Prenesi Datoteko Prenesi
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
ZGODOVINSKI $°£ 949.712(05) ČASOPIS HISTORICAL REVIEW . ИСТОР^ЧЕСККИ ЖУРНЛЛ- YU ISSN 0350-5774 GLASILO ZVEZE ZGODOVINSKIH DRUŠTEV SLOVENIJE Uredniäki odbor: dr. Ferdo Gestrin dr. Bogo Grafenauer dr. Vasilij Melik (glavni in odgovorni urednik) Janez Stergar (namestnik glavnega urednika) dr. Miro Stiplovšek Peter Stih (tehnični urednik) dr. Peter Vodopivec dr. Fran Zwitter Za znanstveno vsebino prispevkov so odgovorni avtorji. Ponatis člankov in slik je mogoč samo z dovoljenjem uredništva in navedbo vira. Redakcija tega zvezka je bila zaključena 30. 3. 1985. Izdajateljski svet: dr. Ferdo Gestrin, dr. Milica Kacin-Wohinz, Zdravko Klanj- šček, dr. Jože Koropec, Samo Kristen, dr. Vasilij Melik, dr. Darja Mihelič, dr. Janko Pleterski, Janez Stergar, Prvenka Turk, dr. Peter Vodopivec, dr. Fran Zwitter Prevodi : Lidija Berden (angleščina, nemščina), Daniela Milotti (italijan ščina), Janez Zor (ruščina) Zunanja oprema: Neta Zwitter Upravnica revije: Majda Čuden Sedež uredništva in uprave: Oddelek za zgodovino Filozofske fakultete v Ljubljani, YU-61000 Ljubljana, Aškerčeva 12/1, tel.: (061)332-611, int. 209 Letna naročnina: za nečlane in ustanove 1300din, za društvene člane 840din, za društvene člane-upokojence 630 din, za društvene člane- študente 420 din (vse cene za letnik 38/1984) Cena te številke v prosti prodaji je 520 din Tekoči račun: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 50101-678-49040 Sofinancirajo: Raziskovalna skupnost Slovenije Kulturna skupnost Slovenije Izobraževalna skupnost Slovenije Znanstveni inštitut Filozofske fakultete v Ljubljani Tisk: Tiskarna Slovenija, Ljubljana, avgust 1985 Naklada: 1600 izvodov ZGODOVINSKI ČASOPIS, LETNIK 38, LETO 1984, ŠTEVILKA 4 KAZALO — CONTENTS — СОДЕРЖАНИЕ RAZPRAVE — STUDIES — СГАТБИ Nada K 1 a i ć , O problemima stare domovine, dolaska i pokrštenja dalmatinskih Hrvata . 253—270 On the Problems of Aboriginal Native Country, Migration and Christianization of Dal matian Croats O проблемах старои родинБ1, прихода и обрашении в христианство далматинских хорват Dušan Kos, Posest ljubljanske komende Nemškega viteškega reda (od 13. do srede 18. stoletja) 271—290 Estate of the Ljubljana Prebend of Order of German Knighthood (from the 13th till the End of the 18th Century) Имение ладблннскои комендм Немецкого рмцарского ордена (с 13 до середта.1 18 ст.) Darja M i h e 1 i č , Prispevek k osvetlitvi zaslužkov in cen v srednjeveškem Piranu 291—296 Contribution to the Elucidation of Earnings and Prices in the Medieval Piran K освегдениго заработков и цен в средневековом Пиране Damjan G u š t i n , Finančni viri in denarništvo narodnoosvobodilnega gibanja na Sloven skem 1941—1945 297—320 Financial Sources and Monetary Matters of the National Liberation Movement in Slove nia in 1941—1945 Финансовме источники и денежное дело народно-освободителвного дБШжении в Словении 1941—1945 Zdenko Č e p i č , Prispevek k proučevanju valutarne reforme leta 1945 321—334 Contribution to the Researching of the Currency Reform in the Year 1945 K изученик) валвдтнои реформм в 1945 г. DRUŠTVENO ŽIVLJENJE, KONGRESI IN SIMPOZIJI — SOCIAL LIFE, CONGRESSES AND SYMPOSIA — ОБ1ДЕСТВЕНН ЖИЗНБ, СЂЕЗДБ1 И СИМПОЗИУМБ1 XXII. zborovanje slovenskih zgodovinarjev (Brežice-Krško, 27.—29. septembra 1984) (Darja M i h e 1 i č , Vinko Rajšp) 335—338 XXII. Meeting of the Slovene Historians (Brežice-Krško, September 27—29, 1984) XXII-oe совеидание словенских историков (Брежице-Кршко, 27-го — 29-го сенти- брн 1984) Meništvo na Slovenskem. Simpozij o zgodovini benediktincev, cistercijanov in kartuzijanov (Stična 23. maja, Pleterje 24. maja in Kostanjevica 25. maja 1984) (Andrej V o v k o ) . —338 Monkhood in Slovenia. Symposium on the History of Benedictine, Cistercian and Car thusian Monks (Stična, May 23, Pleterje, May 24 and Kostanjevica May 25, 1984) Монашество в Словении. Симпозиум no истории монахов бенедиктинцев, цистер- циинцев и картезиинцев (Стична 23-го маи, Плетере 24-го ман и Костаневица 25-го маи 1985 r.) Reformacija na Würtemberskem (Razstava 15. maja—22. julija 1984 v Stuttgartu) (Vinko Rajšp) • , ^ 339—340 Reformation in Wurtemberg (Exhibition May 15—July 22, 1984, in Stuttgart) Реформацил в Виртемберге (вмставка 15-го маи до 22-го икзли 1984 г. в Штутгарте) OCENE IN POROČILA — BOOK REVIEWS AND REPORTS — ОБЗОРБ1 И РЕЦЕНЗИИ Il popolamento delle Alpi in età mesolitica (Draško Josipovič) 341—343 Terezijanski gozdni red za Kranjsko 1771 (Stane Granda) 343—344 Jože Pirjevec, Tržaški vozel. O zgodovinskih dogodkih in političnem razvoju v letih 1945—1980 (Metka G o m b a č ) 344 Punk pod Slovenci (Peter Štih) 345 Marjan Britovšek, Stalinov termidor (Avgust Lešnik) 345—347 LETNO KAZALO —ANNUAL CONTENTS — ГОДИЧНОЕ СОДЕРЖАНИЕ Zgodovinski časopis 38/1984 — Historical Review 38/1984 — Историческии журнал 38-1984 349—352 IZVLEČKI — ABSTRACTS — ИЗВЛЕЧЕНИИ Izvlečki razprav v Zgodovinskem časopisu 38,1984,4 VII—VIII ZGODOVINSKI ČASOPIS 38 • 1984 • 4 • 253—270 253 Nada Klaić O PROBLEMIMA STARE DOMOVINE, DOLASKA I POKRSTENJA DALMATINSKIH HRVATA. Ne bi se moglo ustvrditi da najnovije rasprave o prastarim problemima hrvat ske prošlosti vezane uz djelo De administrando imperio (DAI) nisu bile korisne. Ko liko god se M. Suiću1 činilo da su Margetićeva2 izlaganja problematike neprihvatljiva, ona su ostavila na čitatelja dubok dojam. Pogotovo na onoga koji'se tom proble matikom i prije čitanja dosta mučne Suićeve »ocjene« bavio.3 Točno je da je Mar- getić mnoge misli samo nabacio, mnoge ostavio nedorečenima, no unatoč tome ostaju njegove ideje koje se ü daljem radu na DAI ne smiju mimoići. Stoga neka mi bude dopušteno vratiti se na iste probleme s novih vidika koje je najnovija historiografija omogućila. To su pitanja stare domovine, dolaska i po- krštenja Hrvata koja su od odlične Hauptmannoite rasprave iz 1925. g.4 do danas ipak ostala — nedorečena. Budući da sam pišući »Povijest Hrvata u ranom sred njem vijeku«5 smatrala Hauptmanna i Grafenauera najboljim tumačima DAI pre uzimala sam ponajviše i njihova tuimačenja, ali uz izričito upozorenje da prve stra nice hrvatske povijesti još nisu napisane.5 Zato iskreno priznajem da sam 1966. g. bila sklona prihvatiti Grafenauerovu pretpostavku o dvostrukoj hrvatskoj seobi.7 Ona je imala u sebi, na prvi pogled, toliko logične privlačnosti i toliko naivne jednostavnosti da je osvajala. Naime, on je na osnovi rasprostranjenja imena Hrvat na širokom prostoru od Polablja do Grčke zaključio da se ne može govoriti »samo o jednokratnoj migraciji iz prvobitne Bijele Hrvatske«, već da »prva disperzija« Hrvata i Duljeba potječe iz šesdesetih godina VI. st. kad su se, kako Grafenauer reče, »hrvatski i duljepski dijelići« poja vili već s prvim Slavenima na -«Balkanskom polotoku, u istočnim Alpama i preko Labe«.8 No, jadranski Hrvati kao veća grupa nisu došli tada, nego su, prema Gra- fenaueru, morali doći u neko drugo vrijeme. Zato stvara pretpostavku: Hrvati do laze u posebnom od Avara izdvojenom »seobenom valu«, nameću se dalmatinskim Slavenima i daju im svoje ime. Kao najvjerojatnije "doba toga drugog doseljenja Hrvata uzima 622—623 god. »kad se kagan spremao na nov udarac protiv Bizanta te je prolaz Hrvatima kroz Panoniju bio — kako misli — izuzetno lak«. Naprotiv, nakon 626. g. težište se avarske države povlači opet u Panoniju, a to znači da je poslije, te godine i prolaz Hrvata avarskim središtem sve do 800. g. »zaista manje vjerojatan« !s Takvim se prijedlogom Grafenauer tek neznatno udaljio od Hauptmanna koji je, za razliku od njega, avarski poraz 626. g. pod Konstantinopolom smatrao Odluč nom prekretnicom u avarskoj povijesti. Tada su prema Hauptmannu »pokoreni na rodi najedanput ustali protiv njih, tada je prodrlo u Dalmaciju pleme ratničkih 1 Vidi M. Suić, Ocjena radnje L. Margetića, .Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata«, Zbornik Hist, zavoda JAZU, sv. 8, Zagreb 1977, str. 89—100. 2 L. Margetić, Konstantin Porfirogenet i vrijetoie dolaska Hrvata, Zbornik Hist, zavoda JAZU, sv. 8, Zagreb 1977, str. 5—88. 3 Naime, čitava se »ocjena« Suićeva svodi uglavnom na pitanje kasnije seobe dalmatinskih Hrvata u Panoniju i Ilirik, pa se Suić zaista nevjerojatnim prijedlozima muci dokazati kako Margetić nema pravo. Pri tome oba autora mimoilaze najvažniju činjenicu: nisu prethodno dokazali da Posavska Hrvat ska zaista postojil Niti kao termin, a kamo li kao historijski pojam. Prema tome, obojica grade svoja učena raspravljanja na historiografskom pojmu Posavske Hrvatske koji najnovija hrvatska historiogra fija i tako odbacuje. 4 Dolazak Hrvata, Zbornik kralja Tomislava, Zagreb 1925, str. 56—127. 5 Zagreb 19762. 6 N. dj., str. 139. 7 Vidi N. Klaić, Marginalia uz problem doseljenja Hrvata, »Hauptmannov zbornik« (Razprave V), Ljubljana 1966, 2. i d. 8 N. dj., str. 9—10. 9 N. dj., str. 10. 254 N. KLAIC: O PROBLEMIMA STARE DOMOVINE • Belih Hrvata, savladalo Avare i mesto njih kao plemstvo zavladalo podložnim Sla venima«.10 Kad danas razmišljam o spomenutoj Grafenauerovoj hipotezi o dvostrukoj hrvatskoj seobi onda mi se čini da je sazdana na zaista slabim temeljima. Prije svega, ni on, kao ni autori prije i poslije njega, nisu se htjeli osvrtati na prigovore Račkog i njegovih sumišljenika o postojanju Hrvata u VII stoljeću!11 Jer nema ni kakve sumnje da su Hauptmann i za njim Grafenauer pokazali da Bijela ili Velika Hrvatska postoji u X. stoljeću, ali još nikome nije pošlo za rukom dokazati da ti isti Bjelohrvati postoje ondje i u VI. odnosno u početku VII. st. Nadalje, nijedan od obojice autora nije ni pokušao razmisliti o tome zašto je upravo u doba kad su se Avari borili pod Konstantinopolom