Nevidljivi Hrvati U Srbiji

Uvodnik HrvatskaRIJEČ INTERVJU Nevidljivi Hrvati u Srbiji

VIŠEPero Horvacki, POTICAJNIH član Izvršnog MJERA odbora ZA onačno i dobre i lijepe vijesti za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Stižu OBRAZOVANJE...... 12-13HNV-a zadužen za obrazovanje knjige za đake koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini, a nije još ni kraj prvog polugodišta. Osim toga, od 30. SUBOTICA studenoga organiziraju se pripreme za polaganje državne mature iz hrvatskog jezika za učenike koji žele studirati u Republici Hrvatskoj. Lijepa je bila i svečana akademija kojom se naše autohtone velikane, kao što je bio Aleksa Kokić, nastoji otrgnuti od zaborava i s njegovim djelom i životom upoznati EDUKACIJAOdržan šesti međunarodni POTROŠAČA festiva PRVI- mlade naraštaje. ZADATAK...... 18-19lorganskih proizvoda »Biofest« Dobra je vijest i da će na 16. forumu hrvatskih nacionalnih manjina, koji Kse održava u Zagrebu, tema biti mediji hrvatskih manjinskih zajednica s DOPISNICI naglaskom na mogućnostima otvaranja novih komunikacijskih kanala. Već godinama medijski poslenici i pripadnici hrvatske nacionalne manjine u regiji govore o tome kako se u Hrvatskoj malo zna o životu autohtonih hrvatskih manjina u zemljama susjednim Hrvatskoj i koji su im problemi. I zato veseli U Beču održan okrugli stol na temu »Manjine i identitet« da su ciljevi ovogodišnjeg stručnog skupa u organizaciji Hrvatske matice iseljenika usmjereni prema veoma važnom pitanju zastupljenosti manjina u medijskom prostoru matične i domicilne zemlje i da se želi potaknuti rasprava između pripadnika istog hrvatskog naroda – većinskog u matičnoj domovini, i manjinskog u okolnim zemljama – o otvaranju novih medijskih projekata. Kao što znamo, hrvatski su mediji u Srbiji vidljivi i gledani, gledaju ih i pripadnici manjina i većinskog naroda, ali položaj hrvatskog naroda u Srbiji vrlo se rijetko tematizira, pa nije niti čudno da se Zagrepčani, kad posjetimo glavni grad JEZIK JE VAŽAN ČIMBENIK NACI- Hrvatske, iznenade kad čuju koliko Hrvata još uvijek živi u Srbiji. I tko je tomu ONALNE SAMOBITNOSTI...... 25 kriv? Možda su tome krivi političari u matičnoj domovini zauzeti otvaranjem i zatvaranjem poglavlja u procesu europskih integracija, možda su tome krivi politički predstavnici Hrvata u Srbiji koji nisu dovoljno glasni kada je riječ o PUBLIKASvečani koncert ODUŠEVLJENA u povodu 107. obljet PRI- statusu hrvatske manjine i zadovoljavaju se time da daju podršku europskim KAZANIM...... 27nice HKPD-a »Matija Gubec« iz Rume integracijama Srbije. Činjenica ostaje da, za razliku od položaja srpske manjine u Hrvatskoj, o čemu pišu i govore i srpski i hrvatski mediji, položaj hrvatske KULTURA manjine u Srbiji uglavnom nije tema niti jednih niti drugih »velikih« medija, pa čak niti tzv. hrvatskog programa na Radioteleviziji Vojovodine. Utoliko je pokretanje ove teme dobro došlo, i ne samo teme na jednom forumu, većJ. D. i zajedničkih projekata koji bi takvo stanje mogli promijeniti. BEZVREMENSKAIzložba Lee Vidaković PRIČA »Splendid O OSJE- ĆAJUIsolation« (NE)SIGURNOSTI...... 33 u Galeriji SC-a u Zagrebu SADRŽAJ

AKTUALNO REPORTAŽA

NASTAVAK DOBRE SURADNJE SELO BEZ PRAZNIH KUĆA...14-17 NADani SVIM Istre uPOLJIMA...... 7 Vojvodini Bikovo TEMA

POŠTOVANJEPredsjednik Srbije I POKLONJENJE Boris Tadić u SPORT ŽRTVAMA...... 8-9Vukovaru

ŽELJA MI JE OTIĆI NA EP U ESTONIJU...... 47Ivona Šarić, skakačica u vis

12. studenoga 2010. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno Svečanost i obuka za dopisnike Godišnja skupština »Pučke kasine 1878« povodu izlaska 400. broja tjednika, NIU »Hrvatska riječ«

organizira svečanost na koju je direktor NIU Ivan Karan U odišnja skupština »Pučke kasine 1878« bit će održana 18. pozvao predstavnike Generalnog konzulata Republike Hrvatske studenoga u Gradskoj knjižnici u Subotici. Početak je u 19,30 u Subotici, Pokrajinskog tajništva za informacije, predsjednika i G sati. dopredsjednike HNV-a, predsjednika i članove Izvršnog odbora HNV-a, Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Novinskog vijeća NIU »Hrvatska riječ«, predstavnike Zavoda za kulturu vojvođan- Iduće godine otvara se Ured skih Hrvata, kulturnih udruga, Crkve, medija na hrvatskom jeziku, Vojvodine u Bruxellesu tjednika drugih manjina i medija na srpskom jeziku s kojima ustanova surađuje. redstavništvo AP Vojvodine u Bruxellesu počet će s radom Svečanost će biti održana u prostorijama HNV-a u Subotici u početkom sljedeće godine u okviru Misije Srbije pri Europskoj ponedjeljak, 15. studenoga, od 19 sati. P Uniji, dogovoreno je tijekom razgovora predsjednika Vlade AP Obilježavajući izlazak 400. broja tjednika, redakcija Hrvatske Vojvodine dr. Bojana Pajtića i ministra vanjskih poslova Republike riječi će u subotu, 13. studenoga, u Stanišiću organizirati i godiš- Srbije Vuka Jeremića u prošli petak. nju obuku dopisnika iz Podunavlja (Sombor, Bački Breg, Bezdan, »U mjesecima koji su prethodili današnjem razgovoru, u više smo Bački Monoštor, Bač, Vajska, Plavna, Bođani). Osim stalnih dopi- navrata isticali kako pokrajina Vojvodina neće otvarati svoje pred- snika, pozivaju se i svi oni koji žele postati dopisnicima, da se jave stavništvo u Bruxellesu do trenutka kada Srbija postane kandidat u redakciju. Ustanova osigurava prijevoz, sredstva za rad i domje- za člana EU, jer ne bi bilo moguće ostvariti pozitivan ekonomski i nak. Početak obuke je u 9 sati. H. R.

Čestitka ZKVH-a Hrvatskoj riječi

pućujemo vam iskrene čestitke u povodu izlaska četiristo- »Utoga broja tjednika Hrvatska riječ – što držimo hvale vri- jednim uspjehom, koji je od značaja za cijelu hrvatsku zajednicu«, kaže se u čestitki koju su direktoru NIU »Hrvatska riječ« Ivanu Karanu i odgovornoj urednici tjednika Jaminki Dulić uputili ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i zaposlenici te ustanove. »Ujedno, koristimo prigodu čestitati na ustrajnosti kojom i uposlenici i vanjski suradnici prate događaje, zbivanja i procese u hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Republici Srbiji, napose načinom i zastupljenošću informacija kako iz naše kulturne scene tako i o aktivnostima Zavoda za kulturu vojvođan- skih Hrvata. Svjesni smo kako je pojavljivanje prvog broja vašeg i našeg tjednika, bio povijesni događaj prvoga reda za hrvatsku zajednicu, ali smo također svjesni i suvremenog, bremenitog finansijski efekt, s obzirom da su troškovi koji se odnose na pribav- ekonomskim teškoćama, trenutka i izazova s kojima se suočavate ljanje i zakup prostora u Bruxellesu preveliki, a Srbija nema još toli- za zadobivanje povjerenja kod čitatelja. Stoga vama, svim dje- ku mogućnost sudjelovanja u pretpristupnim fondovima«, rekao je latnicima i suradnicima i nadalje želimo puno uspjeha u nadasve Bojan Pajtić. »Nakon današnjeg razgovora s ministrom Jeremićem korisnom radu te nastojanjima u ostvarenju temeljne vaše misije i njegove ponude da predstavništvo Vojvodine bude otvoreno u – profesionalno, pravodobno, objektivno i nepristrano informiranje Misiji Srbije pri EU, te samim tim činjenice da nas neće ništa na hrvatskom jeziku. koštati ni pribavljanje prostora, ni zakup, kao i da ćemo dobiti punu U nama ćete i nadalje imati potporu u ostvarivanju tih ciljeva.« logističku potporu za funkcionisanje predstavništva Vojvodine u H. R. Bruxellesu, početkom sljedeće godine Ured Vojvodine u Bruxellesu počet će s radom«, stoji u priopćenju Pokrajinskog tajništva za informacije. IZ UREDA HNV-A Pajtić smatra kako je ta odluka veoma važna, »kako zbog toga što ćemo moći, kroz lobističke procese i profesionalno usavršava- Pripreme za polaganje nje ljudi ostvariti veća financijska sredstva, veći udio u fondovima i privući više investicija u pokrajinu i pripremiti se za proces koji državne mature je pred nama – proces kandidature i članstva kada će fondovi i ta sredstva biti veći«. ripreme za polaganje državne mature iz hrvatskog jezika Pajtić je dodao i kako će u Uredu Vojvodine u Bruxellesu raditi Pza učenike koji žele studirati u Republici Hrvatskoj održa- samo vrhunski profesionalci i ljudi koji će biti birani na natječaju, vat će se od 30. studenoga, svakog utorka od 19,30 do 21 sati ljudi koji imaju iskustva u međunarodnim organizacijama ili diplo- u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća, Preradovićeva matskoj službi, »dakle oni koji će nas moći predstavljati na pravi 13, u Subotici. Pripreme će voditi profesorica hrvatskog jezika način, koji će moći pribaviti što više sredstava i lobirati za ono što je Đurđica Stuhlreiter. interes razvoja pokrajine Vojvodine«.

6 12. studenoga 2010. Aktualno HrvatskaRIJEČ DANI ISTRE U VOJVODINI Nastavak dobre suradnje na svim poljima Istru i Vojvodinu posebno povezuje to što, kao dvije multinacionalne i multikulturalne regije, znaju prepoznati i iskoristiti prednosti i bogatstvo multietničkog suživota, izjavio predsjednik Skupštine Vojvodine Sándor Egeresi

vogodišnja manife- obostranim željama i interesima, »Vojvodina-CESS« Valentina »Fotografije u Istri do 1918.« iz stacija »Dani Istre u upotpunjavati novim progra- Ivanić. fundusa Zbirke fotografija, nega- OVojvodini« održana je mima i konkretnom suradnjom Potpisan je i sporazum o tiva i fotografske opreme, koju je od 4. do 7. studenoga i to u trima na polju gospodarstva, turizma, suradnji u području poljopri- otvorio pokrajinski tajnik za kul- gradovima: u Novom Sadu, Senti zaštite okoliša, poljoprivre- vrede i ruralnog razvitka izme- turu Milorad Đurić. Ova izložba i Zrenjaninu. Deveti je to put da de i razmjene mladeži. Istru i đu Upravnog odjela za poljo- predstavlja najstariju fotografsku se ove dvije regije naizmjenič- Vojvodinu posebno povezuje i privredu, šumarstvo, lovstvo, baštinu Istre, prikazujući počet- no predstavljaju jedne godine u to što, kao dvije multinacionalne Istri, sljedeće u Vojvodini, te se i multikulturalne regije, znaju ističe kako je ova manifestacija prepoznati i iskoristiti prednosti i rezultat prijateljstva i suradnje bogatstvo multietničkog suživo- među ovim specifičnim i po ta. Imamo zajedničku povijest, a mnogo čemu sličnim regijama. vjerujem da ćemo imati i zajed- Vojvodina i Istarska županija od ničku europsku budućnost.« 2001. godine surađuju na razli- Oriano Otočan je tako- čitim društvenim područjima, s đer potvrdio kako Istrani od ciljem unapređenja odnosa ovih Vojvođana očekuju snažnu gos- dviju regija, pa samim tim i podarsku suradnju, te suradnju dviju država. Suradnja se odvija u području turizma i europskih na gospodarskom i kulturnom integracija. polju. Nakon otvorenja u Skupštini AP Ovogodišnje Dane Istre u Vojvodine je organiziran okrugli Vojvodini otvorili su predsjed- stol na kojem se razgovaralo o nik Skupštine Vojvodine Sándor temi »EU programi u pretpri- Egeresi i pročelnik Upravnog stupnom procesu«, s ciljem da odjela za međunarodnu suradnju se predstave fondovi EU. Na i EU integracije Istarske županije okruglom stolu govorili su, uz Oriano Otočan, na svečanosti Oriana Otočana, i pokrajinski ribarstvo i vodno gospodarstvo ke razvitka fotografije u Istri. 4. studenoga u Novom Sadu. tajnik za međuregionalnu surad- i Pokrajinskog tajništva za poljo- Njom je obuhvaćeno razdoblje Naglašavajući dobru dosadašnju nju Boris Barjaktarović, ravna- privredu, vodno gospodarstvo i od 1862. godine, kada je otvo- suradnju, Egeresi je rekao: »Istra telj Fonda za europske poslove šumarstvo. ren prvi fotografski profesionalni i Vojvodina predstavljaju model Predrag Novikov i ravnateljica Ovogodišnja manifesta- atelje u Puli, pa sve do 1918. za kvalitetnu regionalnu surad- Centra za strateško-ekonomska cija obogaćena je i izlož- godine. nju, koju ćemo, zahvaljujući istraživanja Vlade Vojvodine bom Povijesnog muzeja Istre Ankica Jukić-Mandić

Najavu otvaranja Ureda Vojvodine u Bruxellesu pozdravio je i problem u budućnosti bude odlagan, poraz vladajuće koalicije na predsjednik Skupštine Vojvodine Sándor Egeresi, naglašavajući sljedećim izborima bit će uvjerljiviji, dodaje se u priopćenju. kako će Vojvodina lobiranjem u središtu Europe »prezentirati sve »Ponašanje državnih institucija koje ne plaćaju troškove ni same sebi potencijale naše pokrajine, brže dolaziti do informacija o aktualnim i tako dolaze u situaciju da država duguje državi, eklatantan je primjer europskim projektima i lakše komunicirati kako s ostalim europ- da nešto ne štima udržavi. U cjelini negativno izvješće Europske komi- skim regijama, tako i s europskim institucijama«. sije jasan je pokazatelji da aktualna Vlada ne radi i ne provodi obećane i zacrtane reforme, te je izravno odgovorna za gospodarstvo koje i dalje nema rješenja i rezultate. Dana obećanja na početku mandata 2008. DZH: Vrijeme je za nove izbore godine o cjelokupnim reformama zemlje i europskom putu Srbije se ne ostvaruju, već se uporno i dalje samo kupuje vrijeme. Najnovija eška ekonomska situacija, loše stanje u zemlji i gospodarstvu, obećanja o dobivanju kandidature Republike Srbije na kraju 2011. Tte brojni problemi u vladajućoj koaliciji glavni su pokazatelji godine, nova je obmana u zadržavanju privilegija i trenutačnog stanja da se raspisivanje izvanrednih izbora ne može više odlagati, ma bez mogućnosti da se nešto promijeni u poboljšanju životnog standarda koliko se vlast trudila održati postojeće stanje do kraja svog man- i boljitka za sve građane Srbije. Vladajuća koalicija rastuće nezadovolj- data, kaže se u priopćenju Demokratske zajednice Hrvata. Što više stvo građana više ne može zaustaviti niti opovrgnuti«, smatra DZH.

12. studenoga 2010. 7 HrvatskaRIJEČ Tema PREDSJEDNIK SRBIJE BORIS TADIĆ U VUKOVARU Poštovanje i poklonjenje žrtvama

Pomirenje je naš cilj i mi ćemo ga ostvariti, rekao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović * Ovdje sam da, klanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječi isprike, iskažem žaljenje, da stvorim mogućnost da Srbi i Hrvati, da Srbija i Hrvatska, okrenu novu stranicu povijesti, kazao je predsjednik Tadić Predaja dokumentacije otuđene iz Vukovarske bolnice

unčan dan, kakvih je rijet- u Gradskom poglavarstvu gdje Srbija i Hrvatska, okrenu novu RH Jadranka Kosor. I te su izja- ko u ovo doba godine, bio su dvojica predsjednika imala stranicu povijesti.« ve odisale iskrenošću i željom za Sje kao poručen za sim- razgovore u četiri oka, a novina- Mi novinari imali smo dojam što bržom normalizacijom odno- boliku susreta dvojice predsjed- rima je dopušten pristup baš kad da je potpuno iskren, a i pred- sa dviju zemalja. Kako su bila nika, hrvatskog Ive Josipovića je gost predao domaćinu doku- sjednik Josipović je poslije obra- dozvoljena i novinarska pitanja, i srbijanskog Borisa Tadića. mentaciju otuđenu iz vukovarske ćajući se novinarima rekao: »Da predsjednici su se trudili pojasni- Tadić je prvi visoki predstavnik bolnice na dan pada Vukovara. sam sumnjao u iskrenost, ovaj ti svoja stajališta, no predsjednik Republike Srbije koji je nakon Naime, tu je dokumentaciju susret ne bismo ni zakazivali.« Tadić nije odgovorio na izravno 19 godina došao pokloniti se predao predsjednik Komisije za Dan-dva poslije iz ureda Vlade pitanje o Srbiji kao agresoru na žrtvama Vukovara i Ovčare. nestale u Vladi Republike Srbije Republike Srbije došlo je pri- Republiku Hrvatsku. Tu su se Studeni se Vukovarcima Veljko Odalović svojemu hrvat- općenje da je predsjednik Tadić predsjednici susreli s predstav- urezao u pamćenje i vjerojat- skom kolegi Ivanu Grujiću. Čuli iznio ne samo osobne stavove nicima parlamentarnih stranaka i no je zato studeni i izabran za smo i kako je predsjednik Tadić već i stavove srbijanske Vlade i predstavnicima srpske zajednice ovaj susret, no poklopilo se s tom prigodom obećao pomoć u Republike Srbije, što je ovome u Hrvatskoj, a potom su se upu- nadnevkom rođendana Siniše izgradnji Vukovara. činu dalo još veću težinu. tili u Paulin Dvor, gdje je 1991. Glavaševića, ratnog reportera godine ubijeno 18 civila srpske Radio Vukovara koji je istinu o VIJENCI NA OVČARI SUSRETI i jedan mađarske nacionalnosti. Vukovaru i slavu vukovarskih Na upit, nije li to umanjenje zna- branitelja pronosio eterom sve Visoki gosti potom su se s prat- Oba predsjednika dali su i izja- čaja žrtava Vukovara i Ovčare, do dana kada je pogubljen na njom uputili na Ovčaru, gdje su ve nakon susreta s predstavnici- oba su predsjednika bila izriči- Ovčari, zajedno s 260 svojih položili vijence i zapalili svije- ma udruga Domovinskoga rata ta; Josipović, »da svaki zločin sugrađana. Danas bi navršio 50. će, a predsjednik Josipović je Vukovara i majkama žrtava rata, zaslužuje osudu a žrtva pijetet i rođendan. izjavio: »Došli smo se pokloniti koje su tu došle iz Vukovara, ispriku«, a Tadić, »da brojke nisu žrtvama i izraziti sućut obitelji- Sotina i Lovasa i od ranoga jutra mjerilo i mi danas ovdje nismo GOLUBICOM DO ma i obećavamo da nijedan zlo- su ispred grobnice na Ovčari u matematičkoj, već u etičkoj VUKOVARA čin neće ostati nekažnjen. Došli molile krunicu. Tom susretu ravni, a nijedan zločin nikome smo ohrabreni porukom praved- nazočila je i predsjednica Vlade nije donio dobro«. Visokog gosta sa suradnicima ne žrtve, svjesni naše odgovor- dočekali su na gradskom pri- nosti za budućnost naših naroda PROSVJEDI staništu njegov hrvatski kolega i naših zemalja. Pomirenje je naš Ivo Josipović, gradonačelnik cilj i mi ćemo ga ostvariti.« I Većina je Vukovaraca s odobra- Vukovara Željko Sabo i župan predsjednik Tadić je izjavio: »Ja vanjem prihvatila susret pred- vukovarsko-srijemski Božo sam danas ovdje da se poklonim sjednika u svojemu gradu, no Galić. I tu je ponovno riječ o žrtvama i moja je namjera odati HSP je najavio mirni prosvjed. simbolici. Boris Tadić došao je im poštu i poštovanje. Ovdje Oni su transparentima ispra- preko Dunava skelom Golubica, sam da, klanjajući se žrtvama, tili kolonu koja je išla prema darom vlade Nizozemske, koja još jednom uputim riječ ispri- Ovčari, a u podne zapalili su svi- ponovno treba povezati Srbiju s ke, iskažem žaljenje, da stvorim jeće na Trgu dr. Franje Tuđmana. Hrvatskom. Susret je nastavljen mogućnost da Srbi i Hrvati, da Predsjednik HSP-a Danijel Srb

8 12. studenoga 2010. Danijel Srb Tema HrvatskaRIJEČ je rekao: »Mi smo danas željeli žaljenje i isprika. Drugo, Tadić U isto vrijeme grupa mladeži, đalo 150 kilometara od njihovog uputiti poruku da je ovo verbal- je predsjednik Srbije a nije i a rekli su da su iz Vukovara, grada prije 19 godina i sljedeći na isprika a ne iskreno žaljenje, SDSS-a, a predsjednik te naj- Zagreba i Beograda i da pripa- je važan korak da u udžbenicima jer Tadić je slično učinio i u jače srpske stranke u Hrvatskoj daju Inicijativi mladih za ljudska iz istorije u Srbiji saznamo što se Srebrenici, gdje je relativizirao Vojislav Stanimirović još nikada prava, došli su ovim povodom to u neposrednoj okolici u nepo- odgovornost za zločin a krivnju nije bio na Ovčari niti je ikada na razini delegacija, njih tride- srednoj prošlosti događalo.« sveo na bivše političke lidere. ijednom riječju izrazio kajanje, setak, položiti cvijeće u rijeku Isto želi i ovdje, svodeći na istu žaljenje i sućut. A bio je grado- Vuku. Dvjesto bijelih karanfila KUNTIĆ I KUPREŠAK O razinu zločin na Ovčari i očajnič- načelnik okupiranog Vukovara za 200 pokopanih na Ovčari, POSJETU ki čin osvetnika u Paulin Dvoru, i bio je ravnatelj okupirane bol- koje će Dunav ponijeti svojim koji su optuženi i procesuirani, nice na koju se baca blatom. I Odlazak predsjednika Tadića u a za Vukovar još nije podignuta treće, isprika Tadića je ništavna Vukovar trebao bi biti na dobro- ni jedna optužnica, a na ovim jer nije priznao da je Srbija agre- bit svih, pa tako i na dobro- našim prostorima ljudi su sustav- sor na Hrvatsku.« bit hrvatske zajednice u Srbiji, no ubijani i protjerivani s ciljem kaže predsjednik DSHV-a Petar stvaranja nekakve Krajine.« POZDRAVI Kuntić. »Očekujem da će ovi razgo- Za razliku od ovoga dvojca, vori i službeni posjet koji će se vukovarski poduzetnik podrije- odigrati za dvadesetak dana u tlom iz Plavne u Bačkoj Stipan Zagrebu, barem malo smanji- Mijok podržava simboliku ti animozitet većinskog naroda vukovarskog susreta predsjed- ovdje u Srbiji spram hrvatske nika. »Pozdravljam i one koji zajednice, koji je prema nedav- misle kao ja i one koji misle Stipan Mijok nim istraživanjima visok i sli- drukčije. Osobno smatram ovo čan kao i prema Bošnjacima ili velikim korakom koji tek treba tokom, a Dušan Lopušina iz Albancima. Konkretno, očeku- dati rezultate. I naš predsjednik Beograda rekao je: »Ovo nije jem da će se dogoditi poziti- Josipović inzistira na pomirbi, prosvjed, ovo je susret prijatelja van pomak u ostvarivanju naših a pomirba je osnova za okre- iz Vukovara, Zagreba i Beograda prava poslije službenog susreta tanje nove stranice povijesti, a u povodu susreta dvojice pred- Tadića i Josipovića u Zagrebu Vukovaru to itekako treba. Ja sjednika, u prigodi da je netko i nakon petog po redu sastan- Petar Matut sam poduzetnik, zapošljavam od zvaničnika iz Srbije nakon ka Međuvladinog mješovitog četrdesetak ljudi i moramo raz- 19 godina došao u Vukovar da povjerenstva sredinom sljedećeg I dopredsjednik vukovarskog mišljati u duhu otvaranja novih se pokloni žrtvama, da se stvo- mjeseca. Zbog potpuno pogrešne HSP-a Petar Matut bio je izričit: mogućnosti, otvaranja novih ri atmosfera da se suočimo sa politike koja je vođena devedese- »Morali smo u prosvjed jer Tadić radnih mjesta, jer samo tako stvarnošću. Ja sam iz Beograda i tih godina prošloga stoljeća sada je najavio neslužbeni posjet, prebrodit ćemo ovu krizu i našoj odgovorno tvrdim da mladi ljudi se mora ispričavati netko tko nije a onda je to njegovo osobno će djeci biti bolje.« u Beogradu ne znaju što se doga- sudjelovao u počinjenim djelima«, izjavio je Kuntić za hrvatski program Radio Subotice. Za isti je program hrvatski veleposlanik u Beogradu Željko Kuprešak rekao kako bi »jedan politički čelnik i šef države trebao istupiti i priznati da su doga- đaji u Hrvatskoj početkom devedesetih zapravo bili čin agresi- je«. »Velika većina građana u Republici Hrvatskoj to očekuje. Znate, hrvatski vojnik nije sudjelovao u bombardiranju Novog Sada ili Beograda, niti je išao preko Vojvodine na Čačak ili Kragujevac, već smo se bra- nili. U onome dijelu gdje je bilo grešaka to smo već davno priznali. To je pitanje Bosne i Hercegovine, te sudjelovanje u tamošnjim sukobima«, rekao je Kuprešak. Predsjednik Srbije Boris Tadić u Vukovar je došao skelom Golubica Slavko Žebić

12. studenoga 2010. 9 HrvatskaRIJEČ Tema SVEČANO OBILJEŽENA 70. GODIŠNJICA TRAGIČNE SMRTI SVEĆENIKA I PJESNIKA ALEKSE KOKIĆA Nemojmo zaboraviti naše velikane

Uz svoj nacionalni ponos, on nikada nije podredio i negirao Drugoga i to je njegova veličina. Onaj tko kao katolički svećenik ljubi Boga, a kao Hrvat ljubi svoj narod, nije protiv drugih, on želi sebe pozicionirati kao pripadnika ‘tko sam Ja’ i svoj narod pozicionirati po pitanju ‘tko smo Mi’ , kazao je povjesničar Krešimir Bušić

povodu sedamdese- vne poezije, nego i u anto- Kokića na procese kulturne i s drugim jugoslavenskim naro- te godišnjice tragične logijama hrvatskog pjesništva nacionalne integracije bačkih dima. Usmrti mladoga sveće- općenito«, rekao je mons. dr. Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. »U monarhističkoj jugosla- nika i pjesnika Alekse Kokića, Đuro Hranić govoreći o Aleksi »Identitet odgovara na tri pita- venskoj zajednici pritisak na prošloga je petka održana sve- Kokiću, svećeniku-pjesni- nja: Tko sam Ja? Tko smo Mi Hrvate ovoga kraja je bio izni- čana akademija u crkvi Isusova ku. Mons. Hranić je govorio kao zajednica, kao zajednica mno velik i tada se postavljalo uskrsnuća, posjećen je njegov o Kokićevim stihovima i pje- kršćana i kao nacionalna zajed- pitanje razlikovanja Bunjevaca i grob na Bajskom groblju i polo- smama kao izričaju njegova nica? I odakle dolazimo? To Šokaca, i Hrvata, ali su hrvatska žen vijenac na poprsje u dvori- svećeničkog identiteta, kao je najvažnije pitanje. Aleksa je zajednica i hrvatski intelektualci štu župe. obliku evangelizacije i pasto- odgovorio – iz zemlje Herceg pokušavali naći način djelova- O kratkom ali iznimno boga- rala, te njegovim pjesmama Stjepana, slavnog kralja u svo- nja da se afirmira hrvatska naci- tom Kokićevom životu, njegovu kao plodu čovjekovog traženja joj pjesmi� ��Za��Za ljepšujepšu buduć-buduć- onalna svijest preko katoličkog djelovanju te značaju za oču- vlastita identiteta. »Pjesničko nost�� koja je jedna od osnovosnov-- pokreta i organizacija.« Kokić vanje identiteta bačkih Hrvata umjetničko stvaralaštvo Alekse nih identitetskih pjesama prve je skupa s drugim značajnim govorili su pomoćni biskup Kokića svjedoči o njemu kao polovice XX stoljeća, jedna od hrvatskim intelektualcima, sve- Đakovačko-osiječke nadbisku- vjerniku katoliku i sinu hrvat- najvećih patriotskih pjesama ćenicima i laicima toga doba, pije mons. dr. Đuro Hranić i skoga naroda, koji iskreno voli, koje sam ikad pročitao«, kazao djelovao na osnaživanju hrvat- povjesničar mr. sc. Krešimir cijeni, poštuje i prepoznaje vrije na početku svojega predava- ske nacionalne svijesti kroz Bušić, župnik vlč. Bela Stantić jednosti ove bunjevačke rav- nja Bušić te je iscrpno opisao pisanje i objavljivanje, uređiva- i subotički biskup dr. Ivan nice i njezinih bačkih salaša«, Kokićevo djelovanje i značaj u nje i nakladu časopisa i knjiga. Penzeš, a u programu je sudje- kazao je mons. Hranić. kontekstu povijesnih događanja »Kokić je pripadao grupi lovao Katedralni zbor »Albe Mr. sc. Krešimir Bušić govo- prve polovice XX. stoljeća kada hrvatske sveučilišne pravaške Vidaković« pod ravnanjem s. rio je o utjecaju vlč. Alekse hrvatski narod ulazi u zajednicu mladeži i u jednoj patriotskoj Mirjam Pandžić i mladi iz župe pjesmi zaziva ličkog bunjevač- Isusova Uskrsnuća. kog Hrvata Antu Starčevića da pomogne hrvatskom narodu. SVEĆENIK, KNJIŽEVNIK I Ali uz svoj nacionalni ponos HRVATSKI DOMOLJUB on nije nikada podredio i negirao drugoga i to je njegova »Povijest umjetničkog stvara- veličina. Onaj tko kao kato- laštva je odraz pojedinih osoba, lički svećenik ljubi Boga, a sredina i naroda. Umjetnička kao Hrvat ljubi svoj narod, djela govore o svojim autori- nije protiv drugih, on želi sebe ma, uvode u poznavanje njiho- pozicionirati kao pripadnika ve intime, onoga što ih odušev- ‘tko sam Ja’ i svoj narod pozi- ljava, od čega žive i za što žive. cionirati po pitanju ‘tko smo Stoga je već sama umjetnost Mi’, ali i tko odakle dolazi«, duhovnost, a povijest umjetno- kazao je Bušić te je zaključio. sti istodobno i povijest duhov- »Ja se nadam, da ne samo nosti. Pjesnika Aleksu Kokića što se trebamo sjetiti njega na nalazimo, stoga, ne samo u 70. godišnjicu njegove tragič- zbirkama i antologijama duho- ne smrti, nego da ćemo imati

10 12. studenoga 2010. Biskupi Đuro Hranić i Ivan Penzeš i povjesničar Krešimir Bušić s darovima Tema HrvatskaRIJEČ snage i duhe i unutar Crkve, ali liku objavljena Aleksina nova i unutar današnjeg hrvatskog knjiga, pod nazivom ‘Prvijenci’, Aleksa Kokić građanskog društva, napravi- koja je faksimil njegove prve ti znanstveni skup gdje ćemo bilježnice vlastoručno napi- leksa Kokić, jedan od najvećih pjesnika iz reda bačkih Kokića osvijetliti i afirmirati sane počevši od 1928. godine AHrvata-Bunjevaca, rođen je u Subotici 14. listopada 1913. kao književnika, kao svećenika, do 1933. i ukrašene svečanim godine, a umro je 17. kolovoza 1940. u Cetinju. Pokopan je kao hrvatskog patriota, ali i kao inicijalima i ukrasnim slovima. u Subotici 23. kolovoza 1940. u sprovodu što je predvodio čovjeka koji je izniman i za nas Knjiga se može nabaviti u župi, mons. Lajčo Budanović. Tijelo mu je iz obiteljske grobnice danas.«. a domaćinu, subotičkom bisku- preneseno u svećeničku grobnicu na svečani način 1980. pu Ivanu Penzešu, mons. Đuri godine. Tada je u sjemeništu »Paulinum« u Subotici održana ONO ŠTO JE U NARODU, Hraniću i Krešimiru Bušiću svečana akademija pod nazivom »Kokićevi dani«, na kojoj su TO JE NAJSIGURNIJE su uručeni darovi, riječi prve o Kokiću kao religioznom, pjesme Alekse Kokića ispisane socijalnom i zavičajnom Župnik župe Isusova Uskrsnuća slamom i prvi primjerci nove pjesniku govorili pomoćni vlč. Bela Stantić je, zahvaljujući knjige.« biskup zagrebački mons. svima koji su sudjelovali u sve- Zatvarajući svečanu akademi- dr. Đuro Kokša, franjevac čanom obilježavanju 70. godiš- ju biskup Ivan Penzeš je rekao: dr. Domagoj Šimunović, s. njice Kokićeve smrti, poručio: »Kad pogledamo sliku i vidi- Fides Vidaković i vlč. Marko »Naš se Aleksa sve više vraća mo tog mladog čovjeka, onda Vukov. Aleksa Kokić je pisao pjesme, govorne zborove, pripovijesti, članke i prijevode. Javljao se u preko 30 časopisa, zbornika, kalendara... Za života je sam objavio zbirku pjesama pod nazivom »Klasovi pjevaju«(1936.) i »Zvona tihe radosti« (1938.). Posthumno su mu njegove kolege svećenici objavili zbirku pjesama pod nazivom »Srebrno klasje« (1962.), a za njim je ostao veliki broj neo- bjavljenih pjesama i članaka. Ovom prigodom svjetlo dana su ugledali njegovi prvi stihovi sačuvani u rukopisu pod nazivom Sudionici programa »Prvijenci«. svojim korijenima i trasira neminovno u nama kao da se to čovjek ne može opisati. Ako oni zapravo prenose ono što su put do naših škola i kulturnih nešto buni, pa se pitamo, dobro, netko uzme obraditi znanstveno primili od gospodina Boga i bilo institucija gdje mu je zajedno kako to netko živi deset, dvade- njegove pjesme, onda može uzeti koliko godina mi imali, koliko s drugim kulturnim djelatnici- set, trideset, a netko osamdeset pojedine riječi, stih ili rečenicu god je netko živio, život je jedna ma i mjesto. Bila bi to prava cjelina. I onaj tko mlad umire, i nepravda prepustiti zaboravu onaj tko umre stariji, i najstariji, naše autohtone duhovne veli- jer uvijek je u pitanju kvalite- kane iz ovoga podneblja koji su ta života. A što se tiče identi- tu živjeli i radili i ostavili veliku teta, to svakako nije predmet baštinu koja vapi za mladim rasprave, jer prije 22 godine kad naraštajima. Tim više što se daje sam postao biskupom dolazili su velika šansa novim demokrat- novinari i pitali me i za identitet skim procesima kako za većin- Bunjevaca, Šokaca, Hrvata. Ja ski narod tako i za nacionalne sam onda izjavio, i poslije sam manjine. Zato vjerujemo da su bio jasno napadnut, kako je moj ova predavanja dobro primila otac meni kao djetetu rekao da su oba nacionalna vijeća i da su Bunjevci Hrvati i ja ne otvaram prepoznali u Aleksi pravu osobu dalje nikakve rasprave. Ono što koja može objediniti ovaj narod, je moj otac rekao to je sigurno jer je on baš u sebi i svojim u narodu i to je najsigurnije što pjesmama znao povezati naci- ili devedeset godina. Ja nisam može biti«, poručio je Penzeš te onalno s etničkom pripadnošću. neki pjesnik, to moram iskreno o kojima može stranice i stra- je poželio da ova svečana aka- Na žalost, njegove knjige koje kazati, ne čitam puno pjesama, nice pisati. Ljudi koji su dobili demija pobudi nadu i hrabrost u su ugledale svjetlo dana raspro- ali znam kako je u pjesmama nadahnuće, a mi kršćani vje- daljnjem životu. dane su i zato je za ovu pri- toliko sadržaja da nikad u prozi rujemo u nadahnuće od Boga, J. Dulić

12. studenoga 2010. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju PERO HORVACKI, ČLAN IZVRŠNOG ODBORA HNV-A ZADUŽEN ZA OBRAZOVANJE

U Ministarstvu obrazovanja nailazimo na neki vid tihe opstrukcije * HNV je podnio zahtjev Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje za otvorenje lektorata, odnosno Katedre za hrvatski jezik* Smatram da osjećaj nacionalne pripadnosti može biti dovoljan razlog da svoje dijete upišete u hrvatski odjel

svoju prvu sjednicu gdje ćemo Hrvatska pomoći. Dakle, iznesen usvojiti plan rada. Rješavanje je vrlo čvrst i konkretan stav. problema neće ići brzo i jedno- I prigodom nedavnog sastan- stavno, ali vjerujem da ćemo ka dužnosnika hrvatske zajed- uspjeti odgovoriti na izazove. nice s visokim dužnosnicima HR: Prema stanju koje ste Republike Hrvatske u Zagrebu, zatekli dolazeći na ovu duž- istaknuto je kako će Hrvatska nost, koji su trenutačno naj- pomoći. Oko nabave udžbenika veći problemi obrazovanja na pomogao nam je i Generalni hrvatskom jeziku u Vojvodini? konzulat Republike Hrvatske u Uz naravno problem oko udžbe- Subotici. nika i malog broja djece, svaka- HR: Jedno od rješenja kojim ko se kao problem ističe i nepo- bi problem oko uvoza udžbe- stojanje lektorata na hrvatskom nika iz Hrvatske bio elimini- jeziku, odnosno mogućnosti za ran, jest da se formiraju timovi obuku nastavnika koji rade u nastavnika koji će sudjelovati nastavi na hrvatskom jeziku, u pisanju originalnih udžbe- te polaganja ispita iz poznava- nika na hrvatskom jeziku, a nja hrvatskog jezika. Time bi, koji bi bili u skladu s važećim Više poticajnih mjera s jedne strane, ravnatelji mogli nastavnim planom i progra- bolje odabirati nastavnike, a s mom Republike Srbije. Radite druge strane, nastavnici bi bili li na tome, ima li u zajedni- za obrazovanje bolje obučeni. Oni su išli na ci stručnih kapaciteta za ovu obuke u Hrvatsku, imaju određe- zadaću? Jeste li, s tim u svezi, Razgovarao: Davor Bašić Palković na znanja i sigurno sada imamo tražili pomoć nekih instituci- višu razinu kvalitete u nastavi ja ili nakladničkih poduzeća, odručje obrazovanja, kako institucija, kako ne bismo uvijek nego prije devet godina kada je spominjan je BIGZ (»Nova se to više puta moglo čuti oko nečega morali urgirati. Novo obrazovanje započelo, ali sva- školska knjiga«) kao jedan od Pu izjavama dužnosni- vodstvo HNV-a je već uvelo kako ima prostora za unapređe- potencijalnih interesenata za ka, označeno je kao najvažnije neke poticajne mjere glede obra- nje. Temelj obrazovanja je dobar taj posao? za ovdašnju hrvatsku zajedni- zovanja – poput plaćanja putnih nastavni kadar. HNV je podnio Udžbenik mora zadovoljava- cu. U tom smislu, i novi saziv troškova učenicima i poklon- zahtjev Pokrajinskom tajništvu ti standarde koji se zahtijeva- Hrvatskog nacionalnog vijeća paketića koji su im darovani na za obrazovanje za otvorenje lek- ju u nastavi. Mislim kako naši na tom području očekuju brojne početku školske godine. Obujam torata, odnosno Katedre za hrvat- nastavnici mogu izraditi neke zadaće. Na dužnost člana zadu- poticaja ćemo proširivati, time ski jezik. Još se ne zna hoće li to udžbenike, ali im je potrebno ženog za obrazovanje u novom što ćemo nastojati osigurati da biti pri Filozofskom fakultetu u neko tijelo koje će to nadzirati, te Izvršnom odboru HNV-a ime- učenici srednjih i osnovnih škola Novom Sadu ili pri Učiteljskom se opet vraćamo na priču o lek- novan je Pero Horvacki, koji budu uključeni u sustav pred- fakultetu na mađarskom jeziku toratu. No, poenta je u tome da u intervjuu za »Hrvatsku riječ« metnih natjecanja u Republici u Subotici. Smatram važnim što ne treba raditi nove udžbenike u govori o prioritetima u svojem Hrvatskoj. Samim time ćemo je to pitanje pokrenuto, a vreme- cijelosti, nitko na tomu ne inzisti- radu, problemima obrazovanja moći mjeriti postignutu razinu nom ćemo vidjeti što nas očeku- ra, ali prijevod mora biti stručno na hrvatskom jeziku te planovi- kvalitete ovdašnjeg obrazovanja je u tom procesu. verificiran. I moja je prethodnica ma kako bi se ti problemi riješili. na hrvatskom jeziku, jer nam je HR: Što se dešava s udžbe- Stanislava Stantić-Prćić radila HR: Koje su osnovne smjer- i kvaliteta nastave jedan od cilje- nicima koji trebaju stići iz na rješavanju ovog pitanja, pot- nice vašeg programa pri dola- va. Daljnji poticaji će svakako Hrvatske? pisavši ugovor s »Novom škol- sku na dužnost člana Izvršnog ovisiti i od proračuna Vijeća u Udžbenici su stigli jučer. Moram skom knjigom« koja se obvezala odbora HNV-a zaduženog za 2011. godini, a u nacrtu prora- istaknuti kako nam je glede rje- da će svoje prijevode, koje već obrazovanje? čuna će se sigurno naći i projekti šavanja ovog pitanja velepo- ima, predati na dobivanje sugla- Osnovna mi je ideja motivirati vezani za obrazovanje. slanik RH u Beogradu Željko snosti kod meritornih tijela. Oni što više pripadnika naše zajed- Upravo zbog svega navedenog, Kuprešak pružio pomoć, zaka- su već nešto uradili glede toga nice da upisuju svoju djecu u inzistirao sam da Odbor HNV-a zavši nam početkom rujna sasta- i nadamo se da bismo od iduće hrvatske odjele. U tom smislu, za obrazovanje, koji je nedavno nak kod ministra obrazovanja školske godine mogli imati dio nužno je osigurati da pitanje imenovan, za razliku od drugih Željka Obradovića, kada je prevedenih udžbenika. obrazovanja na hrvatskom jezi- ima najviše članova, preciznije naglašeno, kako će nam, uko- Zakoni koji reguliraju ova ku bude sustavno riješeno unutar sedam. Odbor će uskoro imati liko se ne osiguraju udžbenici, pitanja doneseni su u ožujku ove

12 12. studenoga 2010. Intervju HrvatskaRIJEČ godine, a po tome su sada svi Može li se, u tom smislu, oče- na hrvatskom jeziku, neće učiti dođe iduće godine. U član- nakladnici dužni izdvajati odre- kivati neka vrsta pozitivne dis- srpski te da neće moći nastaviti stvu Odbora za obrazovanje đeni postotak za tiskanje tzv. kriminacije spram obrazova- školovanje na srpskom jeziku. su, između ostalih, ravnatelj niskotiražnih udžbenika. Tim se nja na hrvatskom jeziku? Neki, pak, kažu kako su to slični škole u Sonti Zvonko Tadijan novcem stvara mogućnost da Situacija je takva da su mini- jezici, te da je svejedno gdje će te pomoćnica gradonačelnika nakladnik ima »računicu« za starstva podijeljena po stran- se upisati. No, i pokraj svega Sombora Snežana Periškić, koja tiskanje niskotiražnih udžbenika. kama, i tu imamo okolnost da navedenoga, mišljenja sam kako je bila tajnica u školi u Bačkom Razgovori s vodstvom »Nove Ministarstvo obrazovanja u osjećaj nacionalne pripadnosti Monoštoru. Akciju poticanja školske knjige« su išli u tom posljednjih nekoliko godina ne može biti dovoljan razlog za roditelja da djecu upišu u hrvat- smjeru da će prvo biti tiskani vode ljudi iz Demokratske stran- nekoga da se odluči svoje dijete ske odjele započet ćemo počet- udžbenici iz općih predmeta koji ke. Određeni problemi u komu- upisati u hrvatski odjel. kom iduće godine. S druge stra- su prisutni na svim razinama nikaciji s ministarstvom postoje, HR: Ove je godine otvoren ne, važno je napomenuti situaci- obrazovanja, a da će se potom budući da dolazi do stvaranja odjel na hrvatskom jeziku u ju u Srijemskoj Mitrovici, gdje ići dalje. Isto tako, imamo pre- atmosfere nejasnoće oko nadlež- Politehničkoj školi u Subotici. lijep broj djece izučava hrvatski poruku Pokrajinskog tajništva nosti, kako bi rješavanje pojedi- Koliko taj odjel trenutačno jezik s elementima nacionalne za obrazovanje da naši nastav- nih problema što duže trajalo. To ima đaka i kako se razvija kulture. nici izrade priloge koji se tiču je, po našem mišljenju, neki vid njegov rad? HR: Od prošle godine uče- 30 posto gradiva iz nacionalne tihe opstrukcije. Odjel je krenuo s radom, ima 14 nici za upis na fakultete u povijesti, umjetnosti i jezika. Mi HR: U čemu vidite razlog učenika. Nastavni kadar postoji, Republici Hrvatskoj polažu ćemo, u tom smislu, dati priliku što se veći broj roditelja ne nekoliko nastavnika iz te škole državnu maturu koja se sasto- našim nastavnicima, pa ćemo odlučuje svoju djecu upisati u je ranije već bilo na obuci iz ji iz nekoliko ispita. Prošle se vidjeti kako će biti izrađeno, jer i predškolske skupine i odjele hrvatskog jezika. godine u organizaciji HNV-a ti materijali trebaju također dobi- na hrvatskom jeziku? Ima i nekih ideja da se u toj nekoliko ovdašnjih maturana- ti stručnu suglasnost. Nedostatak sustavnih rješenja u školi iduće godine otvori odjel ta pripremalo i išlo na polaga- HR: Imate li uvid u to kako školstvu sigurno ih odvlači od smjera za građevinskog tehni- nje tih ispita u Osijek. Kakvi su ova pitanja riješena kod toga. Strah od isticanja nacio- čara, ali mislim da upis iduće su ovogodišnji planovi? drugih, »starijih« nacionalnih Krajem mjeseca će početi pri- manjina u AP Vojvodini? Strojarski inženjer s iskustvom rada premna nastava, a HNV će im Njihovo obrazovanje traje preko pružiti potporu glede nostrifika- 60 godina i vjerujem da su isto u obrazovanju cija svjedodžbi i odlaska na pola- tako prolazili kroz slične muke. ganje ispita kao i prošle godine. Naime, da smo čekali na to da ero Horvacki je rođen 1957. godine u Tavankutu. Višu HR: U listopadu je na fakul- se sustavno riješe sva ta pitanja, Ptehničku školu, zanimanje strojarski inženjer – smjer auto- tetima startala nova akadem- bojim se da još uvijek ne bi ni matike, završio je 1979. godine u Subotici kao najbolji student ska godina. Ima li naznaka da započelo školstvo na hrvatskom u generaciji. Radio je u tvornici »Bratstvo«, u »Agrokombinatu – bi Hrvatska mogla osigurati jeziku. No, i tzv. starije manjine OOUR Kooperacija« na radnom mjestu voditelja strojnog parka sustavniju potporu glede sti- danas rade na novim nastavnim i radionice. Godine 1985. zaposlio se u »Severu« na radnom pendiranja vojvođanskih stu- planovima i programima te udž- denata i njihova smještaja u mjestu tehnologa održavanja. benicima budući da se obrazov- studentske domove? no-odgojni standardi vremenom Godine 1993. godine se upošljava u Tehničkoj školi kao Mislim da bismo tu mogli oče- mijenjaju. nastavnik praktične nastave, tehnologije i hidrauličkih i elek- kivati neke pomake u kontekstu HR: Kakve su aktivnosti tričnih komponenata (za V. stupanj stručnog obrazovanja). donošenja Strategije Republike glede pripreme »male matu- U nastojanju da proširi stručno znanje 1999. godine zaposlio Hrvatske prema Hrvatima izvan re«, odnosno završnih ispita iz se u tvrtki »Genius« na radnom mjestu voditelja proizvodnje Republike Hrvatske. Problema matematike i materinjeg jezi- PET – ambalaže. Od 2000. do 2001. godine radio je u »Sigmi« sa smještajem nema, nisam baš ka za učenike koji ove škol- na radnom mjestu tehnolog održavanja. Godine 2001. godine pratio popis studenata, ali mislim ske godine završavaju osmi ponovno se zaposlio u Tehničkoj školi. U studenome 2007. da su svi ovogodišnji brucoši razred? godine imenovan je za zamjenika gradonačelnika Subotice, čiju dobili smještaj u studentski dom. Naši nastavnici rade na tome. dužnost obnaša i danas. Član je Predsjedništva Demokratskog A oni koji su svojim prosjekom Predano je već prevedenih 100 saveza Hrvata u Vojvodini. zaslužili smještaj ili stipendiju zadataka iz matematike i mate- sigurno su to i ostvarili, ravno- rinjeg jezika, a na sastanku u pravno s Hrvatima iz Hrvatske. Pedagoškom zavodu Vojvodine, nalne pripadnosti, koji se navodi godine neće ići punom širinom, HR: Mješovito međuvladino održanom prošlog tjedna, nam kao razlog, smatram izgovorom, budući da imamo svega 14 uče- povjerenstvo Srbije i Hrvatske je rečeno kako do kraja godine jer, s druge strane, oni kojima je nika koji završavaju osnovnu za nacionalne manjine doni- treba dostaviti još po 300 zadata- bitno tko je Hrvat ili Hrvatica, školu na hrvatskom jeziku. jelo je niz preporuka, među ka i upravo radimo na tome. to već svakako znaju. Također, HR: I pokraj otvorenog poziva kojima i više njih koje se tiču HR: Kod kojih meritornih postoji i neka vrsta nepoznava- predsjednika Srbije i Hrvatske ovdašnjeg obrazovanja na tijelima u državi, zaduženih nja situacije kod roditelja, što Borisa Tadića i Ive Josipovića, hrvatskom jeziku. Je li se poče- za obrazovanje, nailazite na pokazuje nedavni slučaj u Maloj ove godine nisu otvoreni lo s realizacijom neke od tih najveći otpor kada su u pita- Bosni gdje smo roditeljima uka- hrvatski odjeli izvan Subotice, preporuka? nju potrebe nastave na hrvat- zali na pravo da djecu mogu upi- konkretno u osnovnim škola- Oni kao povjerenstvo nisu neko skom jeziku? Može li se nešto sati u predškolsko na hrvatskom ma u Bačkom Monoštoru i izvršno tijelo koje može uradi- uraditi političkim lobiranjem, jeziku, te je formirana skupina Sonti, gdje, kako se već godi- ti nešto konkretno, ali svakako budući da je DSHV, čiji ste vi od osmero djece. Kod rodite- nama unatrag priča, za to ima mogu utjecati da se stvari ubr- član, u koaliciji s vladajućom lja postoji i pogrešno mišljenje mogućnosti? zaju. Mislim da se u tom smislu Demokratskom strankom? kako njihovo dijete, upisujući se Radit ćemo na tome da do toga radi, te da ima nekih pomaka.

12. studenoga 2010. 13 HrvatskaRIJEČ Reportaža ŽIVJETI IZVAN GRADA: BIKOVO Selo bez praznih kuća

REALIZACIJU SERIJE REPORTAŽA POD ZAJEDNIČKIM NAZIVOM »ŽIVJETI IZVAN GRADA« SUFINANCIRAO JE GRAD SUBOTICA. U tijeku priključivanje na gradski vodovod, rješava se kanalizacija, uskoro kreće plinofikacija, stižu internet, kablovska TV, IPTV. Nedostaju vrtić i, naravno, radna mjesta...

Tekst: Zvonimir Perušić Fotografije: Nada Sudarević

IVAN ZADRO, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE MZ BIKOVO Korak do gradskog vodovoda

ri kraju je uvođenje gradskog vodovoda u selo, taj je posao praktički već završen, treba još dovršiti doku- »Pmentaciju i priključivanje građana može početi«, kaže predsjednik Skupštine Mjesne zajednice Bikovo Ivan Zadro. »Dosad su se mještani vodom opskrbljivali iz svojih privatnih bunara, ali je ta voda jako loša, nije za piće, čak niti za pranje više nije dobra. Traje to već desetak, petnaestak godina, ali sada to napokon uspijevamo riješiti. Škola je već priključena, a ovih dana kreću priključci i dalje. Novac smo za vodovodnu mrežu dobili od Pokrajinskog fonda za kapitalna ulaganja, bunar je izbušen samodoprinosom, u njegovo opremanje sada ulažu Grad Subotica i JKP ‘Vodovod i kanalizacija’, a mještani su se još prije desetak godina odrekli parcela zemlje kako bi vodovod mogao biti rađen.« Od većih ulaganja Zadro izdvaja nov, jači trafo koji će služiti za opskrbu bunara, a zahvaljujući tome u selu će biti ojačan i napon elek- trične energije. Glavni problem je, međutim, kao i u drugim mjestima, slabo gospodarstvo i nedostatak radnih mjesta. »Gospodarstvo je u selu takoreći na nuli«, slikovit je Ivan Zadro. »Nekad smo u selu imali Agrokombinat i Peščaru, ovdašnji su ljudi radili u okolnim tvrtkama kao što su 29. novembar, Fidelinka i Bratstvo, ali eto, sad je situacija jako loša, većina tih tvrtki više ne radi. Pitanje je i što će nam donijeti Regionalni deponij, koji će biti građen na teritoriju naše mjesne zajednice. To ćemo vidjeti.« Zadro objašnjava kako će Regionalni deponij biti građen na 5-6 km od središta Bikova prema Oromu, a od naselja Gabrić na svega oko 2 km. Dodaje kako na tu odluku mještani nisu mogli utjecati, nitko ih zapravo nije niti pitao. Ipak, ako taj Regionalni deponij uistinu bude izgledao onako kako je građanima predstavljen, i kao što izgleda u Mađarskoj, gdje su mještani organizirano odlazili vidjeti kako funkcionira, bit će, kaže, jako dobro. Vodstvo tog poduzeća obećalo je i zapošljavanje većeg broja mještana. No, ako se obećanja izjalove pa od tvornice za preradu otpada ne bude ništa, nego samo deponij za skladištenje smeća, bit će jako loše. Predsjednik Skupštine MZ sa zadovoljstvom ističe kako na Bikovu nema praznih kuća i da mladi uglavnom ostaju, premda i tu ima problema. »Imamo nastavu do četvrtog razreda osnovne škole, imamo i predškolsko, ali nemamo organiziran smještaj za mlađu djecu. Ljudi se snalaze pa djecu čuvaju bake, djedovi, tete, ujne, kako bi roditelji mogli ići raditi. Od petog do osmog razreda i dalje u srednju školu mladi odlaze u Suboticu. Taj je prijevoz dobro organiziran, postoji školski autobus koji djecu odvozi do škole u Aleksandrovu i dovozi ih nazad, na to se ne možemo požaliti. Inače, redovita prometna veza nije tako učestala, imamo autobus u špicama u vrijeme kada ljudi idu na posao i kad se vraćaju. Problem je što naši umirovljenici nemaju nikakav popust na autobusne karte, dok ga umirovljenici u gradu imaju. Kad pogledate koliko je duga linija od Palića do drugog kraja Subotice, a ljudi za to plaćaju gradsku cijenu prijevoza, iz Bikova do grada je možda ista duljina, ali je cijena mnogo veća, jer se ovo vodi kao prigradski promet. Na Bikovu nema ljekarne, nema zubara, liječnik dolazi svaki drugi dan, pa su ljudi prinuđeni ići u Suboticu, nekad i više puta na dan, a nemaju nikakve pogodnosti prijevoza, pogotovo tu mislim na umirovljenike«, kaže Zadro. Što se naselja Gabrić tiče, Ivan Zadro podsjeća kako je to mjesto nekada bilo dobro organizirano, tamošnjim je ljudima radno mjesto bilo blizu, jer su gotovo svi radili u tamošnjem Agrokombinatu, imali su prodavaonicu, restoran, predivan park, nogometni teren, sve što im je trebalo, ali otkako je kombinat propao, tamo više ničeg od infrastrukture nema. U jednom su momentu, prije tri godine, ostali i bez vode, jer je netko »odnio« trafo, pa su Grad i MZ pripomogli da se nađe prijelazno rješenje, iskopani su bunari, ali to nikako ne može biti trajno i održivo stanje. Vodovod, na koji će se uskoro priključiti mještani Bikova, na žalost neće ići do Gabrića, jer kapacitet bunara nije dovoljan, a i udaljenost je prilično velika. Ivan Zadro je vlasnik samoposluge u središtu Bikova, prilično velike i dobro opskrbljene. Ali, mještani uglavnom kupuju samo osnovne potrepštine. Kriza je, kaže Ivan Zadro, velika. Njegov se otac, inače, na Bikovo doselio šezdesetih godina prošlog stoljeća iz Prozora-Rame u Bosni i Hercegovini. U selu ima i drugih doseljenika, poglavito iz Bosne i Hercegovine i središnjeg dijela Srbije.

14 12. studenoga 2010. Reportaža HrvatskaRIJEČ

elo Bikovo nalazi se dvadesetak kilometara jugoistočno od Subotice, uz cestu koja iz Sovoga grada vodi za Sentu i dalje prema Banatu. Tu živi nešto više od 1800 stanovnika, a prema popisu iz 2002. godine najviše je Hrvata (30,87 posto), Srba (23,08), Bunjevaca (22,53) i Mađara (14,20). U posljednjih pet desetljeća broj stanovnika u ovom selu sma- njen je gotovo za polovicu. U selu ima 617 kućanstava s prosječnim brojem članova 2,96. Prosječna starost žitelja je 40,2 godine, što je ohrabrujuće i pokazuje kako kod mladih u ovom kraju još uvijek postoji kolika-tolika nada da je budućnost moguće graditi i izvan grada. Osim samoga sela, Mjesnoj zajednici Bikovo pripadaju i Lamićev kraj uz Bikovački put, te izdvojeno naselje Gabrić. Na prostoru Bikova nalazi se i poznata sportska zračna luka »Ivan Sarić«, a tu djeluje i Nogometni klub Bikovo.

Anketa

Radimir Marković: Na Bikovu ima oko 250 umirovljenika, ostali su uglavnom poljoprivrednici. Umirovljenici u selu žive prilično loše. Umirovljenici svuda uživaju povlastice kad je riječ o kartama za prijevoz, a kod nas toga uopće nema. U gradu sigurno bar polovica umirovljenika ima povlastice za prijevoz, a ovdje nitko. Ljudi moraju često u bolnicu na pregled, po rezultate, na liječenje, i svaki put plaćaju po 200 dinara i to je za ovdašnje umirovljenike jako puno. Dvije smo peticije podnijeli mjerodavnima u gradu, ali još nam nitko nije odgovorio. Život je umirovljenika ovdje prilično težak, jedino što su dobili povoljnije – to je ogrjev za zimu. Drugih problema ovdje nema, osim onih kojih ima svuda.

Lazar Vujković: Na Bikovu se živi kao i u drugim mjestima. To znači – loše. Osim toga, često se dešavaju provale, evo sad su neki dan prova- lili kod mog brata, pokrali mu pla- stenik. Jednom su lopovu tijekom provale ispale i naočale, evo našao sam ih, a policija ne izlazi, iako ih zovemo. Često se događaju krađe i to je problem.

Vera Kopunović: Ja sam iz grada nedavno došla živjeti na Bikovo. Mislila sam da je tu bolje. I bolje je. Zrak je čistiji. Bolje su mogućnosti za život i ne bih se vratila u grad.

12. studenoga 2010. 15 HrvatskaRIJEČ Reportaža

Bundeva od 50 kg

anko Ćurčić, umirovljenik s Gabrića, svake godine u dvorištu Rposadi nešto povrća, a ima tu i pokoja voćka. Ove su mu godine najbolje uspjele bundeve, neke od njih teške su i preko 50 kilograma.

NIKOLA KOZIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA MZ BIKOVO Život bi ovdje mogao biti kvalitetan

ečeno nam je da će na Bikovu biti sanitarni deponij i regionalni centar za izdvajanje otpada, a da će same posta- »Rje za prikupljanje otpada biti na drugim lokacijama«, kaže predsjednik Savjeta MZ Bikovo Nikola Kozić. »Na naše izravno pitanje, odgovorni u poduzeću Regionalni deponij odgovorili su kako tu kod nas neće biti otpada organ- skog podrijetla, čega se naši stanovnici najviše plaše, nego će biti samo neorganskog i ne štetnog otpada. Naravno, vjerujemo im na riječ, a očekujemo i da će se veći broj ovdašnjih mještana, Bikovčana, Gabrićana i Oromčana zaposliti u tom poduzeću.« Kozić također upozorava na nedostatak radnih mjesta, jer na Bikovu žive poljoprivrednici i umirovljenici, a onih koji rade u nekoj tvrtki praktički više i nema. »Nekada je 30 posto stanovništva radilo u Agrokombinatu ‘Aleksandrovo-Bikovo’ i u Peščari, a sada je to samo državna zemlja koja se izdaje u zakup privatnicima, oni dođu, odrade svoj posao i uberu rod, dakle čak niti ne održavaju ove objekte. Za Bikovčane tu nema nikakvog posla.« Slabo je razvijen i društveni život. »Postoji jedan privatni kafe bar, tu se mladi vikendom navečer okupe na partiju biljara i druženje, ponekad nogometni klub organizira neku zabavu, ali jako rijetko. Mladi navečer uglavnom odlaze u grad i to svojim vozilima, jer nema autobusa u to vrijeme. Nogometni klub Bikovo (ranije Poljoprivrednik) igra u gradskoj ligi i uz angažiranje MZ uspjeli smo ga sačuvati, da se održi u ovim teškim vremenima. Igrači su s Bikova, a najljepše je što ima i pjetlića, sad ih je 20-ak koji redovito dolaze na treninge i igraju«, kaže Kozić. Članovi Skupštine i Savjeta MZ Bikovo članovi su različitih stranaka, ali se to ne odražava na njihov rad. »Funkcioniramo vrlo dobro«, kaže Kozić. »Stranke nikada ne spominjemo, osim u šali, zajednički radimo na rješavanju problema i mislim da su skoro sve odluke donesene ili jednoglasno ili uz jedan ili dva suzdržana glasa, što govori da svi mi imamo isti cilj i isto razmišljamo.« Kozić, po vlastitim riječima, prije 10-15 godina Bikovo nije smatrao mjestom u kome se može kvalitetno živjeti, no to je mišljenje vremenom promijenio. »Otkad Bikovo ima asfaltirane ulice, otkad ima dobro napajanje električnom energijom, evo sad ćemo imati priključak na vodovod, radimo i na kanalizaciji, mogu reći kako je ovdje prilično lijepo. Rekao bih čak kako mi je ljeti draže što sam tu nego da sam u gradu. Sljedeće godine na Bikovu kreće i plinofikacija, a u sklopu toga u selo stižu i dodatni telefonski brojevi, pa internet, IPTV, kablovska TV…« Za samu MZ, a posebice za mještane Bikova, problem je što tamošnji Dom kulture, koji su građani sami izgradili, više nije njihov, jer je u privatizaciji pripao tvrtki koja je sada u stečaju, pa ako se i ovaj ostatak ostatka proda, mještani će ostati i bez svog Doma kulture, a MZ bez svojih prostorija. To pitanje sada rješava sud u Novom Sadu. Dok sporenje traje, Dom kulture propada i već godinama nije u funkciji.

16 12. studenoga 2010. Reportaža HrvatskaRIJEČ

GRGO TIKVICKI, VLASNIK I DIREKTOR VETERINARSKE STANICE »VETERINAR« Za Bikovo me vežu uspomene i dobri ljudi

a Bikovu je sve dobro, a prvenstveno su dobri Nljudi – vrijedni, radni, ugledni, dobri domaćini, kaže Grgo Tikvicki, Bikovčanin, osnivač i direktor Veterinarske stanice »Veterinar« u Subotici. Jedini je problem, dodaje, ono čime se oni bave – poljoprivreda. To su teški, a danas najlošije plaćeni poslovi. »Većinu stanovnika na Bikovu čine poljoprivrednici koji se bave ratarstvom i stočarstvom«, objašnjava Grgo Tikvicki. »Jedan manji dio čine radnici koji su nekada radili u subotičkim tvornicama, te u ovdašnjem Agrokombinatu i Peščari. Većina tih tvrtki više ne radi. Mene Bikovu privlači najviše to što tu, uz susjede, imam puno rođaka, prijatelja i pretelja. Na Bikovu sam i rođen, odnosno na salašu na Bikovačkoj pustari, u duši sam salašar i dan- danas žalim što je tih stotinjak salaša na pustari nestalo. No i danas, bez obzira što je sjedište Veterinarske stanice u Subotici, ja i dalje na Bikovu živim, tu djelomice i radim i to mi je neka vrsta kompenzacije za ono što je nekada bilo, a za čime žalim.« Grgo Tikvicki se, kaže, opredijelio za terensku veterinu, premda ne podcjenjuje niti luksuznu praksu, njegova se veterinarska stanica bavi i time, ali to rade kolege u gradu, on najradije po cijele dane, a ponekad i noći, provodi u poslu po salašima i selima. U dogovoru s odgovornima iz gradske i republičke vlasti, sada na Bikovu gradi karantenu za unutar- nji promet životinja, jedan od pet takvih u zemlji, a u selu i ima veterinarsku ambulantu, koja je ispostava Veterinarske stanice »Veterinar«. »U grad dolazim odraditi ono što se mora odraditi u gradu, a kad odem u mirovinu, bit ću salašar, pravi. To mi je želja«, kaže Tikvicki. On napominje kako je Bikovo uvijek bilo među nerazvijenijim mjesnim zajednicama u subotičkoj općini, te također naglašava kako je za ostanak mladih u mjestu, uz svu infrastrukturu koja stiže ili će stići, jako važno otvoriti vrtić za malu djecu i asfaltirati još preostale ulice. Najavljuje i kako je u planu rušenje stare škole, pokraj crkve, i na tom mjestu gradnja groblja, katoličkog i pravoslavnog. Takvi su planovi, a kad će se to dogoditi, još nije precizirano. »Očekujemo i proširenje ceste koja prolazi uz selo, a očekujemo i da će na Bikovo doći ulagači i ovdje otvoriti manje tvornice, odnosno da ćemo dobiti industrijsku zonu uz autocestu«, kaže Tikvicki. »Puno je ljudi ovdje ostalo bez posla, pogotovo onih u najboljim godinama, a oni rijetki koji eventualno i dobiju neki posao, obično je to negdje prema Paliću, pa moraju nekoliko autobusnih linija promijeniti tako da im na koncu dobar dio plaće ode na prijevoz.« Grgo Tikvicki također izdvaja problem Gabrića, odakle se, kaže, puno ljudi odselilo, no još uvijek tamo ima stanovnika, čak i djece, te da čitavo naselje nekako funkcionira ljeti, ali kad padne snijeg, tad nastaju problemi.

Duga povijest crkvene zajednice

a teritoriju današnje župe NUznesenja Blažene Djevice Marije na Bikovu organizirana crkvena zajednica postojala je još prije turskih vremena. Na tom su prostoru prona- đene iskopine od prethodnih crkava. Od teritorija župe sv. Terezije 1922. je osnovana samostalna administratu- ra, a od 1956. to je samostalna župa. Sadašnja crkva izgrađena je 1921. godine, 1936. je dograđen toranj, a obnavljana je pedesetih godina i u prvom desetljeću 21. stoljeća. Župnik vlč. Julije Bašić jedna je od najomilje- nijih osoba u selu, tu je na službi još od 1978. godine.

12. studenoga 2010. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica ODRŽAN ŠESTI MEĐUNARODNI FESTIVAL ORGANSKIH PROIZVODA »BIOFEST« Edukacija potrošača prvi zadatak Procjene su da je pod organskom proizvodnjom nekih 15.000 hektara, što je još uvijek poprilično mala proizvodnja u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu

vogodišnji, šesti po redu NA DRŽAVI JE RED U Srbiji danas radi nekoliko nalne poljoprivrede, organskoj Međunarodni festival certifikacijskih kuća, ali zbog poljoprivredi nije toliko proble- Oorganskih proizvoda Direktor poduzeća za kontrolu neažurne baze podataka teško matično da se natječe s njom. »Biofest« protekao je u znaku i certifikaciju Organic control je saznati koliko je proizvođača Primjerice, prošlogodišnji prinos obilježavanja dva desetljeća od system (OCS) Nenad Novaković ušlo u sustav organske proizvod- pšenice kod organskih farmera osnivanja udruge Terra’s, organi- kaže kako proteklih 20 godina nje. Za sada su procjene da je bio je za 60-70 posto veći nego zacije koju je osnovala dr. Tereza organske proizvodnje nije jed- pod organskom proizvodnjom što je bio prosjek subotičkog atara. To pokazuje kako to može biti jedna vrlo uspješna poizvod- nja ukoliko ste zaista opredijelje- ni za nju, i da proizvođači ne trebaju imati strah kada je u pitanju ulazak u organsku proizvodnju«, kaže Novaković.

HRVATSKI EKO FARMERI NA SAJMU

»Biofest« je ove godine posjetila i skupina organskih proizvođača iz Hrvatske, koji su u organizaciji Društva za tehničku suradnju iz Njemačke (GTZ) u Srbiji boravili na četverodnevnom stu- dijskom putovanju. Njihovi su dojmovi da je Srbija u području organske proizvodnje naprednija u odnosu na prilike u Hrvatskoj, te pčelar Zrinoslav Gusak kaže kako će mu dragocjeni biti kon- takti, iskustvo i ideje koje je Horvat-Skenderović i koja je u nostavno sumirati, ali ni toliko nekih 15.000 hektara, što je još ponio iz Srbije. Njegov brat Srbiji i regiji započela pionir- komplicirano ako se ima u vidu uvijek poprilično mala proizvod- ski posao promidžbe i potpore današnji stupanj razvoja organske nja u odnosu na ukupnu poljopri- razvoja organske proizvodnje. proizvodnje u odnosu na početke vrednu površinu. Terra’s je već tih prvih dana 1990. godine. »Učinjeno je doista »Zemlje u regiji već ozbilj- od osnivanja postao i puno- jako puno na razvoju organske nim koracima grabe i sve veće pravnom članicom IFOAM-a, proizvodnje s obzirom na to koli- provršine se nalaze pod organ- Međunarodne federacije pokreta ko jedna udruga i nevladina orga- skom proizvodnjom, jer ne treba za organsku poljoprivredu, a kao nizacija može uraditi, i mislim zaboraviti da je poljoprivreda i logičan slijed aktivnosti nastao da je u jednom ne tako malom ukupna industriija koja je prati je i mali sajam organskih pro- dijelu ta misija udruge i završe- jedan od najozbiljnijih zagađi- izvoda. U proteklih šest godina, na. Dakako, sada treba donijeti vača okoliša, a naravno suvre- koliko se održava »Biofest« u zakonske propise, jačati ulogu mena društva teže što čistijem Subotici, sudjelovalo je više od države, subvencije i poticaje koje okolišu, pa tako i zajednička 50 izlagača iz 20 gradova naše zaslužuju ti proizvođači. Ne treba poljoprivredna politika EU kaže zemlje, te iz Hrvatske, Mađarske, zaboraviti i kako Poljoprivredni da će ubuduće sve subvencije Bosne i Hercegovne, Njemačke, fakultet u Novom Sadu sada već biti omogućene proizvođačima Goran Gusak Italije, Albanije, Makedonije, ima odjel za organsku poljopri- koji ne ugrožavaju okoliš, bave Austrije i Crne Gore, kao i oko vredu, Megatrend svučilište ima se održivom poljoprivredom, itd. Goran Gusak vlasnik je eko gos- 400 sudionika u raznim pratećim biofarming, tako da i formalno S druge strane, s obzirom na podarstva »Orlov put« osnova- programima. obrazovanje jača iz dana u dan.« razinu razvoja naše konvencio- nog prije desetak godina, koji u

18 12. studenoga 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ svom posjedu ima sedam hektara da će se ove godine u Hrvatskoj i upraviteljica novoosnovane pozabaviti tržištem, marketin- zemljišta na kojemu uzgaja voće doći na 1,5 posto pod organskom zadruge »Eko voće«. Desetak gom i ostalim. »Većina proizvo- i povrće, bavi se proizvodnjom proizvodnjom – što je još daleko, godina se bavi proizvodnjom i đača ide obrnutim redom, ulaže džemova, sokova, ajvara, kupi- daleko od onih željenih 10 posto. preradom voća s oko sedam hek- u marketing i onda ne može novog vina, a budući da se nalazi Ali očekujem da će se to u slje- tara vlastitog posjeda te nekih opstati jer ne zadovljava osnov- u Kopačkom ritu, bavi se i agro- deće dvije, tri godine udvostru- 40 hektara površina od drugih ne kriterije koje moderan svijet turizmom. Ističe kako sa subo- čiti, ako država bude poštovala članova zadruge. Na »Biofestu« traži, koje traže primjerice super- tičkim »Organicom« i Nenadom ono što je obećala, jer obično tu je prvi put imala i svoj štand marketi. To su visoki europski Novakovićem već duže vrijeme zapinje«, kaže Goran Gusak. sa sokovima, a ističe kako je standardi bez kojih vi ne možete surađuje, obraća se za savjete i prije četiri godine ta proizvod- ući u bilo koji market. Upravo to pita, kaže, sve što ne zna. »Vi ULAGANJA JOŠ UVIJEK nja dostizala nekih tisuću lita- je najteži dio i financijski zahtje- imate stvarno neke tvrtke koje su VEĆA OD DOBITI ra soka dok sada proizvodi sto van«, kaže Marica Jug. puno veće od onih kakve imamo tisuća, te dodaje kako je to još U čitavoj regiji ozbiljnija edu- u Hrvatskoj, ali mislim da je situ- Marica Jug iz okolice Osijeka uvijek premalo. »Cijela moja kacija potrošača je glavni zada- acija vezana uz eko temu negdje nositeljica je obiteljskog poljo- obitelj je uključena u posao, svi tak, kako bi oni doista znali pre- na sličnoj razini. Pogotovo je privrednog gospodarstva »Jug« sudjelujemo u proizvodnji, ali poznati organski proizvod, sma- prerada voća i povrća razvijena još uvijek je više ulaganja nego tra Nenad Novaković. »Sigurno i izvozi se u cijeli svijet, što je u dobiti. Mogli bismo mi u ovom treba mnogo vremena i truda Hrvatskoj još u počecima.« trenutku proizvodit i više ali je kako bi se izgradilo ozbiljno trži- Hrvatska je, međutim, poveća- teško pronaći siguran plasman, šte, i to će sigurno biti jedan od la poticaje eko poljoprivrednici- koji bi bio isplativ, koji će se vra- zadataka vjerojatno svih država ma na pet tisuća kuna po hekta- ćati i od kojeg se ima dobit. Svi ponaosob u regiji. U tomu treba- ru, što je značajna potpora za one mi, u stvari, bez obzira što smo ju sudjelovati svi oni koji imaju koji se opredjele za ovakvu vrstu zaljubljenici u eko poljoprivredu interes da se razvije to tržište, proizvodnje. Na taj način država radimo to iz nekakvog interesa, počevši od proizvođača, trgo- planira svega 0,6 posto zemljišta jer drugačije ne bi bilo moguće, vaca, kupaca, i naravno države, pod organskom proizvodnjom mora se složiti i jedno i drugo«, jer ne treba zaboraviti da države povećati na 10 posto. »Do sada kaže Marica Jug. Ona ističe kako EU ulažu u marketing organske smo imali uglavnom mala gos- se od samog početka vodi time proizvodnje značajna sredstva, podarstva s dva-tri hektara, a da se najprije moraju stvoriti što kod nas nije slučaj«, kaže sada imamo bio farmere koji zadovoljavajući uvjeti organ- Novaković. imaju i po 1200 hektara. Tako Marica Jug ske proizvodnje, a onda se dalje S. Mamužić

IZLOŽBA »DETALJI« FOTO KLUBA »PANONIJA« Nezaboravne vrijednosti galeriji Gradske knjiž- te, s koliko ljubavi i pozornosti va 12. izložba u četiri godine od Đurđevca, s kojima se sastaje- nice prošle je srijede govorimo o vajarima i o djelima osnutka. »Većina naših članova mo skoro svake godine. Prvo Uotvorena izložba foto- znamenitih naših Subotičana su amateri, ali imamo i profesio- i najvažnije je da se družimo i grafija članova Foto kluba koji su nam ostavili upečatlji- nalne fotografe, kao i diplomira- razmjenjujemo iskustva, a svaki »Panonija«, jedinog takve vrste ve tragove«, rekao je otvarajući ne umjetnike fotografije, te čla- naš član može imati samostal- u Subotici, koji okuplja fotogra- izložbu upravnik Gradske knjiž- nove iz Mađarske, kao i surad- nu izložbu, ukoliko to želi. fe amatere ali i profesionalce nice Dragan Rokvić. nju s klubovima iz raznih kra- Velika je stvar što, primjerice, s idejom širenja i promicanja Foto klub »Panonija« osno- jeva Vojvodine. Surađujemo i s u ovom trenutku ‘Panonija’ u vrijednosti suvremene fotogra- van je 2006. godine, okuplja 25 nekoliko klubova iz Mađarske, našem gradu ima istodobno tri fije. Tema i naslov izložbe je aktivnih članova, a ovo je njiho- a u Hrvatskoj s fotoklubom iz otvorene izložbe. Osim ove u »Detalj«, a gotovo sve izložene Gradskoj knjižnici, fotografije fotografije 14 autora prikazuju članova kluba otvorene su u detalje s gradskih fasada. galeriji ‘Népköra’ i ‘Sóltis Lajós »Ako pogledamo izložene studiju’«, kaže predsjednik Foto fotografije uvjerit ćemo se u kluba Oliver Vicai, te najavljuje nepresušnost onoga što se zove i veliku retrospektivnu izložbu urbanitet grada i onoga što nam prosinca u Likovnom susretu. se čini kao nasušna potreba da Vicai kaže kako fotograf može ponovno tumačimo i čitamo tra- biti svatko »s dobrim okom«, gove koji su posijani iza nas. te poziva zaljubljenike u foto- Pogledajte s koliko pažnje i lju- grafiju da im se pridruže svake bavi se susrećemo s detaljima srijede od 19 sati u »Népköru«, vezanim za žolnai keramiku, gdje klub ima vlastite prostorije. secesiju, za naše sakralne objek- S. M.

12. studenoga 2010. 19 HrvatskaRIJEČ Subotica ŠKOLA ZA PUBLIKU U NARODNOM KAZALIŠTU

Naša će publika znati

na kvalitetniji način

gledati kazališnu predstavu,

jer će naučiti gledati režiju,

dramatugiju

predstave, glumu, kostime,

scenografiju, pokret,

glazbu, dakle sve osnovne

elemente predstave,

kaže Ljubica Ristovski Drugačije gledanje predstava

ako se priprema kaza- bio veliki. Ovaj prvi tečaj poha- da ću kazališni komad razumjeti Školu za publiku Narodno lišna predstava, što radi đa 35 gledatelja, ali već nam se malo detaljnije, a ne samo da li kazalište realizira iz vlastitih Kredatelj a što dramaturg, javljaju i za drugi krug koji će mi se dopada ili ne.« sredstava, a Ljubica Ristovski znate li zašto vam se neka pred- krenuti kad se ova škola završi«, Glumac Narodnog kazališta kaže kako nije uobičajena prak- stava dopala a druga nije, i tko je kaže Ljubica Ristovski. Srđan Sekulić kaže kako je izne- sa da kazališta na ovakav način za to »kriv«? O velikom poslu, Predavanja se održavaju dvo- nađen i oduševljen time što se educiraju svoju publiku. brojim detaljima, kako nasta- jezično svakog četvrtka po dva puno gledatelja prijavilo slušati »Ne mogu tvrditi da smo jedin- je i svemu onome što prethodi školska sata, trajat će dva mje- predavanja: »Super je što su nas stveni, ali jesmo po tomu što izvođenju gotovog kazališnog seca, a na kraju će polaznici svi tako zainteresirano pratili, ćemo imati diplomirane gledate- komada, subotička publika ima imati zadatak analizirati jednu što ljude to zanima, i ja sam baš lje. Bilo je tih raznoraznih pro- priliku saznati u Školi za kaza- kazališnu predstavu. Narodno uživao. I sam sam, kao srednjoš- grama u okviru kojih se publiku lišnu publiku koju je organiziralo kazalište će onima koji polože kolac prije nego što sam upisao provede kroz kazalište da im se Narodno kazalište. Idejni tvorac »ispit« dodijeliti diplome čime akademiju, cijelu priču oko kaza- pokaže sve ono iza scene. Tako su ovog projekta, direktorica kaza- će oni steći zvanje diplomiranog lišta mistificirao, i znam kako je se pokazale neke osnovne stvari lišta Ljubica Ristovski kaže kako gledatelja. Prošloga su četvrtka to ljudima sve nepoznato i nema- kako kazalište funkcionira s one je ovakav način educiranja publi- polaznici škole učili o dramatur- ju uopće predstavu o tome kako strane rampe, ali po mom mišlje- ke korak više od uobičajenog. giji, o tome što je dramatizacija, funkcionira, jer publika dođe i nju to nije dovoljno, jer publici »Posljednjih godina imali smo što radi dramski autor, kakav pogleda završni proizvod i to je može biti zanimljivo vidjeti gdje puno tih akcija koje su bile nami- je kazališni tekst u predstavi i zapravo sve ono što znaju. Zato sjedi inspicijent, gdje su dekora- jenje upravo njegovanju kazališ- kakva je dramaturgija. Na pita- pretpostavljam da je jako zani- teri, gdje se glumci spremaju, ali ne publike, i ovo je jedna od tih. nje zašto pohađa predavanja i mljivo slušati sa strane ljude koji i dalje neće znati na kvalitetniji Sada idemo korak dalje s namje- što od njih očekuje, jedna od sudjeluju u stvaranju predstave i način gledati kazališnu predsta- rom da publiku naučimo kako polaznica, Laura Marton Bence, koji imaju što reći o tome. Onda vu. Kod nas će to znati jer će se gledaju predstave na drugi kaže: »Redovito gledam sve se zapravo vidi koliko se ozbilj- naučiti gledati režiju, dramatugiju način. Gledatelji obično kažu za predstave Narodnog kazališta, i no i temeljno pristupa radu u predstave, glumu, kostim, sceno- neku predstavu kako im se sviđa mađarsku i srpsku scenu, a u kazalištu, što je zaista istina, jer grafiju, pokret, glazbu, dakle sve ili ne, i tu se završava priča o školu za publiku sam se prijavi- kad se pogleda broj suradnika osnovne elemente predstave«, samoj predstavi. Zato sam smi- la jer sam željela vidjeti drugu koji rade jednu predstavu – od kaže Ljubica Ristovski, a na pita- slila ovu školu kako bismo obja- stranu kazališta, što se radi i tehnike, dekoratera koji pomiču nje pribojava li se »oštrog oka« snili osnovne elemente predstave kako izgleda u stvari iza scene. scenografiju do redatelja i pisca - takve educirane publike, kaže: i kako se ona gleda. Jako sam Očekujem da ću saznati nešto shvati se da je to zapravo složen i »Ne, jedva čekamo«. zadovoljna jer je odaziv publike više o pripremanju predstave i ozbiljan sustav.« S. Mamužuć

20 12. studenoga 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ Pomoć građanima Kraljeva prvobitni val koji je zasnovan na jeftinoj radnoj snazi«, ocijenio je gradonačelnik Saša Vučinić. olidarizirajući se s građanima Kraljeva i okolice, koji su ugroženi Dio radnika je već upućen na obuku u Bonndorf u Njemačkoj, što Svišestrukim zemljotresima, Grad Subotica je uplatio 150.000 također čeka i zaposlene u odjelu menadžmenta koji će u Njemačku dinara na jedinstveni račun koji je Uprava za trezor Ministarstva finan- otići za nekoliko dana. cija otvorila za pomoć u saniranju posljedica zemljotresa u Kraljevu. Lokalna samouprava ovim želi ohrabriti poduzeća, poduzetnike i Svjetski dan dijabetičara ustanove, da u okviru svojih mogućnosti, pomognu ugroženom sta- novništvu Kraljeva. Broj računa je: 840-2390740-88. Naziv računa: ubotička Udruga za borbu protiv šećerne bolesti poziva sugrađa- Grad Kraljevo – sredstva za elementarne nepogode-zemljotres 2010. Sne da im se pridruže u obilježavanju Svjetskog dana dijabetičara, Građani se mogu uključiti u akciju slanjem SMS-a na broj 1003 koji 14. studenog (nedjelja), u Gradskoj kući od 16 sati, kada ova udruga je jedinstven za sve mreže mobilne telefonije u Srbiji. Cijena poruke prvi put organizira besplatno mjerenje šećera u krvi za sve zainteresi- je 50 dinara plus PDV. Građani i kompanije novčanu pomoć mogu rane građane Subotice. O prevenciji i liječenju govorit će pedijatar - uplaćivati i na šalterima poslovnih banaka i Pošte Srbije. endokrinolog dr. Tomislav Ćuk, endokrinolozi dr. Klara Tucić-Nemet i dr. Angelina Obradović, te predstavnik Abbort Diabetes Care dr. Tatravagonka kupila Bratstvo Srđan Tanurdžić. U programu će nastupiti umjetnici Diana Miskolci, Eva Rakić i Lajos Megyeri. redstavnici Tatravagonke iz Slovačke i Agencije za privatizaciju K. K. PRepublike Srbije potpisali su u Bratstvu kupoprodajni ugovor za subotičku tvornicu vagona. Istodobno, ugovor s Tatravagonkom Hrana za moje srce u Bratislavi je potpisao Mlađan Dinkić, ministar ekonomije u Vladi Srbije. okviru novog projekta Zavoda za javno zdravlje Subotica Bratstvo je plaćeno 5,4 milijuna eura, s obvezom ulaganja u visini U»Hrana za moje srce«, u osnovnim školama »Vuk Karadžić« od 3 milijuna eura u sljedećih pet godina. Tatravagonka će preuzeti u Bajmoku, »Matija Gubec« u Tavankutu i »Vladimir Nazor« u sve zaposlene poslije još jednog ciklusa dragovoljnog odlaska kroz Đurđinu od 25. do 28. listopada organizirane su tribine pod nazivom socijalni program. »Opterećenost stanovništva faktorima rizika i kardiovaskularnim Slovačka tvrtka jedan je od najvećih europskih proizvođača i servi- bolestima«, namijenjen roditeljima učenika nižih razreda i nastav- sera šinskih vozila s oko 2000 zaposlenika. U 2008. godini ostvarila nicima. Slijede prikazi radionica s edukacijom o pravilnoj prehrani i je prihod od oko 280 milijuna eura prodajom na tržištima Slovačke, antropometrijska mjerenja učenika, čime će se napraviti baza poda- Austrije, Njemačke, Švicarske i Češke. taka djece s prisutnim rizicima za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. S prvim radionicama i antropometrijskim mjerenjima počelo se u Potpisan ugovor s Njemačkom ponedjeljak, 8. studenoga, u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu. Cilj tvrtkom Dunkermotoren projekta je primarna prevencija bolesti srca i krvnih žila, odnosno usvajanje navika koje su u korist zdravlja u što ranijem razdoblju enadžment njemačke kompanije Dunkermotoren, koja će života, kao i motivacija i stjecanje vještina za promjenu načina pre- Mu Suboticu preseliti proizvodnju malih motora za žaluzine, hrane i života u cjelini. »Stanovništvo u selima je u mnogo manjem potpisao je ugovor o zakupu poslovnog prostora u Slobodnoj zoni. obujmu obuhvaćeno kampanjama i promidžbenim programima Proizvodnja će u hali površine oko 1500 četvornih metara u Malom prevencije kardiovaskularnih bolesti i zbog toga smo se opredijelili Bajmoku započeti siječnja sljedeće godine. U tijeku je primanje da se projekt provodi u osnovnim školama u Bajmoku, Tavankutu i zaposlenih, a posao će dobiti 40 radnika. Đurđinu«, navele su voditeljica Odjela higijene u Zavodu za javno »Predstavnici kompanije Dunkermotoren danas su obavili i raz- zdravlje dr. med. Jasna Ćopić i koordinatorica projekta dr. med. govor s predstavnicima Više tehničke škole o budućoj suradnji, Karolina Berenji. što predstavlja novinu u procesu investiranja u grad u odnosu na K. K.

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.)

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

12. studenoga 2010. 21 Tel.: 024/555-566 HrvatskaRIJEČ Feljton Nekad i sad

SUBOTICA KOJA NESTAJE Heizlerovo kupatilo (I. dio) – Petra Drapšina 9 Piše: dr. Viktorija Aladžić

ada je građeno Heizle- odnosno služilo je za saniranje jeću kuću dogradi četiri sobe i Kuću je od banke otkupio rovo kupatilo u Subotici zdravstvenih tegoba i za rekre- prodavaonicu. Projekt je uradio dr. Jakab Heizler, što možemo Kje već postojalo jedno aciju. Funkcija pukog održava- Sándor Hoffman5. Dogradnja je zaključiti na osnovu toga što javno kupatilo, nama najčešće nja higijene nije bila primarna imala oblik slova L, čime je ova je 1907. godine predao molbu poznato kao Fekete kupatilo kao u slučaju Fekete kupatila. kuća definitivno postala građan- da na kući izmijeni vrata8, a – prema imenu njegova vla- Na istom mjestu, gdje se danas ska. Fasada nije bila prikazana u 1912. i 1913. godine da popra- snika u međuratnom razdoblju nalazi parcela s porušenim projektu. Najvjerojatnije je izve- vi prozore9. Jakab Heizler je Danike Feketea. I ono je, moglo Heizlerovim kupatilom, 1778. dena jednostavno bez ikakvih tada imao ordinaciju u današnjoj bi se reći, bilo pretežito higi- godine, samo godinu dana prije dekorativnih ukrasa. Strossmayerovoj ulici 810, a ova jensko-rekreativnoga karaktera. no što je Subotica proglašena se parcela svojim stražnjim dije- Izgrađeno je 1879. godine,1 a slobodnim kraljevskim gradom DEKORATIVNI PILASTRI lom naslanjala na parcelu kuće u tadašnji vlasnik je bio Dezső Jó. Maria Theresiopolis, nalazile su današnjoj Strossmayerovoj ulici U to vrijeme mnoge kuće i se dvije parcele, a na svakoj po Prvu reprezentativnu fasadu 8, pa je ova kupovina bila logič- stanovi u gradu nisu imali kupa- jedna skromna seoska kuća.2 U objekt u Petra Drapšina 9 dobio na posljedica Heizlerovih aktiv- onicu. Ona je, zapravo, u stanu planu grada Gabrijela Vlašića je 1881. godine, kada je nje- nosti. Kuća u današnjoj Ulici ili kući prestavljala izraz luksu- iz 1799. godine ove dvije par- gov tadašnji vlasnik Herrman Petra Drapšina 9 je tada dakako za, pa je kupatilo Dezsőa Jóa cele već su bile spojene u jednu Schulhoff podnio molbu za preu- bila već vrlo stara, te je prirodno korišteno za održavanje higije- parcelu u obliku skoro pravilnog ređenje fasade. Projekt je uradio što je Heizler na njoj radio neop- ne. Kupatilo je dograđivano u petokutnika. Parcela se nalazila u zidar Jakob Kniesell6. Fasada hodne intervencije. više faza, a imalo je mali hlad- tadašnjem drugom kvartu i nosi- je bila projektirana u stilu kla- Početkom XX. stoljeća liječ- ni bazen, parnu kupku odnosno la je broj 2163. Na njoj se 1779. sicizma. Bila je podijeljena u ničko je zanimanje bilo veoma saunu, veliki topli bazen, tuševe, godine nalazila jedna skromnija osam polja, sedam polja s po cijenjeno, što je liječnicima itd. Uz sve ovo bila je izgrađena prizemna kuća podužno orijenti- dva prozora i jedno polje s pje- donosilo značajne zarade, pa kotlarnica, prostorija s postro- rana prema današnjoj Ulici Petra šačkim ulazom. Fasada je na tako Jakaba Heizlera nalazimo jenjima i radionica u dvorištu Drapšina. polja bila izdijeljena dekorativ- na listama najvećih poreznih kuće Dezsőa Jóa, danas u Ulici U katastarskom premjeru nim pilastrima. Pošto fasada iz obveznika u Subotici.11 Ipak, Dimitrija Tucovića 12. grada iz 1838. godine4 nalazimo ove faze adaptacije nije sačuvana Heizler na ovom placu nije uspio i njene prve vlasnike, bila su to do današnjih dana već je bila poduzeti neku ozbiljniju izgrad- U SVRHU LIJEČENJA I siročad Győrgya Szemetskeÿa. preuređivana i u međuratnom nju. Nakon njegove smrti 1916. REKREACIJE Kuću je s parcelom potom István razdoblju, nije nam poznato je godine i završetka Prvog svjet- Szemetskeÿ, vjerojatno jedan od li i izvedena prema Jakobovom skog rata njegov poduzimljivi Heizlerovo kupatilo nastalo je siročadi, prodao ličiocu Grgi projektu, ali je vrlo vjerojatno sin Zoltán Heisler, također liječ- tek nakon Prvog svjetskog rata, Stojanoviću 1844. godine, nakon da je tako bilo. Prema podacima nik, odmah je pristupio izgradnji a izgradio ga je, dio po dio, kojega je ona prešla u posjed iz Maluševljevog adresara kuća sanatorija i kupatila, na velikom liječnik Zoltán Heizler (1890.- Milana Rajića koji je 1871. godi- je do 1906. godine dospjela u placu pokraj kuće koju je naslije- 1950.), danas u Ulici Petra ne predao molbu da na posto- vlasništvo Štedionice i narod- dio od oca. Drapšina 9. Heizlerovo kupati- ne banke (Takarekpenztár és 8 HAS, F:2, ép. eng. I kör 12/1907. 2 Rukopisna karta Marija Tereziopoli- 9 HAS, F:2, ép. eng. I kör 11/1912, HAS, lo, budući da je njegov vlasnik sa iz 1778. godine Karla Leopolda Ko- Népbank).7 F:2, ép. eng. I kör 10/1913. vača. Koreni, Subotica: Istorijski arhiv, 10 Malusev, S., Czim és lakjegyzéke, bio liječnik, napravljeno je da 1991, 81-II, str. 24. Szabadka: Kladek és Hamburger, ima osnovnu funkciju sanatori- 3 Iványi, István; Szabadka szabad 5 HAS, signatura originalnog projekta 1906, str. 95. királyi város története II, Szabadka: poznata autoru. 11 Aladžić, V., Vujnović, P.G., Grlica, ja i prateću funkciju kupaonice, Bittermann József könyvnyomda, 6 F:2, signatura originalnog projekta M., Vaš, G.: Građansko društvo i arhi- 1892. Kopija plana je priložena u po- poznata autoru. tektura u Subotici od 1867. do 1914., 1 Prčić, V. G., Aladžić, V., Grlica M.: sebnoj košuljici. 7 Malusev, S., Czim és lakjegyzéke, Subotica 1997. Istraživački projekt fi- Gradotvorci I - Városteremtők I, Subo- 4 HAS, F:272, Katastarski premer iz Szabadka: Kladek és Hamburger, nancirala Research Support Scheme tica, Gradski muzej, 2004. str. 168-171. 1838. godine 1906, str. 139. CEU Prag, str. 141.

22 12. studenoga 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ HRVATI U VOJVODINI DESET GODINA NAKON LISTOPADSKOG PREVRATA (VII. DIO) Hrvatska vanjska politika i Hrvati u Vojvodini

U eksluzivnom držanju, koji Srbije« od 23. XI. 2005.) i jezik MALA POMOĆ BEZ dakle isključuje vojvođan- (»Memorandum o suglasnosti EVALUACIJE ske Hrvate iz vanjsko politič- između Ministarstva znanosti, kih aktivnosti Hrvatske čak i u obrazovanja i športa Republike Kada je, pak, riječ o politi- Piše: Tomislav Žigmanov situacijama kada se o njima i Hrvatske i Ministarstva prosvjete ci Republike Hrvatske glede napređenje odnosa neposredno radi, vidimo njezin Republike Srbije o suradnji u pružanja financijske podrške između Hrvatske i SR najveći nedostatak. Nakon skoro području jezika i književnosti« Hrvatima u Vojvodini vrijedi Jugoslavije uslijedi- deset godina od uspostave diplo- od 20. III. 2009.) – Hrvati u sljedeće. Prvo, od vremena kada U matskih odnosa, Hrvati u Srbiji Srbiji nisu bili upoznati niti s se počeo doznačivati novac iz lo je nakon poraza Slobodana Miloševića na rujanskim izbo- postali su predmetom pravnog planiranim koracima niti, pak, Republike Hrvatske ovdašnjim rima 2000. i dolaskom na vlast reguliranja između Hrvatske i sa sadržajem navedenih spora- Hrvatima, sam način financira- Demokratske oporbe Srbije. Srbije. Naime, koncem 2004. zuma. nja nekoliko puta je mijenjan. Nove su vlasti učinile stano- potpisan je »Sporazum između Hrvatska je tek od 2006. Naime, od netransparentne vite otklone u svojim politi- Republike Hrvatske i Srbije i počela stavljati na listu pitanja i podrške »izabranima«, što je vri- kama, napose glede odnosa Crne Gore o zaštiti prava hrvat- probleme hrvatske zajednice, i to jedilo do sredine druge polovice prema vlastitom, a to znači i ske manjine u Srbiji i Crnoj Gori prije svega nakon nekoliko snaž- devedesetih, preko netransparen- ratnome, naslijeđu, zatim prema i srpske i crnogorske manjine nih poticaja koji su došli iz hrvat- tne raspodjele putem ovdašnjih euroatlantskim integracijama, u Republici Hrvatskoj«. Ne tek ske zajednice. Tako je tijekom dužnosnika svim organizacijama te susjedima i manjinama. Kao kuriozitetno navodimo da su drugog službenog posjeta Srbiji. i institucijama koncem deve- izravna posljedica takvih poli- predstavnici hrvatske zajedni- 21. VII. 2006. Sanader konsta- desetih i početkom 2000., do tičkih gibanja i navedenih proce informaciju o potpisivanju tirano kako je »hrvatske strane najnovije, transparentne prakse mjena u Srbiji, temeljni kvalifi- sporazuma saznali uzgredno od zatraženo da se u novom Ustavu koja je na djelu od 2002. Drugo, kativ vanjske politike Hrvatske dopisnika Tanjuga iz Soluna, Republike Srbije, odnosno izbor- postoji strukturalna nepraved- spram svog istočnog susjeda bit gdje su se na marginama sum- nom zakonu, predvidi jedno nost: razmjerno promatrano će nedugo zatim određen više mita Europskih pučkih stranaka mjesto za predstavnika hrvatske u odnosu na sredstva koja su ne kao »proces normalizacije«, 21. X. 2004. susreli premijeri nacionalne manjine u Skupštini namijenjena Hrvatima u Bosni nego kao o »dobrosusjedski Sanader i Koštunica i to najavili. Republike Srbije«, što nije i Hercegovini sredstava koja se odnosi« (2002.) a na koncu i Još je prijepornije to što nitko ostvareno. Na konferenciji šefo- dodjeljuju Hrvatima u Vojvodini kao »dobrosusjedsko partner- iz hrvatske zajednice nije bio va država jugoistočne Europe, nisu bila veća od 5%. Ovakva stvo« (konac 2004.). upoznat s konkretnim sadržajem koja je održana 16. X. 2006. u nesrazmjera bit će konstanta do Sporazuma. Karađorđevu u Vojvodini, pred- danas, a vremenom će se čak i MEĐUSOBNI sjednik Hrvatske Stjepan Mesić mijenjati, dakako u nepovoljno SPORAZUMI I HRVATI KASNO O ASIMILACIJI razgovarao je sa srbijanskim po Hrvate u Vojvodini. Treće, HRVATA predsjednikom Tadićem i o zašti- ne dodjeljuje se uvijek jednaka No, bez obzira na takvo stati nacionalnih manjina hrvatske visina sredstava. nje, Hrvati u Vojvodini imali Eksluzivno držanje će se dogoditi u Srbiji i srpske u Hrvatskoj. I na koncu, treba reći kako su mali broj benefita, koji bi se i kada se budu potpisivali i drugi Nakon susreta s predstavnicima politika pružanja financijske pot- mogao pripisati vanjskoj politi- međudržavni sporazumi o surad- Hrvata u Srbiji Mesić je izjavio pore vojvođanskim Hrvatima od ci Republike Hrvatske. Razlog nji u pojedinim područjima, koji kako je »puno toga učinjeno na strane Republike Hrvatske nika- tomu treba traži u činjenicama su od značaja za hrvatsku manji- planu izgradnje institucija hrvat- da nije bila podvrgnuta ozbiljni- što oni nisu bili njezin integralni nu – kao što je kultura (»Ugovor ske zajednice, ali puno toga još joj evaluaciji, to jest nikada do dio, što je odsustvovalo strateš- između Vlade Republike Hrva- treba učiniti jer je asimilacija kraja nije jasno sagledano jesu kog pristupa i što je znalo izosta- tske i Savezne Vlade Savezne dobrim dijelom zahvatila upravo li se i kakvi su se nakon utro- jati kompetencije kod djelatnika. Republike Jugoslavije o suradnji hrvatski korpus«. Drugi puta bilo šenog novca očitovali rezultati, Kao ne nevažno ističemo kako u području kulture i prosvjete« je riječi o »asimilaciji« Hrvata u te osobito kakvi su se pomaci su Hrvati u Vojvodini istodobno od 23. IV. 2002.), zatim zna- Vojvodini te pitanju državne pot- događali na planu institucional- svjedoci strateški utemeljenog i nost (»Memorandum o zapo- pore izgradnje tzv. bunjevačke noga razvoja hrvatske zajedni- proaktivnoga djelovanja srbijan- činjanju programa znanstve- nacije tijekom službenog posjeta ce. Istina, velikih pomaka ni ne ske vanjske politike spram srp- no-tehnološke suradnje između Ive Sanadera Beogradu 20. III. može biti kada su sredstva pre- ske zajednice u Hrvatskoj. Republike Hrvatske i Republike 2009. malena.

12. studenoga 2010. 23 HrvatskaRIJEČ Dopisnici HOMAGE JULIJU NJIKOŠU Personificirani crescendo tamburaške glazbe Pohod Julija Njikoša u Plavnu 2009. godine i njegovo sudjelovanje u manifestaciji »Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića« značilo je i utiranje puta u djelovanju HKUPD-a »Matoš«

Zagrebu je 28. listopada ovim prostorom. U njegova se Njen put stvaranja kre- u 87. godini preminuo djela ubrajaju: »Slavonska rap- tao se na liniji Morović- Umuzikolog, skladatelj, sodija«, »Podravska rapsodija«, Požega-Zagreb-Prag- dirigent, glazbeni kritičar i orga- »Šokačka predigra«, »Baranjska Plavna. Rodno selo nizator Julije Njikoš, doajen rapsodija«, »Bunjevačka grana« moje majke, koje je i hrvatske tamburaške glazbe. i brojna druga. rodno selo oca pjesnika Tužnu vijest o smrti velikog Julije Njikoš je tijekom 70 Matoša, dalo mi je kao čovjeka i glazbenog pregaoca godina djelovanja zapisao oko šezdesetogodišnjaku čuo sam za vrijeme boravka u 4000 narodnih pjesama, kola i poleta da oživotvorim Subotici na IX. danima Balinta poskočica, ali i priča iz narod- glazbenu zamisao svoje Vujkova. Čak je i odlazak veli- nog života. O njegovu muziko- mladosti, koja je u kana u vječnost povezan s nekim loškom radu svjedoče desetak tamburaškoj glazbi nala- osobitim događanjima. Prva mi objavljenih knjiga u kojima je zila svoj glavni glazbeni je pomisao bila kako smo izgu- stručno i metodološki obrađena ideal. Nisam ni pomišljao bili i posljednjeg nasljednika i objedinjena glazbena baština da će ovo ostvarenje te djela Josipa Andrića i zasigurno istočne Hrvatske. Napisao je i moje bačke šokačke najveću ličnost hrvatske tambu- stotine nezaboravnih pjesama, operete privući na praiz- raške glazbe. od kojih je većinu otpjevala nje- vedbu jednakim glazben- gova supruga Vera Svoboda. im idealizmom prožetog Julije Njikoš BOGATA KARIJERA Julije Njikoš je djelovao i u mladog tamburaškog Vojvodini, posebice u Bačkoj. pregaoca Julija Njikoša, sjećanju Plavanjaca i putokaz Julije Njikoš je rođen u Osijeku U Plavni je boravio tri puta: prvi koji u duhu osječke tradici- u radu ove kulturne udruge, a 9. travnja 1924. godine. Još kao je put bio na praizvedbi operete je stupa istom tamburaškom u povijesti hrvatske glazbe dječak zavolio je tamburicu koja »Na vrbi svirala« 1956., potom stazom kojom sam ja od mlados- ostat će zabilježen kao jedan će ga pratiti do svršetka života, u 1969. prigodom postavljanja ti stupao, i koji iza mene post- od najzaslužnijih za očuvanje cijeloj glazbenoj karijeri. 1951. biste dr. Josipa Andrića i treći aje sve više novi personificirani tradicijske glazbe u svim njezi- Njikoš postaje urednikom narod- put 2009. godine na »Danima A. crescendo u razvoju tamburaške nim oblicima. ne glazbe na Radio Osijeku, gdje G. Matoša i dr. Josipa Andrića«. glazbe. U tom, što je dirigent Kao dobitnik mnogih priznan- ubrzo osniva i tamburaški orke- Time je na neki način označio osječke radijske postaje Njikoš ja i nagrada za svoja brojna djela star. Od 1954. bio je dirigent toga prošlost, sadašnjost i budućnost s bićem koje mu je najmilije, i zasluge, sigurni smo da neće orkestra u sklopu Slavonskog ovog bačkog mjesta, u kome sa svojom mladom suprugom, doživjeti sudbinu svoga prethod- tamburaškog društva »Pajo još ima ljudi koji ga se dobro pohodio praizvedbu moje ‘Na nika i glazbenog uzora Josipa Kolarić«. Zahvaljujući njego- sjećaju. U znak zahvale uva- vrbi svirala’, koja je izrasla iz Andrića, čije je stvaralaštvo vu djelovanju ovo je društvo ženom i zaslužnom umjetniku mog tamburaškog muzičkog desetljećima zanemarivano. nastupalo ne samo u Hrvatskoj, Juliju Njikošu, donosimo uvodni izražaja, vidim svu radosnu sim- Nažalost, ni Njikoš nije uspio nego diljem bivše Jugoslavije, dio iz Spomenice što mu je dr. boliku našeg zajedništva i naše završiti svoju veliku, životnu u zemljama Europe, Kanadi i Andrić napisao prigodom pra- ljubavi prema istim glazbenim knjigu, o kojoj nam je ne tako SAD-u. Na Njikoševu inicijativu izvedbe »Na vrbi svirala«, 1. idealima. Taj pohod znači i uti- davno govorio na jednom kon- društvo »Pajo Kolarić« je 1961. veljače 1956. godine: ranje puta toj opereti od Plavne certu u Somboru. godine osnovalo Festival narod- do Osijeka«, piše među ostalim Odlazak Julija Njikoša nena- ne glazbe u Osijeku, u kome on, »NA VRBI SVIRALA« OD Josip Andrić. doknadiv je gubitak za sve hrvat- kao predsjednik Programskog PLAVNE DO OSIJEKA Pohod Julija Njikoša u ske kulturne udruge, ali ostaje im umjetničkog savjeta festivala, Plavnu 2009. godine i njegovo trajna zadaća očuvanja i njego- sudjeluje u kreiranju programa »Kad sam u ljetu 1912. kao sudjelovanje u manifestaciji vanja njegova djela. i kao dirigent. Slavonija, Bačka, požeški maturant komponirao »Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Zagrebački ispraćaj Julija Baranja i Srijem jedno su glaz- u Moroviću uvertiru ‘Na vrbi Andrića« značilo je i utiranje Njikoša bio je u utorak, 2. stu- beno područje, te je i Njikoš svirala’ i počeo tražiti radnju puta u djelovanju HKUPD-a denoga, na Mirogoju, a pokopan poput njegova prethodnika dr. za operetu prema toj uvertiri, »Matoš« i osmišljavanje je u srijedu, 3. studenoga, na Andrića, skladao brojna glaz- nisam ni slutio da će 43 godine same manifestacije. Time će Aninom groblju u Osijeku. bena djela tematski povezana s proći, dok tu operetu ne stvorim. Julije Njikoš ostati u trajnom Zvonimir Pelajić

24 12. studenoga 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ U BEČU ODRŽAN OKRUGLI STOL NA TEMU »MANJINE I IDENTITET« Jezik je važan čimbenik nacionalne samobitnosti Bitno je kakav će položaj hrvatskog jezika biti u EU i nipošto se ne smije popustiti navodnoj »ekonomičnosti« te dopustiti služ- bena uporaba nekakvog srpsko-hrvatsko-bošnjačkog jezika, ili neka slična nakaradna kombinacija, rekla je dr. sc. Sanja Vulić

prostorijama Hrvatskog jestio kako Turci ‘nalegoše na centra i član Narodnog savjeta je kako je jezik početak ljudske centra u Beču, Schwind- jazik hrvatski��’, odnosnodnosno nava-nava- za gradišćanske Hrvate Stefan civilizacije te da je stoljećima Ugasse 14, održan je liše na hrvatski narod. Dakako, Paver govorili su o iskustvima predstavljao element koji je bio prošlog četvrtka okrugli stol pod i danas je hrvatski jezik, kao i hrvatskih nacionalnih zajednica srž društvenog života i razvijao nazivom »Manjine i identitet« njegov položaj u svijetu, izni- u svojim zemljama te o jezi- se kao specifično obilježje jedna kojem su sudjelovali pred- mno važan za hrvatski narod i ku kao vrijednom svjedočan- nog entiteta, jednog naroda, te stavnici hrvatskih manjinskih hrvatsku državu«, rekla je Sanja stvu statusa našega iseljeništva postao kontinuitet njihove tradi- zajednica s prostora nekadašnje Vulić i dodala kako je i te kako i manjinskih zajednica u susjed- cijske kulture, snažno uporište Austro-Ugarske Monarhije. identiteta. Hrvatski centar u Beču poznat »Hrvatska književnost je od je kao okupljalište svih Hrvata, početka pluricentrična, a regi- počevši od potomaka onih onalna kultura, a s njome i Hrvata koji su na te prostore regionalni identitet, snažno je došli prije pola tisućljeća pa do i duboko ugrađen u matičnu najnovijega iseljeništva, a brojne hrvatsku supstanciju. Time se aktivnosti koje organizira izuzet- upravo naglašava raznolikost no su dobro posjećene i uvijek unutar jedinstva, jer hrvatski nadahnjuju posjetitelje na vrlo nacionalni identitet zapravo i živu raspravu. Tako je bilo i tvore mikroidentiteti društvenih prošlog četvrtka na okruglom zajednica koje ističu regionalne stolu, koji je organizirao Hrvatski posebnosti kao čuvare razlika i akademski klub (HAK) u okviru kulture na određenom prostoru, svoga »Hakovskog četvrtka«, u kao što su Hrvati u Vojvodini«, Stefan Paver, Julia Klemen, doc. dr. sc. Sanja Vulić, suradnji s Hrvatskim povijesnim rekao je Zlatko Žužić i dodao, dr. sc. Robert Hajszan i Zlatko Žužić institutom u Beču (Institutum kako je čuvanje identiteta historicum Croaticum vindobo- posebno važno i ima neprocje- nense). njiv značaj u sadašnjem tre- Okrugli stol su u ime orga- nutku globalizacije svijeta, sa nizatora otvorile predsjednica svim pozitivnim i negativnim Hrvatskog akademskog kluba stranama tog nezaustavljivog Julia Klemen i voditeljica Hrvat- procesa, čuvajući na taj način skog povijesnog instituta u Beču vlastiti identitet u zajedništvu doc. dr. sc. Sanja Vulić. europske obitelji naroda, mul- tietničkom okruženju jedinstva IZNIMNA VAŽNOST JEZIKA u različitosti, jer snaga i posto- janost jednog naroda počiva na »Tema današnjeg okruglog samobitnosti i poštovanju vla- stola su manjine i njihov iden- stite tradicije. titet, odnosno identitet Hrvata Glavna tajnica Hrvatskog na prostoru nekadašnje Austro- centra Gabriela Novak-Karall i Ugarske Monarhije, izvan današ- novinar Hrvatskih novina Petar njih hrvatskih državnih granica«, Okrugli stol održan u Hrvatskom centru u Beču Tyran također su govorili o važ- rekla je u uvodu Julija Klemen, nosti čuvanja identiteta manji- dok je Sanja Vulić istaknula bitno kakav će položaj hrvatskog nim državama, ali i kao snažnom na, jer on potvrđuje autentičnost važnost vlastitog jezika za oču- jezika biti u E��U i da se nipo-nipo- argumentu u obrani od nasrtaja kulture manjinskih zajednica vanje nacionalne samobitnosti što ne smije popustiti navodnoj na njihovu pripadnost hrvatsko- tih prostora, njezin višestoljetni svakog naroda. »To je bilo jasno »ekonomičnosti« te dopustiti mu narodu. kontinuitet, ali i poveznicu među i Hrvatima prije više od pola službena uporaba nekakvog srp- hrvatskim narodom koji je svoje tisućljeća, pa su stoga riječ jazik/ sko-hrvatsko-bošnjačkog jezika, ČUVANJE IDENTITETA duhovno, a preko njega i naci- jezik rabili i u značenju narod. ili neka slična nakaradna kom- onalno zajedništvo, gradio uz Tako je hrvatski pop Martinac, binacija. Urednik Zova Srijema i glav- teritorijalnu i političko-admini- u svom glasovitom zapisu nakon Predstojnik Panonskog institu- ni tajnik Zajednice protjera- strativnu odvojenost u pojedinim tragične Krbavske bitke 1493. ta u Pinkovcu dr. Robert Hajszan nih Hrvata iz Srijema, Bačke i razdobljima. godine, s velikom tugom izvi- i potpredsjednik Hrvatskog Banata, Zlatko Žužić, ustvrdio Z. D.

12. studenoga 2010. 25 HrvatskaRIJEČ Dopisnici SOMBORSKA PODRUŽNICA DSHV-A PROSLAVILA DVADESETI ROĐENDAN Ponosna sjećanja i svijetli ciljevi Zadovoljavanje potreba svih manjinskih zajednica bit će preduvjet Srbiji da uđe u EU, a mi smo svojim djelovanjem u proteklih 20 godina pokazali da želimo pomoći Srbiji na tom putu«, kaže Mata Matarić

rije dvadeset godina doneseni su zakoni o nacio- Hrvati iz Sombora, pone- nalnim manjinskim zajednica- Pseni nacionalnim pono- ma, koje mi ne konzumiramo som i željom za sudjelovanjem u potpunosti. Vjerojatno zbog u demokratskim procesima koji toga što smo nova manjina su tada zahvatili gotovo sve bez izgrađene infrastrukture zemlje istočne Europe, osniva- i logistike, te tu očekujemo ju političku stranku demokrat- pomoć matične nam domovi- ske opcije – Demokratski savez ne Hrvatske, koja je daleko Hrvata u Vojvodini. Dogodilo bolje odredila odnose sa svojim se to 4. studenoga 1990. godine, novim manjinskim zajednica- tri i pol mjeseca nakon osnutka ma. Od države Srbije očekuje- stranke u Subotici. DSHV su mo da u izmjenama izbornog u ovih dvadeset godina pratili zakona omogući da i mi ostva- Mata Matarić Petar Kuntić usponi i padovi, a u ratno vrije- rimo pravo na izravne man- me stranka u Somboru prestaje s Hrvata i dvoje Mađara. Danas date u republičkoj skupštini. dalje nalaziti političke partnere radom. Želja osnivača i članova bi takvu ekipu bilo teško skupi- Zadovoljavanje potreba svih u Srbiji, te razumijevanje, ali i ipak je pobijedila sve nedaće ti«, kaže dr. Anušić, ukazujući manjinskih zajednica bit će pomoć u Republici Hrvatskoj«, te ova stranka postoji i danas, na još uvijek neriješen problem preduvjet Srbiji da uđe u EU, ističe Kuntić. a njeni joj lideri prognoziraju oko zapošljavanja pripadnika a mi smo svojim djelovanjem Nazočnima na obljetničkom svjetliju budućnost. nacionalnih manjina. Njegovo u proteklih 20 godina pokazali skupu obratili su se i rođen- Prošloga je petka u je motrište da je budućnost da želimo pomoći Srbiji na tom dan čestitali narodni zastu- Hrvatskom domu somborska stranke svjetlija, što se osobito putu«, kaže Matarić. pnik u Skupštini Republike podružnica DSHV-a prosla- vidi u brojnosti mladih članova. Srbije Dragomir Cimeša, vila svoj dvadeseti rođendan, S njim se slaže i predsjednik POZIV NA RAZVOJ predsjednik podružnice Južno uz nazočnost brojnih članova, somborske podružnice DSHV-a STRANKE Podunavlje Andrija Ađin, pred- gostiju i simpatizera stranke. Mata Matarić, koji svih ovih sjednik podružnice Srijem Govornici, izravni akteri doga- godina ima podršku članova i Predsjednik DSHV-a Petar Mato Groznica, potpredsjed- đanja koja su pratila stranku otuda, kaže, crpi snažnu volju za Kuntić pozvao je članove da i nik podružnice Subotica Dujo svih ovih godina, rezimirali su daljnji rad. Teško je bilo osno- dalje rade na razvoju stranke u Runje, generalna konzulica proteklo razdoblje, osobito se vati stranku, ali Mata Matarić političkom, organizacijskom i Republike Hrvatske u Subotici prisjećajući ratnih devedesetih, je mišljenja da je obnavljanje kadrovskom smislu. Ljerka Alajbeg, ministar savjet- najtežih godina za stranku, koje rada mjesnih organizacija, pa i »Svjesni smo da samo jedin- nik Veleposlanstva Republike su u sjećanjima ostale svojevr- podružnice Sombor, bilo daleko stveni i općem boljitku ovdaš- Hrvatske u Beogradu Filip sna golgota i temelj ove politič- teže nakon ratnih zbivanja, nego njih Hrvata posvećeni, može- Damjanović, kao i predstavnici ke opcije. osnivanje devedesetih. On oče- mo uzdignute glave ići smjelo mjesnih organizacija. kuje određene poteze Srbije i naprijed. Razlozi zbog kojih Voditelji programa pozvali OČEKIVANJA OD DOMI- matične domovine Hrvatske, ali smo osnovani i oni koji dolaze su na pozornicu članove mje- CILNE I MATIČNE DRŽAVE i hrvatske manjinske zajednice iza nas najveći su zalozi takvih snih organizacija iz vremena u Srbiji. naših nastojanja. Vjerujemo začetaka stranke i najnovije Od tada se puno toga promi- »Od strane države Srbije da ćemo za svijetle ciljeve i upisane članove. Na koncu je jenilo, kako u stranci, tako i u Ivica Matešić iz Čonoplje uči- hrvatskoj manjinskoj zajednici, nio znakovit čin stavivši crvenu mnoge stvari nabolje, a puno ružu na zastavu hrvatske nacio- toga je pošlo i silaznom puta- nalne zajednice u Srbiji, koja njom. Svoja sjećanja član prvog je krasila govornicu. Ona je tu, odbora podružnice Sombor dr. po riječima ovog nedavno upi- Bruno Anušić veže za određeni sanog člana iz Čonoplje, svoje- datum – 2. svibnja 1991. vrstan blagoslov svemu što je »Toga je dana dežurna stranka do sada uradila i kao medicinska ekipa bolnice u blagoslov za buduća vremena. Somboru, koja je dočekala prve ranjenike iz Borova Sela, bila u Zlatko Gorjanac nacionalnom sastavu – petero 26 Osnivači i novi članovi 12. studenoga 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ

SOMBORSKA PODRUŽNICA DSHV-A PROSLAVILA DVADESETI ROĐENDAN Svečani koncert u povodu 107. obljetnice HKPD-a »Matija Gubec« iz Rume Stipan Kovač, brodomonter, podrijetlom Publika oduševljena prikazanim iz Bačkog Monoštora na radu u Rijeci DSHV treba sposobne lidere večani koncert Velikog tamburaškog Od brojnih gostiju nazočni su, među Sorkestra HKPD-a »Matija Gubec« iz ostalima, bili i zamjenik predsjednika opći- Rume u povodu 107. obljetnice postoja- ne Ruma Dragan Kardaš, potpredsjednik DSHV je veoma potreban nja i uspješnog rada udruge održan je u Skupštine općine Vladimir Maletić, načel- ovom narodu, ali moramo subotu, 6. studenoga, u velikoj dvorani nik Odjela društvenih djelatnosti Svetislav imati i sposobne lidere, kao Kulturnog centra u Rumi. Damjančuk, zamjenik pokrajinskog tajni- što pripadnici srpske nacio- Osim nastupa tamburaškog orkestra ka za propise, upravu i nacionalne zajed- nalne manjine imaju Milorada gosti na ovogodišnjem koncertu »Gupca« nice Mato Groznica, pomoćnik pokrajin- Pupovca u Hrvatskoj. Ova bi bili su članovi Folklornog ansambla skog tajnika za gospodarstvo Erne Varnju, stranka prvenstveno trebala »Brod« iz Slavonskog Broda sa svojom župnik crkve Uzvišenja sv. Križa u Rumi težiti tome da Hrvati u Srbiji tamburaškom sekcijom, predstavljajući vlč. Željko Tovilo, ministar-savjetnik u imaju ista prava kao i Srbi u Hrvatskoj, ali to rumskoj publici splet pjesama i plesova iz Veleposlanstvu RH u Beogradu Filip još nije u potpunosti ostvareno. Naš bi narod Slavonije, Bilogore, Međimurja, Baranje, Damjanović, kao i predstavnici hrvatskih kao i bunjevačke plesove. Goste iz udruga, župnici okolnih župa, te i pred- trebalo i više informirati, a koliko je infor- Slavonskog Broda predvodila je umjetnič- stavnici Srpske pravoslavne crkve. miran pokazalo se tijekom upisa u posebne ka voditeljica ansambla Snežana Missoni, Koncert tamburaškog orkestra, a oso- biračke popise. Mnogima se nije moglo dok su stručni voditelji bili Mirela Šprajc bito nastup gostiju iz Slavonskog Broda, objasniti da upis u posebne biračke popise i Nikola Novosel. Tamburaški orkestar naišao je na istinsko oduševljenje rumske nije upis u stranku. domaćina je i ovom prilikom predstavio publike, o čemu svjedoče i riječi Julijane svoj dobro poznati repertoar i vokalne Jambrec, jedne od posjetiteljica koncerta: Marija Išpanović iz Nenadića soliste Dunju Divić, Mariju Ratančić, »Mislim da je večerašnji koncert za cijeli Katarinu Atanacković i Dušana Stupara. grad Rumu izuzetan događaj kakav ovdje Što nas je više, Dodatnu draž ovogodišnjem koncertu dali dugo nije viđen. Osobito sam oduševljena više ćemo i uraditi su dvoje mladih recitatora Marijeta Rakoš sjajnim plesovima i prekrasnim narodnim i Luka Racković. nošnjama naših gostiju iz Hrvatske i uisti- Sretna sam zbog ove obljetni- Prije početka programa sve nazočne je nu se nadam da će ovakvih događaja u ce i podržavam ovakve sku- pozdravio u ime svih članova predsjednik budućnosti biti češće.« pove. Većina članova moje Društva Milenko Kulušić. Nikola Jurca. obitelji su članovi DSHV-a, ali pozvala bih i druge da se upišu, jer ako nas je više – više možemo i uraditi.

Janja Pančić iz Bačkog Brega Identitet ne smijemo izgubiti

Od davnina živimo u Bačkom Bregu i potječemo od naših predaka Hrvata koji su se ovdje davno doselili. Naš stoljećima očuvan hrvatski U Somboru na zgradu u kojoj djeluje HKUD »Vladimir Nazor« identitet ne smijemo izgubiti. postavljena ploča s natpisom Hrvatski dom Nedavno sam se upisala u DSHV, a upisala se i moja obitelj. Smatram da je i ovo jedan korak važan za našu buduć- Vrata otvorena svima nost i za budućnost našeg naroda. a zgradi Hrvatskog doma u Somboru, predsjednika, otvoren svima. Ngdje je i sjedište HKUD-a »Vladimir Ploču s natpisom donirala je i postavila Katica Dorotić iz Sombora Nazor«, prošloga je tjedna postavlje- somborska tvrtka »Signal d.o.o.« U stranci od osnutka na ploča s natpisom »Hrvatski dom«. »Ovim se činom i mi pridružujemo dru- Prethodno je odluku da se to uradi donio gim udrugama koje na svojim zgradama Pripadnica sam ove stranke Izvršni odbor HKUD-a »Vladimir Nazor« imaju svoj natpis, kao što to na primjer od samog njenog osnivanja. iz Sombora, budući da je takav natpis i imaju Mađarska kasina ili Srpska čitaoni- Upisao me je moj muž Josip nekada tamo stajao. Na sadašnjoj zgradi ca«, kaže Mata Matarić. Dorotić, koji je inače bio nekoliko je godina unazad stajala kamena Z.G. prvi predsjednik omladine u ploča s natpisom HKUD-a koji ovdje Hrvatskom domu, još davne djeluje, a koju su vandali pokušavali ski- 1936. godine. Prvi dani stran- nuti, te je oštećena. Predsjednik HKUD-a ke bili su veoma teški, čak smo se morali i Mata Matarić smatra da se takvo što više skrivati. Ta su vremena hvala Bogu prošla i neće ponoviti, a ovaj natpis – Hrvatski sada idem uzdignute glave. dom – je i znak da u njemu osim HKUD-a »Vladimir Nazor« mogu djelovati i druge udruge i pojedinci. Dom je, po riječima 12. studenoga 2010. 27 HrvatskaRIJEČ Manifestacija

MANIFESTACIJA »MLADOST PLEŠE« MALOJ BOSNI Korak prema kulturnoj i nacionalnoj toleranciji Tijekom večeri moglo se vidjeti bogatstvo folklornog stvaralaštva, prikazanog kroz različitost narodnih nošnji, plesova, običaja, koje stoljećima čuva hrvatski narod ovoga kraja

lanovi Hrvatske udru- no društvo »Prosvjeta«, ogra- kod nas nastupili i članovi dva- ralaštva prikazanog kroz razli- ge kulture »Lajčo nak iz Darde. ju društava iz Republike Hrvat- čitost narodnih nošnji, plesova, ČBudanović« iz Male Hrvatska udruga kulture ske, kod kojih smo mi gostovali običaja, koje stoljećima čuva Bosne priredili su u subotu, »Lajčo Budanović« osnova- tijekom ove godine«. hrvatski narod ovoga kraja. 6. studenoga, osmu po redu na je 2002. godine, od kada Uz domaćina Stipana Dulića folklornu manifestaciju pod se kontinuirano održava ova prisutne je pozdravio i pred- nazivom »Mladost pleše«. manifestacija, na koju se rado sjednik Hrvatskog nacionalnog U mjesnom Domu kulture odazivaju kulturno-umjetnička vijeća Slaven Bačić, pri čemu brojnoj su se publici, osim društva iz Vojvodine, ali i Re- je naglasio važnost folklornih domaćina, pjesmom i plesom publike Hrvatske, kaže pred- aktivnosti u seoskim sredina- predstavili i članovi Hrvatskog sjednik Udruge Stipan Dulić i ma: kulturno-prosvjetnog društva dodaje: »Iako se ovakve manifesta- »Silvije Strahimir Kranjčević« »Uvijek imamo goste iz razli- cije možda čine malim, go- iz Bačkog Brega, Hrvatskog čitih kulturno-umjetničkih dru- dišnjim događajem, one ipak kulturno-prosvjetnog društva štava, iako neka od njih, poput predstavljaju značajan kulturni »Matija Gubec« iz Tavankuta, ‘Silvija Strahimira Kranjčevića’ element sela, a u HUK ‘Lajčo ogranak Hrvatskog kulturnog iz Bačkog Brega i Hrvatskog Budanović’ to osobito vrijedi, centra »Bunjevačko kolo« iz kulturno-prosvjetnog društva jer udruga okuplja podjednako Starog Žednika, te gosti iz Re- ‘Matija Gubec’ iz Tavankuta, i mlade, ali i starije mještane publike Hrvatske – Kulturno- sudjeluju na našoj manifestaci- Male Bosne«, rekao je Bačić. umjetničko društvo »Dukati« ji gotovo svake godine. Osim Tijekom večeri moglo se vi- iz Svinjarevaca i Srpsko kultur- toga, večeras su po prvi puta djeti bogatstvo folklornog stva-

SKD »Prosvjeta«, ogranak Darda HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević«, Bački Breg 28 12. studenoga 2010. Manifestacija HrvatskaRIJEČ

HUK »Lajčo Budanović« Mala Bosna HKC »Bunjevačko kolo«, ogranak Žednik

Međutim, manifestacija u Ma- potvrdio i predsjednik podod- očuvanju nacionalnog identite- cirati i na općinske i županijske loj Bosni značajna je i s gledi- bora ovoga društva u Dardi, a ta, kulture, jezika. natječaje«, naveo je Marković. šta uspostavljanja suradnje na ujedno i ravnatelj Uprave za U Dardi djeluju hrvatsko, Publiku su tijekom veče- kulturnom planu između hrvat- nacionalne manjine pri Mini- srpsko, mađarsko i romsko ri osobito razveselili šokački ske i srpske manjine u dvjema starstvu znanosti, obrazovanja kulturno-umjetničko društvo. običaji, te nasmijao i poneki državama. i športa u Republici Hrvatskoj, Ogranak Srpskog kulturnog bećarac, koji su izveli člano- Uzvratni posjet članova Mirko Marković: društva »Prosvjeta« okuplja vi HKPD-a »Silvije Strahimir ogranka Srpskog kulturnog »S obzirom da sam član članove različitih nacionalnosti Kranjčević« iz Bačkog Bre- društva »Prosvjeta« iz Darde Mješovitog odbora za zaštitu u folklornu, glazbenu i likovnu ga. Dugogodišnja suradnja s svjedoči o uzajamnoj potrebi nacionalnih manjina, smatrao sekciju, a osobito se ponose društvom iz Male Bosne je na da se učini korak naprijed u sam kako bi trebali poraditi na titulom prvaka Europe u srp- obostrano zadovoljstvo, kaže prekograničnoj suradnji, što je prekograničnoj suradnji, te su skom folkloru dijaspore. predsjednica bereškog društva tako folkloraši iz Male Bosne Što se tiče izvora financira- Tamara Lerić: bili naši gosti u lipnju, prilikom nja rada manjinskih kulturno- »Volimo tu doći, jer nas uvi- proslave Dana općine Darda, umjetničkih društava u Re- jek lijepo dočekaju, te se ugod- a mi smo sada uzvratili posje- publici Hrvatskoj, Marković no osjećamo. Prikazali smo tom, te vjerujem da je publika ističe da je situacija u određe- večeras šokačke igre i pjesme, imala prilike vidjeti nastup jednoj mjeri bolja nego u Srbiji, s koje su izveli članovi u dobi od nog dobrog društva i veselim obzirom na postojeće ekonom- 7 do 77. Bakice koje nastupa- se budućoj suradnji«, rekao je sko stanje u državi. Društva se, ju su pune elana, jer vole naše Marković i dodao, da je smisao kaže, financiraju iz državnog običaje i, za razliku od mladih, sastanaka Mješovitog odbora proračuna, putem Savjeta za redovito dolaze na probe. Oče- upravo uspostavljanje što bolje nacionalne manjine, u čijem kujemo uzvratni posjet djece iz suradnje između srpske i hrvat- sastavu djeluju saborski za- Male Bosne na našoj, već tra- ske zajednice, koje imaju slič- stupnici nacionalnih manjina, dicionalnoj proslavi Sv. Niko- nu manjinsku problematiku, te koji raspodjeljuju sredstva za le, koju ćemo u Bačkom Bregu je suradnja u području kulture očuvanje kulturnog amateriz- prirediti 4. prosinca«, najavila prva instancija za uspostavlja- ma, među kojima su i nastupi je Tamara Lerić. nje dobrih odnosa, jer kulturno- kulturno-umjetničkih društava. Marija Matković umjetnička društva pomažu u Osim toga, društva mogu apli-

HKPD »Matija Gubec«, Tavankut KUD »Dukati«, Svinjarevci 12. studenoga 2010. 29 HrvatskaRIJEČ Kronologija

VRIJEME, LJUDI, DOGAĐAJI Priprema: Lazar Merković

KRONOLOGIJA od 12. do 18. studenoga

12. STUDENOGA 1928. vog profesionalnog subotičkog 16. STUDENOGA 1913. duhovnost »Ivan Antunović« u teatra – Hrvatskog narodnog Subotici i dr. Objavio je desetak Rođen je Geza Vuković, novi- kazališta, utemeljenog 19. ko- Rođena je Matija Skenderović, zbirki pjesama, preko pedeset nar, publicist, prevoditelj. Više lovoza 1945. godine. Tijekom udana Stipić. Po završetku znanstvenih djela, a u periodici godina bio je glavni i odgo- umjetničke karijere potpisao je glazbenog obrazovanja kraće oko osamsto znanstvenih rado- vorni urednik dnevnih novina oko 300 scenografija u vode- vrijeme predaje solo pjevanje u va, studija, rasprava i dr. Među »Magyar Szó«. ćim kazalištima Jugoslavije, a subotičkoj Muzičkoj školi i na- ostalim, posebno se ističe troto- također je bio i zapažen filmski stupa na koncertima, a od 1951. mno djelo o književnosti podu- 12. STUDENOGA 1939. scenograf. Umro je u Zagrebu je članica Opere u Ljubljani, navskih Hrvata, kao i više puta 22. lipnja 1982. dok je od 1954. članica novo- ponovljeno sveobuhvatno izda- Rođen je Grgo Bačlija, prav- sadske Opere u kojoj s manjim nje »Bački Bunjevci i Šokci«, nik, spisatelj i javni djelatnik. 15. STUDENOGA 1793. prekidima ostaje do mirovine. odnosno »Bački Hrvati«. S Markom Peićem koautor je Tijekom svoje iznimno uspješ- »Rečnika bačkih Bunjevaca«, Ivan Lučić naimenovan je za žu- ne i bogate karijere, tumačila 17. STUDENOGA 1800. »Imenoslova bačkih Bunjeva- pnika katoličke župe u slobod- je gotovo sve važnije i veoma ca« i »Narodnih umotvorina nom kraljevskom gradu Maria zahtjevne likove junakinja iz Izabrani su novi čelnici grada. bačkih Bunjevaca«. Prve dvi- Theresiopolis. Zahvaljujući operne literature. Preminula je Bruno Skenderović po treći je knjige tiskane su nakladom njegovom umješnom, smire- 7. rujna 1984. godine. put uzastopno je glavni su- »Subotičkih novina« i novo- nom i razumnom djelovanju, dac Subotice. Gradonačelnik sadske Matice srpske. izglađen je spor između grad- 16. STUDENOGA 1918. je Jakov Sarić, kapetan Ivan skih vlasti i mjesne župe. Rudić, dok je predsjed- 12. STUDENOGA 1952. Poslije četverogodišnje pri- nik Vanjskog vijeća Petar 15. STUDENOGA 1918. nudne šutnje, u popodnevnim Kujundžić. Dodajmo, B. U 73. godini umro je Aleksandar satima pojavilo se najstarije Skenderović je još dva puta bi- Lifka, pionir srednjoeuropske Predstavnik mađarske vojske u bunjevačko glasilo »Neven«, ran za glavnog suca. kinematografije. Subotici, bojnik Imre Radvay, ali ne više kao tjednik, već je predao je sve vojarne i dru- sada dnevni list. Ovaj, prvi 17. STUDENOGA 1894. 13. STUDENOGA 1918. ge vojne objekte komandantu broj XXXI. godišta uredili su srpske vojske, potpukovni- dr. Josip Prćić, Šandor Rajčić, Nakon dužih priprema, u Keru U večernjim satima, točno u ku Vladislavu Krupeževiću. Lazar Stipić i Marko Protić. su po drugi put započeli rado- 18:35, kroz susnježicu je na Utvrđena je demarkacijska li- vi na podizanju crkve svetog subotički kolodvor stigao vlak nija sjeverno od Kelebije kod 16. STUDENOGA 1920. Roka. Temeljni kamen polo- u kojem je doputovala srpska tzv. Kis-salaša. Oko stotinjak žio je gradonačelnik Lazar vojska. Zapovjednike, pot- mađarskih vojnika (zadnja sku- U Tavankutu je rođen Ante Mamužić. Glavni građevinski pukovnika Antu Živulovića i pina ljudstva iz sastava četiri Sekulić, pjesnik, književni po- radovi završeni su 1896. go- Mihajla Bodija, pričekali su puka), zajedno s časnicima, po- vjesničar, znanstvenik, sveu- dine, a unutarnje uređenje i predstavnici Narodnog odbora sebnim vlakom, pod stražom, čilišni profesor, znanstveni sa- opremanje crkve prosinca iste Bunjevaca i Srba, Mađarskog sprovedena je do demarkacij- vjetnik, dopisni član Hrvatske godine. nacionalnog vijeća i skupina ske linije. akademije znanosti i umjetno- građana. Na ovom dočeku gosti, redoviti član Papinske ma- 18. STUDENOGA 1699. vorili su: dr. Šime Milodanović, 15. STUDENOGA 1964. rijanske akademije, Katoličkog dr. Jovan Manojlović, dr. Lajos instituta za kulturu, povijest i U sjedištu Bačke županije Dembitz, dr. Emil Havas i žu- Umrla je poznata spisateljica proglašeno je plemstvo obite- pnik Blaško Rajić. Komandant Marica Vujković Cvijin. Piše lji Miković, koja je plemićku srpske vojske, potpukovnik prozu: priče, novele i romane, povelju i grbovnicu stekla 31. Ante Živulović, učinio je tom a izradila je i srpsko-mađarski svibnja iste godine, za svoje prigodom protokolarni posjet rječnik (Szerb-magyar nyelvtár zasluge u dugogodišnjim ra- komesaru mađarske vlade – dr. Subotica, 1931.). Značajnija tovima protiv Turaka. Imena Luki Pleskoniću. djela su joj romani: »Tereza plemenitaša Ivana i Jure se obratila« (1931.), »Vera Mikovića, nalaze se na listi ple- 14. STUDENOGA 1920. Novakova« (1934.) i »Valjda je menitaša iz 1770. Potomci ove moralo bit …« (1935.), te dru- obitelji danas žive u Subotici, Rođen je Berislav Deželić, arhi- ga djela. Rođena je u Subotici Bačkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj tekt, više godina scenograf pr- 20. svibnja 1900. i Austriji.

30 12. studenoga 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ Najnoviji roman Dražena Prćića »Večer prijatelja« u Gradskoj kući predstavljen u Umagu u Somboru

UMAG – U okviru programa »Mjesec hrvatske knjige« prošloga SOMBOR – Osnovna škola »Sesvetski Kraljevec« i KUD je tjedna u Gradskoj knjižnici Grada Umaga predstavljen najnoviji »Prigorec« iz Sesvetskog Kraljeveca priredit će večeras (petak, roman »Come&back« subotičkog pisca i novinara »Hrvatske rije- 12. studenoga) u Gradskoj kući u Somboru kulturno-umjetnički či« Dražena Prćića. Na promociji je bilo riječi o vezama između program pod nazivom »Večer prijatelja«. Osnovnoškolci će izvesti Vojvodine i Istre, odnosno Subotice i Umaga, što je u svojim dvje- djela C. Debussya, L. van Beethovena, R. Fabbria, M. Giulania, ma knjigama »Wild Card« i »Come&back« Prćić opisao kroz priču Bercousa, J. K. Mertza i drugih autora, a plesnu točku će izvesti o glavnom liku, tenisaču Borisu Božjakoviću. plesačice plesnog studija »Lana«. KUD »Prigorec« predstavit će Predstavljanju knjige, među ostalim, nazočio je i gradonačelnik se blokom pjesama, tamburaškim intermezzom i drugim točkama, Umaga Vili Bassanese te gimnazijalci iz Buja, koji su imali zadaću predstavljajući kulturnu baštinu Sesvetskog prigorja. Organizator napisati esej na temu ove književne večeri. Moderator večeri bio je večeri je UG »Urbani Šokci«. Početak programa je u 19 sati, a ulaz ravnatelj Gradske knjžnice u Umagu Neven Ušmović. je slobodan. Z. G. Subotičko Dječje kazalište na Reviji lutkarstva u Rijeci Dado Topić i Retro Party Bend u Subotici

RIJEKA – Dječje kazalište iz Subotice gostovalo je u Rijeci s SUBOTICA – Sutra (subota, 13. studenoga) u dvorani HKC predstavom na srpskom jeziku »U tami«, na jubilarnoj 15. reviji »Bunjevačko kolo« nastupit će poznati pjevač Dado Topić u pratnji lutkarstva, održanoj od 5 do 7. studenoga. Subotičani su odigrali Retro Party Benda pod vodstvom Gabora Lenđela. Na koncertu će dvije predstave u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, koje su, pjevati i Gordana Vidaković, poznata po suradnji s mnogim glaz- kako nam kažu u subotičkom kazalištu, riječki mališani odlično benicima, među ostalim i s Akijem Rahimskovskim, koja najavljuje primili. Revija lutkarstva u Rijeci nije natjecateljskog karaktera, a dobru žurku. »Bend je odličan, Dado Topić je veliki glazbenik, a uz manifestaciju prati održavanje izložbi i radionice za najmlađe. njegov autorski repertoar, dio svog repertoara ovom će prigodom izvesti i Retro Party Bend. S nama će također nastupiti i neafirmi- Film »Vjerujem u anđele« dobio nagradu rani mladi izvođači iz Subotice«, najavljuje Gordana Vidaković. publike u Leskovcu Ulaznice se mogu kupiti u Sax-u, Bash kući, Antiqui i HKC »Bunjevačko kolo«. Početak koncerta je u 21 sat. LESKOVAC – Hrvatski film »Vjerujem u anđele« u režiji Nikše Sviličića osvojio je Nagradu publike za najbolji film na trećem »Šokačko veče 2010.« u Sonti Međunarodnom festivalu LIFE, koji je održan u Leskovcu od 27. do 31. listopada, piše Hina. Tom je nagradom Sviličić po šesti put, SONTA – KPZH »Šokadija« iz Sonte organizira manifestaciju fol- nakon iste nagrade osvojene na Puli te na međunarodnim festi- klornih tradicija, tambure i starinske ikavice »Šokačko veče 2010.« valima u Portugalu, Rusiji, Srbiji i Njemačkoj, potvrdio da je taj koje će biti održano u subotu 20. studenoga, u Velikoj dvorani njegov film miljenik publike, postavši najnagrađeniji cjelovečernji Doma kulture u Sonti, s početkom u 19 sati. igrani film od strane publike u povijesti hrvatske kinematografije. Osim članova »Šokadije«, nastupit će: HKUD »Osijek 1862.« iz U programu »Migracije« festivala u Leskovcu, uz Sviličićev film Osijeka, TS HKPD »Tomislav« iz Golubinaca, folklorci OKUD-a prikazan je i film »72 dana« redatelja Danila Šerbedžije. »Ivo Lola Ribar« i TS »Tandora« KUD-a »Mažoret« iz Sonte. Na večeri će biti proglašena i pobjednička pjesma s natječaja »Za lipu Predstavljanje NIU »Hrvatska riječ« rič«. Svečanu pjesmu »Šokadija« skupa će izvesti zbor kulturno- u Vinkovcima prosvjetnih udruga Šokaca iz Podunavlja. Ulaznice po cijeni od 100 dinara mogu se kupiti u pretprodaji ili VINKOVCI – Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i Hrvatska na dan koncerta na blagajni Doma kulture. matica iseljenika - podružnica Vukovar organiziraju predstavljanje Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« iz Subotice, koje će Izložba slika Julije Stantić u »Kolu« se održati večeras (petak, 12. studenoga) u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima (J. Dalmatinca 22) u 19 sati. O radu i dje- SUBOTICA – Članica likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« lovanju NIU »Hrvatska riječ« govorit će ravnatelj Ivan Karan, o Julija Stantić, koja živi i radi u Kanadi, priređuje svoju prvu samo- tjedniku i drugim izdanjima, odgovorna urednica Jasminka Dulić, stalnu izložbu slika koja će biti otvorena u utorak, 16. studenoga, dok će urednik nakladničke djelatnosti Milovan Miković predstaviti u 18 sati, u Velikoj dvorani Centra. Julija Stantić već više od deset izdanja te kuće i časopis »Klasje naših ravni«. godina nostalgiju za rodnim zavičajem ublažava kistom i bojama slikajući vojvođanske motive. Orguljski recital Alena Kopunovića Legetina Gibonni 1. prosinca u Subotici SUBOTICA – Orguljaš podrijetlom iz Subotice koji živi u Požegi u Republici Hrvatskoj, Alen Kopunović Legetin, održat SUBOTICA – Popularni hrvatski pjevač Zlatan Stipišić Gibonni će večeras (petak, 12. studenoga) orguljski recital u katedrali sv. održat će koncert u Subotici 1. prosinca u Dvorani sportova. Terezije Avilske u Subotici. Na programu će biti djela Boëllmanna, Ulaznice za koncert koštaju 2200 dinara, a mogu se kupiti u Guilmanta, Bacha, Johna Stanleya, Charlesa Tournemirea i Marie prostorijama HKC »Bunjevačko kolo« (telefon 024/555-589) ili Theresie von Paradies. Početak je u 19 sati. putem interneta na adresi www.gigstix.com. Koncert organizira Organizacijski odbor »Dužijance«.

12. studenoga 2010. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura IZLOŽBA SLAVENA TOLJA I SANDRA ĐUKIĆA U SUBOTIČKOJ GALERIJI »DR. VINKA PERČIĆA« »Autoportreti« Sandra Đukića

Hoover, kod koje je pohađao i postdiplomski studij. Na subotičkoj izložbi Đukić se predstavio radovima vezanim za istraživanje vlastite foto-arhive i probleme transformacije digital- ne informacije u analognu. »Digitalni mediji imaju zavod- ljivost opsesivnog snimanja te mi se u tom smislu javio problem pronalaženja zapisa. Kako bih riješio taj problem, smislio sam metodu navigacije kroz dokumentaciju tako što sam za svaku situaciju snimio jednu referen- tnu fotografiju. S vremenom je nastala gomila autoportreta, te ih ovdje u radu ‘Autopotrtreti’ ima oko 1400. Oni su moja osobna, ali i povijest suvremene likove scene u Hrvatskoj, budući da su Intimni performansi i na njima i akteri te scene te da je to kontekst u kojem se krećem, propitivanje digitalnih medija živim i stvaram«, kaže Sandro Đukić. Nastavljajući praksu čije je strateško opredjeljenje prezentacija suvremene vizualne U radu »2 minute i 10 sekundi umjetnosti u regiji, subotička Galerija »dr. Vinko Perčić« je prošloga petka priredila Galerije Dante - Marino Cettina« izložbu dvojice hrvatskih umjetnika iste generacije – Slavena Tolja i Sandra Đukića bilježi jednu scenu vezanu za spomenutog pionira privatnog galerizma u Hrvatskoj. »Cettina ultimedijalni umjet- nih scena iz filma »Posljednji američkog viskija (nakon čega je je djelujući u maloj sredini nik, kustos, ali i vodi- tango u Parizu« – odlazak glav- dva dana proveo u besvjesnom kakva je Umag, učinio zna- Mtelj Art radionice nog lika (Marlona Branda) pri stanju!). Posjetitelji mogu vidje- čajnu stvar za scenu, okupivši Lazareti u Dubrovniku, te pred- kojem na rub balkona lijepi žva- ti i foto-dokument iz performan- umjetnike. Oko njega je vlada- sjednik Vijeća za nove medi- kaću gumu što, po tumačenju sa »Hrana za preživljavanje« (što la jedna uzbudljiva atmosfera. je pri hrvatskom Ministarstvu umjetnika, simbolizira »njegov ga je izveo 1993. s tadašnjom U radu je zabilježena situacija kulture Slaven Tolj (Dubrovnik, posljednji dah«. suprugom Marijom Grazio), nakon njegova sprovoda, gdje 1964.) poznato je ime na europ- jedan od radova u kojem na zapravo osim članova njegove skoj sceni, što potvrđuje njegovo SUICID I PLAMEN umjetnički način obrađuje život obitelji u galeriji ima samo neko- sudjelovanje na mnogim važnim ljudi tijekom vojne blokade liko poznatih umjetnika. Uvidio izložbama. Na izložbi u Subotici U performansu »Upaljač/Pla- Dubrovnika. sam da mi tu nešto nedostaje men« nastoji ukazati na sve veću te sam pretvarajući jedan medij entropiju (neuređenost sustava) NAVIGACIJA KROZ u drugi – video u frameove, koja nas okružuje: Tolj je u pot- FOTO-ARHIV tj. fotografije – pokušao pro- punom mraku galerijskog podru- naći neku drugu informaciju o ma držao upaljač upaljenim dok Sandro Ðukić (Zagreb, 1964.) toj situaciji«, objašnjava Đukić. se u potpunosti nije istrošio plin, se u svom radu bavi prostor- U podrumskom prostoru Gale- pritom njegovo lice niti u jednim i fotografskim instalacija- rije Sandro Đukić je posjetitelji- nom trenu nije iskazalo grimasu ma, konstruiranim filmovima, te ma priredio ambijentalnu pro- bola zbog zapečenog prsta. problemom samih medija. Time jekciju digitalnih crteža, koja se, Slaven Tolj: Performans »Suicid« Performans »Priroda i druš- se, kako bilježi kritika, određuje ako ćemo inzistirati na eksluzivi- tvo«, koji se bavi raščišćavanjem kao umjetnik s izuzetnom sklo- tetu, mogla vidjeti i na svečano- predstavio je dio iz dosadašnjeg s njegovom intimnom obitelj- nošću prema kritičkoj interpreta- sti otvorenja Muzeja suvremene opusa svojeg umjetničkog intere- skom i supružničkom prošlošću, ciji prostora i vremena nastanka umjetnosti u Zagrebu. sa i istraživanja, kako kroz video predstavljen je video-projekci- rada. Kada je riječ o Đukiću, Izložba Slavena Tolja i Sandra dokumentaciju, tako i izvedbom jom. Dubrovački je umjetnik važno je spomenuti kako je Đukića u Galeriji dr. Vinka samih performansa. izložio i video-zapis performansa nakon svršetka Akademije likov- Perčića traje do 22. studenoga, U »Suicidu« Tolj, namjesto »Globalizacija« što ga je 2001. nih umjetnosti u Zagrebu bio i može se pogledati svaki radni tableta, stavlja u usta šaku žvaka- izveo u New Yorku, u kojem polaznik umjetničke akademije dan od 10 do 14 sati i od 15 do ćih guma (40 komada) i žvaće ih, simbolički spaja istok i zapad u Düsseldorfu u klasi glasovi- 18:30. čime parafrazira jednu od završ- – ispijajući bocu ruske vodke i tog Nama Juna Paika te Nan D. B. P.

32 12. studenoga 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ IZLOŽBA LEE VIDAKOVIĆ »SPLENDID ISOLATION« U GALERIJI SC-A U ZAGREBU

sti u njemu. Na kreativan način Bezvremenska priča o upravlja procesom ‘stop motion’ animacije, koji zahtijeva da se sličicu po sličicu opipljivi objekti fino i detaljno manipuliraju, pri- osjećaju (ne)sigurnosti kazujući odsustvo radnje u vidu Mlada umjetnica se ovom video instalacijom diskretno pridružuje ostalim zamrznutih krajolika i setova. revolucionarima koji, nezadovoljni kategorizacijama i konvencijama koje susreću U današnje vrijeme kada filmo- u umjetničkom svijetu, teže novom i drugačijem ostvarenju vi, pa tako i animirani, publiku privlače dinamikom i brzom izmjenom prizora, ekstremno smiješnom ili nasilnom pričom, rijetko tko obraća pažnju na teh- niku. No, upravo vještom izvedbom Lea Vidaković se izdvaja iz takve produkcije i stvara ovu suvremenu bajku koja svojim polaganim izmjenama prizora ne dopušta velike pogreške te nam ujedno, kao i sve bajke, svojim maštovito oblikovanim alterna- tivnim svijetom pomaže da, bar na trenutak, zaboravimo na teš- koće suvremenog života i vraća nam izgubljeni mir. Zanimljivo je i autoričino predstavljanje animacije kao jednog od obli- ka performansa – performansa s lutkama. Takva interpretaci- ja je moguća zbog heterogenog karaktera performansa i njego- lada umjetnica Lea u: Hrvatskoj, Srbiji, Češkoj, Pavković, na melankoličan način vih transmedijalnih osobina koje Vidaković (Subotica, Austriji, Norveškoj, Velikoj uprizoruje bezvremensku priču usložnjavaju i čine problema- M1983.) je »još uvi- Britaniji, Japanu) Vidakovićeva o osjećaju (ne)sigurnosti i želji tičnom jednoznačnu definiciju. jek« apsolventica zagrebačke ovih dana dodala izložbu za promjenom: unutar stakleni- Lea se pri argumentiranju refe- Akademije likovnih umjetno- »Splendid Isolation« (raskošna ka, koji služi kao utočište, sve rira na Jensa Hoffmanna i Joana sti (grafički smjer u klasi prof. izolacija) u Galeriji Studentskog se odvija po unaprijed pozna- Jonasa, zapravo na njihovu knji- Roberta Šimraka), a kako najav- centra u Zagrebu. tim pravilima i ne postoji strah gu ‘Perform’ koja izražava nesla- ljuje, planira diplomirati iduće od neizvjesnosti koji bi nastupio ganje s vrlo raširenom idejom da godine u veljači. Taj njezin »STOP MOTION« ANIMACIJA njegovim napuštanjem, te tako performans može biti bilo što i status posljedica je toga što je daje osjećaj lažne sigurnosti i ukazuje na to kako se on različito posljednje dvije godine provela »Splendid Isolation« je video sputava želju za promjenom. manifestira od djela do djela i u Norveškoj, gdje je nedavno instalacija koja se sastoji od tri kako pristaje različitim oblici- diplomirala animaciju na Volda »stop motion« animacije približ- SUVREMENA BAJKA ma ekspresije. Mlada umjetnica University College-u. U tom no jednakih trajanja, autoričinih se ovim radom diskretno pri- norveškom gradiću uključila se prvijenaca u toj tehnici. Kroz Govoreći o svom radu mlada družuje ostalim revolucionarima i u lokalnu kulturnu scenu, kao rad se provlači misao »što ako«, autorica naglašava kako je upra- koji, nezadovoljni kategorizaci- direktorica festivala Animation ideja koja izlazi na vidjelo tek vo animirani film s lutkama jama i konvencijama koje susre- Volda (skupa s kolegicom iz međusobnog suprotstavlja- medij u kojem je sažela iskustva ću u umjetničkom svijetu, teže Ivanom Bošnjak). nja triju priča koje, ponavljaju- drugih medija: grafike, slike, novom i drugačijem ostvarenju«, Lutke iz rada »Crossed Sild« ći se i vrteći se u neprekidnim instalacije i performansa, a koji- zapisala je Ivona Pavković. (koautorica Ivana Bošnjak) s krugovima, nalikuju ritualu, a ma se bavila tijekom školovanja. Izložba »Splendid Isolation« kojim je diplomirala u Voldi tre- zbog neznatnih razlika u trajanju »Kombinacijom stečenih znanja u Galeriji SC-a u Zagrebu prire- nutačno se izlažu u Norveškoj, susreću se i preklapaju u različito i njihovom primjenom nastao đena je u okviru programa »Oni a kako autorica najavljuje, na vrijeme. Te razlike u trajanju je ovaj rad osebujna izričaja. dolaze«, koji ima za cilj javnosti proljeće će stići i do Zagreba, utječu i na zvuk animacija, pone- Meditativan učinak dijelom pro- predstaviti nove nade hrvatske Karlovca, Pančeva, Novog kad stvarajući buku nalik šušta- izlazi iz magičnih i poetičnih suvremene umjetnosti. Sada, Subotice. U međuvre- nju ili ostavljajući potpuni muk. interijera kojima je umjetnica D. B. P. menu je u svoj bogat izlagač- Autorica ovim radom, kako dočarala sjevernjački krajolik, ki dosije (izložbe i projekcije bilježi u pratećem tekstu Ivona a dijelom iz tehnike koju kori-

12. studenoga 2010. 33 HrvatskaRIJEČ Kultura KONCERT »GLASOVI ORGULJA U RAVNICI« ODRŽAN U ĐAKOVAČKOJ KATEDRALI Zapostavljena djela stigla i do publike u Hrvatskoj Ovim koncertima otimamo od zaborava nepravedno zapostavljene hrvatske autore, posebice Stanislava Prepreka

Zaboravljena, ali dragocjena literatura

Kantor u katedrali sv. Petra u Đakovu vlč. Vinko Sitarić je nakon koncerta izrazio zahvalnost Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i mladom umjetniku Grunčiću što je došlo do ovoga susreta. »Đakovo je izazov za mnoge umjetnike, jer imamo snažne orgulje i zahvalni smo Bogu što nam je preko biskupa Strossmayera puno dao. Impresioniran sam izvedbom mladoga umjetnika i literaturom prof. Rajkovića glede Stanislava Prepreka, zaboravljena je to literatura ali dragocjena i dokaz je koliko ja na našem području praćena europska glazbena scena. Tu nismo zaostajali, mada su nam neki zamjerali da smo bili na rubu carstva, ali uvjeren sam da se taj rub jako dobro držao.« je mladom kolegi na uspješnoj miješaju, sudaraju, mnogo je registraciji i tempu i općenito na odjeka što poglavito smeta baso- cijelom pjevanju i fraziranju od vima. I Tomislav Žigmanov je bio edjeljna večer, goto- samozatajan, nevoljko govori o početka do kraja. »Jednostavno, zadovoljan, budući da je jedna od vo polovica studenoga sebi, a zasluge pripisuje Zavodu ja mu se divim i čestitam od nakana projekta da se ova glazba, Ni čovjek ne može vje- za kulturu vojvođanskih Hrvata. rovati da je ugodnih 18 stup- »Bilo bi posesivno reći da je njeva, Celziusa. Velebna đako- ideja moja, jer nakana je to već vačka katedrala, istina tek polo- spomenutog Zavoda i Tomislava vično popunjena, ali sudionici Žigmanova, a prvenstveno prof. nekako poznati. Đakovačani, Rajkovića, ponajboljeg pozna- Vinkovčani, Podunavci, ali i vatelja orguljaške glazbe u nas, a nešto Subotičana i Novosađana. posebice života i djela Stanislava Razlog okupljanja – orguljaški Prepreka. Ja sam tu, kako da koncert pod lijepim naslovom kažem, sredstvo, prihvatio sam tu »Glasovi orgulja u ravnici«. inicijativu i pošteno ‘odrađujem’ Počašćeni su Slavonci nastu- ovaj zahtjevan posao. Tim prije, pom mladoga umjetnika iz jer ovim koncertima otimamo Subotice, Saše Grunčića, koji od zaborava nepravedno zapo- je ljubiteljima orguljaške glazbe stavljene hrvatske autore, pose- iznjedrio ponajbolja djela voj- bice Prepreka. Albu Vidakovića vođanskih Hrvata – Bunjevca Hrvatska poznaje, djelovao je Albe Vidakovića iz Subotice, u Zagrebu, ali Preprek je vrlo Šokca Josipa Andrića iz Bukina plodan autor, glazbenik i orgu- i Srijemca Stanislava Prepreka ljaš i godinama je svirao u crkvi koji je službovao diljem sv. Jurja u Petrovaradinu. Josip srca!«, kaže on. Profesor je jedino osim u Vojvodini, čuje i diljem Srijema, od Karlovca, Krčedina Andrić u biti i nije orguljaški uputio zamjerku akustici đako- Hrvatske i Mađarske. do Petrovaradina, a rođen je u skladatelj, ali je vrlo plodan vačke katedrale, jer zvukovi se Slavko Žebić Šidu i kršten u župi sv. Ivana publicist, pripovjedač i muziko- Nepomuka u Gibarcu. log, koji je glazbenik koji je melografski zabilježio više od 2 Temeljem osnovu članka 10. i članka 29. Zakona o procjeni utjecaja ČESTITKE I DOJMOVI tisuće pučkih skladbi po Bačkoj na životni okoliš (»Službeni glasnik RS« broj 135/04 i 36/09) Gradska uprava, Služba za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu život- Srijemu i Slavoniji.« nog okoliša, Subotica - Trg slobode br. 1 Kako vrijeme leti! Snažan i dugo- OBAVJEŠTAVA trajan pljesak za kraj koncerta, a PRVO PREDSTAVLJANJE sa zvonika Strossmayerove kate- U HRVATSKOJ da je »TERMIX« D.O.O. Subotica, Nade Dimić 14/4, podnio zahtjev drale otkucava 9 sati. Netko će za odlučivanje o potrebi procjene uticaja projekta »Sakupljanje, reći 21 sat. No, zadržali smo se Profesor Đuro Rajković bio je transport, tretman i skladištenje neopasnog otpada« u Ulici Bore još koji tren u razgovoru ugod- vidno uzbuđen u Đakovu. Kako Stankovića br. 37, na katastarskoj čestici 954 KO Stari grad, Subotica. Uvid u podatke, obavijesti i dokumentaciju iz zahtjeva nositelja nom. Najprije čestitke za ma- i ne bi, kada je mladi umjetnik projekta može se obaviti u prostorijama Službe za komunalne poslo- estralnu izvedbu, pa riječ dajemo na ovom, petom po redu koncer- ve, poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša, II. kat Gradske kuće, soba mladom umjetniku. Skroman i tu, bio najbolji do sada. Čestitao 226, od 12. 11. do 22. 11. 2010. godine u vremenu od 10 do 12 sati.

34 12. studenoga 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ MONODRAMA »TOMA NIGER: O MARULU« GOSTOVALA U SUBOTICI Licem u lice s Marulovim vremenom Kroz sjećanja starog biskupa na njegova najboljeg prijatelja, predstavljen je životopis oca hrvatske književnosti

ko je toskanski subotičkog Narodnog kazališta. tradicija. Stari biskup se jezik cvit tali- Redatelj predstave, scenograf i sjeća Marulića sa svim »Ajanskog jezika, kostimograf je Zlatko Bourek, njegovim moralnim i onda je naš jezik biser naše dramaturgiju potpisuje Jasen etičkim vrijednostima, a Dalmacije. Jezik ditinjstva se Boko, a glumi prvak Drame prisjeća se i svoga sudje- mora čuvat dokle si god živ. HNK Split Ratko Glavina. lovanja u buni pučana I sve što sam napiso, sve te Organizatori gostovanja pred- na Hvaru s Matijom knjige bez iskrenosti i volje za stve su Generalni konzulat Ivanićem, kao i obrane jezik ništa ne bi značile. Svaki Republike Hrvatske u Subotici, Klisa od Turaka s kape- vladar ako ne zna cijenit svoj Grad Subotica i Zavod za kul- tom Petrom Kružićem. jezik, izvornost svoga jezika i turu vojvođanskih Hrvata, a Glumac Ratko Glavina ako mu sva narječja, dijalekti u pokrovitelji Ministarstvo kul- ostvario je snažnu komu- srcu nisu, takav ne može vladat ture Republike Hrvatske i Grad nikaciju s gledalištem svojim narodom.« Split. prilikom scena suočenja Čule su se ove riječi u Kroz sjećanja starog bisku- dramskog lika s Bogom, monodrami »Toma Niger: pa Tome Nigera na njegova u kontekstu mogućeg O Marulu«, kojih se prisje- najboljeg prijatelja, pjesnika grijeha koji nosi, jer se ća biskup Toma Nigris da ih Marka Marulića, predstav- dramski junak pita je li je izgovorio Marko Marulić ljen je životopis oca hrvatske pogriješio zbog ljubo- za vrijeme njihova boravka u književnosti, od školovanja u more. Pred Gospodinom, Tome Mirčić se sjeća Školska tabla i kazalište zaljubljenosti u mladić- Tomi Nigrisu, približila publi- kim danima i tragične smrti ci teatarskim izrazom povijest, »Vrlo često govorim i tvrdim, jer sam već dovoljno godina njegova prijatelja Dominika kulturu i duhovnost Marulićeva u nastavi i vjerujem da sam praktičar prvenstveno, kako Papalića. Samopreispitujući vremena, a predstava se zavr- nastava nije samo ono što se uči iz udžbenika. Svatko tko je se, stari biskup govori o poten- šava riječima naratora: »1882. pismen može koristiti udžbenik za učenje, ali prava nastava cijalnom zločinu i kazni, ali i godine došli su narodnjaci na je i ono što se uči i izvan školske klupe. Dakle, u školskoj klupi o mogućnosti da je u pitanju vlast, a do tada se u pučkim se naučimo koristiti udžbenikom i svim onim što nam daje bila slučajnost kada je Pape školama učio kao obvezni i znanje, a primjerice, gledanje kazališne predstave je u stvari poginuo. Tako se cijela priča dalmatinski i talijanski jezik. napredak u našem učenju, vrsta nastave. Škola je baza koja pretvara u dramu. Od tada se uči hrvatski, a dal- daje smjernice, udžbenik je potpora, no čini mi se kako smo Izvedena monodrama je matinski postaje narječje.« sveli naše školstvo na ono što piše na tabli, eventualno na slikama o velikom Marku Zvonko Sarić računalu, a zaboravili smo kako se znanje razvija i odlaskom Maruliću, ali i o znamenitom u kazalište, na književne večeri, likovne izložbe, ili gledanjem filma, dakle taj odnos prema kuluri, historiji ili umjetnosti Čupanje iz života treba razvijati kod učenika. I ova predstava na specifičan način omogućuje upoznavanje mladih s jednim razdobljem »Kazalište je kolektivna umjetnost i mi glumci, partneri u hrvatske kulture i historije, ali isto tako i onih starijih«, rekla predstavi, oslanjamo se jedan na drugoga i to je sigurno je ravnateljica Osnovne škole »Matija Gubec« u Tavankutu jako važno«, rekao je glumac Ratko Glavina nakon odigrane Stanislava Stantić-Prćić, nakon završene predatave. predstave. » A taj fenomen s monodramom, koji se dogodio u bivšoj Jugoslaviji prije 25-30 godina s Josipom Pejakovićem, Padovi. Kronika života i vre- splitskoj humanističkoj školi, Ljubom Tadićem, Fabijanom Šovagovićem, kada su oni ulazili mena Marka Marulića pre- zatim školovanja u Padovi i u monodramu, pretpostavljam kako se to onda dogodilo pričana je u ovoj monodrami povratka u Split, gdje nastav- zbog nemogućnosti da se s istom snagom i istim entuzi- iz perspektive njegova prija- lja život do smrti. Monološka jazmom radi predstava u kojoj igra više glumaca. Nije isto telja Tome Mrčića, odnosno kontemplacija Marulićeva pri- kada sam igraš ili kada u predstavi ima tri-četiri glumca, pa Thomasa de Nigrisa, kako ga jatelja Tome Nigera predočila se dogodi da se jednome ne radi, drugi misli na Hajduka kao trogirskog biskupa bilježi je publici da su u oblikovanju i balun, a treći misli na malu plaću. Ima naravno u Splitu povijest. pjesnikova svjetonazora i knji- sjajnih kolektivnih predstava, dogodi se nešto u zraku pa se Monodrama »Toma Niger: ževnog opusa najveću važnost napravi velika, dobra predstava. Monodrama slovi za najteži O Marulu« splitskog pisca imali kršćanski moralistički oblik scenskog nastupa, no naš je glumački život takav da Vedrana Matošića izvedena je nauk, humanizam i renesan- stalno čupaš nešto iz svoga života, a kako ćeš dovesti sebe 8. studenoga, na sceni »Jadran« sa, te hrvatska pučka pjesnička u to stanje muke dramske osobe, ako ne čupaš?«

12. studenoga 2010. 35 HrvatskaRIJEČ Crkva DAN ZAHVALNOSTI U VAJSKOJ o Bogu. Zahvalnost stvara osjećaj dubokog mira, njome doživljavamo ljudsko dostojan- stvo i stvaramo ozračje velikog prijateljstva. Doživljaj ljudskog dostojanstva Nema ljepšeg prizora nego kad vidimo kako dijete zahvaljuje roditeljima na darovima, tako i mi moramo i trebamo zahvaljivati Bogu na svim darovima, a on će nam reći, kao Samarijancu: Idi, vjera te tvoja spasila.« Darove su na oltar prinijeli članovi crkve- nog odbora iz Vajske obučeni u lijepe šokač- ke nošnje, a prigodnu molitvu za darove či- tao je Pavle Pejčić. Na svetoj misi pjevao je crkveni zbor sv. Jurja pod ravnanjem Marije Ihas. Na kraju je slijedila pjesma »Tebe Boga hvalimo« kojom je i završena sv. misa. Domaći župnik vlč. Josip Kujundžić zahvalio je svim svećenicima i prisutnima koji su došli u tako lijepom broju. Nakon sv. mise jedan od iseljenih Vaištanaca Vinko Šimunović je rekao: »Još dok sam bio u Vajskoj, uvijek sam sanjao da se nešto ovakvo dogodi. Ovdje sada postoji hrvatski KUD, emisija na hrvatskom jeziku, obnovljena mjesna organizacija DSHV-a, obnovljena je i crkva, ali živu Crkvu treba obnavljati više. Živim i radim u Hrvatskoj, sv. misi mnoštvo vjernika. U Vajsku su sti- ali srce mi je tu u Vajskoj i uvijek se veselim gli i Vaištanci koji su se odselili iz Vajske, a kad dođem ovamo. Želim vam da na svemu rado se vraćaju na svaku proslavu u svojoj ovome što ste ostvarili ustrajete i da radite, crkvi, u kojoj su primili sakramente, u kojoj neka se vidi da nas još ima.« P. P. su pjevali, molili, bili u crkvenom odboru i sudjelovali na mnogim crkvenim slavljima. Misno je slavlje predvodio generalni vikar preč. Slavko Večerin, s još šest svećenika iz Bačkog dekanata, te župnikom iz Bošnjaka jernici u župi sv. Jurja u Vajskoj 7. su Vladimirom Mikrutom, koji je bio Vstudenoga obilježili dan zahvalnosti i i donor za renoviranje crkve. Bio zahvalili Bogu za ubrane plodove zemlje i je tu i đakon Đuka Pejčić, rodom završetak renoviranja crkve. Lijepo i ugod- iz Vajske, koji sada djeluje i služi u no nedjeljno jutro u Vajskoj okupilo je na Austriji, te časne sestre iz Hrvatske, među njima časna sestra Emilija Dan zahvalnosti koja je nekada radila u ovoj župi i služila ovdje. Na sv. misi zahvalnici u Bođanima nazočan je bio i predsjednik opći- ne Bač mr. Tomislav Bogunović sa župi sv. Ilije u Bođanima 14. suprugom. U studenoga u 9 sati služit će se Božju riječ – evanđelje pročitao sv. misa zahvalnica za ubrane plo- je đakon, a prigodnu propovijed je dove zemlje. U Vajskoj je ove godi- održao preč. Večerin: »Zajednička ne crkva sv. Jurja završena, a crkva patnja ovih bolesnika povezala ih je sv. Ilije u Bođanima čeka još jednu u zajedništvo odbačenih iz ljudskog obnovu, koja se uz Božju pomoć društva. Svi su očišćeni, a samo je očekuje iduće, 2011. godine kada će jedan spašen i došao je zahvaliti, a biti i posvećena. Misu će predvoditi to je Samarijanac, a ta je zahvalnost svećenici iz Bačkog dekanata, a osim duboko ganula Isusa iz Nazareta. Bođanaca, sadašnjih i bivših, i mje- Zahvalnost Bogu je u prvom redu štani Vajske su pozvani uveličati ovaj ispovijest naše vjere, da od Boga veliki dan. sve dolazi, da je Bog prisutan u P. P. svijetu i da smo po svemu ovisni

36 12. studenoga 2010. Meditacija HrvatskaRIJEČ

BOLEST NAŠEGA VREMENA – SAMO NEGATIVNO I NEGATIVNO Zabrana iz ljubavi

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović

edovita je pojava da stariji ljudi hvale i tako gradimo oko sebe i masku i lažni svijet. prijašnja vremena, a kude svoje suvre- Kada već ulazimo u život sa kako-tako odgo- Rmenike. Redovito za njih postoji bolje vornim »ja«, onda već imamo u temeljima te vrijeme i gore. Bolje je ono koje su oni stvarali, iste stavove da prvo uočimo ono što je nega- a gore je ovo koje sada žive. Kažu psiholozi Pogledajmo u prote- tivno, ružno, loše, a nitko nas ne odgaja da se da je to znak starenja kada se hvali prošlost, a divimo onome što je lijepo, veliko, herojsko. kudi sadašnjost. I ja sam u trećoj dobi svoga Jednom riječju – što je vrednota. života, pa nekako dovodim u pitanje istinitost kli dan i postavimo te tvrdnje. ODRASLI »NEGATIVCI« Ne osjećam se toliko starim da bih kudio pitanje sebi: što sadašnje vrijeme a hvalio prošlo, i u tim kritički U odrasloj dobi susrećemo ljude – nas danas. gledajući ipak ima razlike koje moraju svi pri- Pogledajmo, počevši od medija, bilo da su znati. Čini mi se kako smo sada više »negativ- je Bog danas po pisani, a napose elektronički, naići ćemo prvo ci« nego što je to bilo ranije. Pokušajmo o tome na negativnu vijest. Na nedavnom susretu zajednički razmišljati. Programskog vijeća RTS-a bilo je o tom rije- meni učinio dobra? či. O hijerarhiji vijesti. Zašto prvo negativno, BEZ JASNIH ORIJENTIRA razorno, skandalozno, a jedva malo onoga Pogled, stisak ruke, dobroga, herojskoga, skrivenoga. Odgajamo Za nas kršćane postoji biblijski izvještaj koji se u mentalitetu ne samo zapaziti nego i opisuje tzv. izvorni ili istočni grijeh. Konačno, prenijeti prvo negativno. Dakle, postajemo sve negativno u kasnijim vremenima ima svoje osmijeh, dobro djelo, odrasli »negativci«. Kod susreta sa svojim izvorište u tom grijehu. Čovjek je bio savršen bližnjima, bilo to mali lili veliki susreti, naše samo u vremenu prijateljstva s Bogom kada oko je tako podešeno da prvo zapažamo ono nije bilo grijeha. U sebi, dakle, nosimo jednu rad, susreti... i daleko što je manjkavo, negativno, defektno, a tek sklonost koja je naslijeđena u samoj naravi, a onda uzdahnemo ili primijetimo diveći se to je sklonost na »ne«. Prvi »ne« je rečen u raju više pozitivnoga ima nečemu lijepom. Kad prijeđemo na područje zemaljskom. Zaboravljamo, međutim, kako je komunikacije, tek nam onda biva jasno koliko davno u prapočecima bio taj grijeh i sada pre- je čovjek prijenosnik negativnoga. Redovito se nosimo njegove posljedice do danas. u danu za što treba tijekom ogovaranja savjesnija osoba već kada Koja nam je prva roditeljska riječ koju smo je duboko u ogovaranju sjeti: ovo nije dobro! zapamtili? Nije li »ovo ne smiješ«, »ono ne Kritika, osuda, pa čak i kriva se prvo registrira i smiješ«, »ne diraj«, »nemoj« itd.? Nije li kod reći hvala jer sam bio prenosi. Pohvala, divljenje je vrlo rijetko. Tako male djece prije svega »ne« i »neću« nego bilo se stvara mentalitet nepovjerenja i čak jedan kakva riječ, pa čak i slatka riječ mama ili tata. i na korist i na radost obrambeni mehanizam »jake maske« da bismo Mali negativci. Ali, tko ih je učio takvima? Oni kako-tako »isplivali« u društvu kao pozitivne koji su u svoj odgoj stavili »zabranu iz ljuba- osobe. Morate priznati kako je to bolest našega vi«. Da bi sačuvali svoje dijete od svega što je drugima. U tom vremena. Samo negativno i negativno. opasno, oni su zabranjivali. Tako je čovjek – taj Ovih sam dana u jednoj grupi mladih prepo- mali čovjek – prvo zapamtio ono što ne smije. ručio ovaj model. Ispit savjesti je osobni čin Pohvale i priznanja bila su rjeđa. »Maženje« svjetlu zahvaljivanja večernje molitve. Svaki zreo čovjek, pa i dijete, međutim nije izostalo. Tako se u ranom dje- mora stati pred zrcalo svoje savjesti dnevno. tinjstvu sukobljavaju osjećaji, principi, nače- vidjet će se automat- U tom zrcalu vidimo što je negativno u našem la, pedagoške metode. S jedne strane svoju danu i za to se kajemo. Međutim, preporučam djecu mazimo, s druge strane im zabranjujemo, prvo pogledajmo u protekli dan i postavimo konačno ih zbunjujemo i jedva tko iziđe iz ski sjena onoga što pitanje sebi: što je Bog danas po meni učinio roditeljske kuće, a da su mu jasni »orijentiri«. dobra? Pogled, stisak ruke, osmijeh, dobro To je, dakle, prva faza, ako hoćete prvi čin do je negativno i tako se djelo, rad, susreti... i daleko više pozitivnoga šeste godine života kada se odgaja potencijalni ima u danu za što treba reći hvala jer sam bio »negativac«. Nastavlja se život dalje. U meto- i na korist i na radost drugima. U tom svjetlu dama se puno toga ne mijenja. Za svaki prekr- dan završava zahva- zahvaljivanja vidjet će se automatski sjena šaj, za svaki krivi korak, za svaki čin koji nije onoga što je negativno i tako se dan završava dobar, dobit ćemo prigovor. Recimo da je to u zahvalom i kajanjem. Tako jastuk našega sna redu. Međutim, vrlo rijetko slijedi priznanje ili lom i kajanjem. biva mekana, očišćena savjest, a mi postajemo pohvala odmjerena ili razborita. Tako se raste u pozitivni. Mirno spavamo i sanjamo sutra kao svijesti da se možda i ne treba biti jako dobar novu lijepu šansu. Pokušajte i vidjet ćete da je nego treba sakriti ono što je negativno učinjeno preporuka dobra.

12. studenoga 2010. 37 HrvatskaRIJEČ Obitelj Kulinarski kutak ... i još po nešto... PUNJENI PEČENI KRUMPIR

Potrebno za 4 osobe: 8 krumpira srednje veličine, 2 češnja češnjaka, 1-2 žlice kiselog vrhnja, 50 g gorgonzole, 100 g mozzarelle, 1 žličica vegete, 200 g svježe paprike, 150 g svježe rajčice, 2-3 žlice ulja.

Priprema: Krumpir u ljusci operite i posušite, stavite ga na kalup obložen aluminijskom folijom i pecite u pećnici ugrijanoj na 180 stupnjeva oko jedan sat (da krumpir omekša). Pečeni krumpir ogulite do pola, a zatim oguljeni dio krumpira izdubite tako da dobijete male lađice. Izdubljene komadiće krumpira usitnite, dodajte im protisnuti češnjak, vrhnje, naribane sireve i vegetu. Svježu papriku i rajčicu očistite od sjemenki, narežite na kockice, popecite na ulju i dodajte mješavini s krumpirom. Ovim nadjevom nadjenite pripremljeni pečeni krumpir i još kratko zapecite u pećnici. Poslužite uz zelenu salatu.

PURETINA S TIKVICAMA

Potrebno za 4 osobe: 300 g filea puretine, 20 g maslaca, 200 g tikvica, 200 g rajčica, 1 fant mješavina za puretinu s tikvicama, 500 ml mlake vode, vrhnje za kuhanje.

Priprema: Puretinu narežite na kockice i pirjajte na maslacu dok teku- ćina ne ispari. Dodajte narezane tikvice i rajčicu te pirjajte 3 minute. Sadržaj vrećice fanta otopite u vodi i vrhnju te dodajte mesu i povrću. Kuhajte oko 10 minuta. Potkraj kuhanja možete dodati oko 50 ml bijelog vina. Poslužite toplo uz kuhanu rižu.

OBLATNE S ORASIMA

Potrebno: jedno pakiranje oblatni, 3 jajeta, 300 g šećera, 3 dl mlijeka, 3 žlice brašna, 200 g margarina, 3 rebra čokolade i mljevenih oraha po želji.

Priprema: Mlijeko, margarin i čokoladu samo prokuhajte. Umutite jaja, šećer i brašno drvenom žlicom i dobivenu smjesu sipajte u prethodno prokuhanu mliječnu smjesu, te kuhajte još 10-15 minuta na laganoj vatri uz stalno miješanje. Nakon kuhanja smjesu ostaviti da se ohladi na sobnoj temperaturi. Tako ohlađenu smjesu mažite po listovima oblatne i pospite mljevenim orasima po premazu, prema želji. Kad su svi listovi oblatne pre- mazani i posloženi, malo ih treba pritisnuti i pustiti da odstoje neko vrijeme. Oblatne izrežite na oblike po vašoj želji.

38 12. studenoga 2010. Obitelj HrvatskaRIJEČ ... Piše i uređuje: Željka Vukov stav i jake kosti. Najbolje ga je tiv karcinoma. Osim toga, špinat jesti kao prilog, i to s maslacem, sadrži i vitamin K koji čuva ko- ZDRAVE NAMIRNICE sirom ili limunom, a nećete posti, srce, oči i čuva nas od stare- griješiti ni ako ga dodate u juhu nja. Špinat se najčešće jede kao ili paprikaš. prilog – kao varivo ili u nekim za hladne dane salatama. KIVI vi smo svjedoci toga kako šećera i sprečava nastanak karci- Ova mala, kiselkasta voćka sadr- JABUKE su ljeti tržnice prepune noma prostate i debelog crijeva. ži veliku količinu antioksidanata, Ovo tradicionalno jesenje voće Ssvežeg voća i povrća, pra- Listovi poriluka imaju blaži i vitamina i minerala koji reguli- bogato je antioksidantima koji vo blago za zdravu prehranu i ša- slađi okus od luka, pa se prepo- raju nivo šećera u krvi, čuvaju sprečavaju nastanak karcinoma renu ponudu na stolu, te se tada ručuju za pripremu čorbi, umaka, srce i debelo crijevo, snižavaju dojke, karcinoma debelog crijeva lako možemo zdravo hraniti. paprikaša, salata… rizik od nastanka astme i tromba. i kamena u bubregu. Istraživanje Međutim, već pred kraj jeseni i Najbolje je kivi jesti sam, ali nje- je pokazalo da dvije jabuke dnev- u zimu je sasvim drugačiji meni BROKULA govo blagotvorno dejstvo dolazi koji je nalazi na našim stolovima. Naučno je dokazano da je bro- do izražaja i ako ga stavite u voć- Na tržnicama se smanjuje izbor kula sjajan borac protiv karci- nu salatu i kombinirate s drugim svježih namirnica, ili ukoliko ih noma, srčanih bolesti, katarakte, voćem. i ima koštaju pravo malo bogat- čireva i artritisa. Obiluje vita- stvo, pa bi tijekom zime trebali minima C, A, B2, B6, magne- PATLIDŽAN brižljivo planirati jelovnik. Bogat vlaknima, kalijem, ma- Stručnjaci američkog držav- gnezijem, vitaminima grupe B, nog Instituta za zdravlje i prehra- patlidžan je sjajan borac protiv no smanjuju rizik od nastanka as- nu izdvojili su namirnica koje šti- malignih i srčanih bolesti. Osim tme i dijabetesa tipa dva. Uvijek te od kardiovaskularnih bolesti i toga, kora ovog povrća sadrži ih jedite svježe. karcinoma. No, ove namirnice će nasunin, sjajan izvor antioksi- svako dobro doći i najzdravijima. danata i slobodnih radikala koji KRUŠKE Kruške su bogate voćnim šeće- PORILUK rom, vitaminima A, B, C i or- Pripada istoj porodici biljaka kao ganskim kiselinama. Vitamini B luk i češnjak, pa samim tim ima zijem, željezom i triptofanom. grupe pomažu organizmu u borbi i slična ljekovita svojstva. Zbog Kako god je jedete - u juhama, protiv stresa i sudjeluju u proce- visokog postotka vitamina C, salatama, u kombinaciji s drugim su dobijanja energije iz ugljenih magnezija i željeza poriluk sniža- povrćem, ali i samu, nećete po- hidrata. Ovo voće je korisno jer va nivo lošeg kolesterola (LDL), griješiti. sadrži magnezij, kalij, fosfor, povećava nivo dobrog kolestero- čuvaju stanice od propadanja. kalcij, natrij, željezo i sumpor. la (HDL) u krvi, stabilizira nivo KELJ PUPČAR Patlidžan možete jesti kuhan, pe- Kruške su bogate i biljnim vla- Zbog velike količine vitamina čen, dinstan… knima – taninom i pektinom, a K, A, C i B6, kelj pupčar spada ona pružaju dugotrajan osjećaj u skupinu namirnica za koje je ŠPINAT sitosti. Kruška daje snagu, jača znanstveno dokazano da imaju Popaj je ipak bio u pravu – špinat srce, a njeno sjeme pomaže kod veliku ulogu u prevenciji na- nam daje snagu i moć. Naime, bolesti pluća. Trebaju je izbjega- stanka karcinoma. Zahvaljujući znanstvenici su u njemu pronašli vati dijabetičari i osobe s obolje- ovom povrću, imat ćete lijepu i 13 različitih antioksidanata koji njem žučnih puteva. Kao i ostalo zdravu kožu, jak imunološki su- su se sjajno pokazali u borbi pro- voće, kruške uvijek jedite svježe.

12. studenoga 2010. 39 HrvatskaRIJEČ IX. POKRAJINSKA SMOTRA RECITATORA Govorim hrvatski i time se dičim

rošle je subote, 6. studenoga, u čitaonici Gradske Natjecatelji su podijeljeni u tri dobne skupine: mlađu knjižnice u Subotici održana deveta po redu (učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole), srednju (uče- PPokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku. nike od 5. do 8. razreda osnovne škole) i stariju skupinu Organizator je bila Hrvatska čitaonica. Oko sedamdese- (učenici srednjih škola i studenti). tak recitatora je s velikim žarom na standardnom hrvat- Smotru su svojom nazočnošću pratili i uzvanici: gene- skom jeziku, ili na dijalektu hrvatskog jezika, govorilo ralna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg, konzulica- stihove nama poznatih pjesnika. Nastupili su recitatori iz savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj, te zamjenik gradona- Vajske, Svetozara Miletića, Bačkog Monoštora, Sombora, čelnika Subotice i član Izvršnog odbora HNV-a zadužen Bača, Bačkog Brijega, Starog Žednika, Tavankuta, za obrazovanje Pero Horvacki. Iako su svi re tajništvo Đurđina, Male Bosne, te iz subotičkih škola i Hrvatske za propise, upravu i nacionalne zajednice te Hrvatsko čitaonice. nacionalno vijeće. B. I.

Davorin Horvacki prima nagradu

Stručno povjerenstvo: Katarina Čović, Katarina Čeliković i Marija Šeremešić

Katarina Piuković

40 12. studenoga 2010. Hrcko HrvatskaRIJEČ Najbolji recitatori

Pobjednici u mlađem uzrastu: Anastazija Balatinac (HKPD »Silvije S. Kranjčević«, Bački Brijeg), Lucija Buza (OŠ »Matija Gubec«, Tavankut), Mario Evetović (OŠ »Matko Vuković«, Subotica), Aneta Firanj (Udruženje građana »Urbani Šokci«, Sombor), Petar Huska (OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica), Zdenko Ivanković (Hrvatska čitaonica, Subotica), Kristina Kemenj (HBKUD »Lemeš«, Svetozar Miletić), Leona Matković (OŠ »Matko Vuković«, Subotica), Miljana Pejak (OŠ »22. oktobar«, Bački Monoštor), Katarina Piuković (OŠ »Matko Vuković«, Subotica), Ivana Tikvicki (OŠ »Ivan Milutinović«, Mala Bosna) i Milica Vuković (OŠ »Matija Gubec«, Tavankut).

Pobjednici u srednjem uzrastu: Miroslava Bijelić (HKUPD »Dukat«, Vajska), Sara Dulić (OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica), Emina Firanj (Udruženje građana »Urbani Šokci«, Sombor), Davorin Horvacki (Hrvatska čitao- nica, Subotica), Josip Jaramazović (Hrvatska čitaonica, Subotica), Marina Mačković (OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica), Katarina Skenderović (OŠ »Matko Vuković«, Subotica) i Nataša Vojnić Tunić (OŠ »Pionir«, Stari Žednik).

Stariji (pohvaljeni i putuju na izlet): Gordana Cvijin (Hrvatska čitaonica, Subotica), Andrea Dulić (Gimnazija »Svetozar Marković«, Subotica), Dejana Jakšić (Udruženje gra- đana »Urbani Šokci«, Sombor), Lea Jevtić (Udruženje građana »Urbani Šokci«, Sombor), Ivan Kovač (Hrvatska čitaonica, Subotica), Ivana Rudić (Hrvatska čitaonica, Subotica), Ivan Škravan (HKUPD »Dukat«, Vajska) i Bernardica Vojnić Mijatov (Hrvatska čitaoni- ca, Subotica).

12. studenoga 2010. 41 HrvatskaRIJEČ Zabava

PRIČA O FOTOGRAFIJI Pišu: Grgo Bačlija i Dražen Prćić tog vremena je njihov ravni krov, Zasigurno nema Subotičana koji je tada bio u trendu, a sada koji se barem jednom nije pro- se, nažalost, pokazuje kao veliki šetao Radijalcem, a zasigur- promašaj zbog brojnih pritužbi no ni brojni posjetitelji ovoga mnogih stanara s najviših kato- grada svoj boravak u njemu va. Ipak, dogradnjom dodatnih nisu propustili začiniti jednom katova na nekim četverokatni- šetnjom od grada do Dudove cama i taj problem se postupno šume i natrag. Pogotovo danas rješava. S druge strane, glavna kada je Radijalni put umiven odrednica tadašnjeg i današnjeg i sređen, te u međuvremenu Radijalca je jamačno prelijepa obogaćen dodatnim sadržaji- šetnica u dužini nepunog kilo- ma – kao što je spomen-česma metra od početne točke iz smje- s imenima subotičkih osvaja- ra grada sve do krajnjeg dijela ča olimpijskih odličja koja se nasuprot sportske dvorane, koja nalazi u prvom dijelu, potom je u međuvremenu doživjela i simpatična slastičarna »Daraboš promjenu betonskih i kamenih Nova« na granici prvoga i dru- ploha u svom središnjem dijelu. goga dijela u kojoj nakon kraćeg Uz kontinuiranu skrb o zelenim ili duljeg pješačenja odmor i površinama s obje strane šetni- okrijepu znaju potražiti brojni ce, te njege četinarskih i ostalih šetači tijekom svih godišnjih Radijalac stabala posađenog drveća, šeta- doba. Središnji, tzv. drugi dio či, a osobito brojne mlade majke Radijalca već godinama krasi z Gradsku kuću, šetali- XII kvartova – preteče današ- s malenom dječicom, imaju uvi- velika samoposluga s lijeve stra- šte na Radijalnom putu, njih mjesnih zajednica). Gradnja jek priliku uhvatiti i hlada tije- ne i mali trgovački centar uz popularno prozvano je započeta u vijeme manda- U kom vrelih ljetnih mjeseci sje- nju, u kojemu se nalazi nekoliko Radijalac, zasigurno je najpo- ta tadašnjeg gradonačelnika deći na nekoj od brojnih klupa radnjica i kafića, dok su posljed- znatija subotička gradska odred- Ivana Vukovića (1960.-1964.), postavljenih duž cijele trase. Od nja dva dijela čisto šetačka. U nica. Ovo satelitsko stambeno a nastavljena i dovršena tije- svoga postavljanja, pa sve do posljednjem deceniju sve je više naselje, u kojemu su uz dva kom službovanja sljedeća dva danas, nastavlja se i tradicija i četveronožnih kućnih ljubi- prometna kolnička traka u smje- »prva gradska čovjeka« Marka »noćnog života« na tim klupa- maca koji naseljavaju ovaj dio ru prema i od gradske Dvorane Poljakovića i Matije Sedlaka. ma, koje su do ranih jutarnjih grada, pa su i oni redoviti šeta- sportova, koja se nalazi u blizini Projekt stambenih zgrada koje sati »zauzete« od strane omla- či skupa sa svojim vlasnicima, Dudove šume, izgrađene više- se i danas, nakon gotovo pola dine koja nije samo s Radijalca, što još više doprinosi šarolikosti katnice, počelo se graditi 1961. stoljeća, nalaze s obje strane već i iz svih drugih gradskih ukupnog dojma. godine, nakon što je na tom Radijalnog puta (16 s lijeve i 17 kvartova. Naravno, zbog pre- Fotografija pred vama sni- velikom prostoru porušeno na s desne strane) djelo je subotič- glasnih tonova i buke bude i mljena je 1962. godine i pred- desetine zgrada u ulicama Cara kog arhitekta Karla Denegrija čestih pritužbi starijih stanara iz stavlja razglednicu koja je, prije Lazara, Luke Pljeskovića i dru- i njegovih kolega iz gradskog obližnjih zgrada, ali i to je usta- skoro pola stoljeća, poslana iz gima. U staro vrijeme ovaj dio Zavoda za urbanizam. Danas, ljena tradicija koja se ne mijenja Subotice, a sačuvana je u kolek- grada je bio svrstan u tzv. VII. gledano s tolike vremenske dis- od kada je izgrađena jedna od cionarskoj kolekciji Ljudevita kvart (grad je bio podijeljen u tance, problem mnogih zgrada iz najljepših šetnica u državi. Vujković Lamića

42 12. studenoga 2010. Zabava HrvatskaRIJEČ HRVATSKA RIJEČ OD BROJA 1 Kiseliš

Sve je manje svježeg sezonskog povrća, jer se dolaskom studenoga osjetno smanjuje ponuda na našim tržnica- ma. Stiže vrijeme »kiseliša«, odnosno zimnice u obliku kiselog kupusa, cikle, krastavaca i ostalih ukiseljenih stvari. Nažalost, i naš izraz lica postaje pomalo kiseo U NEKOLIKO REDAKA kada čujemo njihovu cijenu. FOTO KUTAK

Može i ovako!

Slava Raškaj

KVIZ Koje je godine i gdje rođena glasovita hrvatska slikarica Slava Raškaj? Što je predstavljalo njezinu slikarsku specijalnost? Po čemu je ova slikarica bila specifična u odnosu na druge? Kako se zove njezin najpoznatiji slikarski ciklus?

Što je utjecalo na njezin kasniji slikarski opus?

Kada je i gdje umrla? Zagrebu. u godine 1906. ožujka 29.

Duševna bolest (1902. godine). (1902. bolest Duševna

»Lopoči«.

Bila je gluhonijema od rođenja. od gluhonijema je Bila

Akvareli. 2. siječnja 1877. godine u Ozlju. u godine 1877. siječnja 2.

Mladić ponosno upita svoju zaručnicu: - Kako su tvoje prijateljice komentirale zaručnički prsten?

VICEVI - Dopada im se. Dvije su ga prepoznale...

Autobus juri na velikoj strmini, putnici uzdišu u svakom zavoju. - Radite isto što radi i naš vozač - smiruje ih vodič. - A što on radi? - upita jedan od putnika. - Žmiri!

- Riješio sam se punice - pohvali se Ivica prijatelju. DO BROJA 400 - Što si uradio? 8 GODINA UZ VAS - Rastao sam se!

12. studenoga 2010. 43 HrvatskaRIJEČ Sport

KUP TOLERANCIJE 2010. – KVALIFIKACIJSKA NATJECANJA U SUBOTICI Sportsko nadmetanje i nova prijateljstva Piše: Dražen Prćić

portski projekt pod nazi- Čoke i Novoga Kneževca, koji i zajednička večera za sve sudi- Vuković« (Subotica), OŠ »Jovan vom »Kup tolerancije«, su se u zadanim sportskim dis- onike. Jovanović Zmaj« (Kanjiža), OŠ Skoji za cilj ima njegova- ciplinama natjecali s predstav- »Stevan Sremac« (Senta). nje i razvoj vrijednosti multiet- nicima subotičkih osnovnih i POBJEDNICI KOŠARKA (muški): ničkog i multikulturalnog druš- srednjih škola. Natjecanja su KVALIFIKACIJSKIH EŠ »Bosa Miličević« (Subo- tva Vojvodine, i ove je godine održana u sportskim dvoranama TURNIRA U SUBOTICI tica) – Gimnazija (Senta), okupio veliki broj školaraca nekoliko subotičkih škola: OŠ Gimnazija (Novi Kneževac), (oko tri tisuće sudionika) iz 40 »Sonja Marinković« (ženska MALI NOGOMET: OŠ PTSC »Besedeš Jožef« općina iz pokrajine, uključivši košarka), OŠ »Majšanski put« »Stevan Sremac« (Senta), (Kanjiža). ih u sportska nadmetanja u četi- (muška košarka), Gimnazija sudjelovali su još i OŠ KOŠARKA (djevojke): EŠ ri sportske discipline. Prema »Svetozar Marković« (odboj- »Jovan Popović« (Čoka), »Bosa Milićević« (Subotica) – organizacijskoj shemi ovoga ka), Tehnička škola »Ivan OŠ »Sveti Sava« (Subotica), Ekonomska škola (Senta). jedinstvenog kupa, učenici Sarić« (mali nogomet) i u dvo- OŠ »Jovan Jovanović Zmaj« ODBOJKA (mješovito): osnovnih i srednjih škola se rana na Ekonomskom fakul- (Novi Kneževac) i OŠ »Vuk Gimnazija »Svetozar Marko- isprva nadmeću u malom nogo- tetu (stolni tenis), a dodjela Karadžić« (Bajmok). vić« (Subotica) – SŠ »Dositej metu, stolnom tenisu (osnov- priznanja najboljim ekipama STOLNI TENIS: OŠ Obradović (Novi Kneževac), ci), muškoj i ženskoj košarci, kvalifikacijskog nadmetanja u »Jovan Popović« (Čoka) – Hemijskoprehrambena srednja te odbojci mješovitih sastava Subotici obavljena je u restora- OŠ »Jovan Jovanović Zmaj škola (Čoka), Medicinska škola (srednjoškolci) na kvalifikacij- nu »Madera« gdje je upriličena (Novi Kneževac), OŠ »Matko (Senta). skim natjecanjima u Subotici, Bačkoj Topoli, Srijemskoj Mitrovici, Pančevu, Somboru i Novom Sadu, a pobjednici stje- ču pravo nastupa na završnom, finalnom natjecanju kojemu je ove godine, od 3. do 4. prosinca, domaćin Zrenjanin. Subotica je, kao jedan od gradova domaćina kvalifikacijskih natjecanja, ugostila u utorak, 9. studenoga, školarce iz Sente,

44 12. studenoga 2010. Sport HrvatskaRIJEČ

Nemanja Simović, član GV Subotice za sport, mladež i turizam Milorad Ivković, predsjednik Saveza za školski sport i olimpij- Dogodine možda i finale u Subotici ski odgoj Vojvodine Organizacija odlična Kup tolerancije svake godine opravdava svoje postojanje, a Subotica je šesti grad regije u kojem se održava posebno me raduje vidjeti na ovogodišnji Kup tolerancije i mogu kazati kako jednom mjestu djecu kojoj nije smo zbilja prezadovljni načinom organizacije u problem iz kojeg su grada, niti svim gradovima domaćinima ove vrijedne mani- koje su nacionalnosti i koja će festacije. Iskustvo koje smo stekli za proteklih se družiti i natjecati na sport- pet godina organiziranja ovog vida natjecanja, skim borilištima. Ove je godine doprinosi jačanju masovnosti koja je ove godine Subotica domaćinom jednog izražena kroz sudjelovanje više od četrdeset voj- od kvalifikacijskih turnira, a sve vođanskih općina i preko 3000 učenika osnovnih ćemo učiniti da dogodine finalni i srednjih škola, a najbolji od njih nastupit će na turnir ponovno dovedemo u Suboticu. finalnom natjecanju početkom prosinca u Zrenjaninu.

Danica Pešin, Marko Gabrić, košarkašica (Kanjiža) stolnotenisač (Subotica)

»Na rezultatskom planu ne očekujem nešto »Imali smo lijep turnir u kojemu smo se posebno, ali mi je drago što sudjelujem u pored igre i družili s vršnjacima iz nekoliko jednom ovako lijepom projektu razvoja pri- osnovnih škola kojima smo bili domaćini u jateljstva među školarcima.« Subotici.«

Noemi Gyomrei, Árpád Horvát, odbojkašica (Čoka) nogometaš (Novi Kneževac)

»Lijepo je biti dio jednog ovakvog projekta, »Trenirali smo u školi i pripremali se za upoznati se s novim osobama iz Subotice i nastup, ali najvažnije je što smo u prilici ostalih mjesta koje su sudjelovale na ovom upoznati vršnjake iz drugih mjesta i družiti odbojkaškom turniru.« se s njima na terenu i izvan njega.«

Gimnazija »Svetozar Marković«, Subotica OŠ »Sveti Sava«, Subotica

EŠ »Bosa Milićević«, Subotica 12. studenoga 2010. 45 HrvatskaRIJEČ Sport

POGLED S TRIBINA dobnim odlukama iritirao igrače obiju ekipa, a na samom koncu, iako je pokazao kako će se igrati dodatne dvije minute, uz burne prosvjede Eduardo da Silva gostujuće klupe kraj utakmice označio je u 89. minuti. Dinamo (Bački Breg): Radičev, M. Krizmanić, Petrešev, Đ. usret 4. kola Lige prvaka između Šahtara i Arsenala, u Krizmanić, Nikolin, D. Gorjanac, Mandić, D. Ilić, Praštalo, S. Skojemu su pobjedu slavili »rudari« iz Donjecka, obilježila Tomašev, U. Ilić. su dva hrvatska reprezentativca u majici višestrukog prvaka Dinamo (Sonta): Klecin, Krstin, M. Vidaković, Smiljanić, Vuković, Ukrajine – kapetan Darijo Srna i povratnik na veliku nogo- Bačić, K. Vidaković (Nesvanulica), Duraković, Mihaljević (Kovač), metnu scenu, Eduardo da Silva brazilski Hrvat ili hrvatski Ileš, Mihaljev (Stojković). Brazilac, kako vam drago. Za Srnu i njegove odlične partije I. A. po desnom boku ne treba trošiti previše riječi, dovoljno je reći kako se za njega zanimaju velikani europskog klupskog NOGOMET nogometa (Chelsea prije svih), ali junak današnje priče je Dudu, kako glasi nadimak nekadašnjeg prvog topnika zagre- Pobjede lidera bačkog Dinama. Skromna pobjeda Dinama (1-0) protiv Zadra bila je dovoljna Nakon nesretnog, nasilničkog loma noge braniča Zagrepčanima da zadrže četiri boda prednosti nad drugoplasiranom Birminghama Martina Taylora, koji ga je na dulje vrijeme momčadi Hajduka koji je doma slavio protiv Zagreba (4-1). udaljio od travnjaka, isprva se vratio u redove londonskog Ostali rezultati 14. kola: Karlovac – Osijek 1-0, Rijeka – Inter 0-2, Arsenala, ali je ubrzo izgubio mjesto u svim postavama Varaždin – Šibenik 2-2, Cibalia – Lokomotiva 2-1, Slaven – Istra Arsena Wengera i bio primoran promijeniti sredinu. Njegov 1961 2-1, Hrv. dragovoljac – Split 0-4. ljetošnji transfer u redove »narančastih rudara« odjeknuo je Tablica: Dinamo 35, Hajduk 31, Cibalia 27, Split 26, Varaždin 23, Europom, ali mnogo je sumnjičavaca vrtjelo glavom glede Rijeka 21, Slaven, Zagreb, Inter 20, Karlovac 19, Osijek 17, Zadar uspješnog nastavka njegove nogometne karijere. 16, Lokomotiva 15, Šibenik 14, Istra 1961 6, Hrv. dragovoljac 3. Odlazak iz Premiershipa u Ukrajinu nije se činio korakom naprijed, osobito što se isprva nije uspio izboriti za mjesto u startnoj postavi trenera Luceskua, no sve je sumnje u svoju neupitnu kvalitetu Eduardo demantirao dvama pogocime svome bivšem klubu. Istina, prvi u Londonu bio je utješni u uvjerljivom porazu od 1-5, ali je zato drugi bio pobjedonosni u domaćoj pobjedi u Donbas Areni u Donjecku. Dudu se nije radovao niti jednom od njih, barem ne javno, ali je duboko u sebi likovao u slatkoj osveti treneru koji ga je nemilosrdno odbacio. Nakon golova u Champions league očekujemo njegove pogotke i u reprezentativnoj majici. D. P.

MEĐUOPĆINSKA LIGA SOMBOR – APATIN – ODŽACI – KULA Toplo-hladno

SONTA – U 12. kolu Međuopćinske nogometne lige Sombor – Apatin – Odžaci – Kula u Bačkom Bregu je odigran treći u nizu NAMA JE DOVOLJNO šokačkih derbija jesenskoga dijela prvenstva. Nogometaši Dinama bili su domaćini Sonćanima, koji su i na ovo gostovanje doputovali u DA ZNATE ZA NAS izmijenjenoj postavi u odnosu na duel s Monoštorcima u prethodnom kolu. U utakmici niske razine kvalitete domaćini su bili manje loši i rezultatom 2-1 (poluvrijeme 2-1) uspjeli ubilježiti tri boda na svoj konto. O igri se ne može reći puno lijepoga. Napadi obiju ekipa u većini su FUNERO bili mlaki, bezidejni. Na kratkom, uskom i neravnom terenu, najloši- jem u ovoj skupini natjecanja, igralo se tehnički nedotjerano, s puno Privatno pogrebno poduzeće grešaka nogometaša obiju ekipa. Domaćini su poveli u 21. minuti - Subotica, Karađorđev put 2, zgoditkom koji je pripisan Stevici Tomaševu, iako je lopta ubačena s - Telefon (danonoćno): boka šetala petercem gostiju poput bilijarske kugle i na koncu odbila se u mrežu od noge jednog obrambenog igrača Sonćana. Plavi su (024) 55-44-33 poravnali nakon grube greške domaće obrane zgoditkom Mihaljevića u 37. minuti, a konačni rezultat 2-1 postavljen je dvije minute kasnije Raspored sprovoda i umrlice na pravim eurozgoditkom Marka Krizmanića. Jak i precizan udarac s oko 30 metara »počistio je paučinu« iz gornjeg lijevog kuta. Nitko od Internetu: www.funero.co.rs obrambenih igrača Sonćana nije niti pokušao omesti ovaj šut, a mladi e-mail: [email protected] vratar Klecin samo je nemoćno ispratio loptu. U opće sivilo uklopio Kod smrti umirovljenika umanjujemo račun se i sudac Dušan Lukić iz Sombora, koji je svojim mlakim i nepravo- za iznos posmrtne pomoći koju daje PIO.

46 12. studenoga 2010. Sport HrvatskaRIJEČ IVONA ŠARIĆ, SKAKAČICA U VIS juniore u Grčkoj 2009. godine i Kup europskih prvaka u Moskvi 2009. Na Kupu europskih prvaka sam nastupala kao pozajmnica za AK Novi Zagreb i bila sam četvrta. Na Balkanijadu za starije juniore otišla sam kao pričuva, bila sam mlađa juniorka, ali ipak su treneri u posljednjem trenutku odlučili da ja skačem. Tada je moj osobni rekord bio 166 cm i to mi je bilo prvo veće natjeca- nje. Po rezultatu sam bila na 5. mjestu. Međutim, na iznenađe- nje svih, na tom sam natjecanju završila na trećem mjestu sa 160 cm, iza Bugarke i Turkinje, koje su bile 2 godine starije od mene. Ove godine nije bilo nekih velikih natjecanja, ipak osobni rekord sam popravila na 170 cm. Uspijevaš li uskladiti treninge s ostalim obvezama? Želja mi je otići na EP u Estoniju Atletika mi oduzima pri- Talentirana juniroka iz Srijemske Mitrovice postiže sve bolje rezultate lično vremena, to je nešto i kontinuirano popravlja svoj osobni rekord bez čega ne mogu zamisli- ti život i to se odražava na Razgovor vodio: Dario Španović moj uspjeh u školi, ali ipak nije tako loše, uvijek zavr- šim s vrlo dobrim uspjehom. obri rezultati u atletiku. Osim skoka u vis često jedan od najvažnijih je to što Možda mi se to ne bi toliko posljednjih nekoliko za klub skačem u dalj i trčim nemamo baš dobru teretanu i odražavalo na uspjeh da sam Dgodina i brojni naslovi štafetu. što zimi treniramo u školskim upisala neku lakšu školu, a ne prvakinje Vojvodine i Srbije u U kojem klubu treniraš? dvoranama, gdje nema ništa od mitrovačku gimnaziju i to pri- skoku u vis za juniorke, svr- Prvo sam trenirala u AK opreme. rodno-matematički smjer. stavaju talentiranu Ivonu Šarić Srijemu, trener mi je bio Kakvi su odnosu s kolegama Koji su tvoji planovi za iz Srijemske Mitrovice u sami Dragiša Đorđić, a zatim sam u u klubu? budućnost? atletski vrh na ovim prostori- drugoj godini gimnazije prešla Odnosi s kolegama su izvrsni, Što se tiče sljedeće sezone, ma. Nastupi na velikim natje- u AK Sirmium, kod trenera ja sam jedna od 2-3 djevojke u imam cilj skočiti normu za canjima i stalan napredak u Gorana Pavlovića, a oba kluba klubu, ostalo su uglavnom dje- Europsko prvenstvo koje će se svladavanju većih visina jamče su iz Srijemske Mitrovice. čaci, ali se svi trude pomoći mi održati u Estoniji, i nadam se još bolje rezultate u godinama Osim trenera Gorana Pavlovića i olakšati mi treninge. Najviše da će me zdravlje poslužiti, sve koje su pred njom. trenira me i Ferenc Kamasi, od svega mi znači to što su uvi- ostalo je u glavi. Na proljeće, Kada si se počela baviti atle- koji radi za AK Vojvodinu iz jek tu pomoći i u stvarima koje kad završim gimnaziju, plani- tikom, je li to ljubav od dje- Novog Sada, i koji je najbolji se ne odnose na atletiku, uvijek ram upisati Fakultet za sport tinjstva? trener u Srbiji za skok u vis. su za druženje. i fizičko vaspitanje u Novom Kada sam krenula u prvi razred Kakvi su uvjeti za treniranje? Koji su tvoji najveći uspjesi Sadu, smjer sportski menadžer. osnovne škole roditelji su me Kada sam počela trenirati na natjecanjima? Što bi poručila mladima koji počeli voditi na treninge atle- nije bilo atletskog stadiona u Od VIII. razreda sam svake se žele baviti ovim sportom? tike. Međutim, nisu mogli stići Srijemskoj Mitrovici, trenirali godine uglavnom bila prvaki- Preporučila bih svim mladima voditi me na svaki trening, pa smo na nogometnom stadionu nja Vojvodine i Srbije. Godine da počnu trenirati nešto, ne sam u drugom razredu prestala klubova Srijem i Trgovački. 2008., 2009. i 2010. sam bila mora to biti atletika, ali sma- trenirati. Zatim sam u četvrtom Sada u Mitrovici postoji jedini prvakinja Srbije i Vojvodine, a tram da je veoma važno baviti razredu počela sama ići na tre- pravi atletski stadion u Srbiji. 2006. i 2007. godine prvakinja se sportom. Bavljenjem spor- ninge. Prvo sam trčala razne Što se tiče uvjeta, stadion puno Vojvodine, dok sam na repu- tom život se počne mijenjati kroseve, a na kraju sedmog pomaže, nedavno smo dobi- bličkom natjecanju zauzela 2. na bolje, uglavnom ta djeca ne razreda mi se svidio skok u vis li i novu opremu za skok u i 3. mjesto. Najvažnija natje- upadnu u loše društvo i imaju i od tada treniram baš tu disci- vis, mislim na skakalištima, ali canja na kojima sam nastu- lijepo djetinjstvo i zdravija su plinu. Tek sam tada zavoljela ipak ima dosta nedostataka, a pala je Balkanijada za starije od onih koji to ne rade.

12. studenoga 2010. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 08.25 - Dvorac igračaka, serija 03:55 Ezo TV, tarot show 17.05 - Reporteri: Obama i PREMIJERA 12.11.2010. za djecu (R) 05:25 IN magazin Bijela kuća - kroz 08.50 - Školski program: S 06:10 Kraj programa objektiv HRT2, NEDJELJA, druge strane crtića 18.10 - U istom loncu, 14.11.2010., 20.05 --.-- - Puni krug kulinarski show STUDENGORA - američki film --.-- - Glazbeceda: Na slovo U 18.45 - Potrošački kod (COLD MOUNTAIN, 2003.) 09.35 - Mega Mindy, serija 19.15 - LOTO 7/39 06.00 - Najava programa 10.00 - Beverly Hills 4, serija 06.15 Miffy, animirana serija 19.30 - Dnevnik Povijesna drama. Srpanj, 1864. Američki građanski rat približava se 06.05 - Trenutak spoznaje (R) 10.45 - Euromagazin (R) 06.30 RTL ritam zona - Urban, 20.15 - Ples sa zvijezdama, 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska raspletu i sve je izvjesnije da će Jug 11.15 - Fotografija u Hrvatskoj glazbena emisija 1.dio (3/8) doživjeti poraz. Među 07.05 - Vijesti 11.20 - LADO u Americi - 60 08.30 Zabranjena ljubav, 21.45 - Ples sa zvijezdama, malodušnim je vojni- 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska godina LADA, sapunica (dvije epizode) 2. dio (3/8) cima Konfederacije i Inman (J. Law) koji 07.35 - Vijesti dokumentarni film 09.50 Večera za 5, lifestyle 22.05 - Vijesti 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska počne planirati bijeg 11.55 - Pola ure kulture (R) emisija (R) 22.20 - Vijesti iz kulture s bojišnice u Virginiji 09.12 - Lugarnica 18, serija 12.25 - Znanstvene vijesti (R) 11.00 Exkluziv Tabloid, 22.30 - Momci s Madisona na kojoj je sve više 10.00 - Vijesti 12.35 - Na rubu znanosti: magazin (R) 3, serija mrtvih. Inman ne bježi samo od smrti nego 10.10 - Vijesti iz kulture Krugovi nove 11.30 1001 noć, serija 23.20 - Neustrašivi, hongkonško 10.15 - Putovanja željeznicom: se želi vratiti volje- budućnosti (R) (dvije epizode) (R) -kinesko-američki film noj Adi (N. Kidman) Vlakom do Velikoga 13.25 - Zvjezdana vrata: 12.55 Klon, (dvije epizode) 01.05 - Filmski maraton: koja ga čeka na svom koraljnoga grebena - Svemir 1, serija 14.45 Anđeo i vrag, telenovela Empire Records, opustošenom imanju australski Sunlander- u Sjevernoj Carolini... 14.10 - Školski program: S 15.35 Kućanice, serija američki film Kada je najavljeno ekspres, druge strane crtića (R) 16.25 Heroji iz strasti, serija 02.35 - Filmski maraton: dokumentarni film --.-- - Puni krug (R) 17.15 Bibin svijet, serija Domaćin, 11.10 - Oprah show --.-- - Glazbeceda: Na slovo U 18.00 Exkluziv Tabloid, južnokorejski film 12.00 - Dnevnik 06:20 Ne kao svi drugi, film 14.55 - Kojak 1, serija magazin 04.30 - Filmski maraton: 07:50 Bračne vode, serija 12.30 - More ljubavi 15.45 - Kojak 1, serija 18.30 RTL Danas Operacija Strah, 13.20 - Praskozorje 2, serija 08:20 Dora istražuje 16.40 - Tree Hill 6, serija 19.05 Večera za 5 talijanski film 08:45 Timmy Time 14.05 - Vijesti uz hrvatski 17.25 - U uredu 4, 20.00 1001 noć, dramska znakovni jezik 08:55 Winx, crtana serija humoristična serija serija (dvije epizode) 09:20 Chuggington 14.20 - Drugo mišljenje 17.50 - Briljanteen 21.30 Alibi, igrani film, 15.00 - Luda kuća 3, 09:35 Ben 10: Alien Force, 18.30 - Županijska panorama humorna drama crtana serija (23/26) humoristična serija 19.00 - Putovanja željeznicom: 23.15 Specijalci, igrani film, 07.00 - Panorame turističkih 15.35 - LADO u Americi - 60 10:05 Kinder surprise memori Vlakom do Velikoga komedija (prvi dio) središta Hrvatske kviz godina LADA, koraljnog grebena - 23.55 RTL Vijesti 08.10 - Trolovi, crtana serija dokumentarna emisija 10:15 Televizijska posla, serija australski Sunlander- 00.10 Specijalci, igrani film, 08.35 - Plesne note, serija 10:45 Frikovi, serija 16.15 - Hrvatska uživo ekspres, dok.film (R) komedija (drugi dio) 09.00 - Vrijeme je za Disneyja: 17.00 - Vijesti 11:45 Smallville, serija 19.45 - Hit dana 01.15 Čuda, igrani film, Little Einsteins 12:45 Zbogom, bivši, serija 17.15 - Hrvatska uživo 20.00 - Filmovi naših susjeda: akcijska komedija --.-- - Vrijeme je za Disneyja: 17.30 - Proces 13:45 Ne kao svi drugi, film Lavirint, srpski film 03.10 Astro show, emisija uživo Moji prijatelji Tigar 15:25 Lova do krova, film 17.55 - Iza ekrana 22.05 - Gavin i Stacey 1, i Pooh 18.31 - Odmori se, zaslužio si SUBOTA 17:00 Vijesti Nove TV humoristična serija 09.50 - Levi: Svjetski skijaški 17:10 Lova do krova, 4 - TV serija 22.40 - 39 stepenica, 13.11.2010. kup (Ž) - slalom, 19.30 - Dnevnik igrani film - nastavak mini-serija prijenos 1. vožnje 17:35 Lud, zbunjen, normalan 20.15 - Mobitel, američki film 00.15 - Pravi igrači, serija 10.50 - Pustolovine Sare Jane 21.50 - Dnevnik 3 18:25 Lud, zbunjen, normalan 00.55 - Kraj programa 2, serija za djecu 19:15 Dnevnik Nove TV 22.20 - Vijesti iz kulture 11.15 - Ni da ni ne 22.30 - Peti dan, talk-show 20:05 Zavjera 1 i 2, igrani film 06.00 - Najava programa 12.10 - Briljanteen (R) 23:25 Posljednji posao, 23.25 - Filmski maraton: 06.05 - Drugo mišljenje (R) 12.50 - Levi: Svjetski skijaški Velika bijela prijevara, igrani film 07.00 - Iza ekrana (R) kup (Ž) - slalom, 01:25 Ubojiti strojevi, njemačko-kanadsko- 05:05 Naši najbolji dani, serija 07.25 - LADO u Americi - 60 prijenos 2. vožnje novozelandsko- igrani film 05:55 Naša mala klinika godina LADA, 13.55 - Abu Dhabi: F1 - 03:00 Ezo TV, tarot show američki film (R) 07:00 Gospodin Magoo dok. emisija (R) kvalifikacijska utrka 01.05 - Filmski maraton: 05:30 Izravni udar, igrani film 07:25 Graditelj Bob 08.00 - Vijesti za VN Abu Dhabija, 07:00 Kraj programa Cobb, američki film (R) 07:35 Roary, crtana serija 08.10 - Kinoteka - ciklus prijenos 03.10 - Filmski maraton: 07:45 Peppa, crtana serija klasičnog vesterna: 15.10 - Dani domovinskog Legenda o motoru, 08:00 Mini kviz ep. 1 Belle Star, američki film ponosa, snimka novozelandsko- 08:10 Mini kviz ep. 2 09.35 - Jelovnici izgubljenog 16.35 - Fotografija u Hrvatskoj američki film (R) 08:30 Zauvijek zaljubljeni, vremena: Agrumi 17.00 - Plivački Miting 05.15 - Peti dan, talk-show (R) 06.10 Miffy, crtana serija serija 09.55 - Vijesti iz kulture Mladosti, prijenos 06.50 YooHoo i prijatelji, 10:35 Slomljeno srce, serija 10.00 - Vijesti 18.15 - Rukomet, LP (Ž): crtana serija (R) 12:30 IN magazin 10.09 - Vrijeme danas Krim - Podravka, 07.20 Bakugan, crtana serija 13:15 Provjereno, 10.10 - Kućni ljubimci prijenos 07.45 Crvene kapice, informativni magazin 10.43 - Normalan život, (R) 20.00 - HNL: Split - Dinamo, 06.15 - Najava programa crtana serija 14:15 Zauvijek zaljubljeni 11.23 - Opera box prijenos 08.15 Učilica, kviz za djecu 06.20 - More ljubavi, (R) 16:00 Slomljeno srce, serija 12.00 - Dnevnik 21.55 - HNL - emisija 07.05 - Johnny Bravo (uživo) 17:00 Vijesti Nove TV 12.30 - Veterani mira, emisija 22.45 - Nebo - japanska 08.45 Sinovi i kćeri, 07.30 - Batman i hrabri super 17:25 Slomljeno srce, serija 13.20 - Prizma ratnica, serija junaci, crtana serija humoristična serija 18:20 IN magazin 14.05 - Duhovni izazovi 00.15 - Vrijeme je za jazz: Jure 09.15 Bibin svijet, 07.55 - Mala TV: 19:15 Dnevnik Nove TV 14.40 - Skica za portret Pukl New York --.-- - TV vrtić: Lopta humoristična serija (R) 20:05 Supertalent uživo, 14.55 - Eko zona Connection 10.05 Malcolm u sredini, --.-- - Profesor Baltazar: polufinale 15.25 - Život: Kukci, 01.15 - Kraj programa Izgubljeni zec humoristična serija 22:30 Lova do krova, film dokumentarna serija (dvije epizode) --.-- - Tajni dnevnik patke 00:30 Izravni udar, igrani film 16.20 - Euromagazin Matilde: Razbijena vaza 11.00 Slučajni turist, putopisni 02:20 U sjeni mača, film 16.55 - Vijesti show (R)

48 12. studenoga 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ da će redatelj i scenarist Anthony 11.40 - manjinski MOZAIK 03.05 - Kraj programa 10.45 - Rijeka: More Minghella ekranizirati roman 12.00 - Dnevnik 11.15 - Lijepom našom: Studengora Charlesa Fraziera, moglo 12.25 - Plodovi zemlje Sarajevo (1.) se očekivati da će film postati oska- 13.20 - Rijeka: More 12.15 - Reporteri: Obama i rovski materijal. Devet Oscara za 05.45 - Rijeka: More (R) 14.00 - Nedjeljom u dva Bijela kuća - kroz Minghellin film »Engleski pacijent«, 06.15 - Mir i dobro (R) uključujući i nagrade za najbolji film 15.05 - Mir i dobro 07:25 Brza blagajna, serija objektiv 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska i najbolju režiju, bili su dovoljan 15.35 - Vijesti 07:55 Dora istražuje 13.30 - Zvjezdana vrata: 07.05 - Vijesti razlog da novi spoj ratne epopeje, lju- 15.45 - Požega: Hoćemo i 08:20 Timmy Time Svemir 1, serija bavne priče i besprijekorne produkci- 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska mi svoj centar - 08:30 Winx, crtana serija 14.15 - Školski program: (R) je bude proglašen jednim 07.35 - Vijesti od najiščekivanijih ame- humanitarna akcija 08:55 Chuggington --.-- - Ton i ton (9/10) (R) 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska ričkih filmova 2003. 17.45 - Lijepom našom: 09:10 Ben 10: Alien Force, --.-- - Na glasu 09.05 - Lugarnica 18, serija Uloge: Jude Law, Sarajevo (1.) crtana serija 15.00 - Kojak 1, serija Nicole Kidman, Renée 09.50 - Vijesti iz kulture 18.45 - Globalno sijelo 09:40 Kinder surprise memori 15.50 - Kojak 1, serija Zellweger, Donald 10.00 - Vijesti Sutherland, Philip 19.15 - LOTO 6/45 kviz 16.45 - Tree Hill 6, serija 10.10 - Tvorci promjene: Seymour Hoffman, 19.30 - Dnevnik 09:50 Automotiv, auto-moto 17.30 - U uredu 4, Inovirati znači oponašati, Natalie Portman, 20.10 - 1 protiv 100, kviz magazin humoristična serija Giovanni Ribisi, Kathy dokumentarna serija 21.05 - Stipe u gostima 3, 10:20 Magazin Lige prvaka 17.55 - Ritam tjedna, glazbeni Baker 11.10 - Treća dob, emisija Scenarist i redatelj: serija 10:50 Novac magazin 12.00 - Dnevnik Anthony Minghella 21.45 - Ničiji sin, hrvatski film 11:20 Heroji, serija 18.30 - Županijska panorama 12.30 - More ljubavi (prema romanu Charlesa 23.20 - Vijesti 13:10 Sedam godina u Tibetu, 19.00 - Tvorci promjene: Fraziera) 13.20 - Praskozorje 2, serija 23.35 - Vijesti iz kulture igrani film Inovirati znači 14.05 - Vijesti uz hrvatski 23.45 - Desenchantee, 16:25 Supertalent polufinale, oponašati, dokumentarna znakovni jezik francuski film show serija (R) 14.20 - Normalan život, 12.05 Ezel, dramska serija (R) 01.00 - San ivanjske noći, 17:00 Vijesti Nove TV 19.50 - Hit dana emisija o obitelji (dvije epizode) talijansko-britansko- 17:10 Supertalent – polufinale, 20.00 - TV Bingo Show 15.00 - Luda kuća 3, 13.45 Specijalci, američki film (R) show-nastavak 20.45 - Maska, ameički film humoristična serija igrani film, komedija 02.55 - Sophie Scholl - 19:15 Dnevnik Nove TV 22.25 - Fringe - Na rubu 1, 15.40 - Glas domovine 15.35 Alibi, igrani film, posljednji dani, 20:05 Periferija city, serija serija 16.15 - Hrvatska uživo humorna drama (R) njemački film 21:05 Nacionalna sigurnost, 23.20 - Kalifornikacija 2, 17.00 - Vijesti 17.25 Zvijezde Ekstra: Usher, 04.50 - Plodovi zemlje igrani film serija 17.15 - Hrvatska uživo zabavna emisija 22:45 Red carpet, 23.50 - Retrovizor: 17.35 - 8. kat, talk-show 18.30 RTL Danas showbiz magazin Obavještajci 6, serija 18.30 - Odmori se, zaslužio si 19.10 Bibin svijet, serija 00:20 Poljubi mladu, film 00.35 - Retrovizor: Prikraćeni 4 - TV serija 19.50 Žuta minuta, 02:05 Kralj Hollywooda, film 3, humoristična serija 19.30 - Dnevnik zabavni show 07.00 - Panorame turističkih 03:40 Red carpet 00.55 - Retrovizor: Ksena - 20.15 - Latinica, 1. dio 20.00 Harry Potter i Kamen središta Hrvatske 04:55 Kraj programa princeza ratnica 1, serija 21.20 - Latinica, 2. dio mudraca, film, akcijski/ 07.30 - Schubert i Papandopulo 01.40 - Kraj programa 21.55 - Poslovni klub obiteljski/avanturistički 08.30 - Zlatna kinoteka: 22.30 - Dnevnik 3 22.40 Družba pravih Zbogom oružje, 23.00 - Vijesti iz kulture gentlemana, igrani film, američki film 23.10 - U potrazi za svetim: avanturistički 09.50 - Levi: Svjetski skijaški 06.40 Miffy, animirana serija Bog živih, 00.35 Smokey i bandit, film, kup (M) - slalom, 07.20 Yoohoo i prijatelji, (R) 04:45 Naši najbolji dani, serija dokumentarna serija akcijska komedija (R) prijenos 1. vožnje 07.55 Bakugan, crtana serija 05:40 Naša mala klinika, serija 00.00 - Il Giardino armonico - 02.20 Astro show, emisija uživo 10.50 - Portret crkve i mjesta 08.20 Crvene kapice 06:30 Gospodin Magoo Varaždin 2010. 03.20 Čuda, film, akcijska 11.00 - Kalinovac: Misa, 08.50 Malcolm u sredini, 06:55 Bumba, crtana serija 01.00 - Zvjezdana vrata: komedija (R) prijenos humoristična serija 07:10 Graditelj Bob Svemir 1, serija (R) 12.00 - Biblija (dvije epizode) 07:20 Fifi i cvjetno društvo 01.45 - Praskozorje 2, serija NEDJELJA 12.15 - Magazin LP 10.00 Ezel, dramska serija (R) 07:30 Roary, crtana serija 02.30 - Fringe - Na rubu 1, 14.11.2010. 12.50 - Levi: Svjetski skijaški 11.40 Columbo: Ubojstvo pod 07:45 Peppa, crtana serija serija (R) kup (M) - slalom, dirigentskom palicom, 08:00 Mini kviz ep. 1 03.15 - Skica za portret prijenos 2. vožnje kriminalistička serija 08:10 Mini kviz ep. 2 03.30 - Glas domovine (R) 13.45 - Studio F1 13.25 Tajna mog uspjeha, 08:30 Zauvijek zaljubljeni, 04.00 - Poslovni klub (R) 13.50 - Abu Dhabi: F1 za igrani film, komedija serija 04.30 - Latinica 05.40 - Najava programa Veliku nagradu Abu 15.30 Družba pravih 10:35 Slomljeno srce, serija 05.45 - Duhovni izazovi (R) Dhabija, prijenos gentlemana, igrani film, 12:30 IN magazin 06.15 - Euromagazin (R) 15.40 - Studio F1 avanturistički (R) 13:15 Najbolje godine, serija 07.00 - Mala TV: 15.55 - Olimp - sportska 17.30 Discovery: Preživjeti 14:15 Zauvijek zaljubljeni --.-- - TV vrtić emisija divljinu - Rumunjska, 16:00 Slomljeno srce, serija 06.15 - Najava programa --.-- - Ninin kutak 16.00 - Vaterpolo, EL: Mladost dokumentarni film 17:00 Vijesti Nove TV 06.20 - More ljubavi, (R) --.-- - Danica: Danica i puž (R) - Partizan, prijenos 18.30 RTL Danas 17:25 Slomljeno srce, serija 07.05 - Johnny Bravo --.-- - Tajni dnevnik patke 17.20 - Vaterpolo, EL: Jug - 19.05 Exkluziv s Tatjanom 18:20 IN magazin 07.30 - Batman i hrabri super Matilde: Razbijena vaza Primorje, prijenos Jurić, magazin 19:15 Dnevnik Nove TV junaci, crtana serija --.-- - Bembove priče: Čuvari 18.45 - Plivački Miting 20.00 Hrvatski top model by 20:05 Najbolje godine, serija 07.55 - Mala TV zemlje Mladosti, prijenos Vanja Rupena, reality show 21:05 Lud, zbunjen, normalan --.-- - TV vrtić --.-- - Čarobna ploča - 7 20.05 - Studengora, američki 21.45 CSI: Miami, serija 21:50 Lud, zbunjen, normalan --.-- - Brlog kontinenata: Antarktika (R) film (dvije epizode) 22:35 Connorov rat, film --.-- - Profesor Baltazar 08.00 - Vijesti 22.40 - Posebni dodaci, 23.25 Prijeteća čistina, 23:45 Večernje vijesti 08.25 - Dvorac igračaka, serija 08.05 - Prijatelji, zabavni emisija o filmu igrani film, drama 00:00 Connorov rat, za djecu (R) show za djecu 23.10 - Filmski butik: 01.10 Astro show, emisija uživo igrani film - nastavak 08.50 - Školski progrma: 09.00 - Nora Fora, TV igra Jednoruki mačevalac, 02.10 Smokey i bandit, film, 00:35 Nacionalna sigurnost, --.-- - Ton i ton (9/10) za djecu hongkonški film akcijska komedija (R) igrani film --.-- - Na glasu 09.55 - Vijesti iz kulture 01.05 - Garaža 02:05 Seks i grad, serija PONEDJELJAK 09.35 - Mega Mindy, serija 10.00 - Vijesti 01.35 - Odbojka SP Japan (ž) - 02:35 Bračne vode, serija 15.11.2010. 10.00 - Beverly Hills 4, serija 10.10 - Lewis 4, mini-serija finale, snimka 03:00 Ezo TV, tarot show

12. studenoga 2010. 49 HrvatskaRIJEČ TV Program

04:00 Kraj programa 17.15 - Hrvatska uživo 02.20 - Kraj programa 14.45 - Kojak 1, serija 17.35 - 8. kat, talk-show 15.35 - Kojak 1, serija 18.31 - Odmori se, zaslužio si 17.00 - Nogomet, kvalifikacije 4 - TV serija za EP: Hrvatska - Malta, 06.00 - Najava programa 19.30 - Dnevnik emisija 06.05 - Među nama (R) 06.05 Miffy, animirana serija 20.10 - Škrinja: Konvoj 04:45 Naši najbolji dani, serija 17.30 - Nogomet, kvalifikacije 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 06.20 RTL ritam zona - Pop Libertas - Barjak, 05:40 Naša mala klinika, serija za EP: Hrvatska - 07.05 - Vijesti hitovi, glazbena emisija dokumentarna serija 06:30 Gospodin Magoo Malta, prijenos 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 08.20 Zabranjena ljubav, 21.10 - Država, selo, grad 06:55 Bumba, crtana serija 19.20 - Nogomet, kvalifikacije 09.05 - Lugarnica 18, serija sapunica (dvije epizode) 22.30 - Dnevnik 3 07:10 Graditelj Bob za EP: Hrvatska - 10.00 - Vijesti 09.35 Večera za 5, lifestyle 23.10 - Lica nacije 07:20 Fifi i cvjetno društvo Malta, emisija 10.10 - Tvorci promjene: emisija (R) 00.00 - CSI: Las Vegas 9 07:30 Roary, crtana serija 19.50 - Hit dana Stvoreno da traje, 10.45 Exkluziv s Tatjanom 00.45 - Zvjezdana vrata: 07:45 Peppa, crtana serija 20.00 - Izmišljeni prijatelj, dokumentarna serija Jurić, magazin (R) Svemir 1, serija (R) 08:00 Mini kviz ep. 1 američki film (R) 11.10 - Oprah show 11.40 1001 noć, dramska 01.30 - Praskozorje 2, serija 08:10 Mini kviz ep. 2 21.55 - CSI: Las Vegas 9 12.00 - Dnevnik serija (dvije epizode) (R) 02.15 - Fringe - Na rubu 1, 08:30 Zauvijek zaljubljeni 22.40 - Fringe - Na rubu 1 12.30 - More ljubavi 13.05 Klon, telenovela serija (R) 10:35 Slomljeno srce, serija 23.35 - Nove avanture stare 13.20 - Praskozorje 2, serija (dvije epizode) 03.00 - Završni udarac 2, 12:30 IN magazin Christine 4, 14.05 - Vijesti uz hrvatski 14.55 Anđeo i vrag, telenovela serija (R) 13:15 Najbolje godine, serija humoristična serija znakovni jezik 15.45 Kućanice, serija 03.45 - Skica za portret 14:15 Zauvijek zaljubljeni 23.55 - Retrovizor: 14.20 - Riječ i život, 16.35 Heroji iz strasti, serija 04.00 - 8. kat, talk-show 16:00 Slomljeno srce, serija Obavještajci 6, serija religijski program 17.25 Bibin svijet, serija 04.40 - Znanstvena petica (R) 17:00 Vijesti Nove TV 00.40 - Retrovizor: Bez 15.00 - Luda kuća 3, serija 18.00 Exkluziv Tabloid, 05.10 - Lica nacije (R) 17:25 Slomljeno srce , serija oduševljenja, molim 6 - 15.40 - Indeks, emisija o magazin 18:20 IN magazin humoristična serija (R) školstvu 18.30 RTL Danas, 19:15 Dnevnik Nove TV 01.00 - Retrovizor: Ksena - 16.15 - Hrvatska uživo informativna emisija 20:05 Najbolje godine, serija princeza ratnica 1, serija 17.00 - Vijesti 19.05 Večera za 5, 21:05 Lud, zbunjen, normalan 01.45 - Kraj programa 17.15 - Hrvatska uživo lifestyle emisija 05.35 - More ljubavi, (R) 21:40 Fantastična petorka,film 17.30 - 8. kat, talk-show 20.00 1001 noć, dramska 06.20 - Kurban (hadži) bajram, 23:45 Večernje vijesti 18.25 - Odmori se, zaslužio si serija (dvije epizode) prijenos iz Islamskog 00:00 Connorov rat, film 4 - TV serija 21.30 Ezel, dramska serija centra u Zagrebu 01:35 Seks i grad, serija 19.15 - LOTO 7/39 22.20 Desperado,film, akcijski 08.05 - Mala TV: 02:05 Bračne vode, serija 05:30 Naši najbolji dani, serija 19.30 - Dnevnik 00.10 RTL Vijesti --.-- - TV vrtić 02:30 Gusar, igrani film 06:20 Gospodin Magoo 20.10 - Hrvatska kinoteka: 00.25 Instruktor, serija (R) --.-- - Ninin kutak 04:30 Ezo TV, tarot show 06:45 Bumba, crtana serija Visoki napon 00.55 Astro show, emisija --.-- - Crtani film 05:30 Kraj programa 07:00 Graditelj Bob 22.00 - Paralele uživo --.-- - Danica 07:10 Fifi i cvjetno društvo 22.40 - Dnevnik 3 02.55 Smokey i bandit 3, film, 08.35 - Dvorac igračaka, serija 07:20 Jagodica Bobica 23.20 - Drugi format akcijska komedija (R) 09.00 - Školski program: 07:45 Peppa, crtana serija 00.10 - CSI: Las Vegas 9 --.-- - Navrh jezika 08:00 Mini kviz ep. 1 UTORAK 00.55 - Zvjezdana vrata: --.-- - Kratki spoj 06.30 Miffy, animirana serija 08:10 Mini kviz ep. 2 Svemir 1, serija (R) 16.11.2010. 09.45 - Mega Mindy, serija 06.45 RTL ritam zona - Priča 08:30 Zauvijek zaljubljeni 01.40 - Praskozorje 2, serija 10.10 - Beverly Hills 4, serija o..., glazbena emisija 10:35 Slomljeno srce, serija 02.25 - Fringe - Na rubu 1, 10.55 - Globalno sijelo 07.45 RTL ritam zona - Top 40 12:30 IN magazin serija (R) 11.25 - Prizma domaći, glazbena emisija 13:15 Najbolje godine, serija 03.45 - 8. kat, talk-show (R) 12.10 - U istom loncu 08.45 Zabranjena ljubav, 14:15 Zauvijek zaljubljeni 04.30 - Drugi format (R) 05.55 - Najava programa 12.45 - Euromagazin sapunica (dvije epizode) 16:00 Slomljeno srce, serija 05.15 - Indeks, emisija o 06.00 - Treća dob, emisija za 13.15 - Proces 10.00 Večera za 5, (R) 17:00 Vijesti Nove TV školstvu (R) umirovljenike (R) 13.40 - Zvjezdana vrata: 11.10 Exkluziv Tabloid, 17:25 Slomljeno srce, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Svemir 1, serija magazin (R) 18:20 IN magazin 07.05 - Vijesti 14.20 - Školski program: 11.40 1001 noć, dramska 19:15 Dnevnik Nove TV 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska --.-- - Navrh jezika (R) serija (dvije epizode) (R) 20:05 Najbolje godine , serija 07.35 - Vijesti --.-- - Kratki spoj 13.05 Klon, telenovela 21:05 Lud, zbunjen, normalan 06.15 - Najava programa 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 15.05 - Kojak 1, serija 14.55 Anđeo i vrag, telenovela 21:45 Lud, zbunjen, normalan 06.20 - More ljubavi, (R) 09.05 - Lugarnica 18, serija 15.55 - Kojak 1, serija 15.45 Kućanice, serija 22:30 Periferija city, serija 07.05 - Johnny Bravo 09.50 - Vijesti iz kulture 16.50 - Tree Hill 6, serija 16.35 Heroji iz strasti, serija 23:30 Večernje vijesti 07.30 - Batman i hrabri super 10.00 - Vijesti 17.30 - U uredu 4, serija 17.25 Bibin svijet, serija 23:45 Bijeg, igrani film junaci, crtana serija 10.10 - Tvorci promjene: 18.30 - Županijska panorama 18.00 Exkluziv Tabloid 01:50 Seks i grad, serija 07.55 - Mala TV Čovjekoljublje i 19.00 - Tvorci promjene: 18.30 RTL Danas 02:20 Bračne vode, serija --.-- - TV vrtić kapitalizam - Čovjekoljublje i 19.05 Večera za 5 02:45 Ćelija straha, igrani film --.-- - EBU drama Bezizgledan spoj?, kapitalizam - 20.00 1001 noć, dramska 04:10 Ezo TV, tarot show 08.25 - Dvorac igračaka, serija dokumentarna serija Bezizgledan spoj?, serija (dvije epizode) 05:10 Kraj programa 08.50 - Školski program: 11.10 - Debbie Travis dokumentarna serija (R) 21.30 Ezel, dramska serija --.-- - EBU dokumentarac preuređuje 1 19.50 - Hit dana 22.20 Slučajni turist, za mlade 12.00 - Dnevnik 20.00 - Ronin, američki film putopisni show --.-- - Ta politiká 12.30 - More ljubavi 22.05 - CSI: Las Vegas 9 23.20 Instruktor, serija 09.35 - Mega Mindy, serija 13.20 - Praskozorje 2, serija 22.50 - Fringe - Na rubu 1 00.00 RTL Vijesti 06.25 Miffy, animirana serija 10.00 - Prijenos sjednice 14.05 - Vijesti uz hrvatski 23.45 - Završni udarac 2, serija 00.15 Desperado, film, akcijski 06.40 RTL ritam zona - Retro, Hrvatskog sabora znakovni jezik 00.30 - Retrovizor: 02.00 Astro show, emisija uživo glazbena emisija 13.20 - Zvjezdana vrata: 14.20 - Među nama Obavještajci 6, serija 03.00 Smokey i bandit 3, film, 08.40 Zabranjena ljubav, Svemir 1, serija 15.00 - Luda kuća 3, 01.15 - Retrovizor: Bez akcijska komedija (R) sapunica (dvije epizode) 14.00 - Školski program: (R) humoristična serija oduševljenja, molim 6 - 10.00 Večera za 5, lifestyle --.-- - EBU dokumentarac 15.40 - Znanstvena petica humoristična serija (R) SRIJEDA emisija (R) za mlade (R) 16.15 - Hrvatska uživo 01.35 - Retrovizor: Ksena - 11.05 Exkluziv Tabloid, 17.11.2010. --.-- - Ta politiká 17.00 - Vijesti princeza ratnica 1, serija magazin (R)

50 12. studenoga 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ

11.35 1001 noć, dramska 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 00.05 - Zovem se Earl 4, 03:30 Na rubu zakona, serija serija (dvije epizode) (R) 07.35 - Vijesti humoristična serija 04:15 Ezo T, tarot show 13.05 Klon, telenovela (dvije 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 00.25 - Retrovizor: 05:15 Kraj programa epizode) 09.05 - Lugarnica 18, serija Obavještajci 6, serija 06.15 - Najava programa 14.50 Anđeo i vrag, telenovela 09.50 - Vijesti iz kulture 01.10 - Retrovizor: Bez 06.20 - More ljubavi, (R) 15.45 Kućanice, 10.00 - Vijesti oduševljenja, molim 6 - 07.00 - Johnny Bravo dramska serija 10.10 - Tvorci promjene, humoristična serija (R) 07.25 - Batman i hrabri super 16.35 Heroji iz strasti, dokumentarna serija 01.30 - Retrovizor: Ksena - 06.30 Miffy, animirana serija junaci, crtana serija dramska serija 11.10 - Oprah show princeza ratnica 1, serija 06.45 RTL ritam zona - 07.50 - Mala TV 17.25 Bibin svijet, 12.00 - Dnevnik 02.15 - Kraj programa Dalmatinski libar, --.-- - TV vrtić humoristična serija 12.30 - Heroina Vukovara - dr. glazbena emisija --.-- - Crtani film 18.00 Exkluziv Tabloid, Vesna Bosanac, 07.45 RTL ritam zona - Top 40 --.-- - Čarobna ploča - 7 magazin dokumentarni film strani, glazbena emisija kontinenata 18.30 RTL Danas, 13.00 - Vukovar: Dan sjećanja 08.45 Zabranjena ljubav, 08.25 - Dvorac igračaka, serija informativna emisija - prijenos mise 05:30 Naši najbolji dani, serija (dvije epizode) za djecu (R) 19.05 Večera za 5, lifestyle 14.20 - Vijesti uz hrvatski 06:20 Gospodin Magoo 10.00 Večera za 5, 08.50 - Školski program: emisija znakovni jezik 06:45 Bumba, crtana serija lifestyle emisija (R) --.-- - Kokice 20.00 1001 noć, dramska 14.35 - Trenutak spoznaje 07:00 Graditelj Bob 11.10 Exkluziv Tabloid, --.-- - Abeceda EU serija (dvije epizode) 15.20 - Vukovar, osvrti i 07:10 Fifi i cvjetno društvo magazin (R) 09.35 - Mega Mindy, serija 21.30 Ezel, dramska serija sjećanja - dok.film 07:20 Jagodica Bobica 11.40 1001 noć, dramska 10.00 - Prijenos sjednice 22.20 Kosti, serija 16.15 - Hrvatska uživo 07:45 Peppa, crtana serija serija (dvije epizode) (R) Hrvatskog sabora 23.10 Put osvete, 17.00 - Vijesti 08:00 Mini kviz ep. 1 13.05 Klon, (dvije epizode) 13.30 - Zvjezdana vrata: kriminalistička serija 17.35 - 8. kat, talk-show 08:10 Mini kviz ep. 2 14.55 Anđeo i vrag, telenovela Svemir 1, serija 00.05 Zaboravljeni slučaj, 18.31 - Odmori se, zaslužio si 08:30 Zauvijek zaljubljeni 15.45 Kućanice, serija 14.15 - Školski program: (R) kriminalistička serija 4 - TV serija 10:35 Slomljeno srce, serija 16.35 Heroji iz strasti, serija --.-- - Kokice (R) 01.00 RTL Vijesti 19.30 - Dnevnik 12:30 IN magazin 17.25 Bibin svijet, serija --.-- - Abeceda EU 01.15 Sybil, 20.15 - 1 protiv 100, kviz 13:15 Najbolje godine, serija 18.00 Exkluziv Tabloid, 15.00 - Kojak 2, serija igrani film, drama (R) 21.15 - Siniša, zaustavljeni 14:15 Zauvijek zaljubljeni, magazin 15.50 - Kojak 2, serija 02.50 Astro show, glas - dokumentarni film serija (39-40/140) 18.30 RTL Danas 16.45 - Tree Hill 6, serija emisija uživo 22.55 - Dnevnik 3 16:00 Slomljeno srce, serija 19.05 Večera za 5 17.30 - U uredu 4, na serija 03.50 Zaboravljeni slučaj, 23.35 - Harrisonovo cvijeće, 17:00 Vijesti Nove TV 20.00 1001 noć, dramska 17.55 - Mijenjam svijet: kriminalistička serija (R) francusko-američki film 17:25 Slomljeno srce, serija serija (dvije epizode) Nalazimo se u Vukovaru 01.35 - Zvjezdana vrata: 18:20 IN magazin 21.30 Ezel, dramska serija ^ETVRTAK 18.20 - Znanstvene vijesti Svemir 1, serija (R) 19:15 Dnevnik Nove TV 22.20 Kućanice, dramska 18.30 - Županijska panorama 18.11.2010. 02.20 - Fringe - Na rubu 1, 20:05 Najbolje godine, serija serija (dvije epizode) 19.00 - Tvorci promjene, serija (R) 21:05 Lud, zbunjen, normalan 00.10 RTL Vijesti dokumentarna serija (R) 03.05 - Oprah show (R) 21:45 Provjereno, 00.25 Hrvatski top model by 19.50 - Hit dana 03.50 - Fotografija u Hrvatskoj informativni magazin Vanja Rupena, reality 20.00 - Ne pucajte, idu 04.15 - Vukovar, osvrti i 22:50 Večernje vijesti show (R) Vukovarci - dok. film 06.00 - Najava programa sjećanja - 23:05 Borba bez pravila, 02.00 Kosti, serija (R) 20.50 - Kraljevstvo nebesko, 06.05 - Riječ i život, religijski dokumentarni film (R) igrani film 02.50 Astro show, emisija uživo američki film program (R) 05.05 - Znanstvene vijesti (R) 00:35 Seks i grad, serija 03.50 Put osvete, serija (R) 23.20 - Fringe - Na rubu 1, 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 05.15 - 8. kat, talk-show (R) 01:05 Vjerovali ili ne, serija 04.35 Kraljev pirat, igrani serija 07.05 - Vijesti 01:30 Bijeg, igrani film film, avanturistički

HRVATSKI PROGRAM NA RTV-U PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

Informativna emisija na hrvatskom jeziku »Dnevnik« emitira se od pone- SHEMA ZA RADNE DANE: 18,00 - 19,00 20,30 - 21,00 djeljka do subote u terminu od 17,45 minuta na Drugom programu Radio- Najava programa • Večernji dnevnik • Anemov • Narodna glazba • Blic vijesti i televizije Vojvodine. Osim novosti iz života hrvatske manjinske zajednice, prilog »Bolja Srbija« • Agencijske vijesti iz RH • odjava programa emisija donosi i informacije o događajima u zemlji i okruženju. Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • Jezični savjetnik ‘Govorimo hrvatski’ SHEMA ZA DANE VIKENDA: 104, 4 Mhz Emisija »Izravno« - razgovor na aktualne teme emitira se nedjeljom u 16 Subota sati a emisija iz kulture »Svjetionik« nedjeljom od 16,30 sati. 19,00 - 19,30 • Poetski predah • 'Popularne melodije' - zabavna • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, zabavna glazba glazba (ponedjeljkom) • 'Na valovima hrvatske glaz- • 18,15 ‘Vojvođanski tjedan’ GLAS HRVATA bene tradicije' - narodna glazba (utorkom) • 'Veliki • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan majstori glazbe' - ozbiljna glazba (srijedom) • 'Rock • 19,00 ‘Vjerska emisija’, duhovna glazba Radijska emisija »Glas Hrvata« u produkciji HKUD »Vladimir Nazor« iz vremeplov' (četvrtkom) • 'Minute za jazz' (petkom) • 20,00 ‘Omladinska emisija’, narodna glazba Stanišića emitira se na valovima Radio Sombora nedjeljom od 17 do 18 sati. • 20,55 Odjava programa 19,30 - 20,00 • 'Europski magazin' - magazin Radija Deutsche Nedjelja ZVUCI BAČKE RAVNICE Welle (ponedjeljkom) • 'Kulturna povijest' (utorkom) • ‘Znanjem do zdravlja’ (srijedom) • ‘Razmišljanje • 18,00 Najava programa, Vijesti dana Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrt- dopušteno’ (četvrtkom) • 'Tjedni vodič' (petkom) • 18,10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti, zabavna glazba) kom u 19 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz). 20,00 - 20,30 • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • »Razgovor s povodom« (ponedjeljkom) • ‘Staza- • 19,30 ‘Putnici kroz vrijeme’ emisija za djecu GLAS DOMOVINE ma agrara’ (utorkom) • »Otvoreni studio« (srijedom) Hrvatskoga radija • »Kultur café« - magazin iz kulture Radija Deuts- • 20,00 ‘Hrvatima izvan domovine’ - emisija che Welle (četvrtkom) • »Vodič za moderna vreme- Pitomog radija iz Pitomače (RH) Emisija o životu Hrvata izvan domovine pod nazivom »Glas domovine«, na« – emisija Hrvatskoga radija (petkom) 20,55 Odjava programa emitira se na HRT1 subotom od 7,20 sati.

12. studenoga 2010. 51 HrvatskaRIJEČ

12. studenoga 2010. 52