with the real statistical regions of the country. The existing law on tobacco and tobacco products in 2006, does not provide for classification of tobacco types, ie, purchasing companies according to their needs make contracts with producers planned. Macedonia has municipalities where the main occupation and existence of the inhabitants is the production of tobacco. Republic of Macedonia for the purpose of harmonization with the Regula- tion 1059/2003 of the European Parliament in 2007 adopted the Nomenclature of Territorial Units for Statistics - NTES (Official Gazette of the Republic of Macedonia No. 158/2007). This provides a unique and unified division of territorial units at regional and local level. The nomenclature of the territorial units consists of 5 levels. The first and second levels are for the whole territory. The third level consists of 8 non-administrative units, the fourth level consists of 84 municipalities and the fifth level of 1776 settlements. The eight non- administrative regions according to this classification are: Vardar region, East region, Southwest region, Southeast region, Pelagonia region, Polog region, Northeast region and Skopje region.

39 Romina Kabranova, Zlatko Arsov

Table 1. Tobacco production by statistical regions for the period 2011-2015, according to the planted areas in ha

2011 2012 2013 2014 2015 Average Regions ha % ha % ha % ha % ha % ha % Vardar 2139 8.06 1182.72 8.10 1316.14 6.65 1142.65 8.37 923.32 6.54 1340.8 7.56 Eastern 607 2.29 361.08 2.47 324.9 1.64 307.7 2.25 196.23 1.39 359.4 2.03 South – 67 0.25 26.26 0.18 48.82 0.25 52.7 0.39 42.85 0.30 47.5 0.27 Western South - 11581 43.64 4305.02 29.47 6333.64 31.98 3539.98 25.94 3259.77 23.07 5803.9 32.71 Eastern Pelagonia 11469 43.22 8460.13 57.91 11557.09 58.35 8418.72 61.69 9484.55 67.14 9877.9 55.67 Polog 2 0.01 0 0.00 0 0.00 0 0.00 0 0.00 0.4 0.00 North - 75 0.28 4.15 0.03 5 0.03 4.1 0.03 1.7 0.01 18.0 0.10 Eastern Skopje 597 2.25 269.51 1.84 220.76 1.11 180.33 1.32 218.49 1.55 297.2 1.67 Total 26537 100.0 14608.9 100.0 19806.4 100.0 13646.2 100.0 14126.9 100.0 17745.1 100.0 Souce: MAFWE – Sector Field Crops – Anual reports (2006-2017).

From the presented data in Table 1, it can be noted that during the analyzed period (2011-2015), traditionally the largest tobacco areas are in the Pelagonia region, an average of 55.67% for the period, followed by the Southeast with 32.71% and Third place is the Vardar region with 7.56%. Other regions are not important for tobacco production. This distribution remains unchanged all the time during the analyzed period and even ten years ago. In other statistical regions, other agricultural crops and activities are dominant. So the most tobacco is grown in Pelagonia (Prilep, Krivogastani, Krusevo and Bitola) and the Southeast region (Radovis and Strumica). The region of Skopje for the analyzed period has little participation in the planted tobacco areas with a share of 1.67%. Skopje as a major consumer center for food products is more characteristic in the production of garden crops, and the Polog region after the livestock production. Average yield of raw tobacco per type of tobacco by statistical regions is presented in Table 2.

40 TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA

Table 2. Average yield per type of tobacco and region for the 2013 harvest Regions* Agronomic 1 2 3 4 5 6 7 8 parameters

Variety (t/ha) Polog Vardar Skopje Eastern hectare Pelagonia plants per plants Number of Average yield Average North - Eastern South - Eastern South – Western prilep 1.8 1.8 1.8 1.8 1.7 / 1.8 1.9 **150 000 1.8 yака 1.5 1.6 1.5 1.6 1.6 / 0.0 1.5 **150 000 1.5 basmak 1.4 1.4 1.4 1.3 1.4 / 1.5 1.4 ** 150 000 1.4 *Nomenclature of Territorial Units for Statistics of the Republic of Macedonia.

The data in Table 2 show that mainly where tobacco is grown, planting is machine-made (for this reason, the 150 000 plants per unit area is the same for all regions). The average yield is the highest for varieties of the type Prilep (1.8 t / ha), and the lowest for the type of basmak (1.4 t / ha), which is certainly due to the biological potential of the varieties of the appropriate types, ie this proves that in certain regions it is necessary тo cultivate those types of tobacco that most suit the soil type and the area, for obtaining higher yield per straw, and a raw material of appropriate quality. For the 2014 harvest, the region’s share is as follows: Pelagonia region participate with 11681.4 tons, southeast region with 9.499.0 tons, Vardar region with 2079.4 tons, the Eastern region with 837.1 tons and Skopje region with 382.5 tons (Souce: MAFWE – Sector Field Crops – Anual report 2015). Other regions have a very low production of tobacco. One part of the population is engaged through seasonal jobs in industries, and trade in tobacco and tobacco products. The number of producers (number of tobacco production contracts), area and yield of dried (unprocessed) tobacco is presented in Table 3.

41 Romina Kabranova, Zlatko Arsov

Table 3. Number of contracts, Area, Yield Crop Number of contracts Area, ha Yield, kg/ha

2007 29.646 17.132 1.287 2008 29.827 17.064 1.001 2009 37.195 17.088 1.412 2010 40.743 18.846 1.400 2011 33.234 15.677 1.341 2012 29.090 14.609 1.916 2013 42.367 19.806 1.577 2014 34.445 14.030 1.772 2015 28.454 14.127 1.341 2016 27.380 13.980 1.799 Average 32.874 16.345 1.480 Souce: MAFWE – Sector Field Crops – Anual reports (2006-2017).

The largest tobacco area in the last ten years was 19,806 ha in 2013 (Table 3), and in the same year it had the highest purchase of 30,997 tons of tobacco (Table 4). This purchased quantity of raw tobacco is repeated after twelve years (1999 harvest) when a record 32398 tons of tobacco were purchased. The number of concluded contracts on average for the analyzed period is 23874, and the average yield is 1480 kg / ha. The areas under Oriental tobacco in the Republic of Macedonia are only in a small part are covered with irrigation systems. Therefore, the yield over the years varies from 1001 kg / ha to 1799 kg / ha mainly as a result of climatic conditions (low or optimal precipitation in the vegetation period). For the 2017 harvest, the number of concluded contracts is the same as for the 2016 harvest. About 19,000 tons of tobacco is expected to be completely oriental. This decrease in quantities is the result of an extremely dry summer in 2017, but high quality is expected. The production of quality tobacco is the ultimate goal both for producers and for purchasers. The poor quality of tobacco is not good for both sides.

42 TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA

Table 4. Purchased price and subsidies (1999-2016) Average price, Subsidies, Subsidies Тоtal, Crop Purchased quantity, t eur/kg eur/kg euro 1999 32.398 1,90 2000 28.212 1,67 2001 20.097 1,87 0,24 4.901.707,32 2002 21.401 2,00 2003 23.000 1,27 2004 19.830 2,23 2005 23.206 2,04 0,24 5.660.000,00 2006 19.681 1,92 0,24 4.800.243,90 2007 16.290 2,29 0,49 7.946.341,46 2008 16.126 2,72 0,73 11.799.512,20 2009 23.222 3,12 0,98 22.655.291,71 2010 26.393 2,22 0,98 25.749.268,29 2011 21.024 2,68 0,98 20.511.219,51 2012 27.993 2,93 0,98 27.310.243,90 2013 30.997 2,49 0,98 30.240.975,61 2014 24.857 1,90 0,98 23.619.837,40 2015 18.910 3,01 0,98 18.448.780,49 2016 25.154 3,20 0,98 24.540.487,80 Average 23.990 2,30 / /

The average production of oriental tobacco is for analyzed period is 23990 tons per year. There are large differences in the purchased quantities, from 16126 tonnes for the 2008 harvest to the maximum for the analyzed period of 32398 tonnes for the 1999 harvest. This is mainly due to the demand for tobacco and the next occurrence. After several years, a subsequent increase in the purchase price follows its decline. After that price drop, for example, 2013 and 2014, the next 2015 harvest is with a declining interest in tobacco production, with less planted areas, but the price is beginning to grow again. With the average price of around 1,90 eur/kg (crop 2014), for the purchase of the entire last year’s production of 24857 tons, it took 2.9 billion denars or 213,6 million euros for purchasing. The purchase price of tobacco was approximately the same, 1,92 eur/kg, in 2006. The highest purchasing price was for the 2016 crop, 3,20 eur/kg. Subsidies for producers are paid by the Paying Agency of the Republic of Macedonia directly to the producer’s account. In the last 10 years, the value is 0,98 eur (60 den) per kilogram of purchased tobacco, for all purchased classes.

43 Romina Kabranova, Zlatko Arsov

The dependence between the price and the quantities purchased is shown in Figure 1.

Chart 1.- Dependence between the price and the purchased quantities

Domestic consumption of Oriental tobacco is very small, it is estimated that it is no greater than 1000 tons. So much tobacco is used by both domestic cigarette factories. Accordingly, we can freely say that 98% of produced tobacco is exported. Tobacco exports are presented in Table 5.

Table 5.-Tobacco exports for the period 2006-2015, tons Year Quantity, tons Value, USD Average export price USD/ kg 2006 29.408 92.128.000,00 3,20 2007 24.015 89.012.000,00 4,00 2008 19.739 97.104.150,00 5,03 2009 16.112 87.529.610,00 5,63 2010 16.839 88.517.520,00 5,46 2011 21.849 118.222.500,00 5,50 2012 22.954 119.048.600,00 5,30 2013 25.444 155.208.400,00 6,10 2014 22.558 126.324.800,00 5,60 2015 22.493 94.470.600,00 4,20 Average 21.559 83.176.382,11 4,24 Source: Economic Chamber of Macedonia-Association of producers of tobacco and tobacco products

From the data presented in Table 5, it can be noted that the average tobacco export for the analyzed period is 21559 tons and is value 83.176.382,11 USD, at an average export price of 4,24 USD/ kg. The smallest amount of exported tobacco is in 2009 year, 16112 tons, and the largest quantity in 2006 is 29408

44 TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA tons. The highest export value was recorded in 2013, when the highest export price of 6,10 USD / kg was achieved.

Conclusion

Tobacco is one of the most intensive crops. Tobacco production as the first link in the tobacco business chain, and at the same time traditional agricultural activity, which involves engagement of up to 15% of the entire population in Macedonia, requires the need for its modern development in accordance with world and scientific achievements. On the other hand, in the developed modern tobacco production, implementation of the modern scientific and expert achievements in the field is necessary. In particular, the quality, yield, management, teamwork, improvement in operations, use of scientific and expert consulting services, motivation and control are expressed. The use of scientific and expert consulting services is a basic factor for the development of a modern family business of tobacco growers. Tobacco production depends primarily on price policy (state concern / protection policy), which should en- sure market stability and motivation among individual producers. The strategy should be developed in the direction of stable production policy in terms of investments / capital, investments, employment opportunities, price policy, use of professional and scientific services, etc. The tradition and centuries-old specialization in the production of this crop is the basis for further efficient and high-quality tobacco production. Special attention should be paid to the protection and improvement of the variety structure on the territory of the Republic of Macedonia, the continuous control of the variety representation, following the needs of foreign buyers in terms of the quality and quantity of the raw material.

References

Arsov Z., Kabranova R., Dimov Z., Spirkovska M. (2012). Analysis of Produc- tion and Purchase of Oriental Tobacco in Balkan; International Symposi- um for Agriculture and Food - Skopje, Macedonia, 12-14 December, 2012. UDC: 338.439.4:633.71; UDC: 339.187.6:633.71; 497. Filipovski Gj. (2004).

45 Romina Kabranova, Zlatko Arsov

Gjeorgjievski K. (1990). Tobacco and tobacco products - with emphasis on ecology of tobacco. Business publishing - Skopje, 556. Hadžić Mersiha: Novija istorija šverca duvana na našim prostorima (25. август 2014). Гето Србија https://getosrbija.wordpress.com/author/getosrbija MAFWE – Sector Field Crops – Annual reports (2006-2016) Mukaetov D. (2013). Assessing Agriculture Vulnerabilities in Republic of Mac- edonia for the design of Adaption Measures to Climate Change with Bio- MA. Skopje, May 2013; 83. Economic Chamber of Republic Macedonia (2016). Expectations of tobacco industry after completed purchase of tobacco - (16.3.2016.). State Statistical Office of Republic of Macedonia (2008). Nomenclature of Ter- ritorial Units for Statistics of the Republic of Macedonia, Skopje. Classi- fications, methodologies, nomenclatures and standards; ISSN 1409-7044; ISBN 978-9989-197-32-1 COBISS.MK-ID; 53. State Statistical Office of Republic of Macedonia (2016). Regions of the Repub- lic of Macedonia; Regional Year Book, 2016. ISSN: 1857-6141; 131.

46 TOBACCO PRODUCTION IN MACEDONIA

PROIZVODNјA DUVANA U MAKEDONIJI

Romina Kabranova, Zlatko Arsov Fakultet za zemjodelski nauki i hrana - Skopje Univerzitet Sv. Kiril i Metodij - Skopje, Makedonija [email protected]

Sažetak

Duvan je kultura koja je izuzetno značajna zbog velikog uticaja na glo- balni, politički, ekonomski, socijalni i verski život svetske populacije. Prvi podaci o gajenju duvana za Balkan i Makedoniju datiraju nazad u davna vremena, još od početka XVII veka. Cilј ovog rada je da predstavi trenutnu situaciju o strukturi proizvodnje duvana u Makedoniji kako i površine, količinu i prinos (kg/ha). Kao materijal u ovom radu, koji se odnosi na količinu proizvedenih orijentalnih duvana po tipovima; kori- šćeni su podatci iz Državnog zavoda za statistiku Republike Makedonije, kako i sa strane Privredne komore Makedonije. Veliki broj faktora utiču na rast i razvoj ove kulture, istovremeno i na biološkim, morfološkim i tehnološkim osobinama duvana (tlo, klimat- ske uvjeti, agrotehničke mere u toku vegetacije itd.). Orijentalni duvan odlikuje se brojnim ali malim listovima, nežne nervature, a visoka mi- rišlјavost lista daje izuzetnu i intenzivnu aromu ukusa tokom pušenja. Tradicionalno, to je duvan sa visokim kvalitetom i visoke upotrebne vrednosti. Količina proizvedenog duvana u Makedoniji u zadnjim je godinama visoka i stabilna. Proizvodi se nešto više od 22.000 tona sirovog orijentalnog duvana i oko 20.000 obrađenog. Obrađeni duvan, oko 19.000 tona, izvozi se na međunarodnom tržištu. Količina proizvedenog duvana u Makedoniji je simbolična u poređenju sa nekim zemlјama, ali je izuzetno važna za makedonsku ekonomiju.

Klјučne reči: orientalni duvan, površine, prinos, regioni

47 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI

Marin Čagalj1, Josip Gugić2, Frane Strikić1

SAŽETAK

U Austriji je do 1670 godine bilo dozvoljeno saditi i uvoziti duhan uz neznatnu pristojbu, dok od 1701 godine je Car Josip II. odredio točna monopolska pravila za sadnju i proizvodnju duhana, a Dalmacija čim je potpala pod Austriju je počela primjenjivati ta pravila. Od 1798 do 1886 godine, carska Austrija je uvela zabranu slobodnog uzgajanja duhana u Dalmaciji, a od ove zabrane jedno je bila izuzeta Poljička Republika. Nakon 1886 ondašnje Ministarstvo financija, tadašnja vrhovna vlast, ponovno dozvolila sadnju duhana u Dalmaciji. Duhan se sadio u Imotskim općinama: Poljica, Vrgorac, Slivno, Runović, Podbablje, Vinjani, Imot- ski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, te u dijelu Stona, Dubrovnika i Cavtata. Svaki proizvođač duhana morao je zasaditi najmanje 2.000 strukova duhana. Obzirom da je uzgoj duhana u to doba uzimao sve više maha, počeo se uzgajati i gdje su za duhan bili nepovoljni agro-klimatski čimbenici, a to se održavalo na kvalitetu proizvedenog duhana. Obzirom na takve okolnosti, dozvole za sadnju su se počele ograničavati. Paralelno s dozvolom sadnje duhana i povećanjem površina pod duhanom, osnivane su i stanice za otkup duhana. Tako su prve otkupne stanice bile u Vrgorcu, Imotskom, Drnišu, Biogradu, Sinju, Splitu, Trogiru, Zadvarju, Metkoviću i Gružu, uz dvije ispostave u Vrlici i Kotoru. Od 1909 godine do 1927 godine u Dalmaciji se proizvodilo od 30 do 364 vagona duhana za tržište. Prema dostupnim podacima iz toga razdoblja, 1895 godine duhan je uzgajalo 13.080 gospodarstava, zasadivši otprilike 36 milijuna sadnica. U razdoblju od 1909 do 1913 godine broj sadnica duhana se popeo na oko 70-80 milijuna sadnica koji se uzgajao na oko 1.400 ha. S propasti Austro-Ugarskog carstva i pripojenjem Dalmacije u kraljevinu SHS (Srba-Hrvata-Slovenaca), na Dalmaciju su se počeli odnositi monopolski državni propisi, što je dovelo do propadanja i zatvaranja otkupnih stanica u Biogradu, Drnišu, Splitu, Zadvarju i Dubrovniku. Nakon za- vršetka drugog svjetskog rata proizvodnja duha se zadržala u području

1 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21 000 Split, Hrvatska Odgovorni autor (e-mail): [email protected] 2 veleučilište Marko Marulić, Petra Krešimira IV 30, 22 300 Knin, Hrvatska

48 POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI

Unutrašnjosti Dalmacije i to posebno u okolici Drniša, Sinja, Imotskog i Vrgorca gdje je predstavljala značajan izvor prihoda za mnogobrojna poljoprivredna gospodarstva. Zbog maćehinskog odnosa države prema proizvođačima te favoriziranjem duhana iz Makedonije proizvodnja se u ovom području smanjivala da bi konačno nestala sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ključne riječi: duhan, uzgoj, Dalmacija, povijesni pregled, Republika Hrvatska

Uvod

Nicotiana rustica i Nicotiana tabacum su dvije od 64 vrste iz roda Nicotia- na, porodice Solanaceae koju koriste ljudi. Obje vrste su autohtone američke vrste, a smatra se da ih je u Europu Kristofor Kolumbo 1511 godine (Ožanić, 1955). Stručno ime Nicotiana duhan je dobio po Francuzu Jean Nicotu (Oža- nić, 1955), koji je sjeme duhana koji je dobio od botaničara Damiao de Goesa posadio u svome vrtu u Portugalu, a zatim ga prenio u Francusku 1560 godine. U Portugalu se duhan sadio na dvorskim vrtovima gdje su liječnici prouča- vali njegova ljekovita svojstva. Iako je duhan bio poznat po svojim ljekovitim svojstvima te se koristio isključivo kao lijek, krajem XVI. stoljeća pušenje duhana proširilo se Španjolskom, Portugalom, Engleskom i Nizozemskoj (Oža- nić,1955). Protiv sve veće pošasti pušenja pobunile su se državne vlasti i crkva, a kada nisu mogli spriječiti pušenje, državne vlasti su proglasile duhan mo- nopolom, te ga počeli oporezivati. Španjolci su od 1606 godine uveli dodatno oporezivanje na duhan i to od 7,5 % na duhan proizveden na Kubi, te 25 na duhan proizveden u Santo Domingu. Nadalje, uveli su i restrikcije da se sav duhan uvozi u Španjolsku kroz grad Sevilju, pa je tako 1620 godine osnovana i prva seviljska tvornica duhana. Širenju duhana u Europi najviše su doprinijeli pomorci. Pomorci su u Europu donijeli iz Amerike običaj šmrkanja duhanova samljevenog lišća. Širenju pušenja u Španjolskoj i Italiji doprinijeli su đaci una- toč zabrani pušenja na javnim mjestima u većini europskih država sve do 1848 godine (Ožanić, 1955). Vrsta Nicotiana rustica sadrži znatno veću koncentraciju nikotina od vrste Nicotiana tabacum, s žutim cvijetom i listovima manjim od listova Nicotiana tabacum. Obzirom na veliku koncentraciju nikotina, koristila se i u šamani- stičkim ritualima (diplomski). U današnje vrijeme vrsta Nicotiana tabacum se najčešće koristi za konzumaciju, u obliku pušenja (Gately, 2001) i najraširenija

49 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić je vrsta duhana koja se uzgaja na pet kontinenata iako je tropska i subtropska biljka te se uzgaja i u umjerenoj klimatskoj zoni. Nicotiana tabacum naraste od 1 do 2m visine. U sjevernoameričkom društvu duhan se isključivo koristio kao lijek zbog blagih analgetičkih i antiseptičkih svojstava, te su ga primjenjivali prilikom zubobolje ili otvorenih rana. Primjena duhana od samih početaka kao lijeka se raširila i u novije vrijeme duhan se inhalirao, žvakao, jeo, pio, pušio, mazao po tijelu, koristio u kapima za oči i napicima, a Amerikanci su ga počeli konzumirati i pušenjem.

Uzgoj duhana u Dalmaciji

Prve naznake dolaska duhana na područje Dalmacije, točnije u Dubrovačku Republiku datiraju iz 1632 godine kada se spominje uvoz duhana iz Ancone. Prema odluci Senata Dubrovačke Republike iz 1648 godine uvodi se i povećava carina na uvoz duhana u Dubrovačku Republiku. 1663 godine uveden je monopol na duhan u Dubrovačkoj Republici i trajao je sve do 1808 godine kada je došlo do kraha Republike. Od 1665 godine Mletačka Republika je proizvodnju i prodaju duhana dala u zakup, a do 1670 godine u Austriji se duhan mogao slobodno uvoziti i saditi, dok 1701 godine Car Josip II nije carskim dekretom odredio monopolska pravila za sadnju, preradu i proizvodnju duhana koji su od tada pripadali državi. Dubrovnik je postao središte tranzitne trgovine duhana 1721 godine, a duhan je dolazio sa Balkana. Trgovina duhana trajala je sve do kraja Dubrovačke Republike. Trgovina duhana bila je moguća zahvaljujući odluci Senata prema kojoj se na sve duhane primjenjuje povlastica slobodnog i nesmetanog tranzita. Ne postoje podaci o proizvodnji duhana na području Dubrovačke Republike (Bauk, 2015). Nakon gotovo četiri stoljeća pod Mle- tačkom vlasti i pripojenja Dalmacije Austriji u listopadu 1797. čime je Dalma- cija pretvorena u zasebnu teritorijalno-upravnu jedinicu izravno podčinjenu Beču, i za nju su počeli važiti propisi carskog dekreta. Austrija je 1798. godine zabranila do tada slobodno uzgajanje duhana u Dalmaciji (Ožanić, 1955.), jedino se ta zabrana nije odnosila na Knežiju Poljica. Porazom od Francuske, 1805. Dalmacija je pripala pod francusku upravu i Dandolo je od Napoleona ishodio dozvolu za slobodan uzgoj duhana u cijeloj Dalmaciji. Razdoblje druge austrijske uprave od 1813. do 1918. godine i novo uspostavljene Kraljevine Dalmacije koja je postala zasebna krunovina pod vodstvom Beča te uređena

50 POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI prema Austrijskim zakonima. Od 1814. godine opet su stupile odredbe o uzgoju duhana u Dalmaciji, odnosno zabrana slobodnog uzgoja duhana koja je trajala sve do propasti Austro - Ugarske monarhije 1918. godine. Unatoč zabrani uzgoja duhana u Dalmaciji za vrijeme Austro – Ugarske monarhije, 1886. godine, tadašnje Ministarstvo financija kao vrhovna vlast dozvolila je uzgoj duhana u općinama Poljica, Vrgorac, Slivno, Runovići, Podbablje, Vinjani, Imotski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, Poljica, te Stonu, Dubrovniku i Cavtatu. Ova odluka o uzgoju duhana u navedenim općinama propisivala je da svaki uzgajivač mora posaditi najmanje 2.000 strukova duhana (Ožanić, 1955.). Poljoprivrednici Dalmacije iskoristili su ovu odredbu o uzgoju duhana u Dalmaciji, te su ga počeli uzgajati i na područjima kojima klimatski duhan nije pripadao, što je za posljedicu imalo pad kvalitete duhana, te su se dozvole za uzgoj duhana počele ograničavati. S dozvolom za sadnju duhana u Dalmaciji su počeli nicati i otkupne stanice duhana, a prema Ožaniću (1955.) prvi uredi za otkup duhana su osnovani u Vrgorcu i Imotskom, nedugo zatim i u Dr- nišu, Biogradu, Splitu, Trogiru, Zadvarju, Metkoviću, Gružu, Vrlici i Kotoru. Prema podacima Ožanića (1955.) u Dalmaciji se 1889. godine duhan uzgajao na površini od 126 ha s ukupnim prinosom od 119,7 t s prinosom od 0,9 t/ha, dok se 1895 godine bilo 13.080 uzgajivača duhana s predanih ukupnih 896,8 t uzgojenog duhana. Prema podacima (Tablica 1) iz 1905. godine (Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice) vidljivo je da je uzgoj duhana u Dalmaciji od 1884. godine konstantno rastao, te je 1903. godine duhan uzgajalo 19.793 uzgajivača na površini od 1.257 ha sa zasađenih 62.859.000 biljaka duhana. Iz Tablice 1 je vidljivo da je prosječna otkupna cijena duhana varirala od najnižih 104,00 Kruna (1890.) do najviših 144,00 Kruna (1903.). U Tablici 2 su prikazani podaci iz otkupnih ureda u Dalmaciji za 1903. i 1904. godinu, te je vidljivo da je 1904. godine otkup bio manji za 132,9 t. Prema Stipetiću (2005.), od 1900.-1904. godine u Republici Hrvatskoj proizvodilo se godišnje oko 1.800 t duhana. U monografiji o Poljicima (1903.-1905.) Ivanišević (1987.) govori o sadnji duhana prije i uvođenja organizirane proizvodnje i periodu do kada se sadio kriomicu uslijed carskog dekreta kada se sadio kriomice oko Mosora, a to se nazivalo kuntobrand (kontra zabrana). O sadnji duhana u Runovičima i Zmi- javcima piše fra Silvestar Kutleša (1993) u monografiji o Imotskoj krajini, te spominje da je proizvodnja brzo proširila nakon 1884 godine, te da su do tada ljudi javno uzgajali duhan, što su u vrijeme zabrane potajno radili. O širenju

51 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić organiziranog uzgoja duhana Kutleša kaže i da onaj tko je imao više zemlje za sadnju duhana bio i bogatiji, te da je duhan gospodarski uzdigao područje Imotske krajine.

Tablica 1. Uzgoj duhana u Dalmaciji od 1884. - 1903. Broj zasađenih Prosječna cijena Godina Broj uzgajivača Površina (ha) biljaka kg/Kruna 1884. 89 3,30 188.000 118,00 1885. 142 9,10 328.000 119,00 1890. 2.954 171,60 9.048.000 104,00 1895. 13.080 727,50 36.080.000 119,00 1900. 15.515 897,60 44.567.000 126,00 1901. 17.418 1.018,30 50.465.000 120,00 1902. 18.700 1.115,70 55.566.000 128,00 1903. 19.793 1.257,20 62.859.000 144,00 Izvor: Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice (1905.)

Pripojenjem Dalmacije u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1918. godine, na Dalmaciju se počeli primjenjivati monopolski propisi Kraljevine Srbije. Obzirom na veliku proizvodnju monopolska uprava Kraljevine SHS-a je 1931. godine uslijed velike ekonomske krize donijela zakon kojim su se ogra- ničavale dozvole za sadnju duhana u Dalmaciji, te ujedno i svrstala duhane uzgojene u Dalmaciji i Hercegovini u niže kategorije što je za posljedicu imalo i nižu otkupnu vrijednost duhana. Kutleša (2005.) kaže da je to bio iznimno težak period za uzgajivače duhana u Dalmaciji obzirom na niske otkupne cijene, a maloprodajne cijene duhanskih proizvoda bile su visoke, pa se tako sve više razvijao šverc u vidu utajivanja dijela prinosa i krijumčarenja duhana. Iz Tablice 3 vidljivo je da je broj odobrenih biljaka duhana za sadnju konstantno opadao od najviših 88.793.000 (1909) do 42.000.000 (1932), ali je za usporedbu od 1932. godine i monopolističke odredbe o ograničenju broja strukova pao na najnižih 11.000.000. Kraljevina SHS je odredbu o ograničenju sadnje duhana pravdala činjenicom da su Dalmatinski i Hercegovački duhan lošije kvalitete od Makedonskog, te ne zadovoljava pušače. Ograničavanjem duhanske proizvodnje i otkupne urede u Splitu, Drnišu, Biogradu, Zadvarju i Dubrovniku su prestale sa radom.

52 POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI

Tablica 2. Otkupne stanice po količinama i vrijednosti (Austrijske Krune) za 1903. i 1904. godinu Otkupni ured Priložena količina (t) Vrijednost (Krune) Imotski 477,4 626.842 Metković 122,2 166.740 Sinj 264,5 256.845 Split 345,1 414.930 Vrgorac 180,3 273.331 Ukupno 1903 godina 1.389,5 1.738.688 Ukupno 1904 godina (manje) 132,9 311.356 Izvor: Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice (1905)

Duhan se tada dijelio u četiri kategorije; Ekstra kategorija, I. kategorija, II. a, b i c kategorija, III. A, b,c i d kategorija, te IV. Kategorija. Dalmatinski duhan je otkupljivan od 1931 godine po II. B i III. Kategoriji (Ožanić, 1955), a otkupne cijene duhana u tim kategorijama su bile niže od troškova proizvodnje duhana. Trgovačko-industrijska komora iz Splita je 1938 godine izdala izvještaj po pitanju duhana te prigovorila na niskim otkupnim cijenama duhana, o nepra- vednom svrstavanju u niže kategorije Dalmatinskih i Hercegovačkih duhana. Osnivanjem banovine Hrvatske 1939 godine Dalmatinski duhan se otkupljivao prema II. a kategoriji sve do 1941 godine i početka II. svjetskog rata. Kategorije duhana (prema Ožanić, 1955): • Ekstra kategorija: dobro dozreli, potpuno zdravi i besprijekorno sređeni ovršni listovi plemenitih sitolisnih sorata turskog podrijetla, proizvedenih na najbrižljivije obrađenim tlima u Makedoniji. • I. kategorija: listovi sitnolisnih duhana finog mirisa i nježna tkiva proizvedeni po brdskim područjima Makedonije. • II. kategorija: listovi sitolisnih duhana i dobro uzgojeni nježni duhani krupnolisnih sorata, od koji se rade duhanske prerađevine fine kakvoće. o II. a) kategorija: lišće duhana proizvedeno na ocjeditim tlima Make- donije, o II. b) kategorija: lišće brdskih sitolisnih duhana proizvedenih na po- dručju Srbije, o II. c) kategorija: dobro uzgojeno mirisno i nježno lišće krupnolisnih sorata duhana uzgojenih na području Srbije, Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore.

53 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

• III. kategorija: duhani koji se zbog svojih osobina mogu upotrijebiti za preradu u duhanske prerađevine srednje kvalitete. o III. a) kategorija: duhani Makedonije proizvedeni na bujnim bašten- skim tlima, o III. b) kategorija: duhani stare Srbije uzgojeni na dubokim ravničar- skim tlima, o III. c) kategorija: kabasti poljski ili u višim zemljopisnim predjelima uzgojen duhan Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore, o III. d) kategorija: duhani brdskih bosanskih rasadnih područja. • IV. kategorija: duhani koji se mogu upotrijebiti isključivo za izradu pro- stih duhanskih prerađevina. • U razdoblju od 1940 – 1941 godine i ratnog stanja u Europi te većeg izvoza duhana ponovno je porasla proizvodnja duhana. Epidemija bolesti plamenjače na duhanu 1960 i 1962 godine značajno je devastirala površine pod duhanom u Dalmaciji i Hercegovini, a za rezultat je imala značajan pad proizvodnje te zatvaranje duhanskih stanica u Sinju i Drnišu. Duhanska industrija u Dalmaciji je tijekom 1970-ih postupno odumirala (Nikolić Đerić i sur., 2015). • Za vrijeme talijanske uprave (1923) u Zadru na području Arbanasi osnovana je državna tvornica duhana, te na Zadarskom poluotoku deset privatnih prerađivača duhana. Osam prerađivača duhana u Zadru bavilo se proizvodnjom cigareta, dok su dva prerađivača proizvodili rezani duhan. U vrijeme II. Svjetskog rata (1941-1945) uništene su tri privatne tvornice i ostali prerađivači (Bauk, 2015). Oslobođenjem Zadra 1944 godine renovirana i revitalizirana državna tvornica duhana u Arbanasima u kojoj je radilo stotinjak radnika, u velikoj većini žena. U zamjenu za ručak, radnice su Narodnooslobodilačkoj vojsci davale 40 cigareta za jedan obrok. Proizvodile su se tzv. orijentalne cigarete bez filtera (sa orijentalnim tipom duhana). U šezdesetim godinama na međunarodnom i domaćem duhanskom tržištu javila se sve veća potražnja za cigaretama s filterom koju tvornica duhana u Zadru nije mogla proizvoditi zbog zastarjele tehnologije, što je dovelo i do pada proizvodnje na domaćem tržištu.

54 POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI

Tablica 3. Sadnja i količine duhana u Dalmaciji od 1909-1939 godine Godina Odobrena sadnja biljaka Otkupljeno duhana (t) 1909 88.793.000 3.640 1910 84.520.000 2.960 1911 87.887.000 2.010 1912 83.397.000 2.760 1913 76.503.000 3.555 1922 - 680 1923 - 1.690 1924 - 2.226 1925 - 1.050 1926 - 770 1927 - 300 1930 66.100.000 - 1931 65.500.000 - 1932 42.000.000 - 1933 11.000.000 - 1934 16.000.000 - 1935 20.790.000 - 1936 29.200.000 - 1937 43.000.000 - 1938 26.000.000 - 1939 30.000.000 - Izvor: Ožanić (1955)

Od 1974 godine, državna tvornica duhana seli s Arbanasa u zgradu u Gaže- nici i unaprjeđuje tehnologiju proizvodnje i počinje s proizvodnjom cigareta s filterom, što je za posljedicu imalo povećanje proizvodnje i potrošnje na do- maćem duhanskom tržištu, te izvoza na inozemno tržište duhanskih proizvoda. U tom razdoblju porasla je potražnja za cigaretama s lakšim američkim duhanima virginia i burley. Uslijed porasta stanovništva, većih prihoda doma- ćinstava i povećanja navike pušenja, tadašnje tržište Jugoslavije je raslo brže od svjetskog tržišta duhanskim proizvodima.

55 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

Prema podacima iz 1985 godine (Nikolić Đerić i sur., 2015) u Jugoslaviji je godišnja potrošnja cigareta per capita (po stanovniku) iznosila 2.300 cigareta, dok je usporedbe radi svjetski prosjek per capita bio 1.000 cigareta.

Zaključci

Početne spoznaje o duhanu u Dalmaciji datiraju od 1632 godine i uvoza duhana iz Ancone u Dubrovačku republiku. Kroz povijest, s promjenama vlasti i razli- čitih monopolističkih odredba i zabrana uzgoja duhana koji su se primjenjivali i na Dalmaciju, uzgoj duhana je oscilirao, sukladno zabranama i odredbama. Prvi službeni podaci o proizvodnim količinama i površinama pod duhanom datiraju iz 1884 godine, kad se na području Dalmacije duhan uzgajao na po- vršini od 3,3 ha, a uzgojem se bavilo 89 gospodarstava. Uzgoj duhana je bio u konstantnom porastu do 1903 godine, kada se uzgajao na 1.257,2 ha i uzgojem se bavilo 19.793 gospodarstva. Sukladno povećanoj proizvodnji i potražnji na tržištu duhana, u Dalmaciji su osnivane i duhanske stanice u Vrgorcu i Imot- skom, nedugo zatim i u Drnišu, Biogradu, Splitu, Trogiru, Zadvarju, Metko- viću, Gružu, Vrlici i Kotoru. Od 1931 godine uslijed velike ekonomske krize u Kraljevini SHS i odredbe o zabrani i ograničenju uzgoja duhana u Dalmaciji, te svrstavanjem duhana uzgojenog u Dalmaciji u niže kategorije i smanjenja otkupne cijene koja je bila niža od troškova uzgoja, za uzgajivače duhana u Dalmaciji su uslijedila teška vremena i duhan se sve više počeo napuštati. Su- kladno tome, poraslo je krijumčarenje i šverc duhana. Nakon epidemije pla- menjače 1960 i 1962 godine i značajnog pada proizvodnje duhana počele su se zatvarati i duhanske stanice. Duhanska industrija u Dalmaciji potpuno je iščezla krajem 1970-ih godina. Kako u svijetu, tako i u Dalmaciji duhan je bio zaslužan za gospodarski razvoj i iznimno važna gospodarska grana koja je ot- hranila mnoge obitelji i spriječila njihovo iseljavanje s ruralnih područja.

Literatura

Bauk, M. (2015). „Povijest duhana“. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Filo- zofski fakultet, Katedra za antropologiju. Rujan, 2015, Zagreb. Gately, I. (2001). „Tobacco: a cultural history of how an exotic plant seduced civilization. London: Simon & Schuster.

56 POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI

Kutleša, S. (1993). „Život i običaji u Imockoj krajini. Imotski: Matica hrvatska, Ogranak Imotski; Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad. Nikolić Đerić, T., Šoša, D. i Živković, M. (2015). “Dim – priča o duhanu.” 30. Siječanj – 31. Svibanj 2015., str. 23. Ožanić, S. (1955). “Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti”. Izdanje društva agronoma NRH-podružnica Split. Split. Stipetić, V. (2005). „Razvitak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj: tenden- cije, stanje i osnovni problemi“. Zbornik radova Sveučilišta u Rijeci, Eko- nomski fakultet, svezak 1, str. 25-49. Stručna komisija Austrijske duhanske zajednice (1905). Travanj, Beč.

57 Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

Historical Review of Tobacco Cultivation in Dalmatia

Marin Čagalj, Josip Gugić, Frane Strikić

Abstract

Until 1670 in Austria, it was allowed to plant and import tobacco for a small fee, while from 1701 Car Josip II. determined the correct monopoly rules for planting and producing tobacco, and Dalmatia as soon as it came under Austria has to begin to apply these rules. From 1798 to 1886, Imperial Austria introduced a ban on free tobacco cultivation in Dalma- tia, and from this ban, the Poljička Republic was excluded. After 1886, the former Ministry of Finance, in those time supreme authority, again allowed the cultivation of tobacco in Dalmatia. Tobacco was planted in Imotski municipalities: Poljica, Vrgorac, Slivno, Runović, Podbablje, Vinjani, Imotski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, and in the part of Ston, Dubrovnik and Cavtat. Every tobacco producer had to plant at least 2,000 tobacco plants. Given that tobacco growing at that time was growing more and more, cultivation was begun and where tobacco was adversely affected by agro-climatic factors while maintaining the quality of tobacco produced. Given such circumstances, planting permits began to be restricted. In parallel with tobacco planting and tobacco growing, tobacco redemption stations were also set up. Thus, the first purchasing stations were in Vrgorac, Imotski, Drniš, Biograd, Sinj, Split, Tro- gir, Zadvarje, Metković and Gruž, with two offices in Vrlika and Kotor. Between 1909 and 1927, in Dalmatia were produced between 30 to 364 tobacco wagons. According to available data from that period, in 1895 tobacco was cultivated in 13,080 holdings, planting approximately 36 million seedlings. In the period from 1909 to 1913, the number of seedlings of tobacco increased to about 70-80 million seedlings and grown on about 1,400 ha. Since the collapse of the Austro-Hungarian Empire and the advent of Dalmatia into the reign of the SHS (Serb-Croat-Slo- venes), Dalmatian monopolistic state regulations have begun and lead to the deterioration and closure of the redemption stations in Biograd, Drniš, Split, Zadar and Dubrovnik. After the end of the Second World War, production of tobacco remained in the interior of Dalmatia, especially in the surrounding of Drniš, Sinj, Imotski and Vrgorac, where it represented a significant source of income for numerous agricultural holdings. Because of the country’s attitude towards the producers and

58 POVIJESNI PREGLED UZGOJA DUHANA U DALMACIJI

the favoring of tobacco from Macedonia, production in this area has di- minished to eventually disappear in the seventies of the last century.

Key words: tobacco, cultivation, Dalmatia, historical review, Republic of Croatia

59 Mile Peševski

DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA

Mile Peševski1

SAŽETAK

Ne postoje točni podaci o početku proizvodnje duhana u Makedoniji, no pretpostavlja se da su ga u Makedoniju donijele Osmanlije. Zahvaljujući povoljnim klimatsko-zemljopisnim uvjetima, proizvodnja duhana u Makedoniji od tada počinje nagli rast. To potvrđuje i Felix Bejaur – poznati francuski konzul u Grčkoj koji još 1796. godine u izvještaju svojoj vladi za Makedoniju piše da je “od svih zemalja u svijetu, ona najpogod- nija za sadnju duhana” i da se duhanom u Makedoniji bavi oko 20,000 obitelji koje ukupno proizvode 12,800 tona. O velikoj količini duhana u Makedoniji govori i podatak da se u Prilepu izgradilo skladište za duhan već 1873. godine. O proizvodnji duhana do 1949. godine postoje djelomični podaci. No, od 1950. godine do danas postoje potpuni statistički podaci. U ovom periodu (1950-2016) količina duhana varira od 7,159 tona 1952. godine do 35,895 tona 1982. godine, s prosječnim prinosom od 1,064 kg/ha. Duhan ima relativno veliko značenje i u periodu “nove povijesti” Repub- like Makedonije. Prosječna površina zasađenog duhana u razdoblju od 1991. do 2016. godine iznosila je 18,643 ha, a prosječan prinos 1,316 kg/ ha. Duhanom se bavilo oko 27,000 do 55,000 obitelji. Vlada Republike Makedonije subvencionira proizvodnju duhana iznosom od 1 EUR po kilogramu, bez obzira na kvalitetu duhana. U ukupnom izvozu, duhan i prerađeni duhan imaju prosječan udio od 4.5% (1991-2015), a u uvozu 0.6%. Udio duhana u izvozu poljoprivrednih dobara je nad 28%, a u uvozu 4.5%. U ovom periodu, prihodi od duhana iznose 81.5 miliona američkih dolara neto deviznog efekta. Ako se ne promijene dosadašnji faktori proizvodnje, površina zasađena duhanom 2030. godine iznositi će 17,644 ha, a proizvodnja će se povećati na 28,194 tone. Vrijednost izvoza će se povećati od sadašnjih 104,591,015 na 215,084,742 EUR pri čemu će se osigurati neto devizni prihod od 187,975,372 EUR.

Ključne riječi: duhan , proizvodnja, izvoz, uvoz

1 Univerzitet “Sv. Kiril i Metodij” u Skopje, Fakultet za zemjodelski nauki i hrana – Skopje.

60 DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA

UVOD

Duhan kao industrijska kultura u Makedoniji se uzgaja više stoljeća. Postoji nekoliko verzija o njegovoj prvoj pojavi na Balkanskom poluotoku, no najtočnija je najvjerojatnije ona prema kojoj su duhan donijeli francuski vojnici u drugoj polovici 16. stoljeća. Od tada, duhan se brzo širi i zahvaća najbolje obradive po- vršine u Makedoniji, odnosno postao je konkurencija žitnim kulturama. Kao rezultat toga, tijekom posljednjih godina 16. stoljeća smanjila se proizvodnja žita, a nedostatak žita je onda bio povod za revolt makedonskog naroda protiv turske vlasti. Zato sultan Mustafa II (1664-1703), kako bi Makedoniju napravio žitnicom, najprije zabranjuje uzgajanje duhana, a potom zabranu zamjenjuje visokim porezima. No, Makedonci su i dalje nastavili proizvoditi duhan. Zbog toga, specijalnom zapovijedi sultana od 1687. godine, dozvoljava se slobodna proizvodnja i trgovina duhanom. Dostupni podaci govore da proizvodnj duhana od ove godine postepeno no sigurno raste. Prema Félix de Beaujour (francuski konzul u Solunu od 1794-1799) u Ma- kedonij se proizvode dvije vrste duhana poznate pod imenom Nicotiana lati- folia i Nicotiana rustica. Ove kulture obuhvaćale su 1/8 obradive površine, a od duhana je živjelo oko 20.000 obitelji (vidi, Félix de Beaujour: Tableau du commerce de la Grèce: formé d’après une année moyenne, depuis 1787 jusq’en 1797, Tome 1, Paris, p 77). U istoj knjiz na strani 93 navodi se da je ukupna proizvodnja duhana samo u Makedoniji iznosila oko 100.000 bala (po 100 oka svaka bala, a 1 oka = 1,280 g) odnosno 12.800.000 kg. Poslije otprilike 100 godina, proizvodnja duhana u Makedoniji prema P. Dičevu kojeg je citirao Bitovski (1960) iznosi oko 35.000 tona. U početku, duhan se proizvodio samo za potrebe domaćeg tržišta, no kasnije postaje najtraženiji proizvod među stranim trgovcima i kao izvozna roba zauzima jedno od prvih mjesta u izvozu Otomanske Imperije. Francuska, u kojoj se od 1629. godine slobodno koristi duhan, bila je prva zemlja koja je po- čela uvezivati orijentalni duhan iz Makedonije (Bitovski, 1960). Potražnja i trgovina duhanom naglo je počela rasti od 1843. godine kada se duhan počeo prerađivati u cigarete. Radi toga, 1973. godine u Prilepu je iz- građeno skladište za duhan. Proizvodnja duhana u Makedoniji (a i u cijelom Otomanskom carstvu), najviše se forsiralo radi izvoza. Ova konstatacija se potvrđuje i činjenicom da je u drugoj polovici 19. stoljeća u cijeloj tadašnjoj Makedonij postojalo nad 90 trgovačkih kuća. Među njima najpoznatije su bile:

61 Mile Peševski

The American Tobacco Company, The Commercial Comp. of Salonica Limi- ted (Herzog et Comp.), Mayer Cie i Kiazim Eminet Cie (Bitovski, 1958). Podaci govore da se početkom 20. stoljeća (1909-1912) izvozilo gotovo 80% od ukupne proizvodnje duhana u oko 20 zemalja. Republika Makedonija je zemlja u kojoj se gotovo isključivo proizvodi samo orijentalni (aromatični) duhan. Pritom dominiraju sorte prilep i jaka.

MATERIJALI I METODE

Za realizaciju postavljenog cilja korišteni su sekundarni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Makedonije (DZS) u Statističkom pregledu: Poljodjelstvo, voćarstvo i lozarstvo. Broj godina koje su analizirane je različit i zavisi o dostupnim podacima. Tako je na primjer bazna godina za po- vršinu, proizvodnju i prosječne prinose 1950. godina, a završna je 2016. godina. Potrošnja se analizirala na osnovu desetogodišnjeg perioda (2007-2016). Za otkup i otkupne cijene korišteni su statistički podaci za 15 godina (2002-2016). Podaci za količinu i cijene pri izvozu i uvozu duhana i duhanskih prerađevina odnose se na 11 godina (2006-2016). Dinamika broja farmera koji proizvode duhan je analizirana prema podacima Ministarstva za poljoprivredu, šumar- stvo i vodoprivredu (MZŠV) za period od 1997. do 2016. godine. Predviđanje, tj. trend za nadolazeći period se bazira na podacima za 25 godina (1991-2016), odnosno za 11 godina (2006-2016). Vjerujemo da je taj period dovoljna osnova za predviđanje budućih trendova u korištenju poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine, odnosno za sljedećih 14 godina. Analiza trenda je matematič- ka tehnika koja se često koristi za predviđanje budućih događaja. Ova analiza pomaže odrediti hoće li se vrijednosti generalno povećati ili smanjiti (postati “bolje” ili “lošije”). U statističkoj terminologiji, ona određuje dali se distribu- cija vjerojatnosti iz koje proizlazi trend promijenila tijekom vremena. Analiza trendova je posebna vrsta regresijske analize gdje je zavisna varijabla ona varijabla koja se treba predvidjeti, a nezavisna varijabla je vrijeme. Jednadžba za krivulju trenda je F = a + bt, gdje je: F – prognoza, t – vrijeme, a – y presjek, b – zakrivljenost b = (nΣXY – ΣXΣY) / [nΣX2 – (ΣX)2] Ova jednadžba opisuje ravnu liniju, gdje Y predstavlja varijablu, a X vrijeme. Linearnom regresijom se teže uočavaju prekretnice i promjene. Ona je ocrtana ravnom linijom, čak i onda kada su podaci sezonalnog karaktera ili

62 DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA kada bi se bolje opisali krivuljom. Specifikacije za predviđanje su: n je jednako povijesnom korištenju varijable koja će se koristiti u izračunu vrijednosti za a i b. Tijekom istraživanja korišteno je više statističkih metoda uobičajenih za ovakav tip istraživanja. Podaci su analizirani pomoću MS-Excel (2013).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

POVRŠINA, PROIZVODNJA I PRINOSI

Proizvodnja duhana u svijetu odvija se na ukupno 3,963,630 ha (2014), odnosno na 0.008% poljoprivredne površine (48,937,696.1 km2). Pritom, najveći proizvođač je Kina (Tabela 1) s gotovo 42% udjela u ukupnoj proizvodnji duhana u svijetu. Prvih 10 zemalja proizvodi gotovo 80% ukupne proizvodnje duhana (7,176,650 t). Od ukupno 122 zemlje, Republika Makedonija se nalazi na 29. mjestu s obzirom na količinu proizvedenog duhana (25,574 t) u 2014. godini.

Tabela 1 – Top 10 zemalja prema površini, proizvodnji i prinosu duhana, 2014. Površina (ha) Prinos (kg/ha) Proizvodnja (t) Ukupno u svijetu 3963630 1810 7176650 Kina 1463080 2047 2995400 Indija 432679 1666 720725 Brazil 415842 2074 862396 Indonezija 209400 937 196300 SAD 153114 2596 397535 Malavi 123110 1026 126348 Turska 99262 752 74696 Mozambik 76317 1272 97075 Zambija 65668 1706 112049 Argentina 62247 1919 119434 Izvor: http://www.fao.org/

Procjenjuje se (Filiposki et al, 2010) da je oko 4% ukupne svjetske proizvodnje duhana orijentalnog tipa. Najveća količina (oko 64%) proizvodi se na Balkanskom poluotoku (Anakiev B., Peševski M., 2003), odnosno u Turskoj,

63 Mile Peševski

Grčkoj, Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji i Srbiji Osim u ovim zemljama, orijentalni (aromatični) duhan proizvode i Italija, Egipat, Sirija, Tajland i dr. Na primjer, proizvodnja orijentalnog duhana u Tajlandu (ili kako ga tamo zovu „turski duhan“) obuhvaća 10-15% ukupne količine (zajedno s virginijom i bur- leyem) proizvedene u periodu između 1990. i 2001. godine (Sarntisart I., 2003). Može se reći da se u Republici Makedoniji proizvode isključivo orijentalni tipovi duhana: prilep, jaka, basmak, džebel, otlja. U ukupnoj količini otkupnog duhana – 25,221 t (prosjek 1986-2016) dominira tip prilep s 56% i tip jaka s 26% udjela (MZŠV). Krupnolisni duhan (virginia i burley) se ne proizvodi od 2005. godine. Njegovo mjesto zauzima tip basmak čija je proizvodnja u 2005. godini iznosila 1,168 t, do 2009. godine narasla je na 3,324 t, da bi se potom smanjila na samo 56 t u 2016. godini. U Republici Makedoniji, proizvodnja duhana danas je koncentrirana uglavnom u dvije statističke regije: u Pelagonijskoj regiji s oko 47% i u Jugoistočnoj regiji s oko 38% od ukupne površine (Damčeski K., 2013). U svakom slučaju, u proteklih 67 hodina, duhan u Republici Makedoniji proizvodio se na prosječno 22,926 ha (Tabela 2) u relativno širokom intervalu. Pritom, maksimum je ostvaren 1966. godine, a minimum 1995. godine. Prosječna proizvodnja duhana, pri prosječnom prinosu od 1,064 kg/ha, iznosi 26,960 t. Opće je poznato da količina proizvodnje ovisi kako o zasijanoj površini, tako i o postignutim prinosima. Kao rezultat toga, proizvodnja duhana u proteklom periodu se kretala od 7,159 tona 1952. godine, do 35,895 tona 1982. godine.

Tabela 2 – Neki pokazatelji u proizvodnji duhana u Republici Makedoniji (1950- 2016) Površina (ha) Prinos (kg/ha) Proizvodstvo (t) Prosjek 22926 1064 23960 Minimum 10894 540 7159 Maksimum 34100 1554 35895 Interval 23206 1014 28736 Stdev 5797 271 6724 Cv 25 25 28 Izvor: Naš izračun na osnovu statističkih podataka

64 DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA

Ovaj relativno dug period od 67 godina može se podijeliti na dva sub-perioda: jedan od 1950-1990 i drugi od 1991-2016. Analiza kretanja površine za- sađene duhanom u prvom periodu pokazuje da trend ima uzlaznu putanju. Nasuprot ovome, u drugom periodu, tj. periodu novije povrijesti Republike Makedonije, trend ima silaznu putanju (Graf 1). U ovakvim uvjetima, negativni trend će se nastaviti i u sljedećem periodu. Izračuni pokazuju da se svake godine smanjuje površina zasađena duhanom i to po 39 ha. Kao rezultat toga, površina pod duhanom u 2030. godini iznositi će 17,644 ha.

Graf 1 – Trend u površini zasađenoj duhanom u Republici Makedoniji od 1991. do 2030. godine

Sljedom činjenice da prosječni prinosi u periodu od 1991. do 2016. godine generalno imaju uzlaznu putanju, u sljedećem periodu (do 2030) ukupna proizvodnja duhana će se povećati (Graf 2). Proizvodnja duhana godišnje će se povećavati prosječno po 152 tone, a na kraju perioda (2030. godine) ukupna proizvodnja iznositi će 28,194 tone.

65 Mile Peševski

Graf 2 – Trend proizvodnje duhana u Republici Makedoniji od 1991-2030 godine

OTKUP, PRERADA I TRGOVINA DUHANOM I DUHANSKIM PROIZVODIMA

Prema podacima MZŠV u periodu od 1997. do 2016. godine, duhanom su se bavila prosječno po 34,711 domaćinstva. Njihov broj varira od godine do godine u intervalu od 27,690 domaćinstava s tendencijom blagog opadanja (od 54,661 u 1998. godini do 27,380 u 2016. godini). Posebnost kod ovih domaćin- stava je činjenica da je samo 13 njih registrirano kao gosppodarski subjekti, dok se ostali izjašnjavaju kao individualni proizvođači duhana. Otkup i preradu duhana obavlja 12 trgovačkih društava a samo dvije tvornice proizvode duhanske proizvode (2016). Otkupne cijene u periodu od 2002. do 2016. godine kretale su se od 1.33 EUR/kg (2002) do 3.03 EUR/kg (2016), a prosječna cijena iznosila je 2.45 EUR/kg. U svakom slučaju, prerađeni duhan i proizvedeni duhanski proizvodi su predmet izvoza. Prema podacima DZS, duhan i proizvodi od duhana u ukupnom izvozu imaju udio od 4.5% (1991-2015), a u uvozu 0.6%. Udio ove grupe proizvoda u izvozu poljoprivrednih dobara je 28%, a u uvozu 4.5%. U ovom periodu, prihodi iznose 81.5 miliona američkih dolara neto deviznog efekta. U proteklom periodu (2006-2016), Republika Makedonija izvozila je u 63 zemlje

66 DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA na svim svjetskim kontinentima. U top 10 zemalja (Grčka, Belgija, SAD, Bugar- ska, Njemačka, Srbija, Kosovo, BiH, Hrvatska i Indonezija), 95.3% ukupne vrijednosti ove vrste proizvoda je makedonski duhan i proizvodi od duhana. U istraživanom periodu, količina izvoza je varirala u relativno širokim granicama (između 32, 677 i 18,396 tona), a prosjek iznosi 25,676,868 kg (Ta- bela 3). Ipak se može ustanoviti da trend ima umjerenu uzlaznu putanju.

Tabela 3 – Količina i vrijednost izvoza i uvoza duhana i duhanskih proizvoda (2006- 2016) Količina (kg) Vrijednost (EUR) Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Prosjek 25676868 3515449 104591012 9501615 Minimum 18396374 2163911 77016436 4510839 Maksimum 32735721 5956587 164927114 21188872 Interval 14339347 3792676 87910678 16678033 Stdev 4179850 994561 25491577 4499193 Cv 614 353 410 211 Izvor: Naši izračuni na temelju podataka DZS – Statistički pregled: Vanjska trgovina, 2007-2017

Analiza podataka proteklog perioda pokazuje da je količina izvoza svaku godinu veća od količine uvoza duhana i duhanskih proizvoda. Taj odnos je u prosjeku 1:7.3. Izvozne kao i uvozne cijene duhana i duhanskih proizvoda, tijekom analiziranog perioda kontinuirano su rasle. U ovom slučaju, cijene izvoza od 2.80 EUR/kg u 2006. godini povećale su se na 5.04 EUR/kg u 2016. godini, a cijene uvoza od 2.27 EUR/kg na 4.09 EUR/kg. Ako se u budućem periodu (do 2030) ne promijene postojeći uvjeti, tada će Republika Makedonija do kraja 2030. godine prihoditi 187,975,372 EUR neto deviznih sredstava samo od duhana i duhanskih proizvoda.

ZAKLJUČAK

Iako je udio površine zasađene duhanom u Republici Makedoniji u odnosu na ukupnu površinu relativno mali, za državu ima (a imati će i ubuduće) veliko značenje. Duhan se uspješno uzgaja i na relativno neplodnoj zemlji. Ima svoje tehničko i ekonomsko značenje u plodoredu.

67 Mile Peševski

Prihodi od duhana obogaćuju budžet gotovo 35,000 domaćinstava. Sredstva od izvoza duhana i proizvoda od duhana pozitivno utječu na trgovački balans Republike Makedonije. U budućnosti, ako se sadašnji uvjeti koji utječu na ovaj sektor ne promijene, duhan će zadržati, ako ne i poboljšati, svoju poziciju i ulogu za Republiku Makedoniju.

LITERATURA

Anakiev B., Peševski M. (2003): Vlijanieto na svetskiot pazar na tutun i cigari vrz makedonskoto proizvodstvo. Tutun, 3-4, 124-129, Prilep. Bitovski K. (1958): Iz istorije duvana u Makedoniji do njene podele 1912 god. Tutun, God.VIII, br. 3, pp 106-112, Prilep. Bitovski K. (1960): Od istorijata na tutunot vo Makedonija (danok, fabriki, monopol, izvoz). Tutun, God. X, br. 8-9, pp 261-272, Prilep. Damčeski K. (2013): Analiza na proizvodstvoto na tutun vo Republika Make- donija po regioni i opštini. Magisterski trud, Naučen institut za tutun – Prilep. Državen zavod za statistika na Republika Makedonija, Statistički godišnik na RM, 1951-2017, Skopje. Državen zavod za statistika na Republika Makedonija, Statistički pregled: Nadvorešna trgovija, 2007-2017. FAO (2017): FAOSTAT Database on Agriculture. Filiposki B. (2010): Teritorizacija na izvozot na tutun od Republika Makedoni- ja. Trud pod mentorstvo. Naučen institut za tutun, Prilep. Filiposki K., Pesevski M., Ralevic N., Kabranova Romina (2010): Production of oriental tobacco in the Balkan countries. Тутун/Tobacco, Vol.60, No 7-12, 94-102, Prilep. Sarntisart I. et al. (2003): An economic analysis of tobacco control in Thailand. Health, Nutrition and Population (HNP) Discussion paper. Presented at a meeting on the Economics of Tobacco Control in the South- East Asia Re- gion, in Jakarta, Indonesia, December 3-4, 2003 http://fr.wikipedia.org/wiki/Félix_de_Beaujour

68 DUHAN U REPUBLICI MAKEDONIJI – JUČER, DANAS I SUTRA

TOBACCO IN REPUBLIC OF MACEDONIA – YESTERDAY, TODAY AND TOMORROW

Mile Peshevski2 Abstract

The exact data of tobacco production in Macedonia is unknown, therefore is assumed that the Ottomans brought it. Thanks to the right climate and soil conditions the production of tobacco in Macedonia has been growing since. In the year of 1796, a famous French consul Felix Bejaur in his Government report states that: “from all the countries in the world, Macedonia is the most suitable country for tobacco growth”, also in that time 20 000 families bred tobacco with total production of 12.800 tones. In 1873, a tobacco storage has been built in Prilep which is also a fact that Macedonia had a significant amount of tobacco. Since then and until the year of 1949 there are partial data, but since 1950 till today there are completely statistical data for tobacco production. In this period (1950-2016) the amount of tobacco production had variated from 7,159 tons per year in 1952 to 35,895 tons per year in 1982, with an average yield of 1,064 kg/ha. The tobacco has relatively high importance for the period of “new history” of Macedonia. In the period of 1991 to 2016 the average tobacco surface amounts 18,643 ha, and the average yield 1,316 kg/ha. About 27 to 55 thousand families today deal with tobacco. The Government of the Republic of Macedonia subsidizes the production of tobacco with one euro per kilo, regardless of the quality of tobacco. In the total export, tobacco and tobacco products participate, on average (1991-2015) with 4.5%, and in the import with 0.6%. While in the export of goods from the agricultural sector tobacco participates with over 28%, and in the import with 4.5%. Of the tobacco in this period, an average net foreign exchange effect of USD 81.5 million is provided. If the current factors of production are not changed, the tobacco surface in 2030 will be 17,644 hectares, and the production will increase to 28,194 tons. The value of exports will increase from the current 104,591 thousands to 215,085 thousand EUR, providing a net foreign exchange inflow of 187,975 thousand EUR. Key words: tobacco, production, export, import

2 University “Ss Cyril and Methodius” in Skopje, Faculty of agricultural sciences and food – Skopje.

69 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI

Jure Beljo1, Marko Ivanković2, Nevenko Herceg3

Sažetak

Duhan je u Hercegovini prisutan više od tri stoljeća, no tek u 19. stoljeću počinje rasti njegovo gospodarsko značenje. U vrijeme Turske duhan se slobodno proizvodio za vlastite potrebe, ali i za prodaju, odnosno razmjenu. Turska je uvela monopol 1875. godine, ali organizirana proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini počinje tek dolaskom Austrougarske i osnivanjem državnog monopola tzv. BH duhanske režije. Otada počinje uspon duhana kao kulture i robe, počinje rasti njegovo gospodarsko, ali i socijalno značenje za sadioca duhana u Bosni i Hercegovini. U vrijeme Austrougarske prihod od duhana činio je do trećine proračuna Bosne i Hercegovine. Tvornice duhana i otkupna poduzeća predstavljala su začetak industrije u Bosni i Hercegovini,. Otkupna poduzeća zapošlja- vala su puno radne snage, što je za ruralnu, nerazvijenu Hercegovinu bio itekako važno za poboljšanje standarda življenja. U Hercegovini je do konca 1990-ih godina bilo devet, a jedno kraće vrijeme 10 otkupnih poduzeća. U nekim općinama poduzeća za proizvodnju, otkup i obradu bila su dugo vremena najvažnije gospodarske organizacije, generirale su značajan dio društvenog proizvoda i sudjelovala u svim razvojnim projektima na razini općina. Koliko je uzgoj duhana bio važan vidi se i po broju sadilaca duhana. Sve do početka 1980-ih godina gotovo da nije bilo seoskog domaćinstva koje se nije bavilo uzgojem duhana. Proizvodnja je bila dobro organizirana, bio je osiguran plasman, predujam koji su sadioci dobivali nakon sadnje bio jedna vrsta povoljnog kredita, a duhan je bio glavni izvor gotova novca. Duhan je bio kultura od koje se živjelo i s kojom se živjelo. Stoga je duhan, osim svog gospodarskog značenja imao i socijalni karakter. U njegovu uzgoju i proizvodnji sudjelovali su svi članovi obitelji, kako oni aktivni, tako isto žene, djeca i starije osobe. O gospodarskom značenju uzgoja duhana i duhanu kao socijalnoj kulturi pisali su poznati hercegovački franjevci fra Didak Buntić i fra Dominik

1 Prof. dr. sc. Jure Beljo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar, jbeljo@sve- mo.ba 2 Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Federalni agromediteranski zavod Mostar 3 Prof. dr. sc. Nevenko Herceg, Prirodoslovno matematički fakultet Mostar

70 GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI

Mandić. No čim se poboljšao standard življenja, čim su hercegovački ratari mogli živjeti bez uzgoja duhana, duhan gubi svoje gospodarsko i socijalno značenje i postupno odlazi u povijesne knjige.

Ključne riječi: uzgoj duhana, hercegovački duhan, gospodarstvo, socijalna kultura.

Uvod

Duhan je kao poljoprivredna kultura, kao roba i kao sredstvo za življenje prisutan u Hercegovini gotovo tri stoljeća. Za vlastite potrebe ili za prodaju uzgajao se u Hercegovini u vrijeme Turske, ali je organizirana proizvodnja počela prije oko 140 godina dolaskom Austrougarske na ove prostore. Tada počinje nova era u uzgoju duhana u nas. Bio je to začetak tržišne poljoprivrede u Her- cegovini. Ovisno o prirodnim uvjetima ali još više o ekonomskim i društvenim okolnostima, imala je proizvodnja duhana u proteklom razdoblju uspone i pa- dove. Bilo je velikih oscilacija u proizvodnji od godine do godine, ali se uvijek na duhan gledalo kao na prvu kulturu. Od samih početaka njegova uzgoja imao je duhan veliko značenje ne samo za sadioce, već i za državu. Porez na duhan i duhanske proizvode bio je važan dio državnog proračuna od početka organizirane proizvodnje pa do 1980-ih godina, kada počinje stagnacija i opadanje proizvodnje ovog duhana. Zbog svoje iznimne kvalitete hercegovački duhan bio je cijenjena izvozna roba. Još za vrijeme Turske duhan iz Hercegovine izvozio se u Bosnu, Dubrovačku republiku, Dalmaciju i Austriju. Kasnije se izvozno tržište hercegovačkog duhana proširilo na europske i vaneuropske zemlje, a izvoz duhana iz Hercegovine uvijek je donosio značajan prihod državnoj kasi. Opseg proizvodnje je varirao ovisno o uzgojnim uvjetima, ekonomskim mjerama i tržišnim kretanjima, a u optimalnim uvjetima proizvodnja je iznosila do 15.000 tona. Samo otkupna vrijednost te količine duhana iznosila je 60 do 70 milijuna današnjih KM, što je za stanovništvo tadašnjih duhanskih proizvodnih područja predstavljalo golemu potporu. Prvi počeci industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini vezani su upravo za proizvodnju, obradu i preradu duhana. Proizvodnja duhana dugo vremena bila je najvažnija gospodarska djelatnost Hercegovine. Zbog brojnih prednosti u odnosu na druge kulture, proizvodnja duhana raširila se u sva područja gdje su za njegov uzgoj postojali povoljni agroekološki uvjeti.

71 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

No uz mnogobrojne gospodarske prednosti, proizvodnja duhana u Herce- govini imala je i jasno izražen socijalni karakter. U ruralnim i slabo razvijenim područjima duhan je bio glavni izvor dohotka i najvažniji izvor gotova novca. Duhan je zapošljavao veliki broj radne snage, te pomogao da se ta područja ne rasele. U proizvodnji duhana bili su angažirani svi članovi domaćinstva, od najmlađih do najstarijih. Sve su to bile prednosti zbog kojih se uzgoj duhana u Hercegovini zadržao kao ekonomska i socijalna kategorija. Tek kada počinje intenzivniji razvoj Hercegovine i promjena standarda življenja na selu, duhan postupno gubi svoje značenje i počinje stagniranje i opadanje njegova uzgoja.

Gospodarsko značenje duhana

Razdoblje neorganizirane proizvodnje

Ne zna se kada se točno duhan počeo uzgajati u Hercegovini, ali je konzumiranje duhana u Bosni i Hercegovini zabilježeno već polovinom 17. stoljeća (Jelavić, 1908.). Iz toga bi se moglo zaključiti da je već postojala proizvodnja. No za cijelo vrijeme Osmanlijske vlasti proizvodnja duhana nije bila organizirana. Svatko je sadio za sebe onoliko koliko su mu to mogućnosti dopuštale, zapravo koliko mu je trebalo za osobnu potrošnju i eventualno za prodaju. Iako proizvodnja nije bila organizirana, postojali su trgovci duhanom koji su kupo- vali duhan od proizvođača i onda ga dalje plasirali prerađivačima ili u izvoz. Budući da se već tada u Hercegovini proizvodio kvalitetan duhan, trgovci su ga izvozili u Bosnu, Dalmaciju i Dubrovnik. U Dubrovniku je u knjigama eviden- cije putnika i robe u razdoblju od 1716. do 1816. naveden veliki broj trgovaca iz Bosne i Hercegovine, koji su između ostalog sa sobom donijeli i duhan. Većina njih je bila iz Mostara, Sarajeva, Travnika i Trebinja (Kapor, 1953.). U počecima proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini nije se plaćao ni- kakav porez, osim što je kmet, kao i za svaku drugu kulturu morao agi davati odgovarajuću naknadu (hak). No polovinom 19. stoljeća uveden je porez na sadnju i prodaju duhana. U tzv. Desetinskom defteru iz 1850/51. točno se navodi koliko je u kojem kotaru proizvedeno duhana i koliko je naplaćeno poreza. Dok je na oku (1,28 kg) grožđa porez iznosio 10 para, za duhan je iznosio 200 para4 (Aličić, 1980.). Korist od duhana, ne samo za sadioce već i za državu

4 Para je u 19. stoljeću u Turskoj bio naziv sitnog novca, a 1 groš iznosio je 40 para.

72 GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI dobro je uočio hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović, koji je u velikoj mjeri zaslužan za širenje uzgoja duhana u Hercegovini. U to vrijeme nije bilo klasične prerade duhana, ali su postojali obrtnici koji su rezali duhan ručno na priručnom uređaju tzv. avanu (havanu), a rezači duhana zvali su se „havandžije“. Prodajom rezanog duhana bavili su se „tutund- žije“, a rezani duhan prodavao se u posebnim trgovinama. U Sarajevu je 1880. godine bilo 68 takvih „duhandžinica“ (Stajić, 1927.). Na ove obrte kao i na izvoz duhana država je ubirala porez. Obrtnici koji su radili s duhanom udruživali su se u esnafe, pa su polovinom 19. stoljeća postojali tutundžijski esnaf (trgovci duhanom), esnaf havandžija (rezača) luledžija, čibukdžija. Tutundžije i havan- džije imale su u Sarajevu zajednički esnaf, koji je 1848. brojio 96, a luledžijski 12 članova (Kreševljaković, 1949.). Moguće je čak da su se pred kraj turske vladavine ručno pravile i cigarete od izrezanog duhana i cigaretnog papira (Kapor, 1953.).Sve su to bili sitni obrti koji nisu zapošljavali mnogo radne snage, ali su državi donosili kakav takav prihod. Duhan je prema tome od prvih početaka uzgoja u Hercegovini bio važ- na gospodarska djelatnost. Bilo je to vrijeme kad u Hercegovini osim poljoprivrede, sitnog obrta i trgovine, gotovo da nije bilo drugih djelatnosti. Osim prodaje za gotove novce duhan je bio pogodno sredstvo za razmjenu za druge poljoprivredne proizvode, čija je proizvodnja u mediteranskom dijelu Herce- govine bila nedovoljna, poput krumpira, žita, sira ili pak za maslinovo ulje iz Primorja. Značenje duhana za jedan uži lokalitet Renner (1897.) pokazuje na primjeru Trebinja. Opisujući Trebinje i njegovu okolinu Renner piše: „Svijet živi od trgovine s Dubrovnikom, od maloga obrta, a osobito od sađenja duhana. Duhan je pribavio Trebinju svjetski glas, kakav mu povijesna prošlost nikada ne bi pribavila. Trebinjski duhan za cigarete ide u najfinije duhane na svijetu i najmilija je sorta sultanu. Sve ga se više sadi i opet se ne može da udo- volji, koliko ga se traži“. No ipak u cjelini, zbog nedovoljne organiziranosti i relativno male proizvodnje, duhan nije državi donosio ni blizu onoliko prihoda koliko je mogao dati i koliko se to ubiralo u vrijeme organizirane proizvodnje. Kapor (1954.) navodi da je prihod od različitih pristojbi na promet duhanom u 1868. godini iznosio svega 100.000 forinti, a 1874. 160.000 forinti.

Razdoblje organizirane proizvodnje

Dolazak Austrougarske na prostore Bosne i Hercegovine značio je prekretnicu u proizvodnji duhana, kako u tehnološkom, tako organizacijskom, ali još više

73 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg po povećanju njegova gospodarskog značenja. Za Austrougarsku vlast bilo je veoma važno proizvesti što veće količine duhana u Hercegovini, jer duhani iz drugih područja Monarhije po kvaliteti nisu mogli konkurirati našem duhanu. Austrougarska vlast odmah uvodi monopol osnivajući posebnu Bosansko-Her- cegovačku duhansku režiju. Nakon toga slijedi osnivanje Ureda za proizvodnju otkup i obradu duhana u centrima proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini, te tvornica cigareta. Proizvođači su sada obvezni sklapati ugovore o proizvodnji i sve proizvedene količine predati otkupnom uredu. Na taj način uvodi se precizna evidencija o proizvodnji duhana i duhanskih proizvoda, a država putem svojih institucija redovito ubire porez. Zahvaljujući dobroj organizaciji, stimulativnim mjerama i zainteresiranosti uzgajivača, proizvodnja se ubrzano povećava, a veliku korist od toga imala je država, ali i sadioci. Austrougarska je vlast forsirala proizvodnju duhana iz jednostavnog razloga, jer je to bio jedan od glavnih izvora za punjenje državnog proračuna. Duhan je donosio državi golemu dobit. Tako je primjerice u ukupnom prora- čunu Zemaljske vlade za 1894. godinu od 14.010.990 forinti prihod od duhana iznosio 4.606.000 forinti, ili 30%. To je trideset puta više nego prije 20 godina u vrijeme Turske vlasti. To pokazuje koliko je austrougarska administracija dobro organizirala proizvodnju, ali i provodila poreznu politiku. Takav se trend u ubiranju poreznih prihoda od duhana i duhanske industrije nastavio kroz cijelo vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Primjerice u 1912. godini kada je već industrija bila razvijena, od ukupnog proračuna zemaljske uprave u iznosu od oko 84 milijuna kruna, prihodi od duhana kroz poreze i namete iznosili su više od 18 milijuna kruna, daleko više nego bilo koja druga pojedinačna stavka (Bosansko-hercegovački kompas, 1913.). Očito je da je austrougarska vlast veoma uspješno koristila duhan za punjenje proračuna Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Prema izvješću o poslovanju BiH režije za 1910. godinu vidi se da je od ukupnog prihoda režije od 17.429.300 K čist prihod iznosio 8.569.200 K, dakle skoro 50% ukupnog prihoda (Bosansko-hercegovački kompas, 1911.). Usto, značajna sredstva su dobivena od izvoza duhana i cigareta. Izvoz duhana iz BiH u 1910.godini iznosio je 1.474 t u vrijednosti od 3.801.110 K. S druge strane uvoza nije bilo. Bio je to začetak tržišnog gospodarstva u BiH, a tvornice duhana i podu- zeća za otkup i obradu bila su prvi industrijski objekti. Duhanska industrija u cjelini je zapošljavala je mnogo radne snage. U Hercegovini je u duhanskoj industriji bilo zaposleno više radnika nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti. Pogoni

74 GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI za obradu i preradu duhana bili su prvi industrijski objekti u Hercegovini. Du- hanska industrija 1910. pojedinačno je zapošljavala najviše radnika. Duhanska režija je 1904. zapošljavala 1133 radnika, što je gotovo polovina svih zaposlenih u to vrijeme u Hercegovini (Smoljan, 1995.). No kasnije se taj odnos mijenjao jer se zaposlenost u duhanskim poduzećima smanjila, a rasla je zaposlenost u drugim djelatnostima. U to je vrijeme prihod od uzgoja duhana i za sadioce imao veliku vrijednost. Bilo je to vrijeme u kojemu je uz povoljnu cijenu bilo moguće otkupiti kmetsko selište i mnogi su kmetovi otkupili svoja selišta upravo zahvaljujući sredstvima dobivenim od uzgoja duhana. Prema nekim podacima u područjima uzgoja duhana veći je bio postotak otkupa selišta nego u drugim područjima. Po služ- benim podacima pred Prvi svjetski rat sveukupna otkupna vrijednost duhana u Hercegovini iznosila je 4.727.000 kruna u zlatu (Mandić, 1937.), što je za ondašnje prilike bila golema vrijednost. Dva su razloga bila radi kojih se duhan u Hercegovini brzo raširio i postao atraktivan kao kultura za uzgoj. Prvi je što nije bilo dovoljno površina za proizvodnju žitarica, a i prinosi su žitarica bili niski. Drugi razlog je profitabilnost, sigurnost otkupa i dobivanje gotovog novca. O tome piše jedan Hercegovac u listu Narodna sloboda broj 80 od 4 listopada 1919.: „Za 100 kg duhana dobivalo se 160 – 200 kruna, a 100 kg žita košta 12 – 16 ili 20 kruna. Na njivi gdje bi moglo biti 100 kg duhana ne može se dobiti nikako 5 kvintala žita i kad bi najbolje rodilo. Tu je računica za sadnju duhana“. Tu je dakle računica, s iste površine dobije se više od pet puta veća vrijednost. I kasnije je sve do polovine 1980-ih godina duhan, nekad manje, nekad više, imao za sadioce i državu, a još više za lokalnu zajednicu, veliko gospodarsko značenje. To je posebno bilo istaknuto dok je Hercegovina bila bez industrije i mogućnosti zapošljavanja seoskog stanovništva. Prihod od duhana pomogao je sadiocima preživljavanje u najtežim vremenima. Nekima je to bio jedini izvor gotova novca. Duhanske stanice, odnosno poduzeća za proizvodnju, otkup i obradu duhana, sve do modernizacije tehnološkog procesa obrade po- četkom 1970-ih godina zapošljavale su veliki broj radne snage, posebno ženske. To je tim važnije što je to sve bila seoska radna snaga. Osim toga duhan je bio veoma važna izvozna roba. Svake godine izvozila se stanovita količina duhana, što je za tadašnju državu bio značajan izvor deviznih sredstava. Od 1960. do 1964. godine iz Hercegovine je izvezeno 46 % ukupne proizvodnje duhana (Odić, 1980.).

75 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

O značenju duhana za Hercegovinu govore statistički podaci iz tog vremena. U nekim izrazito duhanskim općinama poput Čitluka, Gruda, Širokog Brijega, Ljubuškog pod duhanom se u vrijeme optimalne proizvodnje nalazilo više od 10 % oranica i bašča. Proizvodnja je u tim godinama iznosila do 165 kg po jednom poljoprivrednom stanovniku. Radi usporedbe, u na području Her- cegovine iznosila je 23 kg, a u cijeloj tadašnjoj državi 3 - 4 kg po poljoprivrednom stanovniku. U tim općinama gotovo da nije bilo seoskog domaćinstva koje se nije bavilo uzgojem duhana (Odić, 1980.). Sve su kalkulacije govorile da je duhan visoko dohodovna kultura, jer je davao visoku bruto prihod po jedinici površine. Međutim valja reći da je u tome nadnica bila niska jer je u proizvodnji duhana utrošeno mnogo živog rada. U proizvodnji duhana uvijek je bila angažirana i manje produktivna radna snaga, žene, djeca, stariji. Dokaz tomu je što opseg proizvodnje nije značajnije smanjen nakon velikog odliva radne snage na rad u inozemstvo. Primjerice početkom 1970-ih godina iz četiri zapadnohercegovačke općine, Čitluka, Gru- da, Ljubuškog i Širokog Brijega bilo je na radu u inozemstvu više od 11.500 radnika, što je činilo više od 12 % ukupnog stanovništva. No opseg proizvodnje ostao je isti ili se u nekim godinama i povećao u odnosu na vrijeme prije odlaska te radne snage u inozemstvo (Odić, Jelčić, 1980.).

Prednosti duhana u odnosu na druge kulture

Proizvodnja duhana tradicionalno je dobro organizirana. Odnosi između ot- kupljivača i proizvođača uređeni su ugovorom kojim se precizno utvrđuju prava i obveze obje ugovorne strane. U proizvodnji duhana proizvođaču pomaže stručna služba poduzeća za otkup, osigurano je kvalitetno selekcionirano sjeme i potrebni repromaterijali, uz uglavnom povoljan kredit koji se otplaćuje na otkupu. Takvo što rijetko je u nekoj drugoj poljoprivrednoj proizvodnji. Više je razloga radi kojih je duhan bio u prednosti u odnosu na druge poljoprivredne kulture. Ponajprije proizvodnja duhana bila je organizirana bolje od ijedne druge kulture. Sva ugovorena količina je otkupljena, a dobivale su se po- zajmice na račun tekuće proizvodnje. Duhan je kultura pogodna za mala gospodarstva kakva prevladavaju u nas i na takvim gospodarstvima daje relativno dobar dohodak. Duhan uspijeva i na manje plodnim tlima, bolje nego većina drugih ratarskih kultura. Zapravo, na takvim tlima kao što su plitke crvenice u Hercegovini duhan nema alternativne zamjene. Duhan se također dobro

76 GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI se uklapa u plodosmjenu s drugim kulturama, napose sa strnim žitaricama, nekim leguminozama, te povrtlarskim kulturama. Zajedničkim uzgojem tih kultura bolje se iskorištava radna snaga i sredstva rada tijekom godine, bolje se planira mehanizacija i zemljišne površine.. Duhan je kao kultura veoma pogodan za mala poljoprivredna gospodarstva kakvih je u Hercegovini najveći dio, budući da je prosječna površina obradivog zemljišta po domaćinstvu manje od 2,5 ha. Rijetke su ratarske kulture koje mogu na tako malim površinama davati dohodak kakav daje duhan. S jednog ha duhana ostvari se u prosjeku oko 6000 - 7000 KM ukupnog prihoda, odnosno oko 3500 – 4000 KM dohotka. U proizvodnji pšenice, kao najvažnije ratarske kulture, može se ostvariti dohodak od oko 700 – 800 KM, što znači da je odnos dohotka i površina između duhana i pšenice 5:1 u korist duhana. U proizvodnji duhana osiguran je plasman svih proizvedenih količina. Ugovorom između proizvođača i poduzeća koje se bavi otkupom i obradom, utvrđeni su kriteriji za preuzimanje duhana. Otkupljivač je bio obvezan sve upotrebljive količine duhana preuzeti prema unaprijed određenim cijenama. Sigurnost otkupa po utvrđenim cijenama, na uvijek nestabilnom tržištu poljoprivrednih proizvoda kakvo je kod nas, važan je argument za proizvođače da se odluče za duhan kao kulturu. Neorganiziranost poljoprivrednog trži- šta najbolje se pokazuje na primjeru proizvodnje smilja, kada je zbog stihijne proizvodnje i velike ponude naglo pala cijena, a u pitanje je došao otkup svih proizvedenih količina Proizvodnja duhana potpomaže razvoj i drugih djelatnosti kao što je proizvodnja gnojiva, zaštitnih sredstava i brojnih drugih repromaterijala kao i sitne mehanizacije. Sva ova sredstva potrebna su u manjem ili većem obujmu u proizvodnji duhana pa duhan posredno potiče opći gospodarski razvoj. Zahva- ljujući dobroj organizaciji i stručnom vođenju proizvodnje, podiže se ukupna razina poljoprivrede. Naime, duhan se najčešće uzgaja u kombinaciji s drugim kulturama u mješovitim domaćinstvima pa se stručno znanje stečeno u ovoj proizvodnji primjenjuje i u proizvodnji drugih kultura.

Socijalni aspekti proizvodnje duhana

Osim čisto ekonomskih razloga koji motiviraju ljude da se bave proizvodnjom duhana, ova djelatnost oduvijek je imala i naglašenu socijalnu notu. Duhan se obično uzgajao u ruralno prenaseljenim područjima gdje nije bilo industrije i

77 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg zapošljavanja, tako da je duhan angažirao višak radne snage. To je dobrim dijelom spriječilo potpuno raseljavanje stanovništva iz nekih pasivnih područja. U proizvodnji duhana aktivno se može uključiti manje produktivna radna snaga kao što su žene, starije osobe pa i djeca. Na taj način ta manje produktivna radna snaga koja se inače ne bi mogla zaposliti u nekim industrijskim djelatnostima daje značajan doprinos dohotku kućanstva. U nekim područjima Hercegovine u kojima se uzgajao elitni hercegovački duhan to je postalo značajno socioekonomsko pitanje. Tu je bilo mnogo sta- račkih domaćinstava koja nemaju drugih prihoda osim poljoprivrede. Nakon nestanka duhana nema neke druge profitabilne kulture koja bi ga zamijenila. Na taj način problem uzgoja duhana nije samo problem proizvođača koji se time bave, već je to opći problem kojim se mora baviti društvo u cjelini. U proizvodnji duhana je od početka organizirane proizvodnje, pa sve do polovine 1980-ih godina bilo uključeno između 20.000 i 25.000, a nerijetko i više domaćinstava. U vrijeme kada u ruralnim područjima u kojima se uzgajao duhan praktično nije bilo industrije ni mogućnosti zapošljavanja to je za seoska domaćinstva bio itekako važan izvor prihoda. To se najbolje vidi iz poznate poslanice koju je fra Didak Buntić uputio tadašnjem poglavaru Zemaljske vlade u kojoj kaže da je „Hercegovcu je ili mriet ili se seliti, ili duhan saditi, drugo ne preostaje zbog suše, pomanjkanja svake druge zarade i prenapučenosti ovoga kršnoga kraja, od koga niti jedna četvrtina nije prikladna za obrađivanje“ (Ni- kić, 2000.). Značenje duhana za hercegovačkog seljaka prikazao je nepoznati autor u članku „Uzgoj duhana u primorskoj banovini“ iz 1930. „..Duhan je u dijelu Dal- macije i Hercegovine našao sebi povoljno tlo, a stanovništvo tih krajeva opet u duhanu svoju glavnu bilinu s kojom će ono da živi ili bez koje će da umire... Nema druge biline koja bi ga mogla potpuno zamijeniti...I dok za ljude u drugim krajevima duhan znači samo narkotično sredstvo užitka i obmane, u Dal- maciji i Hercegovini on je postao, a tako mora i da ostane, biljka hraniteljica i glavni izvor narodne privrede“, piše ovaj autor (Odić, Jelčić, 1980.). O odnosu duhana i hercegovačkih seljaka pisao je i Vladko Maček, predsjednik HSS-a nakon Stjepana Radića. „U Hercegovini je seljaštvo, osim voćar- stva i nešto vinogradarstva, živjelo uglavnom od duhana. Prodaja duhana bila je državni monopol, a cijene po državi ustanovljene bile su vrlo niske. S druge strane, kukuruz, od kojega je narod uz ovčije mlijeko i sir uglavnom živio,

78 GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI morao se uvoziti. Taj su posao obavljali privatni trgovci koji su iz te trgovine dobivali za sebe nerazmjerno veliki dobitak“ (Maček, 1992.).

Zaključak

Duhan je od početka uzgoja u Hercegovini imao veliko gospodarsko značenje, kako za sadioce tako i za državu. Duhan je dugo vremena bio najvažnija gospodarska djelatnost, a sadiocima je često bio najvažniji izvor gotova novca. Početak organizirane proizvodnje duhana bio je ujedno i početak industrijske proizvodnje u Hercegovini. Poduzeća koja su se bavila proizvodnjom, otkupom, obradom i preradom duhana zapošljavala su veliki broj radne snage, što je za ruralna područja Hercegovine bilo od velike važnosti sve dok se nisu razvile druge gospodarske djelatnosti. Duhan je u odnosu na druge kulture imao brojne prednosti, što mu je pomoglo da se njegov uzgoj brzo proširi. Te prednosti su dobra organizacije proizvodnje, osigurana prodaja, pogodnost za uzgoj na malim gospodarstvima na kojima daje relativno dobar dohodak, dobro uspijeva i na manje plodnim tlima, a dobro se uklapa u plodosmjenu s drugim kulturama. Proizvodnja duhana pomaže razvoj i drugih gospodarskih djelatnosti. Osim čisto ekonomskih razloga radi kojih se duhan uzgajao, proizvodnja duhana imala je uvijek izražen socijalni karakter. Uzgoj duhana angažirao je mnogo radne snage, ne samo aktivne već i one manje aktivne. U proizvodnji duhana uspješno sudjeluju žene, djeca i starije osobe, što u značajnoj mjeri poboljšava ukupni prihod kućanstava koja se bave uzgojem duhana.

Literatura

Aličić, A. 1980. Desetina u Bosni polovinom XIX vijeka. Prilozi instituta za istoriju, 17, 129-174. Bosansko-hercegovački kompas, izdanja 1911/1912 i 1912/13. Sarajevo. Jelavić, V. 1908. Doživljaji Francuza Poullet-a na putu kroz Dubrovnik i Bosnu (godine 1658.). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 1:23-76 Kapor, A. 1953. Proizvodnja duhana u Hercegovini. Mostar. Kapor, A. 1954. Prerada duhana u Bosni i Hercegovini. Fabrika duvana Sarajevo.

79 Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

Kreševljaković, H. 1949. Gradska privreda i esnafi u BiH. Godišnjak istoriskog društva BiH, 1:168-209. Maček, V. 1992. Memoari. Zagreb. Mandić, D. 1937. Kultura duhana u Hercegovini. Glasnik Jugoslavenskog profesorskog društva, 11-12:1071-1076. Nikić, A. (2000.) Fra Didakova skrb za Hercegovinu – dokumenti. Mostar, Spomenica preuzvišenom gospodinu ministru Burianu., Široki Brijeg, 20.XI.1909. Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru. Odić, M. 1980. Prilog poznavanju hercegovačkog tipa duhana. Fond za duvan, Beograd. Odić, M., Jelčić, S. 1980. Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979. godine. Duhanski institut Mostar. Renner, H. 1896. Durch Bosnien und Herzegovina kreuz und quer. Berlin. Pri- jevod Ibrahim Dizdar, Sarajevo 2007. Smoljan, V. 1995. Industrija Hercegovine do Prvog svjetskog rata. Hercegovina godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe 2(10):109-122. Stajić, U. 1927. Gajenje duvana. Štamparija državne markirnice, Beograd

80 GOSPODARSKO I SOCIJALNO ZNAČENJE UZGOJA DUHANA U HERCEGOVINI

ECONOMIC AND SOCIAL IMPORTANCE OF TOBACCO GROWING IN HERCEGOVINA

Jure Beljo, Marko Ivanković, Nevenko Herceg

Summary

Tobacco has been grown in Herzegovina for more than three centuries, but only in the 19th century its economic significance has begun to increase. At the time of the Ottoman Empire, production of tobacco was free for the own needs of grower, but also for sale or exchange. Turkey has introduced a monopoly in 1875, but the organized tobacco production in Bosnia and Herzegovina begins only with the arrival of Austro- Hungarians and the establishment of a state monopoly, the so-called BH tobacco direction. Since then begins the rise of tobacco as a crop and commodities, and its economic and social significance for the tobacco growers in Bosnia and Herzegovina has begun to grow. At the time of Austro-Hungarian tobacco income had made up to one third of the budget of Bosnia and Herzegovina. Tobacco factories and purchasing companies were the beginning of the industry in Bosnia and Herzego- vina. The purchasing companies employed a lot of workforce, which was vital for rural, undeveloped Herzegovina, to improve standards of living. By the end of the 1990s there were nine and a short time 10 purchasing companies in Herzegovina. In some municipalities the companies for production, purchasing and processing have been the most important economic organizations for a long time. They generated a significant part of the national product and participated in all development projects at the municipal level. The number of tobacco growers has shown the importance of tobacco growing. Until the beginning of the 1980s, almost all rural households were involved in tobacco cultivation. The production was well organized, the purchasing was ensured, the advance pay- ment that the growers got after planting was a kind of favorable loan, and tobacco was the main source of cash. Tobacco was the crop from which they lived and with which they lived. Therefore, tobacco, in addition to its economic significance, had also a social character. All members of the family participated in the growing and production, both active as well as women, children and the elderly persons. About the economic significance of tobacco and tobacco cultivation as a social crop was written by well-known Franciscan Friars Didak Buntić and Fr. Dominik Mandic. But as soon as the standard of living was improved and the

81 Herzegovinian peasants were able to live without tobacco production, the tobacco lost its economic and social significance and gradually went into historical books.

Key words: tobacco growing, Herzegovinian tobacco, economy, social crop

82 Ekonomski, tržišni i tehnološki aspekti nestanka proizvodnje duhana u Hercegovini

Marko Ivanković1, Brano Markić2, Maja Đemidžić3

Sažetak

Kao važna gospodarska kultura duhan u Hercegovini se organizirano uzgajao preko 130 godina. Zadnja otkupna stanica u Stocu je ugašena 2012. godine. Postavlja se logičan niz pitanja: koji su uzroci nestanka proizvodnje duhana u Hercegovini? Kada je počela stagnacija njegove proizvodnje odnosno prodaje kao kvalitetne sirovine za proizvodnju cigareta i ostalih duhanskih proizvoda??? Što je trebalo poduzeti da bi se ova važna gospodarska kultura i hercegovački tip duhana održali u proizvodnji? U zatvorenom ekonomskom sustavu dogovorne ekonomije kakva je bila u ex državi, duhan je imao socijalnu komponentu. Prema istraživanjima (Jelčić, 1978), financijski rezultat u proizvodnji duhana u punoj kalku- laciji je uvijek bio negativan. Visoko učešće ljudskoga rada je uvijek do- vodilo do negativnog financijskog rezultata, pa su ovu stavku pojedini autori izbacivali iz kalkulacije proizvodnje duhana i obračuna prihoda i rashoda, odnosno financijskoga rezultata. Opća globalizacija nije mimoišla ni duhansku industriju, napose proizvodnju cigareta. Danas na svjetskom tržištu dominira cigareta blend tipa u čijoj se mješavini nalazi samo duhan tri tipa: virdžinije flue-cured, berleja i orijentalnog duhana. Svi drugi lokalni tipovi duhana, u koje spada i hercegovački duhan, postupno gube svoje mjesto na tržištu. Hercegovački duhan ima još neke nedostatke koji ograničavaju njegovu upotrebu u blend cigaretama i suvremenom tehnološkom procesu proizvodnje cigareta. Ono što je nekada predstavljalo najveću vrijednost hercegovačkog duhana, njegova izvorna aroma i zaokružen okus puše- nja danas ne odgovara mješavinama cigareta. Hercegovac nameće svoj karakter mješavini, što nije poželjno u današnjem tehnološkom procesu

1 Federalni agromediteranski zavod Mostar, B. Čule 10, 88000 Mostar, marko.ivankovic@faz. gov.ba 2 Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, brano. mar- [email protected] 3 Tvornica duhana Rovinj

83 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

izrade cigareta. Osim toga obrada krupnolisnih duhana u koje spada i hercegovac, obavlja se postupkom ridrainga i ižiljavanja i duhan u tvornicu dolazi kao strips, u vidu sitnih komadića lista. Obrada hercego- vačkog duhana obavlja se tonga manipulacijom i fermentacijom, u listu nije odstranjena središnja žila, što uvelike ograničava njegovu upotrebu u proizvodnji cigareta. Tvornice cigareta davno su iz svog tehnološkog procesa izbacile uređaje za ižiljavanje i taj postupak prepustile podu- zećima za obradu duhana-U osamdesetim godinama dolazi do pojave tkz. blend cigarete, gdje se drastično smanjuje udio hercegovačkoga tipa duhana. S tehnologijskoga aspekta već tada hercegovački tip duhana postaje „nepoželjan“ u proizvodnji duhanskih prerađevina. Je li ovaj aspekt trebao biti „signalno zvono“ za budućnost proizvodnje hercegovačkog tipa duhana? Je li duhanska industrija prije svega u BiH trebala već tada reagirati na pravi način, odnosno izdvojiti ovu visokokvalitetnu sirovinu za razvitak gotovih proizvoda na bazi ovoga tipa sirovine ( rezani duhan, cigareta, cigara, duhan za lulu i ostalo)? Promjenom društveno-političkoga sustav i otvaranjem tržišta stekli su se preduvjeti da se uloženi rad umjesto u proizvodnju duhana bolje valorizira na tržištu. Svjedoci smo , posebice nakon nemiloga rata, procvata trgovine i uslužnih djelatnosti. Također, u istom razdoblju dolazi do po- većanja standarda ukupnog života u ruralnim područjima. Sve pobroja- ne potrebe nisu se mogle adekvatno servisirati iz proizvodnje duhana. Dakle, s jedne strane tehnologijski aspekt u proizvodnji cigareta i s druge strane ekonomski aspekt doveli su do postupnog a li sigurnoga gašenja organizirane proizvodnje duhana u Hercegovini.

Ključne riječi: hercegovački duhan, tehnološki aspekt, ekonomski aspekt, standard

1. Uvod

Prema Zakonu o poljoprivredi („Službene novine FBIH“, br.90/07) -“obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo“ je samostalna gospodarska i socijalna jedinica utemeljena na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Omiljena tema autora nekadašnjih so- cijalističkih zemalja (Štambuk, 2002., Radinović, 2007., Stipetić, 2005.,), Fra- nić, Grgić, Njavro 2002., i 2004.) Opći stav ekonomskih analitičara je da u poljoprivrednom sektoru mogu opstati samo oni OPG-ovi koji ostvaruju dohodak paritetan dohotku u nepoljoprivrednim djelatnostima. Povijesno gledano dohodak izvan poljoprivrede

84 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI se stalno povećava što zapravo prisiljava poljoprivredne proizvođače na stalni rast poljoprivredne proizvodnje i uroda po ha čime zapravo „održavaju“ dohodak paritetan nepoljoprivrednim djelatnostima (Stipetić, 2005.). Problema- tikom ekonomike proizvodnje duhana u Hercegovini bavio se Jelčić, S. (1983.). Mala usitnjena gospodarstva u Hercegovini stoljećima su bila orijentirana na proizvodnju duhana hercegovačkog tipa (organizirana proizvodnja preko 140 godina). Duhan u Hercegovini je u navedenom razdoblju uvijek bio više od same njegove ekonomske važnosti. Važna je oduvijek bila socijalna pa i odgoj- na komponenta ove proizvodnje s obzirom da se radi o radnointenzivnoj proizvodnji koja ruralnim i slabo razvijenim područjima i zapošljava veliki broj radne snage. Ova činjenica je snažno utjecala na opstanak ruralnih područja jer je sprječavala iseljavanje. Prvi počeci industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini vezani su upravo za proizvodnju, obradu i preradu duhana. Opseg proizvodnje je varirao ovisno o uzgojnim uvjetima, ekonomskim mjerama i tržišnim kretanjima, a u optimalnim uvjetima proizvodnja je iznosila do 20.000 tona (Beljo i sur, 2016.) Procijenjena otkupna vrijednost proizvodnje duhana u Hercegovini je iznosila duhana iznosila je 30 do 40 milijuna današnjih KM. S obzirom na prirodnost područja, zastupljenost kraških pašnjaka, terasa i veliki broj parcela, ova će regija i u budućnosti počivati na malom posjedu koji nužno ne mora biti ograničavajući čimbenik, jer se i na njemu može organizirati poljoprivredna proizvodnja (proizvodi visoke vrijednosti) koja će anga- žirati radne resurse kućanstva i postići dobre financijske učinke (Radinović i sur., 2004.).

2. Cilj i metode rada

Cilj rada je osvijetliti ekonomske, tržišne i tehnološke aspekta nestanka proizvodnje hercegovačkog tipa duhana u Hercegovini s obzirom da se ipak virdžinijski tipovi i berlej uspješno održavaju u proizvodnji na sjeveru Bosne i Hercegovine. Tek sagledavanjem povijesnih činjenica i konteksta promjene društveno-političkog uređenja BiH, moguće je postaviti temelje za buduću proizvodnju ove vrlo važne kulture, ali sada na tržišnim temeljima.

85 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

3. Geneza problema proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana

3.1. Odnos države (monopola) prema ovoj proizvodnji

Mnogi autori pišu da je najvjerojatniji početak proizvodnje duhana u Herce- govini bio u 17. Stoljeću i da je u Hercegovinu donesen trgovačkim vezama Mletačke republike i Turske (Preissecker, 1914). Interesantno je napomenuti da je Dubrovačka republika uvela monopol na proizvodnju duhana kada i Mletačka republika (1676.). Iste godine u Dubrovačkom arhivu iz 1676. godine spominje se krijumčarenje duhana iz Hercegovine u Dubrovačku republiku (Kapor, 1953). Turska carevina na izdisaju uvodi slabo organiziran monopol na duhan tek 1875. godine, nakon čega je proizvodnja u Hercegovini stagnirala. Tek sustavnu i organiziranu proizvodnju uz monopol uvodi Austrougarska vlast. Monopol ili Bosansko-hercegovačka duhanska režija omogućava dolazak stručnjaka iz drugih dijelova monarhije koji značajno unaprjeđuju proizvodnju duhana, Da- lje, osnivaju se otkupni uredi u Mostaru, Ljubuškom, Stocu, Trebinju, Čapljini, Ljubinju, nešto kasnije u Širokom Brijegu, Orašju, Foči i Bratuncu. Utemeljuju se tvornice cigareta u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Pogoni Austrougarska je vlast vođen prije svega vlastitim interesima punjenja državnoga proračuna forsirala proizvodnju duhana u BiH. tako (Beljo i sur., 2016) navode „ da je u 1912. godini kada je već industrija bila razvijena, od ukupnog proračuna zemaljske uprave u iznosu od oko 84 milijuna kruna, prihodi od duhana kroz poreze i namete iznosili su više od 18 milijuna kruna, daleko više nego bilo koja druga pojedinačna stavka (Bosansko-hercegovački kompas, 1913).

3.2. Razdoblje monopola 1920. – 1940.

U zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) a kasnije prvoj Jugo- slaviji bila je dosta razvijen a proizvodnja duhan (Makedonija, Hercegovina .....), ali Upravi državnih monopola u Beogradu ne prepoznaje vrijednost her- cegovačkog duhana. Tako su napuštena neka tradicionalna vanjska tržišta, a tvornica cigareta u Berlinu prodana. U domaćoj preradi, već tada, napušta se izrada cigareta od samog hercegovačkog duhana. Tako (Odić i sur, 1988) navode da se 1923. godine provodi jedinstveni program izrade cigareta a stara

86 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI imena hercegovačkih duhanskih proizvoda se napuštaju. Jasno, ovo dovodi do smanjena je potrošnja ovoga tipa duhana u domaćim tvornicama. Dalje, propisi o procjeni na otkupu ovi duhani su podcijenjeni i otkupljivali su se po II A I B I III kategoriji, a ukidaju se tkz „privilegije“ sadiocima (pušilula i osiguranje od grada), tako da se proizvodnja duhana u Hercegovini i Bosni dovodi u sve teži položaj. Prvih poslijeratnih godina proizvodnja duhana u Hercegovini je niska (oko 2.000.000. kg), kao posljedica svih tih promjena i relativno niskih otkupnih cijena. Kad su cijene povećane porasla je i proizvodnja, pa je 1923, godine proizvedeno oko 2.7000.000 kg, a prosječna otkupna cijena je bila relativno visoka (34,47 din.). zbog toga u sljedećoj godini dolazi do velikog povećanja proizvodnje koja dostiže skoro 6.000.000 kg. Međutim, kako je te godine i u Makedoniji bila velika berba, sav proizvedeni duhan se nije mogao potrošiti u zemlji, a ni u izvozu se nisu mogle plasirati veće količine, jer su nekadašnja tržišta bila već zaposjednuta i zasićena duhanima iz drugih zemalja (Grčka, Bugarska). Stoga se sadnja ograničava, a cijene smanjuju, tako da 1927. godine proizvodnja u Hercegovini pada na najnižu razinu od uvođenja monopola i otkupljuje se ispod 1,5 milijuna kilograma. Sljedećih godina cijena se poprav- lja, proizvodnja raste i dostiže 1930. godine opet preko 6.000.000 kg, ali iza toga se primjenjuju mjere za ograničavanje i destimulaciju, kao: Ukidanje II A kategorije u otkupu, sniženje otkupnih cijena i odobrava- nje manjeg broja duhanskih strukova za sadnju. U godinama 1933., 1934.,1935. sadnja je opet ograničena, a proizvodnja ispod 2.000.000 kg. U tim godinama i cijene su neshvatljivo niske (9,75; 6,21 i 5,50 din.), pa se stanovništvo Herce- govine, kojemu je proizvodnja bila glavni izvor prihoda, nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji i , kao što se kaže u jednoj publikaciji iz tog doba: „To je bila propast i umiranje Hercegovine koja je zadnjih godina upućena samo na kulturu i prihod od duhana“ (D. Mandić, 1937.) Uprava monopola na razne načine ograničava proizvodnju hercegovačkog duhana i favorizira širenje i povećanje proizvodnje sitnolisnih makedonskih duhana. U Hercegovini se osniva Udruženje sadilaca duhana koje se, raznim predstavkama ministarstvima i vladi, bori za postizanje boljeg položaja herce- govačkog duhana. Tako, npr., u brošuri „Naši zahtjevi“ iz 1923. godine, Udru- ženje u ime 16.000 sadilaca iz Hercegovine traži da se izravna kruparinski doplatak za hercegovačke duhane sa doplatkom z duhane iz drugih područja

87 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić iste vrste, kako bi u otkupu prosjek bio jednak, jer to „oni“, tj. hercegovački duhani, op.p.) i zaslužuje po priznanju same Uprave monopola radi njihova vanrednog kvaliteta“. Protestira se i protiv kupovanja inozemnih duhana na štetu domaće proizvodnje. Direktno se optužuju neki od tadašnjih visokih činovnika Uprave monopola kao glavni krivci za nazadak proizvodnje duhana u Hercegovini. Interesantno je zabilježiti da je ovo udruženje tada (1923. god.) predlagalo da se izvrši melioracija kraških polja u Hercegovini da bi se na njima mogle uzgajati žitarice, kako bi se sva brdska zemlja mogla upotrijebiti za uzgoj duhana. Prema obrazloženju u tom prijedlogu, Hercegovina bi mogla godišnje proizvoditi 5-8 miliona kilograma duhana na 6 do 10 hiljada hektara, od čega bi država imala čisti prihod 100 do 120 milijuna dinara godišnje, odnosno regulacija bi se uz takve prihode mogla isplatiti za dvije godine. U prijedlogu se zaključuje da bi ovom regulacijom „bila jednom zauvijek riješena današnja pasivnost Hercegovine“. U kasnijim zahtjevima i predstavkama traži se uvo- đenje kruparinskog fonda za obeštećenje gradom oštećenih duhana, pravilna procjena duhana u zelenom stanju, pravilnije kategoriziranje duhana u mje- rilima za otkup, itd. (Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1923., 1929., 1930. i 1936.) Zbog aktualnosti ovih zahtjeva treba napomenuti da je Udruženje tada tra- žilo i pojednostavljenje Mjerila za otkup i predlagalo samo sedam klasa bez potklasa. U svrhu poboljšanja kvaliteta traži se „da se u svim krajevima, pa i u Her- cegovini, zabrane vodeni (navodnjavani) duhani, amerikanski duhani i ze- len (otava), jer te vrste kvare dobar glas i vrijednost pravog dobrog duhana“ (Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1929.). Interesantno je, također, da je Udruženje tražilo 1936. godine da se za Hercegovinu osnuje posebni Duhanski institut „koji će proučavati specijalne prilike i uvjete za što intenzivniju i bolju kulturu krupnolisnih duhana, kojoj zadaći Institut u Prilepu neće moći zadovoljiti“. U nešto kasnijim zaključcima traži se osnivanje duhanske stručne škole u Mostaru za „praktički odgoj monopolskih činovnika koji bi tu na 1-2 godišnjem školovanju prešli sve faze kulture i prerade duhana, od uzgoja sjemena do gotove cigarete u kutiji“. Budući da je duhansko sjeme koje sadiocima izdaje Ogledna stanica u Domanovićima „nečisto, zaraženo raznim bolestima i degenerirano“, traži se da se iz te stanice „ukloni neiskusni i nenaobraženi poljodjelac s nižom Poljodjelskom školom

88 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI i da se tu postave stručnjaci sa fakultetskom spremom kojima će se staviti na raspolaganje potrebni krediti i tehničke sprave za urednu i stručnu odgoju i selekciju sjemena“ (Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1936.). Posebna se borba vodila za dozvolu sadnje većeg broja duhanskih strukova. Naime, Uprava monopola jer svake godine za svako područje proizvodnje u kraljevini Jugoslaviji određivala koliko se duhanskih strukova može posaditi. Prebacivanje određene količine se kažnjavalo i kod sadioca bi se vršilo po- ništavanje (čupanje) viška presađenih strukova. Sadioci su se tužili na kriterije odobravanja sadnje prema kojim se nekim područjima odobravalo daleko više sadnje nego što bi se stvarno posadilo pa tako, npr., Gujić (2) ističe da je 1936. godine od ukupno odobrene sadnje u Vardarskoj banovini posađeno oko 65%, u Drinskoj 75%, a u Moravskoj samo oko 15 %, dok je te iste godine u Primor- skoj banovini (Hercegovina, Dalmacija) posađeno oko 6 % više od dozvoljene sadnje. (Veća sadnja se tolerirala ako nije prelazilo 10 % od dozvoljene). Gujić kaže da se zbog takve politike odobravanja sadnje gomilaju rezerve u skla- dištima i da se duhani iz drugih područja stavljaju i u hercegovačke cigarete čime se gubi originalni i specifična kvaliteta nekada vrlo poznatih i cijenjenih hercegovačkih cigareta (Gujić, K., 1936.).

3.3. Razdoblje 1945. – 1990.

Jedini relevantan pisani izvor je već spomenuti autor S. Jelčić (Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, 1983.). U ovome djelu je opisana ekonomika proizvodnje duhana, gdje se jasno vidi da u analiziranim godinama (1976. i 1977.) ekonomičnost proizvodnje duhana u Hercegovine je 0,68 odnosno 0,64.

89 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

Tablica 1. Ukupni troškovi proizvodnje duhana u Hercegovini (DEM/ha) UKUPNI troškovi PROIZVODNJE 1976. 1977. Red.br. Opis stavke Iznos (DEM/ha) Iznos (DEM/ha) 1. Materijalni troškovi 1.475,92 1.293,52 2. Tuđe usluge 100,13 68,32 3. Amortizacija- sredstva rada 403,54 457,36 4. Amortizacija - izravna 424,64 397,06 5. Ljudski rad 11.830,11 12.715,75 6. Ostali izravni troškovi 391,17 379,64 7. UKUPNO IZRAVNI TROŠKOVI 14.625,50 15.311,64 8. Neizravni troškovi 260,29 236,51 9. Ostalo 0,00 0,00 10. UKUPNO: 14.885,79 15.548,16 Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str. 140.

Uz standardne troškove proizvodnje cca 15.000 DEM/ha i urode od cca 2.000 do 2.200 kg/ha (ovisno o vremenskim prilikama) i prosječnim otkupnim cijenama na razini 4,50 KM/kg ukupna vrijednost proizvodnje je iznosila cca 10.000 DEM. Troškovi proizvodnje hercegovačkog tipa duhan su stalno rasli do rata, ali su otkupne cijene su ostale iste. Ovakav pristup države koja je uvijek propisivale minimalne ili zagarantirane otkupne cijene imala je p destimu- lirajući učinak na proizvođače.

3.3.1. Troškovi ljudskoga rada

Kao radno-intenzivna poljoprivredna proizvodnja utrošak ljudskoga rad u proizvodnji hercegovačkog tipa duhana je izuzetno visok (godine 1977. = 3.677 ha/ha). Prosječna cijena sata ljudskog rada je premašivala ukupnu vrijednost duhana proizvodnje po ha.

Tablica 2. Troškovi ljudskog rada Red. Opis br. stavke Jed.mj. Količina Cijena (DEM/jed. mj.) Iznos (DEM) Godine 1. Ljudski rad sat/ha 3.791 3,1205 11.830,11 1976. 2. Ljudski rad sat/ha 3.677 3,4581 12.715,43 1977. Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.134. i 135.

90 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI

Iz ovoga podatka se jasno iščitavaju tadašnje političke, ekonomske i socijalne prilike u Hercegovini. U takvim prilikama dolazi do pojave krijumčarenje duhana („šverc“). To je zapravo jedini, istina ilegalni, tržišni kanal koji omo- gućava kakvu takvu realniju valorizaciju uloženoga ljudskoga rada u proizvodnju hercegovačkog tipa duhana i povećanje dohotka osiromašenoga puka u Hercegovini.

Tablica 3. Vrijednost ljudskoga rada po djelatnostima (1976. - 1977. godine) Red. Jed. Cijena Cijena br. Opis stavke mj. (DEM/ jed. mj.) INDEKS (DEM/jed. mj.) INDEKS 1. Proizvodnja duhana sat 23,81 100 29,36 100 2. Društveni kombinati sat 32,06 1,35 37,95 1,29 Prehrambena 3. sat 32,78 1,38 38,2 1,30 industrija 4. Vinarstvo - vinarije sat 35,2 1,48 40,2 1,37 Livnica- teška 5. sat 32,9 1,38 41,98 1,43 industrija 6. Obojeni metali sat 39,02 1,64 48,61 1,66 7. Metalne konstrukcije sat 38,86 1,63 47,73 1,63 Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.134. i 135.

Dakle, iz tablice je vidljivo da je vrijednost ljudskoga rada u proizvodnji duhana daleko ispod vrijednosti u nekim granama industrije ( 1,00 : 1,63). Postavlja se pitanje do kada će se taj rad ili može li se uopće zadržati u ovoj proizvodnji?. Bilo je samo pitanje vremena i otvaranje tržišta što je nastupilo rušenjem Berlinskoga zida i velikim političkim promjenama u istočnoj i jugo- istočnoj Europi.

Tablica 4. Vrijednost proizvodnje duhana u Hercegovini 1976. i 1977. godine Red. Količina br. Opis stavke Jed.mj. /kg/ha) Cijena (DEM/kg) Iznos (DEM) Godina 1. Duhan kg 2.286 4,46 10.186,63 1976. 2. Duhan kg 2.041 4,88 9.959,79 1977. Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.143.

Vidljivo je da je financijski rezultat negativan. Ovdje napominjemo da je autor (što je bila gotovo praksa) izračunao financijski rezultat bez jednoga vrlo važnoga elementa – troškovi ljudskoga rada čime je jasno dobio

91 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić pozitivan rezultat. Navodimo ovu vrlo važnu činjenicu koja oslikava logiku o(p)stanka ove proizvodnje, jer „raditi se mora“ kad nema drugoga boljeg izvora dohotka. Držimo da je ovdje vrlo jasno pokazana sva logika i ekonomika ove proizvodnje u Hercegovini i da geneza problema vjerojatno kreće i ranije , ali je sada jasno na znanstveno-stručan način opisan i publiciran. Dakle, to su godine kada je država s obzirom da je duhan monopolska proizvodnja i vrlo važan izvor punjenja proračuna trebala osmisliti dugoročnu strategiju proizvodnje duhana u Hercegovini. Ta prilika je propuštena a osamdesete godine su bile vrijeme nesnalaženja i konfuzije u cijelom lancu vrijednosti a posebice na razini odgovornosti državnih organa vlasti odgovornih za ovu proizvodnju. U mnogim raspravama prije i nakon rata prevladavalo je mi- šljenje odgovornih u otkupnim stanicama da će „uvijek netko morati saditi duhan u Hercegovini, jer je tako već 100 godina i tako će biti i dalje“. Prosječ- na proizvodnja po domaćinstvu je bila na razini 20.000 struka (0,50 ha) ili 800 – 1.000 kg duhana godišnje. Ovakva proizvodnja je tražila potpuni radni angažman cijele obitelji. Prosječna peteročlana obitelj je mogla ostvariti dohodak 4.000 do 4.500 DEM/godišnje ili 900 DEM/per capita. Međutim, velikim političkim a time i ekonomskim promjenama, nažalost i ratnim događanjima koje su zahvatile ove prostore uvidjeli smo potpuni apsurd u pristupu i dugoročnoj brizi za ovu proizvodnju. Dakle, ekonomski aspekt ove proizvodnje nije izdržao promjene u poli- tičkim prilikama koje su nužno dovele do novih ekonomskih prilika u Herce- govini. Negativni koeficijenti ekonomičnosti ove poljoprivredni proizvodnje jasno su ukazivali da će se ona postupno, ali sigurno smanjivati i doći na ekonomski beznačajnu razinu Drugi tržišni aspekt proizvodnje hercegovačkog tipa duhana je također vrlo značajan. Njegova geneza problema također kreće u navedenim godinama ili točnije kazano pojavom tkz. „blend“ cigarete koja u načelu koristi virdžinijske tipove duhana i berlej a smanjuje udjele u recepturama za hercegovački tip duhana. Ratne godine (1992.- 1995) su dodatno pridonijele smanjivanju proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana. Tako je proizvodnja u 1996. godini iznosila svega 1.725 tona (Beljo i sur, 2016.). S padom proizvodnje jedno po jedno poduzeće za otkup i obradu prestaje s radom da bi konačno 2013. godine s prestankom rada otkupnog poduzeća u Ljubinju završio organizirani otkup duhana u Hercegovini nakon 134 godine. Danas

92 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI u Hercegovini od nekadašnjih 10 poduzeća za otkup i obradu duhana nema više ni jednog poduzeća. Stanoviti opseg proizvodnje duhana u Hercegovini još uvijek postoji, prema slobodnoj procjeni iznosi 100 do 150 tona, ali to više nije komercijalna i organizirana proizvodnja, već se plasira kroz ilegalne kanale (Beljo i sur. 2016.) Velike tvornice duhana i duhanskih prerađevina su logično vođene profi- tom i nisu pozornost poklanjali poluorijentalnom duhanu kakav je hercego- vački tip s vlastitom aromom i jedan od rijetkih tipova duhan u svijetu koji se može pušiti bez miješanja s drugim tipovima duhana. Njegov potencijal u marketinškom smislu nije tada prepoznat od strane duhanske industrije a posebice o tome nisu vodili brigu odgovorni ljudi na razini države. Ovo jasno pokazuje odnos države prema cijeloj ovoj proizvodnji, ali regiji Hercegovini. U sveopćoj globalizaciji tvornice cigareta se vode maksimizacijom profita kupujući duhan na svjetskom tržištu i orijentirajući se na druge tipove duhana čime lokalni tipovi (hercegovački) gube tržište. Raspadom bivše države raspalo se tržište od 25 milijuna potrošača.

4. Tehnološki uzroci gubitka tržišta

Hercegovački duhan nekada se koristio za cigarete orijentalnog i poluorijentalnog tipa. U tim je cigaretama hercegovački duhan bio dio mješavine ili su cigarete rađene samo od ovoga duhana. No svjetsko tržište cigareta u potpunosti se promijenilo, što je u velikoj mjeri odredilo mjesto i ulogu hercegovačkog duhana na duhanskom cigaretnom tržištu. Danas Evropom i Amerikom dominira blend cigareta – cigareta koja u sebi ima zastupljene tri osnovne vrste duhana, a to su virdžinija, berlej i u znatno manjoj mjeri orijentalni ili poluorijentalni duhan. Osim ovih duhana u recepture se dodaje ekspandirano rebro, ekspandirani duhan i duhanska folija kao alati za blendiranje te postizanje traženog proizvoda sa svojim degustacijskim i regula- tivnim zahtjevima. Drugi tip cigarete koja danas također dominira u svijetu je Virdžinijska cigareta ili kako je još zovu Britanska cigareta. Ovaj je tip cigarete dominan- tan na tržištima istočne Azije, poglavito Kine, te Afrike. Za ovu cigaretu se koriste uglavnom virdžinijski duhani. Ona najčešće nema u sebi orijentalnih ili poluorijentalnih duhana cak ni kada je u svojoj modificiranoj formi u kombinaciji sa malom količinom berleja uglavnom da joj poboljša brzinu

93 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić gorenja. Također se koriste kao alati za blendiranje ekspandirano rebro, ekspandirani duhan i duhanska folija ali u nešto manjoj mjeri nego kod blindi- ranih cigareta. Prema tome najzastupljenije cigarete u svijetu danas su blendirane i virdžinijske, koje opet imaju svoje podvarijante. Na svjetskom tržištu gotovo da nema vise orijentalnih i poluorijentalnih cigareta kao ni tamnih cigareta. Ove su cigarete bile dominantne uglavnom u Evropi, što je jedan od razloga njihova nestajanju na svjetskom tržištu. Razvijanjem regulative u ograniča- vanju tara, nikotina i ugljičnog monoksida od kraja 1980-ih godine ove vrste cigareta su u nepovoljnom položaju jer ih je teško, bolje reći skoro nemo- guće, dobiti da zadrže svoja pušačka svojstva i kvalitetu i budu u skladu sa regulativom. Također na ovo utječe smanjenje pušenja u ovom geografskom području, a na istočnoazijskom području, gdje je od 1980-ih godina došlo do povećanja pušenja, ovi tipovi cigareta nisu prihvaćene jer je tržište osim Japana dominantno virdžinijsko. Pušačima na tom području ne odgovaraju karakteristike ukusa ovih tipova, a također su jako osjetljivi na miris spored- ne struje dima koja je izražena i specifična kod ovih cigareta. Kada je riječ o orijentalnim i poluorijentalnim duhanima trebamo imati u vidu daje najpogodnije područje za njihov uzgoj u cijelom svijetu u takozva- nom balkanskom i sredozemnom bazenu čiju zapadnu granicu čini Hercego- vina a istočnu Liban. Zemlje u kojima je najveća i najkvalitetnija proizvodnja ovih duhana su Makedonija, Bugarska, Grčka i Turska. Iz ovog bazena je i potekla orijentalna i poluorijentalna cigareta i sirila se dalje uglavnom po Evropi i djelimice po sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi. Već nakon Drugog svjetskog području iz kojeg je potekla. Veoma je važno reći da se danas u cigaretnoj industriji svi tipovi duhana, osim sitnolisnih orijentalnih duhana, koriste u obliku stripsa. To su uvjetovali uglavnom tehnološki razlozi. Brzina mašina za izradu cigareta u zadnjih 100 godina jako je povećana, a moderne mašine postale su osjetljive na materijale koji su nedovoljno ujednačeni. Osim toga mijenjaju se zahtjevi potrošača, a jedan od razloga je i stalno podizanje cijene cigareta zbog akci- znih politika. Svi ovi faktori stavljaju hercegovački duhan u inferiorni polo- žaj. Veličina lista i debljina glavnog rebra hercegovačkog duhana nije najade- kvatnija za stripsovanje (ižiljavanje). S druge strane za današnju tehnologiju izrade cigareta i zahtjeve potrošača problematično je ako se koristi i reže cijeli list bez odvajanja glavnog rebra, a takva se tehnologija koristi u tonga

94 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI manipulaciji i obradi hercegovačkog duhana. Za blendirane cigarete iz ovog razloga su sitnolisni orijentalni duhani iz receptura istisnuli poluorijentalne duhane a samim time i hercegovački poluorijentalni duhan. No osim promjene tipa cigarete, zadnjih desetljeća velike su promjene nastale u konstrukciji i osobinama cigarete, posebno u sadržaju najvažnijih sastojaka. Nekada je bilo uobičajeno da cigareta sadrži više od 20 mg kon- denzata, odnosno tara, a danas je u svijetu teško naći cigarete koje imaju tar iznad 10 mg iako regulativa to ne sprečava kao recimo u EU. Kina je jedno od velikih tržišta u kojima se još uvijek mogu naći proizvodi sa tarom od 15 mg i više i sa sadržajem nikotina od preko 1 mg. Međutim, u Kini kao i cijelom svijetu ozbiljna je tendencija rasta segmenta cigareta sa 10 mg tara i niže. Rezultat je to potrošačkog trenda i još vise ambicije industrije da se približi ostatku svijeta. Kina je uvela odnedavno svoj program za smanjivanje tara, nikotina i CO. Kako bi se razvio proizvod koji ispunjava zahtjeve 10 mg tara i niže osim duhana je potrebno uključiti u recepturu i materijale duhanskog porijekla koji poboljšavaju sagorljivost cigarete kao sto su duhanska folija, ekspandirano rebro i ekspandirani duhan. Danas je vrlo teško naći cigaretu koja u sebi ne sadrži ove komponente kao alate za blendiranje kako bi se dobio proizvod u zadanom regulativnom okviru. Valja reći da bi se herce- govački duhan, uz određena tehnološka poboljšanja mogao uklopiti u ove normative.

4.1. Hercegovac kao sirovina za potrošnju rezanog duhana za motanje

Danas na tržištu postoji potražnja za duhanom za motanje cigarete i to u dvije verzije: RYO (roll your own - smotaj sam svoju) i MYO (make your own - napravi sam svoju) duhana. Ova je potražnja zadnjih godina rasla na tržištima i tamo gdje historijski nije bila prisutna i to uglavnom zbog agre- sivne akcizne politike na tvorničke cigarete koje postaju sve manje dostupne brojnim skupinama potrošača. Pogotovo raste segment MYO koji je direktno ekonomičnija ponuda- Ti se proizvodi puše se najčešće u hilznama sa filterom formata cigarete. S druge strane RYO segment je postojao i ranije na nekim tržištima a u određenoj mjeri je zamijenio cigarete koje izumiru kao sto je tamna cigareta u zapadnom dijelu Evrope (koji je trgovao sa duhanima) i orijentalna cigareta u istočnom dijelu Evrope koji je proizvodio orijentalni i poluorijentalni duhan.

95 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

Hercegovački duhan je jako dobra sirovina za RYO duhane za potrošače koji preferiraju orijentalni i poluorijentalni karakter ukusa cigarete. Poznato je da je ovaj duhan kombinacijom (blendiranjem) svojih insercija jedan od rijetkih duhana u svijetu, ako ne i jedini, koji daje potrebne parametre fizikalne (kao sto je brzina gorenja), kemijske (omjer tara i nikotina) te degustacijske (zaokruženost slatkoće i arome) koji potrošaču daju traženo zadovoljstvo prilikom pušenja. Iako povoljna sirovina za ovaj segment, njegova obrada i prerada bi trebale biti prilagođene tome da se eliminira prisutnost rebra u gotovom proizvodu jer današnji potrošač to zahtjeva. To bi bio rezani duhan u formi tzv. „flora“, u kojemu je prije rezanja ručno odstranjeno glavno rebro. Mogućnosti za odstranjivanje rebra postoje, ali je vjerojatno najadekvatniji način da se ručno odvaja plojka od glavnog rebra. Budući da se hercegovački duhan zbog tehnoloških razloga više ne primjenjuje u cigaretama blend tipa, ovo bi možda bilo rješenje za njegov ponovni izlazak na tržište.

Zaključci - Nekada najvažniji važan izvor prihoda, a bavljenje proizvodnjom duhana utjecalo je i na smanjeno iseljavanje. Tako naš slavni fra Didak Buntić piše tadašnjem poglavaru Zemaljske vlade „Hercegovcu ili mriet ili se seliti, ili duhan saditi, drugo ne preostaje zbog suše, pomanjkanja svake druge zarade i prenapučenosti ovoga kršnoga kraja, od koga niti jedna četvrtina nije prikladna za obrađivanje“ (Nikić, 2000). - Silazni trend proizvodnje hercegovačkoga tipa duhan je počeo davnih sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća - Razlozi su tržišni, tehnološki, demografski zbog čega Hercegovini nikada više neće imati nekadašnju razinu proizvodnje - Tržišne okolnosti nisu išle u prilog proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana nego upravo suprotno – stalno je izbacivan iz receptura u proizvodnji cigareta pod snažnim pritiskom i širenjem proizvodnje blend cigareta ute- meljene na virdžinijskim tipovima duhan i berleju - Maćehinski odnos prema ovoj proizvodnji od uvođenja monopola (1880.) je u biti ostao uvijek isti. Proizvođači su uvijek u ukupnom lancu vrijednosti uvijek dobivali najmanji dio kolača. Najsigurniji u ovom lancu je bio fiskus koji je od ove proizvodnje uzimao cca 70% a u pojedinim godinama i više.

96 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI

- Niske otkupne cijene duhana održavale su se skoro 20 godina na istoj razini uz stalno povećanje industrijskih proizvoda čime je ova proizvodnja dovedena u poznati apsurd nazvan „škare cijena“. - Mali posjed, niska produktivnost uz visoko učešće ljudskoga rada koji je bio potplaćen u odnosu na druge djelatnosti doveo je do postupnoga smanjenja ove proizvodnje u Hercegovini. Proizvođači nisu mogli reagirati na ove pojave stalnim povećanjem proizvodnje , kako bi zadržali istu razinu dohotka - Država kao monopolista u ovoj proizvodnji također ne reagira adekvatno u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošloga stoljeća. Izostaju mjere koje bi stimulirale primarnu proizvodnju, a na razini države izostaju mjere vanjsko-trgovinske i carinske politike koje bi povećale potrošnju ovoga tipa duhana u domaćim tvornicama - Malo je zemalja u svijetu koje imaju tako povoljne uvjete i drugu tradiciju proizvodnje duhana kao što ima Bosna i Hercegovina - Međutim, otvaranje tržišta u devedesetim godinama prošloga stoljeća omogućava izlazak radne snage iz proizvodnje duhana i traženje bolje pla- ćenih poslova i adekvatniju valorizaciju faktora rada

Literatura:

Beljo,J., Herceg,N., Nurkić, H.:Proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini – od blistave prošlosti do neizvjesne budućnosti; Radovi Poljoprivredno-pre- hrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, God. LXI, broj 66/2 Works of the Faculty of Agriculture and Food Sciencies, University of Sarajevo, Vol. LXI, No. 66/2, str; 48-61. Gujić, K. : Duhansko pitanje, Zagreb, 1936. Kapor, A. (1953) Proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini. Mostar. Knjižnice udruženja sadilaca duhana za godine 1923., 1929., 1930. i 1936.) Mandić, D.: Hercegovački duvan, Glasnik Jugoslavenskog profesorskog druš- tva, VII/VIII 1937., svezak 11-12 Nikić, A. (2000) Fra Didakova skrb za Hercegovinu – dokumenti. Mostar, Spomenica preuzvišenom gospodinu ministru Burianu., Široki Brijeg, 20.XI.1909. Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru. Preissecker, K. (1914) Der Tabakbau. II Band, Wien, 1914

97 Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

Radinović, S. Ekonomska ocjena poslovnog razvitka obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva – studij slučaja, Agronomski glasnik 1/2008, pregledni znanstveni članak, ISSN 0002-1954 Stipetić, V. (2005.): Transformacija poljoprivrednih gospodarstava i kreditira- nje ruralnih sredina, Sociologija sela, 43(167):61-81. Franić. R., Grgić, Z. (2002.): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj – pretpostavke i izgledi razvitka, studij slučaja, ACS, Vol.67(2002), No. 3 :131-141. Franić. R., Grgić, Z., Njavro, M. (2004.): EU-integracijski pritisak i potraga za pravim akterima tržišnog razvoja poljoprivrede, Društvena istraživanja, 1-2 (69-70): 49-71.

98 EKONOMSKI, TRŽIŠNI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI NESTANKA PROIZVODNJE DUHANA U HERCEGOVINI

Economomical, market’s, and technological aspects of disappearence of tobacco production in Herzegovina

Marko Ivanković, Brano Markić, Maja Đemidžić

Abstract

As an important economic culture tobacco in Herzegovina has been organized for over 130 years. The last purchasing station in Stolac was canceled in 2012. There is a logical set of questions: what are the causes of tobacco production in Herzegovina? When did it begin to stagnate its production or sales as quality raw materials for the production of cigarettes and other tobacco products ??? What was to be done to keep this important economic and prehistoric type of tobacco in production? In a closed economical system of a negotiated economy like the ex-state, tobacco had a social component. According to research (Jelcic, 1978), the financial result of tobacco production in full calculations has always been negative. High participation of human labor has always led to negative financial results, and this item was eliminated by individual authors from the calculation of tobacco production and the calculation of revenues and expenditures or financial results. Global globalization did not overwhelm the tobacco industry, especially cigarettes. Today, the world market is dominated by a cigar type blend of a mixture of only three types of smoking tobacco: flue-cured turnips, berry and oriental tobacco. All the other local types of tobacco, includ- ing the Herzegovinian tobacco, gradually lose their place in the market. Herzegovinian tobacco still has some shortcomings that limit its use in the blend of cigarettes and the modern technological process of cigarette production. What once represented the highest value of Hercegovinian tobacco, its original aroma and its rounded smoking taste today does not match the blend of cigarettes. Herzegovina imposes its character on the mix, which is not desirable in today’s technological process of cigarette making. In addition, the processing of krupnose tobacco, which belongs to the hercegovac, is carried out by the method of redrawing and fry- ing and the tobacco in the factory comes as strips, in the form of tiny pieces of the leaf. Tobacco processing of herbicide tobacco is carried out by manipulation and fermentation, the leaf has not been removed from the leaf, which greatly restricts its use in the manufacture of cigarettes.

99 Cigarette factories have long since disposed of processing equipment from their technological process and handed it over to tobacco processing companies. M.Sc. Maja Đemidžić (Tobacco Factory Rovinj) In the 1980s, tkz appeared. A blend of cigarettes, where drastically re- duces the participation of the Herzegovinian tobacco type. From a technological point of view, then the hercegovican type of tobacco becomes „undesirable“ in the production of tobacco products (cigarettes and the like). Is this aspect a „signal bell“ for the future of the production of the Herzegovinian type of tobacco? Should the tobacco industry first and foremost in B & H have to react in the right way, or to isolate this high quality raw material for the development of finished products based on this type of raw material (smoked tobacco, cigarettes, cigar, tobacco smoke and the like)? By changing the socio-political system and opening up the market, the preconditions for investing in tobacco production instead of tobacco production are gained in the market. We are witnessing, especially after the failure of the war, the flourishing of trade and service activities. Also, in the same period, there is an increase in the standard of living in rural areas. All listed needs can not be adequately serviced by tobacco production. Thus, on the one hand, the technological aspect of cigarette production and the economic aspect on the other hand led to the gradual and safe shutdown of organized tobacco production in Herzegovina.

Key words: Herzegovinian tobacco, technological aspect, economic aspect, standard

100 ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI

Jakov Pehar1

SAŽETAK

U vrijeme kad se o znanstveno istraživačkom radu malo govori i nema osiguranih poticaja za tu važnu društvenu djelatnost za svaku državu, u Mostaru se planira znanstveno – stručni skup na temu „Duhan u BiH – jučer, danas, sutra“ za 2. listopada 2017. godine. To je izvanredna ideja i direktan povod za moj rad koji će ukratko prokomentirati značaj znanstveno-istraživačkog rada za poljoprivredu u Bosni i Hercegovini. Za- pravo u ovoj gospodarskoj djelatnosti istraživački rad počeo je još na početku stoljeća, neposredno nakon dolaska Austrougarske monarhije. Stvaraju se ogledne stanice u Gacku 1886. godine za stočarsku proizvodnju, u Mostaru 1888. godine za vinogradarstvo dok je u Domanovićima 1927. godine organizirana ogledna stanica za duhan u sklopu Tutunskog instituta u Prilepu. Pored područja Hercegovine i u Bosni su organizirani počeci istraživačkog rada za voćarstvo, tako da je poljoprivredna proizvodnja bila praćena znanstveno-istraživačkim projektima, savjeto- vanjima i obrazovanjem na razini srednjeg školstva, kasnije i Fakulteta za oblast poljoprivrede. Međutim, pravi i konkretniji rad po znanstvenoj metodologiji započinje osnivanjem velikih poljoprivrednih kombinata kao što su „AIPK Bosanska Krajina“ u Banja Luci, „UPI“ u Sarajevu i „HEPOK“ u Mostaru. Vlada tadašnje Narodne Republike Bosne i Her- cegovine osniva posebni organ kao Republički savjet za znanstveni rad koji će osnovati za potrebe poljoprivrede u Mostaru Duhanski institut 1952. godine, kao najstariju znanstvenu instituciju kod nas, da bi kasnije 1968. godine formirala institute u okviru poljoprivrednih kombinata HEPOKA- a, UPI-a i AIPK Bosanska Krajina. S obzirom na kratkoću vremena i raspoloživu dokumentaciju, ovdje će se opširnije obraditi Du- hanski institut i HEPOK-IRI u Mostaru koji će se 1980. godine integrirati u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Agronomski institut u Mosta- ru. Kasnije 2006. godine ovaj Institut preuzima Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i preimenuje ga u Federalni agromediteranski zavod. To isto se dešava u Sarajevu i Banja Luci.

1 Akademik Jakov Pehar, Hrvatska Akademija za znanost i umjetnost u BiH, Matice hrvatske bb, Mostar, [email protected]

101 Jakov Pehar

Prema tomu, poljoprivredna proizvodnja je osjećala potrebu stvaranja ovakvih institucija koje će zasigurno odigrati važnu ulogu u tehnološ- kom i općem napretku poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. U okviru toga treba naglasiti i ulogu Poljoprivrednih (Agronomskih) fakulteta u Sarajevu i Mostaru, a kasnije u Banja Luci, koji proizvode kadrove za potrebe poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, čime se znanstveno-istraživački rad podiže na veći stupanj.

Ključne riječi: poljoprivreda, znanost, ogledna polja, instituti, poljoprivredni kombinati, tehnološki napredak.

1. UVOD

S obzirom na prirodne uvjete područja Hercegovine i geografskog položaja ove regije, ocjenjeno je da su tu pogodni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju sa karakterističnim naglaskom na submediteransko i mediteransko klimatsko područje. U okviru toga duhan kao dio biljne proizvodnje ušao je u područje Hercegovine kao atraktivna i profitabilna kultura. Jednako tako kao temelji istraživačkog rada postavljeni su punktovi još u regionalnim poljoprivrednim stanicama i to u Gacku 1886. godine i bila je namijenjena za stočarsku proizvodnju. Nakon toga je u Gnojnicama kraj Mostara formirana stanica za vo- ćarstvo i vinogradarstvo, a u Lastvi kod Trebinja 1888. godine. Bila je osnovana ogledna stanica i u Livnu o kojoj nemamo pouzdanih podataka. Međutim, ovdje se radi o duhanu i tema ovoga rada se uklapa u znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Duhan u BiH-jučer, danas i sutra“, koji će se održati 2. i 3. listopada 2017. godine u Mo- staru. S obzirom na tematiku spomenutog skupa, u ovome radu dat će se kraći osvrt na povijesni dio Duhanskog instituta, kao znanstvene institucije, njegovu ulogu i značaj za poljoprivrednu proizvodnju i ukupno gospodarstvo u Herce- govini u vremenu i prostoru u kojemu je djelovao.

2. POVIJESNI OSVRT

U uvodnom dijelu naznačene su prethodnice istraživačkog rada u Hercego- vini, a 1952. godine Vlada NRBiH svojim Rješenjem broj 749 od 17.09. 1952. godine osniva Duhanski institut sa zadatkom da putem znanstveno-istraživač- kog rada unaprjeđuje proizvodnju i tehnologiju duhana. To se ocjenjuje kao prvi počeci znanstvenog pristupa u poljoprivrednoj proizvodnji, što će kasnije

102 ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI poticati stvaranje i drugih znanstvenih institucija u ovome području. To je bio značajan iskorak u ovoj gospodarskoj djelatnosti čime se otvorila mogućnost stvaranja prvih kadrova za ovu oblast, koji su postupno i po Zakonu dobivali i odgovarajuća znanstvena zvanja i titule. Na terenu su organizirani istraživački radovi, a nakon izgradnje objekata za Duhanski institut 1954. godine, označeni su počeci rada, tako da je intenzivno Institut otpočeo sa radom 1958. godine. Paralelno sa time podignuti su objekti kao otkupne stanice za duhan u Stocu, Čapljini, Grudama, Ljubuškom, Širokom Brijegu i Mostaru u okviru Tvornice cigareta. Dolaskom Austrougarske vojske u ove krajeve 1878. godine (okupacija), javlja se interes za druge poljoprivredne proizvodnje i ogledne stanice, vinogra- darsko-voćarska u Gnojnicama 1886. godine, koja proizvodi prve litre vina, koje je koristio i carski dvor u Beču pa se tada nazivaju vinogradi carski. Nakon završetka drugog svjetskog rata stvara se ozbiljan poljoprivredni kombinat HEPOK koji 1969. godine otvara Istraživačko-razvojni centar kao znanstvenu instituciju, koja će se baviti uglavnom vinogradarstvom, voćar- stvom i cvjećarstvom kao i njihovim krajnjim proizvodima. Tu se stvaraju ču- vena vina Žilavka i Blatina i zaštićuje njihovo geografsko podrijetlo, tako da ona postaju vina najvišeg kvaliteta. Na taj način stvorene su dvije znanstvene institucije iz oblasti poljoprivrede sa znatnim brojem kadrova, sa znanstvenim i stručnim zvanjima, što je mnoge iznenadilo da poljoprivreda ima izoštren senzibilitet za znanstveni rad. Istina, nakon izvjesnog vremena javljaju se i drugi Instituti, kao u metalnom kombinatu Soko, Strojarskom fakultetu i nekim drugim fakultetima, kao njihov sastavni dio. 1981. godine donosi se odluka o integraciji ovih znanstvenih institucija, Du- hanskog instituta i Istraživačko-razvojnog instituta, sa novim nazivom Agro- nomski institut Mostar koji je registriran kod Osnovnog suda u Mostaru 1993. godine. Tada ova institucija broji 82 uposlena djelatnika, među kojima je 12 doktora znanosti i 7 magistara znanosti. To je ozbiljan potencijal koji je imao dobru izobrazbu, tako je stvorena šira i veća mogućnost istraživanja u duhanu i drugim poljoprivrednim kulturama.

3. ZNAČAJNIJI RADOVI

Ovdje treba napomenuti da su istraživački radovi od samoga početka bili usta- novljeni na temelju zahtjeva proizvodnje duhana u direktnom kontaktu, što

103 Jakov Pehar ustvari predstavlja pravi pristup projektima koji je praksa i financirala. Takav odnos se očitovao kao najbolji model znanstvenog rada koji ima svoju svrhu i konačno najčešće i primijenjen u praksi. To su bila uglavnom primijenjena istraživanja, a u nekim slučajevima i fundamentalna kao na primjer nove sorte duhana i drugo. Nažalost, takva praksa je napuštena danas i znanost sa istraživačkim radom je zapostavljena i moglo bi se reći da je u pravom smislu te riječi i nema. Mnogo je razloga za takvu situaciju i daljnji komentari nisu predmet ovoga rada, iako tema znanstveno-stručnog skupa predviđa svojim naslovom i takvu mogućnost. U periodu od osnivanja Duhanskog instituta pa sve do danas urađen je velik broj znanstvenih i stručnih radova koji se odnose na kulturu duhana i oni su detaljno upisani u monografiji pod nazivom „Znanstveno-istraživački rad u poljoprivredi Hercegovine u vremenu 1952.-2010. godine“, Mostar 2010. godine. Ovu monografiju je izdao Federalni agromediteranski zavod (ranije Agro- nomski institut) iz Mostara, kao federalna institucija. Prema podatcima spomenute monografije u periodu koji je obuhvaćen ukupno je prezentirano 245 znanstvenih i stručnih radova koji se odnose na duhan. To su sve uradili uposlenici Duhanskog instituta uključujući u nekim radovima suradnike sa strane. Inače u ovoj monografiji je prezentirano ukupno 910 radova iz svih oblasti poljoprivrede, tako da se može zaključiti da je znanstveno-istraživački rad u ovome području bio vrlo aktivan i rađeno je uglavnom na aktualnim temama. Rezultat toga je svakako uvođenje suvremenih tehničko-tehnoloških dostignuća u proizvodnji koju je pokrivao HEPOK, koji se kasnije, uključujući i trgovinu, preimenovao u APRO – kombinat, koji je podrazumijevao proizvodnju, preradu, prodaju i ugostiteljstvo i turizam. Da bi se dobila potpunija slika o znanstveno-istraživačkom radu ove institucije dat će se kraći pregled značajnijih projekata. - Barš, Lj.: Dinamika kvantitativnih promjena azotnih materijala u lišću hercegovačkog duhana u toku vegetacije. Prilep, 1967. - Barš, Lj.: Ocjena uporabne vrijednosti hercegovačkog duhana na tonga sortimentima. Mostar, 1977. - Barš, Lj. : Prilog poznavanju dinamike promjene nikotina u lišću herce- govačkog tipa duhana u tijeku vegetacije. Tutum, 1,2-1973. - Beljo, J. : Ispitivanje mogućnosti uvođenja virdžinije duhana na hercego- vačko proizvodno područje . Mostar, 1981.

104 ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI

- Beljo, J.: Genetika, genetsko manipuliranje-oplemenjivanje organizama na faktor povećanja produktivnosti. Mostar, 1982. - Beljo, J.: Pušenje i zdravlje – činjenice i predrasude. Sarajevo, 1980. - Blagojević, M., Nadaždin M. : Efikasnost i fitotoksičnost nekih fungicida u zaštiti duhanskog rasada od plamenjača. Zagreb, 1963. - Blagojević, M. : Utjecaj mozaika na prinos i kvalitet duhana. Salzburg, 1963. - Blagojević, M., Nadaždin M. : Dosadašnja istraživanja otpornosti sorte Veliki Hercegovac prema metodama i uzročnika plamenjače. Mo- star,1979. - Bumbić, K. : Štetočine duhana u magacinima. Mostar, 1964. - Buturović, D., Nadaždin M., Bumbić K. : Prva žarišta virusa prstenaste nekrotičnosti duhana u BiH. Prilep, 1977. - Delač, I. : Duhan na kršu. Split, 1957. - Efendić, S. : Mogućnost preorijentacije proizvodnje duhana u BiH. Sara- jevo, 1956. - Ivanović, P. : Tehnološke odlike hercegovačkog tipa duhana. Skopje, 1960. - Jakić, R. : Promjene škroba i topivih šećera u sušenju i fermentaciji kod Ravnjaka, Svijetle Hercegovine i Virginie Golden Cure. Prilep, 1963. - Jelčić, S. : Troškovi proizvodnje duhana na području Hercegovine. Sara- jevo, 1979. - Kapor, A. : Duhanska pokusna služba u BiH. Mostar, 1956. - Kurtović, J. : Ekološki uslovi proizvodnje duhana u Hercegovini. Mostar, 1981. - Kurtović, J. : Agropedološka istraživanja u proizvodnji duhana. Skopje, 1977. - Kurtović, J. : Prilog poznavanja faktora koje čine crvenice najboljim duhanskim tlima u Hercegovini. Mostar, 1973. - Kurtović, J. : Upotreba treseta u proizvodnji duhanskog rasada. Prilep, 1964. - Kurtović, J. : Agropedološka studija u proizvodnji duhana u Čitluku sa pedološkom kartom. Mostar, 1981. - Mandić, M., Kumbarić, B. : Ispitivanje najpogodnijeg načina berbe i su- šenja duhana. Mostar, 1979.

105 Jakov Pehar

- Markovina, S. : Ocjena upotrebne vrijednosti duhanskog tipa duhana po sortama, staništu i stanju plodnosti tla. Mostar, 1980. - Markovina, S. : Prilog za izradu novih mjerila za kvalitetnu procjenu duhana hercegovačkog tipa. Beograd, 1961. - Nadaždin, M. : Bolesti duhana. Mostar, 1964. - Nadaždin, M. : Proučavanje agresivnosti Perenospora tabacina Adam na test sortimentu u Hercegovini. Beograd, 1978. - Odić, M., Beljo, J. : Komparativna ispitivanja nekih sorata hercegovač- kog tipa duhana. Sarajevo, 1980. - Odić, M. : Izbor tipova za plantažnu proizvodnju duhana u Hercegovini. Mostar, 1963. - Odić, M. : Porijeklo i osobine duhana sorte Stolac 17. Mostar, 1973. - Rebac, H. : Lagan, brz i precizan način mjerenja duhanskog lista. Prilep, 1962. - Rožić, V. : Upotreba klimatizacije u tehnološkom procesu obrade duhana. Mostar, 1961. - Sekulović, B. : Štetne materije u hercegovačkom duhanu. Mostar, 1976. - Ivanović, P. : Tehnološke odlike hercegovačkog duhana. Skopje, 1960. - Efendić, S. : Bolesti duhanskog roda. - Beljo, J. : Pravci selekcije hercegovačkog tipa duhana. Skopje, 1981.

Iz predloženih odabranih radova vidljivo je da je Institut imao ozbiljne radove istraživanja i znanstvenih zaključaka koje je praksa koristila i time se le- gitimirala kao prva znanstvena institucija u Hercegovini.

4. DVOJBE O UPORABI DUHANSKIH PROIZVODA

Sasvim je opravdano i očekivano da mnoge Udruge, znanstveni i ozbiljni ljudi pišu i propagiraju lošu stranu uporabe duhanskih proizvoda tj. cigareta. To redovito rade i sve televizijske kuće, koje najčešće afirmiraju štetne posljedice uporabe. To treba razumjeti i sa raznih aspekata posmatrati, kao i potrebu sagledavanja i druge strane uporabe duhana i njegovih proizvoda. Naime, mnoge stvari se danas upotrebljavaju i propagiraju kao štetne po ljudsko zdravlje, bilo u prehrambenim artiklima, raznim vrstama opojnih dro- ga i slično. Danas živimo u vremenu drugačijih pogleda i liberalnijeg prilaza

106 ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI načinu življenja, koje je ponekad podložno raznim izazovima. Stav medicinske znanosti je poznat i on dakako ima svoje uporište i argumente. Pored toga u svakom segmentu življenja stvari se posmatraju sa više aspekata i u svakom slučaju znanost i istraživanja su društvena vučna poluga koja ima za cilj napredak. Pošto se radi o dvojbi oko uporabe duhanskih proizvoda, nameće se potreba opširnijeg sagledavanja problema, smještajući to u vrijeme i prostor koji podrazumijeva prostor Hercegovine kao specifične regije u kojoj je duhan bio osnovni izvor prihoda obiteljskih gospodarstava i to seže u daleku prošlost, čak 130 godina. U kontekstu ovakvih razmišljanja realniji pristup ovim konstataci- jama izložit ću u četiri osnovna stajališta koja na određen način daju odgovore na pitanje dvojbi: Prvo, duhan treba posmatrati kao sredstvo za uživanje, a ne iživljavanje, kao što je na primjer kava, alkohol i slično, pod uvjetom da tu mora postojati ogra- ničenje i mjera do deset cigareta dnevno. Štetni efekti bi zasigurno bili manji i to podrazumijeva umjerenost kao vještinu življenja. Nadalje, duhan ispunjava usamljenost i stimulaciju i to se potvrđuje kao društveni ritual, i dokazano je da se pušač teško koncentrira bez cigarete, a prema nekim hipotezama pušenje je povezano sa frojdovskom teorijom posebnih zadovoljenja. Sve su to psiho- loško-psihijatrijski putovi i razne vrste teorija koje se sasvim logično javljaju. Drugo, ekonomski razlozi su u ovome slučaju jako izraženi. Poznato je da je duhan, odnosno cigarete državni monopol i da se to drži pod kontrolom. Otkupna cijena duhana uvijek je bila skromna, ali jako značajna za obitelji koje su se bavile tom proizvodnjom, a država je imala ogromne prihode, s obzirom da od svake prodane cigarete državi ide 70% pa i više. To je dosta sigurno punjenje državne kase. Proizvođač je imao osiguran prihod koji mu je omogućio preživljavanje, školovanje djece i druge potrebe, i to mu je bio nekakav siguran oslonac. Cijeni se da se u ovome području bavilo ovom proizvodnjom oko 80% ruralnog stanovništva. Ove napomene zasigurno utječu direktno na istaknu- te dvojbe, a društveno-ekonomski značaj navodi na opravdano vraćanje proizvodnje duhana u obiteljska gospodarstva, čime se poljoprivredna proizvodnja i prerada vraća u okvire tradicije koja daje konkretne rezultate. Treće, uključivanje proizvodnje duhana i legaliziranje tog postupka ima ogroman utjecaj na demografsku krizu, koja je dostigla ozbiljne razmjere i predstavlja veliko zlo u našem okruženju. Ovu činjenicu treba imati na umu, jer će to značajno vezati ljude za opstanak na svojim ognjištima i direktno

107 Jakov Pehar smanjiti odlazak u tuđe zemlje. Pretpostavlja se da bi ova proizvodnja anga- žirala najmanje oko 5.000 domaćinstava, koji bi našli razloga i interesa da tu ostanu. Treba napomenuti da ovo pretpostavlja dobru organizaciju, siguran otkup proizvodnje i poštenu cijenu. Četvrto, posmatrajući ovo kroz prizmu strateških opredjeljenja područja Hercegovine, duhan ide ravnopravno sa proizvodnjama koje po prirodi stvari pripadaju Hercegovini, a to su vino, rano povrće, ljekovito i aromatično bilje i svakako tekstilna industrija, koja je potpuno zapostavljena. Ovih nekoliko napomena zasigurno bi našli svoje pravo mjesto u strategiji društveno-ekonomskog razvoja Hercegovine koja do sada još nije ozbiljno urađena. U okviru toga bi svoje mjesto našla znanost i istraživački rad aplikativne naravi i predstavljao sastavni dio općih nastojanja.

5. ZAKLJUČAK

U ovome radu dat je opći pogled na značaj znanstveno-istraživačkog rada, s posebnim osvrtom na poljoprivredu kao vrlo važan segment nacionalne ekonomije svake zemlje. Ovdje je dat poseban naglasak na poljoprivredu Hercego- vine i njene specifičnosti ističući duhan kao značajnu kulturu ovoga podneblja. To je oslikano ukratko kroz povijesni osvrt i tradiciju, ističući značaj te kulture kojoj se u konačnici i posvećuje ovaj znanstveno-stručni skup. Posebno je prikazan znanstveni rad posvećen ovoj kulturi i uz to istaknut je značaj prve znanstveno-stručne institucije pod nazivom „Duhanski institut“, i sve njene transformacije u vremenu i prostoru. Istaknuti su neki principi koji eliminiraju ili svode na manju mjeru sve dvojbe oko uvođenja ove kulture u legalnu proizvodnju, s tim što to dakako podli- ježe kritici javnosti i polemici u okviru znanstvenih i stručnih krugova. Posebno je naglašen značaj utjecaja na demografsku krizu koja ozbiljno za- brinjava sve društvene slojeve, a posebno u ruralnim područjima. Ovdje bi se sasvim opravdano, posebno trebalo da istakne i svugdje napiše poznata izreka našega velikana fra Didaka Buntića koja kaže „…tko ne radi i ne voli svoju zemlju, znojit će se na tuđoj…“

108 ZNAČAJ ZNANSTVENO – ISTRAŽIVAČKOG RADA ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI

THE SIGNIFICANCE OF SCIENTIFIC RESEARCH FOR THE AGRICULTURE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Jakov Pehar

SUMMARY

In these times when it is not spoken much about the scientific research and when there are not enough initiatives for this important social activity, a scientific and professional conference is being planned in Mostar with the topic “Tobacco plant in Bosnia and Herzegovina – yesterday, today, tomorrow’’ on 2nd October 2017. This is an excellent idea and an immediate cause for my paper that will in short comment on the significance of scientific research onto the agriculture in Bosnia and Herze- govina. In fact in this economic activity the research started at the beginning of the century, directly after the arrival of the Austro-Hungarian Monarchy. Model receiving stations were opened in Gacko in 1886 for cattle raising, in Mostar in 1888 for viticulture, and in Domanovići in 1927 for tobacco plant as a part of Tobacco Institute in Prilep, Macedo- nia. In addition to the region of Herzegovina, also in Bosnia we have the beginnings of research on fruit growing. The agricultural production was followed by the scientific research projects, conferences and edu- cation on the level of high schools and, later, on the level of the Faculty for agriculture. However, the real and the significant work according to the scientific methodology started when the large agricultural institutes were founded. Those were „AIPK Bosanska Krajina“ in Banja Luka, „UPI“ in Sarajevo and „HEPOK“ in Mostar. The government of the Peo- ple’s Republic of Bosnia and Herzegovina then founded a special Repu- blican Committee for scientific work that in 1952 founded the Tobacco Institute in Mostar for the purposes of agriculture. That is the oldest scientific institution in this region. Later in 1968 the Committee founded institutes as parts of the agricultural institutes HEPOK, UPI and AIPK Bosanska Krajina. Taking into account the shortness of time and the disposable documents, hereby we shall present in detail the Tobacco Institute and HEPOK-IRI in Mostar, that was in 1980 integrated in one organization – the Institute of Agronomy in Mostar. Later in 2006 this institute was taken over by the Government of the Federation of Bosnia

109 and Herzegovina and renamed into the Federal Agromediterranean In- stitute. The same happened in Sarajevo and Banja Luka. Accordingly, in the agrocultural production there was a need to found such institutions that will for sure play an important role in the technological and general advancement of agriculture in Bosnia and Her- zegovina. Additionaly we are to emphasise the role of the Agricultural faculties in Sarajevo and Mostar, and later in Banja Luka, that churn out trained specialists for the agricultural and food production, which puts the scientific research onto a higher level.

Key words: agriculture, science, model fields, institutes, agricultural in- stututes, technological advancement.

110 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE HERCEGOVINE

Čustović, H.1

SAŽETAK

Tlo je ograničeni i u jednoj generaciji neobnovljiv resurs. Bosna i Herce- govina je izrazita brdsko-planinska zemlja. Preko 80% prostora pripada brdsko planinskom područje gdje su nagibi na 85% površina veći od 20%. U tom pogledu ni Hercegovina nije izuzetak. Problem se još više uslo- žnjava ako se zna da su se zemljišta Hercegovine razvila na krečnjačkim i dolomitnim supstratima koji u sebi sadrže veoma malo nerastvorenog ostatka, veoma su porozna, podložna površinskoj i dubinskoj erozija. Obzirom na čitav niz ograničenja koja zemljišta na području Hercegovi- ne imaju, razvoj poljoprivredne proizvodnje oduvijek je zavisio od nači- na upravljanja i poznavanja zemljišnog resursa. Za razvoj savremene poljoprivredne proizvodnje, Duhanski institut u Mostaru odigrao je veoma važnu ulogu. U okviru Instituta, Odjeljenje za pedologiju i ishranu bilja imalo je poseban status. Kao jedina nauč- na institucija takvog tipa na području Hercegovine Institut, odnosno Odjeljenje, pružao je i druge vrste usluga poljoprivrednoj proizvodnji ne samo proizvođačima duhana. U to vrijeme počela je da se razvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja naročito na društvenom sektoru Her- cegovine. Radovi na istraživanjima bili su vrlo brojni i pokrivali su čita- vu teritoriju Hercegovine, počevši od Spiljana iznad Konjica u gornjem toku Neretve do Ljubinskog, Bilećkog i Ljubomirskog polja na krajnjem jugoistoku. Istraživanja su obuhvatila dijelove Nevesinjskog polja kao što su Alagovac, Zlatac, Kosjerevo-Srednje vode, Pogorjelica, zatim voćarski zadružni objekat u Ljubinju, voćarske i vinogradarske objekte u Ljubo- miru i Dživaru, vinogradarske objekte u Čitluku, Ljubuškom i Stocu, vo- ćarski kompleks u Prozoru i dr. Tu su i značajna istraživanja Imotsko-Be- kijskog polja, Mostarskog Blata, Kočerinskog i Trn polja, Rakitskog polja, „Gornjih horizonata“ i dr. U posebnom fokusu su bila istraživanja fiziologije ishrane duhanske biljke i uticaja plodnosti tla na odnos izme- đu prinosa i kvalitetu duhana. Zbog toga se prišlo reonizaciji duhanske

1 Prof. dr. sc. Hamid Čustović, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

111 Hamid Čustović

proizvodnje i izradi pedoloških karata za područje općina Čitluk (1978), Orašje (1980) i Lišticu-Široki Brijeg (1984). Cilj ovog priloga je predstaviti historijski presjek proučavanja tla u Du- hanskom institutu u Mostaru, Odjeljenje za pedologiju i ishranu bilja, i njegovog doprinosa razvoju ne samo duhanske pedologije, već i razvoja savremene poljoprivrede na području Hercegovine, ali i šire.

Ključne riječi: duhan, zemljišta Hercegovine, pedologija, kraška polja, razvoj poljoprivrede

UVOD

Duhanski institut u Mostaru (u nastavku Institut) osnovan je davne 1952. godine. U to vrijeme važio je za najsavremeniji institut u oblasti poljoprivrede na području Balkana. U okviru Instituta, ovisno o fazama njegovog razvoja, postojala su različita odjeljenja koja su se bavila različitim aspektima istraživanja sa stanoviša hemije duhana, selekcije, agrotehnike i tehnologije. Odjeljenje za pedologiju i ishranu bilja (u nastavku Odjeljenje) imalo je poseban status. Kao jedina naučna institucija takvog tipa na području Hercegovine, Institut je pru- žao i druge vrste usluga poljoprivrednoj proizvodnji. Naročito se to odnosi na Odjeljenje koje se bavilo istraživanjima zemljišta ne samo sa stanovišta potreba duhanske proizvodnje, već i sa stanovišta cijele poljoprivredne proizvodnje koja se u to vrijeme počela intenzivno razvijati naročito na društvenom sektoru Hercegovine.

OBUHVAT ISTRAŽIVANJA ODJELJENJA ZA PEDOLOGIJU I ISHRANU BILJA DUHANSKOG INSTITUTA

Istraživanja za potrebe poljoprivrede općenito

Zbog prelaska na samofinansiranje, rad Odjeljenja se proširio na rad za potrebe poljoprivrede općenito, a ne samo za potrebe duhanske industrije. U početnom razvoju poljoprivrede na području Hercegovine intenzivno se prišlo osvajanju neiskorištenih i nedovoljno iskorištenih poljoprivrednih povr- šina, te podizanju plantažnih objekata. Osnovno od čega se moralo poći bila su pedološka istraživanja lokaliteta namijenjenih za osvajanje i privođenje kulturi za potrebe različitih proizvodnji.

112 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE...

U tom periodu, istraživanja tla su bila obavezna, jer su investicioni krediti namijenjeni za tu svrhu bili uslovljeni pedološkim istraživanjima sa prijedlogom agromeliorativnih mjera kako bi se budući zasadi mogli aktivno i pravilno koristiti. Radovi su bili vrlo brojni i pokrivali su čitavu teritoriju Hercegovine počev- ši od Spiljana iznad Konjica u gornjem toku Neretve do Ljubinskog, Bilećkog i Ljubomirskog polja na krajnjem jugoistoku. Zatim, tu su istraživanja tla dijelova Nevesinjskog polja kao što su Alagovac, Zlatac, Kosjerevo-Srednje vode, Pogorjelica, zatim voćarski zadružni objekat u Ljubinju, voćarski i vinogradarski objekti u Ljubomiru i Dživaru, vinogradarski objekti u Čitluku, Ljubuškom i Stocu, voćarski kompleks u Prozoru i dr. U okviru rada na osvajanju neiskorištenih poljoprivrednih površina posebno mjesto zauzimaju istraživanja mogućnosti hidrotehničkih melioracija i mo- gućnosti iskorištavanja tresetišta „Hutovo blato“ u poljoprivredi. Kao važan projekat sedamdesetih godina treba istaći i izradu hidropedološ- ke osnove za melioracije hercegovačkog dijela Imotsko-Bekijskog polja. Osim ovih istraživanja, veoma mnogo se radilo na istraživanju tla Mostarskog Blata, Kočerinskog i Trn polja, Rakitskog polja i dr. Izgradnjom hidrosistema rijeke Trebišnjice pokrenuta je ideja istraživanja i višenamjenskog korištenja hidro i zemljišnog potencijala „Gornjih horizonata“, kao druge faze novog velikog projekta. Ova ideja, na žalost, nikada nije do kraja realizirana. Institut je učestvovao u planiranim predprojektnim istraži- vanjima tla za ovu fazu na području Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog, Fat- ničkog i Bilećkog polja, te platoa Dubrava. Istraživanja tla proširena su i na oblast stakleničko-plasteničke proizvodnje donjeg toka rijeke Neretve (1974), gdje se po prvi put govori o posljedicama sekundarnog zaslanjivanja tla na povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Osamdesetih godina, neposredno pred integraciju Instituta sa IRC-om He- poka u Istraživačko razvojni institut, nastavljena su ova istraživanja u staklenicima „Otok“ Klepci kod Čapljine i istraživanja za potrebe podizanja plastenika Duhanske stanice Čitluk.

Istraživanja za potrebe proizvodnje duhana i duhanske industrije

U cilju istraživanja za potrebe proizvodnje duhana i duhanske industrije bilo je neophodno zasnovati ogledna polja. Ogledna polja su zasnovana na području

113 Hamid Čustović

Trebinja, Popova polja, Stoca, Lištice, Čapljine i Gabele u Hercegovini, te na području Orašja, Gradačca i Bratunca u Bosni. Institut je značajna istraživanja posvetio fiziologiji ishrane duhanske biljke i uticaju plodnosti tla na odnos između prinosa i kvaliteta duhana. Jedan od važnijih faktora koji utiče na svojstva i kvalitet duhana je uravnoteženost i dinamika kretanja fiziološki aktivnog dušika (azota) i dinamika kretanja sadržaja ekološke vlage u tlu, u raznim fazama razvoja duhanske biljke. Iako i drugi faktori mogu imati uticaja na rast, razvoj i kvalitet duhana, ipak su zemljište i dinamski procesi u njemu presudno važni. Zbog toga se prišlo reonizaciji određenih područja sa stanovišta mogućnosti uzgoja duhana i postizanja optimalnog prinosa i kvaliteta. Rezultat toga je izrada tri agrope- dološke studije i to: - Agropedološka studija rejona proizvodnje duhana u Čitluku sa pedološ- kom kartom i kartom plodnosti tla M 1:25000, 1978; - Pedološka karta rejona proizvodnje duhana područja Orašja u M 1:25000, 1980; i - Agropedološka studija rejona proizvodnje duhana u Lištici (Široki Bri- jeg) sa pedološkom kartom, kartom plodnosti tla M 1:25000, 1984, (nastavak započetih istraživanja nakon integracije).

Institut je veoma mnogo radio na formulacijama mineralnih đubriva na- mjenski za duhansku proizvodnju. Delikatnost problema je u tome što jedan isti elemenat ishrane duhanske biljke u isto vrijeme može imati i pozitivne i negativne efekte na odnose između prinosa i kvaliteta. Granična linija između te dvije veličine ovisi o više faktora, pa je vrlo varijabilna i mora biti pod stalnom kontrolom. Na osnovu rezultata rada, Institut je tvornicama za proizvodnju umjetnih gnojiva dogovorno davao recepture za spravljanje specijalnih mije- šanih gnojiva za duhan. Iz svega navedenog može se zaključiti da je Institut bio nosilac razvoja nauke o tlu na području Hercegovine, a ono što ga posebno izdvaja jeste činje- nica da je u Institutu u Mostaru udaren temelj „Duhanskoj pedologiji“ kao naučnom pristupu gdje se sagledava dinamika procesa u tlu i bio-fiziološke karakteristike pojedinih sorata duhana. Ovo je imalo veliki značaj u razumije- vanju i pravilnoj valorizaciji poljoprivrednog zemljišnog prostora sa stanovišta proizvodnje duhana kao važne kulture za opstanak stanovništa na području Hercegovine tog vremena. Najveći doprinos svemu gore navedenom dao je rahmetli Prof. dr Jusuf Kurtović.

114 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE...

Popis najvažnijih bibliografskih radova iz ove oblasti naveden je u Mono- grafiji “30. godina rada Duhanskog instituta u Mostaru“, Mostar, 1983. godine.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA OSOBINA ZEMLJIŠTA ZA POTREBE PROIZVODNJE DUHANA I OPĆENITO POLJOPRIVREDE

Institut je formalno osnovan 1952. godine, i u sklopu njegove unutrašnje organizacije, kako je ranije naglašeno, oformljeno je Odjeljenje koje se uobličavalo postepeno. Samim osnivanjem Instituta nisu mogli biti stvoreni potrebni uslovi za normalan rad navedenog Odjeljenja. Nabavka opreme, osposobljavanje kadrova i obezbjeđenje potrebnog prostora za rad trajali su više od četiri godine, tako da se sa radom otpočelo tek 1956. godine i to korištenjem laboratorija Zavoda za poljoprivredna istraživanja, sve do izgradnje zgrade Instituta 1957. godine.

Slika. 1. Zgrada Duhanskog instituta 1958. godine

Ovo Odjeljenje je, već tada, posjedovalo savremenu, tek izgrađenu labora- torijsku zgradu i raspolagalo je, za ono vrijeme, najsavremenijom opremom. Za razliku od drugih odjeljenja u Institutu, Odjeljenje se karakterisalo po tome što je njegov rad bio namijenjen potrebama kako duhanske, tako i cijele poljoprivredne proizvodnje. Za tako širok i opsežan rad bilo je neophodno široko teoretsko i praktično obrazovanje. Značaj širokog obrazovanja u struci došao

115 Hamid Čustović je posebno do izražaja kasnije, kada je društveni sistem u ex-Jugoslaviji nauku počeo tretirati kao „potrošnju“, a ne proizvodnu kategoriju i prepustio je samoj sebi. Jedino je nauka u vojnoj industriji bila pod patronatom države. U takvoj situaciji svako odjeljenje Instituta moralo je samo sebi osiguravati sredstva za finansiranje i opstanak. Tako se i rad Odjeljenja proširio na više istraživačkih oblasti i to na rad za potrebe šire poljoprivrede i rad za potrebe duhanske proizvodnje.

Slika 2. Dio laboratorije Odjeljenja za pedologiju i ishranu bilja

NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI I STRUČNI RAD ISTRAŽIVANJA ZEMLJIŠTA IZ POLJOPRIVREDE

Istraživanja mogućnosti hidromelioracija i iskorištavanja tresetišta

U okviru rada na osvajanju neiskorištenih poljoprivrednih površina, posebno mjesto zauzimaju istraživanja mogućnosti hidrotehničkih melioracija i poljoprivrednog iskorištavanja tresetišta „Hutovo Blato“. Specifičnost ovih istra- živanja bila je u tome što se radilo o organskoj materiji-tresetu, sasvim dru- gačijoj od one koja je vezana za pedološka istraživanja mineralnih zemljišta. Tresetište „Hutovo Blato“, zajedno sa perifernim zamočvarenim dijelovima, do izgradnje Hidroelektrane Čapljina, pokrivalo je površinu od oko 5.000 ha. Za izradu glavnog projekta bilo je potrebno izvršiti predprojektna istraživa- nja (podloga glavnom projektu) i ukazati na sveukupnu problematiku koja će

116 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE... pratiti izvođenje hidromelioracionih radova. Nakon više godina rada i sagledavanja specifičnosti koje posjeduje ovo tresetište, upozoreno je da su ovdje hidromelioracije vrlo teško izvodljive. Istovremeno, koristeći ova istraživanja, Prof. Kurtović je odbranio i dok- torsku disertaciju pod naslovom „Geneza i osobine treseta Hutova blata“ na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu-Zemunu 1965. godine. Ova doktorska disertacija štampana je kao knjiga 2009. godine u Federalnom agromediteran- skom zavodu u Mostaru. Posebno poglavlje u njegovim istraživanjima bili su problemi hidromelioracija, zato što poslije odvodnje dolazi do velikih promjena u morfološkim, hemijsko-fizičkim i ostalim svojstvima tresetišta. U sklopu tih promjena izuzetno značajno mjesto ima slijeganje tresetne površine koje na raznim lokacijama može biti vrlo različito. Ako se to ne uzme u obzir čitav sistem hidromelioracionih radova može biti nepovratno izgubljen. Proračun- ska istraživanja i mjerenja su pokazala da se slijeganje treseta kretalo u rasponima od 1,05 do 1,80 m. Nastavljena su istraživanja i drugih tresetišta iz područja krša na području Livanjskog, Duvanjskog i Nevesinjskog polja, kao i tresetišta ušća rijeke Nere- tve itd. Odjeljenje je bilo angažovano za istražne radove treseta „Ušća Neretve“ neophodne za izradu projekta hidromelioracija ovog jedinstvenog objekta, kojeg su tada radili stručnjaci Ujedinjenih nacija (FAO). Na bazi svih ovih istraživanja tresetišta, Prof. Kurtović je objavio ukupno 19 radova, koja je prezentirao na međunarodnim i domaćim kongresima, kao i vrlo uglednim inostranim i domaćim časopisima i sličnim publikacijama. Od posebnog značaja među ovim radovima ističemo samo jedan rad prof. Kurto- vića pod naslovom „Hemijske analize treseta, tresetišta Hutovo blato“. Rad je objavljen na njemačkom jeziku 1965. godine na međunarodnom kongresu o tresetima u Kesthelju-Mađarska.

Pedološke podloge za projekte hidromelioracija kraških polja

Za potrebe glavnih i drugih projekata hidromelioracija, hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala kraških polja i sl. neophodne su bile pedološke i druge podloge za izradu određene projektne dokumentacije. Pedološke podloge, gotovo za sva kraška polja, radilo je Odjeljenje na čelu sa prof. Kurtovićem. Radi bolje preglednosti istraživana područja su podijeljena na kraška polja zapadnog i istočnog dijela Hercegovine.

117 Hamid Čustović

Kraška polja zapadnog dijela Hercegovine-Prvi značajan rad iz ove oblasti potiče još iz samog početka rada Odjeljenja. Tada se kao prioritetan zadatak nametnula potreba za izradom hidropedološke osnove za melioracije hercego- vačkog dijela Imotsko-Bekijskog polja. Na zadatku je bilo angažovano čitavo Odjeljenje, tako da je poslije tri godine rada dobio svoju konačnu formu. To- kom rada na terenu otvoren je veliki broj profila, a u laboratoriju analizirano jako mnogo uzoraka tla. Rad je dobio svoju konačnu formu opsežne studije pod naslovom „Tla i elementi melioracija hercegovačkog dijela Imotsko-Be- kijskog polja“. U radu su dati svi pedološki parametri kao podloga za izradu glavnog projekta po kojem su izvedene hidromelioracije ovog najvećeg her- cegovačkog kraškog polja površine oko 5.000 ha. Tokom rada u narednim godinama iz ove oblasti, aktuelizirao se i problem pedoloških istraživanja o mogućnostima korištenja hidroenergetskih i poljoprivrednih potencijala ostalih kraških polja na zapadnoj strani rijeke Neretve. Radilo se o više polože- nim kraškim poljima slivom okrenutim prema Kočerinskom polju, odnosno Mostarskom blatu i poljima od njih odvojenog ili paralelnog slivnog područja rijeke Ugrovače, čije je izvorište vezano za najviše položeno kraško polje-Ra- kitno. Konačan bilans i jednih i drugih voda završava se u Mostarskom Blatu. Neophodna predprojektna istraživanja prvog slivnog pravca, to jest-Virskog, Rastovačko-Posuškog i Kočerinskog polja urađena su u Odjeljenju. Ova istra- živanja su kasnije dopunjena i za područje Rakitnog i Mokrog polja. Ostala polja slivnog područja rijeke Ugrovače koja je radio Zavod za agropedologiju iz Sarajeva, dopunjena su i prilagođena potrebama predprojekta u Odjeljenju. Izvodi iz svih ovih istraživanja, sintetizovano i sažeto prikazani su u velikom predprojektu za Hidroelektranu Mostarsko blato pod nazivom „Agropedolo- gija područja projekta Mostarsko blato“. Ovaj rad se nalazi u dokumentaciji preduzeća Hidroelektrane na Neretvi. Kraška polja istočnog dijela Hercegovine-Izgradnjom hidrosistema rijeke Trebišnjice i formiranjem akumulacija Bileća i Trebinje, prirodni režim njene vode je promijenjen i usmjeren jednim dijelom prema Hidroelektrani Du- brovnik, a drugim dijelom prema Hidroelektrani Čapljina. Time je završena prva faza korištenja vodotoka ove rijeke. Odmah iza toga izvršena su opsežna istraživanja o mogućnostima daljeg višenamjenskog korištenja voda u njenim tzv. „Gornjim horizontima“ kao druga faza novog velikog projekta. Potrebna predprojektna istraživanja za ovu fazu obuhvatala su Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko, Fatničko i Bilećko polje, te plato Dubrave. Istraživanja za Trusinsko,

118 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE...

Dabarsko, Fatničko i Bilećko polje obavljena su od strane Odjeljenja pod rukovodstvom prof. Kurtovića, a u istraživanjima ostalih polja i platoa Dubrave Odjeljenje se uključivalo parcijalno, za potrebe pojedinih objekata. Projektom je bilo predviđeno podizanje nekoliko brana sa akumulacijama za hidrocen- trale, zatim za navodnjavanje ovih polja i vodosnabdijevanje naselja. Za ove radove trebalo je izvršiti prokopavanje tunela za usmjeravanje vodotoka u projektovanim pravcima itd. Sva predprojektna istraživanja kraških polja zapadne i istočne Hercegovine, bez obzira na to ko su bili nosioci radova, bila su bazirana na kopanju velikog broja zemljišnih profila do 140 cm dubine, izučavanju njihove stratigrafske građe, uzimanju uzoraka i izradi velikog broja hemijskih, fizičkih, hidroloških i drugih analiza. Konačno na zahtjev Instituta APRO-Hercegovina, sa koau- torom dr. Hamidom Čustovićem, a koristeći sva dotadašnja pedološka istra- živanja koja su urađena u okviru Duhanskog instituta u Mostaru, vrlo sažeto sintetizovao je izneseno u pedološkom dijelu predprojekta pod nazivom „Više- namjensko korištenje voda gornjih horizonata rijeke Trebišnjice“. Ovaj rad je objavljen pod naslovom „Poljoprivreda“, knjiga prva, Mostar, 1984.

Rješavanje problema zaslanjivanja tla u staklenicima i plastenicima

Kada se staklenička cvjećarska proizvodnja na području Čapljine našla u krizi zbog propadanja skupih cvjećarskih kultura, Odjeljenje se prihvatilo veoma složenog zadatka na rješavanju toga problema. Uporednim istraživanjima kompletnih osobina zemljišta u staklenicima i izvan njih, došlo se do saznanja da je propadanje cvjećarskih nasada posljedica sekundarnog zaslanjivanja tla u staklenicima. U ljetnim mjesecima, slane morske vode po dnu korita rijeke Neretve i njene pritoke Krupe difuzijom dolaze do područja na kojem su podignuti staklenici. Slatke (nezaslanjene) vode klize iznad zaslanjenih donjih slojeva. Zaslanjene vode vrše salinizaciju dubljih slojeva tla iz kojih se u toplom dijelu godine soli kapilarnim putem penju do površine vršeći zaslanjivanje u zonama korjenovog sistema cvijeća. Slični procesi se odvijaju i na površinama van staklenika, samo što se te površine u kišnom periodu godine desaliniziraju. Odjeljenje je dalo originalna rješenja kako izbjeći ove pojave. To se može pročitati u radu pod naslovom „Problemi hortikulturne proizvodnje u staklenicima donjeg toka rijeke Neretve“ u kojem su iznesena ova istraživanja sa rješenjima problema. Rad je objavljen u „Arhivu za poljoprivredne nauke“ jednom od najuglednijih

119 Hamid Čustović

časopisa ex-Jugoslavije u jubilarnom broju povodom 40-godišnjice izlaženja (1934-1974), sveska 98, Beograd, 1974. U daljem radu iz ove oblasti nastavljena su detaljna istraživanja tla velikog kompleksa stakleničke proizvodnje „Otok“ kod naselja Klepci-Čapljina i o tome je objavljen zapažen rad 1982. godine u Zborniku radova Instituta-APRO Hercegovina. Istraživanja su rezultirala prijedlogom mjera kojima se tla ovih staklenika mogu kultivisati i oplemeniti do stepena intenzivne stakleničke proizvodnje. Toj svrsi bilo je namijenjeno i korištenje treseta Hutova blata. Rad pod naslovom „Tlo kao faktor biljne proizvodnje u staklenicima Otok-Klepci“ objavljen je 1983. godine u Zborniku radova Instituta-APRO Hercegovina. Prethodna istraživanja su se nastavila i nakon integracije sa IRC Hepok u APRO IRI Mostar 1982. godine i to praktički u istoj laboratoriji i sa istim oso- bljem koje je radilo u Odjeljenju. Izvršena su potrebna istraživanja za podizanje plastenika za proizvodnju cvijeća pri Duhanskoj otkupnoj stanici u Čitluku. Nakon detaljnog ispitivanja tla namijenjenog za plastenik, data je shema naj- savremenijeg načina zasnivanja supstrata za plasteničku proizvodnju. Rad o ovim istraživanjima autora J. Kurtović. H. Čustović, N. Duvnjak objavljen je 1983. godine pod naslovom „Osnovne karakteristike tla plastenika u Čitluku sa prijedlogom mjera zasnivanja supstrata za cvjećarsku proizvodnju“, APRO Hercegovina IRC, Mostar.

NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD O ZEMLJIŠTU KAO FAKTORU U PROIZVODNJI DUHANA

Ogledna služba za oblast duhanske privrede do osnivanja Instituta bila je svedena samo na rad Duhanske ogledne stanice na Domanovićima kod Čapljine za Hercegovinu, a u Bosni za ogledno polje pri Duhanskoj stanici u Orašju na Savi. Formiranjem Instituta i u okviru njega Odjeljenja, ogledno istraživački rad postaje primarna aktivnost ove institucije.

Zasnivanje oglednih polja i duhanskih plantaža

Da bi površine namijenjene ogledima mogle služiti svojim namjenama morale su se najprije detaljno pedološki istražiti i agromeliorativnim mjerama proizvodno što bolje izjednačiti. Za tu svrhu bilo je potrebno izvršiti planiranje terena, fertilizacijom ujednačiti plodnost tla, izbalansirati stanje njegovih

120 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE... fizičkih, hemijskih i ostalih svojstava itd. Ovim zahvatima rad na zasnivanju oglednih polja je dobio sva studijsko-istraživačka obilježja. Ogledna polja su zasnovana na području Trebinja, Popova polja, Stoca, Lištice, Čapljine i Ga- bele u Hercegovini, a na području Orašja, Gradačca i Bratunca u Bosni. Slični zahvati su se morali izvršiti i kod podizanja plantažnih objekata, a u nekim slučajevima kao npr. kod plantaže „Otok“ kod Vitine još izvršiti predprojektna istraživanja za izvođenje hidromelioracionih radova. Posebna istraživanja su se također morala izvršiti da bi se dao odgovor na pitanje da li postoje uslovi za plantažnu proizvodnju duhana u Mokrom polju kod Lištice (Široki Brijeg). Ista ovakva istraživanja su obavljena za potrebe podizanja plantaža Filomena i Slatina u Gradačcu. Po značaju, istraživačkom karakteru i datim rješenjima koje je dalo Odjeljenje, radovi su u pomenutoj Monografiji svrstani u stručne radove, elaborate, studije, naučno-istraživačke radove i naučno-istraživačke projekte.

Istraživanja zakonitosti odnosa duhana i zemljišta

U istraživanjima Odjeljenja značajna pažnja je posvećena kvalitativnim karak- teristikama hercegovačkog duhana. Pri ovome se vodilo računa i uvijek isticalo da je izvorni hercegovački duhan postao poznat u svijetu po tome što daje spe- cifičan tip duhanske sirovine. Ovaj duhan je imao veliku upotrebnu vrijednost zato što je sam za sebe, uz male mješavine sa drugim tipovima duhanske sirovine, davao vrlo kvalitetne cigarete, a za to je pored klime veliku ulogu igrao tip zemljišta na kojem se duhan uzgajao. U austrougarskom periodu i periodu Kraljevine Jugoslavije, mnoge ugledne evropske ličnosti i evropski dvorovi tra- žili su da im sarajevska fabrika izrađuje cigarete od hercegovačkog duhana. U Kraljevini Jugoslaviji najbolje cigarete su sadržavale preko 60% hercego- vačkog duhana. U tom vremenu kvalitet hercegovačkog duhana bio je zakonski zaštićen, jer se duhan mogao uzgajati samo na određenim zemljištima uz ograničeni broj uzgojnih sorata. Međutim, obrt u degradaciji kvaliteta unosi socijalistički društveni sistem socijalizacijom poljoprivrede i liberalizacijom proizvodnje po kojoj je proizvođač mogao slobodno raspolagati proizvedenim duhanom i pri otkupu ga prodavati bilo kojoj duhanskoj radnoj organizaciji ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u čitavoj ex-Jugoslaviji. Konkurencija između otkupnih organizacija, unutar koje je nekvalitetan duhan bio dobro plaćen, mnogo je doprinosila daljoj degradaciji kvaliteta. Uz sve to, izuzetno veliko pogoršanje u krizi degradacije kvaliteta izazvala je pojava plamenjače

121 Hamid Čustović

1961. godine, do tada nepoznate bolesti (Peronospora tabacina Adam), na koju su bile totalno neotporne sorte-glavni nosioci kvaliteta. Zato je posebno interesovanje u ovim kretanjima izazvala pojava visoko prinosne kasne sorte „Ve- liki Hercegovac“ otporne na plamenjaču. Čitav ovaj splet okolnosti stvorio je anarhično stanje u kojem se u proizvodnju uvode i ranije odbačene sorte, neracionalno i pogrešno upotrebljavaju mineralna đubriva, sorte se lociraju na neodgovarajuća tla itd. U takvoj situaciji Institut je učinio sve ono što je bilo u njegovoj ingerenciji, da u postojeće stanje unese što više reda i stručnosti, kako bi se koliko-toliko zaustavila dalja degradacija i renome hercegovačkog duhana. Zadatak pedologije u tom zahvatu je bio da izvrši reorganizaciju proizvodnje tako da se postojeće rane, srednje rane i kasne sorte duhana stacioniraju na odgovarajuća staništa. Bilo je potrebno predhodno detaljno izučiti kako je tretiran odnos duhana i tla u dostupnoj literaturi. U dijelu literature u kojoj se veoma detaljno tretiraju zemljišta koja odgovaraju proizvodnji raznih tipova duhanske sirovine, ona su se najviše posmatrala sa stanovišta njegovih uopštenih karakteristika, odnosno mehaničkog sastava, skeletnosti, boje, ocjeditosti, toplotnog režima, plodnosti itd. Nigdje se, međutim, nije davao odgovor na to zašto su ta zemljišta pogodna ili nepogodna za određene grupe duhanskih tipova i da li unutar tih grupa postoje neke zakonomjernosti odnosa duhana i tla. Isticalo se da svaki tip duhana može uspješno da se uzgaja samo u uslovima određenog podneblja i zemljišta koja njemu odgovaraju, jer ako se prenese u područja drugačijih uslova on mijenja svoja izvorna obilježja i daje sasvim drugi tip sirovine.

Naučni pristup rješavanja problema zakonitosti odnosa duhana i tla

Rješavanje problema zakonitosti odnosa duhana i tla, moguće je jedino ako ova problematika dobije naučni pristup. Odjeljenje Instituta je prvo u ex-Ju- goslaviji prišlo ovom problemu sa naučnog aspekta. U analizi zakonitosti odnosa duhana i tla, pošlo se od toga da su duhanska biljka i tlo živi organizmi, jer upravo u tome leži bit i suština tih odnosa. Biljka, odnosno svaka sorta duhana, kao živi organizam ima svojstvene biološke i biološko-fiziološke osobine, razvojne faze, ritam rasta i razvoja, fiziološke procese itd. Unutar život- nog razvojnog ciklusa svaka sorta duhana, u pojedinim razvojnim fazama postavlja određene zahtjeve prema ekološkoj sredini, u prvom redu klimi i tlu. Svako tlo je također živi i u određenom smislu organizovani organizam koji

122 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE... posjeduje vlastite fizičke, hemijske, biološke i sve druge osobine. U svakom tlu kao biljnom staništu neprekidno se odvijaju procesi razgradnje, premještanja, komponovanja, kruženja materija itd. U tom smislu kao što se sorte duhana međusobno razlikuju, razlikuju se i tla. Ako se svi ti procesi u tlu označe i obuhvate pojmom dinamika tla, onda je logično da veća ili manja pogodnost ili nepogodnost nekog tla za određenu sortu duhana mora ovisiti o tome u kojoj je mjeri njegova dinamika usaglašena sa životnim potrebama te sorte duhana tj. sa njenim biološkim, biološko-fiziološkim osobinama, dinamikom rasta i razvoja, razvojnim fazama, fiziologijom ishrane itd., u čemu i leži bit i suština zakonitosti odnosa duhana i tla. Istražujući fiziologiju ishrane duhanske biljke i uticaj plodnosti tla na odnos između prinosa i kvaliteta duhana, u Odjeljenju se došlo do saznanja da najjači uticaj na uravnoteženost ta dva najvažnija faktora proizvodnje imaju dinamika kretanja fiziološki aktivnog dušika i dinamika kretanja sadržaja ekološke vlage u tlu, u raznim fazama razvoja duhanske biljke. Mada na zakonitost odnosa duhana i tla imaju uticaja i drugi faktori, ipak se u reonizaciji proizvodnje duhana pokazalo da ova dva činioca predstavljaju pouzdane indikatore toga odnosa i to, bez obzira da li se radilo o rejonima u kojima se već proizvodio duhan, ili u novim rejonima u koje je trebalo da se uvodi njegova proizvodnja. Ovako postavljen problem prof. Kurtović prezentira u posebnom prvom radu, kojeg objavljuje 1971. godine istupajući na VII Međunarodnom simpo- zijumu za probleme duhana u Skoplju, pod naslovom „Prilog poznavanju faktora koji čine crvenice najboljim duhanskim tlima u Hercegovini“. Iza toga, 1973. godine na Simpoziju o intradukciji i proizvodnji krupnolisnih i visoko prinosnih sorti duhana u SFRJ, održanom u organizaciji Duhanskog instituta u Mostaru, objavljen je rad o zakonitosti odnosa virdžinijskih duhana i tla pod naslovom „Prirodni uslovi za proizvodnju duhana sorte „Stolac 17“ u srednje-istočnoj Posavini“. Dalja istraživanja zakonitosti odnosa duhana i tla u Hercegovini za herce- govačke, a Bosni za virdžinijske i berlej duhane obuhvatila su više sorti duhana (rane, srednje-rane i kasne) i više tipova zemljišta u Hercegovini, a hibridne sorte virdžinijskih i berlej duhana i tipove zemljišta u Posavini. Tokom tih istraživanja otvarani su zemljišni profili, analizirana njihova kompletna svojstva, praćena dinamika kretanja ekološke vlage i fiziološki aktivnog dušika, usaglašenost te dinamike sa problemima istraživanih sorti itd.

123 Hamid Čustović

Specifičnost rada na reonizaciji u Posavini

Najveća novina u proizvodnji virdžinijskih duhana je u tome što se duhanski list nije sušio na suncu nego u specijalno građenim sušnicama na topli zrak. One se zagrijavaju pomoću peći i cijevi montiranih u unutrašnjosti sušnica. Za zagrijavanje se koriste razna goriva-ugalj, ulje, električna energija i drugo. Dimenzije sušnica korištenih u prvo vrijeme bile su 4x4 m sa visinom 470 m. To su, dakle, bile specijalno građene zgrade u koje je trebalo uložiti velika ma- terijalna sredstva. S obzirom na to da se u tako velika ulaganja moralo poći od izbora tla i njegovog odnosa prema virdžinijskim duhanima, tu se nije smjelo griješiti. Time je pedologija kao nauka dala svoj značajan dio doprinosa u sveukupnom velikom poduhvatu reorganizacije, obnove i unapređenja proizvodnje duhana kojega je Institut zajedno sa rukovodstvom i stručnom službom preduzeća „Bosanac“ u Orašju, a nešto kasnije i preduzeća u Gradačcu, ostvario. Rezultat sveukupnog rada je bio da se broj izgrađenih sušnica 1987. godine u rejonu pod kontrolom duhanske stanice Orašju popeo na 1.266, a u Gra- dačcu na 800, sa ukupnom proizvodnjom od oko 6.000 t virdžinijskih i berlej duhana kao najkonjukturnijih duhana u svijetu. Posmatrana sa ekonomskog stanovišta, preorijentacija je učinila veliki iskorak u pogledu egzistencije stanovništva Posavine, jer je postala izvor prihoda za oko 5.500 domaćinstava sa oko 16 do 17 hiljada zaposlenih proizvođača i radnika. Vlastita istraživanja se nisu zaustavila samo za srednjeistočnu Posa- vinu. Ona su, bilo da su vezana za preduzeća u Orašju, Gradačcu ili Bratuncu, išla dalje preko područja Brčkog, Bijeljine, Janje, Kozluka i Zvornika na istok i jugoistok, a na zapadu do Bosanskog Šamca, Odžaka, Jakeša i Modriče. Na žalost mnoga od ovih istraživanja u vidu projekata, programa i studija koja su rađena za duhanske stanice su tokom rata nestali.

Istraživanje plodnosti i problemi fertilizacije duhanskih zemljišta

Problem ishrane duhanske biljke je vrlo složen kada je u pitanju uzajamni odnos između prinosa i kvaliteta. Pri težnji za što većim ekonomskim efektom, ove dvije veličine imaju paralelan tok samo do određene granice poslije koje se razilaze u suprotnim pravcima, što znači da povećanje prinosa ide na štetu kvaliteta. Taj problem je potenciran i činjenicom što je proizvod radi kojeg se uzgaja duhan u BiH skoro isključivo duhanski list, a on je izuzetno osjetljiv na

124 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE... stanje i sadržaj elemenata ishrane u tlu i njihovu dinamiku dostupnosti biljci. Saglasno tome jedan isti sadržaj hranjivih materija u raznim tlima (pedološ- kim sistematskim jedinicama) neće predstavljati jednako hranljivo stanište za duhan. Iz zemljišta različitih fizičkih, hemijskih, bioloških i ostalih osobina, a jednakog sadržaja hranjivih elemanata, biljka će uzimati različite količine i u različitom uzajamnom odnosu hranjiva, jer različita zemljišta predstavljaju različite dinamičke sisteme. Problem plodnosti i fertilizacije se dalje komplikuje preko toga što se u BiH uzgaja čitav konglomerat sorti koje se međusobno razlikuju po tipu sirovine koju daju, po biološkim i biološko-fiziološkim osobinama, ritmu rasta i razvoja, fiziologiji ishrane, dužini vegetacije, veličini prinosa itd. Pri tome se u prvom redu misli na razlike koje postoje između hercegovačkih sorti i sorti virdžinijskih i berlej duhana koji se uzgajaju u Bosni. Svi ovi problemi bili su predmet istraživanja Odjeljenja sa ciljem da se na naučnoj osnovi riješi raci- onalna i odgovarajuća upotreba organskih i mineralnih gnojiva u proizvodnji duhana. U daljoj raspravi o problemima plodnosti i fertilizacije, detaljno se radilo na saznanju uticaja nekih biogenih elemenata (elemenata ishrane) na prinos i kvalitet duhanskog lista. Pored uticaja osnovna tri biogena elementa (dušik, fosfor i kalij) na kvalitet lista duhana, bilo je važno vršiti analize i uticaj još dva elementa i to hlora i sumpora, te njihovog ukupnog sadržaja, kao i fizi- ološki aktivnog oblika. Osvrti na probleme primjene mineralih gnojiva su prikazani i istraživački i elaboratski, da bi se što jednostavnije objasnila sva složenost i komplikovanost zahvata potrebnih pri fertilizaciji duhanskih zemljišta. Plodnost tla i fertilizacija su imali kontinuitet u radu. Prosječni uzorci sa duhanskih parcela su uzimani od 0-20 i od 20-40 cm dubine, a rad se ponavljao svake tri do četiri godine. Na osnovu rezultata rada, Institut je tvornicama za proizvodnju umjetnih gnojiva dogovorno davao recepture za spravljanje specijalnih miješanih gnojiva za duhan. Tako su, prilagođavajući se potrebama u određenim vremenskim periodima, bila u upotrebi duhanska gnojiva N:P:K - 4:10:14, 6:8:12, 6:12:18 i 7:14:21. Recepture za gnojiva su koordinirano rađene i provjeravane od strane pedološkog i agrotehničkog odjeljenja Instituta. Iz oblasti istraživanja plodnosti i problema fertilizacije saradnici Odjeljenja objavili su veći broj radova u godišnjim izvještajima Instituta, zatim Zajedni- ce jugoslavenskih instituta za duhan, časopisu „Tutun“ i domaćim časopisi- ma. Ipak, najdetaljniji i najkompletniji radovi, potkrijepljeni velikim brojem

125 Hamid Čustović analiza i interpretacija, objavljeni su i izneseni u već navedenim „Agropedološ- kim studijama sa kartama upotrebne vrijednosti u proizvodnji duhana i kartama plodnosti tla“ (za općine Čitluk, Lištica, Bosanske Posavine-Orašje i Lju- buškog). U njima je odgovoreno i na pitanje: „Zašto dobro pripremljen stajnjak predstavlja najbolje duhansko gnojivo, iako u njemu, ako se apstrahira njegov izuzetan uticaj na biološka svojstva tla, odnos osnovnih elemenata ishrane, teoretski nije dobro usaglašen sa potrebama duhanske biljke?”. Pored ostalih brojnih radova iz ove problematike izdvaja se rad pod naslovom „Fertilizacija duhanskih zemljišta u rejonu Čapljine i problemi ishrane duhana“ objavljenom na Međunarodnom simpoziju o duhanu u Skoplju 1975. godine. Istraživanjem sveukupne pedološke problematike u proizvodnji duhana, Odjeljenje je dalo osnovu za definisanje nove pedološke oblasti „duhanske pedologije“ kao posebnog pristupa.

Radovi iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine

U ovoj oblasti Odjeljenje se bavilo, uglavnom, analizom faktora koji čine eko- lošku sredinu područja Mostara i Hercegovine. Za ovo je bilo neophodno izvanredno poznavanje geoloških prilika, posebno u Hercegovini, gdje se do detalja proučavala stratigrafija i litologija. U ovim analizama detaljno se pro- učavala evolucija geomorfološkog sklopa teritorije, njen geološki sastav, ze- mljišni pokrivač, karakteristike klime, biljnog pokrivača i životinjskog svijeta. Pošto čitav sklop tih faktora čini jedinstvenu prirodnu cjelinu, čiji dio je i čo- vjek, posebno se analizira kako su ta sredina i uslovi formirali čovjeka specifič- nih umnih, fizičkih i drugih karakteristika. U zaključku svojih širih analiza, povezujući prirodu i čovjeka, prof. Kurto- vić posebno naglašava: „Živeći u ekološki vrlo siromašnom području čovjek hercegovačkog krša se morao stalno boriti za samoodržanje, pa je kroz tu borbu razvijao s jedne strane svoj intelekt, bistrinu, oštroumnost i druge intelektualne vrijednosti, a s druge strane fizičku otpornost, snagu i izdržljivost. Zato je ova sredina davala i daje tako mnogo znamenitih ljudi iz svih oblasti nauke i javnog života“. Faktori koji čine ekološku sredinu najuže su povezani sa stanjem životne sredine, jer ona obuhvata ambijent u kojem egzistira sveukupan živi svijet, bilo da je riječ o čovjeku ili kojim drugim živim organizmima. Stanje životne sredine područja Mostara i Hercegovine, kao uostalom i u čitavom svijetu je industrijsko-tehnološkom i biološkom revolucijom veoma ugroženo, a time je ugrožena i egzistencija čovjeka ovoga podneblja. Zato

126 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE... ovdje čovjek, u cilju održanja samoga sebe, mora pod svoju kontrolu da stavlja i prirodne sisteme i životnu sredinu. U radovima Odjeljenja koji su objavljeni u ovoj oblasti analizira se stanje ži- votne sredine područja Mostara i Hercegovine, ukazuje na negativan i nekon- trolisan uticaj faktora industrijsko-tehnološke i biološke revolucije na njeno nezdravo stanje kod nas. Iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, saradnici Odjeljenja su objavili ukupno 10 radova, uglavnom u Biltenu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, časopisu „Privrednik“, časopisu „MOST“, izvje- štajima IO-Skupštine Mostar i sl. Na ovom mjestu neke radove nije moguće komentarisati obzirom da su nestali ili unišeni. Tako je na primjer u požaru izgorjelog stana dr. Hamida Čustovića uništena opsežna studija o geomorfološkom i geološko-pedološkom prikazu područja primorskog krša od rijeke Zrmanje do rijeke Neretve. Studija je rađena u okviru projekta „Prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike prostora od rijeke Zrmanje do rijeke Neretve“ (1982). Nosilac ovog kapitalnog projekta bio je Odsjek za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta iz Sarajeva.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Obzirom na ratna dešavanja bilo je teško doći do orginalnih dokumenata i radova na kojima je radilo Odjeljenje za pedologiju Duhanskog instituta od osnivanja pa sve do kraja osamdesetih godina. Ipak, kao najvažniji izvor poslu- žila je knjiga „Život i djelo Prof. dr Jusufa Kurtovića“, autora Prof. dr Hamida Čustovića i Husnije Omerćehajića, dipl. ing. poljoprivrede, objavljena 2007. godine povodom devedeset godina života i rada prof. Kurtovića. Kao izvori su poslužile urađene opsežne i dokumentovane studije za rejone proizvodnje duhana u Čitluku, Orašju i Lištici. Sva potrebna istraživanja su do pred ovaj rat također izvršena i za rejone proizvodnje u Ljubuškom i Grudama, ali su ostala neobjavljena. Agropedološke studije po svom obimu i značaju prevazišle su sva dotadaš- nja istraživanja u pedologiji, jer se po prvi put od strane pedologa dovode u uzajmanu vezu bio-fiziološke osobine biljaka i pedo dinamski procesi u tlu. Prva studija urađena je za opštinu Čitluk pod naslovom „Agropedološka studija rejona proizvodnje duhana u Čitluku“ sa pedološkom kartom i kartom plodnosti tla M 1:25000, rađena za Duhansku otkupnu stanicu 1978. godine.

127 Hamid Čustović

Čitavo poglavlje posvećeno je analizi odnosa duhana i tla. Studija je štampana u vidu knjige i sadrži 180 strana kucanog teksta. Opsežna studija rejonizacije proizvodnje duhana u Posavini je tokom rata zagubljena. Nekim slučajem je ostala samo pedološka karta sa legendom upotrebne vrijednosti pedoloških sistematskih jedinica u proizvodnji virdžinijskih i berlej duhana. Ostali primjerci ove opsežne studije vjerovatno su sačuvani u duhanskom preduzeću „Bosanac“ u Orašju. Uz sve to jedna od najvažnijih praktičnih koristi komentara svake karte je uvođenje „Poglavlja“ koje po metodici rada nije bilo predviđeno, a to poglavlje je „Osvrt na potencijalne mogućnosti razvoja i organizovanja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji opštine“. U njima se daje sinteza ekoloških i ostalih uslova biljne proizvodnje i smjernice za njen budući razvoj i unapređenje. Na taj način rad na izradi karata i komentara najdirektnije se povezuje sa potrebama prakse. Nakon ove studije pristupilo se izradi „Pedološke karte rejona proizvodnje duhana područja Orašja“ 1980. godine (područje srednje-istočne Posavine) i rejonizaciji proizvodnje sa legendom upotrebne vrijednosti kartiranih jedinica (M 1:25000) u duhanskoj proizvodnji. Studija je također štampana u vidu knjige na 280 stranica kucanog teksta. Terenska istraživanja „Agropedološke studije rejona proizvodnje duhana u Lištici“ završena su nekoliko godina prije integracije Instituta, ali je studija štampana 1984. godine zajedno sa pedološkom kartom, kartom plodnosti tla M 1:25000 i legendom upotrebne vrijednosti kartiranih jedinica u duhanskoj proizvodnji. Studija je izrađena u vidu knjige sa 270 stranica kucanog teksta sa kartografskim prilozima. Ovdje je posebno poglavlje posvećeno istraživanju zakonitosti odnosa ranih, srednje ranih i kasnih sorti duhana i zemljišta. I na kraju „Scripta volant, verba manent“ – Riječi odlete napisano ostaje, i „Aere perennius (Monumentum)“ – Spomenik je koji će vječno trajati.

KORIŠTENI IZVODI

Čustović H., Omerćehajić H., 2007.: Život i djelo Prof. dr Jusufa Kurtovića, Mostar.

128 DOPRINOS DUHANSKOG INSTITUTA MOSTAR U PEDOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I RAZVOJU POLJOPRIVREDE...

Naučno istraživački projekti i Studije i elaborati Odjeljenja za pedologiju i ishranu bilja - Osnove za idejni projekat melioracije Rastovačko-Posuškog i Virskog polja, pedologija i pedostratigrafija, 1961. - Osnove za idejni projekat melioracije Kočerinskog polja, pedologija i pedostratigrafija, 1962. - Idejne osnove za mogućnost melioracija Karaotočke i Svitavske kazete Hutova blata (pedološka istraživanja), 1963. - Melioracije Dabarskog polja, pedologija i pedostratigrafija, Idejni projekat, 1965. - Agropedologija područja projekta „Mostarsko blato“, 1982. O moguć- nost uvođenja proizvodnje žutih duhana na području SO Kalesija, Ela- borat za SO-e Kalesija, 1967. - Tla i elementi melioracija hercegovačkog dijela Imotsko-Bekijskog polja, Mostar, 1957. - Agroekološko i tipsko reoniranje duhanskih zemljišta u užem reonu istočnog dijela Srednje Posavine. Zajednica jugoslavenskih instituta za duvan Beograd, 1972. - Stanje plodnosti duhanskih zemljišta u proizvodnom reonu Lištice i problemi pravilne fertilizacije. Zajednica jugoslavenskih instituta za duvan, Beograd, 1972. - Pedološke i agrohemijske karakteristike duhanskih zemljišta u reonu Čapljine i osvrt na novo miješano gnojivo. Zajednica jugoslavenskih instituta, Beograd, 1973. - Pedološka istraživanja reona proizvodnje duhana u Ljubuškom, 1974. - Agropedološka studija reona proizvodnje duhana u Čitluku sa pedološ- kom kartom i kartom plodnosti tla. Duhanski institut Mostar, 1978. - Studija prirodnih uslova proizvodnje duhana u Srednjeistočnoj Posavini sa kartom upotrebne vrijednosti tla. Duhanski institut Mostar, 1980. - Istraživanje uticaja raznih vrsta i količina mineralnih gnojiva na postizanje optimalnog kvalitativnog prinosa viržinskih duhana u Bosni. Zajed- nica za naučni rad, Beograd, 1981. - Ekološki uslovi proizvodnje duhana u Hercegovini, u knjizi Tehnologija proizvodnje duhana, u štampi, 1981.

129 SUMMARY

The soil is a limited resource that cannot be renewed in a generation time. Bosnia and Herzegovina is a distinctively hilly-mountainous country. Over 80% of the area belongs to the hilly-mountainous relief where slopes exceeding 20% are represented on 85% of it. In this respect, Herzegovina is no exception. The problem gets even more complex due to the fact that the soils of Herzegovina have developed on limestone and dolomite substrates which contain very little insoluble residue and are very porous and subject to surface and deep erosion. Considering the whole range of limitations of the soils of the Herzegovina region, the development of agricultural production has always depended on the method of management and knowledge of land resources. The Tobacco Institute in Mostar played a very important role in the development of modern agricultural production. Within the Institute, the Department of Pedology and Plant Nutrition had a special status. As the only scientific institution of this type in Herzegovina, the Tobacco Insti- tute and its Department of Pedology and Plant Nutrition provided other types of services not only to tobacco producers but to agricultural production in general. At that time, intensive agricultural production began to develop particularly in the public sector of Herzegovina. There were numerous research works that covered the entire territory of Herzegovi- na, starting from Spiljani above Konjic in the upper course of the Neretva to Ljubinsko, Bilećko and Ljubomirsko fields in the far south-east. The researches covered parts of Nevesinjsko field such as Alagovac, Zlatac, Kosjerevo-Srednje vode and Pogorjelica; fruit growers’ cooperative facilities in Ljubinje; fruit and vineyard facilities in Ljubomir and Dživar; vineyard facilities in Čitluk, Ljubuški and Stolac; fruit-growing complex in Prozor, etc. There were also some significant researches relating to Imot- sko - Bekijsko field, Mostarsko Blato, Kočerinsko and Trnfields, Rakitsko filed, the „Upper horizons“ etc. Special focus was placed on the research of the tobacco plant nutrition physiology and the effect of soil fertility on the relationship between tobacco yield and quality. This resulted in regiona- lization of tobacco production and development of soil maps for the municipalities of Čitluk (1978), Orašje (1980) and Lištica-Široki Brijeg (1984). The aim of this attachment is to present the historical section of soil research in the Tobacco Institute in Mostar-Department of Pedology and Plant Nutrition and its contribution to the development of not only tobacco pedology but also to the development of modern agriculture in the area of Herzegovina and beyond.

Key words: tobacco, soils of Herzegovina, pedology, karst fields, agricultural development

130 Duhan u Posavini u prošlosti i sadašnjosti

Hasan Nurkić1

Sažetak

Iako se u Posavini duhan uzgajao za vrijeme Turske, organizirana proizvodnja počinje tek nakon Austrougarske okupacije. U Orašju se 1894. osniva Ogledno dobro, koje kasnije prerasta u Otkupni ured. Organi- zirana proizvodnja duhana u Posavini u gospodarskom i tehnološkom smislu može se podijeliti u dva razdoblja. Prvo je razdoblje od početka organizirane proizvodnje do polovine 1960-ih godina, a nakon toga poči- nje drugo razdoblje. Prvo razdoblje karakterizira proizvodnja različitog sortimenta poluorijentalnog duhana i sirovine inferiorne po upotrebnoj vrijednosti. Drugo razdoblje obilježava proizvodnja krupnolisnih tipova virdžinija flue-cured i berlej. To su dominantni tipovi duhana na globalnom duhanskom tržištu. Uvođenjem tih tipova počinje uzlazni trend u proizvodnji duhana u Posavini. Unapređuje se tehnologija proizvodnje, postižu se veoma dobri rezultati u uzgoju duhana. Modernizira se tehnologija obrade prema svjetskim standardima za ove tipove duhana. No takav pozitivni trend poremećen je ratnim zbivanjima u 1990-im godinama, a stagnacija se nastavlja i traje do danas. Iako proizvodnja duhana u Posavini ima veliki potencijal, suočena je s brojnim problemima koji ograničavaju njezin razvoj i dalji rast. Uz porast troškova proizvodnje i neadekvatne otkupne cijene, u zadnje se vrijeme sve više ističe problem nedopuštene trgovine i krijumčarenja. Zbog svih tih razloga uzgoj duhana u Posavini se rapidno smanjuje. Da bi se proizvodnja duhana u Posavini vratila na nekadašnju razinu i zauzela mjesto koje joj pripada u gospodarstvu ovoga područja nužna je suradnja na relaciji proizvo- đači-poduzeća za otkup i obradu-država. U Posavini kao ruralnom po- dručju, duhan je jedna od kultura koja može doprinijeti njenom razvoju.

Ključne riječi: duhan, virdžinija, berlej, Posavina

1 Mr. sc. Hasan Nurkić, „Bosanac“ Orašje

131 Hasan Nurkić

Uvod

Područje sjeveroistočne Bosne, a posebno područje Bosanske Posavine, uk- ljučujući općine Orašje, Šamac, Brčko i Gradačac sa ukupnom površinom od preko 1.200 km2 obuhvaća 140 seoskih naselja sa oko 130.000 stanovnika. Pri- je zadnjeg rata gustoća naseljenosti je bila preko 154 stanovnika na km2, ali se zadnjih godina broj stanovnika smanjuje jer mnogi napuštaju ovo područje. Udio seoskog stanovništva na ovom području je nešto iznad 40% i znatno je veći nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovako visok udio poljoprivrednog sta- novništva odrazio se na ukupne socio-ekonomske karakteristike gospodarstva Posavine. Duhan je u Posavini dugo vremena bio jedna od važnijih poljoprivrednih kultura. Valja reći da je proizvodnja duhana od samog početka bila namijenjena gotovo i isključivo tržištu, a ne samo-opskrbi. Nakon otkupa duhan je odlazio na doradu u otkupno poduzeće, a kasnije u duhansku industriju. Iako je duhan još uvijek u sustavu državne kontrole i državnih regulativa, brigu o proizvodnji i proizvođačima zapravo su preuzeli organizatori proizvodnje, odnosno otkupna poduzeća. No u posljednje vrijeme proizvođači sve više izmiču kontroli i države i otkupnih poduzeća, a tržište duhana preuzima nelegalna trgovina. Društvo „Bosanac“ d.d. Orašje skoro 130 godina sudjeluje u organizaciji, proizvodnji, doradi i prometu duhana, te vodi cjelokupnu brigu oko što uspješ- nije proizvodnje duhana na poljoprivrednim gospodarstvima srednjeg Bosan- skog Posavlja. U godinama iza nas, pa i danas poduzeće za proizvodnju, otkup i doradu bio je jedini pouzdani partner poljoprivrednim proizvođačima. Naravno da je u ovom dugom periodu bilo i različitih poteškoća, ali je „Bosa- nac“d.d. uvijek bio pouzdan partner, siguran kupac, stručni savjetnik, financi- jer, kreditor, inovator, mjesto sezonskog i stalnog zaposlenja članova obitelji i isporučilac repromaterijala kao i potrebnih novčanih sredstava potrebnih za proizvodnju duhana, pa i drugih ratarskih kultura. Povijest ovog poduzeća istodobno je i povijest poljoprivrednih proizvođača Bosanske Posavine koji su kroz proizvodnju duhana razvijali sebe i svoje gospodarstvo, a usporedo sa njima je rastao i „Bosanac“d.d. Orašje, kao okosnica razvoja poljoprivredne proizvodnje u ovom kraju. Stoga je opstanak i razvitak poduzeća usko povezana sa stanjem proizvodnje duhana. Budući da se proizvodnjom duhana bavi veliki broja individualnih poljoprivrednih proizvođa- ča duhan je važan, ne samo za poljoprivredu, već i za ukupno gospodarstvo

132 DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

Posavine. U ovom radu prikazat ćemo dosadašnji tok, te aktualno stanje, probleme i moguće pravce razvoja duhanskog gospodarstva u Posavini.

Osnovne karakteristike područja

Karakteristika je ovog područja da su poljoprivredna gospodarstava relativno mala obzirom na vlastitu i iznajmljenu površinu. Izrazito je veliki broj poljoprivrednika s površinom imanja do jednog ha, 24 – 28% od ukupnog broja. Najveći broj gospodarstava, oko 40% koristi 1-3 ha., a svega 10-18 % ima po- sjede veće od 5 ha. Obzirom na ovakvo stanje u posljednjih 20 godina uči- njen je znatan napredak u tehnologiji proizvodnje, sortimentu i opremljenosti poljoprivrednih gospodarstva. Takav tehnološki napredak je rezultirao boljim proizvodnim rezultatima, većom produktivnosti, standardu i mnogim drugim aspektima života na selu. Zbog tehnološko tehničkih postignuća znatno su po- većani prinosi većine kultura pa i duhana. Međutim, daleko važnije promjene u proizvodnji duhana desile su se u promjeni sortimenta, povećanju produktivnosti, kvalitetnijoj manipulaciji i dr. Klimatski uvjeti, a posebno temperature i količina oborina u vegetacijskom periodu su jedan od bitnih faktora u proizvodnji duhana. Na temelju obavljenih istraživanja, dugogodišnjeg praćenja i iskustva može se zaključiti da klima Posavine pogoduje proizvodnji duhana oba robna tipa posebno robnog tipa Virdžinija. Klima i tlo područja Posavine omogućavaju uzgoj Virdžinije dobrog kvaliteta, a posebno su povoljna tla prve terase od rijeke Save (recentni aluvij) za proizvodnju robnog tipa Berley. Ograničenja na pojedinim područ- jima ne odnose se na uređen vodno-zračni režim i naravno potreba za navod- njavanjem u sušnim godinama.

133 Hasan Nurkić

Tabela 1. Srednje mjesečne temperature Srednja Srednja Jedinica mjesec mjesec mjesec mjesec mjesec vrijednost vrijednost mjere °C V VI VII VIII IX V - IX I - XII Prosjek „ 17,0 20,9 23,4 22,8 18,1 20,4 12,8 2006-2016 Prosjek 15,9 19,0 20,9 20,3 16,9 18,6 11,0 1961-1990 MJESEČNE OBORINE U l/ m2 Prosjek 115,0 96,3 62,9 65,2 68,8 408,2 839,5 2006-2016 Prosjek 92,1 98,8 85,8 73,7 65,0 415,4 872,4 1961-1990 Izvor: federalni HMZ BiH

Proizvodnja kvalitetnih duhana robnog tipa Berley na ovom području zasnovana je na smeđim beskarbonatnim mjestimično oglejanim tlima, prema istraži- vanjima Kurtovića 1972. To su zemljišta koja su se razvila na starim aluvijalnim terasama rijeke Save i njenih pritoka, a koje su danas van domašaja poplava, ili se vrlo rijetko javljaju sa malim količinama sedimenta pa tako i kada dođe do poplava one nemaju znatnog utjecaja na normalan tijek njihovog razvoja. Ova tla imaju težak i vrlo težak mehanički sastav, mada postoje lokaliteti i sa lakšim sastavom čija je podloga pjesak ili šljunak . Posebno treba istaći da na ukupnu glinu otpada preko 70% čestica. Osnovne kemijska svojstva i pH vrednosti ukazuju da su ova tla nejednako napredovala u genetskoj evoluciji. Prisutnost karbonata je uočljiva na većim dubinama 100-120 cm, što ima bit- nog utjecaja na aktivnu i potencijalnu reakciju tla. Najčešće pH vrijednosti su od 6,80-7,35 dakle u rasponima koje te horizonte čine kiselim do neutralnim. Sadržaj humusa u ovim zemljištima je relativno visok. Na većini lokaliteta u oraničnom sloju se kreće oko 3% a vrlo često u rasponu 3-5% ,što ih svrstava u vrlo humozna tla. Što se tiče ukupnog dušika i on je u granicama dobre sna- bdjevenosti i kreće se od 0,10 - 0,20 %.

Povijesni pregled proizvodnje

Proizvodnja duhana u Posavini postojala je još u vrijeme Turske, ali je organizirana proizvodnja počela dolaskom Austrougarske i osnivanjem državnog monopola, tj. Bosanskohercegovačke duhanske režije. Već 1884. u Orašju je

134 DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI osnovano uzorno polje (Musterplantage) koje je u značajnoj mjeri pomoglo unapređenju proizvodnje duhana u Posavini (Kapor 1956.). U Posavini su sve do 1906. godine vršeni su pokusi sa krupnolisnim, uglavnom cigarnim duhanima. Duhan iz Orašja klasificiran je kao omotni duhan i koristio se u vrijeme Austrougarske za proizvodnju cigara. Otkupni ured u Orašju službeno je započeo s otkupom duhana 1908. godine i bio je nadležan za srezove Brčko, Bijeljinu i Gradačac. Međutim, do tada je Uzorno polje u Orašju imalo funkciju otkupnog ureda, jer su osim vlastite proizvodnje otkupljivali duhan koji su oko Bijeljine proizvodili njemački naseljenici (Odić, Jelčić,1980.). Otkup je u Orašju u vrijeme Austrougarske varirao od 30 do 70 tona, a broj proizvođača od 200 do 700. Nakon Prvog svjetskog rata proizvodnja se u Posavini jako povećala. Broj proizvođača u 1927. godini iznosio je više od 7.000, a otkupljeno je oko 403 tone duhana. Međutim, to je bio duhan lošije kvalitete, a otkupna cijena bila je dva do tri puta niža nego u Hercegovini. Zbog hiperprodukcije duhana u ta- dašnjoj državi, a budući da se radilo o duhanu slabije kvalitete, monopolske su vlasti zabranile 1930. godine uzgoj duhana u Posavini. Proizvodnja je na ovom području nastavljena tek nakon Drugog svjetskog rata. Razvoj proizvodnje duhana u Posavini od Drugog svjetskog rata do danas može se podijeliti u nekoliko karakterističnih etapa. Period 1946 do 1965 godine, u kojemu dominira proizvodnja sorte ravnjak i proizvodnja bosanskog tipa duhana, I u ovom periodu proizvodnja znatno oscilira dižući se do 660.000 kg. u 1957 godini i padajući na 71.580 kg. u 1950 godini. Pojavom peronospore i šteta koje je ta bolest prouzrokovala, ta proizvodnja znatno opada u 1960 i 1961 godini, da bi poslije ponovo rasla i dostigla najveće vrijednosti u 1963. godini od 800.685 kg. Nakon toga proizvodnja ravnjaka polagano opada da bi se 1971 god. potpuno ugasila. Period 1965 do 1974 godine. Obzirom da je u Orašju postojalo ogledno polje (kasnije ogledna stanica) Duhanskog instituta Mostar, vršeni su stalni ogledi iz područja agrotehnike i selekcije duhana, pa se na bazi usporednih istraživanja uvidjelo da dosadašnja sorta Ravnjak ne odgovara ovom području. Na ovom polju 1964 godine bila je posađena nova sorta „Stolac 17“ i od tada počinje novi period u proizvodnji duhana u Posavini. Ova se sorta počinje ši- riti među proizvođačima, grade se sušnice na topli zrak, u proizvodnji rasada mijenja se tip lijeha, i sad je moguće povećati površine pod duhanom po jednom proizvođaču (Odić, 1971.).

135 Hasan Nurkić

Slika 1. Duhan tipa Virdžinija u polju

Bio je to veliki napredak u proizvodnji duhana u Posavini i uvođenje potpuno novog tipa duhana i nove tehnologije proizvodnje. Svu proizvodnju u cijelosti je pratilo poduzeće „Bosanac“ d.d. Orašje sa svojom infrastrukturom i kadrovima, tako da je već 1968. godine bilo preko 299 proizvođača u proizvodnji ovog robnog tipa i te godine proizvedeno je 442.000 kg duhana dobrog kvaliteta. Tvornice duhana dale su pozitivnu ocjenu ovom duhanu i rado su ga koristile u cigaretama. Već u idućoj godini bilo je angažirano 587 sušnica i u njima osušena rekordna proizvodnja od 668.188 kg, veća nego i proizvodnja ravnjaka iz 1957. godine. Duhan sorte „Stolac 17“u adekvatnim uvjetima proizvodnje bio je zlatnožu- te do crvenkastožute, odnosno narančaste boje, vrlo finog ,laganog tkiva, tanke nervature. Odlikovao se niskim sadržajem nikotina do 1% i bio je ujednačen u svim insercijama. Uvođenjem ove sorte a kasnije i drugih virdžinijskih hibrida ,te prelaskom na suvremenu obradu duhana poduzeće „Bosanac“ d.d. Orašje već 1977. godine postaje najveći proizvođač duhana u Bosni i Hercegovini. Period od 1975. do 1990. godine karakteriše se uvođenjem novog sortimenta i novog sistema obrade i manipulacije. Obzirom da je novostvorena sorta „Stolac 17“ pokazivala slabu otpornost na peronosporu što je znatno

136 DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI umanjivalo prinos, zamijenjena je novim hibridima Zagrebačkog duhanskog instituta i kao najotpornija i najpouzdanija se pored niza drugih pokazala sorta „Drava“ koja je dugo ostala kao vodeća na ovom području. Stručna služba firme „Bosanac“ d.d. je u suradnji sa oba instituta za duhan (Mostar i Zagreb) uporno radila na rješavanju mnogobrojnih pitanja iz proizvodnje duhana na polju kroz osposobljavanje novih sušnih kapaciteta i jednostavnijeg loženja na ugalj, kasnije montažne sušnice na lož-ulje, a danas se koristi kao energent plin ili pelet. Nakon značajnog unapređenja proizvodnje duhana na polju uz primjenu suvremene tehnologije obrade tla i unapređenja sušenja znatno je smanjeno učešće živog rada i povećana produktivnost. Proizvodnja flue cured duhana brzo se usvajala i rasla kako po površinama tako i kvalitetom pa je u 1998. godini već bila dostigla proizvodnju od 602.313 kg, a ukupna proizvodnja je bila 1.386.036 kg. Poseban je napredak u proizvodnji ovih duhana uvođenjem u tehnološki proces suvremenih sušnica za duhan koje su već egzistirale u svijetu i u Podravini. Proizvođači su se opredjeljivali za kapacitet sušnice 78 do 150 rama ovisno o površini koju su zasadili. Uspjehu proizvodnje doprinosi i suvremena proizvodnja rasada u hidroponima, u zatvorenom prostoru. U suvremenim uvjetima proizvodnje sa piliranim sjemenom i sijanjem u pliti- ce koje se postavljaju na vodenu podlogu, obično se takvim rasadom zasadi 19.000 - 25.000 presadnica na 1 ha.

Slika 2. Suvremene „balk“ sušnice za sušenje robnog tipa „virdžinija“

137 Hasan Nurkić

Slika 3. Izgled hidroponske proizvodnje presadnica

Osim proizvodnje robnog tipa Virdžinija ovo proizvodno područje je pogodno za proizvodnju robnog tipa Burley. Ovdje je posebno je bila udomaćena sorta „Čulinec“ selekcija Zagrebačkog Instituta i sa njom je ovo proizvodno područje bilo, a i danas je prepoznatljivo kvalitetom i pušačkim svojstvima sirovine. Za ovaj tip duhana posebno su bila interesantna zemljišta uz rijeku Savu i Tolisu, aluvijalna tla čija je vrijednost humusa u pravilu bila veća od 3%. Na takvim tlima i uz intenzivnu gnojidbu čak i u uvjetima suhog ratarenja postizani su prinosi od 2.200-3.200 kg. U vrijeme neposredno pred ratna događanja u firmi „Bosanac“d.d. počela je intenzivna realizacija programa navodnjavanja oba robna tipa tako da je u to vrijeme napravljeno preko 500 dubinskih bunara za navodnjavanje i nabav- ljeno 100 tifona (uređaji za navodnjavanje). Poslije rata prešlo se na realizaciju natapanja po sistemu kap po kap kod robnog tipa Berley i u tom projektu su postizani su prinosi i od preko 5.000 kg. duhana. Zbog zahtjeva fabrikacije za nikotinoznijim duhanima u proizvodnje cigareta firma „Boasanac“ d.d. Orašje je ušla u intenzivniju primjenu agro mjere zalamanja cvasti i primjene fizotropa još od 1982. godine, da bi za vrlo kratko vrijeme proizvođači shvatili nužnost primjene fiziotropa. Ova agro mjera je znatno poboljšala uporabnu vrijednost robnog tipa „Virdžinija“, a posebno robnog tipa „Burley“ jer osim izbalansiranog odnosa kemijskih elemenata i sadržaja nikotina, došlo je do značajnog povećanja prinosa. Odgovarajućom primjenom fiziotropa prinos se može povećavati i preko 20%. u uvjetima Bo- sanske Posavine (Nurkić, 1083.).

138 DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

Slika 4. Nasad robnog tipa „Berley“ posle zalamanja cvasti i primjene fiziotropa

U tabeli u prilogu vidljivo je kretanje proizvodnje virdžinije i berleya od 1998. godine do danas. Iz prezentiranih podataka za duži vremenski period da se zaključiti da je u periodu od 1998-2015 godine proizvodnja duhana je u stalnom opadanju za oba robna tipa tako da u posljednjim godinama pala na nivo od 451.613 kg u 2015 godini da bi u 2016 godini bila oko 428.707 kg. Karakteristika perioda od 1974. do 1990. je uvođenje novog sistema obrade duhana. Bosanac je bio prva firma koja je uvela obradu duhana po sistemu ridrainga i ižiljavanja, što se pokazalo kao optimalno rješenje za duhane tipa virdžinija i Berlery, iako je u početku bilo skepse oko takvog rješenja. Taj sistem predstavlja industrijsku manipulaciju i obradu duhana, a ovakvom obradom dobije su proizvod kakav se danas isključivo traži na duhanskom tržištu u svijetu. Na koncu mora se konstatirati da svi trendovi vode prema tome da se proizvodnja u postepeno ugasi. Ovaj dostignuti nivo proizvodnje može se zahva- liti samo velikom utjecaju crnog tržišta To je dobrim dijelom posljedica stalnog povećanja akciza na cigarete i duhanske prerađevine, a na drugoj strani loš pristup politike poticaja ove proizvodnje. Nažalost tu je presudan utjecaj međunarodne zajednice na status ove proizvodnje koja značajno doprinosi

139 Hasan Nurkić punjenju proračuna, deviznom prilivu, zapošljavanju, uvođenju novih tehnologija, stabilnosti OPG-a, i slično. Kao napomena u 2014 godini gubitak poreza po osnovu prodanog duhana na crnom tržištu proračun je oštećen za preko 300 miliona KM. Stoga smatramo da je ukidanje ili značajno smanjeno sub- vencioniranje (poticanje) ove proizvodnje od strane FMPVŠ, uz crno tržište glavni razlog opadanja i gašenja ovog vida proizvodnje na prostorima Bosan- ske Posavine.

Zaključak

Iz prezentiranog u ovom radu može se zaključiti da proizvodnja duhana u Po- savini ima dugu tradiciju, ali je organizirana proizvodnja započela osnivanjem uzornog polja u Orašju. To je polje kasnije postalo Ogledna stanica Duhanskog instituta Mostar. Kroz dugo vremensko razdoblje uzgoja duhana, proizvodnja je varirala po količini, ali i kvalitetu. Ovdje se proizvodio duhan različitih tipova, od cigarnog do poluoriujentalnog, ali je to bio duhan lošije kvalitete. Zbog toga je jedno vrijeme u Kraljevini Jugoslaviji proizvodnja duhana u Posavini čak bila zabranjena. Moderna proizvodnja duhana u Posavini započinje polovinom 1960-ih godina uvođenjem duhana tipa Virdžinija, te kasnije tipa Berlej. To su svjetski tipovi duhana čija potražnja stalno raste na svjetskom tržištu. Uvođenje tehnologije ridrainga i ižiljavanja kao novog sistema manipulacije i obrade duhana, također je doprinijelo unapređenju duhanskog gospodarstva u Posavini. Nažalost u posljednje vrijeme u Posavini se sve manje duhana otkupljuje zbog prodaje na crnom tržištu. Posljedica je to loše politike poticaja i stalnog povećanja cijena cigareta.

140 DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

Slika 5. Automatske nizalice duhana za robni tip „Berley“

Slika 6. Sušila za duhan (Berley) kod proizvođača

Literatura

Kapor, A.1956. Duhanska pokusna služba u Bosni i hercegovini. Mostar. Nurkić, H. 1983.,Uticaj nekih fiziotropa na prinos,upotrebnu vrijednost i ke- mijski sastav duvana tipa „Berley“, Orašje. Odić, M. 1971. Duhan Stolac 17. Orašje Odić, M., Jelčić, S. 1980. Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979. godine. Duhanski institut Mostar.

141 Hasan Nurkić

Tobacco in Posavina in the past and nowadays

Nurkić, H.

Summary

Although tobacco was grown in Posavina during Turkey, organized production begins only after the Austro-Hungarian occupation. An exem- plary field in 1894 in Orašje was fonuded, which later became the Purc- hasing station. Organized tobacco production in Posavina in economic and technological terms can be divided into two periods. The first period was from the beginning of the organized production to the half of the 1960s, and after that begins the second period. The first period is characterized by the production of different sorts of semi-oriental tobacco and raw materials inferior usability. The second period is characterized by the production of large leaf types of virginia flue-cured and berlej. They are the dominant types of tobacco on the global tobacco market. With the introduction of these types, an upward trend in tobacco production begins in Posavina. Production technology improves, and very good results in tobacco production are achieved. The technology of processing according to world standards for these types of tobacco is modernized. But such a positive trend has been distorted by war events in the 1990s, and stagnation continues and continues to this day. Altho- ugh the production of tobacco in Posavina has a great potential, it faces numerous problems that limit its development and further growth. With the rise in production costs and inadequate purchase prices, the problem of the illegal trade and smuggling is increasingly highlighted. For all these reasons, tobacco production in Posavina is rapidly decreasing. In order to return the production of tobacco in Posavina to the former level and take the place that belongs to it in the economy of this area, it is necessary to cooperate on the relations between growers, purchasing and processing companies and the state. Tobacco is one of the crops that can contribute to the development of Posavina as a rural area.

Keywords: tobacco, Virginia, Burley, Posavina

142 DUHAN U POSAVINI U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI V 3,39 3,20 3,30 3,50 3,38 3,82 3,42 3,86 3,97 4,14 4,29 4,33 4,53 4,54 4,41 2,30+P 2,72+P 3,38+DP (KM/kg) B 2,93 2,49 3,29 2,82 2,92 2,79 2,79 2,94 3,21 3,72 3,84 4,08 4,13 4,13 4,25 Prosječna cijena 2,51+P 2,56+P 2,89+DP V 795 2.203 2.192 1.426 1.659 1.402 1.202 1.370 1.723 1.708 1.754 2.014 1.710 1.950 1.662 1.064 1.497 1.387 B Prinos (kg/ha) 3.294 3.043 2.306 1.202 2.722 1.178 1.176 1.733 2.442 2.166 1.648 1.843 1.832 2.341 1.775 1.963 1.980 2.146 U 665.943 672.732 687.834 752.269 897.499 766.572 691.552 585.229 422.372 835.350 778.139 610.881 495.480 451.613 1.386.036 1.351.161 1.160.906 1.199.433 V 602.313 635.898 492.043 245.076 459.656 338.013 362.034 405.562 482.505 431.948 431.138 314.067 236.011 438.890 410.753 273.262 324.339 310.748 Proizvedeno duhana (kg)Proizvedeno B 783.723 715.263 668.863 420.867 739.777 334.719 325.800 346.707 414.994 334.624 260.414 271.162 186.361 396.460 367.386 337.619 171.141 140.865 U 511 580 635 658 549 525 578 504 450 408 403 274 240 394 661 429 303 290 V 273 290 345 308 277 241 301 295 280 253 245 156 138 225 454 257 217 224 Zasađene površine (ha) B 86 66 238 290 290 350 272 284 277 209 170 155 158 118 102 169 207 171 U 96 97 728 722 808 850 632 605 531 373 318 286 243 150 143 180 179 149 V 94 94 93 84 68 61 61 56 53 44 42 23 19 30 30 32 39 49 irdžinija Broj proizvođača B 57 48 634 628 715 766 564 544 470 317 265 242 201 127 124 150 149 117 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Godina proizvodnje ablica 2. ablica Pregled kretanja proizvodnje duhana sa osnovnim pokazateljima za period 1998 - 2015 godine - 2015 1998 period za pokazateljima osnovnim sa duhana proizvodnje kretanja Pregled statistički podaci poduzeća Orašje „Bosanac“d.d. T B = berlej, V =

143 Borko Sorajić, Tea Zerdelić

DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE

Sorajić B.1, Zerdelić T.2

Sažetak

Proizvodnja duhana u istočnoj Hercegovini prema pisanim podacima počinje u prvoj polovini sedamnaestog vijeka. Duhan je na ovo pod- ručje ušao preko Dubrovačke Republike, koja je tri godine iza Mletačke Republike, 1663 godine uvela monopol duhana. Sve do formiranja posebnog monopola za područje BiH za vrijeme Austro-Ugarske , na po- dručju istočne Hercegovine duhan nije imao nekog ekonomskog značaja za proizvođače, da bi uvođenjem BH režije 1878 godine proizvodnja porasla kvantitativno i kvalitativno. Period Kraljevine Jugoslavije predstavlja izvjesnu stagnaciju, dok je period SFRJ značio povećanje proizvodnje i u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Period samostalnosti BiH predstavlja period nezaintersovanosti države za tu proizvodnju i njeno prepuštanje stihiji i sivom tržištu, što se vidi kroz ukidanje svih otkupnih stanica duhana u Hercegovini. Viševjekovno postojanje ove kulture na ovim prostorima dokazuje ekonomsku opravdanost njenog uzgoja. U prilog ovoj konstataciji idu i prirodni uslovi za proizvodnju specifičnih kultura posebnog kvaliteta i namjene u koje spada i duhan, kao i stvorene navike i vještine za tu proizvodnju.

Ključne riječi : proizvodnja duhana, monopol, sivo tržište, značaj proizvodnje duhana,

1. UVOD

Proizvodnja duhana u Hercegovini prema pisanim podacima počinje u prvoj polovini sedamnaestog stolјeća. Austrijski istraživač Preissecker3 tvrdi da su Bosna , a naročito Hercegovina bile najstarije područje proizvodnje duhana u evropskoj Turskoj. Duhan je na ovo područje ušao preko Dubrovačke Repu- blike koja je održavala trgovačke veze sa unutrašnjošću. Mletačka Republika

1 Borko Sorajić, Elektroprivreda RS , Trebinje, Bosna i Hercegovina, [email protected] 2 Tea Zerdelić, Mirakol International CO d.o.o, [email protected] 3 Preissecker K.:Der tabakbau und die ausbildung des tabaks, Wien , 1914.

144 DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE

1660. godine prva na svijetu uvodi monopol duhana, a nedugo zatim 1663. godine i Dubrovačka Republika. Koliki je značaj duhana bio vidi se iz uvođenja carine na duhan u Dubrovačkoj Republici u iznosu od 6% od vrijednosti na uvoz i 3% od vrijednosti na izvoz duhana (apalat duhana). U kasnijim godinama (1716.-1815.) evidentirano je često dopremanje duhana iz Hercegovine u većim količinama. Tako je 1716. godine dopremlјeno 16 vreća, a 1771. godine 20 bala duhana iz Mostara. Iz Ljubinja je 1785. godine dopremlјeno 48 vreća duhana. U to vrijeme duhan se mogao slobodno saditi za vlastite potrebe , dok se za trgovanje morala imati dozvola od vlasti i plaćala se određena taksa. Uvo- đenjem poreza na sadnju proizvodnja opada da bi se kasnije ponovo povećala. Za vrijeme turske vladavine u Hercegovini proizvodnja duhana nije imala nekog značaja kako za proizvođača tako i za državu. Tek nakon formiranja posebnog monopola za područje Bosne i Hercegovine (BH režija 1878. godine) za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, proizvodnja raste količinski, a kako je bila dobro organizovana i stručno vođena proizvodi se duhan visokog kvaliteta od kojih količina se dobar dio izvozio u druge države (Nјemačka, Danska, Švicarska, SAD, Indija, Japan, Kina). Od tada, u razdoblјu od preko sto godina, može se statistički pratiti proizvodnja duhana po pojedinim periodima. Period monopola Kralјevine Jugoslavije je period stagnacije proizvodnje iako je za- bilјeženo neznatno povećanje proizvodnje. Period SFRJ je trajao 47 godina, u poslijeratnom periodu proizvodnja je sporo rasla zbog neodgovarajuće organizacije u ovoj privrednoj djelatnosti kao i velikih suša (1950. i 1952. godine) koje su nanijele velike štete proizvodnji duhana na području Hercegovine. U 1961. godini pojavlјuje se nepoznata bolest u duhanu (Peronospora tabacina, Adam) koja je uništila 50% struka zasadjenog duhana. Zlatni period proizvodnje duhana u Hercegovini bio je osamdesetih godina prošlog stolјeća , kada je proizvodnja dostizala rekordne vrijednosti. Najveći impuls povećanju proizvodnje dalo je uvođenje visokoprinosnih sorti u prvom redu sorte veliki hercegovac. Stogodišnje postojanje duhana na ovim prostorima i povećanje njegove proizvodnje kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu, dokazuje da su proizvođači duhana uvijek nalazili ekonomsku opravdanost njegove proizvodnje. Zbog toga se u pojedinim dijelovima Hercegovine koristio i izraz koji se odnosi isklјučivo na proizvodnju duhana „sirotinjska majka“.

145 Borko Sorajić, Tea Zerdelić

U prilog ovoj konstataciji idu i prirodni uslovi koji su predodredili proizvodnju specifičnih polјoprivrednih kultura posebnog kvaliteta i namjene, među koje spada i duhan. Proizvodnja duhana na području Ljubinja kretala se kroz istorijske periode približno kao i proizvodnja duhana u Hercegovini. U doba Austrogurske okupacije Bosne i Hercegovine kada su podizane otkupne stanice duhana, u Ljubi- nju je takođe 1892. godine izgrađena takva stanica. Zlatno doba duhana bilo je za vrijeme SFRJ kada je proizvodnja bila organizovana i pod kontrolom države. U potpori proizvodnje duhana osim raznih mjera koje je država poduzima- la jedna od mjera je bila i osnivanje Duhanskih instituta čija je aktivnost bila usmjerena prvenstveno na zdravstvenu kontrolu proizvodnje sjemenskog materijala kao i praćenje svih ostalih parametara vezanih za proizvodnju duhana. Od nekadašnjih 37 vagona u otkupu na području opštine Ljubinje trenutna proizvodnja kreće se maksimalno do 4 vagona, i apsolutno sva proizvodnja završi na sivom tržištu kao rezani duhan, hercegovačka škija. Neorganizovanost proizvodnje duhana (nezainteresovanost države za proizvodnju duhana) dovela je do stihijske proizvodnje sa mnogim neželјenim poslјedicama za proizvodnju kvalitetnog hercegovačkog duhana. Jedna od najtežih poslјedica je nedostatak kvalitetnog selektivnog sjemenskog materijala koja je dovela do toga da poslije sadnje proizvođači uopšte ne znaju šta će imati na njivi. Stablјike duhana su ili neujednačene ili su apsolutno zakr- žlјale toliko da se uopšte sadiocima ne isplati vršiti berbu takvog duhaništa. Proizvođači međusobno razmjenjuju sjemenski materijal bez ikakve garancije njegovog kvaliteta. Po vlastitom mišlјenju, to je jedna od osnovnih karakteristika, nekvalitetne odnosno narodski rečeno “nikakve“ proizvodnje duhana. U periodu uzgoja sorte Veliki hercegovac bila su nezvanična takmičenja među sadiocima na način da bi sadioci donosili najveće stablјike u otkupne stanice, a iste bi dosezale visinu i do 3-4 m. Duhaništa su bila ujednačenog izgleda (visine i kvaliteta bilјaka) što je danas prava rijetkost vidjeti (Slika 1).

146 DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE

Slika 1.

2. ZADATAK ISTRAŽIVANјA

U stihijskoj polјoprivrednoj proizvodnji koja se trenutno provodi na području opštine Ljubinje, proizvodnja duhana i dalјe zauzima posebno mjesto u ukupnoj ekonomici individualnih polјoprivrednih gazdinstava. Zbog neorganizo- vanog otkupa kao i nedostatka nadzora od strane države Bosne i Hercego- vine nad proizvodnjom duhana, proizvođači svu svoju proizvodnju duhana plasiraju na sivo tržište u obliku poluproizvoda, rezanog duhana, poznatog na ostalim tržištima kao hercegovačka škija. Svoje mjesto na tržištu ovakav proizvod veoma lako nalazi zbog niskog standarda stanovništva kao i stresnog vremena (nesigurnost sutrašnjice) što za sobom povlačii veliki broj konzu- menata duhana. Zadatak ovog istraživanja je određivanje linije proizvodnje duhana na individualnim gazdinstvima koja se bave ovom proizvodnjom na području opštine Ljubinje. Istraživanje će pokušati dati odgovor na trenutni položaj linije proizvodnje duhana na individualnim gazdinstvima opštine Lju- binje koja se bave proizvodnjom duhana. Kroz anketu koja je provedena na 15 gazdinstava opštine Ljubinje obrađivana su gazdinstva koja su anketirana 1987. godine kako bi se stekla što vjernija slika promjena u proizvodnji duhana u opštini Ljubinje. Prikuplјen je veći broj podataka (članovi domaćinstva,

147 Borko Sorajić, Tea Zerdelić zemlјište, proizvodni objekti, ratarska proizvodnja, voćarska proizvodnja, sto- čarska proizvodnja, primanja van gazdinstva, troškovi po pojedinim linijama proizvodnje kao i ukupna vrijednost proizvodnje po pojedinim linijama itd.). U ovom radu nisu korišteni svi prikuplјeni podaci zbog toga što su individual- na gazdinstva analizirana kroz bruto i neto prihode po pojednim segmentima, rađena je rekapitulacija prihoda i rashoda , na taj način istraživanje ove oblasti zahtijeva daleko dublju analizu. Na najsažetiji način u radu će se pokušati prikazati trenutno stanje u kome se nalazi proizvodnja duhana.

3. REZULTATI ISTRAŽIVANјA

Zadatak ovog istraživanja je određivanje položaja linije duhana na individualnim gazdinstvima opštine Ljubinje koja se bave ovom proizvodnjom. Zbog uzajamnog uticaja ekonomskog razvoja i kretanja stanovništva , ovo istraži- vanje će biti uporedno predočeno sa istraživanjem iste oblasti iz 1987. godine (istraživanje radio B.Sorajić). Na osnovu toga utvrđeno je drastično smanjenje broja stanovnika kao i povećanje starosne strukture članova gazdinstava (starosna struktura je veoma visoka, 83 % preko 50 godina) kao i zatarjelost tehničkih sredstava ili njihova potpuna neupotrebljivost. Zbog ograničenosti prostora za jedan ovakav rad, u radu su korišteni samo neki podaci (neto prihod od ratarstva, neto prihodi od duhana u ukupnom prihodu gazdinstva) od ukupno prikupljenih podataka iz razloga što ovaj problem zahtijeva daleko dublju analizu iz svih aspekata.

Tablica 1. Prosječno članova po gazdinstvu (2017. god.) Pol Prosječno po Broj gazdinstava Ukupno Muški Ženski gazdinstvu 15 21 26 47 3,1

Tablica 2. Prosječno članova po gazdinstvu (1987. god.) Pol Prosječno po Broj gazdinstava Ukupno Muški Ženski gazdinstvu 15 35 41 76 5,1

148 DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE

Tablica 3. Prosječna starost članova gazdinstva (2017. godina) starost do 20 20-30 30-40 40-50 50-60 preko 60 muški 3 27 5 ženski 3 7 21 10 ukupno 3 10 48 15 % 3,9 13,5 63,0 20,0

Takođe, negativni trendovi javlјaju se i u opremlјenosti gazdinstava po- lјoprivrednom mehanizacijom koja je danas dovedena do granice upotrebe , odnosno neupotrebljivosti, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom pogledu pa se mnoge radne operacije obavljaju ručno, a iste su se nekada obavlja- le mehanizovanim načinom (okopavanje duhana na njivi, zaštita duhana vrši se malim leđnim pumpama na manuelni pogon dok su se nekada koristili ato- mizeri, leđne motorne pumpe itd.). Zbog katastrofalne ekonomske situacije u opštini Ljubinje, mladi ljudi od- laze ne samo sa sela nego i iz urbanog jezgra grada što je dovelo do totalne dea- grarizacije sela. Sva sela u opštini Ljubinje koja su od gradskog jezgra udaljen- ija više od 5 km su prazna. Jedino selo koje je aktivno i u kome se život odvija u petnaest gazdinstava (40-50 godina starosti) jeste Ubosko u čijoj djelatnosti preovlađuje stočarstvo, dok ostala sela osim pripoljskih sela koja su spojena sa gradom, jednostavno više ne postoje. Odlaskom mladih sa gazdinstava mijenja se odnos između ekstenzivnih i intenzivnih površina u korist ekstenzivnih površina, zbog nedostatka mlade radne snage i motivacije poljoprivrednih proizvođača. Sve površine ostavljaju se pod livadom dok se mali dio površina stavlja pod žitarice, a ostatak pod duhanom. S pravom se može kazati da i proizvodnja duhana spada u ekstenzivni način iskorišćavanja poljoprivrednih površina zbog mutacije sjemenskog materijala I proizvodnje veoma slabog sadnog materijala čime se pravi lačana reakcija do krajnjeg proizvoda veoma niskog kvaliteta. Kada pogledate veći dio duhaništa ponegdje možete primjetiti stabljiku duhana kako viri iz korova maksimalne visine do 50 cm, dok ostale stabljike ne dostižu veću visinu od 40 cm. U sljedećim tablicama prikazan je uporedni pregled iskorišćavanja poljoprivrednih površina izvršenih ispitivanja 1987. godine i 2017. godine s napomenom da su se anketirala ista gazdinstva u godinama provođenja ankete.

149 Borko Sorajić, Tea Zerdelić

Tablica 4. Odnos između intenzivnih i ekstenzivnih površina na ispitivanim gazdinstvima – prosječno po gazdinstvu (1987 godine) Ukupno Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi ha % ha % ha % ha % 2,32 100 1,97 84,91 0,12 5,17 0,23 9,92

U strukturi oranica i vrtova najzastupljenija su žita prosječno 41,16% iza kojih dolazi duhan sa 34,27%. Udio površina pod livadama i travnim smješama u ukupnim površinama oranica i vrtova iznosio je 12,0% (0,24 ha).

Tablica 5. Odnos između intenzivnih i ekstenzivnih površina na ispitivanim gazdinstvima – prosječno po gazdinstvu (2017. godine) Ukupno Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi ha % ha % ha % ha % 2,10 100,00 2,10 100,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Razlika u ukupnim površinama nastala je zbog prodaje određenih poljoprivrednih površina. Očigledan je gubitak voćnjaka i vinograda kao najintenziv- nije proizvodnje, zbog starosti i ekonomske nemogućnosti održavanja istih. Udio površina pod žitaricama u ukupnim površinama oranica i vrtova pao je na 23,57%, a duhana na 15,23%. Udio površina pod livadam i travnim smjesama u ukupnim površinama oranica i vrtova povećao se na 64,72%. Opravdanje za izmjene načina iskorišćavanja poljoprivrednih površina u korist zatravnjenih oranica nalazimo u promjenama linija proizvodnji zbog toga što svako gazdinstvo po pravilu ima krupnu stoku (krave), a nekoliko njih i sitnu stoku (manji broj ovaca, 10-20). U vrijeme „zlatnog doba“ (period od 1970 godine do izbijanja rata) uzgoja duhana na području opštine Ljubinje (proizvodnja se kretala oko 30 vagona), udio neto prihoda od proizvodnje duhana u ukupnom neto prihodu od ratarstva iznosio je prosječno po gazdinstvu 69,09%, dok je učešće ratarstva u ukupnom neto prihodu gazdinstva iznosilo 30,91%. Istraživanje rađeno 2017. godine (proizvodnja na području opštine Ljubinje kreće se oko 4 vagona) pokazalo je da je učešće ratarstva u ukupnom neto prihodu gazdinstva 27,25% , a učešće neto prihoda od duhana u ukupnom neto prihodu od ratarstva 87,34%. Pojašnjenje navedenih podataka nalazi se u povećanom neto prihodu od stočarstva u ukupnom neto prihodu gazdinstva i smanjenom udjelu ratarstva, odnosno povećanom udjelu neto prihoda od duhana u ukupnim neto prihodima od ratarstva. Jedini prihod na gazdinstvu u “živom novcu” (gotovini)

150 DUHAN U ISTOČNOJ HERCEGOVINI – PRIMJER OPŠTINE LJUBINJE poljoprivredni proizvođači ostvaruju kroz proizvodnju duhana i u stočarstvu koje im ujedno služi kao rezerva kapitala u slučaju hitnih potreba (zdravstveni problemi, školovanje djece).

ZAKLJUČAK

Samo postojanje proizvodnje duhana na ispitivanom području, koja počinje u 17 vijeku, govori o kolikom se ekonomskom interesu poljoprivrednih proizvo- đača radi za tu proizvodnju. Proizvodnjom duhana prema procjeni predstav- nika Sektora za poljoprivredu opštine Ljubinje bavi se oko 50% stanovništva. Prema rezultatima ankete u ukupnim neto prihodima od ratarstva duhan učestvuje sa 87,34%, i da je to najveći , odnosno jedini tržišni proizvod koji ima prolaz na tržištu. Zbog nemogućnosti bilo kakvog zaposlenja, već stvorene navike, specifični proizvodni objekti za proizvodnju duhana, nemogućnost kontakta sa bilo kakvim izvorom gotovinskog novca su faktori koji opredjelju- ju gazdinstva da se bave proizvodnjom duhana. Bez obzira na starost i polnu strukturu stanovništva proizvodnja duhana daje mogućnost da svi članovi daju svoj doprinos stvaranju dohodka gazdinstva. Prosječno u svim gazdinstvima duhan u ukupnom dohodku poljoprivrednih gazdinstava učestvuje sa 53,72% (u istraživanjima 1987 godine iznosio je 43,90%). Potrebno je napomenuti da bez izuzetka sva gazdinstva imaju avane (mašine za rezanje duhana) čime smanjuju troškove tuđih usluga. Sve naprijed navedeno sa sigurnošću potvrđuje drugi naziv duhana : “sirotinjska majka”. I pored trenutno haotičnog stanja u proizvodnji duhana na području Bosne i Hercegovine, kretanja na tržištu duhanskih prerađevina u svijetu (kampanja protiv pušenja), nadati se, da uz jaku podršku i kontrolu od strane države, proizvodnja duhana na ovim prostorima ima perspektivu razvoja kao veoma kvalitetan proizvod.

LITERATURA

Jelčić, S.:Ekonomika proizvodnje duhana na području Hercegovine, Mostar, 1983. Odi, M.,Jelčić, S.: Duhan u BiH od 1880 do 1979 godine, Duhanski institut, Mostar,1980. Preissecker K.:Der Tabakbau und die Ausbildung des Tabaks, Wien,1914. Sorajić B.:Proizvodnja duhana kao činilac ekonomije individualnih gazdinstava Hercegovine, Magistarski rad, Sarajevo 1991.

151 Tobacco in eastern Herzegovina – example - Municipality of Ljubinje

Sorajić, B., Zerdelić T.4

Summary

Production of tobacco in eastern Herzegovina according to written data begins in the first half of the seventeenth century. Tobacco entered this area through the Republic of Dubrovnik, which three years after the Ve- netian Republic introduced a monopoly of tobacco in 1663. Until the establishment of a special monopoly for the territory of BiH during the Austro-Hungarian period, tobacco in the eastern Herzegovina had no economic significance for the producers, and by introducing of BH law in 1878, production increased quantitatively and qualitatively. The period of the Kingdom of Yugoslavia represents certain stagnation, while the period of the SFRY meant an increase in production both in quantitative and qualitative terms. The period of independence of Bosnia and Herzegovina represents a period of lack of interest the country for the production and its abandonment to chance and gray market, as can be seen through the abolition of all purchase tobacco stations in Herzegovina. The centuries-old existence of this culture in this region proves the economic justification of its cultivation. In support of this statement there are natural conditions for the production of specific cultures of special quality and purpose inclu- ding tobacco, as well as the created habits and skills for this production.

Key words: tobacco production, monopoly, gray market, nature of tobacco production.

4 Borko Sorajić, Power Utility of Republic of Srpska, Trebinje, Bosnia and Herzegovina, bso- [email protected] Tea Zerdelić, Mirakol International CO d.o.o, [email protected]

152 Temeljne značajke duhanske industrije u EU - s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku

Čagalj, M1, Ivanković, M.2

SAŽETAK

U Republici Hrvatskoj duhan se u posljednjih pet godina uzgajao na po- vršinama od preko 5.500 ha, uzgaja ga preko 1.200 gospodarstava koja u prosjeku zasade oko 100.000.000 presadnica duhana iz domaćeg sortimenta. Ukupna godišnja proizvodnja duhana u Republici Hrvatskoj u prosjeku je oko 10.500 t s prinosom od oko 1,9 t/ha. U Europskoj Uniji duhan se uzgaja na preko 91.000 ha, s godišnjom proizvodnjom od oko 215.000 t. U Republici Hrvatskoj djeluje samo jedna tvornica duhana, koja otkupljuje gotovo 60% uzgojenog duhana u Republici Hrvatskoj, dok se preostali dio uzgojenog duhana u najvećoj mjeri izvozi na trži- šta Europske Unije, te manjim dijelom na tržišta Južne Amerike, Afrike, te Australije. Lidersku poziciju na tržištu Republici Hrvatskoj s gotovo 80% tržišnog udjela drži jedina domaća tvornica duhana. Republika Hr- vatska sudjeluje u ukupnoj proizvodnji duhana u Europskoj Uniji s oko 5%. Obzirom na povezanost primarne proizvodnje duhana u RH s cigaretnom industrijom, Republika Hrvatska je jedina država u kontinental- nom dijelu Europske Unije koja je zadržala jednaku razinu proizvodnje duhana. Obzirom na konzumaciju duhanskih proizvoda, procjenjuje se da u Europskoj Uniji puši oko 15.1 % žena i 21.9 % muškaraca, dok u Re- publici Hrvatskoj gotovo svaka četvrta osoba je pušač, odnosno oko 25% populacije su pušaći. Procjenjuje se da godišnje oko 700.000 žitelja EU umire od posljedica pušenja. Vrijednost uvoza i izvoza Europske Unije povećala se u posljednjih pet godina za sve skupine proizvoda, a najveću stopu rasta izvoza zabilježio je sektor hrane, pića i duhana s povećanjem od 49,5%, također i s povećanjem uvoza iz tog sektora za 33,8%. Duhan- ska industrija u Republici Hrvatskoj značajna je gospodarska grana koja godišnje generira oko 4% državnog proračuna. Prema aktualnim zakonima, u Republici Hrvatskoj zabranjeno je pušenje na javnim mjestima.

1 Dr.sc. Marin Čagalj, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21 000 Split, [email protected] 2 Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Federalni agromediteranski zavod Mostar

153 Marin Čagalj, Marko Ivanković

Duhanski proizvodi (cigarete, cigarilosi, duhan za lulu, duhan za pu- šenje, šmrkanje, žvakanje i drugi duhanski proizvodi) oporezuju se od 1994. godine kada se uvode trošarine na duhanske proizvode u hrvatski porezni sustav, a porezni obveznici su svi proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda.

Ključne riječi: duhanska industrija, potrošnja duhana, duhanski proizvodi, Republika Hrvatska, porezni sustav

Uvod

Duhanska industrija jedna je od brzorastućih i najprofitabilnijih industrija u svijetu. Unatoč brojnim znanstvenim radovima koji upozoravaju na štetnost dugotrajnog korištenja duhanskih proizvoda (cigarete, cigare, cigarilosi, duhan za pušenje) na zdravlje i život ljudi (Doll i Bradford, 1999), te okoliša, brojnim sustavima oporezivanja i trošarina na promet duhanskim proizvodima, tržište duhanskim proizvodima je u neprestanom razvoju i rastu. Razlog za ekspanzi- ju tržišta duhanskih proizvoda, leži i u činjenici da u današnje vrijeme suvremene znanosti i tehnoloških inovacija, marketinških strategija i kampanja, duhanska industrija se brzo prilagođava trendovima pušača, stvarajući proizvode koji zadovoljavaju potrebe i želje potrošača (lijep dizajn ambalaža za pakiranje, različiti okusi, i sl.). Inozemno i domaće tržište duhana i njegovih prerađevina, u najvećoj mjeri cigareta, iznimno je kompleksno obzirom na mnogobrojne zakonske regulative kojima podliježe, imajući u vidu da pitanja u svezi same proizvodnje, obrade i prodaje duhana, te proizvodnje, distribucije, reklami- ranja i prodaje gotovih duhanskih proizvoda otvaraju brojne i iznimno bitne etičke, socijalne, ekonomske i pravne dvojbe i kontroverze (Bevanda, 2015). Temeljna zakonska regulativa u EU (TPD 2014/40) od 20. svibnja 2016. godine, u svezi s proizvodnjom duhana, pokriva širok spektar regulatornih pitanja i prema procjenama stručnjaka imati će značajan utjecaj na industriju i cijeli opskrbni lanac. U Republici Hrvatskoj (RH), Zakonom o duhanu (NN 69/99 i 14/14) regulirani su odnosi u proizvodnji, otkupu, obradi, prometu duhana i proizvodnji duhanskih proizvoda. Globalna duhanska industrija je izrazito vlasnički i tržišno koncentrirana (Stevanović, 2012) gdje su najveći svjetski proizvođači cigareta multinacio- nalne kompanije s 82,9 % tržišnog udjela, od čega China National Tobbaco Corporation (44 %), Phillip Morris International (14,6 %), British American Tobbaco (10,7 %), Japan Tobbaco International (8,9 %) i Imperial Tobacco (4,7

154 TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU

%) tržišnog udjela (Statista, 2016). Iz navedenog je vidljivo da navedenih pet proizvođača određuju trendove na globalnom tržištu duhana. U RH industrija cigareta je klasični primjer oligopola uzimajući u obzir mali broj proizvođača koji posluju u ovoj industriju. Proizvođači su međuovisni jedni o drugima, te imaju direktan međusobni utjecaj jedni na druge. Za nove proizvođače koji bi se uključili na tržište postoji jaka zapreka iz razloga toga što proizvođači već imaju razvijene brendove i svoje lojalne kupce. Uz povoljan geografski položaj RH, te zbog razvijene domaće proizvodnje duhana (Agroduhan Slatina i Hr- vatski duhani) , RH je zanimljiva globalnim duhanskim kompanijama (Bajo i Jurinec, 2016) . Duhanski proizvodi visoko su oporezivani, 300 do 400% u odnosu na pro- izvođačke cijene, odnosno 60 do 80% od maloprodajne cijene, osiguravajući visoke proračunske prihode državama (Enciklopedija.hr, 2016). Između 2000. i 2014. prodaja cigareta na globalnom tržištu porasla je za 8 %. Pretpostavka za naredno petogodišnje razdoblje za duhansku industriju he da će još rasti, pod pretpostavkom rasta količina prodaje za 0,9%, a vrijednost za 29% (GCI, 2015). Glavni cilj rada je analizirati glavna obilježja i karakteristike duhanske industrije u RH i EU.

Materijal i metode

U svrhu provedbe glavnog cilja u radu su analizirani sektor proizvodnje duhana u EU i RH, pružen je pregled trošarina i njihova utjecaja na cijene i promet duhanskih proizvoda, analizirani su glavni sudionici i struktura tržišta duhanskim proizvodima u EU i RH, te je analiziran postotak pušaća prema spolu u ukupnoj populaciji EU i RH. Metode koje su se koristile u izradi ovog rada odnose se na prikupljanje službenih statističkih podataka, proučavanje znanstvene i stručne literature u vezi zakonskih regulativa o proizvodnji, trgovini i prometu duhanskih proizvoda i njegovih prerađevina. U radu su se koristile metode analize, sinteze, deskripcije, komparacije, indukcije i dedukcije. Za statističku obradu podataka korišten je program MS Excel (2010).

155 Marin Čagalj, Marko Ivanković

Rezultati i rasprava

U EU i RH posljednjih pet godina, površine pod duhanom, te ukupna proizvodnja variraju (Tablica 1). Najveće površine pod duhanom u EU su bile u 2013 godini (101.913 ha), dok je najveća zabilježena proizvodnja bila 2011 godine (214.472 t), dok su u RH u 2012 godini bile najveće površine pod duhanom (5.958 ha), a najveća proizvodnja 2011 godine (10.643 t). Prinosi variraju od 1 do 3 t/ha.

Tablica 1. Površine pod duhanom i ukupna proizvodnja u EU i RH od 2011-2015 godine Godine 2011 2012 2013 2014 2015 EU Požnjevena površina (ha) 96.751 93.182 101.913 90.886 94.500 Ukupna proizvodnja (tis. t) 214.472 197.111 200.512 213.365 205.000 RH Požnjevena površina (ha) 5.095 5.958 5.172 5.196 4.752 Ukupna proizvodnja (tis. t) 10.643 11.787 9.834 9.164 10.132 Izvor: kalkulacije autora prema DZS (2016) i EUROSTAT (2016)

U EU najzastupljenije sorte uzgajanog duhana su “Virginia”- sušena toplim zrakom, “Berley”- sušen u hladu i “istočnjački” ili duhani sušeni na suncu. Naj- zastupljenija sorta je “Virginia” s oko 50% zastupljenosti, zatim “istočnjački” ili duhani sušeni na suncu s otprilike 35 %, “Burley” s otprilike 15 % (EUROSAT, 2016). Na svjetskom nivou, EU proizvodi godišnje manje od 3 % sirovog duhana, uvozi otprilike 400.000 t/god. Najviše duhana u EU se uvozi iz Afrike i Amerike. Izvoz duhana u EU je otprilike 100.000 t/god (EUROSTAT, 2016). U 2016 godini vrijednost ukupnog svjetskog izvoza cigareta iznosila je 18.2 milijarde € , što je smanjenje od 8,6 % od 2012 godine. U 2016 godini EU je izvezla ukupno 59,3 % ukupnog svjetskog izvoza cigareta, u vrijednosti od 10,8 milijardi € (WTEx, 2017). RH je u 2015 godini izvezla neprerađenog duhana u vrijednosti 12 milijuna €, što je manje za 30% u odnosu na 2014 godinu, dok je uvoz neprerađenog duhana u 2015 godini iznosio 5,2 milijuna €, što je smanjenje od 1% u odnosu na 2014 godinu. Što se tiče izvoza duhanskih proizvoda, RH u posljednjih pet godina bilježi trend pada izvoza. Najviše je izvezeno duhanskih proizvoda iz RH u 2012 godini (58,8 milijuna €), dok je najmanji izvoz

156 TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU zabilježen 2015 godine (37,1 milijuna €) (Grafikon 1). S druge strane, RH bilježi konstantan trend povećanja uvoza duhanskih proizvoda, gdje je najviši uvoz bio 2015 godine (63,3 milijuna €) (Grafikon 1). Temeljem iznesenih podataka, vidljivo je da RH u promatranom petogodišnjem razdoblju od 2012-2016 bilježi negativnu vanjskotrgovinsku bilancu duhanskih proizvoda u periodu od 2013-2016 godine, dok je pozitivna vanjskotrgovinska bilanca zabilježena u 2012 i 2013 godini, kada je izvoz nadmašio uvoz (Grafikon 1). Negativna vanjskotrgovinska bilanca duhanskim proizvodima posljednje tri godine za razlog ima smanjenje proizvodnje duhana, odnosno površina pod duhanom (Tablica 1) i smanjenih prinosa.

Grafikon 1. Izvoz i uvoz duhanskih proizvod u RH od 2012-2016 godine (u milijunima €)

Izvor: DZS (2017): Robna razmjena RH s inozemstvom

Vrijednost prodanih duhanskih proizvoda u RH u razdoblju od 2008 godine, kada je iznosila 266,7 milijuna €, je u konstantnom padu, te je najmanja vrijednost zabilježena 2014 godine u iznosu od 115,5 milijuna €. Razlog ovakvom konstantom padu vrijednosti prodanih duhanskih proizvoda u RH je pristupanje RH kao punopravne članice u EU u 2013-oj godini, te usklađivanju trošarina RH s trošarinama EU na koje su iznimno više, te povećanjem proi- zvođačkih cijena duhana.

157 Marin Čagalj, Marko Ivanković

Godišnje u EU naplati približno 100 milijardi € poreza na duhanske proizvode, dok nezakonita trgovina trenutno čini otprilike 10 % od ukupne trgovine duhanom, što u znatnoj mjeri donosi gubitke u proračunima država EU (Bevanda, 2015). Odredbom Zakon o duhanu (NN 69/99 i 14/14) u RH propisani su odnosi u proizvodnji, otkupu, obradi, prometu duhana i proizvodnji duhanskih proizvoda, te se propisuje da se duhan može proizvoditi samo temeljem pisanog ugovora o proizvodnji duhana s pravnim subjektom registriranim za obavlja- nje djelatnosti obrade duhana koja je upisana u Upisnik obrađivača duhana pri Ministarstvu poljoprivrede RH. U RH do prodaje TDR-a, trošarine na cigarete bile su tzv. specifične komponente trošarina koje su se utvrđivale u apsolutnom (fiksnom) iznosu i to po komadu duhanskog proizvoda u iznosu od minimalno 90,00 € na 1 000 komada ili prerađevine koje su im odgovarale jer generiraju manje porezno optere- ćenje i poticale su domaću proizvodnju. Prodajom TDR-a i ulaskom jedne od najvećih multinacionalnih kompanija BAT na tržište RH, te uvoza velikih ko- ličina duhanskih proizvoda i prerađevina, prednost su dobile proporcionalne (ad valorem) komponente trošarina generirajući veći profit u proračunu jer se računaju prema postotku maloprodajne cijene cigareta i to prema EU 2001/37/ EZ direktivi i iznose minimalno 60% prosječne maloprodajne cijene cigareta (Bajo i Jurinec, 2016).

Tablica 2. Obračun trošarina duhanskih proizvoda iz 1994 godine

Izvor: NN 51/94

158 TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU

U strukturi posebnih poreza i trošarina, po veličini pri samome su vrhu Dr- žavnog proračuna RH prihodi od trošarina na duhanske proizvode (Bevanda, 2015). U porezni sustav RH trošarine na duhanske proizvode uvedene su 1994 godine, a oporezuju se cigarete i ostali proizvodi nastali preradom duhana, a obveznici oporezivanja su svi proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda (Kuliš, 2005). Od 2002 godine nadležnost oporezivanja preuzima Carinska uprava RH dok je od 1994 nadležnost oporezivanja duhanskih proizvoda bila u nadležno- sti Porezne uprave. U periodu od 1994 godine (Tablica 2) i uvođenja posebnih poreza i trošarina za duhanske proizvode do danas (Tablica 3), bilo je promjena u osnovici, visini i načinu oporezivanja, ponajviše u oporezivanju sitno rezanog duhana i drugih duhana za pušenje koji prethodno nisu bili oporezivi. Tablica 2 prikazuje trošarine na cigarete koje su oporezivale po pakovanji- ma koji sadržavaju 20 cigareta u pakiranju, uvozni duhan, domaći duhan koji se oporezivao po kilogramu, cigare po komadu i cigarilose po paketima od 20 kom. U Tablici 3 prikazano je oporezivanje duhanskih proizvoda iz 2013 godine. U odnosu na 1994 godinu (Tablica 2) , vidljiva je promjena u predmetu oporezivanja i visini trošarine. Razlike u visini trošarine su posljedica oporezivanja cigareta, cigarilosa i cigara, koje su se oporezivale na količinu od 1000 komada, te zbog proporcionalnih trošarina na maloprodajne cijene cigareta. Razlika je i u predmetima oporezivanja, jer su ukinute skupine A, B i C cigareta, te je jedan predmet oporezivanja, ukinute su trošarine za uvozni i domaći duhan, te je zamijenjena trošarinom na sitno rezani i ostali duhan za pušenje koji se oporezuje po težini (1 kg).

Tablica 3. Obračun trošarina duhanskih proizvoda u 2013 godini

Izvor: NN 22/13

159 Marin Čagalj, Marko Ivanković

Uzimajući u obzir veliki udjel sredstava ostvarenih prodajom duhanskih proizvoda u Državnom proračunu Republike Hrvatske, jasno je da duhanska industrija ima iznimno važnu ulogu u gospodarskom, ali i političkom sustavu RH. Prema Bajo i Jurinec (2016), danas se na području RH proizvode nearo- matični tipovi duhana – “Virginija” (sušena toplim zrakom), “Berley” (sušen u hladu) i hercegovački duhan (sušen na suncu). Proizvodnja duhana u RH u današnje vrijeme vezana je isključivo uz dva proizvođača duhana, Hrvatski duhani d.o.o. s tržišnim udjelom od 80%, te Agroduhan d.o.o. iz Slatine, s tržiš- nim udjelom od 20 %. Prema procjenama, uzgojem i preradom duhana u RH se bavi oko 1.300 poljoprivrednih gospodarstava. Broj zaposlenih u duhanskoj industriji RH je u stalnom porastu, u 2013 godini zabilježen je rast od 1,3 % u odnosu na 2012 godinu, dok je u 2016 godini u prerađivačkoj industriji proizvodnje duhana, broj zaposlenih porastao za 17,7 % (DZS, 2017), s prosječnim isplaćenim neto plaćama od 6.832 kn koja je za 24 % bila veća od prosječne neto plače u 2013 godini (DZS, 2014). U promatranom i analiziranom periodu od posljednjih pet godina (2012- 2016) tržište duhanskih proizvoda RH privlačno je najvećim multinacionalnim duhanskim kompanijama, pogotovu nakon 2015 godine kada je British Ameri- can Tobacco (BAT) kupio domaću Tvornicu duhana Rovinj (TDR). Od 2013- 2015 godine, Adris Grupa (u sklopu koje je i TDR), držali su od 58-60% tržišta, dok je 2015 prodajom BAT-u tržišni udio TDR pao na 54,7 %. Drugi najveći tržišni udio na domaćem tržištu duhanskih proizvoda drži Philip Morris In- ternational s 26,7 %, a slijedi ga Japan Tobacco International s 7 %, Imperial Tobacco Group s 6,9 %, te British American Tobacco s 6 % (Grafikon 2).

160 TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU

Grafikon 2. Struktura tržišta duhanskih proizvoda u RH u 06/2014 i 06/2015 godine

Izvor: Bajo i Jurinec (2015)

Prema službenim podacima EUROSTA-a (2016), u EU prosjek pušača u ukupnoj populaciji je 18,4 %, od čega 21,9 % muškaraca, te 15,1 % žena. RH je iznad prosjeka EU po udjelu pušača u ukupnoj populaciji s 24,5 % (gotovo svaka četvrta odrasla osoba je pušač), od čega 28,8 % su muškarci, te 20,5 % žene. Prema starosnoj strukturi, u RH najzastupljeniji su pušači u dobi od 35-44 godina (36,2 %), zatim u dobi od 45-54 godine (35,4 %), te u dobi od 25-34 godine (34,2 %), što je ujedno iznad prosjeka EU.

Zaključci

Kako u svijetu, tako i u RH duhanska industrija jedna je od najprofitabilnijih industrija te važna grana gospodarstva koja sudjeluju u strukturi proračunskih prihoda. Tržište duhanskih proizvoda na razini EU i RH je u velikoj mjeri oli- gopolno, s malim brojem proizvođača, te ga karakteriziraju česte izmjene zakona i cijena. Tijekom posljednjih dvadesetak godina od osamostaljenja, u RH su se često mijenjali zakoni što je rezultiralo brojnim poreznim promjenama, pogotovo u sustavu trošarina. Najviše se promjena u sustavu visine i strukture trošarina odnosilo na povećanje cijena duhanskih proizvoda. Povećanju cijena

161 Marin Čagalj, Marko Ivanković pridonijelo je povećanje proporcionalne (ad valorem) komponente trošarina koje su utvrđene prema postotku maloprodajne cijene od minimalno 60% pro- sječne maloprodajne cijene. U EU i RH u analiziranom razdoblju od 2012- 2016 godine površine pod duhanom i prinosi su varirali s tendencijom rasta u idućih pet godina. RH bilježi negativnu vanjskotrgovinsku bilancu duhanskim proizvodima, a razloga tome je više. Jedan od razloga je i povećanje uvoza od 2015 godine kada je BAT kupio domaći TDR; zatim povećanje cijena cigareta prelaskom na proporcionalne komponente trošarina, što je za rezultat imalo povećanje sivog tržišta duhanskih proizvoda. RH je iznad EU prosjeka po postotku pušača u ukupnoj populaciji, također i prema spolu pušača i starosnoj strukturi istih. Iako je duhanska industrija profitabilna i važna grana gospodarstva u RH, svakako ne treba zanemariti znanstveno dokazane štetne učinke korištenja duhanskih proizvoda, kao što je pušenje i dima koji udišu nepušači, koje za posljedicu ima povećanje raznih kardiovaskularnih i drugih bolesti, što s ekonomske strane gledano dovodi do većih troškova u sektoru zdravstva, iako taj segment nije bio tema ovog istraživanja.

Literatura

Bajo, A. i Jurinec, M. (2016). “Hrvatsko tržište duhana i trošarine na duhanske proizvode”. Aktualni problemi i izazovi razvoja financijskog sustava, Dio: Hrvatsko tržište duhana i trošarine na duhanske proizvode, Izdavač: Ekonomski fakultet Zagreb, Urednici: Alen Stojanović; Hrvoje Šimović, pp.121-141 Bevanda, M. (2015). „Nadzor nad duhanom i odgovornost proizvođača za šte- tu od duhanskih proizvoda“. Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 36, br. 1, 125- 156 (2015) Direktiva vijeća 2014/40 EU od 03.04.2014. o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u vezi s proizvodnjom, prezenta- cijom i prodajom duhana i srodnim proizvodima Doll, R. i Bradford, H.(1999). “Tobacco: A medical history”, Journal of Urban Health, vol. 76., No. 3., str. 289. – 313 Državni zavod za statistiku (DZS) (2014). “Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2013. godini”.

162 TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU

Državni zavod za statistiku (DZS) (2016). “Poljoprivredna proizvodnja u 2015. godini-statistička izvješća”. Zagreb. ISSN 1332 – 0297 Državni zavod za statistiku (DZS) (2017). “Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom”. https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ publication/2017/04-02-01_01_2017.htm Enciklopedija.hr- http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16513 EUROSTAT (2016). Source: Eurostat (online data code: hlth_ehis_sk3e) http://ec.europa.eu/eurostat/data/database GCI- Global Cigarette Industry (2015). http://global.tobaccofreekids.org/files/ pdfs/en/Global_Cigarette_Industry_pdf.pdf Kuliš, D. (2005).” Plaćamo li Europske trošarine”, IJF, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb Statista (2016). “Udio na tržištu po tvrtkama u duhasnkoj industriji”. http://www. statista.com/statistics/279873/global-cigarette-market-share-by-group Stevanović, N.(2012). “ Analiza tržišta duvana i duvanskih proizvoda sa posebnim osvrtom na međunarodnu regulativu duvanske industrije” (magistarski rad), Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 33. Zakon o duhanu. Narodne novine 69/99, 14/14. Zakon o trošarinama. Narodne bovine 22/13. WTEx (2017). http://www.worldstopexports.com/ tobacco-cigarettes-exports-country/

163 Marin Čagalj, Marko Ivanković

The basic features of the tobacco industry in the EU - with a special focus on the Republic of Croatia

Čagalj, M., Ivanković, M.

Abstract

In the Republic of Croatia, tobacco has been cultivated over 5,500 hectares in the past five years and is cultivated on more than 1,200 farms, within average harvest about 100,000,000 domestic seedlings. The total annual tobacco production in the Republic of Croatia is around 10,500 tons on average, with a yield of about 1.9 t / ha. In the European Union, tobacco is cultivated on over 91,000 ha, with an annual production of about 215,000 tonnes. Only one tobacco factory operates in the Republic of Croatia, with the redemption of almost 60% of the tobacco produced in the Republic of Croatia, while the rest of the tobacco is mostly exported to the European Union markets, and less on the markets of South America, Africa, and Australia. The leading market position in the Republic of Croatia with almost 80% of the market share is the only domestic tobacco factory. The Republic of Croatia participates in total tobacco production in the European Union with about 5%. Given the association of primary tobacco production in the Republic of Croatia with cigarette industry, the Republic of Croatia is the only country in the continental part of the European Union that has maintained the same level of tobacco production. Given the consumption of tobacco products, it is estimated that around 15.1% of women and 21.9% of men are smokers in the European Union, while in the Republic of Croatia nearly every fourth person is a smoker, around 25% of the population is smoking. It is estimated that around 700,000 EU citizens annually die of the con- sequences of smoking. The value of imports and exports of the European Union has increased in the last five years for all product groups, with the largest growth rate of exports recorded the food, beverages and tobacco sector with an increase of 49.5%, as well as the increase of imports from this sector by 33.8 %. The tobacco industry in the Republic of Croatia is a significant branch of industry that annually generates around 4% of the state budget. According to current laws, smoking in the public places in the Republic of Croatia is prohibited. Tobacco products (cigarettes, ciga- rillos, tobacco cigarettes, and tobacco for smoking, whipping, chewing

164 TEMELJNE ZNAČAJKE DUHANSKE INDUSTRIJE U EU - S POSEBNIM OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU

and other tobacco products) have been taxed since 1994 when excise duties on tobacco products are introduced into the Croatian tax system and taxpayers are all manufacturers and importers of tobacco products.

Key words: tobacco industry, tobacco consumption, tobacco products, tax system, Republic of Croatia

165 Frano Ljubić

OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

Ljubić, F.1

Sažetak

U neka, ne tako davna, vremena duhan2 je proizvođačima u Hercegovini predstavljao jednu od rijetkih, ako ne i jedinu, mogućnosti ostvarenja minimalnih prihoda s kojim se moglo preživjeti, “podizati’’ djecu i ško- lovati ih. Uzgajao se i proizvodio kopanjem i oranjem, nije bilo strojeva za obradu zemlje, plastenika za sušenje ni sušara, umjetnog gnojiva ni zaštitnih sredstava. Podrazumijevalo je to velik broj raznovrsnih aktivnosti, od priprema rasada (“rasoda’’ ili “uspore’’) u koji će se sijati sjeme i uzgajati stabljike (“strukovi’’) duhana do veličine (“zrelosti’’) za čupanje i “sadnju’’, pripreme sjemena za sijanje u kojoj se sjeme “leglo’’, držalo ispod pazuha (čak i djeci) da “proklija’’ kako bi se moglo sijati u rasad, “sadnje’’ i uzgoja do zrelosti za “branje’’, trganje listova, nizanje na konac (“kanapu’’), dizanje na drvene kolce (“motke – lige’’) i stavljanje na nosa- če (“serđene’’) na kojima se sušio, unosio pred kišu i iznosio kad nije pa- dala, skidao s konca (“snizivao’’) i “demetio’’, a “demeti’’ slagali u “denjak’’ i nosili, tovarili ili prevozili u poduzeće za otkup, duhansku stanicu ili “do- ganu’’, na “vagu’’. Uz to duhan se zalijevao, iz zemlje oko njega uklanjali se crvi “kučke’’, okopavao, ogrtao, “škopio’’, odabrani cvjetovi čuvali se za sjeme, a stabljike s korijenom, “duvanina’’ čupala se i nakon sušenja palila što je ujedno predstavljalo i početak pripreme zemlje za sljedeću sadnju. Nakon toga zemlja se gnojila, kopala ili orala, a zatim prebirala, usitnja- vala, “redala’’ - “grabljala’’ i vodom posipala po mjestima na kojima će se saditi, “podlivala’’, a nakon sadnje “strukovi’’ duhana zalijevali se nekoliko dana svako jutro i pred večer. Na “vagi’’ duhan se vagao, određivala mu se kvaliteta, “klasa’’ i obračunavao iznos novca za isplatu. Svake godine joj se radovalo, od nje se puno očekivalo, a donosila je razočarenje, tugu i

1 Frano Ljubić, akademik, prof. emeritus, HAZU BiH, Mostar [email protected] 2 U mojim Uzarićima (mom Širokom Brijegu) govorilo se ikavicom i gubilo se slovo “o’’ kojim je završavala riječ ako je ispred njega stajalo slovo “a’’ (govorilo se “iša’’ umjesto “išao’’), u govornom jeziku slovo “h’’ se ispuštalo, kao u riječima “Hrvatska’’ ili “hvala’’ (govorilo se “Rvacka’’ i “vala’’) ili se pretvaralo u slovo “v’’ kao u riječi kruh (govorilo se “kruv’’), a imena Frano, Ferdo i Filip izgovarana su Vrane, Verdo i Pilip.

166 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

žalost i istodobno poticaj za još veće angažiranje za sljedeći uzgoj i nadu da će na sljedećoj biti bolje.

Ključne riječi: duhan, rasad, struk, branje, nizanje, “vinac’’, “demet’’, “denjak’’, “vaga’’

1. UVOD

Teško je razumjeti zašto se ljudi kao razumna bića ponašaju nerazumno. Zašto proizvode i koriste proizvode kojima uništavaju svoje zdravlje i okoliš, uvjete za život. Problem je što neki to čine namjerno, radi brze i lake zarade, a još veći što to čine i oni koji to ne bi željeli, kojima to nije nakana, već kad žele i nastoje pomoći sebi i drugima, kad se žele prehraniti, osigurati radna mjesta, odgo- varajuće plaće i život dostojan čovjeku. Rješavanje tih problema nije moguće pojedinačno i parcijalno bez angažiranja svih zemalja i cijele međunarodne zajednice. Jedino tako mogli bi se učinkovito onemogućiti oni koji uništava- ju životnu sredinu i okoliš namjerno i iznaći mogućnosti “održivog razvitka’’, života s prirodom i u prirodi, da se ne uništavaju život i životna sredina.3 U protivnom, nastavi li se dosadašnjom praksom, onečistit će se okoliš i uništiti životna sredina do razine u kojoj više neće biti moguće živjeti,4 neće biti moguće izbjeći pesimističan scenarij budućnosti jer ne postoje neograničene mogućnosti onečišćenja okoliša, neće biti moguće ostvariti ni (nemoguć) ide- alno optimističan scenarij jer ima za posljedicu ograničenje broja ljudi, ogra- ničavanje mogućnosti zadovoljenja većih potreba i više razine kvalitete života, a mogućnosti života na Zemlji mogle bi prestati prije nego se kreira i provede poželjan, optimističan i razvojni (treći) scenarij prema kojem bi se povećava- le, proširivale, granice izdržljivosti okoliša i ne bi dovodio u pitanje opstanak života, povećavala razina moralnih i etičkih načela i mogle zadovoljavati veće potrebe većem broju ljudi. Za pesimiste koji ni u takvoj varijanti ne misle da će biti moguć život na Zemlji u bližoj i daljoj budućnosti preostaje nadati se

3 Bez toga se ne može govoriti o dobrim izgledima za budućnost. Zemlja (planet) nije samo onih koji trenutno žive na njoj već i naraštaja koji će doći iza njih, a ljudi bi se trebali po- našati prema drevnoj indijanskoj izreci “zemlju nismo naslijedili od svojih predaka već je posudili od vlastite djece.’’ 4 Takav pesimističan scenarij vjerojatan je i lako moguć ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere kojima će se sanirati do sada učinjena šteta, spriječiti daljnje onečišćenje okoliša i uništavanje uvjeta za život. . Opširnije u radu F. Ljubić: “Sustav 4 E’’, Zbornik radova s me- đunarodnog znanstvenog skupa ‘An Enterprises Odisey’’, Ekonomski fakultet Zagreb 2002.

167 Frano Ljubić nekom novom (četvrtom) scenariju, naseljavanju nekog drugog planeta na kojem bi ljudski rod mogao nastaviti živjeti,5 na koji bi se mogao preseliti jedan broj ljudi6, a na to upozorava i vodeći svjetski astrofizičar Stephen Hawking7 prema čijem mišljenju “ljudi, ako žele preživjeti, moraju napustiti Zemlju kroz 100 godina, vrijeme života na Zemlji istječe, a ljudi trebaju napustiti planet ako žele preživjeti katastrofe klimatskih promjena, udara asteroida, epidemija i prenapučenosti’’. Uz to, ljudi uživaju i rabe proizvode koji im izravno naruša- vaju zdravlje i ugrožavaju život, a jedan od takvih primjera je i duhan i duhanska industrija. Znanstvene spoznaje o njegovoj štetnosti su takve i tolike8 da će, u vrijeme kad razum nadjača “ne razum’’, biti zabranjeno održavanje svih znanstvenih i stručnih skupova o duhanu, osim o njegovoj štetnosti, a takva, znanstveno utemeljena, negativna stajališta o duhanu mogu promijeniti samo opet znanstveno utemeljena stajališta o njegovim pozitivnim učincima ako ga je moguće proizvoditi i konzumirati na način i u količinama koji neće negativno utjecati na zdravlje ljudi i ugrožavati životnu sredinu i okoliš.9 Ozbiljan problem je što na stajališta o duhanu utječu i različiti lobiji i preko medija lansiraju ono što im odgovara, još veći ako su i znanost i znanstvena istraživanja pod njihovim utjecajem, a nije isključeno da nisu, jer o duhanu postoje i drugačija mišljenja.10

5 Opširnije u radu “Zaštita okoliša u funkciji održivog razvitka’’, Zbornik radova s međuna- rodnog znanstvenog simpozija “Blidinje 2015. str- 369.-387. 6 Teško je i zamisliti da bi to bilo moguće za sve ljude na zemlji 7 https://lider.media/aktualno/hawking-imamo-100-godina-za-bijeg-sa-zemlje/ 8 Lj. Šaran: “Šokantna istina o duhanu: Kako je duhan od ljekovite biljke postao glavni krivac za većinu modernih bolesti’’: U modernim cigaretama nalazi se točno 600 kemijskih aditiva koji su uglavnom kancerogeni toksini i stvaraju ovisnost. Ti aditivi u cigarete dolaze preko prehrane i gnojenja zemljišta na kojemu se sadi duhan, preko zaštitnog špricanja in- sekticidima, pesticidima i herbicidima, te u najvećoj mjeri za vrijeme industrijske obrade u tvornicama, https://matrixworldhr.com/2012/11/21/sokantna-istina-o-duhanu-kako-je-duhan-od-ljekovite-biljke-postao-glavni-krivac-za-vecinu-modernih-bolesti/ 9 Indijanci su koristili duhan i kao pesticid i insekticid te za liječenje upale pluća, bronhija i sinusa. 10 Radijacija povezana s pušenjem veća za 36 puta od radijacije koju proživljavaju radnici u nuklearki, ili na nuklearnoj podmornici…najveću dozu akumulacije radijacije možemo za- hvaliti nuklearnim testovima i eksplozijama (njih preko 2000), velikim havarijama u nukle- arkama i nuklearnim podmornicama… radijacija u biljku duhana najviše dolazi s umjetnim gnojivima i aditivima… radijacija u organski proizvedenom duhanu je puno manja od one koja se nalazi u običnim bananama… nikotin ne stvara ovisnost već kombinacija 599 kemi- kalija koje se dodaju duhanu… Green Med Info nije naveo korisna svojstva duhana, koji je vjekovima bio ljekovita biljka, a sada je uzrok svih mogućih zala’’ i postao žrtveni jarac za sva kancerogena oboljenja… vojno – nuklearni lobi je jedan od najjačih na svijetu i tako će

168 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

2. DUHAN OD SADNJE DO VAGE I IZMEĐU VAGE I SADNJE

2.1. “Naliganje’’ duhana - priprema sjemena duhana za sijanje u rasad Naliganje, izliganje ili leženje vjerojatno je povezano s izrazom “izlijeganja’’ (“izliganja’’) pilića iz jaja. Taj izraz koristio se i za pripremu sjemena duhana za sijanje u rasade odnosno u “rasode’’ kako su se nazivali u mom kraju.11 Ne znam kad sam privi put “legao duvan’’, a sjećam se kako sam bio sretan kad su mi rekli da ću ja to raditi, osjećao sam se odraslim i ponosnim. U kući nas je bilo jedanaestero djece (sa stričevom), i spavali smo uz ognjište na podu od gline, na slami ili na vrećama u kojima je bilo malo slame, a samo najstariji imali su privilegiju spavati na “krovnici’’.12 Sretan sam bio i što me te večeri došao red (“zapalo’’ me) spavati uz ognjište13 na kojem je “tinjala’’ vatra, a onda nesretan kad su me nakon nekog vremena odmakli i tu doveli ovcu s janjetom. Ujutro sam prosvjedovao sam zbog ovce i janjeta, a još više zbog velikog zave- žljaja pod pazuhom, većeg nego je bio kod druge djece. Mama mi je rekla da su ovcu morali dovesti jer se tek “ojanjila’’, da se janje ne bi “smrzlo’’ i uginulo od hladnoće dok se ne osuši, dok ga ovca ne “osuši’’14, a za zavežljaj da je veći zbog više navoja suhe tkanine oko vlažne vrećice da ne bi dobio temperaturu i vrućicu od koje se u ono vrijeme i umiralo.15 Duhan sam legao nekoliko puta, ne znam točno kad sam počeo ni kad sam prestao, a sigurno sam ga legao 1951. godine, nisam imao ni punih pet godina, što sam upamtio po jednom nemilom

se nastaviti ponašati dok ne otkrijemo koliko nas varaju, truju i ubijaju, a ne duhan’’, Radija- cija je uzročnik svih kancerogenih oboljenja povezanih s duhanom, https://matrixworldhr. com/2012/03/26/radijacija-uzrocnik-svih-kancerogenih-oboljenja-povezanih-s-duhanom/ 11 “Jesi li nalegao duvan’’ ili “je li ti se izlegao duvan’’ što je značilo da se može (da ga treba) sijati u rasad, a za osobu koja je nosila sjeme duhana u vlažnoj platnenoj vrećici ispod pazuha govorilo se “leže duvan’’. 12 Stabljike ječma ili pšenice s kojih se klasje skidalo udaranjem rukoveti (“ručice’’) požnjeve- nog žita od dasku ispred sebe (“mlaćenjem žita’’) povezane žicom ili koncem špagom. Takve stabljike koristile su se i za pokrivanje kuća slamom (kuće “slamarice’’) i staja, a ljudi su ih koristili i za pješačenje noću (osobito zimi), za osvjetljenje i još više da ih ne bi napadale gladne divlje životinje (vukovi). 13 Zimi je bilo hladno jer je pokrivač (gunj) bio uži od nas troje ili četvoro koliko nas je pokrivao. Toplije je bilo onima uz ognjište, a hladnije onima do zidova i otvora, pa smo se gotovo svaku večer mijenjali. 14 Ovca ga jezikom liže po cijelom tijelu dok se ne digne na noge i ne počne sisati mlijeko, “dojiti’’ 15 Pričali su da mi je jedan dječak iz susjedstva (Jozo) s kojim sam se igrao i umro zbog toga.

169 Frano Ljubić događaju.16 Vrećica sa sjemenom duhana otvarala bi se, pregledavala i vlažila (“prskala’’) vodom (iz usta, da ne bi bila hladna) najmanje dva ili tri puta kako bi sjeme bilo stalno vlažno, a imalo je i odgovarajuću i stalno jednaku temperaturu, nikad mu nije bilo hladno što se nije moglo postići stavljanjem vrećice na bilo koje mjesto u kući. U takvim uvjetima, pod pazuhom, sjeme bi se (ne veće od najsitnijeg zrna soli ili šećera) počelo otvarati i puštati “klicu’’ (klijalo), a od njene veličine ovisilo je kad će se sijati u rasad (“rasod’’). Klica nije smjela biti previše mala, ne bi mogla nastaviti rasti u novoj sredini (rasadu), niti prevelika jer se ne bi mogla sijati, povezale bi se međusobno (spojile bi se u klupko) ili bi se pokidale. Sjeme s klicama odgovarajuće veličine, dužine milimetar do dva i odgovarajuće debljine (čvrstoće) miješalo bi se sa sitnim pijeskom (“pržinom’’) i sijalo u rasade, posebno pripremljene površine u kojima bi se uzgajale sadnice duhana za sadnju. Vrijeme držanja vrećice sjemena pod pazuhom ovisilo je od završetka procesa klijanja, a trajalo je oko dva tjedna.

2.2. Priprema rasada Rasad se smještao obično uz zidove dvori- šta sa sjeverne strane radi zaštite od vjetra, a zemlja na kojoj se planirao kopala bi se krampom, “dikelom’’ ili ašovom (“ašom’’) što je podrazumijevalo “duboko kopanje’’ odmah nakon Božića ili Nove godine, ovisno o vremenskim prilikama. Nastojalo se da tako prekopanu zemlju protrese mraz, da postane rahlija i da u njoj uginu na- metnici, a nakon toga bi se posipala stajskim gnojivom (“đubrila’’) i ponovo prekopavala, motikom. Rasad bi se zatim ograđivao, obično daskama u obliku četverokuta širine oko 1,5 do 2 m i dužine 3 do 4 m s pokrovom (zaštitom od kiše i drugih padalina) nagnutim na jednu stranu (kao jedno-vodni krov na kućama) ili na dvije strane, dvo-vodnim. Visina ograde (od daske) po dužim stranama četverokuta nije bila viša od 50 cm, a po širim stranama zatvarala je

16 vrećica s duhanom ispala mi je ispod pazuha i duhan se prosuo kad sam trčao kući pre- plašen što sam čuo da je da je Udba ubila Kajinu (18.03,1951.), a to je imalo za posljedicu odgodu sijanja rasada. (O tom ubojstvu njegov brat Frano napisao je pjesmu za gusle, a ja ,uz pjesmu, naveo i neke druge podatke u knjižici “Neka kamen na kamenu stoji da se ovo više ne ponovi’’).

170 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI cijelu visinu do krova. Krov je predstavljalo više dasaka jednake dužine koje su se slagale odozdo prema gore od najniže do najviše razine rasada i preklapa- le jedna preko druge, a potom prekrivale kamenjem da ih vjetar ne odnese i “otkrije’’ rasad. Na motikom prekopanu zemlju u rasadu stavljalo bi se starije (višegodišnje i zrelije) stajsko gnojivo (“đubre’’) nakon što bi se prosijalo kroz rešeto (“rašeto’’) i sitne grudice izmrvile među prstima kako bi podloga bila sasvim sitna i rastresita, rahla. Dobro, manjim komadom daske, poravnana površina rasada bi se plitko (do 1 cm dubine) nazubila drvenim ili metalnim grabljama i sijala “naleženim ili izleženim’’ sjemenom duhana pomiješanim sa sitnim pijeskom. Radili su to stariji, i iskusniji, da ne bi oštetili klice i da bi ih što ravnomjernije zasijali po cijeloj površini rasada. Nakon sijanja cijela površina rasada bi se ponovo poravnala i poprskala vodom iz lame (‹›polivače››) s cijevi na koju se stavljao raspršivač vode (‹›đerđip’’), a nakon toga rasad bi se prekri- vao pletenom žicom koja je imala zaštitnu svrhu, da ne mogu ući pilići, kokoši, mačke i druge životinje (Slika 1.)17.

2.3. Priprema zemlje za sadanju duhana Duboko, zimsko kopanje obavljalo se oranjem, ralicom (“plugom’’) koju su vukli konji, volovi, mazge ili magarci, ovisno o tome čime se raspolagalo na većim parcelama, njivama ili ručno, motikom, ašovom i “dikelom’’, na manjim povr- šinama, u vrtovima u kojima se nije moglo prići ralicom i životinjama koje su ih vukle. Zimskim oranjem ili kopanjem zemlja se izlagala hladnoći i mrazu, a ujedno pripremala i za drugu fazu, oranja ili kopanja koja se nazivala “pribi- ranje’’. Radilo se to na proljeće pred sadnju duhana, a cilj je bio zemlju usitniti, stvoriti je rahlom i mekanom za sadnju, da u njoj nema ničega što bi moglo oštetiti mlade stabljike duhana, trave pirike18, grudvi tvrde zemlje, (“gruda’’) ili nečeg drugog. Nakon oranja plugom zemlja se ravnala, “branala’’ branom, na koju su sjedala djeca i odrasli i služili kao teret, a ravnanje na parcelama koje su se kopale (“pribirale’’) motikom njome su se i ravnale. Gnojenje (“đu- brenje’’) parcela za duhan obavljalo se prije oranja ili kopanja: “rasipanjem’’ po njivi što su prakticirali oni koji su ga imali dosta, posipanjem samo “po brazdi’’

17 Slike preuzeto iz knjige prof. dr. Gojka Zovke: “Uzarići’’ - zapisi i sjećanja’’, GZH, Zagreb 2011. 18 Prilikom oranja djeca su išla po svakoj brazdi iza pluga i kupili pir koji bi se pokazao. Izba- civali ga iz zemlje, da se ne razmnožava i nosali kući, davali kravama ili magarcima ili palili kad se osuši

171 Frano Ljubić ili kanalu što su primjenjivali oni koji su ga imali manje ili “kućanjem’’, oni koji su ga imali vrlo malo u odnosu na broj sadnica (strukova) duhana. Kako stajskog gnojiva nismo imali, a drugog (umjetnog) nije ni bilo kupili smo “đubar’’ po ulici, nakon prolaska krupne stoke, a to smo radili i u polju za vrijeme ljeta i jeseni kad je bila mjesečina i dovozili kući u zaprežnim kolima ili tovarili u vreće na konje ili magarce. Uz to, u jesen i zimu skupljali smo opalo suho lišće (“šušanj’’)19 i posipali ga pod konje, krave i ovce (u “stajama’’) da im bude toplije i da bi se vremenom pretvorio u gnojivo. Jedino tako mogli smo osigurati minimalnu količinu gnojiva s kojom se moglo samo “kućati’’, a to je podrazumijevalo “redanje’’ grabljama, kopanje udubina (“rupa’’) na mjestima križanja uzdužnih i poprečnih crta, na mjestima na kojima će se “saditi’’ duhan, sipa- njem “đubra’’ u iskopane “rupe’’20, zatrpavanjem rupa i udaranjem “ušicama’’ motike na mjesto gdje se treba saditi duhan, na sredinu bivše rupe. “Redalo’’ se vučom drvenih “grabalja’’ po poravnatoj “pribranoj’’ zemlji, a “grablje’’ su u obliku slova T s pet klinova dužine 25 cm i međusobnim razmakom od 50 cm s kojima se povlače uzdužne i poprečne crte na čijim se križanjima “sadi’’ duhan. Najprije se grabljama jednim povlačenjem ucrta u zemlji (“povuče’’) pet linija (crta), a pri sljedećem povlačenju krajnji klin se vuče po već ucrtanoj liniji iz prvog povlačenja i ucrtavaju nove četiri linije i tako sve do kraja njive, dok se ne povuku sve uzdužne crte, linije. Kod poprečnih linija isti je postupak pa cijela parcela bude podijeljena u kvadrate dimenzija 50 cm x 50 cm, na čijim se vrhovima “sadi’’ duhan. Kako parcele uglavnom nisu u obliku pravog pravokut- nika gotovo na svim stranama parcele nakon “redanja’’ pojavljuju se “suredice’’ u kojima se “usadi’’ manje struka duhana nego u cijele redove, a te “suredice’’ uglavnom su stvarale probleme, ili ih rješavale, donosile korist ili štetu. Ako su ih “manopolci’’ računali kao cijele redove bili su na štetu onih koji su sadili duhan, prikazivano je više strukova nego ih je stvarno bilo, a ako ih nisu raču- nali ili ako nisu brojili svaki struk u svakoj “suredici’’ onda se moglo prikazati manje strukova nego ih je stvarno bilo. U takvim slučajevima s procijenjenim

19 Dolaskom u Zagreba na studij nije bilo jasno kako je moguće da se na tolikim površinama obradive zemlje uzgaja cvijeće, a ne duhan i kako bi suho lišće “šušanj’’, kojeg je bilo u ogromnim količinama po zagrebačkim parkovima dobro došao u Hercegovini. 20 Radilo se to rukama, a kad se taj posao prekidao da bi se nešto pojelo obično malo slanine, sira i kruha (između doručka i ručka ili između ručka i večere - “ćindijaš’’). Prljave ruke bi se istrljale zemljom i tako “očišćenim’’ rukama jelo, a nakon toga blještali bi od bjeline nokti i jagodice prstiju i isticali se u odnosu druge dijelove kože na rukama.

172 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI prinosom21 na svakoj parceli izračunavala se ukupna količina koja se trebala proizvesti i koju se moralo22 predati pri otkupu, “na vagi’’. Oni koji su bili u dobrim odnosima s “monopolcima’’, više ih pazili i častili pri obilasku parcela namjerno su pravili “suredice’’ i kad su imali pravokutne parcele, a uglavnom su im prikazivani i manji prinosi pa su imali manje utvrđene obveze i moguć- nosti za višak, za šverc ili druge potrebe.

2.4. Sadnja duhana Duhan se uglavnom sadi u poslijepodnevnim sa- tima, da ga jako sunce ne bi “ubilo’’. “Rasod’’ bi se poprskao vodom, “polio’’, a poslije toga “čupao’’ po- vlačeći stabljike za vrhove listova. Na žilama bi se zadržalo malo sitne zemlje i gnojiva što se trebalo sačuvati da ostane vlažno nekoliko sati, da se ne osuši i otpadne sa žila dok se ne “usadi’’. Iščupa- ne stabljike duhana, “strukovi’’ brojali bi se, slagali na hrpice po 50 ili 100 komada i nosili na njive u pletenim korpama od vrbe (“prtve’’, “krtoli’’, “sepe- ti’’, “zembile’’ i dr.) prekriveni vlažnom tkaninom. Odraslija djeca bi sipala vodu (“podlivala’’) na mjesta križića na kojima se trebao saditi duhan i pažlji- vo stavljala po jedan struk stabljike duhana, “rasoda’’ na svako od tih mjesta, “razbacivala rasod’’. Odrasle osobe bi nogom stale na mjesto poliveno vodom, da ga “zbiju’’, potom “sadačem’’, zašiljenim drvenim

21 Prinos duhana (urod) računao se čupanjem prosječno velikog izraslog struka duhana i njegovim vaganjem te primjenom odgovarajućih tablica za preračunavanje i množenjem s brojem struka posađenog duhana, izračunavala se ukupna težina suhog duhana na toj parceli i izražavala omjerom npr. 28 / 1000 što je značilo da je prinos duhana 28 kg na 1000 struka, a to je pisalo i na pločama, tablama koje su bile postavljene (na učvršćenim kolcima) na svakoj parceli i čuvale se kao “oči u glavi’’, nisu se smjele dirati, brisati niti prepravljati ono što je na njima napisano. Tako se obračunavao prinos na svakoj parceli i ukupna količina duhana koju je trebao predati svaki proizvođač na “vagi’’. 22 Uzgajivači duhana imali su obvezu predati u Duhansku stanicu točno utvrđenu količinu, pa i pod cijenu da su morali posuđivati duhan od susjeda koji su imali “višak’’ u odnosu na obvezu što se također moglo dogoditi. Na taj način država je sprječavala nelegalnu trgovinu duhanom (“šverc’’) na kojem se moglo dobro zaraditi jer su cijene na crno bile i do 10 puta više, a “šverceri’’ su proganjani, zatvarani i kažnjavani ako su uhvaćeni s ruksakom (“rusa- kom’’) na leđima, a neki čak i ubijeni (Mirko Karačić iz Crnča). Zato su

173 Frano Ljubić klinom s rukohvatom bušili rupe u zemlji duboke desetak centimetara, u njih stavljali stabljike duhana i “sdačem’’ gurali zemlju s jedne strane da bi učvr- stili23 stabljiku u zemlji. Stabljike koje su bile slomljene ili nisu imale srednji list “srideljicu’’ ne bi se sadile, odbacivale su se. Nakon par sati, poslije sadnje, odraslija djeca bi laganim mlazom vode polijevala “zalijevala’’ usađeni duhan i to se ponavljalo nekoliko dana nakon sadnje svako jutro i večer, ovisno o vremenskim prilikama, jakosti sunca i izgledu duhana, “pati’’ li ili “ne pati’’ i raste li dobro ili ne.24 Već drugi ili treći dan nakon sadnje moglo se znati je li taj posao obavljen uspješno ili nije, je li se duhan “primio’’ ili nije, a ako nije ponovo bi se sadio, vršilo bi se “prosađivanje’’. Među stabljikama koje se “nisu primile’’ bilo je i onih koje su pregrizli kukci ili crvi, “kučke’’ koje su se pronalazile uz struk duhana i “gnječene’’ prstima ili drvetom. Za dva do tri tjedna duhan bi već izrastao i počeo “puštati’’ nove listove i širiti one koji su već postojali, tada se trebao i kopati, “okopavati’’, a to se ponavljalo još najmanje jednom, tada se zvalo ogrtanje ili “ogrćanje’’ i prestajalo bi kad bi listovi narasli veliki i zreli za kidanje, “branje’’. Okopavanje motikom obavljalo se vrlo pažljivo jer bi svaki njen dodir sa stabljikom značio njeno uništenje i uzaludan uloženi trud u njeno podizanje, a okopavanjem se uništavala trava koja crpi i vlagu i gnojivo iz zemlje. Istu funkciju imalo je i čupanje trave što su činila djeca preko cijelog ljeta, dok nije prestalo “branje’’ duhana, a travom se ujedno hranila i stoka.

23 Početnicima se događalo da prelome stabljiku ako bi “sadačem’’ ili zemljom previše “pri- gnječili’’, a ne bi bilo dobro ni ako bi im se blagim povlačenjem usađenog duhana stabljika mogla iščupati. 24 voda se donosila iz rijeke i kanala u mješinama, “burilima’’ i drugim posudama, najviše iz bunara, udubljenja u zemlji, prirodna ili kopanjem izdubljena, u koja se, sa seoskih pute- ljaka slijevala voda kišnica sa svim što je mogla nositi sa sobom. Na površini vode bila je “skorup’’ debljine par milimetara zelenkasto smeđe boje, a ispod nje u žuto smeđoj vodi plivale su tisuće punoglavaca, žaba, zmija i drugih sitnih vodenih buba. Obrub bunara bio je blatnjav i voda se mogla zahvatiti samo ako se ušlo u nju, a to se nije moglo učiniti bez da se još više zamuti. Krave, konji, ovce i druge domaće i divlje životinje pile bi vodu iz njih ulazeći prednjim nogama, a uz to ostavljale i svoju mokraću i izmet što je također završavalo u vodi. Jednako tako pili su i ljudi kad nisu imali druge vode, spuštali se na ruke, otpuhivali skorup i pili je kao da je čista. Činio sam to i sam bezbroj puta, a onda mi je stric rekao da bi bilo bolje da stavim majicu ili neku tkaninu preko glave (i usta) i da neću razumjeti zašto je to bolje dok to ne oprobam i vidim što će se naći na strani te tkanine koja je bila u vodi (bilo je bezbroj sitnih buba, različitih vrsta, boja i veličina) i tek tada sam shvatio što sam sve pio dok se nisam počeo služiti tim “priručnim filterom’’.

174 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

2.5. Branje, nizanje, dizanje i sušenje duhana

Prvo branje duhana, nazivalo se “po- dbirak’’, a provodilo se trganjem listova duhana 2, ili 3 i vrlo rijetko više, prvih od zemlje, a tako se radilo i u svakom sljedećem branju, trećem, če- tvrtom i nekada petom i šestom. Za- dnje branje se odnosilo na takozvani “zaperak’’ što je rastao u kasno lje- to, pred jesen, nakon što su se kidali cvjetovi duhana, nakon što se duhan “škopio’’.25 Najbolji, najveći i najkvalitetniji listovi duhana su iz trećeg i četvr- tog branja, a branje je diktirala zrelost lista, od izrazito zelene poprimao bi žu- to-zelenu boju što je značilo da je vrijeme za branje. Na jednom struku duhana bilo je 18 do 20 listova u što se ne računaju listovi “zapreka’’. Duhan se brao is- ključivo u rane jutarnje sate i prije izlaska sunca,26 u sepetima nosio kući, vadio iz sepeta u prostorije ili natkriveni otvoreni prostor, i slagao okomito jedan uz drugi, tako da mu je vrh lista okrenut prema gore, a ne jedan po drugom da se ne bi “potpario’’, a potom nizao. Uglavnom se nije nizao odmah nakon branja. Moralo se ići raditi neke druge poslove, a nizao se kad se zbog velikih vrućina nisu mogli raditi drugi poslovi. Nije se nizao uvečer dok nije bilo svjetla, elek- trične energije, a poslije se uglavnom nizalo uvečer, noću. Sjedilo se na niskim stolicama “klupama’’ (ili na podu) ispred hrpe ubranog duhana (Slika 3.) i nizalo iglama dugim 25 do 30 cm koje su na jednom kraju (vrhu) bile zašiljene, a na drugom proširene s otvorom “rupom’’ u sredini kroz koju se provlačio deblji konac “kanapa’’ na koju se nizao duhan. Igla se držala u jednoj ruci, a drugom rukom se uzimao list duhana za sredinu lista pri glavi (dio lista koji je bio uz stabljiku prije nego je otkinut s nje) tako da je palac bio na prednjoj strani lista (licu), a kažiprst i srednjim prst, razmaknuti jedan od drugoga dovoljno da iz- među njih može proći igla, s druge strane lista (naličja). Kad se na dužinu igle

25 Pri “škopljenju’’ ostavljali bi se cvjetovi s najboljih stabljika duhana, prekrivali papirnim ili platnenim vrećicama da bi se od ptica zaštitile kuglice u kojima je sjeme duhana dok ne sazrije, a zatim se otkidali cvjetovi i ostavljali u prostorijama dok se ne osuše, otvarale se i iz njih se skupljalo sjeme 26 Mnogo puta sam “brao’’ duhan od 4 i 30 do 6 sati, a nakon toga išli, pješačili 14 km do škole i natrag

175 Frano Ljubić nabolo, “nanizalo’’ listova, (kroz sredinu lista) koliko ih je moglo stati (obično 30 do 40) igla se uzimala jednom rukom za vrh (zašiljeni dio), a drugom se potiskivali “gurali’’ listovi duhana s igle na “kanapu’’, do njenog dna na kojem se nalazio čvor. Takav postupak nizanja se ponavljao dok se ne naniže cijela dužina “kanape’’ (oko 2 m) koja se postavljala po podu27, na nju je moglo stati između 300 i 400 listova, ovisno o veličini listova, a tako nanizani duhan zvao se “vinac’’ i mogao je težiti i više od 10 kg. Pri nizanju se vodilo računa da listovi iste veličine budu na istom “vincu’’, a taj postupak se zvao “razabiranje’’. Kako su “vinci’’ duhana položeni po podu “ležali’’ trebalo ih je podići, a to se činilo motkama, “ligama’’. Jedan njezin kraj uvlačio se u čvor na dnu “kanape’’ nanizanog vinca i tako bio vezan, pričvršćen za nju, a na drugi kraj se vezala “kanapa’’ što je ostala slobodna nakon završetka nizanja vinca. . Između ta dva veza na krajevima motke “vinac’’ se pričvršćivao za ligu s još dva ili tri veza “vrbovinom’’, zelenih tankih grana vrbe28, kanape, platna. Nakon toga dizao se i nosio na pripremljene nosače, “serđene’’29 na kojima se sušio duhan, “sušili se vinci’’. Zato se taj postupak i zvao “dizanje vinaca’’. “Serđeni’’ su bili vanjski, na otvorenom i nenatkriveni i unutarnji, u zatvorenom ili natkrivenom prostoru. Vanjski su se postavljali u ograđenom dvorištu da ih ne bi srušile domaće ži- votinje ili da ne bi oštetili, “omrvili’’ suhe listove. U zemlju bi se zabili račvasti drveni kolci visine oko 1 m, u dva reda s rasponom između njih koji odgovara dužini motke na kojoj je “vinac’’ duhana. Na te račvaste kolce “koce’’ stavljale bi se deblje motke “lige’’ ili željezne cijevi kao nosači na koje su se stavljali “di- gnuti’’ vinca s motkama, jedan do drugog tako da se ne dodiruju. Na vanjskim “serđenima’’ duhan bi ostajao dok se ne osuši, a to je moglo trajati manje ili više vremena. U razdoblju sušenja “vinci’’ bi se često unosili, da ih kiša i nevrijeme ne bi oštetili, i iznosili kad prođu vremenske nepogode, a znalo se događati da se to radi i po više puta tijekom jedne noći30 ili jednog dana. Unutarnji su imali jednaku funkciju, na njima su stajali “vinci’’ osušenog duhana i oni koji su se unosili i iznosili dok se ne osuše. Jedina razlika u odnosu na vanjske je što su

27 Najmlađa djeca su “povlačila’’ vince jer bi u protivnom oni što su “nizali’’ duhan morali ustajati 28 Od takvih su se plele i “prtve’’, “krtoli’’ i druge pleteni proizvodi 29 “Serđeni’’ su bili od dasaka ili drvelih kolaca, razmaka oko 2 metra i na njih su se stavljali vinci. 30 Ljetne noći nisu ionako duge, a radilo se uvijek do kasno pa to nije odgovaralo nikome, a najviše su se ljutili momci koji su išli djevojkama na sijelo (“liganje’’). Čim bi čuli grmljavinu ili vidjeli da “ sjeva’’ (munje) znali su da moraju trčati kući “unositi vince’’ da ne pokisnu.

176 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

unutarnji uglavnom bili s dvije ili tri razine, da se na njih može stati više vijenaca, a na vanjskim to nije bilo moguće zbog težine i sušenja, oni na donjoj razini bi bili u hladu. Branje duhana i nizanje trajalo bi do kraja kolovoza, odnosno rujna za “zaperak’’, a poslije toga se (u listopadu) još “čupala duvanina’’, rukama tko je bio jači ili motikom i krampom (“krasnom’’) oni koji nisu mogli rukama. Radilo se to uglavnom noću, po mjesečini. Danju se radili neki drugi poslovi, a i djeca bi bila u školi. Na te parcele nije se dolazilo do iza Božića, kad bi se skupljale suhe stabljika duhana, udaralo njima o zemlju da se očiste žile, da se “strese zemlja’’ s njih, potom bi se nosile kući za potpalu vatre na ognjištu, manji dio, a veći dio palio i tako se čistila i pripremala zemlja za zimsko oranje, kopanje i novi ciklus. Su- šenje duhana je prestajalo s početkom jeseni, kad počnu padati kiše, a polusuhi i do kraja neosušeni duhan skidao se s “liga’’, vezao na krajevima “kanape’’ i vješao o klinove, drvene ili željezne čavle (“čivije’’) u gredama i po zidovima prostorije s ognjištem. Takvi vinci bez liga zvali su se “koke’’, a u “kokama’’ duhan se iznosio i stavljao pod strehe za vrijeme kišnih dana da prije omekša (“omeča’’), da se može demetiti.

2.6. Priprema za vagu

Osušeni (suhi) duhan se početkom studenog počeo pripremati za predaju u Duhansku stanicu, za otkup ili “vagu’’. Kad je suh dodirom se mogao smrviti i uništiti, a za “vagu’’ trebalo ga je dobro pripremiti što je podrazumijevalo njegovu ručnu obradu. Za vrijeme južine duhan je postajao mekan, a prskao se vodom kad je nije bilo, da “omeča’’ i da bi se mogao obrađivati. Vinci bi se donosili u prostoriju u kojoj se živjelo (i grijalo), s ligom ili bez lige, s “kanapa’’ se skidao duhan (“snizivao’’) i “demetio’’ na koljenu ili stolu od grubo obrađene (“oblanjane’’) daske. Na koljeno se stavljao najveći, najžući i najljepši list duhana okrenut licem prema koljenu a naličjem prema gore. Na njega bi se slagali drugi listovi približno jednake veličine, izgleda i kvalitete

177 Frano Ljubić okrenutim licem prema gore, suprotno od onoga prvog - donjeg lista31, dok se ne postigne odgovarajuća debljina, 20 do 30 listova duhana. Tako poredani, poravnati i “ispeglani’’ listovi vezali bi se komadom uvrnute (“upredene’’) suhe unutarnje kukuruzne košuljice (“kapučine’’), omota uz kukuruz prije va- đenja klipa kukuruza iz njegovog ležišta. (“komušine’’) i to se zvalo “demet’’, a “demećenje’’ postupak njegovog stvaranja.32 Demeti bi se slagali na četvrtasti drveni okvir (“drvlja’’) dužine 80 -100 i širine 40 - 50 cm s jednom ili dvije letve po dužini što je ovisilo o dužini listova duhana (“demeta’’) na koji bi se stavljao papir, od vreće za cement ili neki drugi ili tkanina, da ne bi ispadali “demeti’’ do visine od 50-60 cm, a tako složeni demeti duhana činili su “denjak’’. Strogo se vodilo računa da u “denjku’’ bude duhan približno jednake kvalitete, a ako to nije bilo moguće onda se duhan u “denjku’’ dijelio na više dijelova (obično 2,3 ili najviše 4) ili “čekija’’.

2.7. Vaga, velika očekivanja i razočaranje

S duhanom i oko duhana radili su svi članovi obitelji, od najmlađih do najstarijih i uz te poslove uvijek se razgovaralo, pričalo i molilo Boga. Najviše se pričalo o tome što će se od novca koji se dobije na vagi kupiti svakome pojedinačno, a osobito u vrijeme “pred vagu’’, kad se duhan “demetio’’. U našoj obitelji djeci koja su išla u školu na Široki Brijeg33 bile su zajamčene34 po dvoje “bate’’, gumeni opanci, godišnje. Jedne “od vage’’, pred Božić, druge na proljeće, od “pridujma’’, avansa koji se isplaćivao sadiocima duhana, a onima koji su išli u školu u selu i onima koji nisu išli nije bilo ništa zajamčeno, imali su ih ako bi ostalo nešto novca od vage i ne bi ako nije35. Duhan se u “denjcima’’, težine

31 Slaganjem na taj način “demet’’ je s obje strane imao list duhana s licem prema onom tko ga gleda, što je bilo vrlo važno za procinitelja na vagi, da ga bolje procijeni. 32 Dlanovi ruka poslije demećenja izgledali su kao uljem utrljani. 33 Jedne godine išlo nas je petoro, a pješačili smo oko 7 km samo u jednom pravcu. 34 Mnogo godina poslije saznao sam da mi je otac znao posuđivati novac i za te “bate’’ jer ih nije mogao kupiti od novca koji bi dobio na vagi. Rekao mi je da je to činio zato što su nam trebali, a jednako i zbog toga da se ne bi razočarali, da nam ne bi rekao kako od vage nismo mogli dobiti ništa, a toliko se mučili 35 Problem s “batama’’ bio je što su “pucale’’ pri svakom dodiru s kamenom, a hodali smo neravnom i kamenitom puteljku. Nismo ih mogli imati cijele ni jedan dan, pukle bi na vrhu i iz njih bi “virio’’ palac od noge. Imali smo zbog toga malo problema i kod kuće, “zašto nismo više pazili’’ ili “zar smo morali šutati kamenčiće’’, a još više u školi, bili smo predmet podrugi- vanja i smijeha drugih učenika koji nisu imali tih problema. Zbog roditelja smo morali poći od kuće s njima na nogama, a čim bi otišli malo dalje skinuli bi ih i nosili pod pazuhom, pa

178 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

30 do 50 kg, nosio na leđima, tovario ka konje, magarce ili mazge (po dva “denjka’’) ili prevozio kolima (više njih) s drvenim kotačima koje su vukli konji ili volovi. Na “vagu bi išli domaćin i još po neka odrasla osoba koji su imali zadaću nositi “denjke’’ do mjesta gdje se vagao i na kojima su ga procjenitelji procjenjivali, određivali mu klasu36 što je podrazumijevalo i otkupnu cijenu, i možebitna oštećenja od “grada’’ (“krupe’’) što se zvalo “gradobetina’’.37 Duhan se na vagu prinosio onako kako je domaćin (starješina u kući) planirao. Znalo se točno na koju će stranu “denjak’’ ili “čekija’’ biti okrenuti, pretpostavljalo se kojom će rukom i s kojeg mjesta “procinitelj’’ iščupati par “demeta’’, jednom ili dva puta i na temelju toga procijeniti. Osoba koja je mjerila težinu duhana na vagi izgovarala bi glasno kolika je težina duhana na vagi (“denjka’’ ili “čekije’’), a “procinitelj’’ isto tako (glasno) nakon pregleda duhana izgovarao klasu i “gradobetinu’’ što su mogli čuti ne samo vlasnci duhana već i drugi koji su pratili vagu, oni što su “vagali’’ prije, da mogu ocijeniti “kako su oni prošli’’ ili oni što će vagati poslije, da mogu prigovarati “procinitelju’’ ako ne bude imao jednake kriterije (po njivom mišljenju). Pi tom kriteriju opredjeljivali su se pred kojim će “prociniteljom’’ “vagati’’, a nekada im je to i uspijevalo.38 Pojedinci, nezadovoljni procijenjenom klasom i količinom oštećenja (“gradobetinom’’) znali su obustaviti “vagu’’ i tražiti drugog procinitelja ili “komisiju’’ što im je možda trenutno i donosilo neku zanemarivu korist, a dugoročno veliku štetu. Bili bi obilježeni kao “buntovnici’’ pa im se često puta nije priznavalo ni ono na što su imali pravo, a drugima se znalo i dobro “progledati kroz prste’’.39 Nakon završe-

opet obuli pred ulazom u školu. Tako smo ih jedino mogli sačuvati do sljedećih. Krvavi prsti i noge lako bi zarasli, a poderane bate nikako, iz njih bi uvijek virio palac. 36 Najbolja je bila 1A, zatim 1B, pa 2A i tako dalje sve do 6 (nije dijelila na A i B) i 7 koja se zvala “buđa’’, dnosila se da duhan na kojemu je bilo plijesni koja je skinuta četkom, (u protivnom ne bi se nikako ni otkupio) i na listovima se to vidjelo da su očišćeni od pljesni, a cijena mu je bila mala, gotovo zanemariva. 37 Kad bi procinitelj izrekao klasu (npr 2A i 30% “gradobetine’’) to bi značilo da će izvagana količina duhana u kilogramima biti uvećana za 30% i plaćena po cijeni koja je bila utvrđena za 2A klasu. 38 Čekali bi da prođe njihov red, nakon prozivke, pod izgovorom da su zakasnili dotjerati duhan, a onda bi ih, u nekim slučajevima, rasporedili kod drugog “procinitelja’’, a više puta bi im opet odredili istoga. 39 Onima kojim su namjeravali pomoći procinitelji bi klasu duhana određivali prema listovima duhana u demetima na površine denjak ili čekije, ne bi ih prevrtali i tražili demete s listovima lošije kvalitete, a znali su u svoje papire upisivati i više klase od onih koje su javno izgovarali (npr. izgovarali bi 2A, a upisivali u svoja izvješća 1A, za gradobetinu od npr. 20 % koju su javno izrekli upisali bi veći postotak) i tako omogućavali veće isplate novca za istu količinu i kvalitetu duhana.

179 Frano Ljubić nog posla na “vagi’’ u krugu poduzeća za otkup “duhanske stanice ili dogane’’ okupljali bi se prijatelji i rodbina i jeli ono što su ponijeli sa sobom u pletenim i vezenim torbama40 od svojih kuća, pili rakiju i vino, a rijetki su imali moguć- nost otići u gostionicu i popiti neko piće. Uz priču, komentare, kritike i (vrlo rijetko) pohvale na račun procinitelja, ponekad i svađu, čekali su završetak vage i objave obračuna, vrednovanje rezultata rada s duhanom i oko duhana, a onda je uslijedilo razočaranje, izrazi ljutnje, puno galame i psovke muškaraca, plača žena i zbunjenosti djece. Nije se moglo čuti ništa lijepo, a onih što su imali privilegiran položaj i bili zadovoljni “vagom’’ (kako su prošli na “vagi’’) tu nije ni bilo. Otišli bi ranije pod izgovorom da imaju nekih obveza i dolazili bi naplatiti kad se raziđu oni što su bili nezadovoljni, da im ne bi rekli “kako je otišao njihov duvan’’. Mučno je bilo i u kućama nakon povratka s vage, muškar- ci bi dolazili pijani ili bi se napili kući, psovali i proklinjali procinitelje i državu i to bi trajalo do kasno u noć, dok domaćica ne bi stavila na stol (‹›siniju’’) nešto za večeru i počela moliti što je znalo trajati i više vremena ako je ljutnja zbog “vage’’ bila veća, da se stišaju emocije i da prestane psovka, ljutnja i srdžba.41 U mojoj obitelji nije bilo previše napetosti, ali jeste tišine i neraspoloženja, svatko se svakome “sklanjao s puta’’, a uvijek se znalo kakvo je stanje s novcem od vage. Svi smo imali po više želja, npr “bate’’ i košulju, i kad je bilo novca dobivali bi i jedno i drugo, a kad nije onda samo jedno od tih dvoje ili pak samo jednu jabu- ku, suhu šljivu ili kocku (“kremen’’) šećera.42 Razočaranje “vagom’’ ne bi trajalo dugo, bilo je to vrijeme u kojem bi se pjevale Božićne pjesme, puno molilo i veselilo se, nadalo se boljitku u danima koji dolaze i boljoj “vagi’’ iduće godine, a roditeljske ljubavi, vjere u Boga i nade uvijek je bilo u izobilju, nikad ih nije nedostajalo i to nas je održalo.43

40 U njima bi bilo malo kruha, grumen sira i malo slanine “zvono špeka’’ u “brzdaru’’, mješini od janjeće kože, te boca vina i malo rakije 41 Molitve su uvijek bile uobičajene, Gospin pozdrav i druge, a vrijeme molitve se produžavalo s više preporuka koje bi obično završavale da Bog pomogne “da dogodine bude bolji, veći urod i da “procinitelji’’ budu blagonakloniji, da bolje procijene duhan, da se na vagi dobije više novca’’ 42 Tek kad sam odrastao saznao sam da je bilo godina kad i otac (zvali smo ga “ćaća’’) nije dobio ni malo novca na “vagi’’ (kad je obračun za isplatu bio jednak ili manji od iznosa koji je primio kao “pridujam’’). U takvim okolnostima otac znao posuditi novac i donijeti kući pod izgovorom da je od “vage’’ i kupiti svakome bar po nešto od onoga što im je bilo obećano, da ne bi bili razočarani kako od “vage’’ nisu ništa dobili. 43 s malo kruha, puno puta i od sijerka (“sirčanog’’) i malo vode, i one iz “bunara’’

180 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

2.8. Ilegalna prodaja duhana - “šverc’’

Proizvođačima duhana odgovaralo je imati više kilograma od količina koje su utvrdili “procinitelji’’. Za predaju na otkup manje količine od one koju su utvrdili “procinitilji’’ morali su dokazivati da ga nisu ilegalno prodali, a to je bilo vrlo teško i mukotrpno, bili bi označeni kao šverceri i imali dugoročno posljedice zbog toga čak i ako im se šverc ne bi mogao dokazati pa su u slučajevima i kad nisu švercali znali od susjeda posuđivati određene količine ili im ih plaćati po višestruko većim cijenama nego su dobivali za njega “na vagi’’, da se ne bi “zamjerili vragu’’ kako su govorili. Ne bi imali nikakvih posljedica ako bi na “vagi’’ dali na otkup veće količine od planiranih, a imali bi mogućnosti “taj višak’’ kilograma prodati i po švercu uz rizik koji se pod tim podrazumijevao.44 Duhan se ilegalno “po švercu’’ mogao prodati i po cijeni koja je 10 puta veća od otkupne cijene po kojima se duhan plaćao na “vagi’’ pa je to bio i temeljni razlog zbog čega se švercalo i preuzimao rizik.45 “Vilanci’’ su imali ovlasti vršiti pretres po kućama i gospodarskim objektima i provjeravati ima li “skrivenog’’ duhana. Ako bi uspjeli pronaći skriveni duhan, oduzimali su ga, a vlasnicima izricali kaznene mjere, obično novčane, a u nekim slučajevima i zatvorske. Pri pretresu nosili su i metalne (željezne) šipke i njima probijali zemlju, svježe ko- panu, i onu za koju su mislili da bi se mogla nalaziti zakopana “lama’’ (kanta) s duhanom, znali bi pitati djecu “jesu li njihovi (odrasli ukućani) kopali neke rupe i gdje su ih kopali’’ ili “vadili kamen’’, a oni koji su tako radili znali su kako će ih zaštititi.46 Duhan se ilegalno prodavao u demetima ili izrezan (“iskrižan’’).

44 Najblaža kazna za šverc bila je oduzimanje količine kojom se švercalo, a veće kazne bile su još i novčane i zatvorske što je ovisilo o količini kojom se švercalo i je li se to djelo ponavljalo ili ne, a u nekim slučajevima šverc se plaćao o životom (ubijeni su oni koji nisu željeli predati se policii,’’žandarima’’. 45 Za dvije košulje (2 kg) izrezanog “iskrižanog’’ duhana (stavljenog u papirnu kutiju u kojoj se prodaju košulje) moglo se u Zagrebu dobiti novca za plaćanje jednomjesečnog smještaja u studentskom domu i prehranu u studentskoj menzi, a nisam poznavao ni jednog studenta kojemu nisu oduzimane te “košulje’’ duhana. Policija bi vršila pregled putnika i prtljage i oduzimala ga kad bi ga pronašla. Duhan se ostavljao izdvojeno na police u kupeu vlaka ili autobusa i pri pregledu policije vlasnik se ne bi oglašavao, javljao. 46 S obzirom da su, u to vrijeme, i zidovi imali “uši i oči’’, da “OZNA sve dozna’’, da se UDBI ništa nije moglo sakriti, da su imali doušnike i među članovima obitelji, dosjetljivi seljani su znali govoriti da “vade’’ ili “krče’’ kamen za zidanje i u te rupe sakrivale lame (kante) s duhanom i pokrivali ih kamenim pločama, pa zemljom kako ih ne bi mogle probiti “vilanci’’ svojim šipkama i tako ih otkriti. Neki su znali i reći djeci da vilancima kažu kako misle da im je did (djed) poludio, da je nekoliko dana kopao rupu u zemlji i kasnije je zatrpao, a pokazi- vali bi mjesta na kojima nije bio sakriven duhan i tako ih zavaravali.

181 Frano Ljubić

Rezanje (“križanje’’) duhana za osobnu uporabu radilo se dobro naoštrenim kuhinjskim nožem (“zukinovac’’) koji se kovao od čelika u kovačnicama ili ru- darskim radionicama za opravku vozila od otpalih opruga (“federa’’) koji su služili kao amortizeri u vozilima koja su prevozila boksit, a duhan za prodaju (po švercu) rezao se (“križao’’) posebnim napravama za rezanje duhana “avanima’’.47 Izrezani duhan mogao se prodati po višim cijenama od neizrezanog, a avanima se duhan rezao na vrlo sitne niti i slagao u kutije od košulja i tako prodavao.

3. ZAKLJUČAK

Proizvodnijom duhana u Hercegovini bavili su se svi članovi obitelji, djeca od najranije mladosti48 i starije osobe, radili su to svaki dan, u nekim slučajevima i 24 sata (kad se “legao’’ duhan), a neke poslove čak i nedjeljom i blagdanima (“unošenje vinaca’’ da ne pokisnu), u svakom mjesecu i gotovo u svakom tjed- nu u godini kad su to dopuštale vremenske prilike. Za toliki rad, trud i muku dobivali su vrlo malo i uspjeli preživjeti, a osobito ako su imali sreću prodati koji kilogram duhana “na crno’’ (“po švercu’’). Urod je, uz jednak trud i muku, ovisio o vremenskim prilikama, a sve drugo o procjeni dužnosnika duhanskih poduzeća, “monopolaca’’ koji su procjenjivali količinu koja se morala predati na otkupu, “procinitelja’’ koji su utvrđivali koliko će platiti za urod, je li duhan oštećen “gradom’’ ili nije, hoće li se priznati “gradobetina’’ ili ne i “vilanaca’’ je li im se uspjelo skriti koji kilogram duhana za “šverc’’, ako je postojao višak u odnosu na količinu koja se morala predati na otkup. Bogu se molilo da padne kiša kad treba i da prestane kad ne treba, da ne bude nevremena koje može uči- niti štetu, a jednako tako i za dobronamjernost dužnosnika koji su odlučivali o količinama i cijenama, o tome koliko će se isplatiti za duhan i od čega će se preživljavati do iduće godine i iduće “vage’’, da ne budu “ne dobronamjerni’’ i “zli’’, a znali su biti i takvi, osobito obiteljima koje su bile politički nepodobne.

47 Avani su bili strogo zabranjeni, a policija (Udba) je prešutno je dopuštala izabranim poje- dincima (po jednom ili dvojici u svakom selu) imati ih i rezati (križati) duhan. Na taj način zapravo su imali uvida tko reže (“križa’’) duhan i mogli pratiti je li namijenjen švercu ili osobnoj potrošnji. 48 Prva obveza im je bila čuvati piliće, da ih ne odnese “ora’’ (ptica orao ili soko), a oni su bili za prodaju, nisu ih jeli osima kad su bili bolesni (vjerovalo se da bolesna osoba može ozdraviti od pileće juhe i mesa) ili kad su bili bolesni pilići (da ne uginu). Zato ima puno istine u izreci da “kad vidiš seljaka da jede pile budi siguran da je netko od njih dvojice bolestan - on ili pile’’

182 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

Oni koji vjeruju u Boga znaju da molitva uvijek pomaže, a i oni koji ne vjeruju mogli bi razumjeti o čemu je riječ ako su im prihvatljiva stajališta za koja se molilo: “…za sve ljude na svijetu’’ (ne može biti dobro jednima ako nije i drugima), “da budu dobri ljudi’’, “da svojim djelima zavrijede stjecati prijatelje, a ne neprijatelje’’, da se “ostvare sve želje i planove koji nisu suprotne Božjim i ljudskim zakonima’’ i sl. Djeci proizvođača duhana činilo se puno puta da im molitve nisu uvažene, “uslišane’’, a bile su, samo ih nisu razumjeli dok nisu odrasli. Mjerili su ih količinom novca kojeg su dobili na “vagi’’, a ne onim što su naučili radeći oko duhana, da se upornim i teškim radom, odricanjem, uče- njem i molitvom može preživjeti i stvoriti uvjete za život dostojan čovjeku.49 Iako se izreka “lako je seljaka istjerati iz sela, ali ne i selo iz seljaka’’ navodi u negativnom kontekstu, sretan sam i ponosan što sam rođen na selu i što sam naučio radeći poslove o kojima se piše u ovom radu, rado ih se sjećam i dok živim u meni će buditi lijepe i drage uspomene.

4. LITERATURA

1. EU, Europska Komisija: 7th action plan for environment: Liwing well, within the limits of our planet 2. F. Ljubić: System 4E Framework for Strategic Management Efficiency Me- asurea and Criteria, Internatoionaal Conference “An Enterprise Odyssey: Economics ad Business in the New Milenium 2002, University of Zagreb, Graduate School of Ecomics and Business, Zagreb, Croatia, June 27-29, 2002., str. 186.-188. 3. F. Ljubić: “Zaštita okoliša u funkciji održivog razvitka’’, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog simpozija “Blidinje 2015. str. 369.-387. 4. Lj. Šaran: Šokantna istina o duhanu: Kako je duhan od ljekovite biljke postao glavni krivac za većinu modernih bolesti https://matrixworldhr.com/2012/11/21/sokantna-istina-o-duhanu,

49 Od nas osmoro djece šest ih je steklo fakultetsko obrazovanje, jedno zanat i samo jedna (najstarija sestra) završila samo 4 razreda osnovne škole, a takvih primjera ima puno u mojim Uzarićima i mom Širokom Brijegu.

183 Frano Ljubić

5. “Radijacija je uzročnik svih kancerogenih oboljenja povezanih s duhanom’’: https://matrixworldhr.com/2012/03/26/radijacija-uzrocnik-svih-kancerogenih-oboljenja-povezanih-s-duhanom/ http://www.gdrc.org/sustdev/index.html http://www.earthsummit2002.org http://ec.europa.eu/environment/eussd/ http://www.dadalos.org/nachhaltigkeit_hr/grundkurs_1.htm

184 OD PROIZVODNJE DUHANA MOGLO SE PREŽIVJETI I NAUČITI KAKO ŽIVJETI

YOU CAN GO FROM THE PRODUCTION OF TOBACCO AND WOULD LIKE TO LIVE

Ljubić Frano

SUMMARY

In some, not so long ago, tobacco producers in Herzegovina represented one of the few, if not the only, possibilities of achieving the minimum income they could survive, „raise“ the children and educate them. Cultiva- ted and produced by digging and spinning, there were no soil treatment machines, drying or drying plasters, artificial fertilizers or protective agents. It implied a large number of diverse activities, from the preparation of the „razor“ or the „slit“, in which the seeds will be sown and the stems (“edges“) of the tobacco to the size (“ maturity “) for seedling and „planting“, the preparation of the seed plant in which the seed „litter“ kept under the armpits (even the children) to „sneeze“ so that it could be sown in the seed, „planting“ and breeding to maturity for „picking“, rolling the leaves, threading (“ canop “), lifting on wooden boards (“ hoes’ “) and putting on holders he dropped it in the rain, and when it did not fall, he pulled it off („snapped“) and „demetio“, and „drifts“ slammed into the denjak and carried, carried or transported a buyout company, a tobacco station or a „customs“, a „scale“. In addition to that, the tobacco was drowned, the worms of „bitches“ were removed from the ground around it, dank, robbed, „shaved“, the selected flowers were kept for seed, and the stem with root, „duvanina“ drying the fire, which was also the beginning of preparation for the next planting. After that, the earth was tossed, digged or orally, then rolled, smacked, „rotten“ - „groomed“ and watered it in the places where it would be planted, „submerged“, and after planting the edges “ Tobacco poured out for several days every mor- ning and before the evening. The „vagina“ tobacco weighed, determined the quality, the „class“ and calculated the amount of money to pay. Every year she was delighted with her expectation, and she was disappointed, sad and sad and at the same time encouraged her to engage in further cultivation and hope she would be better in the next.

Key words: tobacco, noodles, waffle, picking, rolling, „vinac“, „demet“, „denjak“, „vaga“

185 Marinko Šakota

DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

Šakota, M1.

Sažetak

Didak Buntić (1871-1922) volio je Hercegovinu i narod u njoj i vjerovao u njegove mogućnosti kao nitko drugi. Podizao je u narodu svijest o njegovim sposobnostima pokušavajući mijenjati njegov mentalitet. S pono- som je govorio o svojoj zemlji i njezinim bogatstvima. Didak je smatrao da su ključni uzroci lošeg gospodarskog stanja u Her- cegovini u njezinu zapostavljanju i eksploatiranju sa strane tadašnjih vla- dajućih struktura. Jedna od najvećih preokupacija u njegovu životu bilo je duhansko pitanje. Smatrao je da je u obje države u kojima je živio, i u Austro-Ugar- skoj Monarhiji i u Kraljevini SHS, duhan, taj jedini profitabilni proizvod hercegovačkog seljaka, bio nepravedno nisko plaćan. Zato je tadašnjim vlastima dokumentirano upućivao kritike i svim se silama borio za povi- šenje njegove otkupne cijene. Osim borbe za povišenje cijene duhana Didak je podupirao Udruženje sadilaca duhana, organizaciju seljaka koji su se bavili proizvodnjom duhana, te se trudio oko izgradnje duhanske stanice na Širokom Brijegu. Sve što je Didak poduzimao u vezi duhanskog pitanja imalo je za cilj poboljšanje životnih uvjeta kao i veće uvažavanje rada tadašnjih seljaka u Hercegovini. Zaključujemo da je angažman Didaka Buntića u pitanju duhanske problematike u Hercegovini bio od velikog značenja za tadašnji život naroda u Hercegovini. Ovaj rad to želi prezentirati i dokumentirati.

Ključne riječi: Didak Buntić, Hercegovina, duhan, otkupne cijene, duhanska stanica

1. Uvod

U pismu dr. Isi Kršnjavom fra Didak Buntić otkriva što mu predstavlja herce- govački puk: «Ta nas ne vode nikakove špekulacije, ni prkos, ni ambicija, ni ‘gešeft’, a bogme ni korupcija nego jedino interes i dobrobit našega naroda.

1 Fra Marinko Šakota, Hercegovačka franjevačka provincija, Međugorje, marinko.sakota@ medjugorje.hr.

186 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

Narod nam je sve. On nam je i kob i tor i uzglavnica i podvornica. Ako bi izdao njega izdao bi i sebe.»2 Sve što je Didak činio bilo je usmjereno prema dobru drugih i prema općem dobru. Na tome se temeljio čitav njegov život, njegova duhovnost i pedagogija. Dobro drugima bilo je njegovo najveće dobro i ostvarenje njegova životnog poslanja. Zbog opredijeljenosti za opće dobro, posebno za dobro svoga siromašnoga naroda, vrijeme koje mu je bilo na raspolaganju, nije smatrao privatnim ni za sebe rezerviranim, nego prilikom da pomogne svome narodu, posebno onom zapostavljenom i siromašnom. «Prema svima je pokazivao, i prema najnižima koji su od njega tražili pomoć i savjet, ljubav i iskrenu sućut. Posebnu je ljubav imao prema najsiromašnijima. Često je pozivao najbjednije i najprljavije selja- ke s ulice u svoju sobu, razgovarao s njima, pitao ih o svemu što ih tišti, davao im kruha i pratio ih opet na ulicu. Zaista je bilo dirljivo gledati, kako se on i kao direktor gimnazije zauzimao za siromahe te se i na javnim putovima i mjestima s njima razgovarao i tješio ih. Često se moglo vidjeti kako su siromašni ljudi k njemu dovodili svoju djecu i molili ga da ih primi u svoju školu. Nikada se nije stidio svojih štićenika. Kad je radio i razgovarao s najvišim ličnostima, nije zaboravljao siromašne i zapuštene. Nedjeljama i svetkovinama vrata njegove sobe bila su opsjedana od jutra do mraka od onih koji su ga molili i tražili njegovu pomoć.»3 U dobroti Didakova srca, u kojem su prvo mjesto zauzimali dobro i sreća njegova naroda, trebamo tražiti i razloge njegova angažiranja oko duhanskog pitanja u Hercegovini. «Sućut i ljubav prema narodu ključne su ideje, koje treba imati na umu, želi li se razumjeti fra Didakove motive u radu i pravu svrhu njegova djela. One daju pravac i cilj fra Didakovim nastojanjima. Njima je na- dahnuto i prožeto sve fra Didakovo djelovanje: gradnja širokobriješke bazilike, proširenje gimnazijskih zgrada, podizanje i otvaranje konvikta za vanjske đake, borba za pravo javnosti gimnazije, organiziranje sadilaca duhana, kalemljenje voćaka, osnivanje ‘seljačkih škola’, otvaranje seljačkih zadruga, briga za pro- svjetu i prehranu pučanstva, spasavanje djece od gladi i smrti, nastavnički i

2 NIKIĆ, Andrija, Fra Didak Buntić – hrvatski i crkveni velikan, str. 216.-217. 3 BARIŠIĆ, Kazimir, Naši dragi pokojnici – fra Didak Buntić, Fra Didak Buntić. Spomenica, str. 131.

187 Marinko Šakota odgojiteljski rad, ravnateljstvo gimnazije, uprava hercegovačke Franjevačke provincije, politička aktivnost i svećeničko djelovanje.»4

2. Briga oko duhanskog pitanja

Didaku je na srcu posebno bila briga za gospodarski rast njegova naroda i kraja, a duhansko pitanje bilo je temelj gospodarstva u Hercegovini. Zbog toga se svim svojim silama, pored mnogih drugih područja djelovanja, trudio pomoći oko uzgoja i zaštite duhana. Tako piše u pismu Isi Kršnjaviju: «O našem radu i političkoj akciji ja ću Vas presvjetli uvijek izvješćivati i preko Vas u neprestanom dodiru sa strankom stati, ali privatno ovako u pismim jer mi nažalost ne preostaje vremena da za sad što u Hr. Pr. (Hrvatsko pravo) pišem pošto sam veoma zaposlen, ne samo sa mojim zvaničnim dužnostima, sa školom, sa na- šim najprečim narodnim potrebama, osobito sa duhanskim pitanjem, nego i sa gradnjom crkve.»5 Koliko je Didaku bilo stalo do zaštite primarnog proizvoda hercegovačkog puka, vidi se i iz njegova pisma fra Luki Begiću, provincijalu, uoči njegova odlaska na sjednicu Bosanskog sabora. Didak mu daje upute na koje sve probleme treba pripaziti i zastupnike u Saboru upozoriti. «Ne zaboravite na duhan, paušal, planinske paše i veksacije našega svijeta te odstranjivanje sa planina. Ceste, škole, a o fondu Vam i jesam preporučio treba da nam se naši zastupnici sa kakvom god lovorikom uspjeha vrate inače naopako. Neka se sjete Mandić i Džamonja da oni zastupaju + čitavoga našeg naroda i 1/10 čitavog bosan- skohercegovačkog budgeta. O svim ovim potrebama mislim da ste dovoljno informirani, a ako što treba ja ću Vas služiti. Napose što se tiče duhana neka se istakne kako se naš narod četimice seli u Ameriku tako ako se ne bi povisi- la odkupna tarifa duhana i tim bar kukavna zarada pružila našem narodu da ćemo domalo ostati bez radni sila da će se napustiti i sama sadnja jer tko će o njemu raditi ako rađenici budu prisiljeni ostavljati ne samo rad nego i samu svoju postojbinu.»6 Oton Knezović, koji je osobno pregledao fra Didakovu korespondenciju, govori o velikom broju pisama vojnika s fronta i o njihovim različitim molba- ma, u kojima se spominju i molbe za dobivanje duhana. «Fra Didak je imao

4 RASPUDIĆ, Gracijan, Fra Didak Buntić, Hrvatski kalendar, str. 121. 5 Ibidem, str. 219.-220. 6 ARHIV PROVINCIJE, Spisi provincije, sv. 57., f. 81.-82.

188 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA dobro srce kao mila majka za svakoga, a na osobiti se način zauzimao za naše vojnike. U njegovoj ostavštini imade hiljadu njihovih pisama i karata o tomu. Zovu ga najmilijim i najintimnijim nazivima. Mole ga, da im pregleda kuće, roditelje i sirotinju; da im pomogne i da ne umru od gladi; da ih izvješćuje o njima u svemu: njihovu stanju, životu, ljetini itd.»7 Pored svih tih molbi najveća je ipak bila molba da im pošalje duhana za pušenje. «Ali u svakome pismu glavna im je briga, da im pošalje duhana ili da izmoli od financijskih vlasti dozvolu, da im roditelji mogu poslati duhana. Oni pišu: ‘Za duhan nam je najteže. To nam je jedini razgovor! Pošaljite nam ćata i duhana, pa nam ništa drugo ne spremili!’»8 Didak je na sve načine nastojao pomoći vojnicima i odgovoriti na njihova traženja. Činio je to tako što «se više puta obraćao s molbom na šefa monopola Prileckoga i molio, da našim vojnicima može slati duhan bez štete za državu. Naši su naime sadioci imali tada pravo na stalnu količinu duhana za vlastitu porabu 6 ‘kili pušilula’. Ti su ‘kili’ ostajali kod kuće, a svi skupa po Didakovu ra- čunu iznosili bi oko 200.000 kg duhana. To je svakako njihovo, pa zašto im se ne bi poslalo na frontu, kad oni brane cara i državu! Kad imadu pravo na duhan kod kuće, zašto ga ne bi imali i na ratištu, kad im je tu duhan najprotrebniji? Trči Didak Prileckomu i piše: ‘Molim Vašu presvjetlost, da Vi date naredbu ili barem mig Vama potčinjenim organima, da se pošiljke, koje se šalju na naše vojnike sa oznakom ‚Feldpost', ne bi više otvarale, vraćale i plijenile’.»9

3. Duhansko pitanje u Austro-Ugarskoj Monarhiji

U Austro-Ugarskoj Monarhiji Didak je mnogo vremena i truda ulagao u borbu za prava seljaka, posebno u borbu za pravednu cijenu duhana.

3.1. U Spomenici ministru Burianu

Austrougarskom ministru Burianu Didak je 20. studenoga 1909. uime herce- govačkog naroda napisao Spomenicu (Memorandum). Čitava Spomenica govori o njegovoj borbi protiv nepravdi koje se nanose hercegovačkom narodu i o njegovu zauzimanju za narodna prava u Hercegovini.

7 KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 44. 8 Ibidem, str. 44. 9 Ibidem, str. 45.

189 Marinko Šakota

Na početku se Didak obraća ministru sljedećim riječima: «Preuzvišeni gospodine ministre! Ovu Vam spomenicu posvećuje katolički narod Hercegovine kao jednu kitu cvijeća, u kojoj doduše nećete naći lijepih i mirisavih ruža, ali tim više gorkog pelina i čemerike, kojim cvijećem obiluje Hercegovina. Od željeznice do dal- matinske i bosanske granice u površini od kojih 3.000 km2 sa 112.000 žitelja.»10 Nakon konkretnih upozorenja protiv nepravednog odnosa austrougarskih vlasti prema Hercegovini na područjima izbora zastupnika, proizvodnje duhana, hercegovačkih polja, stočarstva, cesta, pošta i brzojava te školstva Didak otvoreno prigovara ministru: «Mi se u čudu pitamo: gdje je taj toliko spominjani civilizatorni rad uprave kroz ovih 30 godina?! Ima ga dakako, ne možemo poreći. No sav je on koncentriran u glavnom gradu i oko željezničkih pruga, gdje to zahtieva strategija i interesi stranaca. Tamo je rad, tamo je napredak, pače luksuz, koji čini nemili i neugodni kontrast sa zapuštenim selima i seoskim pučanstvom, koje je stvoreno rek bi jedino zato, da plaća poreze i da služi spomenutim interesima. Ono je njiva: uviek košena, a nikad gnojena; krava mužena, a nigda hranjena. Zgodno bi se mogla naša zemlja u tom pogledu prispodobiti središ- njoj Africi. Kuda naime teku rieke, tuda raste sve bujno i divno, a korak dalje – pustinja pa pustinja. Tako i u nas: kuda prolaze željeznice – pa i one, koje su građene bez ikakve gospodarstvene svrhe i vriednosti [tu se radi]. Ovakav rad uprave mogao bi se prije zvati eksploatacijom nego civilizacijom. Sa zavišću i boli gledamo na Bugarsku, koja se je u isto vrieme oslobodila od turskoga gos- podstva, kad tobože i mi, pa gdje je ona, a gdje smo mi?! Sjetite se dakle, preuzvišeni gospodine ministre, da obstoji jedna zemlja, koja se zove sjevernom Hercegovinom, i da ta također stoji pod Vašom upravom, koju nastava lojalan, miran i svom vladaru posve odan i vjeran narod, na ime kojega niže podpisani župnici, glavari i odbornici uručuju Vašoj Pre- uzvišenosti ovu našu seljačku Spomenicu, i to jedino s tom svrhom, da Vašoj Preuzvišenosti preporuče svoju kamenitu, težko izkušanu i zapuštenu otačbi- nu, koja će – uvjereni smo – pod Vašom skrbi, brigom i okriljem otrati suze i nanovo procvasti. Neka se barem ovaj namet, isto tako cestarina, školarina i brojačina uvrste u obćinski prihod te neka se troši u onim obćinama, u kojim se i pobire.

10 NIKIĆ, Andrija, Fra Didakova skrb za Hercegovinu, str. 13.

190 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

Dugo bi bilo, Preuzvišeni, izbrojiti sve naše jade i nepravde, koje smo snosili kroz ovo 30 godina, ali ih nećemo više nabrajati, nego ćemo im lieka tražiti u saboru. Istaknut ćemo samo to, da se ne tužimo na velike poreze i ne žalimo toliko, koliko na to, što ti nisu u nikakvu razmjeru s koristi, koju bismo morali od njih imati. Gotovo sav duhan (31.000q), od koga država ima dohotka četiri puta više nego od svih bosanskih šuma, daje ovaj kraj, a dobiva za nj neznatnu odkupninu. A šta se je tu investiralo i utrošilo? 20 pučkih škola, 150 km ceste, 2 državne kuće i jedna štala za magarce. To su nam sve kulturne tečevine kroz ovo 30 godina uprave.»11 Svoje nezadovoljstvo Didak završava riječima: «Ide se strancima na ruku, a naš se narod notorno i hotimično zapostavlja i preterira, pače ugnjetava i tlači. Radi toga vlada kod nas veliko nezadovoljstvo koje bi moglo biti od neugodnih i teških posljedica, bude li se i dalje postupalo, osobito s duhanom. To sigurno ne bi upravi podiglo ugleda niti bi joj na čast služilo. Radi toga mi jedini predstavnici i pouzdanici naroda upozorujemo Vašu preuzvišenost na to i molimo, da se u buduće uzme dužni i pravedni obzir i na naš narod u Hercegovini. Ovo smo sve podnosili mirno i strpljivo ne za to, što smo – kako neki vele – mrtvi, nego za to, što smo lojalni i mirni državljani i što nijesmo htjeli upravi praviti neprilika, jer smo se nadali u pravednost njezinu očekujuć da će i na nas red doći, da će i nas sunce ogrijati, ali na žalost toga ne dočekasmo. Ovako dalje nećemo!»12

3.2. Za pravednu cijenu duhana

Neustrašivo i gorljivo zauzimanje za svoj obespravljeni hercegovački narod najsnažnije se očituje u Didakovoj borbi za pravedniji odnos države prema otkupnoj cijeni duhana, o čemu piše u Spomenici: «Duhansko je pitanje Hercegovcu životno pitanje, pitanje hljeba, pitanje njegova obstanka. Duhan je njegov prvi i glavni proizvod, jedina njegova zarada, odmah od okupacije monopoliziran, što je osobito nesretnoga kmeta težko tištilo, jer je tim de facto uprava dosudila agi pravo trećine, dotično četvrtine ne samo na rod zemlje, nego također i na svu njegovu zaradu, koje pravo aga pod turskom upravom nije imao. Jedanaest mjeseci neprekidno traje naš rad

11 NIKIĆ, Andrija, Fra Didakova skrb za Hercegovinu, str. 21.-22. 12 (…), Historička spomenica fra D. Buntića ministru Burianu, Jugoslavenski list, 15/1932., br. 33, str. 10.

191 Marinko Šakota o duhanu. A kako smo tek od države za taj naš rad oštećeni? Dokazano je sa nepobitnim dokazima, koje smo mi preko Hrvatske narodne zajednice upravili Vašoj preuzvišenosti, da mi kao kmetovi – sadioci duhana ne dobivamo poprečno više od 30 helera, slovom trideset helera, za nadnicu. Od ovoga moramo platiti paušal i sve moguće danke i namete tako, da se većinom kući vraćamo praznih ruku, gdje nam žene i djeca skapavaju od glada i svake bijede. Mi plačemo i kukamo nad ovom nepravdom, gospodine ministre, do neba se čuje, ali nas Vi ne čujete ili možda ne hajete za nas. Je li pravo, preuzvišeni gospodine ministre, da mi sadioci duhana, koji smo tek dvadeseti dio bosansko- hercegovačkog pučanstva, doprinosimo u samom porezu i duhanu više nego jednu desetinu čitavog državnog prihoda? Je li pravo, da mi na taj način radimo pred državu poput robova, a da za to ne dobijemo ni najprostijega crnoga kruha? Bi li ikoja neprijateljska država tako svoga neprijatelja, da ne rečemo državljanina, izrabljivala i u propast rivala? Kakvu volju mi možemo imati za rad, kad se baš ni trunka ne možemo veseliti svomu trudu i znoju? Reći će se, gospodine ministre, da nije nitko prisiljen baviti se sadnjom duhana. Na ovo odgovaramo: Hercegovcu je ili mriet ili se seliti ili duhan saditi, drugo nam ne preostaje zbog suše, pomanjkanja svake druge zarade i prenapučenosti ovoga kršnoga kraja, od koga niti jedna četvrtina nije prikladna za obrađivanje. Vi ste nam obećali, gospodine ministre, da će nam se ove godine duhan bolje platiti, ali kako je to obećanje iskupljeno, možete se osvjedočiti iz ovih mnogobrojnih dozvola, što ih sa sobom donosimo. Čemu su povišeni razredi, čemu li ciena duhanu, kad su životni zahtjevi našega naroda jednaki ništici. Preuzvišeni gospodine ministre, naš je narod osiromašen i na prosjački štap spao te mu prieti očita propast, osobito ove godine, gdje ništa nemamo do ovo žalostnoga duhana, koga smo više sa suzama i znojem nego sa vodom odgojili. Pa ipak nam se ovako ove godine – kao da se sve proti nama urotilo – kraj svih naših molba, kraj svih naših tužba, kraj istoga obećanja Vaše Preuzvišenosti i kao za inad procjenjuje i plaća kud i kamo gore negoli dosadašnjih godina. Šta treba dotle naš siromašni narod, koji ništa više izgubiti ne može, u očajnost tjerati? Ovako, preuzvišeni gospodine, ne može dalje ići. Stoga apeliramo na čovjekoljubivi osjećaj Vaše preuzvišenosti, da smjesta odredite Vama podči- njenim organima, neka vrše Vašu rieč, koju ste nam u ovogodišnjim delegaci- jama dali, i da ne sile narod, da se laća nezakonitih sredstava i očajnih u obranu svoga bitka i obstanka.

192 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

U ovom pogledu stavljamo Vašoj Preuzvišenosti sliedeće priedloge i zahtjeve, koji će – nadamo se – biti jednako od koristi i državi i sadiocima. 1. Tražimo da nam se dosadašnja svota za otkup duhana bar podvostruči, t.j. da na kilogram duhana odpanu poprečno 2 krune. Ovaj naš zahtjev nije nipošto pretjeran, jer će nam se tek tada sudariti nadnica po 90 helera. Uvjereni smo, da tim država ne bi ništa štetovala, pače to bi joj u mnogom pogledu bilo od ne male koristi. Više bi se naime i bolje vrsti duhana dobivalo. Podigla bi se porezna snaga naroda. Nestalo bi krio- mčarenja i prenašanja najbolje vrsti našega duhana u Dalmaciju itd. 2. Da nam se duhan procjenjuje pravedno prema njegovoj kakvoći i izrad- bi. Jer kako je to, da se ista vrsta duhana i sa istoga zemljišta kod procje- ne razlikuje za jednu, za dvije, pače i za tri klase? 3. U tu svrhu zahtijevamo, da naše procjenitelje i vještake odabiremo mi producenti duhana sami i da ti procjenitelji budu imati pravo glasa i po- sredovanja u korist sadilaca, budući da sadašnji procjenitelji nisu ništa drugo, nego jedna plaćena činovnička stafaža, koji niti imadu našega povjerenja niti oni nas zastupaju. 4. Da se četvrtina, dotično trećina, koju smo dosada morali davati agi s razloga gore navedenih obori (smanji) ako ne na osminu a to bar na šestinu. 5. Kad već plaćamo paušal, što odgovara zemljarini, da se dokine desetina na duhan. 6. Da se duhan iz Hercegovine ne izrađuje unaprijed u Bosni, kao što je dosada bivalo, jer nije pravo, da se nama oduzimlje ta jedina moguć- nost zarade i prenaša u Bosnu, koja obiluje sa pilanama, rudokopima i svakovrsnim tvornicama, k tome još plodnim i obilnim zemljištem, dok naprotiv u Hercegovini od svega toga nema ni spomena. 7. Da se kazna zabrane sadnje duhana ograniči na najviše prekršaje zakona o duhanskom monopolu. 8. Da se s ovim državi ne bi umanjili dohoci od duhana, predlažemo, da se dokinu sve zloporabe i suvišni troškovi duhanske režije. Da takovih troškova mora biti, dokazuju nam dohodci od duhana drugih država.

193 Marinko Šakota

Radi primjera donosimo ovdje obračun mađarski za godinu 1905., u komu se mogu čitati ove brojke: Primitak od duhana kruna 9.089.176 i 39 helera. Izdatak od duhana kruna 2.907.128 i 61 heler. Čisti prihod od duhana kruna 6.182.047 i 78 helera. Dakle mađarska država, kojoj također ne pada duhan s neba, ima više nego dvije trećine čiste dobiti, dok bosansko-hercegovačka uprava ima tek nešto preko polovine čiste dobiti. 9. Poimenice predlažemo, da se dokinu kojekakvi eksperimenti državne plantaže, koje nikomu za uzor ni na korist nisu, jer sve svršuju s defi- citom, premda se njihov produkt zaračunava kud i kamo drugčije nego naš. 10. Isto tako predlažemo, da se dokinu skroz nepotrebita i suvišna institucija procjenitelja duhana na njivi tako zvanih ‘šecmana’, pošto glavar svakoga sela i onako prisustvuje brojenju i računanju duhana, koji uostalom najbolje i najtočnije zna, što tko ima. 11. Neka se razvrgne ugovor s bosansko-hercegovačkom privilegiranom zemaljskom bankom u Sarajevu u pogledu prodaje našega čitavoga izrađenoga duhana, pri čemu bi i država prištedjela također vrlo znatnu svotu. 12. Kad bi se povisio odkup duhana sadiocima, kako stoji pod brojem 1., mogli bi se smanjiti i izdatci za financijalnu stražu, koji su u nas mnogo veći od onih sigurnosne straže (žandarskih). 13. Ako država ne bi mogla udovoljiti ovim našim skroz opravdanim i ra- zloženim zahtjevima, neka bi se izručio državni monopol ‘Udrugi sadilaca duhana’, koje će se u svrhu zaštite svojih interesa osnovati. Ta bi Udruga drage volje davala svu čistu dobit, koju država danas ima od duhana. Učini li se u ovom pogledu šta mu drago, sumnje nema, da ćemo se mi u ovom pitanju morati izjednačiti sa susjednom Dalmacijom, tim više, što je naš duhan i vrstom i izradbom po obćenitom priznanju samih Dalmatinaca daleko bolji od njihova. Nadalje, što je to naš – kako spo-

194 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

menusmo – glavni proizvod i jedina zarada, dočim u Dalmaciji duhan zaprema tek četvrto mjesto domaće privrede.»13

4. Duhansko pitanje u Hrvatskoj Narodnoj Zajednici

Prva i najvažnija fra Didakova organizacija bila je Hrvatska narodna zajednica. Mjesni odbor te stranke osnovao je Didak na Širokom Brijegu 1908. godine. Bio je prvi predsjednik tog Odbora, organizator i vođa. Hrvatska narodna zajednica bila je njegova velika ljubav koju nipošto nije htio napustiti, ni za što mijenjati i u kojoj je, prema njegovim riječima, kao član želio umrijeti, što se na koncu ipak nije dogodilo. Preko HNZ-a fra Didak je provodio projekte na području gospodarstva, prosvjete, vjere i kulture i ostvarivao svoju zamisao o preporodu hercegovačkog gospodarstva. Na taj način postigao je unaprjeđenje proizvodnje duhana14, voćarstva, sadnju maslina, vrbe, bostana, očuvanje šume, unaprjeđenje pčelarstva, cvjećarstva, vinogradarstva, stočarstva, izgradnju kreveta i dr.15 Preko Hrvatske Narodne Zajednice na Širokom Brijegu Didak je osnovao otkupnu duhansku stanicu na Širokom Brijegu: «Da, pređimo preko sitnica. Pošta, brzojav, telefon, otkupni ured duhana, organizovana općina, novačenje na Širokom Brijegu, pazar, ćilimana, sve su to neosporivi uspjesi neumornoga rada i nastojanja mj. odb. ‘H. N. Z.’ Koštalo nas je doduše i materijalnih žrtava, ali ih ni najmanje nežalimo.»16

5. Duhansko pitanje u Kraljevini SHS

U novoosnovanoj državi, Kraljevini SHS, Didak je nastavio brinuti se za prava seljaka u Hercegovini, a najviše truda ulagao je u borbu za pravednu cijenu duhana.

13 Ibidem, str. 14.-18. 14 više o tome: BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Brije- gu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 13, str. 205.-206. 15 više o tome: BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Brije- gu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 14, str. 215.-216. 16 BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Brijegu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 13, str. 204.-205.

195 Marinko Šakota

5.1. Zahtjev za smanjenje poreza hercegovačkim seljacima

Ministarskom savjetu u Beogradu Didak je 1920. godine uputio pismo u kojem zahtijeva smanjenje nepravedno nametnutog poreza žiteljima Hercegovine. Porez je, naravno, bio usko vezan uz sadnju i otkup duhana. To pismo, objavljeno u Narodnoj slobodi, donosimo u cijelosti. «Dužnost mi je kao narodnoga poslanika upozoriti ministarski savjet na jednu tešku i neopisivu nepravdu, koja je u stanju i onako siromašno, ispaćeno i bijedno pučanstvo Hercegovine u skrajni očaj natjerati. Zemlje radne malo imamo, nego je to većinom goli krš. Ali i ono, što se s mukom iskrči i obradi, kad nam najbolje godina rodi, nije dovoljno, da polovi- nu pučanstva ishrani. Ove pak godine mjesto roda snašla su naš bijedni narod težački četiri goleme nesreće: poplav, suša, skakavac, tuča i još usto bolest i krepanija na blagu. I mjesto da vlada tome žalosnom stanju našega naroda u pomoć priteče pa ga za svu godinu bar poreza riješi, vlada je, dotično ministarstvo financija, učinilo nešto nečuvena: porez ne smanjilo, ne oprostilo, nego ga najedamput početverostručilo. Ako bi se ova nemogućnost stala provagjati, uvjeren sam da ćemo doživjeti potpuni krah. Stoga molim ministarski savjet u interesu naše države, u interesu reda i za- dovoljstva ovoga naroda, da bi imao smilovanja sa bijednim i patničkim naro- dom te ga oslobodio, ako ne posve, poreza za ovu godinu, a ono barem odustao od ovih zaista nečovječnih mjera – početverostručavanja poreza… Primjetiti mi je, nijedna zemlja, nijedan kraj naše države nije plaćao tačnije ni razmjerno više poreza od Hercegovine, ako se uzme u obzir monopol duhana uz ove cijene i kraj ove skupoće, mi i nijesmo ništa drugo nego državni robovi – gladni, goli i bosi. Svoju sam svetu i otadžbeničku dužnost i prema državi i prema narodu učinio, kad sam ovo pred Vas iznio, a sad videant consules. Mostar, 9. novembra 1920. fra Didak Buntić, narodni poslanik.»17

17 (…), Hrvatska Pučka Stranka za sniženje poreza, Narodna sloboda, 1920., br. 60, str. 2. Više o tome: KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 85.

196 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

5.2. Zahtjev za isplatu dugova narodu

Iz jednog pisma koje je uputio Ministarstvu financija u Beogradu iščitava se Didakova briga i borba za prava svoga naroda u pogledu isplate dugova naroda u pitanju duhana: «Visokom kralj. Ministarstvu financija u Beogradu. Prilažem ovdje dva pisma kao dokumenat, da naša bos.-hercegovačka finan- cijalna uprava nije baš najkulantnija i najtačnija u isplaćivanju svojih obveza. Nijesu ovo pojedini slučajevi, nego toga ima i više; tako je sa isplatom duhana, na koji su sadioci čekali više od po godine, te ne znam, dali je i sada svakom isplaćeno. Tako Vam je s otkupom zemljišta za otkupni ured na Širokom Brijegu, gdje su posjednici zemljišta čekali još od početka rata na isplatu. Moji izbornici plaćaju tačno porez, pa tražimo, da i vlada plaća njima tačno svoje dugove, a ne da se izgovara, da nema novaca. Neka se novac ne razasiplje u besposlice i nepotrebite stvari, i neka naše ministarstvo vodi bolju kontrolu nad našim državnim i narodnim imetkom – kad je to već oduzeto narodnom predstavništvu – pa će biti novaca. Beograd, 18. VII. 1919. Didak Buntić, narodni poslanik.»18

5.3. Borba za pravedan odnos države prema duhanu

Kao i za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije tako se Didak i u Kraljevini SHS svim silama borio za povišenje cijene duhana. I u jednoj i u drugoj državi taj jedini profitabilni proizvod hercegovačkog seljaka bio je nepravedno nisko plaćan. Početkom travnja 1921. godine Didak traži povišicu cijene hercegovačkog duhana. Na početku je izgledalo da će o toga biti nešto. Prvu vijest o povišici donosi Narodna sloboda. «Naš je narodni poslanik HPS O. fra Didak Buntić 13. o. mj. otišao u Beograd s delegatima ‘Udruženja’, te su našim siromašnim sadiocima duhana ipak barem nešto isposlovali. Dobilo je naše uredništvo ovu brzojavku iz Beograda: ‘Beograd (Skupština) 16. 4.

18 KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 84.

197 Marinko Šakota

Sadioci duhana dobivaju 25 po sto povišicu, nadamo se još i druge povolj- nosti za naše sadioce isposlovati.’ Fra Didak Buntić»19 Od povišice cijene duhana izgleda da ipak nije bilo ništa jer fra Didak u jesen 1921. godine poziva narod u Hercegovini da ne predaje duhan dok se ne povise cijene i dok iz Beograda ne dođe posebna komisija koja će urediti pla- ćanje duhana prema modelu u Srbiji. Međutim, žandari i financi odgovorili su na to teroriziranjem po selima. Povodom toga fra Didak je narodu preko fra Dominika Mandića uputio poruku: «Iz Beograda došao je na Predsjedništvo Udruženja ovaj brzojav: Dr. Dominik Mandić – Nedajte se terorizirati. Krivci nasilja i bezakonja pozvat će se na odgovornost. Beograd, 25. X. 1921. Buntić.»20 U međuvremenu Didak je očito uspio izboriti se za bolju cijenu duhana i za dolazak komisije u Hercegovinu, što se vidi iz sljedećeg članka: «U ponedjeljak na 28. t. mj. primilo je Predsjedništvo Udruženja ovaj brzojav iz Zagreba od narodnoga poslanika Buntića: Dr. Dominik Mandić, Mostar – Sporazum postignut. Komisija dolazi. Sa cijenama zadovoljan. Duhan predajite! Buntić.»21

5.4. Dva izvješća narodu o duhanu

Didak je upoznavao svoj narod u Hercegovini sa stanjem u Beogradu s obzirom na cijene i druga pitanja vezana uz duhan. U Narodnoj slobodi objavljena su dva njegova pisma koja je uputio sadiocima duhana u Hercegovini. Slijedi njegovo prvo pismo iz studenoga 1921. godine. «Poruka sadiocima duhana. Kako Vam je već svima poznato, prošle godine otkupljen je duhan skupa s onim mršavim i kukavnim nadoplatkom od 9%, što smo ga naknadno dobili: u Hercegovini po 7 Dinara ili 28 K. u Dalmaciji po 9 Dinara ili 36 K. u Srbiji po 13.50 Dinara ili 54 K.

19 (…), Iz Udruženja sadioca duhana. Sadioci dobili povišicu, Narodna sloboda, 1921., br. 17, str. 2. 20 (…), Predajite duhan!, Narodna sloboda, 1921., br. 49, str. 1. 21 Ibidem, str. 1.

198 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

Ova ogramna razlika u cijenama još više oskače, ako se uvaži, da u Dalma- ciji i u Srbiji nema nikakva odbitka u ime poreza na duhan, dok u Hercegovini opstoji još i danas 10% porez na duhan. Usto Srbijanac nije upućen isključivo na sadnju duhana, kao što je to žalibože radi nestašice radne zemlje sadioc duhana u Hercegovini. Tražio sam, odakle ta golema razlika, zašto ta nejednaka mjera, čemu tolika nepravda? U Beogradu mi rekoše, da je tomu kriva naša Direkcija u Sarajevu i staro austrijsko servilno činovništvo, koje nema nikakova osjećaja za narod. Ovo sam u više navrata i sa ogorčenjem predbacio i Direkciji i gotovo cjeloku- pnomu činovništvu naših otkupnih ureda. Ali sam od njih dobio konstantni odgovor, da to nije istina, nego da oni rade jedino i isključivo po propisima i uputama iz Beograda. Da se ovom čudnom izmotavanju, ovoj nedostojnoj raboti na našu štetu i propast jedamput stane u kraj, odlučio sam: 1. Zatražiti pristojnu povišicu duhana u razmjeru sa životnim namirnica- ma i lošem stanju naše valute. 2. Zatražiti dokinuće svakoga poreza na duhan. 3. Ponovno pozvati Upravu monopola, da ona svoju komisiju pošalje ne kao prošle godine po zaključku predaje duhana nego na početku i pri otvoru vage; ova će komisija, da se ukloni svaki nesporazum, izvjesiti uzorke (mustre) pojedinih klasa prema nanovo postavljenim cijenama, da se tih uzoraka činovništvo kod otkupa duhana stalno mogne držati. Radi toga pozivam sve Vas, da počekate spomenutu komisiju i da ni jednoga kila duhana ne dadnete otkupiti, dok ta komisija ne progje i ne ustanovi nove cijene i uzorke duhana. Ragje neka sav do vraga ide i propane, nego se dati ovako zapostavljati i izrabljivati vječno. U Mostaru, 12. studenoga 1921. Fra Didak Buntić, narodni poslanik.»22

Drugo fra Didakovo pismo sadiocima duhana iz prosinca 1921. godine, objavljeno u Narodnoj slobodi, donosimo u cijelosti. «Sadiocima duhana! Kako Vam je poznato, zatražili smo tri stvari: komisiju, ukinuće poreza i povišicu cijena duhana, dotično izjednačenje cijena sa srbijanskim.

22 (…), Poruka sadiocima duhana, Narodna sloboda, 1921., br. 47, str. 1.

199 Marinko Šakota

Komisija je došla, cijene će biti izjednačene, to mi je izjavio ministar g. Ku- manudi, to je zaključio direktor uprave monopola, a to mi je rekao i direktor monopolne uprave g. R. Majstorović. To nam je dakle zajamčeno i o tom ne može biti sumnje. Ovo što sada dobijete, biće kao neki predujam, a tamo negdje o Uskrsu, kad se obračuna prosječna cijena duhana u Srbiji, po to će se i Vama naknadno nadoplatiti. S tim smo se zadovoljili i ako ne bi smjeli i morali obzirom na to, da je to u Hercegovini jedino vrelo prihoda kao i na to, da je naš duhan pod austrijskom upravom stekao svjetski glas. I doista naš duhan uvršten je bio sa macedon- skim i boljim srbijanskim u prvu kategoriju, no ove sam ga godine, na svoje iznenagjenje, našao u drugoj i u istom redu sa bosanskim. Da je naš duhan toliko degradovan, ne mogu nikako vjerovati da su po sri- jedi stvarni razlozi, nego ima tu nešto politike, kao nažalost i svuda drugdje. Napose krivo je tome i to, što u monopolnoj upravi nije zastupana Herce- govina, kako bi morala biti, po svom jednom članu, nego je zastupana opet po Srbijancu Dru Lazici Markoviću, koga ja za to u prvom redu odgovornim smatram. Glede poreza, žalibože, nije došlo do sporazuma, ali se nadam da će se i u tom postići pravo riješenje. Tražio sam da se ukine porez barem na skupurinski doplatak na duhan, kad nije bilo moguće na temeljnu cijenu, jer je nepravedan i ubitačan po našeg sadioca, jer porez poljodjelcu nije više nego početverostručen, dok je sadio- cu Hercegovcu i potrideseterostručen. O tom sada radimo sa ministarstvom financija. Mostar, 6. XII. 1921. fra Didak Buntić, narodni poslanik.»23

5.5. Borba za pravo govora o cijeni duhana

Knezović donosi Didakov govor koji je izrekao svojim izbornicima na jednoj od skupština negdje u Hercegovini. Iz tih riječi isijava njegova hrabra, pravična i beskompromisna ličnost. «Ja sam Vam o duhanu govorio na raznim skupštinama u Stocu, Vitini, Širokom Brijegu, u Drinovcima i ja vam nemam u tom pogledu ništa novo kazati osim to, da mi je sinoć mladi gospodin predstojnik dobacio, ako budem o tome govorio, da će me dati po svojim žandarima uhapsiti. Možda se mladi

23 (…), Sadiocima duhana!, Narodna sloboda, 1921., br. 50, str. 2.

200 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA gospodin razmećao svojom vlasti i šalio. Ali ako je ozbiljno govorio, ja ću za tu njegovu uvredljivu izjavu zadovoljštinu tražiti, koja mi se u roku od 15 dana mora dati, jer jedan narodni poslanik ne samo da smije i da ima pravo govoriti, nego mora i dužnost ima o tom govoriti, budući da je to životno pitanje našega težaka, napose u ovim kršnim krajevima.»24

6. Zaključak

Fra Didak Buntić je uložio veliki trud u borbi oko duhanskog pitanja u Herce- govini u obje države, za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine SHS. Tadašnjim vlastima ukazivao je na nepravde koje su se činile proizvođačima duhana i sve je činio da se nepravde otklone i isprave. Najviše je nastojao zašti- titi prava seljaka na pravednu cijenu duhana.

„Literatura“

ARHIV PROVINCIJE, Spisi provincije, sv. 57. BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Bri- jegu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 13. BUNTIĆ, Didak, Izvještaj o radu mjesnoga odbora «H.N.Z.» na Širokom Bri- jegu 25. travnja 1914., Hrvatska narodna zajednica, Sarajevo, 1914., god. II., br. 14. ĆORIĆ, Didak, Fra Didak Buntić. Spomenica o 60. obljetnici spasavanja gladne djece iz Hercegovine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb-Mostar, 1978. KNEZOVIĆ, O. Život i rad fra Didaka Buntića, Zagreb, 1938. NIKIĆ, A., Fra Didak Buntić – hrvatski i crkveni velikan, Mostar, 2004. NIKIĆ, A. Fra Didakova skrb za Hercegovinu, Mostar, 2000. RASPUDIĆ, G., Fra Didak Buntić, Hrvatski kalendar, Chicago, 26/1969. (…), Historička spomenica fra D. Buntića ministru Burianu, Jugoslavenski list, 15/1932., br. 33. (…), Hrvatska Pučka Stranka za sniženje poreza, Narodna sloboda, 1920., br. 60.

24 KNEZOVIĆ, Oton, Život i rad fra Didaka Buntića, str. 87.-88.

201 Marinko Šakota

(…), Iz Udruženja sadioca duhana. Sadioci dobili povišicu, Narodna sloboda, 1921., br. 17. (…), Predajite duhan!, Narodna sloboda, 1921., br. 49. (…), Poruka sadiocima duhana, Narodna sloboda, 1921., br. 47. (…), Sadiocima duhana!, Narodna sloboda, 1921., br. 50.

202 DUHAN U DJELIMA DIDAKA BUNTIĆA

Tobacco in the Didak Buntić’s works

Šakota, M.

Summary

Didak Buntić (1871-1922) loved Herzegovina and the people in it and believed in his capabilities as no other. He raised the nation’s awareness of his abilities by trying to change his mentality. He spoke proudly of his country and hits wealth. Didak considered that the key causes of the bad economic situation in Herzegovina were its neglecting and exploitation on the part of the then governing structures. One of the biggest concerns in his life was the tobacco question. He felt that in both the states in which he lived, in the Austro-Hungarian Mon- archy as ell as in the Kingdom SHS, tobacco, the only profitable product of the Hercegovinian peasant, was unjustly low paid. That is why he had criticised the then authorities and all the forces struggled to increase the tobacco purchase prices. In addition to the rise in the price of tobacco, Didak supported the As- sociation of Tobacco Growers, the organization of peasant farmers who worked on tobacco production. He also worked on the construction of a Tobacco purchsding station in Široki Brijeg. All that Didak did about the tobacco issues was aimed at improving the living conditions as well as greater respect for the work of the then peasants in Herzegovina. We conclude that the engagement of Didak Buntić on tobacco issues in Herzegovina was of great significance for the then life of the people of Herzegovina. This paper wants to present it and document it.

Key words: Didak Buntić, Herzegovina, tobacco, purchasing prices, tobacco station

203 Marko Ivanković, Jure Beljo

Revitalizacija uzgoja hercegovačkoga tipa duhana - mit ili realnost?

Ivanković, M1., Beljo, J2.

Sažetak:

Imajući u vidu tradiciju proizvodnje duhana u Hercegovini, postojeće tržišne okolnosti i otvoreno tržište, neuređeno područje otkupa duhana, povećan interes za rezanim duhanom hercegovačkoga tipa, postignutu zaštitu geografskog podrijetla i ostale elemente, postavlja se pitanje – je li revitalizacija ove proizvodnje mit ili realnost? Koji su preduvjeti njegove revitalizacije i ponovne sadnje na organizirani način i u skladu sa zakonskim propisima BiH. Tradicija proizvodnje duhana u Hercegovi- ni nije nestala, a i znanje u ovoj proizvodnji nisu upitni. Zakonodavno područje je riješeno iako bi neke odredbe trebalo dopuniti. Nedostaje važan element – organizator otkupa. Nekada su to bile državna otkupna poduzeća, ali u tržišnim uvjetima ne možemo očekivati da država bude otkupljivač duhana nego se traži privatna inicijativa. Stoga je potrebno utemeljiti registriranoga otkupljivača (dorađivača) duhana ili pak proi- zvođača gotovih proizvoda. Na ovaj način bi se cijeli proizvodni lanac (proizvodnja duhana, otkup i dorada te proizvodnja i promet gotovih proizvoda) zaokružio na jednome mjestu. Slaba karika u cijelom lancu vrijednosti su velika početna ulaganja i mukotrpan marketinški put razvitka određenih proizvoda na bazi hercegovačkoga tipa duhana. Pred- nosti koje bi se mogle iskoristiti na tržištu su što se može pušiti sam bez miješanja s drugima duhanima, vlastita prepoznatljiva aroma, zaštićeno geografsko podrijetlo odnosno ograničene količine duhana na tržištu. S druge strane ova proizvodnja se treba temeljiti na načelima organske proizvodnje (direktiva EU 834/2007) i svaki proizvod mora biti certifici- ran. Sve pobrojano može uspješno pozicionirati buduće proizvode (rezani duhan različitih asortimana, cigarete, duhan za lulu) na domaćem ali i izvoznim tržištima. No da bi se to ostvarilo mora biti zadovoljen i ekonomski interes proizvođača duhana, kao najvažnijeg činitelja u cijelom lancu.

1 Prof. dr. sc. Marko Ivanković, Federalni agromediteranski zavod Mostar, B. Čule 10, 88000 Mostar, [email protected] 2 Prof. dr. sc. Jure Beljo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar

204 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

Ključne riječi: revitalizacija, hercegovački duhan, tradicija, organski duhan standard

1. Uvod

S obzirom da su postojeće duhanske stanice u Hercegovini prestale poslovati sadašnja proizvodnja je prepuštena proizvođačima koji svi odreda traže da se ova proizvodnja zakonski uredi. Proces privatizacije otkupnih stanice je ne- slavno završio, odnosno privatni kapital nije prepoznao ovu tržišnu nišu. S druge strane postavlja se pitanje može li uopće egzistirati lanac vrijednosti iz bivšega sustava (proizvodnja, prerada, promet i fiskus)?? Već u bivšoj državi su pojedini autori iskazivali potrebu promjene u lancu vrijednosti, međutim država je uvijek naplaćivala svoj dio (cca 70%) i ne ma- reći nikada za položaj ostalih sudionika u vertikalnom lancu. S druge strane, država je uvijek držala u svojim rukama sve ključne poluge ove proizvodnje (monopol). Jasno je bilo da će otvaranje tržišta nužno voditi do smanjenja ove proizvodnje (cca 100 – 150 tona u 2016. godini). Postavlja se pitanje može li se ova proizvodnja revitalizirati?? Nužno je po- vezati sudionike u lancu vrijednosti, ali koji je to najbolji način povezivanja sudionika u lancu vrijednosti??? U svakom slučaju ne smijemo ponoviti pogreške i prošloga sustava. Cilj je da svi sudionici u lancu vrijednosti posluju na ekonomskim temeljima. Međutim, jasno je da je duhan bio i ostao državno ili bolje kazano politič- ko pitanje. Dakle, struka mora i može ponuditi odgovore, ali opet ostaje onaj ključni segment – odnos države prema ovoj proizvodnji („Zakon o duhanu BiH“, „Službeni glasnik BiH; br.32/10).

2. Cilj i metode istraživanja

Provedena je anketa ciljnih skupina proizvođača duhana (30) na području op- ćina Široki Brijeg, Grude, Ljubuški. Pitanja u anketnom upitniku bila su zatvorenog tipa. Ocjenjivala se svjesnost proizvođača o činiteljima proizvodnje, tr- žištu te uspješnosti poduzeća. Proizvođači su ocjenjivali slaganje s navedenim tvrdnjama pomoću Likertove skale (od 1 do 5). Anketni upitnik sastojao se od pitanja zatvorenog tipa. Proizvođači su ocjenjivali slaganje s navedenim tvrdnjama pomoću dihotomne skale (Da ili Ne), odnosno u kojoj mjeri se slažu s navedenom tvrdnjom pomoću Likertove

205 Marko Ivanković, Jure Beljo skale (od 1 do 5). Podaci su grupirani te prikazani tablično i/ili grafički, prema tome koji je oblik svrsishodniji. Tako pripremljeni podaci analizirani su uobičajenim metodama deskriptivne statistike primjenom računalnog programa MS Excel. Na kraju je urađena SWOT analiza prethodno obrađenih podataka iz ankete.

3. Preduvjeti za revitalizaciju proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana 3.1. Zakonodavno-pravni okvir BiH 3.2. Povezivanje svih sudionika u lancu vrijednosti

3.2.1. Primarna proizvodnja

Ključni segment ili početak svakoga lanca vrijednosti je primarni poljoprivredni proizvođač. Postojeći resursi poljoprivrednog zemljišta i njegova pogodnost za proizvodnju hercegovačkoga tipa duhana su neupitni. Također, tradicija u proizvodnji od 140 godina organizirane proizvodnje jamac je novoga početka u ovoj proizvodnji. Na znanstveno-stručnim temeljima jasno i nedvosmisleno utvrđenim razlozima smanjivanja ove proizvodnje na kraju prošloga stoljeća i svođenja te proizvodnje na 100 – 150 tona (Beljo i sur, 2016.) moguće je jasno definirati preduvjete za nastavak ove proizvodnje u ruralnim područjima Hercegovine. Segment ruralnoga razvoj u EU se sve više nameće kao krucijalno pitanje razvitka ukupnoga acquis communautaire i politike poljoprivrede i ruralnoga razvoja EU. Osim izdašnih ulaganja u ruralni razvoj EU, rezultati nisu zadovo- ljavajući. Ovo napominjemo iz razloga što će se isti problemi u procesu pribli- žavanja BiH EU integracijama javiti u Bosni i Hercegovini. Prema ekonomskoj teoriji proizvođači o(p)staju u poljoprivredi ukoliko mogu ostvariti dohodak približan ili jednak u drugim granama gospodarstva. U većini država EU dohodak poljoprivrednika je na razini 75% od prosječnih dohodaka ostvarenih u industriji. Upravo to je jedna od važnih elemenata vrlo visokih izdvajanja iz proračuna EU u poljoprivredu i ruralni razvoj. U prilikama BiH i opredjeljenja za EU integracije postavlja se pitanje je li mo- guća revitalizacija proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana u Hercegovini???

206 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

Koji su to elementi i razina dohotka koji bi zadržali primarne proizvođače u ovoj proizvodnji???

3.2.2. Otkup i dorada duhana.

Trenutno imamo stanje neorganiziranosti i svojevrsnog „kaosa“u otkupu duhana u Hercegovini iz razloga što ne postoji organizirani otkup. Sve duhanske stanice su prestale sa radom jer nisu prošle uspješan korak u privatizaciji. Sve otkupne stanice su bile u državnom vlasništvu, te su prema pozitivnim zakonskim odredbama trebale ući u proces privatizacije. Međutim interes privatnih ulagača je bio vrlo nizak ili ulagači nisu bili zainteresirani za nastavaka organiziranoga otkupa duhana i nastavak ove proizvodnje. Određen interes ulagači su pokazali samo za objekte duhanskih stanice i povoljne lokacije za neke druge gospodarske aktivnosti. Dakle, jasno je da je ovo nezaobilazna karika u lancu vrijednosti i eventual- noj uspješnoj revitalizaciji ove proizvodnje u Hercegovini.

3.2.3. Odnos fiskusa (države) prema duhanu u bivšoj državi

Već krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća ustanovljen je odnos u ukupnom lancu vrijednosti (Jelčić, S., 1983.).

Tablica 1.Lanac vrijednosti u proizvodnji duhana Red. br. Faze reprodukcije Cijena (DEM/kg) Udio (%) Poslovanje

1. Proizvodnja sirovoga duhana 8,57 8,80% U MINUSU

2. Industrijska obrada 5,42 5,57% POZITIVNA NULA

3. Tvornice -proizvodnja cigareta 10,76 11,05% U PLUSU

4. UKUPNO- PROIZVODNE FAZE 24,75 25,41%

5. Promet 5,23 5,37%

6. Fiskus (savezni porez na pomet) 67,41 69,22%

7. SVEUKUPNO 97,39 100,00% Izvor: Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini, str.45.

207 Marko Ivanković, Jure Beljo

Proizvođač ima samo jednu mogućnost utjecaja, a to je vlastita proizvodnja. Nema nikakve mogućnosti utjecati na ostale faktore u lancu vrijednosti, iako svi oni odlučujuće utječu na veličinu dohotka OPG-a. To je izravna posljedica specifičnoga položaja ove grane proizvodnje – državni monopol. U lancu vrijednosti – proizvodnja , prerada i promet – proizvođač (OPG) je uvijek u najnepovoljnijem položaju, jer je svoju proizvodnju obvezan ugovoriti i prodati određenoj otkupnoj stanici po cijenama na koje nema nikakvoga utjecaja. Logično, da postaje ekonomski ovisan o otkupljivaču (duhanske stanice) ili bolje kazano izravno o državi. Dakle, država može imati duhana koliko želi ili nimalo. Sve mjere koje izravno utječu na opseg duhanske proizvodnje se nalaze u rukama države. Tako prema istraživanjima (Vučković, Božović, 1969.) ističu „ nedopustivo je i ekonomski neopravdano, a društveno nedopustivo stanje, prema kojem između aktera istoga procesa društvene reprodukcije jedni iskazuju visoke gubitke (poljoprivredna gospodarstva), drugi su stigli na prag rentabiliteta (industrijska obrada – duhanske stanice), treći ostvaruju prosječno zadovoljavajuće rezultate reprodukcije (tvornice duhana), četvrti dobivaju svoj udio neovisno od situacije u proizvodnoj sferi (trgovina), dok peti akter permanentno ubire svoj fiskalni dio(tj. zajednica – država).“ Dakle, proizvođač je uvijek ovisan o otkupljivaču a i jedan i drugi akter su ovisni o mjerama koje povlači država. Vidljiva je „neosjetljivost“ države na položaj primarne proizvodnje i potpunu vertikalnu nepovezanost u lancu vrijednosti. Ovakav odnos je nužno vodio prema izlasku faktora rada iz ove proizvodnje što se i dogodilo s promjenom političkoga uređenja. Posljedično je došlo do smanjivanja proizvodnja na sadašnje procijenjene količine od 100 – 150 tona hercegovačkog tipa duhan (Beljo i sur. 2016.)

4. Organiziranje lanca vrijednosti i mogućnosti povezivanja na ekonomskim temeljima

Prema dosadašnjim iskustvima, istina u nekim drugim poljoprivrednim proizvodnjama, najbolji rezultati se postižu povezivanjem primarnih proizvođa- ča, otkupnih poduzeća i proizvođača gotovih duhanskih proizvoda (cigarete, cigare, rezani duhan i drugi proizvodi). Ovakav način povezivanja je svima u interesu iz razloga što bi:

208 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

 Primarni proizvođači hercegovačkoga tipa duhana sudjelovali u raspodjeli viškova dobiti buduće zadruge;  Otkupne stanice bi isto tako dijelile sudbinu primarnih proizvođača i također sudjelovala u raspodjeli viška Na ovaj način organiziranja bi se kreirali novi proizvodi isključivo na osnovi hercegovačkoga tipa duhana. Za početak bi to bio asortiman rezanih duhana različitih branja i različitih kategorija kakvoće. Tržište cigaretnih duhana u svijetu polariziralo se na dvije skupine: s jedne strane krupnolisni duhani virdžinija i berlej te orijentalni duhan s druge strane. Svi ostali lokalni tipovi postupno se izbacuju iz mješavina za cigarete pa se i njihova proizvodnja, sukladno tome smanjuje. Takva je sudbina zadesila i naš hercegovački duhan kao lokalni tip. To ne znači da se takvi duhani ne mogu upotrebljavati u mješavinama za cigarete ili da se ne upotrebljavaju, posebno u nekim državama u kojima se takvi duhani proizvode. Dakle, moramo ustrajati u kreiranju finalnih proizvoda za tržište is- ključivo na temelju našega tipa duhana. Naši duhani se po kvaliteti i upotrebnoj vrijednosti mogu uklopiti u recepture kvalitetnih cigareta, Hercegovački duhan proizveden na elitnim sta- ništima i po preporučenoj tehnologiji, po kvaliteti može se uspoređivati s naj- kvalitetnijim poluorijentalnim duhanima u svijetu, a dio ovog duhana može u mješavinama čak zamijeniti orijentalni duhan. Na svjetskom tržištu uobičajeno je veća ponuda od potražnje, čime se zapravo reguliraju i prodajne cijene. Prodajne cijene našeg duhana slične su onima na svjetskom tržištu. Cijene duhana na tržištu ovise o njegovu porijeklu i kvaliteti, odnosno upotrebljivosti, a po tome se naši duhani mogu svrstati u prosječne duhane u svijetu.

209 Marko Ivanković, Jure Beljo

5. Kretanje potrošnje duhana za motanje u BiH

Uvoz i promet ostalih duhanskih prerađevina, pogotovo rezanog duhana, je do prije tri godine bio zanemariv u odnosu na promet cigareta. Međutim, u 2012. uvoz duhana za maloprodaju je povećan šest i po puta u odnosu na 2011. Trend snažnog povećanja uvoza duhana je nastavljen i u 2013., kada je uvoz duhana iz 2012. udvostručen. Navedeni trendovi se mogu ilustrirati i brojem izdanih trošarinskih markica na ostale duhanske prerađevine u 2013. U odnosu na 2012.g. izdano je 282% više trošarinskih markica, s tim da je povećanje kod domaćih duhanskih prerađevina čak 589%, a uvoznih 189%. U odnosu na 2012. promijenjena je i struktura duhanskih prerađevina u korist domaćih duhanskih prerađevina. Udio domaćih duhanskih pre- rađevina, mjereno brojem markica, je porastao sa 22,3% na 40,3%, dok je udio u tržišnoj vrijednosti ostalih duhanskih prerađevina povećan sa 25,9% na 54,4%. S obzirom na značajan pad uvoza neprerađenog duhana u 2013.g. navedeni trendovi ukazuju na zaokret domaće duhanske industrije prema proizvodnji rezanog duhana za maloprodaju, koji, u konačnici, donosi nižu dodanu vrijednost i manju dobit. Izvor: UINO -Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UINO, Trošarine na duhan 1996. – 2014., str.5.

Trošarine na rezani duhan3 i duhanske prerađevine u 2017. temelje se na primjeni odluke Upravnog odbora UINO kojom je specifična trošarina na cigarete povećana za 0,15 KM/paklici i iznosi 1,35 KM/kutiji, a specifična troša- rina na rezani duhan na 96,80 KM/kg4. Pretpostavlja se da će se novo porezno opterećenje u cijelosti prenijeti na maloprodajne cijene, iako podaci pokazuju da su duhanske kompanije u 2016. manji dio dodatnog poreznog tereta snosile na teret vlastite dobiti kako bi sačuvale postojeći udio u tržištu.

3 „Službeni glasnik BiH“, broj 60/14 Članak 21d. (Trošarina na duhan za pušenje) (1) Trošarina na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od najmanje 80% minimalne trošarine na cigarete iz članka 21b. ovog zakona iskazane za 1.000 cigareta. (2) Trošarina na duhan za pušenje utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. listopada tekuće godine za iduću godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj trošarini primjenjuje se od 1. siječnja iduće godine. (3) Iznimno od st. (1) i (2) ovog članka, trošarina na duhan za pušenje za 2014. godinu iznosit će 78 KM/kg. 4 5 Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete i iznos trošarine na duhan za pušenje za 2017.godinu (Službeni glasnik BiH br. 84/2016).

210 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

Rast maloprodajnih cijena cigareta neminovno stvara pritisak za jača- nje supstitucije potrošnje jeftinijih cigareta potrošnjom rezanog duhana. Budući da rast cijena cigareta prati i rast cijena rezanog duhana očekuje se snaženje crnog tržišta duhana, odnosno supstitucija legalnih duhanskih pre- rađevina cigaretama proizvedenih ručnim motanjem ili nelegalnom proizvodnjom iz nebrendiranog duhana. Očekuje se da će maloprodajne cijene cigareta u prosjeku porasti za 8,3% i, u najboljem slučaju, ukoliko se intenziviraju mjere u borbi protiv crnog tržišta, jediničnu elastičnost potrošnje cigareta. Zbog pritiska dodatnog poreza i prelaska osoba sa niskim dohocima na supstituciju cigareta gubici na tržištu cigareta mogli bi anulirati utjecaj rasta agregatne po- trošnje na potrošnju cigareta. U takvim okolnostima ne bi trebalo očekivati rast vrijednosti tržišta duhanskih prerađevina, a bez obzira na činjenicu da su povećani porezi na cigarete i da raste naplata prihoda od trošarina na rezanih duhan, očekuje se pad prihoda od trošarina na duhanske prerađevine od 1,4%. Vidljivo je iz Izvješća UINO da je prisutan trend porasta potrošnje rezanoga duhana u BiH, što otvara priliku ulagačima za razvoj novih proizvoda na bazi hercegovačkoga tipa duhana.

6. Rezultati istraživanja

U provedenoj anketi odabranih skupina proizvođača duhana (N = 30) dobili smo ključne, no ipak preliminarne podatke, što znači da ova istraživanja moramo nastaviti. Odabrani su proizvođači sa dugogodišnjom tradicijom i prak- tično neprekinutom proizvodnjom duhana u Hercegovini. Rezultati ankete: a) Pitanje: Treba li Vam organizirani i ugovoreni otkup duhana u Hercego- vini (kao nekada)? - Odgovor je bio potvrda za svih 30 ispitanika (100%). b) Pitanje Razlozi za preferenciju ugovornog poslovanja u proizvodnji duhana (N = 30)

211 Marko Ivanković, Jure Beljo

Tablica 2. Razlozi za preferiranje ugovorenog načina proizvodnje duhana Razlozi za preferenciju ugovornog poslovanja u proizvodnji duhana N % (N = 30) Poslovanje bez rizika u skladu sa zakonom 18 60,00% Dosadašnje pozitivno iskustvo s ugovornim načinom proizvodnje duhana 24 80,00% Ne moram razmišljati kome ću prodati 27 90,00% Mogućnost povećanja proizvodnje 19 63,33% Održavanje tradicionalnih veza otkupljivač -proizvođač 26 86,67% Siguran prihod 28 93,33% Manji troškovi proizvodnje - nabava inputa putom otkupne stanice 17 56,67% Mogućnost osiguranja proizvodnje (grad i drugo) 22 73,33% Mogućnost sudjelovanja u dobiti otkupljivača kroz ugovorni odnos 10 33,33% Izvor: vlastita istraživanja, anketa

Slika 1. Razlozi za preferenciju ugovornog poslovanja

Najbolji razlog po mišljenju anketiranih proizvođača je siguran prihod. Na drugom mjestu po važnosti je sigurnost prodaje otkupnoj stanici (ne moram razmišljati kome ću prodati 90%). Vidljiva je jaka veza otkupljivač proizvođač koja je zasigurno utemeljena na tradiciji organiziranoga otkupa preko 140 godina u BiH. Tu su još veoma snažni razlozi – mogućnost osiguranja proizvodnje (grad 73,33,%) i drugi razlozi c) Pitanje: Kakva je budućnost proizvodnje hercegovačkog tipa duhana?

212 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

Slika 2. Kakva je budućnost proizvodnje hercegovačkog tipa duhana?

Većina anketiranih proizvođača prognozira lošu (nikakvu) budućnost i na- stavka proizvodnje hercegovačkoga tipa duhana (40%), dok nitko od ispitanih ne smatra da je ova proizvodnja izvjesna. Samo 20% proizvođača smatra da je dobra budućnost za proizvodnju hercegovačkog tipa duhana d) Pitanje: Kakav je odnos vlasti prema proizvodnji duhana u Hercegovini?

Slika 3. Odnos vlasti prema proizvodnji duhana u Hercegovini

Na pitanje kakav je odnos vlasti prema proizvodnji većina je odgovorila loše (jako loše i loše) 83,33%, što jasno pokazuje da u ovom dijelu treba uraditi korjenite promjene. Međutim, ovakvi odgovori su posljedica prethodnih pitanja. Kada bi se riješilo pitanje registriranoga otkupljivača većina ovih problema

213 Marko Ivanković, Jure Beljo bi nestala a i odgovori bi bili sigurno drugačiji. Dakle, ključni problem koji se iskristalizirao nakon ankete je rješavanje pitanja organiziranoga otkupa duhana u Hercegovini i nastavak stoljetne tradicije. e) Pitanje: Koji je glavni razlog zbog kojega bi se željeli i dalje baviti proizvodnjom duhana(stavite križić samo za jedan odgovor za svaku proizvodnju)?

Tablica 3. Razlozi za nastavak proizvodnje Koji je glavni razlog zbog kojega bi se željeli i dalje baviti proizvodnjom

duhana(stavite križić samo za jedan odgovor za svaku proizvodnju)’ zbog tradicije i poznavanja ove proizvodnje 3,33% zbog sigurnog otkupa 10,00% Isključivo zbog osiguranja dohotka za svoju obitelj 66,67% zbog ostanka i opstanka na ovim područjima 10,00% zbog mogućnosti življenja na selu i proizvodnje hrane za obitelj 3,33% zbog očuvanja prirode i okoliša 0,00% nešto drugo, što napišite 0,00% nisam zainteresiran/a za takvu proizvodnju 6,67% 100,00% Izvor: vlastita istraživanja, anketa

Slika 4. Razlozi za nastavak proizvodnje

214 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

Najčešći odgovor: Isključivo zbog osiguranja dohotka za svoju obitelj (66,67%) ili 2/3 proizvođača traži siguran izvor prihoda. Svi ostali razlozi kao siguran otkup (10%) i ostanak na selu (10%) nemaju preveliku važnost ukoliko se ne osigura stabilna izvor prihoda za obitelj.

7. SWOT analiza

Snage (Strenghts) Slabosti (Weaknesses) • Postojanje pravnog okvira za proizvodnju • Ugašene sve otkupne stanice – nema duhana (zakonska regulativa, sustav organiziranoga otkupa duhana. nadzora i certifikacije). • Slab interes investitora za povezivanje u • Mogućnost ekološke proizvodnje dijelu lanaca proizvodnja – otkup. hercegovačkoga tipa duhana • Administrativno određivanje cijena otkupa • Postojeće i buduće novčane potpore (minimalne otkupne ili zagarantirane ekološkoj proizvodnji duhana cijene). • Postojanje institucionalne potpore • Povijesni strah od udruživanja u udruge i ekološkoj proizvodnji duhana. zadruge. • Znanstveno-stručne institucije pokazuju • Ne postojanje adekvatnih potpora za interes za istraživanja u području ekološke proizvodnju hercegovačkoga tipa duhana proizvodnje duhana u Hercegovini i • Previše administracije posebno za ekološke. traženja najboljega oblika poslovnog • Negativan „imidž“ duhana – kriva za sve povezivanja u ukupnom lancu vrijednosti. moderne bolesti, iako je do 1945. godine • Profitabilnost svih sudionika u lancu smatran lijekom (kao takav je donesen iz vrijednosti. novoga svijeta) • Dio „zapuštenih“ poljoprivrednih površina • Male parcele u Hercegovini. pogodnih za duhansku proizvodnju - • Velika utrošak ljudskoga rada u proizvodnji razvitak proizvodnje duhana. – niska produktivnost. • Proizvodni prostor nije zagađen GMO. • „Obvezno sušenje na Suncu“, jer • Dostupnost stajskog gnoja za duhansku hercegovačkom tipu duhana ne pogoduje proizvodnju (stočne farme) sušenje suhim zrakom (sušnice). • Tradicija u organiziranoj proizvodnji preko • Visoki troškovi ekološke proizvodnje 140 godina. duhana – upitna ekonomičnost. • Zaštićeno geografsko podrijetlo. • Nedovoljna promidžba. • Ograničena proizvodnja na brdskim • ostalo zemljištima. • Poznati pozitivni stav javnosti i medija o ekološkoj proizvodnji. • Razbijanje mita „duhan je uzrok svih bolesti modernoga doba“, nikada ne prejudicirajući njegovu realnu štetnost (nikotin, katran...). • Hercegovački tip duhana je jedini duhan u svijetu koji se može pušiti sam bez miješanja s drugim tipovima duhana (marketinški iskoristiti). • Hercegovački tip duhana su pušile poznate osobe (njemački car Vilim II. J.V. Staljin, Sergej Lavrov, mi i drugi..)

215 Marko Ivanković, Jure Beljo

Prigode (Opportunities) Prijetnje (Threats) • Mogućnost zauzimanja tržišne niše - • nema velikoga interesa države za ovu hercegovački tip duhana koji kao lokalni proizvodnju, iako je veliki izvor prihoda za tip nije nikakva konkurencija duhanskoj punjenje proračuna svih razina vlasti. industriji. • Nema razrađenoga sustava novčanih • Organiziranje ukupnoga lanca vrijednosti potpora u duhanskoj proizvodnji. prije svega (proizvodnja, prerada, • Sustav osiguranja proizvodnje ne postoji proizvodnja gotovih proizvoda i promet. • Nedostatak interesa privatnih ulagača u • Razvoj asortimana gotovih proizvoda proizvodnju, doradu i proizvodnju finalnih temeljenih isključivo na hercegovačkom proizvoda (zasad samo postoji interes u tipu duhana. Asortiman (rezani duhan, dijelu prometa). duhan za lulu različitih asortimana, cigareta • Rascjepkanost i male površine u od ovoga tipa duhana). Hercegovini. • Povećana potrošnja rezanoga duhana u • ostalo zadnjih 5 godina u BiH. • Reguliranje tržišta i stvaranje čistih odnosa u lancu vrijednosti – legalan kanal • Utemeljenje udruge ekoloških proizvođača hercegovačkoga tipa duhana. • Pokretanje znanstveno-tehničkih istraživanja – osnivanje lanca vrijednosti i razvoj novih proizvoda (minimalno 3 godine) • Nužna snažna promocija ekološke proizvodnje duhana i razbijanje mita – „duhan je krivac za sve moderne bolesti“ • Edukacija proizvođača, ali i potrošača i trgovačke mreže • Promocija putem interneta – web stranice po uzoru na druge proizvode. • Razviti marketinški kanal putom turizma • Otvaranje novih tržišta do ulaska BiH u EU. • Zadržavanje i očuvanje neposrednog trženja duhanskih proizvoda na legalan način (moguće i na tržnicama). • ostalo

8. Zaključci

1. Tradicija organizirane proizvodnje skoro 140 godina, pogodna tla, izvorni sortiment poluorijentalnoga tipa duhana su temelji na kojima možemo početi tražiti putove revitalizacije proizvodnje hercegovačko- ga tipa duhana 2. Držimo realnim zauzimanje određene tržišne niše prije svega na asorti- manu rezanih duhana (za motanje, lulu ili eventualno cigarete …), jer je

216 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

hercegovački tip duhana skoro jedini lokalni tip s vlastitom prepoznat- ljivom aromom. 3. Povijesni imidž kao što je konzumiranje duhana od poznatih povijesnih osoba (J. V. Staljin, njemački car Vilim II.) te recentnih osoba kao što je Sergej Lavrov (ministar vanjskih poslova Rusije) su dobar temelj za razvitak i nadogradnju marketinga proizvoda razvijenih isključivo na hercegovačkom tipu duhana. 4. Prvi korak je ponovna organizacija otkupa duhana u skladu sa Zako- nom od duhanu BiH. Postojeća otkupna poduzeća su prestala s radom (2012. Zadnja otkupna stanica u Stocu je zatvorena), a sve su neuspješ- no prošle proces privatizacije, što jasno pokazuje slab interes privatnih ulagača 5. Ključ je u organiziranju proizvodnoga lanca vrijednosti – primarne proizvodnje duhana, dorade i proizvodnje gotovih proizvoda za doma- će i inozemna tržišta. Cijeli lanac treba biti organiziran na način“uzeti sve u svoje ruke“ (proizvodni lanac vrijednosti) ali na jasno preciziranim interesnim odnosima dionika. Nositelj je svakako pravna osoba (d.d., d.o.o., zadruga….). 6. Uloga države je nezaobilazna. Držimo da je potrebno odmah početi rad na izradi novoga Zakona o hercegovačkom tipu duhana u BiH u kojem će se istaknuti njegove specifičnosti u proizvodnji, preradi i proizvodnji gotovih proizvoda. Svakako posebnu pozornost treba posvetiti trošari- nama na ovaj tip duhana koje se moraju jasno izbalansirati u odnosu na virdžiniju i berlej upravo uvažavajući njegove specifičnosti. Država je ključni čimbenik i vrijedi pravilo „država može imati duhan koliko želi i ne mora ga imati nikako“. 7. Bez obzira što je duhan dokazano sam po sebi štetan zbog sadržaja nikotina, katrana i drugih štetnih tvari po zdravlje, ova proizvodnja se ipak može organizirati na ekološkim načelima kao i svaka druga (direktiva EU 834/2007).

217 Marko Ivanković, Jure Beljo

9. Literatura:

1. Beljo,J., Herceg,N., Nurkić, H.:Proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini – od blistave prošlosti do neizvjesne budućnosti; Radovi Poljoprivredno-pre- hrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, God. LXI, broj 66/2 Works of the Faculty of Agriculture and Food Sciencies, University of Sarajevo, Vol. LXI, No. 66/2, str; 48-61. 2. Gujić, K. : Duhansko pitanje, Zagreb, 1936. 3. Jelčić, S.: Ekonomika proizvodnje duvana u Hercegovini 4. UINO -Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UINO, Trošarine na duhan 1996. – 2014. 5. Franić. R., Grgić, Z., Njavro, M. (2004.): EU-integracijski pritisak i potraga za pravim akterima tržišnog razvoja poljoprivrede, Društvena istraživanja, 1-2 (69-70): 49-71.

218 REVITALIZACIJA UZGOJA HERCEGOVAČKOGA TIPA DUHANA - MIT ILI REALNOST?

Revitalization of growing of Herzegovinian tobacco - myth or reality

Ivanković, M. Beljo, J.

Summary

Bearing in mind the tradition of tobacco production in Herzegovina, the existing market conditions and the open market, the unrepeatable area of tobacco buying, the increased interest in smoked tobacco of the Herzegovinian type, the achieved protection of geographical origin and other elements, the question arises - is revitalization of this production myth or reality? What are the prerequisites for its revitalization and re-planting in an organized manner and in compliance with BaH legal regulations. The tradition of tobacco production in Herzegovina has not disappeared, and the knowledge in this production is not questionable. The legislative area has been resolved although some provisions need to be supplemented. Missing important element - redemption organizer. At times, these were state-buying companies, but in market conditions we can not expect the state to be a tobacco buyer rather than a priva- te initiative. It is therefore necessary to establish a registered tobacco buyer or a producer of finished products. In this way, the entire production chain (tobacco production, purchasing and processing, as well as production and sales of finished goods) rounded up in one place. Thin loops throughout the value chain are a great start-up investment and a tiring marketing route for certain products based on the Hercegovinian type of tobacco. The benefits that can be used in the market are that it can be smoked without mixing with other tobacco, its own recognizable aroma, protected geographical origin or a limited amount of tobacco on the market. On the other hand, this production should be based on the principles of organic production (EU directive 834/2007) and each product must be certified. Everything can successfully position future products (cut tobacco of different assortments, cigarettes, pipe tobacco) on domestic and export markets. But in order to achieve this, the economic interest of tobacco growers, as the most important factor throughout the chain, must be met.

Key words: revitalization, Herzegovinian tobacco, tradition, organic tobacco standard

219 Vladimir Trninić

PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA

Trninić, V.1

Sažetak

Rad obrađuje prihode seoskih gospodarstava sela rubno raspoređenih oko Mostarskog blata u 1977.godini gdje duhan ima učešće od oko jedne polovine. Krajem 70-tih godina duhan je jedina robna kultura Hercegovine, a posebno prostora zapadne Hercegovine. Duhan u tom periodu zapošljava gro radne snage u seljačkom domaćinstvu jer „… koliko je u godini dana toliko je rada kod duhana“ (proizvodnja rasada, sadnja, obrada, branje, sušenje, sortiranje, demetenje – vaga). U radu se ustanovljavaju korelacijske veze duhana sa drugim kulturama u uzgoju na seljačkim gospodarstvima Mostarskog blata. Kao posljedica otvaranja granica bivše države u 70-im a naročito 80-im prošloga vijeka dolazi do značajnog odlaska radne snage sa hercegovač- kog sela u zemlje zapadne Europe i postepenog ali trajnog napuštanja proizvodnje duhana na ovom prostoru. Danas je izuzetno teško u herce- govačkom krajoliku ugledati zasade duhana čak i na prostorima gdje je duhan bio tradicionalno najzastupljeniji (područje Gruda).

Ključne riječi: Seljačko gospodarstvo, duhan, ukupan prihod, prihod od poljoprivrede, površine pod duhanom,

Uvod

Rad predstavlja dio obranjene disertacije, „Ekonomika seljačkih gospodarstava Mostarskog blata“ objavljene kao knjiga u Mostaru 2004.godine u izdanju Hr- vatskog leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine, Mostar, Elektroprivre- da HZ HB, Mostar, Agronomski institut, Mostar i Agronomski fakultet, Mo- star. Zainteresirane korisnike za detaljnije proučavanje upućujemo na istu. Svi podaci u radu odnose se na 1977.godinu kao i anketu provedenu u istoj godini.

1 Prof. dr. sc. Vladimir Trninić, Stjepana Radić, 76/E, Mostar

220 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA

Smatramo da za ovaj znanstvenostručni skup rad ima poseban značaj što se u istom detaljno obrađuje proizvodnja duhana na istraživanom području iz kojeg je razvidno da duhan iako u tom periodu prestaje biti kultura od značaja kakvog je imala u prvoj polovici 20. stoljeća još uvijek na ovom prostoru sudjeluje u ukupnom prihodu gospodarstava sa skoro 50%. Sve detaljnije informa- cije o prikupljanju podataka, metodu izrade samog rada i korištene literature zainteresirani mogu naći u knjizi te u samom radu nema informacija o istim. Prihodi gospodarstva ostvaruju se u poljoprivrednoj proizvodnji i ostalim aktivnostima. Iskazani su kroz bruto i neto-vrijednost.

1. Bruto-prihodi gospodarstva

Bruto-prihodi gospodarstva sastoje se od bruto-prihoda od poljoprivredne proizvodnje i bruto-prihoda od ostalih djelatnosti gospodarstva.

1.1. Ukupan bruto-prihod gospodarstva

Bruto-prihod gospodarstva predstavlja zbroj vrijednosti svih proizvoda ostvarenih u gospodarstvu, neovisno od njihove namjene (potrošnja u gospodarstvu, u kućanstvu, prodaja na tržištu), uključujući i one aktivnosti koje proizlaze iz prirodno-ekonomskoga ozračja u kom se nalazi gospodarstvo. Bruto-prihod gospodarstva proizlazi iz njegove ukupne aktivnosti. Podaci o tome dati su u tablici 1. i grafikonu 1. U strukturi bruto-prihoda najzastupljenija je poljoprivredna proizvodnja (94,6%), na drugom mjestu su ostale aktivnosti gospodarstva (2,8%), zatim šumarstvo (2,4%) i neznatno domaća radinost (0,2%). To znaci da se izvori bru- to-prihoda gospodarstva koji nisu od poljoprivrede mogu zanemariti. Upravo zbog toga sto je poljoprivreda osnovni i pretežni izvor prihoda, prisutna je pojava da s porastom veličine gospodarstva raste i njegov bruto-prihod. S obzirom na poljoprivrednu površinu, u odnosu na prosjek, bruto-prihod gospodarstva se kreće od 75 do 155 indeksnih bodova. Raspon bruto-prihoda od poljoprivredne proizvodnje je od 74 do 156 boda, odnosno isti kao i bruto-prihoda gospodarstva. To je razumljivo zato sto poljoprivredna proizvodnja u ukupnom bruto-prihodu gospodarstva ima udio od preko 94%. Ostali izvori bruto-prihoda gospodarstva, izuzimajući šumarstvo, imaju istu tendenciju.

221 Vladimir Trninić

Tablica 1. Bruto-prihod gospodarstva i njegova struktura Ukupno Izvori bruto-prihoda gospodarstva Skupina bruto-prihod gospodarstava gospodarstva Poljoprivreda Šumarstvo Domaća radinost Ostalo A) Prosječan bruto-prihod po gospodarstvu u dinarima 1,01 - 2,00 70.136 65.941 2.302 45 1.848 2,01 - 3,00 90.906 86.766 2.065 50 2.025 3,01 - 5,00 127.275 120.757 2.367 52 4.099 Preko 5,00 146.289 138.589 2.637 - 5.063 Ukupno 93.584 88.599 2.282 43 2.660 B) Struktura u % b/1 Ukupan bruto-prihod unutar skupine gospodarstava =100

1,01 - 2,00 100 94,0 3,2 0,2 2,6 2,01 - 3,00 100 95,4 2,2 0,2 2,2 3,01 - 5,00 100 94,8 1,8 0,2 3,2 Preko 5,00 100 94,7 1,8 - 3,5 Ukupno 100 94,6 2,4 0,2 2,8 b/2 Prosječan bruto-prihod pojedinih izvora = 100 1,01-2,00 75 74 100 104 69 2,01 - 3,00 98 98 90 116 76 3,01 - 5,00 134 136 103 120 154 Preko 5,00 155 156 115 - 190 Ukupno 100 100 100 100 100 Prosječan bruto-prihod gospodarstva iznosio je 93.584 dinara. Njegov raspon, s obzirom na veličinu poljoprivredne površine, kretao se od 70,1 tisuća u prvoj do 145,2 tisuća dinara u posljednjoj skupini gospodarstava. Interval povjerenja za raspon u kome se kreće bruto-prihod gospodarstva u osnovnom skupu, za razinu vjerojatnosti 0,05, iznosi

84.167

222 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA

Grafikon 1. Struktura bruto-prihoda gospodarstva

1,01-2,00 2,01-3,00 3,01-5,00 PREKO 5,00 PROSJEK

UKUPAN – TAMNO ZELENA BOJA poljoprivreda – Crvena boja šumarstvo - žuta boja domaća radinost – svjetlo plava boja OSTALO – TAMNO PLAVA BOJA

Koeficijent varijacije za bruto-prihod gospodarstva iznosi 50,8%. Vrijed- nost koeficijenta varijacije je zadovoljavajući jer to pokazuje da je preko 95% gospodarstva u osnovnom skupu obuhvaćeno s dvije standardne greške, odnosno da je moguće očekivati da u tim gospodarstvima nađemo sve one vrijednosti koje su nađene i u uzorku.

223 Vladimir Trninić

S obzirom na značajnost tog pokazatelja bilo je potrebno istražiti homogenost pojedinih skupina gospodarstava. Skupina gospodarstava od 1,01 do 2 ha poljoprivredne površine ima pro- sječnu vrijednost bruto-prihoda po gospodarstvu u iznosu od 70,1 tisuća dinara. Interval povjerenja za raspon u kome se kreće bruto-prihod prosječnog gospodarstva u toj skupini, u osnovnom skupu, za vjerojatnost od 0,05 iznosi 70.060

224 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA gospodarstva ne manja ili jednaka 145.765 dinara niti veća ili jednaka 146.813. dinara. Koeficijent varijacije iznosi 52,8%.

Ratarske kulture

Bruto-prihod gospodarstva koreliran je s različitim izvorima prihoda. Ovdje se daje pregled samo značajnijih veza. Vrlo su visoke korelacijske veze bruto-prihoda gospodarstva s bruto-prihodima gospodarstva od poljoprivrede (r = 0,99390). Ovako jaka veza proizlazi iz činjenice da poljoprivredna proizvodnja ima udjela u formiranju ukupnog prihoda gospodarstva, u prosjeku s 94,6%, a negdje i više. Visoke su korelacijske veze s ukupnim bruto-prihodom kućanstva (r = 0,7-5421), ukupnom prodajom poljoprivrednih proizvoda (r = 0,79844) troš- kovima proizvodnje gospodarstva (r = 0,80289) i izravnim troškovima u naturi gospodarstva (r = 0,86387). Očitovanu korelacijsku vezu s bruto-prihodom kućanstva treba tražiti u tome sto bruto-prihod gospodarstva ima udio od 59,3% u bruto-prihodu kućanstva. Korelacijski odnosi s ukupnom prodajom poljoprivrednih proizvoda su logični jer proizlaze iz bruto-vrijednosti poljoprivredne proizvodnje čija je veza s bruto-prihodom gospodarstva objašnjena. Troškovi proizvodnje gospodarstva u izravnoj su vezi s opsegom poljoprivredne proizvodnje. Otuda tako visoka korelacijska veza.

225 Vladimir Trninić

Troškovi u naturi gospodarstva su u jačoj izravnijoj ovisnosti od opsega poljoprivredne proizvodnje i to je uzrok sto je veza još izraženija. Bruto-prihod gospodarstva ima neznatnu negativnu korelacijsku vezu sa zaposlenim u inozemstvu (r = -0,05580). Ovo je jak dokaz da se gospodarstva ne zapuštaju. Prema tome, razlozi odlaska na rad u inozemstvo proizlaze iz veće raspoloživosti radnom snagom nego sto je mogućnost njezina apsorbiranja u gospodarstvu. lako je netko od članova gospodarstva, odnosno obitelji, na radu u inozemstvu, to nema negativan utjecaj na bruto-prihod gospodarstva. Upravo je to uputilo na potrebu da se od uzorka formiraju dvije skupine gospodarstava. Prvu skupinu sačinjavala su gospodarstva koja su imala nekog na radu u inozemstvu, a drugu bez takvih članova. Podaci govore da je od ukupnog broja anketiranih gospodarstava bilo 18 onih čiji su članovi bili na radu u inozemstvu, to jest jedna petina (20,0%). U odnosu na ta gospodarstva, zaposleni u inozemstvu imaju slabu negativnu korelacijsku vezu s njegovim bruto-prihodom (r = -0,34257). Ona je ipak izraženija nego za sva anketirana gospodarstva u uzorku.

Uzgoj duhana

Na osnovi podataka za 18 gospodarstava, koja su u uzorku imali članove zaposlene u inozemstvu, prišlo se izračunavanju intervala povjerenja za osnovni

226 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA skup. Uz vjerojatnost od 0,05 može se očekivati da se za sva gospodarstva u osnovnom skupu, koja imaju članove gospodarstva na radu u inozemstvu, bru- to-prihod gospodarstva kreće u intervalu 74.006 < x < 110.160 dinara. Koeficijent varijacije za tu pojavu iznosi 46,2%, sto znaci da rasturanje nije veliko.

1.2. Bruto-prihod gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje

Već je naglašen prevladavajući utjecaj poljoprivredne proizvodnje u obrazovanju ukupnog prihoda gospodarstva. Zbog toga će ovaj izvor biti podrobno pro- učen. Podaci o tome dati su u tablici 2. i grafikonu 2. Porastom veličine gospodarstva raste njegov bruto-prihod od poljoprivredne proizvodnje, kao sto je to slučaj i s rastom bruto-prihoda gospodarstva u cjelini. Prosječan iznos bruto-prihoda gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje je 88,6 tisuća dinara. Udio poljoprivredne proizvodnje u obrazovanju bruto-prihoda u skupini gospodarstava od 1,01 do 2 ha je 94,0%, a u skupini od 2,01 do 3 ha 95,4%. To pokazuje da u strukturi obrazovanja bruto-prihoda gospodarstva poljoprivredna proizvodnja ima približno jednak udio u svim skupinama, bez obzira na veličinu njihove poljoprivredne površine. Raspon u kome se može očekivati bruto-vrijednost poljoprivredne proizvodnje za prosječno gospodarstvo u osnovnom skupu, za razinu vjerojatnosti 0,05, iznosi 79.622 < X < 97.576 dinara. To pokazuje da se u 95 od 100 gospodarstava može očekivati da prosječno gospodarstvo u osnovnom skupu ima bruto-prihod od poljoprivredne proizvodnje u intervalu ne manjem ili jednakom 79,6 tisuća niti višem ili jednakom 97,5 tisuća dinara. Koeficijent varijacije za tu pojavu je 51,1%. Ova vrijednost upućuje na zado- voljavajuću homogenost. To znaci da u osnovnom skupu neće biti velikih odstu- panja između pojedinih gospodarstava. Bruto-prihod gospodarstva iz poljoprivrede ima vrlo visoku korelacijsku vezu s ukupnim neto-prihodom gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje (r = 0,97997) i s njegovim ukupnim neto-prihodima (r = 0,97282).

227 Vladimir Trninić

Visoku korelacijsku vezu bruto-prihod gospodarstva ima s ukupnim prihodom kućanstva (r = 0,75565), ukupnom prodajom poljoprivrednih proizvoda (r = 0,80209), društvenim proizvodom gospodarstva (r = 0,81253), troškovima proizvodnje gospodarstva (r = 0,81194) i izravnim troškovima u naturi gospodarstva (r = 0,86695). U strukturi bruto-prihoda gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje s četiri desetine (40,2%) najzastupljenije je ratarstvo, zatim s tri desetine (34,7%) stočarstvo i s nešto malo vise od jedne četvrtine (25,1%) vinogradarstvo i voćarstvo. Porastom veličine gospodarstva raste bruto-prihod iz svih tih djelatnosti, kako je to i prikazano u tablici 2. u odjeljku B/2. Stoga se može zaključiti da po-rastom veličine gospodarstva raste vrijednost bruto-proizvodnje od poljoprivrede, odnosno vrijednost bruto-proizvodnje njezinih sastavnih dijelova (ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo i stočarstvo).

Tablica 2. Bruto-prihod gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje i njegova struktura Ukupan bruto- Izvori bruto-prihoda od poljoprivredne Skupina prihod od proizvodnje gospodarstava poljoprivredne Voćarstvo i Ratarstvo Stočarstvo proizvodnje vinogradarstvo A) Prosječan bruto-prihod po gospodarstvu u dinarima 1,01 - 2,00 65.941 26.342 15.823 23.776 2,01 - 3,00 86.766 34.351 21.261 31.154 3,01 - 5,00 120.757 51.667 30.289 38.801 Preko 5,00 138.589 50.956 40.806 46.827 Ukupno 88.599 35.656 22.306 30.637 B) Struktura u % b/1 Ukupan bruto-prihod unutar skupine gospodarstava = 100) 1,01-2,00 100 39,9 23,9 36,2 2,01 - 3,00 100 39,6 24,5 35,9 3,01-5,00 100 42,8 25,0 32,2 Preko 5,00 100 36,8 29,4 33,8 Ukupno 100 40,2 25,1 34,7 b/2 Prosječan bruto-prihod pojedinog izvora =100 1,01 -2,00 74 74 71 77 2,01 - 300 98 96 95 101 3,01 - 5,00 136 145 135 126 Preko 5,00 156 143 182 152 Ukupno 100 100 100 100

228 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA

Grafikon 2. Bruto-prihod gospodarstva od poljoprivredne proizvodnje

UKUPNO – ZELENA BOJA RATARSTVO – CRVENA BOJA VOCARSTVO I VINOGRADARSTVO – ŽUTA BOJA STOČARSTVO – PLAVA BOJA

1.2.1. Bruto-prihod od ratarstva

Vrijednost i struktura ratarske proizvodnje dana je u tablici 3. i grafikonu 3. Skoro s oko polovinom udjela (46%) duhan u ratarskoj proizvodnji zauzima prvo mjesto. S udjelom od jedne četvrtine (25,2%) povrtlarstvo s kupusom kao vodećom kulturom zauzima drugo mjesto. Udio žita je manji od jedne desetine (9,2%), u čemu se posebno ističe skupina gospodarstava od 3,01 do 5 ha gdje je udio žita 16,5%. To

229 Vladimir Trninić povećanje je na račun smanjenja sijena i povrća, koje ta skupina gospodarstva ima manje od prosječnog gospodarstva na ispitivanom području. U strukturi žita, po pojedinim skupinama gospodarstava, pokazalo se da povećanjem poljoprivredne površine gospodarstva u izvjesnoj mjeri raste udio žita. To je u oprečnosti sa zaključkom do kojega je došao Blohm (1950.). Isti autor je utvrdio da mala gospodarstva, u pravilu, gaje relativno vise žita nego velika zbog relativno razvijenije stočne proizvodnje i veće potrebe za slamom. Do istog zaključka u nas došli su Dubic (1933.) i Finci (1958.). Međutim, u ovakvim istraživanjima treba uzeti u obzir i komponente vremena i prostora. Istraživanja koja je izveo Dubić (1933.) vršena su u drukčijim uvjetima od sadašnjih i u oblastima po prirodnim uvjetima posve oprečnim od ovog područja. Isti je slučaj i u istraživanju Fincija (1958.).

Tablica 3. Bruto-prihod gospodarstva od ratarstva i njegova struktura Ratarstvo Sijeno sa Skupina Žita Duhan Povrće Krmno Podusjev prirodnih gospodarstava ukupno bilje livada A) Prosječan bruto-prihod od ratarstva po gospodarstvima u dinarima 1,01 - 2,00 26.342 1.643 13.502 7.316 1.819 102 2.140 2,01 - 3,00 34.351 1.824 15.639 9.026 1.569 94 6.199 3,01 - 5,00 51.667 8.542 23.922 10.358 3.337 226 5.282 Preko 5,00 50.956 4.341 16.011 14.496 3.291 12 12.805 Prosjek: 35.656 3.293 16.400 8.976 2.215 118 4.654 B) Struktura u % b/1 Ukupan bruto-prinos ratarstva unutar skupine gospodarstava =100 1,01 -2,00 100 5,6 51,3 27,8 6,9 0,4 8,0 2,01 - 3,00 100 5,3 45,5 26,3 4,6 0,3 18,0 3,01 - 5,00 100 16,5 46,3 20,0 6,5 0,4 10,3 Preko 5,00 100 8,5 31,4 28,4 6,5 - 25,2 Prosjek 100 9,2 46,0 25,2 6,2 0,3 13,1 b/2 Prosječan bruto-prihod pojedinog izvora = 100 1,01 - 2,00 74 45 82 82 82 86 46 2,01 - 3,00 96 55 95 101 71 80 133 3,01 - 5,00 145 259 146 115 151 192 113 Preko 5,00 143 132 98 161 149 10 271 Prosjek 100 100 100 100 100 100 100

230 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA

Nizanje duhana

Proizvodnja kukuruza se javlja kao najpovoljnija kultura. Sluzi uglavnom za stočnu hranu, sto je slučaj i u gospodarstvima koja su istraživali navedeni autori. U skupini industrijskog bilja duhan je jedina kultura. To je tradicionalna kultura Hercegovine. Ona je dugi niz godina bila izvor novčanog dijela prihoda gospodarstva. U strukturi bruto-prihoda od ratarstva duhan sudjeluje s oko je-dnom polovinom (46%). U odnosu na veličinu gospodarstava duhan je najzastupljeniji (46,3%) u skupini od 3,01 do 5 ha. Izuzev spomenute skupine gospodarstava, opća je tendencija da porastom veličine gospodarstva raste udio duhana u ukupnim površinama pod ratarskim kulturama. Kako se duhan javlja vodećom ratarskom kulturom, istražen je raspon u kome se kreće površina pod duhanom kod prosječnoga gospodarstva u osnovnom skupu. Taj raspon za razinu vjerojatnosti 0,05 iznosi 0,185

231 Vladimir Trninić

Sa sigurnošću od 95%, može se tvrditi da ce prosječno gospodarstvo u osnovnom skupu imati ne manje ili jednako 0,18 ha, odnosno ne vise ili jednako 0,27 ha pod kulturom duhana. Za tu pojavu koeficijent varijacije iznosi 90,8%. Utvrđeno je da površine pod duhanom imaju srednje jake korelacijske veze s nizom činitelja: prodajom poljoprivrednih proizvoda (r = 0,68399), neto-prihodom gospodarstva od poljoprivrede (r = 0,58306) i bruto-prihodom gospodarstva od poljoprivrede (r = 0,52846). To označava srednje jaku vezu koja reljefno izražava aktualan položaj uzgoja duhana u ekonomiji suvremenog seljač- koga gospodarstva na prostoru Mostarskog blata, a slabe i negativne veze ima sa zaposlenim u zemlji (r = -0,17185) i zaposlenim u inozemstvu (r = -0,13730).

Improvizirani plastenik za sušenje duhana

Kao sto je to slučaj u čitavoj Hercegovini, tako je i na području Mostarskog blata došlo do smanjenja zainteresiranosti za proizvodnju duhana. Pored ostalog, to pokazuje i negativna veza s prihodima kućanstva izvan gospodarstva (r = -0,14723). Porastom prihoda kućanstva izvan gospodarstva smanjuju se po- vršine pod duhanom. Raniju funkciju, odnosno jedan njezin dio, osiguranje

232 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA novčanog dijela prihoda gospodarstva i kućanstva koju je imao uzgoj duhana, preuze-le su druge aktivnosti. Od 90 anketiranih gospodarstava novčani prihod od duhana nije imalo cak 21 gospodarstvo ili nešto manje od jedne četvrtine (23,3%). Prosječna vrijednost prodana duhana za gospodarstva u uzorku iznosila je 16,5 tisuća dinara. Visoka varijabilnost (90%) kod površina pod duhanom uvjetovana je između ostalog i činjenicom da blizu jedne četvrtine gospodarstava nije imalo novčani prihod od duhana.

Grafikon 4. Struktura bruto-prihoda gospodarstva od ratarstva

UKUPNO – TAMNO ZELENA BOJA ŽITA – CRVENA BOJA DUHAN – ŽUTA BOJA POVRĆE – SVJETLO PLAVA BOJA KRMNO BILJE, PODUSJEV, SJENO S PRIRODNIH LIVADA - TAMNO PLAVA BOJA

233 Vladimir Trninić

Interval povjerenja za ovu pojavu u osnovnom skupu, za razinu vjerojatnosti 0,05, iznosi 13.798

Sušenje duhana

U strukturi bruto-prihoda povećanjem poljoprivredne površine sijeno za-uzi- ma sve veće sudjelovanje (od 46 do 271). To rezultira, između ostalog, i iz opremljenosti sredstvima rada i raspoloživom radnom snagom. Povećanjem poljoprivrednih površina, odnosno povećanjem veličine gospodarstva, smanjuje se

234 PRIHODI SEOSKIH GOSPODARSTAVA MOSTARSKOG BLATA broj članova obitelji po 1 ha poljoprivredne površine. To smanjenje ide od 3,52 do 1,24 člana. Ipak, osnovni je razlog u činjenici sto porastom veličine gospodarstva u Mostarskom blatu raste njegova prosječna površina. Taj porast je veoma izražen i kreće se od 0,89 ha u skupini gospodarstava od 1,01 do 2 ha, da bi u najvećoj skupini gospodarstava, preko 5 ha, površina bila 3, 83 ha. S obzirom na činjenicu da je Blato periodično pod vodom, moguća je na tim površinama jedino proizvodnja sijena. Nakon kosidbe ove prirodne livade služe za ispašu.

Literatura

Blohm, G. 1950. Allgemeine landwirtschaftliche Betriebslehre, Stuttgart. Dubić, S. 1933. Prilog istraživanju seljačkog gospodarstva, Zagreb. Dubić, S. 1953. Istraživanje inokosnih seljačkih gospodarstava, Časopis poljoprivredno-šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Finci, Ž. 1958. Ekonomika inokosnih gazdinstava sarajevskog polja, Radovi poljoprivrednog fakulteta, Sarajevo. Radomirović, V. 1976. Reprodukcija seljačkog gazdinstva, Novi Sad. Stipetić, V. 1959. Krupno i sitno poljoprivredno gospodarstvo. „Jutro“, Beo- grad, 8, 9, 10,

235 Income of peasant farms of Mostarsko blato

Trninić, V.

Summary

This paper deals with the income of the peasant farms bordering the Mostarsko blato in 1977, where tobacco had a share of about one half. In the late 1970s, tobacco was the only market crop of Herzegovina, especially in the area of West Herzegovina. In that period tobacco has employed a large number of labor force in the rural households because „... how many days is in the year so much work is in tobacco“ (production of seedling, planting, cultivation, harvesting, drying, sorting, leaf stacking, purchasing). The paper presents the correlation of tobacco with other crops in growing in the peasant farms of Mostarsko blato. As a result of the opening of the borders of the former state, in the 70s, and especially in the 1980s, a significant departure of the labor force from the Herzegovinian villages into the countries of Western Europe folowed. That has caused the gradual but permanent abandonment of tobacco production in this area. Today, it is extremely difficult to see tobacco growing in the Herzegovinian landscape even in places where tobacco was traditionally the most commonly crop (Grude area).

Key words: Farming, tobacco, total income, agricultural income, surface area under tobacco.

236 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Ivan Jurilj1, Miroslav Marić2, Marko Vukoja3

SAŽETAK

Oznake zemljopisnog podrijetla predstavljaju izuzetno važan čimbenik u ruralnom razvitku jedne zemlje i očuvanju identiteta neke regije ili mjesta. Oznake podrijetla se pojavljuju kao alat očuvanja tradicije, kulture i sveukupne baštine jednog naroda, države, regije ili mjesta. Pored kulturološke dimenzije i doprinosa očuvanju tradicije i kulture, zemljopisne oznake podrijetla itekako imaju značaj u gospodarskom životu. Naime, zaštitom nekog proizvoda oznakom zemljopisnog podrijetla proizvod se diferencira od ostalih proizvoda na tržištu svojom kvalitetom i specifičnostima, što proizvođaču koji zadovoljava sve kriterije koji se oznakom zahtijevaju omogućuje pozicioniranje na tržištu i podizanje vlastite konkurentnosti. Cilj ovog rada je analizirati potencijal hercegovačkog duhana Ravnjaka kao proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te kako hercegovački duhan Ravnjak kao takav može doprinijeti očuvanju tradicije, kulture i načina života, a u isto vrijeme imati aktivnu ulogu u gospodarskom razvitku Hercegovine. U tom će kontekstu rad dati pregled osnovnih karakteristika oznaka zemljopisnoga podrijetla, njihovog korištenja i zaštite kao prava intelektualnog vlasništva. Također će se objasniti ključni koncepti i položaj oznaka podrijetla u odnosu na druga prava industrijskoga vlasništva i modaliteti zaštite, kao i iskustva u EU, te presjek stanja u Bosni i Hercegovini. Poseban osvrt će se posvetiti ekonomskoj i socijalnoj dimenziji koju hercegovački duhan Ravnjak, kao proizvod sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, može imati u društvenom i gospodarskom razvitku Hercegovine, a uzimajući u obzir zakonske specifičnosti koje proizvodnja i prerada duhana i duhanskih proizvoda ima.

Ključne riječi: oznaka podrijetla, intelektualno vlasništvo, modaliteti zaštite, ruralni razvoj, ekonomska i socijalna dimenzija, duhan

1 Regionalna razvojna agncija za Hercegovinu - REDAH, BiH, [email protected] 2 Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, BiH, [email protected] 3 Udruga “DUVAN HERCEGOVAČKI RAVNJAK - DHR”,

237 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

1. UVOD

Duhan ima posebno mjesto i značenje u životu Hercegovine i Hercegovaca. Najpoznatija sorta hercegovačkog tipa duhana je ravnjak te je stoga i cijeli tip duhana po njemu nazvan Hercegovački ravnjak. Hercegovački duhan je kroz povijest bio jedan od glavnih stupova razvoja hercegovačkog gospodarstva. Međutim, protekom vremena hercegovački duhan izgubio je ulogu nositelja razvoja toga prostora. Naime, duhanska industrija je smanjila ili je čak odu- stala od potražnje za ovom vrstom duhana. Stoga je i proizvodnja svedena na minimum odnosno na razinu obiteljskog hobija; proizvodilo se za vlastite potrebe i potrebe užeg kruga prijatelja. U zadnje vrijeme, tj. u zadnjih nekoliko godina, proizvodnja duhana u Hercegovini ponovo oživljava. Međutim, ta ekspanzija se dobrim dijelom odvija u sivoj zoni, tj. duhan se ponajviše plasira kroz kanale na ilegalnom tržištu. Pored toga, intenzivno je započela sadnja vrsta duhana koje nisu tipične za ovo podneblje. U ovakvim okolnostima her- cegovački duhan je u opasnosti da se iskorijeni i zaboravi. Uzimajući u obzir da je proizvodnja i prodaja duhana regulirana posebnim zakonima i pod kontrolom je države i da je tržište duhana i duhanskih proizvoda ovisno o velikim svjetskim korporacijama, potrebno je promišljati kako i na koji način hercegovački duhan valorizirati i očuvati, te staviti ponovo u funkciju lokalnog i regionalnog ekonomskog razvitka. Zemljopisne oznake i zaštita zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana može biti jedan od alata za očuvanje autohtonosti, promociju i zaštitu her- cegovačkog duhana kao gospodarske i kulturne baštine, ali i kao instrument za intenzivniji lokalni ekonomski razvoj u Hercegovini, posebno u ruralnim područjima. No, moramo biti svjesni da hercegovački duhan u duhanskoj industriji teško može vratiti poziciju koju je imao u prošlosti, ali uvelike može doprinijeti razvoju i promociji Hercegovine, tj. kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla promovirati Hercegovinu kao prepoznatljivu regiju.

2. METODE I MATERIJALI

Ovaj rad ima za cilj usmjeriti buduća istraživanja i razvoj u pravcu valorizacije hercegovačkog duhana kao zaštićenog proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom kroz nove tržišne niše i istražiti kako Hercegovački duhan kao proizvod sa za- štićenim zemljopisnim podrijetlom može doprinijeti brendiranju i promociji Hercegovine kao regije.

238 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

S obzirom da je istraživački problem postavljen na način da iziskuje kvalita- tivan pristup utemeljen prije svega na subjektivnim podacima kao i na zaključ- cima temeljenim na dosadašnjim analizama i istraživanjima u Bosni i Herce- govini i šire, tako je i ovo istraživanje više usmjereno na teorijsko obrazlaganje koje kao takvo može biti podloga za buduća istraživanja. U radu su korišteni sekundarni podaci iz različitih izvora u Bosni i Her- cegovini i šire koji, između ostalog, obuhvaćaju: studije, analize, znanstvene i stručne radove, internet izvore, te drugu referentnu stručnu i znanstvenu literaturu. Pored sekundarnih podataka za potrebe rada su obavljeni razgovori s relevantnim osobama iz regije koji dolaze iz područja turizma i marketinga, gdje su se kroz subjektivna iskustva i očekivanja sugovornika izvlačili relevantni zaključci. U pripremi ovog rada korištene su različite metode koje uključuju kompa- rativnu metodu, metodu analize i sinteze, te metodu intervjua.

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1. Oznake zemljopisnog podrijetla i kratki povijesni pregled

U najširem smislu oznaka zemljopisnog podrijetla je svaka oznaka koja upu- ćuje da određeni proizvod potječe sa određenog ograničenog područja. Takve oznake, pored toga što upućuju na podrijetlo, također uglavnom upućuju i na neko drugo svojstvo proizvoda, a koje se odnosi na njegovu kvalitetu i reputaciju koju je takav proizvod stekao dugim pojavljivanjem u gospodarskome prometu, te održavanjem ustaljene kakvoće i/ili ostalih svojstava. Ipak, sve ove oznake ne mogu biti i nisu predmet zaštite jednim od prava industrijskoga vla- sništva koja se u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine nazivaju ime podrijetla i zemljopisna oznaka. Predmet zaštite su samo one oznake koje pored naziva proizvoda i područja sa kojeg predmetni proizvod potječe mogu jamčiti da postoji snažna uzročno posljedična veza između područja i proizvoda za čiji se naziv zaštita traži. Ova veza može biti uvjetovana prirodnim čimbenicima, ljudskim utjecajem ili kombinacijom ovih dvaju utjecaja. Pored ovog osnovnog preduvjeta za pravnu zaštitu oznake podrijetla, postoji i niz upravnih zapreka koje također mogu dovesti do onemogućavanja stjecanja jednog od prava na ime podrijetla i zemljopisnu oznaku. Takve zapreke definirane su Zakonom o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla (“Službeni glasnik BiH”, br. 53/10), kao

239 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja i međunarodnim konvencijama i ugovorima kojima je Bosna i Hercegovina pristupila ili ih je ratificirala. Od najstarijih vremena pojavila se potreba označavanja proizvoda koji se stavljaju na tržište i ulaze u gospodarski promet kao roba za prodaju, a u tim vremenima i kao sredstvo plaćanja. Prve oznake na robi pojavile su se još za vrijeme stare Grčke i u rimskome periodu, o čemu nam svjedoče pečati na grnčariji pronađeni na mnogim ostacima širom Sredozemlja, od Pirineja na zapadu do Male Azije na istoku. Ovo područje predstavlja kolijevku moderne civilizacije i ono je u tom vremenskome razdoblju bilo izrazito ekonomski i trgovački razvijeno. Ostaci povijesnih starih gradova i mjesta, kao nalazišta potopljenih plovila koja su služila za prijevoz tereta, pokazuju nam načine označavanja roba koje su prevožene. Tako na jednome predmetu, amfori, mo- žemo pronaći pečat proizvođača amfore, ali i pečat osobe čija se roba nalazila u toj amfori bilo da se radi o vinu, ulju ili nekom drugome proizvodu. Takav način označavanja predstavljao je na neki način jamstvo kakvoće robe i upući- vao je kupca na kupovinu upravo te robe. Srednjovjekovno razdoblje karakterizira pojava nekih novih oblika označa- vanja, pa se tako uvode i prvi oblici industrijskoga dizajna uglavnom na uzor- cima tkanine u Italiji i Francuskoj (Firentinski ceh Por S. Maria 1418 i Lyonski svilarski ceh). Znakovi za označavanje proizvoda sve više postaju predmetom pravnih akata, za što primjere možemo pronaći u statutima mnogih talijanskih gradova iz tog vremena (Statuti gradova Verona, Cremona...). Moderno doba razvoja industrijskoga vlasništva započinje usporedo s ubr- zanim rastom i razvojem trgovine i industrijalizacije sredinom 19. stoljeća. Različit stupanj razvijenosti propisa u pojedinim zemljama dovodi do potrebe ujednačavanja, te se organiziraju prve međunarodne konferencije koje imaju za cilj definiranje prava industrijskoga vlasništva i uspostavljanje međuna- rodnih sustava zaštite. U tom smislu donose se i prve konvencije, i to Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva 1883. i Bernska konvencija za za- štitu autorskih i djela likovne umjetnosti 1886. Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva u članku 1. pod predmetom zaštite navodi sljedeće: „Predmet zaštite industrijskog vlasništva su patenti, modeli za iskorištavanje, industrijski uzorci ili modeli, fabrički ili trgovački žigovi, uslužni žigovi, trgo- vačko ime i oznake ili imena porijekla, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije“. Pod utjecajem francuske pravne teorije nastavlja se razvoj zaštite imena zemljopisnog podrijetla u drugim zemljama, kao i na međunarodnome planu.

240 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Obzirom da je na međunarodnoj konferenciji u Lisabonu (1958.) prijedlog re- vizije Pariške konvencije u pogledu imena podrijetla odbijen, skupina zemalja predvođena Francuskom, Italijom i Španjolskom zaključuje Lisabonski sporazum o zaštiti oznaka podrijetla i njihovom registriranju (1958).4 Ovaj sporazum propisuje da „oznaka podrijetla znači zemljopisno ime zemlje, regije ili lokaliteta, koje služi da se označi proizvod koji odande potječe, i čiji su kvaliteta i osobitosti isključivo ili bitno prouzročeni zemljopisnim okolišem, uključujući prirodne i ljudske faktore“. Bosna i Hercegovina postala je punopravna članica ovog sporazuma 4. srpnja 2013. godine kao njegova 28. članica. Pored ovih međunarodnih sporazuma koje administrira Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (kratica WIPO od engl. World Intellectual Property Organization), jedan od najvažnijih sporazuma je svakako i Spora- zum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Agreement on Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights) koji je međunarodni pravni sporazum između svih država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). TRIPS-om su određeni minimalni standardi za regulaciju od strane nacionalnih vlada na sve vrste intelektualnog vlasništva, a koji se primjenjuju na državljane drugih država članica WTO-a. TRIPS je donesen na kraju Urugvajskog kruga pregovora o Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) 1994. godine, a upravlja ga WTO. Kao što je vidljivo iz povijesnog razvoja, oznake zemljopisnog podrijetla imaju veoma važnu ulogu u kontekstu globaliziranog gospodarstva. One se koriste kako bi se identificirali proizvodi koji imaju podrijetlo iz određene zemlje, regije ili lokaliteta i koji imaju određene karakteristike tog mjesta ili lokaliteta. Smisao oznaka zemljopisnog podrijetla je da one daju dodanu vrijednost odre- đenom proizvodu zbog njegovih specifičnih karakteristika koje mu određena regija ili lokalitet daju. One se javljaju kao jamac potrošaču da proizvod koji kupuje ili koristi ima određene karakteristike ili kvalitete koje mu se pripisuju. Zadnjih godina oznake zemljopisnog podrijetla sve se više pojavljuju kao odličan marketinški alat, ali i kao relevantan čimbenik ruralnog razvoja i kao sredstvo očuvanja tradicionalnih znanja i izraza tradicionalne kulture. Tomu svjedoči i činjenica da neke od najrazvijenijih zemalja u svijetu, kao i Europ- ska unija posvećuju veliku pažnju zaštiti proizvoda oznakama zemljopisnog podrijetla.

4 vERONA, Albert, Pravo industrijskog vlasništva, Informator, Zagreb, 1978 str. 199 - 202

241 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

3.2. Položaj oznaka zemljopisnog podrijetla u odnosu na druga prava industrijskog vlasništva

Pravo industrijskog vlasništva zajednički je naziv za nekoliko pravnih grana u koje se ubrajaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskoga dizajna, pravo zaštite oznaka zemljopisnoga podrijetla, pravo zaštite novih sorti biljaka, pravo zaštite topografije poluvodičkih proizvoda itd. Sva ova prava razlikuju se kako u objektivno pravnome, tako i u subjektivno pravnome smislu. Ipak ratio legis svrstavanja ovih prava pod jedan jedinstven okvir pronalazimo u nematerijalnome (duhovnome) karakteru premeta zaštite i ekonomskoj funkciji koja osigurava da subjekt zaštite prisvaja materijalnu korist od privredne eksploatacije predmeta zaštite.5 Pojedinačna prava industrijskog vla- sništva razlikuju se po nositeljima, trajanju prava, uvjetima za stjecanje kao i nekim elementima koji se odnose na provedbu prava. Oznaka zemljopisnoga podrijetla ubraja se u grupu prava koja se kolokvijalno naziva znakovi razliko- vanja, pa je potrebno fokus ove analize usmjeriti na tu grupu prava u kojoj se još nalaze žig i industrijski dizajn. Glavna razlika između oznaka podrijetla i drugih prava intelektualnog vla- sništva je ta da su sva ostala prava industrijskog vlasništva privatnopravnog karaktera, dok je oznaka zemljopisnog podrijetla pravo kolektiviteta. Prema ustaljenoj pravnoj teoriji žig je pravo kojim se štiti znak koji služi za razlikova- nje robe i usluga jednog sudionika u gospodarskom prometu od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog sudionika u gospodarskom prometu. U pravilu žig je pravo koje glasi na jednog titulara, a stječe se registriranjem na osnovu provođenja upravnog postupka koji obavlja nadležno državno tijelo. U Bosni i Hercegovini je to Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Industrijskim dizajnom štiti se izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i čiji je individualni karakter rezultat posebnih obilježja linija, kontura, boja, oblika, odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. Indu- strijskim dizajnom može biti zaštićen bilo koji industrijski ili zanatski proizvod, uključujući dijelove namijenjene za sastavljanje u kompleksan proizvod, grupe ili kompozicije proizvoda, ambalažu, modne krojeve, grafičke simbole i topografske oznake. Određene sličnosti u pogledu nositelja prava mogu se zamijetiti u odnosu na dvije posebne kategorije žigova, i to kolektivni žig i jamstveni žig. Kolektivni žig je žig kolektiviteta koji za predmet zaštite ima

5 Marković, M. Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Sarajevo, 2007.

242 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA određeni znak, koji ne mora nužno sadržavati zemljopisni naziv i koji svojim titularima daje, pored pozitivno pravnih ovlaštenja i jedno negativno pravno ovlaštenje, zabraniti svima drugima korištenje tog znaka u gospodarskome prometu. Za razliku od oznake podrijetla, ne postoji mogućnost pristupanja korištenju ovakvih znakova ispunjavanjem određenih uvjeta. Jamstveni žig i oznaka podrijetla razlikuju se po načinu stjecanja ovlasti za korištenje, trajanju prava okolnosti da titular jamstvenog žiga nikada taj žig ne koristi u gospodarskome prometu nego samo, na osnovu ispunjenosti ranije utvrđenih kriterija, daje ovlast za korištenje tog žiga. Dakle, oznake zemljopisnog podrijetla su kolektivne oznake koje ne može zaštiti pojedinac za svoje vlastite potrebe. Stoga, oznake zemljopisnog podrijetla pored vrijednosti koje daju specifičnom proizvodu koji je zaštićen, do- prinose i razvoju šireg područja, odnosno regije i zajednice, jer pravo proizvodnje proizvoda čiji je naziv zaštićen oznakom podrijetla imaju svi oni koji zadovoljavaju kriterije koji su definirani tom zaštitom. Ovo omogućuje razvoj lokalnih lanaca vrijednosti i doprinosi revitalizaciji ruralnih sredina, što kod proizvoda zaštićenih drugim pravom industrijskog vlasništva (žigovi, patenti i industrijski dizajn) nije uvijek slučaj. Također, s gledišta investicije oznaka zemljopisnog podrijetla je znatno po- voljnija za male proizvođače. Naime, kroz zaštitu žiga proizvođač mora uložiti izuzetno puno novca kako bi svoj proizvod pozicionirao na tržištu i diferen- cirao ga od drugih proizvoda, dok su ulaganja u promociju proizvoda kroz zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla znatno manja jer se promocija radi na kolektivnoj razini, tako da pojedinac može za vlastite potrebe koristiti već uspostavljenu prepoznatljivost određenih proizvoda utemeljenu na zajednič- koj promociji kroz oznaku zemljopisnog podrijetla.

3.3. Pregled stanja u EU i BiH

U Europskoj uniji postoje tri glavne sheme kroz koje se promoviraju i štite imena kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: • Zaštita oznake izvornosti (PDO – Protection of Designation of Origin) kojim se štiti ime nekog područja, nekog specifičnog mjesta ili u iznimnim okolnostima ime zemlje i koji se koriste za označavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji dolaze iz tog područja, mjesta ili zemlje, čija kvaliteta je isključivo određena zemljopisnom karakteristi-

243 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

kama uključujući prirodne i ljudske čimbenike i čija proizvodnja, prerada i priprema se odvija u tom određenom zemljopisnom području6; • Zaštita zemljopisnog podrijetla (PGI – Protection of Geographical In- dication) kojim se štiti ime nekog područja, nekog specifičnog mjesta ili u iznimnim okolnostima ime zemlje i koji se koriste za opis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji dolaze iz tog područja, mjesta ili zemlje i čija kvaliteta, specifične karakteristike se mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu i ako se najmanje jedan od postupaka odvija u zaštićenom određenom zemljopisnom području. • Zajamčeni tradicionalni specijalitet (TSG – Traditional Specialities Gu- aranteed) koji se odnosi na zaštitu tradicionalnih prehrambenih proizvoda ili specifičnih karakteristika.7 Ove sheme uređene su Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode kojom su stavljene van pravne snage Uredbe 509/2006 o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i 510/2006 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Rezultat uvođenja sustava zaštite oznaka podrijetla na ovaj način je to da je u Europskoj uniji do sada zaštićeno 1403 oznake, a u postupku je zaštite 186 oznaka, od čega je naj- više u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, koje su i tradicionalno zemlje s bogatom tradicijom poljoprivredne proizvodnje, a ujedno su i vodeće zemlje u razvoju pravnih sustava označavanja proizvoda oznakama podrijetla. Pored toga, Europska unija posvećuje posebnu pažnju zaštiti oznaka podrijetla za vina i jaka alkoholna pića.8 U cilju isticanja važnosti vina i jakih alkoholnih pića za pojedine zemlje zaštita oznaka podrijetla za ove proizvode izdvojena je i uređena zasebnim uredbama, te se o ovim oznakama vode i zasebni registri (službene baze) i to za vina „E-Bacchus“ baza podataka koja se sastoji od Registra oznaka izvornosti i zemljopisnih oznaka zaštićenih u EU u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 (2891 oznaka) i za jaka alkoholna pića „E-Spirit-Drinks“ (260 oznaka). Iz ovih podataka jasno se može izvesti

6 PDO predstavlja najstroži oblik zaštite jer se sve procesne radnje (proizvodnja, prerada i priprema) moraju odvijati u određenom zemljopisnom području čije se ime štiti, osim u iznimnim slučajevima koji se promatraju individualno. 7 Za razliku od Zaštite oznake izvornosti i zaštite zemljopisnog podrijetla, ove oznake ne potvrđuju da neki proizvod ima specifičnu vezu sa zemljopisnim područjem. 8 DOOR, http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html

244 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA zaključak o važnosti zaštite oznaka zemljopisnoga podrijetla za europsko trži- šte, kao i za pojedine zemlje članice Europske unije. Međutim, kad je u pitanju duhan, pretragom službene baze zaštićenih oznaka podrijetla u Europskoj uniji (DOOR)9, nema podataka o zaštićenim oznakama koje se odnose na duhan. Prema dostupnim podacima u bazi podataka koja se vodi kod WIPO, prema Lisabonskom sporazumu o zaštiti oznaka podrijetla, od europskih zemalja duhan je samo zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla u Bugarskoj. Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica Lisabonskog sporazuma o zaštiti oznaka podrijetla i njihovom registriranju 4. srpnja 2013. godine, te je u skladu s tim provedeno niz postupaka koji su predstavljali ovlast Bosne i Hercegovine po pitanju postojećih zaštićenih oznaka, a koje su pristupanjem stupile na pravnu snagu u Bosni i Hercegovini. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine s druge strane, u Luksemburgu 16. lipnja 2008. godine i njegovom ratifikacijom u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u studenom 2008. godine, Bosna i Her- cegovina je preuzela obveze koje se odnose na stupanje na pravnu snagu oznaka podrijetla iz Europske unije na svojem teritoriju. Službena baza zaštićenih oznaka podrijetla DOOR sadrži podatke o svim oznakama. Iako je Bosna i Hercegovina punopravna članica Lisabonskog sporazuma i preuzela je obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, svijest o važ- nosti zaštite zemljopisnog podrijetla za lokalno gospodarstvo još uvijek nije dovoljno razvijena, kako na institucionalnoj razini, tako i kod potencijalnih nositelja zaštite. Bosna i Hercegovina još uvijek nema nikakvu strategiju po pitanju promocije ili neke vrste poticaja ili potpore za zaštitu zemljopisnog podrijetla svojih proizvoda, odnosno strategije ili plana u okviru kojega bi se oznake podrijetla mogle gospodarski i kulturološki valorizirati i iskoristiti za promociju i razvoj Bosne i Hercegovine. U prilog tomu govori i činjenica da je oznakom zemljopisnog podrijetla u Bosni i Hercegovini pred Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Herce- govine zaštićeno samo 13 proizovda, od kojih su 12 podnositelji domaće fizič- ke i pravne osobe, a jedna oznaka glasi na inozemnog titulara. Od toga jedna oznaka je ustanovljena za duhan, i to „Duvan hercegovački ravnjak“, nositelja

9 Službena baza zaštićenih oznaka podrijetla DOOR sadrži podatke o svim oznakama zašti- ćene u Europskoj uniji

245 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

Udruga „DUVAN HRCEGOVAČKI RAVNJAK“ iz Gruda. Također, još jedna oznaka sadrži termin „HERCEGOVAČKI“ i to „HERCEGOVAČKI MED“ nositelja Udruge pčelara neposrednih proizvođača MATICA iz Mostara. Važno je naglasiti da je po važećem sustavu moguće, pored oznaka za poljoprivredne i prehrambene proizvode, zaštititi i oznake za prirodne, industrijske, obrtničke i proizvode domaće radinosti, tako da se od ovih 13 oznaka 7 odnosi na poljoprivredne i prehrambene proizvode, a 6 na ostale proizvode (industrijske, obrtničke i proizvode domaće radinosti).

3.4. Uloga zemljopisne oznake podrijetla hercegovačkog duhana u brendiranju Hercegovine

U današnjem globaliziranom gospodarstvu sve je veća potražnja za lokalnim proizvodima koji imaju prepoznatljive lokalne karakteristike i kvalitete. Stoga individualni proizvođači, a i države u cjelini, nastoje diferencirati svoje proizvode i regije odnosno lokalitete na tržištu kako bi postali prepoznatljivi i konkurentni. Regionalno je brendiranje u tom kontekstu jedan od alata koji može pomoći da se diferenciramo od drugih područja i proizvoda. Regionalno brendiranje koje identificira proizvod na temelju njegovog podrijetla je idealan način za poljoprivredne proizvođače da diferenciraju svoje proizvode od drugih.10 Oznake zemljopisnog podrijetla određenoj regiji mogu donijeti korist, ne samo po pitanju novih radnih mjesta ili većih prihoda, već i po pitanju regionalne prepoznatljivosti, što će svakako doprinijeti stvaranju regionalne prepoznatljivosti odnosno regionalnog brenda.11 Ako uzmemo u obzir da je Hercegovina jedna od najpotentnijih i najznačaj- nijih turističkih regija u Bosni i Hercegovini, utoliko regionalno brendiranje, a u tom kontekstu i oznake zemljopisnog podrijetla, predstavljaju važan čim- benik u razvoju lokalnih proizvoda i povezivanju proizvođača i tržišta, kao i razvoju lokalnih lanaca vrijednosti. Iako Hercegovina kao regija ima izuzetno velik potencijal da bude međuna- rodno prepoznatljiva, ona još uvijek nije zaokružena kao brend i tek se treba pozicionirati na međunarodnoj turističkoj karti.12 Stoga se oznake zemljopi-

10 Jay M. Lillywhite, Candra Allison and Anita G. Rodriguez, 2005 11 Naresh Kumar Vats, 2016 12 Ovo je rezultati istraživanja digitalne prisutnosti Hercegovine (Digital Demand – Herze- govina Touristic Demand) urađeni za potrebe brendiranja Hercegovina u okviru projekta Razvoj turističkog koridora Hercegovine.

246 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA snog podrijetla mogu izuzetno lako upotrijebiti za brendiranje i pozicioniranje Hercegovine kao regije. Naime, oznake zemljopisnog podrijetla kojim se štite lokalni i regionalni proizvodi koji nose ime regije, odlično se mogu uklopiti u koncept regionalnog brendiranja. Proizvodi sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla se mogu promatrati kao visoko kvalitetni proizvodi koji su tipično namijenjeni za izvoz i oni se oslanjaju na međunarodno priznati sustav brendiranja koji jamči autentičnost i povezuje potrošača sa mjestom proizvodnje.13 Iz ovog proizlazi da su oznake podrijetla usmjerene promociji regija izvan same regije. Primjer regija koje uspješno koriste zaštitu zemljopisnog podrijetla za svoje lokalne proizvode u kontekstu regionalnog brendiranja možemo potražiti u bližem i širem okruženju. Jedan od takvih primjera je i Istra u Republici Hrvatskoj, koja posvećuje veliku pažnju zaštiti i promociji svojih autohtonih lokalnih proizvoda kroz oznake zemljopisnog podrijetla ali i kroz druge oblike jamstvenog označavanja, kao što je oznaka Istarska kvaliteta.14 Za Istru, kao i za Republiku Hrvatsku u cjelini, oznake zemljopisnog podrijetla su posebno dobile na važnosti nakon punopravnog članstva Republike Hrvatske u Eu- ropskoj uniji. To možemo vidjeti kroz uspješne primjere zaštite zemljopisnog podrijetla za sljedeće zaštićene proizvode: Istarski pršut i Istarsko djevičansko maslinovo ulje.15

13 F. Laurel Martin, 2014 14 „Oznaka Istrian quality (IQ)/Istarska kvaliteta osmišljena je i namijenjena označavanju, isticanju i promociji najkvalitetnijih autohtonih istarskih proizvoda i usluga. Vizualno označavanje kvalitete razvila je 2005. godine Istarska razvojna agencija (IDA) po ovlaštenju Istarske županije. Oznaka Istarska kvaliteta - IQ namijenjena je poticanju razvoja doma- će proizvodnje, podizanju razine kvalitete proizvoda i proizvodnih tehnologija, poticanju stvaralaštva i kreativnosti, a osobito izvornosti, tradicije i stvaranju istarskog identiteta na domaćem i svjetskom tržištu. Znak je registriran pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao jamstveni žig, a zakonski ga je registrirala IDA. Znak ili markica IQ dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, i to na području Istarske županije, a nastali su kao rezultat istarske tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacija i invencije. Proizvod koji nosi IQ oznaku mora imati tehnološku razinu proizvodnje, tipič- nost i iznimnu kvalitetu. Naime, oznaka IQ pridonosi promociji istarske regije, odnosno stvaranju istarskog identiteta na domaćem i svjetskom tržištu. (http://www.trznica-trg.eu/ novosti/43) 15 Istarski pršut i Istarsko djevičansko maslinovo ulje zaštićeni sa oznakom izvornosti na razini Europske unije (PDO - Protection Designation of Origin), što je stroži oblik zaštite od Oznake zemljopisnog podrijetla (PGI – Protection of Geographical Indication) jer podra- zumjeva da se svi postupci: prozvodnja, prerada i priprema proizvoda obavljaju u mjestu podrijetla.

247 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

U tom kontekstu i hercegovački duhan može biti jedan od prepoznatljivih elemenata hercegovačkog identiteta i koji može upotpuniti prepoznatljivost Hercegovine kao regije. Hercegovački duhan je kroz povijest stekao reputaciju kvalitetnog duhana koji je bio poznat i izvan granica Bosne i Hercegovine. Bio je prepoznat i na sultanovu dvoru u Carigradu tijekom Otomanskog carstva, kao i na Bečkom dvoru za vrijeme Austro-ugarske monarhije, pa sve do Rusije, gdje se spominje da je i sam Staljin pušio cigarete od hercegovačkog flora. Sve ove činjenice predstavljaju odličnu podlogu za razvoj hercegovačkog duhana kao jednog od prepoznatljivih brendova Hercegovine koji će kroz zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla biti jedan od glavnih kanala promocije Hercegovine u svijetu. Međutim, kako bi se to iskoristilo, potrebno je primjenjivati inovativne kanale komunikacije i razvijati nove proizvode i funk- cije hercegovačkog duhana te staviti hercegovački duhan u potpuno drugačiji kontekst nego što je to on bio do sada.

3.5. Gospodarska i socijalna dimenzija zaštite hercegovačkog duhana

Zemljopisne oznake nisu isključivo trgovački ili pravni instrumenti, već imaju multifunkcionalni karakter. One postoje u širem kontekstu kao integralni oblik ruralnog razvoja koji može snažno unaprijediti komercijalne i gospodarske interese, a potičući lokalne vrijednosti kao što su zaštita okoliša, kultura i tradicija. Zemljopisne oznake su utjelovljenje “globalizacije” tj. proizvoda i usluga koji sudjeluju na globalnim tržištima i istodobno podržavaju lokalno gospodarstvo i kulturu.16 Kako je vidljivo iz prethodnog odlomka, kao i iz prethodnih obrazlaganja o oznakama zemljopisnog podrijetla kao marketinškom alatu, na sličan način možemo promatrati i lokalne proizvode u Bosni i Hercegovini. Posebice je ovo važno za proizvode koji uistinu imaju regionalnu prepoznatljivost i mogu doprinijeti većoj prepoznatljivosti određene regije, a posredno doprinijeti i kreiranju pozitivne percepcije o ostalim proizvodima koji dolaze iz te regije. Hercegovački duhan je jedan od takvih proizvoda koji ima snažnu gospodarsku, povijesnu i kulturološku ukorijenjenost u Hercegovini, te kao takav može vrlo lako doprinijeti upotpunjavanju slike o Hercegovini i izgradnji njene prepoznatljivosti.

16 Giovannucci D., Josling T., Kerr W., O’Connor B., Yeung T.M., 2009

248 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Hercegovački duhan je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla kod In- stituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, rješenjem broj IP-03- 47-4-03117/16MM 2016. godine. Osnovni razlog zaštite Hercegovačkog duhana je osigurati njegovu autohtonost, stečeni ugled, podizanje konkurentnosti i omogućavanje legalizacije prodaje rezanog duhana na tržištu. Elaborat o zaštiti zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana i ostvarivanje prava na oznaku zemljopisnog podrijetla obrazložio je razloge i argumente za zaštitu hercegovačkog duhana. Hercegovački duhan je od nositelja gospodarstva i najvažnije poljoprivredne kulture, a u ruralnim dijelovima i najvažnije gospodarske djelatnosti, izgubio mjesto na tržištu te je proizvodnja duhana praktično nestala. Razlozi za ovo su prije svega mali opseg proizvodnje duhana, te supstitucija hercego- vačkog duhana drugim proizvodima u proizvodnji cigareta. Međutim, ostala je mala količina proizvodnje na ograničenom području koja se prvenstveno koristila za ručno motane cigarete.17 Iako je hercegovački duhan izgubio bitku na tržištu, te se samo zadržao u domeni male obiteljske proizvodnje za osobne potrebe, još uvijek ima sna- žan utjecaj na prepoznatljivost Hercegovine. Jedan od ključnih elemenata prepoznatljivosti Hercegovine i Hercegovaca je hercegovačka škija ili žuto zlato, kako su ga nazivale generacije ljudi. Hercegovački duhan je prepoznati i kao jedan od lokalnih hercegovačkih proizvoda s najvećim potencijalima na globalnom tržištu.18 Uzimajući u obzir povijesnu, gospodarsku i kulturološku vrijednost koju hercegovački duhan ima za Hercegovinu, utoliko i njegova ponovna valori- zacija mora biti jedan od ciljeva politike hercegovačkog gospodarstva. Her- cegovački duhan se zasigurno ne može vratiti u okvire proizvodnje koja je bila nekada, međutim, njegova kulturološka i povijesna vrijednost daje mu na

17 Elaborat zaštite zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana i ostvarivanje prava na oznaku zemljopisnog podrijetla, Udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ 18 Ovo su zaključci sa održanog okruglog „Hercegovina kao brand“ održanog 2011. godine u Mostaru. Pored rasprave na okruglom stolu provedena je i dodatna anketa sudionika okruglog stola te značajnijih kreatora javnog mnijenja u Bosni i Hercegovini (glumci, no- vinari, filmski radnici, književnici i dr.). Na temelju ankete i rasprave na okruglom stolu duhan je također prepoznat kao jedan od proizvoda koji imaju najveći potencijal na globalnom tržištu. Ovdje se prije svega misli na turizam kao glavni tržišni kanal s obzirom da se Hercegovina etablira kao prepoznatljiva turistička regija u međunarodnim okvirima. Neki od ostalih proizvoda koji su također prepoznati su sljedeći: vino, sir, ljekovito bilje, smokve, voda, aluminijski proizvodi, med i dr.

249 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja značaju da postane jedan od glavnih elemenata hercegovačke prepoznatljivosti i kulturološke vrijednosti. To se najbolje može postići ukoliko ga valorizira- mo i kao dio turističke ponude Hercegovine. Kroz turizam hercegovački duhan može imati i gospodarsku, ali i kulturo- lošku vrijednost. Stoga je i njegova zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla izuzetno važna karika i razvoju hercegovačke prepoznatljivosti i promocije Hercegovine. Naime, u svojoj knjizi „Wine and Tourism: A Strategic Segment for Sustainable Economic Development“ Alonso i Liu navode da gospodarski utjecaj zaštite zemljopisnog podrijetla potencijalno prelazi iz poljoprivrede kao takve u turizam, putovanja i pridružene aktivnosti kao što su proizvodnja rukotvorina.19 Stoga se hercegovački duhan, u kontekstu zaštite oznake zemljopisnog podrijetla, može valorizirati na različite načine. Pored konvencionalne upotrebe, tj. za pripremu i konzumiranje cigareta, hercegovački duhan može biti zani- mljiv za pružanje autohtonog doživljaja turistima i posjetiteljima u Hercegovi- ni. Prema istraživanju i analizi turističkog tržišta Hercegovine, prepoznata je potražnja turista za autohtonim doživljajima, gdje je čak 91,7% ispitanika izvan Bosne i Hercegovine iskazalo želju upoznati se sa običajima i tradicijom her- cegovačkog kraja20. U te zanimljive običaje i tradiciju ubraja se i tradicionalno križanje duhana. S obzirom da je proizvodnja, prerada i stavljanje u promet duhana i duhanskih proizvoda zbog utjecaja na zdravlje ljudi posebno strogo regulirana i ograničena, a zbog posebne kulturološke i povijesne vrijednosti hercegovač- kog duhana potrebno je osmišljavati druge i inovativne načine korištenja her- cegovačkog duhana kao materijalne i nematerijalne baštine u funkciju razvoja i promocije Hercegovine. Tu prije svega spadaju projekti i ideje iz segmenta razvoja turističke ponude i doživljaja Hercegovine. U tom kontekstu hercegovač- ki duhan, kao zemljopisno zaštićen proizvod, može odigrati jednu od ključnih uloga, posebno kada imamo na umu sve veću potražnju turista za autohtonim doživljajima i tradicijom lokalnih krajeva.

19 Alonso and Liu, 2012 20 Marketinško istraživanje i analizi tržišta Hercegovine izrađeni su u sklopu projekta „Razvoj putova baštine na Trebižatu – Srce Hercegovine“, koji je financirala Europska unija kroz IPA program 2007-2013, a čiji nositelj je bila Razvojna agencija za Hercegovinu REDAH a partneri općine Ljubuški, Grude i Čapljina, te Udruga za ruralni i regionalni razvoj Herce- govački STAP.

250 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Međutim, ono što je važno istaći je da, iako zemljopisne oznake posjeduju neka privatna obilježja, one su u biti ‘javno dobro’. One naširoko utječu na ljude i resurse regije, tako da je ključno da upravljanje zemljopisnim oznakama i pravna zaštita budu strukturirani tako da služe najvećem broju ljudi i izbjegavaju zarobljavanje od strane samo male elite. Zemljopisne oznake tako mogu poslužiti kao korisni okviri za vođenje integriranog oblika tržišno ori- jentiranog ruralnog razvoja, koji može olakšati ravnopravno sudjelovanje svih zainteresiranih strana.21

4. ZAKLJUČAK

Hercegovački duhan kao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a uz Hercegovački med jedini koji ima ime Hercegovine u predmetu zaštite, ima ogroman potencijal doprinijeti razvoju i promociji Hercegovine u gospodarskom i kulturološkom smislu. Herce- govački duhan se kroz zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla može razviti u učinkovit marketinški alat. Također, pored tradicionalne proizvodnje i prerade hercegovačkog duhana za pripremu cigareta, prije svega ručno motanih cigareta, postoji potencijal da se hercegovački duhan valorizira i kao dio turističke ponude Hercegovine. Očigledno je da se hercegovački duhan ne može više u punom kapacitetu vratiti u klasičnu duhansku industriju. Upravo iz tog razloga je važna zaštita hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla kako bi se na taj na- čin zaštitila njegova autohtonost i vrijednost i kako bi se na temelju ove zaštite pokrenula proizvodnja i omogućila legalizacija na tržištu. Međutim, dodana vrijednost je da se na temelju zaštite zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana može i treba očuvati tradicionalna proizvodnja na ograničenim područjima i pored konvencionalne upotrebe hercegovačkog duhana za cigarete, valorizirati hercegovački duhan i kao dio turističke ponude Hercegovine. Ovdje se mogu razvijati različiti sadržaji i doživljaji kao što su putovi hercegovačkog duhana, muzej duhana, tradicionalno križanje duhana, putovima „šverca“ duhana, do raznih suvenira s temom hercegovačkog duhana, pa čak i do inovativnih proizvoda za elektronske cigarete te raznih festivala

21 Giovannucci D., Josling T., Kerr W., O’Connor B., Yeung T.M., 2009

251 Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja i promotivnih događaja. Neki od primjera u svijetu nam dokazuju da je to itekako moguće i da se već razvijaju slični projekti22. No, ono što je najvažnije je očuvati autohtonost i tradiciju hercegovačkog duhana jer oni mogu biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju ruralnih prostora.

5. LITERATURA - Bloom Consulting (2015): Digital Demand – Herzegovina’s Touristic De- mand, - Bramley C., Kirsten JF (2007): Exploring the Economic Rationale for Pro- tecting Geographical Indications in Agriculture, Agrekon, Vol. 46, No. 1 - Caenegem W., Cleary J., Drahos P. (2014): Pride and Profit – Geograp- hical Indications as Regional Development Tool in Australia, Journal of Economic and Social Policy, Vol. 16, Issue I - Čizmić J. (1999): Ogledi iz prava industrijskog vlasništva, Knjiga druga, Pravni fakultet Mostar, KIZ „Tina Ujević“ Split - Giles E.L; Bosworth G; Willett J. (2013): The role of local perceptions int he marketing of rural areas, Journal of Destination Marketing&Manage- ment - Giovannucci D., Josling T., Kerr W., O’Connor B., Yeung T.M. (2009): Guide to Geographical Indications – Linking Producesr and their ori- gins, International Trade Centre - Jay M. Lillywhite, Candra Allison and Anita G. Rodriguez (2005): Regi- onal Branding in a Global Marketplace, New Mexico Chile Task Force, Report 21 - Lurel Martin F. (2014): Master Thesis „Local motion: Using Regional Brands as an Engine for Sustainable Regional Development“, Carl von Ossietzky Universitat Oldenburg

22 Iskustva gdje se duhan koristi kao dio turističke ponude ili kao dio kulturne baštine su vidlji- vi iz sljedećih primjera: „Tobacco City“ u Plovdivu u Bugarskoj gdje se napuštene duhanske stanice i skladišta revitaliziraju kao mjesta za kulturne događaje a u isto vrijeme čuvajući uspomenu i sjećanje na izvornu funkciju tih objekata; Muzeji duhana u Sjedinjenim ame- ričkim državama; Vape Caffe – ugostiteljski objekti namijenjeni za uživanje u elektronskim cigaretama; Tobacco Trails (već se razvijaju turističke ponude za duhanske putove u susjed- noj Dalmaciji) i sl.

252 ZNAČAJ ZAŠTITE HERCEGOVAČKOG DUHANA RAVNJAKA OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

- Marković M. Slobodan (2007): Pravo intelektualne svojine, MAGISTAT i Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu - Mrkonjić Ž. (2011): Marketinško istraživanje i analiza tržišta Hercegovi- na, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu REDAH - Naresh Kumar Vats (2016): Geographical Indication-The Factors of Ru- ral Development and Strenghtening Economy, Journal Of Intelectual Property Rights, Vol 21, pp 347-355 - TRIPS Agreement, Article 22 - Udruga „Duvan Hercegovački ravnjak – DHR“ (2015): Elaborat o zaštiti zemljopisnog podrijetla hercegovačkog duhana i ostvarivanje prava na oznaku zemljopisnog podrijetla - vERONA, Albert, Pravo industrijskog vlasništva, Informator, Zagreb, 1978 str. 199 - 202 - WIPO: Geographical Indications – An Introduction - http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html - http://www.ipr.gov.ba/hr - http://www.wipo.int/lisbon/en/ - http://www.origin-gi.com/ - http://ec.europa.eu/trade/policy/accessing-markets/intellectual-property/geographical-indications/

253 IMPORTANCE OF PROTECTION OF HERZEGOVINIAN TOBACCO RAVNJAK BY THE LEBEL OF THE GEOGRAFICAL ORIGIN

Ivan Jurilj, Miroslav Marić, Marko Vukoja

SUMMARY

Geographical Indications are an extremely important factor in the country’s rural development and the preservation of the identity of a region or place, and appear as a tool for preserving the tradition, culture and overall heritage of a nation, state, region or a place. In addition to the cultural dimensions and contribution of the designations of origin to the preservation of tradition and culture, geographical indications of origin play an important role in economic life. Namely, by protecting a product of a geographical origin, the product is differentiated from other products on the market with its own quality and specifics, so that a producer meeting all of the criteria required by the label enables positioning in the market and raising their own competitiveness. The aim of this paper is to analyze the potential of Herzegovina tobacco „Ravnjak“ as a product with a protected geographical indication, and how „Ravnjak“ can contribute to the preservation of tradition, culture and lifestyles as such and at the same time to play an active role in the economic development of Herzegovina. In this context, the paper will provide an overview of the basic characteristics of geographical indications, their use and protection as intellectual property rights, and will explain the key concepts and position of designations of origin in rela- tion to other industrial property rights and modalities of protection as well as EU experience and situation in Bosnia and Herzegovina. Particu- lar attention will be given to the economic and social dimension of Her- zegovina tobacco „Ravnjak“ as a product with a protected geographical indication, and what impact it might have on social and economic development of Herzegovina taking into account specific legal requirements of production and processing of tobacco.

Key words: indication of origin, intellectual property, protection modalities, rural development, economic and social dimension, tobacco

254 VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (Nicotiana tabacum L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE

Ivan Ostojić1, Mladen Zovko1, Danijela Petrović1

Sažetak

Duhan (Nicotiana tabacum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice Sola- naceae. Uzgaja se u više od 120 zemalja širom svijeta. Proizvodnja duhana u BiH locirana je najvećim dijelom u Posavini, gdje dominiraju virdži- nija i berlej tipovi. Na području Hercegovine uzgaja se poluorijentalni duhan. Taj duhan ima krupan list, specifičnu aromu i jako dobro izgara. Od kultivara najzastupljeniji predstavnici su ravnjak, veliki hercegovac, šeginovac, te hibridi svijetla hercegovina i VH 32. Unazad nekoliko godina, na području Hercegovine, sve više se uzgaja virdžinijski hibrid duhana hevesi 9. Štetnici mogu biti važan ograničavajući čimbenik u proizvodnji duhana. Tijekom uzgoja presadnica u zaštićenim prostorima duhan mogu napasti duhanov resičar ili trips (Thrips tabaci Lind.), crna repina ili bobova uš (Aphis fabae Scop.) i breskvina zelena uš (Myzus persicae Sulz.). Njihov napad nastavlja se i u polju, a za uspješan uzgoj duhana iznimno je važna sadnja nezaraženih presadnica. Nakon presađivanja, duhan napadaju zemljišni štetnici, od kojih se po važnosti ističu žičnjaci i sovice pozemljuše. Ličinke klisnjaka (Elateri- dae) tijekom višegodišnjeg razvoja koji traje, ovisno o vrsti, 24 do 48 mjeseci, žive u tlu hraneći se podzemnim organima biljaka, uzrokujući propadanje mladih biljaka i prorjeđivanje sklopa, što dovodi do manjeg broja biljka po hektaru. Najštetniji je rod Agriotes. Sovice pozemljuše ili podgrizajuće sovice (Noctuidae) napadaju biljke duhana nakon presa- đivanja, posebno velike štete mogu pričiniti u prva 2 do 3 tjedna nakon presađivanja. Tijekom vegetacije duhan napadaju i brojni drugi štetnici, kao što su lisne sovice, posebice žuta kukuruzna sovica (Helicoverpa (Heliothis) armigera Hubn.), koja se javlja povremeno za suhih i iznimno toplih godina, a čije se gusjenice hrane listovima, izazivajući defolijaciju biljaka. Duhan, ponekad, napada i kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hubn.),

1 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u Mostaru e-mail: [email protected]

255 Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

zrikavci (Oecantus sp.), koji na pojedinim lokalitetima mogu pričiniti ozbiljne štete. U radu će biti prikazani rezultati jednogodišnjih istraživanja štetnika duhana na području Hercegovine.

Ključne riječi: štetnici, duhan, Hercegovina

UVOD

Uzgoj duhana na području Hercegovine ima dugu tradiciju. Smatra se da se u Bosni i Hercegovini duhan počeo uzgajati u prvoj polovini XVII stoljeća do- šavši u Hercegovinu preko Mlečana i Dubrovačke Republike. Tijekom duge povijesti uzgoja duhana na ovim prostorima bilo je uspona i padova ali se smatra da je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja duhana, na području Hercegovine bila na vrhuncu, i tih su godina proizvedene rekordne količine duhana. Na području Hercegovine uzgaja se poluorijentalni duhan. Od kultivara najzastupljeniji predstavnici su ravnjak, veliki hercegovac, šeginovac, svijetla hercegovina i VH 32. Nakon skoro zamiranja proizvodnje duhana na ovom području, unazad nekoliko godina ponovno započinje sadnja i uzgoj duhana. U zadnje vrijeme u uzgoju su prisutne i virdžinijske sorte duhana, posebno sorta hevesi 9. Duhan kao i svaku drugu poljoprivrednu kulturu napadaju različiti štetnici i uzročnici biljnih bolesti, koji na pojedinim lokalitetima mogu pričiniti velike štete. Ekonomski najvažniji štetnici duhana su: žičnjaci (Elateridae), sovice pozemljuše (Noctuidae), listorošci (Scarabaeidae), lisne uši (Aphididae) i tripsi (Thripidae). Chaplin i sur. (1976) navode da na području SAD-a preko 100 različitih vrsta kukaca pričinjava štete na duhanu, ali svega nekoliko njih pričinjava ekonomski značajne štete. Kao štetnike duhana na području Hercegovine Nadaž- din i Bumbić (1976) navode rovca (Gryllotalpa gryllotalpa L.), stepskog popca (Gryllus desertus Pall.), marokanskog skakavca (Dociostaurus maroccanus Thun.), talijanskog skakavca (Calliptamus italicus L.), zelenu breskvinu uš (Myzus persicae Sulz.), duhanova tripsa (Thrips tabaci Lind.), korijenove ne- matode (Meloidogyne spp.), te ličinke klisnjaka (žičnjaci) i sovica pozemljuša. Isti autori navode da značajne štete na mladim biljkama duhana mogu priči- niti puževi golaći. Spasov i sur. (2013) kao najvažnije štetnike lista duhana na

256 VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (NICOTIANA TABACUM L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE području Strumice (Makedonija) navode zelenu breskvinu uš (Myzus persicae), duhanova tripsa (Thrips tabaci) i duhanova buhača (Epitrix hirtipennis) Melsh. Tijekom uzgoja presadnica duhana u zaštićenim prostorima, presadnice često napadaju duhanov resičar, bobova uš i breskvina zelena uš (Maceljski, 2002. cit Dumančić, 2015). Napad ovih štetnika nastavlja se i u polju nakon presađivanja, tako da je za uspješan uzgoj duhana iznimno važna sadnja zdra- vih presadnica. Nakon presađivanja, duhan napadaju zemljišni štetnici od kojih se po važ- nosti ističu žičnjaci (Elateridae) i sovice pozemljuše (Noctuidae). Ličinke žičnjaka vrlo često pričinjavaju velike štete na duhanu oštećujući korijen duhan ili se ubušuju u stabljiku presadnica. Tijekom višegodišnjeg razvoja koji traje, ovisno o vrsti 24 do 48 mjeseci, ličinke klisnjaka živeći u tlu i hraneći se podzemnim organima biljaka, uzrokuju propadanje mladih biljaka što dovodi do manjega broja biljaka po jedinici površine. Najštetniji je rod Agriotes, od kojeg se za područje Hrvatske važnim smatra 5 vrsta (Bažok i sur., 2012). Kao dominantnu vrstu klisnjaka u nasadima duhana na području južne Bugarske, Subchev i sur. (2010) navode vrstu Agriotes ustulatus Schällern, a u znatno manjoj brojnosti zabilježili su i vrste A. lineatus L., A. rufipalpis Brullè i A. sputator L. Intenzitet šteta od žičnjaka uvelike ovisi o prethodnoj kulturi, broju jedinki u tlu, kao i vlažnost tla u zoni korjenova sustava duhana. Slične probleme, presadnicama duhana, pričinjavaju i gusjenice sovica po- zemljuša koje su zbog svoje štetnosti dobile naziv “kučke“. Gusjenice sovica pozemljuša oštećuju nadzemne i podzemne dijelove biljaka duhana u raznim fazama razvoja. Značajne štete na duhanu nakon presađivanja mogu pričiniti gusjenice vrsta Agrotis segetum (Denis & Schiff.) i Agrotis ipsilon (Huf.) pre- grizajući stabljiku duhan u razini tla (Sannino, 2005). Na području Pakistana gusjenice vrsta Agrotis ipsilon, A. segetum, A. flammatra, Heliothis virescens, te dvije vrste lisnih uši Myzus persicae i Aphis tabaci uzrokuju štete na duhanu tijekom različitih stadija razvoja, što u znatnoj mjeri smanjuje prinos i kvalitetu duhana (Sajjad i sur., 2011 cit. Said i sur., 2015). Osim žičnjaka i sovica pozemljuša štete na korijenovu sustavu duhana, posebno u prva 2 do 4 tjedna nakon presađivanja mogu pričiniti i majski hrušt Melolontha melolontha L. (Scarabaeidae) i Gonocephalum spp. (Tenebrioni- dae) (EPPO, 1998).

257 Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

Gusjenice vrste Heliothis virescens izgrizaju lisne pupove i mlade još potpuno ne razvijene vršne listove. Štete se posebno uočavaju kada se listovi u potpunosti razviju. Plojka lista izgleda deformirano, pokidano, sa velikim rupama (Said i sur., 2015). Zhou i sur. (2010) kao važnog štetnika duhana na području južne Kine navode vrstu Spodoptera litura (F.) (Noctuidae). Vrsta uzrokuje značajnu defolijaciju duhana i vrlo teško se suzbija budući da je razvila rezi- stentnost na veliki broj kemijskih pripravaka. Gusjenice sovica Heliothis spp., Mamestra spp. i Autographa gamma mogu uzrokovati značajne štete izgrizajući plojku lista duhana, ostavljajući samo glavne lisne žile (EPPO, 1998). Tijekom vegetacije duhan napadaju i brojni drugi štetnici, kao što su lisna sovica (Helicoverpa (Heliothis) armigera Hubn.), koja se javlja povremeno za suhih i iznimno toplih godina (Maceljski, 2002. cit. Dumančić, 2015), a čije se gusjenice hrane listovima, izazivajući defolijaciju biljaka. Duhan, ponekad napada i kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hubn.) (Dumančić, 2015). Duhanov buhač (Epitrix hirtipennis Melsheimer) je relativno novi štetnik duhana. Duhanov buhač napada mlade i stare biljke duhana. Štetu prave odrasli hraneći se na listovima praveći male rupice, dok se ličinke hrane na korije- nu i buše stabljike. Veliki broj ličinki može ozbiljno oštetiti pa čak i potpuno uništiti tek posađene sadnice (Dumančić, 2015). Značajne štete na duhanu od duhanova buhača Epithrix hirtipennis (Melsh.) zabilježene su u Grčkoj i Bu- garskoj (Lykouressis i sur., 1994; Tomovet i sur., 2007). Duhanov trips ubraja se među najvažnije štetnike duhana. Kao izraziti po- lifag napada veći broj biljaka, među kojima su kulturne i korovske vrste. Na području Gradačca, u srpnju 2007. godine uočena je prisutnost zrikavaca (Oe- canthus niveus De Geer), koji je prouzročio oštećenja na nekoliko parcela koje su bile zasađene berlej tipom (BH4) (Haseljić i Festić, 2013). Ličinke krumpirovog moljca Phthorimaea operculella Zell. ponekad priči- njavaju štete na duhanu bušeći tunele u tkivu lista, rjeđe i u stabljici (Sannino, 2005). Prema EPPO (1998) od lisnih uši na duhanu štete najčešće pričinjavaju Myzus persicae (Sulz.) i M. nicotianae (Black.), a ponekad i vrste Aulacorthum solani (Kaltenbach) i Macrosiphum euphorbiae (Thomas). Ovisno o vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, kao i blizini susjednih biljaka zajedničkih domaćina lisnih uši, prije svega Prunus spp., lisne uši u duhanu se obično pojavljuju 20 do 30 dana nakon presađivanja u polje. Prema Mistrick i Clark

258 VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (NICOTIANA TABACUM L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE

(1983) lisna uš Myzus persicae uzrokuje štete na duhanu od stadija presadnica do potpuno zrele biljke. Kao posljedica sisanja ličinki i odraslih oblika uši, smanjuje se vitalnost biljke koja zaostaje u porastu, jako zaraženi listovi se uvijaju, postaju klorotični, te biljke postaju podložne napadu različitih patogena. Said i sur. (2015) dobre rezultate u suzbijanju lisnih uši na duhanu postigli su primjenom pripravaka Confidor WG 70 (imidakloprid) i Actara 25 WG (tiametoksam). Kao manje značajne štetnike duhana koji se rijetko javljaju u velikoj brojnosti Sannino (2005) navodi vrste Tipula oleracea (L.), Anacridium aegyptium L., Mamestra brassicae L. i Peridroma saucia Hueb.

MATERIJAL I METODE

Istraživanje štetnika duhana na području Hercegovine provedeno je tijekom 2017. godine na lokalitetima Pogana vlaka i Ružići (Grude), Privalj i Mokro (Široki Brijeg), te Služanj (Čitkuk). Na lokalitetima Pogana vlaka, Ružići, Pri- valj i Mokro zasađene su sorte hevesi 9 i hevesi 17, a na lokalitetu Služanj sorta ravnjak 108. Za utvrđivanje prisutnosti štetnika duhana na navedenim lokalitetima, koristili smo žute i plave ljepljive ploče dimenzija 10 x 25 cm, njemač- kog proizvođača Aeroxon, te Rebell Amarillo lovke, švicarskog proizvođača Andermatt Biocontrol AG. Žute i plave ploče, te Rebell Amarillo lovke, postavljali smo u redove duhana, na posebno konstruirane nosače. Ploče i lovke su postavljene krajem mjeseca svibnja a svaki tjedan do deset dana obavljani su pregledi ploča. Nakon 30 dana ploče su mijenjane novim. Tijekom mjeseca rujna obavljen je pregled ploča i determinacija kukaca uhvaćenih na ploče u laboratoriju za zaštitu bilja Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Osim ploča i lovki, u istraživanju štetnika duhana, korištena je i vizualna metoda pregleda kompletnih biljki a kasnije listova duhana na prisutnost štetnika. Naime, dva puta mjesečno obavljen je i vizualni pregled biljaka duhana na prisutnost štetnika. Prilikom svakog pregleda pregledavano je po 100 nasumično odabranih biljaka duhana. Pronađeni štetnici su sakupljani u plastične bočice a naknadno je obavljena determinacija.

259 Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

REZULTATI I RASPRAVA

Jednogodišnjim istraživanjem štetnika duhana, vizualnom metodom i metodom žutih i plavih ljepljivih ploča, na pet lokaliteta u Hercegovini, utvrđeno je nekoliko vrsta štetnika koji su pričinjavali štete na duhanu. U tablici br.1 dati su podaci o utvrđenim štetnicima duhana na istraživanim lokalitetima.

Tablica 1. Štetnici duhana pronađeni na istraživanim lokalitetima u 2017. godini Lokaliteti na kojima su utvrđeni pojedini štetnici duhana Vrsta štetnika Pogana Ružići Privalj Mokro Služanj vlaka Orthoptera: Acrididae Caliptamus italicus L. + + - + + Anacridium aegyptum L. - - - - + Aiolopus sp. + + - - - Dociostaurus maroccanus Th. - - - - + Orthoptera: Tettigonidae Tettigonia viridisima L. + + + + + Decticus albifrons L. + + + - + Pachytrachis sp. + + - - - Ephippiger ephippiger Fieb. + + + + + Isophya sp. + + - - + Orthoptera: Gryllidae Gryllus sp. + + + + + Oecanthus pellucens Scop. + + - - + Gryllotalpa gryllotalpa L. + - - - - Thysanoptera: Thripidae Thrips tabaci Lind. + + + - + Hemiptera: Aphididae Myzus persicae Sulz + + + + + Coleoptera: Elateridae Agriotes sp. + + - - + Lepidoptera: Noctuidae Agrotis temera Hb. + + + + +

Tijekom jednogodišnjih istraživanja štetnika duhana na području Herce- govine, utvrđeno je ukupno 16 vrsta iz pet redova odnosno sedam porodica. Najveći broj vrsta pripada redu Orthoptera (ukupno 12 vrsta). Među predstav- nicima reda Orthoptera najveći značaj imaju vrste iz porodice Tettigoniidae

260 VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (NICOTIANA TABACUM L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE koje pričinjavaju i veće štete na listovima duhana. Od drugih vrsta kukaca koje su pronađene u zasadima duhana veći značaj ima i vrsta Myzus persicae koja je utvrđena na svim lokalitetima, a na lokalitetu Pogana vlaka njena populacija je bila iznimno velika. Iz skupine tzv, zemljišnih štetnika utvrđene su tri vrste Gryllotalpa gryllotalpa L., Agriotes sp. i Agrotis temera. Hb. Proljetna sovica (Agrotis temera) je pričinila veće štete, posebno na lokalitetu Pogana vlaka, na kojem je pronađen veliki broj biljaka uništen od gusjenica ove sovice.

ZAKLJUČCI

Na osnovu jednogodišnjih istraživanja štetnika duhana na području Hercego- vine obavljenih tijekom 2017 godine mogu se donijeti slijedeći zaključci: - Istraživanje štetnika duhana obavljeno je na pet lokaliteta, a trajalo je od svibnja do rujna mjeseca 2017 godine. - Tijekom istraživanja ukupno je utvrđeno 16 vrsta štetnika, od kojih su najznačajniji predstavnici iz reda Orthoptera. - Odmah nakon sadnje duhana, u mjesecu svibnju, najveće štete utvrđe- ne su od sovice pozemljuše (Agrotis temera Hb.), posebno na lokalitetu Pogana vlaka. - U lipnju, srpnju i kolovozu, na svim istraživanim lokalitetima štete na duhanu uglavnom su utvrđene na listovima u obliku grizotina, a među štetnicima dominirali su predstavnici porodice Tettigoniidae. - Na lokalitetu Pogana vlaka pronađen je veliki broj biljaka duhana napadnutih lisnim ušima (Myzus persicae). Pojedine biljke duhana bile su potpuno zaražene lisnim ušima (svi listovi), dok je na lokalitetu Ružići broj napadnutih biljaka duhana ovom vrstom lisne uši bio puno manji. - Na osnovu ovih rezultata ne mogu se donositi konačni zaključci o štet- nicima duhana na području Hercegovine nego je potrebno nastaviti ova istraživanja i proširiti ih na veći broj lokaliteta.

261 Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

LITERATURA

1. Bažok, R., Virić, H., Bertić, D., (2012): Potapanje presadnica kao ekološki i ekonomski prihvatljiva metoda zaštite duhana od žičnjaka. Poljoprivreda 18:2012 (1) 24-29. 2. Chaplin, J. F., Baumhover, A. H., Bortner, C. E., Carr, J. M., Graham, T. W., Hauser, E. W., Heggestad, H. E., McMurtrey, J. E., Miles, J. D., Nichols, B. C., Ogden, W. B., Skogg, H. A. (1976). Tobacco Production. USDA, Agric. Info. Bull. 245. 3. Dumančić, M., (2015): Duhanov buhač (Epitrix hirtipennis Melsheimer) na OPG Dumančić u 2014. godini, Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Stro- ssmayera, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 4. EPPO (1998). Guidelines on good plant protection practice. Tobacco, PP 2/15(1). 5. Heseljić, S., Festić, H., (2007): Značajne štetočine duhana na području Po- savine, IV Simpozij o zaštiti bilja u BiH, Zbornik sažetaka. 6. Lykouressis, D. P., Mentzos, G., Parentis, A. (1994). The phenology of Epi- thrix hirtipennis (Mels.) (Col., Chrysomelidae) and damage to tobacco in Greece. Journal of Applied Entomology 118, 245–252. 7. Maceljski, M., (2002): Poljoprivredna entomologija, II dopunjeno izdanje, Zrinjski Čakovec. 8. Mistrick, W. J., Clark, G. B. (1983). Marvik and other insecticides for the control of insects on flue-cured tobacco. Tob. Abst. 5-6: 1174. 9. Nadaždin, M., Bumbić, K. (1976). Bolesti i štetočine na duvanu. Proizvod- nja duhana hercegovačkog tipa, Priručnik za proizvođače duhana, II izdanje, Duhanski institut – Mostar. 10. Said, F., Khan, M. H., Haq Ul, S., Khan, A., Khan, H., Mehmood, N., Baig, Z. (2015). Efficacy of different synthetic insecticides against aphid and budworm (Helicoverpa armigera) on tobacco (Nicotiana tabaccum L.) and their inpact on yield and quality oft he cro pin the province of Khyber Pakhtunkhwa. FUUAST J. BIOL., 5(2): 297-301.

262 VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (NICOTIANA TABACUM L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE

11. Sajjad, M., Ashfaq, M., Suhail, A. and Akhtar, S. (2011). Screening of tomato genotypes for resistance to tomato fruit borer (Helicoverpa armiger Hub- ner) in Pakistan. Pak. J. Agri. Sci. 48: 59-62. 12. Sannino, L. (2005). Pest insects of tobacco (Nicotiana tabacum L.). Infor- matore Fitopatologico. 13. Spasov, D., Spasova, D., Atanasova, B., Serafimova, M. (2013). Pest insects at tobacco (Nicotiana tabacum L.) in Strumica region, Republic of Mace- donia. Scientific works, 2 (1). pp. 193-196. 14. Subchev, A. M., Toshova, B. T., Mladenov, M. E., Furlan, L., Tóth, M. (2010). Click Beetles (Coleoptera: Elateridae) and Their Seasonal Swarming as Established by Pheromone Traps in Different Plant Habitats in Bulgaria: 4. Tobacco. Acta zool. bulg., 62 (2): 187-192. 15. Tomov, R., Trencheva, K., Trenchev, G., Kenis, M. (2007). A review of the non-indigenous insects of Bulgaria. Plant Science 44, 199–204. 16. Zhou, Z., Chen, Z., Xu, Z. (2010). Potential of trap crops for integrated management of the tropical armyworm, Spodoptera litura in tobacco. Journal of Insect Science 10:117.

263 Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

MAJOR INSECT PESTS OF TOBACCO (Nicotiana tabacum L.) IN THE AREA OF HERZEGOVINA

Ivan Ostojić, Mladen Zovko, Danijela Petrović

Summary

Tobacco (Nicotiana tabacum L.) is an annually-grown herbaceous plant from the Solanaceae family. It is cultivated in more than 120 countries worldwide. Tobacco production in B&H is mostly located in Posavina region, with Virginia and Burley types mainly grown. In the area of Her- zegovina, a semioriental tobacco type is grown. This type of tobacco has large leaves, specific aroma and good burning properties. The most commonly grown cultivars are Ravnjak, Veliki hercegovac, Šeginovac, Svijetla Hercegovina and VH 32. In the last few years, the cultivar Hevesi 9 is more and more present in tobacco production in the area of Herze- govina. Insect pests can be important limiting factor in tobacco production. The onion thrips (Thrips tabaci Lind.), the black bean aphid (Aphis fabae Scop.) and the green peach aphid (Myzus persicae Sulz.) can cause significant damage on tobacco seedlings in greenhouses. Those pests attack tobacco continuously in the field after transplanting. For successful cultivation, it is extremely important to use only healthy planting material. Soil insects damage tobacco’s plants in the field, among them wireworms and cutworms are the most serious ones. Larvae of click beetles (Elat- eridae), wireworms, are living in the soil, and its life cycle lasts between 24 to 48 months depending upon the species and location. They damage tobacco by feeding and tunneling in the below ground portion of roots and stems, causing decay of young plants, which results in a decreasing number of plants per hectare. Species from the genus Agriotes are particularly important. Cutworms (Noctuidae) feed on the roots and stems of transplanted tobacco plants, especially during the first 2-3 weeks after transplanting. During the vegetation, tobacco is attacked by numerous other pests, such as leaf feeding noctuids, especially cotton bollworm (Helicoverpa (Heliothis) armigera Hubn.). They occasionally occur during dry and extremely hot seasons. Larvae of these noctuids feed on leaves, causing defoliation. European corn borer (Ostrinia nubilalis Hubn.) larvae sometimes attack the tobacco; also tree crickets (Oecantus sp.) can cause serious damage on certain sites among other pests.

264 VAŽNIJI ŠTETNICI DUHANA (NICOTIANA TABACUM L.) NA PODRUČJU HERCEGOVINE

This paper presents results of one-year research of insect pests in tobacco production, in the area of Herzegovina.

Keywords: insect pests, tobacco, Herzegovina

265 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA PODRUČJU HERCEGOVINE

Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

SAŽETAK

Uzgoj duhana u Bosni i Hercegovini ima višestoljetnu tradiciju, ali je organizirana proizvodnja počela tek nakon austrougarske okupacije. Zakonom o državnom monopolu iz 1880. godine osnovana je duhanska režija BiH, nakon čega slijedi osnivanje tvornica duhana i otkupnih ureda. Tvornice duhana osnivane su u većim gradovima, a otkupni uredi, odnosno duhanske stanice osnivane su u centrima proizvodnje duhana. Zadaća je duhanskih stanica bila organiziranje proizvodnje, te pro- vođenje otkupa, manipulacije i obrade duhana. Ubrzo nakon osnivanja stanica, započela je i izgradnja pripadajućih građevina. Bili su to prvi industrijski pogoni u tim sredinama i imali su prepoznatljiva arhitekton- sko konstruktivna obilježja. Zgrade su građene od klesanog kamena, a unutrašnjost je bila prilagođena tehnološkom procesu obrade duhana. Veličina proizvodnih građevina bila je prilagođena planiranom opsegu proizvodnje kao i tehnologiji obrade duhana. Budući da je u to vrijeme fermentacija duhana, kao temeljni postupak u obradi i pripremi duhana za izradu duhanskih proizvoda, trajala više mjeseci, za provođenje tog postupka bili su potrebni površinom veliki unutarnji prostori. Stoga je svaka otkupna stanica imala dva ili više magazina u kojima se obavlja- la manipulacija, fermentacija i skladištenje duhana. Kasnije, uvođenjem vansezonskog postupka fermentacije, u okviru duhanskih stanica izgra- đeni su ferm zavodi, postupak fermentacije skraćen je na 10-20 dana i bilo je potrebno puno manje prostora za manipulaciju i fermentaciju. Postupak obrade dalje je pojednostavljen uvođenjem tonga manipulacije. Svakom tehnološkom postupku u okviru proizvodnje, otkupa i obrade duhana, morala su se prilagođavati arhitektonska rješenja. U ovom radu prikazat ćemo arhitektonska rješenja duhanskih stanica na područ- ju Hercegovine od vremena Austrougarske do 1970-ih godina.

Ključne riječi: duhan, duhanska stanica, Hercegovina, otkup duhana, obrada duhana

266 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA...

UVOD

Duhanske stanice su sklopovi u kojima se provodio otkup i obrada duhana. One su bile poveznica između proizvođača duhana i tvornica. Nakon zaprima- nja osušenog i od proizvođača relativno pripremljenog duhana tu se provodio otkup te daljnja manipulacija u vidu klasificiranja, sortiranja, skladištenja, fermentacije i pakiranja duhana radi daljnjeg transporta do tvornica.

Sl. 1. Koraci u industriji duhana

Duhanske stanice su građene u područjima gdje se intenzivno uzgajao duhan. Budući da je područje Hercegovine bilo izuzetno pogodno za kulturu duhana, na tom je području svojevremeno bilo aktivno devet duhanskih stanica i tvornica duhana u Mostaru. S obzirom na to kako je organizirani otkup duhana na promatranom području trajao više od 130 godina, stanice nisu izgrađene odjednom, već su se gradile i razvijale tijekom duljih vremenskih razdoblja. U ovom radu će se pokušati prikazati logika izgradnje duhanskih stanica na području Hercegovine, definirati njihove karakteristične odrednice te ispitati je li i ako jest na koji način promjena tehnologije obrade i fermentacije duhana uvjetovala promjene u organizaciji promatranih duhanskih stanica.

MATERIJALI I METODE

Ovaj rad je sastavni dio šireg istraživanja, koje se provodi na doktorskom studi- ju na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kojeg se sagle- davaju i duhanske stanice na području Hercegovine, i to kao novi, arhitekton- sko urbanistički tip svojstven promatranom području, ali i kao urbani element, koji je bio okosnica egzistencije i razvoja Hercegovine, kako u prostornom tako i u društvenom smislu. Problematika uzgoja duhana je s agronomskog i

267 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić povijesnog aspekta prilično istražena i publicirana, no pitanje duhanskih stanica, njihovog urbanizma, arhitekture, značaja za prostor na kojem su izgra- đene i sl. jako je slabo istraženo. Međuodnos tehnološkog procesa otkupa i obrade duhana i organizacije stanica na promatranom području također je ne- što čime se autori ranije nisu bavili. S obzirom na karakter znanstvenog skupa, u ovom će se radu prikazati logika izgradnje i specifičnosti organizacije duhanskih stanica Hercegovine u kontekstu promjene tehnologije obrade duhana. Prilikom istraživanja korišteni su materijali Arhiva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, kao i arhiva duhanskih stanica Grude i Čitluk. Također korištena je relevantna literatura autora koji su istraživali povijesne aspekte uzgoja duhana (Odić,Jelčić,1980.; Kapor,1953.,1954.) i autora koji su se bavili problematikom tehnologije obrade duhana (Tomić, 1973). Prikupljena građa i materijali su analizirani i sistemati- zirani prema karakterističnim vremenskim razdobljima izgradnje duhanskih stanica na području Hercegovine. Sastavni dio istraživanja je i terenski rad koji uključuje obilazak stanica, analizu postojećeg stanja, te izradu fotodoku- mentacije i snimaka postojećeg stanja građevina za koje nije pronađena arhiv- ska građa. Cilj istraživanja je na temelju analiza proučavane literature i građe te kroz komparaciju prostornih organizacija predmetnih sklopova duhanskih stanica, definirati karakteristične mikrourbanističke odrednice stanica Herce- govine te sagledati utjecaj promjene tehnologije obrade duhana na prostornu organizaciju duhanskih stanica.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA DUHANSKE STANICE U AUSTROUGARSKOM RAZDOBLJU

Pojava duhanskih stanica se na našim prostorima vezuje uz Austrougarsku monarhiju, koja prva počinje organizirati kako uzgoj duhana, tako i njegov otkup, obradu i u konačnici preradu. Zbog velike isplativosti gospodarenja kulturom duhana, Austrougarska monarhija po uzoru na druge europske zemlje na svojem teritoriju osniva duhanske monopole, pa tako i duhanski monopol Bosne i Hercegovine 1880. godine.[Odić, Jelčić, 1980.] Na taj je način država postala upraviteljem svih poslova vezanih za duhan. Monarhija je stoga ulagala velike napore kako bi potaknula razvoj kulture duhana na ovim prostorima. Kako bi se utvrdila povoljna područja za uzgoj duhana, rađene su pokusne plantaže. U početku se velika nada polagala u

268 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA... uzgoj duhana u Bosni, ali na kraju kao najpogodnije područje ipak se pokazala Hercegovina. Paralelno sa intenziviranjem uzgoja i porastom broja uzgajivača, bilo je potrebno razviti i službu otkupa i obrade duhana. Stoga se krenulo u intenzivno osnivanje i gradnju duhanskih stanica. Lokaciju duhanskih stanica su predodredila uzgojna područja. Tamo gdje su bila najintenzivnija uzgojna područja građene su i duhanske stanice. Na području Hercegovine je stoga podignuto više stanica. Osnivane su redom stanice u Ljubuškom 1881., Trebi- nju 1881., Stocu 1885., Čapljini 1891., Ljubinju 1895., te Širokom Brijegu 1912. godine. [Kapor, 1953.] Geomorfološke prilike, sastav tla te klima na području Hercegovine su se pokazale izuzetno pogodnima za uzgoj te kulture te se stoga na tom području u vrlo kratkom vremenu snažno razvila proizvodnja duhana. Pored navedenih stanica podignuta je i tvornica za preradu duhana u Mostaru 1881. godine koja je također imala funkciju otkupne stanice.

Sl. 2. Smještaj duhanskih stanica na području Bosne i Hercegovine

U Bosni je istovremeno osnovano nekoliko stanica no one su bile manjeg kapaciteta i značaja nego stanice u Hercegovini. Također, pored mostarske

269 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić tvornice su osnovane tvornice u Sarajevu, Banja Luci i Travniku.[Kapor, 1954] Dok je smještaj duhanskih stanica bio određen lokacijama uzgojnih područja, tvornice su smještane u veće gradove radi lakše dostupnosti kvalificirane radne snage, bolje prometne povezanosti i većeg tržišta. [Jovanović, 1970] Osnivanje duhanskih stanica na području Hercegovine dovodi do niza promjena kako prostornih tako i gospodarsko socijalnih. U prostornom smislu duhanske stanice su predstavljale u potpunosti novi tip izgradnje na promatranom području. One su imale obuhvate velikih površina unutar kojih su organizirani paviljonski sklopovi većeg broja građevina. Organizacija sklopova duhanskih stanica je prilagođavana njihovom tadašnjem funkcioniranju i tada važećim zahtjevima i tehnologiji obrade. Stanice su u pravilu imale administrativne zgrade za stručno osoblje, više skladišta u kojima se vršila obrada i fermentacija duhana, servisne građevine u vidu nužnika, kupaonica, konjušni- ca, pomoćnih baraka i sl. Neke od stanica su imale kantine te stambene zgrade sa nekoliko stanova za smještaj činovnika.

Sl.3. Situacija duhanske stanice Trebinje

Unutar obuhvata su često bile pokazne plantaže, gdje bi stručno osoblje, pri- stiglo većinom iz stranih zemalja pokazivalo sadiocima kako pravilno pristupiti uzgoju kulture duhana. [Odić, Jelčić, 1980.] Najprepoznatljiviji elementi unutar sklopova stanica su bila longitudinalna skladišta, različite katnosti sa dvostreš- nim krovovima. Obuhvati stanica su u pravilu bili ograđeni prepoznatljivim

270 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA... kamenim zidovima. Prve stanice su na neki način bili manufakturni pogoni, stoga jer je sve bilo zasnovano na ručnom radu. Radnici su bili podijeljeni na stručnu službu koju je činila nekolicina službenika te više desetaka i stotina običnih radnika, većinom žena, koji su vršili obradu duhana. Tijekom godine broj radnika se mijenjao stoga što je velik broj radio sezonski, kada bi bilo naj- više posla. Zbog isključivo ručnog rada, posao u stanicama je tekao relativno sporo. Od otkupa duhana, preko obrade, do pripreme duhana za transport bilo je potrebno gotovo godinu dana. Nakon otkupa, klasificiranja i skladi- štenja duhana bilo je potrebno provesti fermentaciju duhana. Riječ je o procesu kojim su se trebala poboljšati svojstva duhana, kako bi se mogao lakše transportirati i kasnije prerađivati u tvornicama. Fermentacija se provodila u skladištima (magazinima). Tu se duhan odlagao na specijalizirane police gdje bi kroz nekoliko mjeseci najčešće od ožujka do srpnja mogao fermentirati.

Sl. 4. Police za prirodnu fermentaciju duhana u skladištu 2, stanice Stolac

Tada se fermentacija provodila prirodnim putem i bila je uvjetovana mi- kroklimatskim prilikama – temperaturom i vlažnošću. To je bila tzv. sezonska fermentacija. U tijeku fermentacije radnici su morali okretati duhan na policama kako bi se ujednačili uvjeti za fermentaciju. Cjelokupan proces u takvim prirodnim uvjetima je bilo relativno teško kontrolirati. Organizacija skladi- šta je djelomično omogućavala utjecaj na tijek fermentacije. Naime skladišta su bila otvorenog plana, sa drvenim i drveno željeznim skeletnim sustavima.

271 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

Imala su prilično otvorena pročelja s prozorima ujednačenog ritma. Njihovim otvaranjem i zatvaranjem se omogućavalo provjetravanje i regulacija temperature unutar skladišta, te se na takav način moglo donekle utjecati na vlažnost duhana. [Tomić, 1973.]

Sl. 5./6. Tlocrt / Presjek magazina 5 duhanske stanice Ljubuški iz 1905.

Budući da je cjelokupan proces trajao vrlo sporo, zahtijevao je izrazito velike površine skladišta i brojnu radnu snagu. Zbog toga su i same stanice imale velike površine. Budući da se radi o izrazito velikim sklopovima njihova izgradnja nije se stoga mogla provesti odjednom, već je riječ o dugotrajnoj sustavnoj izgradnji. Nakon osnivanja stanica, u narednim godinama sve intenzivnije je dolazilo do porasta otkupljenog duhana, stoga je bilo potrebno kontinuirano

272 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA... graditi nova skladišta i proširivati sklopove. Zbog toga su sve prethodno navedene stanice s vremenom dobivale nove građevine. Posljednje izgrađene stanice u austrougarskom razdoblju, stanice u Ljubi- nju i Širokom Brijegu, u mikrourbanističkom smislu razlikovale su se od ostalih stanica. Naime, stanica u Ljubinju je imala samo dva skladišta, pri čemu je u jednom od njih stručna služba imala urede, dok je sklop stanice u Širokom Brijegu predstavljao niz od šest prizemnih baraka (Sl.6.). Tu su također postojale intencije gradnje većih skladišta, što je vidljivo iz analiziranih planova, ali zbog ratnih prilika Monarhija to nije uspjela ostvariti.

DUHANSKE STANICE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Nakon sloma monarhije i nakon završetka I. svjetskog rata, ranije osnovane i organizirane stanice nastavljaju funkcionirati po istom principu. Na teritoriju BiH, nakon ulaska u sastav Kraljevine Jugoslavije, počinje se 1923. godine primjenjivati monopol Kraljevine Srbije. U tom razdoblju, hercegovački se duhan našao u znatno lošijem položaju nego prije, kako zbog konkurentskih duhana iz Srbije, tako i zbog novih političkih prilika koje nisu bile blagona- klone prema prostoru Hercegovine. [Kapor, 1953.] Zbog toga su i smanjena ulaganja u osnivanje i gradnju novih duhanskih stanica. Tek 1930-tih godina dolazi do proširenja nekih od postojećih stanica. Tako se grade nova skladišta u Čapljini, Stolcu i Širokom Brijegu. [Dugandžić, 2006] Ona su nešto druga- čijeg oblikovanja, izraženijeg modernističkog duha te se grade uz primjenu armiranog betona. U njih se počinju ugrađivati i dizala za vertikalni transport tereta. No, u naravi funkcioniranje stanica i tehnologija obrade duhana jednaka je kao i prije.

Sl. 7. Pogled iz zraka na duhansku stanicu Široki Brijeg oko 1930.

273 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

Sl. 8. Pogled iz zraka na duhansku stanicu Široki Brijeg oko 1938.

DUHANSKE STANICE NAKON II. SVJETSKOG RATA

Nakon II. svjetskog rata javlja se novi val proširenja postojećih i gradnje novih duhanskih stanica. U međuvremenu je došlo do promjene u tehnologiji obrade i fermentacije duhana, te se u proces počela uvoditi mehanizacija. Stoga su i nova skladišta i stanice nešto drugačije planirane i građene kako bi bile prila- gođenije novim tehnološkim zahtjevima. Nedugo nakon završetka II. svjetskog rata, 1947. godine, osnovana je duhanska stanica u Grudama [Odić, Jelčić, 1980.]. Sklop navedene stanice se sastojao od dva skladišta i upravne zgrade. Sljedeće godine izgrađena su nova skladišta duhana u stanicama u Čapljini i Ljubuškom. [ABiH] U oblikovnom i organizacijskom smislu, predmetna skla- dišta su bila prilično slična skladištima stanice u Grudama. Riječ je o znatno većim skladištima od ranije sagrađenih, s većim visinama etaža, vanjskim zidovima artikuliranim ziđem od klesanog i lomljenog kamena, te unutarnjim u potpunosti armiranobetonskim konstrukcijama.

274 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA...

Sl. 9. Pogled iz zraka na duhansku stanicu Grude

Bitna odrednica novih skladišta je implementacija ferm komora i primjena tzv. vansezonske fermentacije. Za razliku od prijašnje prirodne fermentacije, koja je trajala dva do četiri mjeseca, umjetna, vansezonska fermentacija, nije bila uvjetovana godišnjim dobom i omogućavala je dovršetak procesa u svega dva do tri tjedna. [Tomić, 1973.] Zahvaljujući umjetnoj ventilaciji i strogo kontroliranim uvjetima moglo se postići željene rezultate u značajno kraćem vremenu, uz smanjenje potrebe za prostorom i radnom snagom. To je bitno ubrzalo proces i omogućilo dobivanje ujednačenijeg duhana po završetku procesa.

Sl. 10./11. Hodnik ispred ferm komore stanice Grude / Unutrašnjost komore

275 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

Proces osnivanja i gradnje stanica se nastavio i kasnije. Godine 1957. se osniva stanica u Posušju, a 1960. u Čitluku. [Odič, Jelčić, 1980] Stanica u Čitlu- ku je bila moderan sklop s četiri velika magazina, upravnom zgradom i ferm zavodom u zoni između skladišta.

Sl. 12. Situacija otkupne stanice Čitluk oko 1975.

U 1970-tim godinama dolazi do proširenja stanica u Stocu i Širokom Brijegu. Naime, grade se ferm zavodi s komorama za umjetnu fermentaciju duhana. Ono što karakterizira duhanske stanice nakon II. svjetskog rata jest primjena novih tehnologija u obradi duhana tzv. tonga linija gdje se posebnim ure- đajima provodilo otprašivanje, usitnjavanje i pakiranje duhana u tonga bale, te primjena vansezonske fermentacije koja se provodila u komorama unutar ferm-zavoda. Komore su bile prostorije relativno standardiziranih dimenzija, bez prozora, u kojima se na policama, provodila fermentacija baliranog duhana. One su imale sustave umjetne ventilacije kojima su se mogli u potpunosti

276 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA... kontrolirati mikroklimatski uvjeti unutar komore. Komore su bile smještane u sredinu građevina, između dva hodnika. Jedan hodnik je služio za pristup do komora, a drugi za smještaj ventilacijskih uređaja.

Sl. 13. Ferm komora otkupne stanice Stolac

Sl. 14. Sustav ventilacije fermkomora stanice Stolac

Krajem 1970-tih i početkom 1980-tih godina, zbog društveno ekonomskih prilika, važnost duhanske proizvodnje na području Hercegovine slabi, zbog čega nema novih značajnih graditeljskih intervencija unutar sklopova duhanskih stanica.

277 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

Sl. 15. Građevine i prostori za provođenje fermentacije

ZAKLJUČAK

Duhanske stanice na području Hercegovine su otkupno proizvodni sklopovi, velikih površina, sačinjeni od većeg broja slobodnostojećih građevina. U pravilu, sklop duhanske stanice je bio sačinjen od administrativne zgrade, dva ili više skladišta za manipulaciju, fermentaciju i skladištenje duhana i različitih servisnih građevina. S obzirom da je uzgoj i otkup duhana u Hercegovini trajao prilično dugo, duhanske stanice nisu izgrađene odjedanput, već su građene u fazama tijekom duljih vremenskih razdoblja. Pri tome se u njihovoj grad- nji primjenjuju nove graditeljske tehnike, a same građevine se prilagođavaju novim tehnologijama obrade duhana. U Hercegovini se mogu izdvojiti tri ka- rakteristična razdoblja gradnje stanica. Prvo razdoblje (1880.-1918.), u kojem i dolazi do osnivanja duhanskih stanica na promatranom području, vezuje se uz Austrougarsku monarhiju. Tada je osnovana većina stanica, koje su gra- đene u fazama što je bilo uvjetovano veličinom njihovih sklopova, ali i porastom količine otkupljivanog duhana. Cjelokupan proces obrade se odvijao ručno kao i fermentacija, koja je tekla prirodnim putem. Razdoblje između dva svjetska (1918.-1941.) rata može se promatrati kao druga faza gradnje, stoga jer tada dolazi do proširenja nekih od stanica i gradnje novih skladišta drugačijih konstruktivno oblikovnih obilježja (počinje se primjenjivati armirani beton,

278 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA... a sama skladišta su veća i monumentalnija). Proces obrade duhana u naravi ostaje isti. Treća faza je nakon Drugog svjetskog rata (1945.-1979.), kada dolazi do modernizacije stanica radi promjena u tehnologiji obrade duhana i fermentaciji. U proces manipulacije duhana uvodi se mehanizacija u vidu tonga linija i počinje se primjenjivati umjetna vansezonska fermentacija. Modernizacija se provodi i u graditeljskom smislu, što se očituje u primjeni novih armirano be- tonskih, odnosno čeličnih konstrukcija.

LITERATURA 1. Dugandžić; I. (2006.), O nastanku grada Širokog Brijega, Znanstveno struč- ni skup - Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu 1905-2005. – Zbornik radova, 193-220 2. Jovanović, N. (1970.) Problem lokacije fabrika duvana, Beograd 3. Kapor, A. (1953.), Proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini od prvih po- četaka do 1943. godine, Naklada Fabrike duhana Sarajevo, Mostar 4. Kapor, A. (1954.), Prerada duvana u Bosni i Hercegovini od prvih početaka do 1923. godine, Naklada Fabrike duhana Sarajevo, Sarajevo 5. Odić M.; Jeličić, S. (1980.), Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979. godine, Duhanski institut Mostar, Mostar 6. Tomić, Lj. (1973.), Tehnologija obrade duhana, Beograd

ARHIVSKI IZVORI 1. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Inventar ministarstva građevina NR- BiH (1945-1951), sign. 19083[ABiH] 2. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Inventar ZVS, br. kutije 38, 39 [ABiH] 3. Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije, Mostar, Tehnički odjeljak, Du- hanske stanice, [AHNŽ] 4. Arhiv duhanske stanice Čitluk 5. Arhiv duhanske stanice Grude

279 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

IZVORI ILUSTRACIJA

Sl. 1. Autor Sl. 2. Autor Sl. 3. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Inventar ZVS, br. kutije 39, Duhan- ska stanica Trebinje Sl. 4. Autor Sl. 5.,6. Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije, Mostar, Tehnički odjeljak, Duhanska stanica Ljubuški Sl. 7. Znanstveno stručni skup – Sto godina crkve na Širokom Brijegu 1905- 2005 – Zbornik radova, 203 Sl. 8. Autorova privatna arhiva razglednica Sl. 9. https://i0.wp.com/herzegovina.travel/wp-content/uploads/2016/03/ grude-1.jpg?fit=700%2C385 (24.08.2017.) Sl. 10./11. Autor Sl. 12. Arhiv duhanske stanice Čitluk Sl. 13. Autor Sl. 14. Autor Sl. 15. Autor Sl. 16a./ 16b. Autor na katastarskim planovima

280 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA...

INFLUENCE OF TOBACCO PROCESSING TECHNOLOGY ON THE SPACE ORGANIZATION OF TOBACCO STATIONS IN THE AREA OF HERZEGOVINA

Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić SUMMARY

Tobacco production in Bosnia and Herzegovina has a long tradition, but the organized production started only after Austro-Hungarian occupation. Under the State Monopoly Act of 1880, the B&H tobacco direction was established, followed by the establishment of a tobacco factories and the purchasing companies. Tobacco factories were established in consumer centers, and purchasing companies or tobacco stations were established in tobacco production centers. The task of tobacco stations was to organize tobacco production, tobacco purchasing, as well as tobacco manipulation and processing. Immediately after the establishment, building of construction facilities of tobacco stations began. They were the first industrial plants in these areas and had distinctive architectural and construction features. The buildings were made of carved stone, and the interior was adapted to the technological process of tobacco processing. The size of the building and its dimensions were adjusted to the planned volume of production as well as tobacco processing technology. Since at that time tobacco fermentation, as the basic process for processing and preparing tobacco for the manufacture of tobacco products, lasted for several months, there was a lot of internal space to carry out this process. Therefore, each purchasing station had two or more magazines in which manipulation and fermentation and storage of tobacco were carried out. Later, with the introduction of the fermentation process within the tobacco stations, a fermentation plant was constructed, the fermentation process was shortened for 10 to 20 days and much less space for manipulation and fermentation was needed. The process of processing is further simplified by introducing Tonga manipulation. Every technological process within the production, purchase and processing of tobacco had to adapt to architectural and construction solutions. In this paper we will show the architectural and construction solutions of tobacco stations in Herzegovina from the Austro-Hungarian period to the 1970s. Key words: tobacco, tobacco station, Herzegovina, tobacco purchasing, tobacco manipulation

281 Ivan Vukojević, Jure Beljo, Zrinka Barišić Marenić

PRILOZI

Sl..16.a. Tlocrtne sheme izgradnje duhanskih stanica Hercegovine

282 UTJECAJ TEHNOLOGIJE OBRADE DUHANA NA PROSTORNU ORGANIZACIJU DUHANSKIH STANICA NA...

Sl.16.b. Tlocrtne sheme izgradnje duhanskih stanica Hercegovine

283 Marija Naletilić

KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE

Marija Naletilić1

Sažetak

Neusklađenost cijena duhana s njegovom stvarnom vrijednosti pri otkupu duhana dovela je do nezadovoljstva saditelja duhana koji su se snala- zili na razne načine. Od financijske policije (financa) i žandara sakrivali su jedan dio duhana za osobnu uporabu, a drugi za prodaju. Prodaja krijumčarenoga duhana donosila im je i do deset puta veću dobit u odnosu na cijenu duhana koju su dobivali na otkupu (vagi). Uprava držav- noga monopola u Beogradu u objavama za svaku godinu određivala je količinu zasađenoga duhana i njegovu cijenu koja je često bila na štetu saditelja, a niža od stvarne tržišne vrijednosti.

Ključne riječi: Uprava državnoga monopola, otkup duhana (vaga), kri- jumčarenje duhana (šverc)

UVOD

U razdoblju između dvaju svjetskih ratova Hercegovina se nalazila u vrlo teškoj ekonomskoj i političkoj situaciji. U to je vrijeme bila u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), odnosno Kraljevine Jugoslavije. Sušne i nerodne godine još su više povećavale ekonomske neprilike, zbog čega je u mnogim hercego- vačkim obiteljima znala zavladati glad. Središnja državna vlast i njezine političke odluke u vezi s duhanskom politikom u hercegovačkim krajevima naseljenima Hrvatima uvelike su utjecale na društvenu pojavu krijumčarenja duhana. Za ile- galnu prodaju duhana slijedile su monopolske krivice za koje je određivana nov- čana kazna koja se zbog nemogućnosti plaćanja zamjenjivala kaznama zatvora.

KRIJUMČARENJE DUHANA

Uzgoj duhana promijenio je način života hercegovačkoga stanovništva koje se uz stočarstvo sve više bavilo zemljoradnjom. Od duhana predanoga na otkup

1 Dr. sc. Marija Naletilić, Matije Gupca 10, Široki Brijeg, [email protected]

284 KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE saditelji nisu mogli preživjeti pa se pojavilo ilegalno trgovanje ili krijumčarenje duhana iz Hercegovine u narodu pod nazivom šverc duhanom poznato još iz doba osmanske vlasti, nastavljeno u austrougarskome razdoblju te nakon Prvoga svjetskog rata. Krijumčarenje je posebice bilo rašireno u vrijeme Prvoga svjetskog rata jer je duhan vrijedio mnogo više: za njega se dobivalo i do deset puta više novca nego kada se službeno otkupljivao.2 Nakon Prvoga svjetskog rata u novostvorenoj je državi teret ekonomske krize pao u prvom redu na seljaštvo kojemu je uz snižavanje cijena poljoprivrednih proizvoda u najtežim godinama povećan porez za nešto više od 30 %.3 Vlast u Beogradu je inače zanema- rivala razvoj gospodarstva u Hercegovini, a problem nezaposlenosti, koji je u to vrijeme bio izražen u cijelome svijetu, imao je refleksije i u hercegovačkim krajevima, posebice se teško odrazio i na ionako težak položaj brojnih seljaka i malobrojnih radnika.4 Uvedene su posebne restriktivne mjere prema hrvatsko- hercegovačkom stanovništvu uvjetovane političkim razlozima. Primjerice, uve- deni su različiti porezi i globe kojih nije bilo u drugim dijelovima države, a napose je zauzet strog stav spram saditelja duhan što je uvjetovalo, uz ekonomsku, i političku emigraciju, osobito nakon uvođenja kraljeve diktature 1929.5 Uprava državnoga monopola u Beogradu zbog osiguranja stalnih sredstava u državnoj blagajni uvodi monopol na duhan, cigaret-papir, šibice, kremen, a za upaljače koji se nisu proizvodili u državi, plaćala se monopolska pristojba.6 Glavna zadaća Generalne direkcije posrednih poreza zajedno s Odsjekom financijske kontrole, a pod upravom Ministarstva financija, bila je pronalaženje i sprječavanje krijum- čarenja, monopolske, trošarinske i druge krivice.7 Hercegovački su saditelji zbog niskih cijena otkupnoga duhana, kako nagla- šava K. Gujić, bili "zakonom nužde (zbog bijede i gladi) prisiljeni da otuđuju i

2 Ivan Alilović, Duhan i život naroda u Hercegovini, Hrvatsko književno društvo Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1976., str. 129-133. 3 Franjo Tuđman, Hrvatska u monrhističkoj Jugoslaviji 1918. – 1941., Knjiga druga 1929. – 1941., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993., str. 16. 4 Zdravko Dizdar, "Položaj Hrvata u istočnoj Hercegovini između dvaju svjetskih ratova (1918.-1941.)", u: Ivica Lučić (ur.), Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa "Hum i Hercegovina kroz povijest", održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 219-220. 5 Isto, str. 237. 6 Stipica Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina 20. stoljeća", u: Zoran Janjetović (ur.) Istorijska tribina, Istraživanja mladih saradnika Instituta za noviju istoriju Srbije, 1, Beograd, 2013., str. 68. 7 Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br.1., Državna štamparija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1. 1. 1921.

285 Marija Naletilić bespravno prodaju duhan, jer za 1 kg otuđenog duhan mogu dobiti prema se- zoni 25-50 dinara (…) Tu je očigledno golema zarada sadioca krijumčara duhana još i zbog toga, što se krijumčari samo najbolji duhan".8 Potrošači duhana u Hercegovini plaćali su jedan kilogram monopolskoga duhana 180 dinara, a jedan kilogram najboljega prokrijumčarenoga 50 dinara, znači 130 dinara manje od monopolskoga.9 Među krijumčarima su postojale određene razlike i može ih se prema nekim kriterijima svrstati u tri skupine: "one koji su bez dozvole monopolske uprave sadili duhan, zatim lica koja su neovlašteno uvozila, držala i prerađivala ili prodavala duhan u zemlji, a treću grupu činili su sadioci koji bi predali manju količinu od one koju su zadužili te bezuspješno opravdavali manjak".10 Hercegovački se duhan krijumčario neprohodnim planinskim pu- tevima; velike količine duhana kriomice su prebacivane iz Hercegovine u Bo- snu, Dalmaciju i druge krajeve. "Bilo je dosta ljudi koji su i glavom platili ovaj težak, ali unosan posao. Financi i žandari su bili čuvari državnog monopola, gajenja, otkupa i obrade duhana."11 Mnogi su stanovnici Hercegovine osigura- vali vlastitu egzistenciju upravo zahvaljujući krijumčarenju duhana, a državna je vlast to nastojala svim sredstvima suzbiti. Bavljenje krijumčarenjem bilo je vrlo opasno, jer su financi i žandari bili naoružani, te je često imalo nesretan ishod po krijumčare. O surovim postupcima vlasti svjedoči i događaj u prvoj godini nove države koji je odredio budući odnos između krijumčara duhanom i vlasti. "Naime 8. kolovoza 1919. na Rosnoj Poljani nedaleko od Rakitna (Po- sušje), u tadašnjem kotaru Ljubuški, financi su pucali na švercere duhanom. Trojicu su ubili, jednoga teško ranili, a još petoricu uhitili."12 Tadašnji okružni upravitelj Mihael Murko napisao je izvješće o tome događaju u kojem je op- ravdavao ubojice navodeći da su "prekomjerno učestale tuče među katolicima Ljubuškog i Mostarskog kotara, što dokazuje da su momci u ratu podivljali i da se u svojoj razuzdanosti ne boje ni Boga ni zakona".13 Izbjegavajući finance

8 Kasim Gujić Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, Naklada pi- ščeva, Zagreb, 1935., str. 12. 9 Isto. 10 S. Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina 20. stoljeća", str. 81. 11 Miloš Bjelovitić, "Duhan u Hercegovini", u: Geografski pregled, 2, Sarajevo, 1958., str. 109. 12 Ivica Lučić, "Bosna i Hercegovina u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, s posebnim osvrtom na stanje u Hercegovini (1918.-1921.)", u: Zlatko Matijević (ur.), Zbornik radova s me- đunarodnog znanstvenog skupa "Godina 1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice", održanog u Zagrebu 4. i 5. prosinca 2008., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., str. 229. 13 Isto.

286 KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE i žandare na terenu, krijumčari su upadali u situacije opasne po život. Tako se u prosincu 1932. utopilo devet osoba pri pokušaju krijumčarenju duhana preko Neretve.14 Iako je krijumčarenje bilo opasno te je zahtijevalo veliku sna- lažljivost i vještinu, saditelji su bili prisiljeni baviti se takvom vrstom prodaje duhana kako bi osigurali egzistenciju svojim obiteljima. Monopolske su kazne većinom bile određene u novčanom iznosu do 50.000 dinara i mogle su se promijeniti u zatvorske kazne. Iz Fonda za suzbijanje monopolskih krivica isplaćivale su se prilično velike nagrade za one koji bi ukazali na prekršitelja ili ga uhvatili.15 Financi su često iznenada provjeravali saditelje duhana pa i u mjesecima kada nije bilo planirano njegovo brojenje. Tako imamo zabilježen primjer da je financijska straža 21. rujna 1919. kod saditelja Frane De- dića iz Riečica pronašla duhan, i to u doba godine kada duhansko lišće još nije moglo biti ni ubrano ni osušeno. Duhan je, vjerojatno, bio od podbira16 ili je bio s donjega srednjeg lista. Teško je bilo odrediti koliko se cijelih listova nalazi u tome rezanome duhanu što se moglo utvrditi tijekom vaganja.17 Zbog primjed- bi Direkcije duhanske režije Sarajevo u svezi s pogrješnim vaganjem, ponovno se izvagao podbir i donji srednji list. Težina izrezanoga duhana naspram težine duhanskoga lista bila je u omjeru 1 prema 10, čime je dokazana tvrdnja financijske straže iz Domanovića da je Frano Dedić ilegalno posjedovao duhan.18 Na temelju Financijskoga zakona za 1927./1928. godinu nenaplaćene novčane kazne mogle su se zamijeniti zatvorskom kaznom tako što bi jedan dan zatvora bio na- domjestak za novčani iznos od 30 dinara, kao i ostatak novčane kazne ispod 30 dinara. Najduža zatvorska kazna mogla je biti određena za vremensko razdoblje od godinu dana.19 Financijska direkcija u Sarajevu provela je istragu u razdoblju od 13. studenoga 1929. do 13. prosinca 1929. o monopolskoj krivici Nikole Zeljke iz Crnča, općina Široki Brijeg, kotar Mostar. U tome slučaju donesena je 31. prosinca presuda da je Zeljko kriv jer je bespravno posjedovao 20,5 kg krupno rezanoga duhana te je kažnjen novčanom globom u iznosu od 150 dinara. Novčana

14 S. Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina 20. stoljeća", str. 83. 15 Isto, str. 81. 16 Podbir je donje lišće na stabljici duhana. 17 AHNŽ, FPO, DSČ, Duhanski prekršaj Frane Dedića poslan Uredu za otkup duhana Čaplji- na br. 131, 11. 4. 1920., kut. 165. 18 AHNŽ, FPO, DSČ, Upravitelj Ureda za otkup duhana Čapljina poslao je odgovor izravno Direkciji duhanske režije, br. 131, 14. 4. 1920., kut. 165. 19 "Finanacijski zakon za 1927/1928. godinu", u: Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slo- venaca, br. 73, Beograd, 1927., 1. 4. 1927.

287 Marija Naletilić je kazna i u ovome slučaju mogla biti zamijenjena odgovarajućom zatvorskom kaznom. Osim toga, Zeljko je morao platiti još trostruku monopolsku pristojbu u novčanome iznosu od 43.050 dinara.20 Nikola Zeljko obratio se 13. kolovoza 1935. Okružnome sudu u Mostaru pozivajući se na članak 125. Zakona o držav- nim monopolima prema kojem rješenja o monopolskim krivicama zastarijevaju nakon dvije godine te je prema tome nastupila zastara i u njegovu slučaju. Kao dokaz priložio je spis Okružnoga suda u Mostaru21 iz kojega je vidljivo da je osuđen 1929. godine te je s obzirom na to, navodi se u Zeljkovoj molbi, izvršno rješenje o njegovoj monopolskoj krivici zastarjelo još u siječnju 1933. godine, jer su tada prošle dvije godine po njegovoj izvršnosti te je stoga poziv za nastupanje kazne zakonski neosnovan. Na temelju iznesenih dokaza i činjenica Zeljko moli Okružni sud da njegov prigovor, zbog toga što je on u njegovu slučaju i izvršna vlast, pošalje Financijskoj direkciji u Sarajevu, koja je trebala donijeti rješenje pozivajući se na Zakon o državnim monopolima od 5. prosinca 1931., odnosno imajući u vidu propise o monopolu od 14. ožujka 1890.22 Krijumčarenje duhana bilo je rasprostranjeno zbog toga što su otkupne cijene duhana bile vrlo niske; država je za jedan kilogram duhana prosječno plaćala 10 dinara, dok se krijumčareni duhan prodavao po daleko većoj cijeni, što je ovisilo o udaljenosti mjesta u kojemu se duhan prodavao. S druge strane, cijena jednoga kilograma obrađenoga duhana, kupljenoga u trgovini, iznosila je 180 dinara.23 Krijumčari duhana kažnjavani su novčanim kaznama na osnovi članaka 101., 102. i 103. Zakona o državnim monopolima, a u slučaju nemogućnosti naplaćivanja kazni prema članku 112. istoga zakona one su se mogle zamijeniti zatvorskim kaznama, a kazane su 1932. godine povećane tako da 50 dinara vrijedi kao jedan dan zatvora. Samo za monopolske prekršaje tijekom 1932. godine u ljubuškome kotaru izrečene su novčane kazne u iznosu od 8.328.808 dinara ili 166.750 dana zatvora.24 Budući da hercegovački saditelji nisu bili u mogućnosti plaćati monopolske krivice, stoga su se većinom odlučivali zamijeniti ih zatvorskim kaznama. Primjerice, Drinska financijska

20 AHNŽ, Okružni sud Mostar (dalje: OSM), Presuda Drinske financijske direkcije u Sarajevu, br. 162/III, 31. 12. 1929., kut. 635. 21 AHNŽ, OSM, Nikola Zeljko uputio je Okružnom sudu u Mostar obavijest o zastari monopolske krivice, br. 825/32, 27. 8. 1935. Spis Okružnoga suda u Mostaru, kut. 635. 22 AHNŽ, OSM, Nikola Zeljko uputio je Okružnom sudu u Mostar obavijest o zastari monopolske krivice, br. 825/32, 27. 8. 1935., kut. 635. 23 S. Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina 20. stoljeća", str. 83. 24 K. Gujić, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, str. 13.

288 KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE direkcija odredila je Andriji Reziću iz Crnča, općina Široki Brijeg, monopolsku kaznu za posjedovanje 19 kilograma duhana u novčanome iznosu od 40.050 dinara koju je on zamijenio kaznom zatvora u trajanju 134 dana.25 Nakon što je Juri Reziću iz Lisa određena monopolska kazna 31. prosinca 1929. zbog posje- dovanja 16 kilograma rezanoga duhana u novčanome iznosu od 33.750 dinara, on je također izabrao odsluženje zatvorske kazne u trajanju 113 dana, jer nije imao novca, a nije se mogla obaviti ni pljenidba imovine.26 Tadija Zeljko iz Crnča krijumčario je 21,5 kilogram duhana, zbog čega mu je izrečena kazna od 45.300 dinara koju je on, kao i većina saditelja, zamijenio kaznom zatvora što je u njegovu slučaju bilo u trajanju 151 dan. Za provođenje monopolskih kazni bio je zadužen Okružni sud u Mostaru.27 Razlozi smanjenja proizvodnje duhana u Hercegovini 1932. i 1933. bile su velike rezerve duhana u duhanskim skladištima, koje su nastale zbog slaboga izvoza, te krijumčarenje duhana.28 Država je vjerojatno mogla zaustaviti krijumčarenje da je povećala otkupnu cijenu duhana, odnosno da je uskladila klasu duhana s njegovom kvalitetom i da je saditeljima vratila pravo na određenu količinu duhana za osobnu uporabu. Zamjena novčanih monopolskih krivica zatvorskim kaznama nastavljena je i 1935. godine. Primjerice, Drinska financijska direkcija u Sarajevu 9. veljače 1935. obavijestila je Okružni sud u Mostaru da Mirku Beri iz Rakitna, općina Posušje, kotar Ljubuški, nije mogla biti naplaćena monopolska krivica zbog krijumčarenja 10 kilograma duhana u novčanome iznosu od 21 tisuću dinara jer je nedostajalo nekretnina te je ta novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci.29 Isto se dogodilo i u slučaju Ivana Lucovića iz Rakitna kojemu također iz istog razloga nije mogla biti naplaćena monopolska kazna izrečena rješenjem zbog krijumčarenja 10 kilograma duhana od 24. kolovoza 1934. u novčanome iznosu od 21 tisuće dinara. Ta je kazna također

25 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu poslala je odluku Okružnome sudu u Mostaru o izvršenju monopolske kazne, br. 828/32, 15. 7. 1932., kut. 635. 26 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu poslala je odluku Okružnome sudu u Mostaru o izvršenju monopolske kazne, br. 830/32, 15. 7. 1932., kut. 635. 27 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu poslala je odluku Okružnome sudu Mostar, br. 827/32, 15. 7. 1932., kut. 635. 28 Kasim Gujić, "Opadanje sadnje i produkcije duhana u Hercegovini", u: Napredak, Sarajevo, 9/1935., str. 118. 29 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu obavijestila je Okružni sreski sud u Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, br. 580, 9. 2. 1935., kut. 637.

289 Marija Naletilić zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci.30 Primorska financijska direkcija u Splitu 10. listopada 1935. uputila je poziv Rudolfu Putici iz Ča- pljine za izvršenje kazne zatvora, jer nije isplatio novčani iznos za monopolsku kaznu krijumčarenja 1.800 kutija cigareta. Novčana kazna zamijenjena je kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci, a Rudolf Putica se u roku od 10 dana morao javiti Okružnome sudu u Mostaru. U slučaju nejavljanja određeno je prisilno privođenje preko sreskog načelstva. Ako bi se odlučio platiti novčanu kaznu, morao je još nadoplatiti 820 dinara pristojbe za presudu.31 Zbog krijum- čarenja 187 kilograma duhana Ivanu Karačiću iz Ljutoga Doca, kotar Mostar, određena je monopolska krivica u novčanom iznosu od 130 tisuća dinara koju je trebao dostaviti monopolskoj Upravi uz plaćanje pristojbe od 3.984 dinara. Zbog nemogućnosti naplate novčana je kazna zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci. U slučaju da se ne izvrši uplata, a ne odzove si ni pozivu na izdržavanje zatvorske kazne, određeno je prisilno privođenje prema odredbi32 Ministarstva pravde od 26. svibnja 1928.33 U nekim općinama ljubuš- koga i mostarskoga kotara zabranjen je uzgoj duhana svim uzgajivačima zbog onih koji nisu na otkup predali ukupan urod duhana iz godine 1934. Zbog takva nepravedna kažnjavanja saditelji su i dalje bili primorani baviti se krijumčare- njem duhana.34 Ni 1936. godine financijska situacija saditeljima duhana nije dopuštala plaćanje monopolskih krivica te su ih i dalje mijenjali zatvorskim kaznama. Primjerice, Drinska financijska direkcija u Sarajevu 14. srpnja 1936. uputila je Okružnome sudu Mostar molbu za povratak službenoga dokumenta o slučaju smanjenja monopolske krivice Radi Crncu iz Britvice.35 Saditelj Stanko Dugandžić pogrješkom je dobio poziv na temelju odluke Primorske financijske direkcije u Splitu na izdržavanje monopolske kazne. Želeći razja- sniti nastalu pogrješku, Stanko Dugandžić 5. veljače 1939. preko Okružnoga

30 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu obavijestila je Okružni sreski sud u Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, br. 574, 9. 11. 1935., kut. 637. 31 AHNŽ, OSM, Primorska financijska direkcija u Splitu obavijestila je Rudolfa Puticu o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora zbog monopolske krivice, br. 509, 10. 10. 1935., kut. 637. 32 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu obavijestila jeO kružni sreski sud u Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora , br. 599, 24. 4. 1935. Odredba Ministar- stva pravde od 26. svibnja 1928., br. 29855, kut. 637. 33 AHNŽ, OSM, Drinska financijska direkcija u Sarajevu obavijestila jeO kružni sreski sud u Mostaru o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora , br. 599, 24. 4. 1935., kut. 637. 34 K. Gujić, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, str. 16. 35 AHNŽ, OSM, Financijska direkcija u Sarajevu uputila je zahtjev za povratak zamolbe Okružnom sudu Mostar, br. 197/32, 14. 7. 1936., kut. 637.

290 KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE suda Mostar šalje objašnjenje Primorskoj financijskoj direkciji te navodi da je do nje došlo zbog istoga imena. Naime, u pozivu je naznačeno da monopolsku kaznu treba izdržavati Stanko Dugandžić, sin Vidoje, iz sela Radišića, ali niti je on bio Vidojin sin, niti je u Radišićima postojala osoba kojoj odgovaraju ti podatci. Prezime Dugandžić postoji i u susjednim selima, u Međugorju i u Malom i Velikom Ograđeniku. Kao dokaz priložio je izvješće starješine sela Radišići u kojemu naglašava da u njihovu selu ne živi Stanko Dugandžić, sin Vidoje, nego jedino Stanko Dugandžić, sin Vida. U 1933. godini nije kažnjavan ni za kakvu krivicu te objašnjava da je 1928. godine bio kažnjen za monopolsku krivicu, zbog čega je odležao zatvorsku kaznu u Okružnome sudu Mostar u razdoblju od 25. kolovoza 1932. do 7. siječnja 1933. Zatražio je da se njegova molba Okružnome sudu proslijedi Primorskoj financijskoj direkciji Split kako bi se povukao nalog za privođenje od 26. srpnja 1938.36 Visina kazne bila je jednaka za sve monopolske krivce bez obzira na njihovo materijalno stanje, stoga je Gujić predlagao da se kazne i određuju na temeljcu postojeće imovine krijumčara te da se novčane kazne ne trebaju mijenjati zatvorskim jer to pada na teret države, nego prisilnim javnim radovima koji bi bili korisni i narodi i državi.37 Kako bi se dobio točan uvid u krijumčarenje duhana urađena je uspo- redba prodaje cigaret-papira s prodanim rezanim duhanom:

"Usporedni rezultati prodaje tih dvaju artikala 1937. bili su poražavajući. Tokom prvih sedam mjeseci 1937. prodano je u državi oko 2,45 milijardi listića cigaret papira, dok je prodano samo oko 1,1 milijuna kg križanog duhana, što je značilo da je višak papira upotrijebljen za motanje 1,3 milijuna kg očito krijumčarenog duhana. Državne vlasit nastojale su riješiti ovaj problem već ranije, pa je od kraja 1930. do sredine 1936. bila na snazi odredba po kojoj se cigaret-papir u maloprodaji mogao kupovati isključivo uz kupnju odgovarajuće količine duhana koji bi se motao u njega. Unatoč svim namjerama da se na ovaj način zaustavi šverc, ova je odluka dovela do osjetnog pada potrošnje cigaret -papira i duhana kupljenih kod ovlaštenih prodavača."38

Nakon uvođenja Odredbe o obveznoj kupnji duhana uz cigaret-papir prodane su sve zalihe papira u mostarskim knjižarama; uočen je godišnji manjak prihoda u novčanome iznosu i do 100 milijuna dinara. Bilo je unosnije krijumčarenje cigaret-papira nego duhana. Krijumčar je na jedan kilogram

36 AHNŽ, OSM, Stanko Dugandžić dostavio je objašnjenje Primorskoj financijskoj direkciji Split, br. 783, 5. 2. 1939., kut. 635. 37 K. Gujić, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, str. 16. 38 S. Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina 20. stoljeća", str. 86.

291 Marija Naletilić cigaret-papira mogao zaraditi i do 300 dinara, što je bilo tri puta više nego da je krijumčario duhan.39 Pravilnicima, objavama, većim kaznama i povećanjem nadzora nad proizvodnjom i prodajom duhana monopolska Uprava bezu- spješno je nastojala zaustaviti krijumčarenje. Prijetila je čak zabranom sadnje duhana na više godina svim uzgajivačima u slučaju da se dokaže da većina nije na otkup predala cijelu berbu.40 Međutim, ekonomska je kriza povećala broj monopolskih krivica zbog čega dolazi do problema u služenju zatvorskih kazni. Naime, državna vlast zbog manjka zatvorskih kapaciteta više nije bila u mogućnosti osigurati odsluženje kazni, što su uzgajivači i uvidjeli pa su tra- žili pomilovanje opravdavajući se najčešće nepoznavanjem svih monopolskih propisa.41 Događalo se i to da se u zatvoru monopolski krivci obolijevali te se žurno trebala izvršiti operacija što je također, kao i nastavak njihova liječenja, opteretilo državu.42 Zbog svega navedenoga tridesetih je godina XX. stoljeća državna vlast u nekoliko navrata donijela odluke o oprostu manjih monopolskih krivica.43 Uredba o prekidanju postupaka po monopolskim i trošarinskim krivicama donesena je krajem 1937. zbog sustavnog pokušaja prekidanja skupih procesa suđenja i zatvorskih kazni u zamjenu za novčane. Prema toj ured- bi, svi oni kojima je određena kazna, trebali su odmah priznati krivicu, odreći se prava na žalbu te su imali mogućnost platiti kaznu ili u iznosu monopolske pristojbe, ili polovicu predviđene kazne, ili, u slučaju da je određena paušalno, uplatom najnižeg iznosa kazne propisanog zakonom. Pomilovanja su imala i politički cilj jer su se provodila u vrijeme važnih političkih događaja, kao što je primjerice izbor za Narodnu skupštinu 1938. godine.44 Iako su se provodi- le stroge kontrole sadnje i otkupa duhana, ipak su saditelji uspijevali zasaditi 10% više sadnica nego im je bilo odobreno. To je bio zakonski maksimum, a na otkup su onda predavali 10% manje od procijenjenoga uroda duhana, što je bio minimum. Na taj su način dobivali razliku, odnosno višak duhana koji se nastojalo sakriti pred učestalim kontrolama državnih službenika i koji se onda krijumčario. Za razliku od monopolskoga duhana cijena krijumčarenoga

39 Isto, str. 87. 40 Isto, 85. 41 Isto. 42 K. Gujić, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovini, str. 13. 43 S. Grgić, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugoslaviji tridesetih godina 20. stoljeća", str. 85. 44 Isto.

292 KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE duhana donosila im je do deset puta veću zaradu.45 Zabrana proizvodnje zbog monopolskih krivica prisilila je seljaštvo na krijumčarenje duhana, odnosno onemogućila mu je da poštenim radom uzdržava vlastitu obitelj.46

ZAKLJUČAK

Saditelji duhana bili su primorani krijumčariti duhan jer im je zbog niskih cijena monopolskoga duhana zarada bila nedostatna. Pri otkupu duhana saditeljima su određivani odbitci: previranje duhana (voda i vlaga u suhom duhanu), komisijski troškovi i sudske zabrane zbog čega su saditelji u Hercegovini svake godine gubili 20 milijuna dinara. Provodila se nepravična procjena duhana, a cijene monopolskoga duhana u Hercegovini često nisu bile usklađene s njegovom pravom vrijednosti u odnosu na klasu i kvalitetu koja je bila prepoznata u cijeloj Europi. Iako je Udruženje saditelja duhana 1936. godine predložilo osnivanje duhanskoga instituta za Hercegovinu, koji bi istraživao uvjete za po- većanje proizvodnje krupnolisnih duhana, te duhanske strukovne škole u Mo- staru za praktični rad monopolskih službenika, koji bi u razdoblju od jedne do dvije godine prošli sve procese – od uzgoja sjemena duhana do gotove cigarete u kutiji, to se tada nije dogodilo. Duhanski institut u Mostaru osnovan je tek nakon Drugoga svjetskog rata, i to 1952. godine, i djeluje kao prva znanstveno-istraživačka institucija u Hercegovini. Rezultati istraživanja koristili su se u uzgoju duhana u Hercegovini, a korist su imale i druge djelatnosti iz oblasti poljoprivrede.

IZVORI I LITERATURA

1. Izvori

1.1 Neobjavljeni izvori

AHFPM, Mandićeva ostavština. AHNŽ, Privredne organizacije. AHNŽ, Okružni sud u Mostaru.

45 Isto, str. 82. 46 AHFPM, MO, sv. 27, m.1, ff. 1-38: Knjižnica udruženja sadilaca duhana za Hercegovinu, sv. XIV. Potrebe i zatjevi hercegovački sadilaca duhana, Izvještaj o radu deputacije USD u Beogradu 15-22. okt. 1938., 1938., str. 8.

293 Marija Naletilić

1.2 Objavljeni izvori

Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br.1., Državna štamparija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1921. Službene novine Kraljevnine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 73., Državna štampa- rija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1927.

2. Literatura

Alilović, Ivan, Duhan i život naroda u Hercegovini, Hrvatsko književnog društvo Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1976. Bjelovitić, Miloš, "Duhan u Hercegovini", u: Geografski pregled, 2, Sarajevo, 1958., str. 99-115. Dizdar, Zdravko, "Položaj Hrvata u istočnoj Hercegovini između dvaju svjetskih ratova (1918.-1941.)", u: Ivica Lučić (ur.), Zbornik radova s Među- narodnog znanstvenog skupa "Hum i Hercegovina kroz povijest II", održa- nog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 195-240. Gujić, Kasim, Duhansko pitanje i pitanje krijumčarstva duhana u Hercegovi- ni, Naklada piščeva, Zagreb, 1935. Gujić, Kasim, "Opadanje sadnje i produkcije duhana u Hercegovini", u: Na- predak, Sarajevo, 9/1935., str. 118. Grgić, Stipica, "Od struka do dima: Duhan i duhanske prerađevine u Jugo- slaviji tridesetih godina 20. stoljeća", u: Istorijska tribina, Istraživanja mladih saradnika Instituta za noviju istoriju Srbije, Biblioteka, Tribina INIS-a, Beograd, br. 1, 2013., str. 65-91. Lučić, Ivica, "Bosna i Hercegovina u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, s posebnim osvrtom na stanje u Hercegovini (1918.-1921.)", u: Zlatko Ma- tijević (ur.), Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa "Godina 1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice", održanog u Zagrebu 4. i 5. prosinca 2008., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., str. 207-246. Tuđman, Franjo, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918. – 1941., Knjiga druga 1929. – 1941., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

294 KRIJUMČARENJE DUHANA IZ HERCEGOVINE U BOSNU, DALMACIJU I DRUGE KRAJEVE OD 1918. DO 1941. GODINE

TOBACCO SMUGGLING FROM HERZEGOVINA TO BOSNIA, DALMATIA AND OTHER REGIONS FROM 1918. TO 1941.

Marija Naletilić

Abstract

Tobacco price discrepancy with actual tobacco value led to planters dissatisfaction who come up various ways to sell tobacco. From the financial police and the gendarmes, they hid one part of the tobacco for personal use and the other for sale. The sale of the smuggled tobacco earned them up to ten times than the price they would get paid for the redeem. The State Monopoly Administration in Belgrade, in its announ- cements for each year, determined the amount of tobacco planted and its price that was often at the expense of planters and lower than the actual market value.

Key words: State monopoly management, tobacco purchase (scales), tobacco smuggling

295