DOCSLIB.ORG

Ljiljana Maletin Vojvodić Norveška Od Bjernsona Do

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Ljiljana Maletin Vojvodić Norveška Od Bjernsona Do LJILJANA MALETIN VOJVODIĆ NORVEŠKA OD BJERNSONA DO KNAUSGORA Orion spirit, Sremska Kamenica-Novi Sad, 2016. ISBN 978-86-89649-06-2 strana 208 Knjiga je objavljena zahvaljujući grantu norveške agencije NORLA http://norla.no O knjizi: Knjiga Norveška od Bjernsona do Knausgora nastala je nakon autorkinog boravka u rezidencijalnim projektima za pisce u Kulturnim centrima u Bergenu i Stavangeru u Norveškoj 2014-2016. godine. U pitanju je antologija pasaža dela norveških pisaca koji su na srpskom jeziku (i ranije srpsko-hrvatskom) objavljeni na našem literarnom tržištu počev od XIX veka do 2016. godine. Prvi deo navedenog projekta objavljen je pod naslovom Norveška priča (Prometej, Novi Sad, 2013). Izbor tekstova datira od prvog prevoda Bjernsonovog dela s norveškog na srpski jezik pa do početka 2016. godine, završno s pasažom iz drugog toma Knausgorove Moje borbe. Antologija se sastoji od izbora odlomaka više od 60 norveških autora, integralni deo knjige čine crno-bele fotografije kao i imagloški uvodni tekstovi o slici norveške kulture u srpskom društvu te srpsko-norveškim literarnim vezama. Iz knjige: Moj prvi susret s Norveškom dogodio se zahvaljujući Isidorinim Pismima iz Norveške, štampanim 1914. godine da bi tokom vremena moji norveški sagovornici postali Knut Hamsun, Henrik Ibzen, Justejn Gorder, Laš Svensen, Per Petešun, Erlend Lu, Karl Uve Knausgor. Bežeći potom iz balkanske svakodnevice na Island, u Švedsku, Finsku i sve češće u Norvešku, u zemlju drvenih kućeraka koje izgledaju sasvim kao one lepe i lepo nameštene kućice za lutke u koje nijedna lutka ne može da uđe, ali i zemlju suočenu sa zamkama visokog standarda, sa socijalnim raslojavanjem, kulturnom globalizacijom i sve većim brojem etničkih manjina, najčešće sam sretala zadovoljne, briljantne ljude o kojima brine njihova država. O njima je mnogo bolje od mene pisao Erlend Lu pripovedajući kako je njegov protagonist bio briljantan u obdaništu, osnovnoj školi, gimnaziji; kako je našao superbriljantnu devojku kojom se oženio na, naravno, briljantan način, nakon što je dobio briljantan posao i briljantnu decu koju je briljantno vaspitao živeći u briljantnoj kući. I, kako je godinama opstajao u sopstvenoj briljantmosti sve dok nije primetio da njegova kći sledi isti taj njegov briljantni put. Erlendov (anti)junak je odlučio da se spase. Time što je pobegao u – šumu! Dopler je napustio skandinavski kliše koji se uz čitav niz opštih mesta razlikuje od moje svakodnevice, kao što je Hiperboreja različita u odnosu na Balkan. Ali, uprkos melanholiji severnih glečera, muzici ćutanja, odsustvu nepotrebne logoreičnosti, uzdržanosti i obziru koje pokazuju potomci Tora i Odina, ni “iza Boreja” nije sve idealno. Samo je pitanje koliko je ljudi spremno da se suoči s “vlastitim neprijatnostima u kulturi” i da, kao junak Karl Uvea Knausgora, koji se, sasvim namerno kao i on zove Karl Uve, prizna: “Nikada ne kažem ono o čemu zaista razmišljam, nikada ono što zaista mislim, već se uvek prilepim za onog s kim razgovaram, pravim se kao da me zanima to što govori, osim kad pijem, tada po običaju odem predaleko na drugu stranu… “, piše Ljiljana Maletin Vojvodić u Norveškoj od Bjernsona do Knausgora. Iz predgovora: Norveška od Bjersona do Knausgora predstavlja komunikacijski diskurs s norveškom kulturom kroz norvešku literaturu, koja po broju govornika, kao i srpska, pripada tzv. malim književnostima i koja je pisana na, relativno malom broju govornika razumljivom, norveškom jeziku (dva standardna oblika pisanog norveškog jezika su: bokmål (književni jezik) i nynorsk (novonorveški) dok u govoru ne postoji standardni već samo prestižni izgovor.) Norveška od Bjersona do Knausgora je jedna od mogućih predstava o Drugom i Drugačijem, ovoga puta norveškom literarnom identitetu, koji kako je to slučaj kada su nacionalni stereotipi u pitanju, i u srpskoj kulturi funkcioniše kao niz kulturoloških shema i opštih mesta. U značajnom delu naše literarne tradicije recepcija Norveške, te veoma često i identifikacija norveške književnosti sa zemljom, ljudima i društvom i dalje se iščitava ili reprodukuje u kontekstu pozitivne stereotipije i romantične ideje o protestantskom narodu Severa koji uprkos nepovoljnim prirodnim okolnostima postaje napredna kulturna i ekonomske zemlja; kao idealizovani obrazac susreta sa Severom, koji se najčešće zasnovan na opoziciji Sever-Jug, ili apolonijska-dionizijska kultura. Pisma iz Norveške Isidore Sekulić i doživljaj Norveške kao zemlje fjordova i Hiperboreje, u znatnoj su meri uticali na recepciju norveške književnosti u Srbiji. Mada je slika (image) Norveške doživela promene, doživljaj neuobičajenog i neobičnog nije se izgubio još od vremena kada je, kako je to Ljubiša Rajić primetio, Knut Hamsun, čitan kao “neka vrsta nordijske egzotike“. Iako nije uputno identifikovati sadržinu književnih tekstova s arhetipom jedne nacije (mada u isto vreme te iste narative, kao paradigme mišljenja, doživljavanja i tumačenja koristimo kao alat za konstruisanje identiteta), u složenom odnosu teksta i konteksta, u kojem je, kao o aktivnom odnosu teksta kao mreže znakovnih sustava sa sustavima označiteljskih praksi, još u drugoj polovini 60-ih godina prošlog veka govorila Julija Kristeva, u prostor teksta se konstantno upisuju različiti kodovi, diskursi i nediskurzivne prakse koji uz čitav niz predrasuda i kulturnih klišea doprinose oblikovanju slike i doživljaju nacionalnog karaktera Norveške i njene nacionalne reputacije kao zemlje visokog standarda, socijalne jednakosti, poštovanja ljudskih prava; zemlje strpljivih i čestitih ljudi zaljubljenih u prirodu i mitologiju kojom su naselili svoje bajke. Za razliku od Norveške priče (Prometej, Novi Sad, 2013), u Norveškoj od Bjernsona do Knausgora, se uz nove, originalne fotografije, nalaze odabrani odlomci prevoda dela isključivo norveških pisaca (zastupljeno je 60 autora) koji su se na domaćem književnom tržištu - na srpskom i, do raspada SFRJ, srpsko-hrvatskom jeziku (prevodi nastali u kontekstu jugoslovenske književnosti) pojavili u periodu od 1930. do 2016. godine. U knjizi se nalazi i odlomak iz zbirke pripovedaka Froda Gritena Sobe uz more, sobe u gradu (2015), u izdanju VBZ-a u prevodu Bekima Sejranovića budući da je u pitanju regionalni izdavač koji je objedinio i povezao tržišta nekadašnje zajedničke države i da je V.B.Z. Beograd plasirao celokupnu produkciju V.B.Z.-a na knjižarskom i čitalačkom tržištu Srbije. Ideja ove, uslovno govoreći, hrestomatije, nije da sistematizuje ili da definiše norveški kulturni (literarni) identitet. Iako je redosled odlomaka sačinjen po abecednom redu prezimena autora, ne postoji jedan ili zadat (linearan) načina iščitavanja te izbor tekstova (citata) može da funkcioniše i kao, jedna vrsta kolaža, patchwoka ili hiperteksta, kojeg bismo, služeći se terminologijom Umberta Eka mogli nazvati i otvorenim delom, raspoloživim za različite integracije i konkretne stvaralačke dopune. Zapravo idealan način čitanja je onaj koji otvara prostor za naknadno učitavanje različitih odnosa i intertekstualnost i zavisi od različitih nivoa čitalačke recepcije i kompetencije: književne kulture, čitalačkih navika, vrednosnog opredeljenja, sklonosti prema određenim žanrovima i temama ili ličnih očekivanja čitalaca, bilo da je u pitanju želja za edukacijom, eskapizam, zadovoljavanje estetskih navika, samoprepoznavanje, potreba za razlikovanjem i sl. (Iz rukopisa Norveška od Bjersona do Knausgora, iz predgovora) O autorki: LJILJANA MALETIN VOJVODIĆ je autorka romana Patuljci i Hiperboreja (Mala velika knjiga, Novi Sad, 2008), U Egzilu (Prometej, Novi Sad, 2011), Oni koji jedu sirovo meso (Mediterran publishing, Novi Sad, 2013), Dwarves and Hiperborea (engleska verzija, Amazon kindle format, 2014), kao i kulturološkog bedekera Finska, zemlja Kalevale, jezera i sauna (Prometej, Novi Sad, 2011), antologije norveške književnosti Norveška priča (Prometej, Novi Sad, 2013) i konceptualnih umetničkih knjiga Instruction as writings (ArtBox, Srbija/ USV Ferftet Bergen, Norveška, 2015), Gothenburg Art Book (ArtBox, Srbija/ Kunstepidemin, Gothenburg, 2014). Učestvovala je u internacionalnim rezidencijalnim projektima za pisce u Španiji, Portugaliji, Francuskoj, Latviji, Finskoj, na Islandu, Grenlandu, u Švedskoj i u Norveškoj. Nagrađivana grantovima Ambasada Finske (2011) i Norveške (2013) u Beogradu i internacionalnim stipendijama u USF Verftetu u Norveškoj (2012/2014- 2015), Kući pisaca u Ventspilsu (2008/2009) i Muzeju Upernavik na Grenlandu (2010). Radove objavljuje u časopisima (Polja, Letopis Matice srpske, Sveske, Nova misao, Interkulturalnost), u dnevnom listu Danas, Dnevnik i on-lajn (e-novine, P.U.L.S.E., Supervizuelna). Studije književnosti završila na Univerzitetu u Novom Sadu, u kojem i danas živi. Više na: www.ljiljanamaletinvojvodic.wordpress.com Na engleskom jeziku/ English version: Ljiljana Maletin Vojvodić NORWAY from Bjørnson to Knausgård Orion spirit, Sremska Kamenica-Novi Sad, 2016 An anthology of Norwegian literature published in Serbian Orion spirit, Sremska Kamenica-Novi Sad, 2016. ISBN 978-86-89649-06-2 pages 208 THANKS TO NORLA grant, http://norla.no About the book: 208 pages long book in Serbian language containing compilation of a valuable series of extracts from 60 Norwegian writers in translation to Serbian language. Followed by the introduction essay and original photographs from Norway (2016). Full list of contents: INTRODUCTION Essay about a collection of extracts Norwegian literature among Serbs COMPILATION OF EXTRACTS Kjell Askildsen, Nisam ja takva, Nisam ja takva Bjørnstjerne Bjørnson, Ribarka
Load more

Recommended publications
  • Aalborg Universitet Dialogues on Poetry Mediatization and New
    Aalborg Universitet Dialogues on Poetry Mediatization and New Sensibilities Ringgaard, Dan; Kjerkegaard, Stefan Publication date: 2017 Document Version Publisher's PDF, also known as Version of record Link to publication from Aalborg University Citation for published version (APA): Ringgaard, D., & Kjerkegaard, S. (Eds.) (2017). Dialogues on Poetry: Mediatization and New Sensibilities. (1. ed.) Aalborg Universitetsforlag. Studies in Contemporary Poetry / Studier i samtidslyrik, No. 4 General rights Copyright and moral rights for the publications made accessible in the public portal are retained by the authors and/or other copyright owners and it is a condition of accessing publications that users recognise and abide by the legal requirements associated with these rights. ? Users may download and print one copy of any publication from the public portal for the purpose of private study or research. ? You may not further distribute the material or use it for any profit-making activity or commercial gain ? You may freely distribute the URL identifying the publication in the public portal ? Take down policy If you believe that this document breaches copyright please contact us at [email protected] providing details, and we will remove access to the work immediately and investigate your claim. Downloaded from vbn.aau.dk on: June 16, 2020 DIALOGUES ON Mediatization and New Sensibilities Edited by Stefan Kjerkegaard Dan Ringgaard DIALOGUES ON Mediatization and New Sensibilities Edited by Stefan Kjerkegaard Dan Ringgaard DIALOGUES ON POETRY Mediatization and New Sensibilities Redaktører Stefan Kjerkegaard og Dan Ringgaard OA-udgave © Redaktørerne og Aalborg Universitetsforlag, 2017 4. udgivelse i serien Studies in Contemporary Poetry / Studier i samtidslyrik Serieredaktører: Professor dr.phil.
    [Show full text]
  • Cjlene Din Ensomhet Stille Mot Min DIKT OM SORG
    cJLene din ensomhet stille mot min DIKT OM SORG REDIGERT AV )OHANN GRIP BIBLIOGRAFI OLAV H. HAUGE Din veg s. 5 Dikt i samling Det Norske Samlaget 2000 CATHRINE GRØNDAHL Det er hele tiden noe vi glemmer s. 6 Riv ruskende rytmer Gyldendal 1994 ARILD NYQUIST Ensomhet s.8 Kelner! Aschehoug 1979 JAN ERIK VOLD At fuglene ikke synger s. 9 En som het Abel Ek Gyldendal 1988 JAN MAGNUS BRUHEIM Um å bera S. 12 På skålvekti Aschehoug 1947 88 LARS SAABYE CHRISTENSEN Jeg vil være det rolige regn s.14 Hvor er det blitt av alle gutta? Samlede dikt Cappelen 1991 EINAR ØKLAND Nå s. 16 Dikt i samling Det norske Samlaget 1993 STEIN MEHREN Lene din ensomhet stille mot min s. 18 Utvalgte dikt Aschehoug 1999 JENS BJØRNEBOE Mitt hjerte s. 20 Samlede dikt Gyldendal 1977 89 TOR JONSSON Norsk kjærleikssong s. 23 {Berg ved blått vatn Noregs Boklag 1946) Kjærleikskjelda s. 24 {Ei dagbok for mitt hjerte Noregs Boklag 1951) fra Kvite fuglar utv. ved Otto Hageberg Den norske Bokklubben 1978 OLAV H. HAUGE Det er den draumen s. 26 Dikt i samling Det Norske Samlaget 2000 HARTVIG KIRAN Til Jakob Sande (Frå Visens Venner) s. 27 Viser frå min gitar Det Norske Samlaget 1971 ÅSE-MARIE NESSE Ingen kjenner dagen S. 29 Dikt i samling Det Norske Samlaget 1999 90 HALLDIS MOREN VESAAS Nei, tapper? s. 31 Ny lærdom S. 32 Livshus Aschehoug 1995 HELGE TORVUND Sorg s. 33 Trur du på lyng? Det Norske Samlaget 2003 OLAV H. HAUGE Eit ord s. 34 Dikt i samling Det Norske Samlaget 2000 BJØRN EIDSVÅG Eg ser s.
    [Show full text]
  • MA Ritgerð Tungumál, Ritmál Og Bókmenntir Norðmanna Frá
    MA ritgerð Þýðingafræði Tungumál, ritmál og bókmenntir Norðmanna frá frumnorrænum tíma til nútímans Þýðingar á ritrýndu yfirlitsefni með greinargerð Þórunn Sveina Hreinsdóttir Leiðbeinandi: Gauti Kristmannsson Júní 2019 Háskóli Íslands Hugvísindasvið Þýðingafræði Tungumál, ritmál og bókmenntir Norðmanna frá frumnorrænum tíma til nútímans Þýðingar á ritrýndu yfirlitsefni með greinargerð Ritgerð til M.A.-prófs Þórunn Sveina Hreinsdóttir Kt.: 100859-3949 Leiðbeinandi: Gauti Kristmannsson Maí 2019 Útdráttur Í ritgerðinni er fjallað um tungumál, ritmál og bókmenntir Norðmanna frá frumnorrænum tíma til nútímans. Norsk málsaga og þróun norsks ritmáls, frá frumnorrænum tíma, er stórbrotin saga sem nær yfir um það bil 18 aldir. Norskri málsögu er skipt eftir tímabilum í frumnorrænu, norrænu, norsku á síðmiðöldum (miðnorsku) og nútímanorsku. Norsk bókmenntasaga nær yfir 12 aldir, það er frá norrænum tíma til nútímans. Bókmenntasögunni er skipt í fjórtán tímabil strauma og stefna. Hún tekur til munnlegrar geymdar, og verka sem rituð eru á nokkrum ritmálum: norrænu, dönsku, bókmáli, nýnorsku og samísku. Ljóðlistin fær sérstaka umfjöllun fyrst almenna og síðan um evrópsk þjóðkvæði þar á meðal söfnun þeirra og varðveislu. Síðan er fjallað sérstaklega um fjóra norska 19. aldar fræðimenn, sem eiga það sameiginlegt að hafa brotið blað í sögu norsks ritmáls og bókmennta. Þeir eru: Ivar Aasen, frumkvöðull ritmáls sem byggt er á samræmdum norskum mállýskum. Knud Knudsen, hugmyndafræðingur ritmáls sem byggist á aðlögun dansks ritmáls að norskum framburði og málfræði. Aasmund O. Vinje, ljóðskáld og brautryðjandi í útgáfu á nýnorsku Aasens. Sophus Bugge, einn helsti fornkvæða og þjóðkvæðasafnari Norðmanna. Í kjölfarið fylgja þýðingar úr verkum þessara manna sem undirstrika enn frekar hugðarefni þeirra. Þar á meðal er þýðing á rómantísku náttúruljóði eftir Vinje.
    [Show full text]
  • 1111111111111111111 • Lbs • • 111111 1111 • 01,010111110• I • 111101110 Øø 11101111 111101Iøø • 1111110
    II 11110111 1111111 111111111• 111Ull 1111111016111111 øøøøø • 1111111111111111111 ø ø#0111 ij øøøø 1~111 ø• • •øIIIIOWOIO 5 111111• 11101 • lbs • • 111111 1111 • 01,010111110• I • 111101110 øø 11101111 111101Iøø • 1111110 ••• I •• •101 øøø Ofi • øø ÅRSMELDING 01~10 I 10 NORSK KULTURRÅD INNLEIING ET KULTURELT KORTBANENETT - AV JON BING INNKJØPSORDNINGENE - AV OLE JACOB BULL LITTERATUR OG TIDSSKRIFT 10 BILETKUNST OG KUNSTHANDVERK 12 MUSIKK 14 SCENEKUNST 16 KULTURVERN 18 ARKITEKTUR 20 KULTURBYGG 22 BARNE- OG UNGDOMSKULTUR 24 KULTUR, MEDIUM OG NY TEKNOLOGI 26 KULTUR GIR HELSE 28 MOSAIKK 30 ANDRE FORMÅL 33 UTGREIING 34 DELEGERTE FORVALTNINGSOPPGÅVER 36 FRÅSEGNER 38 KONFERANSAR 39 PRISAR 40 KONTAKT MED ANDRE ORGAN 41 ADMINISTRASJONSUTGIFTER 42 RÅD, UTVAL OG ADMINISTRASJON 43 DISPONERING AV FONDET 46 LISTE OVER INNKJØP OG LØYVINGAR 47 PUBLIKASJONER 65 Norsk kulturråd har som hovudoppgåve å stimulere det profesjonelle kunstlivet, styrkje kul- turvernet og gjere kunst- og kulturverdiar tilgjengelege for så mange som mogleg. Kulturrådet forvaltar Norsk kulturfond, er eit rådgivande organ for staten i kulturspørsmål, og skal ta initiativ til nye kulturtiltak. Norsk kulturfond er ein del av statskassa og skal brukast til kunst og kulturvern. Kulturrådet fordeler midlane i Kulturfondet dels på grunnlag av dei nær 3 000 søknadene som kjem inn kvart år, dels på område der rådet sjølv meiner det er behov for innsats. Medlemmene av Kulturrådet er oppnemnde av regjeringa og Stortinget. Rådet består ho- vudsakleg av representantar for norsk kunst- og kulturliv og gir profesjonelle kunstnarar høve til å delta aktivt i kulturpolitikken. 1 perioden 1993-2000 er det professor Jon Bing som leier rådet. Rådet arbeider med litteratur og tidsskrift, musikk, biletkunst og kunsthandverk, scene- kunst, barne- og ungdomskultur, kulturvern, arkitektur og kulturbygg.
    [Show full text]
  • Pensumliste NOLI102 – Litteratur Etter 1900 Vår 2005
    Pensumliste NOLI102 – Litteratur etter 1900 Vår 2005 For student: I denne pensumlista er eit tilstrekkeleg og tilrådd pensum allereie markert med kryss. Legg du opp denne lista, treng du ikkje levere liste til instituttet. Studentar som vil legge opp andre verk, må sjølv fylle ut ei pensumliste og levere ho til instituttet innan 1/4–2004. Studentar som ikkje har levert eiga liste innan denne fristen, går opp etter den ferdig utfylte lista nedanfor. Denne blir då grunnlag for eksamen og munnleg eksaminasjon. 1 Litterære tekstar a) Lyrikk Om lag 60 sider nordisk lyrikk frå perioden etter 1900. Forfattarane/tekstene nedanfor må vere med. Kryss av der det er val mellom fleire dikt. Johannes V. Jensen: ”Paa Memphis Station” (1906) (4 s.) Olaf Bull: Eitt dikt. Vel mellom: [ ] ”Om Vaaren” (1909) (3 s.) [ x ] ”Metope” (1927) (3 s.) Pär Lagerkvist: ”Ångest, ångest är min arvedel” (1916) (1 s.) Edith Södergran: Eitt dikt. Vel mellom: [ x ] ”Dagen svalnar ...” (1916) (1 s.) [ x ] ”Vierge moderne” (1916) (0,5 s.) [ x ] ”Landet som icke är” (1925) (1 s.) Kristofer Uppdal: Eitt dikt. Vel mellom: [ x ] ”Bloddrope-trall” (1919) (3 s.) [ ] ”Sauros-skratt” (1919) (2 s.) [ x ] ”Isberget” (1920) (4 s.) [ x ] “Vaarkveld” Olav Nygard: Eitt dikt. Vel mellom: [ x ] ”No reiser kvelden seg” (1923) (1 s.) [ ] ”Til son min” (1934) (2 s.) [ x ] “No kjem dei att” (2s) Gunnar Ekelöf: Eitt dikt. Vel mellom: [ ] ”Blommorna sover i fönstret” (1932) (0,5 s.) [ x ] ”Eufori” (1941) (1,5 s.) Karin Boye: Eitt dikt. Vel mellom: [ x ] ”Ja visst gör det ont” (1935) (1 s.) [ ] ”Bön til solen” (1935) (1 s.) Erik Lindegren: Eitt dikt.
    [Show full text]
  • Gunvor Hofmos Ekfrastiske Dikt
    Masarykova univerzita Filozofická fakulta Ústav germanistiky, nordistiky a nederlandistiky Norský jazyk a literatura Eva Pitronová Ord som frysende statuer: Gunvor Hofmos ekfrastiske dikt Bakalárska diplomová práca Vedúci práce: doc. PhDr. Miluše Juříčková, CSc. 2015 Prehlasujem, že som diplomovú prácu vypracovala samostatne s využitím uvedených prameňov a literatúry. V Brne dňa 29.4.2015 .......................................................................................... Eva Pitronová Jeg takker først og fremst min veileder doc. PhDr. Miluše Juříčková, CSc. for hennes engasjement og stimulerende råd. Jeg vil også si takk til alle som har hjulpet meg med både faglitteratur og språkkorreksjon: til prof. Ole Karlsen, Tone Greve Gedde og Erik Andre Juriks fra UiO, vår norsklektor Helene Guldbrandsen og en stor takk tilhører mine venner fra Oslo. Innholdsfortegnelse Innledning ................................................................................................................................................5 1. Teoretiske utgangspunkt ..................................................................................................................7 1.1. Ekfrastisk diktning og ekfrastisk kaos......................................................................................7 1.2. Ekfrase og paragone ...............................................................................................................10 1.3. Ekfrase i norsk litteratur .........................................................................................................12
    [Show full text]
  • Norveška Priča Urednik Zoran Kolundžija
    Norveška priča Urednik Zoran Kolundžija Fotografija na koricama Ljiljana Maletin Vojvodić, Oslo–Bergen, 2012. Napomena: na strani 42. nalazi se fotografija grafike Edvarda MunkaŽena na plaži, 1898. Copyright © 2013 Ljljiljana Maletin Copyright © 2013 ovog izdanja, Prometej Projekat je realizovan zahvaljujući kreativno-edukativnom centru ArtBoks P r i r e d i l a Ljiljana Maletin Vojvodić Norveška priča Norveška priča je objavljena zahvaljujući finansijskoj podršci Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu. Autorka se zahvaljuje ambasadoru Kraljevine Norveške, Njegovoj ekselenciji Nilsu Ragnaru Kamsvagu, Vanji Kovačev iz Ambasade Norveške u Beogradu, kao i Mirni Stevanović sa Grupe za Skandinavske jezike i književnosti Filološkog fakulteta Univer- ziteta u Beogradu. Ova knjiga ne bi bila moguća bez obimnog istraživačkog i prevodilačkog opusa profesora Ljubiše Rajića. This project is financially supported by The Royal Norwegian Embassy in Belgrade www.norveska.org.rs Realizaciju projekta, finansijski je podržala ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu www.norveska.org.rs SADRŽAJ Ljiljana Maletin Vojvodić, Norveška priča ........... 8 Hans Aleksander Hansen, Dnevnik jednog književnika .................................... 34 Ćel Askilsen (Kjell Askildsen), Nisam ja takva, Erik Fosnes Hansen, Psalm na kraju puta ............ 36 Nisam ja takva ................................. 16 Erik Fosnes Hansen, Na putu za Skandinaviju . 37 Bjernstjerne Bjernson/ Bjenšon (Bjørnstjerne Ule Martin Hejstad (Ole Martin Høystad), Bjørnson), Ribarka............................. 17 Kulturna istorija srca: od antike do danas.......... 38 Kirsti Blom, Mrlje ................................. 18 Henrik Ibsen, Lutkina kuća......................... 40 Johan Bojer, Krivac ................................ 20 Tur Junson (Tor Jonsson), Kada si daleko . 42 Gro Dale (Gro Dahle), Dani kraljice ................ 21 Roj Jakobsen (Roy Jacobsen), Drvoseče . 44 Rolf Enger, Alfred Brosik u mješalici za cement........ 22 Fin Karling (Finn Carling), Slikar .................
    [Show full text]
  • Vagant 4 2008 Innmat KUTTA2.Indd
    vagant 4/ vagant # 4 2008 Jonathan Littell | Alain Badiou | Yasmina Reza | Jenny Hval | Svein Jarvoll Anna Hallberg | Øyvind Rimbereid | Odd W. Surén | Marcel Beyer | Cecilie Løveid Gisle Selnes | César Aira | Patti Smith | Tormod Haugland | Das Beckwerk | Ingvild Burkey for for 2008 TIDSSKRIFT LITTERATUR & KRITIKK LITTERATUR kr. 75,- ISBN 978-82-02-29509-7 04 9 788202 295097 retur: vagant, postboks 9200 grønland, 0134 oslo WWW.CAPPELENDAMM.NO Vinduet. bidragsytere Gyldendals tidsskrift for litteratur siden 1947. Nytt nummer kommer 12. desember. Du burde abonnere. Ring 24 14 75 00. marit victoria wulff andreassen, f. 1971. Billedkunstner. anders johansson, f. 1968. Kritiker. Seneste bok: Nonfi ction vinduet | gyldendals tidsskrift for litteratur | redaktør audun vinger | no 1 | 2008 | 62. årgang | kr 95,- vinduet | gyldendals tidsskrift for litteratur | redaktør audun vinger | no 2 | 2008 | 62. årgang | kr 95,- vinduet | gyldendals tidsskrift for litteratur | redaktør audun vinger | no 3 | 2008 | 62. årgang | kr 95,- Å skrive bort skjønnheten Mircea Ca˘rta˘rescu Tor Ulven Jenny Hval intervjuer Mara Lee Mellom minner og drømmer Gravgaver Ulven og musikken Åpner separatutstilling på Galleri F15 i januar 2009. Bor i (2008). Bor i Rissne utenfor Stockholm. Skandinavisk misantropi Inger Bråtveit Ulven på scenen Ane Farsethås om Abo Rasul I dialog med Vesaas Ulven og billedkunsten Ulven som gjendikter Multimal César Vallejo Dikt&Datt Stavanger. Jazz & poesi i Norge 1960–1980 Visjonær, revolusjonær, slagkraftig Vinduetboka Pushwagner En Australiareise revisited Gunnhild Øyehaug Soft City frem fra glemselen Svein Jarvolls eventyrlige roman tjue år etter Venter og blinker audun lindholm, f. 1980. Ansvarlig redaktør i Vagant, driver Sun Ra Vertigo Poesi i det ytre rom Carl-Michael Edenborg sprer bena Vinduetboka Mark E.
    [Show full text]
  • Università Degli Studi Di Trento Facoltà Di Lettere E Filosofia
    Università degli Studi di Trento Facoltà di Lettere e Filosofia Dottorato in Letterature comparate e studi linguistici XXII ciclo Tesi di dottorato Uomo e Animale: identità in divenire Incontri metamorfici in Fuglane di Tarjei Vesaas e in Gepardene di Finn Carling. Relatore: Fulvio Ferrari Dottoranda: Sara Culeddu 1 INDICE INTRODUZIONE……………………………………………………...6 PRIMA PARTE: UOMINI E ANIMALI……………………………..8 1. Gli animali testuali…………………………………………………...9 1.1. L’animale metaforico……………………………………………10 1.2. Il punto di vista dell’animale e l’imitazione…………………….11 2. Ai confini dell’umano………………………………………………17 2.1. La separazione …………………………………………………..17 2.2. Il confine…………………………………………………………21 3. Crisi della relazione oggettuale, luoghi limite e metamorfosi……23 3.1. Dinamiche dello sguardo e del desiderio………………………..23 3.2. Il percorso dell’io………………………………………………...27 3.3. Eterotopie………………………………………………………...30 4. Il divenir-animale nei Mille plateaux di Deleuze e Guattari e la metamorfosi……………………………………………………………33 4.1. Il sistema rizomatico e le molteplicità…………………………...34 4.2. Il divenir-animale, la metamorfosi e il divenir-impercettibile….36 4.3. Il linguaggio del divenire………………………………………..41 4.4. I divenire e il realismo integrale………………………………...44 2 SECONDA PARTE: TARJEI VESAAS E FINN CARLING. SCRITTURA E ANIMALI…………………………………………...47 1. Gli autori: Tarjei Vesaas (1897-1970) e Finn Carling (1925- 2004)........................................................................................................48 1.1. Contestualizzazione storico-letteraria: il dopoguerra tra impegno politico, esistenzialismo e modernismo formale………………………48 1.2. Tarjei Vesaas (1897-1970)……………………………………….54 1.2.1. Brannen (L’incendio, 1961). Il viaggio visionario…….57 1.2.2. Is-slottet (Il castello di ghiaccio, 1963). La stanza incantata………………………………………………………………..59 1.2.3. Båten om kvelden (La barca nella sera, 1968).
    [Show full text]
  • Clarinet Concertos by Post World War II Generation Norwegian Composers: Bjorn Kruse, Olav Berg, and Rolf Wallin
    Louisiana State University LSU Digital Commons LSU Historical Dissertations and Theses Graduate School 1999 Clarinet Concertos by Post World War II Generation Norwegian Composers: Bjorn Kruse, Olav Berg, and Rolf Wallin. Beverly Ann Gibson Louisiana State University and Agricultural & Mechanical College Follow this and additional works at: https://digitalcommons.lsu.edu/gradschool_disstheses Recommended Citation Gibson, Beverly Ann, "Clarinet Concertos by Post World War II Generation Norwegian Composers: Bjorn Kruse, Olav Berg, and Rolf Wallin." (1999). LSU Historical Dissertations and Theses. 6990. https://digitalcommons.lsu.edu/gradschool_disstheses/6990 This Dissertation is brought to you for free and open access by the Graduate School at LSU Digital Commons. It has been accepted for inclusion in LSU Historical Dissertations and Theses by an authorized administrator of LSU Digital Commons. For more information, please contact [email protected]. INFORMATION TO USERS This manuscript has been reproduced from the microfilm master. UMI films the text directly from the original or copy submitted. Thus, some thesis and dissertation copies are in typewriter face, while others may be from any type of computer printer. The quality of this reproduction is dependent upon the quality of the copy subm itted. Broken or indistinct print, colored or poor quality illustrations and photographs, print bleedthrough, substandard margins, and improper alignment can adversely affect reproduction. In the unlikely event that the author did not send UMI a complete manuscript and there are missing pages, these will be noted. Also, if unauthorized copyright material had to be removed, a note will indicate the deletion. Oversize materials (e.g., maps, drawings, charts) are reproduced by sectioning the original, beginning at the upper left-hand comer and continuing from left to right in equal sections with small overlaps.
    [Show full text]
  • Curriculum Vitae Jan Sjåvik
    Curriculum vitae Jan Sjåvik Dept. of Scandinavian Studies University of Washington Box 353420 Seattle, WA 98195, U.S.A. Telephone: (206) 543-0645 Email: [email protected] EDUCATION 1974-79 Harvard University. A.M. 1976, Ph.D. 1979. Dissertation: “Arne Garborg’s Kristiania Novels: A Study in Narrative Technique.” 1973-74 Brigham Young University. B.A. 1974, magna cum laude. 1972 Univ. of Trondheim, Norway. Examen Philosophicum, 1972. EMPLOYMENT 2006- Professor of Scandinavian Studies at the University of Washington, Seattle. 1984-2006 Associate Professor of Scandinavian Studies at the University of Washington, Seattle. 1979-84 Assistant Professor of Scandinavian Studies at the University of Washington, Seattle. 1978-79 Instructor in Scandinavian Studies at the University of Washington, Seattle. RESEARCH AND TRAVEL GRANTS; HONORS 2011 Travel Grant from the Norwegian Foreign Ministry, Oslo, Norway. $2000. 2007 Nominated for the UW Distinguished Teaching Award 2007 Follow-up Writing Development Grant, College of Arts and Sciences. $500. 2006 Travel and Research Grant from the Department of Scandinavian Studies, University of Washington. $2000. 2006 Travel Grant from the Norwegian Foreign Ministry, Oslo, Norway. $1200. 2005 Nominated for the Marsha L. Landolt Distinguished Graduate Mentor Award. 2004 Travel Grant from the Modern Language Quarterly, Seattle, WA. $250. 2004 4x4 Writing Development Grant, College of Arts and Sciences. $1500. 2004 Course Development Grant, CWES, Univ. of Washington. 1 Salary for half a month. 2004 Travel Grant from the Norwegian Information Service, New York. $1500. 2004 Travel Grant from the Modern Language Quarterly, Seattle, WA. $500. 1996 Travel Grant from the Chicago Humanities Center, Chicago, Illinois.
    [Show full text]
  • RJV Rimbereid Bokinnmat.Indd 98 20.02.2014 16:06:24 Finne Antologiserbare Dikt I Samtidslyrikken
    OLE KARLSEN «BARE LERKENE KAN LESE MORGENEN / DEN BLÅ BOKSTAVEN / I EN ALTFOR STOR RESEPT». NORSK LYRIKK 2000–2012 I FORMPERSPEKTIV Eldre litterære oversiktsartikler hadde gjerne tittelen «Vandring i ….». Vandringsmetaforikken kan synes høvelig i en bok der den største hoved- bolken er viet Øyvind Rimbereids forfatterskap som nettopp er topografisk og hodologisk orientert. Det landskapet jeg skal vandre i, er imidlertid nokså annerledes og omfattende og består av alle diktbøker påmeldt til den norske innkjøpsordningen i årene 2000–2012. Naturligvis kan ikke alle disse bøkene – 882 bøker i alt – omtales hver i sær. For å forbli i vandringsmetaforikken: Jeg skal gjennom tre rundturer (man kunne være fristet til å si sykkelturer ettersom det jo er raskere og en velkjent term i norsk diktkritikk) peke ut noen hovedlinjer og særtrekk i nyere norsk lyrikk. Optikk og fokus vil endre seg for hver rundtur, men samlet sett er det et formalistisk blikk landskapet underlegges. De store linjene i dette landskapet vil nok mange nikke gjen kjennende til. Derfor vil det eksplisitt og implisitt framkomme at norsk lyrikk etter millenniumsskiftet ikke representerer noe brudd med forrige hundreårs lyrikk, iallfall ikke om et skille settes om lag midt på 1960-tallet da den ennå aktive Profil-generasjonen kom inn som fornyende kraft i norsk lyrikk. Og ettersom de fleste norske lyrikk- historiske og lyrikk-kritiske studier kretser om det lyriske diktet, vil denne diktformen med sine velkjente særtrekk være utgangspunktet også her – og stadig tilbakevendende utover i artikkelen. Runde 1: Den tradisjonelle diktoppfatning, det lyriske diktet og storformene Fra romantikken og den moderne kunstkonsepsjonens tid har vel i grunnen diktet aldri bare vært helt slik vi senere har lært det skal være i og av utdannings vesenets lærebøker, pensumlister, antologier, mv.
    [Show full text]