Sustav Za Bebu

Uvodnik HrvatskaRIJEČ INTERVJU Sustav za bebu

NEMASvenka ZNANOSTI Savić, profesorica BEZ RAZMJE Emerita- rošloga su tjedna u Subotici održani Dani Balinta Vujkova, manifestacija NE...... 12-13Sveučilišta u Novom Sadu koja je ove godine imala i jednu novinu –� �� razgovor o aktualnom tretre-- nutku u književnosti Hrvata u Vojvodini. Na žalost, skupu nisam mogla prisustvovati jer se u isto vrijeme u Novome Sadu održavalo savjetovanje na SUBOTICA kojem je bilo riječi o temama veoma bitnim za medijske poslenike – o sudskim procesima protiv medija (kojih ne nedostaje), o slobodi izražavanja, pravnoj zaštiti napadnutih novinara, izvještavanju iz sudnica, pretpostavci nevinosti... No, novinari Hrvatske riječi bili su prisutni na Danima Balinta Vujkova, i kao Subotičani nezadovoljni načinom sudionici i kao izvještači, i kažu da je okrugli stol bio uspješan, razgovaralo obračuna toplinske energije Pse otvoreno, s različitih stajališta, o aktualnom stanju književnosti ovdašnjih Hrvata. O tome možete pročitati i u našem tjedniku, a meni je pažnju u izvje- šću s ovoga skupa privukla jedna rečenica. I eto prilike za, makar naknadnu, razmjenu mišljenja sa sudionicima okruglog stola. Naime, jedan od sudionika ovog okruglog stola iznio je stav kako književnost ovdašnjih Hrvata treba organizirati kao sustav. Drugim riječima, književnost bi trebalo institucional- no uokviriti i planski razvijati. I podsjetilo me to na mnoge druge rečenice o tome kako trebamo izgrađivati naše institucije, planski i sustavno. I već dese- PRIKRIVENO POVEĆANJE CIJE- tak godina (otprilike) pokušava se usustaviti i organizirati hrvatsku zajednicu. NA...... 18-19 No, čini mi se kako tu ima jedan problem. Naime, kao što se često ponavlja, hrvatske su institucije tek u povoju, drugim riječima još su uvijek »bebe«, a DOPISNICI teško je bebu usustaviti i organizirati, ona ima svoje potrebe koje još ne zna kontrolirati, a oni koji vode brigu o bebi ne mogu baš uvijek isplanirati kada će beba spavati, kada će se probuditi, kada će plakati, a često je teško i raspoznati zašto beba plače i što joj je potrebno u ovome trenutku. Sve te probleme rodi- AMBICIOZANU Vajskoj započela POČETAK djelovati nova»ZO telji rješavaju ne usustavljivanjem i organiziranjem svoga čeda, već bezgranič- RE«...... 27kulturna udruga nom ljubavlju, budnošću, pažnjom i osluškivanjem bebinih potreba. Naravno, kako beba odrasta, mijenja se i odnos prema njoj. Ako to primijenimo na organizacije, onda bi u ovom stadiju prije bilo potrebno osluškivanje potreba (knji- ževnika, čitatelja i svih drugih kojima su organizacije usmjerene), motiviranje DOKMarija IMAVodeničar VIJEKA, iz Sonte IMA pobijedila I LIJE- potencijalnih sudionika ili korisnika usluga organizacija, uspostavljanje povje- KA...... 28opaku bolest renja i potpuna posvećenost cijeloj stvari. Ovo je moja slobodna interpretacija ideja prisutnih u različitim teorijama o upravljanju organizacijama, koje se stalno mijenjaju i prolaze kroz različite životne cikluse. A po tim teorijama – KULTURA ako se prije vremena, prije nego li je organizacija dostigla potreban stupanj razvoja, pokušavaju uvesti stroga pravila, organizacija će se birokratiziratiJ. D. i okameniti. A to znači smrt organizacije prije nego li je i dostigla svoju zrelost. Knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata između dvaju »Dana Balinta SADRŽAJ Vujkova«

AKTUALNO REPORTAŽA

POSLA NEMA, MLADI ODLA- Dužnosnik Veleposlanstva SAD-a u ZE...... 14-17Živjeti izvan grada: Bajmok UPOZNAVANJEBeogradu Sean Greenley SA STANJEM posjetio U DOMINACIJA ZNANSTVENIH HNV OSTVARIVANJU MANJINSKIH TEMA DJELA O POVIJESTI, MALO PRAVA...... 6 SUVREMENE PROZE...... 32-33

SPORT U Somboru problemi s izučavanjem LANACpredmeta PUCA hrvatski JER jezik NE FUNKCIOs elementima nacionalne kulture NIRAJU SVE KARIKE...... 8-9 NA TRENING IDEM PREKO GRANICE...... 47Vedran Vereš, vratar HK Spartak

5. studenoga 2010. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno INICIJATIVA OŠ »MATIJA GUBEC« IZ TAVANKUTA poboljšanje suradnje te jačanje odnosa sa svim hrvatskim udrugama i institucijama. A kao najsporniju točku u domeni ostvarivanja Organizirani odlazak na Interliber manjinskih prava, istaknuli smo obrazovanje i naše planove što bi smo u tom području trebali uraditi. Ukazano je i na problem eđunarodni sajam knjiga i učila »Interliber«, 33. po redu, bit neravnopravnog statusa hrvatskog uredništva na Radioteleviziji će održan od 10. do 14. studenoga na Zagrebačkom vele- M Vojvodine u odnosu na ostale manjinske redakcije, kao i na problem sajmu. Osnovna škola »Matija Gubec« iz Tavankuta organizira nepostojanja izravne zastupljenosti predstavnika nacionalnih manji- odlazak na ovu manifestaciju, uz prateće sadržaje, za sve prosvjetne na u Skupštini Republike Srbije.« djelatnike, djecu i druge zainteresirane, po sljedećem programu: Slaven Bačić dodaje kako je sastanak bio prije svega informa- Petak 12. XI. 2010. godine tivnog karaktera i da nije bilo konkretnih razgovora o eventual- 04,00 polazak ispred katedrale u Subotici noj pomoći američkog veleposlanstva glede poboljšanja položaja 04,30 polazak iz Tavankuta hrvatske manjine u Republici Srbiji. Sastanku je također nazočila i 07,00-08,00 Vukovar – prolazak kroz centar, obilazak memorijal- politička analitičarka iz Beograda Ksenija Lazović. nog groblja D. B. P. 08,30 Osijek 12,00 Interliber – Velesajam Zagreb PREDSTAVLJANJE TJEDNIKA I NAKLADNIČKE DJELATNOSTI 18,00 obilazak Donjeg i Gornjeg grada Zagreba 20,00-21,30 Kazalište Vidra (Janka Draškovića 80) – »Nitko, nitko, »Hrvatska riječ« u Bačkom Monoštoru ali nitko nikad nije tako igrao Fausta«, predstava nastala po motivima teksta »Gretica, stranica 89« Lutza Hübnera u režiji Zijaha A. namjeri približavanja svojim čitateljima, uposlenici NIU Sokolovića U »Hrvatska riječ« posjetili su prošloga petka (29. listopada) 22,00 nakon predstave odlazak u Samobor, smještaj u hostelu, Bački Monoštor i predstavili istoimeni tjednik i nakladničku dje- noćenje. latnost koja djeluje u sklopu ove ustanove. Promotivno predstav- Subota 13. XI. 2010. godine ljanje u ovom dijelu Bačke organizirala je Marija Turkalj, koja je 09,00-10,00 doručak bila i domaćica večeri. Okupljenom auditoriju u dvorani Doma 10,00-12,00 obilazak Samobora kulture prva se obratila glavna urednica tjednika Hrvatska riječ 16,00 Đakovo – obilazak katedrale Jasminka Dulić i nazočne ukratko upoznala s radom i nastojanji- 18,00-20,00 Osijek – tržni centar ma da novine budu što bliže čitateljima, te pozvala sve zainteresi- povratak u Tavankut i Suboticu u noćnim satima rane na buduću suradnju. Cijena aranžmana (put, smještaj + doručak, ulaznica za kazalište) Središnji dio pred- je 5000 dinara. Plaćanje je moguće u dvije rate: prva rata do 9. XI. stavljanja tematski je 2010. godine – 3500 dinara, a druga rata do 22. XI. 2010. godine bio vezan uz naklad- – 1500 dinara. Kontakt telefon: 065/9767035 – Stanislava Stantić- ničku djelatnost, o Prćić. kojoj je govorio urednik Milovan Miković, DUŽNOSNIK VELEPOSLANSTVA SAD-A U BEOGRADU koji se ovom prili- SEAN GREENLEY POSJETIO HNV kom posebno zadr- žao na kapital- Upoznavanje sa stanjem u nom djelu Matije ostvarivanju manjinskih prava Evetovića »Kulturna povijest bunjevačkih okviru obilaska novoizabranih nacionalnih vijeća dužnosnik i šokačkih Hrvata« UVeleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu zadu- iz koje je predstavio žen za pitanja ljudskih i manjinskih prava Sean Greenley posjetio je u nekoliko dijelova tematski najznačajnijih za Šokce i njihov udio u utorak, 2. studenoga, Hrvatsko nacionalno vijeće gdje se upoznao sa stvaranju kulturne baštine na ovim prostorima. Urednik zabavno- stanjem u ostvarivanju manjinskih prava hrvatske zajednice u Srbiji. sportske rubrike Dražen Prćić nazočnima se obratio sa željom da Predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić i predsjednik Izvršnog odbora se u što skorije vrijeme na stranicama Hrvatske riječi pojavi i neka Darko Sarić Lukendić »Priča o fotografiji« s temom iz Bačkog Monoštora, i također ovom su prigodom uputio molbu za suradnjom na polju sportskih aktivnosti. iznijeli glavne pro- Nakon službenog dijela predstavljanja tjednika i nakladničke bleme s kojima se djelatnosti, uslijedio je razgovor na temu aktualne problemati- novo vodstvo Vijeća ke – čitanosti tjednika i drugih izdanja NIU »Hrvatska riječ« na suočava, ali i planove području Bačkog Monoštora, u kojem su razmijenjene ideje i koje planira ostvariti prijedlozi s obiju strana. Nekoliko mještana smatra kako bi u tjed- u poboljšanju položa- niku trebalo biti više tekstova pisanih »jednostavnijim jezikom«, ja pripadnika hrvat- jer ocjenjuju da su pojedini tekstovi pisani akademskim jezikom, ske zajednice u Srbiji. neprijemčivim za »običnog čovjeka«. »Naši su priorite- »Mi smo ipak ljudi sa sela i naša naobrazba nije baš velika, a ti stvaranje novog i mladi i obrazovani većinom odlaze iz sela«, rekli su Monoštorci, učinkovitijeg sustava djelovanja Vijeća, koji će odgovoriti nadlež- ali i istaknuli kako su spremni u budućnosti zajedno s uposlenici- nostima koja nam osigurava novi Zakon o nacionalnom vijećima«, ma poraditi na boljem plasmanu Hrvatske riječi u svom selu. izjavio je za HR nakon sastanka Slaven Bačić. »Cilj nam je i H. R.

6 5. studenoga 2010. Aktualno HrvatskaRIJEČ TRIBINA DAN OTVORENIH VRATA: VOJVODINA DESET GODINA POSLIJE Bolje je, ali je moglo i više

povodu desetogodiš- se dogodio 5. listopada, Zoran dr. Vojin Dimitrijević govorio la džinovske korake i nevje- njice demokratskih Đinđić je rekao kako smo dobili je o tome što je manjina, kao i rojatno povijesno dostignuće Upromjena u Srbiji i povijesnu šansu za novi početak o tome kako se zaštita manjine u pogledu načina održavanja konstituiranja pokrajinskog par- i dobili smo priliku transformi- ne smije pretvoriti u discipli- izbora, stranačke scene, ali i lamenta u subotu, 30. listopa- rati se u suvremenu europsku nu pokoravanja kolektivitetu. to da mi tek sada proživljava- da, u Skupštini APV održan je zemlju, izgraditi jake institucije, »Rješenje kojim Vojvodina ide mo sustav Velike Britanije 19. »Dan otvorenih vrata« s temom povratiti stare i stvoriti nove pravo je stajalište da treba pri- stoljeća. »Evidentno je kako »Deset godina poslije«. O prijatelje i partnere u svijetu, hvatiti europske vrijednosti koje ne donosimo zakone u suradnji manjinama, borbi protiv korup- stvoriti nove sustave vrijednosti se tiču svakog čovjeka i nje- s oporbom kao što je slučaj u cije, Vojvodini u tranziciji i koli- zasnovane na moralu i poštova- gove mogućnosti da živi sam Velikoj Britaniji, a kod nas to ko smo se Statutom APV pri- nju ljudskih i građanskih prava. i u zajednici s drugima i da nije slučaj niti kada se radi o bližili europskim standardima Jesmo li i u kojoj mjeri uspjeli ostvaruje neke interese. Čovjek zakonima koji se ne tiču poli- regionalne autonomije, govorili tičkog područja. Pokraj toga su: direktor Beogradskog cen- imamo običaj donositi zakone tra za ljudska prava prof. dr. a ne provoditi ih, a imamo i Vojin Dimitrijević, predsjed- pravne institute koji su potpora nik »Transparentnosti Srbije« korupciji«, rekao je Goati. prof. dr. Vladimir Goati, pro- O Statutu APV govorio je fesor Ekonomskog fakulteta u prof. Jovan Komšić, istaknuv- Subotici prof. dr. Jovan Komšić ši da je taj dokument prilič- i novinar i publicist Dimitrije no umjeren, na srednjoj razini Boarov. europskih standarda regionali- »Iako ni danas ne postoji zacije. dovoljna vremenska distanca da »Treba li Vojvodini politički se Peti listopada i događaji koji subjektivitet u demokratskoj su ga obilježili sagledaju potpu- Srbiji?«, zapitao se novinar no objektivno, nesporno je da Dimitrije Boarov. »Stvara se se radi o povijesnom događaju osjećaj kako je tranzicija revi- za našu zemlju i naše društvo«, ostvariti ono zbog čega su mili- ne mora živjeti u krdu u koje talizirala Vojvodinu, a to nije rekao je otvarajući skup pred- juni ljudi hrabro izašli na ulice ga gura netko drugi, nego mu točno. Porazne su činjenice i sjednik Skupštine Vojvodine Srbije tog 5. listopada? Mnogo treba omogućiti da ostvari svoja okolnosti u odnosu na ono čemu Sándor Egeresi. »Siguran sam toga se u proteklih deset godina prava. U imaginarnom druš- smo se nadali. Vojvođanski se da nikad nećemo zaboraviti u našoj zemlji promijenilo, ali tvenom ugovoru ‘kako živjeti’ političari ne osjećaju dovoljno gdje smo i kako živjeli prije 5. pošteno je reći da je to nedo- treba voditi računa o onim lju- legitimiranim braniti interese listopada. Živjeli smo u nesret- voljno i da smo mogli daleko dima kojima na početku života APV u Srbiji. Politički subjek- noj i siromašnoj zemlji, izoli- više.« nisu podijeljene najbolje karte«, tivitet sam po sebi je besmi- ranoj od svih susjeda i ostatka Izlažući stavove da ne postoji rekao je prof. Dimitrijević. slen, a ima smisla ako interesi svijeta, u kojoj nisu postoja- točna niti prihvaćena definici- Profesor Vladimir Goati je, jedne pokrajine nisu dovoljno la osnovna ljudska prava, u ja manjine zato što su svi u govoreći o korupciji, istaknuo zastupljeni u parlamentu.« zemlji iz koje se bježalo. Kada nekoj manjini ili većini, prof. kako je naša zemlja napravi- Ankica Jukić-Mandić AKCIJA NIU »HRVATSKA RIJEČ« osnovnoškolcima dostavlja podlistak »Hrcko«, aplicirati za sredstva koja dodjeljuje Republika Hrvatska posredstvom Generalnog »Kužiš« besplatno srednjoškolcima konzulata u Subotici. Ivan Karan kaže kako je NIU »Hrvatska riječ« napravila plan vim učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u promidžbe tjednika i knjiga iz naklade naše ustanove, te poziva Gimnaziji »Svetozar Marković« i Srednjoj politehničkoj školi S članove udruga i zainteresirane pojedince koji žele pomoći u teh- u Subotici NIU »Hrvatska riječ« ubuduće će besplatno dostav- ničkoj organizaciji promidžbe da se jave u ustanovu radi usklađi- ljati primjerak istoimenog tjednika u kojemu izlazi list za mlade vanja termina. »Kužiš«. Redakcija Hrvatske riječi će, navodi također Karan, u povodu »Cilj nam je da taj podlistak dođe do što više mladih i da se i izlaska 400. broja tjednika u Stanišiću organizirati godišnju obuku oni i njihovi roditelji upoznaju s našim tjednikom«, kaže direktor dopisnika iz Podunavlja (Sombor, Bački Breg, Bezdan, Bački ustanove Ivan Karan. »Ideja je potekla od jednog našeg čitatelja iz Monoštor, Bač, Vajska, Plavna, Bođani), te se osim stalnih dopi- Republike Hrvatske koji je želio ostati anoniman, i koji je donirao snika pozivaju i oni koji to žele postati, da se jave u redakciju. novac za prvi podijeljeni broj. Ovoj se akciji prvi pridružio HKD Ustanova osigurava prijevoz, sredstva za rad i domjenak. Obuka »Vladimir Nazor« iz Stanišića, koji će donirati sredstva za drugi će biti održana u subotu, 13. studenoga, od 9 sati. broj.« Karan dodaje kako će s ovom idejom, kao i s idejom da se i

5. studenoga 2010. 7 HrvatskaRIJEČ Tema

U SOMBORU PROBLEMI S IZUČAVANJEM PREDMETA HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE Lanac puca jer ne funkcioniraju sve karike

Ove godine nisam preuzela sate jer nisam dobila nikakav plan i program, na vrijeme sam obavijestila ravnatelja škole i poslala dopis Hrvatskom nacionalnom vijeću, ali do danas nisam dobila nikakav odgovor, kaže nastavnica Monika Vekonj * Nikada za ovaj predmet nije postojala nikakva podrška u ovoj sredini niti od Hrvatskog doma, niti od bilo koje političke stranke, pa niti od Crkve, tvrdi Marija Šeremešić * Škola nije odgovorila svojim zakonskim obvezama, smatra potpredsjednik HNV-a Mata Matarić

d 2006. godine u som- vlastitom jeziku i kulturi? Jesu onim što se njihovoj djeci nudi. nastavnica Vekonj nije dobila borskoj Osnovnoj školi li oni u ove četiri godine, i »Ove godine nisam preuzela nikakvu nadoknadu za ove sate. O»Bratstvo – jedinstvo« svih ranijih godina, dovolj- sate jer nisam dobila nikakav U vrijeme dok je predsjed- izučava se hrvatski jezik s no informirani? Koliko su u plan i program, ali i zbog drugih nik HNV-a bio Josip Zvonko elementima nacionalne kultu- svemu tome pomogle mjero- svojih obveza. Na vrijeme sam Pekanović, današnja pred- re. Fakultativni je to predmet obavijestila ravnatelja škole i sjednica UG »Urbani Šokci« čije je izučavanje u ovoj školi poslala dopis Hrvatskom naci- Marija Šeremešić bila je čla- započelo poslije trogodišnjih onalnom vijeću, od koga sam nica Odjela za obrazovanje nastojanja malog broja entu- očekivala da će se oglasiti, ali ove krovne institucije Hrvata zijasta, ali na žalost, zaintere- do danas nisam dobila nika- u Srbiji i tri je godine radila siranost roditelja je bila slaba kav odgovor«, kaže Monika na tome da se hrvatski jezik ili nikakva, te se učenike koji Vekonj, mada ne isključuje uvede u somborske škole. Kada su u nekoliko različitih razreda mogućnost da opet podučava su njezina nastojanja urodila pohađali ovaj predmet moglo djecu iz ovog predmeta, što plodom nije krila zadovoljstvo izbrojiti na prste jedne ruke. ovisi o volji drugih. Moramo očekujući da će zainteresira- Ovi su rezultati poražava- napomenuti kako prošle godine nost za hrvatski jezik iz godine jući ako se uzme u obzir da se hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izučava samo u ovoj od šest gradskih škola, a prema posljednjem Monika Vekonj popisu Hrvata je na području Grada Sombora više od 8 tisu- davne hrvatske institucije? ća. Usporedimo li to s Bačkim Odgovor smo potražili kod Monoštorom, selom koje pri- nastavnice engleskog jezika pada Gradu Somboru, gdje Monike Vekonj, koja je pokraj tamošnju osnovnu školu poha- engleskog predavala i hrvatski đa 281 učenik, od kojih hrvat- jezik s elementima nacionalne ski jezik s elementima nacio- kulture. nalne kulture u nižim razredi- I u ranijim razgovorima ma izučava 60 učenika, a 79 nastavnica je naglašavala kako u višim razredima, ne vrijedi bi uzrok slabe zainteresirano- niti praviti nikakvu usporedbu. sti roditelja mogao biti u stra- Ono što je još više poražavaju- hu od dodatnog opterećenja će je činjenica da ove školske djece, koja i bez ovog nastav- godine u Somboru nije održan nog predmeta imaju previše niti jedan sat ovog predmeta, obveza. Svaki drugi strah je, mada se za njegovo izučavanje po njezinim riječima, neosno- prijavilo petero djece. van, jer djeca koja su pohađa- la ove sate nikada nisu imala NEZAINTERESIRANOST problema zbog toga. Drugi je SA SVIH STRANA razlog nedovoljna suradnja mjerodavnih hrvatskih insti- Što je uzrok tome? Zbog čega tucija s roditeljima koji svih tolika ravnodušnost roditelja ovih godina nisu dovoljno hrvatske nacionalnosti prema informirani, niti upoznati s

8 5. studenoga 2010. Tema HrvatskaRIJEČ posjetio i tadašnji generalni nog odbora HNV-a zadužen Zainteresiranih ima, konzul Davor Vidiš, što je po za obrazovanje Pero Horvacki ali problem je prijevoz riječima Marije Šeremešić bilo sa suradnicima razgovarati s sve od hrvatskih vlasti i hrvat- načelnikom Školske uprave skih institucija zaduženih za grada Sombora, ali Matarić asenka Firanj je kao roditelj dviju učenica koje su od početka obrazovanje. Poslije toga, nitko nije upoznat s tim je li taj pohađale sate hrvatskog jezika s elementima nacionalne J više nije došao. sastanak već održan. On smatra kulture bila veoma zadovoljna ovim fakultativnim predmetom, kako je osnovni problem u pro- a zadovoljna su i djeca. Izrazila je žaljenje što njezinim kćerima KARIKE KOJE NEDOSTA- pustima koje je učinila škola. nije omogućeno i ove školske godine pratiti sate njihovog JU »Škola nije odgovorila svojim omiljenog predmeta, gdje su upoznavale hrvatski jezik i domo- zakonskim obvezama da ispuni vinu matičnog naroda, ne samo izučavanjem u učionici, već i Marija Šeremešić, učiteljica u iskazanu volju, nije spremna za putovanjima u Hrvatsku. Ona smatra kako su mnogi roditelji mirovini koja je i sama preda- izučavanje hrvatskog jezika s zainteresirani, ali da su djeca preopterećena. Poseban je to vala u ovoj školi, kaže kako elementima nacionalne kulture, problem onoj djeci koja žive u prigradskim naseljima, a takvih nije postojala nikakva podrška a prije početka nove školske je u ovoj školi najviše, prvenstveno zbog organiziranja puto- u ovoj sredini niti od Hrvatskog godine, odnosno po završetku vanja, jer ovaj predmet, premda je fakultativni a ne obvezan, doma, niti od bilo koje politič- prošle, roditeljima nisu ponu- obično bude u nezgodno vrijeme, nerijetko i kada djeca nemaju ke stranke, pa niti od Crkve. dili informaciju da djeca imaju redovitu nastavu, te se mora organizirati prijevoz do škole. Ona tvrdi kako su ona i Monika mogućnost upisati i ovaj pred- »Voljela bih da moja djeca nastave s izučavanjem hrvatskog Vekonj same uspjele izgurati met«, kaže Matarić. jezika, a žao mi je i one djece koja bi možda željela upisati sve ove godine s hrvatskim Pero Horvacki tvrdi kako hrvatski jezik, ali nemaju prigodu izučavati ga. Mnogi roditelji jezikom bez ičije pomoći. HNV radi na ponovnoj uspo- iz prigradskih naselja ne upisuju svoju djecu jer smatraju da bi Veliki su propusti pravljeni i stavi nastave hrvatskog jezi- to za njih moglo biti opterećenje, ali i opterećenje za roditelje od strane škole, ali i HNV-a. ka u somborskoj školi, ali je jer bi trebao biti organiziran prijevoz – odvoženje i dovoženje »HNV nikada nije došao problem u malom broju djece, djece. U školi su nam samo rekli da popunimo prijavu. Mi smo kako bi napravio invazivniju jer pokraj organiziranja ovih to učinili i sad čekamo. reklamu pri upisu u prvi razred, sati, potrebno ih je i popuniti i u godinu rasti, a sada, nakon »Ovdje nikada nije zaživjela uvijek bi se moralo čekati da imati kome predavati. Sastanak četiri godine od uvođenja ovog ideja da hrvatski jezik s ele- školska godina krene, da bi rav- s načelnikom školske uprave predmeta u osnovnu skolu, mentima nacionalne kulture nateljica tek na nekom općem još nije održan, ali se čelnici Marija Šeremešić ne može biti bude izborni predmet, kako je sastanku u rujnu rekla kako HNV-a zaduženi za obrazova- zadovoljna. to u subotičkim i sada u mono- postoji mogućnost i za tako nje pripremaju za njega. štorskoj školi, nego je uvijek nešto«, kaže Marija Šeremešić Činjenica je da u posljed- bio fakultativni predmet. Djeca koja za sada ne vidi svjetliju nje četiri godine u Somboru koja su izučavala ovaj predmet budućnost što se ovog pitanja nije učinjen nikakav pomak bila su iz prva četiri razre- tiče, jer kako navodi: »Kada u pogledu hrvatskog jezika s da osnovne škole i nikada ih jedna karika u lancu nije zain- elementima nacionalne kulture, nije bilo više od šestero. Na teresirana – lanac se prekida«. mada je postojala velika volja moju veliku zamolbu jedino su malog broja pojedinaca. tadašnji član Izvršnog odbo- Hoće li ovi sati zaživjeti u ra HNV-a zadužen za obra- budućnosti, hoće li roditelji i na zovanje Ivan Stipić i tadašnji ovaj način iskazati svoju nacio- potpredsjednik HNV-a Stipan nalnu svijest, ili će somborska Šimunov ponudili ravnatelji- škola imena iz nekih prošlih ci škole objašnjenje kako se vremena ostati bez sata hrvat- to zakonski radi. Nakon toga skog jezika – ne zna se, a naša nikad nitko nije obišao tu se priča ovdje ne završava. No, djecu, niti školu, niti je došao trebalo bi, izgleda, povezati još razgovarati o problemima i mnoge karike, učvrstiti stavo- potrebama. Monika je odlazi- ve te ih provesti u djela. I la na seminare i osposobila opet će vrijeme biti najbolji se, kao i nastavnici u drugim pokazatelj treba li hrvatskoj općinama, ali joj sati hrvatskog zajednici u Somboru hrvatski jezika nikada nisu bili zakonski Mata Matarić jezik s elementima nacionalne regulirani, niti plaćeni, te je kulture. Inače, trenutačno je u razumljivo da se i ona zamo- Potpredsjednik HNV-a Mata tijeku izbor novog ravnatelja rila«, kaže Marija Šeremešić Matarić tvrdi kako je ta insti- OŠ »Bratstvo-jedinstvo« i oče- napominjući, kako je sama iz tucija upoznata sa stanjem u kuje se da će biti izabran ovoga Hrvatske donosila udžbenike, somborskoj školi »Bratstvo- tjedna, kada ćemo o ovoj temi da su »Urbani Šokci« dariva- jedinstvo«, te da je već na moći razgovarati i s mjerodav- li djecu prigodnim darovima prvom odboru novog saziva nima iz škole. za Božić, a jednom je djecu dogovoreno da će član izvrš- Zlatko Gorjanac

5. studenoga 2010. 9 HrvatskaRIJEČ Tema U SUBOTICI ODRŽANI IX. DANI BALINTA VUJKOVA Narodna književnost nedovoljno istražena

Piše: Davor Bašić Palković

Dio građe iz narodne književnosti ovdašnjih Hrvata je rasut i neobra- đen te je potrebno što prije pristupiti izradi metodologije istraživanja, valorizacije, digitalizacije te njezina objavljivanja, zaključeno je na stručnom skupu

u okviru manifestacije Detalj sa multimedijalne večeri

ao što je poznato, »Dani KNJIŽEVNOST HRVATA U pjesme u opusu Josipa sa skupova održanih od 2006.- Balinta Vujkova« – PODUNAVLJU Andrića«), Bernardicu Ivanković 2010. Kdani hrvatske knjige (»Kazivači narodnih pripovjeda- Na skupu je konstatirano veli- i riječi, predstavljaju najveću Stručni skup na teme – ka Balinta Vujkova«), Tomislava ko bogatstvo građe iz narodne književna manifestacija Hrvata Narodna književnost Hrvata u Žigmanova (»Bunjevačke poslo- književnosti ovdašnjih Hrvata u Srbiji i jedna od triju kul- Podunavlju i Sakupljački rad vice«) i Katarinu Čeliković koja je rasuta i neobrađena te turnih manifestacija koju je Balinta Vujkova – okupio je 12 (»Narodna književnost u sta- je zaključeno da je potrebno što Hrvatsko nacionalno vijeće gostiju iz Hrvatske, Mađarske, rom tečaju kalendaru Subotička prije pristupiti izradi metodolo- proglasilo manifestacijom od Austrije i Vojvodine: dr. sc. Danica (1884.-1946.). Navedeni gije istraživanja, valorizacije, značaja za hrvatsku nacionalnu Jasnu Melvinger (»Narodna radovi će početkom 2011. godine digitalizacije i njezina objavlji- zajednicu u AP Vojvodini. Nje poezija u djelima Ilije Okrugića biti objavljeni u zborniku radova vanja. zin je temeljni cilj podsjećanje Srijemca«), mr. sc. Stjepana na djelo sakupljača i obrađiva- Blažetina (»Narodna književnost Bista još uvijek čeka na postavljenje ča hrvatskih narodnih djela iz Hrvata u Mađarskoj«), dr. sc. Vojvodine i susjednih država – Sanju Vulić (»Pučka književnost edna od inicijativa organizatora Dana Balinta Vujkova, Balinta Vujkova (1912.-1987.), u Novom Selu u Slovačkoj«), dr. Jstara više godina, jest da se bista Balinta Vujkova postavi ali i retrospektivno prikazivanje sc. Roberta Hajszana (»Narodna na primjereno mjesto u središtu grada, za što je od strane suvremenoga književnog stva književnost Hrvata u Austriji«), Organizacijskog odbora te manifestacije već treći put upuće- ralaštva Hrvata u Vojvodini. Katju Bakiju (»Narodne pripovi- na molba Povjerenstvu za podizanje spomenika na teritoriju I ovogodišnje Dane Balinta jetke iz okolice Pečuha – tematske Grada Subotice. Riječ je o bisti koja se drži u kataloškoj sobi Vujkova, održane od 27. do 29. i strukturne odrednice«), Petka Gradske knjižnice među drugim velikanima iz svijeta knjige, a listopada u Subotici, odlikovao Vojnića Purčara (»Hrvatske čiji je autor čuveni subotički kipar Sava Halugin. je raznovrsan program – od baladne pjesme s temom vojnič- »Bista je izrađena u gipsu i smatramo da treba napraviti »Narodne književnosti u školi« kog života«), Mariju Šeremešić odliv koji bi bio postavljen u parku ispred Gradske kuće, namijenjene učenicima hrvat- (»Tužbalice u Šokaca Bačkog nasuprot Blašku Rajiću, i to u stilu Komora i Jakaba. Od ovoga skih odjela (opširnije na strani- Monoštora«), mr. Đuru Lončara saziva Povjerenstva za podizanje spomenika očekujemo da cama 40.-41.), preko znanstve- (»Ilija Džinić – sakupljač bećara- će to biti i učinjeno, a predstavnici gradske vlasti zaduženi za nog skupa do multimedijalne ca, narodnih pjesama i izreka«), područje kulture obećali su nam potporu glede realiziranja večeri. Zvonimira Pelajića (»Narodne ove inicijative«, kaže Katarina Čeliković.

10 5. studenoga 2010. Tema HrvatskaRIJEČ riječima Vojislava Sekelja, trebao biti motorom književnog stvara- laštva ovdašnjih Hrvata. Književnost, po riječima Tomislava Žigmanova, treba organizirati kao sustav, te je u tom smislu potrebno definirati jasan program djelovanja institucija – od nakladnika, preko Stručni skup na teme – Narodna koncepcije književnog časopisa i književnost Hrvata u Podunavlju i drugih publikacija na hrvatskom Sakupljački rad Balinta Vujkova jeziku, do eventualnog pokre- »Koliko je narodno stvara- tanja asocijacije hrvatskih knji- laštvo bogato ne možemo znati Jasna Melvinger: Balint me je preveo preko ževnika te njihovih zajedničkih do kraja, možemo samo suditi »zlatnog praga« nastupa na sajmovima knjiga u na osnovu dostupne građe. A Beogradu i Zagrebu. kad je riječ o istraženosti, zahva- agrada za životno djelo »Balint Vujkov Dida« ove je godi- Nastojanje da se u okviru ljujući upravo Balintu Vujkovu, Nne dodijeljena znanstvenici i književnici Jasni Melvinger iz Dana Balinta Vujkova predstavi ovo područje svakako prednja- Petrovaradina. Primajući nagradu, Jasna Melvinger se prisje- i populariziraju hrvatska knji- či. Teško je napraviti ozbiljniju tila svojeg prvog susreta s Balintom Vujkovim kao i potpore ževnost i jezik bilo je vidljivo i u sintezu bez malih pojedinačnih koju joj je on pružio kao tada mladoj književnici. programu multimedijalne večeri radova koji omogućuju cjelovi- »Upravo me je Balint Vujkov, brižan i pun razumijevanja, u Velikoj vijećnici Gradske kuće. tiji uvid. S tim u svezi, trebalo kakav je bio, preveo preko ‘zlatnog praga’ da s više samo- Naime, nakon više desetljeća bi najprije istražiti sve arhive i pouzdanja zakoračim prema novim dojmovima i novim, ne izvedena je, na temelju istraživa- fonoteke u različitim ustanova- uvijek niti bajkovitim, iskustvima u zbilju književnog života. nja provedenih u Zavodu za kul- ma, kao i privatne zbirke, kako Ne, nije nimalo slučajno ni to, što se danas kad je već dobar turu vojvođanskih Hrvata, bunje- bi se stekao uvid u građu koja dio ‘curriculuma vitae’ iza mene, u ovom svečanom trenutku, vačka »groktalica«, publika je postoji. Koliko je meni poznato ovdje u Subotici, osjećam sretnom kao da mi je sam veliki imala prigodu čuti šokačku pri- Zavod za kulturu vojvođanskih bard, Balint Vujkov opet tako blagonaklon i da mi je, kako povitku u »izvornom« kazivanju Hrvata već je započeo baviti se glasi još jedan naslov njegove knjige, podario ‘jabuku s duka- Ruže Silađev iz Sonte, a svojom time«, rekla je za HR sudionica tima’«, rekla je, među ostalim, Jasna Melvinger. su narodnom pjesmom publiku skupa Sanja Vulić iz Zagreba. obradovali tamburaški sastavi i Istaknuta je i potreba za sači- novinu – razgovor o aktualnom boljeg razumijevanja mjesne solisti iz Subotice i Tavankuta, njavanjem tima koji će početi trenutku u književnosti Hrvata hrvatske književnosti. Od najte Hrvatsko obrtničko pjevačko rad na tiskanju kritičkog izda- u Vojvodini, održan u Hrvatskoj veće je važnosti, čulo se ovom i glazbeno društvo »Zrinski« iz nja Vujkovljevih djela. S time u čitaonici. Tijekom razgovora, prigodom, stvoriti prostor za Osijeka. svezi, sljedeće dvije godine bit kojem je nazočilo dvadesetak komunikaciju između pisaca i Održavanje IX. dana Balinta će tematski posvećene isključivo autora, ukazano je na potrebu čitatelja, u čemu je naglašena Vujkova pomogli su Grad Balintu Vujkovu – uoči Desetih da se što prije pokrenu radioni- potreba većeg broja predstavlja- Subotica, Pokrajinsko tajništvo dana Balinta Vujkova (2011.) ce kreativnog pisanja u završ- nja knjiga i pisaca (u suradnji za upravu, propise i nacionalne i njegova stotog rođendana nim razredima osnovne škole i s hrvatskih udrugama kulture), zajednice, Ministarstvo kulture (2012.). »Ovogodišnji, IX. dani u srednjim školama, radi stva- te kako je predložio Dražen Republike Srbije, Ministarstvo Balinta Vujkova potvrdili su se ranja književnog podmlatka, te Prćić i u subotičkoj Gimnaziji. vanjskih poslova i europskih kao najveća književna manife- književni salon u kojem će biti Istaknuta je i velika važnost knji- integracija Republike Hrvatske, stacija Hrvata u Vojvodini i Srbiji prostor za razgovor književni- ževnog časopisa, u ovom slučaju Generalni konzulat Republike koja ostvaruje svoju svrhu u svim ka i ljubitelja pisane riječi, radi »Klasja naših ravni«, koji bi, po Hrvatske u Subotici. segmentima. Vidi se kontinuitet u radu s učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku i njihov sve kvalitetniji nastup u dra- matizaciji narodnih pripovjedaka na bunjevačkoj ikavici, čime se pridonosi čuvanju govora zabilje- ženog u Vujkovljevim zapisima«, kaže za HR Katarina Čeliković, predsjednica Organizacijskog odbora te manifestacije.

SKUP KNJIŽEVNIKA

Program ovogodišnjih »Dana Balinta Vujkova« imao je i jednu

5. studenoga 2010. Razgovor književnika u Hrvatskoj čitaonici 11 HrvatskaRIJEČ Intervju SVENKA SAVIĆ, PROFESORICA EMERITA SVEUČILIŠTA U NOVOM SADU Nema znanosti bez razmjene Razgovor vodila: Jasminka Dulić

Jako bih voljela kada bi kod nas ovladao ne samo timski rad, nego i navika da jedni drugima zahvaljujemo za svaku malu dobru ponudu, za svaku malu riječ

okviru nove edicije lingvistike, do angažmana u tu. Drugo što sam htjela reći je ovim jezicima i meni je drago na Filozofskom fakul- obrazovanju, istraživanju, da u mojoj struci, a to je srbi- da u Hrvatskoj riječi imate stra- Utetu u Novom sadu, a civilnom sektoru? stika, a zatim lingvistika, zbilja nicu o tome, koju pomno čitam, u povodu sedamdeset godina Ponovit ću ono što su mnogi već nikako da uđemo u europske ili i onda se uhvatim kako ja kori- života i pedeset godina rada pro- ponavljali kako 50 godina prođe svjetske tokove. Mi smo uvijek stim na primjer razina i nivo, pa fesorice emerite Svenke Savić, jako brzo, a bibliografija radova na margini teorijskog razmišlja- tisuća i hiljada itd., dakle riječi u pripremi je monografija pod koju netko napravi u vaše ime je nja i to je jedan od razloga koje su bile prisutne u neka- nazivom »Diksurs i diskursi« u u knjizi koja je u pripremi i obu- zbog kojeg stalno kaskamo i dašnjem srpskohrvatskom jezi- kojoj autori iz zemlje i svijeta hvaća oko 70 stranica i samo u standardizaciji vlastitog jeziku. Podržavam standardizaciju prikazuju dio svega onoga što je potvrda te energije. Ponekad ka, ili jezika u Srbiji, mislim i pojedinih jezika, podržavam da je za pola stoljeća, a na raznim sam tužna zato što vidim kako na jezik većinskog naroda i na hrvatska nacionalna zajednica poljima znanosti, umjetnosti i zapravo ne postoji izravan kon- jezike nacionalnih zajednica, a treba imati nastavu na hrvat- civilnog društva, ona uradila. tinuitet između nečega što smo među ostalim mislim i na stan- skom jeziku i jako mi je drago Publikacija je namijenjena prije radili i što je već na neki način dardizaciju romskog jezika koja što u svakom broju HR ima ta svega studentima diskurs ana- otvorena tema, ili je urađeno, i nikako da počne. Jer, standardi- rubrika, što znači da se svatko lize, jednog od predmeta koji novih ljudi koji ne znaju za pret- zacija jezika je uvijek i politič- tko čita tjednik može informirati je profesorica Savić uvela na hodnike. Ako me pitate što bih ko pitanje, a sadašnja politička kako teku procesi i razriješiti Sveučilište u Novom Sadu. na osnovi pedesetogodišnjeg elita nije zainteresirana da Romi jezične nedoumice. Profesorica Savić bila je pio- rada zbilja preporučila, to je dobiju svoj standardni jezik, HR: Vaša glavna polja istra- nirka i s velikom energijom pravljenje kontinuiteta u okviru jer znamo što znači standardni živanja su pitanja jezika onih radila na izgradnji akademske znanosti, ali i u okviru svega jezik u jednoj zajednici. grupa koje u društvu imaju zajednice na ovim prostorima, drugog što smo radile, a to je HR: Kako gledate na srpski i manju moć, kao što su djeca u novim interdisciplinarnim rad u baletskoj umjetnosti, rad hrvatski jezik, jesu li to isti ili (blizanci i neblizanci, migrant- područjima kao što su psiholin- sa ženama... različiti jezici? ska djeca, obrazovanje rom- gvistika, studij roda, romologi- Ono što me oduševljava je Naziv jezika je jedno, a drugo ske djece), žene... Kako, s tog ja. Kako sama kaže kroz smijeh, da sad, kad je sve to skuplje- je što rade govornici tih jezika. stajališta, vidite značaj obra- zato se i može reći da ove godi- no na jednom mjestu i kada je Kad gledamo sa stajališta spo- zovanja na materinjem jeziku ne ne obilježava pedeset godina dostupno javnosti, imam daleko razumijevanja, onda je to jedan djece pripadnika nacionalnih rada, već pedeset godina radova više reakcija od nekih studenata jezik, a kad gledamo sa stajališta manjina? na nekoliko kolosijeka simulta- u svijetu. Evo baš mi se jutros potreba država da u svojoj drža- Sa stajališta roditelja, ima ih no. Međutim, kaže, njena glav- javila iz Australije kolegica da votvornosti imaju i jezik kao kojima je stalo do njegovanja na tema je bila i ostala jezik. bi željela raditi nešto o narativ- prepoznatljiv simbol državno- identiteta djeteta kao pripadni- HR: Ove godine obilježava- noj sposobnosti kod djece, što sti na razini znakovnosti, onda ka svoje nacionalne zajednice i te sedamdeset godina života i sam radila negdje osamdesetih govoroimo o više jezika. Ja to roditelji će onda željeti da nji- pedeset godina rada. Odakle godina kod nas. To znači da uvažavam i mislim kako oko hovo dijete ima s njima zajed- energije za toliko poslova ipak postoje osobe koje se spo- toga ne treba biti previše priče. ništvo u jeziku i ja to jako poštu- simultano, od baleta, preko radično brinu o tom kontinuite- Po svojoj strukturi ima razlika u jem. Ima roditelja koji jako brzo

12 5. studenoga 2010. Intervju HrvatskaRIJEČ žele da se djeca inkorporiraju HR: Napravili ste rječnik rod- ni autentnično, a ne kroz inter- stvenici rade u svijetu. Timski u širu zajednicu i inzistiraju na nih izraza, no i danas to još pretaciju nekih drugih. rad podrazumijeva razmjenu i tome, kao na primjer neke rom- nije postao standard u srp- HR: Veliki ste rad ulagali ne znanja, i ideja, i dobrih namjera ske zajednice koje ne žele da skom jeziku, pa i dalje može- samo u vlastito obrazovanje itd. Ako pogledamo knjige koje djeca idu na nastavu romskog mo čuti »ministar je rekla« i i svoju znanstvenu karijeru, pišu znanstvenici u svijetu, ako jezika već samo na nastavu srp- slično. već i u razvoj akademske su i napisali sami knjigu, posto- skog jezika što mogu razumjeti. Vama koji ste uronili u hrvat- zajednice i obrazovanje dru- ji naprijed ponegdje i čitava U tom smislu imamo ono što ski jezik zbilja to grozno zvuči, gih. stranica na kojoj zahvaljuju. Pa roditelji hoće, ono što društvo ali moram vam reći kako je Znanost je uvijek kolektivno se tako poznati psiholingvista ili država hoće, i imamo ono što srpska filološka elita konzerva- dobro, a u jednom svom tek- Dan Slobin zahvaljivao svojoj učenik ili učenica hoće, među- tivna i osobe koje pišu o jezi- stu pokazujem kako je stvaranje tajnici koja je svakog dana stav- tim, dok su u malom uzrastu, ku sa stajališta standardizacije akademske zajednice obveza ljala lijepo cvijeće na njegov nemaju o tome jasan stav. Mada prešle su 80 godina i prirodno svake pojedine znanstvenice ili stol, kako bi on mogao završiti je država proklamirala da nacije da ne osluškuju promjene znanstvenika, ali kako je uvijek knjigu na vrijeme. Ona je njemu onalne zajednice imaju pravo u jeziku, prije svega kod mla- uvjetovana političkim događa- emocionalnu komponentu pri- na svoj materinji jezik, država dih. To znači i da je problem jima. Na primjer, stvarala sam premala za njegov umni rad! U ne omogućava svim zajednica- razumjeti o čemu mi govorimo psiholingvističku zajednicu tom bih smislu jako voljela kada ma jednake mogućnosti da to kad govorimo o rodnoj ravno- na teritoriju čitave biše SFRJ bi kod nas ovladao ne samo tim- ostvare. pravnosti žena u XXI. stoljeću. iz uvjerenja da psiholigvisti- ski rad, nego i navika da jedni Kad govorimo o hrvatskoj Drugo, moram možda oštro reći ka treba ući kao predmet na drugima zahvaljujemo za svaku zajednici, vidimo da tu nešto kako su srbisti pomalo umišljeni redovne studije i to sam uspjela malu dobru ponudu, za svaku ne štima, jer nije samo pitanje zato što ne čitaju radove dru- i onda smo krenuli suradnju malu riječ, jer zapravo nema načelnog davanja prava, već gih, prije svega stranih autora i tako što smo se sastajali svake znanosti bez razmjene. mnogo više statusa uposlenih autorki koji o oveme danas pišu dvije godine u drugoj republi- HR: Na kojim projektima nastavnika, novinara, pa su reci- veliki broj tekstova. Velika je ci i imali simpozije. Ali, ras- sada radite? mo novinari pod ugovorom u razlika između teorija danas u pad države uništi individualni Sada se bavim standardizacijom medijskim kućama. Znači da svijetu koje se tiču kritičke ana- elan i onda treba sve ispočetka. romskog jezika na teorijskom je to sistemski labavo riješeno i lize diskursa i dekonstrukcije Isto mi se dogodilo i sa stvara- planu, jer ne znam romski. da lako može ispasti iz sustava. političkog konteksta. njem itnernacionalne zajedni- Bavim se romskom zajednicom Postoji neki privid naše politič- HR: Ove ste godine završili i ce za interdisciplinarna jezična na više načina. Škola romo- ke elite da želi riješiti pitanja veliki projekt na prikupljanju istraživanja u Dubrovniku u logije je oblik koji već sedam nacionalnih zajednica, a u stvari životnih priča žena iz razli- Interuniverzitetskom centru za godina postoji na Sveučilištu to nije u praksi jednako, jer uvi- čitih nacionalnih zajednica u poslijediplomske studije. Imala u Novom Sadu i prošlo je oko jek nam kažu kako je to skupo, Vojvodini. O čemu se tu radi? sam gotovo 10 godina svake 1000 polaznika i polaznica, a onda vidite na koje sve stvari To je materijal koji, rekla bih, godine tečaj za studente iz cije- neromske i romske pripadnosti. odlazi novac. ostaje za vječnost: oko 300 log svijeta, da se obuče inter- To je jedan od oblika kojim Ako bih, kao osoba koja intervjua sa ženama iz različitih disciplinarnoj metodi u razmi- možemo problematiku romske se dugi niz godina bavi ovim nacionalnih zajednica i na razli- šljanju o jeziku, ali onda 90- ih zajednice uvući u akademsku stvarima, odlučivala, onda bih čitim jezicima. Ostaje taj veliki godina znamo što je bilo i s zajednicu kao što je Sveučilište se odlučila da moje dijete ide materijal koji može poslužiti u Dubrovnikom i s Centrom koji u Novom Sadu. Treća kompo- na nastavu onog jezika koji se nekoj komparativnoj analizi tko je izgoreo i cijelom zemljom, nenta cijele zamisli o dopri- govori u obitelji, da zna stan- zna koliko godina. Izdvojila bih tako da je priča o stvaranju nosu romskoj zajednici nekoga dardnu jezičnu formu, jer će taj naš ogroman trud zbog toga akedemskih zajednica istodob- tko nije iz romske zajednice to pomoći da može u javnosti što je kroz taj projekt prošlo oko no i priča o političkoj situaciji je razvijanje rodnog identite- predstaviti svoju zajednicu. Isto 80 suradnica i nekoliko surad- u zemlji. ta, ali i drugih oblika identiteta tako sam za to i da se stan- nika koji su ovladali metodom HR: U svijetu radove često Romkinja, kako bi one prevla- dardna forma, to jest književni »oral history«, odnosno život- pišu i objavljuju više autora, dale ograničenja vlastite zajed- oblik jezika većinskog naroda nim pričama. Objavljene su dok u Srbiji to nije slučaj. nice a da se pri tome ne otuđe nauči. knjige i zabilježen je i dostupan Zašto je to tako? od zajednice nego da u njoj HR: Predstavlja li za djecu i govor tih žena, te može poslu- Hvala na ovom pitanju. Kod ostanu kao kreatorice. Razvili paralelno učenje dva jezika žiti za razne druge analize. Ove nas je još uvijek skepsa prema smo model koji se zove model opterećenje? godine objavljujemo životne timskom radu. Kod nas još uvi- slušanja i razumijevanja i poku- Ne, nego je učenje dva jezika priče Rumunjki, koje će izaći na jek postoji neka zatvorenost: šavamo u osnovnim i srednjim mnogo lakše! Djeci je jako lako srpskom jeziku, mada su žene neću ti reći što radim da mi ne školama pokazati nastavnici- naučiti i više jezika ne dva, nego uglavnom govorile na rumunj- ukradeš. Za razliku od toga, ma i profesorima koji rade s i tri i četiri. Sa stajališta djeteta, skom, a objavljene su do sada ovih pedeset godina ne samo romskom djecom da moraju ono to i te kako može. Država životne priče Mađarica, Rusinki, što sipam ideje mladima i u »čuti« ono što romsko dijete im treba to omogućiti financij- dvije knjige životnih priča svome okruženju što je moguće ima namjeru kazati, a ne što mi ski, a roditelji trebaju osigurati Romkinja, zatim Slovakinja, raditi i što radim, nego vučem mislimo da bi ono htjelo reći, tu emocionalnu bazu da dijete Srpkinja te Hrvatica, Bunjevki i za rukav svakog da pročita moj opterećeni našim predrasudama poštuje, voli i koristi svoj mate- Šokica. Te naše knjige su zapra- rad i da mi da primjedbe, jer i stereotipima. rinji jezik. vo jedini glasovi žena zabilježe- je to u stvari način kako znan-

5. studenoga 2010. 13 HrvatskaRIJEČ Reportaža ŽIVJETI IZVAN GRADA: BAJMOK

REALIZACIJU SERIJE REPORTAŽA POD ZAJEDNIČKIM NAZIVOM »ŽIVJETI IZVAN GRADA« SUFINANCIRAO JE GRAD SUBOTICA.

Posla nema, mladi odlaze

Pišu: Mirko Kopunović i Zvonko Sarić Fotografije: Nada Sudarević

NIKOLA IVOŠEVIĆ, ZAMJENIK PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE MJESNE ZAJEDNICE BAJMOK Gdje nema proizvodnje, nema ni života

ajmok je mjesna zajednica koja prema popisu pučanstva iz 2002. godine ima 8586 stanovnika. Prosječna Bstarost stanovništva iznosi 41,6 godina, a u posljednja tri popisa primijećen je pad u broju stanovnika. Što se tiče etničke strukture stanovništva, Bajmok je oduvijek bio mješovit. Bajmok se nalazi 9 kilometara od srpsko- mađarske granice, 23 kilometra od Subotice, 19 kilometara od Bačke Topole, 33 kilometra od Sombora i 101 kilometar od Novog Sada. S tim je gradovima povezan dobrim asfaltnim cestama. O aktualnim problemima, o infrastrukturi Bajmoka i mogućnostima gospodarskog razvoja razgovarali smo s Nikolom Ivoševićem, zamjenikom predsjednika Skupštine Mjesne zajednice Bajmok. »Stanovništvo Bajmoka se uglavnom bavi poljoprivredom«, kaže Nikola Ivošević. »Imali smo do nedavno razvijena poduzeća koja su zapošljavala veliki broj Bajmočana, ali su neka nažalost ugašena. Primjerice, pogon tvornice Sever više ne radi, a veoma je kritično i što je poduzeće za poljoprivrednu proizvodnju Ravnica, koje je nekada upošljavalo 800 radnika i sezonaca, nakon privatizacije smanjilo broj uposlenika na 106 radnika. I Ravnica je ‘držala’ Bajmok u gospodarstvenom smislu. Smanjio se broj zaposlenih i u pogonu Solida, a dobro je što su ponovno počeli raditi silosi Fidelinke. Radi i Industrija namještaja Bajmok, ali je problem rad privatne tvrtke za proizvodnju alkohola Lukas internacional. Iz te destilerije ističe otpad i rječica koja protječe kroz Bajmok je zagađena, a pojačava se i zagađenost zraka dolaskom toplijih dana. Žalbe Bajmočana su potpuno opravdane, ali nažalost taj problem još nije riješen.« Ivošević navodi kako je proces tranzicije na gospodarskom polju pogodio i Bajmok. »Nekada je u Bajmoku bilo 3000 zaposlenih i oko 1500 umirovljenika, a sada je to obrnuto, broj zaposlenih radnika sveden je na oko 1000, a umirovljenika ima oko 2000 ili još i više. Taj odnos nije dobar, jer gdje nema gospodarstva i proizvodnje, nema ni života. No, nešto se pomaklo i na bolje, u novom pogonu za proizvodnju niti za industriju čarapa tvrtke Finat iz Italije zaposlilo se četredesetak radnika.« Nikola Ivošević ističe kako Bajmočani čekaju plinofikaciju naselja, kao i završetak radova na pročistaču otpadnih voda. »Cijevi su postavljene do naselja Mišićevo i očekujemo da će plinofikacija do kraja ove godine doći do Bajmoka. Radi se na uređenju kanalizacijske mreže, očekujemo završetak projekta za postavljanje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, 40 posto radova je završeno, a jedan od planova je postupno zamjenjivati cijevi u vodovodnoj mreži. Mještani su zainteresirani za poboljšanje uvjeta života, ali što se tiče samodoprinosa, ta kategorija nije predviđena za umirovljenike, a nažalost u Bajmoku je više umirovljenika nego zaposlenika. Znači ne vidimo neki efekt uvođenja samodoprinosa. Dodatna sredstva za nove projekte, koji će poboljšati uvjete života u Bajmoku, morat ćemo pribaviti i putem raznih natječaja grada Subotice, pokrajine i republike, ali i konkuriranjem na razini regije.« Nikola Ivošević kaže kako Bajmočani očekuju gospodarski napredak nakon otvorenja cjelodnevnog graničnog prijelaza. »Nezaposlenost je veoma velik problem, naročito mladi nisu zaposleni, a blizina i otvorenje cjelodnevnog graničnog prijelaza s Mađarskom djeluje obećavajuće, jer do sada je to bio samo dnevni prijelaz. Veoma smo zadovoljni što će taj prijelaz biti otvoren 24 sata, jer će time ovaj dio regije biti još više povezan, a nadamo se da će izgradnjom infrastrukture koju jedan suvremeni prijelaz treba imat, biti otvorena i nova radna mjesta. Za razvoj gospodarstva u Bajmoku neophodna su ulaganja inozemnih investitora i gospodarstvenika, a važno je i da poduzeća koja sada postoje nastave s radom.«

14 5. studenoga 2010. Reportaža HrvatskaRIJEČ Anketa: Zašto volim Bajmok?

Antun Beneš: Bajmok je najveće selo na sjeveru Bačke, u kojem je nacionalni sastav stanovništva sljedeći: 30 posto Srba, 30 posto Hrvata i 30 posto Mađara, ali se Hrvati često ne izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti, a puno ih je i prešlo u Bunjevce. Bajmok je bio poznat po uspjelim poduzećima – Ravnica, Ciglana, Kudjeljara, Sever, Solid. Sad je to mrtvo, zatvoreno. Poznat je po ženskom rukometnom klubu koji je igrao u prvoj ligi, Nogometnom klubu Radnički, koji je igrao u Vojvođanskoj ligi. Blizu Bajmoka je i granični prijelaz s Mađarskom – put, odnosno pogled prema Europi. U Bajmoku su ljudi radišni, ali ih je malo zaposleno u tvornicama. Nema posla. Bave se poljoprivredom i povrtlarstvom. Odlazi se u sezoni raditi u Tavankut, a nekad su Tavankućani dolazili raditi u Bajmok. U Bajmoku bih promijenio vodeću strukturu. Ne radi se dobro u Mjesnoj zajednici. Ne radi se na novim projektima, a s mnogima se stalo, kao recimo s kanalizacijom. Pronađena je termalna voda na Guščjaku, ništa se na tome nije radilo, pa je, kažu, izvor presušio. Imamo struju, vodu, poštu, banku, telefon. Ambulantna služba je organizirana u tri smjene. Tržnica radi dvaput tjedno – četvrtkom i nedjeljom. Prometno smo dobro povezani s Beogradom. Stalna je autobusna veza prema Beogradu i natrag: Beograd-Bajmok-Rata. Nekad je Bajmok bio poznat po svom korzu. Dolazili su ovdje mladi iz Žednika, Pačira, Moravice. Danas toga više nema. Radi nekoliko kafića i to je to. Trebalo bi otvoriti tvornice, nova radna mjesta kako bi mladež u selu ostala. Ja sam rođen u Subotici, a već dugo, 43 godine, živim u Bajmoku, odmah tu preko pruge, na Rati. Bavim se poljoprivredom, imam svinje, krmaču. Ide nekako. Ne bih mogao živjeti u gradu. Bajmočanin sam, i toga se ne stidim.

Etela Čik: Suprug i ja smo umirovljenici i od tih primanja živimo. Nekad sam štrikala i šlingala, ali sad se ne može. Pomažem kćeri oko krava. Mala je otkupna cijena, a skidaju i na masnoći. Teško je. Jedva se živi. Preživljava. Ljudi odlaze u crkvu, druže se u klubu umirovljenika, ali slabo rade. Nema posla. Sirotinja je velika. Ne vodi se računa o ljudima, nemaš se kome požaliti. Imaš koliko imaš, od toga moraš sve platiti i onda što ostane? Nedovoljno za život. Volim što sam ovdje, što tu živim, ali bi trebalo nešto i mijenjati, barem ceste popraviti.

Ivan Ivančević: Bajmok je sada nepoznat široj javnosti zbog toga što naša politička elita ne radi puno u Bajmoku, niti vodi računa o građanima Bajmoka. Promijenio bih mnogo toga u mojem mjestu, počevši od infrastrukture koja je katastrofalna za sve mještane – kanalizacija i ceste su u jadnom stanju. O lokalnoj samoupravi bajmočkoj sve najgore – sadašnje je stanje katastrofalno. Bajmočani su poznati kao kulturni, fini ljudi, ali nažalost uvijek izaberu pogrešne ljude u gradsku i mjesnu skupštinu. Zaposlen sam, supruga nije, sin radi u Subotici, kćer se odselila u Aleksa Šantić. Krenuli su svojim putom, a ja u ovim godinama ne bih mijenjao mjesto boravka. Volim moje mještane koji su srdačni, neposredni, a volim i sport koji je ovdje na zavidnoj razini.

Kata Kopilović: Rođena sam ovdje, tu i odrasla, u školu išla, udala se i djecu rodila. I oni su tu. I njihova djeca. A, eto, i praunuče nam je stiglo. Neki u obitelji rade, neki ne, ali hvala Bogu dobro se živi. Zanimam se oko vrta, imam kokoši i psa. Radim ručni rad – heklam. Nekad sam radila goblene. Prave Willerove. Nema nekih većih problema u ovom našem Bajmoku, ali mogao bi biti uredniji, trebalo bi popraviti mnoge ceste, a voljela bih kad bi se i u ambulanti manje čekalo. A i mirovina bi mogla biti veća.

Rođena sam u Mišićevu, na salašu. Sedamdesetih smo godina došli u Bajmok, koji je danas poznat po poljoprivredi. Tu smo i ostali. Muž mi je umro. Primam 8000 dinara poljoprivredne mirovine, a imam 7 jutara zemlje koju sam dala u zakup. Nemam strojeve, ne mogu sama raditi. Djeca su se razišla, samo jedan sin i unuk žive sa mnom. Imam mali vrt, krmaču, kokoši i morke. Pošla sam u ambulantu po lijek. Bolujem na srce, a do prije koji dan, u svojoj 68 godini, išla sam brati jabuke u Tavankut. Mora se. Radila sam nekad i na vršalici, 9 godina sam išla brati šparogu u Njemačku. Teško je. Provodimo vrijeme čekajući. Prije neki dan smo dobili 5000 dinara, ali kao i da nismo. Sve je skupo, čak i kruh, a pokraj kruha treba još nešto. Pitate me što bih promijenila u Bajmoku? U ovoj se dobi malo toga može promijeniti, ali kad bih mogla naravno da bih mijenjala na bolje, no, svakim je danom sve gore.

5. studenoga 2010. 15 HrvatskaRIJEČ Reportaža

MARINA VASILJEVIĆ, ZAMJENICA ŠEFICE MJESNOG UREDA I MATIČARKA Dobro izgrađena infrastruktura

radsko grijanje nemamo, znači svat- »Gko rješava problem grijanja ponaosob, ali ubrzo će početi radovi na plinofikaciji u Bajmoku. Znači to će biti riješeno, kao jedan način grijanja, što je dobro, a što se tiče komu- nalija mogu reći da sam zadovoljna«, kaže Marina Vasiljević, zamjenica šefice Mjesnog ureda i matičarka. »U odnosu na ostala naselja, možemo se pohvaliti kako imamo dobru izgra- đenu infrastrukturu, znači cestama su maltene pokrivene sve ulice kojih je oko 100, pločnicima isto tako, zatim naselje je na zavidnoj razini pokriveno vodovodnom mrežom, imamo osnovnu školu i vrtić. U sklopu škole imamo lijepu sportsku dvoranu koja je izgrađena 1989. godine, a osim učenika koriste je i stanovnici Bajmoka, kao i sportaši.«

DR. MARIJA MATOŠ-TRBOVIĆ, LIJEČNICA Selo je postalo još veće selo

eć pri samom upoznavanju zain- Vtrigiralo nas je prezime liječnice. Naravno, asociralo nas je na velikog hrvatskog pjesnika A. G. Matoša. I doista, nismo pogriješili. Korijeni Marije Matoš su u Kaćmaru – majka joj je rođena u tom selu, sada u Mađarskoj, gdje je rođen, a i živio pjesnikov djed Grgo. Tragovi koji povezuju njih dvoje liječnica nije istraživala, ali je sigurna kako postoji rođačka veza. Kaže kako je povlačenje granice podijelilo i regiju i ljude, promijenjena je struktura stanovništva, opao je broj Hrvata Bunjevaca i Šokaca. Sada je Kaćmar preko granice. Daleko. »Rođena sam Bajmočanka. Poslije završetka studija nisam odmah počela raditi u Bajmoku, ali sam radila tu blizu, u somborskoj općini, u Svetozaru Miletiću. Provela sam tamo 13 godina, te sam poslije toga iz obiteljskih razloga prešla u Bajmok«, kaže liječnica Marija Matoš-Trbović. »Drugačije je raditi u Bajmoku nego u drugim selima. Problematika je svugdje ista – zdravstvena, no ljudi negdje imaju više, negdje manje osjećaja za svoje zdravlje i svoje potrebe i lakše ih sebi osiguravaju tako što imaju više strpljenja i za sebe i za zdravstveno osoblje. Nije ovo kritika, ali ljudi u Bajmoku su pod tenzijom i uvijek misle kako moraju odmah završiti ono što su zamislili. Pacijenti na selu imaju svoj način gledanja na zdravlje i to je teško mijenjati, a teško je i primjenjivati suvremene metode što se očekuju od liječnika i medicinskih sestara«, naglašava liječnica. U ambulanti se radi 24 sata dnevno i u svakom su trenutku u njoj liječnik, medicinska sestra i vozač. Zaposleno je pet liječnika, a postoji i pedijatrijska služba koja skrbi o zdravlju djece. Radi se u smjenama, osim u pedijatrijskoj službi. Ambulantna su kola uvijek spremna za hitne slučajeve, a njih ima svaki dan. Događaju se, kaže liječnica, ozljede na radu s poljoprivrednim strojevima, primaju se ozlijeđeni u prometnim nezgodama, trudnice se odvoze do bolnice u Subotici. Dešavalo se da su porodi bili i na putu do bolnice, a tu su se uvijek našli bajmočki liječnici. »Bajmok je do sada bilo selo, a danas je ovo mjesto još veće selo jer sva svoja egzistencijalna pitanja morate rješavati u gradu – zapo- šljavanje, doplatke… U gradu morate ovjeriti i zdravstvenu knjižicu. Sve što vam treba morate obaviti u gradu i morate otići u grad«, konstatira Marija Matoš-Trbović. »Selo je izgubilo mlade i za njih vjerojatno nema povratka. Postoji veliki problem što se tiče mladih, a to je nametnuti način ponašanja. Ne mogu se seoska djeca drugačije ponašati od gradske djece. Oni osjete isti ritam. To preslikavanje je ono što ih vuče u grad, gdje postoji neki tip noćnih izlazaka kome se oni prilagođavaju. A s tim je povezan put dug 25 kilometara tamo i 25 km nazad, mnogi neoprezni izazivaju prometne nesreće, a mladi se susreću i s ljudima kojima nije cilj zabava. Hoće li se netko od mladih zadržati na selu ovisi o tome hoće li sebe pronaći u poslovima vezanim za selo – u poljoprivredi, radu sa stokom. Ako se u tome ne pronađu, otići će.« »Suština je ova plodna zemlja. Suština je u pitanju – mogu li se oni koji dolaze sroditi s ovom zemljom? A tko će se na njoj zadržati? Onaj tko nađe sebe u ovom izvoru plodnosti. Imate ovdje izvrsnih domaćina različitih nacionalnosti. Kako bi nešto zaradili, oni moraju puno ulagati. To je borba za život. I o tome ovisi hoće li selo napredovati. Mora se misliti o svakom danu, o onome što vam donosi kruh na stol«, zaključuje dr. Marija Matoš-Trbović.

16 5. studenoga 2010. Reportaža HrvatskaRIJEČ

JOVANKA KOKAI, ŠEFICA MJESNOG UREDA I MATIČARKA Malo sklopljenih brakova

poslove Mjesnog ureda spada vođenje matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih, radimo razne ovje- »U re dokumenata i izdajemo razne vrste uvjerenja«, kaže šefica Mjesnog ureda u Bajmoku i matičarka Jovanka Kokai. »U stvari, mi smo ‘općina’ u malom. Mislim da sve poslove koji se mogu obaviti u subotičkoj Gradskoj kući možemo obaviti i ovdje za naše mještane. U Bajmoku se malo brakova sklapa. Možda do 15 brakova godišnje, a jednu trećinu brakova sklapaju osobe koje su već starije, dok mlađi rjeđe stupaju u brak. Na to sigurno utječe i nepovoljna materijalna situacija, pa se mladi ne odlučuju za sklapanje braka. Ovdje imamo dvoranu za vjenčanja, tako da mladenci ovdje mogu zaključiti brak. Oni koji žele pompozno zaključenje braka idu se vjenčati u subotičku Gradsku kuću, a ovdje dolaze sklopiti brak oni koji se skromnije vjenčavaju. Nedavno smo imali veće vjenčanje s više gostiju, inače su to cijele godine bila redovito skromna vjenčanja.« Kao glavne probleme u Bajmoku Jovanka Kokai navodi sve manji broj stanovnika i tešku ekonomsku situaciju. »Malo je poduzeća koja rade, a i ona samo otpu- štaju radnike, a ne zapošljavaju nove. Mladencima poželim da im je sretno i dugovječno, to im uvijek poželim, a svakom bračnom paru želim da imaju barem dvoje djece, da imaju posao i da žive u skladu, te da mogu sebi priuštiti kuću, da imaju svoje utočište i da ne moraju živjeti kod roditelja. Znači, to je nešto osnovno danas u svijetu u razvijenim drža- vama. Dijete mi ima 17 godina, s društvom izlazi u Moravicu i Suboticu, u Bajmok manje. U Bajmoku nema kina, kazališta, a ni diskoteke, ima samo dva-tri kafića.«

VESNA IVOŠEVIĆ, NEKADAŠNJA NOVINARKA, SADA VLASNICA AGENCIJE ZA ČIŠĆENJE OBJEKATA Snalazimo se kako znamo i umijemo

ekadašnja novinarka Dana, Blica, Građanskog listas i Subotičkih novina - Vesna Ivošević, danas je u Bajmoku Nvlasnica Agencije za čišćenje objekata »Vegosa«, a dopunsku zaradu sa svojom obitelji ostvaruje poljoprivrednom i stočarskom proizvodnjom. »Djetinjstvo sam provela u Pačiru u obiteljskoj kući u kojoj je živelo nas sedmero «, priča Vesna Ivošević. »Samo je otac bio zaposlen i to u zemljoradničkoj zadruzi u Pačiru, dok se ostatak familije bavio poljoprivrednom proizvodnjom. Bilo je to vrijeme bogatih seljaka, koji su za ‘jedan čardak kukuruza’ mogli kupiti stan u Subotici.« U Subotici je završila Gimnaziju »Svetozar Marković«, a posle i Višu pedagošku školu, što znači da je vrlo mlada otišla iz sela u grad. Vjerovala je tada kako joj se ispunjava san da živi u gradu. Međutim, nakon završene Više pedagoške škole nije mogla naći posao u struci, pa je 1992. iskoristila prigodu i okušala se kao novinarka u tada pokrenutom tjedniku Dani. »Ovu sam priliku shvatila vrlo ozbiljno, zavoljela sam novinarstvo i ovoj se profesiji u potpunosti posvetila. Otežavajuća okolnost je bila ta što sam radila u Subotici, a živjela u Pačiru prema kome autobusi prometuju tek tri-četiri puta dnevno.« Nakon udaje preseljava se u Bajmok, iz Dana 2001. prelazi u dopisništvo Blica, usporedo radi za Građanski list, a u Subotičkim novinama se zapošljava 2006. i tamo ostaje do 2009. Tada prestaje odlaziti na rad u Suboticu. »Kada sam ostala bez posla moj život postaje vezan isključivo za selo. Moji su prijatelji ostali u gradu, a ja sam prvih mjeseci osjetila olakšanje što više ne moram putovati. Nakon nekoliko mjeseci shvatila sam da moram nešto poduzeti kako bih našla posao, ali potraga za radnim mjestom bila je nemoguća misija. Odlučila sam se za program samozapošljavanja preko tržišta rada i u travnju osnovala Agenciju za čišćenje objekata ‘Vegosa’. Tvrtka je mlada, a perspektiva za razvoj poduzetništva na selu gotovo nikakva. Jednostavno, ljudi na selu su nepovjerljivi, siromašni…« Vesna Ivošević smatra kako grad pruža veće mogućnosti i za svaku sitnicu ljudi sa sela moraju ići u grad. »Ove godine zasijat ćemo određenu površinu zemlje češnjakom i krumpirom. I tu je prednost sela u odnosu na grad. Sami proizvo- dimo hranu, povrće, voće. Za sve ostalo prednost ima grad. Uostalom, oboje smo rođeni na selu. Život nas je natjerao da se snalazimo kako znamo i umijemo, što mi i činimo. Budućnost ne znam što nam nosi. Razmišljamo o odlasku u inozemstvo. Bio bi to neki sezonski posao, zaraditi novac i nakon toga se vratiti ponovno u selo koje je, htjeli mi to priznati ili ne, naš život.«

5. studenoga 2010. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica SUBOTIČANI NEZADOVOLJNI NAČINOM OBRAČUNA TOPLINSKE ENERGIJE Prikriveno povećanje cijena Građani razočarani metodologijom koja je utvrđena prosinca 2009. godine, osobito potrošači koji su ugradili tzv. alokatore, termostatske ventile, jer pokušavaju štedjeti, a u tome ne uspijevaju zbog prevelikog fiksnog dijela računa koji su prinuđeni plaćati tijekom cijele godine

oće li grijanje i u Subo- godine, osobito potrošači koji tici poskupjeti nakon su ugradili tzv. alokatore, termo- U dijelu Kertvaroša još ni sada nema grijanja Hpovećanja cijene u statske ventile. U praksi se poka- Beogradu, do zaključenja lista zalo da fiksni dio cijene, koji bog nezavršenih radova na rekonstrukciji vrelovoda u nismo uspjeli saznati. Doduše, se obračunava prema površini ZKertvarošu, dio potrošača još uvijek nema grijanje, iako na početku sezone grijanja direk- stambenog prostora u nekim slu- sezona grijanja službeno počinje 15. listopada. Prema riječima tor Subotičke toplane Pero Rikić čajevima prelazi čak i 50 posto direktora Subotičke toplane Pere Rikića, od oko 136 kućansta- najavio je do kraja godine posku- od ukupne obračunate cijene. va još u oko 30 kuća grijanje ne radi, a zbog složenih kućnih U oporbenoj stranci u gradskoj instalacija u 5-6 kuća posla će biti i u prvom tjednu studenoga. skupštini, Savezu vojvođanskih Na pitanje kakvi će računi njima biti ispostavljeni, budući da su Mađara, smatraju zahtjev gra- prema zakonu komunalna poduzeća dužna isporučiti svoju đana opravdanim, te ističu kako uslugu ili naći alternativno rješenje ako to nisu u mogućnosti, odluka ne tretira na jednak način Rikić kaže: »Ne dovodi se u pitanje isporučivanje usluge, mi sve korisnike, kao i da se takvom isporučujemo uslugu. Riječ je o rekonstrukciji u funkciji da se metodologijom prikriva poveća- poboljša kvaliteta te usluge. Mi smo maltene u našem dijelu nje cijena. već sve odradili, sada nastaje problem jer su instalacije u »Znamo da je uveden fiksni zgradama stare i komplicirane i to izaziva izvjesno kašnjenje, Pero Rikić dio i kod električne energije, jer je svaka kuća priča za sebe i ne može se primijeniti tipsko ali on na godišnjoj razini iznosi rješenje. Uradili smo ulični vod, ušli s priključkom u kuću i 1260 dinara. U slučaju toplin- definirali mjesto gdje ćemo postaviti podstanicu, a sada treba pljenje od 6 posto, što je za javna ske energije taj fiksni dio negdje prilagoditi kućnu instalaciju.« komunalna poduzeća dopušteno prelazi i 50 posto. To je poseban usklađivanje s inflacijom. Za problem građanima koji pokuša- janja od kojih svatko ima svoju nosti i novijim Zakonom o ener- Beograđane je od ovoga mjeseca vaju štedjeti energiju, posebno metodologiju obračuna, tako getici, ali mnoge lokalne samo- daljinsko grijanje skuplje za 30 onima koji bi željeli smanjiti da postoje velike razlike u gra- uprave još nisu ustrojile službe posto, odnosno umjesto 64,37 potrošnju, jer je fiksni dio vezan dovima. Cijene se usklađuju sa sukladno ovom drugom zakonu dinara po četvornom metru za površinu stambenog objekta Zakonom o komunalnoj djelat- koji precizira strukturu proizvod- nova cijena je 83,67 dinara, ali i takav način ih navodi da ne Subotička toplana nije na listi mogu smanjiti utrošak«, kaže NIS-ovih dužnika za neplaćeni Mária Solya-Kern iz SVM-a. plin. S druge strane, u Subotici Ona navodi kako će ta stranka se grijanje od ove godine ne predložiti da se o ovome rasprav- obračunava po četvornom metru lja na sjednici Skupštine grada već se na računima iskazuje vari- te da već od 1. studenoga fiksni jabilni dio, koji je potrošnja ene- dio bude smanjen, odnosno da rije, i fiksnio dio. bude najviše 10 posto od ukupne Nezadovoljni takvim načinom obračunate cijene na godišnjoj obračuna, oko 150 građana pod- razini. Također, bit će predlože- nijelo je zahtjev za isključenje sa no da se iz odluke izbriše stavak sustava, a više od 160 građana prema kojemu je korisnik, koji se potpisalo je peticiju obraćajući isključi sa sustava, obvezan pla- se predsjedniku Skupštine grada ćati fiksni dio do kraja poslovne i vijećnicima radi preispitiva- godine, jer to znači da potrošači nja odluke o uvjetima i načinu koji se isključe, primjerice, lipnja opskrbe toplinskom energijom. ipak do kraja godine moraju pla- ćati fiksni dio. SVM TRAŽI RASPRAVU O Direktor Subotičke toplane NAČINU OBRAČUNA Pero Rikić kaže kako je odre- đivanje visine cijene toplinske Građani su nezadovoljni meto- energije u nadležnosti lokalne dologijom koja je utvrđena odlu- samouprave, te da u Srbiji ima kom donesenom prosinca 2009. oko 60 sustava daljinskog gri-

18 5. studenoga 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ nje i obračuna, razvrstava ih uzeli 65 posto i dobili tih 3,57 ovisno o obujmu proizvodnje, za pokrivanje energenata, a iz U SUBOTICI O PRIMJENI ARHUŠKE KONVENCIJE troškovima, itd. Sve u svemu, ove cijene po četvornom metru Subotička toplana je jedina u uzeli preostalih 35 posto.« državi koja poštuje taj zakon, jer Na pitanje nije li 35 posto Građani imaju su već od 2005. godine stvoreni računa za fiksni dio previše, tehnički uvjeti prema kojima je Rikić kaže: »Nije previše, jer u svim podstanicama u zgrada- stavke su sve ostale iste u struk- pravo znati ma osigurano mjerenje. turi cijene, jedino korisnici koji Građani se za procedure zanimaju jedino kada su osobno se isključe ili smanje potrošnju pogođeni – kada će kroz njihovu ulicu prosijecati put ili nešto PLAĆAJU SVI, PA I ONI ipak moraju neki dio plaćati graditi – premda ni tada ne znaju svoja prava i često KOJI SE ISKLJUČE S budući da i zbog tih korisni- se javljaju kada je već kasno za žalbu, kaže Nataša Đereg TOPLOVODA ka moramo održavati mrežu, moramo držati pripravnom rhuška konvencija, done- informacije. Uzimaju li se, pak, Tako se prema toj subotičkoj dežurne kako bi sustav funkci- sena u lipnju 1998. godi- građanski komentari u obzir kada metodologiji građanima od onirao. Dakle, mi imamo iste Ane, konvencija je o pristu- se donosi neka odluka u okolišu, jedinične cijene obračunava 35 troškove. Ako netko štedi, mi pu informacijama, sudjelovanju to je sada stvar i nadležnog tije- posto kao fiksni dio računa, koji manje potrošimo plina za njega javnosti u odlučivanju i pristupu la i povjerenstva koje zasijeda, pravosuđu u pitanjima okoliša, a kao i kvalitete komentara koji je je namjenjen za rekonstrukciju i opravdano je da u tom dijelu predstavlja međunarodni pravni građanin dao. Uglavnom, što je i održavanje toplovoda, plaće, plati manje. Kod korisnika koji okvir u području zaštite okoli- građanin više informiran i što više itd. A kako se došlo do obračuna imaju ugrađene termostatske ša. Sačinjena je 25. lipnja 1998. zna, kako o samoj proceduri tako od 65:35 posto, Rikić objaš- ventile i koji isključuju i kori- godine u danskom gradu Arhusu, i o informaciji o stanju okoliša, njava: »Od studenog prošle ste neko alternativno grijanje ili a Narodna skupština Republike to mu je veća šansa da će nje- godine korigirana je cijena na uopće ne griju, može se desiti da Srbije usvojila ju je svibnja proš- gov komentar stvarno biti uvažen 5,5 dinara po kws (plus PDV je fiksni dio veći ili da odudara le godine. U Subotici je ovoga i da će biti postupljeno suklad- cijena je 5,94), a usporedo s tim od odnosa 65 prema 35.« tjedna predstavljena radna ver- no tome«, kaže Nataša Đereg, u obračunu je stajala i cijena Ipak, sugrađani koji su ugra- zija Prvog nacionalnog izvješća projekt menadžerica CEKOR-a po četvornom metru od 67,11 dili termostatske ventile s novim o implementaciji Arhuške kon- (Centar za ekologiju i održivi dinara. U tih 5,5 dinara 65 posto načinom obračuna tvrde kako vencije, na okruglom stolu koji razvoj). tog dijela treba ići na energente, su im računi dvostruko veći od su organizirali nevladina udru- Nadležna tijela dužna su jav- a preostalih 35 pokriva fiksne susjeda koji plaćaju potrošnju ga Ekoforum uz potporu Misije nost informirati o onome što se troškove. Također i u onoj cijeni prema četvornom metru. Tako OESS-a u Srbiji. događa u okruženju, primjerice od 67,11 dinara, 65 posto treba da razlike u cijeni postoje ne »Od kada je novi paket zakona za svaku intervenciju u prostoru, ići na energente, a preostalih samo od grada do grada, već i o zaštiti okoliša stupio na snagu i za izgradnju objekata, postroje- 35 pokriva fiksne troškove. Mi od ulice do ulice. od kada smo ratificirali Arhušku nja, rade se procedure utjecaja na smo sad te dvije cijene spojili S. Mamužić konvenciju sredinom prošle godi- okoliš u okviru kojih je osigurano u jednu s tim da smo iz prve ne, naša iskustva pokazuju kako i sudjelovanje javnosti, koja naj- građani ne znaju svoja prava, ne prije o tomu mora biti informi- znaju da mogu pitati, zahtijevati rana. Osim informiranja, kada je i tražiti na uvid kopije dokume- neki projekt izgradnje aktualan, nata i čitavu projektnu dokumen- javnost i općenito mora biti infor- taciju, što god ih zanima. Na sve mirana i znati kakvi su čimbenici to imaju pravo i to besplatno. okoliša, kakvo je stanje zraka, Građani se jedino zanimaju za vode, zemljišta, zagađenosti, o procedure kada su osobno pogo- čemu izvješća institucija koje to đeni – kada će kroz njihovu ulicu prate moraju biti dostupna javno- prosijecati put ili nešto graditi, sti. kada je u nekom urbanističkom »Sve je više, po ugledu na planu njihova kuća predviđena Europsku Uniju, vlast dužna za rušenje i slično. Premda ni uključivati građane, međutim tada ne znaju svoja prava i često potrebna je izvjesna agilnost se javljaju kada je već kasno samih građana, da oni uđu u tu za žalbe. Važno je znati kako priču i malo se više pokrenu. Arhuška konvencija daje tolika Osobito u ovoj našoj sredini gra- prava da građani stvarno mogu đani su inertniji, a bilo bi potrebna vrijeme saznati informacije no da se više angažiraju, jer zašto i pravodobno reagirati, a imaju ne koristiti prava koja imamo, pravo i na pravnu zaštitu ukoliko ona su nam zakonom zajamčena. nisu bili saslušani, ili ukoliko im Slobodno možemo, ako odemo nije dana informacija, mogu ići i na javne rasprave, tamo biti gla- korak dalje te podnijeti i tužbu. sni i kazati svoj stav, pa nitko nam Na kraju imamo i povjerenika za neće odgristi nos«, kaže Nataša informacije od javnog značaja i Đereg. on često reagira i naloži davanje S. Mamužić

5. studenoga 2010. 19 HrvatskaRIJEČ Subotica JESEN PRAĆENA BROJNIM VIRUSNIM RESPIRATORNIM INFEKCIJAMA Počelo cijepljenje protiv gripe Za Sjevernobački okrug namijenjeno je 6300 doza cjepiva, od toga za Suboticu 5000

a kihavicu, kašalj, bolo- nim ambulantama je cijepljenje u ustanovama koje obavljaju »Prethodne smo godine imali ve u grlu i druge slične već započelo. Sjevernobačkom zdravstvenu djelatnost. Inače, specifičnu situaciju, pandemiju, Ntegobe žale se brojni okrugu namijenjeno je 6300, preporuka Svjetske zdravstvene ona je jednostavno protutnjila sugrađani, ali to još uvijek nije od toga za Suboticu 5000 doza organizacije je ovim cjepivom kroz populaciju i prognozira se gripa, kažu u Centru za preven- cjepiva za prevenciju obolijeva- zaštititi sve osobe starije od 6 da će i ove sezone biti dominan- ciju i kontrolu bolesti u okvi- nja od gripe rizičnih kategorija mjeseci, s iznimkom onih koji tan virus gripe H1N1, međutim ru Zavoda za javno zdravlje su alergični na sastojke cjepiva, on neće imati takvu oštricu kao Subotica. ili u vrijeme cijepljenja imaju što je imao prošle godine, to »Već od 4. listopada neku akutnu bolest. su prognoze stručnih krugova«, počeli smo s takozvanim sen- O ulozi prevencije od gripe pri- iznosi dr. Kovačević-Berić. tinelnim i populacijskim nad- manjem cjepiva dr. Kovačević- Na ovo područje, pokazalo zorom nad oboljenjima sličnim Berić kaže: »Nijedno cjepivo je višegodišnje iskustvo, gripa gripi. Za sada se kod nas, niti ne štiti sto posto. Cjepivo protiv uobičajeno stiže usred zime, u zemljama u našem okruže- gripe daje zaštitu oko 70 posto, najčešće u prosincu-siječnju, nju, ne bilježi značajnija aktiv- a preporučuje se kategorijama a ponekad i kasnije. Ali nas nost virusa gripe«, komentira stanovništva u kojima postoji nikada ne zaobiđe. Evo objaš- tjedne izvještaje, koji s počet- mogućnost nastanka komplika- njenja stručnjaka o simptomi- kom nadzora redovito stižu iz cija, teže kliničke slike i smrt- ma i savjeta kako postupiti: ambulanti za djecu i odrasle, dr. Dragica Kovačević-Berić nog ishoda. Ono služi kako bi »Kod gripe se simptomi brzo načelnica Centra za prevenciju ublažilo kliničku sliku, spriječi- razvijaju i pritom dominiraju i kontrolu bolesti epidemiologi- stanovništva, a to su kronični lo komplikacije i smrtne ishode. visoka temperatura s grozni- nja dr. Dragica Kovačević-Berić. bolesnici, kao i starije osobe. Vrijeme neophodno za stjecanje com, glavobolja, bolovi u miši- »Istovremeno smo započeli Zaštita od gripe cjepivom imuniteta je 2 do 3 tjedna nakon ćima i zglobovima, kao i opća i virusološki nadzor, što znači posebno se preporučuje kronič- cijepljenja.« malaksalost, a na njih se nado- da ćemo u slučaju povećanog nim plućnim i srčanim bolesni- vezuje grlobolja, kašalj, bolo- obolijevanja sa simptomima koji cima, osobama s metaboličkim UKLJUČEN I NOVI SOJ vi iza prsne kosti. Gripa nije sliče gripi, uzimati briseve za poremećajima (uključujući, prije bezazlena bolest, ali za 2 do 7 virusološku dijagnostiku. Brisevi svega, šećernu bolest), poreme- U sastav ovogodišnjeg trovalen- dana završava ozdravljenjem, će se uzimati jednom tjedno od ćajem rada bubrega, osobama tnog cjepiva ušli su sojevi viru- ako se ne razviju komplikaci- ‘tipičnih slučajeva’ i slati na je. Odlazak kod liječnika radi potvrdu u Institut ‘Torlak’. Ali, eventualne antibiotske terapije za uzimanje briseva u ovoj Zabilježeni i smrtni slučajevi potreban je samo ako tempe- sezoni još nije bilo razloga.« ratura ne pada duže od 4 do 5 Tjedno se u izvješćima iz epidemiji nove gripe prošle sezone u Sjevernobačkom dana. Samoliječenje antibiotici- ambulanti bilježi 30 do 40 obo- Uokrugu od 1. prosinca do 3. veljače registrira- ma se ne bi smjelo provoditi!«, ljelih od različitih respiratornih no je 2444 oboljelih, a od tog broja 28 je bolnički lije- upozorava dr. Kovačević-Berić, infekcija, najčešće su to upale čeno s najtežom kliničkom slikom. Nažalost, zabilježe- te dodaje: »Potrebno je mirova- grla i ždrijela, ali brine povećan ni su i smrtni slučajevi, 4 osobe su preminule, mada su nje u krevetu, snižavanje tempe- broj virusnih upala pluća (u jed- od gripe oboljele »iz punog zdravlja«, odnosno prethod- rature i uzimanje toplih napitaka nom tjednu listopada 12, u dru- no nisu imale kronično oboljenje ili kakvu drugu bolest. u većim količinama. gom 19). Upale pluća, kao što je U uobičajeno vrijeme u listopadu 2009. cijepljeno je preko Što se tiče prevencije, osim uobičajeno u ovo doba godine, 5000 osoba, a zatim je cjepivo protiv nove gripe primilo još cjepiva kao najboljeg sredstva, dijagnosticirane su kod starijih 5800 osoba. potrebno je češće prozračiva- osoba narušenog zdravlja. nje prostorija, duži boravak na s oslabljenim imunitetom itd. sa gripe AH1N1, AH3N2 i B, otvorenom, izbjegavanje skupo- DA SE SPRIJEČE KOMPLI- Osim toga, cijepljenjem se obu- što znači da sadrži i soj koji je va u zatvorenim prostorima, ali KACIJE hvaćaju osobe smještene i zapo- prošle sezone izazvao pandemi- zbog kapljičnog puta prijenosa slene u gerontološkim centrima ju i paniku, a doveo i do smrtnih ovakve mjere prevencije imaju U okviru priprema za ovogo- i ustanovama socijalne zašti- ishoda, jer je bio potpuno nov za samo djelomičan uspjeh.« dišnju sezonu gripe u kvartov- te, kao i zaposlene i smještene populaciju. K. Korponaić

20 5. studenoga 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ Promotivni koncert u Gradskoj kući Prodaja »29. novembra«

eliki promotivni koncert Udruge Electe Subotica bit će gencija za privatizaciju objavila je oglas za prodaju tvrtke »29. Vodržan u srijedu, 10. studenoga, u Velikoj vijećnici Gradske Anovembar« AD u stečaju, putem javnog nadmetanja. Početna kuće. Večer će otvoriti poznata dirigentica i glazbena pedagoginja cijena iznosi 534 milijuna dinara, a depozit za sudjelovanje je 213,6 prof. Darinka Matić-Marović, a u glazbenom dijelu programa milijuna dinara. Javno nadmetanje zakazano je za 7. prosinca u nastupit će istaknuti umjetnici iz zemlje i inozemstva. Agenciji za privatizaciju u Beogradu. »Promotivni koncert« pružit će publici vrhunska izvođenja poznatih djela suvremenih skladatelja umjetničke glazbe. U pro- Lica vremena gramu su djela za flautu i klavir u izvođenju Laure Levai-Aksin i Iris Kobal, djela za violinu i klavir u izvođenju Megumi Tešime sklopu pratećeg programa izložbe portreta »Lica vremena« i Enike Gereg, zatim nastup kvarteta klarineta u sastavu: Lazar U u petak, 5. studenoga, u prostorijama Gradskog muzeja bit Kondić, Ilona Janović, Miloš Radović i Timea Nagy. Djela za glas će predstavljena knjiga o Ani Bešlić. Knjigu će predstaviti autori, i klavir izvest će Szilvia Dobrotka i Enike Gereg. Sestre Noemi i prof. dr. Jerko Denegri i prof. dr. Miško Šuvaković iz Beograda. Enike Gereg izvest će suvremena djela ozbiljne glazbe za klavir. Početak je u 18 sati, a tijekom večeri knjiga će se moći kupiti po Osim vrhunskih nastupa naših i stranih umjetnika, te predstavljanja Udruge Electe, ovaj koncert će dodatno povezati glazbene scene Subotice, Novog Sada, Beograda, Budimpešte. Projekt pod nazivom »Promotivni koncert« bit će realiziran uz potporu Grada Subotice i velikog broja prijatelja.

Festival organskih proizvoda

eđunarodni festival organskih proizvoda »Biofest«, šesti po Mredu, održava se u četvrtak i petak, 4. i 5. studenoga, kada će biti upriličena i svečana sjednica u povodu obilježavanja 20. obljetnice rada Udruge »Terra’s«. Priznanja za rad »Terra’sa« i za

promotivnoj cijeni, s popustom od 51 posto. Sljedeće predavanje, u okviru pratećeg programa izložbe portreta »Lica vremena«, bit će održano u srijedu, 17. studenoga, od 19 sati, kada će povje- sničar Mirko Grlica govoriti o portretiranim gradonačelnicima – Jánosu Mukiću, Lazaru Mamužiću i Károlyu Bíróu.

Prekinuta privatizacija Radio Subotice dostignuća u području organske proizvodnje bit će uručena prof. dr. Bošku Kovačeviću, dr. Terezi Horvat-Skenderović, koordinatoru sre- gencija za privatizaciju Republike Srbije ponovno je doni- dišnje i istočne europske regije »INFOAMA« Ferenczu Shifaldu, te Ajela zaključak o prekidu privatizacije JP »Radio Subotica« Otvorenom sveučilištu. na razdoblje do šest mjeseci, počev od rujna ove godine. Oba će dana u predvorju Otvorenog sveučilišta biti priređena U zaključku se Agencija poziva na odluku Vlade Srbije od izložba organskih proizvoda, gdje će biti izloženo voće, povrće te 27.12.2007. godine, po kojoj se prekida privatizacija RTV sta- ostali organski proizvodi. Svi zainteresirani moći će tom prigodom nica koje emitiraju program na jeziku nacionalnih manjina. kupiti zimnicu po povoljnim cijenama. Nagrada za bioproizvod S obzirom da se grad Subotica kao osnivač izjasnio da Radio godine bit će dodijeljena »Nectar light organic 100 % sok od Subotica emitira programe na jeziku nacionalnih manjina te kako jabuke«, a bioproizvođač godine je János Faragó, čije će proi- je protiv privatizacije JP »Radio Subotica«, Agencija za privati- zvode posjetitelji moći kušati u petak, od 10 do 18 sati, kada će zaciju peti put je prekinula privatizaciju najstarijeg elektroničkog na Otvorenom sveučilištu biti priređena biočajanka uz degustaciju medija u gradu. proizvoda.

5. studenoga 2010. 21 HrvatskaRIJEČ Feljton SUBOTICA KOJA NESTAJE Kuća Istvána Kladeka – Senćanski put 37 Piše: dr. Viktorija Aladžić

d središta Subotice još u XVIII. stoljeću račva- Olo se sedam glavnih putova: Segedinski, Senćanski, Petrovaradinski, Somborski, Bajski, Halaški i Majšanski. Svaki od njih povezivao je Suboticu s jednim od sedam susjednih gradova. Putovanje je tada do ovih gradova, kao što su Segedin ili Baja, trajalo po cijeli dan. Otputovati u susjedni grad bio je pothvat, u kočijama ili u konjskoj zaprezi. Posjetitelji iz drugih gradova u Subotici bili su rijetki i rado viđeni gosti, budući da su donosili novosti iz bijelog Ova kuća za sada nije predviđena za rušenje, ali će se zato rušiti cijela svijeta. susjedna strana Senćanskog puta i na njoj će se graditi četverokatne zgrade Glavni putovi bili su žile kuca- s potkrovljem. U tom svijetu džinova, Kladekova kuća nema nikakve šanse vice koje su opskrbljivale grad, stranom orijentirani prema ulici. je dnevna soba bila više nami- Deset godine kasnije István što je naročito bilo važno za U trećoj građevinskoj zoni su jenjena obitelji, i u njenu pro- Kladek predao je molbu da u grad kao što je Subotica, jer je se morale također graditi prize- dužetku, uz slijepi zid susjedne dvorištu podigne pomoćni objekt bez rijeke i mogućnosti opskr- mne građanske kuće dužom stra- parcele, nalazila se spavaća soba. koji se sastojao od dviju soba, be grada najjeftinijim, plovnim nom orijentirane prema ulici, a Iza spavaće sobe bila je kuhinja, kuhinje i ostave, prema projek- putom. Konjske zaprege, nato- u predgrađima, odnosno četvrtoj povezana s ostavom. Zanimljivo tu zidarskog majstora Sándora varene robom, nerijetko su dani- zoni, bila je dopuštena gradnja i kako kupaonica nije bila pove- Gaála.4 Ovaj skromni stan je ma ostajale zaglavljene u blatu seoskih kuća s trokutastim zaba- zana sa spavaćom sobom, već se mogao biti namijenjen za unaj- zemljanih putova. Svaki glav- tom orijentiranim prema ulici.2 od spavaće sobe do kupaonice mljivanje, kao i prednja kuća na ni put, a naročito ako je bio Na ovaj se način održavala moralo prolaziti kroz kuhinju. Senćanskom putu 37, za koju je popločen, imao je neprocjenjivu reprezentativnost glavnih puto- Ipak, za ono vrijeme, kupaonica u projektu navedeno da je bila vrijednost za grad. Njime su se va, a iza njih su bila sakrivena je u kući predstavljala značajan najamna. također mogli izvoziti poljo- skromna, siromašna predgra- luksuz. Sve prostorije u kući bile Pravo je čudo da je ova kuća privredni proizvodi kojima je đa. István Kladek, koji nam je su povezane zatvorenim trije- ostala čitava u bombardiranju obilovao veliki (tzv. povijesni) poznat iz epizode o njegovoj mom koji se pružao duž dvorišne 1944. godine, kada je veliki broj subotički atar. kući u današnjoj Prvomajskoj fasade kuće, a na samom kraju kuća porušen u okruženju. Još ulici 27, gradio je 1900. godine i ovog trijema-hodnika nalazio se je čudnije kako je preživjela KUPAONICA KAO LUK- kuću na Senćanskom putu pokraj i toalet. rušenja koja su provođena kako SUZ U ONO VRIJEME roditeljske kuće, koja se nalazila bi se gradio današnji Autobusni na mjestu današnjeg Autobusnog NEORENESANSNA FASADA kolodvor, pokraj kojega ova Glavni putovi su prilikom plani- kolodvora, radi kojega je u kuća djeluje kao smiješni deko- ranja grada u XIX. stoljeću imali međuvremenu porušena. Parcela Osobito je dekorativna i zani- rativni patuljak iz prošlih vreme- poseban tretman. Građevinskim Kladekove obiteljske kuće nosila mljiva fasada kuće. Izvedena je na. pravilnikom kraljevskog slobod- je 1900. godine broj 8a, a njego- u stilu neorenesanse, u svemu Ona za sada nije predviđe- nog grada Subotice1 iz 1882. va nova kuća 8b. Kuću je projek- se oslanjajući na projekt Géza na za rušenje postojećim regu- godine grad je bio podijeljen na tirao ugledni i priznati subotički Kocke, koji je inače u gradu naj- lacijskim planovima, ali će se četiri građevinske zone. Prva i arhitekt Géza Kocka, i ona je do više radio projekte u ovom stilu. zato rušiti cijela susjedna strana druga zona su obuhvaćale šire i danas očuvala izvorni izgled.3 Na fasadi se nalaze dva udvojena Senćanskog puta i na njoj će uže središte grada, treća zona je Kuća ima osnovu u obliku slova prozora, po jedan par na salonu i se graditi četverokatne zgra- obuhvaćala glavne putove izvan L, karakterističnu za arhitekturu dnevnoj sobi. Sa sjeverne stra- de s potkrovljem, kako je već prve dvije zone, a četvrta zona su XIX. stoljeća. Prema ulici su i ne nalazi se dekorativna drvena izgrađena jedna zgrada na par- bila predgrađa između glavnih danas orijentirane dvije sobe, od kapija s vrlo lijepom rešetkom od celi preko puta. U tom svijetu putova. Za svaku je zonu bilo kojih je, kad je kuća bila izgra- kovanog željeza, koja štiti zasta- džinova, Kladekova kuća nema propisano kakvi se objekti mogu, đena, soba bliža kapiji bila salon, kljene dijelove vrata. Iznad vrata nikakve šanse. Treba ipak zabi- i dapače, moraju u njoj graditi, a druga je bila dnevna soba. U se nalazi dekoracijska girlanda u lježiti ovaj zanimljiv i vrijedan pa je u prvoj zoni bila dopušte- salon se ulazilo odmah pokraj čijem je središtu najvjerojatnije primjer arhitekture na prekretnici na gradnja samo reprezentativ- samog ulaza u predsoblje, dok grb obitelji, koji se danas ne XIX. u XX. stoljeće koja je bila nih katnih kuća, u drugoj su se 2 Aladžić V., Razvoj koncepta unutraš- može najbolje prepoznati zbog karakteristična za Suboticu tog zoni mogli graditi i prizemni njeg grada Subotice u XVIII i XIX veku, Arhitektura i urbanizam, No 29, Beo- debelih slojeva boje kojima je vremena. reprezentativni objekti dužom grad 2010, str. 22-27. fasada bojena od vremena kad je 3 HAS, signatura originalnog projekta 4 HAS, signatura originalnog projekta 1 HAS, III 318/1927. poznata autoru. izgrađena do danas. poznata autoru.

22 5. studenoga 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ PROJEKT SUBOTIČKOG DRUŠTVA ZA POMOĆ MENTALNO NEDOVOLJNO RAZVIJENIM OSOBAMA Učenje životnih vještina

Skupina volontera nastojat će osobe s intelektualnim poteškoćama podučiti snalaženju u nekim svakodnevnim ili čestim životnim okolnostima, kao što su kupovina namirnica, odlazak kod liječnika, korištenje gradskog prijevoza i slično, kao put prema osamostaljivanju i budućnosti neovisnoj od stalne Sanela Dimković pomoći drugih Daniela Krnjajski

ri mlade članice subotič- rat će jednoj osobi s intelektual- djecom, mlađim ljudima, od 18 Kada nam vremenske prilike kog Društva za pomoć nim poteškoćama i tjedno će dva do 20 godina i starijima od 20 ne budu išle na ruku, za gru- Tmentalno nedovoljno sata provesti zajedno u individu- godina. Budući da su oni već u pne aktivnosti koristit ćemo pro- razvijenim osobama – diplomi- alnim aktivnostima. Konkretne nekom okruženju koje se njima storije Društva«, kaže Snežana rana defektologinja Snježana aktivnosti odredit će se po indi- i njihovim potrebama bavi, mi Stantić, koordinatorica projekta Stantić, profesorica razredne vidualnim planovima koji će bismo voljele doprijeti do onih »Osamostaljivanje uz personal- nastave Daniela Krnjajski i se praviti za svakog korisnika koji nemaju nikakvu potporu, nu asistenciju«. odgojiteljica Sanela Dimković – ponaosob i u skladu s njegovim do osoba koje su kod kuće i nisu Sugovornice ističu kako je pripremile su zanimljiv projekt konkretnim potrebama. Nekoga uključene u programe socijali- velika potreba za programima pod nazivom »Osamostaljivanje je potrebno poučiti o korište- zacije i društveni život«, nagla- osamostaljivanja osoba koje uz personalnu asistenciju«, prvi nju gradskog prijevoza, na kojoj šava Daniela Krnjajski, inače imaju lake i umjerene intelektu- takav u našoj sredini, koji će postaji čekati autobus, kako ući voditeljica Omladinskog kluba alne poteškoće, jer je to priprema u okrilju toga društva biti rea- i kupiti kartu, gdje sići. Za dru- u okviru subotičkog Društva za i za život kada će jednoga dana liziran tijekom sljedećih devet goga je, možda, potreba naučiti pomoć osobama sa smetnjama ostati sami. mjeseci. Projekt je prihvatilo otići u dućan i kupiti namirnice, u razvoju. »Naglasak je na uče- Roditelji žele da se njiho- i odobrilo Ministarstvo rada i izabrati ih i platiti. Zatim, podu- nju snalaženja u svakodnevnim va djeca sa smanjenim inte- socijalne politike. čavanje o plaćanju računa, odla- životnim situacijama na licu lektualnim potencijalima što »Cilj je unaprijediti vještine zak u knjižnicu, matični ured, mjesta, u trgovini, ambulanti, bolje osposobe za samostal- i život osoba s intelektualnim kod liječnika ... To su sve situ- autobusnoj postaji, jer je to naje- nost, za zadovoljavanje osnov- poteškoćama, uz pomoć perso- acije za koje se podrazumijeva fikasnije. To sam uvidjela i kroz nih životnih potreba, jer se iz nalne asistencije kroz volonter- kako se u njima umijemo snaći, rad Omladinskog kluba. Morate prirodne roditeljske želje da ski servis. Prvi korak je osposo- a osobe s intelektualnim poteš- objasniti, ‘nacrtati’, napisati, ali svojoj djeci pruže najbolje i biti 20 volontera koji će raditi s koćama nužno je podučiti da bi dok oni sami ne ispune uplatnicu najviše, ponekad javlja preza- 20 naših korisnika na taj način ih svladavali i to najbolje kroz i ne stanu pred šalter, dotle nema štićenost, koja za posljedicu što će ih, da tako kažem, uvesti u učenje na licu mjesta«, iznosi rezultata.« ima da djeca ne znaju ili nisu život i u različite, a svakodnevne Sanela Dimković o cilju projekta Osim individualnog rada s naučila snalaziti se u situa- životne situacije kroz učenje na s humanim i dobrim nakanama, osobama kojima se namjerava cijama u kojima bi to prema licu mjesta«, pojašnjavaju auto- za korak naprijed u osamosta- pomoći u snalaženju u svakod- svojim mogućnostima i poten- rice ovog projekta. ljivanju osoba koje imaju laku i nevnim životnim okolnostima, cijalima mogla. umjerenu intelektualnu omete- još više vremena bit će posvećeno Autorice projekta žele da ovo POZIV VOLONTERIMA nost, a u životnoj su dobi između grupnim radionicama za sve kori- bude prilika za osnivanje volon- 20 i 40 godina. snike i volontere tri puta tjedno. terskog servisa, a da on zatim Slijedi osnivanje volonterskog »Grupne aktivnosti imaju isti i po isteku roka predviđenog servisa u čiji se rad, kako sugo- POKAZATI I NAUČITI cilj kao i individualni susreti za realizaciju projekta nastavi vornice ističu, mogu uključiti sve volontera i korisnika programa funkcionirati kao jedan od obli- osobe dobre volje i velikog srca, »U okviru Društva za pomoć za osamostaljivanje, i odvijat će ka rada Društva za pomoć men- na temelju javnog natječaja koji mentalno nedovoljno razvije- se na javnim mjestima. Formirat talno nedovoljno razvijenim će ovih dana biti oglašen diljem nim osobama djeluju skupine će se grupe s istim interesima i osobama. Subotice. »Svaki volonter asisti- koje se bave srednjoškolskom potrebama. Katarina Korponaić

5. studenoga 2010. 23 HrvatskaRIJEČ Dopisnici ANKICA JUKIĆ-MANDIĆ, PREDSJEDNICA MJESNOG ODBORA DSHV-A U NOVOM SADU Iskorak vrijedan pažnje Vjerujem da će novoosnovani ogranak DSHV-a biti »magnet« za pripadnike hrvatske zajednice u Novom Sadu, koji iz raznih razloga ne ističu svoj nacionalni identitet i ne ustrajavaju na njemu

Razgovor vodio: Mirko Kopunović

vani ljudi koji do sada uglavnom Što se tiče Petrovaradina, tu biti neophodno osigurati pro- nisu bili politički angažirani. mislim da s pravom možemo stor u kome će biti sjedište MO Pokušali smo okupiti ljude očekivati novi zamah u radu DSHV-a. U tom smislu potporu koji se doista žele angažirati DSHV-a, budući da tamo MO očekujemo, kako od središnjice i koji mogu dati doprinos na postoji, te je jednostavno potreb- stranke, tako i od gradskih vlasti polju očuvanja interesa hrvatske no obnovitio rad. Vjerujem da Novog Sada. Kako zbog politike zajednice. Među nama ima prav- u Petrovaradinu ima dovoljno očuvanja različitosti u Novom nika, inženjera raznih profila, zainteresiranih za ovu vrstu Sadu, tako i zbog toga što je ekonomista, kulturnih djelatnika, angažmana. Mislim kako bi se DSHV u kaoliciji s vodećom osoba koje sudjeluju u crkve- to moglo dogoditi u skorije vrije- političkom strankom, vjerujem nom životu, ljudi iz medija… me. Osim Petrovaradina, DSHV da neće biti većih problema u edavno je u Novom Sadu Vjerujem da će novoosnovani bi uskoro mogao osnovati i još osiguravanju prostora za rad MO osnovana Mjesna orga- ogranak DSHV-a biti »magnet« nekoliko mjesnih organizacija na DSHV-a. Nnizacija Demokratskog za pripadnike hrvatske zajednice ovom području. HR: Koliko je žena među saveza Hrvata u Vojvodini. Za u Novom Sadu, koji iz raznih HR: Koliko je onih na čiju sadašnjim članstvom i što će se predsjednicu je izabrana Ankica razloga ne ističu i ne ustrajavaju potporu računa MO? raditi da bi se omasovila MO? Jukić-Mandić. u očuvanju svoga nacionalnog Na to ne mogu sa sigurnošću Ispostavilo se kako su među S njom smo razgovarali o identiteta. Pokušat ćemo i na odgovoriti, ali budući da je ovo sadašnjim članstvom žene broj- ciljevima i planovima Mjesne ovaj način podići svijest Hrvata veliki grad, mislim da potpore nije. To je svakako vrijedno organizacije. u Novom Sadu, kako o kolektiv- neće manjkati. Potporu u prvom pohvale, budući da se na ovim Koliko ljudi i s kojeg područ- prostorima još uvijek žene rjeđe ja okuplja obnovljena mjesna Potpora uključuju u političke aktivnosti. organizacija DSHV-a u Novom Mi ćemo pokušati biti tim, bez Sadu? Kada je prvi put osno- obzira na spol, starosnu dob ili otporu u prvom redu očekujem od pripadnika hrvat- vana mjesna organizacija u recimo kvalifikaciju i sklonost skog naroda u Novom Sadu i okolici, pripadnika drugih Novom Sadu, tko je bio pred- P bilo koje vrste. manjiskih naroda, svih ljudi koji pozitivno misle, te svih demo- sjednik i zašto je prestala s Kako sam već rekla, poku- kratskih i proeuropskih snaga iz sfere politike, nevladinog radom? Što je s mjesnim odbo- šat ćemo aktivnostima i manjim sektora, medija i dr. Za sada je neophodno da mi koji smo se rom u Petrovaradinu? kampanjama omasoviti MO. okupili u novoosnovanom odboru generiramo aktivnosti koje U prvom redu moram istaknuti Pokušat ćemo s nekim aktivno- će nas legitimirati i koje će pridonijeti da jača potpora koja kako je osnutak ili obnavljanje stima iz područja kulture koja je nam je neophodna. Svakako da će nam za bilo kakvo djelova- rada mjesne organizacije, rekla nekako univerzalno sredstvo za nje biti neophodno osigurati prostor u kome će biti sjedište bih, iskorak DSHV-a vrijedan povezivanje ljudi. MO DSHV-a. pažnje, budući da će djelovati u HR: Hoće li MO ulaziti u koali- glavnom gradu AP Vojvodine i cije s drugim strankama kako da se s pravom očekuje da bude nom, tako i o osobnom identite- redu očekujem od pripadni- bi se glas iz političke stranke generator aktivnosti ne samo tu. ka hrvatskog naroda u Novom čuo i u novosadskim skupštin- ovdje u Novom Sadu, već i u Što se tiče prvoosnovane Sadu i okolici, pripadnika drugih skim klupama? cijeloj regiji. Aktivnosti na pri- podružnice DSHV-a u Novom manjiskih naroda, svih ljudi koji Svakako to jest jedan od osnov- premama za održavanje same Sadu, nisam imala uvid u arhiv pozitivno misle, te svih demo- nih ciljeva našeg djelovanja, a o osnivačke skupštine, te priku- DSHV-a tako da točne podatke kratskih i proeuropskih snaga iz mogućim koalicijama je prerano pljanje članova koji su postali o tome ne znam, ali znam da je sfere politike, nevladinog sek- govoriti. Mislim da je vrh stran- osnivači, trajale su prilično dugo to bilo u prvim godinama deve- tora, medija i dr. Za sada je ke pozvaniji o tome govoriti. jer smo htjeli sve dobro pripre- desetih. Bila bih presretna kada neophodno da mi koji smo se Svakako je najbolji način izrav- miti, kako bi početak rada ulio bismo uspjeli pronaći nekoga od okupili u novoosnovanom odbo- no u parlamentu, od općinskog što je moguće više optimizma i tadašnjih osnivača DSHV-a. Ti ru generiramo aktivnosti koje će preko gradskog, sve do repu- vjere da možemo ustrajati u svo- bi nam ljudi bili dragocjeni, te ih nas legitimirati i koje će prido- bličkog, artikulirati interese onih joj namjeri. U tom smislu, radi i ovim putem pozivam da nam se nijeti da jača potpora koja nam koje predstavljate. Iskreno se se o skoro trideset osnivača, gdje jave i svojim savjetima pomognu je neophodna. Svakako da će nadam da će se u Novom Sadu su većina mladi i visoko obrazo- rad DSHV-a u Novom Sadu. nam za bilo kakvo djelovanje to uskoro i dogoditi.

24 5. studenoga 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ DUŠAN ELEZOVIĆ, PREDSJEDNIK POKRAJINSKOG ODBORA DS-A Investitori su potrebni i selima Otvaranje novih radnih mjesta svima nam mora biti prioritet * U općini Apatin najnužnije je osigurati promjenu funkcioniranja i rada lokalne administracije

Razgovor vodio: Ivan Andrašić »Embalegno«, pa »Macom«, sezonske radne snage u obli- slenih. Konkretno, problem danas su zatvoreni, ili rade žnje poljoprivredne kombi- Apatina, pa i same Sonte jest s minimumom kapaciteta. nate, Sonta je postala selo s činjenica da na području ove Imaju li politika i političari katastrofalno velikim postot- općine nema ni domaćih ni ino- utjecaj na rješavanje proble- kom neuposlenih. Jedino zemnih investicija. Razlog tome ma ove naravi? preostalo poduzeće koje radi je što lokalna samouprava ne Problem s »Mladim borcem« punim kapacitetom je »Apo radi dovoljno kvalitetno na pri- nastao u prethodnom razdoblju fashion system«, u kojemu su vlačenju investicija i stvaranju vezan je uz kriminalnu organi- primanja osamdesetak upo- uvjeta za otvaranje proizvodnih zaciju kojom upravlja Darko slenih daleko ispod minimal- pogona. Već kod vaših susjeda Šarić. Država Srbija krenula je ca. Kako pomoći njima, kad u Somboru i Kuli u posljednjih u borbu protiv organiziranog znamo da je država pomagala nekoliko godina napravljen je kriminala, pa je i Jerkoviću i one čije su plaće manje od veliki pomak. Najdalje su otišli Šarićima oduzeta imovina 50.000 i mirovine manje od u Pećincima, gdje danas bilježi- stečena na nelegalan način. 30.000 dinara? mo pomanjkanje radne snage, a Privatizacija PPK »Sonta« je d polovice listopada eksponirana u medijima, tako Privući investitore i otvarati desetak tisuća aktivista da je sve manje-više poznato. ODS-a na području cije- Nažalost, posljedice loše pro- proizvodne pogone le AP Vojvodine u akciji od vedene privatizacije snose ljudi vrata do vrata izravno razgovara koji su u tim subjektima godi- ažalost, proces tranzicije u svim zemljama okruženja vrlo s građanima o problemima s nama bili uposleni, i oni su Nje težak. U nedostatku investitora i investicija događa se kojima se susreću u sredina- najugroženiji. Kroz rad Vlade i to se da oni koji imaju svoje proizvodne jedinice nekorektno ma u kojima žive. U subotu, Vojvodine DS je u posljednjih odnose prema uposlenima, iako postoje zakonske garancije 23. listopada, u okviru ovih godinu dana poduzeo mnoge za zaštitu prava radnika u Srbiji. Osobno mislim, na osnovu predizbornih aktivnosti, kam- mjere u cilju sanacije ovakvog iskustava iz zemalja u okruženju, a osobito iskustva iz lokalnih panja je provedena i u Sonti. stanja u subjektima koji su naj- samouprava s područja AP Vojvodine, da se povećavanjem Aktivisti stranke iz Odžaka, više pogođeni, poput bivših broja proizvodnih pogona u jednom mjestu poboljšavaju i Ratkova i Lalića skupa s čla- kombinata u Gakovu, Aleksi uvjeti rada uposlenih. Konkretno, problem Apatina, pa i same novima Mjesnog odbora DS-a Šantiću, Sonti i nizu drugih mje- Sonte jest činjenica da na području ove općine nema ni doma- Sonta, raspoređeni u četvero- sta. Uspostavljena je suradnja ćih ni inozemnih investicija. Razlog tome je što lokalna samo- člane ekipe, obišli su veliki dio tih kombinata s Pokrajinskim uprava ne radi dovoljno kvalitetno na privlačenju investicija i seoskih kućanstava. U akciju tajništvom za poljoprivredu, stvaranju uvjeta za otvaranje proizvodnih pogona su bili uključeni i predsjed- Institutom za ratarstvo i sjeme- nik Pokrajinskog odbora DS-a narstvo, Ministarstvom poljo- Nažalost, proces tranzicije u primanja proizvodnih radnika Dušan Elezović i predsjednik privrede Republike Srbije. U svim zemljama okruženja vrlo daleko premašuju pokrajinski i OO DS-a Apatin Goran Orlić. ovom momentu najbitnije je je težak. U nedostatku inve- republički prosjek. Čvrsto sam Na neka goruća pitanja vezana provesti sanaciju i restrukturi- stitora i investicija događa se uvjeren da ćemo i u Apatinu uz Sontu i Sonćane Elezović je ranje tih kombinata, čime bi se i to da se oni koji imaju svoje već poslije sljedećih lokalnih pokušao odgovoriti u razgovoru osiguralii uvjeti za njihovo nor- proizvodne jedinice nekorektno izbora imati daleko odgovorni- s dopisnikom našega tjednika. malno poslovanje. Naš primarni odnose prema uposlenicima, ju lokalnu administraciju, koja Sonta je samo jedno od sela u cilj je kroz razvoj infrastrukture iako postoje zakonska jam- će stvoriti kvalitetne uvjete za Vojvodini koja su, ne svojom i opremanje industrijske zone stva za zaštitu prava radnika dolazak investitora u sva mjesta krivnjom, danas u gospodar- stvoriti uvjete za privlačenje u Srbiji. Osobno mislim, na ove općine. Otvaranjem proiz- stvenom kolapsu. Ljudi su domaćih i inozemnih investito- osnovi iskustava iz zemalja u vodnih pogona doći će do upo- ostali bez posla, bez osnov- ra. To je jedini način kojim gra- okruženju, a osobito iskusta- šljavanja radne snage, a samim nih prihoda, daleko od miro- đanima Sonte možemo pomoći va iz lokalnih samouprava s tim i do boljitka kvalitete života. vine, s nepovezanim stažom. u vraćanju uvjeta potrebnih za područja AP Vojvodine, da se Ukoliko u poduzeću »Apo fas- Nekada stabilni kombinati normalan život. povećavanjem broja proizvod- hion system« postoji bilo kakvo PPK »Sonta«, »Mladi borac« Od velikog izvoznika radne nih pogona u jednom mjestu kršenje radničkih prava, DS će i »Kudjeljara«, kasnije snage u okolne gradove, pa i poboljšavaju i uvjeti rada upo- odmah reagirati.

5. studenoga 2010. 25 HrvatskaRIJEČ Dopisnici »RAZGOVOR S POVODOM« U ČAST 50 GODINA RADA I 70 GODINA ŽIVOTA Homage magistri Veri Erl inkovci, taj prekrasni Osijeku i Zagrebu, stekla aka- gradić na Bosutu, ta demsku naobrazbu i titulu i svih VBognerova prijestolnica tih pedesetak godina bila u žiži Šokadije, ili kako je to volio kulturnih zbivanja – od rodnih reći Joza Ivakić – graničarska Drenovaca, preko nezaobilaznih varoš u kojoj se okupilo sve i nezaboravnih Vinkovaca, sve ono što karakterizira Slavoniju i do Osijeka gdje i danas živi i Slavonca, taj zavičaj književnih radi. velikana kakvi su Josip i Ivan Vaš izvjestitelj, koji Veru Erl Kozarac, to stjecište svekolike poznaje dobrih desetak godina, a hrvatske kulturne elite, od već posljednjih 5 i neposredno sura- spomenutih pa preko dvojice đuje s njom, otkrio je koliko Reljkovića i dvojice Mađera, malo zna o toj posebnoj ženi i do Ise Velikanovića, Dionizija marnoj znanstvenici, a dalo se to Švagelja, Vanje Radauša, pa sve naslutiti već iz uvodnih govora do suvremenika, ti Vinkovci su ravnateljice Gradske knjižnice i i dan-danas kulturno središte čitaonice u Vinkovcima, prof. Radman, otac i sin, književnici Google i Wikipediju, tražitelju se sklupčano uz bosutski krajolik i Emilije Pezer i mr. Marine Vinaj, Vladimir i Goran Rem. otvara više od 60 stranica o Veri upriličili su prošloga petka rije- predsjednice Društva knjižničara Svu ljepotu priče zaokružila Erl, nudeći različite relevantne dak kulturni događaj – znan- Slavonije i Baranje, a kako su je prof. dr. Helena Sablić-Tomić, podatke o znanstvenici, profe- stveni kolokvij pod nazivom se prinosi govornika redali tako dekanica Umjetničke akademije sorici, knjižničarki, ravnateljici, »Razgovor s povodom« u čast je to postajalo sve razvidnije. u Osijeku i dugogodišnja Verina predsjednici Šokačke grane iz 50 godina rada i 70 godina života Vrlo pohvalno o Veri je govo- suradnica, dajući cijeloj priči Osijeka. magistre Vere Erl. rio prof. dr. Miroslav Tuđman s suvremenu komponentu, jer kli- Slavko Žebić Petnaestak Verinih kolega i pri- Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kom miša na webu, otvarajući jatelja, petnaestak dobrih pozna- ističući u prvi plan njene zasluge vatelja pređenoga puta i sveko- za pokretanje studija knjižničar- Povelje i odličja likih događanja, pred stotinjak stva u Osijeku i ukupan doprinos posjetitelja, suradnika i prijate- razvoju informacijskih znanosti Vera Erl je dobitnica Povelje Marija Malbaša za postignuća na lja upotpunilo je sliku iznimno u nas. O Veri Erl govorili su i polju knjižničarstva, Povelje HKD, najvećeg priznanja u stru- bogatog životnog puta i stva- prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić, ci, Ordena rada sa srebrnom zvijezdom, a za uspjeh studija ralaštva Šokice iz Drenovaca, prof. dr. Kornelija Petr-Balog, knjižničarstva i informacijskih znanosti u Osijeku odlikovana koja se školovala u Vinkovcima, magistre Marina Vinaj i Ljuba je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

OBILJEŽEN DAN ŠKOLE »IVO LOLA RIBAR« U PLAVNI Afirmiranje zajedništva, razumijevanja i prijateljstva HKUPD-a »Matoš« uz pratnju tura hrvatske zajednice, koja u združenih tamburaša »Matoša« znatnom broju živi u ovom selu, i »Mostonge« iz Bača. što podrazumijevaju ne samo Ravnateljica škole Svetlana institucije te zajednice, nego i Nedimović ustvrdila je, pozdrav- tijela lokalne i državne vlasti. ljajući goste, kako ova škola želi Gospodarski, demografski i afirmirati pozitivne vrijednosti i drugi problemi, vezani uz život stvoriti dobre ljude spremne na na selu, predstavljaju krizu koja poštovanje različitosti, ljudskog se može rješavati samo u duhu dostojanstva, tolerancije i zajed- zajedništva, razumijevanja i pri- ništva. jateljstva. Ove je riječi potvrdio i odabir Školskoj proslavi nazočili raznovrsnog kulturnog sadrža- su predstavnici Pokrajinskog godini pisane riječi, u mje- U kulturno-umjetničkom pro- ja u programu u kome su, sada tajništva za obrazovanje, pred- secu knjige i u vrijeme gramu priređenom u holu škole, U već tradicionalno, nastupili i sjednik Skupštine općine Bač velike književne manifestacije pred brojnom publikom, kao što mali »Matoševci« u koreogra- Slobodan Torubarov i ravnatelji u Beogradu, u petak, 29. listo- je već uobičajeno, nastupili su fiji Evice Bartulov. Tako se na susjednih osnovnih škola. pada, obilježen je i Dan škole u učenici škole, predškolske usta- svojevrstan način afirmira kul- Z. Pelajić Plavni. nove »Kolibri« i mali folkloraši

26 5. studenoga 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ U VAJSKOJ ZAPOČELA DJELOVATI NOVA KULTURNA UDRUGA OBLIKOM KAP, SADRŽAJEM MORE

Za pohvalu je što jedna nova kul- Ambiciozan početak »Zore« turna udruga u godini pisane rije- Središnji je događaj svih ovih aktivnosti bilo otvorenje prostorija koje je, kao dio svoje kuće, či i mjesecu knjige, kada se u Be- Marija Ajzenkut ustupila za rad novoj udruzi ogradu održava velika književna manifestacija i kada su IX. dani Balinta Vujkova upravo završe- ni, započinje svoje djelovanje organiziranjem književne večeri. Uz moderatora Željka Pakledin- ca, pjevačku skupinu »Zora« i recitatoricu Tonku Šimić iz Plav- ne, koji su uljepšali književnu večer, o pjesničkom stvaralaštvu Mirka Kopunovića govorio je Zvonimir Pelajić, navevši tri do- sadašnje knjige ovoga autora. Slaven Bačić i Željko Pakledinac »Nakon prve dvije, ima se dovoljno razloga uzeti u ruke i Mir- subotu, 30. listopada, ve Josipa Dumendžića Meštra, mjestima kao što je Vajska, u kovu treću zbirku poezije ‘Nad iako skromno najavlje- a od koje se očekuje da će svo- kojoj već djeluje jedno hrvat- raspuklinom ćutnje’. Posve je ja- na kao »Slikarsko-pje- jim glazbenim kvalitetama na- sko kulturno-umjetničko druš- sno da pjesnik ima potrebu s ne- U kim podijeliti osjećaje i vlastito vačka večer«, u Vajskoj je nova činiti dobar zbor, što je našim tvo, pod uvjetom da se svaka hrvatska kulturno-umjetnička kulturnim udrugama od velike udruga bavi određenim područ- iskustvo koje je stjecao godina- udruga »Zora« priredila bogat važnosti. jem kulture i da se te oblasti ne ma. Po ovoj zbirci Mirko bi mo- cjelodnevni kulturni program. poklapaju. Svoje je izlaganje gao biti izraziti tip vojvođanskog U jednom danu organizirana je NE TAKO MALA OBITELJ završio riječima: »Dobro došli čovjeka, ukorijenjen u plodnu likovna kolonija, otvorene su HRVATSKIH UDRUGA u, sad više i ne tako malu, obi- bačku zemlju, pomalo samozata- prostorije udruge, nastupila je telj hrvatskih udruga!« jan, ali posve miran i jedinstven. pjevačka skupina, a ovaj sveča- Ovom svečanom činu nazoči- Gosti su zatim razgledali U toj raspuklini, između neba, ni događaj završen je književ- li su brojni gosti među kojima izložbu slika s likovne kolonije zemlje i čežnje, nastaju njegove nom večeri na kojoj su pred- su bili: predsjednik HNV-a dr. u kojoj su, pod vodstvom Josi- pjesme. Siguran sam da će čita- stavljene knjige pjesnika Mirka sc. Slaven Bačić, ravnatelj NIU pa Horvata, sudjelovali slikari: telji neka razrješenja pjesniko- vih i vlastitih nedoumica naći u Kopunovića. »Hrvatska riječ« Ivan Karan, Janoš Nađ Pastor, Jakov Ma- sljedećim Mirkovim pjesmama«, Središnji je događaj svih funkcioneri DSHV-a iz Suboti- kai, Ljiljana Marušić, Lozika rekao je Pelajić. ovih aktivnosti bilo otvorenje ce, Sombora i Sonte, predstav- Vojnić Liliom, Radmila Stantić U svom obraćanju publici prostorija koje je, kao dio svoje nici kulturnih udruga »Matoš« i Snežana Kiš. Mirko Kopunović nije govorio kuće, Marija Ajzenkut ustupi- iz Plavne i »Mostonga« iz Bača U nastavku kulturnog progra- mnogo o poeziji, već je želio la za rad novoj udruzi. Tom je i drugi. ma slijedila je književna večer potaknuti kulturne udruge koje prigodom nastupila i nova pje- U svom obraćanju skupu dr. u prostorijama župnog ureda djeluju u ovom kraju da čuvaju i vačka skupina pod vodstvom Bačić je, među ostalim, kazao crkve sv. Jurja, koje je za ovu razvijaju sve aspekte kulture – od Nermine Košutić, koja je i sama kako osnivanje novih udruga prigodu novoj udruzi i gostima folklora do književnosti. skladala neke pjesme na stiho- može biti dobro, čak i u malim ustupio vlč. Josip Kujundžić. Z. P.

DRUGA SAMOSTALNA IZLOŽBA ATELJEA »SVETA ANASTAZIJA« Slike i skupture u knjižnici telje »Sveta Anastazija« Hrvatskog na platnu i ulju na platnu, te skulpture Akulturnog centra »Srijem-Hrvatski rađene od gline i brušene na staklu. dom«, u suradnji s Ustanovom za njegova- Izložbu je otvorio predsjednik HKC-a nje kulture »Srem« i knjižnicom »Gligorije »Srijem-Hrvatski dom« Krunoslav Vozarević«, organizirao je drugu samo- Đaković, a u programu izložbe sudjelo- stalnu izložbu. Svečano otvorenje izložbe vali su – povjesničarka umjetnosti Marija bilo je u srijedu, 3. studenoga, u Knjižnici Nikolić, profesorica književnosti Zorica »Gligorije Vozarević« u Srijemskoj Miščević, urednica kulturnog programa Mitrovici. Radovi predstavljeni na izložbi Nataša Sekulić, recitatori i tamburaški rađeni su u tehnici slame, akvarelu, akrilu orkestar HKC-a »Srijem-Hrvatski dom«.

5. studenoga 2010. 27 HrvatskaRIJEČ Feljton MARIJA VODENIČAR IZ SONTE POBIJEDILA OPAKU BOLEST tkala, prela, štrikala, vezla, danas više nemam potrebne snage u prstima. Tako još naštrikam pokoje ljope, da mi ne zamre Dok ima vijeka, ima i lijeka navika. I čitam Bibliju, svake večeri prije spavanja po jed- Iako su joj 1961. godine liječnici predvidjeli još šest mjeseci do godinu dana života, nu-dvije stranice, tako da sam baka Marija i danas čita Bibliju, priprema zimnicu i zanima se ručnim radovima je u cijelosti pročitala već puno puta. Otkako je moj Joza umro Piše: Ivan Andrašić ne gledam ni TV, uključim ga samo nedjeljom prije ručka, kad se prenosi sv. misa. Dok sam bila jača na nogama, redovito sam išla u crkvu, sada više nisam u stanju. Tu mi je i ovaj mali molitvenik, pa ga redovito čitam, a ima u njemu i crkvenih pjesama, pa ih pjevam onako, za svoju dušu. Nedjeljom prije podne uključim TV i gledam prijenos mise, to mi je tjedni lijek za dušu«, kaže baka Marija, a potom uzima štap i staračkim I danas pročita bar stranicu korakom vodi nas u »pridnju Ponosna na svoju starinski namještenu šokačku sobu Biblije prije spavanja sobu« i »sobicu«. U velikoj laskom u dvorište kuće tabolizma Klinike za unutarnje otkrio tek na samrti. Liječnici sobi do ulice vrijeme kao da je starijeg stila gradnje, u bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu i pored tada najsu- stalo. Kreveti namješteni »na UUlici Jovana Jovanovi- Sveučilišta u Zagrebu od 15. do vremenijega tretmana, mene grob«, »flodrovani šifonjeri«, ća Zmaja 151 u Sonti, stječe se 30. rujna. Nakon opsežnih pre- nisu htjeli trovati pesimizmom, veliko zrcalo, stol i stolci odi- dojam o povratku u vrijeme od traga ustanovljena je dijagnoza: ali su zato njemu nasamo rekli šu bar polustoljetnom patinom, prije pola stoljeća. Pred okom M. Addison Caries costae c fi- da mi predviđaju još 6 mjese- odaju punoću starinski namje- će vam bljesnuti uredan, »dro- stula reg mammae dx. U otpu- ci do godinu dana života. No, štene šokačke sobe, namještene tim« odvojen »pridnji dvor«, s snom pismu potpisanom od dr. on je šutio, taj teret je nosio onako, kako to znaju i imaju obveznom »baščicom« i »lo- V. Mikuličića navedeno je kako sa sobom, a podijelio ga je sa čime namjestiti još poprilično mačom«, otvoren, »omolovan postoji jasna klinička slika M. mnom tek pred odlazak na onaj rijetke stare žene u Sonti. »Ovu gank« iz kojega »vraca« vode Addison, koja je potvrđena la- svijet. Možda je i zbog toga če- sobu namjestila sam dok je još na široki sokak. Gazdarica, vi- boratorijskim analizama. Pro- sto bio zabrinut, pa i nervozan. bilo snage u rukama. Radova- talna Marija Vodeničar, u svo- ces na desnoj mammi je naj- Na moju veliku sreću, Bog nije lo bi me kad bi ovako naučile jemu domu rado dočeka svako- vjerojatnije specifične naravi, a htio onako kako su predvidjeli raditi i mlađe žene, ovo pravo ga gosta. U ovoj oazi mira živi postoji sumnja da je proizašao liječnici, pa sam, evo, doživjela blago naših predaka zaslužilo sama od smrti supruga Joze iz specifičnog procesa na kosti. lijepe godine. Znao se moj dida je da ga ostavimo i našemu po- 2002. godine i uvijek je raspo- ponekad i dobro probećariti, al tomstvu«, kaže baka-Marija, s ložena za razgovor sa svakim, OTKRIVENA TAJNA Bože moj, muško je i pristalo ponosom pokazujući i sobicu. namjernim ili slučajnim posje- mu je«, prisjeća se baka Marija U sobici dominira polica sa titeljem. Izgledom, a pogotovo »Rođena sam 1921. godine u si- svojega dugogodišnjega život- zimnicom. »Ovu zimnicu pri- temperamentom, ne odaje svo- rotinjskoj obitelji, a eto, Bog je nog suputnika. premila sam uz pomoć zaove jih bezmalo devedeset godina, htio da se udam u bogatu kuću. Ane. Najdraže mi je ono što a pogotovo ne odaje bolesnicu Moj je Joza oduvijek bio radi- UZ MOLITVENIK proizvedem u svojem vrtu i kojoj su liječnici još 1961. go- šan čovjek, u kući nam nikada malom voćnjaku, sigurna sam dine predvidjeli brzi kraj. nije nedostajalo ni ruva, ni kru- Većinu dana provodi u toploj da tu nema nekakve kemije. Naime, još dvije godine ra- va. Pobolijevala sam od mlado- sobici, skromno opremljenoj Sve do prije nekoliko godina nije iznenadno su joj se poja- sti, u 17. godini života prebolje- ležajem, stolom s dva stolca, zimnicu sam pripremala sama, vile vrtoglavica, malaksalost, la sam trbušni tifus, u 26. upalu komodom i štednjakom »sme- a sada mi Ana svakodnevno slabost, povraćanje, a naglo je porebrice. Joza je bio strpljiv sa derevcem«. Na stolu je Biblija, i kuha, ruke mi više nisu baš na tjelesnoj težini izgubila 45 mnom, njegovao me je poput mali molitvenik i naočale »za poslušne«, kaže baka-Marija i kg. U dojci joj se pojavila fi- djeteta. Dobro smo se slagali, čitanje«. Na komodi je portabl- ispraćajući me na ulicu dodaje stula specifične etiologije koja jedino nam je zajedničku žalost televizor, korpa s raznobojnom »Vidiš, dite, ne mora baš uvijek je kirurški obrađena godinu činila moja teška bolest, zbog vunicom i započetim ljopa- biti onako kako kažu doktori. dana kasnije. Već 1961. godine koje nam Bog nije podario dje- ma. »Eto, koliko mi zdravlje Sve je onako kako Bog hoće, a boravila je u ambulanti za bo- čicu. Joza je sa sobom nosio dopušta, još se pomalo bavim svakom čovjeku dok ima vika, lesti endokrinih žlijezda i me- jednu strašnu tajnu, koju mi je ručnim radovima. Ranije sam ima i lika.«

28 5. studenoga 2010. Tema HrvatskaRIJEČ SRIJEMCI POSJETILI VUKOVAR Premda je prošlo već devetnaest godina od ratnih stradanja, Vukovar Glavni grad hrvatske patnje svakim svojim dijelom odiše nedavnom prošlošću i još uvijek liječi svoje ratne rane, a njegova tragična sudbina je na svoj način obilježila i život Srijemaca s druge strane granice

njega ne brinite, on je cije- lo vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Srijemci s obiju strana granice posjetili su i Memorijalno Grad – to ste vi!«. Ovo je groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru dio pisma urednika Hrvatskog okviru priprema za jesnom, Vukovaru, gradu hero- nog Siniše Glavaševića: »Tko radija Vukovar i ratnog izvje- obilježavanje 20 godi- ju Domovinskog rata, hrvat- će čuvati moj grad, moje pri- stitelja Siniše Glavaševića U na svoga postojanja, skom Staljingradu. jatelje, tko će Vukovar iznije- napisanog dva dana prije pada Zajednica protjeranih Hrvata Premda je već prošlo devet- ti iz mraka? Nema leđa jačih Vukovara. U trenutku kada je iz Srijema, Bačke i Banata, sa naest godina od ratnih strada- od mojih i vaših i zato, ako pismo bilo objavljeno Siniša je sjedištem u Zagrebu, napravila nja, Vukovar svakim svojim vam nije teško, ako je u vama već bio mučki ubijen i pokopan je još jedan organizacijski isko- dijelom odiše nedavnom proš- ostalo još mladenačkog šapu- na Ovčari. rak te u okviru svojih brojnih lošću i još uvijek liječi svoje tanja, pridružite se! Netko je Bitka za Vukovar nesum- aktivnosti pokrenula i kultur- ratne rane, a njegova tragična dirao moje parkove, klupe na njivo je najznačajniji pojedini no-turistički projekt »Upoznaj sudbina je na svoj način obilje- kojima su još urezana vaša događaj u Domovinskom ratu matičnu domovinu«, kako bi žila i život Srijemaca s druge imena, sjenu u kojoj ste isto- u kojem je slomljena invazija pripadnike hrvatske nacional- strane granice. Primjer za tu dobno i dali i primili prvi polju- agresorske armije na Hrvatsku, ne manjine u Srbiji i njiho- snažnu prisutnost prošlosti i bac. Netko je jednostavno sve a Memorijalno groblje žrtava iz ve sugrađane, ali i srijemske njenu isprepletenost sa sadaš- ukrao, jer kako objasniti da Domovinskog rata u Vukovaru Hrvate, koji su se u masovnom njošću Vukovara je i izloženi ni sjene nema? Nema izloga nijemi je svjedok i vječni podsjet- egzodusu početkom devede- tenk JNA na Trpinjskoj cesti, u kojem ste se divili vlastitim nik na te dane kada je Vukovar setih godina prošlog stoljeća poznatoj kao groblje tenkova, radostima, nema kina u kojem bio glavni grad hrvatske pat- odselili u Hrvatsku, upoznali te još uvijek neobnovljene, gra- ste gledali najtužniji film, vaša nje. Srijemci su na kraju svog s bogatom povijesnom i kul- natama izbombardirane kuće je prošlost jednostavno razore- boravka u Vukovaru posjetili i turnom baštinom Republike koje vas vrebaju iz svake ulice na i sada nemate ništa. Morate spomen obilježje »Ovčara«, gdje Hrvatske i njenim prirodnim i podsjećaju na zadah rata. iznova graditi. Prvo svoju su se također pomolili i odali ljepotama. prošlost, tražiti svoje korijenje, počast svima koji su dali život i NA MEMORIJALNOM zatim svoju sadašnjost, a onda, onima koji su te 1991. godine tri U VUKOVARU GROBLJU ako vam ostane snage, uložite mjeseca nadljudski branili grad i je u budućnost. I nemojte biti obranili Hrvatsku. Kulturno-turistički projekt Nakon obilaska tog simbola sami u budućnosti. A grad, za Zlatko Žužić »Upoznaj matičnu domovinu« hrvatske državnosti Srijemci pokrenut je u suradnji i pod su uoči blagdana Svih svetih pokroviteljstvom Ministarstva i skore 19. obljetnice bitke turizma Vlade Republike za Vukovar u tišini i spoko- Hrvatske, a startao posjetom ju vukovarskog Memorijalnog Srijemaca iz Vojvodine i ise- groblja položili vijence i zapa- ljenih »hrvatskih« Srijemaca lili svijeće palim hrvatskim Osječko-baranjskoj župani- braniteljima koji su svojom ji i njenom turističkom dra- krvlju platili slobodu Hrvatske gulju Parku prirode Kopački i čija su imena zlatnim slovima rit. Turističko upoznavanje zapisana u povijesti. Hrvatske nastavljeno je prošle Duboko udišući povijest subote posjetom Vukovarsko- zaronili su Srijemci te sunčane srijemskoj županiji i još jed- subote u tužna sjećanja iz kojih Molitve i sjećanja za sve poginule hrvatske branitelje nom dragulju, ovog puta povi- su odzvanjale riječi legendar-

5. studenoga 2010. 29 HrvatskaRIJEČ Kronologija

VRIJEME, LJUDI, DOGAĐAJI Priprema: Lazar Merković

KRONOLOGIJA od 5. do 11. studenoga

5. STUDENOGA 1955. željezničkom kolodvoru rekao nja Lifka) i ispred nje održan je je kako mu je francuski maršal veliki narodni zbor, kojemu po Skupina subotičkih spisatelja, Franchet d’ Esperey predao uvje- pisanju tiska prisustvuje preko okupljenih oko Kluba književni- te za primirje, od kojih je najzna- 5 tisuća ljudi. Tom je prigodom ka Saveza kulturno-prosvjetnih kovitiji zahtjev da se mađarske izabran Narodni odbor od 40 društava Subotice, uredništva ča- vojne postrojbe moraju povući članova, kasnije proširen. Za sopisa »Rukovet«, te dnevnih li- na liniju Subotica-Baja-Pečuh. predsjednika je izabran velepo- stova »Magyar Szó« i »Hrvatska sjednik i pukovnik u mirovini riječ«, održala je višejezičnu 8. STUDENOGA 1955. Šime Milodanović, za potpred- književnu večer na Kelebiji, prvu sjednike dr. Josip Prćić i dr. u povijesti ovoga naselja. dr. Vince Zomborčević i nadka- U 70. godini preminuo je liječ- Jovan Petrović, a naknadno još i petan Stipan Kulundžić izabra- nik i romanopisac Ártúr Munk. dr. Fabijan Malagurski i Vojislav 5. STUDENOGA 1992. ni su za zastupnike Subotice u Sudjeluje u spašavanju putni- Stanković. Usvojena je rezolucija Zemaljskom saboru Ugarske. ka s »Titanika«, kao liječnik na u kojoj se ističe kako će Narodni U čitaonici subotičke Gradske brodu »Karpathia« koji prvi stiže odbor učiniti sve što je potrebno knjižnice ugledni beogradski 7. STUDENOGA 1918. na mjesto brodoloma. S Gézom da bi položaj Slavena u Ugarskoj književnik Eugen Werber, ne- Chátom i Emilom Havasom bio riješen sukladno načelima kadašnji suradnik »Hrvatske Slom Austro-Ugarske izaziva koautor je grotesknog romana civiliziranog dijela svijeta, po riječi«, održao je predavanje o zamjetnu paniku i u strukturama »Repülő Vucsidolü« (Leteći kojima svi narodi imaju pravo pet stoljeća progona Židova iz gradske vlasti. Odvjetniku dr. Vučidol), dok u njegovim ro- sami odrediti vlastitu sudbinu. Španjolske. Jovanu Manojloviću Mađarsko manesknim djelima prevladava Također je donesena odluka o nacionalno vijeće nudi mjesto senzibilitet za socijalna pitanja osnutku Narodne garde – u sa- 6. STUDENOGA 1911. gradonačelnika, što on odbija. epohe u kojoj stvara. stavu dviju naoružanih četa i mi- Istodobno skupine mladih, među traljeskog odjela, s ispostavom u Rođena je Mara Čović, profeso- njima vojnici i časnici, uklanjaju 9. STUDENOGA 1744. Šandoru, te Komandom mjesta rica i spisateljica. Školovala se austrougarska znamenja s javnih i poštom. Zapovjednik postaje u Subotici i Zagrebu, a službo- zgrada. U tisku naslovi, mahom Popisom zaostavštine Jakova potpukovnik Milan Viličić. vala je u više mjesta u Bačkoj, u maniri: »Pala je crno-žuta be- Sučića, pokojnog kapetana biv- Banjaluci i rodnom gradu. štija« i sl. šeg Subotičkog vojnog šanca, 11. STUDENOGA 1861. Objavila je potresnu knjigu: utvrđena je skromna, gotovo »Sjećanje – zvuči kao priča, a 8. STUDENOGA 1861. zanemariva vrijednost njegove Zbog raspuštanja Zemaljskog bila je istina«, u kojoj je opisala nepokretne i pokretne imovine. sabora Ugarske i Gradskog svoja tamnovanja u zatvorima Poslije ukidanja Srpske Kod franjevaca je, međutim, po- predstavništva časnički zbor na poslije Drugog svjetskog rata, Vojvodine i Tamiškog Banata hranio 18.000 forinata u srebru, čelu s gradonačelnikom Ivanom kada je optužena zbog navodnog general i grof Mórics Pálfi ime- a ovim je sredstvima podmirivao Mukićem, glavnim sucem sudjelovanja u događajima – koji novan je guvernerom Ugarske gradske potrebe, namičući ih iz Ivanom Skenderovićem i nadka- se nikada nisu ni zbili! i predsjednikom Kraljevskog trgovine blagom. petanom Mátéom Lorándom, namjesništva. U Bačkoj župa- podnosi ostavku. Tijekom siječ- 6. STUDENOGA 1938. niji imenovan je novi časnički 9. STUDENOGA 1777. nja sljedeće godine, za grado- zbor, ograničena sloboda tiska, a načelnika je postavljen Endre U Zagrebu je utemeljen Odbor politički i prijestupi u tisku upu- Dr. Stipan Ranić po drugi put je Flatt, glavni sudac je Svetozar Hrvatske zajednice kulture u ćuju se na Vojni sud. Subotica je imenovan ravnateljem Subotičke Milutinović, a veliki kapetan Subotici. Za predsjednika je podvrgnuta jurisdikciji županije, gimnazije, odnosno Latinske Grgo Vojnić Tunić. izabran dr. Josip Andrić, tajnik njen novi guverner i kraljev po- škole. Poslije godinu dana ona je Marin Radičev, a dopred- vjerenik je Augustin Pijuković, a prestaje djelovati, a rad joj je ob- 11. STUDENOGA 1918. sjednici dr. Ante Šokčić i Marko privremeni gradonačelnik Ivan novljen 1783. Gimnazija djeluje Čović. Članovi Upravnog odbo- János Mukić. do 1789. kada je premještena u Pokrenut je neovisni politič- ra bili su: Đulka Šokčić, Adalbert Novi Sad. Od 1792. godine ovu ki dnevnik »Narod«, glasilo Šimić, Stjepan Šokčić, Miško 8. STUDENOGA 1918. školu u Subotici vodi Bruno Jugoslavenske demokratske Kesejić i dr. Skenderović. stranke u Subotici. Vlasnik, rav- Vraćajući se iz Beograda u natelj i glavni urednik je pisac i 7. STUDENOGA 1847. Budimpeštu, predsjednik mađar- 10. STUDENOGA 1918. publicist Lazar Stipić. Prestaje ske vlade grof Mihály Károlyi izlaziti 1923. godine. Glavni gradski fizik (liječnik) u izjavi danoj na subotičkom U gostioni »Hungaria« (današ-

30 5. studenoga 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ

»Mladost pleše« u Maloj Bosni Francuske, Turske, Bugarske i Srbije. Iz Hrvatske stiže regionalno glasoviti i nagrađivani »Turbofolk« MALA BOSNA – U organizaciji Hrvatske udruge kultu- autorski projekt redatelja Olivera Frljića u produkciji riječkog re »Lajčo Budanović« iz Male Bosne u subotu, 6. studenoga, HNK Ivana pl. Zajca (ponedjeljak, 22. studenoga, scena Jadran, u mjesnom Domu kulture održat će se folklorna manifestaci- 21 sat). Zagrebačko kazalište mladih predstavit će se predstavom ja »Mladost pleše«. Na susretu, koji se održava osmi put, osim »Generacija 91.- 95.« nastalom po motivima romana »Jebo sad domaćeg društva sudjelovat će članovi HKPD-a »Tomislav« hiljadu dinara« Borisa Dežulovića (subota, 27. studenoga, Scena iz Golubinaca, HKPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Jadran, 19 sati). U predstavi glume polaznici dramskog studija uči- Bačkog Brega, HKPD-a »Matija Gubec« iz Tavankuta, HKC-a lišta Zagrebačkog kazališta mladih, a redatelj je Borut Šeparović. »Bunjevačko kolo« – ogranak iz Starog Žednika, te gosti iz Također, na subotičkom kazališnom festivalu gostovat će i trupa Republike Hrvatske – Kulturno-umjetničko društvo »Dukati« iz »Montažstroj« iz Zagreba s predstavom »Vatrotehna 2.0« u režiji Svinjarevaca i Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« - ogranak iz Boruta Šeparovića (nedjelja, 28. studenoga, scena Jadran, 19 sati). Darde. Početak je u 19:30. Oba redatelja iz Hrvatske – Oliver Frljić i Borut Šeparović bit će gosti festivala, i tom prigodom voditi radionice za glumce. Monodrama »Toma Niger: Organizator festivala Desire Central Station je kazalište »Dezső O Marulu« gostuje u Subotici Kosztolányi« iz Subotice. Ulaznice se mogu kupiti na blagajni Kazališta »Dezső Kosztolányi« (024/531-991) ili na blagajni Narodnog kazališta u SUBOTICA – Monodrama Subotici (024/557-436), te rezervirati na [email protected]. »Toma Niger: O Marulu« Vedrana Matošića, u režiji NIU »Hrvatska riječ« i ZKVH Zlatka Boureka, bit će izvedena u ponedjeljak, 8. stu- na Sajmu knjiga denoga, na sceni »Jadran« subotičkog Narodnog kazali- BEOGRAD – Izdanja NIU »Hrvatska riječ« i Zavoda za kul- šta. Početak je u 19 sati i 30 turu vojvođanskih Hrvata predstavljena su na ovogodišnjem minuta. U predstavi, nasta- Sajmu knjiga u Beogradu u okviru štanda nakladničke djelatno- loj u koprodukciji splitskog privatnog kazališta »Lice u lice« i sti na jezicima nacionalnih manjina, u organizaciji Pokrajinskog Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, glumi prvak Drame HNK tajništva za kulturu i Pokrajinskog tajništva za propise, upravu Split i nekadašnji student dramskog studija novosadskog SNP-a i nacionalne manjine. Štand nakladnika na jezicima nacionalnih Ratko Glavina. zajednica Vojvodine obišao je i pokrajinski tajnik za kulturu Priča je to o ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću iz »usta« Milorad Đurić. »Podržavamo projekte i inicijative izdavačkih njegova najboljeg prijatelja, nadbiskupa, vikara crkve sv. Dujma - ustanova i rad pet zavoda nacionalnih zajednica za kulturu u Tome Nigera Mrčića, odnosno Thomasa de Nigrisa. Toma Niger Vojvodini, po čemu smo jedinstveni u regiji. U očuvanju te je bio zatočen u Veneciji, a grob i spomenik nalaze mu se u crkvi specifičnosti i kulturne baštine jezik ima najveću ulogu, jer se sv. Ante na Poljudu. To je u neku ruku životopis Marka Marulića zapravo, kroz jezik dobiva i održava kulturni identitet, a jezik se dan posredno kroz obiteljske odnose, iz usta braće i sestara, a sve čuva i razvija kroz izdavačku djelatnost. To je jedan logičan sli- je u konačnici napravljeno da bi se ljudima približila slika o tom jed i mi veliku pozornost posvećujemo knjizi, kroz izdavaštvo, velikanu. tako da oko petnaest posto proračuna Tajništva ide za izdavačke Scenografiju i kostim potpisuje Zlatko Bourek, a dramaturg je projekte«, naglasio je Đurić na sajmu. Jasen Boko. Organizatori gostovanja predstave su Generalni konzulat Nove kazališne suradnje na relaciji Republike Hrvatske u Subotici, Grad Subotica i Zavod za kulturu Srbija-Hrvatska vojvođanskih Hrvata, a pokrovitelji Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Split i sponzori iz Grada Splita. NOVI SAD – Osječko Hrvatsko narodno kazalište gostovalo je, prema pisanju Tanjuga, jučer 4. studenoga u Srpskom narodnom Gibonni 1. prosinca u Subotici pozorištu (SNP) u Novom Sadu s predstavom »Fragile« Tene Štivičić u režiji Snježane Banović. Redateljica Snježana Banović SUBOTICA – Popularni hrvatski pjevač Zlatan Stipišić Gibonni poznata je srpskoj publici po komadu »Dvije« čija je autorica održat će koncert u Subotici 1. prosinca u Dvorani sportova. također Tena Štivičić, kojeg je prije sedam godina režirala u Ulaznice za koncert koštaju 2200 dinara, a sve informacije »Ateljeu 212« u Beogradu. mogu se dobiti na telefon: 024/555-589. Inače, nekoliko dana ranije, 31. listopada, Drama novo- Koncert organizira Organizacijski odbor »Dužijance«. sadskog SNP-a gostovala je Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu s predstavom »Ujkin san«, po noveli Fjodora Tri hrvatske predstave na Dostojevskog u režiji Egona Savina. Poput SNP-a i zagrebački festivalu Desire Central Station HNK u ovoj sezoni obilježava 150. obljetnicu postojanja, što je i bio povod za gostovanje Novosađana. Najstarije srpsko naci- SUBOTICA – Drugi internacionalni kazališni festival Desire onalno kazalište je u najvećem hrvatskom nacionalnom teatru Central Station, s podnaslovom North/South, bit će održan u posljednji put gostovalo prije čak 23 godine, 9. studenoga 1987. Subotici od 22. do 29. studenoga i na njemu će sudjelovati teatri godine s predstavom »Roman o Londonu«, koju je po istoime- i kazališni umjetnici iz Hrvatske, Mađarske, Rusije, Njemačke, nom djelu Miloša Crnjanskog režirao Stevo Žigon.

5. studenoga 2010. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura KNJIŠKA PRODUKCIJA VOJVOĐANSKIH HRVATA IZMEĐU DVAJU »DANA BALINTA VUJKOVA« Dominacija znanstvenih djela o povijesti, malo suvremene proze Knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata u posljednjih godinu dana uglavnom se svodila na objavljivanje povijesnih djela (koja doprinose ali i svjedoče o očuvanju nacionalnoga identiteta Hrvata na ovim prostorima te su zato prijeko potrebna), dok je suvremene proze malo (objavljen je tek 1 roman), a nema niti jedne knjige afirmirajuće književne kritike

Piše: Željka Zelić

kratkom prikazu knjiš- o zmajovima«, Hrvatska čitaoni- u povijesti i sadašnjosti: osnov- ke produkcije vojvo- ca, Subotica 2010., str. 61. ne činjenice«, Zavod za kulturu Uđanskih Hrvata između 10. Stjepan Beretić, »Čudesna vojvođanskih Hrvata, Subotica dvaju Dana Balinta Vujkova, bunarička noć: propovijedi«, 2009., str. 100. najprije dajem pregled objavlje- Katolički institut za kulturu, povi- 21. Matija Evetović, »Kulturna nih djela po određenim područ- jest i duhovnost »Ivan Antunović«, povijest bunjevačkih i šokačkih jima (književnost, monografije, Subotica 2010., str. 63. Hrvata«, NIU Hrvatska riječ, znanost te periodika), a potom i d) drame Subotica 2010., str. 718. kratka kvantitativna i kvalitativ- 11. Matija Poljaković, »Izabrane b) kulturno-crkvena povijest na obilježja istih, pokušavajući drame«, NIU Hrvatska riječ, 22. Marinko Stantić, »Inkulturacija na taj način sumirati sve ono što Subotica 2010., str. 402. vjere kroz pučku pobožnost bunje- je obilježilo nakladništvo Hrvata 12. Stjepan Bartoš, »Igra opa- vačkih Hrvata«, Katolički insti- s ovih prostora, bilo da su knjige snih pojedinosti«, Hrvatska riječ, tut za kulturu, povijest i duhov- tiskane u Vojvodini ili pak u Subotica 2010., str. 279. nost »Ivan Antunović«, Subotica Republici Hrvatskoj. II. Monografije 2010., str. 174. 13. Grgo Piuković, »Sto banda- 23. Antun Dević (Blaž Zmaić), I. Književnost ša i bandašica: fotomonografi- »Župa Irig«, Župa Irig, Novi Sad a) romani ja«, Katolički institut za kultu- 2010., str. 415. 1. Dražen Prćić, »Come & ru, povijest i duhovnost »Ivan b) analiza i kritika Back«, Rotografika, Subotica Antunović«, Subotica 2010., str. 24. Antonija Čota, »Nuda veri- 2010., str. 179. 167. tas = Gola istina: našutjesmo se 5. »Glas ravnice«, mjesečnik, b) poezija II. Znanost do grla«, Hrvatski demokratski Demokratski savez Hrvata u 2. »Preprekovo proljeće: zbirka a) povijest i leksikografija forum »Preporuke iz Lemeša«, Vojvodini, redovito izlazio, str. 16; pjesama«, Graphstyle, Novi Sad 14. »Leksikon podunavskih Subotica 2010., str. 185. 6. »Glasnik pučke kasine«, mje- 2009. str. 43. Hrvata - Bunjevaca i Šokaca (9) 25. Lazo Vojnić Hajduk, »Kako sečnik, glasilo Pučke kasine 3. Nedeljka Šarčević, »Disnotor H«, Hrvatsko akademsko druš- u novo bez loma: misli o životu 1878., redovito izlazio, str. 24; i prelo« (2. izdanje), Hrvatska tvo, Subotica 2009., str. 230. u hrvatskoj manjinskoj zajedni- 7. »Miroljub«, tromjesečnik, gla- čitaonica, Subotica 2009., str. 31. 15. Marko Kljajić, »Surčin ci : strukturalna, funkcionalna silo HKUD »Vladimir Nazor« iz 4. Nedeljka Šarčević, »Zimske kroz povijest«, Maxima graf, i organizacijska rješenja nekih Sombora, NIU Hrvatska riječ, mirakule«, Hrvatska čitaonica, Petrovaradin 2010., str. 576. logičkih cjelina iz života naše redovito izlazio, str. 16; Subotica 2009., str. 39. 16. Naco Zelić, »Publikacije zajednice i kod nekih drugih 8. »Zov Srijema«, tromjesečnik, 5. Mirjana Jaramazović, bačkih Hrvata: popis izdanja od oblika iz okruženja«, Hrvatski Udruga protjeranih Hrvata iz »Hajdemo zajedno: pjesme«, 1901. do 2007.«, Nacionalna i demokratski forum »Preporuke Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, Katolički institut za kultu- sveučilišna knjižnica, Zagreb iz Lemeša«, Subotica 2010., str. izašlo tri broja, str. 44-52; ru, povijest i duhovnost »Ivan 2009., str. 222. 240. 9. »Hrcko«, mjesečni podlistak Antunović« i Hrvatska čitaonica, 17. Petar Pekić, »Povijest Hrvata III. Periodika za djecu, NIU Hrvatska riječ, Subotica 2010., str. 175. u Vojvodini: od najstarijih vre- 1. »Subotička Danica (nova): redovito izlazio, str. 16; 6. Mirko Kopunović, »Nad mena do 1929. godine«, MISL, Kalendar 2010.«, godišnjak, 10. »Kužiš«, mjesečni podlistak raspuklinom ćutnje: pjesme«, Zagreb 2009., str. 255. Župni ured sv. Terezije, Subotica za mladež, glasilo UG »Krov«, Hrvatsko akademsko društvo, 18. Ilija Žarković, »Zaboravljeni 2009., str. 288; NIU Hrvatska riječ, redovito Subotica 2010., str. 88. rječnik: govor golubinačkog 2. »Klasje naših ravni«, mjeseč- izlazio, str. 24; 7. »Lira naiva 2010.«, Katolički kraja«, Zavod za kulturu vojvo- nik, Matica hrvatska Subotica i institut za kulturu, povijest i đanskih Hrvata, Subotica 2009., NIU Hrvatska riječ, Subotica, 6 UKUPNO 25 KNJIGA duhovnost »Ivan Antunović« str. 119. svezaka dvobroja, obujam stoti- i Hrvatska čitaonica, Subotica 19. »Godišnjak za znanstvena njak stranica; Promatramo li brojčano popis 2010., str. 155. istraživanja Zavoda za kulturu 3. »Hrvatska riječ«, tjednik, NIU izdanih knjiga, od prošlih Dana 8. Ilija Okrugić, »Šaljive vojvođanskih Hrvata«, Zavod Hrvatska riječ, Subotica, redovi- Balinta Vujkova objavljeno je poeme«, NIU Hrvatska riječ, za kulturu vojvođanskih Hrvata, to izlazio, str. 54; ukupno 25 knjiga. Međutim, Subotica 2010., str. 188. Subotica 2009., str. 281. 4. »Zvonik«, mjesečnik, uzmemo li u obzir da je od listo- c) kratka proza 20. Mario Bara (Tomislav Rimokatolički ured sv. Roka, pada do prosinca 2009. godine 9. Balint Vujkov, »Tri pripovitke Žigmanov), »Hrvati u Vojvodini Subotica, redovito izlazio, str. 44; objavljeno 12 knjiga, a od siječ- nja do listopada 2010. godine 13

32 5. studenoga 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ knjiga, dolazimo do zaključka da podatak mogao bi nam poslužiti knjigu Maria Bare i Tomislava tek 1 roman), te da nema niti je u ovoj godini za deset mjeseci kao promišljanje zbog čega su Žigmanova, budući da je riječ o jedne knjige afirmirajuće knji- tiskan približno isti broj knji- mladi autori tek u naznakama prvom popularnom djelu o voj- ževne kritike. Posljednja takva ga kao u posljednja tri mjeseca zastupljeni u knjiškoj produkciji vođanskim Hrvatima nakon 80 objavljena je u Subotici 2007. prošle godine. ovdašnjih Hrvata. godina, u kojemu se na objektiv- godine, a riječ je o knjizi Lazara Od toga, ukupno 12 knjiga Kad je riječ o nakladi pojedinih ni način prikazuju osnovne činje- Franciškovića »Prelistali smo za tiskano je u području književ- knjiga, većina od spomenutih 25 nice iz povijesti vojvođanskih vas«. Vrijedno je spomenuti i nosti (samo 1 roman, 7 knjiga knjiga tiskana je u nakladi od 500 Hrvata te pouzdano i cjelovito tiskanje »Zaboravljenog rječni- poezije, 2 knjige kratke proze i primjeraka. U najvećoj nakladi oslikava njihova sadašnjost. Na ka: govora golubinačkog kraja«, 2 knjige drama), zatim 1 mono- tiskana je knjiga Maria Bare i zavidnoj razini je tehnička opre- autora Ilije Žarkovića, budući da Tomislava Žigmanova: »Hrvati mljenost knjige, a u tu skupinu su u prošlosti mahom objavljiva- u Vojvodini u povijesti i sadaš- svakako ubrajam i fotomono- ni rječnici govora bačkih Hrvata- njosti« (2000 primjeraka), zatim grafiju o Dužijanci »Sto ban- Bunjevaca. slijedi »Leksikon podunavskih daša i bandašica« autora Grge Referirajući se na podatak Hrvata - Bunjevaca i Šokaca« (9. Piukovića. Naime, koliko god da je npr. od listopada 2006. svezak) koji je tiskan u nakladi nam se u odnosu na kvalitetu do listopada 2007. objavljeno od 1500 primjeraka. U nakla- sadržaja, čini manje važnim ovaj 35 knjiga, zaključujemo i da je di od 1000 primjeraka tiskane kriterij, toliko bismo trebali biti naklada znatno osiromašena. su knjige: »Sto bandaša i ban- svjesni da u suvremenoj naklad- Međutim, kako smo se složili na dašica« Grge Piukovića, knjiga ničkoj djelatnosti ne bi smio biti Okruglom stolu u okviru Dana Mirjane Jaramazović »Hajdemo zanemaren vizualni aspekt jer Balinta Vujkova, intencija nam zajedno« i knjiga mons. Stjepana je on iznimno važan i najče- ne bi smjela biti kvantiteta već Beretića »Čudesna bunarićka šće upravo on »krči« put knjizi kvaliteta objavljenih djela. Drugi noć«. Neke su knjige tiskane i prema potencijalnim čitateljima. je problem na koji način objav- u manjoj nakladi od 500 primje- S obzirom na mjesto objavlji- ljeno prezentirati i široj društve- raka (300, 400), i samo jedna vanja, najviše je knjiga objav- noj zajednici, a ne samo užem knjiga tiskana je u nakladi od ljeno u Subotici (20), 1 knjiga krugu čitateljstva (obično samo 750 primjeraka. objavljena je u Petrovaradinu, pripadnicima hrvatskoga korpu- a po 2 knjige objavljene su u sa). Na taj način, naši pisci ostaju TEHNIČKO OPREMANJE Novom Sadu i u Zagrebu. Od u izvjesnoj mjeri »učahureni« u toga, kad je riječ o hrvatskim okvir manjinske zajednice, bez Pogledamo li pak broj stranica nakladnicima, institucijama mogućnosti da ono o čemu pišu grafija, dok preostalih 12 knjiga objavljenih knjiga, ističe se knji- i udrugama, najviše je knjiga pročita ili se barem za njega potpada pod područje znanosti, ga Matije Evetovića: »Kulturna tiskala NIU Hrvatska riječ (4), zaintrigira neki čitatelj izvan od čega je u području povijesti povijest bunjevačkih i šokačkih zatim slijede Hrvatska čitaoni- Subotice, Tavankuta, Žednika, i leksikografije tiskano 8 knjiga, Hrvata« koja ima 718 stranica. ca i Katolički institut za kultu- Sombora, Novog Sada i drugih 2 knjige u području kulturno- Riječ je, nedvojbeno, o kapital- ru, povijest i duhovnost »Ivan mjesta u kojima žive Hrvati. crkvene povijesti te 2 knjige koje nom djelu na čije se objavljiva- Antunović« koji su tiskali po 3 Možemo li, dakle, cijelu situ- se odnose na analizu odnosno nje čekalo više desetljeća. Stoga knjige, te 2 knjige u zajedničkoj aciju opravdati samo manjkom kritiku društvene zbilje, tj. polo- je želja nakladnika da objavi nakladi. Zavod za kulturu vojvo- financijske podrške koja hrvat- žaja i stanja hrvatske zajednice i ovo djelo hvale vrijedna. Ipak, đanskih Hrvata tiskao je 3 knji- skoj zajednici u Vojvodini per- njihovih institucija u Vojvodini i ne ulazeći u sadržajnu kvalitetu ge, a 2 knjige izišlo je u nakladi manentno nedostaje, ali i lošom Srbiji. Ovoga puta o tomu neće objavljenoga djela, nakladniku Hrvatskog akademskog društva ekonomskom situacijom općeni- biti riječi, ali bilo bi dobro u ove knjige upućena je kritika kad kao i Hrvatskog demokratskog to, ili pak manjkom entuzijazma budućnosti se pozabaviti rele- je riječ o tehničkom opremanju foruma »Preporuke iz Lemeša«. ovdašnjih intelektualaca, što se vantnošću, opravdanošću te kri- knjige. Naime, broj od 718 stra- Preostalih 5 knjiga tiskano je čini izvjesnijim, pitanje na koje tičkoj prosudbi istih, kao i onih nica zasigurno bi bio manji da u nakladi drugih nakladnika iz će vrijeme dati odgovor. koje su takve knjige tiskali. su ispoštovana pojedina pravila Novog Sada i Zagreba. Iskreno se nadam da će vri- tehničkoga uređenja knjiga, kad jeme do idućih Dana Balinta NEDOSTATAK MLAĐIH je riječ o veličini fonta kojim je IZIĆI IZ »ČAHURE« Vujkova proteći u nešto boljem AUTORA otisnut tekst, čime je zasigurno i plodonosnijem ozračju kad je devalvirana vizualna privlačnost Rezimirajući analizirano, zaklju- riječ o nakladničkoj djelatnosti, Većina autora je iznad 30 godina, knjige širem čitateljstvu. čujemo kako se knjiška prote da će pojedini kriteriji kad je što svjedoči o slaboj zastuplje- Unatoč nedostacima, neke su dukcija vojvođanskih Hrvata u riječ o objavljivanju knjiga (bilo nosti, odnosno (ne)motiviranost knjige objavljene u ovih godinu posljednjih godinu dana uglav- da je riječ o kvantitativno-kvali- mlađih autora za sustavniji knji- dana, pokazale da nakladnička nom svodila na objavljivanje tativnim parametrima, a tu prije ževni i znanstveni rad. Od onih djelatnost među Hrvatima ide povijesnih djela (koja dopri- svega mislim da sadržaj, jezičnu koji spadaju u mlađu generaciju, uzlaznom putanjom, bilo da je nose ali i svjedoče o očuvanju lekturu i korekturu koja je u spominjem samo znanstvenog riječ o tehničkoj opremljenosti, nacionalnoga identiteta Hrvata pojedinim knjigama na nezavid- novaka sa Instituta za migracije bilo da je riječ o sadržaju i aktu- na ovim prostorima te su zato noj razini, te na kraju na tehničku i narodnosti iz Zagreba, povje- alnosti sadržaja istih. U tom kon- prijeko potrebne), a da je malo opremljenost knjige), biti podi- sničara Maria Baru. Upravo taj tekstu, navodim već spomenutu suvremene proze (objavljen je gnuti na još višu razinu.

5. studenoga 2010. 33 HrvatskaRIJEČ Kultura O NOVOSADSKOM KONCERTU U OKVIRU SERIJALA »GLASOVI ORGULJA U RAVNICI« Povijesni glazbeni događaj i doživljaj Piše: Đuro Rajković novosadskoj crkvi glazbeno izvođenje bilo je sklad- orguljske skladbe doživljene i »Glasovi orgulja u Imena Marijina izve- no i u detaljima i u cjelini. sadržajne, bez obzira na njihovu ravnici« u Đakovu Uden je 24. listopada ove Na koncertu su izvedene slje- malobrojnost. U glazbenoj povi- godine jedinstveni koncert pod deće skladbe: Preludij i fuga jesti Novoga Sada prvi put su Nakon Subotice, Sombora, nazivom »Glasovi orgulja u rav- u C-duru i Fantazija i fuga u slušana orguljska djela spome- Zemuna i Novog Sada, slje- nici«, na čijem su rasporedu bile f-molu Albe Vidakovića, Suita nutih skladatelja, a u vojvođan- deći u nizu koncerata iz seri- orguljske skladbe vojvođanskih za orgulje Stanislava Prepreka i skoj povijesti četvrti put. jala »Glasovi orgulja u ravni- skladatelja hrvatske narodnosti. Uvertira za operu »Dužijanca« Prihvativši u cijelosti izvođe- ci« bit će održan u katedrali Mlad, nadaren i veoma vješt Josipa Andrića. Koncert je osta- nje koncerta odvažni orguljaš svetog Petra u Đakovu, u subotički orguljaš Saša Grunčić vio pozitivan dojam na sluša- Saša Grunčić pokazao je već nedjelju, 7. studenoga, po- predstavio je slušateljima sklad- telje, a njegova stilska razno- sada, kao mlad reproduktivni četak je u 19 sati. be Albe Vidakovića, Stanislava vrsnost djelovala je i dodatno umjetnik, svu širinu svoga slu- Prepreka i Josipa Andrića. Na zanimljivo. ženja glazbi. Njegovim posre- Vojvodinu, predložili su sasta- Riegerovim dvomanualnim Šteta je što Vojvodina, osim dovanjem konačno oživljava vitelj ovoga prikaza i umjetnik- orguljama romantičnog zvuka, Prepreka i Vidakovića, nema orguljska glazba vojvođanskog orguljaš Saša Grunčić. Potporu svojom odličnom registracijom, barem još dva skladatelja orgulj- podneblja koja po kakvoći pripa- njegovoj provedbi pružaju maksimalno je pridonio zvučanju ske glazbe, jer je Preprekov i da i europskoj glazbenoj baštini. Zavod za kulturu vojvođanskih skladbi prema zahtjevima stila u Vidakovićev orguljski opus Izvođenjem ovog koncerta orgu- Hrvata i Katolički institut za kul- kojemu su skladane. Njegovu veoma skroman. Njima ne pri- ljaš Grunčić ukazuje istodobno turu, povijest i duhovnost »Ivan sposobnost registriranja, što je brajam Josipa Andrića, jer on da orgulje nisu glazbalo određe- Antunović«. Ovaj jedinstveni također veliko umijeće orgulja- nije skladao za orgulje. Ukoliko no samo za izvođenje djela J. S. glazbeni projekt značajan je još ša, dokazao je tijekom sviranja. orguljaš Saša Grunčić sadašnjem Bacha i ostalih svjetski poznatih više zbog toga što su upravo Naime, nije se mogao služiti koncertnom rasporedu pridoda skladatelja. Od koncerta do kon- orguljske skladbe najrjeđe izvo- dvama najpotrebnijm registri- Koralnu predigru »Marijo, slatko certa marljivi i ustrajni orguljaš đena glazba kod nas. Stoga bi ma, trubom i fagot-oboom, zbog ime« A. Vidakovića, a 11 preludi- S. Grunčić stalno napreduje u ovaj koncert i nadalje trebalo njihove neispravnosti, a ipak je ja na koralne teme i Improvisatu umjetničkom izvođenju. Dosad podržavati i omogućiti mu izvo- postigao zadovoljavajući učinak. S. Prepreka već je pridodao, to je, kao praizvoditelj ovoga jedin- đenje ne samo u Vojvodini, nego Sve skladbe koncerta izveo je je sve što u Vojvodini imamo stvenog koncertnog rasporeda, i u inozemstvu. Najveće i najve- ritmički stabilno, dinamički i na području orguljskog stvara- nastupao u Subotici, Somboru, ličanstvenije glazbalo, orgulje, agogički muzikalno i logično, laštva od skladatelja hrvatske Zemunu i Novom Sadu. koje u sebi sadrže cijeli orkestar, a i brzinu izvođenja ostvario je narodnosti. Međutim, bitno je Skladbe za ovaj koncert, od nedvojbeno to i zaslužuju. kako treba. Cjelokupno njegovo da su Preprekove i Vidakovićeve glazbenopovijesnog značenja za

ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST I ZNANOST Novi svezak »Klasja naših ravni« novom svesku časo- potpisuje dvije nove pripovi- talnog djela »Kulturna povijest pisa »Klasje naših jetke: »Kaznena ekspedicija« i bunjevačkih i šokačkih Hrvata« U ravni«, 9.-10., 2010., »Da li je, eventualno, u pitanju dr. Matije Evetovića, u Subotici tiskani su jezikoslovni radovi: samo trenutni strah koji je pot- i Baji. Đuro Vidmarović piše o Ante Sekulića »O Ambroziju puno obuzima«, a Ljubica Ko- sveobuhvatnoj knjizi iz kulturne Šarčeviću i njegova dva rječ- larić-Dumić, pak dvije priče za baštine Hrvata u Boki kotorskoj, nika« i Roberta Hajszana »O djecu: »Uzalud se bunilo moje Đuro Franković donosi pregled narodima, narodnostima i jezi- djetinjstvo« i »Zaustavljena narodnog kalendara za rujan i cima u panonskoj regiji«. Petko zvona«, dok je Stjepanu Bar- listopad, dok Katja Bakija piše Vojnić Purčar piše o književnoj tošu objavljena drama »Kraj o scenskim iščitavanjima djela moći, poetskim nedoumicama i čitanja«. Mire Gavrana u Hrvatskom ka- drugim pitanjima. Andrija Ko- U novom svesku »Klasja« zalištu u Pečuhu. pilović razmatra neke aspekte tiskan je, nadalje, ulomak »Su- Klasje, također, objavljuje odnosa vjerskih zajednica i rova istina«, iz novog romana novi nastavak rukopisa Antoni- kulturne raznolikosti, dok La- Dražena Prćića, kao i pjesme je Čota Rekettye »Lemeš u osi- zar Francišković piše na temu Roberta G. Tillyija. Davor Ba- mu plemenitog drača«. Kalvarije. Franja Petrinović šić Palković piše o prikazu kapi- M. M.

34 5. studenoga 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ HRVATI U VOJVODINI DESET GODINA NAKON LISTOPADSKOG PREVRATA (VI. DIO) Razvoj informiranja i početak obrazovanja

je i s programom na hrvatskom jeziku. Riječ je o crkveno-škol- Još uvijek ne postoji lektorat za jeziku na Radio Somboru, koji skim ustanovama: Katolička kla- hrvatski jezik ili pak katedra za postoji od 2009., no drugi su sična gimnazija »Paulinum« u hrvatski jezik i književnost, što producenti. Na Televiziji Novi Subotici, kojoj je tek u ožujku druge manjine imaju. Također, Sad, vojvođanskom javnom 2004. priznato pravo javnosti, još uvijek nije riješen cijeli niz difuznom servisu, tek od počet- i Teološko-katehetski institut, problema – školovanje učitelji- ka ožujka ove godine postoji više-školska ustanova Subotičke ca, dobivanje licencija, tiskanje dnevni petnaestominutni pro- biskupije, koja obrazuje katehe- udžbenika… gram na hrvatskom, što nije slu- te. No, njezine svjedodžbe služ- Piše: Tomislav Žigmanov čaj s radijskim programom. Prije bena država ne priznaje, osim SLUŽBENA UPORABA toga, od 2001. na istoj te na što ih prosvjetne vlasti toleriraju, HRVATSKOG JEZIKA ada je riječ o informi- nekoliko regionalnih televizija u budući da vlasnici ove diplo- ranju na materinskom Vojvodini, s prekidima su emiti- me mogu predavati vjeronauk u Novim Statutom AP Vojvodine jeziku, pripadnici hrvat- K rane različite polusatne tjedne ili školama. iz 2009. hrvatski jezik i pismo ske zajednice u Srbiji trenutačno dvotjedne emisije na hrvatskom Na temelju uredbe Vlade uvedeni su kao jedan od šest to čine preko Televizije Novi jeziku, u produkciji neovisnih Republike Srbije, od školske službenih jezika i pisama, koji Sad, Radio Subotice, Radio udruga ili NIU »Hrvatska riječ«. 2001./2002. počela je vjerska se koristi u tijelima i instituci- Bačke, Radio Sombora i neko- Postoji i desetak tiskanih medi- nastava u osnovnim i srednjim jama AP Vojvodine. Uz to, u liko tiskanih medija. Većina njih, ja: informativno politički tjednik školama, čime je po prvi put u Pokrajinskom tajništvu za propi- napose u području elektroničkih »Hrvatska riječ« (izlazi od siječ- škole ušao i hrvatski jezik. Nakon se, upravu i nacionalne zajednice medija, osnovano je nakon 2000. nja 2003.), katolički mjesečnik razgovora početkom 2002. s postoji Služba za prevoditeljske zahvaljujući inicijativama koje »Zvonik« (redovito izlazi od predstavnicima pokrajinskih vla- poslove, u okviru koje od 2004. su dolazile iz hrvatske zajednice. polovice 1994.), mjesečno glasi- sti, gdje je hrvatska zajednica radi prevoditelj za hrvatski. Pa ipak, iako su druga po lo Demokratskog saveza Hrvata iznijela zahtjev da želi početi Što se tiče lokalne razine, veličini nacionalna manjina u Vojvodini »Glas Ravnice« (s obrazovanje na hrvatskom jeziku samo je u Subotici hrvatski jezik u Vojvodini, imaju najslabije prekidima izlazi od 1990., no i to stupnjevito, s prvim razre- u službenoj uporabi na području razvijen informativni prostor. redovitije od sredine 2007.), tro- dom osnovne škole, dobivena je cijeloga grada, i to od 1993. mjesečnik za kulturu »Miroljub« suglasnost i počinju pripreme. godine. Do svibnja 2004. posto- RAST MEDIJSKIH (izlazi od 1998.), kojega izda- Glavni koordinator aktivnosti je jale su brojne nedostatnosti – PROIZVODA je HKUD »Vladimir Nazor« u Hrvatsko akademsko društvo – tada je počela s radom Služba Somboru, mjesečnik »Glasnik HAD, čiji su stručnjaci izradili za prevođenje na hrvatski jezik, Radijski program na hrvatskom Pučke kasine« (izlazi od 2003.), i nastavne planove i programe. sa stručnom osobom, koja je jeziku ne postoji niti na jednoj glasilo udruge, te dvomjesečnik I pokraj svih prepreka prijavljen postupno dosegnula zavidnu postaji u Srijemu. Program na »Zov Srijema« (izlazi od 1995. je dostatni broj za četiri odjela – razinu kvalitete kada je riječ o hrvatskom jeziku emitira se od u Zagrebu), glasilo Zajednice po jedan u školama u Đurđinu, tijelima uprave grada, prem- konca 1998. na Radio Subotici, prognanih i izbjeglih Hrvata iz Tavankutu i dva u Subotici, to da postoje problemi kada su u no postupno se razvijao do sva- Srijema, Bačke i Banata. No, jest u Maloj Bosni. Kasnije se pitanju republička tijela uprave kodnevnog programa u trajanju jedino tjednik »Hrvatska riječ« obrazovanje na hrvatskom jezi- (sudstvo, policija, porezna upra- od tri sata: 2001. dva sata rad- ima ozbiljniju misiju u dome- ku počelo odvijati i u predgra- va...) i državna poduzeća (PTT, nim danima; 2005. dva sata i ni informiranja, i to zbog svoje đu Subotice – Aleksandrovu. Telekom, Elektrovojvodina...). danima vikenda; 2007. tri sata institucionalne uređenosti i Danas u ovim školama postoji Na temelju Odluke o bli- svakog dana. Ograničenje ovoga načina financiranja – osnivač obrazovanje od prvog do osmog žem uređenju pojedinih pita- programa jest slaba čujnost – je tijelo manjinske samouprave razreda. Pa ipak, od ukupno nja službene uporabe jezika i od ožujka 2008. može se pra- (Hrvatsko nacionalno vijeće), a 3478 učenika Hrvata, koliko ih pisama nacionalnih manjina na titi samo u gradu Subotici, u financira se iz pokrajinskog pro- je bilo 2008. godine, samo 228 području AP Vojvodine iz 2003., kojem živi tek polovica Hrvata računa. U listu se svakog mjese- učenika ili 6,55 posto školuje Skupština općine Srijemska ove lokalne samouprave. Ovaj ca pojavljuju i dodaci: podlistak se na hrvatskom jeziku. Ovomu Mitrovica je koncem 2005. pro- program od 2006. ima i svakod- za djecu »Hrcko« i podlistak za treba dodati kako se u jednom mijenila Statut, čime su hrvatski nevno ažuriranu internetsku stra- mladež »Kužiš«. broju osnovnih škola (Sombor, jezik i pismo uvedeni u službenu nicu – www.suboticadanas.info: Bački Monoštor, Sonta, Vajska, uporabu u mjestu Stara Bingula. riječ je o prvom informativnom OBRAZOVANJE NA Plavna i Srijemska Mitrovica) Isto se dogodilo 2006. u Sonti, portalu na hrvatskom jeziku. Na HRVATSKOME JEZIKU izučava i predmet hrvatski jezik a 2008. u Bačkom Monoštoru Radio Bačkoj u Baču od 2005. s elementima nacionalne kultu- i Bačkom Bregu. Iskustva u tjedno se emitira jednosatna emi- Do ulaska u državni odgojno- re. Od viših stupnjeva obrazo- primjeni ovih pravnih normi su sija, koju bez ikakve financij- obrazovni sustav postojale su vanja, u subotičkoj gimnaziji od posve skromna. ske pomoći pripremaju članovi dvije školske ustanove u koji- 2007./08. postoji jedan odjel s HKUD-a »Dukat« iz Vajske. Isto ma se predavalo na hrvatskome nastavom na hrvatskom jeziku. 5. studenoga 2010. 35 HrvatskaRIJEČ Crkva U SRIJEMSKOJ MITROVICI PROSLAVLJE- Hočevarom, biskupom subotičkim mons. iz Srijemske Mitrovice, pod vodstvom NA SVETKOVINA SVETOG DIMITRIJA Ivanom Pénzesom, pomoćnim bisku- voditeljice zbora s. Cecilije Tomkić. pom đakovačko-osječkim mons. Đurom Slavlje je nastavljeno bratskim stolom u Samo čvrsta vjera čovjeka Hranićem, apostolskim egzarhom za vjer- župnome dvoru, te veseljem i druženjem čini mučenikom nike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj u Hrvatskom domu. Gori mons. Đurom Džudžarom, zrenja- Dario Španović srijemskomitrovačkoj crkvi sv. ninskim biskupom mons. Ladislavom U Dimitrija 26. listopada svečanim je Nemetom, te svećenicima, njih oko 30, U NEDJELJU, 7. STUDENOGA, DAN euharistijskim slavljem proslavljena svet- iz Srijema i Hrvatske. Slavlju se također ZAHVALNOSTI U VAJSKOJ kovina Sv. Dimitrija, đakona i mučenika. odazvao veliki broj vjernika iz srijem- Poziv na zajedništvo Sv. Dimitrije je zaštitnik župe, grada, te skih župa, a nazočili su i predstavni- Srijemske biskupije. ci Veleposlanstva Republike Hrvatske u crkvi sv. Jurja u Vajskoj 7. studenoga Misu, koja je započela svečanim opho- Republici Srbiji, kao i predstavnici lokal- U zahvalit ćemo Bogu za ubrane plodom, predvodio je kotorski biskup mons. ne građanske vlasti. dove zemlje i završetak renoviranja crkve. Na početku je biskup Đuro Gašparović Iz župe sv. Jurja na svečanu sv. misu za- izrazio iskrenu radost zbog samog doga- hvalnicu pozvani su i svi Vaištanci koji su đaja i slavlja, ali i zbog zajedništva koje iz ove župe, a davno su je napustili. »To nas okuplja oko Gospodinova stola. je prigoda da se nakon dugog niza godi- Biskup Ilija Janjić se u svojoj homiliji pri- na opet vidimo, družimo i Boga proslavi- sjetio slavnog mučenika srijemske Crkve, mo«, kaže se u pozivu. Svečanu sv. misu sv. Dimtrija, istaknuvši kako samo velika predvodit će generalni vikar Subotičke i čvrsta vjera te neizmjerna ljubav prema biskupije preč. Slavko Večerin, a slavlju Kristu čini čovjeka mučenikom. Posebno će nazočiti i svećenici Bačkog dekanata, se osvrnuo na probleme današnjeg čovje- te župnici koji su bili donatori obnove cr- ka u suvremenom svijetu i pošastima koje kve. Početak misnog slavlja je u 10 sati i pritišću kršćane. 30 minuta. »Svoje uporište trebamo tražiti u Kristu P. P. Ilija Janjić, u zajedništvu s domaćim, uskrslom, a posebice u svecima koji su ga biskupom srijemskim mons. Đurom nasljedovali. Jedan od takvih primjera je Garparovićem, te nadbiskupom i metro- sveti Dimitrije đakon i mučenik«, kazao politom đakovačko-osječkim mons. je. Svečano liturgijsko pjevanje, za vri- Marinom Srakićem, nadbiskupom i metro- jeme euharistijskog slavlja, animirao je politom beogradskim mons. Stanislavom mješoviti zbor župe svetog Dimitrija

VEČERAS AKADEMIJA U ČAST ALEKSE KOKIĆA Svećenik i pjesnik našeg zavičaja

večana akademija u povodu 70. obljetnice od smrti svećenika i pjesnika SAlekse Kokića (1913.-1940.) bit će održana večeras, 5. studenoga, u Subotici. Organizatori ovoga susreta su župni ured Isusova Uskrsnuća i Pučka kasina 1878, dok je domaćin i pokrovitelj biskup subotički mons. dr. Ivan Penzeš. Program koji će obilježiti 70. obljetnicu od smrti Alekse Kokića započinje posjetom njegovu grobu u 16 sati, a u 17 sati će biti polo- ženo cvijeće na njegovu bistu u dvorištu župe Isusova Uskrsnuća (Gajeva ulica 2). Na svečanoj akademiji o djelu Alekse Kokića govorit će: pomoćni biskup đa- kovački mons. dr. Đuro Hranić na temu »Aleksa Kokić, svećenik i pjesnik«, dr. Krešimir Bušić na temu »Utjecaj vlč. Alekse Kokića u procesima kulturne i nacionalne integracije bač- kih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca«, župnik ove župe mons. Bela Stantić te biskup su- botički mons. Ivan Penzeš. Osim govornika u programu će sudjelovati i mladi župe Isusova Uskrsnuća, te Katedralni zbor »Albe Vidaković« pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. Akademija će biti održana u crkvi Isusova Uskrsnuća u Subotici. Početak je u 19 sati. Ž. V.

36 5. studenoga 2010. Meditacija HrvatskaRIJEČ

SVOJEVRSNA KATEHEZA O ŽIVOTU, A NE SMRTI SUSRET NA GROBLJU

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović

rošla je svetkovina Svih svetih. Prošao zmaja svoje časne kraljevske dvorjane?« »Ali je Dan mrtvih. No, još uvijek traje naša vi ste moji časni kraljevski dvorjani«, odgovori Pšetnja grobljima. Ovaj tjedan sav je u kralj. »Ah«, uzdahnu savjetnik, »razumijem znaku sjećanja. Nakićeni grobovi polako venu u čemu je problem.« »A da uzmemo vojnike – a sjećanje traje. Šteta što je u našoj civilizaciji Sve religije vjeruju nekog drugog kralja?« predloži drugi savjetnik. samo jedan tjedan sjećanja. Razmišljam kako »Nemamo novaca da ih platimo«, tužno će kralj. bi bilo dobro da sjećanje traje, a cvijeće češće, »Sjetio sam se!«, reče glavni zapovjednik, koji ali u manjim količinama, resi naše grobove. Ali, se smatrao najpametnijim od svih savjetnika. ovo je naše. Razmišljam: Glede smrti, može- »Unovačimo vlastitu vojsku iz naroda.« »Kako mo reći da djeca imaju tri osnovna problema. kad imamo samo seljake, zanatlije i trgovce?«, Prvi je odijeljenost koju proživljavaju u raznim u prekogrobni život, upita kralj. »Predvođeni vašom kraljevskom životnim etapama, a koja u velikoj mjeri utječe hrabrošću, stvorit ćemo ipak dobru vojsku«, na afektivne veze s osobom od koje su bili odi- ustvrdi zapovjednik. jeljeni. Drugi je pojam smrti kao neizbježnog Prijedlog bijaše usvojen. Kraljevstvo kraja i konačnog cilja svih ljudi. Odnosi se na Nigdinija trebalo je imati vojsku i suprotstaviti djecu od pete ili šeste godine nadalje. Za mlađe se okrutnom zmaju. Taj zmaj, bila je smrt. Neću to nije problem. Treći problem su konkretne ali kršćanstvo jedino dalje pričati priču. Ona je duga i lijepa, ali je vrlo posljedice smrti drage osobe u obitelji za one jasna poruka. Naime, Bog je zamislio čovjeka, a koji su ostali. U svakom slučaju, odrasli trebaju tako ga i stvorio da je smrt strana i nametnuta. o tome razgovarati s djecom, premda živimo u Čovjek je stvoren kao besmrtno biće. Duh koji društvu »nojeva« koje podržava strah od smrti, je Bog udahnuo odsjaj je božanskoga bića u a ne njezino prihvaćanje. čovjeku i zato je našoj civilizaciji uistinu zaprije- Svi mi pod riječju »život« rado razumijevamo zna da je to ostva- tio »veliki zmaj« – smrt – kao stvarni kraj svega, ono što je privlačno, lijepo, radosno, svježe, pa čak i cilj. Stoga je na sceni našega vremena dinamično, što opušta i zabavlja. Sve što se kraljevstvo smrti i mraka. tomu protivi zovemo »smrću«, te je ta riječ dobila značenje negiranja života i svega što volimo i SMRTI JE SMRĆU ZADAN SMRTNI za što smo vezani. Smrt je stoga strašna utvara, UDARAC progonitelj, čeka iza svakog ugla. Svi ćemo je reno u Isusu Kristu. susresti i zato nas je strah. Smrt prati i dječju Polako se zaboravlja da je jedan »kraljevski svakidašnjicu. Djeca je najčešće susreću na sin«, »Bog od Boga i Svjetlo od Svjetla – rođen, televiziji. Smrt u njih izaziva različite reakcije a ne stvoren«, došao na svijet i primio na sebe – od banaliziranja do neugodne šutnje. Dobro je našu ljudsku narav, baš onu smrtnu, i nju pobi- da vjeroučitelj djeci prikaže smrt s vedrije stra- jedio u svome tijelu. Tako je smrti smrću zadan ne, onako kako je kršćanstvo doživljava, vodeći Koji god stvor je u smrtni udarac. Smrt više ne postoji. Kako to ih postupno prema poimanju života koji se po vjerovati? Upravo šetnja po groblju pojedinačno smrti preobražava u »vječni život«. ili zajedno u tišini ili dijalogu nas mora dovesti do toga pitanja – što je to groblje i čemu naš ČOVJEK KAO BESMRTNO BIĆE posjet? Čemu čak i sjećanje ako oni ne postoje, ako to ne znaju, ako je komunikacija nemoguća? Kao nastavak razmišljanja, šećući s djecom po njega kršten, obukao Znam, ulazimo u najdublje otajstvo ljudskog groblju, pala mi je na pamet ova priča: Jednoga života, ali nam je to bitno da bi život iz te per- tužnog dana u kraljevstvo Nigdiniju stigao je spektive primio novo svjetlo. Sve religije vjeruju strašan zmaj. Bio je neobično snažan i zao te u prekogrobni život, ali kršćanstvo jedino zna da je uništavao čitave gradove i pokrajine. Svi su je to ostvareno u Isusu Kristu. Koji god stvor je ga se bojali i nitko nije izlazio iz kuće po cijele u njega kršten, obukao se u njegovu besmrtnost. dane. Vrata su bila zaključana, a djeca nisu se u njegovu Zato naša šetnja po groblju ovih dana jest svoje- išla u školu. Roditelji ih nisu puštali van da se vrsna kateheza o životu, a ne smrti. To je za nas igraju. Bilo je to kraljevstvo običnih ljudi. U sveto mjesto susreta i trajne nade u uskrsnuće i njemu nije bilo složenih i nerješivih problema, vječnost. jer su oduvijek živjeli u slozi, čak ni vojsku nisu Proći će ovi dani, vratit ćemo se u svoju svag- imali. Kralj sazove svoje savjetnike i zatraži od dašnjicu, ali je poželjno da nam blagdan Svih njih savjet. Savjetnici bijahu mahom stariji ljudi besmrtnost. svetih i Dan mrtvih svake godine obnovi vjeru i uzalud se češkahu po glavi, ne domisliše se u uskrsnuće i nadu susreta koji više nema pro- ničemu pametnome. Jedan od savjetnika napo- laznosti. Gasi se svijeća, vene cvijet, ali se hrani kon reče: »Veličanstvo, zašto ne pošaljete na vjera i živi u nama.

5. studenoga 2010. 37 HrvatskaRIJEČ Obitelj Kulinarski kutak ... i još po nešto... SALATA S RIŽOM

Potrebno: 1 pakiranje zamrznute mješavine povrća, 250 g integralne riže.

Za preljev: 80 ml maslinova ulja, 50 ml jabučnog octa, 1 žlica kapara, sol, 1 žlica nasjeckanog peršina, ¼ žlice čilija u prahu i 50 g parmezana.

Priprema: Zamrznutu mješavinu povrća staviti u kipuću slanu vodu. Kada ponovno zakipi kuhajte još 12 minuta. Kuhano povrće ocijedite i ohladite, rižu skuhajte u posoljenoj vodi i ocijedite. Pomiješajte maslinovo ulje, jabučni ocat, nasjeckane kapare, sol, peršin i čili. Sjedinite rižu i povrće, te prelijte pripremljenim preljevom, dobro promiješajte i ohladite.

PUNJENA PILEĆA PRSA

Potrebno: 2 veća filea pilećih prsa, 150 g riže, glavica luka, 50 g mesnate slanine, sol, papar, muškatni orah, senf, brašno i ulje.

Priprema: Meso narezati na velike odreske tako da se može puniti i oblikovati rolat, (zasjeći ga do pola i onda ga rastvoriti) te ga istanjiti batom za meso i posoliti. Na ulju pirjajte sitno narezan luk i slaninu porezanu na kockice. Ovoj smjesi dodajte opranu rižu i stalno je mije- šajte, a kada upije masnoću dolijte vodu, dok riža ne omekša. Gotovu smjesu nanesite na polovinu pilećeg mesa pa preklopite i dobro pritisnite okolo kako nadjev ne bi iscurio. Meso uvežite koncem, uvaljajte u brašno i pecite na ulju dok ne porumeni sa svih strana. Smanjite vatru te pecite još petnaestak minuta. Služite toplo.

ČOKOLADNI IŠLERI

Potrebno: 250 gr margarina, 250 g mljevenih lješnjaka ili oraha, 200 g šećera u prahu, 1 žumanjak i 250 g brašna.

Potrebno za nadjev: 4 žumanjka, 150 g šećera, 3 rebra čokola- de i 200 g maslaca.

Priprema: Sjedinite margarin, lješnjake, šećer u prahu, žumanjke i brašno te od ove smjese pravite krugove, kao za pogačice. Redajte ih u podmazani pleh i pecite dok ne porumene. Žumanjke kuhajte na pari sa 150 g šećera i 3 rebra čoko- lade. Kada se prohladi razmutite maslac i dodajte ga smjesi od žumanjaka. Ovim nadjevom punite išlere, a odozgo ih možete ukrasiti glazurom od čokolade.

38 5. studenoga 2010. Obitelj HrvatskaRIJEČ ... Piše i uređuje: Željka Vukov točne odgovore. Zato ste vi tu, OGRANIČITE ZABAVU pomoći mu u svladavanju gradiva, kao i u prihvaćanju i izvr- Djeca pronalaze različite načine šavanju svojih obveza. Kako kako bi izbjegla raditi domaću bi bili sigurni da vaše dijete zadaću, pa je neki put potrebno redovito radi domaće zadaće, opomenuti ih, pomoći im da konzultirajte se s učiteljicom. sjednu za stol i koncentriraju Događa se da djeca zaborave se. Opomenite ih da jedu, piju što imaju za domaću zadaću. i obave sve što im treba prije nego li počnu učiti, kako uče- PRAVO VRIJEME ZA RAD nje ne bi stalno prekidali. Dok vaše dijete uči, ne razgovarajte Stručnjaci predlažu tri razdo- telefonom i ne gledajte TV u blja tijekom dana kada je naj- njegovom prisustvu. Bez radnih navika bolje da dijete radi domaću zadaću. To je: kada se vrati iz POTAKNITE DIJETE NA škole (nakon ručka), prije, ili RAZMIŠLJANJE nema uspjeha poslije večere. Nekoj je djeci potrebno da se odmore kada kolska je godina u punom izuzetaka. No, malo je onih Po domaćoj zadaći učitelji- se vrate iz škole, dok su druga jeku, čak je i kvartal pro- koji poslije osam sati provede- ca može procijeniti koliko je djeca navečer previše umorna šao, no poneki još uvi- nih u školi imaju želju sjediti znanja dijete usvojilo na satu. Š za učenje. Poznajete svoje dije- Kada dijete zastane, postavite jek imaju problema s učenjem. i pisati sastav iz hrvatskog ili te, pronađite vrijeme koje mu Slabe ocjene su se nagomilale, rješavati zadatke iz matemati- mu pitanja, kako bi se lakše odgovara i pridržavajte ga se. a uskoro će polugodište. Možda ke. Isti je slučaj i s roditeljima, podsjetilo gradiva. Potaknite vaše dijete sjedi i »uči«, ili točni- i oni kad dođu s posla nemaju ga na razmišljanje. Primjerice: ODREDITE MJESTO ZA što se dogodilo poslije? Na je gleda u knjigu, a od rezultata previše volje za pomoć oko RAD ništa. Promijenite metodu uče- domaće zadaće. koji se način riješio prethodni nja. Ovo važi najviše za mlađu Bez obzira na sve, morate zadatak? ... i sličnim pitanjima Pronađite u stanu kutak koji djecu, prvašiće i one u drugome odrediti pravo vrijeme za uče- možete potaknuti djetetovo raz- je djetetu ugodan za boravak i razredu, kojima je potrebna vaša nje, mjesto i naravno očekujte mišljanje. zgodan za rad. Djeca koja idu u pomoć. Ne vaša pomoć da im od djeteta ono što je u njego- prvi ili drugi razred ne moraju uradite domaću zadaću, nego vim mogućnostima. sama sjediti u sobi, za radnim da im pokažete na koji način da stolom ukoliko ga nemaju. Ako svladaju gradivo i sami urade RAZUMNA OČEKIVANJA im je na dohvat ruke sve što im ono što se od njih traži. je potrebno za rad, mogu doma- Svi koji imaju školarce dobro Najvažnije je da dijete stekne ću zadaću raditi i za trpezarij- znaju kako je djeci posljed- naviku redovito raditi domaću skim stolom. Ukoliko imaju nje što žele raditi, po povrat- zadaću. Ne trebate pretpostav- svoj kutak u svojoj sobi, neka ku iz škole, domaća zadaća. ljati da će uvijek razumjeti sve se pridržavaju svog »radnog Naravno, ovo ne važi za sve, što se od njega traži u zadatku, mjesta«. jer kao i u svemu i ovdje ima da će uvijek biti uredno i davati

5. studenoga 2010. 39 HrvatskaRIJEČ Hrcko Narodna književnost u školi okviru Dana Balinta Vujkova, koji su ove godine održani po deveti put, prvi dan, 27. listopada, bio Uje namijenjen djeci, odnosno temi pod naslovom Narodna književnost u školi. Velika vijećnica Gradske kuće, gdje je održana ova manifestacija, postala je mala za sve vas, koji ste došli iz subotičkih osnovnih škola: »Matko Vuković«, »Ivan Milutinović« i »Sveti Sava«, kao i iz osnovnih škola »Ivan Milutnović« iz Male Bosne, »Matija Gubec« iz Tavankuta, »Vladimir Nazor« iz Đurđina, »Pionir« iz Starog Žednika te iz vrtića »Marija Petković«. Neki su od vas i aktivno sudjelovali na ovoj manifesta- ciji i pripremili šaljive skečeve Balinta Vujkova. Učenici škola »Matko Vuković« i »Sveti Sava« nasmijali su i Nove knjige za školske knjižnice razveselili sve prisutne, kako djecu tako i odrasle. Ovoga je puta predstavljena i nova knjiga »Tri pripovitke o zmajovima«, koju su sve škole dobile na dar za njihove knjižnice. Ujedno su ovom prilikom nagrađeni i oni s puno mašte i s darom za slikanje. Na likovni natječaj »Zmaj iz pripovitke dide mog« pristiglo je preko 100 crteža od kojih su izabrani najbolji. Vrijednim autorima ovih crteža dodijeljeni su i prikladni darovi.

Nagrađeni umjetnici s unukom Balinta Vujkova

Dodjela nagrada

40 29. listopada 2010. Hrcko HrvatskaRIJEČ Sunčana jesen života ališani iz dječjeg vrtića »Marija Petković« i ove su godine razveselili svoje majke i dide, odnosno bake Mi djedove. Pokazali su im što znaju i što su u vrtiću s odgojiteljicama naučili. Nizale su se recitacije i pjesme, te po koji kratki skeč i, naravno, ples. Svi su se za ovaj dan pripremali vesela srca, djeca zato što imaju priliku pokazati svoje znanje i umijeće, a majke i dide jer će ih njihovi unuci razveseliti. Zbog uzbuđenja i gužve, oni manji su samo stajali i gledali, u tom trenutku nisu imali snage recitirati, jer u njihovom vrtiću nisu naviknuli na toliki broj odra- slih. Istovremeno, oni stariji, od 5 i 6 godina, uživali su u svakom svom pokretu i izgo- vorenom stihu, koji su bake i djedovi nagradili pljeskom.

Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku

okrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku, deveta po redu, bit će održana sutra, u subotu 6. stu- Pdenoga, u Gradskoj knjižnici u Subotici. Početak je u 9 sati. Škole su imale pravo prijaviti jednog ili najviše dva, gimnazija i tri recitatora po odjelu, a kulturno-umjetničko društvo tri do pet recitatora. Svi koji su se pripremili za ovo natjecanje pokazat će svoje umijeće pred žirijem i vršnjacima, a oni najbolji bit će nagrađeni. Organizator smotre je Hrvatska čitaonica iz Subotice. Svim natjecateljima želimo puno uspjeha, a u sljedećem broju Hrvatske riječi donosimo rezultate s ovogodišnje smotre.

5. studenoga 2010. 41 HrvatskaRIJEČ Zabava

PRIČA O FOTOGRAFIJI Piše: Ivan Andrašić va je fotografija nastala svakoga maloga nogometaša, pa prije pet i pol desetljeća. su igrali bosi. Zbog toga je i bilo OTada fotograf-početnik plavih nokata, raskrvavljenih Ivan Gladić, kojega se većina koljena i blatnjave ili prašnjave starijih Sonćana i danas sjeća odjeće, pa bi mali nogometaši više po nadimku Slikika nego često dodatne obračune imali po imenu i prezimenu, snimio je i kod svojih kuća s tada vrlo pobjedničku ekipu dječaka rođe- strogim roditeljima. Još bi bilo nih u rasponu od 1938. do 1942. dobro ukoliko se razračunavalo godine, neokrunjenih pobjednika samo s majkom, tada bi bilo više prvenstva sonćanskih sokaka u vriske nego batina, ali, umiješa li nogometu. se otac, za nogometaša bi nastali Nogomet je tada bio najpopu- ozbiljni problemi, najveći kad bi larniji muški sport. Svi su dje- uslijedila kazna zabrane loptanja čaci nastojali biti Beare, Vukasi, za neko vrijeme. Crnkovići, Horvati… a ovi na Ukoliko bi se utakmica igra- fotografiji bili su među njima Prašnjavi prvaci la pravom loptom, svakako bi najuspješniji. Tinejdžeri Sonte mara« u tim godinama još nije i da nije bilo utakmica. Djeca moralo biti onako kako presudi tada su formirali ekipe od djece niti bilo. Ukoliko je netko posje- su se dovijala na razne načine, »car«. Utakmica bi se morala iz ulice, a međusobna odmjera- dovao bilo kakvu loptu, bio je najčešće bi se pravile krpenja- prekinuti svaki put kad bi na- vanja snaga ugovarala su se po »car«, a mjesto u nekoj od ekipa če, koje su u nedostatku prave ilazila zaprega, pojedini igrači nekakvim, samo njima znanim bilo bi mu zajamčeno, bez obzira lopte bile baš dobra zamjena. bi se malo i zakvačili na kola pravilima. Poprišta ovih obraču- na kvalitetu njegovoga loptanja. Utakmice su igrane na impro- i »provozali do ćoša«, pa bi se na bile su tada prašnjave seoske I ne samo da je imao zajamčeno viziranim terenima na ulicama. loptanje nastavilo nakon njiho- ulice. Najbolji tereni bili su u mjesto, nego je i sam određivao Širina terena ovisila je o širini vog povratka. Ukoliko bi kočijaš »prvom, drugom, trećem i četvr- ekipu koja će igrati, odnosno bio ulice, igralo bi se »od jendeka do bio malo »nadrndan«, po djeci bi tom sokaku« i na Medanu, a je neka vrsta izbornika. Ostali su jendeka« (otvoreni kanali atmos- znala zaprašiti i kandžija, pa bi najopasnije je bilo ići u Valpovo morali dobro paziti da se caru ne ferske kanalizacije op. aut.), a nogometaši utakmicu nastavili i i u Dudice (seoske četvrti, op. zamjere, jer bi to značilo i kraj duljina je određivana proizvolj- s pokojom masnicom. aut.). Tamo su »tereni« bili naj- nogometne karijere, bar za taj no. Vrata bi najčešće bila samo Na fotografiji je ekipa Trećeg kvrgaviji, najkraći i najuži. U dan, a vrlo često i dulje. A uko- naznačena hrpicama odjeće na sokaka, kasnije Ulice Ive Lole Valpovu je na placu bilo i nekoliko bi se car baš izistinski nalju- tlu, vratnice i greda bile bi samo Ribara, danas Jovana Jovanovića liko bagrema, pa je u žaru borbe tio, uzeo bi loptu pod mišku i zamišljene, pa bi kod prizna- Zmaja. Tih je godina ova ekipa za svaku loptu znalo biti i razbi- pošao kući. Tek uz silna nagova- vanja ili nepriznavanja spornih bila neprikosnovena u svim jenih glava. ranja i podmićivanja ostali bi ga zgoditaka često bilo i uvjerava- obračunima s ekipama ostalih Lopte su bile posebno poglav- uspjeli nagovoriti na povratak i, nja šakama. Teren je bio, ovisno ulica, a po samo malim nogome- lje. U to vrijeme još nije bilo dabome, tada bi car odabrao sebi o vremenskim prilikama, neka- tašima znanom sustavu natjeca- Sonćana gastarbajtera, koji bi ekipu koja bi bila nepobjediva. da blatnjav, nekada prašnjav, ali nja bila je i općepriznati prvak svojoj djeci donosili »bubama- Ukoliko nitko u kraju ne bi neizostavno kvrgav. Bilo kakva cijele Sonte. re«. Stariji kažu kako »buba- imao pravu loptu, to nije značilo obuća bila je nedosanjani san

42 5. studenoga 2010. Zabava HrvatskaRIJEČ Zimsko računanje vremena

U noći s prošle subote na nedjelju, pomicanjem kazaljki unatrag prešli smo s ljetnog na zimsko računanje vremena. Dobili smo sat više spavanja u toj jednoj noći, ali i sat manje dnevnog svjetla tijekom cijele predstojeće zime.

U NEKOLIKO REDAKA Dobra računica, zar ne? FOTO KUTAK

Doviđenja sunce!

Slavoljub Eduard Penkala

KVIZ Koje se godine i gdje rodio izumitelj Slavoljub Penkala? Na koji je način postao naturalizirani Hrvat? SVI SVETI Koliko izuma obuhvaća njegov opus? Koje je godine izumio mehaničku olovku, a kada nalivpero? Kako se zvala tvornica penkala koju je osnovao u Zagrebu?

Koje je godine umro Slavoljub Eduard Penkala?

5. veljače 1922. godine od upale pluća. upale od godine 1922. veljače 5.

Penkala-Moster.

1906. i 1907. godine. 1907. i 1906.

Oko 70-80 izuma. 70-80 Oko

Nakon ženidbe s Emilijom Stoffregen seli se u Zagreb 1904. godine. 1904. Zagreb u se seli Stoffregen Emilijom s ženidbe Nakon 20. travnja 1871. godine u Liptoszentmiklosu (Mađarska). Liptoszentmiklosu u godine 1871. travnja 20.

Sakrio zec vodku u grmlje i ostavio poruku: Ovo nije vodka.

VICEVI Sutradan nema vodke, ali ima poruka: Jež nije uzeo vodku.

Stoje dva pileta na dvije strane ulice. - Zašto ne prijeđeš na drugu stranu ? - upita jedno od njih. - Ja sam već na drugoj strani - odgovori drugo.

Dvije klokanice gledaju u sumorno nebo. - Mrzim kada pada kiša! - Zašto? - upita druga. - Pa onda nam se djeca moraju igrati unutra!

5. studenoga 2010. 43 HrvatskaRIJEČ Sport NOGOMET Nastavljen niz MEĐUOPĆINSKA LIGA SOMBOR – APATIN – ODŽACI – KULA Ceh platili Monoštorci SUBOTICA – Novom pobjedom na domaćem parketu (90-84) protiv KG Studenta UK iz Kragujevca muška momčad KK Spartaka nasta- SONTA – U 11. kolu Međuopćinske nogometne lige u Sonti vila je niz odličnih igara u povratničkoj sezoni prvoligaškog društva. su gostovali stari sportski rivali, nogometaši Dunava iz Bačkog S četiri pobjede i jednim porazom, nakon pet prvenstvenih kola Monoštora. Po prekrasnom jesenskom vremenu oko 150 gledatelja momci trenera Ivića zauzimaju treću poziciju s 9 osvojenih bodova, uživalo je u oštroj, ali korektnoj, pravoj prvenstvenoj utakmici, uz to i a ovoga vikenda gostuju Viva Basketu u Beogradu. u uvjerljivoj pobjedi plavih od 4-1, poluvrijeme 2-0. Od prve minute igralo se otvoreno, napadački, a početna inicijativa Dinamovaca rea- ODBOJKA lizirana je zgodicima Brkina u 13. i Vukovića u 31. minuti, a s tim Lako protiv Vizure se rezultatom otišlo i na odmor. U drugom dijelu igra se rasplamsala, napadi su se smjenjivali ispred obojice vratara. Zgoditkom Antića SUBOTICA – Odbojkašice NIS Spartaka rutinirano su svladale u 57. minuti nogometaši Dunava se vraćaju u igru, no, obrana gostujuću ekipu Vizure (3-0) i s maksimalnih 12 bodova, uz set razli- Dinama, iako oslabljena neigranjem najiskusnijih, štopera Barunova ku 12-1, drže prvo mjesto skupa s aktualnim prvakinjama Crvenom i beka Rakina, do kraja utakmice više nije pokleknula pred brojnim zvezdom iz Beograda. U sljedećem, 5. kolu, »Golubice« gostuju napadima Monoštoraca. Za razliku od ranijih utakmica, plavi su u protiv Radničkog (Beograd). ovoj pokraj hrabrosti pokazali i mudrost. U drugom poluvremenu prepustili su blagu terensku inicijativu gostima, ali su zato u brojnim kontranapadima stvarali konkretne prigode, od koji su dvije realizirali Pobjeda Spartaka Šarac u 78. i Ileš u 88. minuti. Prigodom izlaska s terena gledatelji su dugim pljeskom nogometašima i treneru Željku Vidakoviću pokazali KOSJERIĆ – Na gostujućem terenu u Kosjeriću odbojkaši Spartaka svoje zadovoljstvo viđenim. Uz, za ovaj rang natjecanja, vrlo visoku svladali su domaću momčad Crnokose (3-2) i s 10 osvojenih bodova kvalitetu prikazanoga nogometa užitak gledatelja upotpunilo je i drže prvo mjesto na tablici Prve lige. U sljedećem, 5. kolu, na doma- odlično dijeljenje pravde sudačkog trojca iz Apatina, predvođenog ćem terenu dočekuju momčad Obilića. perspektivnim Đorđem Jerilovićem. Dinamo: Klecin, Krstin, M. Vidaković, Smiljanić, Šarac, Topal, BOKS Vuković, K. Vidaković (Bačić), Mihaljev (Kovač), Ileš, Brkin Uspjeh Bačića i Memetovića (Stojković). Ostali rezultati: OFK Metalac – Aleksa Šantić 4-2, OFK Šikara MOSTAR – Subotički boksači Vanja Bačić i Denis Memetović, čla- – Terekveš 2-1, Jedinstvo – Dinamo (Bački Breg) 3-3, Lipar – novi bokserske reprezentacije (uzrast 1992.-1993. godište) vratili su Omladinac 1-2, Rusin – Panonija 1-2 i Sloga – Graničar 1-1. I. A.

Još jedan poraz

STARČEVO – Nogometaši Bačke zabilježili su četvrti ovosezon- ski poraz u natjecanju Vojvođanske lige skupina Istok, izgubivši u Starčevu od Borca 2-0. Nakon 12. odigranih kola zauzimaju 12 mjesto s 13 osvojenih bodova, a sljedeći susret igrat će na svom terenu u nedjelju, 7. studenoga, protiv Dinama iz Pančeva s početkom od 14 sati.

Bod na gostovanju

ČAČAK – Jedini subotički superligaš, Spartak Zlatibor voda, nerije- šenim rezultatom protiv Borca (0-0) na gostovanju u Čačku prekinuo je seriju od dva uzastopna poraza. Priliku za potpunu konsolidaciju imat će u subotu, 6. listopada, kada u Subotici dočekuje još jednog vojvođanskog ligaša, momčad Inđije.

KOŠARKA Nova pobjeda

SUBOTICA – Pod vodstvom trenera Stojanke Došić, košarkaši- ce Spartaka bilježe lijepe rezultate u prvim susretima Prve A lige Srbije. Protekloga vikenda u Subotici je svladana ekipa Radničkog iz Kragujevca (73-60) i nakon četiri odigrana kola Subotičanke zauzimaju visoko drugo mjesto na ligaškoj tablici. U sljedećem kolu čeka ih težak ispit na gostovanju kod Crvene zvezde u Beogradu.

44 5. studenoga 2010. Sport HrvatskaRIJEČ se sa zlatnim medaljama iz Mostara s međunarodnog turnira. Vanja zauzela 4. mjesto u disciplini 50 slobodno s vremenom 27”58, i tim Bačić bio je veoma uvjerljiv u svojoj kategoriji do 52 kilograma, a u rezultatom potvrdila svoje mjesto u kadetskoj reprezentaciji Srbije. finalnom susretu svladao je Đerđa Mižeija iz Mađarske. Memetović je boksao u kategoriji do 69 kilograma, te u finalu bio bolji od Temeljem članka 10. Zakona o procjeni utjecaja na životni okoliš Danilovića iz Crne Gore. Denis Memetović je ponio i epitet najbor- (»Službeni glasnik RS« broj 135/04 i 36/09) Gradska uprava, Služba benijeg boksača turnira, a oba subotička borca na ovom turniru pratio za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša, je njihov trener Tomislav Antelj. Subotica - Trg slobode br. 1. OBAVJEŠTAVA PLIVANJE da je »NORTH Engineering« d.o.o. Subotica, Park Ferenca Rajhla Serbia Grand Prix 2010 br. 7, ovlašten od investitora »NORMA Group Holding Gmbh« Edisonstrasse 4 Maintal, Njemačka, podnio zahtjev za odlučivanje o NOVI SAD – Na novom bazenu na Klisi u Novom Sadu, od 29 potrebi procjene utjecaja projekta »Objekt za proizvodnju plastičnih do 31. listopada održan je »Serbia Grand Prix 2010.«, otvoreno spojnica brizganjem i ekstrudiranjem« u Subotici, čija realizacija se prvenstvo Srbije u plivanju u seniorskoj konkurenciji. Sudjelovalo planira na kat. čestici 33928/11 KO Donji Grad, Grada Subotice. je 35 klubova s oko 260 plivača iz 8 zemalja: Bosne i Hercegovine, Uvid u podatke, obavijesti i dokumentaciju iz zahtjeva nositelja projekta, može se obaviti u prostorijama Službe za komunalne poslo- Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Švicarske i ve, poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša, II. kat, Gradske kuće, Srbije. Za Plivački klub Spartak nastupilo je četvero plivača: Milica soba 226 od 5. 11. do 16. 11. 2010., u vremenu od 10 do 12 sati. Šoštarec, Bojan Rašković, Andrej Barna i Filip Hunjadi. Mladi pli- Molimo vas da u vreme trajanja uvida, dostavite mišljenja, pri- vači Spartaka uspjeli su se kvalificirati u jedno A finale i tri B finala. mjedbe i sugestije o zahtjevu za odlučivanje o potrebi procjene utje- Najuspješnija natjecateljica Spartaka bila je Milica Šoštarec koja je caja predmetnog projekta na životni okoliš.

5. studenoga 2010. 45 HrvatskaRIJEČ Sport

POGLED S TRIBINA RUKOMET Špaco Teško protiv Litve

tanko Poklepović, u Splitu i akon uvjerljive igre protiv Rumunjske u Karlovcu (34-22), Sokolici poznatiji kao Špaco, Nu drugom kolu kvalifikacija za plasman na EP 2012. godine nije više trener Hajduka, »bile« rukometna reprezentacija svladala je na gostovanju u Vilniusu, momčadi s kojom je napravio pravu rezultatsku renesansu gotovo nemogućim plasmanom u Ligu Europe i do pred koje kolo vodećim klubom 1. HNL. Tri uzastopna kiksa (Zenit, Cibalia i najteži domaće ispadanje iz Kupa od outsidera Istre 1961) prepunili su čašu strpljenja Hajdukovih čelnika i raskinuta je suradnja s iskusnim strategom. U iščekivanju novoga kormilara na užarenu klupu postavljen je Goran Vučević, voditelj omladinskog pogona, ali samo privremeno dok se ne kristaliziraju sve opcije u svezi s budućim prvim čovjekom struke. Pred Splićanima su još tri susreta u Europi (doma Zenit i AEK, te gostovanje Anderlechtu), ali i rasplet jesenskog dijela hrvatskog prvenstva u kojemu Dinamo već bježi četiri boda. Tko će i kako zamijeniti Špacu, vidjet ćemo već vrlo uskoro... uz veliki napor, domaću selekciju Litve (21-19). Sljedeći kva- D. P. lifikacijski susreti su na programu u ožujku 2011. godine, kada Hrvatsku očekuje dvomeč protiv Španjolske.

NOGOMET VATERPOLO Bez promjena u vrhu Izvučene skupine Eurolige

objedom protiv Hrvatskog dragovoljca (2-1) Hajduk je pre- ladost protiv Partizana, Olympiacosa i Barcelone, Jug pro- Pkinuo niz loših rezultata, dok je Dinamo sigurnom igrom na Mtiv Primorja, Barcelonete i Egera, parovi su skupina C i D gostovanju protiv Intera (3-0) zadržao četiri boda prednosti. ovosezonske Eurolige u vaterpolu. Ždrijeb najkvalitetnijeg klup- Ostali rezultati 13. kola: Zagreb – Cibalia 0-2, Osijek – Varaždin skog vaterpolskog natjecanja obavljen je prošloga tjedna u Rijeci, 0-0, Zadar –Split 1-0, Šibenik – Rijeka 1-1, Lokomotiva – Slaven a po dvije prvoplasirane momčadi izborit će plasman u sljedeću 0-0, Istra 1961- Karlovac 1-0. rundu natjecanja. Tablica: Dinamo 32, Hajduk 28, Cibalia 24, Split 23, Rijeka 21, Zagreb 20, Osijek, Slaven, Inter 17, Karlovac, Zadar 16, Lokomotiva 15, Šibenik 13, Istra 1961 6, Hrv. dragovoljac 3.

KOŠARKA NAMA JE DOVOLJNO Uspon Cibone DA ZNATE ZA NAS ostujućom pobjedom protiv Zagreba (87-77), košarkaši GCibone osvojili su 8. poen u novoj sezoni regionalne NLB lige i započeli uspon prema vrhu tablice. Zadar je slavio protiv Crvene zvezde u Beogradu (89-76), dok je Cedevita na domaćem FUNERO parketu poražena (89-97) od vodeće momčadi Hemofarma iz Vršca. Privatno pogrebno poduzeće - Subotica, Karađorđev put 2, TENIS - Telefon (danonoćno): Ljubičić zaustavljen u finalu (024) 55-44-33 samoj završnici ovogodišnje ATP sezone Ivan Ljubičić igra U sve bolje pa je nakon polufinala u Shangaju, u Montpelierru Raspored sprovoda i umrlice na stigao do finalnog usreta u kojemu ga je u obrani prošlogodišnjeg Internetu: www.funero.co.rs naslova zaustavio Francuz Gael Monfils (6-2, 5-7, 6-1). Najbolje e-mail: [email protected] plasirani hrvatski tenisač na ATP ljestvici je i dalje Marin Čilić na 15. mjestu, Ljubičić zauzima 17. poziciju, dok se Ivo Karlović Kod smrti umirovljenika umanjujemo račun ovoga tjedna nalazi na 68. mjestu. za iznos posmrtne pomoći koju daje PIO.

46 5. studenoga 2010. Sport HrvatskaRIJEČ VEDRAN VEREŠ, VRATAR HK SPARTAK Na trening preko granice Tri puta tjedno, skupa s ostalim članovima prve momčadi, odlazi u susjedni Segedin da bi trenirao u tamošnjoj ledenoj dvorani

Razgovor vodio: Dražen Prćić

obzirom na stalne proble- suhom, jer na led možemo ići vratar Vedran: me s ledom, točnije nedo- tek kada dođe hladnije vrijeme, a »Sve ovisi kakva je situacija Sstatkom zatvorenog kliza- koncem istog mjeseca smo otišli na granici, nekada pređemo bez lišta u Subotici, čelništvo Hokej na šestodnevne kraće pripreme u čekanja, a nekada je to pola sata kluba na ledu Spartak odlučilo Segedin i trenirali tri puta dnev- ili više dok ne uspijemo preći je ove sezone fuzionirati se s no u njihovoj gradskoj dvorani. u Mađarsku. Tri puta na tjedan Hokej klubom Tisza Volan iz Uvjeti za rad su dobri, ali uvijek odlazimo trenirati, plus dodatni grali smo ih do sada četiri, ali Segedina i zajedničkim snagama ostaje žal što i mi nemamo dvo- prijelaz kada imamo utakmicu. kako sam najmlađi u momčadi nastupati u 1B ligi Mađarske. ranu u svom gradu.« Trening plus odlazak i povratak ima vremena za dobivanje pri- Tako sada igrači prve momčadi Specifična situacija tjera subo- često znaju potrajati i nekoliko like. Pričuvni vratari u hokeju Spartaka nekoliko puta tjedno tičke članove zajedničke mom- sati, što ponekad zna biti i malo su uvijek u pomalo neugodnim prelaze državnu granicu na putu čadi Spartak Tisza Volana da zamorno, sve ovisi o situaciji situacijama jer ne dobivaju pre- do susjednog mađarskog grada, na treninge odlaze preko držav- određenoga dana.« veliku minutažu, a gotovo uvijek a jedan od onih koji treniraju i ne granice. Kako to praktično »Još uvijek nisam odigrao niti ulaze u igru nedovoljno ugrija- igraju u Segedinu je i pričuvni izgleda priča nam mladi pričuvni jedan prvenstveni susret, a odi- ni kada je rezultat susreta već vratar Vedran Vereš (1993.). poprilično riješen. Često je sve Zlatko Bošnjak, sportski direktor HK Spartak »Prvi dojmovi nakon fuzio- to malo opterećujuće i treba se niranja naše dvije momčadi su Naporno, ali se isplati dobro naoružati strpljenjem, tre- dobri, ali ima i malih problema u nirati i čekati svoju šansu na vezi s usklađivanjem obje strane »Novonastala situacija nakon fuzioniranja našeg kluba s momčadi vratima.« Tisza Volana iz Szegeda, s kojom kao zajednička momčad nastu- u zajedničkoj momčadi Spartak Na pitanje zašto se odlučio Tisza Volana. Ipak, najvažnije pamo u mađarskoj 1B ligi, pomalo je specifična i zahtijeva dosta vremenskog odricanja po pitanju organizacije odlaska na treninge za poziciju vratara, na koncu je da imamo led i mogućnost ovog kraćeg razgovora Vedran je kontinuiranog treninga u zatvo- i utakmice. Kada se sve zbroji jedan naš trening ne traje sat i pol nego pet sati – koliko je potrebno za otići, trenirati i vratiti se u odgovorio: renom«, pojašnjava novonastalu Suboticu, prelazeći pritom dva puta državnu granicu uz razdaljinu »Vjerojatno je to zbog mog situaciju Vedran Vereš. od 80 km (40+40). U dosadašnja četiri prvenstvena susreta zabi- oca koji je također nekada bio Hokejaši Spartaka su pripreme lježili smo jednu pobjedu, dva neriješena rezultata, uz samo jedan vratar Spartaka, pa sam i ja odlu- za novu ligašku sezonu zapo- poraz, što je posve zadovoljavajuće za početak. Još uvijek je za čio zauzeti njegovo mjesto na čeli na suhom, trenirajući na nas sve novo, i polako se privikavamo na ovaj format natjecanja, vratima našega kluba.« Stadionu malih sportova (kliza- ali mogu kazati kako je organizacija cijelog ligaškog nadmetanja lištu tijekom zime) u Subotici. na vrlo profesionalnoj razini. Svi termini odigravanja susreta su Fuzijom s klubom iz Segedina poznati unaprijed i na nama je samo da se što bolje pripremimo, Susret za pamćenje dobili su mogućnost treninga na koliko je to moguće u trenutačnoj situaciji. Prema najavama, usko- ledenoj plohi znatno prije nego ro bi trebali dobiti led i na našem otvorenom klizalištu, pa bi uz Jamačno bi to bila utakmica zajedničke treninge u Segedinu mogli dodatno raditi i u Subotici. protiv Novoga Sada, koju što je to običavalo na domaćem Prema unaprijed dogovorenom terminu, ukoliko bude sve u redu otvorenom klizalištu koje još s našim ledom, susret protiv beogradske Crvene zvezde, koja se smo uspjeli posve rezultatski uvijek nije u funkciji. također natječe u prvenstvu 1B lige Mađarske, trebali bi odigrati u preokrenuti od 1-6 do kasnije »Počeli smo s ozbiljnijim Subotici u nedjelju, 21. studenoga, pa bih pozvao sve naše navijače pobjede i osvajanja naslova treninzima u rujnu, naravno na da dođu i bodre naš klub. državnog prvaka.

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.)

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS Tel.: 024/555-566

5. studenoga 2010. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 08.50 - Školski program: Jeste 06.15 Miffy, animirana serija 17.05 - Reporteri: Tko ide u HRT 1, NEDJELJA, 7.11.2010., 23.30 5.11.2010. li ikada igrali softball? 06.30 RTL ritam zona - Urban, Lavru --.-- - Puni krug glazbena emisija 18.10 - U istom loncu, POVRATNE BOCE – češki film --.-- - Glazbeceda: Na slovo T 08.35 Zabranjena ljubav, kulinarski show (VRATNE LAHVE, 2007.) 09.35 - Mega Mindy, serija sapunica (dvije epizode) 18.45 - Potrošački kod 10.00 - Beverly Hills 4, serija 09.50 Večera za 5, lifestyle 19.15 - LOTO 7/39 Komedija. Josef Tkaloun (Z. Svìrák) 10.45 - Euromagazin (R) emisija (R) 19.30 - Dnevnik radi kao učitelj u jednoj praškoj školi. 06.00 - Najava programa 11.15 - Fotografija u Hrvatskoj 11.00 Exkluziv Tabloid, 20.10 - Ples sa zvijezdama. Nezadovoljstvo na poslu ponuka ga 06.05 - Trenutak spoznaje (R) 11.30 - Pola ure kulture (R) magazin (R) 1. dio (2/8) da sve više počne razmišljati o sebi 06.45 - TV kalendar 12.00 - Znanstvene vijesti (R) 11.30 1001 noć, serija 21.50 - Ples sa zvijezdama, i, naravno, o činjenici 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 12.10 - Na rubu znanosti (R) (dvije epizode) (R) 2. dio (2/8) da je ostario. Ne žele- 07.05 - Vijesti 13.05 - SP u veslanju, snimka 13.00 Klon, telenovela 22.10 - Vijesti ći to prihvatiti, Josef 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 13.35 - Zvjezdana vrata: (dvije epizode) 22.25 - Vijesti iz kulture odluči uzeti stvar u 07.35 - Vijesti Svemir 1, serija 14.50 Anđeo i vrag, telenovela 22.35 - Momci s Madisona svoje ruke: za početak, pomisli da bi mu bilo 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 14.20 - Školski program: Jeste 15.40 Kućanice, serija 3, serija najbolje promijeniti 09.12 - Lugarnica 18, serija li ikada igrali softball? (R) 16.30 Heroji iz strasti, serija 23.25 - Land of the Dead, posao – zaposli se kao 10.00 - Vijesti --.-- - Puni krug (R) 17.20 Bibin svijet, američko-kanadsko- raznosač tvrtke City 10.10 - Vijesti iz kulture --.-- - Glazbeceda: Na slovo T humoristična serija francuski film 10.15 - Na vodenome putu 4: Express, no kad shvati 15.05 - Kojak 1, serija 18.00 Exkluziv Tabloid, 01.00 - Filmski maraton: da je to prenaporno, Korzika, 15.50 - Kojak 1, serija magazin Nepoznato, američki dokumentarna serija odluči raditi kao preu- 16.40 - Tree Hill 6, serija 18.30 RTL Danas, film (R) zimatelj rabljenih boca 11.10 - Oprah show 17.25 - U uredu 4, serija informativna emisija 02.20 - Filmski maraton: .45, 12.00 - Dnevnik 17.50 - Briljanteen 19.05 Večera za 5, američki film (R) 12.30 - More ljubavi 18.30 - Županijska panorama lifestyle emisija 03.55 - Filmski maraton: 13.20 - Hitna služba 14, serija 09:00 Winx, crtana serija 19.00 - Na vodenome putu 4: 20.00 1001 noć, dramska Tri lica straha, 09:25 Chuggington, 14.05 - Vijesti za osobe s Korzika, dokumentarna serija (dvije epizode) talijansko-francusko- oštećenim sluhom crtana serija (17/52) serija (R) 21.30 Ona je najbolja, igrani američki film (R) 09:40 Ben 10: Alien Force, 14.20 - Drugo mišljenje 19.45 - Hit dana film, komedija 05.25 - Kulturna baština (R) 15.00 - Luda kuća 3, crtana serija (21/26) 20.00 - Filmovi naših susjeda: 23.25 Američka pita: 10:10 Kinder surprise memori humoristična serija Petelinji zajtrk, Vjenčanje, igrani film, 15.40 - Umotvorine i kviz slovenski film komedija (prvi dio) 10:25 Televizijska posla, serija rukotvorine - 100 22.10 - Stari dečki 1, serija 00.05 RTL Vijesti, godina Etnografskog 10:55 Frikovi, serija (10/16) 22.50 - Frostov pristup 15, informativna emisija 07.00 - Panorame turističkih 11:55 Smallville, serija muzeja Split, emisija mini-serija 00.15 Američka pita: središta Hrvatske pučke i predajne kulture 12:55 Zbogom, bivši, serija 00.25 - Pravi igrači, serija Vjenčanje, igrani film, 07.55 - Najava programa 13:55 Za tvoje plave oči, 16.15 - Hrvatska uživo 01.05 - Kraj programa komedija (drugi dio) 08.00 - Trolovi, crtana serija 17.00 - Vijesti igrani film 01.25 Besana noć, film, akcijski 08.25 - Plesne note, serija za 15:45 Ljubavni brodolom, 17.30 - Proces 03.20 Astro show, emisija uživo djecu 17.55 - Iza ekrana igrani film 08.50 - Vrijeme je za Disneyja: 17:00 Vijesti Nove TV 18.35 - Odmori se, zaslužio si SUBOTA Moji prijatelji Tigar i Pooh 3 - TV serija 17:10 Ljubavni brodolom, 05:15 Naši najbolji dani, serija 6.11.2010. --.-- - Vrijeme je za Disneyja: igrani film - nastavak 19.30 - Dnevnik 06:15 Naša mala klinika Moji prijatelji Tigar i Pooh 20.10 - Misija: Zajedno 17:40 Lud, zbunjen, normalan, 07:20 Bumba, crtana serija 09.40 - Pustolovine Sare Jane serija (13/25) 21.45 - Dnevnik 3 07:35 Graditelj Bob 2, serija za djecu 22.25 - Peti dan, talk-show 18:30 Lud, zbunjen, normalan, 07:50 Roary, crtana serija 10.05 - Ni da ni ne serija (14/25) 23.20 - Filmski maraton: 08:05 Peppa, crtana serija 11.00 - Mr.Atlas, američki film Vraćam se, španjolski 19:15 Dnevnik Nove TV 08:20 Mini kviz ep. 1 06.05 - Najava programa 12.35 - Briljanteen (R) 20:05 Meteor 1 i 2, igrani film film 08:30 Mini kviz ep. 2 06.10 - Drugo mišljenje (R) 13.15 - Program zaštite za 01.15 - Filmski maraton: 23:40 Magla, igrani film 08:50 Zauvijek zaljubljeni, 07.05 - Iza ekrana (R) princeze, američki film 01:50 Krv i vino, igrani film Zamisli mene i sebe, serija (19-20/140) 07.30 - Umotvorine i 14.40 - Strani igrani film američko-britansko- 03:35 Ezo TV, tarot show 10:50 Slomljeno srce, serija rukotvorine - 100 16.25 - Magazin LP 05:00 Zaljubljeni Shakespeare, njemački film (R) 12:40 IN magazin godina Etnografskog 16.55 - Sao Paulo: F1 - 02.45 - Filmski maraton: igrani film 13:30 Provjereno, muzeja Split, emisija kvalifikacijska utrka 07:00 Kraj programa Zaleđe, iranski film (R) informativni magazin pučke i predajne za VN Brazila, prijenos 04.15 - Zvjezdana vrata: 14:20 Zauvijek zaljubljeni, kulture 18.15 - Osijek: Gimnastika - Svemir 1, serija (R) serija (21-22/140) 08.00 - Vijesti Svjetski kup, prijenos 05.00 - Skica za portret 16:00 Slomljeno srce, serija 08.10 - Kinoteka - ciklus 20.00 - HNL - utakmica 05.15 - Peti dan, talk-show (R) 17:00 Vijesti Nove TV klasičnog vesterna: 21.55 - HNL - emisija 06.20 Miffy, crtana serija 17:25 Slomljeno srce, serija Kockar iz Natcheza, 22.55 - Sinovi anarhije, serija 07.00 YooHoo i prijatelji, 18:20 IN magazin američki film 23.40 - Sting Specijal crtana serija (R) 19:15 Dnevnik Nove TV 10.00 - Vijesti 00.10 - Vrijeme je za jazz: 07.30 Bakugan, crtana serija 20:05 Supertalent uživo, 10.10 - Kućni ljubimci Djabe 07.55 Crvene kapice, 06.15 - Najava programa polufinalna emisija 10.45 - Normalan život, (R) 01.10 - Kraj programa 06.20 - More ljubavi, (R) crtana serija 22:30 Ljubavni brodolom, 11.25 - Opera box 08.25 Učilica, kviz za djecu 07.05 - Johnny Bravo igrani film 12.00 - Dnevnik 07.30 - Batman i hrabri super (uživo) 00:10 Za tvoje plave oči, film 12.30 - Veterani mira, emisija 08.55 Sinovi i kćeri, junaci, crtana serija 02:00 Ženi me, igrani film 13.20 - Prizma 07.55 - Mala TV: humoristična serija 03:30 Ezo TV, tarot show 14.05 - Duhovni izazovi 07:00 Naša mala klinika, 09.25 Bibin svijet, --.-- - TV vrtić: Dani u tjednu 05:00 Najbolji od najboljih 2, 14.40 - Kulturna baština serija (30/30) --.-- - Patuljkove priče: humoristična serija (R) igrani film 14.55 - Eko zona 07:55 Bračne vode, serija 10.15 Malcolm u sredini, Čaroban dar 06:35 Kraj programa 15.25 - Život, dokumentarna 08:25 Dora istražuje, --.-- - Tajni dnevnik patke humoristična serija serija crtana serija (59/64) (dvije epizode) Matilde: Posjet rođakinje 16.20 - Euromagazin 08:50 Timmy Time, 08.25 - Dvorac igračaka, serija 11.10 Slučajni turist, putopisni 16.55 - Vijesti crtana serija (15/52) show (R)

48 5. studenoga 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ u samoposluzi. Iako njegova okolina, 10.00 - Vijesti 07:15 Brza blagajna, serija 10.00 - Beverly Hills 4, serija osobito supruga, to drži neprihvat- 10.10 - Lewis 4, mini-serija 07:45 Dora istražuje, 10.45 - Split: More ljivim, njega novi posao doista ne 11.40 - manjinski MOZAIK crtana serija (60/64) 11.15 - Lijepom našom: smeta i uopće ga ne doživljava kao 12.00 - Dnevnik 08:10 Timmy Time, Jastrebarsko (2.) 05.45 - Split: More (R) degradaciju. Malo po malo, i ostali 12.25 - Plodovi zemlje crtana serija (16/52) 12.15 - Reporteri: Tko ide u 06.15 - Mir i dobro (R) se priviknu na njegovo »novo zani- 13.20 - Split: More 08:20 Winx, crtana serija Lavru 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska manje «... 14.00 - Nedjeljom u dva 08:45 Chuggington, 13.30 - Zvjezdana vrata: 07.05 - Vijesti Kao i ostale redateljeve filmove, i 15.05 - Mir i dobro crtana serija (18/52) Svemir 1, serija 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska ovaj krase brojne komične situaci- 15.40 - Vijesti 09:00 Ben 10: Alien Force, 14.15 - Školski program: 07.35 - Vijesti je i duhoviti dijalozi u 15.50 - Moj prijatelj Willy, crtana serija (22/26) Antička Grčka (R) 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska poznatoj češkoj maniri, američki film 09:30 Kinder surprise memori --.-- - Ton i ton: Kabaretska 09.12 - Lugarnica 18, serija simpatični likovi i dopad- 17.45 - Lijepom našom: kviz glazba i maketna 10.15 - Na vodenome putu ljiva poruka. Jastrebarsko (2.) 09:40 Automotiv, auto-moto ilustracija (R) 4: Galicija - Putem Uloge: Zdenek Svìrák, 18.45 - Globalno sijelo magazin --.-- - Na glasu: Loš početak svetog Jakova do mora, Tatiana Vilhelmová, 19.15 - LOTO 6/45 10:10 Magazin Lige prvaka 15.00 - Kojak 1, serija dokumentarna serija Daniela Kolárová, Alena 19.30 - Dnevnik 10:40 Novac, 15.45 - Kojak 1, serija 11.10 - Treća dob, emisija za Vranova, Jiri Machácek, 20.10 - 1 protiv 100, kviz business magazin 16.45 - Tree Hill 6, serija Miroslav Taborsky, umirovljenike 21.05 - Stipe u gostima 3, 11:10 Heroji, serija (19-20/26) 17.30 - U uredu 4, serija Martin Pechlat 12.00 - Dnevnik TV serija 13:00 Divlja utrka, igrani film 17.55 - Ritam tjedna, Scenarist: Zdenek Svìrák 12.30 - More ljubavi 21.45 - Čovjek ispod stola, 14:45 Ženi me, igrani film glazbeni magazin Redatelj: Jan Svìrák 13.20 - Hitna služba 14, serija hrvatski film 16:25 Supertalent , polufinale 18.30 - Županijska panorama Trajanje: 100’ 14.05 - Vijesti za osobe s 23.05 - Vijesti 17:00 Vijesti Nove TV 19.00 - Na vodenome putu oštećenim sluhom 23.20 - Vijesti iz kulture 17:10 Supertalent , polufinale 4: Galicija - Putem 14.20 - Normalan život 12.15 Smokey i bandit 2, film, 23.30 - Povratne boce, - nastavak svetog Jakova do mora, 15.00 - Luda kuća 3, serija akcijska komedija češki film 19:15 Dnevnik Nove TV dokumentarna serija (R) 15.40 - Glas domovine 14.05 Downtown, igrani film, 01.10 - Kauboj bez mira, 20:05 Periferija city, serija 19.45 - Hit dana 16.15 - Hrvatska uživo akcijska komedija američki film (R) 21:05 Scooby doo, igrani film 20.00 - TV Bingo Show 17.00 - Vijesti 15.55 Aquamarine, igrani 04.10 - Sting Specijal 22:50 Red carpet, 20.45 - Vatrene loptice, 17.40 - 8. kat, talk-show film, obiteljska fantazija 04.40 - Skica za portret showbiz magazin američki film 18.35 - Odmori se, zaslužio si 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 04.55 - Plodovi zemlje 00:35 Meteor 1 i 2, igrani film 22.15 - Fringe - Na rubu 1, 3 - TV serija vampira koje volimo, 03:50 Red carpet, serija 19.30 - Dnevnik zabavna emisija showbiz magazin 23.10 - Kalifornikacija 2, serija 20.15 - Latinica, 1. dio 18.30 RTL Danas 05:05 Kraj programa 23.40 - Retrovizor: Prikraćeni 21.20 - Latinica, 2. dio 19.10 Bibin svijet, serija 3, humoristična serija 21.55 - Poslovni klub 19.50 Žuta minuta, 07.00 - Panorame turističkih 00.00 - Retrovizor: 22.30 - Dnevnik 3 zabavni show središta Hrvatske Obavještajci 6, serija 23.10 - U potrazi za svetim: 20.00 Umri muški 3, igrani 07.15 - Najava programa 00.45 - Retrovizor: Ksena - Suze nevinoga, film, akcijski (R) 07.20 - Robert Belinić i 06.55 Miffy, animirana serija princeza ratnica 1, serija dokumentarna serija 21.50 Planet tame, igrani film, Zagrebački gitaristički 07.30 Yoohoo i prijatelji, (R) 01.30 - Kraj programa 00.00 - Zbor HRT-a i znanstveno-fantastični kvartet 08.05 Bakugan, crtana serija orkestar Wiener 23.45 Planet majmuna, film, 08.20 - Zlatna kinoteka: Slatka 08.30 Crvene kapice Concertverein pod znanstveno-fantastični Irma, američki film 08.55 Rat u kući, humoristična ravnanjem Tončija Bilića 01.50 Astro show, emisija uživo 10.40 - Biblija serija (dvije epizode) 01.00 - Zvjezdana vrata: 02.50 Predmet obožavanja, 10.50 - Portret crkve i mjesta 10.05 Malcolm u sredini, 05:10 Naši najbolji dani, serija Svemir 1, serija (R) igrani film, 11.00 - Lukovdol: Misa, humoristična serija 06:10 Naša mala klinika, serija 01.45 - Hitna služba 14, serija romantična komedija prijenos (dvije epizode) 07:15 Bumba, crtana serija 02.30 - Fringe - Na rubu 1, 12.05 - Bratovo obećanje: 11.00 Jezikova juha, reality 07:25 Graditelj Bob serija (R) NEDJELJA Priča o Danu Jansenu, show (R) 07:35 Roary, crtana serija 03.15 - Skica za portret 7.11.2010. američko-kanadski film 12.00 Columbo: Pepeo u 07:45 Peppa, crtana serija 03.30 - Glas domovine (R) 13.40 - SP u veslanju, snimka pepeo, kriminalistička 08:00 Mini kviz ep. 1 04.00 - Poslovni klub (R) 14.25 - Rukomet, LP (Ž): serija 08:10 Mini kviz ep. 2 04.30 - Latinica Podravka - Gyor, 13.50 Murjak i pol, igrani 08:30 Zauvijek zaljubljeni, prijenos film, komedija serija (21-22/140) 05.40 - Najava programa 16.00 - Olimp - sportska 15.35 Aquamarine, igrani 10:35 Slomljeno srce, serija 05.45 - Duhovni izazovi (R) emisija film, obiteljska fantazija 12:30 IN magazin 06.15 - Euromagazin (R) 16.05 - Osijek: Gimnastika - 17.30 Discovery: Preživjeti 13:15 Najbolje godine, serija 06.15 - Najava programa 07.00 - Mala TV: Svjetski kup, prijenos divljinu - Irska, 14:15 Zauvijek zaljubljeni 06.20 - More ljubavi, (R) --.-- - TV vrtić: Škola plesa 16.55 - Sao Paolo: F1 za dokumentarni film 16:00 Slomljeno srce, serija 07.05 - Johnny Bravo --.-- - Ninin kutak: Podmetači Veliku nagradu Brazila, 18.30 RTL Danas 17:00 Vijesti Nove TV 07.30 - Batman i hrabri super od špage prijenos 19.05 Exkluziv s Tatjanom 17:25 Slomljeno srce, serija junaci, crtana serija --.-- - Danica: Danica i roda 18.40 - Olimp - sportska JUrić, magazin 18:20 IN magazin 07.55 - Mala TV --.-- - Tajni dnevnik patke emisija 20.00 Hrvatski top model by 19:15 Dnevnik Nove TV --.-- - TV vrtić Matilde: Posjet 19.30 - Garaža Vanja Rupena, 20:05 Najbolje godine, serija --.-- - Brlog rođakinje (R) 20.05 - Dvanaest žigosanih, reality show 21:05 Lud, zbunjen, normalan --.-- - Čarobna ploča - engleski --.-- - Profesor Baltazar: Zrak američko-britanski film 21.40 CSI: Miami, 21:55 Lud, zbunjen, normalan 08.25 - Dvorac igračaka, serija --.-- - Bembove priče: Velika 22.35 - Posebni dodaci, serija (dvije epizode) 22:30 Anakonda: Lov na za djecu (R) utrka emisija o filmu 23.25 Umri muški 3, igrani krvavu orhideju, film 08.50 - Školski program: --.-- - Čarobna ploča - 7 23.05 - Filmski butik: Taxi film, akcijski (R) 23:45 Večernje vijesti Antička Grčka kontinenata: Afrika (R) Driver, američki film 01.10 Astro show, emisija uživo 00:00 Anakonda: Lov na --.-- - Ton i ton: Kabaretska 08.00 - Vijesti 00.55 - Kraj programa 02.10 Planet tame, igrani film, krvavu orhideju, film - glazba i maketna 08.05 - Prijatelji, zabavni znanstveno-fantastični nastavak ilustracija (R) show za djecu 00:45 Grad nasilja, igrani film PONEDJELJAK --.-- - Na glasu: Loš početak 09.00 - Nora Fora, TV igra 02:20 Seks i grad, serija 8.11.2010. 09.35 - Mega Mindy, serija 09.55 - Vijesti iz kulture 02:50 Bračne vode, serija

5. studenoga 2010. 49 HrvatskaRIJEČ TV Program

03:15 Naša mala klinika, serija 21.10 - Država, selo, grad 05:05 Naši najbolji dani, serija 06.05 - Među nama (R) --.-- - Izazovi - EBU 04:00 Ezo TV, tarot show 22.30 - Dnevnik 3 05:55 Naša mala klinika, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska dokumentarac za mlade (R) 05:00 Kraj programa 23.10 - Lica nacije 07:00 Gospodin Magoo 07.05 - Vijesti --.-- - Ta politiká: Prava i 00.00 - CSI: Las Vegas 9 07:25 Graditelj Bob 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska slobode 00.45 - Zvjezdana vrata: 07:35 Roary, crtana serija 09.12 - Lugarnica 18, serija 15.05 - Kojak 1, serija Svemir 1, serija (R) 07:45 Peppa, crtana serija 10.00 - Vijesti 15.50 - Kojak 1, serija 01.30 - Hitna služba 14, serija 08:00 Mini kviz ep. 1 10.15 - Divljinom Amerike - 16.45 - Tree Hill 6, serija 06.05 Miffy, animirana serija 02.15 - Fringe - Na rubu 1, 08:10 Mini kviz ep. 2 3000 kilometara 17.30 - U uredu 4, serija 06.20 RTL ritam zona - Pop serija (R) 08:30 Zauvijek zaljubljeni pješice, dok. film 18.30 - Županijska panorama hitovi, glazbena emisija 03.00 - Završni udarac 2, (R) 10:35 Slomljeno srce, serija 11.10 - Oprah show 19.00 - Divljinom Amerike - 08.20 Zabranjena ljubav, 03.45 - Skica za portret 12:30 IN magazin 12.00 - Dnevnik 3000 kilometara sapunica (dvije epizode) 04.00 - 8. kat, talk-show 13:15 Najbolje godine, serija 12.30 - More ljubavi pješice, dok. film (R) 09.35 Večera za 5, 04.40 - Znanstvena petica (R) 14:15 Zauvijek zaljubljeni 13.20 - Praskozorje 2, serija 19.45 - Hit dana lifestyle emisija (R) 05.10 - Lica nacije (R) 16:00 Slomljeno srce, serija 14.05 - Vijesti za osobe s 20.00 - Made in America, 10.45 Exkluziv s Tatjanom 17:00 Vijesti Nove TV oštećenim sluhom američki film (R) Jurić, magazin (R) 17:25 Slomljeno srce, serija 14.20 - Riječ i život, 21.50 - CSI: Las Vegas 9, 11.40 1001 noć, dramska 18:20 IN magazin religijski program serija serija (dvije epizode) (R) 19:15 Dnevnik Nove TV 15.00 - Luda kuća 3, serija 22.35 - Fringe - Na rubu 1 13.05 Klon, (dvije epizode) 06.15 - Najava programa 20:05 Najbolje godine, serija 15.40 - Alpe Dunav Jadran 23.30 - Nove avanture stare 14.55 Anđeo i vrag, telenovela 06.20 - More ljubavi, (R) 21:05 Lud, zbunjen, normalan 16.15 - Hrvatska uživo Christine 4, serija 15.45 Kućanice, serija 07.05 - Johnny Bravo 21:40 Europski žigolo, film 17.00 - Vijesti 23.50 - Retrovizor: Prikraćeni 16.35 Heroji iz strasti, serija 07.30 - Batman i hrabri super 23:25 Večernje vijesti 17.30 - 8. kat, talk-show 3, humoristična serija 17.25 Bibin svijet, serija junaci, crtana serija 23:40 Anakonda: Lov na 18.25 - Odmori se, zaslužio si 00.10 - Retrovizor: 18.00 Exkluziv Tabloid, 07.55 - Mala TV: krvavu orhideju, film 3 - TV serija Obavještajci 6, serija magazin --.-- - TV vrtić 01:25 Seks i grad, serija 19.15 - LOTO 7/39 00.55 - Retrovizor: Ksena - 18.30 RTL Danas --.-- - Ninin kutak 01:55 Bračne vode, serija 19.30 - Dnevnik princeza ratnica 1, 19.05 Večera za 5 --.-- - Crtani film 02:20 Divlja srca, igrani film 20.10 - Hrvatska kinoteka: serija 20.00 1001 noć, dramska --.-- - Danica 03:45 Ezo TV, tarot show Život sa stricem 01.40 - Kraj programa serija (dvije epizode) 08.25 - Dvorac igračaka, serija 04:45 Kraj programa 22.00 - Paralele 21.30 Iznad zakona, igrani 08.50 - Školski program: 22.40 - Dnevnik 3 film, akcijski triler Kako vidimo svoj grad 23.20 - Drugi format 23.15 Čuvar zakona, igrani --.-- - Navrh jezika 00.10 - CSI: Las Vegas 9, film, akcijski (prvi dio) --.-- - Kratki spoj: Kemija i serija (R) 05:05 Naši najbolji dani, serija 23.55 RTL Vijesti kuhinja 06.30 Miffy, animirana serija 00.55 - Zvjezdana vrata: 05:55 Naša mala klinika, serija 00.10 Čuvar zakona, film, 09.35 - Mega Mindy, serija 06.45 RTL ritam zona - Priča Svemir 1, serija (R) 07:00 Gospodin Magoo, serija akcijski (drugi dio) 10.00 - Beverly Hills 4, serija o..., glazbena emisija 01.40 - Praskozorje 2, (R) 07:25 Graditelj Bob 01.40 Astro show, emisija uživo 10.45 - Globalno sijelo 07.45 RTL ritam zona - Top 40 02.25 - Fringe - Na rubu 1, 07:35 Roary, crtana serija 02.40 Zvjerinjak, film, komedija 11.15 - Prizma domaći, glazbena emisija serija (R) 07:45 Peppa, crtana serija UTORAK 12.00 - U istom loncu, 08.45 Zabranjena ljubav, 03.10 - Prekid programa radi 08:00 Mini kviz ep. 1 kulinarski show sapunica (dvije epizode) redovnog održavanja 08:10 Mini kviz ep. 2 9.11.2010. 12.35 - Euromagazin 10.00 Večera za 5, lifestyle uređaja 08:30 Zauvijek zaljubljeni, 13.05 - Proces emisija (R) 05.30 - Alpe Dunav Jadran (R) serija (25-26/140) 13.30 - Zvjezdana vrata: 11.10 Exkluziv Tabloid, 10:35 Slomljeno srce, serija Svemir 1, serija magazin (R) 12:30 IN magazin 14.15 - Školski program: 11.40 1001 noć, serija (dvije 13:15 Najbolje godine, serija 05.55 - Najava programa Kako vidimo svoj grad epizode) (R) 14:15 Zauvijek zaljubljeni 06.00 - Treća dob, emisija za --.-- - Navrh jezika (R) 13.05 Klon, (dvije epizode) 06.15 - Najava programa 16:00 Slomljeno srce, serija umirovljenike (R) --.-- - Kratki spoj: Kemija i 14.55 Anđeo i vrag, telenovela 06.20 - More ljubavi, (R) 17:00 Vijesti Nove TV 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska kuhinja 15.45 Kućanice, serija 07.05 - Johnny Bravo 17:25 Slomljeno srce, serija 07.05 - Vijesti 15.00 - Kojak 1, serija 16.35 Heroji iz strasti, serija 07.30 - Batman i hrabri super 18:20 IN magazin 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 15.45 - Kojak 1, serija 17.25 Bibin svijet, serija junaci, crtana serija 19:15 Dnevnik Nove TV 07.35 - Vijesti 16.45 - Tree Hill 6, serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 07.55 - Mala TV 20:05 Najbolje godine, serija 09.12 - Lugarnica 18, serija 17.30 - U uredu 4, serija 18.30 RTL Danas --.-- - TV vrtić 21:05 Lud, zbunjen, normalan 10.00 - Vijesti 18.30 - Županijska panorama 19.05 Večera za 5, lifestyle --.-- - EBU drama 21:50 Lud, zbunjen, normalan 10.15 - Divljinom Amerike 19.00 - Divljinom Amerike - emisija 08.25 - Dvorac igračaka, serija 22:30 Periferija city, serija - 3000 kilometara 3000 kilometara 20.00 1001 noć, dramska za djecu (R) 23:30 Večernje vijesti pješice, dok.film pješice, dok. film (R) serija (dvije epizode) 08.50 - Školski program: 23:45 Europski žigolo, film 11.10 - Debbie Travis 19.45 - Hit dana 21.30 Jezikova juha Tradicijska glazbala 01:15 Seks i grad, serija preuređuje 1 20.00 - Brzina 2, američki film 22.30 Slučajni turist, --.-- - Izazovi - EBU 01:45 Bračne vode, serija 12.00 - Dnevnik 22.05 - CSI: Las Vegas 9 putopisni show dokumentarac za mlade 02:10 Dva dana u Parizu, film 12.30 - More ljubavi 22.50 - Fringe - Na rubu 1, 23.30 Instruktor, serija --.-- - Ta politiká: Prava i 03:50 Ezo TV, tarot show 13.20 - Hitna služba 14, serija serija 00.15 RTL Vijesti slobode 04:50 Kraj programa 14.05 - Vijesti za osobe s 23.45 - Završni udarac 2, serija 00.30 Iznad zakona, 09.35 - Mega Mindy, serija oštećenim sluhom 00.30 - Retrovizor: Prikraćeni film, akcijski triler 10.00 - Beverly Hills 4, serija 14.20 - Među nama 3, humoristična serija 02.10 Astro show, emisija uživo 10.45 - Proces (R) 15.00 - Luda kuća 3, serija 00.50 - Retrovizor: 03.10 Čuvar zakona, film, akcijski 11.10 - Eko zona (R) 15.40 - Znanstvena petica Obavještajci 6, serija SRIJEDA 11.40 - Ritam tjedna, glazbeni 06.25 Miffy, animirana serija 17.00 - Vijesti 01.35 - Retrovizor: Ksena - magazin (R) 06.40 RTL ritam zona - Retro, 17.35 - 8. kat, talk-show princeza ratnica 1, serija 10.11.2010. 12.15 - Paralele (R) glazbena emisija 18.31 - Odmori se, zaslužio si 02.20 - Kraj programa 12.45 - Lica nacije (R) 08.40 Zabranjena ljubav, 3 - TV serija 13.35 - Zvjezdana vrata: sapunica (dvije epizode) 19.30 - Dnevnik Svemir 1, serija 10.00 Večera za 5, (R) 20.10 - Konvoj Libertas: 14.20 - Školski program: 11.05 Exkluziv Tabloid, Vatra, dok. serija 06.00 - Najava programa Tradicijska glazbala (R) magazin (R)

50 5. studenoga 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ

11.35 1001 noć, dramska 07.35 - Vijesti 04.45 - Pola ure kulture (R) dokumentarni film(R) 23:05 Prljavi poslovi, film serija (dvije epizode) (R) 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 05.15 - 8. kat, talk-show (R) 19.45 - Hit dana 00:55 Seks i grad, serija 13.05 Klon, (dvije epizode) 09.12 - Lugarnica 18, serija 20.00 - Ljudsko tijelo: 01:25 Vjerovali ili ne, serija 14.50 Anđeo i vrag, telenovela 10.00 - Vijesti Nevjerojatan stroj, 01:50 Mračna tajna, film 15.45 Kućanice, serija 10.15 - Putovanja dokumentarni film 03:20 Na rubu zakona, serija 16.35 Heroji iz strasti, željeznicom: 20.50 - Duh i tama, film (R) 04:05 Ezo TV, tarot show dramska serija Legendarnim 06.15 - Najava programa 22.40 - Fringe - Na rubu 1, 05:05 Kraj programa 17.25 Bibin svijet, vlakovima Ghani 06.20 - More ljubavi, (R) serija humoristična serija Overland kroz 07.00 - Johnny Bravo 23.35 - Zovem se Earl 4, 18.00 Exkluziv Tabloid, Australiju, dok.film 07.25 - Batman i hrabri super humoristična serija magazin 11.10 - Oprah show junaci, crtana serija 23.55 - Retrovizor: Prikraćeni 18.30 RTL Danas, 12.00 - Dnevnik 07.50 - Mala TV 3, humoristična serija 06.30 Miffy, animirana serija informativna emisija 12.30 - More ljubavi --.-- - TV vrtić 00.15 - Retrovizor: 06.45 RTL ritam zona - 19.05 Večera za 5, 13.20 - Praskozorje 2, serija --.-- - Crtani film Obavještajci 6, serija Dalmatinski libar, lifestyle emisija 14.05 - Vijesti --.-- - Čarobna ploča - 01.00 - Retrovizor: Ksena - glazbena emisija 20.00 1001 noć, 14.20 - Trenutak spoznaje 7 kontinenata princeza ratnica 1, serija 07.45 RTL ritam zona - Top 40 serija (dvije epizode) 15.00 - Luda kuća 3, serija 08.25 - Dvorac igračaka, serija 01.45 - Kraj programa strani, glazbena emisija 21.30 Kosti, serija 15.35 - LADO u Americi - 60 za djecu (R) 08.45 Zabranjena ljubav 22.20 Put osvete, godina LADA, 08.50 - Školski program: 10.00 Večera za 5, (R) kriminalistička serija dokumentarna emisija Dramska skupina u školi 11.10 Exkluziv Tabloid, 23.15 Zaboravljeni slučaj, 16.15 - Hrvatska uživo --.-- - Kokice magazin (R) kriminalistička serija 17.00 - Vijesti --.-- - Abeceda EU: Slovo 05:05 Naši najbolji dani, serija 11.30 1001 noć, dramska 00.15 RTL Vijesti, 17.35 - 8. kat, talk-show N/NJ 05:55 Naša mala klinika, serija serija (dvije epizode) (R) informativna emisija 18.35 - Odmori se, zaslužio si 09.35 - Mega Mindy, serija 07:00 Gospodin Magoo, serija 13.05 Klon, (dvije epizode) 00.30 Nepodnošljivi susjedi, 3 - TV serija 10.00 - Beverly Hills 4, serija 07:25 Graditelj Bob 14.55 Anđeo i vrag, telenovela igrani film, komedija 19.30 - Dnevnik 10.45 - Potrošački kod 07:35 Roary, crtana serija 15.45 Kućanice, serija 02.10 Astro show, 20.15 - 1 protiv 100, kviz 11.15 - Znanstvena petica (R) 07:45 Peppa, crtana serija 16.35 Heroji iz strasti, serija emisija uživo 21.15 - Otvoreno 11.45 - Glas domovine (R) 08:00 Mini kviz ep. 1 17.25 Bibin svijet, serija 03.10 Najgori neprijatelj, 22.00 - Pola ure kulture 12.15 - Alpe Dunav Jadran (R) 08:10 Mini kviz ep. 2 18.00 Exkluziv Tabloid kriminalistička serija (R) 22.35 - Dnevnik 3 12.45 - Drugi format (R) 08:30 Zauvijek zaljubljeni 18.30 RTL Danas 03.55 Zaboravljeni slučaj, 23.15 - Na rubu znanosti: 13.30 - Zvjezdana vrata: 10:35 Slomljeno srce, serija 19.05 Večera za 5 kriminalistička serija (R) Krugovi nove budućnosti Svemir 1, serija 12:30 IN magazin 20.00 1001 noć, ^ETVRTAK 00.05 - Zvjezdana vrata: 14.15 - Školski program: 13:15 Najbolje godine, serija serija (dvije epizode) Svemir 1, serija (R) 15.00 - Kojak 1, serija 14:15 Zauvijek zaljubljeni 21.30 Kućanice, dramska 11.11.2010. 00.50 - Praskozorje 2, (R) 15.45 - Kojak 1, serija 16:00 Slomljeno srce, serija serija (dvije epizode) 01.35 - Fringe - Na rubu 1 16.45 - Tree Hill 6, serija 17:00 Vijesti Nove TV 23.15 Hrvatski top model by 02.20 - Oprah show (R) 17.30 - U uredu 4, serija 17:25 Slomljeno srce , serija Vanja Rupena, 03.05 - Fotografija u Hrvatskoj 17.55 - Mijenjam svijet 18:20 IN magazin reality show (R) 03.10 - Znanstvene vijesti (R) 18.20 - Znanstvene vijesti 19:15 Dnevnik Nove TV 01.00 RTL Vijesti 06.00 - Najava programa 03.20 - Na rubu znanosti: 18.30 - Županijska panorama 20:05 Najbolje godine, serija 01.15 Kosti, serija (R) 06.05 - Riječ i život, (R) Krugovi nove 19.00 - Putovanja željeznicom: 21:05 Lud, zbunjen, normalan 02.05 Astro show 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska budućnosti (R) Legendarnim vlakovima 21:45 Provjereno, 03.05 Put osvete, serija (R) 07.05 - Vijesti 04.10 - LADO u Americi - 60 Ghani Overland kroz informativni magazin 03.45 Nepodnošljivi susjedi, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska godina LADA, dok. film (R) Australiju, 22:50 Večernje vijesti film, komedija (R)

HRVATSKI PROGRAM NA RTV-U PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

Informativna emisija na hrvatskom jeziku »Dnevnik« emitira se od pone- SHEMA ZA RADNE DANE: 18,00 - 19,00 20,30 - 21,00 djeljka do subote u terminu od 17,45 minuta na Drugom programu Radio- Najava programa • Večernji dnevnik • Anemov • Narodna glazba • Blic vijesti i televizije Vojvodine. Osim novosti iz života hrvatske manjinske zajednice, prilog »Bolja Srbija« • Agencijske vijesti iz RH • odjava programa emisija donosi i informacije o događajima u zemlji i okruženju. Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • Jezični savjetnik ‘Govorimo hrvatski’ SHEMA ZA DANE VIKENDA: 104, 4 Mhz Emisija »Izravno« - razgovor na aktualne teme emitira se nedjeljom u 16 Subota sati a emisija iz kulture »Svjetionik« nedjeljom od 16,30 sati. 19,00 - 19,30 • Poetski predah • 'Popularne melodije' - zabavna • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, zabavna glazba glazba (ponedjeljkom) • 'Na valovima hrvatske glaz- • 18,15 ‘Vojvođanski tjedan’ GLAS HRVATA bene tradicije' - narodna glazba (utorkom) • 'Veliki • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan majstori glazbe' - ozbiljna glazba (srijedom) • 'Rock • 19,00 ‘Vjerska emisija’, duhovna glazba Radijska emisija »Glas Hrvata« u produkciji HKUD »Vladimir Nazor« iz vremeplov' (četvrtkom) • 'Minute za jazz' (petkom) • 20,00 ‘Omladinska emisija’, narodna glazba Stanišića emitira se na valovima Radio Sombora nedjeljom od 17 do 18 sati. • 20,55 Odjava programa 19,30 - 20,00 • 'Europski magazin' - magazin Radija Deutsche Nedjelja ZVUCI BAČKE RAVNICE Welle (ponedjeljkom) • 'Kulturna povijest' (utorkom) • ‘Znanjem do zdravlja’ (srijedom) • ‘Razmišljanje • 18,00 Najava programa, Vijesti dana Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrt- dopušteno’ (četvrtkom) • 'Tjedni vodič' (petkom) • 18,10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti, zabavna glazba) kom u 19 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz). 20,00 - 20,30 • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • »Razgovor s povodom« (ponedjeljkom) • ‘Staza- • 19,30 ‘Putnici kroz vrijeme’ emisija za djecu GLAS DOMOVINE ma agrara’ (utorkom) • »Otvoreni studio« (srijedom) Hrvatskoga radija • »Kultur café« - magazin iz kulture Radija Deuts- • 20,00 ‘Hrvatima izvan domovine’ - emisija che Welle (četvrtkom) • »Vodič za moderna vreme- Pitomog radija iz Pitomače (RH) Emisija o životu Hrvata izvan domovine pod nazivom »Glas domovine«, na« – emisija Hrvatskoga radija (petkom) 20,55 Odjava programa emitira se na HRT1 subotom od 7,20 sati.

5. studenoga 2010. 51 HrvatskaRIJEČ

5. studenoga 2010. 52