DOCSLIB.ORG

Desničin Epistolar

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Desničin Epistolar DESNIČIN EPISTOLAR Svezak 1 . 1 Sv 1910. – 1945. DESNIČIN EPISTOLAR Uredio Drago Roksandić ISBN: 978-953-175-703-4 DESNIČIN EPISTOLAR Svezak 1 1910. – 1945. Biblioteka DESNIČINI SUSRETI sv. 18 Serija IZVORI sv. 1 Nakladnik FF press Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Za nakladnika prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić Izdavač Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Urednik professor emeritus Drago Roksandić Recenzenti prof. dr. sc. Bojan Đorđević prof. dr. sc. Zvonko Kovač Uredništvo dr. sc. Uroš Desnica, dr. sc. Samanta Paronić, prof. dr. sc. Sanja Roić, professor emeritus Drago Roksandić Uredničko vijeće dr. sc. Jadranka Brnčić, dr. sc. Nataša Desnica-Žerjavić, dr. sc. Uroš Desnica, dr. sc. Jelena Ivičević-Desnica, Mićo Jurjević, doc. dr. sc. Virna Karlić, dr. sc. Sanja Lazanin, dr. sc. Samanta Paronić, prof. dr. sc. Sanja Roić, professor emeritus Drago Roksandić, mr. sc. Olga Škarić Tiskanje ove knjige omogućeno je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Fotograja na naslovnici omotnica dr. Uroša Desnice kao podloga za notni zapis Vladana Desnice, detalj Copyright © 2019., Filozofski fakultet, FF press, Zagreb ISBN 978-953-175-703-4 DESNIČIN EPISTOLAR Svezak 1 1910. – 1945. Uredio Drago Roksandić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2019. Sadržaj Zahvale (Drago Roksandić) . .7 Osobna prepiska i umjetnički opus: povodom prvog sveska Desničina epistolara (Drago Roksandić) . 11 I. Desničin epistolar . 27 Josip BARAČ (str. 29), fra Karlo BALIĆ (str. 30), Dušan BALJAK (str. 32), Nikola BANAŠEVIĆ (str. 33), Niko BARTULOVIĆ (str. 34), Biblioteka Muzeja Matice srpske (str. 35), Božidar BORKO (str. 36), Albert BOTTERI (str. 38), Ivan Hugo BOTTERI (str. 39), Vinka BULIĆ (str. 41), Marčela BUZOLIĆ (str. 42), Bartolomeo CALVI (str. 46), Marko CAR (str. 47), Obitelj CARIĆ (str. 49), Enica CARIĆ (str. 50), Ksenija CARIĆ (str. 53), Ferante COLNAGO (str. 55), O. Ante CRNICA (str. 56), Olinko DELORKO (str. 57), Boško DESNICA (str. 58), Fanny DESNICA (str. 141), G[joko] DESNICA (str. 142), Nataša DESNICA (str. 143), Olga i Vladan DESNICA (str. 149), Stojan DESNICA (str. 150), Uroš DESNICA (str. 152), Vladan DESNICA (str. 160), Ksenija i Vladan DESNICA (str. 161), Vladimir DESNICA (str. 162), Gerhard GESEMANN (str. 171), Zorka GIUNIO (str. 172), Mato GJIDERA (str. 178), Jakov GOTOVAC (str. 181), [Giovanni?] INCHIOSTRI (str. 182), Josip JABLANOVIĆ (str. 183), Eustahije JÁZDZIK (str. 185), Krsto JEŽINA (str. 186), Ignjat JOB (str. 187), Mihajlo JOKIĆ (str. 193), Ljubo KARAMAN (str. 195), Petar KOLENDIĆ (str. 196), Dušan KOROLIJA (str. 201), Mirko KOROLIJA (str. 206), Božidar KOVAČEVIĆ (str. 211), Letopis Matice srpske (str. 212), Dušan MANGER (str. 214), Ante MASOVČIĆ (str. 215), Ljubomir MICIĆ (str. 216), Petar MITROPAN (str. 217), Muzej starina Savske i Primorske banovine u Kninu (str. 21), Eugen [?] (str. 221), Miro [?] (str. 222), Nino [?] (str. 223), Grga NOVAK (str. 224), Džanko PACILIO (str. 225), Ivo PARAĆ (str. 226), Vjekoslav PARAĆ (str. 227), Miloš PARENTA (str. 231), Katica PAVIČIĆ (str. 232), Božo PERIČIĆ (str. 233), Mirko PERKOVIĆ (str. 234), Ante PETRAVIĆ (str. 237), Dragan PLAMENAC (str. 238), Krešimir P. POLIĆ (str. 243), Prager Presse (str. 244), Privredno-kulturna matica Sjeverne Dalmacije (str. 248), Bogdan RADICA (str. 253), Milan L. RAJIĆ (str. 255), Nikanor RAKETIĆ (str. 256), Vladimir RISMONDO (str. 257), Ferdinand ROJE (str. 258), Enrico de SCHÖNFELD (str. 260), Jelisaveta Simić (str. 263), Vladimir SIMIĆ ml. (str. 265), Vladimir SIMIĆ st. (str. 266), Stanoje STANOJEVIĆ (str. 267), Kosta STRAJNIĆ (str. 268), Marin STUDIN (str. 270), Nikola SUBOTIĆ (str. 271), Verka ŠKURLA ILIJIĆ (str. 276), e Central European Times Publ[ications] Co. Ltd. (str. 277), e Travel Book Club London (str. 278), Simetto TOLJA (str. 279), Dinko TOMAŠIĆ (str. 281), Luigi TORCOLETTI (str. 282), Trgovačka tiskara E. Desman i drug, Split (str. 283), Umberto URBANI (str. 284), Milan, Anka i Đorđe URUKALO (str. 285), Sergije URUKALO (str. 286), Jelisava VAVRA (str. 287), fra Andre Vid MIHIČIĆ (str. 288), Lujo VOJNOVIĆ (str. 289), Nicolaas van WIJK (str. 290), Anka ZANELLA (str. 293), Pero ZANELLA (str. 317), Srećko 6 D ZANELLA (str. 318), Zapisi: časopis za nauku i književnost, Cetinje (str. 319), Andreja G. ZDRAVKOVIĆ (str. 320), Zgodovinsko društvo v Mariboru (str. 321) II. O Epistolaru . 323 Korpus prepiske kao kaleidoskop granica (Jadranka Brnčić) . 325 Desničin epistolar, svjedočanstvo o jezičnoj raznolikosti i bogatstvu (Virna Karlić) . .359 Prepiska kao polifoni obiteljski roman (Sanja Roić) . 363 III. Desničin epistolar u slikama (pripremio Drago Roksandić) . 367 Kazalo imena (Drago Roksandić, Sanja Roić, Samanta Paronić) . 401 Kazalo mjesta (Samanta Paronić) . 415 Z bjavljivanje ovog sveska Desničina epistolara istraživački je posao koji se Ou usporedivim slučajevima obavlja projektno, s kakvim-takvim osigu- ranim nancijskim i materijalnim preduvjetima te neophodnom infrastruk- turom. Započeo je 2012. godine, a tek su ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine Vlade Repu- blike Hrvatske i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba odobrili sredstva koja će dostajati za tiskarske troškove, kada su ta sredstva prvi put bila zatražena. Stoga mi pričinja zadovoljstvo što kao urednik izdanja mogu najljepše zahva- liti spomenutim tijelima državne i gradske vlasti. Ipak je nužno istaknuti da je ovaj svezak Desničina epistolara nastao ponaj- prije iz velikog poštovanja spram opusa Vladana Desnice, ali potom i iz dubo- ko proživljenog osjećaja da Vladanu Desnici kao čovjeku, bar na ovaj način, dugujemo najbolje moguće poznavanje i razumijevanje svih onih sačuvanih pisanih tragova koji su ključ za kritički artikuliran povratak njemu kao piscu u čovjeku ili čovjeku u piscu. Kao što je i Desničin opus par excellence europ- ske humanističke provenijencije, tako je i ovaj kritički i dijaloški zamišljeni svezak nastao iz potrebe da se Desnicu kao čovjeka-umjetnika promisli unutar njegovih vlastitih obzorja. Iako je rad na Desničinu epistolaru počeo kao individualni projekt 2012. godine, zahvaljujući povjerenju koje je prethodnih godina stvoreno između potomaka Vladana Desnice i potpisanog urednika u nizu inicijativa vezanih za Desničine susrete te projekte obnove i revitalizacije Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, gospođe mr. sc. Olga Škarić, dr. sc. Jelena Ivičević-Desnica i dr. sc. Nataša Desnica te, nadasve, dr. sc. Uroš Desnica – koji se neposredno i brine o očevoj rukopisnoj ostavštini – na mnoštvo su načina sudjelovali u pripremi izdanja. Bez njihovih znanja o ljudima i situacijama, bez poznavanja dijalektalizama, kako urbanih tako i ruralnih, bez odličnog poznavanja ta- lijanskog jezika svih triju sestara, pitanje je bi li ovo izdanje koje donosi oko 270 pisama, u širem smislu, imalo gotovo 1200 bilježaka. Desničin epistolar obogaćen je većim brojem izvornih fotograja i reprodukcija, koje također sve beziznimno dugujemo potomcima Vladana Desnice. Sljedeća osoba kojoj moram zahvaliti jest prof. dr. sc. u m. Sanja Roić, koja je i kao romanistkinja i kao germanistkinja i kao slavistkinja te, napose, kao dijete podneblja i osoba koja je dugo godina bliska s Desnicama, pratila u su- radnji sa mnom sve što sam radio. S puno strpljenja i ustrajnosti predavala se traganjima za detaljima koji bi mnogima, neupućenima u enigme sačuva- ne Desničine prepiske, izgledali nevažnima. Upravo takvim njezinim trudom oživljeni su mnogobrojni, velikim dijelom zaboravljeni leksemi i idiomi ro- 8 D manske baštine (latinizmi, dalmatinizmi, venecijanizmi, zaratinizmi, spala- tinizmi, ali i morlakizmi, sve do modernih talijanizama itd.), ali su oživljeni i kulturni artefakti koji s njima korespondiraju. „Brušenje“ mojih početnih transkripcija niza listova velikim je dijelom njezino djelo, kao i sestara Desnica. Iako se pojavila u ovom poslu ove jeseni, dr. sc. Samanta Paronić, najprije kao (ponekad!) hiperkritična lektorica i korektorica, a potom i kao marljiva suradnica koja je i sama sudjelovala zajedno sa mnom i profesoricom Roić u potrazi za identitetima velikog broja osoba koje „žive“ na sačuvanim listovima, toliko je pridonijela oblikovanju završne verzije teksta da osjećam potrebu po- sebno naglasiti takav njezin udio u nastajanju Desničina epistolara. Budući da smo svezak zamislili ne samo kao kritičko izdanje sačuvane pre- piske nego i kao dijalošku knjigu o problemima koje ta prepiska aktualizira – imajući na umu Desničin opus i kontroverze s njim u vezi, kako u Desniči- nu vremenu tako i nakon njegove smrti, bio sam zamolio ponajprije kolegice Roić i doc. dr. sc. Virnu Karlić da – jedna s romanističkog, a druga s (južno) slavističkog stajališta – iznesu antropo-, socio- i kulturnoligvističke probleme vlastitih čitanja objavljene prepiske, što su obje učinile znalački i sažeto. Nešto kasnije sam isto tako zamolio kolegicu dr. sc. Jadranku Brnčić, čije interpre- tacije Desničinih radova uistinu cijenim, da napiše prilog o ovome epistolar- nom korpusu prema njegovim imanentnim strukturnim karakteristikama, što je ona učinila, napisavši tekst koji je, s jedne strane, znanstveno egzaktan, a, s druge strane, i sâm predstavlja literarno djelo. Sve su tri svojim prilozima zadužile ovo izdanje, prije svega time što su objavljenu prepisku pretvorile u neizbrisiv trag vremena, ljudi i situacija o kojima svjedoče, nezaobilazan
Load more

Recommended publications
  • Desnièini Susreti 2016. Hrvatsko-Srpski/Srpsko-Hrvatski Interkulturalizam Danas Povodom 110
    DESNIÈINI SUSRETI 2016. HRVATSKO-SRPSKI/SRPSKO-HRVATSKI INTERKULTURALIZAM DANAS POVODOM 110. OBLJETNICE ROĐENJA VLADANA DESNICE INSTITUT ZA KNJIŽEVNOST I UMETNOST U BEOGRADU Međunarodni znanstveni skup Desničini susreti 2016. HRVATSKO-SRPSKI / SRPSKO-HRVATSKI INTERKULTURALIZAM DANAS POVODOM 110. OBLJETNICE ROĐENJA VLADANA DESNICE Institut za književnost i umetnost u Beogradu, Kralja Milana 2 Biblioteka grada Beograda, Knez Mihailova 56 petak, subota i nedjelja, 23., 24. i 25. rujna 2016. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije „Desničini susreti“ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za kroatistiku Institut za književnost i umetnost, Beograd Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, Zagreb Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, Zagreb Fotografija na naslovnici: Izdavačko-knjižarsko preduzeće Geca Kon A. D., Knez Mihailova 12, Beograd DESNIčINI SUSRETI 2016. Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas Povodom 110. obljetnice rođenja Vladana Desnice PROGRAM RADA / SAŽECI IZLAGANJA Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2016. Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) (Osobna ostavština Vladana Desnice) BEOGRADSKE VARIJACIJE VLADANA DESNICE renovac: Jeste li zadovoljni sa scenskom realizacijom? Da li je, po Va- „Dšem mišljenju, ona izrazila na pozornici ono što ste hteli da kažete? Desnica: I režiser Tomislav Tanhofer i čitava ekipa uložili su savjestan i inteligentan trud, i mislim da je to dalo vrlo uvjerljive rezultate. Da ne isti- čem sad pojedine interprete posebno, reći ću samo to da tu imamo čitav niz odličnih kreacija, po mom mišljenju. A što se tiče drugog dijela Vašeg pita- nja, znate, moramo imati na umu da scenska realizacija uvijek i neminovno predstavlja jednu novu umjetničku tvorevinu i da tu imamo tekst filtriran kroz jedan drugi, režiserov, umjetnički temperament, je li.
    [Show full text]
  • BITI IZ VAN Ka Redefinisanju Kulturnog Identiteta Srbije
    BITI IZ VAN Ka redefinisanju kulturnog identiteta Srbije Publikaciju BITI IZ/VAN – Ka redefinisanju kulturnog identiteta Srbije realizuje KULTURKLAMMER – centar za kulturne interakcije uz podršku ERSTE Bank a.d. Novi Sad. TO BE FROM/OUT The publication TO BE FROM/OUT – Towards the Redefinition of the Cultural Identity of Serbia is realised by KULTURKLAMMER – centre for cultural interactions with the support of the ERSTE Bank a.d. Novi Sad. Zahvaljujemo se svim učesnicima Međunarodne letnje akademije (Bez)granični identiteti koji su svojom motivisanošću, znanjem i zalaganjem doprineli ne samo objavljivanju ove publikacije, već i stvaranju osnove i otvaranju javnog prostora za dalje bavljenje ovim HVALA važnim društvenim pitanjem. Posebnu zahvalnost dugujemo ERSTE Bank a.d. Novi Sad na doslednoj podršci realizaciji projekta, bez koje do sada postignuti rezultati ne bi bili mogući. (Bez)granični identiteti – višeznačnost pojma | 3 4 | BITI IZ/VAN Our gratitude goes to all participants of the International Summer Academy (UN)Limited Identities for their motivation, knowledge and endeavours, which contributed not only to the content of this publication but also to creation of the basis and opening of the public space for further dealing with this important societal issue. We owe a special thanks to the ERSTE Bank a.d. Novi Sad for continuous support without which the results that were achieved until now would not be possible. ACKNOWLEDGMENT (Bez)granični identiteti – višeznačnost pojma | 5 8 | Kulturklammer | UVOD J 14 | (Bez)granični identITeti
    [Show full text]
  • Zbornik Radova Filozofskog Fakulteta U Splitu
    UDK ISSN 2459-5128 1/2 39 7/8 902/904 93/94 (05) FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU JOURNAL OF FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES IN SPLIT Zb. rad. Filoz. fak. Splitu Broj 12 (2019) Str. 1-168 Split, 2019. ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU Izdavač / Publisher Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet / University of Split, Faculty of Humanities and Social Sciences, OdgovornaPoljička cesta urednica 35, 21000 / Chief Split Glavna urednicaGloria Vickov/ Editor-in-Chief UredništvoNikica / MihaljevićEditorial Board Vedran Barbarić, Gordana Galić Kakkonen, Aleksandar Jakir, Tonći Kokić, KatarinaMeđunarodno Lozić Knezović, uredništvo Nikica / International Mihaljević, Brian Editorial Daniel WillemsBoard Jason Blake (Ljubljana, SLO), Robert Bońkowski (Katowice, PL), Irena Prosenc (Ljubljana,Tehnički SLO), Oliver urednik Schmitt / Copy (Wien, Editor A), Frank Zenker (Lund, SE) Tajnik uredništvaTonći Kokić / Secretary Lektura i korektura / VedranLanguage Barbarić Editors and Proofreaders: Lektorica za hrvatski jezik / Croatian Language Editor and Proofreader: Sonja Žarko-Krvavica Lektor za engleski jezik / English Language Editor and Proofreader: Brian Daniel Willems Lektorica za talijanski jezik / Italian LanguageNaklada Editor / Edition and Proofreader: Ingrid Damiani Einwalter Priprema50 primjeraka i tisak / Layout / 50 copies and Print Adresa uredništvaDalmacija / Editorial papir, Split Board Address Zbornika radova Filozofskog fakulteta u Splitu Uredništvo Poljička cesta 35 HR-21000 Split tel: +385 (0) 21 32 92 84 fax: +385 (0) 21 32 92 88 e-adresa: [email protected] http://zbornik.ffst.unist.hr/ Godina postavljanja publikacije na mrežu: 2019. Učestalost osuvremenjivanja: jednom godišnje. Časopis izlazi jednom godišnje, a financira ga Filozofski fakultet u Splitu te se objavljuje prema odluci br.
    [Show full text]
  • Prenesi Datoteko Prenesi
    ISSN 0351-1189 PRIMERJALNA KNJIŽEVNOST ISSN (tiskana izdaja/printed edition): 0351-1189 TEMATSKI SKLOP / THEMATIC SECTION Comparative literature, Ljubljana ISSN (spletna izdaja/online edition): 2591-1805 Literatura v postsocialističnih kontekstih PKn (Ljubljana) 43.2 (2020) PKn (Ljubljana) PKn (Ljubljana) 43.2 (2020) 43.2 (2020) PKn (Ljubljana) Literature in Postsocialist Contexts Izdaja Slovensko društvo za primerjalno književnost Published by the Slovene Comparative Literature Association Uredil / Edited by: Alen Širca https://ojs.zrc-sazu.si/primerjalna_knjizevnost/index Glavni in odgovorni urednik Editor: Marijan Dović Marija Mitrović: Predgovor / Introduction Tehnični urednik Technical Editor: Andraž Jež Uredniški odbor Editorial Board: Boris A. Novak: Listanje Sarajevskih zvezkov v spominskem zrcalu Marko Juvan, Alenka Koron, Dejan Kos, Vanesa Matajc, Darja Pavlič, Vid Snoj, Alen Širca, Jola Škulj Vladimir Gvozden: The Serbian Novel After the End of Utopia Marko Avramović: The Memory of the Avant-Garde and the New Wave in Uredniški svet Advisory Board: Ziva Ben-Porat (Tel Aviv), Vladimir Biti (Dunaj/Wien), Lucia Boldrini, Zoran Milutinović, the Contemporary Serbian Novel Katia Pizzi, Galin Tihanov (London), Darko Dolinar, Janko Kos, Aleksander Skaza, Neva Igor Žunkovič: Kognitivistična interpretacija družbene funkcije Šlibar, Tomo Virk (Ljubljana), César Domínguez (Santiago de Compostela), Péter Hajdu empatije v drami Kasandra Borisa A. Novaka (Budimpešta/Budapest), Jón Karl Helgason (Reykjavík), Bart Keunen (Gent), Sowon Park (Santa Barbara), Ivan Verč (Trst/Trieste), Peter V. Zima (Celovec/Klagenfurt) Alen Širca: Neodločljivost v poeziji Tomaža Šalamuna Varja Balžalorsky Antić: Dialoškost v sodobni slovenski poeziji © avtorji © Authors PKn izhaja trikrat na leto. PKn is published three times a year. Prispevke in naročila pošiljajte na naslov Send manuscripts and orders to: RAZPRAVE / ARTICLES Revija Primerjalna književnost, Novi trg 2, 1000 Ljubljana, Slovenia.
    [Show full text]
  • SRL 2011 1 05.Pdf | DOST
    Slavistična revija (https://srl.si) je ponujena pod licenco Creative Commons, priznanje avtorstva 4.0 international. URL https://srl.si/sql_pdf/SRL_2011_1_05.pdf | DOST. 27/09/21 5.25 UDK 821.163.4.09Andrić I. Kim Sang Hun Univerza v Seulu (University of Foreign Studies, Seoul) ANDRIć AS AN OBJECT OF hate: RECEPTION OF IVO ANDRIć’S WORKS IN THE POST-Yugoslav CONTEXT1 V “medkulturnih” krogih in literarnih revijah se občasno pojavljajo polemični teksti, v katerih se presojajoče razpravlja o Andrićevih pripadnostih kot tudi o političnih konotacijah njegovih del, in sicer v luči zapletenih zgodovinskih povezav med tremi južnoslovanskimi državami, ki si Andrića lastijo kot svojo intelektualno “lastnino”: Bosna in Hercegovina, Hrvaška in Srbija. V kontekstu literarnih, zgodovinskih in političnih interpretacij njegovih del se je Andrić znašel v središču debate o posebnih identitetah južnoslovanskih etničnih skupin. ‘Intellectual’ circles and literary periodicals occasionally feature polemical texts address- ing Andrić’s affiliations and political connotations of his work judgmentally, in the light of the complex historical relations between the three South Slavic nations that claim this author as their intellectual ‘property’: Serbs, Croats and Bosniaks. In the context of the literary, historical and political interpretations of his works, this author found himself at the center of the debate on the particular identities of the South Slavic ethnicities. Ključne besede: Ivo Andrić / jugoslovanska kulturna zapuščina / Andrićeva pripadnost / jugoslovanska identiteta / interkulturalnost / nacionalna literatura Key words: Ivo Andrić, Yugoslav cultural legacy, Andrić’s affiliation, Yugoslav identity, interculturality, national literature Introduction Ivo Andrić is one of the most prominent literary figures from the region of the former Yugoslavia.
    [Show full text]
  • Bibliografija Knjiga
    CROATICA U GODINI 1 970.: BIBLIOGRAFIJA KNJIGA J elena O čak I) UVODNE NAPOMENE A 1. Već sam naslov ovog rada (CROATICA u godini 1970.: BIBLIOGRA­ FIJA KNJIGA) djelomice ukazuje da se radi o bibliografiji svih knjiga koje su izašle godine 1970. - izašle u SR Hrvatskoj, u SFR Jugoslaviji ili bilo gdje drugdje - a tiču se, na ovaj ili onaj način, hrvatske književnosti. To je ono što zovemo BIBLIOGRAFIJOM KNJIGA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI. Nije prema tome riječ samo o bibliografiji knjiga hrvatskih pisaca, nego o takvoj bibliografiji koja će, s jedne strane, biti kompletna slika hrvatske knji­ ževnosti na području knjiga tiskanih 1970., a s druge strane predstavljati sastav­ ni dio cjelokupne bibliografije i dokumentacije hrvatske književnosti u jednoj godini, u ovom slučaju u godini 1970. To znači: PRVO. Osim djela hrvatskih književnika u bibliografiju ulaze i sve one knjige kojima je predmet hrvatska književnost. Knjiga Jana Wierzbickog o pro­ blemima hrvatsko-poljskih literarnih veza i utjecaja (Z dziejovv chorwacko-pol- skich stosunkow literackih w vvieku XIX) nije rad hrvatskog, nego poljskog knji- ževnika-znanstvenika, ali ona mora postati jedinicom ovako zamišljene biblio­ grafije. štoviše, bibliografskim jedinicama postat će i one knjige koje samo jednim dijelom, i to možda posve malim dijelom, govore o hrvatskoj književ­ nosti. »Senke i snovi« Velibora Gligorića samo prilogom o lirici Gustava Krkle- ca zadiru u hrvatsku književnost, no to je dovoljno da uđu u ovu bibliografiju. Knjiga Dalibora Brozovića »Standardni jezik« spada u lingvistiku, u historiju i teoriju jezika uopće i hrvatskog jezika napose, ali sam je ipak unijela u bi­ bliografiju jer tretira i probleme iz povijesti hrvatske književnosti, probleme hrvatskog preporoda i moderne.
    [Show full text]
  • Annual Report 2008
    ISSN 1334-854X design skala Ruđer Bošković Institute Annual Report 2008 Ruđer Bošković Institute Annual Report 2008 Zagreb, 2009. Editorial Board: Editor: Nela Pivac Members: Stjepko Fazinić Kata Majerski Bogomil Obelić Karolj Skala David Smith Jadranka Stojanovski Mladen Žinić Technical Support: Photographer: Josip Uhrl Graphic Design and Technical Processing: Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb Printing: PRINTERA GRUPA d.o.o. Print run of 800 copies Web edition: http://www.irb.hr/en/geninfo/reports/ Address: Ruđer Bošković Institute Bijenička cesta 54, P.O.Box 180 HR-10002 Zagreb, Croatia Contact: URL: http://www.irb.hr e-mail: [email protected] tel: +385 1 45 61 111 fax: +385 1 46 80 084 Copyright © 2009 by RBI ISSN 1334-854X Contents Introduction ..........................................................................................1 Theoretical Physics Division ..............................................................13 Division of Experimental Physics ......................................................17 Division of Materials Physics .............................................................25 Division of Laser and Atomic Research and Development ...............31 Division of Electronics .......................................................................35 Division of Physical Chemistry ..........................................................39 Division of Organic Chemistry and Biochemistry ..............................45 Division of Materials Chemistry .........................................................55
    [Show full text]
  • The Mysterious Letter J
    The Mysterious Letter J Andelka¯ Zeceviˇ c´ Stasaˇ Vujiciˇ c´ Stankovic´ Faculty of Mathematics Faculty of Mathematics University of Belgrade University of Belgrade [email protected] [email protected] Abstract The choice of features might be linguistically mo- Ekavian and Ijekavian are two different tivated (diacritics and special characters) or more variants of the contemporary standard Ser- statistically oriented (word frequencies, n-grams bian language. The difference between of various lengths and types). The first tools them is related to the reflex of the old were based on the analyses of character n-grams: Slavic vowel jat and it influences both the Dunning (Dunning, 1994) introduced Markov speaking and writing language norms. The models while Cavnar and Trenkle (Cavnar and sensibility of existing language identifica- Trenkle, 1994) worked with 1-NN classification tion tools for both variants is of great im- algorithm. Nowadays the focus is on the diverse portance for building representative cor- set of (dis)similarity measures (Singh, 2006) and pora and development of relevant linguis- powerful algorithms as can be read in papers tics resources and tools underlying an au- discussing their performance and fields of the tomatic text processing. In this paper we application (Martins and Silva, 2005). present the results obtained after testing the three popular tools for language identi- The task of the language identification is con- fication on corpora containing documents sidered much harder if the document is of modest from each of the two variants. As it will length (for instance, e-Bay and Twitter messages be reported, the identification of Ijekavian or search engine queries) or the amount of avail- variant is a much more difficult task since able training data is limited.
    [Show full text]
  • ZNAČENJE PEJZAŽA U DESNIČINIM “IMPRESIJAMA IZ SJEVERNE DALMACIJE”* Stanislava Barać
    4. ZNAČENJE PEJZAŽA U DESNIČINIM “IMPRESIJAMA IZ SJEVERNE DALMACIJE”* Stanislava Barać Sažetak: Pejzaži u delima Vladana Desnice, bilo da su uklopljeni u poeziju ili prozu, deo su jedinstvene umetničke slike sveta koja se prepoznaje u čitavom piščevom opusu, tj. u funk- ciji su njenog oblikovanja. Lirski pejzaži u pesmama sa motivima “iz sjeverne Dalmacije”, konkretno, u funkciji su građenja jedne od osnovnih semantičkih opozicija Desničinog literarnog sveta: opozicije selo-grad. Oni izražavaju neke od vrednosti, ovde datih u formi pesničkih motiva, koje dva oblika života, odnosno kulturna i civilizacijska obrasca čine ne- pomirljivim (shvatanje vremena, odnos prema promeni, sticanju, i sl). Priroda, kao osnovni konstitutivni element pejzaža, u ovim Desničinim opisima gubi autonomnost i javlja se uz prisustvo čoveka i znakova njegove kulture. U isto vreme, ovi izrazito regionalno obeleže- ni pejzaži upućuju na važan (kročeovski) oblikovni princip Desničine poetike: izražavanje univerzalnog kroz konkretno. Svi ovi problemi posmatraju se na primeru dve prve pesme V. Desnice objavljene u Magazinu sjeverne Dalmacije, godišnjaku (1934. i 1935.) koji je Desnica sam uređivao, i to kroz intertekstualne veze koje se čitanjem ova dva broja nameću. Ključne reči: pejzaž, regionalno, univerzalno, civilizacijski model, selo/grad, vreme, Vladan Desnica, Magazin sjeverne Dalmacije. Okvir problema akvu i koliko važnu ulogu može da ima pejzaž u pojedinom delu i čitavom opusu jedno- Kga pisca pokazala je Dubravka Oraić u svojoj studiji Pejzaž u djelu A. G. Matoša, štam- panoj 1980. godine u Zagrebu. Oraićeva izvodi zaključak da pejzaž kod Matoša znači mnogo više nego što to ovaj tradicionalni tematski kompleks u književnoj strukturi uobiča- jeno predstavlja. Pejzaž je kod Matoša čak više i od samog žanra – to je “pejzažistički stil”; pa više i od toga, jer se upravo na mestu pejzaža sabira kontroverznost samog Matoševog “bića”, tako da se u pejzaž prenose i određeni ideološki, &lozofski i poetološki sadržaji, tj.
    [Show full text]
  • New Orleans Convention November 15-18, 2007
    ISSUE No. 50 Spring 2008 IN THIS ISSUE New Orleans Convention New Orleans Convention............. 1 November 15-18, 2007 ACS Meeting................................ 2 The AAASS National Conventions are very large gatherings. They bring experts from a variety of fields of study and from all over this country, the Croatian Dinner............................ 2 continent, and the world. In spite of the fact that the conventions are large, they are compartmentalized according to disciplines, regions of interest, Convention 2008........................... 2 gender and ethnic studies, and various other categories, so participants do not Panels.........................................2-6 feel overwhelmed by the size of the gathering. True, catching an elevator ride between sessions is a challenge! ACS Members & Friends..........7-8 Thank You…………………....... 9 G.S. of Croatian Studies……...… 9 ZSEM.......................................9-10 In Memoriam…………………...10 Journals…………………………11 Book Reviews & Books….....11-15 Membership Dues.......................16 ASSOCIATION FOR CROATIAN STUDIES The ACS is a professional organization M. Lolić, J. Kraljić, T. Kuzmanović, I. Šoljan, S. Štetić, A. Čuvalo, A. Vidan, M. Allen, V. Nazor, M. Jareb dedicated to the advancement of scholarly studies related to Croatia and Judging from the number and quality of sessions, well over 1,000 the Croatians. The ACS was founded participants, book exhibits and other activities, we can say that the New in 1977 and it is affiliated with the Orleans convention was a success, especially when one considers what the American Association for the city went through just a couple of years earlier and that some doubted if New Advancement of Slavic Studies Orleans was even ready for such an event.
    [Show full text]
  • Библиографија Књиге Preobražaji D'anuncijevog Vitalizma, Matica Srpska, Novi Sad, 1995. Susret Pesničkih S
    Библиографија Књиге Preobražaji D’Anuncijevog vitalizma, Matica srpska, Novi Sad, 1995. Susret pesničkih svetova (srpsko-italijanske kulturne veze), Vizartis, Beograd, 1997. Uvod u italijansku civilizaciju, Obod, Cetinje 1997. Pesničke osmoze (srpsko-italijanske kulturne veze, Plato, Beograd, 2004. Segnalibro (antologija književnih tekstova sa komentarima i vežbama), Plato, Beograd, 2004. O Italiji, Miroslav, Beograd 2006. Italija Miloša Crnjanskog, Miroslav, Beograd 2006. Segnalibro, drugo, dopunjeno izdanje, Plato 2007. Đozue Karduči u srpskoj kulturi, Miroslav, Beograd 2007. Osmosi letterarie (ricerche comparate), Fabrizio Serra editore, Pisa Roma, 2008. Srpsko-italijanske književne i kulturne veze od 18. do 20. veka, Filološki fakultet, Beograd 2012. Студије и истраживања Todor Manojlović i italijanska književnost, “ Zbornik Matice srpske za književnost i jezik”, Novi Sad, 1978, XXVI/2, 289-321; XXVI/3, 393-427. Kampana, Manojlović, Crnjanski, “Delo”, Beograd, 1978, 102-116. Mirko Korolija i Gabrijele D’Anuncio, "Delo", Beograd, 1980, 6-56. Milutin Bojić i Gabrijele D’Annuncio, "Zbornik Matice srpske za jezik i književnost", Novi Sad. 1983, XXXI, 79-96. Tragovi Leopardijeve misli u Ex pontu i Nemirima Ive Andrića, “Sveske ZIA”, Beograd, 1985, 3, 230-247. Dramsko delo Todora Manojlovića, “Ulaznica”, Zrenjanin, 1987, 110, 90- 97. Krleža, Nazor, D’Annunzio, "Italica belgradensia", Beograd 1990, 3, 145- 157. Milan Begović, Božo Lovrić, Gabrijele D’Anuncio, "Godišnjak Instituta za književnost i umetnost", Beograd, 1991, 355-370. Branko Lazarević i njegovi italijanski uzori: Kroče i De Sanktis, "Književna istorija", Beograd, 1992, XXIV, 86, 97-110. Italija Miloša Crnjenskog - Ljubav u Toskani - Pisa, "Letopis Matice srpske", Novi Sad, 1994, 454/3, 298-313. La presenza leopardiana nel giovane Andrić, (Atti del Convegno "G.
    [Show full text]
  • The Dynamics of Socialist Realism in Early Yugoslav Film (1945-1956) In
    The Dynamics of Socialist Realism in Early Yugoslav Film (1945-1956) in View of Literary and Political Influences By Silvija Bumbak Submitted to Central European University Department of History In partial fulfillment of the requirements for the degree Master of Arts CEU eTD Collection Thesis Supervisor: Professor Balázs Trencsényi Second Reader: Professor Roumen Dontchev Daskalov Budapest, Hungary 2014 Copyright in the text of the thesis rests with the Author. Copies by any process, either in full or part, may be made only in accordance with the instructions given by the Author and lodged in the Central European Library. Details may be obtained from the librarian. This page must form a part of any such copies made. Further copies made in accordance with such instructions may not be made without the written permission of the Author. CEU eTD Collection i Abstract In the time frame covering the initial, immediate post-WWII years (1945-1948), stretching into the following Cominform period (1948-1956), this thesis aims at analyzing Yugoslav cinematography with a primary focus on the domestic Partisan film genre which largely manifested the affirmation of the regime and, to that end, adopted the elements of socialist realist legacy. My attempt is to trace the oscillating development of this artistic style from the years of its firm grip on Yugoslav culture into the period of conditioned relaxation. In doing so, an important prism of observation is not only the domain of contemporary political processes, but also debates in the literary sphere, namely the Conflict on the literary left, which embodies both of these aspects.
    [Show full text]