Impressum Tjedni Komentar HrvatskaRIJEČ

OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće  Sedma generacija IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«, rva generacija prvašića koji nastavu pohađaju na hrvatskom nastavnom jeziku u Republici Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica Srbiji upisana je prije šest godina. Tada su u subotičkoj općini formirana četiri prva  razredna odjela s nastavom na hrvatskome jeziku. Kako je započeo upis za školsku godinu UPRAVNI ODBOR: P Vesna Prćić (predsjednica) 2008./09., na roditeljima je donošenje odluke na kojem će se jeziku njihovo dijete školovati, koje Slaven Bačić, Dušica Dulić, će pismo prvo učiti, hoće li mu pružiti mogućnost da tijekom redovitog školovanja njeguje svoj Ivan Gregurić, vlč. Josip Pekanović nacionalni identitet i stječe svijest o tome kojemu narodu i kulturi pripada. Svih je ovih godina Dražen Prćić, Zvonko Sarić, jedan od osnovnih problema tijekom upisa bio premalen broj djece, odnosno zainteresiranih Josip Stantić, Tomislav Žigmanov roditelja i to ne samo u onim mjestima gdje je zastupljenost Hrvata mala, već i u onim mjestima  gdje Hrvati čine relativnu većinu i u kojima se pretpostavljalo da će roditelji iskoristiti pravo na V. D. DIREKTORICA koje se godinama, desetljećima, čekalo. Te se pretpostavke, međutim, nisu potvrdile i svake se I ODGOVORNA UREDNICA: godine pri upisu ponavljao isti problem – malen broj đaka. Jasminka Dulić Iskustva iz proteklih šest godina pokazala su, prema riječima onih roditelja koji su se opredi-  jelili za nastavu na hrvatskom jeziku, da strahu i nepovjerenju nije bilo mjesta. Štoviše, manji POMOĆNIK I ZAMJENIK ODGOVORNE UREDNICE: broj učenika u razredu omogućio je kvalitetniju nastavu, a osim učenja u školskim klupama, Zvonko Sarić odrastanje je ove djece obogaćeno različitim izvannastavnim aktivnostima, putovanjima i  susretima s vršnjacima u Hrvatskoj. Ove su se godine, po prvi put, natjecali u ekološkom kvizu REDAKCIJA: »Lijepa naša« u Svetom Martinu na Muri. Sudjelovale su ekipe triju osnovnih škola iz Vojvodine Ivan Andrašić (Podunavlje) u kojima je organizirana nastava na hrvatskom jeziku ili se izučava predmet hrvatski jezik s Davor Bašić Palković (kultura) elementima nacionalne kulture. Osim tog susreta škole su uključene i u druge oblike suradnje s Dušica Dulić (politika) osnovnim školama. Početni problemi vezani uz udžbenike, nastavne programa i stručni kadar Zvonimir Perušić minimalizirani su i nastava teče bez ikakvih problema. Dražen Prćić (sport i zabava) Hoće li se usprkos svim pozitivnim iskustvima i ove godine ponoviti problemi s malim Nada Sudarević (fotografije) Željka Vukov (društvo) brojem djece najviše ovisi o izboru roditelja, a upućenost i informiranost roditelja o značaju Jelena Ademi (tehnički prijelom) obrazovanja na materinskom jeziku, koje je temeljno pravo svake nacionalne manjine, ovisi o Mirko Kopunović (dopisništva i korektura) organiziranosti cjelokupne zajednice.  J. D. TEHNIČKI UREDNIK: Thomas Šujić  ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević Ljubica Vujković-Lamić  LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk  TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78  ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69  E-MAIL: [email protected]  WEB: www.hrvatskarijec.co.yu  TISAK: »Rotografika« doo Subotica List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 32+659.3(497.113=163.42) VI. a razred OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu

Nastava na hrvatskom jeziku u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu Kvalitetan rad nasuprot malom broju djece ...... 6,7

Učenici iz Vojvodine u finalu kviza »Lijepa naša« Prvo, ali zapa`eno sudjelovanje ...... 9

Završen XII. festival amaterskog teatra u Ljutovu Tako to rade amateri ...... 28

Četvrti po redu Sajam obrazovanja

U Susret OVOME BROJU {kola i |aka ...... 41

18. travnja 2008. 3 HrvatskaRIJEČ Aktualno UKRATKO Konvencije DSHV-a u Starom Žedniku i Đurđinu Utrka za lokalne izbore u Subotici Nemamo pravo okrenuti a ulazak u gradsku skupštinu na Zpredstojećim izborima u Subotici natjecat će se, za sada, sljedeće poli- tičke stranke i koalicije koje su preda- leđa demokraciji le liste s potrebnim brojem potpisa: koalicija »Srpska lista za Suboticu« Mora se postići stabilna demokracija u Srbiji, što u konačnici znači – koju čine Srpska radikalna stran- bolji život za sve građane, rekao je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić ka, Demokratska stranka Srbije i Socijalistička partija Srbije; Mađarska emokratski savez Hrvata u dogodine će pomoć biti još viša, a jedan od cilje- koalicija koju čine Savez vojvođan- Vojvodini pridružio se koalici- va koalicije ‘Za europsku Srbiju’ je da pomoć skih Mađara, Demokratska stranka ji ‘Za europsku Srbiju – Boris seljacima bude na onoj razini kakvu imaju selja- vojvođanskih Mađara i Demokratska »D Tadić’, jer ova koalicija na republičkoj, pokra- ci u našem okruženju, u Hrvatskoj, Mađarskoj, zajednica vojvođanskih Mađara; koa- jinskoj i općinskoj razini razini okuplja političke Rumunjskoj, Bugarskoj i Crnoj Gori, gdje je licija »Za europsku Suboticu« koju stranke koje se zalažu za europske integracije pomoć države seljacima sada mnogo veća. čine Demokratska stranka, G17 Plus, i nastavak reformi, razvijanje dobrosusjedskih Europska Srbija to može«. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini odnosa i stabilnost u regiji«, rekao je predsjed- Prilikom obraćanja na konvenciji u Starom i Sandžačka demokratska partija, uz nik DSHV-a Petar Kuntić na konvencijama Žedniku, istaknuti član DSHV-a Mirko potporu Općinske udruge umirovlje- koje su održane 11. travnja u Starom Žedniku Ostrogonac je rekao kako se u tom naselju upra- nika; koalicija Lige socijaldemokrata i Đurđinu. vo postavljaju instalacije za telefone i kablovsku Vojvodine i Liberalno-demokratske »Ekonomski razvoj uvjet je napretka i u svim televiziju, kao i plinovod, rasvjeta sela je završe- partije; koalicija »Zajedno za bolju drugim društvenim područjima, ali bez sigurno- na u potpunosti i uz ranije infrastrukturne rado- Suboticu« čiju okosnicu čini Savez bač- sti i stabilnosti u zemlji i regiji direktnih inve- ve, kvaliteta života u Starom Žedniku približava sticija neće biti, što znači da u Srbiji neće biti se kvaliteti života u gradu. Mirko Ostrogonac kih Bunjevaca; koalicija »Da Subotici novih radnih mjesta niti mogućnosti povećanja je istaknuo kako je to rezultat rada ranijeg i svane« koju čine Ekološka stranka mirovina i osiguravanja socijalne zaštite, kao ni sadašnjeg saziva Savjeta Mjesne zajednice, koji zeleni, Savez komunista Jugoslavije u razvoja poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga sačinjavaju predstavnici stranaka koje sada čine Srbiji i Partija ujedinjenih umirovljenika se mora postići stabilna demokracija u Srbiji, što koaliciju »Za europsku Suboticu«. Srbije. u konačnici znači – bolji život za sve građane. O problemima u oblasti poljoprivrede govorio Samostalno na izbore u Subotici izla- Taj cilj može ostvariti koalicija koalicija ‘Za je na konvencijama i kandidat za pokrajinskog ze Demokratska zajednica Hrvata, te europsku Srbiju’. Hrvati u Vojvodini žele sudje- zastupnika ispred DS-a na većinskoj listi »Za Bunjevačka stranka Vojvodine. lovati i sudjeluju u društveno-političkom živo- europsku Vojvodinu« Daniel Kovačić. »Ovo tu, ali pri tome žele očuvati svoju nacionalnu će biti izbori koji će odrediti kako ćemo živjeti Ispravljanje nepravde manjinsku specifičnost. Vaši glasovi će odlučiti nakon 11. svibnja«, rekao je Kovačić. Navodeći o tome kakva će se politika voditi u gradovima i uvjete za prosperitet seljaka, naglasio je potrebu na selu«, rekao je Petar Kuntić, kandidat DSHV-a funkcioniranja stabilne države sa stabilnim sub- utorak je počelo evidentiranje na listi DS-a za izbore na republičkoj razini za vencijama za poljoprivredne proizvođače. Ugrađana koji se žele odreći dosad Skupštinu Republike Srbije. »Uspješno su završeni pregovori s predsjed- stečenih »bezvrijednih« dionica, kako SELJACIMA JE POMOĆ NEOPHODNA: nikom Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojanom bi stekli pravo na besplatne dionice Govoreći o problemima poljoprivrednih pro- Pajtićem o izgradnji nove sportske dvorane u šest javnih poduzeća. Evidentiranje se izvođača, Petar Kuntić je naglasio kako su Đurđinu. Naš je cilj stvoriti uvjete da mladi obavlja na šalterima Pošte Srbije, a Stari Žednik i Đurđin isključivo poljoprivredna ostaju živjeti na selu. Mladi odlaze sa sela, jer građani se mogu prijaviti na posebno područja, te da je predizborno obećanje pro- ne vide perspektivu. Svako zaustavljanje na putu obilježenim mjestima. Uvjet za prijav- europske koalicije od prije godinu dana o uvo- prema europskim integracijama bit će pogubno ljivanje je da građani po osnovi dionica đenju poticaja za seljake ispunjeno. po poljoprivredu«, rekao je Daniel Kovačić. kojih se odriču, nisu ostvarili pravo na »Država pomaže seljacima, ove godine je Predsjednik Mjesnog odbora DSHV-a Đurđin dividendu, odnosno dobit ili na dio ste- ta pomoć po hektaru veća od prošlogodišnje, Luka Dulić rekao je kako probleme u naselju čajne ili likvidacijske mase i ako tim dio- nicama, odnosno udjelima, nisu raspo- lagali. Ukoliko građani ispunjavaju sve uvjete propisane Zakonom po podjeli besplatnih dionica i dvama navedenim zahtjevima, popunjavanjem obrazaca i ovjerom moći će se prijaviti za besplat- ne dionice. Svi obrasci koje građani trebaju dostaviti mogu se naći na šal- terima pošta i internetskim stranica- ma Agencije za privatizaciju, odnosno PTT-a.

4 18. travnja 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ UKRATKO DZH samostalno na lokalne izbore

emokratska zajednica Hrvata samo- Dstalno izlazi na lokalne izbore u Subotici kandidirajući 23 člana za vijeć- nike u Skupštini grada. Razgovori o zajedničkom nastupu s Hrvatsko bunje- vačko šokačkom strankom nisu uspjeli, a kontakata s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini nije ni bilo. »Slogan Demokratske zajednice Hrvata je ‘Zajedno za zajednicu’«, Đurđin treba rješavati u interesu svih građana i Srbije. Trebamo znati – ako nema demokracije rekao je predsjednik DZH Đorđe Čović na konferenciji za novinare u srijedu. naglasio da DSHV ima stručnjake koji su poka- za većinu, nema demokracije ni za manjine. »Nemamo nositelja liste, pa se lista zali kako mogu uspješno rješavati problematiku Iz svih tih razloga DSHV sudjeluje na ovim zove Demokratska zajednica Hrvata, s u oblasti poljoprivrede, nakon čega je pozvao izborima sa strankama koje su se pokazale kao 23 kandidata. Osim u Subotici, sudjelu- stanovnike Đurđina da 11. svibnja glasuju za demokratske«, rekao je Dujo Runje. jemo na lokalnim izborima u Somboru, europsku Srbiju i europsku Vojvodinu, jer će to U dvorani »Zvonko« u Starom Žedniku i Apatinu, Baču i Novom Sadu«. Čović je biti glasovi i za prosperitet seljaka. Domu kulture u Đurđinu, ispunjenim do posljed- dodao kako je stranka prikupila nešto VREMENA ZA ČEKANJE NEMA: Gostima njeg mjesta, nazočnima se obratio i predsjednik manje od 1200 potpisa potpore. konvencija predstavljeni su kandidati DSHV-a Općinskog odbora DS-a Saša Vučinić. DZH će sudjelovati i na izborima za »Za europsku Suboticu« Lozika Jaramazović, »Hoćemo živjeti kao sav normalan svijet i Skupštinu Vojvodine. Imat će tri kandi- Pero Horvacki, Marinko Jadrijević, Josip da konačno Srbija postane zemlja u kojoj se data. Petreš, Siniša Skenderović, Marijana Čović, neće češće birati, nego orati. Toga je dosta. »Jedan kandidat sam ja, na listi Ivica Mamužić, Verica Kujundžić i Josip Horvat, Zemljopisno jesmo u Europi, ali u političkom ‘Zajedno za Vojvodinu – Nenad Čanak’, po razmjernom izbornom sustavu. kao i kandidati DSHV-a za izbore na pokrajin- smislu smo na samom začelju Europe. Naša Imamo predstavnika u izbornoj jedinici skoj razini za Skupštinu AP Vojvodine Dragan ravnica se i do sada pokazala na izborima kao 53, Subotica I, to je Zlatko Ifković, kao i u Jurakić i Dujo Runje. najbolja u politici, glasujući za europsku opciju, izbornoj jedinici 54, – Josip Ivanković«. »Bliži se finale i moramo ponovno pobi- a treba li građane prije ovih svibanjskih izbora O izbornom programu najmlađe stran- jediti na izborima. Dosta je vremena propu- podsjećati na one godine kada nije bilo električ- ke hrvatske manjine Čović je rekao: šteno, nema se što više čekati na putu prema ne energije, benzina, lijekova, a bilo je spiskova »Stav DZH je da radimo na razrješa- europskim integracijama. Moramo misliti i na poginulih na nekom od frontova. Nikada više ne vanju sukoba, kao i stvaranje konstruk- one najmlađe i njihovu budućnost. Trebamo želimo to. Želimo živjeti kao normalni ljudi, bez tivne i zdrave atmosfere, za rješavanje pokazati i kako premijer Zoran Đinđić nije dao obzira na nacionalnu pripadnost i da Srbija bude svih otvorenih pitanja svih građana. svoj život uzalud i nastaviti putem njegove vizi- u gornjem dijelu na ljestvici vrijednosti koje Nećemo dopustiti da pojedine osobe je. Nemamo pravo okrenuti leđa demokraciji. karakteriziraju Europu«, rekao je Saša Vučinić. svoje osobne interese stavljaju ispred DSHV želi participirati u društvenom životu interesa zajednice.« Zvonko Sarić Upitan je li bilo kontakata s drugim dvjema hrvatskim strankama, Čović je rekao kako su razgovori o zajedničkom Održan sastanak Odjela HNV-a za obrazovanje izbornom nastupu vođeni s Hrvatsko bunjevačko šokačkom strankom, ali Zainteresiranost za nastavu na hrvatskom nije došlo »do značajnijih rezultata«. Ne navodeći ime stranke, Čović je rekao kako kontakata s Demokratskim jeziku u Sonti i Monoštoru savezom Hrvata u Vojvodini nije pis u prvi razred je u tijeku te još nije poznat broj djece koja se žele upisati u odjele na hrvat- bilo. Dodao je kako je njima u DZH-u neshvatljivo zašto se ta stranka nije Uskom nastavnom jeziku, konstatirano je u utorak na sastanku Odjela Hrvatskog nacionalnog vijeća za obrazovanje. Članovi Odjela iz Sonte i Bačkog Monoštora, Zvonko Tadijan i Stipan odlučila na samostalan nastup. Šimunov, istaknuli su kako u ovim mjestima postoji zainteresiranost određenog broja roditelja za otvorenje odjela na hrvatskom jeziku, te su u tom kontekstu predložili nove sastanke dužnosnika Razgovor o suradnji HNV-a s roditeljima. Na sastanku Odjela najavljeni su i seminari za stručno usavršavanje nastavnika osnovnih i eneralna konzulica gerant srednjih škola. Prvi od njih »Kompetentan nastavnik između teorije i prakse«, akreditiran od GRepublike Hrvatske u Subotici Ministarstva prosvjete, održat će se sredinom svibnja u Subotici, dok će se seminari za predmetnu Ljerka Alajbeg razgovarala je proš- i razrednu nastavu u organizaciji »Školske knjige« iz Zagreba održati 24. svibnja u Tavankutu. log tjedna s nositeljem izbornih Glede formiranja odjela osmog razreda na hrvatskom jeziku za predstojeću školsku godinu najav- lista Mađarske koalicije Istvánom ljena je mogućnost njihova otvorenja u OŠ »Matko Vuković« u Subotici i OŠ »Matija Gubec« Pásztorom. Središnja tema njihovog u Tavankutu. razgovora bili su predstojeći izbori za Usvojen je i prijedlog kojim je određen broj djece iz svake od škola za ukupno 112 mjesta koli- republičku, pokrajinsku i lokalne skup- ko je osigurano za ljetovanje u Selcu, koje za djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku štine. U razgovoru je sudjelovala i čla- organizira HNV. nica Općinskog vijeća Subotice zaduže- Osim članova Odjela za obrazovanje, sastanku je nazočio i predsjednik HNV-a Branko na za kulturu Ildikó Lovas. Bilo je riječi i Horvat. o kulturnoj suradnji između umjetnika iz Republike Hrvatske i Subotice. D. B. P.

18. travnja 2008. 5 HrvatskaRIJEČ Tema

Nastava na hrvatskom jeziku u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu njima natječu«, kaže ravnateljica. Prema onomu što smo od nje mogli čuti, primjera takvih projekata ne Kvalitetan rad nasuprot manjka, u čemu prednjači njihova suradnja sa školom u Ernestinovu. »Od prvog saziva Kolonije mladih u Ernestinovu, naša škola sudjeluje malom broju djece na ovoj manifestaciji koja danas, između ostalog, okuplja i učenike Veoma su važni projekti u kojima djeca dolaze u kontakt sa svojim vršnjacima iz Mađarske i Slovenije. Od Fokus iz Hrvatske * Problemi su vezani za Pravilnik o prijamu radnika te nedostatak Fondacije smo dobili sredstva za kontinuiteta u stručnom usavršavanju nastavnika projekt implementacijske recikla- že, koji realiziramo u suradnji sa snovna škola »Matija ne općenito sve manje prvašića, te vizija. U tom kontesktu, ona ističe školom iz Ernestinova i udrugom Gubec« u Tavankutu, imajući u vidu kako je Tavankut kako sama nastava nije dovoljna ‚Miro‘. Također, dio smo projekta jedna je od pet škola u mjesto s većinskim hrvatskih sta- da bi djeca naučila govoriti stan- ‚3Z‘, u kojem uz još dvije škole, O sudjeluje i naša učenička zadruga, kojima se odvija nastava na hrvat- novništvom, taj je broj začuđujuće dardni hrvatski jezik. Zbog toga skom jeziku. Prva generacija na mali. Osim toga, važno je napome- su, kako kaže, veoma važni projek- s radionicom izrade predmeta u hrvatskom nastavnom jeziku upi- nuti kako u upisu u hrvatske odjele ti u kojima djeca dolaze u kontakt tehnici slame«, kaže ona. sana je prije šest godina, te danas nije bilo kontinuiteta, te oni posto- sa svojim vršnjacima iz Hrvatske. Također, učenici su dosad u hrvatskim odjelima ima ukupno je u prvom (4 učenika), drugom (8 »Kako bi učenici stečena znanja dva puta sudjelovali na Smotri 35 učenika, što je nekih 10 posto učenika), četvrtom (9 učenika) i počeli primjenjivati, naš naglasak učeničkih zadruga Hrvatske, u od ukupnog broja učenika u školi. šestom razredu (14 učenika). je njihovo uključivanje u projekte Dubrovniku i Zadru, kontinuirano I pokraj činjenice da je svake godi- Kao izborni predmet, u školi koji se organiziraju Hrvatskoj, kao sudjelujeluju na »Danima kruha«, se izučava hrvatski jezik s ele- i dolazak djece iz Hrvatske kod a ove godine škola je imala dvije mentima nacionalne kulture. U nas. Dakle, nije važno da djeca ekipe na pokrajinskom natjeca- tri objekta (u Donjem Tavankutu, samo putuju u Hrvatsku i gledaju nju u ekološkom kvizu »Lijepa Gornjem Tavankutu i Ljutovu) znamenitosti ili predstave, već im naša«. Treba spomenuti suradnju ovaj predmet sluša ukupno 53 treba omogućiti izravni kontakt s i s Hrvatima iz Segedina: djeca se učenika. Statistika je sljedeća: u drugim učenicima, da skupa sudje- međusobno druže, a skupa su išli u Donjem Tavankutu u nižim razre- luju u radionicama, pa i da se s Rijeku na školu engleskog jezika. dima 6 učenika, a u višim 24; u Gornjem Tavankutu 23 učenika u nižim razredima; dok u Ljutova za Obavijest Hrvatskog nacionalnog vijeća ovakav vid izborne nastave nema zainteresiranih. Upis u hrvatske odjele SURADNJA S HRVATSKOM: rvatsko nacionalno vijeće obavještava roditelje i djecu o mogućno- Prema riječima ravnateljice škole sti upisa učenika u odjele na hrvatskom jeziku od 1. do 8. razreda Stanislave Stantić-Prćić, kako bi H u sljedećim osnovnim školama: OŠ »Ivan Milutinović« Subotica i Mala nastava na hrvatskom »zaživjela« i Bosna, OŠ »Matko Vuković« Subotica, OŠ »Sveti Sava« Subotica, OŠ bila kvalitetna mora se imati jasna »Matija Gubec« Tavankut, OŠ »Vladimir Nazor« Đurđin. U istim školama postoji i izborni predmet hrvatski jezik s elementima Prednost rada u manjim odjelima nacionalne kulture. HNV obavještava roditelje i djecu o mogućnosti upisa u hrvatske ez obzira jesu li to srpski ili hrvatski odjeli, manji odjele u Gimnaziji »Svetozar Marković« u Subotici, u 1. i 2. razred »Bodjeli mogu biti prednost, budući da se uvijek može društveno- jezičnog smjera. kvalitetnije raditi s manjim brojem djece«, kaže ravnateljica Sve informacije možete dobiti na broj ureda HNV-a 024/556-898. Stanislava Stantić-Prćić. Kontakt osoba: Marija Mandić 6 18. travnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ

Važna je svijest roditelja Ostati ono što jesmo

ao profesor kemije i fizike u arina Crnković je majka KOŠ »Matija Gubec«, Slavko Mtriju kćeri. Najmlađu od Benčik je upoznat sa situacijom njih, Kristinu, koja u vrtiću ide u obrazovanju i na srpskom i u skupinu na hrvatskom jeziku, na hrvatskom jeziku. Njegov sin planira na jesen upisati u hrvat- Matija jedan je od četvero uče- ski odjel. Srednja kćer Marina nika 1. a odjela na hrvatskom u već ide u hrvatski odjel (6. a), a ovoj školi. »To što smo pripadni- Kristina koja je osmi razred i koja ci hrvatske nacionalne zajednice se školovala na srpskom, svoje bio je glavni razlog da dijete upi- će srednjoškolsko školovanje šemo u hrvatski odjel. Smatram možda nastaviti na hrvatskom. da je za roditelja važna ta svijest. »Težimo ostati ono što jesmo i Međutim, ima dosta pripadnika hrvatske zajednice koji ne to prenijeti i na našu djecu. Školujući se na hrvatskom jeziku, koriste ovo pravo, a po mom mišljenju, to je posljedica asi- naša djeca mogu steći temelje koji su važni za njihov nacio- milacije koju su prošle ranije generacije. S druge strane, šest nalni identitet. Moja kći Marina je upisana s prvom genera- godina nije dugo razdoblje u kojem se može očekivati da će cijom na hrvatskom jeziku i mogu reći da sam zadovoljna se ljudima ‚vratiti‘ ta samosvijest«, kaže Slavko Benčik. njezinim školovanjem, a osim toga što ponekad na početku godine kasne udžbenici, drugih primjedaba nemam«, kaže AKTIVNOSTI U PLANU: Kako »Uz seminare hrvatskog jezika, Marina Crnković. nam ravnateljica otkriva, u planu u organizaciji Hrvatskog akadem- je još niz sličnih aktivnosti. »U skog društva, koje su pohađali i svibnju tri naša učenika idu u naši nastavnici, potrebni su im i Iskoristiti pravo Bakovčice kod Koprivnice na akreditirani seminari. Glede struč- kviz iz povijesti ‚Hrvatska – moja ne literature i učila, bilo bi dobro da domovina‘. Na jesen ponovno i ubuduće, kao što je to bilo prošle osip Vuković će svoju kći idemo u Bakovčicu, gdje ćemo se godine, idemo na sajam knjiga JMilicu na jesen upisati u predstaviti predstavom ‚Razlinkavi Interliber u Zagrebu. Udžbenici hrvatski odjel. »Za mene je zec‘ i tamburašima. U lipnju idemo iz Hrvatske su jako dobri, ali ih važno iskoristiti pravo da se na susret škola koje nose ime treba prilagoditi nastavnom planu moje dijete školuje na mate- Matije Gupca, koji će se održati i programu«, kaže ona, dodajući i rinjem jeziku. Smatram da u Gornjoj Stubici, a u kolovozu kako je u cilju unapređenja nastave takvom odlukom ona dobiva planiramo sudjelovanje na mani- na hrvatskom jeziku potrebna jača mogućnost učiti našu povijest, festaciji ‚Zemlja bez granica‘ u povezanost škole s HNV-om, dru- Osijeku, koja podrazumijeva krea- gim školama koje već imaju nasta- kulturu i umjetnost i sve ono tivne radionice s mladima koje će vu na hrvatskom, te predškolskim važno po pitanju hrvatstva«, voditi umjetnici iz Hrvatske i ino- ustanovama. kaže nam ovaj roditelj. zemstva«, kaže ravanteljica. D. B. P. PROBLEMI U NASTAVI: S druge strane, problemi u svezi s nastavom na hrvatskom jeziku su, Novi odjeli kako kaže, isti kao i svim dru- gim školama u kojima se ovakva roj djece koja se planira- nastava odvija. »Prvenstveno je to Bju upisati u prvi razred na Pravilnik o prijamu radnika – kako hrvatskom još nije poznat budu- doći do toga da kao ravantelji- ći da je upis u tijeku, saznajemo ca službeno mogu primiti struč- od ravnateljice škole Stanislave nu osobu koja može predavati na Stantić Prćić. Međutim, poznato hrvatskom jeziku, i kako da ljudi je da u vrtiću u Tavankutu, koji koji imaju odgovarajuće diplo- radi u okviru PU »Naša radost«, me za rad na srpskom nastavnom postoji predškolska skupina na jeziku dobiju status predavača na hrvatskom u kojoj ima sedmero hrvatskom, tako što će polagati djece. neke predmete. To bi onda bilo Glede, pak, mogućnosti for- trajno rješenje«, kaže ravnateljica. miranja odjela osmog razreda U cilju poboljšanja nastave na na hrvatskom jeziku ravnateljica hrvatskom jeziku, prema njezinim škole ističe da za ovu opciju ima riječima, potreban je i kontinuitet u zainteresiranih roditelja, te da se usavršavanju nastavnika na semi- u tom smislu priprema zahtjev narima poput onoga gdje je skupi- za otvorenje odjela koji će biti na nastavnika išla u Ernestinovo, upućen Pokrajinskom tajništvu na predavanje o HNOS-u (Hrvatski za obrazovanje. nacionalni obrazovni standard).

18. travnja 2008. 7 HrvatskaRIJEČ Tema Tribina u Skupštini Vojvodine »Što to nama Europa nudi?« Tema se sama nametnula, jer je pitanje eventualnog potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) izazvalo mnoge nesuglasice i polemike u političkom životu Srbije

uropa nema alternati- ovaj dokument. Makedonija je bila što je Srbija daleko od procesa pre- ta država čekala do lipnja 2004. vu!« – odzvanjalo je prva zemlja potpisnica Sporazuma, govaranja je taj što je izostao javni kako bi zaprimila poziv da po- »Eu prepunoj vijećnici učinila je to 2001., a iste godine to konsenzus da se zločinci osude. stane kandidat za članstvo u EU. Skupštine Vojvodine na tribini u je učinila i Hrvatska. Istaknuto je »Ima suviše mnogo ljudi u ovoj Tek je tada otvoreno 35 poglavlja organizaciji Helsinškog odbora za kako ga je te godine i Srbija nakon zemlji kojima ova zatvorena situ- o kojima Hrvatska mora pregova- ljudska prava u Srbiji. Pod pokro- listopadskih promjena imala prili- acija odgovara. Sigurna sam kako rati kako bi postala punopravna viteljstvom predsjednika Skupštine ku potpisati. jedini način da se ova zemlja upri- članica Europske Unije. To su tri Vojvodine Bojana Kostreša, 11. su UZROK I POSLJEDICA: SSP stoji jest kontrola izvana, što znači poglavlja više nego što su imale se travnja okupili: predsjednica predstavlja pravnu osnovu odnosa potpisivanje ugovora s Europom«, Bugarska i Rumunjska. Pet go- Centra za kulturnu dekontamina- zemlje potpisnice i Europske Uni- rekla je Svetlana Lukić. Srbija pla- dina je proteklo od potpisivanja ciju Borka Pavićević, kolumnist je, te omogućava postupne pripre- ća penale, jer ne koristi kredite EU SSP-a do početka pregovora s tjednika Vreme Teofil Pančić i au- me za punopravno članstvo. Uko- koji su joj na raspolaganju – za re- Hrvatskom. S obzirom da je po- torica emisije Peščanik Radija B92 liko bi Srbija potpisala Sporazum, formu carina, zdravstva i sustava trebno razdoblje od oko 10 go- Svetlana Lukić, kako bi odgovorili najkasnije u roku od 6 godina bili obrazovanja, podsjetila je Lukić i dina od trenutka potpisivanja do na pitanje: »Što to nama Europa bismo svjedoci mnogih promjena. dodala: »Mnogima odgovara ovaj ulaska u EU, znači da je jedno de- nudi?« Te promjene uključuju ukidanje status quo« . setljeće razdoblje koje ćemo mi Tema se sama nametnula, jer je carina, što izravno utječe na cijene Teofil Pančić bio je oštriji u osu- morati pričekati za punopravno pitanje eventualnog potpisivanja roba, ukidanje državnih monopola, di političke elite, jer po njegovu članstvo, ako Sporazum potpiše- Sporazuma o stabilizaciji i pridru- olakšavanje uvjeta za zapošljava- mišljenju nije postojao konsenzus mo odmah. »Hrvatska je otišla u živanju (SSP) izazvalo mnoge ne- nje građana Srbije u EU i obratno. da se ide prema Europi. »Dok je drugom smjeru, ona je bukvalno

suglasice i polemike u političkom »Kada potpišemo Sporazum, au- Slovenija prije 20 godina promo- odletjela od nas, mi nemamo više životu Srbije. tomobil koji u Rumunjskoj košta virala slogan ’za Europu’, mi smo iste teme i probleme« , komenti- Skup je uime predsjednika 6000 eura i u Srbiji će koštati to- se bavili revizijom Kosovske bitke. rao je Pančić. Za RH se predviđa Skupštine Vojvodine otvorio nje- liko. Njegova cijena danas je 9500 Time se bavimo i danas«, rekao je kako će za godinu-dvije biti spre- gov savjetnik Aleksandar Kravić eura«, čulo se s govornice. Srbija Pančić. »Ime Europske Unije ovdje mna za pristupanje Uniji. riječima: »Ovaj parlament je Euro- bi postupno morala uskladiti sve se stalno povezuje s nečim najgo- Pitanje potpisivanja Sporazuma pa, mi imamo šest službenih jezi- svoje zakonodavstvo s europskim, rim, a ideja je da se konzerviramo o stabilizaciji i pridruživanju ostaje ka. Donedavno ih je bilo pet, a sada a Europa bi aktivno pomagala ja- u nekom stanju čardaka ni na nebu i dalje otvoreno. Osim pozitivnih imamo i šesti«, kazao je Kravić, čanje institucija na svim razinama, ni na zemlji«. signala koji stižu iz Europe i poru- misleći na hrvatski. Na skupu su osobito iz oblasti pravosuđa. Bor- Djelatnik civilnog sektora Ivan ka, koje nam šalju predsjednik Ta- među nazočnima bili i: predsjed- ba protiv kriminala i zaštita ulaga- Kuzmanović iz Zemuna, govoreći dić i vicepremijer Đelić, spekulira- nica Helsinškog odbora za ljudska nja bili bi još jedna od pozitivnih o štetnosti eventualne radikalske lo se kako bi 28. travnja mogao biti prava u Srbiji Sonja Biserko, lider strana ugovora. Direktne promjene vlade, naveo je primjer svoga gra- datum potpisivanja. Ukoliko ipak vojvođanskog odjela Helsinškog običnom građaninu značile bi po- da. Zemun, koji ima paralelu s Voj- do toga dođe, ostaje problem nje- odbora Pavel Domonji, te pred- voljnije cijene robe široke potroš- vodinom, studija je slučaja radi- gova ratificiranja u Narodnoj skup- stavnik BETE za Vojvodinu Dinko nje, konkurentnije tržište, lakši pri- kalske ideologije. »Prošlost Srbije štini, gdje će biti teško osigurati Gruhonjić. stup europskom tržištu rada, pla- su Vukovar, Srebrenica i ubojstvo većinu. Najnovije vijesti ukazuju Sporazum o stabilizaciji i pri- siranju domaćih proizvoda u EU, Zorana Đinđića. Mi moramo odgo- na dodatni problem, jer Nizozem- druživanju Europskoj Uniji prvi zajamčene uvjete i ravnopravnost voriti i na ta pitanja«. ska uvjetuje svoj glas podrške pot- je ugovorni odnos koji bi Srbija u zapošljavanju. PRIMJER HRVATSKE: Spo- punom suradnom Srbije s Haškim potpisala s EU, uz napomenu da su »U Europu ne idemo radi investi- minjući primjer Hrvatske, govor- sudom. Bosna i Hercegovina i Srbija jedine cija, to treba biti posljedica«, rekla nici su naveli kako je od potpi- Dijana Prćić zemlje u regiji koje nisu potpisale je Borka Pavićević. Glavni razlog sivanja SSP-a listopada 2001.

8 18. travnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ Učenici iz Vojvodine u finalu kviza »Lijepa naša« Prvo, ali zapaženo sudjelovanje Po prvi put na svehrvatskom natjecanju u kvizu sudjelovale i ekipe osnovnih škola iz Vojvodine * Najzapaženiji uspjeh, deveto mjesto, ostvarila ekipa Osnovne škole »Vladimir Nazor« iz Đurđina

a državnom i svehrvat- skom natjecanju u ekološ- Nkom kvizu »Lijepa naša«, koje je proteklog vikenda održano u Svetom Martinu na Muri, sudje- lovale su i ekipe triju osnovnih škola iz Vojvodine, koje su sudje- lovanje izborile na pokrajinskom natjecanju u Subotici. Ekipe su činili učenici koji pohađaju nasta- vu na hrvatskom jeziku ili izu- čavaju predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. U konkurenciji osnovnih škola, budući da se kviz održava i u sred- njoškolskom rangu, oni su svoje znanje odmjerili s vršnjacima iz ukupno 35 ekipa iz Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Kao i na pokrajinskoj razini, kviz se sasto- jao od pisanog i usmenog dijela iz oblasti geografije, biologije, kemi- je i vjeronauka, te power-point Članovi ekipa i njihovi mentori tijekom boravka u Svetom Martinu na Muri prezentacije kojom su ekipe pred- stavljale ekološku akciju što su ju »Budući da se ovo natjecanje odr- sproveli u svojoj okolici. žava već 17 godina, učenici u Sudionici finala Najzapaženiji uspjeh postigla je Hrvatskoj, pa i njihovi mentori, ekipa Osnovne škole »Vladimir imaju veće iskustvo u ovom natje- kipu OŠ »Vladimir Nazor« iz Đurđina činili su: Nikola Nazor« iz Đurđina (mentorica: canju. Stoga se može reći kako EPrćić, Snežana Orčić, Andrea Dulić i Doris Stantić; ekipu Ljiljana Dulić) zauzevši 9. mje- su ovo zapaženi rezultati učeni- OŠ »Ivan Milutinović« iz Male Bosne predstavljali su: Mario sto s 51 osvojenim bodom. Ekipa ka škola iz Subotice. U okvi- Francišković, Kristina Ivković, Toni Kopunović i Jovana Kovač; Osnovne škole »Ivan Milutinović« ru prezentacija ekipe su osvojile u ekipi iste škole iz centralnog objekta bili su: Marin Piuković, iz Male Bosne (mentorica: Jelena 27, 28 bodova od ukupno 30, i Gordana Cvijin, Stefan Crvenković Dulić i Ivana Stipić. Sedlak) bila je 21. s 46 bodova, bile u samom vrhu uspješnosti. dok je ekipa iste škole iz cen- Testove su nešto slabije uradili«, tralnog objekta (čiji je mentor kaže Stipić. imali prigodu vidjeti i stari mlin, obrazovanja i športa Republike Stipan Stantić) natjecanje zavr- Boravak u ovom međimurskom koji je još uvijek u funkciji. Nije Hrvatske, Agencija za odgoj i obra- šila na 28. mjestu s 43 boda. mjestu nije se sveo samo na natje- izostalo ni kupanje u Toplicama zovanje i Udruga »Lijepa naša«. Koordinator natjecanja za područ- canje. Osim mogućnosti druženja »Sveti Martin«, koje važe za naj- Sudjelovanje učenika iz subotičke je Vojvodine i ravnatelj OŠ »Ivan s vršnjacima, za sudionike je orga- bolje i najuređenije u Hrvatskoj. općine na natjecanju poduprla je Milutinović« Ivan Stipić, smatra niziran obilazak obale i rukavaca Organizatori kviza »Lijepa lokalna samouprava. kako su ekipe postigle zapažen rijeke Mure. U okviru turistič- naša« su Ministarstvo znanosti D. B. P. rezultat, s obzirom da je ovo bilo ko-edukativne rute pod nazivom njihovo prvo sudjelovanje u kvizu. »Mlinarov poučni put«, učenici su Zadovoljni postignutim

ožemo biti zadovoljni nastupom naših ekipa, osobi- »Mto zbog toga što mi još nemamo sedmi i osmi razred na hrvatskom jeziku, te su naši sudionici iz ovog uzrasta, sla- bije poznavali traženo gradivo. Stoga je bila prisutna i velika trema, jer su trebali parirati svojim vršnjacima. Zadovoljstvo je veliko i samim time što smo bili tamo, načinom na koji smo primljeni i što su nam pružili ruku smatrajući nas ravnoprav- nima, te se i samo natjecanje proširilo za još jednu državu«, kaže Ljiljana Dulić, mentorica ekipe OŠ »Vladimir Nazor«. Predsjednik Udruge »Lijepa Naša« Ante Kutle u razgovoru s učenicima 18. travnja 2008. 9 HrvatskaRIJEČ Intervju Juraj Novosel, glavni i odgovorni urednik Hrvatskog glasnika iz Tuzle Moramo se upoznavati i više surađivati

Činjenica da u BiH postoji dvanaest stranaka s hrvatskim predznakom, pokazatelj je hrvatske nesloge i razjedinjenosti * Hrvatski glasnik je pokazatelj kako se dobrom organizacijom, voljom, entuzijazmom i s malo novca može puno postići Intervju vodio: Zvonimir Perušić

nogim djelatnicima hrvatskih udruga u Vojvodini ime Jurja Novosela dobro je poznato. Znaju ga kao uvijek Mrado viđenog gosta iz Tuzle, ali i odličnog domaćina tamo. Velika energija, pozitivna, kojom Novosel zrači, trebala bi biti trajan putokaz mladima koji postupno preuzimaju vođenje hrvatskih udruga. Iako je rođen i odrastao u Hrvatskom zagorju, Hrvati u Tuzli ga smatraju u potpunosti svojim. U jednom inter- vjuu u povodu 15. obljetnice Hrvatskoga glasnika, čiji je Juraj Novosel glavni i odgovorni urednik, Ivica Kovačević je rekao: »Jurja Novosela manje-više poznaje cijeli grad. U Tuzlu je došao pedesetih godina prošloga stoljeća i od tada do danas neprestano daje i djeluje u životu našega grada. Neki će ga nazvati legendom Tuzle, iako će on u šali reći kako su sve legen- de već odavno mrtve, drugi opet živućom enciklopedijom Tuzle, ja i mnogi drugi, pamtimo ga kao našega profesora. Bilo kako bilo, gospodin Novosel našao je svoje mjesto u srcima brojnih Tuzlaka i sasvim je sigurno jedan od simbola Tuzle.« Juraj Novosel u Tuzli je ostao i kad je zaratilo. Neposrednim je svjedokom svih zbivanja u tom gradu za vrijeme rata, ali i pokretač brojnih akcija, koje su za cilj imale očuvanje hrvatsko- ga identiteta u Bosni i Hercegovini, prije svega u tuzlanskom kraju.

Dejtonski sporazum iz 1995. godine donio je HR: Bosni i Hercegovini mir i krhku ravnotežu snaga, ali ne i trajnu stabilnost. To se pokazalo i nakon pro- glašenja kosovske neovisnosti – među prvima stigle su reak- cije iz BiH, i to prijetnje da će se kosovski problem preliti na tu državu, te da će Republika Srpska zatražiti referendum o odcjepljenju. Kako Vi vidite sadašnju situaciju u BiH? Dejtonski sporazum je donio Bosni i Hercegovini mir i odre- đeni napredak, naravno ne onako kako su to narodi i građani očekivali, ali sigurno je taj Sporazum imao svojih prednosti, ali i mana. Njime nije zagarantirana jednakopravnost naroda, što se u praksi pokazalo nebrojeno puta, međutim, on je zaustavio rat i omogućio narodima da se, uz pomoć međunarodne zajednice, dogovaraju i planiraju bolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu. Kosovski problem se u jednom danom političkom momentu negativno reflektirao na stanje u BiH. Danas, više od mjesec dana nakon proglašenja neovisnosti Kosova, strasti su se smirile i više nitko ne spominje referendum. Razumijem, ali ne opravda- vam poteze i retoriku koju je u tom momentu iznosilo i govorilo vodstvo Republike Srpske. Uz pomoć međunarodne zajednice Bosna i Hercegovina će ostati suverena i nedjeljiva. Govori se kako su Hrvati najgore prošli HR: Dejtonskim sporazumom. Naime, Srbi su dobili svoj entitet, a Bošnjaci dominiraju u drugom. Dojam je kako su Hrvati skrajnuti i kako utjecaja na život i društvene okol-

10 18. travnja 2008. Intervju HrvatskaRIJEČ nosti imaju samo u Hercegovini. 71, a ranila 172 uglavnom mlade Ovih dana, u ožujku, obilježili smo Iuventus Salinarum, Frama i Što mislite o tim tvrdnjama? osobe. U Tuzli je postojala među- petnaestu obljetnicu hrvatskih dru- drugi. Točno je da su Hrvati kao najma- nacionalna solidarnost. Najveću štava, koja su obnovila rad ili su Što mislite o lobrojniji narod zakinuti, ne samo zaslugu za to ima Caritas, koji je osnovana 1993. godine. Danas je u HR: mogućnosti da Dejtonskim sporazumom nego i pružao pomoć svim građanima, Tuzli vrlo aktivno Hrvatsko kultur- Hrvati u BiH ostanu bez prava tihom revizijom Vašingtonskoga bez obrzira na vjersku i nacionalnu no društvo »Napredak«. Napredak na dvojno državljanstvo, kao što sporazuma, koja je išla na našu pripadnost. redovito organizira izložbe, kon- najavljuje član Predsjedništva štetu. Za takvo stanje određenu Kako se život u certe, predstavljanje knjiga, izda- BiH Haris Silajdžić, odnosno odgovornost moraju preuzeti i HR: Tuzli odvija sada? je Hrvatski glasnik, svake godine da moraju birati između BiH sami Hrvati. Činjenica da u BiH Tko je na vlasti i kakva je poli- organizira Međunarodnu likovnu državljanstva i državljanstva postoji dvanaest stranaka s hrvat- tička, gospodarska, kulturna koloniju, ima Tamburaški orke- Republike Hrvatske? skim predznakom, pokazatelj je uloga tamošnjih Hrvata? star i školu tambure. Uredili smo Mislimo da se neće dogoditi to hrvatske nesloge i razjedinjenosti. Život u gradu odvija se u miru. zajedno s franjevačkim samosta- što najavljuje predsjedavajući Toliki broj stranaka nema ni naj- Vlada velika nezaposlenost. Mladi nom Galeriju »Kristian Kreković«. Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. brojniji bošnjački narod. Hrvati traže izlaz i žele otići iz Tuzle, kao Napredak organizira i provodi Čekamo novi Ustav, u kom će su većina u trima županijama, ali i iz cijele Bosne i Hercegovine. mnoge aktivnosti u suradnji s fra- Hrvati biti potpuno konstitutivni, ni to im u potpunosti ne omogu- Okolna sela su prazna, njive neo- njevačkim samostanom u Tuzli. te neće biti moguće donositi odlu- ćava da na adekvatan način mogu brađene. Tu žive starije osobe i Aktivno je i Društvo »Hrvatski ke na štetu nijednoga naroda. odlučivati o svojoj sudbini, jer o primaju pomoć od djece, koja su dom«, Udruga »Hrvatska žena«, Tko je i kada došao mnogim bitnim stvarima odlučuje u inozemstvu. Vraća se malo njih, Matica hrvatska, Pjevački zbor HR: na ideju pokrenuti se na federalnoj razini, a tamo ili se nitko ne vraća. Vratit će se uvijek mogu biti preglasani. Danas kad prime mirovinu i kad ostare. se odluke donose bez predstavnika U Tuzli se mnogo gradi. Trgovački jednog naroda. Ne treba zabora- centri. Stambeni objekti. Ipak viti da Bošnjacima, kao i Srbima, netko ima novca. Broj takvih je odgovara postojeće stanje domina- jako mali. Hrvati, kao i drugi gra- cije, dok su Hrvati nadglasavani. đani, imaju svoje tvrtke. U poli- To se više ne može i neće tolerirati. tičkim strukturama smo jako malo Rasprava o novom Ustavu BiH dat zastupljeni. To se posebno odnosi će mogućnost Hrvatima da se po na Općinsko vijeće i Kantonalnu prvi puta i stvarno uvrste u Ustav skupštinu. Malo nas je i podijelje- kao konstitutivan i suveren narod ni smo. Svi bi htjeli biti prvi i ne u BiH. U interesu naroda koji BiH mogu se dogovoriti o jedinstvenoj doživljava kao svoju domovinu, listi za izbore. Tu nam nitko nije čelnici stranaka s hrvatskim pred- kriv. Na kulturnom planu zauzi- znakom moraju se izdići iznad mamo visoko mjesto. Možda smo dnevnopolitičkih trvenja i politič- i najbolji. kim sredstvima izboriti se za hrvat- Koje institucije sku jednakopravnost. HR: okupljaju Hrvate u Kakva je situacija Bosni i Hercegovini? HR: bila u Tuzli za vri- jeme rata? Kakva je bila etnička struktura u tom gradu prije, a Zagorac na trajnom radu u Bosni kakva sada, nakon rata? Politička situacija za vrijeme rata uraj Novosel rođen je 1930. u Banščici, Gornja Stubica, Hrvatsko zagorje. Filozofski fakultet bila je promjenjiva. Imali smo 115. je završio u Zagrebu. Radio je u gimnazijama u Đakovu (1954.-1956.) i Doboju (1956.-1959.). HVO brigadu »Zrinski«, koja je J bila sastavnica Drugog korpusa Od 1959. godine zaposlen je na Tehnološkom fakultetu i na Sveučilištu u Tuzli – do umirovlje- Armije BiH, ali iz nerazumljivih nja 1993. Tijekom rada na Fakultetu i Sveučlištu predavao je honorarno latinski jezik u gimna- razloga je ukinuta 10. siječnja ziji, medicinskoj školi i u Općoj gimnaziji KŠC u Tuzli, jer nije bilo nastavnika za taj predmet 1994. Mnogi bojovnici su otišli (21 godinu). Radio je na pripremama za osnivanje (od 1959.) Tehnološkoga fakulteta, zatim iz zemlje i nisu se nikada vratili. Medicinskoga i Sveučilišta u Tuzli, Studentskog doma, Studentske poliklinike i Zajednice uni- Našli su dom u tuđem svijetu. U verziteta Bosne i Hercegovine. Tuzli nije bilo nemira među gra- Uredio je i napisao oko 65 sveučilišnih i fakultetskih publikacija. Bio je i urednik časopisa đanima. Sigurno je kako je sada manje Hrvata nego prije prošlo- »Univerzitet danas« Zajednice univerziteta Jugoslavije. ga rata. Nema pravih statističkih Bio je aktivan i u sportskim organizacijama: predsjednik Omladinskog sportskog društva podataka. Jedinstvo (4 kluba u prvoj saveznoj ligi, košarkašice prvakinje Europe i dr.). Koliko je ljudi Radio je na obnavljanju rada hrvatskih društava: HKD Napretka, Hrvatskoga doma, HŠD HR: stradalo u Tuzli za »Zrinski«. Aktivan je od prvoga broja Hrvatskoga glasnika, glavni je tajnik Napretka, bio je vrijeme rata? Je li bilo primjera urednik, a sada je glavni i odgovorni urednik Hrvatskoga glasnika. Autor je preko 180 članaka međunacionalne solidarnosti u iz povijesti, kulture, religije, obrazovanja i mnogih aktualnih članaka iz života grada Tuzle. vrijeme rata? Mnogo je ljudi stradalo za vrijeme Objavljivao je članke i u književnim časopisima u Zagrebu i drugdje. rata od granatiranja grada, zatim Za svoj dugogodišnji rad dobio je brojna priznanja i nagrade. Primio je 25 diploma, plaketa, na bojišnicama. Posebno je upe- povelja i 30 zahvalnica. Nagradili su ga – fakulteti, sveučlišta Sarajevo i Tuzla, Studentski cen- čatljiv događaj – kada se na Kapiji tar, Univerzitetski klinički centar, HKD »Napredak« Sarajevo i Tuzla, Općina Tuzla… u centru grada, 25. svibnja 1995. O Juraju Novoselu u Tuzli su snimljena i prikazana dva dokumentarna TV filma na temu: godine dogodio stravičan zločin. ličnosti grada. Ispaljena granata s Ozrena ubila je 18. travnja 2008. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju list Hrvatski glasnik? I s kojim nom mjesečniku, koji obrađuje sve se od dviju škola – opće gimnazije kvalitetnim prostorom, stručnim ciljem? Smatrate li da je taj cilj oblike suvremenog života, potvrdio i devetogodišnje osnovne škole. nastavničkim kadrom i suvreme- postignut? nam je veliki broj onih koji su došli Gimnazija je djelovala od 1995. nim nastavnim učilima i opremom. Na inicijativu tuzlanskoga gvar- uveličati ovu značajnu obljetnicu. do 2001. u iznajmljenom prosto- Škole imaju moderno opremljene dijana fra Petra Matanovića oku- Tko pomaže objav- ru, a 2001. useljena je u novoiz- učionice i kabinete, s knjižnicom, pio se u prosincu 1992. godine u HR: ljivanje lista? Kak- građeni Centar »Sveti Franjo« u sportskom dvoranom, vanjskim franjevačkom samostannu u Tuzli va je potpora listu od strane Klosterskoj ulici. Te godine poče- igralištem i amfiteatrom. Škole popriličan broj novinara, kulturnih Republike Hrvatske? la je s radom i osnovna škola u pohađaju većinom djeca hrvatske i prosvjetnih djelatnika i struč- Glasnik nema stalni izvor financira- osmogodišnjem trajanju. Centar je nacionalnosti, ali ih pohađaju i nih ljudi za računalnu pripremu, nja. Živimo uglavnom od donacija, izgrađen uglavnom donatorskim djeca drugih nacionalnosti i vjera, te je počeo rad na prvom glasi- reklama, prodaje, potpore Općine sredstvima katoličkih organizacija koja se žele školovati po europ- lu hrvatskoga naroda u Bosni i skim standardima. Hercegovini nakon pada komuniz- Tijesno ste surađi- ma. Nazvali smo ga Hrvatski gla- HR: vali s Hrvatima u snik, a prvi broj je izašao za Božić Vojvodini, poglavito u Subotici. 1992. u teško ratno vrijeme, kad je Redovit ste gost na likovnoj kolo- ovakvo glasilo bilo najpotrebnije niji na Bunariću, a viđali smo Vas našem narodu i svim građanima i na Dužijanci i Velikom prelu. našega grada. Na ranijem sastanku Koliko je važno da se Hrvati u u studenom 1992. godine, nakon dijaspori, prije svega Hrvati koji mnogih prijedloga kako informi- nisu iseljena Hrvatska, nego dio rati ljude, kako osigurati opstanak jedinstvenog hrvatskog naroda na ovim prostorima, jer je počela odijeljen od matice naknadno informativna blokada i nisu nam uspostavljenim državnim gra- neke informacije koje su došle do nicama, međusobno povezuju i nas bile sklone, a mnogi listovi su surađuju na planu kulture i tra- prestali izlaziti. Dogovoreno je da dicionalnih običaja? trebamo izdavati vlastito glasilo u Mi surađujemo s mnogim okviru Hrvatskoga kulturnog druš- hrvatskim društvima: Subotica, tva »Napredak«. I tako je počelo. Bač, Mohač, Pečuh. Želja nam Cilj je sigurno postignut. Već je sa svima ostvarivati još čvršću 1993. formiraju se ili obnavljaju suradnju na planu kulture i tra- ranija društva. Sve je to utjecalo na dicionalnih običaja. Mislimo da konsolidiranje hrvatske zajednice, ćemo nastaviti i razvijati još bolju na ostanak na ovim prostorima, na suradnju sa Suboticom. U tome snošljivost i razumijevanje i suži- će nama pomoći Hrvatska riječ, vot svih naroda koji žive u Bosni a Vojvođanima Hrvatski glasnik. i Hercegovini, na promicanju kul- Ljudi moraju posjećivati jedni ture i tradicije hrvatskoga i drugih druge, održavati koncerte, izlož- naroda. Hrvatski glasnik je pokaza- be slika, predstavljanje knjiga. telj kako se dobrom organizacijom, Moraju se više upoznavati. Društva voljom, entuzijazmom i s malo trebaju sačiniti plan suradnje za novca može puno postići. Problemi svaku godinu, osigurati sredstva, nas prate od prvoga broja, ali a i Vlada Republike Hrvatske tre- nismo nikada posustali. List ipak bala bi više pažnje posvećivati izlazi kontinuirano već šesnaestu ovakvoj suradnji. Radovao nas je godinu. Smatram da je Hrvatski Tuzla, Vlade Tuzlanske župani- Europe, ponajviše Renovabisa. U svaki poziv od naših prijatelja iz glasnik pojavom i opstankom je i ponekada i Vlade Republike tuzlanskoj županiji većinsko sta- Subotice, a vjerujemo i naš poziv opravdao svoje postojanje. Sigurno Hrvatske. Glasnik nema profesio- novništvo je bošnjačko i u svim Subotičanima. Mislim da naša dva su čitatelji prepoznali i trud i rad, nalnih novinara, ima mnogo surad- školama službeni jezik je bosanski, časopisa trebaju više surađivati, o tome govori i sama činjenica da nika, uglavnom volontera, među katolici-Hrvati ove regije tražili su prenositi tekstove koji su od inte- su ljudi koji znaju značaj pisane profesionalnim novinarima drugih školu na hrvatskom jeziku. Škole resa za Suboticu, odnosno Tuzlu, riječi mnogo puta potvrdili kako glasila, kulturno-prosvjetnim dje- djeluju po nastavnom planu i pro- posjećivati se i sl. je Hrvatski glasnik glasilo, koje latnicima i svećenicima. Međutim, gramu sustava katoličkih »Škola Kako Vi, kao rado čitaju svi građani koji drže osjeća se potreba za stalnim upo- za Europu«, a službeni jezik u HR: čovjek sa strane, do kvalitetne informacije, stručnog slenicima, posebno mladim kadro- školama je hrvatski. vidite organiziranost i predanost pristupa i neovisnog informiranja vima. Što sve sadrži očuvanju nacionalne svijesti javnosti, da zahvaljujući uređivač- Katolički školski HR: Katolički školski Hrvata u Vojvodini? koj politici koja afirmiranjem svih HR: centar u Tuzli naj- centar? Razina i kvaliteta nasta- Sve je isto. Za sve snosimo dio naših različitosti zapravo afirmira bolji je primjer kako se školo- ve u Katoličkom školskom cen- krivice mi, sami Hrvati. Nas ubija tradicionalne dobre odnose naro- vanje na hrvatskom jeziku može tru u Tuzli vrlo je visoka, ta je naše nejedinstvo. Mnogi se tome da našega kraja. Koncem prosinca provoditi na vrlo visokoj razini i škola elitna i pohađaju je djeca raduju. Prema onoj latinskoj izre- 2007. godine navršilo se 15 godina izvan Hrvatske. Kada je, na čiju ne samo hrvatske nacionalnosti. ci: divide et impera (podijeli, pa otkako je počeo izlaziti Hrvatski inicijativu i čijim sredstvima ute- Kako je to postignuto? vladaj). Hrvatski kulturni centar glasnik. Tim povodom upriličena meljena ta školska ustanova? Katolički školski centar sa svo- »Bunjevačko kolo« i Hrvatsko kul- je i prigodna svečanost, a proslavi Katolički školski centar »Sveti jih 900 učenika i 70 uposlenika turno društvo »Napredak« trebaju, Glasnikova rođendana odazvali su Franjo« osnovala je Vrhbosanska svrstao se među vodeće škole u moraju više raditi na očuvanju i se brojni ugledni građani Tuzle, nadbiskupija iz Sarajeva 1995. osnovnom i srednjem obrazova- jačanju svijesti Hrvata, jer ćemo Tuzlanske županije, BiH i šire. godine. To je treći po redu od nju ove županije. To je postignu- se, u protivnom, izgubiti. g Da je riječ o značajnom i ozbilj- sedam takvih centara u BiH. Sastoji to kvalitetnim radom i odgojem, 12 18. travnja 2008. Motrište HrvatskaRIJEČ Momire, doviđenja u vječnosti Zašto je to Bog dopustio?! Nije Bog kriv. Čovjek je kriv. Čovjek ne sluša glas svoje savjesti. To ne valja i to ga vodi u propast Piše: vlč. Andrija Anišić

»Ako nema Boga – sve je dopušteno«, napisao Uvjeren sam da svakom čovjeku koji namje- je davno i Dostojevski. Čovjek je sebe stavio rava, recimo, ubiti drugoga, Bog na vrijeme, na mjesto Boga i misli da on može i smije po savjesti, šalje upozorenje: »Nemoj to činiti. određivati norme ponašanja sebi i drugima. To nije dobro!«. Nije Bog kriv. Čovjek je kriv. Tako se stvara novi moral: »Dobro je ono što Čovjek ne sluša glas svoje savjesti. To ne valja ja smatram da je dobro i griješnici su oni koji i to ga vodi u propast. ne prihvaćaju moje mišljenje i moje stavove«. Kako je, naprotiv, lijepo kad čujemo kako U takvom ozračju, svako je zlo moguće, jer ljudi suosjećaju u nečijoj boli. Kako odvajaju »ljudi-bogovi« su spremni na razne načine od svoga da bi pomogli drugima. Bilo mi je toli- privoliti druge da im se priklone i poklone: i ko divno kad sam slušao kako su ljudi pomagali novcem, i nasiljem – prijetnjama, ucjenama, nastradalima od poplave u Banatu ili koliko reketima, mučenjima, pa i ubojstvima… Doista, se puno dobrote pojavilo na obzorju čitavoga nevjerojatna je i strašna moć zla, koje je čovjek čovječanstva prigodom teške tragedije koja je kadar počiniti. Nek nam se Bog smiluje. pogodila područja zahvaćena katastrofalnim Pokušat ću odgovoriti na neka pitanja mla- »tsunamijem«. Tada su ljudi reagirali pozitiv- dih: »Zašto je Bog to dopustio?« Zato što Bog no na glas svoje savjesti, koja im je govorila: poštuje ljudsku slobodu i čovjekovu slobodnu »Čini dobro; treba činiti dobro; dobro je činiti volju čak i onda kada čini zlo. Pomislimo što bi dobro.« bilo od nas kad bi nas, primjerice, Bog svaki put I još jedno je pitanje vrlo teško: »Zašto Bog kad želimo učiniti nešto loše udario čekićem po nije uslišao naše molitve i ozdravio Momira?« glavi. No, Bog u biti svakoga odvraća od zla. U Na ovakva pitanja obično kažem jednostavno: svijest svakoga čovjeka »snimio« je glas koji »Ne znam«, ali s vjerom: »Bog zna i mi ćemo tkad se dogodio nemili događaj uboda mu govori: »Dobro čini, zlo izbjegavaj«. To je jednoga dana znati«. U takvim situacijama nas nožem sad već pokojnog Momira, savjest – neprocjenjivi Božji dar čovjeku. Ona može jedino utješiti vjera u vječni život. Ako Oučenika Srednje medicinske škole je »središte i svetište svakoga čovjeka« i svakog nema vječnog života, onda je i ovaj slučaj i svi u Subotici, u kojoj ja predajem vjeronauk, čovjeka odvraća od zla i potiče na dobro. Kad slični slučajevi put koji vodi u očaj, u beznađe, neprestano mi učenici koje susrećem postav- god se počini zlo to ukazuje na činjenicu da je jer nijedan ljudski razlog nije dovoljno snažan ljaju teška pitanja: »Zašto je to Bog dopu- zakazao »faktor čovjek«, a ne »faktor Bog«. I da utješi one koji plaču za onima koji još nisu stio?«, »Zašto se to moralo dogoditi?«, »Zašto u knjizi Tobijinoj piše: »Ne čini nikome što bi morali umrijeti! No, oni koji vjeruju, iako Bog nije uslišao ni naše, ni Vaše molitve tebi samomu bilo mrsko« (Tob 4,15). Isus je to beskrajno tužni, neće pasti u očaj. Nada vječnog da mu spasi život?«. A na vijest o njegovoj pravilo dao u pozitivnom smislu: »Sve, dakle, života snaga je koja čovjeka može dići i pomoći smrti primio sam nekoliko »sms« poruka. Evo što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima« mu da živi i ide dalje i u ovakvom slučaju i u nekih: »Umro nam je drug...«; i što sad… kako (Mt 7,12). Što je to u čovjeku što ga odvraća od svim teškim kušnjama koje čovjeka mogu zade- dalje …«; »Molim Vas molite za Momirovu tog tako jasnog i korisnog pravila? siti. Vjernik nikada neće reći: »Što mi vrijedi dušu, umro je jučer. Jako mi je teško. Molite I MI ĆEMO JEDNOG DANA ZNATI: vječni život kad njega više nema«, ili »što će za njega, molim Vas!«. Netko na vjeronauku Ponudu za prikladno rješenje svih međuljud- mi vječni život kad ovdje moram toliko patiti«. za mlade reče: »Molim vas izmolite danas svi skih sukoba, pa i svih problema rata, nepravde, Nije potrebna velika mudrost da čovjek može po jedan Očenaš za Momira i da pravda bude neimaštine i gladi Isus je dao u svojoj zapovi- realno reći: »Jest, i sto godina ovdje na zemlji zadovoljena«. jedi koja glasi: »Zapovijed vam novu dajem: nije ništa u usporedbi s vječnošću«. Vječnost Doista, prava drama u dušama mladih i odra- ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas nije milijun godina, ni milijardu godina, ni slih. I traje to već danima. I još će trajati. Samo tako i vi ljubite jedni druge« (Iv 13,34). Znamo milijardu milijardi godina. Vječnost je vječnost. čovjek bez srca može ostati gluh i bezosjećajan dobro koja je bila njegova mjera ljubavi: »Dati I zbog vječnosti se isplati nadati se i biti dobar. pred tolikom silinom zla, stradanja i boli i život za druge!«. Ne prihvaćam tvrdnju da Bog Mi znamo da samo živeći dobro na ovoj zemlji pred mnoštvom svih tih pitanja i razmišljanja. šuti i ne reagira na zlo koje se događa u svijetu. »osvajamo« vječni život – život u vječnom Pokušat ću kao svećenik i kao čovjek razmišlja- miru, radosti, sreći i ljubavi. Gradeći civilizaci- ti nad onim što se dogodilo i nad onim što sve ju ljubavi stižemo u raj, u ozračje ljubavi koja muči ovih dana – i mlade i odrasle. Žrtva nasilnog vršnjaka ne prestaje. NIJE SE MORALO DOGODITI: Na pitanje Uvjeren sam da će Momirova tragična smrt – zašto se to moralo dogoditi, odgovaram: Nije omir Milutinović, 17-godišnji uče- pokrenuti mnoge »duhove« i da će svi učiniti se moralo dogoditi! Naravno da je meni skri- Mnik Medicinske škole u Subotici, sve da se takvo što više nikada ne dogodi i vena potpuna pozadina toga događaja. Ono što koji je u nedjelju 13. travnja premi- da će njegova smrt biti izvorom one ljubavi je mene najviše pogodilo jest činjenica da se nuo od posljedica višestrukih uboda koja je kadra pobijediti zlo. »Omnia vincit to dogodilo. Da se tako nešto moglo dogoditi! nožem, pokopan je u utorak 15. amor« – »Ljubav sve pobjeđuje« govorio je sv. Da mladi, koji su inače otvoreni druženju i travnja na Pravoslavnom groblju u Augustin. prijateljevanju, mogu doći u situaciju da budu Subotici. Momira Milutinovića napao I za kraj htio bih izraziti vjeru i nadu i podrža- zahvaćeni takvom mržnjom, takvim bijesom te je njegov vršnjak O.O. 1. travnja u dvo- ti ono što je napisala jedna profesorica: »Momir da ne vide drugog rješenja svoga sukoba nego rištu Medicinske škole i nanio mu šest sad Boga gleda u oči, nadam se da je nasmijan u tuči, ranjavanju ili ubijanju. uboda nožem. Nesretni mladić je sve i da je Bogu pružio ruku!« Zato bih, dok za Naravno, polazna točka u svemu tome trebala vrijeme nakon napada bio u dubokoj njega molim, htio mu reći: »Momire, doviđenja bi biti traženje korijena mržnji i nasilju. Jasno komi, a umro je na Institutu za kardio- u vječnosti. Moli za nas i čekaj nas«. Doista, mi je kao teologu da je zlo došlo u svijet po vaskularne bolesti Kliničko-bolničkog hvala Bogu što je čovjeka učinio besmrtnim! grijehu i da je grijeh u korijenu svakoga zla. centra Beograd. Sprovodu Momira g Milutinovića prisustvovalo je više tisu- 18. travnja 2008. ća ljudi, članova njegove obitelji, rod- 13 bine, prijatelja i poznanika. HrvatskaRIJEČ Reportaža Drvo s bogatim korijenjem Mitrovice, grade pokraj Save

Broj Hrvata u Srijemu značajno se smanjio i gotovo više i nema mjesta s većinskim hrvatskim življem, ako izuzmemo Staru Bingulu, gdje je i hrvatski jezik priznat kao službeni jezik

oš dok sam iz Osijeka hitao k Srijemskoj i pohvale, nama je to samo kompliment«, kaže Mitrovici, pjevušio sam davno naučeni stih gradonačelnik Miščević. Preč. Eduard Španović i sestra Cecilija i jednostavno nisam mogao odoljeti ne sta- KROZ MITROVICU: Moj domaćin, pred- J života, možemo biti iznimno zadovoljni, jer viti ga u naslov. Tu pjesmu pjevali smo davnih sjednik HKC Srijem Ivan Cingeli, poveo me u dana, kao dječaci, kao mladići i kao momci razgledanje Mitrovice i doista se ima što vidjeti. Srijemci vole svoju crkvu, naše su mise uvijek diljem Srijema, u formi bećarca, drumarca, Prošli smo pokraj obiteljske kuće Švelovih, gdje veličanstvene, praćene zbornim pjevanjem i svatovca, pjevali ju u raznim prigodama, ali je rođena Mara Švel-Gamiršek, prošli pokraj orguljama, uz sudjelovanje 15 do 20 ministra- ju je do zvjezdanih visina vinuo Aleksandar iskopina, gdje je bila kuća Ise Velikanovića, nata. E, nešto morate znati. Mi smo prostorno Dejanović, čuveni mitrovački zubar i još čuve- pisca, novinara i prevoditelja, prošli smo i poput Slavonskoga Broda, a on ima 7 župa, a niji pjevač. Eh, tada su moje Šokice u najboljim pokraj obiteljske kuće Lončarevićevih, gdje naši vjernici u našu jednu župu moraju dola- godinama znale uzdisati – ovaj baš lipo piva. sam se sjetio pokojnoga čika Đuke, Jurja ziti i s udaljenih rubnih dijelova pa često bude Dugo već nisam išao na tu stranu, mada se Lončarevića, kojega sam upoznao u Zagrebu, u – volja postoji, srce hoće, duša je okrenuta k nikada nisam zarekao, i Mitrovica me se doj- Zajednici prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i vjeri, ali noge ne mogu – i to je naš problem«. mila nekako ljepšom, umivenijom, oku ugod- Banata. Prošli smo Kuzminskim šorom, gdje je »Vjerojatno brojke, gledajući po sakramen- nijom. »Nije to ni slučajno«, kaže doskorašnji nekada bilo najviše Hrvata u Mitrovici i pokraj tima, vrlo lijepo ilustriraju stanje na terenu, no predsjednik Općine, a odnedavno gradona- Brda, gdje ih danas gotovo i nema. Onda smo po gradovima one često i nisu vjerodostojne, čelnik Srijemske Mitrovice, Zoran Miščević. pošli do župnika, koji nas je već čekao. a ja tomu dodam, kod nas je tipično srijemski. »Vlast u gradu ima demokratska opcija, koja »Jedan sam od rijetkih župnika koji ima Prije je u Mitrovici bilo 4 tisuće Hrvata i bilo je ispunila dana obećanja, puno je toga urađe- privilegij raditi u mjestu rođenja, jer još je Isus je 50-60 krštenja i 80-90 ukopa, a ja sam ovdje no i Mitrovica je promijenila izgled. Uradili rekao, nije prorok dobrodošao u svome zavi- desetak godina i imamo 30-45 krštenja godišnje smo infrastrukturu u Laćarku, Mačvanskoj čaju, ali meni se posrećilo«, kaže preč. Eduard i 60-70 ukopa. No kod vjenčanja brojka je puno Mitrovici, izgradili smo prvi atletski stadion u Španović, župnik župe sv. Dimitrija, dekan manja, 10-15 vjenčanja, ali imajte na umu da Srbiji, jednom riječju, osigurali dovoljno sred- Mitrovačkog dekanata i začasni kanonik. U mladi sklapaju i građanske brakove, a neki čak stava za sve naše projekte«. Što se nacionalnih ovim izvanrednim prilikama, još je i upravitelj odlažu ženidbu. Svake godine imamo 15-25 manjina tiče, gradonačelnik je istaknuo kako je župa u Laćarku, Gibarcu i Kukujevcima, pa ga prvopričesnika a svake treće 60-70 krizmanika u općini sve u redu, jer raznolikost može voditi pitamo kako se nosi s tim obujmom poslova. i što je značajno, ta mladež redovito pohađa samo bogatstvu i kad je u pitanju nacionalni »Vidite, broj Hrvata u Srijemu značajno se vjeronauk, bilo školski, bilo župni, i još nam pa i vjerski aspekt. Dapače, baš ova vladajuća smanjio i gotovo više i nema mjesta s većin- je jači školski od župnoga, opet zbog veličine struktura vratila je Hrvatski dom pravim vlasni- skim hrvatskim življem, ako izuzmemo Staru grada«, kaže preč. Španović. cima, a nedavno je vraćeno i zemljište župi sv. Bingulu, gdje je i hrvatski jezik priznat kao ZLATNIM SLOVIMA: I nismo mogli ne spo- Dimitrija, oduzeto još 1964. godine. Izdvajaju i službeni jezik. I Mitrovica, u kojoj je nekada menuti veličajan događaj od prije koju godinu, značajna sredstava za rad kulturnih društava, na bio znatno veći broj Hrvata, prema posljednjem kada je u Mitrovici obilježena 1700. obljetnica samo Hrvata, već i Nijemaca, Mađara i drugih popisu ima ih 2600, mada odgovorno mogu reći Svetih srijemskih mučenika. »Te 2004. godine manjina. »Jesu li ta sredstva i dostatna, ne mogu kako je ta brojka veća barem za 1500. U pravu u suradnji s našom biskupijom Đakovačkom komentirati, ali pred njima su i drugi izvori ste, kada ste pitali je li konkatedrala puna, jest, i Srijemskom i našim Veleposlanstvom, s sredstava, pa neka prijavljuju projekte. Važno ali u Mitrovici ima i drugih katolika, primjerice Općinom Srijemska Mitrovica i sa svim rele- je da se mi trudimo, a ako nas pritom Hrvati još Nijemaca i Mađara. Što se tiče liturgijskoga vantnim čimbenicima, organizirali smo u centru Mitrovice veleban skup s više desetaka tisuća vjernika a ugostili smo 40 biskupa, nadbiskupa i kardinala, veliki broj svećenika iz okolnih župa, iz Hrvatske, Mađarske i Italije, predstav- nika Srpske pravoslavne crkve, predstavnika društvenog i političkog života Vojvodine, Srbije i Hrvatske. Malo se koja župa može pohvaliti tako bogatom poviješću i prvokršćanskim sve- cima, pa je meni drago što sam imao čast sudje- lovati u tomu, a reći ću Vam i što je jednom prigodom izjavio naš biskup Marin, kako će u bogatoj povijesti Đakovačke i Srijemske bisku- pije, dva velika događaja, ovaj i posjet pape Ivana Pavla II. našoj biskupiji, biti ubilježeni zlatnim slovima. Zato volim istaknuti poruku koju smo poslali na sve strane svijeta: mi smo drvo s bogatim korijenjem, a takvo stablo ima šansu preživjeti i donositi nove plodove«.

Gradonačelnik Zoran 18. travnja 2008. 14 Miščević (u sredini) Reportaža HrvatskaRIJEČ Razgovarali smo i s kapelanom, vlč. Ivicom u Srijemskoj Mitrovici. »Bogata je kulturna koordinatorica Caritasa koji upošljava 11 dje- Zrnom, rodom iz Otoka. Srijemac na službi u povijest Hrvata na ovim prostorima, a spome- vojaka i mladića, kaže: »Caritas je humani- Srijemu. »Baš i nisam Srijemac, moji su došli nut ću tek neke institucije. Mitrovačka kasina tarna organizacija koja već više od stoljeća iz Bosne, ali Srijem mi se dopao, a posebice iz 1880. koja je 1891. promijenila naziv u pruža potrebnu pomoć u 180 zemalja svijeta, Laćarak i Mitrovica. Došao sam iz katoličkog Hrvatsku čitaonicu, Hrvatska građanska obrtna u Srbiji aktivno radi od 1994. godine, a mi u Otoka, gdje sam bio ministrant, ali po svim čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo Nada, Mitrovici djelujemo od 2003. godine, u gradu i našim župama nekako je običaj da se ministri- utemeljeno 1885., Hrvatsko ratarsko i prosvjet- 5 prigradskih naselja i obuhvatili smo oko 300 rati prestaje s prvim brčićima, a u Mitrovici je no društvo Tomislav iz 1910. godine, Pjevačko starih i bolesnih osoba, kroz pružanje usluga obrnuto, ministrirati se tek počinje sa srednjom društvo Hrvatska omladina iz 1920. i trebalo u kućnoj njezi i dnevnom centru. Moram reći školom i vrlo je lijepo vidjeti 20-30 stasalih bi dosta prostora sve pobrojati. Nakon Drugog kako je Mitrovica zbog uspješnog provođe- mladića kako rese oltar uz župnika, svi obučeni svjetskog rata sve su ove institucije podijeli- nja nacionalnog programa, uvrštena među tri u rokete i reverende, pa imaš dojam kako su le sudbinu svojega naroda, rad je zabranjen, centra u vojvodini, a tu su još Novi Sad i bogoslovi. A Laćarak sam zavolio, jer ga ovdje čelnici odvedeni, imovina oduzeta. Sve done- Zrenjanin, koji imaju pravo na sredstva nje- još zovu Vatikan u Srijemu. Mala i relativno davno nije bilo kulturnoga društva s hrvatskim mačke vlade, zbog izuzetnog zalaganja naših mlada zajednica, vrlo aktivna, svi na svečanoj predznakom, rad je zatomljen i 1997. godine timova na terenu. Usko surađujemo s Domom euharistiji i svi pjevaju. Odlazim i u Gibarac kada je u Zagrebu organiziran tjedan kulture zdravlja, Patronažnom službom, Centrom za i Kukujevce, ali žalosno je vidjeti prelijepu Hrvata iz Vojvodine, pokrenuta je inicijativa za socijalnu skrb i Crvenim križom, a moram ista- crkvu koja priča povijest Hrvata ovoga kraja, a osnivanjem Hrvatskog kulturnog centra Srijem, knuti potporu Srijemske Mitrovice, koja osim u mjestu gotovo i nema vjernika. U Gibarcu je koji bi bio sljednik bogate hrvatske kulturne stalne logistike u potpunosti pokriva troškove ipak drukčije, njih 15-16 dolazi redovito k misi baštine«, kaže Ivan Cingeli. dnevnog centra« . i svećenik nema duše ne doći im i udovoljiti Ivan se još pohvalio kako je baš njega zapala I za kraj smo ostavili mladoga profesora, im«. čast da ponovno useli u Hrvatski dom, koji je koji se iz Zagreba vratio u rodni grad, gdje je KULTURNI ŽIVOT: Hvaleći misna slavlja Hrvatskom kulturnom centru vraćen baš na 10. trenutačno na odsluženju civilnog vojnog roka svi u Mitrovici hvale i zbor. I to s razlo- obljetnicu osnutka, pa su organizirali velebnu i nada se skorom uposlenju, Darija Španovića. gom, kaže sestra Cecilija Tomkić, podrije- svečanost u kazalištu, gdje su pozvali sva druš- »Nedavno sam diplomirao na Filozofskom tlom Janjevka, koja sada pripada kongregaciji tva koja su im tijekom desetljeća bila domaći- fakultetu u Zagrebu, povijest i etnologiju, a lju- Milosrdnih sestara sv. Križa, a u Mitrovici je nima. Bili su tu Srijemci iz Rume, Slankamena, bav prema zavičaju vratila me doma. Kako sam zborovođa, orguljašica i profesorica glazbe u Golubinaca, Zemuna i Petrovaradina, Bačvani zašao u 27. godinu moram odužiti dug državi, osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi. »Svaka iz Tavankuta i Subotice, sva društva iz grada a potom se nadam nostrificiranju diplome i je naša misa pjevana četveroglasno na zado- domaćina, jer sa svima imaju lijepu suradnju, i zaposlenju u struci, jer želim pisati o bogatoj voljstvo i članova zbora i brojnih vjernika, pregršt društava iz Hrvatske, od Vinkovaca do povijesti ovoga kraja i pečatu kojega su Hrvati pa i naših vjernika iz Đakova, Vinkovaca, Zagreba, prijatelji iz Tolise u BiH, predstavnici dali toj povijesti. I što se etnologije tiče, ovaj Slavonskog Broda, Zadra, Zagreba, Subotice Veleposlanstva RH u Beogradu i predstav- je kraj veoma zanimljiv, što će za mene biti i Petrovaradina, gdje smo sve nastupali. Jer nici političkog i kulturnog života Srijemske također veliki izazov«. kada vjernik uđe u crkvu, prekriži se i spazi Mitrovice. Sa željom da im se ostvare htijenja, vra- dojmljivu sliku na oltaru, župnik okružen sa 20- »Što još reći? Možemo se pohvaliti fol- ćam se u Osijek preko Laćarka, Martinaca, ak ministranata, čuje orgulje i pjesmu zbora, ta klornim ansamblom, mlađim i starijim, i tam- Kuzmina, Kukujevaca, Bačina i Gibarca, a slika u njemu živi do sljedećeg misnog slavlja, buraškom sekcijom koja ih prati, ne manje sjećanja naviru. do sljedećeg tjedna ili blagdana. Ima nas 40-45, značajnom Odjelom likovnjaka sv. Anastazija, Slavko Žebić vježbamo redovito i pjevanje na svetoj misi im slamarskom radionicom, koju vodi Jozefa je nagrada i ispunjava ih, a ako još ima i kakvih Skenderović, povijesnim odjelom i odjelom nastupa, to je samo plus. A nastupali smo u za fotografiju i DVD, koji proučavaju bogatu Dio Caritas tima mjestima koja sam pobrojala, nastupali smo za povijest mitrovačkih Hrvata i sve to pomno godišnjicu Srijemskih mučenika, nastupamo za bilježe, te odjelom za hrvatski jezik i književ- blagdan sv. Dimitrija, nastupamo u Narodnom nost. Najvažnije nam je osigurati sredstva da se kazalištu ovdje u Mitrovici. Osim toga, imamo Dom dovede u funkciju, a onda će i mogućnosti i dječji zbor i zbor mladih, koji sami pjevaju i za rad i djelovanje biti mnogo bolje«, kaže sviraju« . Ivan. I kada smo već kod pjevanja i sviranja, ŽUPNI CARITAS: Ponosni su Mitrovčani i pitamo domaćina o kulturnom životu Hrvata na rad župnoga Caritasa, a Kristina Miščević,

18. travnja 2008. 15 HrvatskaRIJEČ Gospodarstvo Život i posao na relaciji grad-salaš Dodatni rad za okrepu duše

Nakon redovitog posla u poduzeću Antun Kujundžić Didikov izlazi na salaš i nastavlja raditi – na zemlji i u voćnjaku * Salaš je idealno mjesto da se čovjek isključi, a taj rad usput donosi i korist

ubav prema zemlji, zavičaju, priro- iz Male Bosne prema Somboru skrene lijevo, »Od pečenja rakije može se solidno zaraditi«, di, a nadasve prema radu, Antuna prema Pavlovcu. kaže Antun Kujundžić. »Godišnje ispečem oko LjKujundžića Didikovog već više od 20 »Rođen sam ovdje, odavde sam išao u osnov- 1000 litara različitih voćnih rakija – od jabuke, godina jednako vraća iz grada na rodni salaš. U nu školu i u srednju tehničku školu MEŠC, šljive, dunje i marelice do kruške viljamovke. Subotici živi od svoga vjenčanja 1987. godine, tu sam živio i kad sam upisao Višu tehničku I sve to dođe do potrošača, koji godinama od ali svih ovih godina teško će spojiti više od školu, koju, nažalost, nikad nisam završio«, mene nabavljaju rakiju zato što znaju kako će nekoliko dana, a da izlaz iz gradske vreve ne priča Antun Kujundžić. »Nakon povratka iz ona uvijek biti iste kvalitete.« potraži na salašu na kojem se rodio i odrastao. vojske zaposlio sam se u subotičkom Bratstvu Pecarski zanat naučio je od ženinog rođaka Prije podne na radnom mjestu u subotičkom i tamo radio 4,5 godine, a onda sam prešao u Ivana Vukovića iz Tavankuta, koji je bio poznati poduzeću Agroseme Panonija, poslije podne na Agroseme Panoniju i tu sam već 20 godina. njivi ili u nekom drugom poslu, koji proistječe Nakon ženidbe doveo sam suprugu Jasnu, koja iz angažmana na zemlji, Kujundžićev je svaki je gradska djevojka, iz Kera, ovdje na salaš, da dan ispunjen aktivnostima. I njegov, i čitave vidi kakav je ovdje život. Ostali smo dva tjedna njegove obitelji – supruge Jasne i četiriju kćeri: i onda se preselili u grad. Tu smo i danas. Ali, Jelene, Andree, Marije i Nevene. svih ovih godina ja u sezoni poljoprivrednih POSLIJE RADNOG VREMENA: Antun poslova svakog dana, a izvan sezone najmanje Kujundžić, 44-godišnji potomak jedne od dva puta tjedno, izlazim na salaš poslije radnog najbrojnijih hrvatskih familija u ovom dijelu vremena u poduzeću.« Bačke (samo u subotičkoj općini više je od Dok su mu roditelji bili živi, Antun Kujundžić 980 duša koje ponosno nose to prezime), rođen i njegovi dolazili su na salaš kako bi pomagali, je na salašu do kojeg se dolazi ljetnim putom, a usput i sami koristili blagodati dopunskih pri- nakon što se, otprilike, dva kilometra po izlasku hoda sa zemlje. Donosili su, kaže, sve poljopri- vredne proizvode u grad, kako za svoje potrebe, oćne rakije Antun Kujundžić peče tako i za prodaju – mlijeko, sir, meso… Kada od voća iz svog voćnjaka, ali i od mu je otac umro 2001. godine, a majka se pre- V selila u grad, prestali su uzgajati stoku i živinu i kupljenog voća. Za količinu koju godiš- posvetili se isključivo ratarstvu i voćarstvu. nje ispeče, prinuđen je kupiti oko jed- Kujundžić obrađuje 15 jutara svoje zemlje, nog vagona voća - uvijek od istih, baveći se ratarstvom na klasičan način. poznatih velikih voćara s Hajdukova i PREDNOSTI VOĆARSTVA: Uzgaja pšeni- Bačkih Vinograda. Peče u svom malom cu, kukuruz i suncokret, a na nešto malo više kotlu od 100 litara, kao i u kotlu od 300 od pola jutra ima voćnjak, sveukupno oko 200 litara, kojeg posuđuje od svog prijate- stabala – šljive, uglavnom stenlej i nešto pože- lja Martina Gabrića s Verušića. gače, te marelice (kajsije zerdelije). A, gdje ima voća, ne može biti a da nema i rakije.

16 18. travnja 2008. Gospodarstvo HrvatskaRIJEČ

d sveg voća, šljiva daje najviše Orakije – oko 10 litara na 100 kilo- grama voća. Slijedi jabuka, koja daje 8 litara, zatim marelica sa 6 litara, kruš- ka 5-6 litara, a najmanje daje dunja – 4,5 do 5 litara. tamošnji voćar, a kome je Antun Kujundžić također pomagao u poslu. »Govorio mi je – vidiš, svaki voćar svake godine ima nov auto«, prisjeća se Antun Kujundžić. »I doista, s voćem ne može biti gubitka. Kad je zrelo, proda se kao svježe voće, a ako nema kupaca tada, ili ako cijena nije najbolja, onda se ostavi za rakiju. Kod povrća nije tako, ako se ne proda u sezoni, ako omekša, nemaš gdje s njim. A rakija se može prodati i nakon više godina.« TAJNA DOBRE RAKIJE: A što je tajna dobre rakije – pitamo Antuna. »Prije svega, voće mora biti kvalitetno, zdravo i zrelo, a onda Dok je gazda u gradu o salašu brine ujak: Ilija Kujundžić i Antun Kujundžić i da se poštuju svi rokovi u cijelom procesu proizvodnje. Nema tu velike nauke, ali se mora A, što će biti kada jednog dana i ovdje počnu precizno pratiti vrenje koma (cefre) i sve ostalo edna od kćeri Jasne i Antuna u pravom momentu uraditi«, kaže Antun. A, što puhati europski vjetrovi, kada počnu vrijediti Kujundžića, Marija, školsku nasta- se izvjesnih »dodataka« tiče, onih koji mogu pravila Europske Unije i kad pečenje rakije po J povećati količinu, ali i smanjiti kvalitetu rakije, kućama postane strogo kontrolirano? »Ništa«, vu u četvrtom razredu Osnovne škole Kujundžić je odlučan: »Nema razloga za takvo smatra Antun Kujundžić. »Prilagodit ćemo se »Ivan Milutinović« pohađa u hrvat- što. Ljudi bi to prepoznali i nitko mi ne bi došao tome i uklopiti. Ja i sada imam registrirano skom odjelu, kod učiteljice Jasne Peić iduće godine. Zašto bi bilo tko radio tako nešto, poljoprivredno gazdinstvo, jer smatram kako Gavran. tim prije što ima koristi od poštene i čiste pro- treba koristiti sve mogućnosti koje država daje. izvodnje. Zašto preko kruha tražiti pogaču?« Kada to budu tražili od nas, brendirat ćemo »I supruga i djeca mi pomažu, poglavito kad Rakija se kod Kujundžićevih ne peče na proizvode i nastaviti proizvodnju i prodaju. Ne je školski raspust. Ma, salaš je idealno mjesto salašu nego u gradu, a on veli kako je »premija vidim nikakav problem u tome.« da se čovjek isključi, da djeca vide kako posto- raditi u svojoj kući«. Kada bi svakoga dana BIJEG OD GRADSKE VREVE: Život na ji i drugačiji način života, da se odlijepe od intenzivno samo pekao – po tri kotla na dan, relaciji grad-salaš ima i svoje nedostatke. napornog učenja i glupe televizije. Vezan sam trebalo bi mu najmanje 30 radnih dana godišnje Poslije posla u tvrtki sjedati u auto i voziti do i sentimentalno za salaš, volim doći ovamo, tu samo za pečenje rakije, što je prilično naporno i salaša, tamo raditi, vraćati se natrag, još malo su mi i susjedi, prijatelji, rođaci. Pokušavam, dugotrajno. raditi… nije baš lako. »Ponekad se osjećam koliko je god moguće, sačuvati ovo, onako za rastrgnuto«, priznat će Kujundžić. Ali, ne baš dušu, a usput, da bude jasno, ima tu i koristi.« toliko da bi ikad od takvog života odustao, Zvonimir Perušić dodajemo mi. Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao natječaj Krediti za nabavu košnica i opreme za pčelarstvo

okrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao je natječaj za dodjelu kredita za nabavu koš- Pnica i opreme za pčelarstvo. »Za nabavu košnica osigurano je 15 milijuna, a za nabavu nove pčelarske opreme 5 milijuna dinara«, rekao je József Szabó, direktor Fonda, na konferenciji za novinare održanoj prošloga petka u Muzeju pčelarstva i vinskim lagumima obitelji Živanović u Srijemskim Karlovcima. Krediti će se odobravati s kamatnom stopom od dva posto na godišnjoj razini, uz primjenu valutne klauzule. Minimalan iznos kredita je tisuću, a maksimalan 5 tisuća eura, uz grejs period od 18 mjeseci. Rok otplate je također 18 mjeseci, a otplaćuje se u šestomjesečnim obrocima. Natječaj je otvoren do 25. svibnja. Prema riječima Józsefa Szabóa, iako je Srbija veoma pogodna za razvoj pčelarstva, ova je grana ovdje i dalje nedovoljno razvijena. Trenutačno u Srbiji ima preko 4300 košnica, a u posljednje vrijeme sve je veći broj pčelara koji imaju po 100-200 košnica i profesionalno se bave ovim poslom. »Zato je ova naša kreditna linija svojevrsni pilot projekt i nadamo se da će zaživjeti, pa će ubuduće za ovu namjenu biti izdvojeno mnogo više novca«, rekao je Szabó. Obitelj na okupu: mama Jasna, Nevena, Jelena, Andrea, tata Antun i Marija Z. P.

18. travnja 2008. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica Mr. sc. med. Nada Kosić-Bibić, načelnica Centra za promociju zdravlja »Ostavi i pobijedi 2008.« U tijeku je još jedna akcija stimuliranog ostavljanja pušenja na nacionalnoj razini

Razgovor vodio: Dražen Prćić

ačelnica subotičkog Centra za promo- je da su evaluacioni rezultati iznimno dobri, s stalno donošenje odluka, ne shvaćajući važnost ciju zdravlja mr. sc. med. Nada Kosić- vrijednostima preko 35 posto na nacionalnoj svog izbora i razumijevanja kako »na tom putu« NBibić pojasnila nam je u kraćem razgo- razini i oko 40 posto u našem gradu. Broj onih mogu doživjeti mnogo neugodnosti, počevši voru nekoliko najznačajnijih odrednica u svezi koji i nakon godinu dana ne upotrebljavaju od funkcionalnih poremećaja u radu pojedinih s još jednom akcijom, kojom se nastoji smanjiti duhan kod nas je značajno viši od međunarod- organa do ozbiljnih zdravstvenih problema. broj pušača. Možda će netko, nakon čitanja ovog nog prosjeka. Upravo u toj životnoj dobi razmišljanje i razu- teksta, odlučiti prekinuti svoju duhansku ovi- Doprinos kampanje »Ostavi i pobijedi«, mijevanje mladih o zdravlju, kao najvažnijoj ži- snost aktivnim sudjelovanjem u akciji »Ostavi kao mjere za uspostavljanje kontrole uporabe votnoj vrijednosti, vrlo često nije prisutno i nije i pobijedi 2008.«. duhana, značajan je i ogleda se i u sljedećem: adekvatno, a zdravlje kao motivirajući faktor je Već godinama se na međunarodnoj i naci- smanjenju broja pušača, smanjenju broja novih negdje na samom kraju svih onih motivirajućih onalnoj razini provodi akcija stimuliranog pušača, smanjenju troškova zbog posljedica faktora koje mladi navode. Upravo tada je važno ostavljanja pušenja pod nazivom »Ostavi i pušenja i udisanja duhanskog dima, smanjenju da mladi dobro upoznaju svoje stvarne sposob- pobijedi«. O kakvoj se zapravo kampanji broja oboljelih, smanjenju broja prijevremeno nosti, svoja interesiranja i želje, imaju moguć- radi? umrlih, kao i u povećanju broja nepušača, pove- nosti za samorealizaciju, da stječu samopouz- »Quit&Win« je međunarodna kampanja koja ćanju kvalitete života, povećanju duljine života danje i samopoštovanje, gradeći zdravu snagu pruža mogućnost i pomaže velikom broju puša- i povećanju produktivnosti. svoje ličnosti i naprave pravi izbor u ponašanju. ča širom svijeta da ostave pušenje. Kampanja Koji simptomi prate ostavljanje pušenja Kada je oblik ponašanja rizičan za zdravlje već se održava kao natjecanje svake druge godine. nakon dugogodišnje duhanske ovisnosti i na usvojen i kada je ovisnost već stvorena, onda se U prvom natjecanju 1994. godine sudjelovalo kakvu vrstu pomoći može računati osoba mnogi odrasli pitaju – je li promjena ponašanja je 13 zemalja, a u sedmom 2006. godine skoro koja se odluči sudjelovati? 100 zemalja svijeta. Broj pušača koji su na ovaj Prestanak pušenja izaziva apstinencijalne simp- način pokušali ostaviti pušenje raste iz godine u tome: razdražljivost, nemir, teškoće pri koncen- godinu. Tako se u prvoj natjecateljskoj godini traciji, nestrpljenje, nesanicu, snažnu potrebu prijavilo oko 60.000 pušača, a u posljednjoj za cigaretom, povećan apetit, glavobolju... Ovo skoro 1.000.000 pušača. Naša zemlja sudjelu- su prolazne pojave i milijuni onih koji su već je od 1998. godine, a ove godine je jubilarna ostavili cigarete, uspjeli su ih pobijediti. Mi desetogodišnjica provođenja ovog natjecanja poručujemo da i vi možete pobijediti uz pomoć kao jedne od mjera na uspostavljanju kontro- – obitelji, prijatelja, zdravstvenih djelatnika... le uporabe duhana, s ciljem smanjenja broja Ukoliko procijenite da vam je potrebna stručna onih koji puše. U Subotici i našoj zemlji nije pomoć potražite je u Savjetovalištu za odvi- bio kontinuirani linearni rast broja prijavljenih kavanje od uporabe duhana Zavoda za javno pušača kao u svijetu. Bile su prisutne oscilaci- zdravlje Subotica, na telefon 571-300, lokal 14 je u broju prijavljenih sudionika što svakako ili kod svog liječnika. Savjetovalište ima već ukazuje na postojanje brojnih otpora u procesu dugogodišnju praksu u svom radu s rezultatima uspostavljanja kontrole uporabe duhana. Broj koji su vrijedni spomena. Tu se provodi pogla- prijavljenih sudionika u prvom natjecanju 1998. vito individualni rad ili rad u malim skupinama godine u našoj zemlji je bio 4045, a u ostalim (2-5 sudionika). Koristi se kombinacija bihevi- kampanjama je bio od 4600 – 6000 sudionika. oralne metode (promjena ponašanja – životnog Broj prijavljenih sudionika u našem gradu stila kroz edukaciju) i farmakološke metode kretao se po godinama: 616 sudionika u prvom (uključenje službeno registriranih lijekova za natjecanju, a potom je broj varirao od 300 – 500 prestanak pušenja). Prema službenim podacima sudionika, dok je u posljednjoj godini bio oko uspješnost bihevioralne metode u odvikavanju 160 sudionika. U prvoj i trećoj kampanji naj- od pušenja je oko 15 posto, a farmakološke veći broj prijavljenih sudionika u našoj zemlji metode 20-30 posto. Kombinacija ovih dviju je bio iz našeg grada. Cilj nam je ove jubilarne metoda se i u svijetu i kod nas pokazala puno godine ovoj medijskoj kampanji dati veliki zna- uspješnijom. Stopa uspješnosti korištene meto- čaj i dostići najveći broj prijavljenih sudionika de u našem savjetovalištu je u posljednjoj obra- u odnosu na sva dosadašnja natjecanja. đenoj godini (2006. – jer se nepušačem progla- Kakvi su rezultati uspješnosti provođenja šava osoba koja ne puši najmanje 12 mjeseci) ove inspirativne kampanje za očuvanje ljud- 50 posto, odnosno, svaka druga osoba koja je skog zdravlja? bila u savjetovalištu uspjela je ostaviti cigarete. Rezultati međunarodne evaluacije, koji pokazu- U čemu se ogleda glavna edukacijska osnova ju kakav je uspjeh na kraju provedenih aktivno- ove korisne kampanje za očuvanje zdrav- sti, više su nego ohrabrujući, jer pokazuju kako lja? preko 20 posto od ukupnog broja sudionika ne Tijekom izbora oblika ponašanja često se do- upotrebljava duhan i godinu dana nakon sudje- gađa da mladi usvajaju određene oblike i onda lovanja u natjecanju. Ono što ohrabruje kod nas kada još uvijek nisu dovoljno zreli za samo- 18 18. travnja 2008. Subotica HrvatskaRIJEČ

PRIJAVA ZA OSOBU KOJA PODRŽAVA PUŠAČA PRIJAVNI LIST ZA PUŠAČE DA OSTAVI PUŠENJE IME PREZIME PRAVO NA SUDJELOVANJE IMAJU ISKLJUČIVO NEPUŠAČI DATUM ROĐENJA IME ULICA I BROJ PREZIME MJESTO DATUM ROĐENJA TELEFON ULICA I BROJ BROJ DNEVNO POPUŠENIH CIGARETA JESTE LI RANIJE POKUŠAVALI OSTAVITI PUŠENJE? MJESTO PUŠAČKI STAŽ POTVRĐUJEM SUDJELOVANJE U KAMPANJI »OSTAVI I POBIJEDI« IME I PREZIME OSOBE KOJU PODRŽAVATE U SKLADU S PRAVILIMA A KOJA SE PRIJAVILA NA NATJECANJE DATUM SVOJERUČNI POTPIS IME PREZIME PODACI O SVJEDOKU IME DATUM SVOJERUČNI POTPIS PREZIME ULICA I BROJ MJESTO moguća? Mi poručujemo da jest. Osoba koja nosti u svakoj fazi promjene ponašanja i kako • Sudionici, koji će potpuno apstinirati od želi promijeniti svoje ponašanje mora vjerovati posjeduje vještine i znanje koji su potrebni za duhana tijekom 4 tjedna svibnja, od 1. do 28. – kako je osobno u riziku, kako joj promjena u promjene. svibnja, kvalificirat će se za nagrade. ponašanju donosi korist koja je za nju značajna, UVJETI NATJECANJA: Natjecanje traje od 1. • Izvlačenje će se održati među kvalificiranim kako će socijalne norme podržati njene aktiv- svibnja do 28. svibnja 2008. godine u organizaciji sudionicima, a pobjednički kandidati će biti - Ministarstva zdravlja, Nacionalne komisije za kontaktirani radi provjere apstinencije putem prevenciju pušenja, Kancelarije za kontrolu du- izjave podupiratelja/svjedoka i biokemijskog hana, Instituta za javno zdravlje Srbije s mrežom testa urina. instituta i zavoda za javno zdravlje • Međunarodna super nagrada od 10.000 $ • Kriteriji za sudionike su: najmanje 18 godi- USD i 6 regionalnih nagrada od 2.500 $ USD na starosti, svakodnevni pušač najmanje jednu bit će izvučene među dobitnicima glavnih godinu prije sudjelovanja u natjecanju i želja da nagrada iz svake zemlje sudionice. prestane s pušenjem. • Predviđene su jednake nagrade za pušače i za • Ravnopravni sudionici su i svi nepušači, neovi- podupiratelje. Osim glavnih novčanih nagrada sno o godinama starosti, uz uvjet da moraju podu- osigurane su i brojne druge robne nagrade. prijeti najmanje jednog pušača, koji će ostaviti Nacionalna nagrada u našoj zemlji je 36.500 pušenje uz pomoć kampanje i njihovu potporu. dinara za pušača i 36.500 dinara za podupi- • Sudionici moraju popuniti prijavne formulare ratelja. Lokalna nagrada je po 15.000 dinara za pušače i podupiratelje do 30. travnja i poslati za pušača i podupiratelja. Nagrada je potpo- ih poštom ili osobno donijeti u Zavod za javno mognuta sredstvima Komisije za borbu protiv zdravlje Subotica, Zmaj Jovina 30. Mogu se pri- bolesti ovisnosti grada Subotice. Želimo svim javiti i putem interneta na adresu www.zjzs.org.yu sudionicima veliki uspjeh! Hajde da damo svoj ili putem telefona u Centar za promociju zdravlja doprinos zdravijem svijetu oslobođenom od Zavoda za javno zdravlje Subotica na telefon: dima! 024/ 571-300 lok 14. g

OGLAS ZA IZDAVANJE POSLOVNIH PROSTORA U VLASNIŠTVU MJESNE ZAJEDNICE »TAVANKUT«

Na sjednici Skupštine Mjesne zajednice »Tavankut« održane 17. siječnja 2008. donesena je odluka da se izda u zakup poslovni prostor u vlasništvu mjesne zajednice, i to: 1. Podrumske prostorije u Ulici Matka Vukovića broj 3, Donji Tavankut, (bivša cvjećara »Mimoza«) u ukupnoj površini 27,52 m2. 2. Prostor u Ulici Marka Oreškovića 11, veliki hol, bivša diskoteka »Queen« ukupne površine 99,23 m2, s pripadajućim prostorom, sanitarni čvor i skladište. Napomena: za poslovni prostor pod tačkom 2. treba se dogovoriti oko preuzimanja zatečenog inventara. Sve informacije na telefon: 767- 006. Oglas je otvoren 10 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informiranja, internetu i mjestima za oglašavanje mjesne zajednice.

Mjesna zajednica »Tavankut«

18. travnja 2008. 19 HrvatskaRIJEČ Dopisnici dobru interpretaciju pjesama Tonke Šimić i Koncert HKUPD »Matoš« u Plavni Siniše Bartulova. Članovi tamburaškog sastava »Plavanjski bećari«, kome se pridružio izvr- stan »kontras« Josip Kovač iz Vajske, vrlo su dobro svirali. Najveće iznenađenje priredila je Dan za pamćenje dvogodišnja djevojčica Dorotea Sabo, koja je izvrsno otpjevala Andrićevu pjesmu »Plavna, Društvo ostvaruje predviđene aktivnosti selo malo«. Zanimljiva je bila i interpretacija dviju Andrićevih pjesama – »Kraj pendžera šlji- va« i »U bašči procvali orasi«, koje su otpjevale Tonka Šimić i Evica Bartulov. Treba spomenuti kako su koncert pratili: vlč. Josip Kujundžić, župnik iz Vajske, vlč. Josip Štefković, Ruža Pejčić, v.d. predsjednica »Dukata«, Jelena Gostimirović, koreografki- nja »Dukata«, Ružica Torubarov, predsjednica Udruge žena iz Plavne, Ivica Straćinski iz uredništva emisije na hrvatskom jeziku Radio Bačke, Dario Bošnjak, te Darko Blagojević, predsjednik KUD »Palona«. Poslije koncerta na večeri i druženju u prostorijama Vatrogasnog doma pokraj Plavanjaca bilo je gostiju i iz Vajske, a uz »Plavanjske bećare« zabava je trajala gotovo do ranih jutarnjih sati. Iako Društvo nema nikakvih novčanih i materijalnih sredstava, sav prihod od ulaznica uručen je našem župniku za popravak župne subotu 12. travnja, HKUPD »Matoš« multietničkoj sredini. Osobitu zahvalnost dugu- crkve, koju želimo sanirati od vlage, a i urediti priredio je svoj prvi koncert, koji je jemo školi i ravnateljici ove ustanove što nam je tako da svoju 200. obljetnicu (2013.) dočeka organiziran prema planu rada za ovu je svesrdno dala na raspolaganje predivan hol u novom ruhu i dobije svoj nekadašnji karakte- U rističan barokni izgled. Nadamo se da će i šez- godinu, a što je trebalo uslijediti nakon službe- za vježbanje i sam koncert za tako velik broj ne registracije Društva. To se upravo rješenjem nazočnih. desetak redovitih članova našeg Društva tome i Tajništva unutarnjih poslova u Baču ovih dana i Na koncertu smo imali prigodu vidjeti i osobno pridonijeti. dogodilo. Društvo je od svog osnutka, 17. siječ- čuti dječju folklornu skupinu, stariju folklor- Zvonimir Pelajić nja 2008. godine, intenzivno počelo ostvarivati nu skupinu, goste – KUD »Palona«, ali i sve predviđene aktivnosti. Prvo je osnovan folklorni odjel, kojeg je u početku činila starija skupina, a zatim je formirana i dječja skupina. Potom je osnovan povijesno-istraživački odjel, a usporedo je formiran i tamburaški sastav, uz zdušnu pomoć HKUPD »Dukat« Vajska- Bođani i njegovog predsjednika Pavla Pejčića. Sada je u tijeku formiranje literalne sekcije, a u međuvremenu je predsjednik Društva Siniša Bartulov organizirao i sastanak svih hrvatskih kulturnih udruga iz Podunavlja, prvi put u Plavni. Nadamo se da će uskoro biti osnovan i pjevački zbor, tako da će se baština J. Andrića i A. G. Matoša na pravi način moći obnavljati. Na samom koncertu, pokraj vrlo dobrih izvedbi uvježbanih točaka, uglavnom narodnih pjesama i plesova, bilo je još nekoliko ugodnih iznenađenja. Bilo je oko 150 nazočnih, pred- stavljene su prekrasne, skoro već zaboravljene plavanjske šokačke nošnje. Nastupili su gosti iz KUD »Palona«, što je dobar primjer buduće suradnje sa svim kulturnim udrugama u ovoj

odjela za neurologiju u krugu Opće bolnice«, rekao je na konferenciji Novi odjel neurologije za tisak u srijedu 9. travnja ravnatelj ZC »Dr. Radivoj Simonović« dr. Branislav Bojić. Zgrada neurologije bit će izgrađena u krugu bolnice u SOMBOR – Zdravstveni centar »Dr. Radivoj Simonović« iz Sombora Vojvođanskoj ulici, a razlog za premještanje odjela s lokacije bolnice na će 90 milijuna dinara dobivenih iz Fonda za kapitalna ulaganja AP Apatinskom putu je bolja dostupnost svih vrsta dijagnostike i konzilijar- Vojvodine uložiti u izgradnju novog odjela za neurologiju u krugu nih pregleda. U zgradi će biti stacioniran dio s 46 kreveta, 3 ambulante i Opće bolnice u Somboru. »Prilikom određivanja kvalitete rada od dnevni boravak. »Želja nam je smrtnost od moždanog udara smanjiti na strane Ministarstva zdravlja, 2006. godine je najmanja smrtnost u Srbiji 15 posto, odnosno na europsku razinu«, rekao je dr. Bojić. od moždanog udara bila u Somboru, što je razlog više za izgradnju Z. G.

20 18. travnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ Neobično stanište za rode Ples života i smrti Bijela roda je ptica koja je u puku oduvijek bila simbolom novoga života * Na jednom nadgrobnom spomeniku u Sonti rode godinama grade gnijezdo * Beskrajni ples života pokraj simbola smrti

Piše: Ivan Andrašić

Roda

va ptica (Ciconia ciconia) je iz Oporodice roda (Ciconiidae). Ima dugačak, crven kljun i duge, crvene noge. Perje joj je bijele boje, samo je na krilima crno. Mužjak i ženka se po boji uopće ne razlikuju. Let joj je spor, dostojanstven, glasa se klepetanjem, osobito u vrijeme ljubavnoga zova.

priroda svojom silom ne vine u zrak, sve dok im svojim zovom ne pokaže put k prostorima u kojima će prezimiti i dok ih sljedećega proljeća ne vrati k nama, na neke nove dominirajuće stupove, dimnjake... u neka novosagrađena gni- jezda. Veliki se broj vraća u stara gnijezda kako bi stvorili novo potomstvo i dali svoj doprinos pobjedi života. I tako generacijama, tko zna otkad. Možda od 1916., a možda i... toga se vremena ne sjećaju se ni najstariji Sonćani, no jedino se sjećaju da su rode na spomeniku ijela je roda ptica gnjezdarica koja pro- iz smrti ili život prethodi smrti. A možda i ne, Graberovih viđali oduvijek, da su one, jedno- store središnje i istočne Europe nase- možda su nam samo htjeli pokazati koliko je stavno, vremenom postale dio sonćanskoga ljava u razdoblju od proljeća do jeseni. život jači od smrti. Zamislite sliku: smrt je groblja. Onaj dio groblja koji nam pripovijeda B o praiskonskoj sprezi života i smrti, koji nam U travnju ili svibnju rode svijaju povelika pokrivena s nekoliko kubika zemlje ili beton- gnijezda, najčešće na objektima koji dominiraju skom plohom, na tlu su zemaljska obilježja, dug pokazuje kako se iz svake smrti rađa neki novi svojom visinom, poput dimnjaka ili električnih otišlim dušama, a samo nekoliko metara iznad, život i koji nam svakoga dana pokazuje kako stupova, pa do onih krajnje neobičnih i neoče- rode – tinejdžeri u gnijezdu mašu svojim krili- smrt ostaje ispod razine tla, jedino, možda, duše kivanih mjesta. Ženka obično snese do pet jaja, ma, bezuspješno pokušavajući poletjeti, a da još umrlih uspijevaju poletjeti s mladim rodama. na kojima ona i mužjak naizmjenično sjede sve i sami ne znaju kamo. Dok ih, jednom, majka g dok se ne izlegu mladi koji brzo rastu. U lov na hranu isto tako idu naizmjenično. Odavno je ova ptica u puku postala simbolom rađanja Tjednik novoga života, simbolom vjerovanja da upravo ona ljudima donosi bebe. Ili, možda, to nije vje- »Somborska epoha« rovanje, nego samo romantično pripovijedanje i odgovori djeci na upite otkuda ljudima bebe. To SOMBOR – Prvi broj lokalnog nezavisnog u ovoj priči i nije bitno, važno je to što je ova građanskog tjednika »Somborska epoha« iz veličanstvena ptica, odnosno par ptica, odlučio tiska je izišao u četvrtak 10. travnja. Kako je sagraditi gnijezdo na krajnje neobičnu mjestu, u uvodniku naveo glavni urednik ovog lista Slobodan Jerković, »Somborska epoha je list na jednom nadgrobnom spomeniku koji svojom otvoren za sve i svakoga. List koji će uvijek visinom dominira grobljem u Sonti. Spomenik biti na strani običnog, takozvanog malog je postavljen nad grobnicom njemačke obitelji čovjeka i građanina. Trudeći se dosljedno Graber, a prva je u nju sahranjena Ilona, davne slijediti trag istine, nastojat ćemo pružiti aktu- 1915. godine. Gnijezdo, simbol doma, simbol alne i zanimljive sadržaje i biti u žiži zbivanja obitelji i zajedništva, simbol rađanja novoga i vašeg interesiranja. Nudeći vam besplatno života, postavljeno je na samo nekoliko metara oglašavanje, u teškim tranzicijskim vreme- iznad cijele plejade obilježja smrti. Možda nam nima, stajemo na branik vaših ekonomskih je ovaj, pomalo filozofski orijentiran par roda, interesa«. svojim klepetanjem, svojim ljubavnim zovom, Somborska epoha će izlaziti svakoga četvrt- svojom skrbi o mladima koje su stvorili, a i ka, a cijena je 19 dinara. Prvi broj je podije- samim svojim odabirom staništa htio postaviti ljen besplatno. vječno pitanje filozofa, pitanje rađa li se život Z. G.

18. travnja 2008. 21 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Gradilište u slavonskom mjestu Kula Požege. Uz veliku materijalnu pot- poru Zavičajnog kluba Hrtkovčana, kao i Hrtkovčana diljem svijeta, 16. studenoga 1998. godine potpi- Hrtkovačka crkva je stvarnost san je ugovor s izvođačem radova prve faze gradnje – temelja crkve. Crkva iz dana u dan postaje sve veća i viša Na uskrsni ponedjeljak, 5. travnja 1999. godine, položen je elo Kula leži u nepreglednoj kamen temeljac, koji je osobno slavonskoj ravnici, u sje- posvetio papa Ivan Pavao II. u veroistočnom dijelu Zlatne S Mariji Bistrici, prilikom progla- doline. Nalazi se na magistral- šenja blaženim kardinala Alojzija noj cesti koja povezuje Požegu i Stepinca. Radovi su završeni kva- Našice preko Krndije, a udalje- litetno i u roku. Za vrijeme podiza- na je pet kilometara od Kutine i nja temelja, svoju velikodušnost i dvadeset od Požege. Pripada župi radost što se gradi crkva pokazali i općini Kutjevo. Kula je pozna- su mještani koji su svakodnevno ta još iz vremena srednjeg vije- pripremali ručak za sve radnike na ka, a u svojoj je povijesti imala gradilištu i na taj način se dokazali mnoge i razne stanovnike. Jedni kao dobri domaćini. Ali, kako je od su odlazili, drugi dolazili, neki ideje do stvarnosti dug put, trebalo slobodno, drugi prisilno. Neki su je proći devet godina kako bi se na se zadržavali duže, a drugi kraće. postavljenim temeljima nastavila Prije Drugog svjetskog rata tadaš- graditi crkva. nji Jakobsdorf (staro ime Kule) su CRKVA SE GRADI: U ožujku naseljavali Nijemci, no kada su ove godine napokon je potpisan nakon rata protjerani, u njihove su ugovor s građevinskom tvrtkom kuće doseljeni Srbi. Godina 1992. Galić company, koja je odmah bila je prijelomna za Kulu. Za počela radove i crkva iz dana u dan samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja postaje sve veća i viša, hrtkovačka te godine, u selo su, nakon što su crkva u Kuli postaje stvarnost. protjerani, došli Hrvati (i ostalo Uz župnika Matu Rukavinu i nesrpsko stanovništvo) iz srijem- izaslanstvo Zavičajnog kluba skog mjesta Hrtkovci. Šezdesetak Hrtkovčana, prošlog je četvrt- obitelji, oko 190 ljudi, zamijenilo ka gradilište posjetio i biskup je svoje kuće i uređena imanja Požeške biskupije msgr. dr. Antun za kuće i okućnice kulskih Srba. Škvorčević, koji je tom prigo- Poznata je činjenica da su u tim dom pohvalio slogu i zajedni- zamjenama srijemski Hrvati dali štvo Hrtkovčana te izrazio veliko više, a dobili manje, no ipak su zadovoljstvo dinamikom grad- današnji Kuljani odlučili prekinu- Maketa buduće crkve sv. Petra u Kuli nje crkve. »Snaga uskrslog Isusa ti taj slijed dolazaka i odlazaka. imaju Kulu. »Mi smo to prepoznali budućnosti. Kula je sada naše sre- u njegovu duhu zacijelo je bila O tome najviše svjedoči i njiho- i želimo na tom mjestu sačuvati dište, naši ‘Hrtkovci u Slavoniji’, prisutna u svima vama koji ste va velika želja da sagrade svoju duh naših Hrtkovaca. Mogli smo mjesto našeg okupljanja«, pojaš- napustili svoje domove. Vi iz crkvu, da imaju duhovno središte i izabrati Zagreb u kome živi pet njava predsjednik Plivelić. Srijema, iz Hrtkovaca, vi iz Bosne svetište u kojemu će se okupljati i puta više Hrtkovčana, ali Kula Nakon raspisanog natječa- i Hercegovine, i tko zna kojih prakticirati svoju katoličku vjeru. ima kontakt sa zemljom, tu nit ja, posao gradnje crkve povjeren sve drugih strana, tu ste baštinu POVEZNICA PROŠLOSTI I poveznicu hrtkovačke prošlosti i je poduzeću Presoflex Invest iz nerazorivu u srcu svome donijeli BUDUĆNOSTI: »Zemljište za i ovamo, na ove prostore naše crkvu u samom središtu sela, preko Slavonije. Dakako, ovdje vam u puta današnjeg društvenog doma, Kuli nedostaje crkva. Ali, crkve otkupljeno je još 1996. godine nisu samo građevine, goli zidovi, od PKK Kutjevo, a nakon više kule, Crkva smo mi u zajedni- ponuda prihvaćen je projekt crkve štvu s Bogom. Vi ste Crkva Boga svetog Petra, arhitektice Ane Nade života, vi ste hram Duha Svetoga Krpelnik. Svoju potporu gradnji sve dok imate srce koje osjeća za dao je i msgr. dr. Antun Škvorčević, Boga i s Bogom, dok imate savjest biskup Požeške biskupije«, priča koja želi živjeti – ne bilo kako, nam predsjednica Crkvenog odbora nego pošteno, zauzeti za ono što Marta Kučinić, bivša Hrtkovčanka, je istinski vrijedno Božje i ljudski. a predsjednik Zavičajnog kluba Vi ste to dok je živa duša u vama, Hrtkovčana »Gomolava« Antun vi ste ta Crkva«, rekao je tom Plivelić, glavni inicijator gradnje prigodom biskup Škvorčević, dok crkve, dodaje kako je Kula speci- je Antun Plivelić za ovogodišnje fikum, jer iz cijelog Srijema, koji Petrovo najavio veliko okupljanje je gotovo potpuno etnički očišćen, Hrtkovčana i njihovih prijatelja u ni jedno mjesto nema takvu jedin- Kuli, pokraj crkve. stvenu cjelinu kao što Hrtkovčani Antun Plivelić, biskup msgr. dr. Antun Škvorčević i Zlatko Žužić 22 vlč. Mato Rukavina ispred crkve 18. travnja 2008. Dopisnici HrvatskaRIJEČ Održana Izborna skupština Udruge protjeranih Hrvata Tribina u Staroj Pazovi iz Srijema, Bačke i Banata u Zagrebu Ljudska i Izabrano novo vodstvo manjinska prava

Zagrebu je 12. travnja održana Izborna Jakov Ivančić. Izabrana su 43 člana Glavnog skupština Udruge protjeranih Hrvata iz odbora, a za predsjednicu Glavnog odbora iza- a tribini »Ljudska i manjinska prava« Srijema, Bačke i Banata u Republici brana je Jelena Dodig iz Kukujevaca, koja sada koja je održana u Staroj Pazovi U 11. travnja govorili su Aleksandar Hrvatskoj. Skupština je održana u staroj grad- živi u Osijeku. Za članove Nadzornog odbora N skoj vijećnici u neposrednoj blizini crkve sv. izabrani su – Zlatko Lisac, Vinko Krzmanović i Resanović, Goran Bašiž i Pavel Domonji. Marka na Gornjem gradu, a pod pokrovitelj- Petar Jurčić. U ime organizatora tribine, Foruma građana stvom predsjednika Hrvatskog sabora Luke Među gostima su bili: potpredsjednica Stare Pazove, nazočne je pozdravio Branko Bebića. Skupštini je nazočilo 67 izaslanika od Sabora Dorica Nikolić, potpredsjednica Vlade Dragaš. Istaknuo je da u Općini Stara Pazova 91 delegiranog iz cijele Republike Hrvatske. Republike Hrvatske Đurđa Adlešić, velepo- živi značajan broj pripadnika triju nacionalnih Skupštinom je predsjedalo radno predsjedni- slanik RH u Srbiji Tonči Staničić, ponositi manjina: slovačke, hrvatske i romske. Aleksandar Resanović istaknuo je kako je ironična odluka Ustavnog suda Srbije donese- na na Svjetski dan Roma o cenzusu za sudje- lovanje na izborima, jer Ustavni Sud RS nije prihvatio odluku Republičke izborne komisije da za liste za sudjelovanje nacionalnih manji- na na izborima census bude 3000 potpisa umjesto 10.000 potpisa, što govori o odnosu većine prema manjini, te je rekao kako su u Srbiji propisi neusuglašeni s Ustavom što se osobito vidi kod Zakona o nacionalnim manji- nama i Zakona o hendikepiranim osobama. Niz zakona nedostaje ili se ne primjenjuje. Profesor Goran Bašić je rekao kako je pri približavanju Srbije Europskoj Uniji potrebno štvo u sastavu: predsjednica Jelena Dodig i čla- Srijemac iz Nijemaca Đuro Perica, koji je da država uredi i odgovarajuće propise o polo- novi – Ljubica Kolarić-Dumić, Vlatko Fijala, aktivni sudionik svake skupštine, predsjednik žaju nacionalnih manjina i naveo primjere Ruža Mamić Omaljev i Jakov Ivančić. Rad HNV-a u Republici Srbiji Branko Horvat, član Španjolske i Mađarske. Bašić je istaknuo i skupštine se odvijao po predloženom dnevnom HNV-a Mato Groznica, predsjednik HKPD primjer Hrvatske koja je donijela zakon po redu, kojeg su delegati dobili prije sastanka. »Jelačić« iz Petrovaradina Josip Pokas i drugi. kome osam zastupničkih mjesta u Saboru Prije samog radnog dijela tamburaški bend U obraćanju nazočnima svaki od gostiju im pripada nacionalnim manjinama, a za kulturnu HKPD »Jelačić« iz Petrovaradina odsvirao je je poželio uspješan rad, te poželio novom vod- autonomiju prave se posebni birački popisi, hrvatsku himnu »Lijepa naša«. stvu Udruge daljnji uspješan rad za dobrobit te srpska zajednica ima u 70 lokalnih samo- Nakon obraćanja gostiju nazočnima, pred- hrvatske zajednice iz Vojvodine u Republici uprava svoja nacionalna vijeća koja odlučuju sjednica radnog predsjedništva pročitala je Hrvatskoj, ali i na dobrobit hrvatskog društva o potrebama u informiranju, dvojezičnosti, tj. kandidacijsku listu, o kojoj su se delegati u cijelosti. Također je više sudionika izrazilo o pitanjima kulturne autonomije. »U Srbiji, izjašnjavali dijelom javno, a dijelom tajno. želju pomoći oko kupnje rodne kuće bana prilikom izbora nacionalnih vijeća, svi koji Nakon brojanja glasova, velikom većinom Josipa Jelačića u Petrovaradinu. su bili zastupnici u lokalnim i pokrajinskim delegati su izabrali novo vodstvo UPHSBB. Na koncu je organiziran domjenak za sve skupštinama automatski su postajali elektori Novo vodstvo čine: Vlatko Fijala – predsjednik nazočne, a svirao je tamburaški bend »Jelačić« tako da su pojedina nacionalna vijeća postala Skupštine, Mato Jurić – predsjednik Udruge, iz Petrovaradina. Uz zvuke srijemskih pjesama skoro jednopartijska. Ovakva nacionalna vije- Ante Plivelić – počasni predsjednik Udruge, ozračje je bilo odlično, kakvo je uvijek kada se ća nemaju smisla, a iako su im istekli mandati, dopredsjednici Udruge – Petar Gašparović, susretnu Srijemci. ona i dalje funkcioniraju na temelju koali- Vlatko Fijala, Stjepan Šmit, Smiljko Barišić i I. K. cijskih dogovora političkih lidera stranaka. Nijedno nacionalno vijeće nije pokrenulo pita- nje novih izbora nacionalnih vijeća. Potrebno je podijeliti ovlasti između političkih stranaka i nacionalnih vijeća, mora postojati decen- tralizacija manjinskih samouprava«, rekao je Bašić. Budući da se tribina organizirala u okvi- ru projekta »Srbija u Europskoj Uniji – što od toga imam ja, šta od toga ima… Stara Pazova«, Pavel Domonji je govorio o raznim vidovima boljitka života građana koji će se ostvariti europskim integracijama. I. R.

18. travnja 2008. Tamburaški bend »Jelačić« 23 HrvatskaRIJEČ Natječaj

Srbija - Autonomna pokrajina Vojvodina POKRAJINSKO TAJNIŠTVO ZA PROPISE, UPRAVU I NACIONALNE MANJINE, 21000 NOVI SAD Bulevar Mihajla Pupina 16 Tel.: +381 21 487 46 06

Temeljem članka 6. Odluke o raspodjeli proračunskih sredstava Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, tijelima i orga- nizacijama u čijem radu su u službenoj uporabi jezici i pisma nacionalnih manjina, Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine raspisuje N A T J E Č A J za raspodjelu proračunskih sredstava tijelima i organizacijama u Autonomnoj pokrajini Vojvodini u čijem radu su u službenoj uporabi jezici i pisma nacionalnih manjina u 2008. godini

Sredstva u svoti od 13.800.000,00 dinara (slovima: trinaestmilijunaosamstotisućadinara) će se koristiti za sufinanciranje projekata čiji je cilj promicanje prava na službenu uporabu jezika i pisama nacionalnih manjina u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, Pravo sudjelovanja na natječaju imaju: - tijela općine i grada na teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine, u kojima je Statutom utvrđena službena uporaba jezika i pisama nacional- nih manjina na cijelom teritoriju općine ili grada ili naseljenim mjestima na njihovu teritoriju; - mjesne samouprave na teritoriju općina i gradova iz prethodnoga retka; - druga tijela, organizacije, službe i ustanove na teritoriju općina i gradova iz prvoga retka

- Sredstva se dodjeljuju za financiranje, odnosno sudjelovanje u financiranju:

- osposobljavanja zaposlenika u tijelima i organizacijama gdje se koriste jezikom nacionalne manjine koji je utvrđen kao jezik u službenoj upo- rabi, a posebice na radnim mjestima na kojima se ostvaruje kontakt sa strankama (sudjelovanjem na tečajevima, seminarima i drugim načinima organiziranima u tu svrhu) i za razvitak sustava elektroničke uprave za rad u uvjetima višejezičnosti; - troškove izrade i postavljanja ploča s nazivom tijela i organizacija, nazivom naseljenog mjesta na cestovnim pravcima, nazivom ulica i trgova ispisanih i na jezicima nacionalnih manjina koji su u službenoj uporabi u općini, gradu i naseljenom mjestu i za tiskanje dvojezičnih ili višejezič- nih tiskanica kao i za tiskanje službenih glasila i drugih javnih publikacija. Visina sredstava za raspodjelu utvrđuje se na temelju sljedećih kr iterija: - broj jezika i pisama koji su u službenoj uporabi na cijelom teritoriju općine, grada i naseljenog mjesta - postotni udjel pripadnika nacionalnih manjina čiji su jezici i pisma u službenoj uporabi u ukupnom broju stanovništva; - ukupni materijalni troškovi nužni za realiziranje projekata;

- postojanje drugih izvora financiranja projekata; - kontinuitet u financiranju projekata od strane Tajništva, odnosno traže li se sredstva prvi put.

Rok za podnošenje prijava je do 25. travnja 2008. godine. Prijave se podnose isključivo na natječajnim tiskanicama Tajništva. Kompletna natječajna dokumentacija može se preuzeti u prostorijama Tajništva ili na internetskoj stranici: www.puma.vojvodina.sr.qov.yu .

Prijave na natječaj se podnose na srpskom jeziku ili na jeziku nacionalne manjine koji je u službenoj uporabi u Autonomnoj pokrajini Vojvodini, Prijave se podnose osobno, predajom u pisarnici pokrajinskih tijela uprave u Novom Sadu (zgrada Izvršnog vijeća APV) ili se upućuju poštom na adresu: Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine, Bulevar Mihajla Pupina 16, 21000 Novi Sad,

Neće se razmatrati nepravodobne ili nepotpune prijave, kod kojih nedostatak nije po upozorenju odstranjen, ili se ne odnose na natječajem pred- viđene namjene ili su podnesene od neovlaštenih osoba. Korisnik se obvezuje odobrena sredstva utrošiti samo za namjenu za koju su dodijeljena, a neutrošena sredstva virmanski vratiti proračunu na odgovarajuću poziciju Pokrajinskog Tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine. Korisnik se obvezuje da o utrošku dodijeljenih sredstava podnese izvješće odmah, a najkasnije do kraja godine. Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine pridržava pravo, prema potrebi, zatražiti dodatnu dokumentaciju od podnositelja prijave, odnosno ispunjenje dodatnih uvjeta ili izlazak na lice mjesta. Prijave i priložena dokumentacija se podnositeljima ne vraćaju. Rezultati natječaja se objavljuju na službenoj internetskoj stranici Tajništva, Tajništvo nije u obvezi obrazlagati svoje odluke. Na odluku Tajništva ne može se uložiti žalba ili neko drugo pravno sredstvo. Pokrajinski tajnik dr. Korhecz Tamas

24 18. travnja 2008. Tema HrvatskaRIJEČ Kršćanska tribina grada Subotice Isusovo uskrsnuće

Prošao je zemljom čineći dobro, a ljudi su ga raspeli. Navijestio je novi svijet i pobijedio je svijet laži, zlobe i mržnje. Istina je sve što je učinio. Jedini je On izvor istine

Piše: Marijana Tucakov

opisati. Ono što znamo je da su apostoli sigur- no susreli Isusa na jedan poseban način i da su imali muku kako to riječima opisati. Apostoli su pokušali ljudskim, zemaljskim kategorijama naviještati tu svoju sigurnost. Ovakva poteškoća opisa može se usporediti no oko čega se sabiramo je Isus živi Isus je umro u petak u 15 sati. Istoga dana, s time kada nekome tko je slijep od rođenja i uskrsnuli. U središtu kršćanstva ne u 18 sati, počinjala je Pasha. Pasha je najveći trebaš tumačiti što je to zeleno. Slijepac ne nalazi se ni teologija, ni ideja, ni filo- blagdan, kada je potpuno mirovanje. Znači, samo što ne zna boje, on nema niti kategoriju O boje. On ne zna što je to boja. No, ako se malo zofija, nego živa osoba Isusa Krista. Da Isus Isusovi prijatelji imali su samo tri sata za nije uskrsnuo, ne bi nas bilo ovdje i ne bi po pokopati ga. Međutim, kao i danas u kaznenom bolje dovinemo, možemo mu reći da je trava cijelom svijetu prošao glas: »On je živ!«. Da zakonu, leš pripada sucu. Kako ta tri sata nisu zelena, da je lišće zeleno, te da je salata zelena. Isus nije uskrsnuo, sve naše tribine, na kojima bila dovoljna za pravi židovski pokop, kada Mi ćemo njemu kategorije koje on nema izraziti se sastajemo, bile bi komemoracije onoga koji je završena Pasha, u nedjelju rano ujutro žene u kategorijama koje on ima. To je opip, okus, i je nekada živio, puno toga lijepoga rekao i odu- idu na Isusov grob dovršiti pokop. Grob je bio njegov doživljaj svijeta. ševio svoje suvremenike. Upravo jer je Isus živ prazan. Evanđelja nam ne mogu dati povijesne Apostoli su bili u takvoj situaciji. Oni su - i mi postojimo, i Crkva postoji, imamo pravu podatke Isusova uskrsnuća. Zato se ti izvještaji susreli uskrsnulog Isusa. Isus ne samo da ne radost i pravu budućnost. On je pobijedio đavla, u evanđeljima razlikuju. Svi izvještaji evanđelja izgleda tako kako je izgledao na zemlji, već je smrt i zlo. Bog je Isusovim uskrsnućem presu- su zapravo navještaji da je Isus uskrsnuo i da je on sada sam u novoj egzistenciji, preobražen i dio starome svijetu i stvorio novi Božji svijet. živ. uskrsli. Nemamo niti jedan instrument kojim Isus je uskrsnuo i tu svoju uskrsnu pobjedu želi Međutim, važni su zajednički elementi koje bismo ga mogli percipirati. Apostoli su taj ugraditi u svakoga od nas. Svi smo mi djeca nam evanđelja donose u svojim navještajima. susret objasnili na sljedeći način: vidjeli smo uskrsnuća. Isus nam je omogućio da u nama Prvi element je prazan grob. Time nam se želi ga, dirali smo ga, jeli smo s njim. Međutim, kuca bilo vječnoga života. dokazati kako Isusa u grobu nema. Drugi ele- naglašava se da ga nisu poznali, jer On više ne Ovo su poruke s kršćanske tribine, koju je ment je bjelina. Bjelina je boja onostranosti, živi na način ove zemlje, niti tako izgleda. S održao pater Tadej Vojnović u četvrtak, 10. što znači da je Isusovo uskrsnuće onostrani druge strane, Isusovim ukazanjima učenicima travnja, u dvorani HKC »Bunjevačko kolo« događaj, a ne ovozemni. Sljedeći element je i Njegovim drugovanjem s učenicima, želi se u Subotici. Evo što je pater Tadej govorio o taj što Isusa njegovi učenici, nakon uskrsnuća, pokazati kako On više nije vezan za prostor i Isusovu uskrsnuću... ne poznaju. Time se želi reći da Isus više nije vrijeme. USKRSNUO JE U SVIJET SVOJEGA onakav kakav je bio prije uskrsnuća. Važno je i ŠTO ISUSOVO USKRSNUĆE ZNAČI ZA OCA: Isus je znao da će uskrsnuti. No, pojam to što Isus nije uskrsnuo u ovaj naš svijet, On OVAJ SVIJET?: Stari svijet, koji je bio pod uskrsnuća, dok Isus o tome govori, kod Židova je uskrsnuo u svijet svojega Oca. On sada ima grijehom, ubio je Isusa koji je začetnik novoga nije bio definiran. U hebrejskom jeziku nije niti novi način postojanja, koji je za naše oči jedno- svijeta. Isusovim uskrsnućem Bog je održao sud postojala riječ uskrsnuće. To je bila prva teškoća stavno neuhvatljiv. Također, potrebno je istaći i ovome svijetu. Prošao je zemljom čineći dobro, u vezi uskrsnuća s kojom su se Isusovi učenici brojku tri, jer je Isus tek treći dan uskrsnuo. ljudi su ga raspeli. Navijestio je novi svijet i suočili. Druga teškoća bila je kalvarija. Ta teška SUSRET S ISUSOM: Neminovan je Isusov pobijedio je svijet laži, zlobe i mržnje. Istina je situacija dotukla je i one koji su bili najvjerniji. susret s učenicima nakon što je uskrsnuo. sve što je činio i učio. Jedini je On izvor istine. Kalvarija je svima srušila nadu u Isusa. Prema Međutim, onako kako On sada postoji u svo- Po sudu Božjem točno možemo vidjeti što evanđeljima, nema niti jednog svjedoka Isusova jem proslavljenom biću sasvim je nedostupan pobjeđuje, a što gubi. Laž gubi, mržnja gubi, uskrsnuća. Prema Isusovim riječima, treći dan, našim osjetilima. Za nas nije pitanje - jesu li ga zlo gubi. Isusovo uskrsnuće je strašno velika jednostavno je izašao iz groba. Kako je mogao apostoli susreli, već kako su ga susreli? Učenici Božja gesta. Ona je pokazala gdje je istina. izaći? Izašao je tako što je uskrsnuo. Obučen u su bili toliko sigurni u taj susret, da su bili spre- Više nigdje ne trebamo tražiti istinu i životni besmrtnost, postao je preobraženo tijelo koje mni umrijeti zbog svjedočanstva o njegovom put osim u Isusu. Samo taj put vodi u život. Isus više nije podložno zakonima fizike, prostora i uskrsnuću. Konačno, oni su i umrli zbog toga je nas otkupio mukom, smrću i uskrsnućem. vremena. Izašao je onako, kako je kasnije došao svjedočanstva. Taj susret nema ništa na sebi što Pavao kaže - ako je Krist uskrsnuo i mi ćemo k njima. Jednostavno je, dok su vrata bila zatvo- bi naša čula mogla uhvatiti. Taj je susret bio uskrsnuti. Kao što smo nosili sliku zemaljsko- rena, stao među njih. toliko tajanstven da ga učenici nisu mogli točno ga, nosit ćemo i sliku nebeskoga. g

18. travnja 2008. 25 HrvatskaRIJEČ Reportaža

Prošećimo kroz prostor, vrijeme i ljude. Putem slame. Gdje se ona u svijetu koristi, na koji način i u kom obliku? Tu bismo trebali malo zastati i Put slame porazmisliti.

rošećimo kroz prostor, vrije- cijska. Prihvaćamo je takvu kakva je »držač« od slame, koji se i danas Pme i ljude. Putem slame. Kroz jest, stasala, takvu kakvom su je koristi u selima Italije, a u njega se umjetnost u slami na jedan drugi pojedinci doživjeli i iskazali. pohranjuju svježe sakupljena jaja. način. Ovoga puta to neće biti pred- Gdje se ona u svijetu još kori- Englezi također njeguju pletivo. stavljanje slamarstva na etnološki, sti, na koji način i u kom obli- Tu nalazimo sakralne detalje veoma muzeološki ili neki drugi stručan ku? Tu bismo trebali malo zastati bogato ukrašene. Nizozemska i pristup. Tek jedna lagana šetnja, i porazmisliti. Naravno da nismo Njemačka također njeguju pletivo, jedan osvrt, pogled na to gdje sve usamljeni, naravno da je ima diljem tamo se izrađuje nakit u svakovr- živi, gdje je sve ima. Kakva je u svijeta. snom obliku. Ornamentika za zid, rukama drugih naroda kad dosti- Ono što nas povezuje s tim svi- ukrasi za bor, sve što je prisutno i gne svoju konačnicu, svoj konačni jetom jest ljubav prema ovoj teh- na našim prostorima. oblik. Jesmo li mi jedinstveni, usa- nici. Uporaba slame, ali na način Francuska, osim izrade torbi i mljeni, jedini u ovoj tako lijepoj, i pristup svojstven toj zemlji, tim šešira od slame, koristi slamu za nama toliko prisutnoj i srcu prira- ljudima, pojedincima, njihovom ukrašavanje već postojećih pred- sloj tehnici rada u slami? doživljavanju toga materijala. meta. Tu se misli na već gotove Krenimo lagano u istraživanje. Nama susjedna Mađarska proizvode, koji se koriste u sva- Zna se kada je sve počelo na ovim »akcent« ima na pletivu u slami, na kidašnjem životu. Stolovi, stolci, prostorima, poznato je kada se izradi predmeta, detalja od slame. ormari - obljepljuju se slamom, tra- pojavila prva slika, a s njom zapo- Talijani također njeguju tradicijsko kama od slame, vrlo brižno poslo- čela i »Prva kolonija« izrade slika pletenje, ali to su nosivi predmeti ženom da se niti jedan spoj ne da u tehnici slame. Iako još nedefini- – šeširi, prostirke za pod, košare, te prepoznati. rana od strane stručnjaka, ona jest papuče koje su se koristile nekada Ako idemo dalje, našom šetnjom umjetnost, narodna, ruralna, tradi- davno za snijeg. Najinteresantniji dolazimo do Bjelorusije i Bugarske

Igle za rad sa slamnatim koncem. (zemlja podrijetla: Švicarska)

Knjižice sa naputcima za rad sa švajcarskim koncem (zemlja podrijetla: Švicarska) Bojena slama, pijetao seoski motiv (zemlja podrijetla, SAD)

Slamnata Naušnice izrađene u kombinaciji drveta škrinjica, i švajcarskog konca stara 100 god. (zemlja podrijetla Nizozemska) Flaša uvijena u pleti- osobno vo od slame vlasništvo, (zemlja podrijetla: B. D. (Subotica) Mađarska) 26 4. travnja 2008. HrvatskaRIJEČ Put slame

Dama s šeširom, rad u slami (B. D.) Subotica Paun, bojena slama (zemlja podrijetla SAD)

gdje je pletivo dovedeno do savršenstva. Tu su igle za vez, naputci kako sve to Izuzetni radovi, predmeti raznih dimenzija, rabiti. Odjednom se pred vama nižu kao makete. Neki su predmeti izrađeni u prirod- čipka prekrasni, kao zlatom vezeni broševi, noj veličini. zavjese ukrašene vezom u slami, stolnjaci... U dalekom Meksiku također živi slama, Složit ćete se - slama i djeluje kao zlato, izrađuju se maske, dječje igračke. I danas ona to i jest. Doista ne čudi što mnogi koje neka plemena za djecu izrađuju igračke od sam navela spominju kako je švicarska teh- toga materijala. U dalekoj se Aziji predmeti nika korištenja slame najljepša. izrađuju od rižine trske. Simboli su sakral- Sve je to očuvana tradicija kroz ruke nog karaktera. Uglavnom su to predmeti drugih naroda, koji svoje umijeće rada sa koji su se u ona, a također i u sadašnja vre- slamom iskazuju na sebi svojstven način. mena, izrađivali i koristili kao simboli, čiji Stvaranje nečega novoga rezultira očuva- su oblici imali za cilj štititi kuću od raznih njem staroga, tradicijskoga, ali kroz drugi duhova i uroka. izričaj. Kanada i SAD imaju svoje asocijacije i Tradicijsko živi kroz nove ljude, njihove mnoge udruge. Izrađuju se slike, ali u »flat« ideje, ali na njima prepoznatljiv i prihvatljiv tehnici – ravne, u odnosu na naše, koje su način, ne osvrćući se s nekom težinom, trodimenzionalne. Izrada im je jednostav- jer trenutačni doživljaj je trenutak samoga nija, boje slamu i igraju se bojama, prave tvorca. Taj materijal osjeća svatko na svoj kolorit, kao da promatrate neko slikarsko način – tome su dokaz mnoge ideje, pomaci platno. u svemu ovome. Za sam kraj ovoga našega predstavljanja, Imati dugu tradiciju, naučiti je, veoma je ili, kako je na samom početku i rečeno, lijepo, može biti teret, ali u lijepome smislu. šetnje putevima slamarstva, dolazimo do Čuvati je, ali je i preodjenuti u neko novo Švicarske. Namjerno je ostavljena za kraj, ruho, za neko novo doba koje donosi nove jer je posebna po mnogo čemu, pa i po upo- ljude. Ljude koji prihvaćaju nove ideje, koji rabi same slame. Ono što fascinira i oduzi- cijene tradicijsko, ali isto tako prihvaćaju i ma dah jest konac od slame. Da, izrađuju pomake u ovoj prekrasnoj tehnici koja živi od slame konac. Vjerojatno je nezamislivo na mnogim prostorima diljem ovog našeg dok se to ne vidi. Imaju posebne strojeve planeta. pomoću kojih se izrađuje konac, kojim možete raditi vez. Branka Dulić

Bojena slama, pijetao seoski motiv (zemlja podrijetla, SAD) Ukrasni detalj, vez u slami, švicarska tehnika (zemlja podrijetla, Bjelorusija) Pijetli, rad u pletivu (zemlja podrijetla, Bjelorusija)

4. travnja 2008. 27 HrvatskaRIJEČ Kultura Završen XII. festival amaterskog teatra u Ljutovu Tako to rade amateri Pet predstava u tri vikenda * Dodijeljene nagrade * Prikazanim najzadovoljnija ljutovačka publika

vanaesti festival amater- Šćepanović; za glumačka ostva- skog teatra, održan u dvora- renja u predstavama »Meštari« Srce na daskama Dni Doma kulture u Ljutovu, i »Ode Bolto na ogled« Vanja zatvoren je u subotu, 12. travnja. U Stanišić i Dijana Remeš, te Ivan askošne glumačke kreacije, maštovita redateljska rješe- tri vikenda, koliko je Festival tra- Vuković i Stevan Stantić; za glu- nja i solidni tekstovi stavili su na veliku kušnju selektora jao, vidjeli smo pet izuzetno dobrih mačka ostvarenja u predstavi R predstava. Manifestaciju su otvori- »Ljubavno pismo« Bernardica Festivala, dramskog djelatnika Stevana Bardaka iz Subotice. li domaćini, HKUD »Ljutovo«, Ivanković i Dajana Šimić; za »Bilo mi je veliko zadovoljstvo odgledati ove predstave, premijerom predstave »Ode Bolto najbolju sporednu žensku i za družiti se s ovim ljudima prepunim duha. Uvjetno rečeno na ogled« Matije Poljakovića, u najbolju sporednu mušku ulogu amateri, po mom mišljenju - amateri samo po odsustvu režiji Nandora Klinockog. Drugog Sofija Vuković i Ivica Pekanović materijalne satisfakcije, oduševili su me svojim htijenjem, vikenda gostovali su Somborci, iz predstave »Đuvegije«; za naj- članovi dramske sekcije HKUD-a bolju glavnu mušku ulogu Darko ali i svojim umijećem. Glumci su ostavili srca na daskama, »Vladimir Nazor«, s predstavom Vojnić Hajduk, za najbolju glavnu akteri svih pet predstava držali su cijelo vrijeme publiku na »Đuvegije« u režiji i adaptaciji žensku ulogu Ana Ivković, oboje visokoj razini emotivnoga naboja. Ljutovačka publika, koja Marije Šeremešić, te članovi dram- iz predstave domaćina; za naj- dramu ima u krvi, znala je na pravi način nagraditi sudionike skog odjela KPZH »Šokadija« iz bolji kolektivni nastup glumački Festivala. Prigodom donošenja odluka o nagradama bio sam Sonte s predstavom »I knez je pofa- ansambl predstave Sonćana »I na velikim mukama, jer od ovako dobrih kandidata jako je lijo« autora Ivana Andrašića, koji knez je pofalijo«; za najbolji tekst je potpisao i režiju. Na završnoj Ivan Andrašić iz Sonte; za najbo- teško odabrati najbolje«, rekao je za naš list Bardak. večeri Festivala publika je vidje- ljeg redatelja Nandor Klinocki; la predstavu »Ljubavno pismo« a za najbolju je proglašena pred- Koste Trifkovića u izvedbi HKC-a stava domaćina »Ode Bolto na »Bunjevačko kolo« iz Subotice i ogled«. režiji Ninoslava Šćepanovića, te AMATERSKI FLUID: Pohva- na samom kraju mlađu dramsku lnice i darove domaćina dobitni- skupinu HKUD-a »Ljutovo« s jed- cima je uručio glumac Nebojša nočinkom »Meštari«, za koju je Čolić. »Zahvalan sam domaćini- tekst adaptirao Vince Jaramazović, ma na pozivu za prisustvo jednoj a režiju potpisao Nandor Klinocki. prekrasnoj večeri, ovo što sam DODIJELJENE NAGRADE: vidio vratilo mi je sjećanja na Dobitnici nagrada su: za najbolji amaterske dane, odnosno na mojih scensko-glazbeni nastup tambura- desetak godina amaterske glume ši »Tandore«, sudionici predstave u Sarajevu i na moje početke glu- »I knez je pofalijo«; za najbo- mačke karijere. Opet sam osjetio lja scenska rješenja u predsta- onaj fluid, ono srce, koje tako vi »Ljubavno pismo« Ninoslav često nedostaje profesionalcima.

Scena iz predstave »Đuvegije«

Nastavite tako, pred svima vama Ovu manifestaciju organizirali smo je lijepa budućnost«, rekao je pri- više srcem i razumom, nego finan- sutnima Čolić. cijskim sredstvima. Publika je uži- Ovaj Festival pod pokrovitelj- vala u viđenom, dvorana je sve tri stvom Tajništva za upravu, propi- večeri bila pretijesna. Fantastično se i nacionalne manjine pokraji- smo se i družili, samo smo potvrdili ne Vojvodine pokazao nam je svu prijateljstva uspostavljena ranijih raskoš amaterskog teatra u hrvatskoj godina. Uostalom, amateri to tako nacionalnoj zajednici u Vojvodini. rade«, kaže za »Hrvatsku riječ« Najzadovoljniji u cijeloj priči bili predsjednik Organizacijskog odbo- su organizatori i domaća publika. ra Antun Bajić. Publika i uzvanici na završnoj večeri festivala »Mala smo mala sredina, ali složna. K. P.

28 18. travnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Vedrana Rudan u Novom Sadu Let 3 na Trenchtownu

ova knjiga provoka- estival Trenctown, koji se održava u Etno-campu nadomak Palića, Ntivne hrvatske autori- Ftrajat će ove godine od 1. do 3. svibnja. Raznovrstan glazbeni pro- ce Vedrane Rudan, još pro- gram festivala odvijat će se na trima binama i okupit će poznata imena vokativnijeg naslova »Kad iz regije. Na glavnoj bini, između ostalih, nastupit će: Disciplina kičme, je žena kurva, kad je muš- Skaj Whikler, Marčelo i Shock Orchestra, Straight Jackin (Srbija), Let karac peder«, pojavila se na 3 i Dogo Argentino (Hrvatska), Korai Öröm, Narco Polo (Mađarska), srpskom tržištu. Tim povo- Bernsteyn (Njemačka). Bina namijenjena elektoničkoj glazbi, tzv. dom Rudan će svoju knji- Terasa, ugostit će DJ-eve: MKDSL, Rahmany, Flip, Dee Face... gu predstaviti novosadskoj Prateći program bit će sastavljen od filmskih projekcija (izbor s publici subotu 19. travnja Festivala dokumentarnog rock filma – DORF u Vinkovcima), promoci- u Radio cafeu. Početak je ja knjiga, kazališnih predstava i edukativno-kreativnih radionica. u 20 sati. Knjiga je objavljena zahvaljujući izdavačkoj kući VBZ-Beograd koja očekuje da će ona »iznervirati mnoge«. Prema riječima urednika srpskog ogranka VBZ-a Vladimira Arsenijevića, knjiga predstavlja »neumoljiv pogled na ovdašnju svakodnevicu i sve nas – muškarce i žene«. Organizatori očekuju veliku posjećenost, a publika će zasigurno s nestrpljenjem iščekivati što će i na koji način autorica imati za reći publici u našoj zemlji. Nakon promocije knjige goste će zabavljati glazbena skupina »Samo sloga sound system«. Di. P.

Hard Time u Subotici

klubu Alcatraz, sutra (subota, 19. travnja) nastupa hard rock sku- U pina Hard Time iz Zagreba. Ulaz je od 21 sat, a cijena ulaznica je 200 dinara. Riječ je jedinom bendu s ex-yu prostora koji se pojavio u kultnoj emisiji »Headbangers Ball« na MTV-ju. Hard Time je objavio tri albu- U okviru festivalskog prostora, nalazi se kamp kapaciteta 500 ma, nekoliko singlova i Live DVD. mjesta, kao i parkiralište od 600 mjesta za posjetitelj i 100 za goste i medije. Posjetitelji koji kupe komplet ulaznica za sva tri dana festivala imaju besplatno mjesto u kampu (kao i parkirališno mjesto). Cijena jednodnevne ulaznice iznosi 440 dinara, a komplet za sva tri dana stoji 1100 dinara. Ulaznice se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima »Eventima« (www.eventim-yu.com), kao i na samoj internetskoj stra- nici festivala, ali i u Bilet servisu i prodavaonicama IPS-a u Beogradu i Novom Sadu. Više informacija o festivalu možete pronaći na njegovim službenih internetskim stranicama – www.trenchtown.org.

Predstava »Ode Bolto na ogled« u Subotici

ramska sekcija HKUD »Ljutovo« gostovat će u nedjelju 20. Nakon nekoliko turneja po Hrvatskoj, Sloveniji i Francuskoj, brojnih Dtravnja u Subotici, s predstavom »Ode Bolto na ogled« Matije koncerata u Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji, bend je svirao najve- Poljakovića, u režiji Nandora Klinockog. Predstava će biti izvedena ćem europskom festivalu hard i heavy glazbe »Wacken Open Air« u u HKC »Bunjevačko kolo«, a početak je u 20 sati. Cijena ulaznice je Njemačkoj. Također, nastupali su i kao predgrupa kultnim sastavima 100 dinara. Deep Purple i Motorhead. Nakon nastupa u Srbiji, očekuje ih prva turneja po Engleskoj. Koncerti u franjevačkoj crkvi i katedrali

DK Dubrava na festivalu u Beogradu nsambl za staru glazbu »In cantamento« iz Segedina održat će u Anedjelju 20. travnja koncert u franjevačkoj crkvi u Subotici. Kao a 6. dečjem pozorišnom festivalu Pozorište Zvezdarište koje je solistica nastupa Timea Dulić (sopran). Na programu su djela Veracinija, Njučer (17. travnja) završeno u Beogradu, sudjelovalo je Dječje Passacaglie i Bacha. Početak je u 19 sati. kazalište Dubrava iz Zagreba. Oni su 13. travnja izveli predstavu U četvrtak 24. travnja, u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske održat »Blizanke« nastalu prema motivima iz romana Ericha Kästnera, u će se svečani koncert, na kojem će nastupiti operna pjevačica Katalin režiji Olivera Frljića. Festival je selektivnog karaktera, a predstavlje- Piti i orguljaš Andras Virag iz Budimpešte. Na programu su djela Bacha, na su najbolja scenska ostvarenja u kazališnoj produkciji za djecu na Franka, Liszta i Mozarta. Početak je u 19 sati. području Srbije i okolnih zemalja.

18. travnja 2008. 29 HrvatskaRIJEČ Kultura U Subotici otvorena izložba slika s prošlogodišnje likovne kolonije »Bunarić« Umjetnost nema ograničenja Izloženo 60 slika, od ukupno 115 koliko ih je naslikano ljetos na Bunariću * Izložba otvorena do 20. travnja

avno izrečena sjetna misao da je svijet pozornica na koju travnja. Organizator izložbe je Likovni odjel Hrvatskog kulturnog centra dođeš, pogledaš i odeš, ili Verglijiev stih: ‘Ono što je »Bunjevačko kolo«, koji je i organizator bunarićke kolonije. »Dsuđeno svoju pronaći će stazu’, izazivaju raznovrsne aso- Uz Antoniju Čota, na otvorenju izložbe govorila je i članica Općinskog cijacije, a mene, koja izgovaram ove riječi, podsjećaju na činjenicu da vijeća zadužena za kulturu Ildikó Lovas, koja je tom prigodom istaknula je pitanje koje se postavlja, kada je riječ o umjetničkoj suštini likovnog kako je »vidljivo da je na izloženim slikama postignuto jedinstvo, a što izraza, uvijek i vječito povijesno pitanje postojanja umjetnika u suvreme- govori o postojanju komunikacije među ljudima u Vojvodini i Subotici«. nosti. Stoga je, ne samo hvale vrijedan napor da se jedna ovakva likovna »Čast mi je što sam bila u prilici pomoći ovu koloniju«, rekla je Lovas. kolonija organizira, nego je potrebno čestitati organizatoru koji je, spaja- Prema riječima voditelja Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« njem likovnih umjetnika različitih profila, od akademskih do samoukih, Josipa Horvata, na izložbi je izloženo 60 najuspješnijih radova s proš- raznolikih tehnika i formi izražaja, sve nas podsjetio da likovna umjetnost logodišnje kolonije, od ukupno 115 tada naslikanih slika autora iz osam nema svoju univerzalnu formu, ali i da nije i ne smije biti ograničena različitih zemalja. Najuspješnije slike odabrao je stručni žiri, koji su akademskih racionalizmom.« činile tri povjesničarke umjetnosti: Olga Šram, Olga Ninkov-Kovačev

Izložbu je otvorila Antonija Čota

Ovim je riječima, između ostalih, izložbu slika s prošlogodišnje, devete i Ljubica Vuković-Dulić. Na otvorenju izložbe posebno su pozdravljeni po redu Međunarodne likovne kolonije »Bunarić« otvorila Antonija Čota, generalna konzulica gerant Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg zamjenica pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine, i zamjenik gradonačelnika Subotice Pero Horvacki. te članica Izvršnog odbora HNV-a. Izložba je otvorena u ponedjeljak, 14. Z. P. travnja, na Otvorenom sveučilištu u Subotici i može se pogledati do 20.

Večeras (petak, 18. travnja) u Galeriji »dr. Vinko Perčić« Predstavljanje monografije i radova Neste Orčića

okviru Dana Matice hrvatske u Subotici, u Subotici, s obitelji došao živjeti i raditi u Zagreb ... U petak, 18. travnja, u 18 sati, u Galeriji »dr. Kasnije, nakon 1973. radeći u Zagrebu na brojnim Vinko Perčić« održat će se predstavljanje mono- službenim putovanjima našao sam se u mjestima grafije o kiparu Nesti Orčiću, objavljene u izda- u kojima je Nesto radio na restauraciji spomenika nju NIU »Hrvatska riječ« i Katoličkog instituta za hrvatske kulture, pa sam tako u dva navrata bio u kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«. Zadru u vrijeme kada je radio na restauraciji crkve O monografiji i djelu N. Orčića govore: mons. dr. sv. Marije, u Splitu kada je radio na restauraciji Hr- Andrija Kopilović, povjesničar umjetnosti Bela vatskoga narodnoga kazališta, u Osijeku kada je u Duranci i autor monografijeNaco Zelić. Tvrđi radio na restauraciji spomenika Pil sv. Troj- Ujedno će biti izloženi radovi Neste Orčića, stva, a bio sam u više navrata i na Medvedgradu koji će se u Galeriji »dr. Vinko Perčić« (Maksima (Stari grad i kapela sv. Filipa i Jakova) i jasno, gle- Gorkog 22) moći pogledati od 18. do 25. travnja. dao sam ga i kada je radio na restauraciji fontane »U vremenu od 1954. do 1958. Nesto i ja … smo Gljiva na Zrinjevcu u Zagrebu …«. bili zajedno, tada kao studenti u Zagrebu« – isti- Organizatori predstavljanja su Ogranak Matice če Naco Zelić – »… a od proljeća 1973. ponovo. hrvatske Subotica, NIU »Hrvatska riječ«, Institut Tada sam, naime, nakon sloma Hrvatskoga pro- »Ivan Antunović« i Galerija »dr. Vinko Perčić«. ljeća u Bačkoj, i nakon što sam ostao bez posla u J. B.

30 18. travnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Gostovanje osječkog HNK u Subotici: »Riba ribi grize rep«, skupina autora, režija: Damir Mađarić Sedam različitih priča

ada bi nam to netko mogao omogućiti, u životu bismo svi izabrali igrati glavnu Kulogu. Biti ostvareni, biti ono što želi- mo. Međutim, koliko se takav ideal razlikuje od onoga što u stvarnosti jesmo – pokazuje pred- stava »Riba ribi grize rep« osječkog Hrvatskog narodnog kazališta, koju je u subotu, 12. ožuj- ka, mogla vidjeti subotička publika. Podnaslovljena kao ženski omnibus, pred- stava donosi kolaž od sedam jednočinki, koje predstavljaju izbor iz kratke suvremene američ- ke drame. Odrednica »ženski« nas upućuje da su u predstavi glavne akterice žene, različitih generacija i profila. U sedam priča, kojima je zajednički okvir odnos dviju žena, predstava se bavi univerzalnim pitanjima, bliskima i »jačem« spolu, kao što su – iskrenost, patnja (»bol koja iskrivljuje čovjeka«) usamljenost ili ljubav. Izbor tekstova i njihovu adaptaciju, stavlja- jući ih u kontekst hrvatskih prilika, uradila je Nina Kleflin Torre. Kako se u najavi navodi, odabir forme desetominutnih jednočinki nije Iz naslovne jednočinke »Riba ribi grize rep«: bio podilaženje suvremenom gledatelju skra- Radoslava Mrkšić i Tatjana Bertok Zupković ćene pažnje, već njihova sposobnost da na pozornicu iznesu »cjelovitu radnju, duboku vu u kojoj su u prvom planu tekst i glumci, te Kraljik i Anite Schmidt, svojim su se izvedbama metaforu, promišljenu temu, znalačku strukturu njima otvoren prostor za prikaz posjedujuće izdvojile Lidija Florijan, Radoslava Mrkšić i i munjevitu akciju«. izvođačke energije. U tom smislu, i ova je Tatjana Bertok Zupković. A to smo i dobili: brzosmjenjive priče razli- predstava osječkog HNK-a, poput nekih pri- Rasterećena od bilo kakvog feminističkog čitih atmosfera i emocionalne nabijenosti – od jašnjih koje su nekoliko godina unatrag gosto- trenda i u svojoj »životnosti« pristupačna široj otvarajuće komično-zabavne (»Glavna uloga«) vale u Subotici (»Osam žena«, »Desdemona«, publici, »Riba ribi grize rep« jest suvremena, i laganije (»Sve za tebe«), preko formom naj- »Kurve«), potvrdila da tamošnja Drama posje- dinamična i po kvaliteti solidna predstava. cjelovitije naslovne (»Riba ribi grize rep«), do duje brojčano velik, ali i kvalitetan ženski dio Scenografiju za predstavu osmislio je Osman ispovjedno teške završne (»Bez zaustavnog ansambla. Ipak, u skupini od šest glumica koje Arslanagić, kostimografkinja je Marija Šarić- traka«). U ovako šarenolikoj slatko-gorkoj građi tumače ukupno četrnaest uloga, uz uvjerljiva Ban, a autor glazbe je Igor Karlić. redatelj Damir Mađarić odlučio se za predsta- ostvarenja Ljiljane Krička Mitrović, Mire Perić D. B. P.

Iz predstave »Sabirni centar« U Zrenjaninu počeo Festival profesionalnih kazališta Vojvodine Subotička kazališta najzastupljenija edanaest predstava – šest dramskih i pet lut- (Novi Sad), »Kameno srce« i »Čovečuljak« Jkarskih ostvarenja našlo se u konkurenciji Dječjeg kazališta iz Subotice, kao i dvije pred- 58. Festivala profesionalnih kazališta Vojvo- stave zrenjaninskog kazališta: »Trči, trči trču- dine koji je u ponedjeljak 14. travnja počeo u ljak« i »Hrabri krojač«. zrenjaninskom Narodnom pozorištu »Toša Jo- Pokraj službenog, predviđen je i niz pratećih vanović«. Selektor Ljuboslav Majera odabrao programa, poput susreta suvremenih dramskih je sljedeće predstave: »Via Balkan« Biljane Sr- stvaralaca na kojima će sudjelovati i gosti iz bljanović, somborskog Narodnog pozorišta, »Ja BiH, Hrvatske, Makedonije, Slovenije. Prateći ili neko drugi« Maje Pelević, Srpskog narodnog program obuhvaća i izložbu kazališnih plakata, pozorišta iz Novog Sada, »Ubri et orbi« Jano- promocije knjiga, radionicu Denesa Debreija, sa Pilinskog – Kazalište » Dézső Kosztolányi«, te tri predstave koje će izvesti studenti glume i Subotica, zatim »Sabirni centar« Dušana Kova- režije Akademije umjetnosti u Novom Sadu. čevića subotičkog Narodnog kazališta, »Rocky Zatvaranje Festivala i dodjela nagrada su u horror show« Richarda Bryana, Ujvideki szin- nedjelju 20. travnja. O nagradama će odlučivati háza iz Novog Sada, te »Heroj nacije« Ivana M. povjerenstvo u sastavu Zoran Stamatović (direk- Lalića u izvedbi domaćina. tor Užičkog pozorišta), Marta Santo (novinarka) U kategoriji predstava za djecu odabrane su i Dragan Ostojić (glumac i redatelj). predstave: »Dina i oblak« Pozorišta mladih D. B. P.

18. travnja 2008. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura Uskrsni koncert Katedralnog zbora »Albe Vidaković« O zboru

atedralni zbor je osno- Slavljeničko aleluja Kvan u jesen 1973. u povodu proslave 200. (1946.) i motet Magnificat (1947.), obljetnice katedrale-bazi- čiji je autor svećenik Albe Vidaković (1914.-1964.), hrvatski skladatelj i like sv. Terezije Avilske, muzikolog, rodom iz Subotice. Od a od 1980. nosi ime Albe drugih hrvatskih autora izvedene Vidakovića. U svojem su skladbe – »Domine, aut pati, aut dosadašnjem radu zbor je mori« Milana Asića, »O čovječan- pjevao na svim crkvenim ska hrano« Mate Lešćana i »Hvali svečanostima i povodom dušo moja Gospoda« Krste Odaka. blagdana u katedrali, a u Uz prigodna djela crkvene glazbe manjem sastavu pjeva autora kao što su – Fr. Engelhardt svake nedjelje pod svetom (Ave Marija), Mozart (Ave Verum), Beethoven (Nebesa sjaju), misom u 10 sati. Također, G. O. Pitoni (Laudate Dominum) i imao je i mnogo posebnih mađarski skladatelj László Halmos nastupa i koncerata, kao i (Slavi Boga sva zemljo), zbor je brojna gostovanja u pojedi- izveo i napjev »Nek’ mine Majko« nim selima i gradovima. iz zbirke „Cithara octochorda“ (1757.) kao i gregorijanski koral benoj školi. Osim kao pratnja zbo- oteti i napjevi hrvatskih, priredio Katedralni zbor »Albe »Aleluja, ovo je dan«. ru, on se predstavio i u solističkim ali i drugih europskih Vidaković« pod vodstvom i ravna- I ove godine zboru se, kao spe- točkama izvevši djela - Mozarta Mskladatelja činili su oko- njem s. Mirjam Pandžić. cijalni gost koncerta, pridružio (Fantazia d-moll KV 397), Bacha snicu koncerta kojega je o najve- Budući da zbor ove godine obi- orguljaš Alen Kopunović Legetin, (Preludij i fuga D-dur BWV 532), ćem kršćanskom blagdanu, proš- lježava 35. obljetnicu postojanja podrijetlom Subotičanin, koji tre- Gabriela Duponta (Meditation), loga petka 11. travnja, na »doma- i djelovanja, publika je u okviru nutačno živi u Požegi, gdje radi ali i suvremenog hrvatskog sklada- ćem terenu« u katedrali – bazilici bogatog slavljeničkog programa kao orguljaš i zborovođa u crkvi sv. telja Davora Bobića (Uskrsnuće). svete Terezije Avilske u Subotici, čula dijelove iz Misse simplex Lovre, te predaje u srednjoj glaz- D. B. P.

Publicist i književnik Tomislav Pjesnički prvijenac Mirka Kopunovića predstavljen u Zagrebu Žigmanov izrazio je svoju zahval- nost Matici na promocijama kojima omogućuje, kako je kazao, jedi- Iskre nade u kojima živimo nu moguću vidljivost u javnosti, potvrdu i priznanje na djelova- rvatska matica iseljenika nju i čast za sve one koji stva- Hi Udruga za potporu bač- raju izvan Hrvatske, prešućiva- kim Hrvatima promovirale su ni i prezreni u vlastitoj sredini. 11. travnja prvu pjesničku zbir- Autor Mirko Kopunović, vidljivo ku »U iskrama nade«, samoizdat ganut i sretan zbog predstavljanje Mirka Kopunovića iz Subotice. zbirke u Zagrebu, imao je samo Predstavljanje je održano u dvora- riječi zahvale za organizatore i pro- ni HMI u Zagrebu. Prisutnima se motore svog pjesničkog prvijenca. najprije obratila Danira Bilić, rav- Pojasnio je naslov zbirke rekavši: nateljica HMI koja je, uz čestitke »A zašto baš ovaj naziv knjige autoru na uspješnoj zbirci, ukazala ‘U iskrama nade’? U tim iskrama na lijepu tradiciju da se hrvatski nade živimo. Barem je to moje pisci izvan Hrvatske, i njihova iskustvo. U iskrama tek nade, jer djela, predstavljaju u Matici. Tomislav Žigmanov, Sanja Vulić, Mirko Kopunović i Danira Bilić nade, od magle i boli svakodnevice, Dr. Sanja Vulić, docentica u nas nisu stalne, velike. One se Hrvatskih studija Sveučilišta u Mirka Kopunovića. S tom knjigom i u hrvatsku književnost. Taj je tek pokatkad pojave. Iskre. No, da Zagrebu, rekla je o knjizi sljedeće: i njenim autorom, jedan suvre- književni krug u dijelu Bačke koji nije bilo iskri te nade, ne bi bilo ni »Svaki put kada se u Hrvatskoj meni kulturni fenomen, koji rado danas pripada Srbiji vrlo brojan, ove knjige. Da je nije, ni nas ne bi matici iseljenika predstavlja knji- nazivam suvremenim subotičkim pa Lazaru Merkoviću, Milivoju bilo…«. ga hrvatskoga autora koji živi hrvatskim književnim krugom, Prćiću, Vojislavu Sekelju, Lazaru Odabrane Kopunovićeve stiho- ve govorila je studentica Marija izvan hrvatskih državnih granica osnažen je novim autorom i novim Franciškoviću, Milovanu Mikoviću, Jaramazović, a u glazbenom dijelu to je nedvojbeno radostan doga- djelom…. Pisanje na hrvatskom Tomislavu Žigmanovu, Željki Zelić, nastupili su violinist Krešimir Ivančić đaj. Pjesnička zbirka ‘U iskrama standardnom jeziku automat- Zvonku Sariću, Draženu Prćiću i student gitare Ivan Tikvicki. nade’, koju danas predstavljamo, ski uvrštava pojedinoga autora u i drugima pridružujemo, evo, i ujedno je i prva objavljena knjiga Bačkoj i u hrvatski književni krug, Mirka Kopunovića«. (HMI)

32 18. travnja 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Jezični savjetnik Povijest hrvatskog jezika Zahvaljujem se / Hrvatski narodni preporod ao presudno se stoljeće u razvoju hrvatskoga knji- ževnoga jezika navodi upravo devetnaesto stolje- zahvaljujem Kće. Da je preporod bio, pored ostaloga, prijelomna točka u povijesti hrvatskoga jezika, lako je pronaći niz dokaza. Hrvati se, tijekom devetnaestoga stoljeća, konač- Piše: Miranda Glavaš-Kul no i definitivno ujedinjuju u književnom, standardnom je- ziku koji je izgrađen na osnovi štokavskoga narječja. To je Glagole prema predmetu radnje dijelimo na: vrijeme djelovanja iliraca i buđenja nacionalne svijesti, ali a) prijelazne (uza se imaju imenicu u akuzativu kao pred- je to i vrijeme djelovanja nekoliko filoloških škola. Ovo se met radnje) stoljeće, s obzirom na ujedinjenje, može podijeliti na dva različita razdoblja. Prvu polovicu 19. stoljeća obilježava b) neprijelazne (oni s kojih radnja ne prelazi na objekt) djelovanje iliraca, a drugu međusobna borba raznolikih c) povratne (koji uza se imaju povratnu zamjenicu se). jezikoslovnih škola; zadarske, riječke, zagrebačke, a na Postoji, u hrvatskome književnome jeziku, niz glagola kraju stoljeća i škole tzv. hrvatskih vukovaca. ILIRSKI POKRET: Terminom hrvatski narodni prepo- koji se mogu upotrebljavati kao nepovratni i kao povrat- Ljudevit Gaj ni. Pri uporabi većine takvih glagola nema značenjskih rod označuje se razdoblje od 1813., kada zagrebački bi- skup Maksimilijan Vrhovec proglasom svećenstvu poziva dvojbi. Gotovo nitko neće zamijeniti češljati i češljati se na skupljanje narodnoga blaga i običaja, pa do 1860. godine. Razdoblje je to borbe za jer zna da se češljati koga drugoga razlikuje od češljati utvrđivanje i spoznavanje jezičnog nacionalnog identiteta. Unutar toga razdoblja javlja se, dakle češljati samoga sebe. No, kod nekih se takvih se ilirski pokret od 1830. do 1843. godine. Ovaj pokret nije u prvome redu književno- parova, ovisno o uporabi, mijenja i značenje. jezični, nego je prvenstveno politički pokret. Njegov je pokretač i ideolog Ljudevit Gaj Jedan od glagola kod kojih se najčešće griješi jest glagol koji pod nazivom ilirizam želi ujediniti sve južnoslavenske narode. Njegovoj kulturno- jezičnoj, pa i političkoj angažiranosti, pridonijeli su Šime Starčević i Antun Mihanović. zahvaliti se. Starčević svojom gramatikom »Nova ričoslovica ilirička« (Trst,1812.) u kojoj se opre- Često se na različitim svečanostima i dodjelama nagrada dijelio za štokavsko narječje kao temelj jezika. On je prvi gramatičar koji je objasnio čuju govornici koji kažu: razlike među naglascima i objavio sva četiri novoštokavska naglaska. Mihanović se - Želim se zahvaliti svima koji su mi pomogli u radu. brošurom »Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnomu jeziku«, objavljenoj Ili: u Beču 1815., zalaže da se u školama uči hrvatski jezik, a ne, kao što je to bila praksa, »stranski«. - Zahvaljujem se na potpori svojim roditeljima, braći i GAJEVA REFORMA: Nakon Mihanovićeve brošure, vođa iliraca, Ljudevit Gaj, u prijateljima. Budimu(1830.), objavljuje knjižicu »Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopi- Kao prvo, ako imate potrebu nekome zahvaliti, učinite to. sana«, iznad grafema n koje označuje fonem /nj/ pisana je tilda (~) znak U ovoj je Nema potrebe reći da želite zahvaliti, trebate to učiniti. knjižici, koja je predstavljala njegov prvi javni nastup, naznačena glavna preokupacija Neki ljudi kažu: – Zahvaljujem..., dok drugi kažu: – Za- iliraca vezana uz jezik i jezične probleme, a to je rješavanje grafijskih pitanja. Njome je Gaj preuredio dotadašnji neusustavljeni slovopis i prilagodio ga potrebama jezika. hvaljujem se... Predložio je nove znakove za pisanje palatala /č/, /ž/,/š/, /đ/,/dž/,/lj/,/nj/ koji su se pod Što je točno i u čemu je razlika? utjecajem drugih jezika, a ponajviše mađarskoga i talijanskoga, pisali kao dvoslovi i Točno je jedno i drugo, ali je značenje različito. Zahva- troslovi. Ugledavši se na Pavla Rittera Vitezovića, predlaže pisanje tradicionalnih zna- ljujem ćemo reći kada nešto prihvaćamo i nekome želimo kova s tildom (~), tako se npr. fonem / č/ pisao kao /c/ s tildom umjesto kvačice. Samo na tome zahvaliti: je njegova Kratka osnova tiskana takvom grafijom. Uvidjevši nedostatke ovakve gra- fije, u svome je članki »Pravopisz«, objavljenom u Danici 1835., predložio uvođenje - Zahvaljujem vam na ovomu daru koji rado prihvaćam. poljskoga ć jer u Kratkoj osnovi nema grafema za taj fonem, tildu zamjenjuje kvačicom A zahvaljujem se ćemo reći kada nešto odbijamo: u fonemima /č/, /ž/, /š/, staroslavenski jat bilježi tzv. rogatim e (grafem /e/ s kvačicom - Zahvaljujem se, ali ne mogu to prihvatiti. kao na /č/) za sve današnje izmjene (ije-je-e-i), za glas /đ/ predlaže /dj/ ili /gj/, ali s ko- Stoga razmislite prije nego li se nekome zahvalite, možda som crticom umjesto točke. Isto pravilo s kosom crticom vrijedi i za pisanje fonema /lj/ i bi bilo uputnije zahvaliti, nego se zahvaliti. /nj/. Takvom je grafijom objavljena Mihanovićeva »Horvatska domovina«, »Danicza«, 1835., koja se od 1862. izvodi kao hrvatska himna. Ilirci su veliku pozornost posvećivali jeziku. Pokrenuli su časopis »Danicza« (1835.-1849.) u kojemu je izlazila prva gramatika toga vre- mena autora Vjekoslava Babukića. Njegova se »Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga« pojavljuje već 1836. godine. Shvativši kako je jezična standardizacija bitan preduvjet uspjehu ilirskoga preporoda u političkome smislu, pri- onuli su usustavljivanju grafije i pružanju otpora sveprisutnoj mađarizaciji. Usprkos mađarskim protivljenjima, hrvatski jezik prodire u visoko školstvo. Od 1832. godine odobreno je Matiji Smodeku na ondašnjoj Akademiji predavati predmet materinski jezik kao neobvezni predmet, a od 1835. hrvatski jezik, kao neobvezni predmet, u zagrebač- koj gimnaziji počinje predavati Antun Mažuranić. Iz svega se navedenoga može za- ključiti kako je ilirski pokret učinio za prosperitet hrvatskoga jezika više od bilo kojega drugoga pokreta prije njega. 18. travnja 2008. 33 HrvatskaRIJEČ Crkva Priopćenje s XX. plenarnog zasjedanja MBK sv. Ćirila i Metodija Poslanje katoličke obitelji u dijaspori danas

Beogradu je od 8. do 10. travnja odr- u vjeri, još uvijek se osjeća manjak dobrih žano redovito XX. plenarno zasjedanje odgojitelja. Razmotrena je i tema pastorala U Međunarodne biskupske konferencije studenata u većim gradovima kao i vjerska sv. Ćirila i Metodija, na kojem su se okupili svi nastava i župni vjeronauk. Crkva želi prema članovi MBK skupa s apostolskim nuncijem svojim mogućnostima davati trajni doprinos mons. Eugeniom Sbarbarom, te uz sudjelovanje odgoju u vjeri posredstvom sredstava jav- predstavnika biskupskih konferencija susjed- nog priopćavanja, osobito radija i televizije. nih zemalja: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Jedino prisutnošću u javnosti Crkva može Mađarske, Rumunjske i Slovenije. Tom je pri- govoriti o sebi sa željom duhovne izgradnje likom ujedno obilježena i deseta obljetnica od i produbljivanja onoga što autentično oboga- odobrenja Statuta ove Međunarodne biskupske ćuje čovjeka vjere i daje mu pravi identitet. konferencije. Poluistine i zablude samo odvode čovjeka od Središnja tema o kojoj su biskupi rasprav- njega samoga, izlažu ga manipuliranju što je ljali na ovom zasjedanju je: poslanje katoličke ujedno najgori način njegovog zlorabljenja. obitelji u dijaspori danas. S ovog zasjedanja Istinom se želi služiti nutarnjem oslobođenju objavljeno je službeno priopćenje, u kojem se, čovjeka kao Božjega stvorenja. Bogatstvo među ostalim, kaže: socijalnog nauka Crkve ovom društvu može »Svjesni činjenice da je svaka obitelj ‘Crkva služiti za bolje postizanje općeg dobra, osobi- u malom’, biskupi žele posvetiti više brige to odgojem na suodgovornost po kojoj svatko njezinom pastoralu. Naše obitelji trebaju biti svjesno na sebe preuzima vlastito životno evanđeoskim kvascem i kvalificiranim mjestom poslanje. Zrelost svakog društva očituje se u odgoja u vjeri i općeljudskim vrednotama. Predsjednik MBK sv. Ćirila i Metodija: tome koliko drži do svojih etičkih i moralnih U razmišljanju o društvu u kojemu živimo, mons. Stanislav Hočevar normi. biskupi su istaknuli potrebu za produbljivanjem Vrhunac kršćanskog susreta svakako je onaj i intenziviranjem istinskog dijaloga. Jedino ma, opterećena pojedinačnim stavovima, a ne oko Božjega stola u svetoj misi. U utorak 8. društvo koje teži sveobuhvatnom unapređenju, službenim učenjem crkava, te biskupi na tom travnja biskupi su svetu misu slavili u crkvi kako vlastitog tako i općeg dobra, dobiva čvrste području očekuju trajnu i konstruktivnu surad- svetoga Antuna Padovanskoga. Tom prilikom temelje. U takvom društvu prava se određuju, nju. S velikim su povjerenjem biskupi iščitavali propovijedao je biskup mostarsko-duvanjski i poštuju, doživljavaju, između ostalog, i kroz poruku Dokumenta iz Ravenne, plod teološkog apostolski administrator trebinjsko-mrkanski, načela solidarnosti i posvećenosti bližnjemu. dijaloga predstavnika Katoličke crkve i pred- mons. dr. Ratko Perić. Drugoga dana zasjeda- To iziskuje da se svakome pruži mogućnost da stavnika Pravoslavne crkve kao cjeline. Ovaj nja biskupi su se na svetu misu okupili u crkvi slobodno uživa vlastita dobra i prava po mjeri dokument ohrabruje postignutim dijalogom Krista Kralja, kojom je započelo molitveno čovjekoljublja. Zajednički život postaje sve crkava i otvorenošću prema budućnosti. Veliku trodnevlje za duhovna zvanja. Tom prigodom humaniji ako se u njemu budi želja za formira- pažnju zaslužuje i međureligijski dijalog kao prigodnu propovijed održao je mons. Đuro njem zrele svijesti o idealu kome treba težiti - odgovor današnjem čovjeku koji toliko »gla- Gašparović, pomoćni biskup đakovački i sri- civilizaciji ljubavi. (Usp. Kompendij socijalnog duje i žeđa za pravdenošću« (Mt 5,6). Na tom jemski te vikar za Srijem. nauka Crkve, 391.) putu se treba oslobađati stereotipa i predrasuda. U znak povezanosti i trajne vjernosti pastiru Posve je naravno da su na ovom zasjedanju Zadaća je našega vremena ući u novi dijalog, Crkve, papi Benediktu XVI., biskupi su uputili okupljeni pastiri posvetili znatan dio vremena koji će odražavati našu međusobnu ljubav i brzojav zahvalnosti i molitve za blagoslov. razmišljanju o značajnom poslanju Crkve za solidarnost , te snagu susreta i suradnje. Dogovoreno je da slijedeće zasjedanje MBK koju je Krist molio »da svi budu jedno« (Iv U izvješćima pojedinih tijela MBK zapažen bude na jesen u Ohridu u Makedoniji«. 17,21). Tema ekumenskog dijaloga je posebno je intenzivan rad. S obzirom na odgoj mladih g poslanje kršćanskih crkava na ovim prostorima, gdje se kroz svu povijest susreću civilizacije, kulture i Crkve. Taj dijalog našem vremenu Glazbena meditacija i sveta misa u katedrali treba postati znakom o uzajamnom poznava- iskupijska gimnazija i sjeme- nju, poštivanju i svjedočenju bratske ljubavi. nište »Paulinum« ove godine Svjesni koliko je taj put težak i često optere- B proslavlja 45. obljetnicu od svoga ćen povijesnim sjećanjima, biskupi smatraju osnutka školske 1962./63. godine. kako to ipak ne smije priječiti pogled u pravcu Biskupska gimnazija jedina je vrsta onoga što je pred nama. To ne znači odricanje takve škole u Srbiji. Na Svjetski dan od prošlosti, nego izgradnju mostova prema molitve za duhovna zvanja, u kate- čovjeku i čovječanstvu koje i na ovim pro- drali Svete Terezije Avilske, u nedje- storima, globalizacijom i tranzicijom, ulazi u lju 13. travnja, priređena je glazbena teška iskušenja vjerskog identiteta. Ono što nas meditacija i održana sveta misa. U povezuje daleko je više od onoga što nas dijeli, glazbenoj meditaciji sudjelovali su te biskupi smatraju kako kršćanski pastiri u i zbor »Schola cantorum paulinum«, mnogim datostima trebaju nastupaju zajednički Dragan Muharem i Baranyi Laszlo. i svjedočki. Time se otvaraju nove perspektive. Sa žaljenjem je konstatirano da je međusobna M. T. objektivna informacija, pogotovo u mediji- 34 18. travnja 2008. Meditacija HrvatskaRIJEČ »Žalost ovoga svijeta« Usahnuće nade i ljubavi

Piše: u tromosti srca mons. dr. Andrija Kopilović viđa mi se ovaj naslov kojim je papa Benedikt XVI. promatra sebe kao neprijatelja života, ravnoteže stvore- označio jedno svoje razmatranje. Nekako se osjeća Društvo koje čovje- nja, kao velikoga ometatelja prirode, i bolje bi bilo da ga Ssve veći umor, a u stvari i nije umor nego upravo nema – njega, neuspjela stvorenja. Njegovo otkupljenje usahnuće i tromost. Ovih dana se polako iza kulisa pojav- i otkupljenje svijeta bi se sastojalo u tomu da dokine ljuje jedan aktivizam koji sve više ponižava one prave sama sebe, da mu bude oduzet duh, da nestane poseb- i velike ljudske vrijednosti i čovjeka dovodi do stanja kovu osobnost svodi nost čovještva i da se tako priroda ponovno vrati svojoj lažnoga života prema sebi i neutemeljenog optuživanja nesvjesnoj savršenosti, svome vlastitom ritmu i svojoj prema drugima. Nalazimo se, dakle, u vremenu kada se vlastitoj mudrosti umiranja i nastajanja. stvarno može postaviti alternativa: biti ili ne biti. Crkva METAFIZIČKA TROMOST: Na početku puta je mora u tom i takvom stanju odgovarati glasom nade na puku privatnost, stajala oholost htjeti »biti kao Bog«. Trebalo je odstra- koja joj je povjerena i pozivati na dostojanstvo čovjeka. niti nadglednika Boga da bi čovjek bio slobodan, u nebo Razmišljamo parafrazirajući velike misli tada još kardi- projicirana Boga vratiti u sama sebe i sam poput Boga nala Ratzingera. vladati nad stvorenjem. Tako je potom uistinu došlo do Korijen očaja treba tražiti u tromosti, ali se njome u a samo sebe odre- neke vrste duha i volje, koji su stajali i stoje protiv živo- svakom slučaju misli nešto puno više i dublje od puke ta, koji su vladavina smrti. I što se to više osjeća, to se lijenosti, manjka volje za aktivnim djelovanjem. Tromost početna nakana sve više preokreće u svoju suprotnost, a je identična sa »žalošću ovoga svijeta« za koju sveti pri tome ipak ostaje privezana uz isto polazište: čovjek, Pavao kaže kako vodi u smrt. Što je tajanstvena žalost đuje u posvemaš- koji još samo želi biti svoj vlastiti stvoritelj i koji bi htio ovoga svijeta? Prije ne tako dugo vremena ova nam se samo stvorenje iznova sastaviti boljom evolucijom koju riječ mogla činiti mračnom, odnosno irealnom, jer je je sam smislio – ovaj čovjek završava u nijekanju i uni- izgledalo tako kao da su djeca ovoga svijeta radosnija štenju sama sebe. On misli da bi bilo bolje da ga nema. od vjernika, koji zbog skrupula savjesti ne uspijevaju njoj profanosti (koja, Ova metafizička tromost može postojati zajedno s veoma vedro uživati u životu te pomalo zavidnički gledaju na mnogo aktivnosti i uposlenosti. Njezina bit je bijeg od nevjernike, kojima je bez briga i strahova otvoren čitav Boga, želja da se bude sam sa sobom i svojom konač- rajski vrt zemaljske sreće. Razlog je velikog istupanja iz nošću, da nas ne ometa Božja blizina. U ovomu tekstu Crkve zacijelo bio i taj što su se ljudi konačno htjeli oslo- uostalom, neizbježno nije važno samo upozorenje o povezanosti izvanjske boditi mučnih granica, unutar kojih nije bilo zabranjeno aktivnosti i krajnje tromosti bitka. Važnim se čini i to što samo jedno stablo vrta, nego gotovo sva njegova stabla... odvažnost čovjekova poziva seže dalje od individualnosti Izgledalo je tako kao da samo nevjera može osloboditi ljudske egzistencije i ne može se svesti na puku privat- za radost. Kristov se jaram mnogim kršćanima novoga postaje pseudo-reli- nost. Društvo koje čovjekovu osobnost svodi na puku vijeka nipošto nije činio tako »laganim«; osjećali su da je privatnost, a samo sebe određuje u posvemašnjoj profa- odveć težak, barem onaj koji im je bio ponuđen u Crkvi. nosti (koja, uostalom, neizbježno postaje pseudo-religija KORIJEN ŽALOSTI: Danas, kada su okušana sva i novi, zarobljujući totalitarizam) – takvo društvo po svo- obećanja neograničene slobode, iznova započinjemo gija i novi, zaroblju- joj biti postaje žalosno, postaje mjesto očaja, jer počiva shvaćati riječi »žalost ovoga svijeta«. Zabranjeni užitci na redukciji čovjekova dostojanstva. Društvo, čiji javni gube svoj sjaj u trenutku kada više nisu zabranjeni. poredak dosljedno određuje agnosticizam, nije slobodno Morali su i moraju biti radikalizirani, morali su se sve društvo, nego očajno društvo, obilježeno čovjekovom više povećavati – da bi naposljetku postali bljutavi, jer jući totalitarizam) tugom. Takav je, pak, čovjek u bijegu pred Bogom i u su svi konačni, a glad za beskonačnim raste. Tako danas proturječju sa samim sobom. Crkva, koja ne bi imala hra- često vidimo upravo na licima mladih ljudi neobičnu gor- brosti predočavati i javnu vrijednost svoje slike čovjeka, činu, rezignaciju, koja je daleko od poleta mladenačkoga više ne bi bila sol zemlje, svjetlo svijeta, grad na gori. I zapućivanja prema nepoznatome. Najdublji korijen ove – takvo društvo po Crkva može podleći metafizičkoj tromosti, prekomjerna žalosti je nedostatak velike nade i nedostižnost velike vanjska aktivnost može biti bijedan pokušaj prikrivanja ljubavi: sve čemu se još može nadati je poznato i svaka unutarnjega malodušja i tromosti srca, koje proizlaze iz ljubav se pretvara u razočaranje konačnosti u svijetu, čiji siromašne vjere, iz odsutnosti nade i ljubavi prema Bogu su veliki nadomjestci tek jedno pokrivalo duboka očaja. svojoj biti postaje i njegovoj slici i prilici – čovjeku. Budući da se više ne Tako sve konkretnija postaje istina da žalost svijeta odvažujemo na ono što je bitno i veliko, to više moramo vodi u smrt, samo još flert sa smrću, okrutna igra sile je činiti ono što je nebitno, što je predzadnje. Ali, ostaje i dovoljno privlačna da stvori privid zadovoljenja. neprekidno raste osjećaj da smo učinili »premalo« . »Budeš li to jeo, umrijet ćeš« - to odavna više nisu žalosno, postaje mje- Što nam je, dakle, činiti? – pitali su prvi slušatelji mitološke riječi. Promotrimo još malo pobliže ovaj prvi apostola Petra. Odgovor je vrlo jasan iz ovoga što je gore korak prema određenju biti »žalosti ovoga svijeta«, izloženo. Moramo utvrditi točnu dijagnozu da bi mogli odnosno metafizičku tromost i njezinu fizionomiju. pružiti i pravi put liječenja. Uzalud nam je dizati stisnutu Tradicionalna kršćanska antropologija kaže da ta žalost sto očaja, jer počiva šaku protiv Boga i protiv sebe. Naša je budućnost, i kao potječe od nedostatka velikodušnosti, od nesposobnosti osobe i kao pojedinca, samo u tome da prepoznamo da se vjeruje u veličinu čovjekova poziva, koju nam svoju veličinu u veličini ljubavi kojom nas ljubi Bog. Ta Bog dodjeljuje. Čovjek nema povjerenja u svoju vlastitu spoznaja obvezuje da se ne možemo okretati drugomu istinsku veličinu, on želi biti »realističniji«. Metafizička na redukciji čovjeko- optužujući i napadajući. Taj drugi je isto tako voljen kao bi tromost prema tomu bila istovjetna s onom pseudo- i ja. Kad se on i ja prepoznamo kao mi, možemo nastaviti poniznošću, koja je danas postala tako česta: čovjek put zajedno. Čemu onda te uzaludne prozivke, osude i ne želi vjerovati da se Bog njime bavi, da ga poznaje, protesti? Ničemu. Treba nastaviti put okrećući se sebi i ljubi, promatra, da mu je blizu. Postoji danas neobična va dostojanstva. otkrivajući bogatstvo koje imam za sebe i od drugih. Poći čovjekova mržnja prema svojoj vlastitoj veličini. Čovjek već tako davno prijeđenim putem! g

18. travnja 2008. 35 HrvatskaRIJEČ Reagiranje Reagiranje na tekst »Tragom Šokadije« objavljen u 261. broju Čudesno, nezasluženo i nezaboravno Ove manifestacije zabilježile su opširno državne i crkvene novine i sarajevska Televizija, uz prigodne intervjue, što sve dokumentirano svjedoči, da su ova brojna obilježavanja prošla ne samo zapaženo nego i veoma sadržajno i svečano

ovodom teksta »Tragom nezasluženo i nezaboravno! Ova predstavnika Pravoslavne crkve Znanstveni je skup, o bačkom i Šokadije«, autora Ivana se čudotvorna Gospina slika čuva na čelu s gospodinom episkopom gradovrškom samostanu od samih PAndrašića objavljenog u u Franjevačkom samostanu u Baču zvorničko–tuzlanskim, Vasilijem njihovih početaka, održan 1. listo- »Hrvatskoj riječi« broj 261 od 29. od 1688. godine i hodočaste joj Kačavendom. Bio je to istinski pada u Franjevačkom samostanu u veljače 2008. godine, u cijelosti vjernici iz svih krajeva Vojvodine. ekumenski susret, na kojem su bili Baču,. Sudionici tog skupa bili su: prenosimo reagiranje fra Josipa U znak obilježavanja Tristote i predstavnici Općine Tuzla i pred- mr. fra Roko Špionjak, dr. Zvonko Zvonimira Bošnjakovića, franjevca obljetnice u Tuzli je održana, u sjednik i tajnik Republičke vjerske Baotić, pater dr. Franjo Emanuel iz Tuzle: novoj crkvi, trodnevica sa svetim komisije iz Sarajeva, dr. Zvonko Hoško, dr. Lelja Dobronić i dr. »U vašem listu ‘Hrvatska riječ’ misama i prigodnim propovijedi- Stenek i gospodin Filip Šimić. Ante Sekulić, a o samome milo- nedavno je objavljen članak gos- ma. Treći dan trodnevice, 7. svibnja Obilježavanje tristote obljetnice snom liku Radosne Gospe grado- podina Ivana Andrašića ‘Tragom 1988. godine, svetu misu je slavio od preseljenja fratara i hrvatskog, vrško-bačke govorio je pokojni mr. Šokadije’ koji završava neistinitom uzoriti kardinal dr. Franjo Kuharić katoličkog puka s ovih prostora u vlč. Lazar Ivan Krmpotić. Radovi s i začuđujućom rečenicom, citiram: tog skupa objavljeni su u publika- ‘Tristota obljetnica obilježena je ciji – Od Gradovrha do Bača. 1988. godine u Tuzli i Baču od Dana 2. listopada 1988. godine strane franjevaca, no, za javnost je bilo je, na prostoru Franjevačkog prošla gotovo nezapaženo’. samostana, svečano euharistijsko Taj članak pokazuje veliko slavlje koje je predvodio, kao i u nepoznavanje tadašnjih veoma Tuzli, uzoriti kardinal dr. Franjo zapaženih događanja u Tuzli i Kuharić u nazočnosti oko pedeset Baču i čini veliku nepravdu prema svećenika, redovnika i redovnica i meni, tadašnjem tuzlanskom gvar- visokih crkvenih dostojanstvenika. dijanu i župniku, mojim vrijednim Bilo je oko pet tisuća vjernika iz suradnicima, braći franjevcima iz Tuzle, Bača, Subotice i okolnih Tuzle i Bača, prečasnom Lazaru bačkih župa. Sve nas je na čelu Krmpotiću, dekanu bačkom, zatim sa uzoritim kardinalom pozdravio pateru Josipu Špeharu, gvardijanu provincijal Hrvatske provincije iz bačkom, a posebno je to omalova- Zagreba dr. fra Mirko Mataušić, žavanje naših župljana i vjernika s a na kraju svete mise zahvalio je tuzlanskih prostora kao i brojnih svima na dolasku bački gvardi- župljana koji su došli iz svih jan Franjevačkog samostana pater krajeva Bosne i Bačke u Tuzlu, a Josip Špehar. U znak zahvalnosti bilo ih je, zamislite, više od deset vjernog tuzlanskog puka, slikar tisuća! Kako su samo ljubili i grlili Slavko Babić iz Tuzle, predao je sliku Radosne Gospe gradovrške sliku uzoritom kardinalu dr. Franji – bačke i slušali nadahnutu propo- Kuhariću s njegovim likom. vijed uzoritog kardinala i zagre- Na kraju mise i ja sam krat- bačkog nadbiskupa dr. Franje kim govorom zahvalio kardinalu Kuharića koji je tom prigodom Kuhariću na njegovoj dobroti što blagoslovio na stotine podijeljenih se odazvao na ova slavlja u Tuzli medaljona i sličica s natpisom: i u Baču i zamolio ga da nam ‘Majko naše prošlosti, budi majka svima podijeli blagoslov. Poslije naše sadašnjosti i budućnosti«. mise, svi smo ljubili milosni lik Pod misom je pjevao katedralni čudotvorne Radosne Gospe i pod zbor iz Subotice. Sve se to doga- njezinim okriljem napustili smo đalo u župi Šikari, 8. svibnja 1988. Bač i otputovali za Tuzlu. godine, zbog nedostatka prostora u Radosna Gospa gradovrška Ove manifestacije zabilježile su Tuzli. opširno državne i crkvene novine i Stoga na koljenima zahvalju- sarajevska Televizija, uz prigodne jem Bogu, zajedno s pokojnim intervjue, što sve dokumentirano vlč. Lazarom Krmpotićem, bač- zajedno s vrhbosanskim nadbi- Bačku, počelo je u Subotici od 12. svjedoči, da su ova brojna obilje- kim dekanom i gvardijanom skupom dr. Markom Jozinovićem, do 14. kolovoza 1986. godine, sa žavanja prošla ne samo zapaženo Franjevačkog samostana u Baču banjalučkim biskupom dr. seminarom na temu: ‘Tri stoljeća nego i veoma sadržajno i sveča- te paterom Josipom Špeharom, Alfredom Pichlerom, provincija- obnovljene crkvenosti Hrvata u no, jer kad bi bilo po gospodinu što nam je dao tu nezasluženu lom »Bosne Srebrene« dr. Lukom Bačkoj’. Andrašiću, čovjek bi se morao milost da utvrdimo autentičnost Markešićem i hrvatskim provinci- Drugi dio obilježavanja tristo- upitati pa odakle onda onih deset slike Radosne Gospe i da je, nakon jalom iz Zagreba, prof. fra Rajkom te obljetnice upriličen je 1. i 2. tisuća vjernika u Tuzli i pet tisuća tristo godina, upravo nas trojica, Gelemanovićem, a sve u nazočno- listopada 1988. godine u Baču. U u Baču, ako je to - kako on navodi povratimo u njezin gradovrško- sti predstavnika Islamske vjerske Bač je, s nama franjevcima, došlo prošlo – ‘nezapaženo’ ?! Svašta!« tuzlanski zavičaj. Gradio sam broj- zajednice na čelu s ef. Husejnom sedam autobusa punih župljana iz ne crkve, ali ovo je nešto čudesno, Mujićem, tuzlanskim muftijom i Drijenče, Tuzle, Šikare i Brežaka. Fra Josip Zvonimir Bošnjaković 36 18. travnja 2008. Zdravlje HrvatskaRIJEČ Uzroci opadanja kose mogu biti i različiti vanjski čimbenici. Ovi Gubitak kose – ćelavost čimbenici, koji najčešće oštećuju kosu, su ozljede vlasišta, dugotrajni mehanički pritisak na vlasište zbog Piše: dr. Marija Mandić prečvrstog uvijanja kose ili steza- azličiti tipovi ljudske kose često se javlja bez ikakve najave, skom roditelju, ima nesumnjivo nja pletenica ili nervoznog čup- izrazito se razlikuju po boji a poznato je pod nazivom alope- veliki značaj u sklonosti prema kanja kose (trihomanija). Ovakva i izgledu, a samim se tim cija areata. Ovaj poremećaj može gubitku kose. stečena ćelavost može nastati i na R mjestu opeklina te kožnih bolesti razlikuju i ljudi po količini dlači- dovesti do potpune ćelavosti iako UZROCI OPADANJA KOSE: ca na licu i tijelu, ovisno o dobi, u gotovo u 90 posto slučajeva kosa Mnogi ljudi (i muškarci i žene) poput psorijaze, gljivične infekcije spolu, rasi i genetskom naslijeđu. iznova naraste u roku od nekoliko svakog jutra panično broje otpale te tumora. Rastuće mase na kapili- Usprkos razlikama, dlakavost tje- godina. vlasi na jastuku. Puno je razloga ciju svojim rastom mogu izazvati mena i zatiljka svima nam je zajed- Liječnici ne mogu objasniti zbog kojih ispada kosa – od gena ispadanje kose, tako što svojim nička. Kosa i dlačice rastu po svim zašto su neke dlake predodređene do bolesti i stresa. Ako na jastuku pritiskom i stezanjem tjemena dijelovima ljudskog tijela, osim za kraće razdoblje rasta, a neke za ili češlju opazite desetak ispalih uzroče odumiranje folikula dlake. na dlanovima i tabanima. Odrasli duže. Iako individualna razina hor- vlasi ili ako kosa nešto jače opada PREVENCIJA: Iako ne možete čovjek u prosjeku ima 100.000 u proljeće i jesen, nema razloga zaustaviti prirodno ispadanje vlasi, vlasi, a normalno gubi otprilike za paniku, jer je to sasvim nor- kosu možete zaštititi od oštećenja, 100 vlasi svaki dan. Kada vlas malna pojava. Međutim, opada- koja vremenom dovode do njenog počne nestajati s tjemena nasta- nje kose ponekad se dešava zbog prorjeđivanja. Neki ljudi, osobi- je alopecija, odnosno ćelavost, tj. upalnih žarišta u organizmu, kao to žene, u ime estetskih razloga ćelavljenje. Riječ alopecija na grč- što su, primjerice, bolesni zubi, često izlažu svoju kosu velikom kom jeziku znači lisičja šuga, a u kronične upale sinusa, mandula, stresu. Sušilo za kosu, električni medicinskoj terminologiji označa- jajnika. U tim slučajevima često uvijači, boje, izbjeljivači, ravnanje va pojavu opadanja kose. Sama je i kod djece i kod odraslih ogra- i uvrtanje kose te kozmetička sred- kosa, odnosno vlasi, sastoji se od ničeno kružno ispadanje kose stva bogata raznim kemikalijama, bjelančevine keratina i predstavlja, - alopecija areata. Kosa ispada i vremenom će izazvati ljuštenje, u biti, nakupinu mrtvih stanica poslije akutnih zaraznih bolesti pucanje i prorjeđivanje vlasišta. koje nastaju kao proizvod korijena, propraćenih visokom tempera- Svakako, izbjegavanje svega nave- odnosno folikula dlake. Folikul turom (šarlah, tifus, gripa), kao denog ili bar uporaba navedenih dlake se opisuje kao uleknina i kod kroničnih bolesti (maligne procedura u razumnoj mjeri može epidermisa (tj. površinskog sloja bolesti, TBC), ali i zbog anemije produljiti boravak vaših vlasi na kože) u dermis, dublji dio kože. prouzročene manjkom željeza vašoj glavi. Pravilno četkanje kose U biti postoje dva osnovna ili poslije naglih i strogih dije- jednako je važno za održavanje obrasca ćelavljenja. To su muški ta. Javlja se i prilikom uzima- zdravlja kose. Izaberite umjereno obrazac i ženski obrazac. Muški mona androgena, muškog spolnog nja različitih lijekova za liječenje čvrstu četku kojom ćete se češljati se obrazac karakterizira povlače- hormona koji se stvara i u muškom malignih bolesti (citostatici), ili za dugim, ravnomjernim pokretima njem kose s čela, te postupnim i u ženskom organizmu, zasigurno sprečavanje zgrušavanja krvi (anti- od korijena k vrhu vlasi kako biste ispadanjem kose s tjemena. Ženski ima vrlo važnu ulogu, ćelavljenje koagulansi). Ne treba zaboraviti ni pospješili ravnomjernu distribuciju obrazac ćelavljenja podrazumijeva svakako nije povezano s muževno- stres, koji je čest uzročnik ispada- hranjivih prirodnih ulja po vlasi. razmjerno ravnomjerno ispadanje šću. Tako ni prisutnost niti odsut- nja kose. Pod utjecajem hormona Šamponi i regeneratori ne mogu vlasi s cijelog vlasišta (kose), s nost peruti nema nikakvog utjecaja kosa može ispadati jače poslije zaustaviti ispadanje kose. Dapače, time što je ono ipak najjače na na ćelavljenje. Ipak, pokazano je poroda, pobačaja i u klimaksu, te njihova pretjerana uporaba može vrhu tjemena. Mjestimično ispa- kako genetsko naslijeđe pojedinca, pri pojačanom ili smanjenom radu isušiti kosu koju još imate. Ukoliko danje kose kod djece i mladeži kako po muškom tako i po žen- štitne žljezde. svakog dana perete kosu, vlas se lišava upravo prirodnih ulja te se isušuje i puca. Tvrdnje kako neki regeneratori hrane ili obnavlja- ju kosu nisu točne. Regeneratori sadrže vosak koji će kosu učiniti sjajnijom, ali neće utjecati na njeno zdravlje. Stoga koristite šampon kako biste održali čistoću kose i vlasišta, ali ne očekujte ništa više od toga. g

Poštovani čitatelji, U želji unapređivanja medi- cinske strane u našem tjed- niku, možete slati svoja pita- nja na koja će odgovarati naši liječnici-suradnici. Pisma možete slati poštom na adresu redakcije ili mai- lom na: [email protected]

18. travnja 2008. 37 HrvatskaRIJEČ Hrckov kutak Vrijedni đaci

alobrojni VI. a razred OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu čini pet djevojčica i osam dječaka. U Mučenju su među boljima u cijeloj školi. Njihov razrednik Branko Stantić kaže kako u posljednje dvije godine nisu imali niti jednu opomenu, ni na kvartalu, ni na kraju školske godine. Ovih trinaestero učenika uči četiri jezika: materinji – hrvatski jezik, srpski, engleski i mađarski jezik. Kako je njihov razrednik nastavnik tehničke kulture, s velikim zanimanjem na satovima tehničkog izrađuju razne tehničke uratke i makete. Izradili su maketu salaša i crkve. Zbog velikog broja aktivnosti svakoga dana imaju minimal- no šest sati. Sudjeluju na mnogim sekcijama. Sanela Stantić »bavi« se likovnom umjetnošću. Neki od učenika pohađaju sate folklora u HKPD »Matija Gubec«. Dječaci treniraju nogomet i košarku. Svih trinaestero učenika sudjelovalo je u organiziranju priredbe za Dan škole. Uz pomoć svoje učiteljice i nastav- nika, zajednički su pripremili predstavu »Razlinkavi zec«. Zbog velike zainteresiranosti mališani će prikazati predstavu i u Domu kulture za svoje mještane. Posljednjih nekoliko godina sudjelovali su u radu »Kolonije mladih« u Ernestinovu. Ove godine na koloniji je bilo dvoje učenika iz odjela, koji su sudjelovali u radu folklorne i slamarske sekcije. Također su ove godine bili i na »Danima kruha« u Vukovaru, gdje su predstavljali svoju školu, prikazali plodove ovoga našeg područja i radove od slame. M. T.

Na koloniji u Ernestinovu predstavili smo svoje radove od slame

Maketu Ljutovačke crkve izradili su učenici VI. a razreda 38 11. travnja 2008. Hrckov kutak HrvatskaRIJEČ

Sudjelovali smo na »Danima kruha« u Vukovaru...

18. travnja 2008. 39 Uređuje: Dražen Prćić Zabavni Vrtuljak

Boeing Trošak

lasovita zrakoplovna kompanija Boeing zvjesni Britanac dobio je na lutriji, Godložila je promociju svog novog mode- Iprije 3 godine, jack pot u visini od la 787 Dreamlinera, koji bi trebao sljedeće 5,1 milijuna funti (oko 7 milijuna eura) godine ući u komercijalnu eksploataciju. U i sav novac uspio potrošiti na luksuzan pitanju je nova klasa suvremenog putničkog zrakoplova, koji bi trebao trošiti znatno manje goriva na dugim interkontinentalnim letovima i prevoziti veći broj putnika. Prvi model se očekuje u trećem kvartalu 2009. godine.

Roštilj

rugvajski ljubitelji mesa na grillu postavili Usu novi svjetski rekord u pečenju roštilja i zahvaljujući nesvakidašnjoj manifestaciji osigurali mjesto u Guinessovoj knjizi. Za postavljanje rekor- dnog roštilja, dugog 1,5 km, vatra je pripremana od 6 tona ugljena, a na njoj je ispečeno čak 12 tona pri- premljenog mesa. Za realizaciju donekle opasnog pothvata, s obzirom na veliku vatru, zatražena je život i kupovinu svega što uz njega ide. pomoć vojske i vatrogasaca. Danas, gotovo bez ičega, bio je primoran zaposliti se kao pomoćni kuhar u jednom hotelu. Prema vlastitom priznanju i kaja- Riba -liječnik nju, smatra kako ga je pogodila Božja kazna, jer nije pomagao svojoj obitelji vije riblje vrste – Garra rufa i Ciprinion macrosto- tijekom vremena velikog bogatstva. Dmus – imaju iscjeliteljskih sposobnosti u tretmanu osoba koje su oboljele od psorijaze, s obzirom da se rado hrane ostacima kože. Na taj se način efikasno odstra- njuje odumrli gornji sloj i otvara prostor za razvijanje Rastava zdravog dijela. Ove male, sićušne ribice koriste se u spe- cijaliziranim lječilištima, ali su i sastavni dio ekskluziv- smogodišnja djevojčica iz Jemena ne ponude u luksuznim toplicama i wellness centrima. obratila se sudu za pomoć, tražeći U budućnosti se očekuje njihova masovnija uporaba i O rastavu braka u koji je prisilno natjerana izvan Japana, gdje je ovaj oblik terapije i najrašireniji. s 30-godišnjim muškarcem. Ujedno je Rastava 2

ustralski časopis Zoo Weekly odlučio je darovati jednom čita- Atelju kompletnu rastavu, preciznije – spreman je u iznosu od 5000 funti financirati sve troškove, koji prate službeni prestanak bračne zajednice. Ovaj dar je idealan za mušku osobu koja želi natrag svoju slobodu, a uključuje i plaćenu spremačicu tijekom prva dva mjeseca, plazma televizor, play station i pretplatu na časopis koji je napisao ovaj neobični natječaj.

Požar

atrogasci u Škotskoj nedavno su spasili jednu Vcrno-bijelu macu iz vatrom zahvaćenog stana. Ali kako nije davala znake života, bili su primorani povratiti je u život uz pomoć maske za kisik, koja se koristi kod male djece. Spašavanje je bilo neobično, tužila i svog oca, koji ju je natjerao u ali efikasno, jer se pokazalo kako maska odgovara neželjenu bračnu zajednicu. U Jemenu su mačjoj njuškici. Uz reanimiranu macu, iz požara su brakovi s maloljetnicama česta pojava, spašene još tri mačke i jedan pas, no, bez potrebe za jer ne postoji donja dobna granica za dodatnom medicinskom skrbi. ženske osobe.

40 18. travnja 2008. Školstvo HrvatskaRIJEČ Četvrti po redu Sajam obrazovanja u Subotici Susret škola i đaka Učenici osmih razreda osnovnih škola na teritoriju subotičke općine imali su 15. i 16. travnja praktičnu prigodu upoznati srednjoškolsku ponudu Posjetio i napisao: Dražen Prćić

vršetak osnovne škole, osim radosti zbog okončanja prvog dijela životne naobrazbe i dolaska uvijek željno Siščekivanog ljetnog raspusta donosi i vrijeme donošenja važne odluke o nastavku školovanja u nekoj od srednjoškol- skih obrazovnih ustanova. Na samim počecima prve životne zrelosti teško je odmah donijeti odluku o kojoj će, možda, ovisiti buduća profesionalna orijentacija i potencijalni radni angažman. U nastojanju pružanja praktične pomoći glede olakšanja potencijalnog izbora, u subotičkoj Dvorani spor- tova organiziran je 15. i 16. travnja, četvrti po redu Sajam obrazovanja na kojemu su se predstavile sve subotičke srednje škole. VIDJETI I ODABRATI: U šarenilu atraktivno priređenih srednjoškolskih štandova đaci posjetitelji sajma imali su pri- godu upoznati ponudu brojnih smjerova za koje su u sljedećoj školsko-nastavnoj godini ponuđena mjesta za upis. Zasigurno najveću pozornost privlačile se praktične demonstracije učenika Tehničke, Kemijsko-tehnološke i Ekonomske škole, koji su zainteresiranim budućim školarcima pokazali znanje i vještine svladane tijekom redovite nastave. Hoće li netko odabrati smjer turističkog tehničara, kemijskog laboranta ili elektrotehničara specijalista za automatiku, ili će se opredije- liti za klasičnu gimnazijsku naobrazbu, gdje se i ove godine u Gimnaziji »Svetozar Marković« upisuje društveno-jezički smjer odjela na hrvatskom jeziku, ili možda netko namjerava upisati Medicinsku, Politehničku ili Muzičku školu, ili se pak odlučiti za Biskupijsku klasičnu gimnaziju, pokazat će vrijeme nakon provedenih prijamnih ispita. Dva sajamska dana, uz pregršt korisnih informacija dobivenih od nastavnog i školskog kadra, zasigurno su olakšali određene nedoumice i barem djelomice pomogli onima koji se još nisu definitivno odlučili. Kakva će konačna odluka biti vidjet će se tijekom srpnja i kolovoza, kada upisi budu finalizirani, a novi razredi srednjih škola budu popunjeni zainteresiranim đacima. Mario Dulić, učenik smjera strojarski tehničar za računal- no konstruiranje u Tehničkoj školi, praktično je demonstrirao svim zainteresiranima školarcima stroj koji je konstruirao skupa s nekoliko svojih školskih prijatelja ljubazno odgovarao na pitanja posjetitelja štanda njegove škole. »Sajam je prilika da budući učenici upoznaju rad određene škole i praktično vide što ih čeka u nastavku srednjoškolskog obrazovanja«, kazao je u kraćoj izjavi Mario, tijekom rada na svom stroju – pokretnom stolu za pripremu. Ravnatelj Kemijsko-tehnološ- ke škole Franjo Horvat naglasio je izniman značaj ovog sajma za profesionalnu orijentaciju đaka osmih razreda i blagovre- meno dobivanje informacije za donošenje jedne važne životne odluke, kakva je upis u srednju školu. »Važno je imati puno informacija kako bi djeca mogla prepoznati svoje sklonosti i odlučiti se da, jednog dana, rade ono što vole«. Upravo tako, djeca bi trebala, prije svega, odabrati srednju školu koju sama žele i opredijeliti se za učenje onoga što stvarno žele i vole. Sajam obrazovanja dao im je još jednu lijepu i praktičnu priliku vidjeti i, naposljetku, konačno kada za to dođe vrijeme, odabrati svoj obrazovni put.

18. travnja 2008. 41 HrvatskaRIJEČ Sport Davisov cup Ančić donio pobjedu S dvjema pobjedama u singlu, te u paru s Čilićem, »Super Mario« odveo Hrvatsku u kvalifikacije za povratak u Svjetsku skupinu

esretni niz hrvatskih pora- sman u kvalifikacije za povratak Nza u Davisovom cupu, koji u Svjetsku skupinu. je nekadašnjeg pobjednika ovog HRVATSKA – ITALIJA 3:2 prestižnog momčadskog natjeca- Neočekivani poraz Ive Karlovića nja »preselio« u drugu ligu tj. u uvodnom susretu prvoga dana Euro/afričku zonu 1, konačno je protiv Bolellija (6-7, 6-4, 6-3), za prekinut pobjedom protiv neugod- trenutak je uznemirio izbornika ne selekcije Italije. Tijesna, ali Gorana Prpića, ali ga je već u nadasve vrijedna pobjeda (3-2) sljedećem susretu »umirio« Mario izborena je u posljednjem, odlu- Ančić sigurnom pobjedom protiv čujućem petom susretu pobjedom neugodnog Seppija (6-2, 6-4, 7-5). 1-6) u dvoboju sa Seppijem. No, rujanske kvalifikacije za popunu Marija Ančića, najboljeg pojedin- Subota je donijela vodstvo od 2-1, kada je to najviše bilo potreb- Svjetske skupine Davisova cupa. ca ovog reprezentativnog ogleda. pobjedom para Ančić/Čilić (7-6, no, na neugodnih, ukupnih 2-2, Nakon ždrijeba, održanog u U Bratislavi je donio odlučujući 6-4, 1-6, 6-3) protiv talijanske »Super Mario« je odigrao jedan Londonu prošle srijede, protiv- treći poen za veliku pobjedničku kombinacije Bolelli/Starace, ali od svojih najboljih susreta karijere nik Hrvatske bit će reprezentacija »salataru«, u Dubrovniku, istim se nemir ponovno javio u prvom i premoćno svladao Bolellija (6-4, Brazila a susret će biti igran na učinkom kada je najviše trebalo, nedjeljnom susretu, porazom 6-4, 6-2) za konačnu pobjedu 3-2 domaćem terenu. Mjesto održava- ovjerio je hrvatsku vizu za pla- Marina Čilića (7-6, 4-6, 4-6, 7-6, i odveo svoju reprezentaciju u nja bit će naknadno određeno. g

Zlatni Manchester najbližeg pratitelja Hajduka, »pospremio« još jedan šampionski pokal u svoje klupske vitrine. Svjetski rekordi Jovanović i Draganje Vaterpolo Jug i Mladost na Final fouru mpresivnim rezultatima na nedavno Izavršenom SP u malim bazenima valiteta hrvatskog reprezentativnog vaterpola (prvaci svijeta), (Manchester, 9.-13. travnja), Hrvatska Kuspješno je, plasmanom dubrovačkog Juga i zagrebačke Mladosti je potvrdila status jedne od aktualnih na Final four, potvrđena i na europskoj klupskoj razini. Jug je bio sila svjetskog plivanja. Dva zlata i dva bolji od grčkog Olympiakosa (10-5, 8-12), dok je Mladost nakon veli- svjetska rekorda, koje su osvojili Sanja ke drame (9-9, 9-9, 4-1 poslije peteraca) bila bolja od beogradskog Jovanović na 50 m leđno (26,37) i Duje Partizana. Na Final four u Barceloni plasirali su se još mađarski Vasas Draganja na 50 m slobodnim stilom i talijanski Pro Recco. (20,81), još jednom su uvjerili svijet u kvalitetu hrvatskog plivačkog sporta. Uz bronce koju su oboje osvojili na dvostruko dužim dionicama (100 m), Hrvatska je saldo odličja zaokružila na četiri osvojene medalje i na najljepši mogući način se uvrstila među potencijalne osvajače odličja na pred- stojećoj Olimpijadi u Pekingu.

HNL Dinamo potvrdio naslov

objedom na gostovanju protiv Međimurja (2-1), zagrebački je PDinamo i matematički otklonio sve nedoumice glede obrane svog prošlogodišnjeg naslova 1. Hrvatske nogometne lige. Stari-novi prvak je zabilježio i 21. pobjedu ove sezone, te uz 19 bodova prednosti ispred Piše: Dražen Prćić 42 18. travnja 2008. Sport HrvatskaRIJEČ Josip Zemko, nogometni trener Dvadeset uzastopnih pobjeda Kadetska momčad NK »Bačke« ima stopostotni učinak i rekordni niz u ligaškom natjecanju Vojvođanske lige

Razgovor vodio: Dražen Prćić

z legendarnog Tihomira Batu te kvaliteta nekoliko igrača, koji su već na Ognjanova, današnji trener kadeta NK pragu nastupa u seniorskoj momčadi. Osnovni U»Bačke« Josip Zemko (1946.) jedini cilj rada s mlađim selekcijama, a kadeti su je subotički nogometaš koji je imao priliku momci rođeni 1991. godine i mlađi, je stva- odjenuti dres nekadašnje reprezentacije SFR ranje baze igrača iz vlastitog igračkog pogo- Jugoslavije. Poniknuvši u matičnom klubu u na. Primjerice, po godinama još uvijek kadet kojemu danas radi, tijekom aktivne igračke Davor Rajkovača već igra za prvi tim, a još 2-3 karijere zabilježio je 500 ligaških nastupa za igrača su blizu. Spartak, Vojvodinu i sarajevski Željezničar. Nažalost, zbog jedne ozbiljnije ozljede u 29. Za rekordni niz zasigurno je zaslužna i godini je bio primoran prekinuti svoj nogome- napadačka igra. Koliko je momčad postigla taško-igrački put i nastaviti ga u ulozi trene- pogodaka u dosadašnjem dijelu prvenstva? ra, prenoseći svoje znanje i vještinu brojnim S ovih 8 iz posljednjeg susreta imamo 113 generacijama. Drugu godinu je trener kadetske datih golova u 20 susreta, uz samo desetak selekcije NK »Bačke«, koja je prošle subote primljenih. Uz napadački nogomet, nastojimo postavila jedan zanimljivi sportski rekord. igrati što jednostavnije i brže – tzv. igru iz prve lopte, koja će dovesti do konačne realizacije. O kakvom se rekordu radi? Igru baziramo, najčešće, na sustavu 4-4-2, a Pobjedom (8-2) protiv svojih vršnjaka iz naša dva špica Čorba i Ramović postigli su u Karavukova (Polet) zabilježili smo 20. uzasto- tandemu više od 60 golova. Josip Zemko pnu pobjedu u dosadašnjem ligaškom dijelu natjecanja u Vojvođanskoj ligi, u kojoj nastu- Dobri rezultati nužno proizilaze iz dobrog čaj na nedavnom kup susretu protiv Radničkog pamo kao predigra seniorskoj momčadi. i stručnog rada. Koliko treninga održavate (Bajmok). tjedno sa svojim pulenima? Kako je biti strateg momčadi koja zna samo Treniramo četiri puta tjedno u dvije smjene, Tijekom dugogodišnje trenerske karijere za pobjede i što biste izdvojili kao najveću prije podne i poslije podne – ovisno o školskim radili ste s brojnim, starijim i mlađim gene- vrijednost generacije koju predvodite? obvezama mojih nogometaša. Vikend je rezer- racijama nogometaša. Je li lakše raditi sa Lijepo je biti na pobjedničkoj klupi, ali svi viran za prvenstvenu ligašku utakmicu, no, seniorima ili s »mladošću«? postignuti rezultati su plod velikog i marlji- ukoliko se ukaže prilika, igramo i prijateljske Lakše mi je raditi s mlađim generacijama, vog rada u protekle dvije zajedničke godine. susrete. Također, nekoliko kadeta povremeno prvenstveno zbog poštenja i naive, koja još Snagu naše momčadi čini veliko zajedništvo, nastupi i za prvu momčad, kao što je to bio slu- postoji samo kod mladosti, te autoriteta kojeg osjećaju prema treneru. Također, nema ni onog uobičajenog rezultatskog presinga, koji gotovo uvijek prati rad sa seniorskom momčadi. Cilj trenera mlađih selekcija je, prvenstveno, stva- ranje budućih igrača.

Što donosi nastavak proljetne sezone i hoće li pobjednički niz ostati neprekinut do konca prvenstva? Ostaje još deset ligaških kola u kojima ćemo pokušati nastaviti respektabilnu seriju pobje- da, iako nas čeka nekoliko susreta protiv neugodnih protivnika poput, primjerice, AIK-a (Bačka Topola) ili Crvenke, no, ne bi se tre- bali opterećivati samim rekordom. Sljedećeg mjeseca kadetska reprezentacija Subotice, čiju polovicu čine naši igrači, nastupit će na među- narodnom turniru u Budimpešti i očekujemo dobar rezultat na ovoj internacionalnoj provje- ri. Kao i uvijek, želja nam je da još nekoliko naših igrača dobije priliku zaigrati za prvu postavu seniorske momčadi. Rekorderi: kadetska momčad NK »Bačke« g

18. travnja 2008. 43 HrvatskaRIJEČ

44 18. travnja 2008. Pogačice s čvarcima HrvatskaRIJEČ Tijesto: 1 kg brašna, 7,5 dl ulja, 3 žlice šećera, 3 jaja, 3 dag kvasca Nadjev: 25 dag mljevenih čvaraka, sol, papar, malo šećera

Namrvite kvasac u malo mlijeka, dodajte malo šećera i brašna pa ostavite na toplom. Izašli kvas pomiješajte s ostalim sastojcima i zamijesite glatko tijesto. Tijesto neka izlazi. Posolite, popaprite i malo pošećerite čvarke. Što tanje razvijajte tijesto, nama- žite nadjevom i više puta preklopite, kao lisnato tijesto, da bude debeo sloj. Neka opet tijesto izlazi. Tijesto ponovno što tanje razvaljajte, opet više puta Gastronomski Kutakpremažite, da bude više slojeva. Narežite, malo posolite i pecite. Recepti snaša Šokačke grane FOTO KUTAK

Ovo je moje dvorište!

4Ako imaš puno ideja, 4Borimo se za budućnost. teško ti prava padne na pamet. Prošlost nam je tradicionalno svjetla. 4Živimo loša vremena. Srećom ona se mijenjaju. 4 Dujizmi Kada vidim uzavrele glave, sledim se.

18. travnja 2008. 45 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 10.00 - Prijenos sjednica 11.10 Dadilja, serija (R) 21.25 - Zvijezde pjevaju, 15.00 Farma, reality show 18.4.2008. Hrvatskog sabora 11.35 Rat u kući, serija (R) 2. dio (7/8) 17.00 Vijesti 13.35 - Veliki odmor 12.05 Vijesti 21.55 - Vijesti 17.05 Kod Ane, 14.20 - Tom i Jerry kao klinci 12.10 Večera za 5, 22.15 - Za tvoje plave oči, kulinarski show 14.50 - Svijet prema Jimu 5. lifestyle emisija (R) britansko-američki film 17.50 Nad lipom 35, 15.15 - Zvjezdane staze: Nova 12.40 Exploziv, 00.00 - Filmski klub: Zločin u hum. glazbeni generacija 3., serija zabavna emisija (R) krvi, američki film 19.15 Dnevnik Nove TV 06.40 - Najava programa 16.05 - CD LIVE 13.05 Ne daj se, Nina!, 01.50 - Filmski maraton: 19.55 Vrijeme Nove TV 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 16.50 - Naše malo misto, humorna drama (R) Odmetnici, američki fim 20.00 Bogataševa žena, film 07.05 - Vijesti dramska serija 13.35 Za istim stolom, serija 03.35 - Filmski maraton: Porno 21.40 Farma +, reality show 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 17.50 - Županijske panorame 14.25 Magnum, akcijska serija diva, talijanski film 22.30 Začaran, igrani film 07.35 - Vijesti 18.15 - Vijesti na Drugom 15.20 Cobra 11, serija 05.00 - Fotografija u Hrvatskoj 00.10 Jednom lopov, uvijek 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 18.32 - Sve u šesnaest 16.15 Korak po korak, 05.05 - Mala gospođica lopov, igrani film 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 18.55 - Beverly Hills 2., serija humoristična serija 05.50 - Reporteri: 01.55 Korak do smrti, 10.00 - Vijesti 20.05 - A Man Apart, američko- 16.40 Puna kuća, Ratni veterani igrani film 10.10 - Vijesti iz kulture njemački film humoristična serija 06.55 - Potrošački kod 03.20 Ubojica iz sjene, 10.15 - Na vodenome putu, 21.55 - Vijesti na Drugom 17.10 Malcolm u sredini, 07.25 - Euromagazin igrani film dokumentarna serija 22.15 - Mesija: Obećanje, humoristična serija 04.50 Kraj programa 11.10 - Oprah show mini-serija 17.35 Dadilja, 12.00 - Dnevnik 23.50 - Lovci na natprirodno humoristična serija 12.35 - Mala gospođica 2., serija 18.00 Rat u kući, 13.25 - Dan za danom, 00.30 - CD LIVE humoristična serija 07.00 - TV vodič mozaično-zabavna emisija 01.15 - TV raspored 18.30 Vijesti 08.20 - Najava programa 07.50 Zvijezde Ekstra: 14.30 - Vijesti 18.55 Exploziv, 08.25 - Ljubav u zaleđu, serija Angelina Jolie, 14.45 - Glas domovine zabavna emisija 09.10 - Žutokljunac zabavna emisija (R) 15.10 - Znanstvena petica 19.05 Večera za 5, 10.10 - Disneyjevi crtići: Miki 08.40 Dan D, 15.40 - Drugo mišljenje lifestyle emisija i prijatelji humoristična serija 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 07.00 Jagodica Bobica 19.35 Ne daj se, Nina!, drama 10.30 - Disneyjevi crtići: 09.10 Ulica Sezam, 16.15 - Hrvatska uživo 07.20 Fifi i cvjetno društvo 20.00 Bijeg iz Los Angelesa, Kuzco - careva nova škola crtana serija 17.15 - Hrvatska uživo - Vijesti 08.00 Yu-Gi-Oh GX igrani film,akcijski 11.00 - Najbolje godine, serija 10.10 Kramer protiv Kramera, 17.20 - Danas na Zagrebačkoj 08.10 Ninja kornjače FFWD 21.45 Klopka za milijunaša, 11.45 - Waterloo Road, serija igrani film, drama burzi 08.35 Šaljivi kućni video film, akcijska komedija 12.30 - Briljanteen 12.00 Jednom lopov, 17.22 - Garaža 09.00 Nova lova 23.30 Vijesti 13.25 - Auto-magazin akcijska serija 17.57 - Iza ekrana 11.00 Svi vole Raymonda 23.40 Obogati se ili umri, 14.00 - Dobre namjere, serija 12.55 Lutrija života, 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 11.20 Ružna ljepotica, serija film, akcijski 14.50 - Dobre namjere, serija dramska serija 19.30 - Dnevnik 12.10 Zauvijek susjedi, serija 01.40 Kunolovac, kviz 15.40 - Filmski klasici: 300 13.45 Vijesti uz ručak 20.15 - Rudolf Steiner - 12.50 Vijesti Spartanaca, američki film 13.55 Veseli kafić, igrani film, Eurythmia, 13.05 Farma, reality show SUBOTA 17.55 - Rukomet(ž), polufinale drama dokumentarni film 13.55 Lassie, igrani film 19.4.2008. Kupa Kupova: 15.45 Klopka za milijunaša, 21.10 - Dobre namjere, serija 15.30 Hercule Poirot: Ubojstvo Podravka Vegeta - igrani film, akcijska 22.00 - Poslovni klub na igralištu za golf, Larvik, prijenos komedija (R) 22.35 - Lica nacije igrani film 19.30 - Petar Pan i gusari 17.25 Zvijezde Ekstra: George 23.20 - Poslovne vijesti 17.20 Vijesti 20.00 - Hrvatska nogometna Michael, zabavna emisija 23.30 - Vijesti 17.35 Farma uživo 07.40 - Najava programa liga: Slaven Belupo - 18.30 Vijesti 23.45 - Vijesti iz kulture 17.45 Naša mala klinika, serija 08.00 - Vijesti Rijeka, prijenos 19.05 Exploziv vikend, 23.55 - Zvjezdane staze: Nova 18.35 Zauvijek susjedi, serija 08.15 - Kinoteka - ciklus 22.00 - Hrvatska nogometna zabavna emisija generacija 3., serija 19.50 10 do 8, informativna klasičnog vesterna: Let liga - emisija 19.30 Žuta minuta, 00.45 - Filmski maraton: emisija strijele, američki film 23.05 - Sportske vijesti zabavna emisija Loverboy, američki film 20.00 Farma, reality show 09.40 - Fotografija u Hrvatskoj 23.15 - Večer s Joolsom 20.00 James Bond 007: 02.10 - Filmski maraton: 22.00 Povratak u budućnost 2, 10.00 - Vijesti Hollandom, serija 26. (3/3) Umri drugi dan, American Reunion, film igrani film 10.20 - Kućni ljubimci 00.25 - Vrijeme je za jazz: igrani film, akcijski 03.50 - Na vodenome putu, 23.55 Vijesti 10.55 - Meta, emisija za HGM Jazz orkestar 21.35 Hrvatski top model by dokumentarna serija 00.10 Korak do smrti, film branitelje Zagreb i David Lievman Tatjana Jurić, show 04.40 - Skica za portret 01.40 Edison, igrani film 12.00 - Dnevnik 01.35 - TV raspored 23.10 Specijalni izvještaj, 05.00 - Mala gospođica 03.15 Blueberry, igrani film 12.30 - Mala gospođica igrani film, 05.45 - Garaža 05.15 Naša mala klinika, serija 13.20 - Potrošački kod znanstveno-fantastični 06.15 - Poslovni klub 06.00 Kraj programa 13.55 - Prizma, multinacionalni 01.35 Kunolovac, kviz 06.45 - Znanstvena petica magazin 03.35 Bijeg iz Los Angelesa, 07.15 - Iza ekrana 14.40 - Duhovni izazovi 06.25 Šaljivi kućni video igrani film, akcijski (R) 15.05 - Reporteri: 06.50 Power Rangers Mystic Ratni veterani Force, serija NEDJELJA 06.55 Magnum, serija (R) 16.15 - Euromagazin 07.15 Tomica i prijatelji 20.4.2008. 07.45 Za istim stolom, serija (R) 16.45 - Vijesti 07.40 Winx, , crtana serija 06.40 - Najava programa 08.35 Looney tunes 17.00 - Svirci moji, zabavno- 08.30 Novac, business magazin 06.45 - Nove pustolovine: 09.00 SpužvaBob Skockani glazbena emisija 09.00 Nova lova Lucky Luke 09.25 Sam svoj majstor, 17.35 - Škrinja 10.30 Povratak u budućnost 2, 07.10 - Kim Possible humoristična serija 18.35 - TV Bingo show igrani film 08.00 - Vijesti 07.35 - Darcyno životinjsko 09.50 Korak po korak, (R) 19.15 - Loto 7/39 12.20 Večernja škola - EU 08.10 - Koncert: Salzburgom carstvo 10.20 Puna kuća, 19.30 - Dnevnik 13.20 Lud, zbunjen, normalan kroz stoljeća vode 08.00 - Žutokljunac: humoristična serija (R) 20.10 - Zvijezde pjevaju, 14.00 Ne zaboravi stihove, Mimi Mitchell i 09.00 - Učilica 10.45 Malcolm u sredini, 1. dio (7/8) glazbeni kviz Hrvatski barokni ansambl 09.10 - Veliki odmor: humoristična serija (R)

46 18. travnja 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

09.40 - Hrvatska kulturna 15.25 - Vaterpolo, PH: Mladost 11.25 Bibin svijet, serija (R) 03.05 - Sin noći, brat sna - 18.35 Zauvijek susjedi, serija baština: Arheološki - Jug, prijenos 2. utakmice 12.00 Koledžicom po svijetu, dokumentarna serija 19.15 Dnevnik Nove TV muzej u Splitu - prema 16.40 - Najgol EP zabavna emisija (R) 03.35 - Latinica 19.50 10 do 8, našem izboru 16.55 - Engleska nogomet 13.10 Vijesti 05.05 - Mala gospođica informativna emsija 10.00 - Vijesti na liga: Manchester City 13.15 Hrvatski top model by 05.50 - Normalan život - 20.00 Farma, reality show 10.20 - Jelovnici izgubljenog - Portsmouth, prijenos Tatjana Jurić, show (R) emisija o osobama 21.00 Ne zaboravi stihove, vremena 18.55 - Odbrojavanje do Eura 14.50 Brodolom života, film, s invaliditetom glazbeni kviz 10.55 - Komemoracija u 2008. (6/8) avanturistička drama 22.00 Zakon brojeva, serija spomen području 19.30 - Magazin Lige prvaka 17.10 Odred za čistoću, emisija 22.55 Heroji, serija Jasenvoac, prijenos 20.05 - Otporan na metke 17.45 Exkluziv, emisija 23.50 Vijesti 12.00 - Dnevnik (Hard to Kill), film 18.30 Vijesti 00.05 Nikita , serija 12.15 - Mali savjeti 21.45 - Vitezovi uzaludnog 19.05 Salto, zabavna emisija 06.45 - Nove pustolovine: 00.55 Zakon brojeva, serija za poljoprivrednike truda, humoristična serija 19.35 CSI: Miami, serija Lucky Luke 01.40 Medij, serija 12.17 - Herbosov poljoprivredni 22.10 - Sportske vijesti 21.15 Zakon braće, serija 07.10 - Neustrašiva Kim 02.25 Dva metra pod zemljom savjetnik 22.15 - Talijanska nogometna 22.00 Na vatrenoj liniji, 07.35 - Darcyno životinjsko 03.15 Monsunsko vjenčanje, 12.30 - Plodovi zemlje liga, snimka film, akcijski triler carstvo igrani film 13.25 - Rijeka: More 00.00 - Mijenjam svijet 00.15 Kunolovac, kviz 08.00 - Žutokljunac: 05.00 Nikita, serija 14.00 - Nedjeljom u dva 00.30 - Dokuteka - Branko 02.15 Specijalni izvještaj, 09.00 - Učilica 05.45 Medij, serija 15.02 - Kulturni info Lentić: Iza lože film (R) 09.10 - Veliki odmor: 06.30 Naša mala klinika, serija 15.10 - Mir i dobro 01.00 - Transfer PONEDJELJAK 09.30 - Kako žive životinje 07.10 Kraj programa 01.30 - TV raspored 09.40 - Kratki spoj 15.45 - Opera box 21.4.2008. 16.15 - Vijesti 10.00 - Le chiavi de casa, 16.35 - Lijepom našom: talijansko-francusko- Vukovar (1/2) njemački film 17.25 - Uzmi ili ostavi, TV igra 11.45 - Zlurad, crtana serija 06.40 Magnum, serija (R) 18.05 - Na domaćem terenu 06.50 Šaljivi kućni video 12.10 - Zaljubljene cure, serija 07.30 Za istim stolom, (R) 19.15 - Loto 6/45 07.10 Power rangers Mystic 06.40 - Najava programa 12.35 - Scientia Croatica - 08.20 Scooby-Doo, where are 19.30 - Dnevnik Force, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska znanstveni forum you?, crtana serija 20.15 - 1 protiv 100, kviz 07.35 Tomica i prijatelji 07.05 - Vijesti 13.20 - Veliki odmor 08.45 SpužvaBob Skockani 21.15 - Stipe u gostima, 08.00 Winx, crtana serija 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 14.05 - TOP 40 09.10 Sam svoj majstor, serija dramska serija 08.45 Automotiv, auto moto 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 14.50 - Svijet prema Jimu 5. 09.35 Korak po korak, (R) 22.00 - Nedokazana krivnja, magazin 10.00 - Vijesti 15.15 - Zvjezdane staze: Nova 10.00 Puna kuća, serija (R) američki film 09.15 Djevojke s Beverly 10.20 - Na vodenome putu 2.: generacija 4., serija 10.30 Malcolm u sredini, (R) 00.10 - Vijesti Hillsa, serija Južna Afrika - Na 16.00 - McLeodove kćeri 4. 10.55 Dadilja, serija (R) 00.30 - Ciklus europskog filma: 09.40 U sedmom nebu, serija Rtu Dobre Nade, 16.45 - Kuda idu divlje svinje, 11.20 Rat u kući, serija (R) Vlak života, francuski film 10.30 Kuća na plaži, serija dokumentarna serija dramska serija 11.50 Vijesti 02.10 - Nedjeljom u dva 11.20 Smallville, serija 11.10 - Oprah show 17.50 - Županijske panorame 11.55 Večera za 5, 03.10 - Velegradnja: 12.10 Čarobnice, serija 12.00 - Dnevnik 18.15 - Vijesti na Drugom lifestyle emisija (R) Međunarodna zračna 13.00 Frikovi, serija 12.35 - Mala gospođica 18.32 - Sve u šesnaest 12.25 Exkluziv, emisija luka Kansai, 13.50 Kućanice iz visokog 13.25 - Dan za danom, 18.50 - Prijatelji 5., serija 13.05 Ne daj se, Nina!, (R) dokumentarna serija društva, serija mozaično-zabavna emisija 19.15 - Beverly Hills 2., serija 13.35 Za istim stolom, serija 04.00 - Opera box 14.40 Kako zavoljeti svoje 14.30 - Vijesti 20.05 - Završni udarac, serija 14.25 Magnum, akcijska serija 04.35 - Plodovi zemlje tijelo?, serija 14.45 - Normalan život - 20.55 - Vijesti na Drugom 15.20 Cobra 11, serija 05.25 - Rijeka: More 15.10 Utrka života, igrani film emisija o osobama 21.15 - Bitange i princeze 4. 16.10 Korak po korak, serija 05.55 - Glas domovine 17.25 Vijesti s invaliditetom 21.55 - Zlatna kopačka 16.40 Puna kuća, serija 06.20 - Drugo mišljenje 17.30 Začaran, igrani film 15.35 - Posljednji iški lopižari, 22.40 - Nesanica, američki film 17.05 Malcolm u sredini, serija 19.15 Dnevnik Nove TV dokumentarni film 00.35 - McLeodove kćeri 4. 17.35 Dadilja, serija 19.55 Vrijeme Nove TV 16.15 - Hrvatska uživo 01.20 - TV raspored 18.00 Rat u kući, serija 20.00 Nad lipom 35, 17.30 - Danas na Zagrebačkoj 18.30 Vijesti hum. glazbeni show burzi 18.55 Exploziv, emisija 07.05 - Najava programa 21.15 Otac moje nevjeste 2, 17.40 - Najslabija karika, kviz 19.05 Večera za 5, 07.10 - Ljubav u zaleđu, serija igrani film 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija lifestyle emisija 07.55 - Zvijezde pjevaju, (7/8) 23.05 Red Carpet, 19.30 - Dnevnik 07.00 Jagodica Bobica 19.35 Ne daj se, Nina!, drama 09.30 - Dječje filmsko jutro: showbiz magazin 20.15 - Latinica 07.20 Fifi i cvjetno društvo 20.00 Maloljetni špijun, Nevolje jednog Branimira, 00.25 Svi mrze Chrisa, serija 21.50 - Sin noći, brat sna - 08.00 Yu-Gi-Oh GX film, akcijska komedija serija za djecu 00.55 Doors, igrani film dokumentarna serija 08.10 Ninja kornjače FFWD 21.30 Rocky IV, igrani film 10.00 - Nora Fora, 03.10 Red Carpet, 22.20 - Poslovne vijesti 08.35 Šaljivi kućni video 23.15 Vijesti TV igra za djecu showbiz magazin 22.30 - Otvoreno 09.00 Nova lova 23.30 Zakon braće, serija (R) 10.50 - Biblija 04.20 Svi mrze Chrisa, serija 23.15 - Vijesti 11.00 Kralj Queensa, serija 00.20 Kunolovac, kviz 04.45 Frikovi, serija 23.35 - Na rubu znanosti: 11.20 Ružna ljepotica, serija 11.00 - Sesvetska Sopnica - VII. UTORAK Retkovec: Misa, prijenos 05.30 Kraj programa Transcendentalna 12.05 Zauvijek susjedi, serija 12.00 - Košarka, doigravanje meditacija 12.45 Vijesti 22.4.2008. PH: Zagreb - Cibona, 00.25 - Zvjezdane staze: Nova 13.00 FARMA + prijenos generacija 4., serija 13.50 Otac moje nevjeste 2, film 13.45 - Svjetski kup u 01.10 - Završni udarac, serija 15.35 Svijet prema Jimu, serija streličarstvu, reportaža 06.35 Lutrija života, serija (R) 01.50 - Na vodenome putu 2.: 16.00 Kralj Queensa, serija 14.05 - Slikovnica 07.20 Blizanke, serija Južna Afrika - 16.25 Cosby show, serija 06.40 - Najava programa 14.30 - Velegradnja: 07.50 Ulica Sezam Na Rtu Dobre Nade, 16.55 Svi vole Raymonda 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Međunarodna zračna 08.55 Trešnja, igrani film dokumentarna serija 17.20 Vijesti 07.05 - Vijesti luka Kansai, 10.25 Jesen stiže, Dunjo moja, 02.35 - Posljednji iški lopižari, 17.35 Farma uživo 09.05 - Mali savjeti za dokumentarna serija dramska serija (R) dokumentarni film 17.45 Naša mala klinika, serija poljoprivrednike

18. travnja 2008. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

09.10 - Ponos Ratkajevih, serija 18.30 - Košarka, doigravanje 12.55 Exploziv, emisija (R) 05.05 - Mala gospođica 20.00 Farma, reality show 10.00 - Vijesti PH: Zadar - Cibona, 13.05 Ne daj se, Nina!, (R) 05.50 - Riječ i život, rel. program 21.00 Večernja škola - EU 10.20 - Na vodenome putu prijenos 13.35 Za istim stolom, serija 22.00 Lud, zbunjen, normalan 2.: Čežnja - Ribarske 20.15 - Nogometna Liga 14.25 Magnum, akcijska serija 22.40 Vratit će se rode, serija žene iz Nazarea, prvaka - emisija 15.20 Cobra 11, serija 23.35 Vijesti dokumentarna serija 20.37 - Nogometna Liga prvaka 16.10 Korak po korak, serija 23.50 Nikita, serija 11.10 - Oprah show - 1/2finale, 1. poluvrijeme 16.40 Puna kuća, serija 06.45 - Nove pustolovine: 00.45 Medij, serija 12.00 - Dnevnik 21.35 - Vijesti na Drugom 17.05 Malcolm u sredini, serija Lucky Luke 01.30 Dva metra pod zemljom 12.35 - Mala gospođica 21.45 - Nogometna Liga prvaka 17.35 Dadilja, serija 07.10 - Neustrašiva Kim 02.25 Kritični pacijent, film 13.25 - Dan za danom, emisija - 1/2finale, 2. poluvrijeme 18.00 Rat u kući, serija 07.35 - Darcyno životinjsko 04.05 Nikita, serija 14.30 - Vijesti 22.35 - Nogometna Liga prvaka 18.30 Vijesti carstvo 04.50 Medij, serija 14.45 - Među nama - emisija i sažeci 18.55 Exploziv, magazin 08.00 - Žutokljunac: 05.35 Naša mala klinika, serija 15.35 - Kumpanjija i kumbat, 23.05 - Braća i sestre, serija 19.05 Večera za 5, emisija 09.00 - Učilica 06.10 Kraj programa emisija pučke i 23.50 - Zločinački umovi 2. 19.35 Ne daj se, Nina!, drama 09.10 - Veliki odmor: predajne kulture 00.30 - McLeodove kćeri 4. 20.00 Koledžicom po svijetu, 09.20 - Spremna ili ne, irski 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti zabavna emisija dok. film za mlade 16.15 - Hrvatska uživo 21.05 Bibin svijet, serija 09.35 - Putovanja po Hrvatskoj 17.30 - Metro život 21.40 Tri amigosa, igrani film 10.00 - Prijenos sjednica 07.10 Magnum, serija (R) 17.32 - Danas na Zagrebačkoj 23.25 Heroji iz strasti, serija Hrvatskog sabora 08.00 Za istim stolom, (R) burzi 07.00 Jagodica Bobica 00.20 Vijesti 13.35 - Veliki odmor 08.45 Scooby-Doo, where are 17.40 - Najslabija karika, kviz 07.20 Fifi i cvjetno društvo 00.35 Kunolovac, kviz 14.20 - Tom i Jerry kao klinci you?, crtana serija 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 08.00 Yu-Gi-Oh GX, serija 09.10 SpužvaBob Skockani SRIJEDA 14.50 - Svijet prema Jimu 5. 19.30 - Dnevnik 08.10 Ninja kornjače FFWD 15.15 - Zvjezdane staze: Nova 09.35 Sam svoj majstor, serija 20.15 - Globalno sijelo 08.35 Šaljivi kućni video 23.4.2008. generacija 4., serija 10.05 Korak po korak, (R) 20.50 - Dobre namjere, serija 09.00 Nova lova 16.00 - McLeodove kćeri 4. 10.30 Puna kuća, serija (R) 21.40 - Pola ure kulture 11.00 Svi vole Raymonda 16.45 - Kuda idu divlje svinje, 11.00 Malcolm u sredini, (R) 22.10 - Poslovne vijesti 11.30 Ružna ljepotica, serija dramska serija 11.25 Dadilja, serija (R) 22.25 - Otvoreno 12.20 Zauvijek susjedi, serija 17.50 - Županijske panorame 11.50 Rat u kući, serija (R) 23.10 - Vijesti 13.00 Vijesti 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 18.15 - Vijesti na Drugom 12.20 Vijesti 23.30 - Drugi format 13.15 Farma, reality show 07.05 - Vijesti 18.32 - Sve u šesnaest 12.25 Večera za 5, 00.20 - Zvjezdane staze: Nova 14.05 Jane Doe 1. Nestajanje, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 18.50 - Prijatelji 5., serija lifestyle emisija (R) generacija 4., serija igrani film 09.05 - Herbosov poljoprivredni 19.15 - Beverly Hills 2., serija 12.55 Exploziv, magazin (R) 01.05 - Film 15.35 Svijet prema Jimu, serija savjetnik 20.05 - Nogometna Liga 13.05 Ne daj se, Nina!, (R) 03.00 - Na vodenome putu 16.00 Kralj Queensa, serija 09.07 - Ponos Ratkajevih, serija prvaka - emisija 13.35 Za istim stolom, serija 2.: Čežnja - Ribarske 16.25 Cosby show, serija 10.00 - Vijesti 20.37 - Nogometna Liga prvaka 14.25 Magnum, akcijska serija žene iz Nazarea, 16.55 Svi vole Raymonda 10.20 - Na vodenome putu 2. - 1/2finale, 1. poluvrijeme 15.20 Cobra 11, serija dokumentarna serija 17.20 Vijesti 11.10 - Oprah show 21.35 - Vijesti na Drugom 16.10 Korak po korak, serija 03.50 - Oprah show 17.35 Farma uživo, 12.00 - Dnevnik 21.45 - Nogometna Liga prvaka 16.40 Puna kuća, serija 04.35 - Pola ure kulture reality show 12.35 - Mala gospođica - 1/2finale, 2. poluvrijeme 17.05 Malcolm u sredini, serija 05.05 - Mala gospođica 17.45 Naša mala klinika, serija 13.25 - Dan za danom, emisija 22.35 - Nogometna Liga prvaka 17.35 Dadilja, serija 05.50 - Među nama 18.35 Zauvijek susjedi, serija 14.30 - Vijesti - emisija i sažeci 18.00 Rat u kući, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 14.45 - Riječ i život, 23.05 - Zakon i red: Odjel za 18.30 Vijesti 19.50 10 do 8, emisija religijski program žrtve 8., serija 18.55 Exploziv, magazin 20.00 Farma, reality show 15.35 - Alpe-Dunav-Jadran 23.50 - Zakon i red: Zločinačke 19.05 Večera za 5 21.00 Obitelj Kremenko, film 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti nakane, serija 19.35 Ne daj se, Nina!, drama 06.40 - Najava programa 22.35 Pod nož, serija 16.15 - Hrvatska uživo 00.35 - McLeodove kćeri 4. 20.05 CSI: New York, serija 06.45 - Nove pustolovine: 23.35 Vijesti 17.25 - Danas na Zagrebačkoj 20.55 Zaboravljeni slučaj, serija Lucky Luke 23.50 Nikita, serija burzi 21.45 Ženski klan, serija 07.10 - Neustrašiva Kim 00.45 Heroji, serija 17.35 - Najslabija karika, kviz 22.40 Reži me, dramska serija 07.35 - Darcyno životinjsko 01.30 Medij, serija 18.25 - Ponos Ratkajevih, serija 23.40 Vijesti carstvo 02.15 Dva metra pod zemljom 19.15 - Loto 7/39 07.00 Jagodica Bobica 23.55 Nestali, serija 08.00 - Žutokljunac: 03.05 Mladi Adam, igrani film 19.30 - Dnevnik 07.20 Fifi i cvjetno društvo 00.40 Kunolovac, kviz 09.00 - Učilica 04.40 Nikita, serija 20.15 - Piramida 08.00 Yu-Gi-Oh GX ^ETVRTAK 09.10 - Veliki odmor: 05.25 Naša mala klinika, serija 21.20 - Luda kuća 3., TV serija 08.10 Ninja kornjače FFWD 09.35 - Mala književna filmoteka 06.10 Kraj programa 21.55 - Hrvatska kulturna 08.35 Šaljivi kućni video 24.4.2008. 09.45 - Navrh jezika baština: Iz foto arhiva 09.00 Nova lova 10.00 - Le lion, francuski film 22.10 - Poslovne vijesti 11.00 Svi vole Raymonda 11.45 - Zlurad, crtana serija 22.25 - Otvoreno 11.30 Ružna ljepotica, serija 12.10 - Zaljubljene cure, serija 23.10 - Vijesti 12.20 Zauvijek susjedi, serija 12.35 - Scientia Croatica - 07.10 Magnum, serija (R) 23.30 - Scientia Croatica - 13.00 Vijesti 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska znanstveni forum 07.55 Za istim stolom, (R) znanstveni forum 13.15 Farma, reality show 07.05 - Vijesti 13.20 - Veliki odmor 08.45 Scooby-Doo, where are 00.20 - Zvjezdane staze: Nova 14.05 Obitelj Kremenko, film 09.05 - Ponos Ratkajevih, serija 14.05 - TOP 40 you?, crtana serija generacija 4., serija 15.35 Svijet prema Jimu, serija 10.00 - Vijesti 14.50 - Svijet prema Jimu 5. 09.10 SpužvaBob Skockani 01.05 - Zakon i red: Odjel 16.00 Kralj Queensa, serija 10.20 - Na vodenome putu 2.: 15.15 - Zvjezdane staze: Nova 09.35 Sam svoj majstor, serija za žrtve 8., serija 16.25 Cosby show, serija Noć paklara; Medvjed generacija 4., serija 10.05 Korak po korak, (R) 01.50 - Zakon i red: Zločinačke 16.55 Svi vole Raymonda na otoku; Selo kapetana, 16.00 - McLeodove kćeri 4. 10.30 Puna kuća, serija (R) nakane, serija 17.20 Vijesti dokumentarna serija 16.45 - Kuda idu divlje svinje, 10.55 Malcolm u sredini, (R) 02.35 - Na vodenome putu 2. 17.35 Farma uživo, reality show 11.10 - Oprah show dramska serija 11.20 Dadilja, serija (R) 03.20 - Oprah show 17.45 Naša mala klinika, serija 12.00 - Dnevnik 17.50 - Županijske panorame 11.50 Rat u kući, serija (R) 04.05 - Fotografija u Hrvatskoj 18.35 Zauvijek susjedi, serija 12.35 - Mala gospođica 18.10 - Metro život 12.20 Vijesti 04.20 - Hrvatska kulturna baština 19.15 Dnevnik Nove TV 13.25 - Dan za danom, emisija 18.15 - Vijesti na Drugom 12.25 Večera za 5, emisija (R) 04.35 - Alpe-Dunav-Jadran 19.50 10 do 8, emisija 14.30 - Vijesti

48 18. travnja 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

14.45 - Trenutak spoznaje 07.00 Jagodica Bobica GLAS DOMOVINE 15.35 - Jedan otok - jedan đak, 07.20 Fifi i cvjetno društvo Emisija o hrvatskim manjinama i iseljeništvu »Glas domovine«, emitira se petkom na programu dokumentarni film 08.00 Yu-Gi-Oh GX HRT1, u terminu od 14 i 45 sati. 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 08.10 Ninja kornjače FFWD 16.15 - Hrvatska uživo 08.35 Šaljivi kućni video 17.25 - Hrvatska uživo - Vijesti 09.00 Nova lova ZVUCI BAČKE RAVNICE 17.30 - Danas na Zagrebačkoj 11.00 Svi vole Raymonda Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrtkom u 19 sati, na valovima burzi 11.30 Ružna ljepotica, serija Radio Bačke (99,1 MHz). 17.40 - Najslabija karika, kviz 12.20 Zauvijek susjedi, serija 18.30 - Ponos Ratkajevih, serija 13.00 Vijesti 19.30 - Dnevnik 13.15 Farma, reality show HRVATSKA KRONIKA 20.15 - 1 protiv 100, kviz 14.05 Jane Doe 2. Pljačka Program o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj na hrvatskom jeziku uz mađarski prijevod 21.20 - Brisani prostor stoljeća, igrani film emitira se srijedom s početkom u 12 i 30 sati na programu MTV 1. 22.05 - Znanstvene vijesti 15.35 Svijet prema Jimu, serija 22.15 - Poslovne vijesti 16.00 Kralj Queensa, serija PRIZMA 22.30 - Otvoreno 16.25 Cosby show, serija 23.15 - Vijesti 16.55 Svi vole Raymonda Emisija na hrvatskom jeziku »Prizma« emitira se subotom u 16.30 na RTV2 a repriza utorkom 23.35 - Idiot, dok. film 17.20 Vijesti u 12.10 sati. E-mail emisije je: [email protected] 00.20 - Zvjezdane staze: Nova 17.35 Farma uživo generacija 4., serija 17.45 Naša mala klinika, serija PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE 01.05 - Bez traga 4., serija 18.35 Zauvijek susjedi, serija 01.50 - Obitelj Soprano 6. 19.15 Dnevnik Nove TV PROGRAMSKA SHEMA ZA RADNE DANE: 02.40 - Na vodenome putu 2.: 19.50 10 do 8, inf. emisija Noć paklara; Medvjed 20.00 Farma, reality show 18,00 – 19,00 na otoku; Selo kapetana, 21.00 Istraga, magazin • Najava programa dokumentarna serija 22.40 Provjereno, inf. magazin • Večernji dnevnik 03.25 - Oprah show 23.35 Vijesti 04.10 - Fotografija u Hrvatskoj 23.50 Nikita, serija • 'Bolja Srbija' 04.25 - Idiot, dok. film 00.45 Medij, serija • Agencijske vijesti iz zemlje 05.05 - Mala gospođica 01.30 Vratit će se rode, serija • Agencijske vijesti iz RH 05.50 - Trenutak spoznaje 02.15 Časna riječ, igrani film • Kronologija 104, 4 Mhz 03.45 Nikita, serija • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski' 04.30 Medij, serija 19,00 - 19,30 05.15 Naša mala klinika, serija • Poetski predah 06.00 Kraj programa 06.45 - Nove pustolovine: • 'Popularne melodije' – zabavna glazba (ponedjeljkom) Lucky Luke • 'Na valovima hrvatske glazbene tradicije' – narodna glazba (utorkom) 07.10 - Neustrašiva Kim • 'Veliki majstori glazbe' – ozbiljna glazba (srijedom) 07.35 - Darcyno životinjsko • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) carstvo 07.10 Magnum, serija (R) • 'Minute za jazz' (petkom) 08.00 - Žutokljunac: 07.55 Za istim stolom, (R) 19,30 – 20,00 09.00 - Učilica 08.45 Scooby-Doo, where are • 'Europa danas i sutra' – magazina Radija Deutsche Welle (ponedjeljkom) 09.10 - Veliki odmor: you?, crtana serija 09.30 - Ciak Junior 09.10 SpužvaBob Skockani • 'Kulturna povijest' (utorkom) 09.40 - Kokice 09.35 Sam svoj majstor, serija • 'Putokazi' (srijedom) 10.00 - Prijenos sjednica 10.05 Korak po korak, (R) • 'Iz hrvatske književne baštine' (četvrtkom) 10.30 Puna kuća, serija (R) Hrvatskog sabora • 'Tjedni vodič' (petkom) 13.35 - Veliki odmor 10.55 Malcolm u sredini, (R) 11.20 Dadilja, serija (R) 20,00 - 20,30 14.20 - Tom i Jerry kao klinci 11.50 Rat u kući, serija (R) • 'Aktualije' (ponedjeljkom) 14.50 - Svijet prema Jimu 5. 12.20 Vijesti 15.15 - Zvjezdane staze: Nova 12.25 Večera za 5, emisija (R) • 'Gospodarski magazin' (utorkom) generacija 4., serija 12.55 Exploziv, emisija (R) • 'Otvoreni studio' (srijedom) 16.00 - McLeodove kćeri 4. 13.05 Ne daj se, Nina!, (R) • 'Kultur cafe' – magazin Radija Deutsche Welle (četvrtkom) 16.45 - Kuda idu divlje svinje, 13.35 Za istim stolom, serija • 'U društvu s mladima' (petkom) dramska serija 14.25 Magnum, akcijska serija 20,30 - 21,00 17.50 - Županijske panorame 15.20 Cobra 11, serija 18.15 - Vijesti na Drugom 16.10 Korak po korak, serija • Narodna glazba, izvanredne emisije (specijali, reportaže) 16.40 Puna kuća, serija • Blic vijesti i odjava programa 18.32 - Sve u šesnaest 17.05 Malcolm u sredini, serija 18.50 - Prijatelji 5., serija 17.35 Dadilja, serija PROGRAMSKA SHEMA ZA DANE VIKENDA: 19.15 - Beverly Hills 2., serija 18.00 Rat u kući, serija 20.05 - Pritisak na tlak 18.30 Vijesti Subota 20.35 - Nogometni Kup UEFA 18.55 Exploziv, zabavna emi- • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, Kronologija, zabavna glazba - polufinale, 1. poluvrijeme sija • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba 21.35 - Vijesti na Drugom 19.05 Večera za 5, 21.45 - Nogometni Kup UEFA lifestyle emisija • 20,00 'Razgovor s povodom', narodna glazba - polufinale, 2. poluvrijeme 19.30 Ne daj se, Nina!, drama • 20,55 Odjava programa 20.10 Jesen stiže, Dunjo moja, 22.45 - Bez traga 4., serija dramska serija Nedjelja 23.35 - Obitelj Soprano 6. 21.10 Uvod u anatomiju, serija • 18,00 Najava programa, Vijesti dana 00.25 - McLeodove kćeri 4. 22.50 Trava, serija • 18,10 'Nedjeljni mozaik' (Kronologija, 'Čovjekov svijet' – magazin Radija Deutsche 00.05 Vijesti Welle, moda) 00.20 Nestali, serija 01.05 Kunolovac, kviz • 19,30 'Priča za laku noć' – dječja emisija • 20,00 'Ljudi nizine' 18. travnja 2008. • 20,30 Narodna glazba 49 • 20,55 Odjava programa HrvatskaRIJEČ PP Mali oglasi Prodajem sliku »Krizanteme sa svijećom« 1990. autora Stipana Šabića (1928.-2003.), Prodajem monitor 17‘‘ IBM E74. Cijena tehnika suhi pastel, dimenzije 67 x 47 cm, Nama je dovoljno 3000 dinara. uokvirena 85 x 65 cm. Tel: 024/ 562 – 700, zvati u večernjim satima. Molimo javiti se na telefon 024/ 550 – 163. da znate za nas...

Izdajem namještenu sobu s kuhinjom i kupa- Izdajem namještenu sobu na Radijalcu uče- onicom za učenicu ili radnicu, isključivo nici/ku ili studentici/u, s CG, s upotrebom FUNERO nepušača, blizu Medicinske škole, KTC-a i kuhinje i kupatila, za nepušače. IDEA-e. Centralno grijanje i kablovska TV. Tel: 024/ 558 – 227 ili 063/ 597 – 021 Privatno pogrebno poduzeće Telefon: 024/ 566 – 898 Prodajem tijekom cijele godine šarplanin- - Subotica, Karađorđev put 2, Ing. elektrotehnike daje sate fizike i mate- ce, štenad šampionskog podrijetla i odrasle matike učenicima osnovnih i srednjih škola. ženke i mužjake izuzetnog izgleda i karak- telefon (danonoćno): (024) 55-44-33 Telefoni: 064/ 292 – 1043 ili 024/ 524 – 701 tera. Karan. Tel: 025/ 830 – 475 i 063/ 717 – 4888. Prodajem tri lanca zemlje prve klase, u - Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: Šandorskom ataru kod »Agrokombinata«. Hitno potrebno 10 konobara na otoku Cresu. Tel.: 024/ 522 – 677 Potrebno je imati hrvatsku putovnicu. www.funero.co.yu Starosna granica je do 35 godina. Traži se u najam, pozajmicu ili na poklon Javiti se na telefon: 063/ 110 – 7751. e-mail: [email protected] očuvana flauta. Jasmina 021/ 496 – 014 Prodajem trosoban stan, 115 četvornih Mogućnost odloženog plaćanja metara, klasična gradnja, centar grada, Izdajem objekt, magacin na čantavirskom ekskluzivna lokacija. Naročito pogodna za putu, idealna lokacija oko 100 m2. ured, ambulantu i drugo. Tel: 024/ 530 - 107 ili 064/ 261 – 8022 Tel: 024/ 526 – 243

Prodajem pumpu – dvoklipnu 30 atm i Prodajem staru kuću za rušenje, MZ »Novo prikolicu za moto-kultivator »IMT-506- selo«. Plac 340 m2. DELUXE« i remontovanu peć »KREKA Tel. 024/ 532 – 505. VESO« 12T. Informacije od 17 sati na broj telefona 022 / 591 – 264. Prodajem staru kuću u Čačincima kod Slavonske Orahovice, pet jutara zemlje Prodajem staru kuću u Cabuni kod i jedno jutro šume kod Voćina (sve u Virovitice (Hrvatska), zemlju za malu indu- Hrvatskoj), ili sve to menjamo za Vojvodinu striju i šumu. (Irig, Ruma, Srijemska Kamenica...). Zvati na telefon: +385/ 33 / 673 – 076 Zvati na telefon: 063/ 714 – 6545 i 063/ 766 – 8808. Boris ili +385/ 33/ 673 – 076. Besplatni mali oglasi uz kupon iz »Hrvatske riječi«

Štovani čitatelji našeg i vašeg tjednika, I dalje nastavljamo s objavljivanjem rubrike malih oglasa u kojoj ćete moći objavljivati sve ono što želite prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet za objavu vašeg malog oglasa je priloženi kupon koji ćemo objavljivati u svakom broju »Hrvatske riječi«. Duljina malog oglasa ne smije prelaziti više od 30 riječi. Uredništvo

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti: - djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.) POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

50 18. travnja 2008.