Desničini Susreti 2017. Smrt U Opusu Vladana Desnice I Europskoj Kulturi – Poetički, Povijesni I Filozofski Aspekti Povodom 50
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
DESNIÈINI SUSRETI 2017. SMRT U OPUSU VLADANA DESNICE I EUROPSKOJ KULTURI – POETIČKI, POVIJESNI I FILOZOFSKI ASPEKTI Međunarodni znanstveni skup Desničini susreti 2017. SMRT U OPUSU VLADANA DESNICE I EUROPSKOJ KULTURI – poetički, POVIJESNI I FILOZOFSKI ASPEKTI POVODOM 50. OBLJETNICE SMRTI VLADANA DESNICE Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3 Hrvatsko društvo pisaca, Basaričekova 24 petak, subota i nedjelja, 15., 16. i 17. rujna 2017. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije „Desničini susreti“ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za kroatistiku Institut za književnost i umetnost, Beograd Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, Zagreb U organizaciji „Desničinih susreta 2017.“ sudjeluje Poslijediplomski doktorski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Reprodukcija na naslovnici: Edo Murtić, gvaš na papiru iz serije „Kadaveri“, 1995. Autorska prava zadržava obitelj Murtić Objavljeno ljubaznošću obitelji Murtić na čemu im srdačno zahvaljujemo DESNIčINI SUSRETI 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi – poetički, povijesni i filozofski aspekti Povodom 50. obljetnice smrti Vladana Desnice PROGRAM RADA / SAŽECI IZLAGANJA Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2017. Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) (Osobna ostavština Vladana Desnice) VLADAN DESNICA O SMRTI U PROLJEĆIMA IVANA GALEBA esto mi pada na um Michelangelova riječ iz jednog pisma Vasariju: „č‘Non nasce in me pensier che non vi sia dentro scolpita la Morte.’ I riječ onog drugog velikog ludog starca: ‘Kad je čovjek jednom naučio da misli, ma o čemu mislio, on u stvari uvijek misli na svoju vlastitu smrt.’ Svi su filozofi bili takvi! I svi veliki pjesnici, nadodao bih. Smrt je u suštini jedina tema pjesni- ka. A što im drugo i preostaje, kad već ne mogu biti vječiti ljetopisci života, nego da budu neumorni žreci Smrti?“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 88) „Smrt. Vječita misao. Drug iz djetinjstva. Nasušna hrana mojih dana i mojih noći. Pritajena klica svijesti u našim zaboravima. Jedino stalno i vječito prisu- stvo u nama.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 87) „Ali misao smrti nije dana svima. Ona pripada izabranima.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 89) „Da, smrt je samo za druge. Ma koje od lica nadnesenih nad ogledalom jezera može da nestane. To će biti bolno, to će biti žalosno, ali, na koncu, to je samo nestanak jedne jedinke, i, ništa više. To je, najzad, i sasvim prirodno. Sve drugo i dalje traje. I, najčešće, sasvim nepomućeno i neporemećeno traje. Ali ako ja zatvorim oči, odjednom nestaje sve.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 58) „Jest, svijet je prepun uspomena, svijet je preopterećen prošlošću. čudo kako pod tim teretom još diše. čudo kako današnjica još uspijeva da proklija kroz naslage umrloga.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 360) „Želio bih umrijeti u sunčanom danu. Klicu te male tajne želje nosim u sebi od djetinjstva. Što me kod smrti najviše plaši, to je predstava mraka s kojom je ona skopčana.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 85) „Želio bih umrijeti izvaljen nauznak na dobroj, vrućoj zemlji, sav u suncu i jasu, umrijeti u jedrini dana, u sat uzavrelih zrikavaca. U sat kad sanjivo šute povijena žita i nijemo bujaju oteščani grozdovi, u sat vrele popodnevne tišine. Plaši me smrt u predvečerje, smrt u jesen, smrt iza kosih zavjesa kiše.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 85) 5 Desničini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi „(…) Dirnula me reakcija mog razreda na vijest o smrti Vašeg oca. To su osamnaestogodišnjaci, kritizirani zbog površnosti i ne uvijek dobrog ukusa – a taj dan su bili svi potišteni, ozbiljni, citirali su se cijeli odlomci iz ‘Proljeća Ivana Galeba’, koja im je, kažu, najdraža knjiga – vidjelo se koliko su ga volili i poštovali.“ Profesorica Smilja Giunio – obitelji Desnica, Split, 6. travnja 1967. Sa sprovoda Vladana Desnice, snimio Brkan, 7. 3. 1967. „To je bilo davno, pa se ne sjećam svega najbolje… ali ovoga se sjećam sigurno: pogreb su vodili monasi iz manastira Krka i vrlo vjerojatno, ali to treba provjeriti, iz manastira Krupa. Ukupno ih je bilo dvadesetak. Vjerski oproštaj bio je pred samim ulazom u Kulu u dupkom punoj avli- ji. Zatim se išlo k Matavuljevom spomeniku, pred osnovnu školu ‘Simo Matavulj’, gdje je govorio jedan učenik, ali se ne sjećam koji. Iz moje benkovačke gimnazije je došlo nekoliko autobusa punih učenika. Grob je u samoj crkvi pripremalo više ljudi, a vodio ih je tada poznati klesar iz Islama Grčkog Obrad Kužet. Grobna ploča u crkvi je bila od kle- sanog kamena, pa ju je zato Kužet otvorio. Tada su pronađeni i posmrtni ostatci predaka. Na samom ispraćaju govorio je Obrad Kužet u ime svih seljana, po sjećanju ovako: ‘Eeee ode ti nami, dragi Gospodaru!’ (sve muške potomke Desni- 6 Vladana Desnica o smrti u PRoljećima IVANA GALEBA ca smo oslovljavali, čak i mladog Uroša sa ‘gospodaru’, mlade žene sa ‘gospoj’ce’ a starije, mamu, suprugu, sa ‘gospodarice’). ‘Aaaa imao si se zašto i roditi, kad te je došlo po posljednji put pozdra- viti toliko svijeta... Aaaa ja se i nisam imao zašto ni roditi, ko u me vala… Neka ti je laka crna zemlja moj Gospodaru!’“ Mirko Dragićević (Islam Grčki, 1950.), umirovljenik iz Novog mesta (Slovenija), sjećajući se Desničina pogreba, kazuje u srpnju 2017. „Treba mrziti smrt. Treba pobijati smrt, bez predaha, svim sredstvima, na sva- kom koraku. Treba mobilizovati sve ljudske snage na tu mržnju protiv smrti. Jer u životu kao da se i ne radi drugo nego samo umire.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 88) „Smrt je ono što stvarima daje posvetu. Ona im pridaje znamen realnosti, oz- biljnost odistinskog. Ona svakoj stvari daje njeno dostojanstvo pred licem živo- ta. Ima ništavnih, beznačajnih života. Beznačajnih smrti nema.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 88) „Jedino smrt je realna. Ona je jedino što nam se u životu stvarno događa.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 88) „Jer, za smrt treba fantazije. Stvaralačke fantazije. I smrt je naš stvaralački akt. Naš najviši stvaralački akt.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 89) „Smrt je tačno našeg stasa i uzrasta: što je veći čovjek, veća je i smrt u njemu.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 89) „Svi naši napori, sva naša djela samo su vidovi borbe protiv smrti, samo ludi po- kušaji obmane, očajna nastojanja da se ona zavara, zaniječe, prevlada, zaboravi.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 90) „Gdje nema smrti, nema ni boga. To mu je obilježje i znamen: svi bezumni pokušaji, sve vrele samoobmane snagom kojih čovjek nadrasta i prevladava smrt − sve je to bog.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 94) 7 Desničini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi „Jedina istina koja ne stari, koja se ne otrcava, koja ne gubi svoju snagu i svoju aktuelnost, to je smrt.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 199) „Dok sam u neprekidnom kretanju, dok sam u vječitom nemiru, imam iluziju da smrt ne može da stavi ruku na moje rame.“ (Proljeća Ivana Galeba, 2005: 200) (Izbor ulomaka: prof. dr. sc. Sanja Roić i dr. sc. Virna Karlić) 8 PRIPREMNI ODBOR dr. Vladan Bajčeta Institut za književnost i umetnost, Beograd dr. Stanislava Barać Institut za književnost i umetnost, Beograd doc. dr. sc. Suzana Coha Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Cvijović Javorina III. gimnazija u Zagrebu doktorandica na Modernoj i suvremenoj hrvatskoj povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Matko Globačnik doktorand na Modernoj i suvremenoj hrvatskoj povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Branimir Janković Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Bojan Jović Institut za književnost i umetnost Beograd, direktor dr. sc. Virna Karlić Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zvonko Kovač Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nikola Petković Hrvatsko društvo pisaca, predsjednik prof. dr. sc. Sanja Roić Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Drago Roksandić Odsjek za povijest i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Desničini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi prof. dr. sc. Mario Strecha Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Filip Šimetin Šegvić Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Srđan Tatić Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, generalni sekretar Supredsjedatelji Pripremnog odbora dr. Bojan Jović prof. dr. sc. Drago Roksandić Tajnici Pripremnog odbora dr. Vladan Bajčeta Matko Globačnik Voditelj Programa društveno-humanističkih i kulturoloških istraživanja Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, „Desničini susreti“ prof. dr. sc. Drago Roksandić 10 riječi UNAPRIJED vogodišnji Desničini susreti, posvećeni 50. obljetnici smrti Vladana ODesnice, održavaju se u Zagrebu, gdje je i umro, ali i u gradu u kojem je nastao najveći dio njegova, književno sve življeg opusa. Sastavljajući javni poziv za ovaj međunarodni znanstveni skup, Pripremni odbor odlučio je da „igre proljeća i smrti“ budu njegova glavna tema – dakako, kako u opusu Vladana Desnice, tako i u europskoj kulturi. Već su i rasprave o koncepciji