Science Review

Viktorija Car, LeaLi osmančeVić goDIŠTE V bRoJ 1-2 2016. Televizijski narativi – pričam ti priču sabira Šačić-Gadžo Socijalno pravna zaštita osoba s invaliditetom u međunarodnim dokumentima i nacionalnom zakonodavstvu siniŠa tataLoVić, dario maLnar New Security Paradigm and Crisis Management dubraVka VaLić nedeLjkoVić Javni medijski servisi Srbije i (ne)ostvarivanje SARAJEVO SOCIAL javnog interesa tatjana sekuLić SCIENCE REVIEW Harmonization in Turbulent Times: Western Balkans’ Accession to the European Union jasmin HasanoVić Neue Slowenische Kunst: SARAJEVSKI ŽURNAL Političko čitanje umjetnosti kao retrogradne nadidentifikacije s budućnosti ZA DRUŠTVENA PITANJA marin bukVić, ana VarGek Manifestacija govora mržnje na društvenim mrežama – Studija slučaja: Facebook tatiana-CameLia doGaru “Public Policy Making in the Western Balkans. Case Studies of Selected Economic and Social Policy Reforms” ameLa kreHo “The Improvised State: Sovereignty, Performance and Agency in Dayton Bosnia” LejLa muŠić “Rodni stereotipi: Zvuči poznato?” mirko jakoVLjeVić “Tabloidiziranje stvarnosti, metamorfoza dnevnih novina” SARAJEVSKI žurnal ZA DRuštvena PITANJA (2016) SARAJEVO SOCIAL SCIENCE REVIEW (2016) Izdavač / Publisher Fakultet političkih nauka Univerzitet u Sarajevu Za izdavača / On behalf of the publisher šaćir Filandra Glavna urednica / Editor-in-chief Valida Repovac Nikšić Redakcija / Editorial board Sead Turčalo, Damir Kapidžić, Belma Buljubašić, Haris Cerić, Sanela Bašić, Mirza Emirhafizović Savjetodavni odbor / Advisory board Dino Abazović, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Thomas Bauer, University of Vienna, Austria Xavier Bougarel, CNRS, France Tihomir Cipek, University of Zagreb, Croatia Martin Coward, Newcastle University, United Kingdom Marie Janine Calic, Ludwig Maximilians University, Germany Nerzuk Ćurak, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Nenad Dimitrijević, Central European University, Hungary Vedran Džihić, University of Vienna, Austria Iginio Gagliardone, University of Oxford, United Kingdom Chip Gagnon, Ithaca College, United States Hariz Halilović, Monash University, Australia Lene Hansen, University of Copenhagen, Denmark Aida A. Hozić, University of Florida, United States Mira Lakičević, University of Belgrade, Serbia Nicole Lindstrom, University of York, United Kingdom Lara J. Nettelfield, Royal Holloway, University of London, United Kingdom John Pavlik, Rutgers University, United States Sabrina P. Ramet, Norwegian University of Science and Technology, Norway Ivana Spasić, University of Belgrade, Serbia Sherrill Stroschein, University College London, United Kingdom Zlatko šabič, University of Ljubljana, Slovenia Gerard Toal, Virginia Tech, United States Srđan Vučetić, University of Ottawa, Canada Ilija Vujačić, University of Belgrade, Serbia Siniša Zrinščak, University of Zagreb, Croatia ISSN 2303-4025 (print) ISSN 2303-4033 (online) SARAJEVSKI žurnal ZA DRuštvena PITANJA godište v • broj 1-2 • 2016. SARAJEVO SOCIAL SCIENCE REVIEW volume 5 • number 1-2 • 2016 Fakultet političkih nauka Univerzitet u Sarajevu Sadržaj Viktorija Car, Leali Osmančević: Televizijski narativi – pričam ti priču ...................7 Sabira Gadžo-šašić: Socijalno pravna zaštita osoba s invaliditetom u međunarodnim dokumentima i nacionalnom zakonodavstvu ............................29 Siniša Tatalović, Dario Malnar: New Security Paradigm and Crisis Management ...................................................53 Dubravka Valić Nedeljković: Javni medijski servisi Srbije i (ne)ostvarivanje javnog interesa ...........................................................................71 Tatjana Sekulić: Harmonization in Turbulent Times: Western Balkans’ Accession to the European Union .........................................................................91 Jasmin Hasanović: Neue Slowenische Kunst: Političko čitanje umjetnosti kao retrogradne nadidentifikacije s budućnosti ........111 Marin Bukvić, Ana Vargek: Manifestacija govora mržnje na društvenim mrežama – Studija slučaja: Facebook ...........................................127 PRIKAZI Tatiana-Camelia Dogaru: Public Policy Making in the Western Balkans. Case Studies of Selected Economic and Social Policy Reforms ...................................151 Amela Kreho: The Improvised State: Sovereignty, Performance and Agency in Dayton Bosnia .........................................................153 Lejla Mušić: Rodni stereotipi: Zvuči poznato? ...........................................................157 Mirko Jakovljević: Tabloidiziranje stvarnosti, metamorfoza dnevnih novina ................162 Izvorni znanstveni članak Televizijski narativi – pričam ti priču Viktorija Car Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Leali Osmančević Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb Televizija, dominantni medij 20. stoljeća, i u 21. stoljeću zadržava moć konstrukcije zbilje, sustava vrijednosti i prihvatljivih oblika ponašanja, kao i uvjeravanja masovne publike u zajedničku nam, “našu” ili pak “njihovu” stvarnost, i to čini pripovijedajući o ljudima, događajima i pojavama. Auto- rice uvodno u ovom radu daju pregled teorijskog okvira na kojem se temelji znanstveno proučavanje televizijskih narativa. Prvi dio članka posvećen je narativu televizijskih vijesti, elementima koji se koriste u televizijskoj nara- ciji te argumentaciji zašto televizijske vijesti nisu točna reprezentacija svi- jeta oko nas, odnosno što sve utječe na tu reprezentaciju. Drugi dio članka odno si se na televizijsku konstrukciju vrijednosti koja je opisana na primjeru medijski nametnutog imperativa ljepote te na primjeru nasilja kao medijski prihvatljivog oblika ponašanja. Treći i posljednji dio članka odnosi se na televizijske publike kao aktivne sudionike u medijskim sadržajima, a opisan je na primjeru djece i manjinskih društvenih skupina. Ključne riječi: televizija, analiza narativa, televizijski konstruirana stvarnost, televizijske vijesti, ljepota, nasilje 1. Uvod: Pripovijedanje, društvo i televizija Komunikacija je društvena interakcija kroz poruke. Takva društvena interakcija uključuje proizvodnju i razmjenu poruka i značenja, kao i korištenje različitih medija za prijenos poruka. Za razumijevanje poruka čovjek u komunikaciji koristi kodove. U početku su to bili samo vizualni kodovi, a kasnije je jezik preuzeo dominantnu ulogu u komunikaciji. Međutim, od samih početaka, čak kada govorimo i o slikovnoj komunikaciji o kojoj nam svjedoče tragovi i crteži u, primjerice, špiljama Altamira i Lascaux, 7 8 Viktorija Car, Leali Osmančević komunikacija je zapravo bila pripovijedanje i kao takva bila je i ostala presudna za čovjekovo preživljavanje i uopće za društveni razvoj (Danesi, 2002). Prema Jacku Luleu “pripovijedanje nikada neće biti u krizi jer je ono sastavni dio onoga što nas čini ljudima” (2001: 4). Komunikaciju u suvremenom okruženju nemoguće je zamisliti bez masovnih medija. Oni nas informiraju i educiraju, zabavljaju, potiču nas na druženje, prodaju nam proizvode i usluge. Oni pomažu oblikovati našu osobnost, naše stavove i vrijednosti, pa i onda kada nas indoktriniraju, lažno informiraju ili dovode u zabludu. U današnjim komunikacijskim procesima mediji su neizbježni. Stuart Hall tvrdi da mediji imaju “moć da predstavljaju svijet na točno određeni način. A budući da postoji toliko različitih i suprotstavljenih načina na koje značenje o svijetu može biti konstruirano, izrazito je važno što i tko ostaje isključen, te kako su stvari, ljudi, događaji i odnosi predstavljeni” (Hall, 1986, prema McQueen, 2001: 139). Fokus je ovog članka na televiziji, mediju i fenomenu 20. stoljeća, koja i u 21. stoljeću ostaje u središtu modernog društva. Društvene mreže i online mediji još uvijek ne mogu umanjiti utjecaj koji televizija ima na globalnu publiku.1 Neovisno o njezinoj ulozi zabavljača, televizija ostaje jedan od čovjekovih ključnih izvora informacija te je kao takva važna u procesu cjeloživotnog učenja. Mike Proulx i Stacey Shepatin (2012: 3) tvrde kako internet nije ugrozio televiziju – naprotiv, postao joj je “najbolji prijatelj”, te je sve više televizijskih gledatelja koji simultano koriste društvene mreže dok gledaju omiljeni televizijski program. Televizija se ubrzano konvergira s webom i društvenim mrežama i time utječe na načine na koje se publike izlažu i na koje doživljavaju emitirani program. Taj “doživljaj” svakako uklju- čuje i razumijevanje medijskih poruka, na što utječe i društveni položaj i iskustvo pojedinca (Livingstone i Lunt, 2001). Sustav televizijskih poruka sustav je “kulturnih indikatora” koji predstavljaju sustav društvenih vrijednosti (Fiske i Hartley, 1992: 22), a emitirani sadržaji, primjerice televizijske vijesti, značenje dobivaju tek kada ih gledatelj “čita” (Hartley, 1982: 36). 1.1. Analiza televizijskih narativa kao predmet znanstvenog istraživanja Teorija pripovijedanja2 i proučavanje narativa svoje korijene imaju u Sovjetskom Savezu od kasnih 1920-ih, ponajprije u radovima ruskih for- malista te Vladimira Proppa (1928). Pripovijedanje od tada postaje predme- tom istraživanja lingvista, semiotičara, antropologa, folklorista, književnih Televizijski narativi – pričam ti priču 9 kritičara i teoretičara filma. Roland Barthes prvi je ukazao na važnost prou- čavanja medija i popularne kulture, u smislu kako oni stvaraju značenja. U svojoj knjizi Mitologije (1957) Barthes tvrdi da je semiotički pristup, za razliku od drugih pristupa proučavanju medija, fundamentalan budući da je gotovo isključivo usmjeren na skrivena značenja. Proučavanje medijskih narativa,

Load more