Moć Jednog Glasa

Impressum Tjedni Komentar HrvatskaRIJEČ

OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće  Moć jednog glasa IZDAVAČ: zborna šutnja započela je danas, stoga, sljedećeg dana građani mogu odahnuti od silnih pro- Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«, Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica midžbi preko svih raspoloživih medija i »uživo« i još jednom razmisliti kome će dati svoj  Iglas na izborima koji će se održati u nedjelju. Ponuda na političkom tržištu je velika, ali jaz UPRAVNI ODBOR: između pojedinih stranaka i blokova toliko je dubok da je malo vjerojatno da će se glasači jednog Vesna Prćić (predsjednica) bloka odlučiti glasovati za drugi. Uostalom, poznato je da se stranačka opredjeljenja ne mijenjaju Slaven Bačić, Dušica Dulić, tako lako, iz dana u dan, pa tako niti zaglušujuća i oštra predizborna kampanja, kao ni dvodnevna Ivan Gregurić, vlč. Josip Pekanović izborna šutnja, neće značajnije utjecati na odluke građana hoće li i za koga glasovati. Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Nedjelja je dan odluke. Pred glasačima je još jedna šansa, koja se ciklično ponavlja svake Josip Stantić, Tomislav Žigmanov četiri godine, a kod nas nešto češće, da iskoriste svoju moć koju im je dana demokracijom. Oni  svojim glasom odlučuju o rezultatu izbora, svoju moć u trenutku zaokruživanja broja na gla- V. D. DIREKTORICA I ODGOVORNA UREDNICA: sačkom listiću daju budućem političkom vodstvu države, a to nije malo. Čak i takva mala moć Jasminka Dulić kao što je jedan glas, još uvijek jest moć! A skup svih tih pojedinačnih glasova dat će legitimitet  budućoj »vlasti« koja će odlučivati o budućnosti ove države i svih nas – kako većine tako i POMOĆNIK I ZAMJENIK nacinalnih manjina. ODGOVORNE UREDNICE: Predsjednički izbori početkom ove godine bili su obilježeni rekordnim odazivom građana Zvonko Sarić – blizu 70 posto. Značaj predstojećih, izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, ocjenjuju  analitičari, utjecati će da i na ovim izborima odaziv birača premaši 60 posto, dok zaoštravanje REDAKCIJA: na samom kraju predizborne kampanje može dovesti do još većeg odaziva. Ivan Andrašić (Podunavlje) Protekli predsjednički izbori bili su obilježeni i iznimno velikim izlaskom na birališta pripad- Davor Bašić Palković (kultura) Dušica Dulić (politika) nika nacionalnih manjina pa su ih pojedini političari ocijenili, s pravom ili ne, presudnima. U Zvonimir Perušić nedjelju uvečer, kada će vjerojatno cijela Srbija sjediti pred TV ekranima iščekujući rezultate Dražen Prćić (sport i zabava) izbora, znat ćemo jesu li svi građani, pa tako i pripadnici nacionalnih manjina, iskoristili svoju Nada Sudarević (fotografije) malu moć. Jer premda je uobičajeno govoriti kako građani daju svoje povjerenje određenoj poli- Željka Vukov (društvo) tičkoj opciji radi se, ipak, o moći da sudjelujemo u kreiranju svoje budućnosti, a ta malena moć, Mirko Kopunović (dopisništva i korektura) ukoliko se ne koristi postaje bolna nemoć. Jelena Ademi (tehnički prijelom)  J. D. TEHNIČKI UREDNIK: Thomas Šujić  ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević Ljubica Vujković-Lamić  LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk  TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78  ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69  E-MAIL: [email protected]  WEB: www.hrvatskarijec.co.yu  TISAK: »Rotografika« doo Subotica List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 32+659.3(497.113=163.42)

Današnji dan, 9. svibnja, širom Starog kontinenta obilježava se kao Dan Europe Dr`ava reda, rada i napretka ...... 14,15

Dva desetljeća »Suncokreta« Od jedne pre{e do palete organskih proizvoda ...... 24,25

HKC »Srijem« u Srijemskoj Mitrovici Vrijedno dru{tvo ...... 31

Tibor Pauk, fizioterapeut

U Ozbiljna OVOME BROJU i slo`ena medicinska djelatnost ...... 41

9. svibnja 2008. 3 HrvatskaRIJEČ Aktualno UKRATKO Hrtkovci, šesnaest godina poslije Izborne liste

zakonskom roku Republička izbor- Una komisija potvrdila je još tri liste za parlamentarne izbore i to liste: »Narodni pokret za Srbiju« – Milan Pravda još nije stigla Paroški, »Patriotska stranka dijaspo- Što se točno sve događalo u Hrtkovcima u ono vrijeme, možda će biti dokraja razjašnjeno na suđenju u Den Haagu koje je re« – Zoran Milinković i »Romska partija« – Srđan Šajn. Time je broj lista u tijeku. No, neosporno je da je nakon govora na jednom političkom skupu u selu, pokrenuta žestoka kampanja protjerivanja Hrvata povećan na konačnih 22. Osim spo- će biti do kraja razjašnjeno na suđenju u Den menutih, to su i sljedeće liste: »Za Haagu koje je u tijeku. No, neosporno je da europsku Srbiju« – Boris Tadić, koju je nakon toga i takvoga govora u selu pokre- čine Demokratska stranka, G17 Plus, nuta žestoka kampanja protjerivanja Hrvata. Sandžačka demokratska partija, Srpski Uslijedila su zastrašivanja, prebijanja, prijetnje, pokret obnove i Liga socijaldemokra- a u kuće Hrvata počeli su se useljavati srpske ta Vojvodine; Liberalno demokratska izbjeglice. »Ako Hrvati protjeruju Srbe, što Hrvati onda ovdje traže«, citira se u haškoj partija – Čedomir Jovanović; koalici- optužnici. »Hrvati ovdje neće spavati mirno dok ja Demokratske stranke Srbije i Nove ne odu. Nećemo vas naravno ubijati, ali ćemo Srbije – Vojislav Koštunica; Srpska vas spakirati na traktore.« Obrazlažući optužni- radikalna stranka – dr. Vojislav Šešelj; cu uz prikazivanje govora u sudnici, tužiteljica koalicija Socijalističke partije Srbije, Christine Dall je ustvrdila: »U stvari, ubijali su Partije ujedinjenih penzionera Srbije Hrvate i protjerivali ih.« i Jedinstvene Srbije; Bošnjačka lista Među onima koji se svake godine sjete hrtko- za europski Sandžak – dr. Sulejman vačkih događaja, jest Organizacija civilnog dru- štva građanki i građana Vojvodine Vojvođanski Ugljanin; Mađarska koalicija – Ištvan klub, koja je i ovoga puta izdala priopćenje za Pastor; Reformistička stranka – dr. utorak 6. svibnja gotovo je neprimjet- no, kao i obično, prošla 16. godiš- javnost u kojem se, među ostalim, kaže: »Toga Aleksandar Višnjić; »Da se selo pita« njica događaja koji se često naziva je dana na mitingu pročitan popis 17 ‘nepodob- – Narodna seljačka stranka – Marijan U nih’ građana hrvatske nacionalnosti, koji su pod hrtkovačkim sindromom. Na taj je dan 1992. Rističević; Pokret Snaga Srbije – godine, naime, u Hrtkovcima, do tada mirnom prijetnjama pojedinih izbjeglica ubrzo morali Bogoljub Karić; Građanska inicijativa srijemskom selu pretežno naseljenom Hrvatima, iseliti, a 20 obitelji hrvatske nacionalnosti nasil- Goranaca; Ujedinjeni Vlasi Srbije – dr. održan politički skup na kojem je jedan tadašnji no je izbačeno iz svojih domova. Prijetilo se Predrag Balašević; Vojvođanska parti- politički lider u usponu, pozivao na protjerivanje telefonom: ‘Ustašo, seli se ili biraj dijete koje ja – mr. Igor Kurjački; Romi za Roma lokalnih Hrvata, kao odmazdu za protjerivanje ti je draže’, mještani, starosjedioci nalazili su zaklanog psa s porukom: ‘Seli se, što čekaš?’, – Miloš Paunković; Crnogorska partija Srba iz Hrvatske. »U Hrtkovcima nema mjesta nož zaboden u vrata sa sličnom porukom, insce- – Nenad Stevović; Unija Roma Srbije; za Hrvate, osim za one koji su prolijevali krv zajedno s nama na fronti, a takvi su već shvatili nirane su tuče mladića koji su došli i onih koji su Koalicija Albanaca Preševske doline; da su zapravo Srbi-katolici«, rekao je tada taj rođeni u Hrtkovcima... Hrtkovčani su se selili, Savez bačkih Bunjevaca – Mirko Bajić; lider okupljenima. ostavljali svoje susjede i prijatelje, grobove, kuće, Pokret moja Srbija Branislav Lečić. Ta se rečenica citira u optužnici koju je podi- mijenjali za druge u Hrvatskoj. Među prvima su Za ulazak u Skupšinu AP Vojvodine glo Haško tužiteljstvo za progon na političkoj, se iselili najugledniji građani: liječnik, učitelji, natjecat će se devet stranaka, odno- rasnoj i vjerskoj osnovi Hrvata i Muslimana u profesori... Mještanin Mijat Štefanac (Hrvat) sno koalicija i grupa građana: LDP istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i pronađen je mrtav u polju između Hrtkovaca – Čedomir Jovanović, »Zajedno za Vojvodine. i Nikinaca. Maltretiran je župnik... Progon Hrtkovčana, mještana nesrpske nacionalnosti se Vojvodinu« – Nenad Čanak, »Za europ- POPIS NEPODOBNIH: Što se točno sve događalo u Hrtkovcima u ono vrijeme, možda nastavljao. Mjesna vlast promijenila je naziv sela sku Vojvodinu, DS, G17 Plus« – Boris u Srbislavce, a zamijenjena je i ploča na ulasku u Tadić, Demokratska stranka Srbije – selo, koju je policija sutradan uklonila. Od tada su Nova Srbija – Vojislav Koštunica, SRS Struktura stanovništva Hrtkovci dugo bili ‘bezimeni’.« – Tomislav Nikolić i SPS-PUPS – Dušan SRBISLAVCI: Hrtkovci su zabilježeni kao Bajatović, Mađarska koalicija – István rtkovci su selo 17 kilometara udalje- sinonim protjerivanja Hrvata iz Srijema, ali Pásztor, koju čine Savez vojvođanskih Hno od Rume. Prema popisu iz 2002. to je prethodno učinjeno i u drugim mjestima Mađara, Demokratska stranka vojvo- godine Hrtkovci imaju 3428 stanovnika, – Kukujevcima, Sotu, Gibarcu, Slankamenu, đanskih Mađara i Demokratska zajed- 744 više nego na popisu 1991. Etnička slika Golubincima, Petrovaradinu, Zemunu, Hrtkovaca danas je bitno drugačija nego Nikincima, Šidu, Beški, Maradiku, Moroviću, nica vojvođanskih Mađara, »Vojvodina prije. Srba je 69,89 posto, Mađara 9,04 Vašici... je snaga Srbije – Igor Kurjački, koju posto, Hrvata 7,46 posto i Jugoslavena Vojvođanski klub podsjeća kako se danas u čine Pokret snaga Srbije, Vojvođanska 1,95 posto. Nepoznate nacionalnosti ih je tim srijemskim mjestima »nalaze neki drugi partija, Romska partija, Rusinska 2,30 posto, a ispod 1 posto stanovnika ljudi, koje su također nevolja, nacionalističko demokratska stranka, Demokratska čine: Romi, Slovaci, Crnogorci, Nijemci, ludilo i isključivost protjerali iz svojih kuća«. unija Aškalija i Europska Vojvodina, te Makedonci i Rusini. Dvadeset godina ranije, prema popisu iz Grupa građana »Maja Gojković«. Zvonimir Perušić 1981. godine, Hrtkovce su činili: Hrvati 41,3 posto, Mađari 19,4 posto i Srbi 17,2 posto. 4 9. svibnja 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ Hrtkovci, šesnaest godina poslije UKRATKO Besplatne vize

edamnaest europskih zemalja pri- Shvatilo je poziv Europske komisije i slovenskog predsjedništva EU i u Pravda još nije stigla utorak donijelo odluku o besplatnom izdavanju viza za građane Srbije koji Što se točno sve događalo u Hrtkovcima u ono vrijeme, možda će biti dokraja razjašnjeno na suđenju u Den Haagu koje je putuju u šengensku zonu, a francu- sko veleposlanstvo u Beogradu pri- u tijeku. No, neosporno je da je nakon govora na jednom političkom skupu u selu, pokrenuta žestoka kampanja protjerivanja Hrvata općilo je kako odmah počinje pri- mjenjivati smjernice za izdavanje Svjedočenja Nikole Kraljevića, tadašnjeg hrtkovačkog župnika besplatnih viza za građane Srbije. Nakon stupanja na snagu sporazuma Tukli su me, vilice su mi razvaljene o viznim olakšicama za zemlje EU u si- ječnju ove godine, ovo je drugi korak knjizi Marka Kljajića »Kako je umirao moj narod«, tadašnji hrt- u liberalizaciji viznog režima Srbije koji kovački župnik vlč. Nikola Kraljević svjedoči o svome stradanju. bi, kako su procijenili u Europskoj ko- U misiji, doveo do toga da 80 posto naših Donosimo tri karakteristična: državljana više ne mora plaćati po 35 »Svašta sam doživio u ovih posljednjih nekoliko mjeseci. Ostao sam eura za dobivanje viza. živ. Dođu mi tako neki mladići u uniformi s ruskim mitraljezom i strojni- Kategorije građana za koje važe cama. Vidim, idu s bojišnice, traže hranu. Nasiječem im kulena i šunke. olakšice dobivaju besplatne vize Nemam kuhanoga. Sam sam. Oni slatko jedu. Otrčim, donesem piva samo kada u zemlje potpisnice spo- i vina. Popiju i pojedu sve što sam im dao, a onda jedan od njih kaže: razuma iz Schengena putuju službe- »Pope, dobar si ti čovek, ali ćemo te ipak ubiti jer smo za to dobili po no, kao i osobe mlađe od 25 godina. pedeset maraka.« Ponižavam se pred njima. Molim se. Tukli su me. – Europska je komisija proračunala Moje usne nakon pesničenja više se ne spajaju kako su se spajale. Vilice kako će ovom mjerom 80 posto gra- su mi razvaljene. Imam dva, doduše ne duboka, uboda nožem pod đana Srbije dobiti pravo na besplat- plećku. Isprebijan sam i svojedobno odvezen u šabačku bolnicu. Htjeli ne vize jer je to razmjerno ukupnom su me slati i na VMA u Beograd. Nisam nikuda htio ići. Stisnuo sam zube i trpio. Moj stan je broju državljana Srbije koji su zainte- resirani za putovanje upravo u one obijen, prozori svi porazbijani. Nemam ništa, gol sam ‘ko crkveni miš’, kako ono narod veli.« zemlje koje su prihvatile njihovu inici- jativu, dakle u Francusku, Sloveniju, Mili Bože, onoga straha! Njemačku, Austriju, na Cipar, u Dansku, Španjolsku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, vijek ću biti zahvalan jednom čovjeku kojem ni danas imena ne znam. Znam da je Italiju, Litvu, Luksemburg, Slovačku, »USrbin. Došao je jednog dana, nešto prije onoga dana kada je ubijen Mijat Štefanac, Švedsku, Češku i Norvešku. kojega su u selu zvali Piršić. Kaže mi moj iznenadni nepoznati posjetitelj da u nedjelju ne budem doma i da se sklonim. Nedjelja ujutro, moja dobra Mara me budi: »Gospodine, bježite Litva priznala Kosovo kud znadete!«, govori mi sva uplašena. Skačem iz kreveta, navlačim trenericu. Pobjegao sam u kukuruze. Izvirujem iz njih i vidim petoricu pored zelenog mercedesa. Poslije se govorilo arlament Republike Litve donio je u kako su bili naručeni iz Valjeva. Kukuruzi su bili još niski. Padala je kiša. Mili Bože, onoga Putorak odluku o službenom prizna- straha! Uza se ništa nemam, niti koga od pomoći. Možete misliti kako je bilo. Strah. Glad... nju neovisnosti Kosova i preporučio Niti je za leći u kalj, niti čučati. Može svakog trena netko vidjeti. Izvirujem povremeno iz svojoj vladi da započne proceduru us- kukuruza. Vidim toranj moje crkve i mislim: »Bože, što će biti?« Gledam hoće li tko doći. Dolazi postave diplomatskih odnosa između susjed. Prošli smo preko vrta, preskačemo tarabu i sklanjam se u auto kolege svećenika, koji dviju zemalja, javio je Radio Kosovo. Uključujući Litvu, Kosovo je do sada je prispio (oko sedam i pol navečer) na poziv moje dobre i hrabre Mare, da mi pritekne u priznalo 39 zemalja. pomoć. Od jutra do sedam i pol trajala je ta moja muka. Skriven na zadnjem sjedištu, izlazim iz Hrtkovaca!« Svima je mjesto u EU Pljuvao me i šamarao, a drugi su se smijali orukom da je svim zemljama regije Pmjesto u Europskoj Uniji, u Ohridu riđe mi onizak čovjek, plav. Znam ga, ali ne po imenu. Pitao me jesam li ja Nikola je u subotu završen 15. sastanak predsjednika zemalja srednje i jugoistočne »PKraljević, župnik u Hrtkovcima. ‘Jesam’, kažem mu. On me onako malo ‘pričepi’ cipe- Europe, na kojem su sudjelovali i hr- lama po mojoj cipeli, pa me upita kako bi ‘mi’ mogli našem ispaćenom hrvatskom narodu vatski i srbijanski predsjednici Stjepan poslati 300.000 DEM. Rekoh mu: ‘Gospodine, ja sa tim nemam nikakve veze. Ja ne živim u Mesić i Boris Tadić, a dogovoreno je Hrvatskoj, živim u Srijemu.’ On me ne ostavlja, ide za mnom i stalno mi govori kako bi poslao da se sljedeći 16. summit održi u Srbiji. te marke, jer eto, ‘oni bi rado to učinili i pomogli našima’. Stadoh i rekoh mu kako moje sve- Rezimirajući rezultate sastanka make- ćeničko poslanje nije da radim te stvari. On me popljuvao. Toliko mi je opsovao bogova, majki donski predsjednik Branko Crvenkovski božjih i svega nedoličnoga! Preko puta, kod mjesne kancelarije i crkve bilo je puno ljudi, a moj je na konferenciji za novinare izjavio da sugovornik i dalje pljuje na mene i opali mi dva šamara. Ljudi samo gledaju i smiju se. Gledali je zaključak skupa kako je za sve zemlje su i kada mi je dan-dva iza toga jedan prišao i nekim čudnim predmetom, šiljatim, namješte- regije integracija u EU i NATO bez alter- nim na malom prstu ruke, zasjekao nekoliko puta kožu na čelu. Boli. Boli i ono pljuvanje i native i da zemlje članice Unije trebaju zasijecanje kože, a još više ono mirno promatranje uz smijeh... i dalje pružati potporu i pomoć ostali- ma.

9. svibnja 2008. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno Marko Kljajić, autor knjige »Kako je umirao moj narod« Za Hrvate u Srijemu ne vidim budućnost

a pitanje kako je Recimo, mitrovački, zemunski i slankamenski 1995. i odvezeni do granice s Mađarskom i Nutvrđivao činje- župnici nisu imali mogućnosti praviti izvješća, tamo istovareni. nice iznesene u knjizi a iz njihovih je župa puno ljudi otišlo. Srijem se više ne može oporaviti. Neki su »Kako je umirao moj HR: Što je Vaše mišljenje, zbog čega se dogo- Hrvati ostali, ali to su mrtvaci u živom tijelu. narod«, autor te knjige dio progon Hrvata iz Srijema? Oni koji su otišli prisiljeni su na zamjenu kuća preč. Marko Kljajić, tada U svakom je mjestu u Srijemu bilo progona, i kuda sad da se vrate? Srbi, koji su istjerani iz župnik u Petrovaradinu niti jedno srijemsko mjesto nije bilo pošteđeno. svojih kuća u Hrvatskoj, mogu se vratiti u svoje a danas na Novom U Kukujevcima je, recimo, troje članova jedne kuće ako su obnovljene. Ali Hrvati iz Srijema Beogradu, za Hrvatsku obitelji ubijeno. To je obitelj Ockomoljić-Tomić. se više nemaju kuda vratiti, u njihovim su kuća- riječ kaže: Ubijeni su majka od 70 godina, njezina kćer i ma neki drugi ljudi. »Svaka je župa u zet. U Moroviću su ubijena braća Abjanović, I u Hrtkovcima i u nekim drugim selima Srijemu pojedinačno u Petrovaradinu Marko Holik... To je bilo ostalo je još samo malo Hrvata, većinom u obrađena, postoji popis sustavno, zastrašivačko ubijanje ljudi, najava miješanim brakovima, i sve me to podsjeća i osoba i obitelji koje su otišle iz Srijema. Evo, drugima da bi i oni mogli tako proći ako ne na folksdojčere koji sada dolaze iz Njemačke samo na primjer, iz Kukujevaca je odesilo 1100 odsele. Cilj je bio da Hrvati odsele iz Srijema. osoba, isto toliko iz Beške…« Kasnije se ispostavilo kako je to zapravo bila HR: Barata se brojkom od 40.000 iseljenih direktiva s vrha, da se sa što manje krvi ostvari Prognanici Hrvata iz Srijema? što veći učinak, odnosno izgon. Ali, tamo gdje Moja knjiga sadrži samo one podatke do kojih nije moglo bez krvi, dogodila su se ubojstva. knjizi »Kako je umirao moj narod«, sam došao uz pomoć izvješća srijemskih sveće- Hrtkovci su nepravedno izdvojeni. To je nepra- UMarko Kljajić naveo je, imenom i prezi- nika. To su podaci koji su meni bili dostupni, vedno i netočno. To što se naziva hrtkovačkim menom, 805 osoba podaci o našoj pastvi. To su oni ljudi koji su bili sindromom, moglo bi se zvati i slankamenskim koje su prognane iz upućeni na Crkvu. Međutim, knjiga ne sadrži sindromom, jer upravo se u Slankamenu dogo- Hrtkovaca, s adre- i one podatke o Hrvatima koji su bili izvan dilo prvo silovanje, prva bomba, prvi pritisci. sama na kojima su našeg dosega, o onima koji nisu bili praktični Među prvima je morao otići Ivan Bonus baš iz živjeli i s podacima, vjernici. Obuhvatio sam svakog onog Hrvata Slankamena. Mediji su ti koji su od Hrtkovaca tako gdje je to bilo koji je, prije odlaska, došao u crvku svome napravili ono što oni danas predstavljaju. Zato moguće utvrditi, župniku pozdraviti se, uzeti krsni list, jer tada su Hrtkovci danas u prvom planu. gdje su odselili. se bez krsnog lista teško moglo u Hrvatsku. HR: Kakve su nade za opstanak Hrvata u Dakle, nemam podatke o onima koji nisu bili Srijemu? vidjeti sela svojih roditelja i djedova. E, to se kršteni, kao što nemam podatke niti o onima U pojedinim mjestima, kao što su Kukujevci, nama dogodilo u Srijemu, ono što i Nijemcima koji su u srijemske župe došli iz drugih župa, iz Gibarac, Vašica, nema nikakve nade za Hrvate, 1944. i 1945. godine. BiH, primjerice. Zato je ta brojka o prognanim jer Hrvata tamo više nema. U ostalim mjestima Svi ovi izbori, predizborne kampanje, zami- Hrvatima iz Srijema rastegljiva i nikad neće biti ostalo ih je još ponešto, ali stanje je potpuno slite kako ih doživljavaju Surčinci, Zemunci točno utvrđena. depresivno. U Kukujevcima je crkva urušena, ili Slankamenci. Znate, rana zacijeli, ostane Dakle, u knjizi sam se bavio provjerljivim ne održavaju se više ni mise, ostalo je tek neko- ožiljak, ali ta se rana uvijek iznova otvori i to podacima, kako bi ona bila dokumentaristički liko hrvatskih kuća, a nekad je to mjesto bilo je tako. Krvarimo i to je trajan proces. Mi koji i kroničarski istinita. Iza svakog podatka stoje 90-postotno hrvatsko. Odatle je u jednom naletu smo ostali samo se mičemo, ali to nije život u izvješća župnika. Nažalost, neki župnici nisu moralo otići 1100 ljudi. To je bilo organizirano, pravom smislu riječi. Ovdje za Hrvate ne vidim mogli dostaviti izvješća, jer nisu bili u prilici ljudi su odvoženi autobusima iz Bačke Palanke nikakvu budućnost. voditi evidenciju, i sami su bili žrtvama torture. i Sombora. Svi su oni pokupljeni poslije Oluje Z. P.

Europska komisija protiv rasizma i netolerancije – o situaciji u Srbiji Klima neprijateljstva protiv manjina Srbija poduzela određeni broj mjera u borbi protiv rasizma i netolerancije, ali je potrebno uraditi puno više, kaže se u izvješću ove komisije

Srbiji trenutačno postoji klima neprijatelj- ombudsmana, ali je potrebno uraditi puno više. U stva prema nacionalnim i etničkim manji- Kritiziraju se pojedine odredbe Ustava, poput svjedoci i određene evangelističke skupine«. nama, tvrdi se u izvještaju Europske komisije one u članku broj 1, kojim se predviđa da je Srbija »Pojedini predstavnici Srpske pravoslavne crkve, protiv rasizma i netolerancije. U izvještaju ovog država srpskog naroda i svih građana koji žive koja igra važnu ulogu u društvenom i političkom tijela Vijeća Evrope, koji je objavljen ovih dana u njoj, čime se, prema ovom tijelu, »posredno životu zemlje, imaju udjela u poticanju neprija- u Strasbourgu, navodi se kako je Srbija poduzela pravi razlika« između Srba i drugih državljana. teljstava prema ovim skupinama, koje nazivaju određeni broj mjera u borbi protiv rasizma i neto- Navodi se i kako je Zakon o crkvama i vjer- ‘sektama’, a njihove pripadnike optužuju da su lerancije, kao što je potpisivanje Konvencije o skim zajednicama »pridonio stvaranju negativ- sljedbenici ‘satanizma’«, navodi se u izvještaju. ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, usva- ne klime prema takozvanim ‘netradicionalnim’ Europska komisija protiv rasizma i netole- janje novog Ustava i Kaznenog zakonika i izbor vjerskim zajednicama, kao što su Jehovini rancije preporučuje srpskim vlastima da

6 9. svibnja 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ Vlč. Ivica Živković, župnik hrtkovačke župe sv. Klementa, pape i mučenika Zemljopisni položaj

Hrvatska bi trebala pomoći rtkovci, kao naselje, imaju iznimno Hpovoljan zemljopisni položaj. Nalaze lč. Ivica Živković, župnik je u župi sv. HR: Imate li Vi osobno problema? se u blizini većih gradskih i industrijskih VKlementa, pape i mučenika u Hrtkovcima Ja osobno nisam imao problema do sada. središta, s kojima su povezani asfaltnim od 28. kolovoza 2006. godine. HR: Kako vidite budućnost Hrtkovaca i sri- cestama. Od najvažnijeg gravitacijskog i »Kada sam došao u Hrtkovce zatekao sam jemskih Hrvata općenito? administrativnog središta Rume udaljeni ovdje oko 650 vjernika«, kaže za Hrvatsku riječ Budućnost Hrtkovaca ne vidim da će se uskoro su 16 km, od Srijemske Mitrovice isto vlč. Ivica Živković. »Na nedjeljnoj misi bude popraviti, zbog toga što mnogo više ljudi umre toliko, a od Šapca 18 km. Od Novog Sada oko 50 vjernika. U 2007. godini imali smo 4 nego što se rodi i krsti. Mnoge su tvornice su udaljeni 52 km, a magistralna cesta krštenja, 2 vjenčanja i 19 sprovoda. propale, ima puno ljudi bez posla i to mladih. Novi Sad-Ruma-Šabac upravo prolazi HR: Kakva je situacija u selu? Ima li provo- Također, i poljoprivreda je u krizi, država kroz Hrtkovce. Svega 10 km udaljeni su kacija spram Hrvata? malo ulaže u poljoprivredu, a seljaci ne mogu od auto-ceste Beograd-Zagreb. S ovom U odnosu na 1992. i 1995. godinu, u Hrtkovcima sami popraviti to stanje. Zato i ovim putem auto-cestom, Hrtkovci su povezani već se stanje djelomično popravilo. Provokacije molim Vladu Republike Hrvatske da pomogne spomenutom cestom preko Nikinaca do naspram Hrvata su rijetke. Ako ih i bude, to su Hrvatima u Hrtkovcima, kao i svim Hrvatima u Pećinaca. pojedinačni ispadi. Republici Srbiji. Hrtkovci su uglavnom poljo- HR: Kakva je suradnja s vlastima u selu? privredni kraj i ovdašnjim ljudima treba pomoć Koje stranke upravljaju Mjesnom zajedni- oko organiziranja poljoprivrednih zadruga koje com Hrtkovci? bi posredovale oko otkupa i izvoza poljopri- Suradnja s lokalnim vlastima u selu je različi- vredne robe. Da bi Hrvati u Hrtkovcima mogli ta, ovisi o pojedincima. Mjesnom zajednicom opstati, neophodno je potrebna ovakva pomoć Hrtkovci upravljaju Srpska radikalna stranka i od Republike Hrvatske. Demokratska stranka. Z. P. Povijest

Hrtkovcima se nalazi višeslojno arheološko nalazište Gomolava, koje je bogato dokazi- Uma o staništima iz prethistorijskih i antičkih vremena. U srednjem vijeku u ovim oblastima dominiraju Ugri. Godine 1747. zabilježeno je naselje Hudrovcz. Vremenom od ovog naziva nastao je 1881. godine naziv Hrtkovci. Godine 1737. oko 1600 katoličkih Albanaca iz bratstva Klimenti iz okoline Skadra doselilo se u NIkince i Hrtkovce, jer nisu htjeli prihvatiti islam. Već po popisu iz 1890. Klimenti se u najvećem broju izjašnjavaju kao Hrvati. Hrvati u Hrtkovce stižu u nekoliko valova krajem XVIII. i početkom XIX. Stoljeća, osobito u vrijeme Napoleonovih ratova kad stižu iz Vojne krajine, Like i Korduna. Slunj, Veljunj, Gospić, Udbina i Hrvatski Blagaj su matice iz kojih se doseljavaju. Godine 1854. godine doseljavaju se Nijemci. Prema redovnom popisu stanovništva 1869. godine u Hrtkovcima je živjelo 1239 stanovnika. Sve do Drugog svjetskog rata ova se populacija uvećavala. Za vrijeme rata broj stanovnika je smanjen i došlo je do smjene stanovništva, jer su se Nijemci iselili pred kraj rata, a na njihovo su se mjesto doselili kolonisti. Većina Hrvata iz Hrtkovaca 90-ih se preselila u Hrvatsku, dok su se u Hrtkovce doselile srpske izbjeglice iz Hrvatske. osiguraju da svi učenici u školama imaju nuće vjerskih spomenika i nadgrobnih ploča i izdanja, kao i kroz akte vandalizma, uključu- predmet građanskog odgoja, koji je tre- zaključuje kako oni »nisu poduzeli neophodne jući oskvrnuće grobova i ispisivanje grafita na nutačno izborni predmet s vjeronaukom. korake za kažnjavanje počinitelja ovih djela«. zidovima sinagoga i židovskih spomenika«. Ovo tijelo Vijeća Europe preporučuje i da obra- Komisija govori i o postojanju antisemitizma, Klimu neprijateljstva prema vjerskim manjina- zovanje o ljudskim pravima bude sastavni dio koji se »izražava kroz rasprostranjenu i neo- ma osobito proizvode određeni mediji i poli- školskog programa na svim razinama i u svim metanu prodaju antisemitskih knjiga i drugih tičari, zaključak je ovog tijela Vijeća Europe. disciplinama, kao i da se u tom smislu provede »Razvoj demokracije također je doveo do i obuka profesora, ali, u širem društvenom kon- povećanja broja tabloida, koji često negativno tekstu, i pripadnika policije i pravosudnih tijela. izvještavaju, između ostalog, o etničkim i U izvještaju se kritizira »rasna diskrimina- vjerskim manjinama«, ocjenjuje se u tekstu. cija prema Romima i drugim manjinama«, Zaključuje se da u Srbiji još uvijek ne postoji kao što su mađarska manjina u Vojvodini i nezavisno tijelo koje bi razmatralo pritužbe albanska manjina u Srbiji, a osobito u oblasti na medije i izricalo kazne novinarima koji Preševa, Bujanovca i Medveđe, »gdje ova se ogriješe o zakonske propise o pozivanju manjina trpi diskriminaciju u oblastima kao na rasnu mržnju, zbog čega Komisija prepo- što su pristup obrazovanju i državnoj admi- ručuje srpskim vlastima obveznu primjenu nistraciji, a naročito policiji i pravosuđu«. zakonskih odredaba protiv govora mržnje na Navode se primjeri neefikasnog reagiranja poli- novinare koji ih prekrše. cije i pravosuđa na rasističke napade i oskvr- H. R. Ugodno ćaskanje umjesto primjerene reakcije: 9. svibnja 2008. policajac i skinhead 7 HrvatskaRIJEČ Tema Nastava na hrvatskom jeziku u OŠ »Matko Vuković« u Subotici Odjel svake godine

Stotinjak djece u šest hrvatskih odjela * Broj prvašića za formiranje odjela niti ove godine neće biti upitan * Veliki izgledi za formiranje odjela osmog razreda na hrvatskom d pet subotičkih osnovnih škola u koji- šića formiran i jedan hrvatski odjel. Nerijetko ma se odvija nastava na hrvatskom je broj učenika u odjelima vremenom rastao, Ojeziku, OŠ »Matko Vuković« se ističe jer su se u ove odjele prepisivala djeca iz po najvećem broju učenika u ovim odjelima. drugih škola. Trenutačno, broj učenika u šest Naime, nastavu na hrvatskom u ovoj školi, odjela je sljedeći: prvi h (13 učenika), drugi h među onim starijima poznatoj i kao »Golubova (25 učenika), treći h (9 učenika), četvrti h (19 škola«, pohađa 97 učenika, što je otprilike jedna učenika), peti h (12 učenika), šesti h (19 učeni- osmina od ukupnog broja đaka. ka). Učenici u preostala dva razreda, sedmom i Nastava na hrvatskom odvija se šest godina osmom, imaju mogućnost pohađati sate hrvat- unatrag i dosad je svake godine pri upisu prva- skog jezika s elementima nacionalne kulture. Sate ovog izbornog predmeta jedanput tjedno Renovirana dvorana za sluša dvadesetak učenika. UHODANE UČITELJICE: Prema riječima tjelesni odgoj ravnateljice škole Marije Crnković, kvaliteta Ravnateljica škole Marija Crnković

utorak je u školi svečano obilježen Iskoristiti mogućnost Uzavršetak radova na renoviranju dvorane za tjelesni odgoj. Zamijenjena je vodovodna i kanalizacijska mreža arinko Piuković ima tri kćeri. Ivana već ide u treći i urađeni su farbarsko-keramičar- Mrazred na hrvatskom, a kći Katarinu upisat će od ski radovi u vrijednosti od oko mili- jeseni u hrvatski odjel. »Mojoj supruzi i meni je drago što jun dinara, a sredstva je osiguralo postoji mogućnost da nam se djeca školuju na hrvatskom Pokrajinsko tajništvo za omladinu i jeziku, tako da nam je od prvoga dana bio cilj to iskoristiti. sport. Zamijenjena je i rasvjeta u vrijed- Cure su išle i u vrtić na hrvatskom. To nam svakako pomaže nosti oko 400.000 dinara. Sredstvima i u odgoju djece, u formiranju njihove nacionalne svijesti. škole, od oko 200.000 dinara, reno- Cilj nam je stoga i treće dijete, Barbaru od godinu i pol, viran je i parket u dvorani. Također, sredstvima iz općinskog proračuna upisati u hrvatski odjel«, kaže ovaj roditelj. renovirani su i nastavnički kabinet i Kako dodaje, nema što zamjeriti nastavi na hrvatskom spravarnica, koji se nalaze u okviru jeziku. »Čak i to što ih je u odjelima manje, može biti prednost. Naime, tako učite- dvorane. ljica može više pozornosti posvetiti učeniku«, kaže Marinko Piuković.

8 9. svibnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ nastave na hrvatskom nije ništa manja od one na srpskom jeziku. »Kadar koji izvodi nastavu Bez primjedaba na hrvatskom je stručan. U nižim razredima to su već uhodane učiteljice, koje mnogo rade na senija Horvacki ima dvoje djece u hrvatskim odjeli- usavršavanju jezika i koje su prošle sve semi- Kma – Davorina u II. h i Vedrana u V. h. Da je zado- nare tog tipa koji su im ovdje ili u Hrvatskoj voljna nastavom u hrvatskim odjelima, govori i činjenica bili dostupni. Tu više nema nekih problema. kako svoju kći Luciju, koja ima tek 20 mjeseci, planira Učenicima u višim razredima neke predmete jednoga dana upisati također u hrvatski odjel. predaju nastavnici koji nisu u potpunosti ospo- »Najosnovniji motiv nam je bio da djeca uče hrvatski sobljeni to izvoditi na standardnom hrvatskom jeziku, ali kako đaci perfektno govore i srpski jezik, a kroz nastavu i običaje, povijest i kulturu naroda jezik, to im nije problem. Naravno, kod veći- kojemu pripadaju. Mi smo jako zadovoljni nastavom i u ne predmeta, a posebice kod onih kao što su: nižim i višim razredima. Nemam primjedaba, svaka riječ jezik, povijest, geografija – to nije slučaj«, kaže pohvale«, kaže Ksenija Horvacki. ravnateljica. Među djecom u školi, kako ističe, vlada uzajamna tolerancija. Ona se potiče i time što se organiziraju priredbe na kojima djeca skupa Uče prvo latinicu sudjeluju, poput ekumenske božićne priredbe. Inače, osim srpskog i hrvatskog nastavnog jezi- lara Dujak, majka Davida iz II. h, kaže kako nije dvo- ka, u školi su prisutni i jezici drugih nacionalnih Kjila oko izbora da joj se dijete školuje na materinjem manjina – postoji nastava i na mađarskom jezi- jeziku. »Isto tako, niti jednog momenta nam nije bilo ku, te mogućnost izučavanja romskog jezika s žao što smo dijete dali u hrvatski odjel, što preporu- elementima nacionalne kulture. čam i drugima. David već bolje govori hrvatski nego SURADNJA S HNV-om: Ravnateljica Marija mi. Važno nam je i to što kao pismo prvo uči latinicu. Crnković ističe i sve bolju suradnju škole s Hrvatskim nacionalnim vijećem s ciljem Također, puno je već naučio i o svojoj matičnoj državi. poboljšanja ili, pak, rješavanja pitanja vezanih A i on je zadovoljan«, kaže Klara Dujak. za nastavu na hrvatskom jeziku. »Smatram Iako nije imao mogućnost školovati se na hrvatskom, da je Vijeće napravilo velik korak time što su njezin je stariji sin Dario pohađao sate hrvatskog jezika učestaliji sastanci Odjela za obrazovanje, čiji s elementima nacionalne kulture. su članovi i ravnatelji škola u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku. Samim tim, daju nam potporu u bilo kojoj akciji vezanoj za ovu nastavu. Primjerice, financirat će seminar za Normalno je biti ono što jesi nastavnike koji predaju na hrvatskom, a koji će se održati u ovu subotu«, kaže ona, te dodaje da atjana Bajić je majka Ines koja ide u II. h. »Ines je išla je hvale vrijedna pomoć Ministarstva znanosti, Tu vrtić na hrvatskom. Svidjelo nam se to, te iako smo obrazovanja i športa Republike Hrvatske, koje se dvoumili, odlučili smo da je ipak najpametnije upisati je osiguralo sredstva za nabavu stručne literatu- je u hrvatski odjel. To je neka vrsta nastavka priče iz re, lektire i učila. vrtića. Za nas, to je najdemokratskiji način da očuvamo S druge strane, kao problem u nastavi navodi nepostojanje dnevnika i svjedodžbi na hrvatskom svoje, ali i poštujemo tuđe. Tako će ljudi shvatiti da je jeziku, za koje se nada da će ih Ministarstvo pro- normalno biti ono što jesi«, kaže ova majka. svjete u skorije vrijeme osigurati. Ona napominje i da je zadovoljna ozračjem zajedni- Jedno od naših pitanja bilo je vezano i za štva koje vlada u odjelu, ističući da djeca, u organizaciji moguće formiranje odjela osmog razreda na roditelja, idu skupa i na ljetovanje. hrvatskom jeziku, za što je zahtjev podnijela skupina od petnaestak roditelja. Isti su roditelji, podsjetimo, u rujnu prošle godine tražili formi- Naučiti materinji jezik ranje odjela sedmog razreda, a kako taj zahtjev nije naišao na razumijevanje prosvjetnih vlasti, ravnateljica se nada da će ove godine inicijativa onja Konkolj, koja je uposlena kao pomoćnica ravna- imati sretniji ishod. »Smatram kako nema niti Steljice u školi »Matko Vuković« planira svojega sina jedan razlog da se ne odobri formiranje osmog Marka upisati na jesen u hrvatski odjel. »Osim što će razreda na hrvatskom jeziku. Takva uvjerava- naučiti svoj materinji jezik, bit će okružen djecom koja nja imam i od strane Pokrajinskog tajništva za se odgajaju u istom duhu. Budući da radim u školi imam obrazovanje i kulturu, i zahtjev škole će uskoro dobar uvid u situaciju, te ne vidim nikakve nedostatke biti poslan. Svi roditelji koji su planirali to, nastave na hrvatskom u odnosu na nastavu na srpskom mogu se pripremati«, kaže ravnateljica. O preciznom broju novih prvašića na hrvat- jeziku. Ukoliko bude htio studirati u Hrvatskoj bit će mu skom nastavnom jeziku još je rano govoriti, svakako lakše. S obzirom da tijekom školovanja uče i srp- budući da je upis u tijeku. Međutim, po riječi- ski jezik, neće biti problema oko upisa u srednju školu ako ma ravnateljice, vrlo je izvjesno da će se javiti ne bude bilo smjera na hrvatskom jeziku koji bude htio. dovoljan broj djece za formiranje prvog razreda Mada se nadam da će se dotle već iskristalizirati situacija i da će biti više smjerova na hrvatskom jeziku. na hrvatskom jeziku«, objašnjava Sonja Konkolj. D. B. P.

9. svibnja 2008. 9 HrvatskaRIJEČ Intervju Dr. sc. Ante Kutle, predsjednik Udruge »Lijepa naša« Put dugotrajnijeg opstanka treba tražiti kroz obrazovanje Možda bi, s razine hrvatske samouprave, trebalo više obilaziti naselja i hrvatske obitelji, te ih ohrabrivati i poticati da svoju djecu upisuju u hrvatske odjele * Zagledamo li se malo u budućnost, postajemo svjesni da samo folklor i običaji Hrvata u Vojvodini neće moći još dugo odolijevati sve zavodljivijim modelima asimilacije i globalizacije. Kroz obrazovanje i nova znanja treba tražiti put dugotrajnijeg opstanka

Razgovarao: Davor Bašić Palković

ekoliko godina unatrag, učenici hrvatskih odjela iz Vojvodine uključeni su u projekte Udruge »Lijepa naša« Nsa sjedištem u Zagrebu. Počelo je sudjelovanjem učenika na ekološkoj smotri »Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje«, koja se svake godine održava u drugom mjestu u Hrvatskoj. Suradnja s Udrugom proširena je ove godine uključi- vanjem učenika u natjecanje u Ekološkom kvizu »Lijepa naša«, u kojem oni ravnopravno odmjeravaju znanje sa svojim vršnjacima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Udrugu »Lijepa naša« je 1990. godine osnovala grupa domo- ljuba i zaljubljenika u prirodu. Raniji naziv »Pokret prijatelja prirode« proistekao je iz želje osnivača da Udruga pokrene što veći broj istinskih zaljubljenika u prirodu, opredijeljenih za zdrav okoliš i sklad u prostoru. Tako je brojnim članovima dana prilika da izvan političkih stranaka i Vladinih institucija angažiraju svoje znanje i opredjeljenje za još ljepšu i napredniju Hrvatsku. Naziv za Udrugu posudili su iz prvog stiha hrvatske himne. Od 2001. godine na čelu Udruge je dr. sc. Ante Kutle. U inter- vjuu za naš list on govori o Udruzi, njezinim projektima i programima, ali i o suradnji sa školama u Vojvodini u kojima postoje hrvatski odjeli.

Koji su osnovni ciljevi Udruge »Lijepa naša«? HR: Udruga »Lijepa naša« ima cilj promicati i doprinositi ostvarivanju zaštite okoliša te doprinositi provođenju učinko- vite zaštite okoliša, a naročito odgoja i obrazovanja za okoliš, te promicati zaštitu kulturne baštine, promicati demografski razvoj i populacijsku politiku, uspostavljati i promicati veze s hrvatskim iseljeništvom, hrvatskim manjinama i pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama, te promicati domoljublje. Kao jedan od ciljeva spomenuli ste promicanje HR: veza s pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama te školama koje pohađaju njihova djeca. Prema Statutu Udruge iz 2006., to podrazumijeva i poticanje njihove etničke, vjerske, kulturne i jezične samosvijesti, radi očuvanja nacionalnog identiteta. Kakva su dosadašnja iskustva Udruge na tom planu? Udruga »Lijepa naša«, što i sam naziv sugerira, nosi naglašen nacionalni i domoljubni naboj, pa smo od samog osnutka imali osjećaj da nešto manjka među ciljevima. Taj osjećaj je ojačao nakon 2000. godine kada je počelo sve jače razvodnjavanje hrvatske politike i sve jače uvlačenje Hrvatske u zonu sumraka nekih novih balkanskih ili, da budem precizniji, zapadno-balkanskih asocijacija. Pronatalitetne mjere koje poduzima aktualna vlast su palijativnog karaktera i odnose se neselektivno na svu populaciju Hrvatske, a našu Udrugu zanima, prije svih i prije svega, boljitak i opstanak našeg hrvatskog naroda. Zato smo se, u momentu kada je Hrvatska svake godine malobrojnija za jedan Sisak 10 9. svibnja 2008. Intervju HrvatskaRIJEČ ili Varaždin, osjetili pozvani pro- Zakladi posljednjih jedanaest godi- i Srbiji stvoriti uvjeti za cjelovitu pozitivne ekološke navike. Tu su mišljati ove probleme i poduzeti na. O ovim programima možete ekološku suradnju među školama »Eko-škole« zakon. Nakon samo nešto na njihovom ublažavanju, se također detaljno informirati na iz dviju država. Unaprijed se vese- dvanaest godina, one se provode naravno, koliko je u našoj moći. To našim internetskim stranicama. limo uključivanju škola u kojima na svim kontinentima, jer su pre- je, prije svega, intenziviranje veza Programe Zaklade ne možemo djeluju hrvatski odjeli. poznate kao najbolji model odgoja s pripadnicima hrvatskog naroda provoditi ni protegnuti na druge Koliko je važno i obrazovanja za okoliš. Naglasak u drugim državama, iznalaženje države. Bilo bi potrebno da se HR: raditi na razvija- je na odgoju, pa djeca koja pro- boljih rješenja za njihov položaj, neka afirmirana ekološka udruga nju ekološke svijesti kod mladih, vedu osam i više godina s ovim školovanje i druge probleme, kako iz Srbije, a još bolje iz Vojvodine, s i zbog čega? programom nemaju šansu nesenzi- bi barem ublažili i usporili proces obzirom na tradiciju, kandidira za Razvijanje ekološke svijesti kod bilizirani otići u život. Oni nakon asimilacije među mnogoljudnijim članstvo u Zakladi, pa bi tako pro- mladih, kroz sustavni odgoj i obra- »Eko-škola« trajno u život nose narodima i etničkim skupinama. gram »Eko-škole« došao i do škola zovanje za okoliš i održivi razvoj, pozitivan stav i odgovorno ekološ- Dosadašnja iskustva ulijevaju nam u kojima su uspostavljena hrvatski najvažnija je karika u cjelokupnom ko ponašanje. osjećaj optimizma, jer smo ekološ- ki opredijeljenoj hrvatskoj djeci i mladeži dali priliku da se susretnu nekoliko puta godišnje kroz eko- loške programe, a također kako bi se bolje upoznali i prepoznali. Učenici iz Vojv- HR: odine sudjeluju u vašim projektima: smotri »Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje« i Ekološkom kvizu »Lijepa naša«. Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju i koji su daljnji planovi? Početak rada hrvatskih odjela u Srbiji i Vojvodini od neprocjenjive je vrijednosti. Odjeli bi mogli biti znatno brojniji da nije posrijedi strah roditelja, koji je u nekim sredinama opravdan, a u nekim sredinama, kao što su Subotica i okolica, nepotreban. Ja osobno i Udruga »Lijepa naša« zadovoljni smo počecima suradnje s hrvatskim odjelima iz Vojvodine. Nakon Bosne i Hercegovine, to je druga država iz koje učeni- ci hrvatskih odjela ravnopravno Liječnik, doktor znanosti, saborski zastupnik U travnju prošle sudjeluju u Ekološkom kvizu HR: godine boravili ste »Lijepa naša« i na ekološkoj smo- nte Kutle je rođen 1949. godine. Osnovnu školu i gimnazi- u Vojvodini. Osim susreta s duž- tri »Dani kruha-dani zahvalnosti Aju završio je u Širokom Brijegu. Na Medicinskom fakulte- nosnicima, tijekom posjeta ste za plodove zemlje«. Nadamo se, tu u Zagrebu diplomirao je 1973. godine. Na istom fakultetu obišli i četiri osnovne škole i vrtić za godinu-dvije, da će se i gimna- završio je i postdiplomski studij iz javnog zdravstva (1980.), »Marija Petković« na području zija iz Subotice, u kojoj posto- specijalizaciju iz epidemiologije (1981.), te postdiplomski Subotice, kao i škole u Somboru, ji hrvatski odjel, uključiti u ove studij iz ocjenjivanja radne sposobnosti (1989.). Zvanje dok- Bačkom Monoštoru, Bačkom projekte. Nadamo se da će se od tora znanosti stekao je 2005. na Medicinskom fakultetu u Bregu i Sonti. S tim u vezi, kako iduće godine u ove projekte ravno- Osijeku (postdiplomski studij »Biomedicina i zdravstvo«). U ocjenjujete stanje u školstvu na pravno, a ne više kao gosti, uklju- ožujku 2008. na istom je fakultetu izabran u nastavno zvanje hrvatskom jeziku u Vojvodinu, čiti i hrvatske škole iz Mađarske i naslovnog docenta. te dostignutu razinu u konzumi- Rumunjske. Karijeru je započeo kao liječnik opće prakse 1974. u Domu ranju prava na području obra- Osim dva navede- zdravlja Ivanec. Od 1977. do 1990. radio je kao savjetnik i zovanja? HR: na projekta orga- predsjednik liječničke komisije SIZ-a zdravstva Sesvete. Od Od planiranog, jedino nisam obišao nizirate i programe »Eko škole« 1990. do 1996. zastupnik je u Hrvatskom saboru te obnaša školu u Starom Žedniku. Obišao i »Plava zastava«. O kakvim je dužnost predsjednika saborskog odbora za zaštitu okoliša. sam i gimnaziju jesenas, kada sam programima riječ i planirate Nakon toga, do 2001. ravnatelj je Državne uprave za zaštitu bio na »Festivalu bunjevački pisali u njih uključiti i učenike iz prirode i okoliša. Godine 2001. dolazi na mjesto predsjednika ma« u Subotici. Žao mi je da nije Vojvodine? Udruge »Lijepa naša«. znatno više hrvatske djece uključe- Programi »Eko-škole« i »Plava no u hrvatske odjele, ali se nadam zastava« su intelektualno vlasni- da će se taj broj postupno pove- štvo »Zaklade za odgoj i obrazo- odjeli. Spremni smo pomoći udru- ekološkom zauzimanju. To je grad- ćavati. Tako će se i suradnja sa vanje za okoliš – Foundation for zi iz Vojvodine koja bude aplicira- nja kuće od temelja. Živimo u školama iz Hrvatske povećavati i Environmental Education (FEE)«, la za članstvo u Zakladi za odgoj vremenu svekolikog konzumeriz- međusobno obogaćivati. Nakon tih na čiju provedbu u Hrvatskoj i obrazovanje za okoliš. Tek će ma, pa je puno teže ispravljati posjeta i razgovora s ravnateljima »Lijepa naša« ima licenciju teme- se nakon toga i razgranavanjem loše navike kod odraslih negoli i učiteljima, mislim da zakonski ljem punopravnog članstva u programa »Eko-škole« u Vojvodini na neispisanoj ploči ucjepljivati propisi Republike Srbije nisu u 9. svibnja 2008. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju Zamišljeni Hrvatski srednjoškol- na koje me podsjećate i bilten Ublažiti proces asimilacije ski centar treba popraviti i nado- u kojem su ti zaključci tiskani, knaditi sve ono što je propušteno dostavljeni su i Hrvatskom naci- ašu Udrugu zanima, prije svih i prije svega, boljitak i tijekom osnovnog obrazovanja. onalnom vijeću. Nije mi poznato Nopstanak našeg hrvatskog naroda U momentu kada Srednjoškolska dob je dob velike je li HNV zauzimao stav o tome. je Hrvatska svake godine malobrojnija za jedan Sisak ili percepcije, znanja i vještina i dob Mislim da u Ministarstvo znano- Varaždin, osjetili smo se pozvani promišljati ove probleme i kada toj djeci treba pružiti zna- sti, obrazovanja i športa nije sti- poduzeti nešto na njihovom ublažavanju, naravno koliko je u nje, ne samo iz jezika, nacionalne gao nikakav zahtjev u tom smislu. našoj moći. To je, prije svega, intenziviranje veza s pripadnici- kulture i povijesti, nego i stručna Nimalo ne dvojim da su hrvatska znanja sa kojima sutra mogu pri- Vlada i rečeno Ministarstvo spre- ma hrvatskog naroda u drugim državama, iznalaženje boljih vređivati i zarađivati za život. To mni maksimalno pomoći u rea- rješenja za njihov položaj, školovanje i druge probleme, kako je dob u kojoj oni brže odrastaju i lizaciji ove ideje. Preko 10 mili- bi barem ublažili i usporili proces asimilacije među mnogo- postaju svjesniji svoje pripadnosti. jardi kuna je na poziciji rečenog ljudnijim narodima i etničkim skupinama Učenički dom, uz HSC, dao bi pri- Ministarstva u proračunu Hrvatske liku hrvatskoj djeci iz Podunavlja, za ovu 2008. godinu, što uklju- tom dijelu zapreka. Možda bi, s pružilo pomoć i potporu u rješa- Srijema i drugih krajeva da uz čuje i pomoć hrvatskim školama razine hrvatske samouprave, treba- vanju tih pitanja. Što je po tom učenje jezika, nacionalne povijesti i odjelima izvan Hrvatske. Mogu lo više obilaziti naselja i hrvatske pitanju učinjeno? Koji je stav i kulture, steknu i svoje životno slikovito reći da je trošak moguće obitelji, te ih ohrabrivati i poticati Republike Hrvatske u svezi s zvanje. Zamišljeni HSC bi pokraj izgradnje HSC-a u Subotici »kap u da svoju djecu upisuju u hrvatske ovom problematikom? Što bi taj gimnazijskog usmjerenja, trebao moru« u odnosu na ukupne potre- odjele. Nisam pri tom smetnuo centar, prema Vašem mišljenju, imati i nekoliko stručnih usmje- be i rashode ovog Ministarstva. pogubne podjele i pristanak na trebao sadržavati? Zagledamo li se malo u budućnost, postajemo svjesni da samo folklor i običaji naših Hrvata u Vojvodini neće moći još dugo odolijevati sve zavodljivijim modelima asimilacije i globalizacije. Kroz obrazovanje i nova znanja treba tražiti put dugotrajnijeg opstanka. Ideju izgradnje HSC-a spremne su podu- prijeti brojne institucije i pojedinci iz Hrvatske, uključujući i »Lijepu našu«. Međutim, svjesni smo da se odluka o tome donosi u drugoj državi, da inicijativa treba doći od predstavničkog tijela Hrvata u Vojvodini i Srbiji i da je konsenzus Hrvata u Vojvodini i Srbiji najbolji temelj za provedbu ove ideje. I za kraj, plani- HR: rate li novi posjet Hrvatima u Vojvodini? Novi posjet Hrvatima u Vojvodini planiram za jesen, ukoliko ne dođem ranije, na »Dužijancu«, kada bih rado posjetio i Hrvate u Srijemu i Novom Sadu, te eventu- alno u Beogradu. U međuvreme- nu moramo vidjeti u kojoj mjeri možemo sinergistički djelovati s umjetne podjele unutar hrvatskog Vidio sam hrvatski gimnazijski renja – vodeći računa o tradiciji Hrvatskom maticom iseljenika i korpusa, što sve zajedno pridonosi odjel, bolje reći embrion nekog i pravcima razvoja gospodarstva u kojoj se mjeri možemo osloniti trpkosti prvog i ukupnog dojma. budućeg Hrvatskoj srednjoškol- u regiji i šire. Već smo govorili na pomoć našeg Veleposlanstva. U Vašim zaključci- skog centra (HSC) i uvjete – pro- o agroturističkim, informatičkim, Iskustva s našim Konzulatom u HR: ma nakon posjeta stor i ostalo – u kojima djeluje. To zdravstvenim i klasičnim obrt- Subotici su vrlo dobra, kao i s ističe se kako najvažnijim sma- nas ne može i ne smije zadovoljiti. ničkim zanimanjima. Zaključci, HKC-om »Bunjevačko kolo«. g trate potrebu da HNV izradi ela- Hrvatska zajednica u Vojvodini i, borat s prijedlogom za izgradnju konačno, u cijeloj Srbiji je još Hrvatskog srednjoškolskog cen- uvijek toliko značajna i brojna Hrvatski srednjoškolski centar u Subotici? tra u Subotici, u sklopu kojega da bi mogla popuniti i tri sred- bi bio i učenički dom. Također, nje škole – kada bi one posto- deju izgradnje Hrvatskog srednjoškolskog centra spremne su navodi se da će Udruga »Lijepa jale. Obrazovanje na materinjem Ipoduprijeti brojne institucije i pojedinci iz Hrvatske, uključu- naša« zaključke u svezi ovoga, jeziku važno je početi što rani- jući i »Lijepu našu«. Međutim, svjesni smo da se odluka o tome ali i drugih pitanja vezanih za je i zato treba upregnuti sve sile donosi u drugoj državi, da inicijativa treba doći od predstavnič- obrazovanje na hrvatskom u da se uspostave hrvatski odjeli Vojvodini, uputiti Ministarstvu u svim osnovnim školama koje kog tijela Hrvata u Vojvodini i Srbiji i da je konsenzus Hrvata u znanosti, obrazovanja i športa pohađaju hrvatska djeca i gdje su Vojvodini i Srbiji najbolji temelj za provedbu ove ideje. Republike Hrvatske, kako bi ono za to ispunjeni zakonski uvjeti. 12 9. svibnja 2008. Motrište HrvatskaRIJEČ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Ustanova koju zaslužujemo Donošenjem odluka o osnivanju pojedinih zavoda kulture, vojvođanska Skupština je zbilja pokazala osjetljivost za potrebe nacionalnih manjina Piše: Mato M. Groznica

e li došlo vrijeme da se sustavnije skrbi za je, gle čuda, suosnivač Zavoda za kulturu voj- koja bi trebala uključiti sve fragmente kulturne kulturu vojvođanskih Hrvata? Za kulturu u vođanskih Hrvata. Srećom, na posljednjoj sjed- zbilje, integrirati je i svakako nadići je. Stoji či- Jpovijesnom, umjetničkom, znanstvenom, nici Vijeća ipak se uspjela donijeti ta, rekao bih njenica da, pokraj nedostatka kojekakvih resur- ili, ako hoćete, za kulturu u širokom smislu. povjesna odluka, kako bi se mogla nastaviti pro- sa, hrvatska zajednica u Vojvodini oskudijeva i s Konačno. Nadamo se da će hrvatska zajednica voditi daljnja procedura osnivanja. ljudskim potencijalima, koji bi mogli iznjedriti dobiti instituciju koja će kulturu kroz višesto- Pokušavam dokučiti što je razlog bilo čijeg organiziran nacionalni, kulturni i svaki drugi ljetnu povijest elaborirati, sistematizirati te upo- opstruiranja uspostave, usudio bih se reći, jed- identitet. trijebiti kao poticaj za generacije koje dolaze, a ne od životno važnih institucija za jedan narod, Kada je u pitanju kultura i osnivanje spome- kojima smo dužni ostaviti u naslijeđe ono što posebice za manjinu kakva je hrvatska, koja je nutog Zavoda, u ovom inicijalnom momentu nama drugi ostaviše. kao takva tek nedavno došla u situaciju da se možemo biti zadovoljni da postoje osobe koje Danas, kada ispred sebe gledamo u dvadeset pozabavi sopstvenom integracijom, odnosno iz- po svojoj kompetenciji i spremnosti angažiranja prvo stoljeće, kada smo, čini mi se, prošli, i kao gradnjom relevantnih institucija, budući da smo za opće dobro zavrijeđuju da im se u zadaću narod i kao pojedinci, svojevrsne kalvarije, ono što od nas osta i što iznova postasmo, nalaže nam da taj hod unaprijed ne bude puko kora- čanje do sudnjega dana, već naprotiv, obvezuje nas da se prebrojimo i pokušamo posložiti to što nas je i nam je ostalo. Dakle, vrijedilo bi bu- dućnost graditi, sakupivši sve ono što nam pređi namriješe?! OZBILJAN ISKORAK: Vratimo li se u realne okvire surove svakidašnjice u kojima i vojvo- đanski Hrvati, kao i ostali, posebice nacionalne manjine, egzistiraju u okružju kakvo je danas u Srbiji i Vojvodini, mora se reći da je ideja o osnivanju Zavoda za kulturu ozbiljan iskorak u demokratizaciji društva, ako hoćete i u zado- voljenju nekakve pravičnosti. Cijenim da je to izraz sazrijevanja demokracije, a ne tek način da se ova plemenita ideja zlouporabi u dnevno- političke kalkulacije. Donošenjem odluka o osnivanju pojedinih zavoda kulture, vojvođanska Skupština je zbilja pokazala osjetljivost za potrebe nacionalnih manjina. U ovom momentu obuhvaćene su sve brojčano značajnije nacionalne zajednice, koje bi uskoro trebale dobiti svoje zavode. od naroda postali jedna od najmlađih nacinalnih dade ovaj važan posao. Ovdje prije svega mi- Uspostava ovakve institucije za svaku je po- manjina u Srbiji. slim na kandidate za Upravni odbor i za ravna- hvalu i svatko tko na bilo koji način doprinosi IZGRADNJA ZAVODA: Okolnosti u kojima telja Zavoda, koji se kroz svoj široko zastupljeni da se ona ustroji, stvara zalog za budućnost da smo se mi vojvođanski Hrvati našli zaslužuju angažman u zajednici nametnuo kao netko tko se kultura, kao jedan od osnovnih čimbenika posebnu pozornost i senzibilitet. Upravo zbog zaslužuje da mu se povjeri ova odgovorna funk- identiteta jednog naroda i njegove posebnosti, fenomena vojvođanskih Hrvata, cijena koju cija i od koga se može očekivati da u dobroj sačuva od zaborava pred najezdom sveopće glo- plaćamo je, čini mi se, i previsoka. Dok je ve- mjeri odgovori na izazov. balizacije. ćina »starih manjina«, još u bivšem državnom Očekujem od pripadnika hrvatskog naroda, Osim očuvanja identiteta manjina, osnutak sustavu izgradila kakve-takve institucije, Hrvati istaknutih pojedinaca, od svih hrvatskih institu- zavoda za kulturu pojedinih nacionalnih ma- se umnogome moraše osloniti tek na kulturno- cija, posebice HNV-a, da daju potporu izgrad- njina pomoći će očuvanju kulturnog šarenila umjetničke udruge u kojima dominira narodna nji Zavoda za kulturu, odnosno da se uključe u Vojvodine, odnosno očuvanju harmoničnog za- nošnja i tambura, a to je tek mali dio onoga što njegov budući rad, jer jedino tako vidim njegov jedništva. Smatram da je svakome koji drži do čini identitet jednog naroda. Sve do prije nekoli- puni smisao. S druge strane, ova institucija će sebe, stalo i do očuvanja spomenutih različitosti ko godina u Vojvodini, a ni u Srbiji, nije bilo niti u punom smislu riječi zaživjeti ako bude po- i to međusobno uvezanih. jedne instancije na kojoj se sustavnije tretirala duprta i uvažavana od strane državnih vlasti i Nažalost, čak i kada su u pitanju ovakve ini- kultura ovdašnjih Hrvata. Jedini čuvari bazič- Srbije i Hrvatske, a njihovu poveznicu vidim u cijative, ne ide sve onom dinamikom kojom bi nog kulturnog naslijeđa bile su Katolička crkva hrvatskoj diplomaciji. Dovoljno je vjerovati da možda moglo. Ne znam da li oni koji se na bilo i udruge, koje se baviše tek pučkom razinom je kultura univerzalna nit koja povezuje narode, koji način protive osnivanju ove institucije, za- hrvatske kulturne baštine. kako bismo se mogli nadati uspješnom ustroj- služuju da im se posveti bilo kakva pažnja, ali Ako ovo imamo u vidu, tim više veseli či- stvu i radu budućeg nam Zavoda za kulturu. svakako vrijedi reći da i takvih ima. Čak i među njenica da bi Hrvati u Vojvodini uskoro mogli Neka nam je sa srećom. vijećnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje dobiti Zavod za kulturu – krovnu instituciju, g 9. svibnja 2008. 13 HrvatskaRIJEČ Tema Današnji dan, 9. svibnja, širom Starog kontinenta obilježava se kao Dan Europe Država reda, rada i napretka Na ovaj dan 1951. Robert Schuman predložio je ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast * Od tada do danas ova se europska asocijacija proširila na 27 država, ima 500 milijuna stanovnika i solidnu ekonomsku i životnu perspektivu

Pretpovijest EU počinje odmah kada joj pristupaju Španjolska i Jezici po okončanju Drugog svjetskog Portugal. U međuvremenu iz EZ-a rata, kada 1946. godine Winston istupa Grenland, koji je s njom bio Europskoj Uniji u služ- Chuchill predlaže formiranje povezan preko Danske. Sjedinjenih Država Europe, no bez Jedan od prijelomnih događaja, Ubenoj i radnoj uporabi uspjeha. Četiri godine kasnije, 9. koji će zajednicu država usmje- je 23 jezika: bugarski, češki, svibnja 1950. godine, francuski riti k državnoj zajednici, bilo je danski, nizozemski, engle- ministar vanjskih poslova Robert potpisivanje Ugovora o Europskoj ski, estonski, finski, francu- Schuman predlaže ujedinjavanje Uniji u Maastrichtu, koji je stupio ski, njemački, grčki, irski, francuske i njemačke industrije na snagu 1. studenog 1993. Nakon mađarski, talijanski, latvij- ugljena i čelika pod zajedničku toga, 1. siječnja 1995. događa se ski, litavski, malteški, polj- vlast i to je dan koji se slavi četvrto proširenje, kada Uniji pri- ski, portugalski, rumunjski, kao Dan Europe. Ubrzo je potpi- stupaju Austrija, Švedska i Finska. slovački, slovenski, španjol- san ugovor o osnivanju Europske Četiri godine kasnije počinju pre- završnici narodnog odluči- zajednice za ugljen i čelik, a govori o monetarnoj uniji zemalja ski i švedski. vanja o tome hoće li građa- s ugljena i čelika zajednica se članica, a 1. siječnja 2002. godine Službeni list Europske U ni ove zemlje u Europsku počela širiti i na druga područja. kao platežno sredstvo za 12 država Unije izdaje se na svim služ- Uniju, ili negdje izvan nje, širom Stupanjem na snagu Rimskog ugo- tzv. euro-zone uveden je euro. benim jezicima. Starog kontinenta 9. će se svibnja vora 1958. godine, konstituirana je Peto i najveće proširenje EU Prigodom potpisivanja obilježiti Dan Europe. Komisija, a odmah iza toga odr- dogodilo se 1. svibnja 2004. Sporazuma o stabilizaciji i Danas, kada su dvojbe oko žana je i prva sjednica Europskog godine, kada je u Uniju ušlo 10 pridruživanju prošlog tjed- Europske Unije u ovom našem parlamenta, čiji je prvi predsjednik novih država članica: Mađarska, na u Luxemburgu, pred- dijelu životnog prostora vjerojatno bio upravo Robert Schuman. Češka, Slovačka, Poljska, Litva, sjednik Republike Srbije izraženije nego ikad, nije naod- MAASTRICHT: Od 8. travnja Letonija, Estonija, Cipar, Malta i met podsjetiti na povijest nastanka 1965. u upotrebi je naziv Europska Slovenija. Od prošle godine člani- Boris Tadić i potpredsjednik državne tvorevine koja već sada zajednica, i to kao zajednička ozna- ce su i Rumunjska i Bugarska, te Vlade Srbije Božidar Đelić okuplja pola milijarde ljudi, a koja ka za prethodno potpisane aso- EU danas broji 27 država. Države na sastanku Vijeća minista- po ekonomskoj snazi, životnom cijacije: Sporazum o udruživanju koje su službeno kandidati za ula- ra EU govore su održali na standardu i sveukupnoj perspekti- organa EEZ-a, Europske zajednice zak u EU su Hrvatska, Turska i srpskom jeziku. vi, po mnogim mišljenjima pred- za ugljen i čelik, te Euroatoma. Makedonija, a potencijalni su kan- stavlja najpoželjniji vid državnog Između prvih šest država 1968. didati Srbija, Bosna i Hercegovina, i to politički, gospodarski i pravni, uređenja. Čak do te mjere, da Dan godine uspostavljena je carinska Albanija i Crna Gora. a 1995. pridodan je i četvrti kriterij Europe, iz godine u godinu, iz unija, Europskoj zajednici 1973. UVJETI: Kriteriji za ulazak u – administrativni. medija, sa svečanosti i mnogo- godine pristupaju Velika Britanija, EU posebno su poglavlje za sve Politički kriterij predstavlja brojnih prigodničarskih tribina u Danska i Irska, a 1981. i Grčka. države koje nastoje ostvariti europ- stabilnost institucija koje osigu- zapećak potiskuje i Dan pobjede Treće proširenje Europska je sku budućnost. Još 1993. godine ravaju demokraciju, vladavinu koji se obilježava istoga dana. zajednica doživjela 1986. godine, postavljena su tri osnovna kriterija, prava, poštivanje ljudskih prava i POČETAK: Prema definici- prava manjina i prihvaćanje cilje- ji, Europska je Unija jedinstve- va Unije. Gospodarski kriterij na međuvladina i nadnacionalna Konačno potpisan SSP označava postojanje djelotvornog zajednica europskih država, nasta- tržišta gospodarstva te sposobnost la kao rezultat procesa suradnje i oslije dvije i pol godine pregovaranja s Bruxellesom, tržišnih čimbenika da se nose s integracije koji je započeo 1951. PSrbija je 29. travnja potpisala Sporazum o stabilizaciji konkurentskim pritiscima i tržiš- godine između šest država: Belgije, i pridruživanju Europskoj Uniji. Na ceremoniji potpisiva- nim zakonima unutar EU. Pravni Francuske, Njemačke, Italije, nja Sporazuma su, osim predsjednika Srbije Borisa Tadića kriterij je usvajanje cjelokupne Luksemburga i Nizozemske. i potpredsjednika Vlade Božidara Đelića, koji je i potpi- pravne stečevine EU, a budući Europska Unija u današnjem zna- sao sporazum, bili nazočni visoki predstavnik EU za vanj- da se pokazalo kako nije dovolj- čenju formalno je uspostavljena 1. sku politiku i sigurnost Javijer Solana, komesar za proši- no samo usvojiti pravne stečevine studenog 1993. godine, stupanjem EU, nego ih se mora i provoditi, na snagu Ugovora o Europskoj renje EU Olli Rehn i srpski šef diplomacije Vuk Jeremić. uveden je i četvrti kriterij – admi- Uniji, poznatijeg kao Ugovor iz Sporazum je nakon toga potpisao i ministar svake zemlje nistrativni – koji kontrolira prila- Maastrichta. Europska Unija danas članice pojedinačno. Ratifikacija se mora obaviti u svim par- godbu odgovarajućih administra- broji 27 država članica, prostire se lamentima država članica, kao i u srbijanskom parlamentu. tivnih struktura. na 4.325.675 četvornih kilometara Primjena ovog sporazuma ovisit će, međutim, o ocjeni Vijeća STRUKTURA: Ugovorom o i broji oko 496 milijuna stanov- ministara EU o ispunjenosti suradnje Srbije s Haškim sudom. Europskoj Uniji uspostavljena je nika. trojaka struktura Europske Unije, 14 9. svibnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ i države članice, međutim postoje i određena područja koja su u isklju- Institucije EU čivoj nadležnosti Unije. Budući europski Ustav taksativno nabra- ijeće EU, poznatije kao ja područja isključive nadležnosti Vijeće ministara EU; Unije: 1. carinska unija; 2. pravila V Europska komisija; Europski o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; parlament; Europski sud 3. monetarna poltika; 4. očuvanje pravde; Europsko vijeće morskih bioloških resursa u sklo- (summit šefova država ili pu ribarske politike; 5. zajednička vlada članica i predsjednika trgovinska politika. Europske komisije). POLJOPRIVREDA: Poljoprivreda je od samog osnut- krumpira, meda i nekih alkoholnih ka Europske zajednice bila jedna pića. od glavnih tema. Poljoprivreda se, POVRŠINA I STANOVNI- naime, razlikuje od drugih područ- ŠTVO: Kada se u budućnosti ja gospodarstva, jer su, prije svega, Europskoj Uniji priključe Hrvatska cijene poljoprivrednih proizvoda i Turska, površina EU iznosit će Hrvatska na dobrom putu

epublika Hrvatska je pristupne pregovore s EU započela R2005. godine. Procjenjuje se kako bi ti pregovori mogli biti okončani ulaskom Hrvatske u EU do sljedećih izbora za Europski parlament 2009. godine. koja se često opisuje pomoću pro- da norme nastale na europskoj čelja antičkog grčkog hrama s tri razini izravno postaju sastavnim stupa, a stupovi se međusobno dijelom unutarnjih pravnih pore- razlikuju po naravi suradnje u nji- daka svake države članice, a mogu hovom okviru među državama čla- i izravno stvarati prava za prav- nicama: prvi stup tvore već rani- ne i fizičke osobe. Osim toga, je osnovane zajednice: Europska u internom pravu države članice zajednica za ugljen i čelik, koja zauzimaju hijerarhijski status viši je prestala postojati 2002. godi- od nacionalnog prava. Ta obilježja ne, zatim Europska ekonomska nadnacionalnosti u druga dva stupa zajednica, te Europska zajednica nisu prisutna, odluke se donose za atomsku energiju. jednoglasno, a njihovi učinci u Drugi stup sastoji se od suradnje internom pravu ovise o spremnosti država članica u području zajed- država članica da ih provedu. ničke vanjske i sigurnosne poli- Trojaka se struktura EU zadrža- jako podložne promjenama, te je 5.159.209 km² a populacija oko tike, dok se treći stup sastoji od la do danas. stoga bitna uloga vlada u održava- 560 milijuna stanovnika. Prosječni suradnje država članica u području OVLASTI: Zajednica ima ovlasti nju njihove stabilnosti. Jedinstveno bruto društveni proizvod u Uniji u pravosuđu i unutarnjim poslovi- u područjima i u mjeri koju su tržište poljoprivrednih proizvoda po stanovniku iznosi 27.000 ame- ma. joj dodijelile države članice prije jedno je od osnovnih načela na ričkih dolara. Najmanji BDP imaju Samo je prvi stup nadnacionalni. svega osnivačkim ugovorima. Sa kojima se temelji poljoprivredna su balkanske države Rumunjska i To u prvom redu znači da u proce- svakom revizijom osnivačkih ugo- politika EU. Zajedničko regulira- Bugarska, a najveći Luksemburg, su donošenja odluka država može vora države članice su sve više nje cijena, isplaćivanja pomoći i Irska, Danska i Velika Britanija. ostati preglasana, a da odluka ipak širile ovlasti Unije. pravila konkurencije, harmonizaci- Zanimljivo je da EU ima teri- bude donesena i da obvezuje i Prema osnivačkim ugovori- ja propisa o zdravstvenom osigura- torije i izvan Europe, i to preko državu koja se protivila njenom ma u pretežnom broju slučajeva nju i administrativnim postupcima, teritorija i departmana svojih donošenju. S druge strane to znači ovlast je podijeljena između Unije kao i zajednička vanjskotrgovin- država članica. Francuska ima ska politika; prednost proizvoda četiri prekooceanska departma- Šengenski sporazum Unije pred uvoznim proizvodima na: Francusku Gvajanu u Južnoj i zaštita unutarnjeg tržišta od pore- Americi, Gvadalupu i Martinik u mećaja izazvanih nekontroliranim Karibima, te Reunion u Indijskom engenski sporazum usvojen izvan pravnog okvira EU uvozom poljoprivrednih proizvo- oceanu. Španjolska ima Kanare u Šuključen je u ugovore o EU i EZ. Određena područja, da s niskim cijenama, također su Atlantskom oceanu, kao i Ceutu poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa načela EU. i Melillu u Africi, dok Portugal slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, Od šest proizvoda za koje su ima Azore i Madeire u Atlantskom odnosno nadležnost Zajednice, što je omogućilo korištenje početkom 1960-ih godina bile oceanu. Svi ostali izvaneuropski uobičajenih zakonodavnih instrumenata kao što su uredbe uspostavljene, zajednička poljopri- teritoriji zemalja članica ne spada- ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u vredna politika EU danas obuhva- ju u EU. kaznenim pitanjima ostala je u sklopu trećeg stupa. ća gotovo sve poljoprivredne pro- Zvonimir Perušić izvode ili grupe proizvoda, osim

9. svibnja 2008. 15 HrvatskaRIJEČ Gospodarstvo

Tavankutski voćari završili sezonu, pripreme za novu u punom jeku I posljednje jabuke otišle za Rusiju »Naša je proizvodnja u potpunosti prilagođena kupcima i u Europskoj Uniji, ali je problem opsežna i komplicirana prateća dokumentacija. No, i to ćemo svladati, tako da ove godine očekujemo da kontakti koje imamo s kupcima u EU, prerastu i u konkretne poteze«, kaže direktor tavankutskog »Voćka« Željko Nimčević

posljednjim travanjskim direktor »Voćka« Željko Nimčević. nam je odobrilo Ministarstvo poljo- vremenijih strojeva za kalibriranje danima iz tavankutskih je »Danas radimo s 90 kooperana- privrede Republike Srbije 2005. koji smo uvezli iz Nizozemske. S hladnjača odvezena, pretež- ta koji svi u osnovi imaju proi- godine«, kaže Željko Nimčević. Taj stroj samostalno, uz naravno no u Rusiju, i posljednja gajba zvodnju voća. Zadrugari ‘Voćka’ »Sagrađena je u hulo sustavu, stručni nadzor, jabuku opere, očet- jabuka. Sve što su tavankutski uzgajaju voće na oko 300 hektara, kapaciteta 1500 tona, sa šest ras- ka, prebere po veličini, zatim po voćari-jabučari prošle godine pro- od toga najveći dio odnosi se na hladnih ćelija. Ima i manipulativni težini, a onda i po boji. Sve onako izveli, već sada je »na izvol’te« jabuke, a mali dio na drugo voće: radni prostor s jednom od najsu- kako to kupac zahtijeva. Kapacitet kupcima u tržnim centrima po šljive, breskve, kruške, kajsije, i Moskvi, Sankt Petersburgu i dru- tek nešto malo višnje i trešnje.« gim ruskim gradovima. Slatku Iako je 2007. godina bila izra- Hladnjača jabuku s tavankutskog pijeska u zito sušna, sjetimo se samo niza slast troše ruski konzumenti koji od skoro mjesec dana kada se ladnjača »Voćka«, koja je smještena uz samu cestu su čudo od tržišta – neograničeno temperatura kretala oko 40 stup- Hizmeđu Donjeg i Gornjeg Tavankuta, izgrađena je na i nezasitno. njeva Celzija, zadrugari »Voćka«, zemljištu od 2 hektara. Površine je 1300 četvornih metara, Među onima koji su imali dobar svi skupa, proizveli su oko 6000 a kapacitet joj je 1500 tona. U prošloj godini, koja je među nos za dobrog kupca, jesu i zadru- tona jabuka. Iz godine u godinu rekordnima po suši i slabim prinosima, zadrugari i kooperan- gari tavankutskog »Voćka«. Nisu povećava se obujam proizvodnje, ti ove zadruge proizveli su 6000 tona jabuka. oni jedini, čak niti u svome selu, između ostalog i zato što se pove- Temperatura u rashladnim komorama, ovisno o sorti i vre- ali budući da smo neke od faza ćava površina zasada. Ove je sezo- menu čuvanja, iznosi od 1-1,2 do 3-3,5 stupnja Celzija. Razina njihove proizvodnje pratili, red je ne, naime, podignuto 60 hektara zabilježiti i ovaj finiš. novih zasada, gotovo isključivo kisika s normalne spušta se na 1-2 posto, a razina CO2 podiže UZLAZNI TREND: »Naša je jonagolda, ajdareda, zlatnog deli- se na 1-2 posto. zadruga osnovana 2002. godine, šesa i gremi smita. U ovim uvjetima jabuka se može sačuvati u potpuno izvor- tada nas je bilo 12 osnivača, a već »Naša je hladnjača napravljena nom, zdravom i zrelom obliku, punih 12 mjeseci. 2005. bilo nas je 23«, prisjeća se našim sredstvima i sredstvima koja

16 9. svibnja 2008. Gospodarstvo HrvatskaRIJEČ »Mi smo u stalnom kontaktu Jabuku opere, očetka, prebere po veličini, i s kupcima iz Europske Unije«, težini i boji: stroj uvezen iz Nizozemske kaže direktor Nimčević. »Što se njihovih zahtjeva tiče, kada je roba u pitanju, to nije zapreka, mi po kvaliteti udovoljavamo svim europskim zahtjevima. Cjelokupna naša proizvodnja, kao i skladi- štenje i prodaja, prilagođeni su europskim standardima. Problem je propratna dokumentacija, koja je iznimno zahtjevna u Europskoj Uniji. Uglavnom, očekujemo da ove sezone ti naši kontakti s kupcima iz EU prerastu i u konkretne poteze.« Zadruga »Voćko« ima Upravni odbor, koji predlaže sve važnije odluke, te odluke usvaja ili ne usvaja Skupština, a direktor ih provodi. U poduzeću su samo tri stalno zaposlena djelatnika. U tijeku je razmatranje prijedloga da se posto- jeća hladnjača proširi dogradnjom novih ćelija, jer proizvodnja raste, a uopće nije isto prodaje li se jabuka odmah nakon berbe, u rujnu tog stroja je 4 do 6 tona po radnom S druge strane, ruski su kupci sve ći kupci. Dio proizvodnje, od 10 ili listopadu, ili onda kad je na satu. Stroj opslužuje 14 radnika u zahtjevniji, traže vrhunsku robu. do 15 posto, prodajemo domaćim tržištu nema u velikim količinama, jednoj smjeni.« Njihovi su uvjeti iz godinu u godi- hipermarketima, ali gro ipak odlazi u proljetnim mjesecima. Dvojbe ZAJEDNO JAČI: Dok nisu nu sve oštriji. Prve godine nisu u Rusiju.« zapravo i nema, jer je cijena jabu- imali ovaj stroj, kalibriranje je, imali tako stroge kriterije, ali sada Jedan od novih uvjeta ruskih ka u rujnu prošle godine iznosila po Nimčevićevim riječima, bilo traže vrhunsku kvalitetu, između kupaca je i pakiranje jabuka u jed- 0,30 do 0,40 eura po kilogramu, a mučno za obje strane – i za pro- ostalog i zbog toga što proizvo- nokratne papirnate gajbe, za razliku posljednji kontingent, sada u trav- izvođače i za kupce. I jedni i drugi đači iz cijelog svijeta pokušavaju od dosadašnjih drvenih. Sve ih više nju, prodan je za 0,70 eura. Eto, su bili nezadovoljni prebiranjem osvojiti rusko tržište. Cijene koje interesira i estetika, uz samu kvali- koliko vrijedi hladnjača. koje je radila ljudska ruka. Sada su postižemo na ruskom tržištu za tetu proizvoda. No, nije li orijenti- obje strane prezadovoljne. nas su više nego dobre, u odnosu ranost samo na rusko tržište mač s U prvo vrijeme postojanja zadru- na cijene koje mogu platiti doma- dvije oštrice za tavankutske voćare? Zvonimir Perušić ge, zadrugari su radili po principu – svatko za sebe. Odnosno, svatko Otišao i posljednji kontingent: Željko Nimčević je u hladnjaču donosio svoj rod, a onda ga je povlačio kada bi našao kupca. Ubrzo se ispostavilo kako time zadrugari zapravo postaju jedan drugome konkurencija – bore se za istog kupca, snižavaju cijenu, smanjuju zaradu i – moguće šire zlu krv. Tada su se opredijelili za puno zdraviju varijantu: »Voćko« je, kao poduzeće, organizator cjelokupne prodaje, otkupljuje sav rod od zadrugara i kooperanata, prodaje ga kao svoj proizvod, a zarada se dijeli po već znanim pravilima. Tako svi oni skupa lako dođu do kupca, a i kupcu je puno lakše dogovarati posao s ponuđa- čem koji ima ozbiljniju količinu. RUSI SU DOBRI KUPCI: »Kupce iz Rusije upoznali smo na velikim međunarodnim sajmovima u Moskvi, Bolzanu i Berlinu«, objašnjava Željko Nimčević. »Sklapamo ugovore za jednu sezonu, a oni plaćaju avansno, tako da rizika neplaćanja nema.

9. svibnja 2008. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica Dan rada Palić, 1. svibnja Bogatom ponudom raznovrsnih programa obilježen je još jedan radnički praznik ajveće vojvođansko jezero tradicionalno je, prvog dana mjeseca svibnja, ugosti- Nlo više desetina tisuća posjetitelja željnih prazničnog ugođaja u prirodnom okruženju. Palić, posljednjih godina sve popularnija turistička destinacija ne samo za goste iz zemlje, i ovoga puta je spremno dočekao izazov i uspio. Uz lijepo vrijeme, koje je ovoga puta u potpunosti »išlo na ruku« orga- nizatorima, bogata ponuda raznovrsnih programa zasigurno je uspjela zadovoljiti prohtjeve svih onih koji su se toga dana odlučili zaputiti upravo tamo. A bilo je svega i još po nečega... PALIĆKI DOŽIVLJAJ: Za sve naše čitatelje koji još nikada nisu bili 1. svibnja na Paliću odmah slijedi neizbježna uputa-konstatacija: »To se, jednostavno, mora doživjeti«. Jer, opisivati ugođaj gastro ponude u obliku brojnih kulinarskih specijaliteta s roštilja ili iz kotlića nije isto kao kada se nešto od svega toga i konzumira, sjedeći na ugodnom jezerskom povjetarcu. Prepričati probijanje kroz gužvu posjetitelja, koji su razgledali brojne štando- ve svakojake trgovačke ponude, posve je drugačije nego kada se i sami nađete u istoj toj gužvi. I pritom uživate u njoj. Jer, nije svakoga dana praznik rada u kojemu se neradno uživa. Posebna priča su djeca, najmlađi i jamačno najveseliji posjetitelji, jer njiho- voj radosti nema kraja kada se nađu u srcu šarenila mogućnosti koje se, specijalno za prve dane svibnja, nalaze uz obalu palićkog jezera. Je li to posjet najvećem zabavnom luna-parku, izobilju štandova s bogatom ponudom igračaka ili, pak, obilazak Zoo- vrta, zasigurno najljepšeg i najuređenijeg na našim prostorima. I sve to uz lizalice, šećerleme, slatku vatu, sladolede, sokove... U biti, sam posjet Paliću u vrijeme 1. svibnja je svojevrsni povratak u djetinjstvo i bezbrižnost vremena provedenog daleko od svakidašnjih briga i obveza. Neradni dan oličenje je svojevrsne slobode, koja je s godinama odrastanja i sazrijevanja sve manja, a užitak tradicionalnog »uranka«, kako se ovaj događaj još tradicionalno naziva,pridonosi, barem na tren, povratku tog osjećaja. I zato danas, kada budete pročitali ovaj tekst, gotovo desetak dana poslije palićkog ugođaja, svi vi koji ste tamo bili zasigurno ćete se, barem s malo sjete, prisje- titi nekog detalja koji vam je uljepšao protekli 1. svibnja, a svi vi koji niste bili, možda ćete poželjeti iduće godine doživjeti jezersku čaroliju na praznik rada. Jer riječi nikada u potpunosti ne mogu opisati osjećaj. D. P. 18 9. svibnja 2008. Subotica HrvatskaRIJEČ školskim skupinama 960 dinara. Za treće i svako sljedeće dijete, boravak Dan Europe – 9. svibnja je besplatan. Postoje i popusti, a oni se odnose na socijalno ugrožene obi- evladine organiza- telji ili samohrane roditelje. Ncije, Centar lokalne demokracije u suradnji U svibnju jednokratna isplata mirovina? s Europskim pokretom u Srbiji – lokalno vije- ednokratna isplata mirovina počet će najvjerojatnije u svibnju, najavio će Subotica, danas, 9. svibnja, organiziraju Jje na konferenciji za novinare ravnatelj Pokrajinskog fonda Mirovin- uličnu akciju obilježa- skog i invalidskog osiguranja Slavko Imrić. vanja Dana Europe na Do sada su mirovine ovako bile isplaćivane samo umirovljenicima iz Trgu slobode u središtu samostalnih djelatnosti, a od svibnja će važiti i za poljoprivredne umirov- grada od 10 do ponoći. ljenike i korisnike fonda zaposlenih. Projekt »Srbija u Umirovljenici samostalnih djelatnosti primat će novac četvrtog, poljopri- Europskoj Uniji – što od vrednici osmog, a umirovljenici iz kategorije zaposlenih 12. u mjesecu. toga imam ja, što od toga ima moj grad« podržan je od strane Fonda za otvo- Imrić je najavio i povećanje mirovina od 6,97 posto, koje će biti primi- reno društvo i Instituta za održive zajednice i traje od 21. ožujka do 30. lipnja jenjeno s isplatom mirovina za travanj, kao redovito povećanje. Najniža 2008. godine. Ovaj projekt, u kojemu sudjeluju 43 organizacije, provodi se u mirovina će iznositi 9.715 dinara, za poljoprivrednike 7.345 dinara, a naj- svim općinama Srbije. viša 90.000 dinara. Današnji program obilježavanja Dana Europe održat će se u tri dijela: u Subotici na Trgu slobode cjelodnevnom manifestacijom, u Bačkoj Topoli na trgu – dnevnim aktivnostima, i putujućim kombijem, koji će obići sela Tribina: Spasimo kornjače u Sjeverno-bačkom okrugu. druga za zaštitu i razvoj okruženja i graditeljskog naslijeđa »Protego« Današnje aktivnosti u Subotici: Uorganizira tribinu o problemu opstanka populacije barske kornjače u Ludaškom jezeru. Tema tribine je: Spasimo kornjače na Ludaškom jezeru, a vodit će je veterinar mr. József Özvegy, student biologije Krisztián 10 h - aktivnost s djecom iz PU »Naša Radost« na Trgu slobode Óvári i biolog dr. Gabor Mesaroš. 11 h - postavljanje izložbe plakata ispred svečanog ulaza u Gradsku kuću Tribina će biti održana 13. svibnja 2008. godine. Početak je u 18 sati 12 h - »Europske igre«, aktivnost s osnovcima na Trgu slobode u velikoj dvorani Regionalne gospodarske komore u Subotici, Ulica 13 h - postavljanje štandova na Trgu slobode s materijalima zemalja EU Matije Korvina broj 9. (Engelsova). i članica kandidata 17 h - svečani prijam predstavnika veleposlanstava, generalnih konzulata, gradonačelnika, načelnika Sjeverno-bačkog okruga, medija i nevladinih NATJEČAJ za najbolji SLOGAN organizacija 19 h - javna debata o temi »Srbija u Europskoj Uniji - što od toga imam ja, što od toga ima moj grad«, Otvoreno sveučilište, dvorana 213 Fundacija mentalne higijene Exspecto i Povjerenstvo za borbu 21 h - laser projekcija – 3D animacija na temu »Dan Europe – 9. svibnja«. protiv bolesti ovisnosti Općine Subotice raspisuje natječaj za najbolji slogan na temu borbe protiv droge.

Počeli upisi u vrtiće Slogan može biti: - SMS poruka redškolska ustanova »Naša radost« raspisala je natječaj za upis djece Psvih dobi u vrtiće u sljedećoj školskoj godini. Upis traju od 5. do 16. - Tekst za plakat svibnja, a roditelji za tu prigodu trebaju pripremiti izvadak iz matice ro- Uvjeti natječaja: đenih, koji ne mora biti nov, potvrdu o zaposlenju, liječničko uvjerenje - mogu konkurirati mladi od 15 do 19 godina starosti koji žive ili idu i upisnicu koju trebaju ispuniti, a koja se može dobiti u svakom vrtiću. u školu na teritoriju grada Subotice Prilikom popunjavanja upisnice, roditelji se opredjeljuju za jezik na koje- - jezik slogana: srpski, mađarski, hrvatski jezik mu će njihova djeca pratiti odgojni rad, a među ostalim, nudi se i rad na hrvatskom jeziku. Rok za zaprimanje radova je 1. lipnja 2008. godine »Svaka upisnica je i na hrvatskom, i na mađarskom i na srpskom jeziku, i pored toga roditelj bira na kojemu će se jeziku odvijati odgojni rad. Radove će procjenjivati stručni žiri. Pored mađarskog i srpskog, predviđen je i hrvatski jezik. Ako se prijavi Svaki će sudionik dobiti sertifikat, a najbolji autori će biti nagrađeni. dovoljan broj djece, sasvim sigurno će biti formiran i odjel na hrvatskom Svečana podjela nagrada je 26. lipnja 2008. godine, na Svjetski jeziku, imajući u vidu da je Općina osnivač i toleranciju toga broja. Osob- dan borbe protiv uporabe psihoaktivnih supstanci, a istog će dana biti no mislim da ako bi postojao određeni broj, barem 6-7 djece na području organizirana izložba svih poslanih slogana. Malog Bajmoka, Gata, Gajeve ulice, i bude moguće formiranje jedne skupine, ona će biti i formirana. Pozivam sve one koji žele da dobro pogle- Najuspješniji slogani će biti tiskani kao reklamni materijal kampanje daju upisnicu i zaokruže ono što žele. Ako ne bude dovoljno prijavljene borbe protiv droge. djece, nećemo to ni razmatrati, a ako bude dovoljno, pozvat ćemo rodi- Uz tekstove priložite sljedeće podatke: ime autora, godinu rođenja telje, razgovarat ćemo s njima i pronaći odgovarajući prostor gdje će se autora, naziv ustanove/organizacije, adresu autora, telefon ili e-mail odvijati odgojni rad na hrvatskom jeziku.», kaže Dujo Runje koordinator adresa autora. pedagoško psihološke službe u »Našoj radosti «. Runje napominje i da se sva djeca koja su obvezna za pripremno predš- Tekstove možete poslati putem pošte ili preko e-maila: kolski odgoj moraju upisati, a radi se o djeci koja su rođena 2002. i do 31. Fundacija mentalne higijene Exspecto kolovoza 2003. godine. Manjih problema može biti za djecu mlađe dobi, Šantićeva 27, 24000 Subotica osobito u objektima na periferiji grada kao što su ona u Aleksandrovu ili e-mail: [email protected] na Paliću jer je zanimanje roditelja veće od slobodnih kapaciteta. Zbog toga podsjeća roditelje da dijete upišu pravodobno, jer se sredinom svib- Za sve dodatne informacije, možete se javiti u Fundaciju na: nja, odmah nakon upisa, već formiraju skupine. Ekonomska cijena za jaslice iznosi četiri tisuće dinara mjesečno, za Tel/fax: 024/687-620 djecu u obdaništu roditelji trebaju izdvojiti 3 i pol tisuće, a za one u pred- Rezultati natječaja bit će priopćeni do 10. lipnja.

9. svibnja 2008. 19 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Jubilarna obljetnica izgradnje crkve u Mostaru, koju su gradili i bunjevački Hrvati Sto godina neraskidivih veza »Prošle godine u posjet župi dolazila je skupina vojvođanskih Hrvata i tu smo održali zajedničku misu. I sada ću predstavnicima njihovih udruga uputiti poziv da budu nazočni obilježavanju jubilarne obljetnice crkve Presvetog Trojstva« , kaže don Ivan

Piše: Arijana Beus MOSTAR – Crkva Presvetog Trojstva u Blagaju kod Mostara ovaj mjesec obilježava stotu godiš- njicu izgradnje stare župne crkve. To je crkva koja je ostala kao zna- čajan trag povezanosti bunjevač- kih Hrvata sa starom domovinom – Hercegovinom. Trajni spomen u staroj domovini bunjevački Hrvati su ostavili upravo na toj crkvi, jer su 1908. godine sudjelovali u njenoj izgradnji. Crkva Presvetog Trojstva slavi stotu obljetnicu, što će se obilježiti na posebno svečan način. »Jubilarnu svečanu svetu misu 18. svibnja u 11 sati predvo- dit će biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko- mrkanjski msgr. dr. Ratko Perić, koji će taj dan krizmati i ovogodiš- nje krizmanike blagajske župe«, kaže za Hrvatsku riječ župnik župe Presvetog Trojstva Blagaj-Buna don Ivan Šutalo. OBITELJSKO HODOČAŠĆE: Don Ivan napominje kako će tog istog dana, uz jubilarnu proslavu, dom posjeta bunjevačkih Hrvata održali zajedničku misu. I sada crkve Presvetog Trojstva«, kaže biti upriličeno i obiteljsko hodo- Hercegovini i Dalmaciji. ću predstavnicima njihovih udru- don Ivan. Dodaje da se nadao kako čašće iz okolnih župa kao znak NEMOGUĆNOST OBNOVE: S ga uputiti poziv da budu nazočni će do ove obljetnice crkva već biti jedinstva u Presvetom Trojstvu i obzirom da je crkva u proteklom obilježavanju jubilarne obljetnice obnovljena. g molitve za ljubav, vjeru, nadu i ratu u BiH u potpunosti uništena, život. Don Ivan također podsjeća don Ivan Šutalo trenutačno radi na da je tu župu 1891. osnovao biskup dobivanju dozvole za njenu obno- Obnova kamene ploče msgr. Paškal Buconjić. Župna vu. »Već godinu dana pokušavam crkva, dodaje, sagrađena je 1908., dobiti dozvolu za obnovu, no, to rilikom posjeta prošle godine predstavnici vojvođan- a sagradio ju je sa svojim župljani- izgleda nije moguće. Grad Mostar Pskih Hrvata su izrazili želju da bi obnovili kamenu ploču ma fra Ivan Božić, koji je kao peti me uputio na Županiju HNŽ, na crkvi na kojoj se župnik po redu u ovoj župi službo- jer grad nema ovlasti da mi izda nalazi natpis da su prije vao od 1905. do 1919. Treba kazati dozvolu. S druge strane, u Županiji cijelog jednog stoljeća kako će u čast Presvetom Trojstvu kažu da još uvijek nije donesen udruge bačkih Hrvata u biti upriličena i devetnica u župi, određeni zakon te da se obratim Subotici donijele odlu- te da će 17. svibnja biti upriličena Sarajevu, jer je to područje Blagaja sveta ispovijed za sve krizmanike, proglašeno zaštićenim područ- ku o prikupljanju sred- roditelje i kumove. jem«, kaže don Ivan. Dodaje da stava za gradnju crkve. Na spomenutoj crkvi se sa sje- mu nije jasno zašto ne može dobiti »Vojvođanski Hrvati žele verne strane i danas nalazi podatak dozvolu za obnovu crkve i vjeruje obnoviti ploču, kako bi koji govori o gradnji crkve. Na da je tu prste uplela politika. Što se natpis bio čitljiviji, i mi im kamenoj ploči se nalazi natpis u tiče veza Hrvata u BiH, odnosno želimo pomoći u tome«, kojem se navodi kako su prije u Blagaju i vojvođanskih Hrvata, kaže don Ivan Šutalo. jednog stoljeća udruge bačkih don Ivan Šutalo napominje kako su Napominje da će ploča o Hrvata u Subotici donijele odluku te veze i danas dosta jake. »Prošle bunjevačkim Hrvatima iz o prikupljanju sredstava za gradnju godine u posjet ovoj župi dolazila crkve. Ploča s natpisom je postav- je skupina vojvođanskih Hrvata, Subotice i nakon obnove ljena na crkvu 1925. godine prigo- došli su s tri autobusa i tu smo ostati na crkvi.

20 9. svibnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ SOMBOR – Literarna sekcija HKUD-a »Vladimir Nazor« osnovana je 12. lipnja prošle godine i od tada se jednom mjesečno, točnije Pjesnici od akcije posljednjeg utorka u mjesecu, u prostorijama Hrvatskog doma okupljaju pjesnici, sudionici »Lire naive« iz Sombora. Prigoda je to za okupiti se, recitirati pjesme, porazgovarati, družiti se. Pročelnik literarne sekcije je Antun Kovač, pjesnik koji u svojim stihovima čuva šokačku ikavicu, prepoznatljiv po nenametljivoj dozi humora. Na posljednjem susretu pjesnika u Hrvatskom domu okupili su se – Cecilija Miler, Katarina Firanj, Marija Feher, Marija Bajić, Marica Mikrut, Antun Kovač i Zlatko Gorjanac. Pročitane su nove pjesme, a prisjetili su se i onih starijih, već pomalo zaboravljenih. Članovi literarne sekcije rado sudjeluju na likovnim kolonijama, koncertima, književnim večerima i drugim manifestacijama gdje čitaju svoje stihove. Po riječima predsjednika Antuna Kovača u planu je sudjelovanje na kulturnim manifestacijama u okolnim selima. Do sada su sudjelovali na nekoliko manifestacija i rado će se odazvati na sve pozive i svojim stihovima uljepšati razna kulturna događanja. Z. G. HKPD »Tomislav« u Drenovcima

GOLUBINCI – U subotu 4. svibnja, HKPD »Tomislav« iz Golubinaca imao je cjelovečernji nastup u Drenovcima, u Republici Hrvatskoj. U svom nastupu Golubinčani su u folklor- nom dijelu osim igara iz Srijema izveli Bunjevačke igre i Splitske gradske igre. Pokraj folklora Društvo su predstavili i recitatori Ilija Žarković i Mišo Valok. Cijeli su nastup glazbom i pjesmom obilježili tamburaši iz Golubinaca. Dobar domaćin Golubinčanima bila je Udruga pučkih pjesnika »Sveti Mihovil Drenovci«. Između dvaju nastupa Golubinčana Udruga pučkih pjesnika izvela je igrokaz »Svi smo mi isti« na tekst Marije Vukoje, koja je ujedno i redateljica. Poslije programa goste i domaćine zabavljali su tamburaši iz susjednog sela Gunje. U pozdravnim riječima dvaju predsjedninka izražena je želja za nastavkom suradnje. I. Radoš

Novosadski Šokačka večer u Bilju sajam BILJE – Povodom petog susreta zavičajne udru- Šokačku večer su svojim stihovima uljepšali ge Monoštoraca »Šokadija« održanog 26. travnja Adam Bešlin Nova i Antun Kovač, a zabava je tra- a Novosadskom sajmu u tijeku su u Bilju (R.Hrvatska), upriličeno je predstavljanje jala do kasno u noć, uz pjevačku skupinu KUDH-a Nzavršne pripreme za 75. među- knjige Marije Šeremešić »Tragovi sjećanja«. Prije »Bodrog« i tamburaše iz Bačkog Monoštora. narodni poljoprivredni sajam, koji samog predstavljanja, autorica je pozdravila nazočne Z .G. će biti održan od 10. do 17. svibnja. i upoznala ih s novoosnovanom udrugom »Urbani Jedan od najvećih europskih doga- Šokci« iz Sombora, zahvalivši pri tom udrugama i đaja iz područja agrobiznisa, ove institucijama iz Republike Hrvatske, koje su poticale godine očekuje 2000 izlagača koji osnivanje ove udruge. će putem predstavnika, dilera i dis- O knjizi »Tragovi sjećanja« govorili su Adam tributera prikazati proizvode iz 60 Bešlin Nova, član uprave zavičajne udruge iz Bilja zemalja svijeta. i prof. Matija Đanić iz Sombora, urednik lista Poljoprivredna mehanizacija, pro- »Miroljub«. Autorica je ovim djelom izrazila svoje izvodi ratarstva, povrtlarstva, voćar- duboke osjećaje prema Bačkom Monoštoru govoreći stva i vinogradarstva, industrija pre- o njegovim mještanima, šokačkom ruhu i frizurama, hrambenih poizvoda i izložba stoke te o šokačkim blagdanskim običajima. glavni su sadržaji izlaganja. Uz to, Ovoj petoj Šokačkoj večeri nazočni su bili poli- bit će prikazane i grane industrije tički i kulturni uglednici Općine Bilje – Žarko Zelić, koje prate poljoprivredu. načelnik Općine Bilje, Željko Cikaj, donačelnik Općine Bilje i Zdenko Jumić, predsjednik Općinskog I. K. vijeća. 9. svibnja 2008. 21 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Aktivnosti Povijesno-istraživačkog odjela HKUPD »Matoš«

Momčenje i ženidbeni običaji Hrvata u Plavni

Kad momak navrši osamnaest godina onda se ubraja među prve momke u selu. Svi momci koji mogu doći u crkvu nediljom su dolazili, a bili su obučeni u bile dereklijane košulje opeglane i šlingane sa svilenim proslukom na ramenima. Svaki momak koji je bio za ženidbu, a bio je malo mogućniji, lipo se nosio

lanovi Povijesno-istraživačkog odjela momak koji je bio za ženidbu, a bio je malo Na vratima stoje četiri divojke i traže otkupninu HKUPD »Matoš« u Plavni pronašli su mogućniji, lipo se nosio. Po završetku devetna- za snašu. Kum i diver se pogađaju za snašu. Čjoš jedan stari zapis o narodnim običa- est godina momak bi došao ocu i rekao mu da bi Kad su se pogodili, kum plaća divojkama jima i nošnji, kojeg je prema kazivanju pokoj- se ženio. A otac bi ga pitao – je li našao divojku. novac za koji su se pogodili. Sada snašin diver nog zvonara naše župne crkve Kuzme Mišića, Momak bi odgovorio da je našao i morao je opi- (većinom je to njezin brat rođeni ili najbliži vjerojatno započeo pisati naš nekadašnji župnik sati ocu iz kakve je obitelji i koja je to divojka. rođak) izvodi snašu prid svatove. Svatovi krenu Stipan Bošnjak, potkraj prošloga stoljeća. Ako bi roditelji pristali da se momak oženi tom na vinčanje. Snaša ide s diverom, a đuvegija s O momčenju i ženidbenim običajima Hrvata divojkom, išli su kod roditelja divojke raspitati diverušom. Prvo se vinčaju u mjesnom uredu, a Šokaca u selu Plavna ovaj zapis kaže: se hoće li oni dati divojku za njihova momka. potom idu u crkvu. Kad je završeno vinčanje u »Kada dječak priđe petnaest godina, onda Ako su se složili i roditelji divojke pristali, crkvi, izlaze iz crkve i sada idu po prvi put ruku se počne momčiti. Svake nedilje prije podne u onda su ugovorili kada će momak doniti jabu- pod ruku snaša i đuvegija. devet sati lipo se spremi i krene u selo. Momak ku. Ugovorenoga dana otac i majka momka, i Na ulasku u dvoranu di će se održati večera, obuče na sebe košulju i to lipu bilu čistu dere- momak sam, uzeli su jednu lipu jabuku i novaca reduše su na vrata postavile korito i u njemu klijanu s imenom i prezimenom izvezenim i otišli kod divojkine kuće u prošnju. Kad su vode, i svatko tko želi ići unutra mora platiti naprid. Zatim obuče lipe štofane pantalone i došli u divojkinu kuću lipo su se pozdravili s (baciti koji novčić u korito). Kada se dođe svileni prosluk. Na glavu stavi crni šešir. Od roditeljima divojke, a zatim su rekli zašto su u dvoranu snaša i đuvegija sidnu u pročelje mame dobije bilu ili šarenu maramicu a na došli, to jest, je li oni imaju divojku za udaju? za stol, sa strane đuvegije – njegovi svatovi noge obuče šarene čarape i lipe sandale. Mama Ako su roditelji divojke rekli da imaju, pitali su počevši s kumom, a sa strane snašine – njezini isprati momka na šor. Prid crkvom se skupilo hoće li se udati za njihova momka. Ako je ona svatovi s njezinim kumom. Sada slidi večera, već više momaka, koji međusobno razgovara- dala potvrdan odgovor, svekar je pružio jabuku a iza večere se prikazuju darovi koje je snaša ju. Na jednoj strani stoje momci a na drugoj okićenu novcem, a momak koji je došao sa dobila prigodom vinčanja. Darove prikaziva divojke. Kada zazvoni treće zvono momci idu svojim roditeljima stavio je divojki prsten u prikumak. Kada prikaže dar on kaže: ‘Svim gore na kor, a divojke naprid prid veliki oltar. znak da je zaručena. Tako je cura isprošena za svatovima na glas, a snaši na dar!’ Prid ponoć Po završetku mise razilaze se momci i divojke momka. Odmah su se dogovorili kad će biti se igra takozvani »snašin tanac«. Igru započima svojim kućama. Posli podne se sastaju momci svatovi. Nedilju dana prije nego će biti sva- diver a zatim se iza njega riđaju drugi svatovi, kod jednoga od njih i zatim zajedno svi idu u tovi, diverovi su pozivali svatove i to ovako: koji plaćaju za igru sa snašom. Kada su se svi selo. Stariji momci su navečer išli na igranku ‘Hvaljen Isus i Marija, pozdravili su vas snaša i svatovi izriđali igrajući sa snašom, dođe đuve- u bircuz, mladi momci i divojke nisu smili ići đuvegija i zovu vas u svatove, na vinčanje koje gija i odvede snašu. Snaša se sada preobuče iz nego su se sastajali kod jednoga od njih, šalili će biti slideće nedilje.’ Zatim su otvorili čuture biloga u nošnju udane žene. Ujutro bi se snaša se, pivali i svirali, tako je nediljno veče brže i ponudili ukućane rakijom ili vinom. obukla u šokačku narodnu nošnju i sa svim prolazilo. SVATOVI: Ugovorenoga dana ujutro već rano, svatovima bi išla kroz selo, prema svom novom PROŠNJA S JABUKOM: Kad momak navrši kupe se svatovi kod đuvegije, a i kod snaše. domu. Iza toga bi se svatovi razišli svojim osamnaest godina onda se ubraja među prve Prije nego će poći snaši i na vinčanje, diverovi kućama.« momke u selu. Svi momci koji mogu doći u sa svircima idu po kuma kući kumovoj. Kad je Pronađeni će dokument zasigurno sačuvati crkvu nediljom su dolazili, a bili su obučeni kum došao kod đuvegije, svi svatovi idu zajedno izvornost običaja u našem selu. u bile dereklijane košulje opeglane i šlingane kod snaše, snašinoj kući. Putem se vesele. Kada sa svilenim proslukom na ramenima. Svaki stignu snašinoj kući, ulazna vrata su zaključana. Priredio: Zvonimir Pelajić

22 9. svibnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ

Manifestacija u Muzeju Slavonije u Osijeku Marljivo prikupljene i pohranjene u muzejima i galerijama, zbirke plakata svjedoče, izražajnije i neposrednije, o pojedinim segmenta življenja pojedinog grada ili sredine i baš zato su nepro- Plakat za plakat cjenjivi u traganju i oslikavanju prošlosti«, naglasila je autorica, Marina Vinaj. Više od 5 tisuća plakata prikupljenih u Muzeju Slavonije Novi osječki gradonačelnik, Gordan svjedoče o životu grada dulje od stoljeća i pol Matković, koji nam se baš često smiješio s predizbornih plakata posljednjih godinu dana repertoari, političke parole i pozivi na izbore, – jer poznato je, Osijek je tek nakon 7 mjeseci i reklamiraju se raznorazni proizvodi i poziva 7 potrošenih milijuna kuna na dva puta održane Osječane na sajmove i zabave, proslavu 1. svib- izvanredne izbore, nedavno dobio novu gradsku nja i na gostovanje Španjolske menažerije. vlast – vrlo se pohvalno izrazio o novom pro- »Kako nekada, tako i danas, likovno zanim- jektu Muzeja Slavonije, Plakat za plakat, nagla- ljiva i sadržajno provokativna kombinacija na sivši pri tom, kako je kao prvi čovjek grada na uvećanom listu papira, javno obznanjena, zau- Dravi vrlo ponosan na sve izgovorene riječi, stavit će slučajnog prolaznika ili namjernika i jer Osijek je oduvijek metropola Slavonije i znatiželjnika i prenijeti mu poruku. No, ubrzo istočne Hrvatske, pa je i dao obećanje kako će će stići nova poruka, sadržajno bogatija i likov- iz gradske blagajne namijeniti dio sredstava za no provokativnija i izazvat će radost, gnjev, uređenje i proširenje Muzeja Slavonije, jer od 5 euforiju, ogorčenje, manju ili veću pozornost, tisuća plakata izloženo je tek nekoliko stotina, znatiželju, a nakon nekog vremena i ona će biti zato što prostor više ne dozvoljava. »Ovaj je prelijepljena nekom novom, još svježijom i još muzej brand našega grada, brand naše metro- boljom informacijom. No, koliko god plakat pole i ponosan sam što danas ovu predivnu efemerno doživljavali, njegova kulturno-povi- izložbu mogu proglasiti otvorenom«, zaključio jesna vrijednost ne prestaje dan nakon najave je gradonačelnik Matković. događaja, izložbe, koncerta ili političkog skupa. Slavko Žebić Milenko Ognjenović, glumac HNK uveličao je otvorenje

agonetna igra riječi otkrila je još zago- netniju manifestaciju u Muzeju Slavonije Zu Osijeku, djelo autorice mr. Marine Vinaj, voditeljice muzealskih tiskopisa i čitavog tima suradnika, koja je svjetlost reflektora ugle- dala na Markovo, 25. travnja, a bit će dostupna posjetiteljima sve do srpnja i sezone godišnjih odmora. »Tiskana je riječ, od samoga oživotvorenja Gutembergove zamisli, s prvom javno obzna- njenom porukom Martina Luthera na vratima crkve u Wittembergu davne 1517. godine, desetljećima i stoljećima bujajući i rastući, postala i ostala najvažnijim segmentom naše svagdašnjice«, poslužit ćemo se citatom M. Richardsa iz članka Uspon i pad plakata. »Stoga plakat i treba promatrati kroz sve njegove slojeve, temeljene na činjenici da obje- dinjuje likovne komponente i estetske kriterije umjetničkog djela te snagu i uvjerljivost auten- tičnog dokumenta. Plakat je odraz gospodar- Pouzdan svjedok skih, političkih i kulturnih prilika i gotovo svih pratećih zbivanja koja se mogu uz njih svrstati lakat je vrlo pouzdan svjedok povijesne priče svake naše sredine. Predstave su i u njemu se očituju i zrcale vrlo realistično i Podavno okončane, svjetla pozornica davno su pogašena, mnogi izvođači čak objektivno sva relevantna događanja od politi- nisu više među živima, promijenile su se mnoge okolnosti, promijenile se parole, ke i gospodarstva do kulture, sporta i zabave«, vladari, države, a odavno nema niti poznatih trgovina, restorana i kavana. Samo istaknula je na otvorenju izložbe predstavnica nam je još plakat ostao i može nam omogućiti da barem nakratko vratimo prote- Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Lada klo vrijeme, da načas dotaknemo prošlost. Danas je on medij modernog vremena, Kavurić. ali uvijek ima autora. Nekad poznatog, nekad nepoznatog, a najčešće je to kakav Više od 5 tisuća plakata prikupljenih u Muzeju akademski slikar ili u ovo naše vrijeme računalni stručnjak. Plakat caruje u urbanoj Slavonije svjedoče o životu grada dulje od stolje- sredini koja je centar moći, političke i svake druge, a Osijek je odavno poprimio ća i pol. Mozaik prošlosti Osijeka ostao bi nepo- te epitete. Zatim, plakat je produkt tiskarske struke, a Osijek se baš time može punjen bez ovih papirnatih svjedoka, pa svaki od pohvaliti, još od Franjevačke tiskare, pa preko obitelji Divalt, do Julija Pfeiffera, njih, ma koliko krhak i godinama obremenjen Dragutina Laubnera, do Štamparskog zavoda i Prve hrvatske dioničke tiskare, pa bio, ima svoje mjesto i povijesnoj priči grada, sve do današnjih dana i suvremenog tiska. zrcale se u njima kazališna događanja, filmski 9. svibnja 2008. 23 HrvatskaRIJEČ Gospodarstvo Dva desetljeća »Suncokreta« Od jedne preše do palete organskih proizvoda Posljednje tri godine godine ovo poduzeće radi na programu prerade samoniklog - divljeg nara. Iz tog izuzetno dragocjenog izvora zdravlja dobili su tri proizvoda: ulje, ocat i kapsule s ekstraktom fermentiranog soka. Osim toga proizvode se i kapsule s ekstraktom sjemena grožđa, a ekološki opus zaokružuju programom prerade sekundarnih sirovina iz poljoprivrede, kao što su prerada komine i koštica marelice, breskve.

rend uporabe organske hrane, zdra- godine organiziraju lokalne poljoprivrednike ve hrane, u visokome je usponu, u proizvodnji organskih sirovina i od tada »Tsve što nosi etiketu organsko znači posjeduju certifikat za organsku proizvodnju ‘kvalitetu’ i, što je važno, ima tendenciju rasta«, (Terras). Posjeduju i certifikat HCCP, te im je od kaže Ivan Perčić, vlasnik tvornice »Suncokret«. 2004. godine, zahvaljujući njemačkom »BCS« No, s druge strane, u jednome dahu dodaje: certifikatu, olakšan pristup inozemnom tržištu. »Industrija nudi kvantitet«. Izvoze u Veliku Britaniju, Njemačku, Belgiju, Razgovaramo s Ivanom o njegovoj životnoj Kanadu, Švedsku, Mađarsku, Hrvatsku, BiH filozofiji »živjeti ovdje, sada i ovog trenutka«, i Makedoniju. Već petu godinu zaredom sudi- koja ga je odvela na mnoga mjesta i u mnoge onici su najvećeg sajma organskih proizvo- pothvate i na koncu dovela do osnutka poduze- da u Europi »Biofach«, u njemačkom gradu ća »Suncokret«. Osvrnimo se na same začetke Nurnbergu, gdje izlaže tri tisuće izlagača sa nastanka ovog poduzeća, sada već tvornice, svih strana svijeta. koja obuhvaća 450 četvornih metara uz još 350 PALETA PROIZVODA: Sama proizvodna četvornih metara skladišnoga prostora i upošlja- paleta tvornice »Suncokret« sastoji se od pro- va petnaest radnika. izvodnje dviju vrsta hladno cijeđenih ulja, PIONIRI ORGANSKE PROIZVODNJE: takozvanih »tamnih« ili »djevičanskih« ulja, Proizvodnja organske hrane vodi nas u sada koja se proizvode na hidrauličnoj preši staroj već davnu 1989. godinu, kada je »Suncokret« 120 godina, te »svijetlih« ulja, koja se proizvo- osnovan u Hajdukovu, selu udaljenom desetak de na suvremenim pužnim prešama. Izrađuju kilometara od Subotice, na samim počecima se od: suncokretovog, sezamovog, bundevinog razvoja privatnog poduzetništva u Srbiji. U i lanenog sjemena. Osim ovih jestivih ulja posao kreću s jednim strojem za preradu hladno proizvodni program obuhvaća »riznicu« ulja cijeđenog ulja u unajmljenom prostoru, kao od noćurka, nara, šipka, crnog kima, marelice svojevrsni pioniri ovakve proizvodnje na pro- i sjemena grožda, koji se koriste u kozmetici i proizvodnjom i preradom organskih proizvoda, storima bivše Jugoslavije, te danas s ponosom prirodnoj medicini. prelazimo na ono najinteresantnije u cijelom mogu kazati kako su jedni od utemeljivača Druga vrsta proizvoda su namazi od uljarica: ovom razgovoru, što ove proizvođače izdvaja organske proizvodnje i prerade u Srbiji. Od maslac od kikirikija, suncokretov, sezamov i od ostalih proizvođača organske hrane. To je tada do danas razgranala se mreža suradnika, bundevin maslac, te dijabet program. Kako se paleta kozmetičkih proizvoda isključivo na pri- proizvođača iz zemlje i inozemstva. Od 1995. ovo ne bi pretvorilo u nabrajanje proizvoda, rodnoj osnovi bez dodataka konzervansa, pod sada jedne već renomirane kuće koja se bavi nazivom »Njega prirode«. Sapuni kao nekad

apun je najstarije sredstvo Sza čišćenje koje čovjek koristi tisućama godina. Eksklu- zivni, ručno pravljeni sapuni su načinjeni kao u stara vremena, sadrže biljne ekstrakte, koji ne samo što kožu čiste, već je i nje- guju. Gelovi za tuširanje, ulja za njegu tijela, tonik za lice… Bit će tu još mnogo toga. U pripre- mi su mlijeka za tijelo, ulje za strije, te ulje protiv celulita.

24 9. travnja 2008. Gospodarstvo HrvatskaRIJEČ IZAZOV NOVOG: Program »Njega prirode« Ako kažemo da su jedini u svijetu koji proizvo- započet je 2006. godine s četirima šamponi- de organski ocat od »nara«, onda i ova činjenica van Perčić roma. Šamponi su spravljeni od aromaterapijskih treba dobiti na težini. To nam govori da imamo Iđen je 1956. eteričnih ulja, vodenih visoko koncentriranih kvalitetne ljude, ljude koji su se vodili svojim godine u Su- cvjetnih ekstrakata – cvjetnih voda, primorskog idejama, napravili svoj biznis od ideja, kojih botici, gdje je meda i blage sapunske baze. Ovi šamponi zbog mom sugovorniku, kako mi reče, ne manjka, ali završio gimna- velike koncentracije eteričnih ulja, specifičnih uvijek ono famozno »ali«. Bez ikakve podrške ziju. Studirao biljnih vrsta, samoniklih mediteranskih biljaka sve to postići doista je vrijedno hvale i više od je sociologiju i visokokoncentriranih cvjetnih voda (od 5 kg toga. No, ovim tekstom mogu prenijeti samo cvjetova dobiva se 1 litra cvjetne vode), jedin- djelić ideja jednog izuzetnog, a jednostavnog na Sveučilištu stveni su na ovim prostorima. Zbog ograniče- čovjeka vedra duha. u Ljubljani, ra- nih količina pojedinih biljnih vrsta endemskog NAGRADE I NASTUPI NA SAJMOVIMA: dio kao novi- mediteranskog bilja slični su šamponi prilično Naravno, ovakvi rezultati donose i nagra- nar na Radio rijetki i u Europi. Ovi su proizvodi 100 posto de: pehar, dvije velike i osamnaest medalja Študentu i bio prirodni, a prave se od sirovina koje imaju s Novosadskog sajma, »Bio proizvod 2005. dopisnik »Džu- švicarski certifikat o organskom podrijetlu. godine« u SiCG, »Soil Association Organic boksa«, te organizator priredbi u Stu- Godine 2007. program se upotpunjuje proizvo- Food Award« 2006., prestižna nagrada Velike dima za osobnu higijenu, kolekcijom prirodnih, Britanije u oblasti organskih proizvoda, koja se dentskom centru »Forum« u Ljub-ljani ručno rađenih sapuna. dodjeljuje dvogodišnje. do konca sedamdesetih godina. Po- Sam ulazak u proizvodnju preparata za njegu Osim sajma u Njemačkoj, izlažu na saj- četkom osamdesetih počinje se baviti započet je zahvaljujući suradnji s jednim nje- movima: »Fancy food« u New Yorku, »Slow proizvodnjom svijeća i drugih dekora- mačkim partnerom – renomiranom i poznatom Food« u Torinu, »Grune Woche« u Berlinu, tivnih proizvoda u Ljubljani, Beogradu kozmetičkom kućom, koja radi proizvode na »Organic and Natural Food« u Londonu, »Soil i Londonu, a 1985. godine postaje pro- bazi prirodnih preparata. Izazov novog je pri- Association Award Fair« u Bristolu i na brojnim izvođač organskog povrća i ljekovitog hvaćen i krenulo se u doista smjelu avanturu – sajmovima u Budimpešti, Zagrebu, Osijeku, doći do nara i proizvesti ulje od njega. Uspjelo Segedinu, Novom Sadu i Beogradu. Tu su bilja. se u tome, a moglo bi se i više kad bi bilo poti- tečajevi, te predavanja vrsnih stručnjaka koja se Radno je iskustvo stjecao u poduze- caja i razumijevanja od strane države. Iz jedne redovito održavaju u okviru njihova malopro- ću »Moj krov« i u Komercijalnoj banci tone nara dobije se četiri litre ulja i, kako Ivan u dajnog objekta, kao na primjer – zimski i ljetni u Beogradu, a 1989. godine osniva razgovoru kaže, mogla bi se proizvesti ogromna makrobiotički tečajevi kuhanja, koje održava poduzeće »Suncokret« u Hajdukovu količina, ali problem je nedostatak financija za makrobiotički konzultant s preko 15 godina kraj Subotice. Za potrebe posla tako veliki korak. iskustva iz oblasti makrobiotike. završava tečaj za preradu uljarica u Posljednje tri godine ovo poduzeće radi na Da su prozvodi prirode i njege doista zdravi programu prerade samoniklog – divljeg nara. Iz i prirodni, potvrđuje i sam vlasnik koji sve što Hemijsko-tehološkoj školi u Beogradu, tog izuzetno dragocjenog izvora zdravlja dobili proizvede testira i koristi na sebi i svojoj obitelji a u Subotici tečaj o malom biznisu i su tri proizvoda: ulje, ocat i kapsule s ekstrak- i pomake vidi na svome zdravlju i svojoj koži. poduzetništvu te tečaj o računalima. tom fermentiranog soka. Osim toga proizvode Ono što znanost danas potvrđuje i što nam je Stručni je konzultant makrobiotič- se i kapsule s ekstraktom sjemena grožđa, a ponovno tu, tako blizu nas, jest samo ono što kog centra »Kuhinja i zdravlje« u Fran- ekološki opus zaokružuju programom prerade su drevni narodi oduvijek znali – »nar je doista cuskoj i prevoditelj djela Georgea Osa- sekundarnih sirovina iz poljoprivrede, kao što čudotvorna voćka«. ve. su – prerada komine i koštica marelice, breskve. Branka Dulić Čudotvorna voćka nar

ar (Punica Granatum, Punicaceae) je Nvoće koje se gaji u mediteranskim zemljama i na Bliskom istoku, a često se koristi u narodnoj medicini. Nar se smatra sim- bolom plodnosti koji donosi sreću u kuću. Drevni su Egipćani bili pokapani s narom koji je simbolizirao nadu u novi život. Nar je bio omiljeno voće proroka Muhameda, a u islamu, vrtovi raja su puni ovih plodova. Vjerske slike često prikazuju Djevicu Mariju ili maloga Isusa kako u ruci drže nar. Što još reći o »čudotvornoj voćki nar«? Prva istraživanja i znanstveni radovi na temu ljekovitih svojstava nara i ulja od nara vode nas u Izrael u 2000. godinu, točnije u Haifu, do Mehta R. Lanskyia, do znanstvenih radova rađenih od Japana, Izraela do Europe, Španjolske i Amerike. Radovi doka- zuju kako ulje i fermentirani sok nara mogu preventivno djelovati, ali i pomoći u liječe- nju različitih bolesti suvremenog čovjeka. 9. travnja 2008. 25 vake druge godine, po ustaljenoj tradiciji, hrvatska katolička mladež iz zemlje i Sdijaspore okuplja se u nekom od hrvatskih gradova, slaveći svoju vjeru. Ove godine domaćin ove lijepe manifestacije bio je Varaždin, koji je ugostio više od 25.000 tisuća Susret hrvatske katoličke mladeži mladih hodočasnika, među kojima je bila i dele- gacija Subotičke biskupije. U danima vikenda (26. i 27. travnja) mladi Varaždin – grad mladih su slavili Boga, moleći i družeći se u radosti zajedništva nesputanog barijerama udaljenosti sredina iz kojih su stigli u ovaj lijepi grad u zapadnom dijelu Hrvatske. SUSRET MLADOSTI: U subotu u rano jutro 26. travnja, nakon što su se svi mladi hodočasni- ci ukrcali u dva autobusa (više od stotinu mladih vjernika), primivši blagoslov mons. dr. Andrije Kopilovića, krenula je put Varaždina karavana delegacije Subotičke biskupije. Nakon gotovo osam sati vožnje autobusi su stigli na odredište, u grad domaćin ovogodišnjeg susreta katoličke mladeži, u kojemu su im prvu dobrodošlicu i sretan boravak poželjeli njihovi animatori zaduženi za prijam gostiju iz drugih gradova. Uslijedio je odlazak do nogometnog stadiona NK »Slobode«, na kojemu je bio organiziran prigodni svečani program do večernje mise. U programu su sudjelovali poznati hrvatski pjevači duhovne glazbe. Okupljeni na jednom mjestu, mladi iz svih dijelova Hrvatske i njezine dijaspore imali su prvu priliku za međusobno upoznavanje i prve kontakte, ali i za kraći predah i osvježenje nakon dugoga puta. Svečana misa, koju je predvodio kardinal Josip Bozanić, započela je u 18 sati trajala sve do 20 sati, zbog mnogo pjevanja i potrebnog dužeg vremena za pričest svih nazočnih mladih vjernika. Nažalost, vremenske prilike nisu išle baš »na ruku« ovom značajnom duhovnom događaju, jer se smjenji- vala zapara i iznenadni pljusak iz tamnih obla- ka, koji su naišli upravo tijekom svečane mise. Ali, ni nelagoda zbog kišnih kapi nije mogla umanjiti radost slavljenja Božje riječi i osjećaj zajedništva, koji je ispunio srca svih mladih okupljenih u Varaždinu. Nakon završetka mise uslijedio je smještaj po kućama domaćina i osta- tak večeri je bio rezerviran za dodatna druženja i upoznavanja. MISA ZA SUBOTIČANE I DUBROVČANE: Sutradan, u nedjelju 27. travnja, delegacije mladih vjernika iz Subotice i Dubrovnika, hodoča- snika koji su stigli iz najudaljenijih destinacija, imale su jedinstveni privilegij – svečanu nedjelj- nu misu u gradskoj katedrali u njihovu čast, koju je predvodio varaždinski biskup. U sklopu euha- ristijskog slavlja pjevao je i subotički vokalno- instrumentalni sastav »Proroci«, nedavno nagra- đen trećim mjestom na »Uskrsfestu« u Zagrebu, uveličavši zajedničku misu mladih, koji su, zahvaljujući snazi vjere uspjeli »premostiti« tisuću kilometara, koliko dijeli ova dva grada. Nakon mise je bio prigodni zajednički ručak u Varaždinskoj biskupiji, te kraće razgledanje grada, i negdje oko 16 sati uslijedio je povratak na sjever Bačke. Punog srca, osnažene vjere i radosnog duha, mladi Subotičke biskupije dostojno su predstavljali sve vjernike iz našeg kraja, šireći snagu zajedništva i ljubavi. Sljedeći sastanak zakazan je za dvije godine u Zadru.

Antonija Sudarević 26 HrvatskaRIJEČ

Bač Susret mladih

eć dugi niz godina održava se susret mladih katolika Vu Baču. Ove je godine, 3. svibnja, susret počeo oku- pljanjem ispred franjevačkog samostana u Baču, a završio svetom misom. Tema ovog susreta bila je Papina poruka za mlade koja glasi: »Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci«. Papinu poruku za mlade pojasnio je karmelićanin Zlatko Žuvela. Na ovom susretu mladi su mogli prisustvovati koncertu Vis-a Proroci i pogle- dati kratku melodramu koju su pripremili mladi iz Subotice. Ovaj je susret bio obvezan za sve krizmanike, ali sudjelovali su i srednjoškolci, studenti i mladi radnici.

27 HrvatskaRIJEČ Kultura Marin Zaninović, »Ilirsko pleme Delmati«, Šibenik, 2007. Antičko ime kao oznaka jednog područja Delmatsko je ime ostalo zemljopisna i administrativna oznaka jednoga područja, na kojemu su se kasnije odigrali mnogi burni povijesni događaji, među ostalim i doseljenje hrvatskih plemena te turska osvajanja

Piše: Slaven Bačić ubliciranje cjelovitih doktorskih diser- reni su temelji romanizacije putem vojnika, koji tacija (ili barem njihovih znatnijih su unijeli radikalne promjene u zatvoreni i tra- Pdijelova) relativno je česta pojava u dicionalni krug plemenskoga života Delmata, znanstvenim područjima u kojima postoji dok je, s druge strane, romanizacija obavljana ili se može očekivati širi interes javnosti dovođenjem rimskog civilnog elementa i nji- za odnosnu temu: takav je slučaj bio i s hovog favoriziranja na osvojenim područjima, doktorskom disertacijom hrvatskoga arheo- uz koje se, opet, vezivao autohtoni element loga Marina Zaninovića »Delmati i njihova kojemu je davano pravo rimskoga građanstva, uloga u antičkom Iliriku« (1965.), koja je čime je stvoren domaći sloj na koji se oslanjala svojedobno djelomično tiskana u dva broja rimska vlast. Godišnjaka Centra za balkanološka ispiti- Knjiga »Ilirsko pleme Delmati« sjajno je vanja u Sarajevu (1966. i 1967). No, ipak se djelo, namijenjeno prije svega ljubiteljima antič- rjeđe događa da se cjelovita disertacija objavi ke povijesti, osobito kada je riječ o helenskim tek nekoliko desetljeća kasnije, a da pri tome i rimskim tragovima u današnjoj Dalmaciji. još i ne izgubi na značenju. Upravo je takav U njoj, međutim, neće naći »dokaze« oni koji primjer rečena Zaninovićeva disertacija, etnogenezu Bunjevaca traže u antičkim pleme- koju su u Šibeniku prošle godine u cijelosti nima Ilira, Tračana i drugih starih naroda, jer objavili Ogranak Matice hrvatske Šibenik su ovakve teorije tek fantazmagorije koje osim i Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« pod pustih etimoloških ideja, nemaju realno povije- naslovom »Ilirsko pleme Delmati«: unatoč sno utemeljenje. Jednostavno, delmatsko je ime gotovo pola stoljeća nakon njezine obrane te ostalo zemljopisna i administrativna oznaka niza novih rasprava koje obrađuju ovu temu, jednoga područja, na kojemu su se kasnije ona je ostala jedan od najboljih tekstova odigrali mnogi burni povijesni događaji (među napisanih o jednome od najpoznatijih među ostalim i doseljenje hrvatskih plemena te turska mnogobrojnim ilirskim plemenima! osvajanja), da bi se nakon jednoga i pol milenija Poslije uvodnih riječi Marka Menđušića, današnje srednje Dalmacije i zapadne Bosne, s toga područja, dio hrvatskoga stanovništva, predsjednika Matice hrvatske u Šibeniku, te a poslije su se proširili k morskoj obali sa među ostalim i ono bunjevačkoga imena, rase- samoga autora, sadržaj je Zaninovićeve diserta- središtem u Saloni (Solin), od Krke na istoku, lilo i u ugarsko Podunavlje. cije izložen u trima poglavljima: Politička povi- do Cetine na zapadu. Središte im je bilo oko jest i teritorijalna rasprostranjenost Delmata, grada Delminija na Duvanjskome polju (točna Iilrsko pleme Delmati te Materijalna i duhovna lokacija Delminiuma još je uvijek sporna), po O autoru kultura. Kao dodatak, djelo ima popis od stoti- kojemu je i čitavo pleme nosilo ime, a sačuva- njak rasprava o Delmatima, koje su objavljene no je u albanskom jeziku u riječi delmë: ovca, arin Zaninović (1930., Velo Grablje što pokazuje da su bili ovčari, tj. stočari, koje nakon obrane disertacije, sažetak na englesko- na Hvaru), diplomirao je studij je bilo njihovo osnovno zanimanje. U ovome M me jeziku, te više korisnih kazala (citiranih arheologije i stare povijesti 1955. a autora i izvora, etnikona, zemljopisnih pojmo- dijelu knjige obrađeni su i dodiri Delmata s va, povijesnih osoba te kultova). helenskim kolonijama na Jadranu, Tračanima, doktorirao 1965. na Filozofskom fakul- IME PLEMENA: U izvorima se ime ovoga drugim susjednim ilirskim plemenima (posebno tetu u Zagrebu, na kojemu je ostao do slobodoljubivog ilirskog plemena, po kojemu Ardijejcima i Liburnima) te Keltima. kraja radnog vijeka, prelazeći put od je čitavo područje koje su naseljavali Iliri i MATERIJALNA I DUHOVNA KULTURA: asistenta do redovitog profesora. Bio rimska provincija Ilirik dobili ime koje se U poglavlju o materijalnoj i duhovnoj kulturi je pročelnik Odsjeka za arheologiju i zadržalo do danas, javlja u dvjema varijan- Delmata, Zaninović je iznio rezultate istraživa- voditelj Arheološkoga zavoda zagre- tama: Dalmatae i Delmatae, a Zaninović se, nja arheoloških spomenika u granicama užega bačkog Filozofskog fakulteta, član je delmatskoga područja, prije svega u nekadaš- povodeći se za najznamenitijim njemačkim suradnik HAZU i redoviti član Centra njim ilirskim naseljima, koja su se nalazila na romanistom Theodorom Mommsenom, opredje- za balkanološka ispitivanja Akademije ljuje za ovaj drugi, jer se mnogo češće susreće višim ili nižim uzvišenjima, čiji je trag i danas na užem matičnome području Delmata, ali i sačuvan u narodnome nazivu gradina (među nauka BiH. Bavi se pretpovijesnim i u drugim dijelovima Rimskoga carstva. Prvi brojnim toponimima, i danas postoji Gradina antičkim razdobljem, posebice odno- poznati izvor o Delmatima jesu »Povijesti« kod Sombora). Osim iscrpnog nabrajanja izvo- sima domaćega ilirskog stanovništva Grka Polibija, koji piše da su 158. godine prije ra, opisani su delmatska nošnja, nakit, oružje i s helenskim i rimskim svijetom. Autor Krista pustošili naseobine sirakuške kolonije oruđe te kultovi. Na koncu, Zaninović ukazuje je tristotinjak stručnih i znanstvenih Isse (Visa) – Epetion (Stobreč) i Tragurion na puteve romanizacije Delmata: s jedne strane, radova, a vrhunac njegova opusa je (Trogir), dok njihova povijest završava pora- Cezarovim uzdizanjem Salone na rang kolonije knjiga »Od Helena do Hrvata« (Školska (i time proširenjem rimskoga vlasništva na zom u Batonovu ustanku godine 9. koji su knjiga, Zagreb, 1996), u kojoj su obje- zemljište koje su do tada koristili Delmati) i im nanijeli budući car Tiberije i njegov nećak dinjene mnoge njegove rasprave. Germanik. Isprva su naseljavali unutrašnjost Augustovom izgradnjom cestovne mreže uda- 28 9. svibnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Godišnji koncert HKPD »Matija Gubec« Uspjeh Marije Jaramazović na Tonkafestu iz Rume ubotičanka Marija Jaramazović, koja studira u Zagrebu, osvojila anas, u petak 9. svibnja, HKPD »Matija Gubec« iz Rume održat Sje prvu nagradu publike i drugo mjesto po glasovima stručnog Dće Godišnji koncert u Velikoj dvorani Kulturnog centra u Rumi. ocjenjivačkog suda na Festivalu duhovne glazbe Tonkafest, održa- Nastupit će Veliki tamburaški orkestar sa solistima Marijom Benčić, nom 4. svibnja u Josipdolu, u organizaciji udruge Oda prijateljstvu. Katarinom Atanacković i Dušanom Stuparom. Osim domaćina nastu- Jaramazovićeva je nastupila pjesmom »Žena iz Magdale«. Inače, na pit će i gosti – tamburaši HKPD »Tomislav« iz Golubinaca. Koncert festivalu je nastupilo 12 izvođača iz Hrvatske i Vojvodine. Po glasovi- počinje u 20 sati. ma stručnog ocjenjivačkog suda naslov pobjednika pripao je riječkoj skupini Ben Hur i skladbi »Hvala ti«. Prema glasovima samih izvođača, najbolji sastav je »Novo srce« iz Slavonskog Broda i skladba »Mogu Subotičko Narodno kazalište gostovalo sve«, dok je nagrada za najbolji tekst pripala Antoniju Tkalecu i Matiji u Osijeku Martinčeviću iz Varaždina za skladbu »Na tvom dlanu«. Prema pisanju IKE, Tonkafest je jedinstven festival u Hrvatskoj jer a sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, 2. svibnja gosto- je humanitarnog karaktera, a uručuje čak 8 nagrada. Ove godine sav Nvao je ansambl Narodnog kazališta iz Subotice. Gosti su izveli prihod od ulaznica i priloga namijenjen je nabavi ortopedskih kolica komediju »Mnogo vike ni oko čega« Williama Shakespearea, koju je za bolesnog 13-godišnjeg Denisa Rendulića iz Josipdola. Usto, cilj režirala Olivera Đorđević. festivala je održati trajno sjećanje na rano preminulu Antoniju Turković, mladu djevojku punu kršćanskog milosrđa i životne energije kojoj teška Dylan i Manicsi u Varaždinu bolest do posljednjih trenutaka njezina mlada života nije oduzela optimizam, što je pretočila u svoju zbirku poezije »Oda životu«. Upravo a Radar festivalu u Varaždinu, koji će biti održan 13. lipnja, uz su njezini stihovi čitani između nastupa pojedinih izvođača, a njoj u Nlegendarnog američkog glazbenika Boba Dylana nastupit će i spomen festival nosi i naziv. britanski rok bend Manic Street Preachers, najavljuju organizatori. Manic Street Preachers dolaze prvi put u Hrvatsku, a ove godine nastu- Predstavljanje knjige »Prelistali smo za vas« pit će i na više europskih festivala (Reading, Leeds, Rock im Park, Rock am Ring). njiga kolumni Lazara Franciškovića »Prelistali smo za vas« bit MSP su ove godine primili specijalnu nagradu uglednog glazbe- Kće predstavljena večeras (petak, 9. svibnja) u čitaonici Gradske nog časopisa NME (New Musical Express) »God Like Geniuses«. knjižnice. Pokraj autora, u programu sudjeluju i tekstove kazuju glum- Prošle su godine objavili svoj osmi studijski album »Send Away The ci Snežana Jakšić-Čolić i Nebojša Čović. O knjizi će govoriti Judita Tigers«, a pjesma »Your Love Alone Is Not Enough« s Ninom Person Plankoš. Početak je u 19 i 30 sati. iz Cardigansa postala je internacionalni hit. Ulaznice za Radar festival stoje 290 kuna, a mogu se kupiti u sustavu Eventima u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Likovnjaci na kolonijama u Osijeku, Crnoj Gori, Austriji i Mađarskoj, kao i servisa Ticketline u Hrvatskoj i Srbiji. Belom Manastiru i Slatini

Festival malih scena u Rijeci akon sudjelovanja na dvjema likovnim kolonijama – u Osijeku (na Npoziv tamošnje udruge LIKAR), te u Belom Manastiru (na poziv udruge »Štafelaj«), članovi Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« utra (subota, 10. svibnja) u Rijeci završava 15. međunarodni festi- iz Subotice najavljuju svoje nove aktivnosti. Sutra (subota, 10. svibnja) Sval malih scena. Na programu se, prema izboru selektora Hrvoja četiri njihova člana sudjelovat će na likovnoj koloniji u Slatini, u orga- Ivankovića, našlo deset predstava iz sedam zemalja. Između ostalih, na festi- nizaciji Likovne udruge SLIK iz ovoga mjesta. valu je izvedena i predstava »Ćeif« Mirze Fehimovića, u režji Egona Savina, Također, Likovni odjel najavljuje i skori posjet Vinkovcima, gdje a u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta i MESS-a, Sarajevo. će im na dvodnevnoj koloniji (16. i 17. svibnja) domaćini biti obitelji U ponedjeljak, festivalska publika imala je prigodu vidjeti i predstavu Jerinkić i Lamut. Za kraj mjeseca (31. svibnja) u planu je jednodnevna »Narančina kora« Maje Pelević, u režiji Gorana Markovića, a u izvo- mini kolonija Odjela u Starom Žedniku, kod obitelji Sič. đenju Ateljea 212 iz Beograda.

Novi sajt Ministarstva kulture Srbije Preminuo Lajčo Vojnić Zelić (1939.-2008.) inistarstvo kulture Srbije dobilo je novi sajt na staroj adresi M– www.kultura.sr.gov.yu, koji je zamijenio verziju nastalu u edan od osnivača Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« iz vrijeme bivšeg ministra Dragana Kojadinovića, piše Seecult.org. JSubotice, koji je jedno vrijeme obnašao i dužnosti predsjednika Novi sajt posjeduje informacije o djelatnostima Ministarstva kultu- i dopredsjednika Odjela, Lajčo Vojnić Zelić, re, natječajima i rezultatima natječaja, nacrtima i radnim verzijama umro je 21. travnja u 69. godini života. Rad novih zakona u oblasti kulture, kao i linkove institucija čiji je osnivač ovoga slikara amatera odlikovali su realizam Ministarstvo. i posvećenost tematici pejzaža. Bio je poznat Osnovne kategorije su: kulturna baština, suvremeno stva- i po tomu što je veliku većinu od preko 500 ralaštvo, mediji, međunarodni odnosi, financije i tajništvo. naslikanih djela darovao, te je malo toga osta- Na sajtu su objavljeni: Nacrt zakona o kulturi, prednacrti zakona o lo u vlasništvu njegove obitelji ili Likovnog staroj i rijetkoj knjižničkoj građi, obveznom primjerku publikacija i odjela. Bio je aktivan i pri pokretanju te orga- nepokretnom kulturnom naslijeđu, kao i radna verzija zakona o muzej- niziranju Likovne kolonije »Bunarić«, koja se skom naslijeđu. održava u okviru »Dužijance« u Subotici.

9. svibnja 2008. 29 HrvatskaRIJEČ Kultura Lazar Merković, »U ime pravde«, Hrvatska riječ, Subotica, 2007. Kada je vrijeme jače od čovjeka Roman »U ime pravde« je zapravo tragično zrcalo totalitarizma, koji je prohujao kao apokalipsa dvadesetim stoljećem

Piše: Tomislav Ketig

ada sam onih »olovnih« godina posljed- že, dijeli njegovu duševnu borbu. U njoj se su- njega desetljeća tek minulog dvadese- kobljavaju čulnost i političko uvjerenje, ljubav Ktog stoljeća sav bio uronjen u pisanje koja traži svoja prirodna prava i kolektivistički »Duge sjene svitanja« sreo sam se jednoga dana ideal, koji nemilosrdno uklanja sve što mu sme- na ulici s prijateljem kojega dugo nisam vidio. ta na putu ka imaginarnom cilju, koji se, osvje- Pitao me je što radim, a ja sam mu odgovorio: dočili smo se, realizira kao njegov antipod. »Ono što je Ivo Andrić radio za Drugoga svjet- ODSUTNOST PRAVDE: Roman »U ime skoga rata«. Na njegov začuđeni pogled dodao pravde« je zapravo tragično zrcalo totalitariz- sam: »Pišem svoj najambiciozniji roman.« Čo- ma, koji je prohujao kao apokalipsa dvadesetim vjek nije nikada posve na gubitku, kako tvrdi stoljećem. U sudaru koji se u Europi dogodio ona islamska mudrost o koju se bio oslonio čovjek je bio samo kotačić, nemilosrdno odba- Meša Selimović pišući svoje veličanstveno ži- čen čim bi ispunio svoju ulogu. I junak ovog votno djelo »Derviš i smrt«. »Olovne« godine, romana, Ivan, suočen s policijskom torturom, primoravajući te na šutnju u javnome životu (in- vidi prividni spas u prelasku u suprotni tabor, ter arma silent musae; Ciceron), vraćaju te ci- te tako i postupa. Vrata njegovog osobnog pakla jeloga mislima, a misli ti uvijek otvaraju svijet se, međutim, time ne zatvaraju već još šire otva- neusporedivo širi i potpuniji od »tekuće stvar- raju. Njegova majka tu stoji kao zaprepaštena nosti« – svijet u kojemu jednako postoje i traju i svjedokinja, koja iz svog nesavladivog bola na prošlost i sadašnjost. koncu izlaz nalazi u pomračenju uma. Time se Te osobne epizode prisjetio sam se čitajući zaokružuje ova potresna antička scena u kojoj neobični roman mog starog prijatelja Lazara uloge bogova – gospodara života i smrti – igraju Merkovića. Jer i on je nastao dalekih godina, lideri nacizma i boljševizma. Na koncu, naslov kada je samo jedno stanovište bilo prihvatlji- romana zvuči groteskno. Jer pravda je u cijeloj vo i dopustivo, te su za one čiji je svjetonazor priči odsutna. Merkovićev roman, dakako, nije isječaka stvarnosti koji su kao okca u mreži, svi obuhvaćao prostor širi od jedne ideologije i ta bez mana. Ima u njemu i odveć prepoznatljive na okupu u paučini sudbine. Glavni junak – Ivan vremena bila »olovna«. Ili, preciznije rečeno, piščeve leksike u dijalozima, napose majke i je prepoznatljivo srodan junacima iz starogrčke vladajuća ideologija im je, čak i kad su dijelili odvjetnika. Ima i nedostatno razumljivih i neiz- klasike: usud mu je dodijeljen voljom vanjskih optimizam i idealizam poraća, bila pretijesna. brušenih spojeva između poglavlja. No sve je to sila, jačih od njega i on slijedi svoj tragični ži- Začudna je i za svako poštivanje širina pogleda obol mladosti, koja je htjela iskazati sve što joj votni put na čijem je početku ljubav, a na koncu mladoga Merkovića, tako rijetka i nesvojstvena leži na duši. A bio je to veliki teret da bi ga ta- uništenje. Eros – Tanatos. Njegova velika lju- intelektualcima tih prvih poratnih dana. Proći će kav stvaralački temperament, kakav krasi ovog bav, Milena, djevojka kojoj ostaje odan do kraja još nekoliko godina, čak i nakon jugoslavenskog autora i njegova burna pjesnička imaginacija i kada je svjesno fizički uništava, pokušavajući raskida sa SSSR-om, da se prvi masovniji znaci mogli obuzdati. da ukloni iz uma grižnju savjesti, koja ga saži- neortodoksije pojave kao izgovorena a nekmoli g pisana riječ. Ali tada je roman »U ime pravde« već bio napisan. Napisan i ostavljen da čeka pola stoljeća kako bi bio ponuđen čitateljima. »Novosadski ‘Prozor’« Jana Brize DIONICE VREMENA: Rekoh »neobični roman«. Čitajući ga danas nećemo naći ništa ne- izdanju Nezavisnog društva novinara ju TV Dnevnika, glavne informativno-poli- obično u autorovom diskursu, ni u konstrukciji U Vojvodine (NDNV) i Futura publikacije tičke emisije na Prvom programu RTS-a. karakterističnoj za postmodernizam, niti u temi. ovih dana objavljena je knjiga »Novosadski Otuda je čitav poduhvat i nazvan »Prozor«. Neobično je, prije svega što ga je Lazar Mer- ‘Prozor’« Jana Brize. U pitanju je svjedoče- Novinari i njihovi gosti su s tog mjesta – u ković napisao u vrijeme kada je ovdje carevao nje o borbi istaknutih novinara i intelektualaca formi neke vrste usmenih novina – govorili socijalistički realizam, te su i prvi iskazi mon- za slobodu tiska u Srbiji u vrijeme režima okupljenim Novosađanima o onome što su Slobodana Miloševića. Miloševićevi mediji prešutkivali, prikazivali dijalizma proglašavani za »truli kosmopoliti- Knjiga sadrži obilje podataka o poduhva- u iskrivljenom svijetlu, ili su, naprosto, lagali. zam«, a intimne lirske kantilene za zapadnjačku tu NDNV koji je, uz Terazijsku česmu u Bilo je večeri kada je ovaj alternativni TV dekadenciju. Situirajući ga dakle u taj milje – u Beogradu, predstavljao najduži, najmasov- Dnevnik, koji je »išao« u isto vrijeme kada vrijeme njegova nastanka, autor kao da ga je niji i najžešći protest protiv gušenja slobode i onaj na državnoj televiziji, ali uživo, pro- svjesno »osudio« na čekanje. javne riječi u povijesti novinarstva u Srbiji. U matralo i slušalo nekoliko tisuća građana. Neobično je i to što njegova fabula niti je kla- njemu su sudjelovali mnogi istaknuti intelek- Knjiga o »Prozoru« sadrži svjedočenja nje- sičnog tipa, dakle priča izložena kronološkim tualci, umjetnici, političari i novinari iz cijele govih sudionika, podatke o tom poduhvatu, redom, niti je, tako česta u suvremenoj literatu- zemlje. njegovom odjeku u medijima onog vremena, ri, kombinacija s vraćanjima putem prisjećanja, S prozora svojih prostorija u Zmaj Jovinoj bogatu fotodokumentaciju i kratku povijest već je neka vrste mreže, istkane od dionica vre- ulici broj 4 u Novom Sadu NDNV je od 2. NDNV-a. mena, posloženih po slijedu kojim se duševna rujna do 2. listopada 1991. godine nave- D. B. P. stanja glavnih protagonista transponiraju u slike čer u 19,30 sati »emitirao« vlastitu verzi-

30 9. svibnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ HKC »Srijem« u Srijemskoj Mitrovici Vrijedno društvo Važno je dom vrlo brzo dovesti u funkciju kako bi bio mjesto okupljanja hrvatske zajednice, kaže predsjednik HKC-a Ivan Cingeli

rvatski kulturni centar oduševljeno i marljivo pripremali nepravda. Dosta poslova odradit »Srijem« u Srijemskoj za tu manifestaciju, mi smo bili ćemo sami, neke aktivnosti već se HMitrovici nedavno je obi- zatečeni i pitali smo se – tko će to odvijaju u Domu, a sredstva ćemo lježio desetu obljetnicu osnutka i nas zastupati u glavnom gradu svih tražiti na sve strane. Jako nam je uspješnoga rada, a osmijeh na lica Hrvata? Bio je to znak da moramo važno da Dom vrlo brzo dovedemo Predsjednik HKC »Srijem« brojnih kulturnih djelatnika do- pristupiti organiziranju u Mitrovici u funkciju kako bi postao mjesto Ivan Cingeli nijela je vijest da se nekako baš s i žurno smo organizirali HKC ‘Sri- okupljanja hrvatske zajednice uvi- jubilarnom godišnjicom poklopila jem’. Službeno smo nastupili na jek spremne na svaku suradnju, te okupljaju žene srednje i mlađe dobi i činjenica da je Centru vraćen Hr- Tjednu Hrvata te godine u Zagre- na taj način ispunimo želju naših koje imaju smisla za rukotvorine i vatski dom, nacionaliziran negdje bu, baš kao i 2000. godine na ve- predaka, da Hrvati ponovno budu izradu minijatura sakralne prirode, nakon II. svjetskog rata. lebnoj priredbi Srijem – Hrvatskoj, važan čimbenik u kulturnom živo- ali i onih sa srijemskim štihom. U »HKC ‘Srijem’ sljednik je bogate u prelijepoj dvorani Vatroslava Li- tu našega grada«, kaže Cingeli. posljednje vrijeme organiziraju se kulturne tradicije i baštine brojnih sinskog, također u Zagrebu«, kaže RAD PO ODJELIMA: Rad u slamarske radionice u suradnji s kulturnih udruga i institucija kroz Ivan Cingeli, predsjednik HKC HKC-u »Srijem« organiziran je po Jozefom Skenderović iz Subotice, a koje su Hrvati u Mitrovici ostavili »Srijem« u Srijemskoj Mitrovici. odjelima, a najatraktivniji i najorga- sve se više žena zanima za tehniku svoj pečat u bogatoj povijesti grada VRAĆENI DOM NIJE U FUNK- niziraniji je svakako folklorni odjel slame. Tu je još povijesni odjel i na Savi. Na žalost, završetkom II. CIJI: Na žalost, Hrvatski dom tra- s mlađom i starijom skupinom i odjel za fotografiju i DVD, koji se svjetskog rata aktivnost društava i nutačno nije u stanju primiti sve tamburaškom sekcijom, koja ih pra- bave proučavanjem bogate kultur- udruga je ugašena, svi oblici rada aktivnosti hrvatskih kulturnih dje- ti. Što je jako važno, mlađi je uzrast ne povijesti i povijesne građe mit- su zabranjeni, voditelji su uhiće- latnika, pa se neke još odvijaju u rasadnik za stariju skupinu pa Mit- rovačkih Hrvata i arhiviranjem te ni i odvedeni, neki prognani, neki okrilju župe sv. Dimitrija, gdje su rovčani ne brinu za pomladak. U građe kao ostavštine za nove nara- pobijeni, a imovina i bogata arhiva aktivnosti HKC-a »Srijem« i zapo- ovih desetak godina bilo je baš puno štaje. Aktivni su i u odjelu za hrvat- su oduzeti. No, narodu možeš uzeti čele, a tu su i kulturna društva dru- nastupa, najčešće u samome gradu, ski jezik i književnost koji okuplja materijalne vrijednosti, ali ne mo- gih nacionalnih manjina – Mađara gdje su Hrvati sudionici svih važ- najčešće mladež osnovnoškolskog žeš dušu, pa su te aktivnosti ipak i Nijemaca. Dom je u derutnom nijih kulturnih događanja, a onda i uzrasta. Članovi ovoga odjela su- nastavljene, samozatajno, pa je stanju, potrebna je adaptacija, pa i diljem Srijema – od Rume do Ze- djeluju na brojnim natjecanjima i hrvatski duh, zapravo neuništiv, i sanacija, potrebna je i restauracija, muna, zatim diljem Vojvodine – do smotrama i bilježe odlične rezul- dalje tinjao u gradu na Savi. I kada a za sve su to potrebna i značajna Tavankuta i Subotice, pa tek onda u tate. Trenutno se pripremaju za je u Zagrebu 1997. godine organi- materijalna sredstva. »Nama je Hrvatskoj – od Osijeka, Vinkovaca i susrete recitatora u Novom Sadu i ziran Tjedan Hrvata iz Vojvodine, najvažnije da nam je dom vraćen Đakova, do Zagreba i Zadra. Subotici. kada su se mnogi Rumljani, Subo- te je na taj način ispravljena, ili Ne manje značajan je Likov- Slavko Žebić tičani, Slankamenci, Golubinčani je to barem pokušano, desetljetna ni atelje sveta Anastazija, gdje se

9. svibnja 2008. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura Marina Šur Puhlovski, »Nesanica«, Profil, Zagreb, 2007. Propitivanje identiteta Ovo je roman o nesanici kao dobitku konačne spoznaje o različitosti uloga koje poprimamo u životu. Propitivanje o žaru s kojim glumimo i onda kada nam do glume nije, izvrsno je varirana u o ovom začudnom romanu kakvih nema mnogo u suvremenoj hrvatskoj književnosti

Piše: Đurđica Stuhlreiter

dentitet jest tamo gdje nije, a tamo Pet generacija žena otkrit će čitateljima sudbine gdje mislimo da je, pokazuje se tek koje su prihvaćale kao okove ili zamke, izazove »Ikao beskrajan niz naših uloga u dru- ili izgovore, tjerajući nas da se zamislimo i nad štvu. Mi nismo samo društvena bića, nego smo zrncima vlastitih obiteljskih tajni. Društvene i mi sâmi, te imamo određen odnos sâmi sa prilike, ratovi i politička strujanja, događaji i sobom«. Riječi su to Marine Šur Puhlovski, ličnosti što kroče povijesnom scenom naglasit autorice čiji nam se najnoviji roman »Nesanica« će svojim koloritom okvire djelovanja likova, nudi na čitanje. Mogu nam poslužiti kao poziv čiji se smisao često otkriva upravo u nedjelova- i pojašnjenje, ali i postaviti granicu očekiva- nju. Pristupanje temi s različitih motrišta upra- nja što u susretu s ovim tekstom ne može biti vo je jedna od posebnosti ove književnice, a uobičajeno i svakidašnje. Autorica »Nesanice« zavidna razina erudicije čini je nesvakidašnjom svojim se dosadašnjim radom predstavila kao pojavom u suvremenoj hrvatskoj književnosti. neuobičajena pojava što ne podilazi ukusu i JEZIČNA (NE)PROHODNOST: U »Nesa- zahtjevima tržišta, već ostaje dosljedna sebi i nici« je lako prepoznati osnovne značajke svojoj poetici. Piše romane, pripovijesti, pjesme »romana toka svijesti«. Rečenice kojima secira u prozi, putopisnu i dnevničku prozu te eseje. svoju nesanicu pretvaraju se stoga u struktu- Dosad je objavila niz knjiga (»Trojanski konj«, ru u koju se ne ponire tek tako i čija jezična »Ništarija«, »Zec na tavanu«, »Pripovijest o (ne)prohodnost neće biti privlačna onima što bivšoj pjevačici«, »Orada«, »Ispod stola«, otkrivanje ljepote jezika drže napornim. Andrea »Antipojmovnik«), ali je u svima gajila riječi Zlatar usporedila ih je s magnetofonskom na način koji joj neće donijeti popularnost šire vrpcom »koja se mogle rezati i lijepiti gotovo čitateljske publike. običnim selotejpom«. »Nesanica« je roman koji I u najnovijem romanu Marina Šur Puhlovski Marina Šur Puhlovski od rečeničnih znakova najčešće koristi zarez, ostaje vjerna sebi. »Nesanica« nije prošla jer se misli roje i nižu ne trpeći sputa- na uglednom natječaju V.B.Z.-a, jer nije nost, ali povremeno ipak treba zastati da djelo koje će čitati oni što knjige kupuju bi se uzelo zraka. na kiosku, ali je privukla pozornost kritike U njemu tako »postoje ulomci koji i književnih sladokusaca te bila označena daju naslutiti kontinuitet, ali nude i kao jedna od najznačajnijih knjiga u 2007. mogućnost montaže«. Pokraj zbivanja godini. Propitivanje identiteta iz početnih na pozadini društvenih promjena proš- riječi teksta možda nije privlačno čitačima loga stoljeća, otkrivat će nam se tako koji od knjige traže usputnu razonodu, ali odnosi Sofije i njezine majke, bračni je pravi dar za one željne traganja i sumnji, promašaji s muževima egocentricima, dobrog jezika i stila književnice od formata preljubnicima ili kockarima, te »šutljiv« – o kakvoj je ovdje zasigurno riječ. odnos s kćeri. Od svih epizoda koje se MNOGO PITANJA: »Mjesto radnje: odmataju u jednoj noći, najsnažnije su Zagreb. Vrijeme: tri sata ujutro, 1. trav- one u kojima »vrlo eksplicitno dolazi nja 2000 i neke godine… U noći svoje do tematiziranja tjelesnosti, primjerice nesanice 57–godišnja Sofija, dobrostojeća mladalačke, gotovo dječje seksualnosti, Zagrepčanka, obavlja inventuru svog života, pa i obiteljskog (fizičkog i psihičkog) ali i svojevrsnu inventuru 20. stoljeća«. Tako nasilja«. se u pogovoru sažima tkivo ovog podebljeg Ovo je roman o nesanici kao dobitku romana i proširuje pitanjima, koje će si čita- konačne spoznaje o različitosti uloga telj postavljati zajedno s tom istom Sofijom koje poprimamo u životu. Propitivanje o ako se odluči za pustolovinu čitanja. žaru s kojim glumimo i onda kada nam »Roman o majci? O odrastanju? O život- do glume nije, izvrsno je varirana u o nim razočaranjima? O nemogućnosti ljuba- ovom začudnom romanu kakvih nema vi? O alkoholizmu? O kućnom seksualnom mnogo u suvremenoj hrvatskoj knji- nasilju? O povijesti?« Još je mnogo takvih ževnosti. I mada, kao ni prijašnji, neće pitanja što se u noći nesanice neumoljivo svojoj autorici donijeti popularnost u množe i traže odgovore. Toliko ih je da ne širim čitateljskim krugovima, zainteresi- mogu stati u samo jedan život, pa autorica ranima će pružiti upravo ljekoviti odmak otvara i živote onih prije nje, uglavnom žena od trpke laži – kako piscem može postati čije naslijeđe sama nosi i kao teret i kao dar. svatko tko zna koristiti tipkovnicu. g

32 9. svibnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Jezični savjetnik Povijest hrvatskog jezika Zvaničan ili Hrvatski vukovci rajem 19. stoljeća javlja se nova struja koja Kima drukčije poglede na književni jezik. U Srbiji je pobijedila Karadžićeva reforma pa je nje- služben? gov ugled naglo počeo rasti i u Hrvatskoj. Njegovi sljedbenici Tomo Maretić, Ivan Broz, Pero Budma- Piše: Miranda Glavaš-Kul ni i Franjo Iveković djeluju u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća. Za razliku od korijenskog načela koje je zagovarala zagrebačka filološka škola, Karadžić a često rabljene riječi zvaničan i zvanično postoje u hr- je, pod utjecajem Slovenca Jerneja Kopitara, u vatskome književnome jeziku dobre zamjene. Odnosno, srpski jezik uveo fonološko načelo. Otud i poznata Ztočnije bi bilo reći da su i prije nametnute uporabe ovih Vukovo pravilo: »Piši kao što čitaš, a čitaj kako riječi, koja se provodila sredinom prošloga stoljeća, u hrvatsko- je napisano«. Karadžić je samo čakavce smatrao me jeziku postojale riječi služben i službeno. Hrvatima, kajkavci su za njega bili Slovenci, a Stoga nije dobro reći: štokavci Srbi, stoga je nastojao da svi hrvatski što- kavci, poput Srba i Crnogoraca, prihvate novošto- To je zvanični proglas. Franjo Iveković Nego: kavsko narječje i istočnohercegovački ijekavski To je službeni proglas. govor. Karadžić je bio mišljenja da je pravilan i uzoran jezik samo onaj u usmenoj, narodnoj književnosti. Srbi nisu u potpunosti Postoje nazivi i za sve izvedenice pa je tako zvaničnik-dužno- prihvatili Karadžićevu reformu. Nisu prihvatili ijekavski izgovor i nisu pisali snik ili službena osoba, zvaničnost-službenost. Lako je tvoriti glas h svugdje gdje mu je po etimologiji mjesto (hrđa/rđa). i zanijekane oblike: nezvanično-neslužbeno, nezvaničan-nesluž- PRIHVAĆANJE MODELA: Djelovanje hrvatskih vukovaca ojačava dola- ben… skom Vukova učenika Đure Daničića. Hrvatski su jezikoslovci u suradnji s Daničićem prihvatili Karadžićev model standardizacije. Đuro je Daničić urednik Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika. Vukovi sljedbenici, hrvatski vukovci, svojim su djelovanjem zaustavili započeti razvitak hrvatskoga jezika i usmjerili ga u drugom smjeru. Zagovornik fonološkoga pravopisa, Tomo Maretić, u svojoj »Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga jezika« iz 1899. godine svoje je primjere jezične norme uzimao iz usmene književnosti Daničićevih i Karadži- ćevih djela, izostavljajući i zanemarujući pri tome suvremene hrvatske pisce. Prvi jeziko- slovac koji je uporabio naziv hrvatsko-srpski jest Pero Budmani u naslovu svoje gramatike »Gramatica della lingua serbocroata« ti- skanoj u Beču 1867. godine. Za vrijeme vla- Ivan Broz davine Khuena Hedervaryja, a po narudžbi njegove vlasti, Ivan je Broz objavio fonološki »Hrvatski pravopis«. Započeo je i Često možemo čuti: pisanje rječnika koji zbog smrti autora nije dovršen. Njegov je rad dovršio Fra- Nezvanično sam saznala da sam dobila nagradu. njo Iveković objavivši 1901. »Rječnik hrvatskoga jezika«. Ovaj je jednojezični Ova će rečenica na hrvatskome jeziku glasiti: rječnik poznat kao Broz-Iveković rječnik. I on je, poput Maretićeve gramatike, Neslužbeno sam saznala da sam dobila nagradu. potkrijepljen primjerima iz narodnoga stvaralaštva i utemeljen na Karadžićevim i Daničićevim djelima. Riječ zvaničan/zvanična može se čuti i u drukčijim konstrukcija- OPIRANJE JAVNOSTI: Iako se radu hrvatskih vukovaca dugo opirala zagre- ma u kojima nije zamjenjiva riječju služben/službena. bačka filološka škola, nije se njezinim protestima pridlužila kulturna javnost pa Npr. su hrvatski vukovci uspjeli izvršiti snažan utjecaj na razvoj hrvatskoga jezika na Ovo mi je zvanična žena. novoštokavskome narječju i prekid tradicionalnog razvoja štokavštine. Poseb- U ovom primjeru riječ zvanična zamijenit ćemo riječju zakonita no im se zamjera zapostavljanje razvijene književne tradicije koja je započela jer je svakako bolji odabir od riječi službena. objavom Marulićeve Judite davne 1521. Zapostavili su i suvremenije pisce: Au- Dakle: gusta Šenou, Ksavera Šandora Gjalskog i Antu Kovačića. Standardni su jezik Ovo mi je zakonita žena. poistovjećivali s novoštokavskim dijalektom ignorirajući čakavsko i kajkavsko narječje. U svom nastojanju poštokavljivanja otišli su predaleko pa su pred- Moglo bi se ovdje nešto reći i o riječi zvanica koja se često može lagali promjenu izvornih naziva hrvatskih gradova, tako je Vrbovec posatao čuti na ovom području. Ova riječ u srpskome jeziku označuje Vrbovac, a Split su preimenovali u Spljet. mušku ili žensku osobu koja je nekamo pozvana. U hrvatskome Krajem 19. stoljeća, potpomognuti društveno-političkim prilikama, hrvatski jeziku postoje riječi uzvanik i uzvanica. Ove su riječi izvedenice su vukovci postali pobjedničkom jezičnom školom kojoj kao zaslugu možemo od glagola uzvati. Stoga valja reći da smo na slavlju imali puno izdvojiti jedino pomaganje konačnom odabiru štokavskoga narječja kao temelja uzvanika, a ne zvanica. hrvatskome standardnome jeziku.

9. svibnja 2008. 33 HrvatskaRIJEČ Crkva Krizma za tri generacije

priznaju svoje kršćanstvo. Krizma je podijeljena za vrijeme misnoga slavlja, koje je predvodio biskup, a suslavili su tajnik Biskupije preč. Mirko Štefković, arhiprezbiter podunavskog arhiprezbiterata preč Jakob Pfeifer, sonćanski župnik vlč. Dominik Ralbovsky i svilojevački župnik vlč. Karoly Orcsik. Crkva sv. Lovre toga je dana bila bogato urešena cvijećem i starinskim ćilimima, a blizu 80 krizmanika bilo bila je Molitva vjernika okupljenoga naroda, a je obučeno u sonćanske narodne nošnje. Ovu završni blagoslov biskupa na svečan je način prekrasnu sliku uveličali su puna crkva vjernika popratio jedno veličanstveno slavlje. Na koncu, i nadahnuto pjevanje crkvenoga zbora, praćeno vlč. Dominik Ralbovsky je zahvalio svima koji SONTA – U nedjelju 27. travnja, subotički svečanim tonovima velikih orgulja. Svjetlo u su na bilo koji način dali svoj doprinos ljepoti biskup mons. Ivan Penzeš podijelio je sakra- duši krizmanika i križ na čelu, uz riječi krizma- ovoga dana, te pozdravio goste: predsjednika ment svete potvrde, ili pučki rečeno krizme, telja »Primi pečat Dara Duha Svetoga«, desna Općine Apatin dr. Živorada Smiljanića, ravna- učenicima VI. VII. i VIII. razreda OŠ »Ivan ruka kuma na ramenu kumčeta, pozdrav mira telja OŠ »Ivan Goran Kovačić« iz Sonte prof. Goran Kovačić« u Sonti, koji pohađaju vjero- u vidu laganoga udarca krizmatelja po obrazu Zvonka Tadijana i tajnika MZ Sonta Tomislava nauk. To je već dob u kojoj, za razliku od sakra- krizmanika, trasiraju put vjere krizmanika za Silađija. menta krštenja, krizmanici svjesno prihvaćaju i cijeli život. Potpora krizmanicima na putu vjere Ivan Andrašić

Blagoslov mladog žita u Lemešu Krizmanje ljedeće nedjelje, na blagdan Duhova, naši krizmanici primaju a dan Svetog Ssedam darova Duha Svetoga. Krizmanje će se održati u kate- NMarka evanđelista, drali sv. Terezije Avilske. Početak je svete mise u 10,30 sati. u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Svetozar Miletiću, održana je sveta Kršćanska tribina misa u čast ovog sveca. Blagoslovom mladog žita, rvatsko akademsko društvo i Teološko-katehetski institut koje su na oltar donijeli Hiz Subotice organiziraju tribinu intrigantnog naslova: bandaš Nikola Ivanković Smije li čovjek sve što može – Gorući (bio)etički izazovi: i bandašica Anica Tošaki, umjetna oplodnja, kloniranje, prenatalna dijagnostika, eutana- započele su pripreme za zija, genetski modificirana hrana... Na tu će temu, 14. svibnja Dužijancu. Svetu je misu koncelebrirao mjesni župnik Antal Egedi. Poslije 2008. godine, dr. Tonči Matulić iz Zagreba održati tribinu u svete mise, u mjesnom Domu kulture HBKUD »Lemeš« priredio je prigodom Velikoj vijećnici Gradske kuće s početkom u 20 sati. program. Program je otvorila izvođačka skupina HBKUD »Lemeš« izvođe- njem bunjevačkih igara. Nastupila je i predizvođačka skupina, kao i pjevačka Klanjanje u bolničkoj kapeli skupina, te članovi literalne sekcije s recitalima. Voditelji folklornih skupina su Vladimir Skenderović, Marija Tošaki i Tamara Brkić, koja predvodi i pje- osljednjeg petka u mjesecu održava se klanjanje u bolničkoj vačku skupinu. Ivan Horvat je priredio video performans o žitu. Gosti ove Pkapeli. Tako je bilo i prošlog petka, klanjanje i misu pred- manifestacije bili su i predstavnici društvenih organizacija. Skroman ali dobro vodio je vlč. Mirko Štefković, a mladi su ga uljepšali svojim osmišljen program HBKUD »Lemeš« posjetila je brojna publika zadovoljna pjevanjem. Sljedeće klanjanje održat će se 30. svibnja, a poče- onim što je imala priliku vidjeti i čuti. tak je u 19 sati.

Prva pričest u Plavni U povodu iznenadne smrti našeg Marjana Brčić Kostića župnoj crkvi sv. Jakova u Plavni, u nedjelju 27. travnja petero djece: U Dajana, Ines, Ivan, Marina i Matteo, primili su prvu svetu pričest. dipl. ing. agronomije Svečano misno slavlje i podjelu prve svete pričesti predvodio je vlč. Josip sahranjenog 3. travnja 2008. Štefković, župnik iz Bača, ali i naš župnik. Ovoga puta euharistijsko slavlje u Zagrebu sv. pričesti, u ispunjenoj crkvi uveličao je župni zbor, a prvopričesnici su lijepo pripremili čitanja, recitacije i molitvu vjernika. Njima se pridružila i majka Ovim putem ZAHVALJUJEMO svim jednog prvopričesnika. rođacima i prijateljima iz Subotice, koji Ovo je bio doista radostan događaj. Po izlasku iz crkve mnogi su župljani su svojim prisustvom na sahrani, izra- odlučili pridružiti se radovima koji će uskoro započeti na saniranju crkve ili zima sućuti pismeno i usmeno nastojali pak materijalno pomoći njezino uređenje. Želja je svih da crkva izgleda lijepo, ublažiti našu preveliku bol. Hvala na sućuti DSHV-u Subotica pogotovo što se ove godine obilježava 320. obljetnica doseljavanja Hrvata i svima drugima koji su nam to učinili putem brzojava. Još Šokaca u ove krajeve, pod vodstvom svećenika franjevaca. jednom svima veliko HVALA. Z. Pelajić Ožalošćena obitelj Brčić Kostić, Zagreb

34 9. svibnja 2008. Meditacija HrvatskaRIJEČ Vrijeme Duhova Obnovi lice zemlje

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović uhovi su pred nama. Dovršetak pashalnog Ljudi su prasnuli u smijeh: – Da bismo postali najgori Tako nam se naglo misterija Isusa Krista. Rođendan Crkve. od najgorih trebali bi milijuni milijuna godina da bi nam DPočetak kraljevstva Božjeg na zemlji. Postavlja ova lagana pješčana prašina mogla učiniti nešto zla. se pitanje – što zapravo za nas znače ova sjećanja, nagomilao pijesak. Nakon svega priznajmo, tko se to može bojati ili strašiti ove datosti, ovaj događaj? U stara kršćanska vremena malo pijeska? – Tako su nastavili boriti se brat protiv Duhove su slavili kao Uskrs. Pripravom, svečanim bdije- Da li nas čeka pusti- brata, narod protiv naroda, dok pijesak nije prekrio zele- njem. Vjernici su čekali darove Duha Svetoga. Te darove ne pašnjake i polja, izbrisao korita rijeka, daleko otjerao može primiti samo molitelj. Bdjeli su i molili. Tako o tom sve životinje u potrazi za hranom. Na ovomu se svijetu nja? To uvelike ovisi blagdanu razmišljamo mi kršćani. No, ima puno ljudi tako stvorila pustinja, pa su od tada ljudi prisiljeni lutati koji nisu kršćani, ali nema niti jednog čovjeka koji nema od spruda do spruda sa šatorima i devama tražiti sklonište dušu. Duša je duhovna i čovjek je »oduhovljen«. Kada to i o nama kršćanima. maštajući o zelenilu, izgubljenoj zemlji i vodama. Mnogo ne bi bio, ne bi bio čovjek. Narav ljudske duše je zapravo puta im se dogodi da u snu sanjaju i vide ono što u javi odsjaj Božjega Duha u svakom čovjeku. Stoga je duh O nama, ljudima više nikada neće vidjeti: široka plavetnila vode i rascvje- svakoga čovjeka, bio on nevjernik ili vjernik, okrenut tana stabla. To su željena viđenja koja odmah nestaju: prema dobru. Duša duše čovjekove je dobrota. narod ih zove obmanama ili varkama. Samo ondje gdje vjere. Kada bi shvati- Kada mali Marokanci pitaju svoje starije – kako to su ljudi opsluživali Božje zakone i danas postoje zelene da kod njih postoji nepregledna pustinja Sahara, oni im palme i čisti izvori vode koje pijesak ne može izbrisati, odgovaraju veoma zanimljivom pričom. Vjerovali ili ne, li svoju zadaću, koja premda ih okružuje kao što more okružuje otoke i ništa na početku vremena zemlja je bila samo zelena i svježa im ne može učiniti. Putnici ih zovu oazama. Tu nalaze kao jedan tek prolistali list na stablu: tisuće potočića nam je zadana na okrjepu i odmor, sjećajući se svaki put riječi, koje je žuborili su kroz livade, smokve, naranče, a cedri i datulje Gospodin rekao svomu narodu: – Ne pravi od moga zele- rasle su na istoj grani; lav je spavao s janjetom, a plemena Duhove, shvatili bi i noga svijeta nepreglednu pustinju! Eto, sada znate zašto različitih naroda živjela su zajedno i uopće nisu znali što još i danas pustinje na našem planetu Zemlji rastu i šire znači zlo, a kamoli da bi učinili zlo jedni drugima. se ne zaustavljajući se. svoje poslanje: idite PUSTINJE: Na početku vremena Gospodin je Bog rekao OAZA: To je ta zanimljiva priča. Da, priča je. Ali, koliko ljudima: – Ovaj cvjetni vrt je sav vaš. Vaši su također i plo- istine. Vrijeme Duhova je upravo vrijeme da se svatko od dovi. Međutim, morate znati da ću ja u ovaj vrt ubaciti po po svem svijetu, nas zapita – što je u njemu? Je li njegova nutrina oaza ili jedno zrnce pijeska svaki put kada od vas netko učini neko pustinja? Imam dojam da je toliko ljudi u sebi opusto- zlo bilo jezikom ili činom, pa bi tako jednoga dana moglo navješćujte Radosnu šeno. Ne uvijek svojom krivicom. Međutim, bez obzira nestati i stabala i svježe tekuće vode, da se više nikada ne na krivicu, stravična je činjenica imati u duši pustinju. vrate. Kroz mnogo vremena Božja se opomena poštovala, A što reći o onima koji uzrokuju da se našom zemljom vijest. Ta Radosna dok se jednoga dana dva beduina nisu posvađali za jednu širi pustinja? Koji ne poznaju »ekologiju duše«. Ovih devu. Čim su izgovorili prvu ružnu riječ Gospodin je na dana toliko smo slušali i čuli optuživanja, isključivanja, zemlju bacio jedno zrnce pijeska, tako maleno i lagano da vijest je: Bog nam je laži. Tako nam se naglo nagomilao pijesak. Čeka li nas ga nitko nije niti primijetio. Veoma su brzo na ružne riječi pustinja? To uvelike ovisi i o nama kršćanima. O nama, slijedili i ružni čini pa su mnoga nova zrnca pijeska počela Otac, Krist nam je ljudima vjere. Kada bi shvatili svoju zadaću, koja nam padati, tako da je mala hrpa pijeska počela očevidno rasti. je zadana na Duhove, shvatili bi i svoje poslanje: idite Ljudi su se počeli radoznalo okupljati i pitati dok nisu zapi- brat, a u nama bora- po svem svijetu, navješćujte Radosnu vijest. Ta Radosna tali Gospodina: – Što je ovo, Gospodine svega stvorenja? vijest je: Bog nam je Otac, Krist nam je brat, a u nama – Plod vaše zloće. Svaki put kada se ponašate neljudski ili boravi Duh Sveti. Da, ako u nama nije pustinja. Molimo, vi Duh Sveti. Da, ako podignete ruku na svoga brata, lažete ili izdajete, zrnce se koji vjerujemo, da ostanemo barem oaza u pustinji oko pijeska pridodaje već postojećima. Tko zna, možda će tako nas. Iz te oaze jedino je on, Duh, sposoban obnoviti lice jednoga dana pijesak prekriti cijelu zemlju? u nama nije pustinja. zemlje. g

9. svibnja 2008. 35 HrvatskaRIJEČ Zanat Heklanje za oko i dušu Oko se otima za eklerajima Korijeni heklanja sežu do XIX. stoljeća, a neki znanstvenici tvrde da je i znatno starije * Djevojke i žene koje su bile na glasu po heklanju, ili po šokački rečeno – eklovanju, svaki slobodan trenutak posvećivale svojoj pasiji * Baka Kata kaže da bi i danas rado eklovala, ali oči i prsti nisu više ono što su bili

Piše: Ivan Andrašić eklanje je postupak pravljenja tkanine će vam kako je ona to naučila od svoje matere, pokazuje baka Kata svojih ruku djelo. Na upit od konca, a sastoji se od provlačenja ova od bake i tako generacijama unatrag. o postupku objašnjava: »Eklovanje počinje Hpetlji jedne kroz drugu. Od štrikanja NA GLASU PO HEKLANJU: Kako su pra- pravljenjem omče na igli, pa se potom kroz nju se razlikuje po tome što je aktivna samo jedna majke današnjih Sonćanki svu odjeću i kućne provlači druga omča i tako redom. Na taj način petlja i što se rabi samo jedna igla s kukicom na potrepštine iz tekstilne grane proizvodile u izrađuje se lančić potrebne dužine. Takav lančić vrhu, pa heklanje u pojedinim krajevima zovu i kućnoj radinosti, osobito na prelima u dugim se može okretati i raditi u redovima, ili se kraj kukičanje. Jasni dokazi o postojanju ovoga ruč- zimskim večerima, razumljivo je da nisu sve spaja s početkom, pa se radi u krugovima. Sve noga rada sežu do XIX. stoljeća, a znanstvenici radile svaki posao. Pojedine žene i djevojke dalje je mašta i kreativnost žene koja to radi. A ga vežu za Veliku Britaniju, USA i Francusku, bile su na glasu po heklanju – kako po brzini, mogu vam reći da se heklalo svašta, od velikih gdje je heklanje postalo jeftinija zamjena za tako i po osobitoj ljepoti njihovih mustri, i firangi i velikih stolnjaka za gospodske kuće, druge oblike izrade čipke. Postoje i teorije o svaki slobodan trenutak posvećivale su svojoj pa sve do malih tabletića i sitnih ukrasa razne pojavi heklanja u okviru tradicijskih ručnih pasiji. Škrinje bi im se brzo napunile omiljenim namjene«. radova u Arabiji, Kini i Južnoj Americi, no, ne rukotvorinama, pa su ih vremenom počele i UPLET: U baka Katinoj kući puno je njezinih postoje nikakvi materijalni dokazi koji bi to i prodavati. Heklanje je i baki Kati Jakšić, kako ekleraja. Sve ljepši od ljepšeg, oko se za sva- potvrdili. Po zapisima, u vrijeme velike gladi u sama kaže, bilo omiljena zabava od kako zna kim otima. Prednja soba je namještena poput Irskoj polovicom XIX. stoljeća časne sestre su za sebe. »Majka me je rano naučila heklati. onih od prije stoljeća i više. Dominiraju dva Ona mi je pripovijedala da su žene za heklanje kreveta. Dunje i vankuši su složeni, a preko njih rabile čvrsto upredeni i jako izbijeljeni konac, a ponjave i ćilimi. Ponjave su pravo remek-djelo. ja i moje druge smo već heklale vulom, koncem Polovicom svake, onom duljom, od početka do kojega smo kupovale u Somboru. Igle nismo kraja se proteže čipka širine petnaestak centi- kupovale, izrađivali su ih naši majstori u selu, metara, koja se zove uplet. obično kovači. Pravili su ih, one tanke, fine, od Uplet se izrađivao na dva načina – po dije- čelične žice, a one deblje od žbica s kotača od lovima, koji su se kasnije spajali, ili u cijelosti, bicikla. Kukicu na vrhu su izvlačili finim turpi- što je bilo teže, ali danas ima i veću vrijednost.

tamošnje žene i djecu učile heklanju, a uradci jicama, a onda bi tako napravljene igle uglavlji- Užom čipkom, širine oko 5 cm, obrubljen je dio su im prodavani širom Amerike i Europe, gdje vali u drvene drške. Ukoliko je momak pravio koji ostaje izložen oku. Na ćilimima su postav- su zbog svoje ljepote imali veliku prođu – a to iglu za djevojku koja mu je bila simpatija, te ljeni heklani labudovi. »Ove labudove heklala je istodobno bila i humanitarna pomoć irskom drške su znale biti i umjetnički izrezbarene, a sam jako davno. Bilo je puno zainteresiranih pučanstvu. bome, zbog takvih rezbarija znala je pasti i koja za kupovinu, no, od njih se ne mogu odvojiti. Siromašne irske čipkarice za heklanje su ćuška djevojci od strane razljućena oca. Majke Heklala sam i puno čipki za narodne nošnje. Na rabile primitivne savijene igle uglavljene u su obično takve pojave prikrivale, valjda bi se skute su išle čipke, a na svečane skute ekleraji. dršku od plute. Vremenom, heklanje je postalo prisjetile i svojih djevojačkih dana«, sjetno se Čipkama su se ukrašavali i gornji dijelovi i pomodarstvo na europskim dvorovima, pa su prošlih vremena prisjeća baka Kata. muške i ženske nošnje«, završava svoju priču igle izrađivane od srebra ili slonove kosti, a Djevojke se nisu odmah u početku specija- baka Kata. drške su znale biti tako dizajnirane, da su više lizirale za vrste ručnih radova. »Majka me je Jedino nam ostaje želja da se učenju heklanja pokazivale ruke koje su ih držale, nego što su naučila i drugim ručnim radovima, no, heklanje prikloni što više mladih žena i djevojaka, kako služile svrsi. Vremenom, siromašniji slojevi, mi je bilo najdraže, a volim ga i danas. Samo, vremenom ne bi izumro još jedan zanat koji se kao jedan oblik zarade, sve brže prihvaćaju nisu to više ni one oči, ni oni prsti, tako da sve nije nikada mogao naučiti niti u jednoj obra- heklanje, tako da se ono proširilo na cijelu to sada ide sporije. Evo, trenutno opremam zovnoj instituciji, zanat koji će zauvijek ostati Europu. Ukoliko bilo koju baku u Sonti upitate jednu lutku u šokačku narodnu nošnju, a upravo dio blaga kojega su nam u amanet ostavili naši – od kada se u njezinom selu ekluje, odgovorit sam naeklovala sve čipke koje su potrebne«, stari.

36 9. svibnja 2008. Zdravlje HrvatskaRIJEČ no i trajno narušiti zdravlje čovje- ka. Pristupi u liječenju su različiti i Malokrvnost – anemija ovise o uzroku anemije. Zbog toga je poslije konstatiranja da netko boluje od anemije, jako značajno Piše: dr. Marija Mandić otkriti njen uzrok. To se može alokrvnost ili anemi- pojavom anemije kao posljedice - Poremećaji sna i smanjenje apetita samo uz stručnu pomoć liječnika, ja doslovno znači »bez osnovne bolesti) Kako je simptome anemije lako koji će odrediti strategije liječenja krvi« i predstavlja nedo- Sve u svemu, indentificirano je zamijeniti simptomima drugih kao što su – promjena navika u M prehrani ili primjena lijekova. statak crvenih krvnih stanica i/ili više od 400 oblika anemije, neki od bolesti i stanja, važno je pregledati hemoglobina. Posljedica toga je njih su doista rijetki dok se najče- se kod liječnika – osobito ukoliko Prilagođavanje prehrane je naj- manjak hemoglobina (protein koji šće pojavljuje anemija uzrokovana postoji osjećaj intenzivnog zamo- lakši, najzdraviji i najdugotrajniji nosi kisik u crvenim krvnim stani- manjkom željeza, sideropenijska ra i drugih navedenih tegoba. S način kojim se može boriti pro- cama) u krvi i samim tim smanjena anemija ili, pak, pernicinozna tiv anemije, koja je vezana oksigenacija svih tjelesnih tkiva i anemija, koja nastaje zbog uz nedostatak neke hranji- organa. Glad za kisikom javlja se nedostatka vitamina B12. ve tvari. Mnoge vrste hrane u organizmu ako nema dovoljno Anemija se ponekad teško mogu poboljšati nalaz želje- crvenih krvnih stanica, koje mogu otkriva, jer su rani simptomi za, uključujući kruh i žita- preživjeti samo oko 120 dana i veoma blagi. Zbog toga se rice obogaćene vitaminima neprestano se moraju nadomješta- lako zamjenjuje tegobama i mineralima, rižu, krumpir, ti. Do anemije, grubo rečeno, može koje se viđaju kod drugih mrkvu, rajčicu, mahunarke, doći ako se izgubi velika količi- bolesti, ili nakon korištenja nemasno crveno meso. Neka na krvi ili ako, pak, nešto ometa nekih lijekova. Anemija može hrana, kao što je – sušeno stvaranje crvenih krvnih stanica u smanjiti životnu energiju do voće, jetra, školjke, bademi, koštanoj srži ili je ubrzano njihovo mjere da otežava obavljanje također ima veliki sadržaj uništenje. Težina oblika anemije najosnovnijih kućnih aktiv- željeza, ali nju treba konzu- može se kretati od blage do opasne nosti. Ona pogoršava tegobe mirati u umjerenim količina- po život. koje stvaraju i druge bolesti, ma, jer se ne preporučuje kod Anemiju izazivaju mnogobrojni pa pospanost, slabost, malak- drugih bolesti, prije svega faktori, a to su: salost i drugi simptomi posta- kod dijabetičara i kod pove- - Slaba prehrana ju veoma izraženi. obzirom da je u ovakvim slučaje- ćanih vrijednosti masnoća u - Nedostatak apsorpcije željeza Simptomi anemije su sljedeći: vima najjednostavnije izvaditi krv krvi. Ujedno, vitamin C i bakar (bolesti crijeva, malapsorpcija, - Umor – pospanost i vidjeti nalaz kompletne krvne pomažu organizmu apsorbirati Kronova bolest crijeva…) - Slabost – brzo zamaranje slike, anemija se može lako i brzo željezo te se preporučuje uzimanje - Nedostatak vitamina B12 - Vrtoglavica i nesigurnost otkriti kao uzrok ovakvih tegoba i citrusnog soka uz namirnice bogate - Nedostatak folne kiseline - Bljedilo kože i sluznice usana, ubrzo zatim i započeti njeno liječe- željezom i uz neke preparate želje- - Krvarenja (vidljiva, od ozlje- desni, konjuktiva, noktiju i dlano- nje. za. Ako imate nisku razinu folne da, obilnih menstruacija, iz čira va; Pallor (blijeda koža i sluzoko- Ukoliko se anemija ne liječi na kiseline pojačajte potrošnju citrič- na želucu ili nevidljiva krvarenja ža) primjećuje se samo u teškim vrijeme, teško stanje organizma nog voća, gljiva, zelenog povrća, zbog postojanja karcinoma debe- slučajevima anemije i zato nije može dovesti do potrebe za tran- jetra, jaja, mlijeka, bundeve – u što log crijeva) pouzdan simptom sfuzijom krvi. Osim toga niske vri- svježijem obliku. - Smanjena proizvodnja eritropo- - Ubrzan srčani rad – tahikardija jednosti ertitrocita (crvenih krvnih Činjenice o špinatu i željezu etina (zbog uznapredovale bolesti - Osjećaj hladnoće, osobito ekstre- stanica) mogu dovesti do dodatnih Špinat, kojeg majke i mornar bubrega) miteta – ruku i nogu zdravstvenih problema. Ukoliko Popaj već dugo proglašavaju izvr- - Razne onkološke bolesti (karci- - Tuga i depresija anemija dugo traje ili se simptomi snim izvorom željeza, zapravo nomi skoro svih vrsta odlikuju se - Smanjenje seksualnih funkcija pogoršavaju, sve ovo može ozbilj- je, po nekima, blokator željeza. Tehnički, ova vrsta povrća sadrži značajne količine željeza. No, isto kao i grah, leća, lisnato povrće, i špinat sadrži fitat – kemijsku tvar koja sprječava ulazak željeza u krvotok. Kako biste što više smanjili ovaj negativan utjecaj na apsorpciju željeza, ukrasite svoju salatu od špinata kriškama naranče i zelenu salatu obogatite sokom od limuna.

Poštovani čitatelji, U želji unapređivanja medicinske strane u našem tjed- niku, možete slati svoja pitanja na koja će odgovarati naši liječnici-suradnici. Pisma možete slati poštom na adresu redakcije ili mai- lom na: [email protected]

9. svibnja 2008. 37 HrvatskaRIJEČ Hrckov kutak

U posjetu VI. h u Osnovnoj školi »Matko Vuković« u Subotici Živ i razigran odjel

Nestašluci će vremenom prestati i u sjećanju uvijek ostati

38 9. svibnja 2008. Hrckov kutak HrvatskaRIJEČ

čenici VI. h razrednog odjela vrlo su živahni Kostić i Tomislav Čavrgov su se također uspješno okušali i razigrani klinci. Budući se skupina stalno u kazivanju stihova, a Luka Bačić i već spomenuti Ivan »Umijenjala, učenici su se postupno upoznavali Kovač bili su članovi dviju ekipa kojima se škola natjeca- i prilagođavali jedni drugima. Sad su se već bolje upoznali la u kvizu »Lijepa naša«. Rado uče svoj materinski jezik, i povezali. U prvome je razredu broj učenika u odjelu bio čitaju »Modru lastu«, časopis na hrvatskome jeziku, sudje- manji, bilo ih je devetero, a do šestoga se broj udvostručio, luju na literarnim natječajima »Zlatna ribica«, »Dani Ante tako ih je sada devetnaest. U odjelu ima puno idividualaca, Kovačića« i dr. Dvoje će nagrađenih učenika i ove godine što je, na neki način, zanimljivo za rad«, kaže nam njihova posjetiti Zagreb i sudjelovati na susretu učenika. razrednica Izabela Crnković, koja im predaje srpski jezik. Išli su na brojna putovanja i ekskurzije. Učvršćivali su Oni su prva generacija učenika upisana na hrvatskom svoje prijateljstvo na moru (Novi Vinodolski, Selce), ali i u nastavnom jeziku u ovoj školi. Još uvijek pamte i rado Osijeku, Zagrebu, Slatinu... Ove bi godine trebali ljetovati, spominju svoju učiteljicu Anu Čavrgov koja ih je vodila s ostalim učenicima viših razreda škole, u Velom Lošinju. četiri godine, a sada im predaje vjeronuk. Osim što pet dana tjedno stječu znanja i tako napreduju, Učenici, prema riječima razrednice, pokazuju dobro aktivni su i izvan škole. Dosta učenika ide na folklor ili pak znanje, a u razredu ima dosta odlikaša. Neki od njih su svira tamburicu u HKC-u »Bunjevačko kolo«, a poneki idu postizali zapažene rezultate. Među ostalim, u razred ide u subotičku Glazbenu školu. i nagrađivani recitator Ivan Kovač koji je ujedno i dobar A kad imaju slobodnog vremena, kao i svi klinci, najviše matematičar (prvi na školskom natjecanju), baš kao i uživaju u druženju s prijateljima... Petar Skenderović, koji je predsjednik razreda. Nina Brčić N. S.

9. svibnja 2008. 39 Uređuje: Dražen Prćić Zabavni Vrtuljak Sat Most

a nedavnom Svjetskom urarskom sajmu pred- četvrtak 1. svibnja, Kina Nstavljen je sat Romain Jeromea, koji ne poka- U je dobila najduži most zuje točno vrijeme, nego svome vlasniku tek poka- na svijetu koji se proteže na zuje je li je dan ili noć. Model »Day&Night«, prema nevjerojatnih 36 kilometara. Taj će most povezivati gra- dove Šangaj i Ningbo. Ovim arhitektonskim rješenjem preko rijeke Yantze, put izme- đu ova dva lučka i trgovačka centra skraćen je za više od 120 km. Most je građen četiri i pol godine, a cijena njegove izgradnje bila je 1,1 milijarda eura. Zanimljiv je i podatak kako je 30 posto sredstava za realiziranje ovog povijesnog projekta osigurano od strane privatnih investitora.

Gastarbeiteri

a potrebe zaposlenja stra- Znaca u Hrvatskoj, ove će godine biti odobreno više od 8000 radnih dozvola, dok je kvota produljenja već izdanih 2500. Najviše dozvola gastar- beiterima bit će izdano u sekto- ru graditeljstva i brodogradnje, a potom slijede turizam, pro- met, industrija i druge gospodarske grane. Najveći problem riječima svog izumitelja, donosi posve novi koncept predstavlja vrijeme turističke shvaćanja pristupa mjerenja vremena, dijeleći sve- sezone kada veliki broj strana- mir na njegova dva osnovana dijela. Dan i noć. Svih ca radi »na crno«. devet satova koji su bili predstavljeni i izloženi, po cijeni od 300.00 dolara, svojim su novim bogatim vlasnicima prodani za samo 48 sati. Jezici Dah rema najnovijoj listi najrasprostranjenijih svjetskih jezika, kineski, posve normal- Pno, suvereno dominira s više od milijardu lasoviti američki iluzionist i magičar David »govornika«, potom Blaine postavio je novi svjetski rekord u G slijede engleski (508 držanju daha pod vodom. U popularnom »Oprah milijuna), hindu (497), showu«, uronjen u veliku prozirnu kuglu punu španjolski (392), ruski (277), arapski (246), bengalski (211), portugalski (191), indonezij- ski (159) i francuski jezik (129).

Tipkovnica

prez. Za potrebe jednog istraživanja, mikrobiolozi su ponovno Odokazali kako jedna računalna tipkovnica može imati više bakterija nego primjerice zahodska daska. Osobito su »opasne« uredske tip- kovnice, jer ih koristi više ljudi koji pritom mogu biti i prijenosni- vode, uspio je izdržati čak 17 minuta i četiri sekun- ci nekih virusa ili bakterija, a koje se vrlo de i popraviti osobni rekord za 32 sekunde. Cijeli lako i ugodno nastanju- ju u prostoru između prijenos je išao »uživo«, rekorder je po izlasku tipki. Neželjenim štetnim i po organizam opasnim materijama izjavio kako je ovim pothvatom ispunio jedan od pogoduje i česta navika uposlenika da svoje obroke konzumiraju tijekom rada svojih životnih snova. na računalu, a brojne mrvice neizbježno potiču nastanak bakterija.

40 9. svibnja 2008. Društvo HrvatskaRIJEČ

Tibor Pauk, fizioterapeut pola sata. No, sve ovisi od osobe do osobe.

Je li teško masirati više osoba uzastopno? Ozbiljna i složena S obzirom da je masaža ipak spe- cifična fizička djelatnost dolazi do određenog tjelesnog zamora osobe koja masira, ali uz dobro medicinska djelatnost poznavanje tehnike i korištenje cijelog tijela uveliko se može olak- Tek na studiju Više medicinske škole spoznao sam šati utrošak energije. Uz dobru svu složenost oblasti za koju sam se odlučio tjelesnu kondiciju, mislim kako je neka optimalna relacija do 5 sati efektivne masaže tijekom jednog Razgovor vodio: Dražen Prćić dana. modernom svijetu napred- nih shvaćanja učinkovite Uz relaksacionu, opuštaju- skrbi o tjelesnom zdravlju ću masažu često prakticirate U i sportsku masažu. Kakva je masaža je postala jedan od neza- obilaznih tretmana. Opuštajuća osnovna razlika između ovih ili dinamična, donosi ugodan dvaju tretmana? osjećaj, a kvalitetno izmasirano Sportska masaža je specifična po tijelo osvježeno je boljom cirku- svojoj dinamičnosti, samim time lacijom stručno tretiranih mišića. je i znatno jača i energičnija po O dojmovima njegove struke i pitanju tzv. »hvata«, i traje najviše suvremenom aspektu masaže raz- 3 minute po tretiranom mišiću. govarali smo s Tiborom Paukom (1984.), fizioterapeutom i apsol- Kojim ste sportašima bili fizio- ventom Više medicinske škole u terapeut? Zemunu. Godinu dana sam radio u jednom body-building klubu i masirao Što Vas je privuklo pozivu fizio- sportaše koji mišićima oblikuju terapeuta i masaži kao životnom svoje tijelo, a već nekoliko godina opredjeljenju? sam redovito angažiran na većim U biti, odluka o usmjeravanju teniskim natjecanjima u Subotici. prema masaži i fizioterapeutskom Imam odličnu suradnju s TK pozivu došla je tek nakon završe- »Spartak«, a prema preporuci sam ne srednje medicinske škole i želje prošle godine bio angažiran od za nastavljanjem daljnjeg školo- strane TK »Palić« tijekom velikog vanja. Razmišljajući o budućem međunarodnog ženskog profesio- pozivu, počeo sam shvaćati kako nalnog turnira. mi se masaža sviđa i odlučio sam upisati Višu medicinsku školu. Još uvijek ste student, ali već pri Usporedo sam završio i potrebni kraju studija na Višoj medicin- višemjesečni kurs masaže, i počeo skoj školi. Koliko još ima ispita se dodatno usavršavati iz specija- do diplomskog rada? lističkih knjiga. Ostala su mi još četiri ispita, plus sebe. Jer, masaža se prakticira na Masiram isključivo prema prepo- diplomski rad na temu: »Pokreti u Kakvi su bili prvi stručni doj- čistom tijelu. rukama osoba koje sam masirao ramenom zglobu«. Ukoliko bude movi iz ove oblasti, koja postaje ili me od prije poznaju. sve po planu, vjerujem kako ću do sve dominantnija u suvremenom Kako bi pojednostavljeno poja- konca tekuće godine uspjeti polo- životu? snili osnovne sfere medicinske Koliko traje, u prosjeku, jedna žiti sve ispite i diplomirati. Termin i pojam masaže često se znanosti koju studirate? masaža? pojednostavljuju i općenito se Postoje dvije osnovne sfere – kine- Trajanje masaže ovisi je li u pita- Kakva je Vaša profesionalna misli samo na fizičko djelova- ziterapija, koja ima za cilj liječenje nju tretman cijelog tijela, kada je želja za budućnost? nje prema određenoj bolnoj točki, pokretom i fizikalna terapija, koja ponekad potrebno i više od jednog Želio bih se zaposliti u Hitnoj ali tek na Višoj školi počeo sam se prakticira uz pomoć stručnih sata, dok je za parcijalne masaže pomoći, i nastaviti se baviti fizio- shvaćati svu ozbiljnost i slože- naprava. Sama masaža je samo pojedinog dijela tijela dovoljno terapeutskim aktivnostima. nost fizioterapeutskog poziva. jedan dio cijelog sustava. Nove spoznaje su me još više zainteresirale i privukle. S druge Uz studij koji uspješno privo- Kućna »zlouporaba« strane, na moju odluku je utjeca- dite kraju, povremeno i prak- la i nepobitna činjenica kako ću tično radite. Na koji Vas način oji najbliži često koriste priliku »zlouporabiti« moju uvijek raditi u čistim, higijenskim kontaktiraju osobe kojima je Mvještinu, tražeći samo 5 minuta kratke masaže, koja, uvjetima i s osobama koje drže do potrebna masaža? naravno, nikad ne potraje samo toliko vremena.

9. svibnja 2008. 41 HrvatskaRIJEČ Sport Rasplet u 1. HNL Borba za Europu U posljednjem kolu čak tri momčadi imaju mogućnost osigurati mjesto koje vodi u europske kupove

Piše: Dražen Prćić

ijeka, Slaven Belupo i Osijek u sutraš- zom upriličiti šampionsko slavlje i oproštaj od koji je već u mislima okrenut prema baražnim njim susretima (subota 10. svibnja) imati svog najboljeg (i hrvatskog) nogometaša Luke dvobojima protiv momčadi iz Druge HNL za Rće veliko breme konačne odluke svojih Modrića. ostanak u eliti. Pobjedonosna tri boda mogla bi ovosezonskih pozicija u 1. hrvatskoj nogomet- SLAVEN BELUPO: Solidna momčad iz biti dostatna za euro mjesto, a hoće li to biti u noj ligi. Ovisno o ishodima posljednjih ligaških Koprivnice također ima 53 boda i gostuje, ali kupu UEFA ili Intertoto natjecanju ovisit će o susreta, ovisit će i njihova »europska« sudbina. na mnogo lakšem travnjaku Šibenika, koji je susretima u Zagrebu i Šibeniku. A tu već ulog nikako nije mali... pobjedom u prošlom kolu prebrinuo sve brige ZANIMLJIVA ZAVRŠNICA: Unatoč RIJEKA: Tijekom protekle sezone momčad oko ostanka u društvu najboljih hrvatskih klu- nepobitnoj činjenici kako je Dinamo odavno s Kantride slovila je, uz Hajduka, kao jedini bova. Pobjedom, Slaven bi ponovno izborio šampionsku utrku učinio bespredmetnom, a ozbiljniji konkurent premoćnom Dinamu. I bilo europsko mjesto, ali malu neugodnost predstav- Međimurje zacementiralo svoje mjesto na zače- je tako većim dijelom jesenje sezone, ali je pro- lja činjenica kako je posljednja pobjeda na strani lju tablice, sezona 2007/08. 1. HNL u konačnici ljetni nastavak u potpunosti pokvario ukupni zabilježena još 11. kolovoza prošle godine, a u je ipak donijela neizvjesnost borbe za europska dojam i doveo u pitanje viziranje euro putov- međuvremenu su ostvarena samo dva remija uz mjesta. Hajdukovim plasmanom u završnicu nice. Riječani se nalaze u iznimno neugodnoj jedan – jedini pogodak u 13 odigranih susreta. nogometnog kupa otvorilo se još jedno dodatno situaciji, unatoč činjenici kako imaju 53 boda OSIJEK: Iako imaju dva boda manje (51), mjesto i tri momčadi dobile su priliku odlučivati i trenutačno zauzimaju drugo mjesto koje vodi »plavo-bijeli« imaju relativno najbolju situa- o dva mjesta. Tko će ostati uskraćen za »svoje« u kup UEFA. Neugodnost je gostovanje lideru ciju odlučivanja o svojoj sudbini, jer gostuju vidjet će se nakon subotnjih devedeset minuta. u Maksimiru, koji jamačno ne planira pora- (zanimljivo i oni) u Zaprešiću momčadi Intera, g

Euro 2008 Popis reprezentativaca

zbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić objavio je Ispisak nogometaša na koje računa za buduće Europsko nogometno prvenstvo u Austriji i Švicarskoj. Vratari: Stipe Pletikosa, Zlatko Runje i Mario Galinović. Obrana: Vedran Ćorluka, Dario Šimić, Robert Kovač, Dario Knežević, Josip Šimunić, Hrvoje Vejić, Danijel Pranjić. Vezni: Darijo Srna, Jerko Leko, Niko Kovač, Ognjen Vukojević, Luka Modrić, Niko Kranjčar, Ivan Rakitić, Nikola Pokrivač. Napad: Mladen Petrić, Ivica Olić, Igor Budan, Ivan Klasnić i Nikola Kalinić. Pričuve: Anas Sharbini, Manuel Pamić.

42 9. svibnja 2008. Sport HrvatskaRIJEČ Leon Štajnfeld, svestrani sportaš amater Tenis, odbojka i squash Slobodno vrijeme najviše volim provoditi na nekom sportskom terenu

Razgovor vodio: Dražen Prćić

posve drugačiji standardi igre. Na Squash, iako se njime najkraće palićkim terenima se tijekom ljeta bavite, donio Vam je i najveći znaju naći brojna poznata imena uspjeh sportske karijere. Što ste subotičke odbojke, prije svega uspjeli osvojiti u ovom dinamič- proslavljeni reprezentativac Đula nom sportu? Mešter, i tada bude vrlo zani- Začuđujuće je kako sam se iznim- mljivih partija. Glede rezultata, no brzo uspio »pronaći« u squahu, Leon Štajnfeld na jednom od jačih turnira uspio i nakon samo nekoliko mjeseci sam osvojiti drugo mjesto u mixu mogao sam već pobjeđivati igrače (kombinacija igre s odbojkašicom) koji se znatno dulje bave ovim ivot Leona Štajnfelda servisa«, koji je ove godine imao i treće mjesto u muškom paru. sportom. Također, počeo sam (1976.) neraskidivo je i međunarodni karakter, jer je na Otkuda je stigao interes za igrati svakidašnje i rezultati nisu Žvezan za sport, ali ne samo njemu sudjelovala i skupina teni- odbojku? izostali. Trenutačno sam aktiv- za jedan. Ovaj svestrani sportaš sača iz Splita (Hrvatska). Odlučio Tijekom studija u Beogradu jedno ni prvak Vojvodine, a uspio sam amater u proteklim godinama sam sudjelovati, u namjeri da spo- vrijeme sam počeo aktivno tre- osvojiti i neke manje turnire u gotovo svakidašnje se bavi jed- jim vrijeme provedeno sa svojom nirati odbojku, pa sam zavolio Subotici. nim od svoja tri omiljena sporta obitelji u prirodi Palića, s igrom. ovaj sport. Ubrzo sam prestao s Kako bi definirali svoju ljubav – Tenisom, odbojkom i squashom. U pitanju je natjecanje u koje- treninzima, ali je ljubav prema prema amaterskom sportu i Između radnih obveza u obitelj- mu se partneri izvlače iz šešira. igri ostala i danas, kad god imam objedinjavanje tri discipline u skoj tvrtki »Medic« i vremena U ždrijebu sam dobio solidnog prilike, volim zaigrati. kojima ste izuzetno uspješni? provedenog u krugu svoje obitelji, tenisača iz Novog Kneževca i na Najmlađi sport u Vašoj »kolek- Uvijek sam volio sport zbog same jednostavno se mora pronaći i koji koncu smo se uspjeli plasirati u ciji« odnedavna je postao i squ- njegove ljepote, i uvijek je to bilo sat za neki od navedenih sportova. samu završnicu. ash. Kako je došlo do zanimanja isključivo na amaterskoj razini. Na A velika ljubav prema njima, uz Uz tenis, već godinama tijekom za ovaj, još uvijek, široj publici sportskom terenu, bio on teniski, neospornu vještinu, donijela je i ljetne sezone igrate beach volley nepoznati sport? odbojkaški ili squash, uvijek se brojne lijepe rezultate ovog spor- (odbojku na pijesku), sport u Squash sam počeo igrati iz čiste osjećam ugodno, a kada sama igra taša amatera. Na velikom ama- kojemu ste zabilježili lijepe znatiželje, kada su napravljena prva započne onda nastojim biti mak- terskom teniskom turniru paro- rezultate u konkurenciji aktiv- dva terena u Subotici. Skupa s pri- simalno usredotočen do samog va, održanom prošlog petka na nih odbojkaša. jateljem Veselinom Rakočevićem, njenog završetka. Po naravi sam Paliću, u konkurenciji više od 70 Odbojku volim igrati, osobito inače teniskim profesionalcem, natjecateljski tip i ne volim gubiti. igrača, Leon Štajnfeld je osvojio beach volley, zbog otvorenosti otišao sam vidjeti kako to izgleda, Ljubav prema sportu, ali i pobje- drugo mjesto. prostora i nekarakteristične pje- odlučili smo i sami probati. Meni đivanju, motivira me dodatno i Kada su počele Vaše prve sport- skovite podloge na kojoj vrijede se svidjelo i ostao sam. rado »tjera« na sportski teren. ske aktivnosti i kojim ste se sportovima prvo počeli baviti? Odrastajući u Bačkoj Topoli pokraj Subotice, moji prvi sportovi su bili tenis i karate. Tenis je ostao sve do danas, ali sam borilački sport ubrzo prestao trenirati. Dugogodišnja teniska veza nije se prekinula sve do današnjih dana, a nedavni uspjeh na velikom amaterskom turniru na Paliću lijepi je spoj ugodno provedenog slobodnog vremena i ljubavi prema ovom sportu. Za protekle prvosvibanjske pra- znike organiziran je tradicionalni turnir parova na Paliću u organizaciji »Mobil centra i Ekspres

9. svibnja 2008. 43 HrvatskaRIJEČ

44 9. svibnja 2008. Juneći gulaš HrvatskaRIJEČ Sastojci za četiri osobe: kristalnu boju, skinuti kotlić s vatre i smje- su ručno dodatno ispasirati. Staviti meso 2 kg junećeg mesa isjeckanog na kocke, u kotlić, doliti malo obične vode, dodati (ako preostane, još bolje, gulaš je ukusniji 2-3 žlice aleve paprike i sve skupa dinstati sutradan!), 1 kg luka, 4-5 komada mrkve, sat vremena. Nakon toga doliti vode po 3-4 komada peršina, 2 žlice vegete, aleve želji – 30 posto više nego što želite posti- paprike po potrebi, papra po potrebi, umak ći gustoću na kraju, jer voda isparava. od ljute paprike po potrebi, pola litre kuhane Dodati lovorov list. Kuhati na laganoj vatri rajčice, lovorov list, 5 dl mineralne vode, 5 sat i pol, odnosno dok se meso u potpu- dl vina, 300 grama tijesta. Ne koristiti ulje nosti ne skuha. Pola sata prije završetka niti sol. začiniti po okusu – vegetom, paprom i Postupak: Na sitno isjeckati luk, mrkvu i alevom paprikom, doliti tečnu rajčicu i peršin, staviti u kotlić, doliti 5 dl mineralne vino. Dodati umak od ljute paprike. vode i na jakoj vatri dinstati 20 minuta. Kad Tijesto kuhati zasebno, sa soli.

Gastronomskise Kutak smjesa povrća rastopi i dobije zlatno-žutu Dobar tek! FOTO KUTAK

Ljubav je u zraku

4Nisam parlamentaran. Ja sam za monarhiju. 4Ako želite biti sumnjivi, govorite istinu!

4Osobnost je sačuvao samo na osobnoj iskaznici. 4 Dujizmi On jeste nezaposlen, ali živi kao bubreg u loju.

9. svibnja 2008. 45 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 13.35 - Veliki odmor 11.45 Rat u kući, serija (R) 01.15 - Filmski maraton: Moja 20.00 Preko svih granica, film 9.5.2008. 14.20 - Svijet prema Jimu 5., 12.15 Vijesti obitelj, američki 22.25 Farma + humoristična serija 12.25 Večera za 5, 03.15 - Filmski maraton: 23.15 Kad se stranci pojave, 14.50 - Zvjezdane staze: Nova lifestyle emisija (R) Memento, američki film igrani film generacija 4., serija 12.55 Exploziv, 05.05 - Mala gospođica 01.00 Snajper, igrani film 15.35 - CD LIVE zabavna emisija (R) 05.50 - Škrinja: Vilina kosa 02.35 Bolje sutra 2, igrani film 16.20 - Dramska serija 13.05 Ne daj se, Nina!, 06.40 - Potrošački kod 04.20 Neprijatelj pred vratima, 06.40 - Najava programa 17.15 - Županijske panorame humorna drama (R) 07.10 - Euromagazin igrani film 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 17.40 - Vijesti na Drugom 13.35 Za istim stolom, serija 06.20 Kod Ane, 07.05 - Vijesti 18.00 - Barcelona: Vaterpolo, 14.25 Magnum, akcijska serija kulinarski show 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska Final four: Mladost - 15.20 Cobra 11, serija 07.00 Kraj programa 07.35 - Vijesti Pro Recco, prijenos 16.10 Korak po korak, 08.40 - Dobro jutro, Hrvatska 19.15 - Svete planine svijeta: humoristična serija 07.00 - TV vodič 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija Sveti vrhovi Amerike 16.40 Puna kuća, serija 08.00 - Žutokljunac 10.00 - Vijesti 19.45 - Barcelona: Vaterpolo, 17.05 Malcolm u sredini, 09.00 - S kuhačom po svijetu, 10.15 - Bazar u Urfi, Final four: Jug - Vasa, humoristična serija dokumentarna serija 06.30 Zvijezde Ekstra: Pink, dokumentarni film prijenos 17.35 Dadilja, serija 09.30 - Disneyjevi crtići: zabavna emisija (R) 11.10 - Oprah show 21.05 - Ladykillers, američki film 18.00 Rat u kući, serija Miki i prijatelji 07.20 Dan D, serija 12.00 - Dnevnik 22.50 - Vijesti na Drugom 18.30 Vijesti 09.50 - Disneyjevi crtići: Kuzco 07.50 Ulica Sezam 12.35 - Mala gospođica 23.10 - Dalziel i Pascoe 11. 18.55 Exploziv, - careva nova škola 08.50 Di-gata, crtana serija 13.25 - Dan za danom, 00.45 - Angeline oči, serija zabavna emisija 10.20 - Dr. Who, serija za 09.15 Superman III, igrani film mozaično-zabavna emisija 01.25 - CD LIVE 19.05 Večera za 5, djecu i mlade 11.25 Jednom lopov, serija 14.30 - Vijesti lifestyle emisija 11.10 - Briljanteen 12.15 Ritam srca, serija 14.45 - Glas domovine 19.35 Ne daj se, Nina!, drama 12.05 - Dobre namjere, serija 13.15 Vijesti uz ručak 15.10 - Znanstvena petica 20.00 Ljudi u crnom, film, 12.55 - Istanbul: Formula 1, 13.25 Trener Carter, igrani film 15.40 - Drugo mišljenje znanstveno-fantastični/ VN Turske - prijenos 15.50 Ljudi u crnom, film, 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 07.00 Jagodica Bobica akcijska komedija kvalifikacijske utrke znanstveno-fantastični/ 16.15 - Hrvatska uživo 07.45 Fifi i cvjetno društvo 21.45 Dozvola za brak, 14.15 - Auto-magazin akcijska komedija (R) 17.20 - Danas na Zagrebačkoj burzi 08.10 Yu-Gi-Oh GX igrani film, komedija 14.50 - Povijest Europskih 17.30 Zvijezde Ekstra: Mel 17.22 - Garaža 08.35 Šaljivi kućni video 23.40 Vijesti nogometnih Gibson, zabavna emisija 17.57 - Iza ekrana 09.00 Nova lova 23.50 Samo nevolja, igrani film prvenstava (3/6) 18.30 Vijesti 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 11.00 Ružna ljepotica, serija 01.25 Kunolovac, kviz 15.55 - HNL: Dinamo - Rijeka, 19.05 Exploziv vikend, magazin 19.30 - Dnevnik 11.55 Zauvijek susjedi, serija prijenos 19.30 Žuta minuta, 20.15 - Znanost animacije, SUBOTA 12.35 Vijesti 18.10 - Barcelona: Vaterpolo, zabavna emisija dokumentarni film 12.50 Farma, reality show 10.5.2008. Final four, utakmica za 20.00 Moj prijatelj Willy, film, 21.10 - Dobre namjere, serija 13.40 Tajna operacija, film 3. m jesto avanturistički/obiteljski 22.00 - Poslovni klub 15.50 Oteta, igrani film 19.30 - Magazin Lige prvaka 21.45 Hrvatski top model by 22.35 - Lica nacije 17.20 Vijesti 20.00 - Crtani film Tatjana Jurić, show 23.20 - Poslovne vijesti 17.35 Farma uživo, 20.10 - Barcelona: Vaterpolo, 23.35 Legenda o vitezu, 23.30 - Vijesti reality show 07.30 - Najava programa Final four, finale film, akcijska komedija 23.55 - Zvjezdane staze: Nova 17.45 Naša mala klinika, serija 07.50 - Vijesti 21.30 - Hrvatska nogometna 01.45 Kunolovac, kviz generacija 4., serija 18.35 Zauvijek susjedi, serija 08.05 - Kinoteka - ciklus liga - emisija (zadnja) 03.45 Dozvola za brak, igrani 00.45 - Filmski maraton: 19.15 Dnevnik Nove TV Howarda Hawksa: Duboki 22.55 - Sportske vijesti film, komedija (R) Stravična legenda 2, 19.50 10 do 8, san, amer ički film 23.05 - Zagrebačka NEDJELJA američko-kanadski film informativna emisija 10.00 - Vijesti Filharmonija i Arsen - 02.20 - Filmski maraton: The 20.00 Farma, reality show 10.20 - Kućni ljubimci 50 godina umjetn 11.5.2008. Lost Angel, kanadsko- 22.00 Top Gun, igrani film 10.55 - Meta, emisija ičkog rada američki film 00.00 Vijesti za branitelje 00.30 - Dobro ugođena večer: 04.00 - Bazar u Urfi, 00.15 Životinja, igrani film 12.00 - Dnevnik Portret Danijela Detonija dokumentarni film 01.55 Mreža laži, igrani film 12.30 - Mala gospođica, 04.50 - Mala gospođica 03.25 Bosonoga u parku, film 13.20 - Potrošački kod 07.40 - Najava programa 05.35 - Garaža 05.10 Naša mala klinika, serija 13.55 - Prizma, multinacionalni 08.00 - Vijesti 06.05 - Poslovni klub 05.55 Kraj programa magazin 08.10 - Koncert: Simfonijski 06.35 - Znanstvena petica 14.40 - Duhovni izazovi 06.25 Šaljivi kućni video orkestar i Zbor HRT-a 07.05 - Iza ekrana 15.05 - Reporteri 06.50 Power Rangers Mystic pod rav nanjem 16.15 - Euromagazin Force, serija Vladimira Kranjčevića 16.45 - Vijesti 07.15 Tomica i prijatelji 09.40 - Hrvatska kulturna baština: 07.05 Magnum, serija (R) 17.00 - Svirci moji, zabavno- 07.40 Winx, crtana serija Zaštićeni krajolik 07.55 Za istim stolom, glazbena emisija 08.30 Novac, business magazin 10.00 - Vijesti 06.40 - Najava programa dramska serija (R) 17.35 - Škrinja: Vilina kosa 09.00 Nova lova 10.20 - Tajnovita 06.45 - Nove pustolovine: 08.45 Krava i pilić 18.35 - TV Bingo show 10.35 Top Gun, igrani film divljina Japana Lucky Luke 09.10 SpužvaBob Skockani 19.15 - Loto 7/39 12.20 Večernja škola - EU 11.20 - Jelovnici izgubljenog 07.10 - Neustrašiva Kim 09.35 Sam svoj majstor, 19.30 - Dnevnik 13.20 Lud, zbunjen, normalan vremena 07.35 - Zaljubljene cure, serija humoristična serija 20.15 - Mediterraneo, 14.00 Ne zaboravi stihove, 12.00 - Dnevnik za djecu i mlade 10.05 Korak po korak, talijanski film glazbeni kviz 12.15 - Mali savjeti za 08.00 - Žutokljunac: humoristična serija (R) 22.00 - Porin special - 15. 15.00 Farma, reality show poljoprivrednike 09.00 - Učilica 10.30 Puna kuća, godina nagrade Porin 17.10 Kod Ane, 12.17 - Herbosov poljoprivredni 09.10 - Veliki odmor: humoristična serija (R) 22.55 - Vijesti kulinarski show savjetnik 09.35 - Glazbeceda 10.55 Malcolm u sredini, 23.05 - Vijesti iz kulture 17.50 Nad lipom 35. hum. 12.30 - Plodovi zemlje 09.45 - Ta politika humoristična serija (R) 23.20 - Filmski klub: Četvrti glazbeni show 13.25 - Split: More 10.00 - Prijenos sjednica 11.20 Dadilja, protokol, britanski 19.15 Dnevnik Nove TV 14.00 - Nedjeljom u dva Hrvatskog sabora humoristična serija (R)

46 9. svibnja 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

15.10 - Mir i dobro 22.25 - Španjolska ili talijanska 21.10 Sile prirode, igrani film, 08.00 - Žutokljunac: 06.50 Kraj programa 15.45 - Opera box nogometna liga romantična komedija 09.00 - Učilica 16.15 - Vijesti 00.10 - Mijenjam svijet 22.55 Kunolovac, kviz 09.10 - Veliki odmor: 16.35 - Lijepom našom: Knin (2/2) 00.40 - Dokuteka 00.55 Legenda o vitezu, film, 10.00 - Izbirljivi izjelica, 17.25 - Uzmi ili ostavi, TV igra 01.10 - TV raspored akcijska komedija (R) američki film za djecu 11.35 - Na domaćem terenu 18.05 - Na domaćem terenu PONEDJELJAK 06.40 Magnum, serija (R) 19.15 - Loto 6/45 12.55 - Nove pustolovine: 07.25 Za istim stolom, serija (R) 19.30 - Dnevnik 12.5.2008. Lucky Luke 08.15 Krava i pilić 20.15 - 1 protiv 100, kviz 13.20 - Veliki odmor 08.40 SpužvaBob Skockani 21.15 - PORIN 2008., prijenos 07.10 Šaljivi kućni video 14.05 - TOP 40 09.05 Sam svoj majstor, serija 23.20 - Vijesti 07.35 Power rangers Mystic 14.50 - Prijatelji 5., serija 09.35 Korak po korak, (R) 23.40 - Ciklus europskog filma: Force, serija 15.11 - Nitko nije savršen 4. 10.00 Puna kuća, serija (R) Sretni muškarci, 08.00 Tomica i prijatelji 06.40 - Najava programa 15.35 - Zvjezdane staze: Nova 10.25 Malcolm u sredini, španjolsko-francuski film 08.25 Winx, crtana serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska generacija 4., serija serija (R) 01.10 - Tajnovita divljina 09.15 Automotiv, auto moto 07.05 - Vijesti 16.25 - McLeodove kćeri 5. 10.50 Dadilja, serija (R) Japana magazin 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 17.10 - Kazalište u kući, serija 11.20 Rat u kući, serija (R) 02.00 - Vitezovi uzaludnog 09.45 U sedmom nebu, serija 07.35 - Vijesti 17.50 - Županijske panorame 11.50 Vijesti truda, humoristična serija 11.25 Smallville, serija 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 18.15 - Vijesti na Drugom 11.55 Večera za 5, 02.20 - Skica za portret 12.20 Čarobnice, serija 10.00 - Vijesti 18.32 - Svete planine svijeta: lifestyle emisija (R) 02.35 - Jelovnici izgubljenog 13.10 Frikovi, serija 10.15 - Stjenjak: Kanada, Sveti vrhovi starog 12.25 Exkluziv, magazin vremena 14.00 HRF - Uvodna emisija dokumentarni film kontinenta 13.05 Ne daj se, Nina!, 02.55 - Opera box 14.30 Kućanice iz visokog 11.10 - Oprah show 19.05 - Beverly Hills 3., serija humorna drama (R) 03.25 - Slikovnica društva, serija 12.00 - Dnevnik 19.50 - Crtani film 13.35 Za istim stolom, 03.50 - Lijepom našom: Knin (2/2) 15.20 Kako zavoljeti svoje 12.35 - Mala gospođica 20.05 - Bostonsko pravo 1. dramska serija 04.35 - Plodovi zemlje tijelo?, serija 13.25 - Dan za danom, emisija 20.55 - Vijesti na Drugom 14.25 Magnum, akcijska serija 05.25 - Split: More 15.50 Novi dom, igrani film 14.30 - Vijesti 21.15 - Bitange i princeze 4. 15.20 Cobra 11, serija 05.55 - Glas domovine 17.20 Vijesti 14.45 - Treća dob, emisija za 21.55 - Zlatna kopačka 16.10 Korak po korak, 06.20 - Drugo mišljenje 17.25 Sve za pobjedu, film umirovljenike 22.45 - Što muči Gilberta humoristična serija 19.15 Dnevnik Nove TV 15.35 - Leopold Mandić - Grapea, američki film 16.40 Puna kuća, 20.00 Nad lipom 35, ekumenski svetac, 00.45 - McLeodove kćeri 5. humoristična serija hum. glazbeni show dokumentarni film 01.30 - TV raspored 17.05 Malcolm u sredini, 21.15 Indiana Jones i ukleti 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti humoristična serija 07.00 - TV vodič hram, igrani film 16.15 - Hrvatska uživo 17.35 Dadilja, 07.45 - Dobre namjere, serija 23.15 Red Carpet, 17.40 - Najslabija karika, kviz humoristična serija 08.30 - Parlaonica showbiz magazin 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 18.00 Rat u kući, 09.30 - Dječje filmsko jutro: 00.35 Svi mrze Chrisa, serija 19.30 - Dnevnik 07.00 Jagodica Bobica humoristična serija Operacija Barbarossa, 01.05 Novi dom, igrani film 20.15 - Latinica: Hrvatske 07.45 Fifi i cvjetno društvo 18.30 Vijesti serija za djecu 02.35 Red Carpet, milijarde - misterij 08.10 Yu-Gi-Oh GX 18.55 Exploziv, magazin 10.00 - Nora Fora, showbiz magazin nestanka 08.35 Šaljivi kućni video 19.05 Večera za 5, TV igra za djecu 03.45 Svi mrze Chrisa, serija 21.50 - Tragovima pračovjeka 09.00 Nova lova lifestyle emisija 10.50 - Portret Crkve i mjesta 04.10 Frikovi, serija - Treći trag: Kamen kao 11.00 Ružna ljepotica, serija 19.35 Ne daj se, Nina!, 11.00 - Oborovo: Misa - 04.55 To je moj dečko, film znamen, dok. serija 11.55 Zauvijek susjedi, serija humorna drama izravni prijenos 06.35 Kraj programa 22.20 - Poslovne vijesti 12.35 Vijesti 20.00 Pobjesnjeli Max 2, 12.00 - Biblija 22.30 - Otvoreno 12.50 Farma + , reality show igrani film, akcijski 12.15 - Slikovnica 23.15 - Vijesti 13.40 Indiana Jones: Ukleti 21.45 Veliki pogodak, igrani 12.45 - Odbrojavanje do Eura 23.35 - Na rubu znanosti: hram, igrani film film, akcijska komedija 2008. (8/8) Novi Gilgameš 15.35 Svijet prema Jimu, serija 23.30 Vijesti 13.15 - Nogomet, Najgol EP 06.05 Ritam srca, serija (R) 00.25 - Zvjezdane staze: Nova 16.00 Kralj Queensa, serija 23.45 Zakon braće, 13.30 - Studio F1 06.50 Blizanke, serija generacija 4., serija 16.25 Cosby show, serija kriminalistička serija (R) 13.50 - Istanbul: Formula 1, 07.20 Ulica Sezam 01.10 - Bostonsko pravo 1. 16.55 Svi vole Raymonda 00.30 Kunolovac, kviz VN Turske - prijenos 08.20 Di-gata, crtana serija (R) 01.55 - Stjenjak: Kanada, 17.20 Vijesti 15.50 - Studio F1 08.45 Vragolasti Dennis, igrani dokumentarni film 17.35 Farma uživo, UTORAK 15.55 - Engleska nogometna film, komedija 02.50 - Skica za portret reality show 13.5.2008. liga, prijenos 10.25 Nadreality show (R) 03.05 - Tragovima pračovjeka 17.45 Naša mala klinika, serija 17.55 - Rukomet (M) - finale 11.30 Bibin svijet, humoristična - Treći trag: Kamen kao 18.35 Zauvijek susjedi, serija Kupa Hrvatske, serija (R) znamen, dok. serija 19.15 Dnevnik Nove TV 1. poluvrijeme 12.05 Koledžicom po svijetu, 03.35 - Latinica: Hrvatske 19.50 10 do 8, 18.35 - Tenis Rijeka zabavna emisija (R) milijarde - misterij nestanka informativna emisija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Challanger, reportaža 13.20 Vijesti 05.05 - Mala gospođica, 20.00 Farma, reality show 07.05 - Vijesti 18.45 - Rukomet (M) - finale 13.25 Hrvatski top model by telenovela 21.00 Ne zaboravi stihove, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska Kupa Hrvatske, Tatjana Jurić, show (R) 05.50 - Treća dob, emisija glazbeni kviz 07.35 - Vijesti 2. poluvrijeme 15.15 Moj prijatelj Willy, film, za umirovljenike 22.00 Zakon brojeva, serija 09.05 - Mali savjeti za 19.45 - Tenis(Ž), Zagreb Open avanturistički/obiteljski (R) 22.55 Heroji, serija poljoprivrednike 2008, snimka 17.10 Odred za čistoću, 23.50 Vijesti 09.10 - Ponos Ratkajevih, serija 20.05 - Vremenski policajac, zabavna emisija 00.05 Nikita, serija 10.00 - Vijesti američki film 17.45 Exkluziv, magazin 00.55 Zakon brojeva, serija 10.10 - Vijesti iz kulture 21.45 - Vitezovi uzaludnog 18.30 Vijesti 06.45 - Nove pustolovine: 01.40 Labirint zločina, serija 10.15 - Stjenjak: SAD, truda, humoristična serija 19.05 Salto, zabavna emisija Lucky Luke 02.25 Dva metra pod zemljom dokumentarni film 22.10 - Sportske vijesti 19.30 CSI: Miami, serija 07.10 - Neustrašiva Kim 03.15 Tražeći g. Goodbara, film 11.10 - Oprah show 22.15 - Hokej na travi, 20.20 Zakon braće, 07.35 - Zaljubljene cure, serija 05.20 Nikita, serija 12.00 - Dnevnik reportaža kriminalistička serija za djecu i mlade 06.05 Naša mala klinika, serija 12.35 - Mala gospođica

9. svibnja 2008. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

13.25 - Dan za danom, 08.35 Šaljivi kućni video 18.30 Vijesti 06.40 - Najava programa 04.50 Dva metra pod zemljom mozaično-zabavna emisija 09.00 Nova lova 18.55 Exploziv, magazin 06.45 - Nove pustolovine: 05.45 Naša mala klinika, serija 14.30 - Vijesti 11.00 Svi vole Raymonda 19.05 Večera za 5, Lucky Luke 06.30 Cosby show, serija 14.45 - Među nama 11.25 Ružna ljepotica, serija lifestyle emisija 07.10 - Neustrašiva Kim 06.55 Kraj programa 15.35 - Evo zore, ljubičice 12.15 Zauvijek susjedi, serija 19.35 Ne daj se, Nina!, drama 07.35 - Zaljubljene cure, serija bijela - emisija pučke i 12.55 Vijesti 20.00 Koledžicom po svijetu, 08.00 - Žutokljunac: predajne kulture 13.10 Farma, reality show zabavna emisija 09.00 - Učilica 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 14.05 Policijska pravda: Hotel 21.10 Bibin svijet, serija 09.10 - Veliki odmor: 16.15 - Hrvatska uživo pod opsadom, film 21.45 Doc Hollywood, 10.00 - Prijenos sjednica 07.05 Magnum, serija (R) 17.40 - Najslabija karika, kviz 15.35 Svijet prema Jimu, serija igrani film, komedija Hrvatskog sabora 07.55 Za istim stolom, serija (R) 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 16.00 Kralj Queensa, serija 23.35 Heroji iz strasti, serija 13.35 - Veliki odmor 08.45 Krava i pilić, crtana serija 19.30 - Dnevnik 16.25 Cosby show, serija 00.35 Vijesti 14.20 - Tom i Jerry kao klinci 09.10 SpužvaBob Skockani 20.15 - Globalno sijelo 16.55 Svi vole Raymonda 00.50 Kunolovac, kviz 14.50 - Prijatelji 5., serija 09.35 Sam svoj majstor, serija 20.50 - Dobre namjere, serija 17.20 Vijesti SRIJEDA 15.11 - Nitko nije savršen 4. 10.05 Korak po korak, 21.40 - Pola ure kulture 17.35 Farma uživo 15.35 - Zvjezdane staze: Nova humoristična serija (R) 22.10 - Poslovne vijesti 17.45 Naša mala klinika, serija 14.5.2008. generacija 4., serija 10.30 Puna kuća, serija (R) 22.25 - Otvoreno 18.35 Zauvijek susjedi, serija 16.25 - McLeodove kćeri 5. 10.55 Malcolm u sredini, 23.10 - Vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV 17.10 - Kazalište u kući, serija humoristična serija (R) 23.30 - Drugi format 19.50 10 do 8, 17.50 - Županijske panorame 11.20 Dadilja, serija (R) 00.20 - Zvjezdane staze: Nova informativna emisija 18.15 - Vijesti na Drugom 11.50 Rat u kući, serija (R) generacija 4., serija 20.00 Farma, reality show 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 18.32 - Odbrojavanje do 12.20 Vijesti 01.05 - Ničija budala, film 21.00 Mlađe je slađe, film 07.05 - Vijesti Eurosonga (2/3) 12.25 Večera za 5, 02.50 - Stjenjak: SAD, 22.50 Pod nož, serija 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 19.05 - Beverly Hills 3., serija lifestyle emisija (R) dokumentarni film 23.50 Vijesti 07.35 - Vijesti 19.50 - Crtani film 12.55 Exploziv, magazin (R) 03.45 - Skica za portret 00.05 Nikita, serija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 20.05 - Nogometni Kup UEFA 13.05 Ne daj se, Nina!, drama (R) 03.50 - Oprah show 01.00 Heroji, serija 09.05 - Herbosov poljoprivredni - finale, emisija 13.35 Za istim stolom, serija 04.35 - Pola ure kulture 01.45 Labirint zločina, serija savjetnik 20.35 - Manchester: Nogometni 14.25 Magnum, akcijska serija 05.05 - Mala gospođica 02.30 Dva metra pod zemljom 09.07 - Ponos Ratkajevih, serija Kup UEFA - finale 15.20 Cobra 11, serija 05.50 - Među nama 03.20 Artisti i modeli, film 10.00 - Vijesti 23.00 - Vijesti na Drugom 16.10 Korak po korak, serija 05.05 Nikita, serija 10.15 - Mai 1968., 23.20 - Zakon i red: Odjel za 16.40 Puna kuća, serija 05.50Naša mala klinika, serija dokumentarni film žrtve 8., serija 17.05 Malcolm u sredini, serija 06.30 Cosby show, serija 11.10 - Oprah show 00.05 - Zakon i red: Zločinačke 17.35 Dadilja, 06.55 Kraj programa 12.00 - Dnevnik nakane, serija humoristična serija 06.40 - Najava programa 12.35 - Mala gospođica 00.50 - McLeodove kćeri 5. 18.00 Rat u kući, 06.45 - Nove pustolovine: 13.25 - Dan za danom, 01.35 - TV raspored humoristična serija Lucky Luke mozaično-zabavna emisija 18.30 Vijesti 07.10 - Neustrašiva Kim 14.30 - Vijesti 18.55 Exploziv, magazin 07.35 - Zaljubljene cure, serija 07.05 Magnum, serija (R) 14.45 - Riječ i život, 19.05 Večera za 5, 08.00 - Žutokljunac: 07.55 Za istim stolom, (R) religijski program lifestyle emisija 09.00 - Učilica 08.45 Krava i pilić, crtana serija 15.35 - Alpe-Dunav-Jadran 07.00 Jagodica Bobica 19.35 Ne daj se, Nina!, 09.10 - Veliki odmor: 09.10 SpužvaBob Skockani 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 07.45 Fifi i cvjetno društvo humorna drama 10.00 - Prijenos sjednica 09.35 Sam svoj majstor, serija 16.15 - Hrvatska uživo 08.10 Yu-Gi-Oh GX 20.05 CSI: New York, serija Hrvatskog sabora 10.05 Korak po korak, 17.25 - Danas na Zagrebačkoj 08.35 Šaljivi kućni video 20.55 Zaboravljeni slučaj, 13.35 - Veliki odmor humoristična serija (R) burzi 09.00 Nova lova kriminalistička serija 14.25 - TOP 40 10.30 Puna kuća, 17.35 - Najslabija karika, kviz 11.00 Svi vole Raymonda 21.50 Ženski klan, 15.05 - Nitko nije savršen 4., humoristična serija (R) 18.25 - Ponos Ratkajevih, serija 11.20 Ružna ljepotica, serija kriminalistička serija humoristična serija 10.55 Malcolm u sredini, 19.15 - Loto 7/39 12.10 Zauvijek susjedi, serija 22.40 Reži me, dramska serija 15.35 - Zvjezdane staze: Nova humoristična serija (R) 19.30 - Dnevnik 12.45 Vijesti 23.45 Vijesti generacija 4., serija 11.20 Dadilja, 20.15 - Piramida 13.00 Farma, reality show 00.00 Nestali, serija 16.25 - McLeodove kćeri 5. humoristična serija (R) 21.20 - Luda kuća 3., TV serija 13.50 Mlađe je slađe, film 00.45 Kunolovac, kviz 17.10 - Kazalište u kući, serija 11.45 Rat u kući, 21.55 - Hrvatska kulturna baština 15.35 Svijet prema Jimu, serija 17.50 - Županijske panorame humoristična serija (R) 22.10 - Poslovne vijesti 16.00 Kralj Queensa, serija ^ETVRTAK 18.15 - Vijesti na Drugom 12.15 Vijesti 22.25 - Otvoreno 16.30 Cosby show, serija 15.5.2008. 18.32 - Odbrojavanje do 12.20 Večera za 5, 23.10 - Vijesti 16.55 Svi vole Raymonda Eurosonga (1/3) lifestyle emisija (R) 23.30 - Scientia Croatica - 17.20 Vijesti 19.05 - Beverly Hills 3., serija 12.55 Exploziv, magazin (R) znanstveni forum 17.35 Farma uživo, 19.50 - Crtani film 13.05 Ne daj se, Nina!, 00.20 - Zvjezdane staze: Nova reality show 20.05 - Pritisak na tlak humorna drama (R) generacija 4., serija 17.45 Naša mala klinika, serija 06.40 - Najava programa 20.25 - Nogomet, Finale 13.35 Za istim stolom, serija 01.05 - Zakon i red: Odjel 18.35 Zauvijek susjedi, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Hrvatskog Kupa: 14.25 Magnum, akcijska serija za žrtve 8., serija 19.15 Dnevnik Nove TV 07.05 - Vijesti Hajduk - Dinamo 15.20 Cobra 11, 01.50 - Zakon i red: Zločinačke 19.50 10 do 8, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 22.30 - Vijesti na Drugom kriminalistička serija nakane, serija informativna emisija 08.35 - Vijesti 22.50 - Braća i sestre, serija 16.10 Korak po korak, 02.35 - Prekid programa zbog 20.00 Farma, reality show 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 23.35 - Zločinački umovi 2. humoristična serija redovnog održavanja 21.00 Večernja škola - EU 10.00 - Vijesti 00.15 - McLeodove kćeri 5. 16.40 Puna kuća, odašiljača 22.00 Lud, zbunjen, normalan 10.15 - Mai 1968., humoristična serija 04.35 - Alpe-Dunav-Jadran 22.40 Vratit će se rode, serija dokumentarni film 17.05 Malcolm u sredini, 05.05 - Mala gospođica 23.35 Vijesti 11.10 - Oprah show humoristična serija 05.50 - Riječ i život, 23.50 Nikita, serija 12.00 - Dnevnik 17.35 Dadilja, religijski program 00.45 Labirint zločina, serija 12.35 - Mala gospođica 07.00 Jagodica Bobica humoristična serija 01.30 Dva metra pod zemljom 13.25 - Dan za danom, 07.45 Fifi i cvjetno društvo 18.00 Rat u kući, 02.25 Lajavica, igrani film mozaično-zabavna emisija 08.10 Yu-Gi-Oh GX humoristična serija 04.05 Nikita, serija 14.30 - Vijesti

48 9. svibnja 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

14.45 - Trenutak spoznaje 11.00 Svi vole Raymonda GLAS DOMOVINE 15.35 - Svjetlo u tami, 11.25 Ružna ljepotica, serija Emisija o hrvatskim manjinama i iseljeništvu »Glas domovine«, emitira se petkom na programu dokumentarni film 12.15 Zauvijek susjedi, serija HRT1, u terminu od 14 i 45 sati. 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 12.55 Vijesti 16.15 - Hrvatska uživo 13.10 Farma, reality show 17.30 - Danas na Zagrebačkoj 14.00 Klinac i ja, igrani film ZVUCI BAČKE RAVNICE burzi 15.35 Svijet prema Jimu, serija Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrtkom u 19 sati, na valovima 17.40 - Najslabija karika, kviz 16.00 Kralj Queensa, serija Radio Bačke (99,1 MHz). 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 16.30 Cosby show, serija 19.30 - Dnevnik 16.55 Svi vole Raymonda 20.15 - 1 protiv 100, kviz 17.20 Vijesti HRVATSKA KRONIKA 21.20 - Brisani prostor 17.35 Farma uživo, Program o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj na hrvatskom jeziku uz mađarski prijevod 22.05 - Znanstvene vijesti reality show emitira se srijedom s početkom u 12 i 30 sati na programu MTV 1. 22.15 - Poslovne vijesti 17.45 Naša mala klinika, serija 22.30 - Otvoreno 18.35 Zauvijek susjedi, serija 23.15 - Vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE 23.35 - Obećana zemlja, 19.50 10 do 8, PROGRAMSKA SHEMA ZA RADNE DANE: dokumentarni film informativna emisija 00.30 - Zvjezdane staze: Nova 20.00 Farma, reality show 18,00 – 19,00 generacija 4., serija 21.00 Istraga, magazin • Najava programa 01.15 - Bez traga 4., serija 22.40 Provjereno, 02.00 - Obitelj Soprano 6. informativni magazin • Večernji dnevnik 02.50 - Mai 1968., 23.35 Vijesti • 'Bolja Srbija' dokumentarni film 23.50 Nikita, serija • Agencijske vijesti iz zemlje 03.40 - Oprah show 00.45 Labirint zločina, serija • Agencijske vijesti iz RH 04.25 - Skica za portret 01.30 Vratit će se rode, serija • Kronologija 04.35 - Svjetlo u tami, 02.15 Umijeće prekidanja, film 104, 4 Mhz • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski' dokumentarni film 03.35 Istraga, magazin 05.05 - Mala gospođica 05.00 Nikita, serija 19,00 - 19,30 05.50 - Trenutak spoznaje 05.45 Naša mala klinika, serija • Poetski predah 06.30 Cosby show, serija • 'Popularne melodije' – zabavna glazba (ponedjeljkom) 06.55 Kraj programa • 'Na valovima hrvatske glazbene tradicije' – narodna glazba (utorkom) • 'Veliki majstori glazbe' – ozbiljna glazba (srijedom) • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) 06.40 - Najava programa 06.45 - Nove pustolovine: • 'Minute za jazz' (petkom) Lucky Luke 07.05 Magnum, serija (R) 19,30 – 20,00 07.10 - Neustrašiva Kim 07.55 Za istim stolom, serija (R) • 'Europa danas i sutra' – magazina Radija Deutsche Welle (ponedjeljkom) 07.35 - Zaljubljene cure, serija 08.45 Krava i pilić, crtana serija • 'Kulturna povijest' (utorkom) 08.00 - Žutokljunac: 09.10 SpužvaBob Skockani • 'Putokazi' (srijedom) 09.00 - Učilica 09.35 Sam svoj majstor, serija • 'Iz hrvatske književne baštine' (četvrtkom) 09.10 - Veliki odmor: 10.00 Korak po korak, (R) 10.00 - Prijenos sjednica 10.25 Puna kuća, serija (R) • 'Tjedni vodič' (petkom) Hrvatskog sabora 10.55 Malcolm u sredini, (R) 20,00 - 20,30 13.35 - Veliki odmor 11.20 Dadilja, serija (R) • 'Aktualije' (ponedjeljkom) 14.20 - Tom i Jerry kao klinci 11.45 Rat u kući, serija (R) • 'Gospodarski magazin' (utorkom) 14.50 - Prijatelji 5., serija 12.15 Vijesti • 'Otvoreni studio' (srijedom) 15.11 - Nitko nije savršen 4. 12.20 Večera za 5, • 'Kultur cafe' – magazin Radija Deutsche Welle (četvrtkom) 15.35 - Zvjezdane staze: Nova lifestyle emisija (R) • 'U društvu s mladima' (petkom) generacija 4., serija 12.50 Exploziv, magazin (R) 16.25 - McLeodove kćeri 5. 13.05 Ne daj se, Nina!, drama (R) 20,30 - 21,00 17.10 - Kazalište u kući, serija 13.35 Za istim stolom, serija • Narodna glazba, izvanredne emisije (specijali, reportaže) 17.50 - Županijske panorame 14.25 Magnum, akcijska serija • Blic vijesti i odjava programa 18.15 - Vijesti na Drugom 15.20 Cobra 11, serija PROGRAMSKA SHEMA ZA DANE VIKENDA: 18.32 - Odbrojavanje do 16.10 Korak po korak, serija Eurosonga (3/3) 16.40 Puna kuća, serija Subota 19.05 - Beverly Hills 3., serija 17.05 Malcolm u sredini, serija 19.50 - Crtani film 17.35 Dadilja, serija • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, Kronologija, zabavna glazba 20.05 - Vještice iz Salema, film 18.00 Rat u kući, serija • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba 22.10 - Vijesti na Drugom 18.30 Vijesti • 20,00 'Razgovor s povodom', narodna glazba 22.30 - Bez traga 4., serija 18.55 Exploziv, magazin • 20,55 Odjava programa 23.20 - Obitelj Soprano 6. 19.05 Večera za 5, Nedjelja 00.10 - McLeodove kćeri 5. lifestyle emisija • 18,00 Najava programa, Vijesti dana 19.40 Ne daj se, Nina!, drama 20.05 Nadreality show • 18,10 'Nedjeljni mozaik' (Kronologija, 'Čovjekov svijet' – magazin Radija Deutsche 21.10 Uvod u anatomiju, serija Welle, moda) (dvije epizode) • 19,30 'Priča za laku noć' – dječja emisija 07.00 Jagodica Bobica, serija 22.55 Trava, humorna dramska • 20,00 'Ljudi nizine' 07.45 Fifi i cvjetno društvo serija (dvije epizode) • 20,30 Narodna glazba 08.10 Yu-Gi-Oh GX, serija 00.10 Vijestisija • 20,55 Odjava programa 08.35 Šaljivi kućni video 00.25 Nestali, serija 09.00 Nova lova 01.10 Kunolovac, kviz

9. svibnja 2008. 49 HrvatskaRIJEČ PP Mali oglasi Prodajem sliku »Krizanteme sa svijećom« 1990. autora Stipana Šabića (1928.-2003.), Nama je dovoljno Prodajem monitor 17‘‘ IBM E74. Cijena tehnika suhi pastel, dimenzije 67 x 47 cm, 3000 dinara. uokvirena 85 x 65 cm. da znate za nas... Tel: 024/ 562 – 700, zvati u večernjim satima. Molimo javiti se na telefon 024/ 550 – 163. Izdajem namještenu sobu s kuhinjom i kupa- onicom za učenicu ili radnicu, isključivo Izdajem namještenu sobu na Radijalcu uče- FUNERO nepušača, blizu Medicinske škole, KTC-a i nici/ku ili studentici/u, s CG, s upotrebom IDEA-e. Centralno grijanje i kablovska TV. kuhinje i kupatila, za nepušače. Privatno pogrebno poduzeće Telefon: 024/ 566 – 898 Tel: 024/ 558 – 227 ili 063/ 597 – 021 - Subotica, Karađorđev put 2, Prodajem 3s stan, stara gradnja, ekstra loka- 2 Ing. elektrotehnike daje sate fizike i mate- cija, pogodan i za kancelariju, 115 m . telefon (danonoćno): (024) 55-44-33 Telefon: 024 / 526 – 243 matike učenicima osnovnih i srednjih škola. Lulić Anica, Subotica, Aleja M. Tita 26/V. Telefoni: 064/ 292 – 1043 ili 024/ 524 – 701 - Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: Prodajem tijekom cijele godine šarplanince, Prodajem tri lanca zemlje prve klase, u štenad šampionskog podrijetla i odrasle ženke www.funero.co.yu i mužjake izuzetnog izgleda i karaktera. Šandorskom ataru kod »Agrokombinata«. Karan. Tel: 025/ 830 – 475 i 063/ 717 – 4888. Tel.: 024/ 522 – 677 e-mail: [email protected]

Traži se u najam, pozajmicu ili na poklon Hitno potrebno 10 konobara na otoku Cresu. Mogućnost odloženog plaćanja očuvana flauta. Potrebno je imati hrvatsku putovnicu. Jasmina 021/ 496 – 014 Starosna granica je do 35 godina. Izdajem objekt, magacin na čantavirskom Javiti se na telefon: 063/ 110 – 7751. putu, idealna lokacija oko 100 m2. Tel: 024/ 530 - 107 ili 064/ 261 – 8022 Izdajem apartmane na najljepšem dijelu Čiova, Trogir, Hrvatska. Prodajem pumpu – dvoklipnu 30 atm i Tel.: 063 71 61 760 ili +385 91 5823 775 prikolicu za moto-kultivator »IMT-506- DELUXE« i remontovanu peć »KREKA VESO« 12T. Informacije od 17 sati na broj Prodajem staru kuću u Čačincima kod telefona 022 / 591 – 264. Slavonske Orahovice, pet jutara zemlje i jedno jutro šume kod Voćina (sve u Prodajem staru kuću u Cabuni kod Hrvatskoj), ili sve to menjamo za Vojvodinu Virovitice (Hrvatska), zemlju za malu indu- striju i šumu. (Irig, Ruma, Srijemska Kamenica...). Zvati na telefon: +385/ 33 / 673 – 076 Zvati na telefon: 063/ 714 – 6545 i 063/ 766 – 8808. Boris ili +385/ 33/ 673 – 076. Besplatni mali oglasi uz kupon iz »Hrvatske riječi«

Štovani čitatelji našeg i vašeg tjednika, I dalje nastavljamo s objavljivanjem rubrike malih oglasa u kojoj ćete moći objavljivati sve ono što želite prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet za objavu vašeg malog oglasa je priloženi kupon koji ćemo objavljivati u svakom broju »Hrvatske riječi«. Duljina malog oglasa ne smije prelaziti više od 30 riječi. Uredništvo

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti: - djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.) POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

50 9. svibnja 2008.