KARAKTERISTIKE FUDBALSKIH NAVIJAČA - SRDJAN DUŠANIĆ 500 Tiraž: Štamparija 123 Štampa: Saša Ostojić ,dipl.graf. dizajner Kompjuterska priprema: Saša Ostojić ,dipl.graf. dizajner Dizajn korica: Ilija Trninić Za izdavača: NVO Perpetuum mobile-Centar za razvoj mladihizajednice Banjaluka Izdavač: Prof. drVladimirTurjačanin, Filozofski fakultet Banjaluka Prof. drBranko Milosavljević, Filozofski fakultet Banjaluka Recenzenti: Bojana Trninić Koordinator projekta: Dr sci.SrđanDušanić,psiholog Autor istraživanja: NVO Perpetuum mobile-Centar za razvoj mladihizajednice Banjaluka Organizacija ipokroviteljstvo istraživanja: Banjaluka, 201 3 KARAKTERISTIKE FUDBALSKIH NAVIJAČA - SRDJAN DUŠANIĆ 1.1. 1. UVOD Rezime istraživanja Predgovor 2.1. 2. METOD 1.2. 2.2. 5. LITERATURA 4. ZAVRŠNA DISKUSIJA 3.2. 3.1. 3. REZULTATI Metodološke osnove kvantitativnog istraživanja Problem, zadaci, ciljihipoteze istraživanja Metodološke osnove kvalitativnog istraživanja Rezultati kvalitativnog istraživanja Rezultati kvantitativnog istraživanja Teorijski uvod Fudbal inavijači uBosniiHercegovini Fudbalski navijači ihuliganizam Kategorije navijača Karakteristike navijača Motivi: zašto neko postaje navijač Navijači kao socijalnagrupa Ko sunavijači Obrada podataka Tok istraživanja Instrumenti Opis uzorka Zaključci Rizična iaoscijalnaponašanja navijača Tipologija navijača injenisociopsihološki korelati Dinamika unavijačkim grupama Analiza sadržaja navijačkih pjesama Karakteristike fokus grupa Motivi i karakteristike navijača Rezultati analize sadržaja navijačkih pjesama Rezultati analize fokus grupa Asocijalna ponašanjanavijača Odnosi međunavijačima Analiza strukture navijačkih stavova itipologijanavijača Stavovi, ponašanjaimotivinavijača SADRŽAJ Predgovor Karakteristike fudbalskih U ovom istraživanju bavimo se stavovima i ponašanjima navijača fudbalskih navijača. Povodi su različiti. Fudbal je, vjerovatno, najmasovniji sport na planeti, ali često је praćen i navijačkim izgredima koji dodatno Rezime istraživanja privlače pažnju društva. Ovakve pojave su, nažalost, veoma česte i na fudbalskim utakmicama u BiH. Pored toga, iznenađujuće je koliko je U ovom istraživanju bavimo se stavovima i ponašanjima malo istraživanja koja su sprovedena među navijačima, a tiču se njihovih fudbalskih navijača. Povodi za istraživanje su različiti. Fudbal je, motiva, karakteristika itd. vjerovatno, najmasovniji i najpopularniji sport na planeti, ali često je Glavni organizator istraživanja je nevladina organizacija praćen i navijačkim izgredima koji dodatno privlače pažnju društva. „Perpetuum mobile – centar za razvoj mladih i zajednice“ sa sjedištem Ovakve pojave su, nažalost, veoma česte i na fudbalskim utakmicama u Banjaluci. Koordinator istraživanja bila je Bojana Trninić. Glavni u BiH. Pored toga, iznenađujuće je koliko je malo istraživanja koja su pokrovitelj istraživanja je organizacija CARE za sjeverozapadni Balkan. sprovedena među navijačima o njihovim motivima, karakteristikama Zahvaljujemo se njihovom programskom savjetniku John-u Crownover-u itd. Glavni organizator istraživanja je nevladina organizacija „Perpetuum na ukazanom povjerenju. Zahvaljujemo se navijačima Borca, Širokog mobile – centar za razvoj mladih i zajednice“ sa sjedištem u Banjaluci, a i Zrinjskog, koji su, u najvećoj mjeri, bili ispitanici u ovom istraživanju. Zahvaljujemo se i našim ostalim saradnicima koji su pomogli provođenje pokrovitelj istraživanja je organizacija CARE – za sjeverozapadni Balkan. istraživanja, Srđanu Ostojiću, te anketarima koji su sproveli istraživanje na terenu.Veliko hvala mr Siniši Lakiću koji je uradio važan dio statističke Osnovni cilj našeg istraživanja bio je ispitivanje strukture stavova obrade. i ponašanja navijača. Posebno su nas interesovali sljedeći faktori: učestalost odlazaka na utakmice, dinamika u navijačkim grupama, odnos Dakle, u ovom radu predstavljeno je kvantitativno i kvalitativno prema drugim navijačima, emocije navijača, uticaj porodice, važnost istraživanje koje je sprovedeno sa navijačima. Rezultati istraživanja su socijalnih identiteta itd. Na osnovu ovih stavova i ponašanja zanimalo pred vama. Izvještaj je strukturisan tako da je na početku dat teorijski nas je da li možemo razlikovati više tipova navijača, i u kojoj mjeri to uvod u kom su predstavljeni različiti aspekti motivacije navijanja, te neka može biti određeno sociopsihološkim faktorima poput samopoštovanja, ranija istraživanja navijača. Nakon predstavljenog problema i ciljeva porodičnih odnosa, iskustva sa nasiljem, percepcije muškosti, etničke istraživanja, opisan je metodološki pristup istraživanju sa detaljima o vezanosti i sl. uzorku, korištenim istraživačkim instrumentima i o toku ispitivanja, zatim su predstavljeni glavni kvantitativni i kvalitativni rezultati istraživanja, te Istraživanje je obuhvatalo nekoliko istraživačkih metoda, diskusija o njima. kvantitativnog i kvalitativnog tipa. Osnova istraživanja je kvantitativno Nadamo se će ovo istraživanje, u značajnoj mjeri pionirskog ispitivanje izvršeno preko upitnika na uzorku od 145 navijača. Navijači tipa na teritoriji BiH, doprinijeti boljem razumijevanju motiva, stavova su bili iz banjalučke (43%) i zapadnohercegovačke regije (57%), iz i ponašanja navijača. Isto tako, nadamo se da će takvo razumijevanje gradova Mostara i Širokog. Od ukupnog broja ispitanika bilo je 87,4 doprinijeti da se u budućnosti osmisle mehanizmi kako bi se u budućnosti % muškog pola, a 12,6% ženskog pola. Prosječni uzrast ispitanika je smanjila neka asocijalna ponašanja navijača. bio 22,5 godine. Upitnik, koji je korišten, sadržavao je pitanja i skale o stavovima i ponašanjima navijača, ali i skale samopoštovanja, kvaliteta Autor porodične interakcije, etnocentrizma, nasilja i rodnih odnosa. U okviru Banja Luka, avgust 2013.godine kvalitativnog dijela, održane su tri fokus grupe, a analiziran je i sadržaj navijačkih pjesama (56 pjesama).

6 7 Osnovni rezultati istraživanja su: nešto egalitarnije rodne odnose i pokazuju niži stepen etnocentričnosti u poređenju sa sebi najsličnijim, vatrenim • navijači u prosjeku posjete dvadesetak utakmica godišnje. navijačima. 70% navijača je duže od dvije godine u navijačkim grupama; • Nasilje na utakmicama: 53% kaže da je sa prijateljima fizički • oko 58% navijača kaže da imaju saradnju sa drugim grupama, napalo navijače drugog kluba, a 63% ističe da je njegova a 70% da imaju neprijateljske odnose sa drugim grupama; grupa bila napadnuto od grupe drugih navijača; 33% ispitanih • što se tiče nekih karakterističnih stavova i ponašanja navijača, navijača je bilo kažnjavano ili privođeno zbog nereda izdvajamo sljedeće: oko 82% zna sve navijačke pjesme kluba; na utakmicama. Navijačko nasilništvo korelira sa većim 57% plakalo је na utakmici od sreće ili žalosti; 75% veoma se iskustvom sa nasiljem u djetinjstvu (iz pozicije žrtve), lošijim uzbudi tokom navijanja; za 51% tuča tokom utakmice najveće porodičnim odnosima, hegemonističkim rodnim normama te je uzbuđenje; 39% trudi se da među navijačima izgradi većom isključivom etničkom vezanošću. reputaciju opasne osobe; 52% ističe da se navijači takmiče • Zdravlje: oko 65% opija se jednom ili više puta mjesečno, 45% ko će veći problem da napravi; 66% kaže da ostali članovi puši, a 25% pušilo je marihuanu u posljednjih pola godine. porodice, takođe, navijaju za isti klub; oko 55% kaže da navijanje daje smisao njihovom životu; preko 70% kroz ljubav prema klubu izražava i ljubav prema svojoj naciji ili gradu; 44% misli da djevojkama i ženama nije mjesto u navijačkim grupama. • Analizom navijačkih stavova i ponašanja ustanovili smo četiri tipa navijača. Dobijene podgrupe smo nazvali: simpatizeri, vatreni, huligani i nasilni. Simpatizere (19% od ukupnog uzorka) karakteriše nizak skor na opštoj dimenziji navijanja, te nizak skor na dimenziji agresivnosti. Vatrenih (23,2%) odlikuju iznadprosječni skorovi na opštoj dimenziji navijanja za klub i nešto niža agresivnost. Nasilne (54,2 %) karakterišu najviši skorovi na obe dimenzije. Huligane (3,5%) karakteriše visoka agresivnost i malo zanimanje za klub i navijanje. • vNavijači, koje smo nazvali huliganima, u prosjeku su češće bili žrtve ili svjedoci nasilja u djetinjstvu, te su u primjetno manjoj mjeri zadovoljni svojom porodicom. Nasilni navijači se izdvajaju od ostalih grupa po naročito izraženim rodnim stereotipima. Ova grupa navijača je, po više izraženom etnocentrizmu, slična atipičnim huliganima, dok su rjeđe nego huligani bili izloženi ranom nasilju, mada više u odnosu na ostale dvije grupe navijača. Simpatizeri zastupaju 8 9 1. UVOD Postoji mnogo razloga zašto su u ovom istraživanju kao subjekti analize odabrani baš fudbalski navijači. Fudbal je sport sa, možda, najdubljom tradicijom i korijenima. Još prije 2500 godina, tokom dinastrije Han, Kinezi su igrali igru cuju u kojoj se pokušava nožnim udarcem udariti kožna lopta i pogoditi u rupu na velikom platnu. Rimljani su, takođe, igrali slične igre, a, uopšteno, vježbe s loptom bile su neizostavni dio vojnog treninga. Danas je fudbal najpopularnija igra na svijetu, igra se širom planete i ne naziva se slučajno „najvažnijom sporednom stvari na svijetu“. 1. UVOD Teško je odgnetnuti toliku planetarnu opsjednutost fudbalom. Dio odgovora se, vjerovatno, krije u složenom timskom karakteru igre, vještini, brzini i snazi koje dolaze do izražaja, ali i veoma organizovanom razvoju popularnosti ove igre od strane fudbalskih asocijacija koji prati velika medijska propraćenost, astronomska finansijska ulaganja itd. Rezultanta svega toga jeste da je u većini dijelova svijeta fudbal najpopularnija igra koju s uzbuđenjem prati veliki broj navijača, što na

10 11 stadionima, što pored malih ekrana. Treba napomenuti i to da i među samim navijačima postoje određene unutargrupne razlike i hijerarhija. Postoje navijači koji imaju Pored atraktivnosti fudbalske igre, fudbal, nažalost, često privlači veći autoritet i čija se riječ više poštuje. Takav status su obično dobili pažnju i zbog izgreda fudbalskih navijača. Kako u instranstvu, tako i kod dosljednim učešćem u aktivnostima navijačke grupe. To podrazumijeva nas, veoma su česti slučajevi prekida utakmica zbog tuča suparničkih duži staž u navijačkoj grupi, redovne dolaske na utakmice uključujući i navijačkih grupa, bakljada, razbijenih glava sudija ili protivničkih igrača, gostovanja, pripremu koreografija, poznavanje pjesama itd. ulazaka navijača na teren, nacionalističkih i rasističkih skandiranja itd. Fudbal je često podijum kako sukoba malih grupa tako i sukoba između Navijači kao socijalna grupa različitih globalnih političkih i nacionalnih struja i grupa. Prije nego što nastavimo detaljnije o motivima i karaktaristikama Uprkos svojoj intrigantnosti, veoma je malo istraživanja o navijača, reći ćemo nešto o socijalnim grupama budući da tu spadaju navijačima kod nas ali i u širem regionu. Kada se priča o navijačima, i navijačke grupe. Svrha ovog dijela teksta je da nas upozna sa uglavnom možemo čuti neke paušalne, stereotipne i površne ocjene psihološkim procesima unutar i između socijalnih grupa, a sve s ciljem njhovih motiva i ponašanja. boljeg razumijevanja ponašanja navijačkih grupa. Poseban osvrt jeste pokušaj razumijevanja jake unutargrupne privrženosti i identifikacije sa Zbog svih tih navedenih razloga, tema ovog istraživanja jesu sopstvenom grupom, te rivalitetom i sukobima sa drugim grupama. stavovi i ponašanja fudbalskih navijača u BiH. U teorijskom uvodu prvo ćemo predstaviti navijačke grupe kao vid socijalnih grupa, potom U literaturi postoje razne definicije socijalne grupe, a razlike su, navesti karakteristike navijača i različite aspekte navijačke motivacije. uglavnom, zasnovane na tome šta je uzeto kao kriterij grupe. Naime, Spomenućemo i navijačke grupe u BiH, te neke navijačke izgrede iz da bi se nešto označilo kao grupa, potrebno je da postoje određeni bliže prošlosti. Nakon toga ćemo predstaviti, problem, ciljeve i hipoteze kriteriji, a najčešće navođeni kriteriji jesu: da su članovi u neposrednoj ili istraživanja. posrednoj interakciji, da su odnosi strukturisani, da imaju zajednički cilj, da postoji svijest o pripadništvu određenoj grupi, da dijele neke interese 1.1. Teorijski uvod i vrijednosti, da postoji određena identifikacija sa grupom itd. Neka optimalna definicija grupe bila bi da je to skup dvoje ili više međusobno Ko su navijači zavisnih članova, koji uzajamno utiču jedni na druge i imaju najmanje Pod sportskim navijačima podrazumijevaju se osobe koje vole jedan zajednički cilj (Milosavljević, 2005). sport i kroz svoje stavove, emocije i ponašanja pokazuju posebnu Socijalne grupe grubo se dijele na nestrukturisane i strukturisane. privrženost prema određenoj sportskoj organizaciji. Takve osobe U nestrukturisane se najčešće ubrajaju masa, gomila i socijalni pokreti. karakterišu razna ponašanjakao kao što su: odlasci na utakmice, Psihologiju mase karakteriše viši nivo uzbuđenja koja se često, kao posmatranje utakmica na televiziji, česti razgovori o utakmicama, neka mentalna zaraza, prenosi na cijelu grupu. Pored toga, u masi je posjedovanje navijačkih rekvizita, privrženost timu i kada gubi, neki su ponašanje ljudi obično svedeno na primitivne i iracionalne nagone što skloni klađenju itd. (Fisher, Wakefield, 1998). Treba razlikovati navijače može rezultirati nekontrolisanim i strašnim posljedicama. Tome doprinosi od običnih posmatrača fudbalskih utakmica jer je kod njih emocionalna i podjela odgovornosti: za sve što se desi, ljudi odgovornost pripisuju uključenost na nižem nivou. Vatrenim navijačem se postaje iz različitih grupi, dakle – gubi se pojedinačna odgovornost. U masi dolazi do tzv. razloga. Neko to postaje zbog prijatelja i vršnjaka, a neko pod uticajem deindividualizacije, osobe kao da gube sopstveni identitet, stavove i starijih članova porodice. Ponekad je navijanje posredovano osjećajem osjećanja, a utapaju se kao anonimusi u kolektivni identitet koji često pripadnosti gradu ili određenom kvartu gdje se živi. Svakako da i ljepota ima nekontrolisanu prirodu i agresivni karakter. Deindividualizacija je igre, tradicija uspjeha određenog tima i njihovih zvijezda utiče da on ima veća što je veća grupa te što se članovi osjećaju „skrivenije i anonimnije“ veći broj navijača. u njoj. Imajući u vidu sve ove karakteristike mase, ne čudi da se često 12 13 razne tragedije upravo dešavaju u masi. To obuhvata i razna navijačka i rivalitet prema nekim drugim različitim grupama. Dakle, po teoriji divljanja, stampeda, masovne tuče itd. socijalnog identiteta samo članstvo u nekoj grupi je dovoljno dase favorizuje i privileguje sopstvena grupa, te da se razviju takmičarske Strukturisane grupe dijele se na osnovu nekoliko kriterija: orijentacije i diskriminacione tendencije prema nekim drugim grupama. veličina grupe (na male i velike grupe), intenzitet interakcije (primarne S tim u vezi, grupni procesi koji se uvijek javljaju, jesu i naglašavanje i sekundarne), aktuelni uticaj (referentne i nereferentne), stepen unutargrupnih sličnostii maksimiziranje međugrupnih razlika – težnja da formalizacije odnosa (formalne i neformalne), ciljevi (mogu biti veoma se kroz maksimizaciju razlika između sopstvene i ostalih grupa dođe do raznovrsni), način nastanka (prirodne i vještačke), trajanje (dugotrajne što autentičnijeg tj. pozitivnijeg identiteta. Prema tome, u situaciji kad su i kratkotrajne), osjećaj pripadnosti (vlastite i tuđe) itd. (Milosavljević, grupe već definisane, ljudi će težiti da doprinesu sopstvenom identitetu 2005). Ako uporedimo navijačke grupe sa ovim podjelama, jasno je kroz pozitivno vrednovanje svoje grupe, a u procesu poređenja sa tuđom da su one djelomično strukturisane, ali često mogu imati i karakter grupom težiće da razliku među grupama preuveličaju, naravno, na račun nestrukturisane mase. Što se tiče različitih kriterija strukturiranosti, tuđe grupe. oni takođe mogu biti različito prisutni u zavisnosti od navijačke grupe. Tako navijačke grupe mogu biti i male i velike, i formalne i neformalne, Opisana unutargrupna i međugrupna dinamika je osnova i dugotrajne i kratkotrajne. Ono što je prilično dosljedno jeste da su za za razumijevanje ponašanja svih grupa, pa tako i navijačkih. Dakle, svoje članove to izuzetno referentne (važne) grupe, doživljavaju se sa ovo je veoma važno imati na umu kada se želi razumjeti i objasniti velikim osjećajem pripadnosti, a po stepenu interakcije obično spadaju veliki rivalitet između navijačkih grupa, krvavi sukobi itd. Pored nekih u sekundarne. drugih ličnih i dnevnopolitičkih interesa, unutargrupne favorizacije i međugrupni rivaliteti su uvijek i u službi potvrđivanja nas samih i našeg Čovjek je socijalno biće i najveći dio svog života provodi kao član samopoštovanja. Smisao krilatice „mislim dakle postojim“ mogla bi se u različitih vrsta grupa (porodica, vršnjaci, klubovi, radne grupe, sportske, ovoj situaciji iskazati i kao „navijam, dakle postojim“. političke grupe, klase, rase, nacije itd.). Svaka je grupa na određeni način funkcionalna za pojedinca jer mu, prije svega, daje osnovu identiteta te Motiv: zašto neko postaje navijač mu pomaže da ostvari ciljeve i zadovolji potrebe koje kao pojedinac ne bi mogao ostvariti. Na važnost grupe za pojedinca još su ukazivali Sherif Postoje razna objašnjenja zašto neko postaje navijač i šta ga tome i Cantril (1947) koji su isticali da, kada se pojedinac jednom identifikuje privlači. Wann et al. (2001) navode osam motiva navijanja. sa nekom grupom i njenim kolektivnim akcijama, njegovo ponašanje Grupna pripadnost postaje određeno tom grupnom aktivnošću. . Grupna pripadnost odražava želju i motiv da se bude dio neke grupe. Pojedinci s visokim motivom grupne pripadnosti Da bismo bolje razumjeli neka ponašanja navijačkih grupa, postaju navijači jer im to daje priliku da provode vrijeme s drugima. potrebno je objasniti i pojam socijalnog identiteta te određenih Estestki dojam sporta. unutargrupnih procesa. Neki navijači su privučeni ljepotom i energijom samog sporta i to ih motiviše da postanu navijači. Prema Tajfelu (1981), socijalni identitet je onaj dio pojma Uzbuđenje. o sebi koji ima porijeklo u svijesti pojedinca o njegovoj pripadnosti Mnoge osobe osjećaju da nemaju dovoljno određenoj socijalnoj grupi. Dakle, naša svijest o samom sebi određena stimulacije ili uzbuđenja u vlastitom životu, te ga pokušavaju dodatno je doživljajem grupa kojima pripadamo. Upravo zbog toga, pojedinac, pronaći kroz sportsko navijanje (Wann et al., 2001). da bi imao pozitivnije viđenje samog sebe, tj. veće samopoštovanje, u Samopoštovanje. Iz psihologije je poznato da, ako je grupa kojoj istom svjetlu mora posmatrati i grupu čiji je član. Drugim riječima, ljudi pripadamo uspješna, i mišljenje o nama samima se poboljšava. Dakle, imaju potrebu da veličaju sopstvenu grupu jer istovremeno podižu kada navijamo za tim koji pobjeđuje, naše samopoštovanje takođe raste, i samopoštovanje. Nažalost, veličanje sopstvene grupe obično prati te je indirektno i to jedan od motiva za navijanjem. 14 15 Zabava. Neki navijači su motivisani činjenicom da sport i navijanje tokom utakmice, praćenje igre pojedinog igrača/idola, interakcija sa mogu biti ugodna razonoda. drugim navijačima, zainteresovanost za tim kao kolektiv, poistovjećivanje sa uspjehom tima. Rezultati su pokazali da je lojalnost klubu povezana Ekonomski motivi. Za neke ljubitelje sporta, najveća motivacija sa zainteresovanošću za klub kao kolektiv, uzbuđenjem tokom utakmice, je potencijalna ekonomska korist od klađenja u sportskim kladionicama. poistovjećivanjem sa uspjehom kluba te zainteresovanošću za igru pojedinih igrača ali samo ako doprinose kolektivu. Dolasci na utakmicu Bijeg od dosade. Ljudi koji su nezadovoljni ili im je dosadno u su bili povezani sa pet faktora: uspjeh kluba, zainteresovanost za životu, mogu privremeno zaboraviti nedaće i nesreće kroz sport koristeći igrače (samo ako doprinose kolektivu), zabava, uzbuđenje (drama) i ga kao način kako da se odmore od posla i aktivnosti svakodnevnog socijalizacija. života (Fink et al., 2002). Porodica. Navijanje je često dio porodične tradicije i način kako Madalozzo i Berber (2009) vršili su istraživanje šta motiviše da se provede vrijeme sa članovima svoje porodice. Često se i navijačka brazilske navijače da idu na utakmice. Ispitivali su efekat četiri važne pripadnost prenosi sa jedne generacije na drugu. (Gantz, Wenner, 1995). varijable: infrastruktura stadiona, klupska igra i rezultati (efikasnost tima, pozicija na tabeli), očekivani kvalitet i važnost rezultata. Rezultati Samoprezentacija. Ovaj motiv je povezan sa vrijednosnim su pokazali da su važne odrednice odlaska na utakmicu: cijena karte, orijentacijama. Kroz navijanje, neke osobe teže da na jedinstven i promotivne strategije u distribuciji karata, da li se radi o utakmici koja poseban način izraze sebe kako u zajednici tako i radi ličnog unutrašnjeg je derbi, trenutna pozicija kluba na tabeli, golgeterski učinak kluba na iskustva koje im osmišljava život. posljednje tri utakmice, te važnost ishoda utakmice za očuvanje vrha tabele ili pak ostanka u ligi. Fink et al. (2002) ispitivali su uticaj navedenih osam motiva kod košarkaških navijača u SAD-u. Rezultati su pokazali da svi motivi, osim porodice, značajno utiču na timsku identifikaciju. Trail et al., (2003) predložio je devet motiva koji su prediktori navijanja i identifikacije sa timom za koji se navija. To su: postignuće, estetski aspekt, uzbuđenje, bijeg Karakteristike navijača od svakodnevne rutine, porodica, sticanje znanja, fizičke sposobnostii U izvještaju SIRC-a (2008) navode se karakteristike navijanja i vještine sportista, socijalne interakcija sa drugim navijačima te fizička navijača kao što su: izražene emocije, rituali navijača, osjećaj pripadnosti, privlačnost sportista. Armstrong i Stratta (2004), sprovodeći istraživanje uloga porodice, veza sa socijalnim identitetima, žene i navijačke grupe u urbanim područjima sa heterogenim rasnim sastavom, utvrdili su da je itd. Reći ćemo nešto više o svakoj od ovih karakteristika. osam motiva (svim osim fizičkog izgleda) značajno pri gledanju muške i ženske košarke u NCAA ligi. Praktično kod svih navijača, navijanje je praćenojakim emocijama i uzbuđenjem. Za mnoge navijače, utakmice i navijanje se čak poredi i Vršena su i istraživanja šta konkretno u najvećoj mjeri privlači sa religioznim osjećanjima. Navijači se unose u tok igre, burno reaguju navijače na utakmice. Tako su Neale i Funk (2006) radili istraživanje na prilikom promjene skora, a sam završni rezultat je obično praćen srećom uzorku od 651 navijača, sa svrhom da utvrde faktore koji dovode navijače ili tugom. Ovu tvrdnju potvrđuju i određene statistike koje dokazuju da na stadion i doprinose većoj profitabilnosti sportskog kluba kroz veću jako uzbuđenje tokom utakmice osjeća 100% ispitanih navijača u Beligiji, prodaju karata, suvenira, sponzorstava itd. Taj cilj je konkretizovan kroz 98% u Njemačkoj, a i u drugim zemljama je slična situacija (prema SIRC, utvrđivanje prediktora dolazaka na utakmice te veće lojalnosti klubu. 2008). Oko 3/4 navijača ističe da im se dešavalo da tokom navijačkog Ispitivali su važnost većeg broja faktora poput: mogućnost provođenja ushićenja poljube nekoga kraj sebe ko im je totalni stranac. Naspram vremena sa porodicom ili prijateljima, izjednačenost i neizvjesnost toga, oko 2/3 navijača je zaplakalo tokom utakmice kada je njihov tim utakmice (drama), zabava, bijeg od dosade i dnevne rutine, uzbuđenje izgubio. O intenzitetu emocija među navijačima na stadionu, govori i 16 17 podatak da je za oko 2/3 navijača atmosfera na stadionu podjednako Odlazak na utakmice u gostima jeste poseban izazov i dokaz važana i uzbudljiva kao i sama igra na terenu. privrženosti klubu. On sa sobom nosi i specifičan doživljaj ponosa jer podrazumijeva hrabrost i jedan viši napor. To je vid ispoljavanja Kroz navijanje navijači ostvaruju socijalne veze ali i osjećaj pripadnosti klubu ali i gradu iz kojeg se dolazi. Navijači koji iduna pripadnosti referentnoj navijačkoj grupi te gradu u kojem žive. Utamice gostujuće utakmice često kroz to u svojim grupama zadobijaju poseban su mjesto okupljanja starih prijatelja i upoznavanja novih. Navijačke status i poštovanje. grupe zbližavaju navijače različitih socijalnih slojeva, podstiču solidarnost i koheziju među njima. Mnogima je navijanje najvažnija stvar u životu Kod mnogih navijača postoji posebna vezanost sa samim pa im je i izvan utakmice nezamisliv život bez ostalih navijača. Drugi stadionom. Stadion se doživljava kao hram, sveto mjesto. Sam polazak navijači im dođu kao porodica, koja ih često „bolje razumije“ i od na stadion, pogled na trbine, miris trave kod navijača izaziva poseban biološke porodice. Navijači se doživljavaju kao dio važnog, snažnog i osjećaj i ushićenje. respektabilnog klupskog kolektiva što ih čini ponosnim. Ova identifikacija se prenosi i na identifikaciju sa lokalnom zajednicom, pogotovo ako klub Za svaki veći klub i navijačku grupu su vezane određene priče, igra sa nekim iz drugog grada. Navijači se često tada doživljavaju i vide mitovi i legende koje se prenose sa generacije na generaciju. To se kao zaštitnici i pravi predstavnici svog grada. obično odnosi na najveće uspjehe kluba, utakmice u kojima je došlo do određenog podviga, prekrasnog poteza itd. Karakteristika navijača je i velika lojalnost prema klubu, u dobru i u zlu. Pravi navijači su oni koji su spremni kako na veliku radost tokom Vatreni navijač je obično naoružan i znanjem o istoriji njegovog pobjeda, tako i na emocionalnu patnju tokom poraza. Zato se i kaže da se kluba i najvećim uspjesima. Takvi navijači su obično u stanju da brzo „brak“ između navijača i kluba daleko rjeđe raspada od braka muškarca „izbiflaju“ sastav timova iz raznih generacija, da prepričaju neke važne i žene! utakmice itd. Pravi navijači nisu posmatrači već aktivni učesnici. Oni smatraju Navijače karakteriše i praktikovanje raznih navijačkih rituala. Po da mogu da utiču na ishod igre te se u skladu s tim aktivno i ponašaju. nekim statistikama oko 40% navijača u Evropi radi određen rituale prije, Navijači se zbog toga često i posmatraju kao dodatni igrač tima, npr. kao tokom ili poslije utakmice (SIRC, 2008). Rituali mogu da se odnose na dvanaesti igrač u fudbalu. Puno je primjera u praksi koji pokazuju da je to mjesto okupljanja prije utakmice, grupni odlazak na stadion, obavezan stvarno i tako. Navijački huk sa tribina je često okretao mečeve, podizao dolazak ranije, smještanje u istom dijelu stadiona, isticanje određenih adrenalin, snagu i moral domaće ekipe, a s druge strane gostujućoj zastava i parola, pjevanje pjesama određenim redom itd. Rituali imaju „skresao krila“. Ovakva aktivna uloga navijača doprinosi da se oni i igrači za cilj da ojačaju unutrašnje veze, izraze svoju privrženost klubu, ali i da uzajamno doživljavaju kao jedan tim i cjelina. Ovo, naravno, vrijedi razbiju „iracionalne malere“ tj. učine nešto što će donijeti sreću njihovom sve dok navijači imaju povjerenje u igrače i zadovoljni su, prije svega, klubu. njihovim zalaganjem na terenu. Navijanje za određeni klub je ponekad proizvod i dio porodične Jedna od glavnih karakteristika je redovno posjećivanje mečeva. tradicije. Ta privrženost klubu obično se prenosi preko oca, djeda ili starijeg To se odnosi na mečeve „kod kuće“ ali i na gostovanja. Pri tome se brata. Prosto se podrazumijeva da najmlađi član porodice ima slična podrazumijeva aktivno učestvovanje u navijanju kroz pjesme, koreografije navijačka opredjeljanja kao i stariji članovi. Djeca, ako se rano odvedu itd. Neki navijači zbog svoje posvećenosti često putuju i nekoliko stotina na utakmicu, uglavnom bivaju opčinjena navijačkim koreografijama kilometara samo da bi bodrili svoj klub. i pjevanjem te praktično već tada bivaju oduševljeni utakmicama i navijanjem. Ponekad odlasci na nedjeljne utakmice postaju porodični rituali i mjesto gdje se porodica okuplja i provodi vrijeme zajedno.

18 19 Navijanje za klub često se povezuje i sa pripadnošću mjestu u Poljskoj 2012. to je bila Poljakinja Natalia Siwiec. Njihove obnažene življenja ili naciji. Kroz privrženost klubu navijači ispoljavaju i svoju fotogafije na mnogim web-sajtovima nedvosmisleno ukazuju na to kakvi privrženost gradu iz kojeg klub potiče. Ako su etnički odnosi nestabilni, atributi i kvaliteti su bili najvažniji kriterijum za pobjedu... to obično doprinosi da navijanje bude obojeno i veličanjem etničkog ili regionalnog identiteta kojem pripada većina navijača te grupe. Stadioni Navijače često karakterišu i određena asocijalna i rizična postaju poligon ispoljavanja etničkih stavova, ponosa i identifikacija. ponašanja poput nasilja, opijanja itd. O ovome ćemo sada iznijeti Tako je npr. klub Barselona simbol španske regije Katalonije i s tim se samo nekoliko konstatacija, a nešto detaljnije u dijelu o fudbalskom Katalonci veoma snažno identifikuju; to je, čak, možda glavni simbol huliganizmu. moći Katalonije. U podijeljenoj Belgiji je, takođe, snažna identifikacija sa Zani i Kirchler (1991) ispitivali su 505 italijanskih navijača, a valonskim ili flamanskim klubovima. Nažalost, veza navijanja i etniciteta akcenat je bio na učešću navijača u neredima. Razlikovali su dvije grupe često se završava provokacijama ili otvorenim sukobima na ili izvan navijača: umjerene i fanatike. Rezultati su pokazali da su fanatičniji stadiona. Dobar primjer je Bosna i Hercegovina, ali i cijeli Balkan, u navijači, u skladu sa očekivanjem, bili više uključeni u problematična kojem je većina navijačkih sukoba zasnovana na pripadnošću različitim dešavanja tokom utakmica. Pokazali su i važnost i ulogu grupnih normi nacijama. Jako poistovjećivanje kluba sa teritorijom je posebno izraženo prilikom ispoljavanja agresivnosti. Navijači su agresivniji kada su u grupi u manjim mjestima gdje su klub i utakmice glavna sedmična atrakcija. i kada je nasilje u skladu sa grupnim normama. Problematičniji navijači Treba napomenuti i da je ponekad identifikacija sa klubom veća nego sa su obično bile mlađe i nezaposlene osobe, nižeg obrazovanja, koje svoju nacionalnim timom. To je pogotovo izraženo ako su veze sa centralom agresivnost obično pripisuju nekim eksternim faktorima. Ovi autori države poljuljane. ističu i da je agresivnost inherentna sportskom takmičenju. Sportska takmičenja često prate duple poruke. Sa jedne strane, ona treba da budu Što se tiče zastupljenosti ženskog pola među fudbalskim u duhu fer igre i ponašanja, a s druge strane, kao imperativ se nameće navijačima, brojčano je, uglavnom, zanemariva. Postoje, ali su rijetki pobjeda nad drugom stranom. Sumiraju neke osnovne situacione slučajevi, navijačke grupe koje imaju i žensku podgrupu. Interesantno faktore nekontrolisane agresivnosti na stadionima. To su takmičenje i je da je posljednjih nekoliko decenija učešće žena u sportu povećano, rivalitet ekipa, posmatranje agresivnosti i nasilja, kolektivna panika te ali je to u daleko manjoj mjeri kada je konkretno fudbal u pitanju. deindividualizacija o kojoj smo već ranije nešto govorili. Čak i u skandinavskim zemljama, poznatim po rodnoj ravnopravnosti, navijanje je jedno od posljednjih ostrva koje je dominantno rezervisano Što se tiče odnosa prema alkoholu, u istraživanju u Australiji, za muškarce. Različiti su razlozi za to. Muškarci su, uglavnom, Thompson, Plamer i Raven (2011) identifikovali su tri kategorije navijača zainteresovaniji za ovaj sport od žena i postoji stereotip da žene s obzirom na konzumiranje alkohola. To su navijači koji piju, navijači jednostavno ne razumiju fudbal pa im i nije mjesto na stadionu. Pored koji ne piju i oni koji inače piju ali tokom utakmica apstiniraju. Navijači toga, sigurno je da je odlazak na stadion i način kako da se muškarci koji piju obično ističu da su utakmice uz alkohol zanimljivije i dato više međusobno druže i na trenutak pobjegnu od rutine porodičnog jednostavno ne ide jedno bez drugog. U okviru ove grupe postoji i tzv. života. U većini zemalja postoji neko nesuđeno pravilo da su fudbalske „grogi“ podgrupa koja, uz ekstremno pijenje, ima i izrazito agresivno utakmice vrijeme za druženje sa muškim prijateljima. U takvom društvu, ponašanje te homofobne i seksističke stavove. Interesantna je i grupa za većinu navijača pivo je poželjniji pridruženi član takve interakcije od navijača koja apstinira tokom utakmica. Oni to objašnjavaju željom da sa bilo koje žene. One praktično tih nekoliko sati postaju „višak“. Izuzetak su punom koncentracijom prate igru i ono šta se dešava na terenu. Dakle, možda jedino utakmice nacionalnog tima na kontinentalnim ili svjetskim po njihovom, ljubav prema fudbalu i klubu potiskuje alkohol u drugi plan prvenstvima kada je primjetno i veće učešće žena, uglavnom mlađih. jer on kvari jasnoću doživljaja utakmice. Na takvim takmičenjima obično se u medijima i biraju najnavijačice prvenstva. Tako je neformalna pobjednica na svjetskom prvenstvu 2010. u Južnoj Africi bila Paragvajka Larisa Rikelme, a na evropskom prvenstvu 20 21 Kategorije navijača Giulianotti (2002), u svom radu, identifikovao je četiri vrste gledalaca koji dolaze na utakmice. Nazvao ih je: podržavaoci, sljedbenici, Mnogi ljudi često prema navijačima zauzimaju površan stav, navijači i lutalice (francuski izraz- „flaneaurs“). Razvrstao ih je s obzirom stavljajući ih sve u isti koš. Pri tome dolaze do izražaja brojne predrasude, na dvije dimenzije – hladna ili vrela vezanost za klub te tradicionalni ili stereotipi i nerazumijevanje poriva navijanja i samih navijača. Kao i u potrošačko-orijentisani navijač. svakoj drugoj grupi, tako i u okviru navijačkih grupa postoje različite Podržavaoce karakteriše tradicionalna i velika emocionalna vezanost za kategorije i vrste navijača. Navešćemo dvije klasifikacije navijača koje klub. Oni su obično najvjerniji navijači i cijeli život podržavaju klub skupa smo pronašli u domaćoj i inostranoj literaturi. sa svojim porodicama. Sljedbenici su tradicionalno ali ne toliko emocionalno vezani za klub. U istraživanju SIRC-a (2008) koje je rađeno u 6 zapadnoevropskih Njihova podrška je često vezana sa povezivanjem kluba sa gradom u zemalja na uzorku od oko 2000 navijača, izvršena je faktorska analiza kojem se živi, nacijom kojoj se pripada ili ideologijom za kojom se klub stavova i ponašanja navijača na osnovu koje je izdvojeno 5 kategorija povezuje (npr. klub radničke klase ili klub sa profašističkim istorijatom). navijača. Navijače karakteriše velika emocionalna vezanost ali i potrošačka Strastveni. U ovom istraživanju oni su najbrojnija kategorija, obuhvatili orijentacija. To su tzv. moderni navijači koji se jako identifikuju sa su 31% uzorka. Za ovu grupu fudbal je uzbuđenje i strast. Utakmice su klubom, pogotovo sa glavnim zvjezdama kluba. Trude se da imaju i što im najveće uzbuđenje, interesantnije i od seksa, a idoli su im najčešće više proizvoda i suvenira koji se odnose na klub ili omiljenog igrača. fudbalski igrači. Opijenost utakmicama prenose i na sve druge sfere svog Pokušavaju da budu u kontaktu sa glavnim zvijezdama i da što više znaju života. o njima. Reklo bi se, pomalo holivudski orijentisani navijači sa nekim „tinejdžerskim“ potrebama da se bude u blizini „brendiranih“ osoba. Internacionalisti. U spomenutom istraživanju obuhvataju 18% uzorka. Lutalice karakteriše potrošačka orijentacija ali hladniji odnos prema Najviše su zainteresovani za kontakte sa navijačima iz drugih klubova. klubu i navijanju. Obavezno pripadaju višoj socijalnoj klasi i fudbal za Dakle, glavni motiv im je da steknu nove prijatelje i poznanstva među njih predstavlja vrstu mode i zabave. Nemaju mnogo dodira sa stvarnim navijačima iz drugih zemalja. fudbalskim svijetom, utakmicama i terenom, glavnina navijanja se odvija posredstvom televizije i interneta. Više ih zanima trenutna Fanatici. Oni obuhvataju 12 % uzorka. Oni, kao i prva grupa, razvijaju fudbalska zvijezda i neke druge propratne stvari, nego rezultat utakmice. slično uzbuđenje i strast ali i idu i korak dalje. Fudbal je za njih nešto Po Giulianotti-ju (2002) postoji trend po kome je sve manje klasičnih poput religioznog iskustva. Planiraju i organizuju cijeli život prema navijača koji su emocionalno vezani za klub, a sve je više navijača koji fudbalu koji im je najvažnija stvar u životu. nisu toliko zagrijani za klub i navijanje i na stadionu su iz nekih drugih razloga, da vide nešto novo i da budu viđeni, da dožive neko drugačije Putnici. U njih je svrstano 9% ispitanika pomenutog istraživanja. Njihovo iskustvo itd. On ovu pojavu povezuje sa razvojem potrošačke kulture zanimanje za fudbalske utakmice je motivisano mogućnošću druženja u kapitalističkom društvu gdje se konzumira i troši sve što se stigne, i putovanja u druge zemlje. Putovanja i druženje sa drugim navijačima bez obzira u kojoj nas mjeri to zanima ili nam treba. S tim u vezi, i na tokom utakmica je za njih dragocjeno iskustvo kao i sama utakmica i njen fudbalskim tribinama sve je više gledalaca koji su tu iz nekih nesportskih rezultat. Posebno uživaju tokom gostujućih utakmica. razloga, a više iz pomodarskih ili nekih drugih. Druželjubivi. Za 4% navijača ove kategorije navijanje i fudbal je način Naš sociolog Mihajlović je, takođe, izvršio kategorizaciju navijača provođenja vremena u društvu, sa prijateljima ili porodicom. Većina (Mihajlović 1998: prema Pajević 2003). Kategorizacija je izvšena prema prijatelja su im, takođe, navijači, a postali su to na osnovu sličnih afiniteta užem kriteriju, tj. ispoljavanju agresivnosti tokom utakmica. U njegovom i vezanosti za isti klub. istraživanju dobijeno je pet kategorija navijača: Tolerantni su tzv. fini navijači, zainteresovani da na miru pogledaju 22 23 utakmicu, navijaju za svoje ali poštuju i suparnike. Ima ih oko 14% mlade) u njihovoj potrazi za uzbuđenjem i avanturom. Dakle, možemo gledalaca. govoriti o svjetski raširenom fenomenu i imaginarnoj zajednici čijise članovi često i ne poznaju, ali ih spaja odnos prema fudbalskom klubu, te Blago agresivni su skloni verbalnim duelima, ima ih, po Mihajlovićevom način ispoljavanja privrženosti prema njemu, koji često podrazumijeva i istraživanju, oko 46%. nasilje. Rezimirajući razna istraživanja, Salvini ističe da većina huligana nije ni siromašna, niti socijalno isključena ili nezaposlena. Čini se da se Osrednje agresivni karakterišu verbalni dueli te povremeno bacanje radi o ljudima koji su kao i svi drugi, osim što u nekim situacijama reaguju predmeta u teren, čini ih oko 23% navijača. emotivnije i temperamentnije (Salvini, 1988). Prilično agresivni su skloni verbalnoj agresiji, bacanju baklji i petardi, ima Mnogo je primjera huliganizma sa tragičnim posljedicama. Jedna ih oko 12%. od najvećih tragedija se dogodila u Peruu 1964. godine, kada je više od 300 navijača poginulo a 500 ljudi povređeno tokom nemira koji su izbili za Siledžije su sklone svim mogućim izgredima i čini ih oko 5% navijača. vreme kvalifikacionog meča za plasman na Olimpijadu između Argentine i Perua. Huliganizam fudbalskih navijača se raširio prvo u Engleskoj, Po Mihajloviću, oko 15 % navijača su nosioci nasilja i agresivnosti na krajem šezdesetih, da bi dostigao vrhunac sedamdesetih i osamdesetih stadionima. To su osobe koje imaju izraženu primarnu agresivnost i godina dvadesetog vijeka. Čak i dan-danas u javnost izlaze novi detalji o lako je aktiviraju u situacijama sa mnogo ljudi da bi pokazali svoju moć. tragediji na stadionu u Šefildu u Engleskoj 1989.godine, kada je tokom Takve osobe su obično, po prirodi, nesocijalne, impulsivne, a u osnovi su utakmice Liverpul – Notingem Forest stradalo 96 navijača. Na utakmici plašljive i nesigurne. finala kupa šampiona 1985. godine između Liverpula i Juventusa na stadionu Hejsel u Briselu stradalo je 39 navijača. Prije nekoliko decenija Fudbalski navijači i huliganizam najzloglasniji su bili engleski navijači, ali nakon donošenja i dosljednog Huliganizam i nasilno ponašanje navijača je, nažalost, takođe sprovođenja restriktivnih mjera, stepen nasilja na njihovim stadionima jedna od karakteristika navijanja koja, zbog svojih negativnih epiloga, se drastično smanjio. Klubovi, zbog loše organizacije, dobijaju drakonske sve češće dolazi u žižu javnosti. Sama riječ huligan često se pripisuje kazne, ali još gore prolaze pojedinci koji direktno učestvuju u nasilju. fudbalskim navijačima koji se ponašaju nasilno. Međutim, to nije Dakle, uz pravu volju i odgovarajuće mjere, moguće je smanjiti nasilje na statičan i uniforman pojam. I osobe koje sebe percipiraju kao huligane, stadionima. Svjedoci smo da je i na našim stadionima sve više nasilja, ali ne doživljavaju se u nekom uskom stereotipnom smislu već je njihovo ne i adekvatnih mjera za njihovo sprečavanje. samopoimanje prilično raznoliko i fleksibilno (Spaaij, 2008). Postoje razna objašnjenja o tome šta doprinosi da se pojedini Huliganizam se najčešće manifestuje kroz sukobe i tuče navijači pretvore u huligane. Huliganstvo u sportu prvenstveno suprotstavljenih navijačkih grupa na stadionu i izvan njega, kroz podrazumijeva da grupa ljudi nanosi štetu, bol drugoj protivničkoj grupi, sukobe navijača sa policijom, utrčavanje u teren i napadanje igrača ili uopšte drugim ljudima ili materijalnoj imovini. Neke od karakteristika sudija, ubacivanje opasnih predmeta u teren, razbijanje objekata izvan navijanja koje smo naveli, ukoliko su izražene u ekstremnom obliku, stadiona itd. Ne treba svakako zanemariti ni verbalne vidove nasilja mogu da prerastu u nasilno i huligansko ponašanje. Spaaij (2008) ističe koji podrazumijevaju uvrede na ličnoj, rasističkoj i nacionalnoj osnovi. da postoji šest univerzalnih faktora koji doprinose izgradnji identiteta Huliganizam se često dovodi i u vezu sa alkoholom, ali Dunning i „huligana“. Waddington (2003) napominjali su da alkohol ne treba direktno vezati Jedan od faktora huliganizma može biti izraženo emocionalno sa huliganizmom. Postoje huligani koji ne piju, a postoje i mnogi navijači uzbuđenje i napetost. Već smo spominjali da navijanje budi adrenalin, koji piju ali nisu huligani. osjećaj moći i kontrole, koje navijači često, po snazi, porede sa seksualnim Huliganizam je pogotovo interesantna pojava jer se javlja kao uzbuđenjem. Pored toga, dodatnom uzbuđenju doprinosi i strah koji transnacionalna subkultura koja privači i povezuje brojne ljude (prije svega se aktivira kada dođe do sukoba sa suparničkim grupama. Bez straha, 24 25 sigurno je da bi i nivo emocionalnog uzbuđenja bio značajno manji (Kerr, više vrijednosti, većeg samopoštovanja. Međutim, biti dio takve grupe 2005). Ovakva emocionalna naelektrisanost može biti i predsipozicija podrazumijeva i solidarno ponašanje, tj. da se radi ono što i grupa radi, nasilja. bilo da je u pitanju navijanje ili nešto ekstremnije poput tuče, zaštite Huliganizam je i vid dokazivanja muškog identiteta. Muškost je drugih navijača itd. uglavnom zasnovana na razlikama u odnosu na nešto što se karakteriše Huliganizam je povezan i sa individualnim i kolektivnim kao „ne-muškost“, kao što je npr. feminiziranost, slabije fizičke upravljanjem reputacijom. Učestvovanje u fudbalskom huliganizmu predispozicije, kukavičluk, „gay“ itd. Kod muškaraca, pogotovo mlađih, omogućuje navijačima da podignu svoj status i prestiž. Reputacija i često postoji izopačena percepcija da „pravi“ muškarac treba da bude čvrstoća se grade i kroz sukobe sa protivničkim grupama. hrabar, neustrašiv, spreman na tuču i druga rizična ponašanja poput Potreba za suverenititeom i autonomijom može takođe da konzumiranja alkohola, droge itd. Neke od ovih karakteristika mogu da podstakne huliganizam navijača. Ova socijalna potreba svojstvena svim budu i različite u zavisnosti od konteksta u kojem se živi. Tako npr. za ljudima, kod navijača može da bude manifestovana kroz prenaglašenu skinhedse iz navijačke grupe Espanjola (Španija) karakteristika muškosti samovolju, neposlušnost i želju da se isključivo samostalno i slobodno je ne konzumirati drogu jer to oni pripisuju „komunističkim“ grupama i donose odluke. To može dovesti do kršenja određenih pravila koja često Afroamerikancima. Kod Argentinaca simbol muškosti je „biti debeo“ jer vode u sukobe s policijom itd. kod njih debele osobe u većoj mjeri simbolizuju snagu i sposobnost za borbu za razliku od muškaraca koji su normalno građeni ili čak mišićavi (Alabarces, 2005). Jedno od nesuđenih pravila može biti i da, ako dođe do Fudbal i navijači u Bosni i Hercegovini navijačkih sukoba, nema smisla napadati žene, djecu, obične prolaznike itd. Spaaij (2008). Neka od tih pravila se ponekad namjerno ili spontano U Bosni i Hercegovini fudbal se počeo igrati za vrijeme prekrše što može dovesti i do podjele i sukoba u samoj huliganskoj grupi. Austrougarske, 1908. godine, kada je prva lopta doneta u Mostar Izraženi teritorijalni centrizam, vezanost za grad ili naciju može (preuzeto sa http://www.nfsbih.ba/nsbih/tekst.php?id=7). Do Prvog doprinijeti i stvaranju konflikta. Svaka navijačka grupa uglavnom ima svjetskog rata, već su bili formirani klubovi u Mostaru, Sarajevu, neku svoju omiljenu teoritoriju, počevši od grada iz kojeg potiču, Banjaluci, Tuzli, Zenici i Bihaću. Prva takmičenja započeta su 1908. naselja u kojem žive, specifičnih mjesta na kojima se okupljaju, kafana godine. Nakon Drugog svjetskog rata formiran je Fudbalski savez SR itd. Teritorija za navijače ima velki simbolički i emocionalni smisao i Bosne i Hercegovine koji je bio u sastavu Fudbalskog saveza tadašnje značenje (Lefebvre, 1991). Ukoliko neka grupa narušava određeni red, SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija). Najbolji klubovi mir i poredak u prostoru koji percipiramo kao svoj, to obično neminovno učestvovali su na saveznom nivou u prvoj, drugoj i trećoj ligi. Klubovi vodi revanšizmu i sukobima. Navijači, imajući dominaciju i kontrolu nad „Sarajevo“ i „Željezničar“ nekoliko puta su bili šampioni SFRJ, dok su određenom teritorijom, na taj način demonstriraju i moć koju imaju u „Velež“ i „Borac“ bili osvajači kupa Jugoslavije. Na međunarodnoj sceni, odnosu na druge grupe. Ukoliko dođe do skrnavljenja „svetih mjesta“ od najdalje je došao FK Željezničar, koji je igrao u polufinalu UEFA kupa strane neke druge navijačke grupe (makar to bio i samo dolazak, šetnja), 1985. godine. to obično znači sukob. Očuvanje kontrole nad teritorijom je istovremeno i očuvanje imidža, prestiža, muškosti i svih drugih osovina navijačkog Nakon raspada Jugoslavije, Fudbalski savez BiH je 1996. godine identiteta. Ovo se ne odnosi samo na fudbal već i na druge sportove. primljen u puno članstvo FIFA-e, a 1998. godine postaje punopravni član Poznata je parola navijača u američkoj NBA ligi: „ne u našoj kući“(engl. UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u kupovima ‘’not in our house’’) koja ilustruje važnost dobre odbrane pogotovo na UEFA-e. Današnja prva liga, tzv. BH Premijer liga sadrži 16 klubova iz svih domaćem terenu. dijelova BiH. Najbolji se takmiče u međunarodnim takmičenjima. Slično prethodnom, članstvo u huliganskim grupama je Većina klubova koji se takmiče u BH Premijer ligi imaju i svoje podstaknuto potrebom za pripadnošću. Već smo u dijelu o opisu navijačke grupe. Neke grupe kraće postoje dok neke postoje već nekoliko grupnih dinamika, spomenuli da to pojedincima daje osjećaj smisla, decenija (nekoliko grupa je zvanično osnovano sa današnjim imenima 26 27 1987. i 1988. godine). U najveće navijačke grupe spadaju Manijaci Prema prikupljenim informacija, zapaljen je jedan policijski auto, (FK Željezničar-Sarajevo), Horde zla (FK Sarajevo-Sarajevo), Lešinari uništeno nekoliko privatnih automobila, polupana stakla na izlozima, a (FK Borac-Banjaluka), Škripari (FK Široki Brijeg-Široki Brijeg), Robijaši teško je povrijeđen jedan policajac. Očevici tvrde ga je grad demoliran u (FK Čelik-Zenica), Red Army (FK Velež-Mostar), Fukare (FK Sloboda- potpunosti. Tuzla), Ultras (FK Zrinjski-Mostar), Sokolovi (Slavija-Istočno Sarajevo) itd. Brojnost ovih grupa varira od nekoliko stotina do nekoliko hiljada Mostar danas poprište navijačkih nereda (preuzeto sa http:// navijača. Naravno, najveći odziv navijača je na utakmicama koje su www.slobodnaevropa.org/archive/news/20120915/500/500. okarakterisane kao derbiji. html?id=24709430 , dana 15.9.2012) Navijanje u BiH je više nego u drugim državama opterećeno Uoči subotnje utakmice nogometnog prvenstva BiH između političkim i etničkim odnosima i sukobima. Stadion često podsjeća na Zrinjskog i Željezničara, u Mostaru su danas zabilježena dva veća ogledalo u kome se cijelo društvo ogleda. Tako se npr. odnos prema državi navijačka incidenta. Po riječima glasnogovornika MUP-a Hercegovačko- BiH prenosi i na odnos prema nacionalnom BH timu. Za nacionalni tim neretvanske županije nenajavljena skupina od oko 50 navijača Željezničara BiH uglavnom navijaju Bošnjaci, dok su Srbi i Hrvati više zainteresovani jutros je stigla u Mostar te je po dolasku demolilarala ugostiteljski objekt za uspjeh Srbije i Hrvatske. Većina navijačkih sukoba ima svoju političku i „Ultras puba” u kojemu se okupljajuj navijači Zrinjskog… Oko 13 sati etničku pozadinu. U posljednjih nekoliko godina situacija je kulminirala. dogodio se i drugi incident kada je veća grupa osoba, vjerojatno navijača Sve više je sukoba između navijačkih grupa, prekida utakmica, napada Zrinjskog, upala i uništila kafić na Bulevaru, ratnoj crti razdvajanja. I na sudije itd. Posljedica jednog takvog sukoba je i smrt jednog mladića iz ovoga puta intervenirala je specijalna policija. Sarajeva. O kakvim se sve problemima radi, ilustracije radi, navešćemo primjere nekoliko nereda BH navijača koji su se desili u bliskoj prošlosti Sarajevo: Sukobili se Torcida i Manijaci, 11 ozlijeđenih (preuzeto sa o čemu su izvještavali i brojni mediji čije dijelove izvještaja i prenosimo. http://www.index.hr/sport/clanak/bbb-napali-torcidu-kod-ljubuskog- Većina incidenata ima etničku konotaciju, ali postoje i primjeri sukoba policija-demantira-sukob/575783.aspx, dana 13.1.2013) manjih klubova iz iste nižerazredne regionalne lige. Poginuo navijač Sarajeva (preuzeto sa http://www.mojevijesti.ba/ Pola sata prije prijateljske utakmice Željezničara i Hajduka na novost/15582/, dana 15.09.2012) stadionu Grbavica u Sarajevu izbili su grozni neredi između navijača zbog kojih je utakmica otkazana. Torcida je sat vremena prije utakmice Objavljeno 4.10.2009. u 17:49 sa Željezničarom upala na južnu tribinu stadiona na Grbavici i krenula uništavati postavljenu koreografiju domaćih navijača, a onda seu Jedna osoba je smrtno stradala u navijačkom neredu u Širokom sukobili s nekoliko njih koji su se našli na licu mjesta. Policija je okupirala Brijegu do kojeg je došlo kada su se navijači Fudbalskog kluba Sarajevo stadion, čuli su se pucnjevi iz vatrenog oružja. Utakmica je otkazana, a sukobili s pripadnicima policije. Kako se nezvanično saznaje, poginuo situacija se nakon više od dva sata smirila. Jedanaest osoba je ozlijeđeno. je navijač Sarajeva VP iz sarajevskog naselja Koševsko brdo. Navijački U okolici stadiona došlo je do opće tučnjave navijača, a mediji javljaju neredi izbili su nakon dolaska autobusa s navijačima Sarajeva u Široki kako je došlo i do upotrebe vatrenog oružja. Navijači Želje, popularni Brijeg. Na navodne napade navijača Sarajeva odgovorili su domaći „Manijaci“, provalili su na tribine, a na teren su izašle i oklopne policijske navijači. Brojniji navijači Sarajeva probili su kordon policije i krenuli u snage. Zapaljen je autobus Hajdukovih navijača. rušilački pohod oko stadiona. Razbijene su prostorije Nogometnog kluba i obližnji lokali i radnje. Navodno su noževima ozlijeđene i dvije osobe u Divljanje navijača u Banjoj Luci, utakmica prekinuta (preuzeto sa http:// obližnjim kućama. Neslužbene informacije govore da je 11 povrijeđenih www.tportal.hr/sport/nogomet/150333/Navijacko-divljanje-prekinulo- navijača primljeno u Dom zdravlja u Širokom Brijegu, mnoštvo objekata utakmicu-u-Banja-Luci.html#.UPLCxqyJRio, dana 25.9.2012) je demolirano a desetine auta su uništena. Utakmica je odgođena. 28 29 Tri su osobe uhićene u subotu u navijačkim izgredima tijekom i onda je to u redu. Svjedoci smo da je bilo slučajeva da je nakon navijačkih nakon nogometnog susreta između banjalučkog Borca i Željezničara iz nereda ministar sa državnog nivoa došao da posjeti navijače koji su u Sarajeva koji je prekinut nakon što su pripadnici specijalne policije spriječili zatvoru i iskoristio je svoj uticaj da oni što prije budu pušteni kući. Valjda pokušaj obračuna domaće navijačke skupine ‘Lešinara’ sa gostujućim mu se svidio klub za koji su navijali, a vjerovatno još više njihova etnička navijačima. Nakon što je domaća momčad gubila od Željezničara s 0:1 u pripadnost i porijeklo. Dogodilo se i da je osoba koja je osumnjičena za prvome poluvremenu na travnjak je ušlo više desetaka navijača Borca koji ubistvo jednog gostujućeg navijača, nakon što je uhapšena, uspjela ubrzo su krenuli prema tribinama gdje su bili navijači sarajevske momčadi kako da pobjegne i to – osmorici sudskih policajaca. Bilo bi komično da nije bi se s njima obračunali. Pri tome su bacali kamenje i zapaljene baklje, užasno žalosno! Sve ovo, svakako, služi kao potkrepljenje da se ovakvi a međusobni sukob i teže posljedice spriječili su pripadnici specijalne događaji i dalje dešavaju i to u sve svirepijim oblicima. Možemo zaključiti policije. da je odnos države prema navijačkim ekstremistima i huliganima prilično neodlučan, neorganizovan i neodgovoran, što ne uliva nadu da će se Krvavi obračun navijača u Banjaluci – sukob navijača Naprijeda i brojni problemi u bližoj budućnosti riješiti. Proletera (preuzeto sa http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/ Krvavi-obracun-navijaca-u-Banjaluci-155786.html, dana 24.8.2012) 1.2. Problem, zadaci, cilj i hipoteze istraživanja U našem istraživanju bavimo se stavovima i ponašanjima Na prvenstvenoj utakmici između fudbalskih klubova Naprijed iz fudbalskih navijača. U predgovoru i uvodu smo naveli mnoštvo razloga Banjaluke i Proleter iz Teslića došlo je do krvavog obračuna između oko za vršenje ovakvog istraživanja. Rezimirano, glavni razlozi proizilaze iz stotinjak navijača. Kako kažu stanovnici banjalučkog naselja Obilićevo, činjenica da je fudbal najmasovniji sport, da postoji mnogo složenih koji su svjedočili obračunu, nekoliko mladića je povrijeđeno a neki i teško psiholoških individualnih i grupnih fenomena uključenih u stavove i od uboda noževima. Do sukoba je došlo danas oko 17 časova a dalju ponašanje navijača, ali i da ponašanje navijača često karakterišu nasilje eskalaciju nasilja spriječila je policija. Trenutno je na licu mjesta nekoliko i izgredi. Pored toga, na nivou BiH vršeno je veoma malo istraživanja o policijskih vozila, a dva vozila Hitne pomoći su odvezla povrijeđene u navijačima te je i to podstrek da se napravi korak dalje u razumijevanju bolnicu. Prema prvim nezvaničnim informacijama deblji kraj u krvavoj stavova i ponašanja ove populacije. tuči su izvukli gosti iz Teslića koji su napadnuti bakljama i noževima a neki od njih imaju i teže povrede. Fudbalski klubovi Naprijed i Proleter Dakle, osnovni problem našeg istraživanja jeste ispitati kakva je nastupaju u Drugoj ligi ‘zapad’ Republike Srpske. struktura stavova i ponašanja navijača, da li na osnovu toga možemo razlikovati više tipova navijača i u kojoj mjeri to može biti određeno Zbog brojnih ovakvih incidenata u jednom periodu je donesena i sociopsihološkim faktorima poput samopoštovanja, porodičnih odnosa, odluka od strane organa Fudbalskog saveza da do daljnjeg nisu dozvoljena iskustva sa nasiljem, percepcije muškosti, etničke vezanosti. organizovana putovanja gostujućih navijača na utakmice. Loša stvar je da je većina tih incidenata prošla bez ozbiljnijih direktnih sankcija i Problem istraživanja možemo konkretnije razložiti na nekoliko posljedica po odgovorne. Najčešća sankcija za nerede na utakmicama istraživačkih zadataka na koja želimo da damo odgovor. Zadaci su: je novčana kazna za klub zbog lošeg obezbjeđenja utakmice. Međutim, očigledno je da to nema neku ulogu u prevenciji budućih divljanja navijača 1. Ispitati određena ponašanja navijača poput učestalosti odlazaka jer ta kazna njih direktno i ne dotiče. Takođe je indikativno i da uprave na utakmice, načina okupljanja i komunikacije među navijačima, klubova, vjerovatno iz straha, često flertuju sa huliganima i vode politiku saradnje i sukoba sa drugim grupama. nezamjeranja, često racionalizujući i opravdavajući njihova ponašanja. Čini se da navijači više nisu dvanaesti već prvi igrač kluba, kapiten koji se 2. Ispitati strukturu stavova i motivacije navijača prema samom mnogo pita! Sličan je i odnos političara koji kao da poručuju da, ako je navijanju, sa akcentom na fudbalsko znanje, emocije navijača, nasilje počinjeno od strane grupe iz njihovog grada ili etničkog korpusa, odnos prema drugim navijačima, uticaj porodice, važnost socijalnih identiteta itd. 30 31 3. Budući da na našem području ne postoji adekvatan instrument za kontekst u kojem živimo. Očekujemo da će kod određenog dijela za ispitivanje navijačkih stavova i identiteta, jedan od naših deklarisanih navijača (imajući u vidu ranija istraživanja, bar kod 15 %) biti zadataka je da konstruišemo i validiramo jedan takav upitnik. izražena nasilna i druga asocijalna ponašanja (Pajević, 2003). Očekuje se i da će odrednice asocijalnih ponašanja biti povezane sa većim iskustvom 4. Trenutno postoji suviše uproštena kategorizacija na navijače sa nasiljem, manjim samopoštovanjem, lošijim porodičnim odnosima, i nenavijače, a zdrav razum sugeriše da postoji više tipova etnocentrizmom, te hegemonističkom percepcijom muškosti (Dušanić, navijača; zadatak je i evidentirati preliminarnu tipologiju navijača 2011, 2006; Eckman et al., 2007) na osnovu konstruisane skale.

5. Analizirati stavove navijača prema nasilju, te u kojoj mjeri su uključeni u nasilje (na stadionu i uopšte) i neka druga rizična ponašanja poput konzumiranja alkohola, cigareta, droge, učešća u krađama itd. 6. Ispitati psihološke korelate tipologije navijača (relacije sa samopoštovanjem, porodičnim odnosima, stavovima prema rodnim odnosima, iskustvo sa nasiljem u djetinjstvu, etnički stavovi). Osnovni cilj istraživanja je da produbimo i proširimo znanja o fudbalskim navijačima i njihovoj tipologiji budući da postoji veoma malo relevantnih podataka o ovoj populaciji. Pored toga provjeravamo ranije nalaze i hipoteze o mogućim odrednicama (npr. poput samopoštovanja, porodičnih odnosa, iskustva sa nasiljem itd.) asocijalnog aspekta njihovih ponašanja. Ovo istraživanje u praktičnom smislu može doprinijeti boljem razumijevanju navijača, njihove socijalizacije, stavova i ponašanja. To dalje može inicirati efikasnije društvene mjere, bolju integraciju navijača u društvo, uspješnije programe suočavanja sa navijačkim izgredništvom, ali i rušenje određenih predrasuda koje postoje prema navijačima. Na osnovu ranijih istraživanja, te raznih postavki navedenih u teorijskom uvodu, možemo postaviti nekoliko hipoteza. Očekivano je da u strukturi stavova navijača postoji izražena emocionalna vezanost za klub, prijatelje iz navijačke grupe, stadion (SIRC, 2008). Imajući u vidu različite stavove, motive i ponašanja navijača pretpostavićemo identifikovanje nekoliko različitih tipova navijača i to nešto drugačijih u odnosu na nalaze iz zapadnih i ranijih istraživanja (SIRC, 2008; Giulianotti, 2002; Mihajlović 1998, prema Pajević 2003). Naime, u tim klasifikacijama postoje određeni tipovi navijača (npr. putnici, internacionalisti, lutalice) koji za naše prostore nisu primjereni ta da svakako ima smisla pokušati evidentirati tipologiju koja je relevantna 32 33 2. METOD Istraživanje je obuhvatalo nekoliko istraživačkih metoda, kvantitativnog i kvalitativnog tipa. Kvantitativna ispitivanja omogućavaju lakšu statističku obradu podataka te kategorizaciju i razvrstavanje podataka. Kvalitativne metode omogućavaju dobijanje bogatijeg i dubljeg sadržaja te pomažu da se kvantitativni podaci bolje razumiju. Osnova istraživanja je kvantitativno ispitivanje izvršeno preko upitnika. U okviru kvalitativnog dijela, održane su tri fokus grupe, a vršena i je analiza sadržaja navijačkih pjesama. Odlučili smo se za kombinovane metode iz nekoliko razloga. Kroz kvantitativni aspekt smo 2. METOD pokušali doći do određenih jasno mjerljivih podataka o stavovima i ponašanjima navijača. Kroz fokus grupe smo pokušali doći do dodatnih podataka i pojašnjenja preko kojih je moguće provjeriti kvantitativne podatke i produbiti razumijevanje kompletne problematike. U nastavku teksta ćemo detaljnije razmotriti metodološke osnove svake od metoda korištene u istraživanju. 2.1. Metodološke osnove kvantitativnog istraživanja Opis uzorka Kvantitativno ispitivanje je sprovedeno na tzv. namjernom uzorku. Uslov da bi neka osoba bila uključena u ovo istraživanje je da navija za određeni fudbalski klubu iz BIH, da je član navijačke grupe i da ide na utakmice. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 161 navijača, ali su u statističku obradu uključeni podaci od 145 navijača, jer ostali nisu ispunjavali neki od spomenutih kriterijuma. Navijači su bili iz banjalučke (43%) i zapadnohercegovačke regije (57 %), iz gradova Mostara i Širokog. Dakle, radilo se uglavnom o navijačima Borca (tzv. „Vulturesi“), Zrinjskog (tzv. „Ultras“) i Širokog (tzv. „Škripari“). Prvobitno smo planirali da ispitamo navijače iz Sarajeva i još nekih gradova, ali oni nisu pokazali motivisanost da učestvuju u istraživanju. Treba reći da je istraživanje generalno proteklo uz određeni otpor i sumnjičavost ispitanika. Imali su bojazan da će njihov identitet na neki način biti otkriven i da zbog toga mogu imati određenih problema. Od ukupnog broja ispitanika je bilo 87,4 % muškog pola, a 12,6% ženskog pola. Uzrast navijača je varirao od 15 do 37 godina. Prosječni uzrast ispitanika je bio 22,5 godine. Većina ispitanih navijača (87%) nije 34 35 u braku, pa većina i živi sa roditeljima (74%). 87% navijača odrasta u zadovoljan\a sam sobom”. Pouzdanost skale mjerena koeficijentom potpunim porodicama. Oko 38% navijača potiče iz porodica u kome Cronbach’s Alpha iznosi 0,84. su jedan ili oba roditelja nezaposlena. Oko 26% navijača ističe da je finansijska situacija u njihovoj porodici loša, 43% da je osrednja, a 31% Skalu porodičnih odnosa kreirao je Vulić, A.P. (2004) i mjeri da je dobra ili odlična. porodično zadovoljstvo-nezadovoljstvo. Skala sadrži jedanaest tvrdnji kao što je npr. „Mogu se zaista pouzdati u svoju porodicu”. Veći skor Instrumenti na skali pokazuje bolje očuvane porodične odnose i veće zadovoljstvo porodičnim odnosima. Pouzdanost skale mjerena koeficijentom Upitnik je specijalno kreiran za potrebe ovog istraživanja. Cronbach’s Alpha iznosi 0,93. Sastojao se od pojedinačnih pitanja i nekoliko skala. Objasnićemo svaku grupu pitanja i skale detaljnije. Upitnik o oblicima nasilja koje su ispitanici doživjeli (UŽ) i upitnik o oblicima nasilja koji su počinili u posljednjih šest mjeseci (UN) konstruisali Sociodemografska grupa pitanja podrazumijevala je davanje su Popadić i Plut (2006). U upitniku UŽ trebalo je da ispitanici označe koliko informacija o polu, broju godina, opštini življenja, obrazovnom, bračnom često su doživjeli različite vrste nasilja, a karakteristična tvrdnja za ovaj i finansijskom statusu, provođenju slobodnog vremena. upitnik je: „Prijetili su mi i zastrašivali su me”. U drugom dijelu upitnika ispitanici su odgovarali koliko su oni bili izloženi nasilju. Karakteristična pitanja o navijačkim ponašanjima Postojala je grupa npr. za koga tvdnja za ovaj upitnik jeste: „Udario sam učenika (učenicu), šutnuo sam navijaju, koliko dugo, da li idu na gostujuće utakmice, kako sarađuju sa ga, zaključao u prostoriju i slično”. Ovom upitniku su dodata i pitanja drugim grupama, kako komuniciraju sa navijačima iz svoje grupe itd. o iskustvu sa nasiljem iz pozicije žrtve u ranijem periodu i djetinjstvu. Pored ovih pojedinačnih pitanja korištene su i skale navijačkih Postojala je i kratka skala o stavovima prema nasilju koja bi mogla biti stavova, samopoštovanja, kvaliteta porodične interakcije, etnocentrizma, najava nasilnog ponašanja. Npr. neke od tih tvrdnji jesu: „Nasilje je nasilja i rodnih odnosa. Sve su Likertovog tipa sa petostepenim nivoom ponekad jedini način da sredite stvari u svojoj kući”, „Bilo bi me sramota višestrukih odgovora. da odustanem od tuče” itd. Skala navijačkih stavova ima za cilj mjerenje strukture navijačkih Skala isključive etničke vezanosti dio je multidimenzionalne stavova. Kreirao ju je g. Dušanić za potrebe ovog istraživanja. Skala ima skale nacionalne vezanosti konstruisane od strane Rota i Havelke 36 tvrdnji i 5 nivoa odgovora (od „uopšte nisam saglasan” do „potpuno (1973). Izdvojena je kao zaseban faktor u radu Runića (2011). Isključiva saglasan”). Skala ispituje brojne aspekte navijanja o kojima smo nešto nacionalna vezanost podrazumijeva da je lojalnost vlastitoj naciji jedna rekli i u uvodu: znanje o fudbalu i o klubu za koji se navija, vezanost od najpoželjnijih vrijednosti koje čovjek treba da ima, a ističe sei za stadion, emocionalno uzbuđenje, sklonost navijačkim izgredima supremacija vlastite nacije. Podskala ima 11 tvrdnji. Neke od njih su: „Svi i nasilju, osjećaj jedinstva sa timom, uloga porodične tradicije, vezu pripadnici moje nacije bi trebalo u svakom pogledu da više cijene svoju između navijanja i osmišljenosti života, odnos prema prisustvu djevojaka naciju od drugih”, „U svim dosadašnjim sukobima sa ostalim nacijama, u navijačkim grupama itd. Pouzdanost skale mjerena koeficijentom moj narod je uvijek bio u pravu”. Pouzdanost iznosi 0,93. Cronbach’s Alpha iznosi 0,90. Rodni odnosi i percepcija maskuliniteta su mjereni putem skraćene Pored ove skale postojala je i trostepena skala sa devet tvrdnji verzije GEM skale. GEM skalu je kreirao Barker (2005) i ispituje stavove koja je mjerila fizičko nasilje navijača iz pozicije žrtve i napadača. mladića prema rodnoj jednakosti, ulogama muškarca i žene u kući, vezi, otvorenosti prema nasilju nad ženama, seksualnim orijentacijama. Skala samopoštovanja kreirana je od strane Rosenberg Manji skorovi ukazuju na veću zastupljenost hegemonističkog (težnja za (1965). Skala po definiciji mjeri unidimenzionalni konstrukt globalnog vladanjem nad drugima) doživljaja muškosti po kojem muškarac treba samopoštovanja. Sadrži deset tvrdnji, kao što je npr. „Uopšteno govoreći, da ima dominantnu ulogu nad ženom, njegove potrebe su prioritetnije 36 37 u odnosu na ženine, skloniji je nasilju, osuđuje fizičku slabost ili dobijamo detaljnije odgovore o određenom fenomenu. U mogućnosti feminiziranost. Primjeri ovakvih tvrdnji su: „Najvažnija uloga žena je smo da detaljnije upoznamo dinamiku neke pojave, da dobijemo da se brinu o kući i da kuvaju za porodice”, „Postoje situacije kada žena odgovore na pitanja zašto i kako se nešto dešava ili postoji. U narednom zasluži da bude ošamarena” itd. Skala ima 11 tvrdnji, a Cronbach’s Alpha tekstu navešćemo principe izvođenja fokus grupa, a onda i postupak za GEM skalu je 0.92. analize sadržaja. Pored ovih pitanja o skalama, bilo je i nekoliko pitanja o razvijenosti asocijalnih ponašanja, tj. u kojoj mjeri ispitanici konzumiraju alkohol, drogu, cigarete, da li su učestvovali u krađama, da li su bili Karakteristike fokus grupa hapšeni itd. Fokus grupe predstavljaju kvalitativnu tehniku za ispitivanje Tok ispitivanja različitih društvenih pojava. Glavno svojstvo fokus grupa je da koriste grupnu interakciju, da bi se prikupili podaci i stekli uvidi koji su teško Treba istaći da su ispitanici popunjavali upitnik oko 40 minuta. dostupni bez interakcije. Fokus grupe podrazumijevaju učešće manje Prije samog anketiranja ispitanici su informisani o ciljevima i sadržaju grupe ljudi (najčešće 6-12) koji u periodu od 90 do 180 minuta razgovaraju istraživanja te su dali svoju saglasnost za učestvovanje u istraživanju, na određenu temu. ali imali su mogućnost odustajanja u bilo kojem trenutku ispunjavanja upitnika. Naglašeno im je da je ispitivanje dobrovoljno, anonimno, te Uloga moderatora je bitna jer on treba da obezbijedi da diskusija da će se dobijeni podaci koristiti isključivo u naučne i istraživačke svrhe. dobro počne i da tok bude adekvatan. Moderator obično ima listu Ispitanici su sami popunjavali odštampani upitnik (metod: papir i olovka), glavnih pitanja i potpitanja po kojima strukturiše diskusiju. Kriterijumi za a anketar je bio na raspolaganju ukoliko je nešto bilo nejasno. selekciju učesnika su minimalni, tako da svi oni koji imaju nešto da kažu na zadatu temu mogu biti učesnici fokus grupa. Fokus grupa se obično Obrada podataka snima, a najbolje je (ako se mogu obezbijediti) sačuvati audio i video zapise. Obrada podataka je vršena u okviru SPSS statističkog paketa. Odgovori na pitanja o navijačkim stavovima i ponašanjima su, uglavnom, Kada je u pitanju analiza sadržaja fokus grupa, istraživač može prikazani u vidu procenata i aritmetičkih sredina. Vršena je faktorska da ima dva pristupa. U jednom pristupu posmatra se nivo konsenzusa i klasterska analiza stavova i ponašanja navijača na osnovu čega je i saglasnosti oko nekih tema i pitanja. U drugom je veći akcenat na izvršena kategorizacija navijača u nekoliko vrsta. Analizom varijanse različitostima i nesuglasicama koje obično rezultiraju i bogatijom izvršeno je poređenje tipologije navijača sa eksternim varijablama poput interakcijom i informacijama. U svakom slučaju u analizi je korisno koristiti samopoštovanja, porodičnih odnosa, rodnih odnosa, etnocentrizma, oba prisupa, tj. naglasiti oko kojih pitanja je postojala opšta i većinska iskustva sa ranim nasiljem. Odnos prema zdravlju i zastupljenost saglasnost, a oko kojih se pojavila podijeljenost između članova. Svako specifičnih asocijalnih ponašanja takođe su predstavljeni putem mjera tumačenje je praćeno i određenim karakterističnim izjavama učenika. deskriptivne statistike. Ne preporučuje se kvantifikacija podataka dobijenih iz fokus grupa. U našem istraživanju, sproveli smo četiri fokus grupe u Mostaru i Banjaluci. Ukupan broj učesnika u fokus grupama je bio 34. Svi su 2.2. Metodološke osnove kvalitativnog istraživanja bili muškog pola. Učesnici su, uglavnom, bili veoma aktivni navijači, koji gotovo redovno posjećuju utakmice i navijaju za svoj tim. Njihov Već smo spomenuli da kvalitatitvni aspekt ovog istraživanja prosječni staž u navijačkim grupama je varirao od 5 do 10 godina. podrazumijeva sprovođenje i analizu fokus grupa te analizu sadržaja Izabrani su aktivniji navijači iz razumljivog razloga da bi se od njih dobili navijačkih pjesama. Prednost kvalitativnog istraživanja je u tome što 38 39 što detaljniji podaci. Diskusija je bila polustrukturisanog tipa. Moderator određene jedinice analize i vrši konačna klasifikaciju teksta. Složeniji vid je imao pripremljena pitanja, ali je ostavljao prostor i za dodatne kvalitativne nalize može i da obuhvata prebrojavanje i kvantifikaciju komentare učesnika koji bi mogli biti važni. Pitanja u fokus grupama jedinica analize u okviru svake kategorije. su strukturisana tako da daju detaljnije odgovore na pitanja i ciljeve kompletnog istraživanja (navedena u uvodu). Pitanja su se odnosila na: U našoj analizi navijačkih pjesama, pošli smo od toga da navijačke pjesme mogu biti koristan izvor informacija jer odražavaju • Dužinu staža u navijačkoj grupi i motive navijanja strukturu navijanja (o kojoj smo govorili u uvodu), karakteristike, stavove i motivaciju navijača. Dakle, cilj je bio da ispitamo koji aspekti navijanja • Karakteristike „pravog“ navijača dominiraju sadržajem tih pjesama i na taj način dopunimo podatke iz upitnika i fokus grupa. Uzorak i obim analize su bile navijačke pjesme • Navijačke rituale i običaje koje smo pronašli na internetu te dobili od samih navijača. Ukupno je • Strukturu i organizaciju navijačke grupe analizirano 56 pjesama od strane različitih navijačkih grupa (navijači Borca, Širokog, Sarajeva, Željezničara i Slobode). Dakle, kada je u pitanju • Socijalnu identifikaciju navijača analiza pjesama, uzeli smo u obzir i pjesme navijačkih grupa koje nisu učestvovale u kvantitativnom dijelu istraživanja. Jedinica analize • Odnose sa drugim navijačkim grupama su riječi i rečenice u pjesmama koje ukazuju na određene stavove i motivaciju navijača. Nakon toga smo u okviru analize tih rečenica • Nasilje i izgrede na stadionima. pristupili formiranju kategorija. Kategorije su formirane, prije svega, na Fokus grupe su trajale u prosjeku oko 90 minuta. Tok sprovođenja osnovu iščitavanja i analize tekstova pjesama i dominantnih poruka koje fokus grupa je protekao bez problema i u ugodnoj atmosferi. Fokus grupe su u njima nalazile. Kategorije su bile jasno definisane da bi bilo jasno i su bile snimane putem audio zapisa nakon što su ispitanici dali svoj jednostavno svrstavanje odgovora. Budući da se ne radi o velikom broju pristanak. Fokus grupe su održane u prostorijama nevladinih udruženja podataka, nismo radili kvantifikaciju odogovora u okviru svake kategorije. koja su učestvovala u istraživanjima. Rezultati analize navijačkih pjesama su predstavljeni na jednostavniji način, tako što su navedene dobijene kategorije odgovora te primjeri tj.citati koji ilustruju svaku kategoriju. Analiza sadržaja navijačkih pjesama

Prema Fajgelju (2004), analiza sadržaja je svaka tehnika zaključivanja koja se zasniva na sistematskom i objektivnom identifikovanju karakteristika datih poruka. Mogu da se analiziraju pisani tekstovi, medijske emisije, crteži itd. Analiza sadržaja podrazumijeva nekoliko faza. U početku se definiše problem, identifikuju se istraživačka pitanja te se odrede sadržaji ili uzorak sadržaja koji će biti analizirani. Nakon toga se definiše jedinica analize. Ako je u pitanju analiza teksta, to može biti riječ, grupa riječi, cijela rečenica, iskaz, tema, ajtem karakter itd. (Havelka, Kuzmanović, Popadić, 1998). Kad se utvrdi jedinica analize, vršili smo uzorkovanje, tj. obim i nivo koji će naša analiza obuhvatiti, da li su to svi mogući tekstovi ili određeni dio. Nakon toga, vršila se klasifikacija jedinica u određene kategorije koje se definišu na osnovu istraživačkih pitanja, usvojenih teorija, ranijih istraživanja itd. U kategorije se svrstavaju 40 41 3. REZULTATI Prvo ćemo izložiti rezultate kvantitativnog istraživanja, zatim rezultate kvalitativne analize fokus grupa i navijačkih pjesama. Prilikom predstavljanja rezultata, navešćemo i određena njihova tumačenja.

3.1. Rezultati kvantitativnog istraživanja U okviru kvantitativnog dijela rezultata, prvo ćemo predstaviti deskriptivne rezultate na pojedinačna pitanja o samom navijanju i 3. REZULTATI ponašanju navijača. Nakon toga ćemo predstaviti analizu skale i strukture navijačkih stavova te u kojoj mjeri ona može biti određena nekim socio- psihološkim odrednicama. Predstavićemo i zastupljenost određenih asocijalnih ponašanja. Stavovi, ponašanja i motivi navijača Tabela 1 Odlasci na utakmice

Učestalost % nikada 0 par puta godišnje 11,0 jednom mjesečno 12,6 2-3 puta mjesečno 36,2 jednom ili više puta nedjeljno 40,2 Ukupno 100,0

Rezultati pokazuju da preko 40% navijača ide na utakmice jednom ili više puta nedjeljno, dok (kada se zbroje odgovori) 76% ide na utakmice najmanje 2 puta mjesečno. Oko 11% navijača ide na utakmice rijetko tj. nekoliko puta godišnje. U okviru drugog pitanja pitali smo navijače na koliko utakmica odu tokom jedne godine. Prosječan broj je 20, a bilo je slučajeva da neki navijači odu i na 80 utakmica godišnje. Pitali smo navijače i da li idu na gostujuće utakmice. Njih 58,5% je odgovorilo potvrdno. U prosjeku odu na 5 gostujućih utakmica godišnje. 42 43 Ovi podaci nam potvrđuju kvalitet uzorka, tj. da su ispitanici dobrim Dešavalo se da plačem na utakmici od sreće 57 dijelom „prekaljeni navijači“ koji redovno idu na utakmice. ili žalosti. Veoma se uzbudim tokom navijanja. 75 Tabela 2 Navijanje daje smisao mom životu. 55 Članstvo u navijačkim grupama Uvijek ostajem vjeran svom timu i onda kada 89 bilježi loše rezultate. Dužina članstva % Igrači i navijači mog tima su jedno, kao 61 manje od 6 mjeseci 7,6 porodica. 6-12 mjeseci 9,2 Utakmica je mjesto gdje se sastajem i viđam 72 1-2 godine 14,3 sa prijateljima. 2-4 godine 21,0 Kroz navijanje osjećam da sam dio jedne 76 više od 4 godine 47,9 velike moćne grupe. Djevojkama i ženama nije mjesto u 44 Ukupno 100,0 navijačkim grupama. Ostali članovi moje porodice takođe navijaju 66 Podaci iz prethodne tabele govore o dužini navijačkog staža za isti klub. naših ispitanika. Dakle, čak 70 % navijača jesu članovi navijačkih grupa Kroz ljubav prema klubu izražavam i ljubav više od 2 godine, od čega 48% više od 4 godine. Svega 16% navijača je 70 relativno kratko u navijačkoj grupi. prema svojoj naciji. Kroz ljubav prema klubu izražavam i ljubav Tabela 3 76 prema gradu. Stavovi navijača prema različitim aspektima navijanja Nema dobrog navijanja bez alkohola. 53

Navijači se takmiče ko će veći problem da Uglavnom ili 52 potpuno saglasni napravi. Tvrdnje (%) Tuča tokom, prije ili poslije utakmice, Znam napamet prvu postavu tima za koji 51 89 najveće je uzbuđenje. navijam. Znam sve navijačke pjesme mog kluba. 82 Imam nekoliko ličnih navijačkih rekvizita 84 Ovi rezultati se odnose na razne karakteristike navijača i (šal, majica, kapa, i sl.). Naš stadion je kao moja druga kuća. 64 navijaštva: emocionalna stanja tokom navijanja, rituali i navijački simboli, važnost navijaštva za identitet, veza sa porodičnom tradicijom, Prije svake utakmice moja navijačka grupa vezanost za stadion, osjećaj pripadnosti navijačkoj grupi, veza navijaštva radi određene aktivnosti/ rituale za što bolji 52 i ljubavi prema gradu, naciji itd. Rezultati potvrđuju navode iz uvoda ishod utakmice. i ranijih inostranih istraživanja. Na našim prostorima svi ovi aspekti 44 45 navijanja takođe imaju značaj. da su utakmice mjesto gdje se sastaju sa prijateljima, a 76% da se kroz navijanje osjeća dijelom velike moćne grupe. Pritom, čini se da u takav Počnimo od „opšte“ navijačke prakse. Oko 82-89% navijača zna jedan krug navijači nisu baš skloni da u potpunosti prihvate djevojke ili prvu postavu kluba za koji navija, ima neki navijački rekvizit (šal, majica, žene. Oko 44% navijača jeste protiv djevojaka u navijačkim grupama. zastava itd.) i zna sve navijačke pjesme. To su, čini se, neki preduslovi To je, vjerovatno, povezano sa percepcijom i nepisanim pravilom da navijaštva koji se podrazumijevaju i koje treba da ispuni svaki navijač. navijače treba da karakteriše „muškost“. Kod 64% navijača postoji velika vezanost za stadion i doživljavaju ga kao drugu kuću. U okviru objašnjenja ovog segmenta navijačkih stavova i Aspekt navijanja, koji je srodan prethodnom, odnosi se na vezu ponašanja valja istaći da 52% navijača kaže da njihova navijačka grupa navijanja sa porodičnom tradicijom, gradom u kojem se živi, nacijom. prije utakmice vrši određene aktivnosti ili rituale koji imaju smisao Već smo spominjali u uvodu da brojni navijaču to postaju zahvaljujući „privlačenja“ što boljeg ishoda utakmice. To može da se odnosi na isto starijim članovima porodice koji ih „inficiraju virusom navijaštva“. To mjesto i način okupljanja prije utakmice, šetnju prema stadionu uvijek potvrđuju i naši rezultati, 66% navijača potvrđuje da i ostali članovi istom rutom ili na neke još specifičnije rituale, manje ili više racionalne. porodice navijaju za isti klub. Pored toga vezanost za određeni fudbalski Ovi rituali imaju za svrhu da se neki rezultat „ne urekne“, ali, svakako, klub često se identifikuje sa pripadnošću gradu u kojem se živi te naciji imaju i funkciju jačanja kolektivnog duha, identiteta i imidža te navijačke kojoj se pripada. Tako, 70% navijača kroz ljubav prema klubu izražava i grupe.. ljubav prema naciji, a 76% i ljubav prema gradu. Ovo potvrđuju i dodatne analize koje su pokazale da 80% navijača osjeća veliku vezanost za klub, Navijanje karakteriše i visok stepen uzbuđenja i adrenalina, npr. što je približno vezanosti za naciju (89%), vjeru i grad (po 85%). 75% kaže da se uzbudi, a 57% plakalo je tokom utakmice. Ovi rezultati potvrđuju u kojoj mjeri su navijači visoko uključeni u navijanje te koliko Posljednji segment iz prethodne tabele odnosi se na povezanost im je ono važno; to je praktično neraskidivi dio njih. Ovu konstataciju navijanja sa rizičnim ponašanjima poput fizičkih obračuna i konzumiranja potvrđuje i podatak da 55% navijača kaže da navijanje daje smisao alkohola. Za sve tri posljednje tvrdnje procenti su slični, pa tako 53% njihovom životu. saglasno je da nema dobrog navijanja bez alkohola, 51% da su tuče najveće uzbuđenje, 52% saglasno je da se navijači takmiče ko će veći Jedna od osobina koja karakteriše navijače je i odanost klubu te problem da napravi. Ovi rezultati, nažalost, potvrđuju ranija istraživanja osjećaj jedinstva sa timom za koji se navija. Tako 61% navijača doživljava i naše hipoteze da navijanje često prate i asocijalna ponašanja. Pijenje sebe i igrače tima kao jednu cjelinu. Oko 89% navijača kaže da ostaje alkohola i učešće u tučama kao da demonstriraju pojedinačnu moć vjerno timu i onda kada bilježi loše rezultate. Čini se da je važan posrednik navijača i imaju za svrhu podizanje „reputacije“ tj. ugleda u navijačkoj u ovom stavu i utisak u kojoj mjeri se igrači trude. Navijaču su vjerni i grupi. dostojanstveni u porazu ako zaključe da su igrač/i dali sve od sebe, ali ukoliko nije tako, onda loš rezultat može izazvati bijes navijača prema Na kraju ovog važnog dijela naših rezultata, možemo zaključiti timu. Nije rijedak slučaj da, zbog nezalaganja igrača, navijačke grupe njih da su potvrđene naše početne pretpostavke da navijaštvo podmiruje napadaju. raznovrsne potrebe navijača, od uzbuđenja do potrebe za pripadnošću određenoj grupi, osmišljavanjem života, samopoimanjem itd. (Wann et Sljedeći segment navijačkih stavova i ponašanja povezan je sa al., 2001; Trail et al.,2003 ; SIRC, 2008). Na osnovu ovih raznih aspekata potrebom za pripadnošću određenoj grupi koja je, valjda, imanentna navijanja vršili smo i detaljniju statističku strukturu stavova i ponašanja svakom ljudskom biću. Tendencija kod svih mladih je da se vežu za navijača. vršnjačku grupu, jer im je ona u tom periodu razvoja najreferentnija. Navijačke grupe mogu takođe da zadovoljavaju ovakvu vrstu potreba i iz razloga što su one obično prepoznate u zajednici i imaju imidž koji mnogim mladima može da djeluje uzbudljivo i „cool“. Oko 72% kaže 46 47 Analiza strukture navijačkih stavova i ti pologija navijača Strukturu navijačkih stavova obavili smo putem eksploratorne faktorske analize upitnika o navijanju. Konkretnije, koristi li smo metod analize glavnih osa (AGO). Analiza je pokazala postojanje jednog krovnog faktora koji se razlaže na dva faktora. Dvofaktorsko rješenje je roti rano oblimin metodom kako bi bilo omogućeno postojanje korelacije među faktorima. Takvim konačnim rješenjem dva faktora objašnjavaju 60.2% zajedničke varijanse (AGO, 64.1% putem analize glavnih komponenata), pri čemu su svi komunaliteti ajtema veći od .38. Na osnovu značenja tvrdnji, prvi faktor smo nazvali opšti m faktorom navijanja. Ukupno 14 stavki je imalo dominantna zasićenja ovim faktorom. Među njima se nalaze one koje predstavljaju prakti čni domen navijanja („Idem redovno na utakmice svog ti ma da navijam“, „Znam sve navijačke pjesme mog kluba“), ali i one koje pokazuju gradivne elemente identi teta u relaciji sa navijanjem („Navijanje daje smisao mom životu“, „Kroz navijanje osjećam da sam dio jedne moćne grupe“), te skup tvrdnji vezanih za doživljaj uzbuđenosti koje navijanje donosi („Na stadionu se Slika 1. Raspodjela ti pova navijača u prostoru defi nišućih dimenzija uvijek osjećam posebno“, „Veoma se uzbudim tokom navijanja“). Alfa navijanja koefi cijent za sumacioni skor je bio vrlo visok (.94). Slika 1 prikazuje povezanost između opšte navijačke dimenzije i Drugi faktor ukazuje na agresivnu dimenziju navijanja. Defi nisalo agresivne dimenzije. Očito je da se radi o visokoj poziti vnoj, ali istovremeno ga je 5 stavki čije su teme bile fi zičko nasilje, agresivni identi tet i nelinearnoj povezanosti (rs(140) = .70, p < .001). Postupkom hijerarhijske zloupotreba alkohola („Nema dobrog navijanja ako se ne 'zakuha' klasterske analize (metod međugrupne povezanosti na tzv. Čebiševljevim sukob s nekim“, „Nema dobrog navijanja bez alkohola“, „Trudim se da mjerama distanci) izvršili smo kategorizaciju i ti pologiju navijača. Odlučili među navijačima izgradim reputaciju opasnog momka (djevojke)“). smo se za podjelu navijača u 4 klastera. Dobijene podgrupe smo nazvali Bez obzira na manji broj ajtema, alfa koefi cijent je i u ovom slučaju bio simpati zeri, vatreni, huligani i nasilni. Naredna tabela prikazuje njihove vrlo visok (.91). Shodno ovom nalazu, za oba faktora su formirane skale detaljnije karakteristi ke, nazive grupa, frekvenciju, centroide, postotak jednostavnim izračunavanjem prosječnog skora. Na slici 1 su pregledno žena unutar grupa itd. prikazane pozicije grupa u defi nišućem dvodimenzionalnom prostoru.

48 49 Tabela 4 b

p

Učestalost, udio žena i centroidne vrijednosti na definišućim .038 .034 dimenzijama pojedinačnih tipova navijača >.999 <.001 <.001

Udio a

df 3,117 3,120 3,124 3,124

Učestalost žena Centroidi 3,13.72 Tip a

navijača n % n % Navijanje Agresivnost F 4.17 6.24 1.29 11.10 Simpatizeri 27 19.0 10 38.5 2.62 1.53 15.30 Vatreni 33 23.2 2 6.3 3.93 2.26 Huligani 5 3.5 0 0.0 2.57 4.00 SD (0.93) (0.84) (0.84) (0.71) Nasilni 77 54.2 2 4.1 4.55 4.15 (0.70) Nasilni M 3.83 4.02 4.05 1.63 Simpatizere karakteriše nizak skor na opštoj dimenziji navijanja 4.19 te nizak skor na dimenziji agresivnosti. U našem uzorku ima ih 19% od ukupnog broja. Dakle, radi se o osobama koje prate utakmice ali ne

sa nekim većim zanimanjem i intenzitetom. Vatrenih ima 23,2% i njih SD (0.58) (1.25) (0.96) (1.01) odlikuju iznadprosječni skorovi na opštoj dimenziji navijanja za klub (0.82)

i nešto niža agresivnost. Nasilnih ima najviše 54,2% i njih karakterišu Huligani M Tabela 5 Tabela 3.11 3.05 4.09 2.45 najviši skorovi na obe dimenzije. Najmanje je huligana, oko 3,5%. Njih 3.84 karakteriše visoka agresivnost i malo zanimanje za klub i navijanje. Moglo bi se reći da su oni na utakmicama iz jedinog cilja da naprave određene

nerede. Vršili smo i poređenja četiri tipa navijača po zastupljenosti SD (0.85) (0.83) (0.68) (0.41) nekoliko eksternih psiholoških varijabli (samopoštovanje, porodično (0.74) zadovoljstvo, percepcija muškosti i rodne norme, etnička vezanost i rano Vatreni M 3.00 4.37 3.63 1.24 iskustvo sa nasiljem). 4.04 SD (0.96) (0.70) (0.75) (0.34) (0.69) M Simpatizeri 2.50 4.32 3.01 1.24 3.90

za koju je Levenov test ukazivao na značajnu heterogenost varijansi poduzoraka. Ustanovljeno Ustanovljeno je da se ovako definisani tipovinavijača statistički značajno razlikuju četiri po od pet Bonferroni korigovane p vrijednosti za 5 testiranja, dobijene množenjem inicijalnih p vrijednosti sa 5. Bonferroni korigovane p vrijednosti za 5 testiranja, dobijene množenjem Vrijednosti statistika i odgovarajući stepeni slobode dobijeni za F-testove, tj. za Welchovu korekciju F-testa u slučaju varijable Welchovu F-testove, tj. za statistika i odgovarajući stepeni slobode dobijeni za Vrijednosti Rodni odnosi Zadovoljstvo porodicom Etnocentrizam Rano nasilje Samopoštovanje a b Rano nasilje Varijabla Razlike u izraženosti procjenjivanih eksternih korelata u zavisnosti od tipa navijača od tipa zavisnosti u korelata eksternih procjenjivanih u izraženosti Razlike eksternih psiholoških korelata. Tako su - u odnosu na ostale tri grupe - ispitanici koje smo odredili kao huligani huligani kao odredili smo koje ispitanici - grupe tri ostale na odnosu u - su Tako korelata. psiholoških eksternih (izražena agresivnost, niska vezanost za klub) u prosjeku češće bili žrtve ili svjedoci nasilja su u djetinjstvu, u te primjetno manjoj mjeri zadovoljni svojom po porodicom. naročito izraženim Nasilni rodnim stereotipima. navijači Ova grupa se navijača je izdvajaju po od više ostalih izraženomatipičnimetnocentrizmu huliganima, grupa slična dok su od njih nešto rjeđe bili izloženiranom nasilju,dvije madagrupe više navijača. Konačno, usimpatizerizastupaju odnosu nešto egalitarnije narodne odnose ostale i pokazuju niži stepen navijačima. vatrenim sa sebi najsličnijim, u poređenju etnocentričnosti 50 51 Odnosi među navijačima drugih navijačkih grupa. Dodatne analize i odgovori navijača pokazuju da se saradnja ostvaruje uglavnom sa grupama koje su po nekim Tabela 6 karakteristikama srodne i slične sopstvenoj. Neprijateljstvo je najčešće Komuniciranje sa navijačima iz svoje navijačke grupe usmjereno prema najvećim i najorganizovanijim grupama pogotovo ako su drugačije etničke pripadnosti. Načini komuniciranja %

Telefon 39,0 Asocijalna ponašanja navijača Internet 35,3 Sastanci 23,5 Tabela 8 Drugo 2,2 Ukupno 100,0 Nasilje među navijačima (u proteklih godinu dana) Jednom ili U proteklih godinu dana, koliko puta… Interesovali smo se za oblike komuniciranja između navijača, više puta (%) kako se dogovaraju, okupljaju itd. Telefon je i dalje dominantno Potukao/la sam se sa navijačima koji navijaju za isti sredstvo komunikacije (kod 39%), ali i internet postaje gotovo 30 klub kao i ja. podjednako važan (35,3%). Pored telefona, oko 23.5% navijača međusobno komunicira putem sastanaka. Fizički sam napao/la navijača drugog kluba. 50 Moji prijatelji i ja napali smo jednog navijača drugog Kroz dodatna pitanja pitali smo navijače da li i kako komuniciraju 50 sa navijačima iz drugih navijačkih grupa. Analize su pokazale da 56% ne kluba. komunicira s navijačima iz drugih grupa, 30% komunicira preko interneta, Moji prijatelji i ja fizički smo napali grupu navijača 53 a 9% preko telefona. Dakle, u ovom slučaju, internet je dominantan, drugog kluba. vjerovatno zbog činjenice da između ovih navijača postoji manji stepen Fizički me je napao navijač drugog kluba. 57 bliskosti i poznanstva, pa je internet prikladniji od telefona. Grupa navijača drugog kluba me je napala fizički kada 43 sam bio sam. Grupa navijača drugog kluba fizički je napala mene i Tabela 7 63 moje prijatelje. Odnosi sa drugim grupama Imao sam verbalne konflikte sa navijačima drugih 77 grupa. Odnosi sa drugim grupama % Saradnja 58,2 Bio sam kažnjavan/a (privođen/a u policiju ili osuđen/a) 33 Neprijateljstvo 70,7 zbog nereda na utakmicama.

Navijači su se izjašnjavali i o odnosima sa drugim navijačkim grupama, o saradnji i neprijateljstvu. Njih 58,2% reklo je da sarađuje sa navijačima iz nekih drugih grupa.Veći procenat navijača, njih skoro 71% rekli su da imaju neprijateljske odnose sa pripadnicima nekih 52 53 U ovoj tabeli vidimo u kojoj mjeri je zastupljeno fizičko nasilje među navijačima i to proteklih godina. 30% navijača govori da je došlo do međusobne tuče sa navijačima iz iste grupe. Oko 50-53% navijača potvrđuje da je samostalno ili u grupi napalo jednog ili grupu navijača drugog kluba. Slična su i obrnuta iskustva o napadima drugih navijača na navijače-učesnike istraživanja. 57% navijača kaže da ih je napao navijač drugog kluba, a 43% da ih je napala grupa. Oko 63% imalo 128 .002 .268 je iskustvo da je grupa drugih navijača napala njega i njegovu grupu. Rano nasiljem

Verbalni konflikti su još češći, oko 77% imalo je takva iskustva. Oko iskustvo sa 33% ispitanika je, kao posljedicu raznih ovih nereda, doživjelo da bude kažnjavano privođenjem u policiju. Možemo da zaključimo da je nasilje među navijačimoa veoma prisutno i intenzivno, pogotovo, imajući u 123 .007 .242 vidu da su ovo podaci za posljednju godinu. Tabela 9 etnička vezanost Isključiva 123 .000 .483 Hegemonist. rodne norme Korelati navijačkog nasilništva navijačkog Korelati 119 .001 -.294 odnosi Porodični 118 .211 -.116 štovanje Samopo- r p N U prethodnom tekstu i tabelama vidjeli smo zastupljenost nasilništva kod navijača. Od pojedinačnih Varijable Navijačko nasilništvo tvrdnji napravili smo i zbirnu varijablu nasilništva navijača, koju smo korelirali sa drugim socijalnim i psihološkim psihološkim i socijalnim drugim sa korelirali smo koju navijača, nasilništva varijablu zbirnu i smo napravili tvrdnji nije jedino Od pojava pojavama. u dok samopoštovanje navedenih jesu. ostale značajnoj sve Tako korelaciji, djetinjstvu u nasiljem sa iskustvom većim normama, rodnim hegemonističkim sa korelira navijača nasilništvo logični su Rezultati odnosima. porodičnim lošijim te vezanošću etničkom isključivom većom žrtve), pozicije (iz i u skladu sa našim hipotezama, te ranijim istraživanjima, koji su dovodili u varijable. vezu opšte nasilje i navedene 54 55 Tabela 10 Tabela 11 Generalno učešće navijača u asocijalnim ponašanjima (nevezano za Konzumiranje alkohola, cigareta, marihuane utakmice) Potvrdni Potvrdni odgovori odgovori Tvrdnje (%) Ponašanja i iskustva (%) Opijanje jednom ili više puta mjesečno 65 Udario/la sam ili šutnuo/la drugu osobu (u posljednjih 39 6 mjeseci). Puši cigarete 45 Učestvovao/la sam u nasilnom činu kao dio grupe (u Marihuana u posljednjih pola godine 25 37 posljednjih 6 mjeseci.) Ošamario sam ili udario djevojku ili mladu ženu (u Rezultati pokazuju da se 65% navijača opija (5 i više pića) jednom 15 posljednjih 6 mjeseci). ili više puta mjesečno. Dodatne analize pokazuju da, u okviru tog uzorka, 41% opija se jednom ili više puta nedjeljno. Kao najčešći razlog opijanja Jeste li ikada bili uključeni u tuču nožem ili nekim 42 navodi se (kod 42%) da ono pomaže da se osoba opusti. Cigarete drugim oružjem? konzumira 45% navijača, a u posljednjih pola godine 25 % navijača Jeste li ikada nekoga pokrali? 30 je konzumiralo marihuanu. Dobijeni rezultati ukazuju da su ovisne supstance značajno prisutne među navijačima i da je to uglavnom iznad Učestvovao u krađi više od dva puta (ikada)? 14 rezultata dobijenih u nekim drugim istraživanjima gdje su ispitanici bili Jeste li ikada bili uhapšeni? 20 mladi iz BiH sličnog uzrasta (Dušanić, 2012). Jeste li bili u zatvoru? 4

U ovoj tabeli su rezultati asocijalnih ponašanja u opštem smislu, dakle, nevezano za navijačka iskustva. U posljednjih 6 mjeseci 37-39% bilo je nasilno prema drugim osobama bilo individualno ili kao član grupe, a15% bilo je nasilno prema svojoj djevojci ili drugoj mladoj ženi. Ostala asocijalna ponašanja takođe su prilično prisutna. Imajući u vidu cjelokupno životno iskustvo od rođenja, 42% navijača je učestvovalo u tuči sa određenim oružjem, 30% ima iskustvo krađe (14% više od dva puta), 20% bilo je uhapšeno, a 4% i u zatvoru.

56 57 Tabela 12 3.2. Rezultati kvalitativnog istraživanja Muškost i rodne norme navijača Uglavnom Rezultati analize fokus grupa ili potpuno Tvrdnje Podsjetićemo da su ukupno urađene 4 fokus grupe. Predstavićemo saglasni (%) rezultate u skladu sa istraživačkim pitanjima koja smo naveli u okviru Biti muškarac znači da moraš biti čvrst. 76 opisa metoda. Za svako pitanje ukazaćemo na konsenzus i razlike u odgovorima ispitanika, a ta zapažanja ćemo ilustrovati i odgovarajućim Muškarac bi trebalo da ima posljednju riječ u citatima sa fokus grupa. 65 odlukama u kući. Uvodne informacije Neprirodno je da žena dominira nad muškarcem. 63 Na početku fokus grupa ispitanici su rekli svoje osnovne podatke Najvažnija uloga žene je da se brine o kući i da (bez imena i prezimena) o broju godina, za koga navijaju, koliko dugo 50 kuha za svoju porodicu. itd. Svi ispitanici su bili muškog pola, između 18 i 25 godina starosti. Svi učesnici su naveli da su navijači već dugi niz godina. Raspon navijačkog Postoje situacije u kojima žena zaslužuje da bude staža je bio između između 5-10 godina, a prosjek je bio oko 6 godina. 22 pretučena. Navodili su različite razloge kako su postali navijači. Neki odgovori su: „ Ja se smatram navijačem otkad znam za sebe, jer su me kao malog Budući da je „muškost“ važna odrednica ponašanja navijača, vodili na utakmice i navijao sam, ali u udrugu navijača sam učlanjen već postavili smo im nekoliko pitanja o percepciji muškosti i uopšte rodnih 7 godina, tako da se od tada vodim kao aktivni član“. normi. 76% navijača je saglasno da muškarac treba da bude čvrst što je indikator hegemonističke percepcije muškosti. Ovakve stavove dosljedno „Od kada sam mogao po godinama postati član navijačke grupe mog prate i stavovi o rodnoj (ne)jednakosti u kojima vidimo da preko polovine kluba, od tada aktivno navijam. Evo već 6 godina i pratim sva događanja navijača podržava inferiorniji položaj žene u odnosu na muškarca. Tako vezana za moj klub“. 65% smatra da muškarac treba da donosi odluke kod kuće, 63% smatra Odrednice, motivi i karakteristike navijanja da je neprirodna dominacija žene, a 50 % da je glavna uloga žene da se brine o kući porodici. 22% navijača podržava u određenim situacijama i Na pitanje kako i zašto su postali aktivni navijači te što ih tu nasilje nad ženama. Ovi rezultati generalno se uklapaju u stavove većine privlači, većina je navela da je to prvenstveno zbog ljubavi prema klubu muškaraca u BiH što je već ispitivano u nekim ranijim istraživanjima i fudbalu, ali i povezanosti kluba sa mjestom življenja. Važan faktor su i (Dušanić, 2012). BiH je jednostavno tradicionalna sredina u kojoj još roditelji koji su u djetinjstvu vodili djecu na utakmice. Kroz te, u početku uvijek dominiraju patrijarhalna pravila i percepcija da muškarac treba da nepretenciozne odlaske na stadion, rodila se i strast prema navijanju i bude dominantan, a žena podređena. Imajući to u vidu, ne iznenađuje učešću u navijačkim grupama. Tako nekoliko ispitanika navodi: da su i stavovi navijača kompatibilni sa opštom slikom. „Mene je tata kao malog vodio na utakmice. Kao i svako drugo dijete sam volio nogomet, ali se na tim utakmicama rodila posebna ljubav, ljubav za navijanjem.“ „Od malih nogu me je tata naučio da je Borac naš klub, ne Zvezda, ne Partizan. Nekako nisam razumio kako to da navijamo u kući za Borac, a 58 59 svi ostali za ova dva kluba. Ali tek sada kada sam i ja odrastao, shvatam tu ljubav prema Borcu.“ Treba spomenuti i to da su na pitanje „ko su najbolji navijači u BiH“, navijači bili jednoglasni i očekivano subjektivni. Svi su, naravno, „Ja navijam prvo zato jer volim nogomet, dok sam bio mlađi i trenirao isticali svoju grupu. Ovo govori koliko je navijačima važna pripadnost sam, ali zbog privatnih razloga nisam mogao više trenirati pa sam njihovoj grupi te imidž koji grupa ima. Ovo je, vjerovatno, povezano i sa nastavio navijati za svoj klub, jer se tako osjećam kao član, kad već ne potrebom za ličnim potvrđivanjem. Bolje i ponosnije se osjećamo ako mogu igrati. A mislim da samo oni koji navijaju i koji su doživjeli taj smo član uspješne grupe. Ovo najbolje ilustruje i izjava jednog navijača: osjećaj pri navijaju kad ste svi kao jedno, znaju zašto navijaju. To se ne „Ima dosta dobrih navijačkih grupa, ali svaka grupa za sebe misli i mora može riječima opisati.“ misliti da je najbolja, inače ne bi ni bili u njoj“. U nekim komentarima, strast i emocije koje se javljaju tokom navijanja, stavljene su potpuno u prvi plan. Organizacija navijanja i navijačkih grupa „Poseban osjećaj je kada naš klub pobijedi. Ja se osjećam dijelom te pobjede iako nisam bio na terenu, znam da smo svojim navijanjem dali Zavisno od važnosti utakmice i veličini, odnosno kompleksnosti dodatnu snagu našim igračima. Adrenalin koji osjećate prije i za vrijeme koreografije, aktivnosti se dogovaraju najmanje nekoliko dana prije utakmice jeste neopisiv osjećaj.“ utakmice. Ukoliko se radi o međunarodnoj utakmici ili važnijoj utakmici U procesu „postajanja“ navijačem, veliku ulogu imali su prijatelji u prvenstvu, tada pripreme počinju sedam do deset dana prije. U i vršnjaci u cjelini. To je, pogotovo, izraženo kod mlađih članova koji zavisnosti od navijačke grupe dogovori za to se odvijaju u prostorijama imaju manje od 20 godina. Osjećaj pripadnosti vršnjačkoj grupi navijača udruženja navijača, na samom stadionu ili na drugom mjestu u gradu očigledno je važan faktor da neko postane član navijačke grupe. Kroz ovu na kojem se navijači okupljaju. Podijele se zadaci, odrede odgovornosti pripadnost, u skladu sa onim što smo rekli u uvodu, mladi na neki način i kreće se sa realizacijom. Individualne aktivnosti postoje, ali sve u izgrađuju i ovjeravaju svoj identitet i podižu samopoštovanje. sklopu zajedničke, unaprijed dogovorene, koreografije. Dogovori se vode, uglavnom, između vođa različitih dijelova grada koji onda dogovor „Mislim da je društvo zaslužno za moju ljubav prema Borcu, većinom je prenose svojim podgrupama. to tako, ali neki to ponesu i iz kuće.“ „Ma to se sve radi sa vođama navijača koji se dogovore šta će biti i svaki od njih ima zadatak da to prenese svojoj grupi, npr. starčevački vođa Navijanje je povezano sa isticanjem i promovisanjem pripadnosti prenese navijačima sa Starčevice itd.“ svom gradu, naciji i vjeri, državi/entitetu. Kroz navijanje se ispoljava patriotizam s obzirom na državu ili teritoriju s kojom se navijači „ Ako su neke manje, prijateljske utakmice, koje nisu možda toliko ni važne, identifikuju. Ovo se manifestuje kroz transparente, navijačke pjesme pripreme ne traju dugo. Ali ako idemo na neku gostujuću utakmicu, gdje itd. „Nema ništa svetije od svog grada, kluba i svoje nacije. Svi smo se zahtjeva žestoko navijanje, onda se pripremamo i po deset dana prije. jedinstveni kada se radi o promovisanju, ali i zaštiti svoga grada i nacije.’’ Treba dogovoriti način navijanja, kada se polazi, tko započinje navijanje Učesnici su pitani i koje su glavne karakteristike koje treba da i slično. Uglavnom se sve odvija u Udruzi, ali uvijek ima nekih stvari koje posjeduje jedan navijač. Najčešće su navodili sljedeće osobine: se i kući rade. Ako moramo napraviti neki novi transparent a nemamo - ljubav prema klubu kad, moramo malo i kući raditi“. - vjernost Na pitanje o strukturi navijačkih grupa, učesnici su se složili da - lojalnost : „svi za jednog, jedan za sve“, postoje podgrupe. Podgrupe su najčešće formirane na osnovu naselja, - poseban stil života: „ živi i umri za klub“, tj. dijela grada u kojem žive. Često se rađaju nove i gase stare, ali su to - hrabrost: „treba imati muda i otići na gostujuću utakmicu u npr. one manje grupe koje nastaju u nekom kvartu, organizovano dolaze na Sarajevu“, utakmicu, imaju svoja obilježja, ali nemaju brojnost. Tada se uklope u - spremnost: „ treba biti spreman i hrabar završiti u pritvoru ako susjednu veću grupu i tako u krug. treba za svoj klub’’. „Navijači svojim ponašanjem jasno pokazuju svoju pripadnost grupi, ali i 60 61 podgrupama. Zna se tko je iz kojeg kvarta, i to najviše dolazi do izražaja samim tim i izgledaju kao pravi navijači. Oni nekada pale baklje, malo su kod koreografije. Većina podgrupa ima i svoja obilježja, ali u dogovoru nasilniji od simpatizera, dok ovi simpatizeri dolaze redovno i ponekada se sve uklopi u zajedničku koreografiju. Ako su članovi neke podgrupe se uključe u navijanje (pjevaju, plješću ...). Nekada su simpatizeri bolji napravili neke rekvizite ili smislili neki način navijanja ili pjesmu, a svi navijači i vjerniji od ovih koje nazivamo vatrenim navijačima.“ ostali se ne slažemo sa tim, onda se mora poštovati glas većine i uklopiti se.“ „Najistaknutiji navijači su oni koji su stariji, duže u klubu, oni koji stalno „Navijačka grupa kao da je živa, stalno se mijenja, ali tendencija rasta je dolaze, koji se nametnu kao vođe i koji onda organizuju druge itd. Ili oni uvijek tu.“ koji idu i na gostovanja sa klubom.“ Odnosi među podgrupama, prema riječima većine učesnika, Na pitanje da li postoji vođa navijačke grupe izjavljuju se različiti dobri su. Zajednički navijaju, rade za dobrobit svog kluba, a naravno, tako stavovi. U nekim grupama kažu da nema formalnog vođe. promovišu svoju grupu ali i dio grada (kvart). Međutim, postoje i oprečni „Ne postoji ona osoba koja je službeno proglašena vođom. Uvijek ima stavovi koji pokazuju da su povremeno prisutni i unutrašnji konflikti netko tko vodi navijanje, što dogovorimo na pripremama za navijanje, unutar iste navijačke grupe. Nekoliko članova iz jedne relativno mlade ali ta osoba nije vođa uvijek, sve ovisi kako se dogovorimo. Postoji samo podgrupe ističe da je u „zategnutom“ odnosu sa „main streamom“. formalno Tajnik Udruge navijača, koji vodi računa o tehničkim stvarima U ovom slučaju povod je bilo neslaganje oko isticanja pojedinih poput kupovine rekvizita, transparenata, osiguravanje prijevoza, vođenje transparenata na tribinama. financija i slično.“ „Pa nema tu sukoba u smislu da se tuku ili ne podnose, ali postoji rivalitet izmedju naselja. Npr. oko toga ko ima više grafita, čiji su bolji, ko je bučniji U drugoj navijačkoj grupi kažu da imaju vođu. On se bira između na stadionu, ko ima veći transparent, ko više pjeva kroz grad kad dođe vođa podgrupa navijača koje su formirane na osnovu naselja u kojem se na utakmicu itd.“ živi. „Imaš jednog vođu za sve i onda imaš vođe naselja koji čine to jezgro „Zna se čiji je dio grada. Npr. ovi iz Borika su napisali Lešinari Borik na navijačke organizacije.“ teritoriji navijača iz Centra i ovi su im onda precrtali njihov Borik i napisali Centar, i to je OK, zna se čija je čija teritorija. Među navijačima postoji „Ma to se nakako desi samo, profilišu se vođe naselja i oni su članovi rivalitet ali rjeđe konflikti.“ i onda se između njih bira vođa, na sastanku. Ma to obično budu ovi najaktivniji i ovi bliski sa klubom.“ Što se tiče strukture i tipova navijača, učesnici fokus grupa kažu da se razlikuju vatreni navijači od simpatizera. Svi učesnici su, za Odnosi i nasilje između navijačkih grupa najvjernije članove, istakli one koji su uvijek na tribinama, bilo domaćim bilo gostujućim. To su oni, kako ističu: „koji su uvijek tu kada treba, bez Što se tiče saradnje sa drugim navijačkim grupa, mišljenja su obzira na sve, nije važno jel’ kiša, snijeg ili sunce“. U nekim grupama podijeljena. U nekim grupama kažu da nemaju saradnju, dok drugi kažu naziv koji se koristi za najvjernije navijače je „ultrasi“. To su navijači koji da sarađuju sa pojedinim grupama, a glavni kriterijum za saradnju jeste organizovano navijaju i pripremaju se za utakmice, kao i oni koji redovno uzajamno poštovanje i uvažavanje. Učesnici, uglavnom, izbjegavaju da dolaze na utakmice i koji navijaju za svoj klub bez obzira na to sto ne kažu direktna imena grupa sa kojima su najčešće u sukobima. Ono što nose majice i ne učestvuju u organizovanim navijanjima. Prema riječima je zajedničko jeste da su naveli da su im najveći suparnici one navijačke učesnika ima i onih navijača koji su tu samo da bi bili viđeni. Za vjerne skupine koje važe za najorganizovanije i najbolje navijače. navijače ne smatraju one koji ne dolaze na sastanke navijača, te ne „Kada nam dolazi neki veliki klub koji ima razvikane navijače, imamo i preuzimaju nikakve organizacione obaveze i odgovornosti. dodatni motiv za navijanje i cijelu utakmicu nastojimo biti glasniji i bolji od njih. Naravno uz to ide i jača podrška našima na terenu.“ „Pa imaš navijače i simpatizere. Ovi, kao pravi navijači, organizovaniji su, bučniji, imaju majice, transparente, organizovane koreografije a 62 63 Tokom fokus grupa jedno od važnih pitanja se odnosilo i na nasilje možda je toj osobi najlakše te frustracije izbaciti iz sebe na stadionu, kada na stadionima i oko njih. Navijači nisu bili iznenađeni ovim pitanjima, ga ponese adrenalin i vjerojatno alkohol. Samo što to najčešće preraste neki su čak prokomentarisali tipa „ovo vas vjerovatno i najviše zanima“. u masovnu frustraciju“. Na ovu temu učesnici su imali različite odgovore i primjere. Svi sudionici su se složili u tome da je nasilje na stadionima i van njih, koje se veže „Do nasilja dolazi zbog osobnih frustracije pojedinih članova koji su došli za nogomet i navijače, nepotrebno i negativno. Različiti su faktori koji zbog svega samo ne zbog navijanja. Tada se dogodi fenomen lančane uzrokuju nasilje. Značajan dio ispitanika ističe da je često navijačko reakcije, jer u tom slučaju grupa stane u obranu pojedinca i dolazi do nasilje isprovocirano spolja, iz sfere politike i drugih centara moći. Sami masovnih tučnjava.“ navijači kažu da vjerni i redovni nemaju veze sa politikom. „Uvijek se može naći neka budala koja je došla radi tko zna čega, da „Znam da vas to najviše interesuje u ovom istraživanju, ali navijači u izigrava frajera, ili je malo kraćih živaca tako da uvijek može nastati većini slučajeva nemaju veze s tim. Nama nekada bude i krivo što mediji problem.“ o nama pričaju baš tako. To sve bude dogovoreno ranije samo da bi se skrenula tema sa političkih malverzacija i korupcije u društvu. Vlast Drugi učesnici apostrofiraju političku situaciju koja utiče na klub iskorištava navijače kako bi prikrili probleme u državi. Čim bude neka kao kolektiv, a samim tim i na navijače. Tako neki sukobe objašnjavaju „diskriminacija u Nogometnom Savezu Bosne i afera u novinama i na TV, odmah na sljedećoj utakmici je haos.“ činjenicom da postoji Hercegovine prema našem klubu“. „Ma nemamo mi puno veze s tim, možda koja baklja, ali to je sve od nasilja koje je prouzrokovano navijačima, ostalo su ubačeni elementi i mi Navijači su bili pitani i kako vide izlaz iz ovog problema. Oni smatraju smo i dobri kako je to sa većim klubovima Zvezda, Partizan, Dinamo. ‘’ da bi zakoni trebalo da budu da kažnjavaju pojedinca, a ne kolektiv ili klub. Dakle, sankcije treba da budu više individualizovane. Pored toga, „Ne bavimo se politikom, političko opredjeljenje je privatna stvar i ne smatraju da navijačke grupe obavezno treba da se konsultuju prilikom miješamo to sa djelovanjem navijačke grupe.’’ kreiranja određenih programa za sprečavanje nasilja na stadionima. Evo nekoliko citata i o tome: Spomenute izjave ukazuju da bi imalo smisla dublje „zagrebati“ u dinamiku nasilja na stadionima. Ona se do sada uglavnom posmatrala „Ne smije se dogoditi da zbog par idiota bude suspendirana cijela grupa, u svjetlu ponašanja samih navijača pri čemu su mogući inspiratori a klub novčano kažnjen i uskraćen za podršku na gostujućem terenu.“ uglavnom bili skriveni u dubokoj sjenci. Odovornost se, mahom, svodila „Navijači mogu i moraju biti dio rješenja. U procesu donošenja zakona na klubove, organizatore mečeva i eventualno navijače pojedince. Čini navijači moraju biti ozbiljno shvaćeni i imati mjesto ravnopravnog se da je to ponekad samo vrh brijega ispod kojeg se nalaze pravi krivci i subjekta sa pravom glasa, a ne da ih se u startu diskvalificira. Prema odgovorni. njihovim riječima mora se omogućiti komunikacija između grupa i Kada je u pitanju nasilno ponašanje pojedinaca, navijači to politike na zdrav i produktivan način. ‘’ objašnjavaju raznim socijalnim i psihološkim karakteristikama. Jedni kao glavni razlog nasilju na stadionima navode probleme koji potiču iz porodice i individualne su prirode (alkohol, porodično nasilje, Odnosi sa klubom, drugim institucijama i javnošću siromaštvo). Nažalost, ti faktori uzrokuju nasilno ponašanje pojedinaca Saradnja navijača sa klubom i upravom uglavnom se karakteriše koje brzo preraste u masovno međugrupno nasilje jer grupe štite svoje kao dobra. Ističe se njihova podrška u raznim sferama. Za razliku od pojedince kakvi god da su. Ovo manifestuju izjave: toga, saradnja sa policijom se različito opisuje. Neke navijačke grupe su „Ako netko ima alkoholičara u užoj obitelji, znači da ima dosta problema, zadovoljne odnosom policije iz njihovog grada, a neke ne. Saglasni su da imaju više problema sa policijom kada odlaze na gostujuće utakmice. 64 65 Frustrirani su činjenicom što u društvu ima mnogo raznih vidova nepravde Osnovni rezultati iz fokus grupa i nasilja, ali se uglavnom najviše priča o problemima sa navijačima. U fokus grupama smo dobili dosta korisnih informacija. Većina „Uvijek nam (uprava kluba) iziđu u susret, pružaju nam podršku u ih potkrepljuje ili dodatno produbljuje rezultate kvantitativnog projektima i aktivnostima“. dijela istraživanja. Radi lakšeg povezivanja rezultata iz svih dijelova, rezimiraćemo osnovne nalaze iz fokus grupa. „Vođe su u kontaktu sa klubom i to je dobra saradnja, a sa policijom nikakva. Žao mi je nas navijača ponekada. Pa svi navijači nose majice Većina ispitanika ističe da su postali navijači zbog uticaja roditelja, ACAB (all caps are basterds) i to ti dovoljno govori o tome kakav je naš vršnjaka, ljubavi prema klubu, ali i povezanosti kluba sa mjestom življenja. odnos s policijom. ‘’ Kasnije ih je sam adrenalin i strast tokom navijanja „vezao“ da postanu aktivni i vatreni navijači. „I meni je žao navijača, policija jedino na stadionu trenira strogoću, a van njega ne smiju da pisnu, ne diraju se tatini sinovi, ne diraju se političari.... Navijačke aktivnosti se dogovaraju najmanje nekoliko dana Nasilja ima u svakom kvartu 10 puta više nego na stadionu ali to nikoga prije utakmice. Većina navijačkih grupa ima podgrupe koje su najčešće ne interesuje, samo su navijači krivi.’’ formirane na osnovu naselja, tj. dijelova grada u kojem žive. Između podgrupa najčešće nema konflikata ali postoji „pozitivni“ rivalitet. Što „Suradnja sa policijom je relativno dobra, ali i ona ovisi od situacije se tiče strukture i tipova navijača, učesnici kažu da se mogu razlikovati do situacije, tj. od mjesta održavanja utakmice. Ako je utakmica na vatreni navijači i simpatizeri. U većini navijačkih grupa postoji vođa koji domaćem terenu, i potrebna je intervencija policije, naravno da se se bira između vođa podgrupa navijača koje su formirane na osnovu osjećamo sigurnije, nego kad smo u gostima, ali i tu smo koliko toliko naselja u kojem se živi. sigurni kad je policija tu.“ Najveći suparnici navijačkih grupa su obično druge navijačke „S lokalnom policijom uglavnom nemamo problema. Međutim, na grupe koje su i najmasovnije u državi. Što se tiče nasilja, ono je gostovanjima zna doći do sukoba sa organima reda.’’ najčešće posljedica frustracija i ličnih problema pojedinaca, ali može biti isprovocirano i spolja, često iz sfere politike. Strategije za smanjenje Što se tiče odnosa šire javnosti prema njima dobili smo različite nasilja treba da budu kreirane u saradnji sa navijačkim udruženjima. odgovore. Jedni ističu da je odnos javnosti prema navijačima odličan, da Sankcije treba više da se odnose na pojedince a ne na cijelu grupu ili imaju punu podršku u aktivnostima, dok drugi tvrde da je odnos javnosti klub. Navijači ističu da su njihovi odnosi sa klubom uglavnom dobri, što podijeljen. Jedan dio ih podržava, a drugi osuđuje. Voljeli bi da se o često nije slučaj u odnosima sa policijom i širom javnošću za koje su navijačima ne priča samo u negativnom kontekstu nego da se javnost navijači često i bezrazložno problem svih problema. upozna i sa brojnim pozitivnim akcijama koje navijači rade. „Mi smo uvijek krivi kada se dogodi neko sranje. A kada napravimo atmosferu na stadionu da protivnički igrači ne čuju svoje misli, a kamoli Rezultati analize sadržaja navijačkih pjesama trenera, onda nas nitko ne hvali.“ Kao što smo već rekli u okviru metodološkog dijela, prilikom „Bilo bi lijepo da nekada izađu u medijima i akcije koje navijači rade i van analize sadržaja navijačkih pjesama odlučili smo se za jednostavniju terena a to je prikupljanje humanitarne pomoći za Kosovo, paketiće za formu analize sadržaja po kojoj ćemo identifikovati jedinice analize djecu u domu Rada Vranješević, pomoć za manastire.... i ostalo... a ne sadržaja (riječi i rečenice o motivima i stavovima navijača) i onda ih samo udarili kamenom sudiju.“ razvrstati u kategorije. Prilikom predstavljanja kategorija navešćemo i odgovarajuće ilustrativne citate iz pjesama. U analiziranim navijačkim pjesmama postoji nekoliko tema i 66 67 poruka koje su ubjedljivo najčešće pojavljuju. Jadna od tih tema je bodrimo.“ svakako ispoljavanje ljubavi prema klubu. Konkretnije, ta ljubav se ispoljava kroz odanost klubu uprkos potencijalnim neuspjesima, te kroz „Mi nismo ljudi, mi smo navijači, niko na svijetu od nas nije jači. Nama je lojalnost prema klubu koja traje duži niz vremena. Neki od stihova koji lijepo zato što smo ludi nemojte ništa od nas da vas čudi...“ manifestuju ove teme su: Veličanje spomenute neustrašivosti sopstvene grupe, često se pretače u promociju i glorifikaciju raznih asocijalnih vidova ponašanja, „I kada crno je, i kad ti ne ide, kada te ostave, i svi zaborave, uz tebe biću prije svega nasilja i napada na susjednu ekipu, te konzumiranje alkohola. ja, za tebe navijam, cio grad neka zna, da sam ti odan ja, samo tebe volim je, samo tebe volim ja, i nikoga, drugoga...“ „I nožem i lancem i pajserom u glavu, udari, razvali za hordinu slavu!“ „Ništa nas nije slomilo, ništa nas neće slomiti, mi ćemo se boriti i za tebe „Subota ludilo, grad se probudio, na Bateru sad su svi, zbog tebe pijani... živjeti. Ljubav si nam jedina, tečeš nam u venama, za tebe se borimo jer Na na na na na ...“ te ludo volimo...“ „U novi boj, u novi boj, samo gazi, gazi Želju tog. Jer svaki dan pjevam „Gore na sjeveru prava je ludnica, gore su Horde zla, Horde zla, one ja, Sarajevo je šampion.“ navijaju za svoje Sarajevo. Do sudnjeg dana svi, Sarajevo.’’ „Mi pijemo samo pive, hrana nam i ne treba, dok je pive i hašiša ekipa je „Kada igra bordo tim, Horde zla su uvijek s njim i kod kuće i na strani, sretnija! Ni fighta se ne bojimo, neka nas manje je, uvijek ćemo udariti, bordo bijeli huligani.“ sve slomiti i srušiti...“ „Široki, Široki teče našim venama. Tu na brigu voljenom, Široki u srcu Kroz pjesme se često ispoljava i povezanost navijanja sa osjećajem mom!“ ponosa jer se pripada određenoj grupi ili teritoriji. Najčešće se javljaju socijalne identifikacije sa gradom, nacijom, entitetom i državom. Npr: Druga tema koja se često javlja je davanje svojevrsnog podstreka igračima da odigraju dobro i da pobijede. Npr: „Republika Srpska le, Borac dolazi iz nje, za nju bori se i pobjeđuje, Borac Banja Luka le ale...!“ „Lešinari vole te, i za tebe umrijeće, ajde daj go, biće ludilo, ajde Borče samo daj go...“ „Naša je Bosna, na nas ponosna. Republiko najmilija, ti si Horde odgojila. Vječno ti hvala, što si Sarajevo ti nama dala. Ja te volim, „I dajte go! I dajte go! Ori se sa sjevera, navijamo, navijamo, navijamo Sarajevo...“ za Sarajevo.“ „Kad čuješ zvona sa Širokog Brijega, pjesmu na ulicu, nebo je s nama, „Ajmo Široki pjevajmo svi u glas, ajmo Široki pobijedi ti za nas! Ajmo hrvatsko srce kuca za Široki!“ Široki jedina ljubav si mi, ajmo Široki uvijek ćeš ostati nananananana.“ „Kad krene pjesma, spremni svi, Škripari za Široki. Ponosno srce, vjera u „Naprijed Slobodo volimo te mi, naprijed Slobodo najbolja si ti. Ori se Boga, Bog i Hrvati i ništa osim toga!“ cijeli stadion, Slobodo ti si šampion!“ U pjesmama uočavamo često veličanje pojedinih normi ponašanja „Svi moji snovi, sva moja nada, žive samo za ime moga grada. Sva moja kao što su hrabrost, te kodeks neustrašivosti i lične snage. ljubav, sva moja briga, za sveto ime Širokoga Briga!“ Na repertoaru navijačkih pjesama često se nalaze i stihovi u „Na sjeveru stojimo, nikog se ne bojimo, Sarajevo volimo, i uvijek ga kojima se omalovažava protivnička navijačka grupa. Primjeri su: 68 69 „Daj mi, majko, šibicu i malo benzina, da zapalim Grbavicu, da ne bude Motivi i karakteristike navijača zima.“ U strukturi motiva i, uopšte, karakteristika navijača možemo „Gdje ste sada manijaci, dok Željo umire, dok Željo umire, vaš glas se ne čuje uočiti nekoliko specifičnosti o kojima smo pisali i u uvodu a koji su u i neprijatelj svako mi je, ko Sarajevo ne voli, ko Sarajevo ne voli, srcem skladu sa našim hipotezama. Sažeto rečeno, navijače karakteriše: visok ga ne bodri.“ nivo uzbuđenja tokom utakmica, odanost klubu te osjećaj jedinstva sa klubom, snažan doživljaj vezanosti i pripadnosti navijačkoj grupi, „Šuti šuti Saraj’vo, mi Škripari slavimo, neka čuje Bosna sva, sjebali smo navijanje za klub je često dio porodične tradicije, a često je na simbolički Horde zla!“ način i manifestacija socijalne identifikacije sa gradom i nacijom kojim U pojedinim pjesmama se glorifikuje i sam klub kao najbolji, se pripada. Pored navedenog, navijanje je povezano sa rizičnim najuspješniji, budući šampion itd. Pored toga, u nekim pjesmama, ali ponašanjima poput fizičkih obračuna i konzumiranja alkohola. Ovi rjeđe, pominje se stadion, kao posebno i specifično mjesto. Za navijače rezultati su potvrdili ranija istraživanja (Wann et al., 2001; Trail et al., stadion dođe kao neka vrsta hrama.Npr: 2003; SIRC, 2008).

„Oooo, srcu mome tiha patnja, oku mome radost si i sjaj, moj Široki Da prokomentarišemo ove nalaze detaljnije. Dobijeni rezultati najbolji si znaj.“ ukazuju na značaj navijačkih grupa za pojedinačne navijače i zadovoljavanje širokog spektra njihovih potreba. U ovoj fazi razvoja, „Stadion Koševo, fudbalski to je raj, na njemu igra Sarajevo, tim za koji uzbuđenje je, svakako, jedan od glavnih motivatora za mlade. Neizvjesne živim ja!“ utakmice, glasno navijanje, sukobi sa suparnicima tokom utakmica, zadovoljavaju upravo ovu želju mladih jer garantuju visok nivo adrenalina „Tuzlanski Tušanj to je naš dom, na njemu igra Sloboda novi šampion. i uzbuđenja. Naprijed Sloboda najbolja si ti, naprijed Sloboda volimo te mi!“ Pored uzbuđenja, uočavamo da je navijaštvo u velikoj mjeri povezano sa potrebom za pripadnošću određenoj grupi. Naime, većina navijača se nalazi u razvojnoj fazi adolescencije kada mladi ljudi još uvijek tragaju za sobom i svojim identitetom. U toj fazi, za sve adolescente je veoma važna pripadnost i odnos sa vršnjačkim grupama. To adolescentima služi kao ogledalo u kojem se ogledaju, tj. posmatraju i porede sa vršnjacima, te tako preispituju i grade svoj sistem stavova, 4. DISKUSIJA ponašanja i vrijednosti. Ove zakonitosti vrijede i za navijače. Kroz učešće u navijačkim grupama, pojedinci zadovoljavaju svoje potrebe

za poštovanjem, pripadnošću, ali i smislom života. Ukratko, navijanje U diskusiji ćemo pokušati objedinjeno prokomentarisati nalaze je usko povezano sa razvojem identiteta navijača. Ovo potvrđuju i iz kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja. Podaci o uzorku pokazali su istraživanja Porata (2010). On je istraživao ulogu navijanja u formiranju da se radi o kvalitetnom uzorku veoma aktivnih i posvećenih navijača čiji i razvoju identiteta izraelskih navijača. Razvoj identiteta, pogotovo stavovi svakako mogu biti relevantan okvir za širu navijačku populaciju. u savremenim teorijama, proces je koji nema kraja i stalno je u fazi To se ogleda kroz intenzitet utakmica koje posjećuju, posjedovanje konstrukcije. Identitet je mozaik sačinjen od raznih fragmenata koji navijačkih rekvizita i stavove koji oslikavaju veliku privrženost klubu ali mogu biti trajnog ali i privremenog karaktera. U tom kontekstu, svakako i navijačkoj grupi. da važan segment identiteta može da bude i navijaštvo. Prema Poratu, fudbalski klub je neka vrsta alter ega za navijače. To se ostvaruje kroz dva aspekta. Jedan se odnosi na ljubav prema klubu i fudbalu te uzbuđenje 70 71 koje ono nosi. Drugi aspekt se odnosi na socijalne kontakte i veze koje davanje podstreka igračima da dobro igraju, te, generalno posmatrano, navijači ostaruju jedni s drugima tokom raznih navijačkih aktivnosti. On kodeks hrabrosti i lične snage. Neke od ovih karakteristika su pronađene zaključuje da, u nestabilnom svijetu nestabilnih identiteta, navijaštvo za i u ranijim istraživanjima (Sirc, 2008). navijače postaje jedan od važnih oslonaca i baza, luka koja nudi sidrište u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kod navijača je prisutna i hegemonistička percepcija muškosti. Pored zadovoljavanja ovih potreba, navijaštvo je povezano Kod većine postoje stereotipna uvjerenja o muško-ženskim ulogama i i sa socijalizacijom i socijalnim identifikacijama. Kao što smo vidjeli iz percepciji muškarca uopšteno. Tako, velika većina navijača je saglasna rezultata, ono može biti dio porodične tradicije. Roditelji vode djecu na da muškarac treba da bude „čvrst“, da donosi ključne odluke kod kuće, utakmice još kao male i na taj način im spontano ili namjerno ubacuju a s druge strane da žena treba da bude inferiorna i da brine o kući i „virus“ navijanja za određeni klub. Sličnu konstataciju u svom istraživanju djeci. Naše nalaze o važnosti percepcije maskuliniteta potvrđuje i Spaaij su iznijeli Spaaij i Anderson (2010). Oni su u svom istraživanju kreirali (2008). On ističe da u navijačkim grupama, muškost, ugled i ponos često konceptualni model i ispitivali koji faktori iz tog modela najsnažnije zauzimaju važno mjesto. Neformalno se i podrazumijeva šta doprinosi utiču na identifikaciju sa timom. Ispitivana je uloga faktora: primarne većem ugledu i koja se ponašanja vrednuju i uvažavaju kod drugih socijalizacije (porodica, škola, vršnjaci), sekundarne socijalizacije (mediji, navijača, a koja ne. Vrednuju se redovni dolasci na utakmice, aktivno sportski marketing, masovni sportski idoli), te širi socijalni uticaji (rod, navijanje, odlasci na gostovanja, priprema navijačke koreografije itd. socijalna klasa, nacija i rasa, geografsko podneblje). Autori su intervjuišući Međutim, kod ekstremnijih navijača kriteriji muškosti i ugleda su obično djecu u fokus grupama zaključili da se kod djece još u ranom uzrastu i neka ekstremnija ponašanja poput verbalnih ili fizičkih napada na stvara navijačka opredijeljenost i ljubav prema timu za koji navijaju, te protivničke navijače, sudiju ili, pak, stvaranje štete u samom gradu, nidopoštovanje drugih timova i njihovih navijača. Dakle, još u ranom pogotovo na gostovanjima. To je često povezano i sa konzumiranjem uzrastu formirala se privrženost timu uz jaku emocionalnu vezu. Autori alkohola i narkotika. naglašavaju i da je ključni faktor u identifikaciji djece sa timom, uticaj porodice, pogotovo oca i drugih važnih muških figura. Pored roditelja, takav socijalni uticaj mogu da čine i vršnjaci. Dinamika u navijačkim grupama Navijaštvo često manifestuje spregu identifikacije sa klubom te Navijačke grupe uglavnom djeluju organizovano i imaju neke svoje drugim socijalnim identitetima koji su zasnovani na pripadnošću gradu običaje i norme kojih se drže tokom organizacije utakmica. Navijačke ili naciji. Navijanje za klub često odražava i promoviše ljubav prema aktivnosti se dogovaraju najmanje nekoliko dana prije utakmice. Glavni gradu ili naciji. Navijači koji su na „braniku sportskog kluba“ često taj oblici komunuikacije jesu putem telefona, interneta ili sastanaka. Oko „front“ proširuju i na grad, naciju, državu. Za navijače su fudbalski klub 58 % navijača je reklo da sarađuje sa navijačima iz nekih drugih grupa, i navijačka grupa važna komponenta socijalnog identiteta, nešto s čim dok njih skoro 71% je reklo da ima neprijateljske odnose sa pripadnicima se poistovjećuju i za šta žive. Ovakve rezultate iz upitnika potkrepljuju nekih drugih navijačkih grupa. i sadržaji fokus grupa i navijačkih pjesama. Socijalizacija često usmjeri djecu i mlade prema određenoj navijačkoj grupi, a poslije ih u istoj Većina navijačkih grupa ima podgrupe koje su najčešće formirane održava adrenalin, strast, ljubav prema klubu i bliska veza sa drugim na osnovu naselja, tj. dijelova grada u kojem žive. Između podgrupa navijačima. najčešće nema konflikata, ali postoji „pozitivni“ rivalitet. Što se tiče Pored navedenih motiva navijača postoje još neke karakteristike strukture i tipova navijača, učesnici kažu da se mogu razlikovati vatreni koje ih oslikavaju. Dobili smo u fokus grupama da osobine koje se najviše navijači i simpatizeri. U većini navijačkih grupa postoji vođa koji se bira vrednuju među navijačima jesu: ljubav prema klubu, vjernost i lojalnost između vođa podgrupa navijača koje su formirane na osnovu naselja klubu i navijačkoj grupi, poseban „navijački“ stil života, hrabrost i u kojem se živi. Najveći suparnici navijačkih grupa su obično druge odvažnost. U navijačkim pjesmama takođe se kao karakteristike navijača navijačke grupe koje su, mahom, i najmasovnije u državi. ističu ljubav prema klubu manifestovana kroz odanost i lojalnost, 72 73 Postoji više objašnjenja kako dolazi do nasilja na stadionima. Navešćemo najvažnija. Već smo spomenuli da su Zani i Kirchler (1991) Tipologija navijača i njeni socio-psihološki korelati povezivali nasilje sa tipom navijača, grupnim normama, određenim socio- demografskim karkateristikama učesnika nasilja te osobinama samog Faktorskom analizom skale navijanja identifikovana su dva fudbala koji podstiče rivalstvo. Jedan od faktora koji može doprinijeti faktora. Jedan faktor smo nazvali opštim faktorom i on obuhvata problematičnom ponašanju i deindividualizaciji je i karakteristična standrardna navijačka ponašanja, nivo uzbuđenosti te važnost navijanja odjeća i drugi simboli koje nose vatreni navijači. Homogenost u bojama, za identitet navijača. Drugi faktor se odnosi na agresivna ponašanja odjeći, šalovima dovodi do veće stereotipizacije, veće unutargrupne navijača. Postupkom hijerarhijske klasterske analize kategorisali smo favorizacije i diskriminacije drugih grupa. Takva homogenost može navijače u 4 klastera: simpatizeri, vatreni, huligani i nasilni. doprinijeti i produbiti podjele i jazove između „nas“ i „njih“. Ovo Huligani su u prosjeku češće bili žrtve ili svjedoci nasilja u se potvrđuje i u našoj analizi navijačkih pjesama u kojima se često djetinjstvu, te su u primjetno manjoj mjeri zadovoljni svojom porodicom. „opjevavaju“ asocijalni vidovi ponašanja, prije svega nasilje i napadi Nasilne navijače u većoj mjeri karakteriše rodna nejednakost ali i na susjednu ekipu, te konzumiranje alkohola. Dalje, brojna dešavanja etnocentrizam po čemu su slični huliganima, dok su od njih nešto rjeđe tokom utakmice i na stadionu mogu da doprinesu rađanju nasilja na bili izloženi ranom nasilju. Simpatizeri zastupaju nešto egalitarnije rodne stadionu. Sam takmičarski karakter sporta stvara tenziju koja može da odnose i pokazuju niži stepen etnocentričnosti u poređenju sa sebi preraste u neprijateljstvo prema protivniku. Po frustracionoj teoriji najsličnijim, vatrenim navijačima. Dollarda i saradnika (1939), frustracija može dovesti do agresivnog ponašanja. Ukoliko igru jednog tima prate neuspjesi, percepcija da je Ovi rezultati su u skladu sa postavljenom hipotezom da se može suđenje nepravedno, raste (npr. da nije dosuđen penal), te frustracija razlikovati više tipova navijača i da oni, u određenoj mjeri, odstupaju doseže kulminaciju što je često korak ka nasilju. Jedno od objašnjenja od kategorizacije u zapadnim istraživanjima. Tako npr. u zapadnim se oslanja na Bandurinu teoriju socijalnog učenja po kojoj je agresivnost istraživanjima (Sirc, 2008; Giulianotti, 2002) obično se izdvaja tip posljedica posmatranja i oponašanja agresivnih osoba, pogotovo ako navijača „lutalica“, „internacionalista“, što nije slučaj u našim uslovima one u okruženju predstavljaju autoritet ili uzor. Ako to prenesemo jer navijačke grupe, generalno, rijetko putuju u inostranstvo. na sportske okolnosti, agresivno ponašanje trenera i igrača može da naelektriše atmosferu te podstakne i agresivnost navijača. Faktori ličnosti koji doprinose nasilju jesu: neprijateljstvo, traženje senzacija, Rizična i asocijalna ponašanja navijača psihopatija, potreba za moći, prestižom itd. Russell i Goldstein (1995). Nasilju na stadionu mogu doprinijeti i okolnosti u društvu. Sipes (1976), poredeći 10 mirnodopskih zajednica i 10 iz ratnih zona, ustanovio je da Nasilje na stadionima u njima postoje razlike kada su pitanju preferencije sportova. U ratnim zonama, borbeni sportovi su među popularnijim dok to nije slučaj u Prvo ćemo razmotriti zastupljenost nasilja među navijačima, mirnodopskim zajednicama. Snyder i Spreitzer (1978) identifikovali su a onda i prisutnost opijata. Rezultati su pokazali da 30% navijača ima nekoliko faktora koji mogu doprineti eskalaciji na stadionima. To su: 1) iskustvo međusobne tuče sa navijačima iz iste grupe. Oko 50-57% velika očekivanja da tim pobijedi; 2) snažna identifikacija sa timom; 3) navijača potvrđuje da je samostalno ili u grupi napalo jednog ili grupu visok nivo uzbuđenja i tenzije; 4) konfrontacija sa protivničkim timom; navijača drugog kluba ili da su oni napali njih. Oko 33% ispitanika je, 5) nekompetentnost sudija; 6) inertni i nesposobni organi obezbjeđenja; posljedično, doživjelo da bude kažnjavano privođenjem u policiju. 7) važnost utakmice. Na našim prostorima, važan aspekt sukoba na Podatak o međunavijačkom nasilju prati i opšte učešće u nasilnim aktima stadionima mogu biti i neki drugi centri moći, često politički, kojisu i drugim rizičnim ponašanjima, kao što su krađe ili upotrebe oružja. najčešće u sijenci (ovo potvđuju i fokus grupe). Međutim, odgovornost se, uglavnom, svodila na klubove, organizatore mečeva i, eventualno, 74 75 navijače pojedince. Potrebno je probleme sagledati u kompletnom objasniti. Prije svega, ne treba smetnuti sa uma da se radi o mladalačkoj kontekstu, a strategije za smanjenje nasilja treba tražiti i u saradnji sa populaciji koja generalno u ovom periodu često eksperimentiše sa navijačkim udruženjima. Pri tome, sankcije treba više da se odnose na alkoholom i lakim drogama. Odnos prema alkoholu treba posmatrati i pojedince i potencijalne insipiratore ako se do njih dođe, a ne na cijelu u širem kontekstu, imajući u vidu širi kulturološki i tradicionalni odnos grupu ili klub. prema alkoholu. Ukoliko je pijenje alkohola tradicionalno pozicionirano u društvu, u smislu da je on i simbol muškosti, što kod nas uglavnom jeste, Da kratko interpetiramo i vezu navijačkog nasilništva sa nekim svakako da će to doprinijeti njegovom većem konzumiranju. Međutim, drugim socijalnim i psihološkim faktorima. Dakle, u našem istraživanju, pored ovoga, navijaštvo sa sobom nosi određena obiljažja koja često idu utvrđena je veza navijačkog nasilništva sa većim iskustvom sa nasiljem ruku pod ruku sa opijatima. Alkohol u nekim kriznim situacijama može u djetinjstvu (iz pozicije žrtve), lošijim porodičnim odnosima, većom doprinijeti da dođe do redukcije straha, te da se osoba osjeća hrabrije. isključivom etničkom vezanošću te hegemonističkim rodnim normama. Može doprinijeti boljem uklapanju i integrisanju u pojedine mladalačke Ovi rezultati su prilično logični i očekivani. Slično je dobijeno i u ranijim subgrupe i boljem ostvarenju određenih socijalnih uloga i očekivanja. istraživanjima na reprezentativnom uzorku građana BiH (Dušanić, Takođe, mnogi navijači ističu da je alkohol taj koji dodatno podgrijava 2012). Potvrđena je ona stara izreka da „nasilje rađa nasilje“, tj. da kod atmosferu i čini utakmicu zanimljivijom. onih koji prisustvuju ili budu žrtve nasilja u djetinjstvu se često stvara predispozicija da i sami postanu nasilnici. Ponovo su dobijeni rezultati da loša porodična atmosfera jeste plodno tlo za kasnije nasilničko ponašanje djece i mladih. Čini se da su efekti porodične interakcije često „bipolarni“ i mogu da variraju „od raja do pakla“. U slučaju harmoničnih porodičnih odnosa ona postaje oaza i utočište za svoje članove, ali u slučaju loše atmosfere može dodatno da pogura svoje članove u smjeru raznih vidova asocijalnih ponašanja. Potvrđeno je i da nasilničko ponašanje često prate radikalniji stavovi iz domena etničkih i rodnih odnosa. Čini se da se radi o jednom sindromu sa pojavama koje često idu zajedno i prate jedna drugu.

Navijači i konzumiranje opijata Rezultati pokazuju i da je konzumiranje različitih opijata značajno prisutno. Oko 65% navijača se opija (5 i više pića) jednom ili više puta mjesečno, a kao najčešći razlog opijanja navodi se da ono pomaže da se osoba opusti. Cigarete konzumira 45% navijača, a u posljednjih pola godine 25 % navijača je konzumiralo marihuanu. Ovi podaci su srodni nekim inostranim. Tako, Glassman et al. (2007) utvrdli su da oko 55% navijača nije pilo alkohol na dan utakmice, ali oni koji su pili, činili su to u većoj mjeri nego inače. Navijači koji piju su obično davali manju podršku svom klubu jer ih je, čini se, alkohol usmjerio više na neke druge teme. Isti autori su utvrdili i da navijači više piju tokom jeseni nego tokom proljeća. Podaci o prevelikom konzumiranju alkohola se mogu višestruko 76 77 4. Zaključci Istraživanje o karakteristikama navijača u BiH nam je donijelo mnoštvo interesantnih podataka. Potvrđene su neke ranije hipoteze i rezultati da navijače karakteriše visok nivo uzbuđenja tokom utakmica, odanost klubu, a navijanje za klub je često dio porodične tradicije i manifestacija socijalne identifikacije sa gradom i nacijom kojim se pripada. Stavovi i ponašanja navijača manifestuju i izraženost raznih potreba poput onih za poštovanjem, smislom i pripadnošću koje se zadovoljavaju unutar navijačkih grupa. Pored toga, u navijačkim grupama prisutni su i razni grupni fenomeni koji su, prije svega, zasnovani na unutargrupnoj favorizaciji i vezanosti, te međugrupnom rivalitetu koji može da preraste i u ozbiljne dugotrajne konflikte koji karakteriše nasilje i konzumiranje opijata. Opšti je utisak da društvo za sada nema pravi odgovor i adekvatne mjere na navijačke ispade, ali da se rješenja moraju tražiti i kroz bolju saradnju sa navijačkim grupama. Stavovi i ponašanja navijača ukazuju na različite dimenzije navijačkog identiteta (ljubav prema klubu i agresivnost) te opravdavaju postojanje suptilnije tipologije navijača i sofisticiranijeg odnosa prema ovoj populaciji. Mi smo, konkretno, u ovom istraživanju ustanovili postajanje četiri kategorije navijača: simpatizeri, vatreni, huligani i nasilni. Čini se da nije uputno sve navijače stavljati u isti koš pogotovo kada se radi o provociranju nereda i nasilja. Takvi problematični aspekti navijanja nisu izolovana pojava i povezani su sa širim psihološkim i socijalnim faktorima koji, uglavnom, imaju „deficitaran“ karakter. To se, prije svega, odnosi na iskustvo sa nasiljem u djetinstvu te lošije porodične odnose. Ovo istraživanje, iako rađeno na manjem uzorku, pružilo nam je korisne informacije o stavovima, ponašanjima i tipovima navijača. Bilo bi poželjno da u budućim istraživanjima ispitivani uzorak bude obimniji te da se stavovi i ponašanja porede sa još nekim socijalno-psihološkim pojavama da bi slika o navijačkoj populaciji bila još jasnija. U svakom slučaju, nadamo se da ovo istraživanje, koje je, po mnogo čemu, pionirsko na prostorima BiH, dobra početna baza za bolje razumijevanje ove populacije, njihovih motiva, stavova i ponašanja.

78 79 5. LITERATURA Armstrong, K. L., Stratta, P. T. M. (2004). Market analyses of race and sport consumption. Sport Marketing Quarterly, 13(1), 7-16. Barker, G.T. (2005). Dying to be man: Youth, masculinity and social exclusion. New York, London: Routledge Dollard, J., Miller, N., Hoob, L., Mowrer, O. H., Sears, R. R. (1939). Frustration and aggression. New Haven: Yale University Press. Dunning, E., I. Waddington 2003. Sport as a drug and drugs in sport: Some exploratory comments. International Review for the Sociology of Sport 38(3): 351–68. 5. LITERATURA Dušanić, S. (2011). Rodne norme i rizična ponašanja mladića u regionu. U D. Branković (ur.), Kultura i obrazovanje – determinante društvenog progresa, str 263-285. Banjaluka: Filozofski fakultet. Dušanić, S. (2012). Muškarci i rodni odnosi u BiH. Banjaluka: Perpetuum mobile. Dušanić, S. (2006). Psihološke determinante asocijalnog ponašanja mladih. U: Kuzmanović, B., Krnjajić, Z. (Ur.), Empirijska istraživanja u psihologiji 2006, Zbornik radova, str 137-147. Beograd: Institut za psihologiju Eckman, A., Jain, A., Kambou, S. D., Crownover, J., Prvulović, M., Dušanić, S., Matkovic, V., Husić, A. (2007). Istraživanje dimenzija maskuliniteta i nasilja. Banjaluka: Care International, ICRW. Fajgelj S. (2004). Metode istraživanja i ponašanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Fink, J. S., Trail, G. T., Anderson, D. F. (2002). An examination of Team Identification: Which Motives are Most Salient to its Existence? International Sports Journal. 6(2), 195-207. Fisher, R. J., Wakefield, K. (1998). Factor leading to group identification: A field study of winners and losers. Psychology ＆ Marketing, 15(1), 23-40. Gantz, W., Wenner, L. A. (1995). Fanship and the television sports viewing experience. Sociology of Sport Journal, 12, 56-74. Glassman, T., Chudley E., Werch, C. T., Jobli, E., Bian, H. (2007). Alcohol- 80 81 Related Fan Behavior on College Football Game Day. Journal of Sherif, M. & Cantril, H. (1947). The Psychology of Ego-Involvements: American college health, vol. 56, no. 3 Social Attitudes and Identifications. New York: Wiley. Giulianotti, R. (2002). Supporters, Followers, Fans, and Flaneurs: A Sipes, R.(1976). Sports as a control for a aggression. In T. Craig (Ed.) The Taxonomy of Spectator Identities in Football. Journal of Sport and humanistic and mental health aspects of sports. Chicago: American Social Issues 26: 25 medical association. Str 46-49. Havelka, N., Kuzmanović, B., Popadić, D. (1998). Metode i tehnike Snyder,E., Spreitzer, E. (1978). Social aspects of sports. Englewood Cliffs, socijalnopsiholoških istraživanja. Beograd: Centar za primenjenu N.J.: Prantice Hall. psihologiju Društva psihologa Srbije. Social Issues Research Centre (2008). Football passion- report of Lefebvre, H. (1991). The production of space. Oxford: Blackwell. research. Oxford: SIRC Spaaij, R. (2006). Understanding Football Hooliganism- A Comparison Kerr, J. H. (2005). Rethinking aggression and violence in sport. London: of Six Western European Football Clubs. Amsterdam: Vossiuspers Routledge. UvA – Amsterdam University Press. Madalozzo, R., Berber, R. (2009). Brazilian Football – What Brings Fans Spaaij, R. (2008). Men Like Us, Boys Like Them: Violence, Masculinity, to the Game? Journal of Sports Economics. Volume 10 Number 6, and Collective Identity in Football Hooliganism. Journal of Sport str. 639-650 and Social Issues 2008 32: 369. Milosavljević, B. (2005). Socijalna psihologija ljudskih grupa. Banjaluka: Spaaij, R., Anderson, A. (2010). Psychosocial influences on children’s Filozofski fakultet identification with sports teams. Journal of Sociology. The Neal, F., Funk, D. (2006). Investigating motivation, attitudinal loyalty Australian Sociological Association, Volume 46(3): 299–315. and attendance behaviour with fans of Australian Football. Tajfel, H. (1981). Human Groups and Social Categories. Cambridge: International Journal of Sports Marketing & Sponsorship 307-217 Cambridge University Press. Pajević, D. (2003). Psihologija sporta i rekreacije. Laktaši: Grafomark. Popadić, D., Plut, D. (2007). „Nasilje u osnovnim školama u Srbiji – oblici Thompson, K., Palmer, C., Raven, M. (2011). Drinkers, non-drinkers and i učestalost“, Psihologija, Vol. 40 (2). deferrers: Reconsidering the beer⁄footy couplet amongst Australian Rules football fans. The Australian Journal of Anthropology 22, Porat, A. B. (2010). Football fandom: a bounded identification. Soccer & 388–408. Society Vol. 11, No. 3, 277-290 Rosenberg, M. (1965). Society and Adolescent Self-Image. Princeton, Trail, G. T., Fink, J. S., Anderson, D. F. (2003). Sport spectator consumption New Yersey: Princeton University Press. behavior. Sport Marketing Quarterly, 12(1), 8-17. Rot, N., Havelka, N. (1973). Nacionalna vezanost i vrednosti kod Vulić-Prtorić A. (2004). Skala kvalitete obiteljskih interakcija KOBI, Zbirka srednjoškolske omladine. Beograd: Institut za psihologiju. psihologijskih skala i upitnika II., Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Runić, N. (2011). Relacije između dimenzija religioznosti i nacionalne vezanosti. Neobjavljen diplomski rad. Banja Luka: Filozofski Zani, B., Kirchler, E. (1991). When violence overshadows the spirit of fakultet. Sporting competition: Italian Football Fans and their Clubs. Journal of Community and Applied Social Psychology, Vol 1, 5-21. Russell, G., Goldstein J. (1996). Personality differences between Duch Wann, D. L., Melnick, M. J., Russell, G. W., Pease, D. G. (2001). Sport football fans and nonfans. Social behavior and personality. 23(2), fans: The psychology and social impact of spectators. New York: 199-204. Routledge. Salvini, A. (1988). Il rito Aggressivo. Firenze: Giunti. Wan, A.L.H, Tang, L. R. (2010). A Study on the Relationship between 82 KARAKTERISTIKE FUDBALSKIH NAVIJAČA - SRDJAN DUŠANIĆ Hsoia pezt 1. 1 21. a sa 2012. 11. 10. preuzeto „Historija“ php?id=7 international journal. withFan aMediator. as MLB Broadcasts Identification in Viewing Behavior and Motivation Social Behavior and Personality: an Personality: and Behavior Social http://www.nfsbih.ba/nsbih/tekst. KARAKTERISTIKE FUDBALSKIH NAVIJAČA - SRDJAN DUŠANIĆ COBISS.BH-ID 4076056 ISBN 978-99955-655-6-5 Tiraž 500.-Bibliografija: str. 81-[83]. Štamparija 123).-82str. :ilustr. ;23cm zajednice, 2013(Banja Luka : Dušanić. -Banja Luka :Perpetuum mobile -Centar zarazvoj i mladih Karakteristike navijača fudbalskih /Srđan Срђан ДУШАНИЋ, 796.332.073 Републике Српске, Лука Бања библиотека Народна иуниверзитетска упубликацији CIP -Каталогизација