Jeromonah Antonije Svetogorac ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA Predgovor Pohvala Svetogorskom Monaštvu Monaha Parten

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Jeromonah Antonije Svetogorac ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA Predgovor Pohvala Svetogorskom Monaštvu Monaha Parten Jeromonah Antonije Svetogorac ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA Predgovor Pohvala Svetogorskom monaštvu monaha Partenija • Duhovnik otac Grigorije ‐ Grk • Duhovnik otac Grigorije ‐ Bugarin (umro 1839) • Duhovnik otac Arsenije ‐ Rus (umro 1846) • Duhovnik otac Venedikt ‐ Gruzin (umro 1862) • Starac Visarion ‐ Gruzin (umro 1892) • Duhovnik otac Leontije ‐ Rus (umro 1876) • Skriveni starac ‐ Bugarin (umro 1868) • Duhovnik otac Antipa ‐ Moldavljanin (umro 1882) • Starac Georgije ‐ Grk (umro 1873) • Starac Atanasije ‐ Moldavljanin (umro 1873) • Nepoznati pustinjak ‐ Grk (umro 1855) • Starac German — Bugarin (umro 1875) • Starac Joasaf ‐ Grk (umro 1872) • Duhovnik otac Dositej ‐ Moldavljanin • Starac Gedeon ‐ Grk (umro 1869) • Starac Nikodim ‐ Grk (umro 1867) • Iskušenik Jakov Bugari i tajanstveni starac • Starac Pajsije ‐ Grk (umro 1869) • Starac Gedeon ‐ Grk (umro 1869) • Dugobradi starac ‐ Grk (umro 1835) • Starac Hadži‐Georgije ‐ Grk (umro 1886) • Starac Pahomije ‐ Srbin (umro 1870) • Starac Dionisije ‐ Grk (umro 1880) • Starac Ilarion ‐ Grk (umro 1880) • Starac Varnava ‐ Kuco‐Vlah (umro 1905) • Starac Neofit ‐ Grk (umro 1886) • Starac Hariton ‐ Grk (umro 1878) • Starac Danilo ‐ Grk (umro 1889) • Starac Ignjatije ‐ Grk (umro 1903) • Starac Zosima ‐ Grk • Starac Jovan ‐ Rus (umro 1892) • Starac Danilo ‐ Grk (umro 1789) • Starac Avramije ‐ Grk • Starac Gavrilo ‐ Grk • Starac Teodosije ‐ Bugarin • Starac Amvrosije ‐ Grk (umro 1871) • Starac Visarion ‐ Kuco—Vlah (umro 1884) • Starac Joakim ‐ Grk (umro 1889) • Starac Jeftimije ‐ Grk (umro 1866) • Starac Teofil »Agia Psihi« ‐ Grk (umro 1870) • Starac Avakum ‐ Grk (umro 1875) • Starac Pajsije ‐ Grk (umro 1876) • Starac Gerasim ‐ Grk (umro 1880) • Duhovnik Neofit ‐ Grk (umro 1872) • Starac Antim Bugarin (umro 1867) • Iguman Sava ‐ Grk (umro 1821) • Iguman Gerasim ‐ Bugarin (umro 1875 • Duhovnik Makarije ‐ Grk (umro 1859) • Starac Makarije ‐ Grk (umro 1845) • Starac Timotej ‐ Rus (umro 1848) • Starac Vasilije‐Bugarin • Starac Jovan ‐ Rus (umro 1843) • Duhovnik Evstratije ‐ Grk • Prilog ŽIVOT I PODVIZI STARCA JEROSHIMONAHA ILARIONA GRUZINA • Predgovor • Mladost • Carska služba i sveštenstvo • Kraj Imeritinskog carstva i bekstvo cara Solomona • Boravak u Turskoj i smrt cara • Dolazak oca Jeseja u Rusiju i boravak u Moskvi • Stupanje u Dionisijat • Ispovedništvo • Služenje sužnjima • Povratak na Svetu Goru i život u pustinji • Zatvorenik • Život u Ivironu i prijem učenika • Život u Ivironu i Dionisijatu • Događaji za vreme sevastopoljskog rata • Iskušenje u Dionisijatu • Prelazak u Rusik i život u njemu • Šta je ocu Ilarionu pričao njegov učenik Sava • Smrt starca Ilariona • Prilog Ova knjiga izašla je iz štampe 1993. godine u izdanju manastira HILANDARA, po blagoslovu igumana arhimandrita Mojsija. Knjigu su preveli HILANDARSKI MONASI. ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA Žitija nekih svetogorskih monaha podvižnika prošlog, 19. veka, koja sada stoje pred vama, uzeta su uglavnom iz tri sledeća izvora: 1. ʺKazivanje o stranstvovanju i putovanjima po Rusiji, Moldaviji, Turskoj i Svetoj Zemlji monaha Partenijaʺ ‐ Moskva 1856. godine. Ovaj monah Partenije bio je postriženik Sv. Pantelejmonskog manastira Rusika, na Svetoj Gori. Kasnije je postao iguman Guslicskog manastira u Moskovskoj eparhiji; a upokojio se u Getsimanskom skitu blizu Trojico‐sergijevske lavre 1878. godine. 2. Zapisi monaha Pantelejmona. Postriženik istog tog manastira Rusika, upokojio se u zvanju arhimandrita Trojice‐kirenskog manastira, irkutske eparhije, 1888. godine. 3. Zapisi monaha Denasija, žitelja Rusika, gde se i upokojio 1928. Zapisi dvojice poslednjih skupljača ploda pustinjskih bašti delimično su bili i štampani na stranicama časopisa manastira Rusika ʺDušepoljezni sobesjednikʺ od 1889. do 1911. godine, a delimično su ostali u rukopisima. Budući da su svi ti radovi nedostupni većini ljubitelja nektara s cvetova svetogorske pustinje, došao sam na misao da ova svedočanstva sakupim i predložim za opštu korist i pouku, sećajući se pri tom reči velikog svetitelja Vasilija, arhiepiskopa Kesarije Kapadokijske: Budi revnitelj pravednicima, a njihovo žitije i dela piši u srcu svome! Jeromonah Antonije JEROMONAH ANTONIJE SVETOGORAC ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA POHVALA SVETOGORSKOM MONAŠTVU MONAHA PARTENIJA Želim da opišem bogatstvo Svete Gore ‐ neprolazno bogatstvo koje se čuva u njenim brdima i dubravama, u šumama i dolinama, tj. da opišem sluge Božje, podvižnike Atonske. Mnogo je Sveta Gora poslala Caru Nebeskom prepodobnih otaca, sveštenomučenika i mučenika, koji su u drevna vremena postradali od bezbožnih Arapa, Saracena i Turaka dok su je mnogo puta pustošili, bratiju mačem sekli, imanja pljačkali, a manastire rušili i ognju predavali. Zbog toga je za nas svetogorska starina često propadala. Poznato je samo to da su manastire zidali car Konstantin Veliki, i Veliki Teodosije, i carica Pulherija. Ali ko je u njima živeo i sa kakvim tipikom ‐ to je nepoznato, jer su sve zapise uništili Arapi. Mnoštvo monaha je postradalo i od ikonoboraca. Pošto je ikonoboračka jeres istrebljena, Sveta Gora je počela da cveta, i od tog vremena pa do danas o njoj imamo sigurnije podatke. Ona se posebno razvijala od 9. do 14. veka, a tad je mnogo stradala od Latina i od morskih razbojnika. Ali je car Andronik Paleolog tada obnovio Svetu Goru, popravio manastire, iako ne sve koji su ranije bili. O drevnim ocima je mnogo pisano u knjigama koje se nazivaju ʺPatericiʺ. Kada se učenik Grigorija Sinaita, koji je živeo u skitu Magule, molio Bogomateri, tražeći od Nje da mu pokaže koliko ima monaha koji se spasavaju na Svetoj Gori, javio mu se glas u noći, da izađe iz kelije i da pogleda na visoko brdo. On je izašao i nad brdom video gde stoji Carica Nebeska u neiskazivom svetlu, a oko Nje veliko mnoštvo ognjenih stubova. I javi mu se glas: ʺTo što vidiš beskrajno mnoštvo ognjenih stubova ‐ to su Atonski oci; i da možeš da izbrojiš zvezde nebeske, prebrojao bi i preminule atonske podvižnike; naposledak će ih biti još višeʺ. Sada želim da opišem svetogorski opštežiteljni život ‐ žive mrtvace, zemaljske anđele, i nebeske ljude koji podražavaju anđelski život, vojnike Cara Nebeskog. Kao što anđeli danonoćno služe Nebeskom Vladici, tako i ovi, predavši svoja tela zajedno s dušama svom predvodniku, ocu igumanu, i jedan drugom, Gospoda radi i carstva radi Nebeskoga, usvojili su reči Gospoda svoga Isusa Hrista koji je u Svetom Jevanđelju kazao: ʺAko hoće ko za mnom ići, neka se odrekne sebe, i uzme krst svoj, i za mnom ideʺ (Mt. 16, 24; Mk. 8, 34; Lk. 9, 23). Vojnici ovi delom ispuniše reči Hristove: potpuno odbaciše sebe, uzeše krst svoj tj. stradanja i idu tragom Isusa Hrista na goru Golgotu, da se raspnu za svet i do kraja umrtve svoje strasti, da se sahrane u grobu smirenja i da bestrašćem vaskrsnu u Hristu. Post poštuju svakodnevni, noću stoje na molitvi, a danju se nalaze na poslušanjima. Ovim trima dobrodeteljima dostižu Carstvo Nebesko: postom ukroćuju telo svoje i strasti, jer je utroba carica svih strasti; kada ubiješ caricu i sluge se razbeže. Poslušanjem čupaju i iskorenjuju strasti, postižu smirenje i predaju se smirenoumlju. Molitvom razgone sve uznemirujuće pomisli i sjedinjuju se sa samim Bogom. Ovi dobrovoljni stradalnici položili su veru kao čvrst temelj svog spasenja. Veruju svome Tvorcu da ih Car Nebeski neće lišiti mučeničke krune. Mučenici su trpeli rane, udarce i zatočenje, i na kraju smrt. I ovi beskrvni mučenici svakodnevno podnose muke odricanjem od sopstvene volje, i nose jaram ‐ poslušanje, post, molitvu, stajanje cele noći, bdenje, metanije. Što ne traže, to im daju; što ne žele, to im naređuju; kuda mole da idu, ne puštaju ih; kuda ne bi hteli, tamo ih šalju. I stalno vise na krstu ne pribijeni tamo mržnjom svojih mučitelja, nego svojom voljom. Pa još i zli mučitelj đavo neprestano protiv njih misleno vojuje, nagovara ih da siđu s krsta, navodi ih na štetne pomisli: tugu za svetom i svime što je u svetu, roditeljima i srodnicima, blagom i svim obmanama i lepotama ovog sveta. Još im lukavi neprijatelj đavo šapuće: siđi sa krsta, ne možeš se tako postiti, ne možeš nositi takvo poslušanje, izgubićeš svoje zdravlje; mlad si i život je tvoj dug, siđi sa krsta. Ko ovo ne primi, njega nagovara da izađe iz manastira, i da se udalji na podvig u pustinju, samo da bi ga odvojio od bratstva i odvojio od Bogom izabranog stada. Ali ovi duhovni vojnici pobeđuju lukavog savetnika: i sami sobom i molitvom; a ako sami ne mogu, onda o borbi objavljuju svom pastiru, ocu igumanu. Jer u svetogorskim opštežiteljnim manastirima postoji običaj da bratstvo svakodnevno ispoveda svoje pomisli i sva nagovaranja lukavog svom pastiru i predvodniku, ocu igumanu. A prema njemu imaju takvo poverenja da sve pomisli i sva nagovaranja daju njemu na uvid i razmatranje: kako on kaže tako i čine; i od njega primaju savet kao od samog Boga, i odlaze mirni. Zato đavo i sva njegova lukavstva i smicalice ostaju bez dejstva, i nemaju nikakve snage na savršene poslušnike. Pa i kad im dođe pomisao oni je kao konja uzmu za uzdu i povedu svome pastiru govoreći: ʺZašto mi dosađuješ? Ti znaš da ja nemam svoju volju i svoje rasuđivanje i da ne znam otkuda si: od Boga ili od đavola? Pođimo k mom pastiru, pa kako on rasudi.ʺ I bivaju mirni! U svaki čas i minut staraju se da sačuvaju čistu i neporočnu savest, kako pred Bogom tako i pred pastirom, ocem igumanom, i pred svim u Hristu bratstvom. Ovi živi mrtvaci su pogrebeni kao u grobu, u odricanju od svoje volje i svog rasuđivanja. Telom čine i obavljaju poslušanje, nose tegobe svog predvodnika i jedan drugoga, a
Recommended publications
  • ASOPIS Br. 1/2004
    Br. 1-2/2004 CENA 20 KN 600 SIT 100 DIN 2,60 EUR 5 ©F - list za duhovno prosveÊeqe (dvomeseËno izdaqe) Izlazi s blagoslovom Qegovog Visokopreosveπtenstva Pravoslavnog Mitropolita zagrebaËko-wubwanskog i cele Italije Gospodina JOVANA IzdavaË: Bratstvo manastira Lepavina Manastir Lepavina 48306 Sokolovac Tel / fah (+ 385) 48 661 032 WWW posl: http://www.manastir-lepavina.htnet.hr e-mail adresa: [email protected] Glavni i odgovorni urednik: Arhimandrit Gavrilo (VuËkoviÊ) TehniËki urednik: Jeroakon Vasilije (Srbwan) »udotvorna ikona Presvete Naslovna Bogorodice Lepavinske strana: Sveta tri Jerarha - ikona iz muzeja SPC u Beogradu Izdaqe: godina VIII Ukupno izdanih brojeva: 36 Broj: 1-2/04 (36) Tisak: Skaner Studio d.o.o., StubiËka 49, Zagreb Vavedeqe Presvete Bogorodice Miπweqem Ministarstva kulture br. 532-03-1/7-97-01-VJ/VB od 22. sijeËqa 1997. Ëasopis “Put, Istina i Æivot” na temewu Ëlanka 18. toËka 13, stavak 2 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, osloboen je plaÊaqa poreza na promet. 3 QEGOVO PREOSVE©TENSTVO EPISKOP DALMATINSKI G. FOTIJE 4 tva u Srba, govorio je arhimandrit o. Jovan RadosavweviÊ, du- RE» UREDNIKA hovnik ovËarsko-kablarskog manastira Blagoveπteqe, na pre- davaqu odræanom pri crkvi Sv. Trifuna u Beogradu, a na po- Pomaæe Bog, dragi Ëitaoci! Od na- ziv prote Dejana DejanoviÊa. O. Jovan je bio dugogodiπqi pro- πeg proteklog susreta na ovoj fesor na Bogosloviji u Prizrenu (posle premeπtena u Niπ), te strani-ci, dogodio se veliki poæar osim velikog monaπkog i duhovniËkog, ima joπ i pedagoπko u carskoj lavri Hilandaru, potom su iskustvo, steËeno u radu sa uËenicima. ZahvawujuÊi naπoj sa- gorele i u ruπevinama ostale mnoge radnici Tankosavi DamjanoviÊ, koja je predavaqe o.
    [Show full text]
  • Kratka Povjesnica Srba Od Postanja Srpstva Do Danas
    Kratka povjesnica Srba od postanja srpstva do danas Napisao Sima Lukin Lazić (Vrač Pogađač) Izdanje piščevo ZAGREB ŠTAMPARIJA KARLA ALBREHTA 1894 Riječ dvije. Istorija je grčka riječ, a srpski se to kaže povjest ili povjesnica iliti pametarnica — sve je to jedno isto. Poslije čitanja, pisanja, računanja i očenaša, svakome čovjeku rodoljubu najpreče je znanje: povjesnica roda i naroda njegovog. Čovjek, koji ne zna, a neće da pozna povjesnicu svoga naroda, to je nesvjesno čeljade bez roda i imena, bez ljubavi i ponosa. Takvo čeljade liči na siroče nahodče sa ulice, koje ne zna: ni kako je ni otkuda je došlo na svijet, ni ko mu je bio otac, đed i prađed. Povjesnica narodna, dakle, uči se za to: da poznamo svoj rod i porjeklo svoje; da znamo, ko smo, čiji smo i otkale smo; da znamo, ko su i kakvi su nam bili naši preci, naši stari, pa ili da se ponosimo njima i da se ugledamo na njih, ili da se poučimo njihovom patnjom, pa da se čuvamo, pogrješaka njihovih. Prošlost je vodilja budućnosti svakome pametnom i razboritom čovjeku, Tako i narod, koji poznaje i ljubi svoju prošlost— svoju povjesnicu — pouzdano ide na susret budućnosti, jer će tako moći da izbjegne one pogrješke, sa kojih je patio u prošlosti. Kad znamo povjesnicu svoga naroda, i duhom smo jači, ne osjećamo se sirotni i samohrani, jer onda znamo, da imamo u svijetu još puno braće svoje, pa čisto osjećamo, kako nad nama vazda stražare veliki dusi slavnih nam predaka i čuvaju nas, da nam u srcu nikad ne ugasne sveti oganj rodoljublja, zajedničkog srodstva i ljubavi bratinjske.
    [Show full text]
  • HIL ENICH PATM 1.Pdf
    /-;0 .fL---I7~ .~-<.') - /137-/15"0 //-J q I I ~ 11:)2 (}f\ ~ p~ ~ ~?1 /~10·-1907 .Aa~/!~-d-- ~­ I~~~ /15"0-058' - £~ ~r' ~ e~_ ~ ~ cl..u- 6- ~l/~ .A8- 3S­ fi z/{Uvrz.cu--d.- / '1 30 - 3 7 - J.j a.,...; ~-"-teft- ­ ~~~o...- ~~~ v 44- tf'i II ~~..e-TY ~~1'UV-c'<.. ,~h-6-!'~tl.-- 11z.:;,-- 174 9 .t/-r-5~ il ~~ Ifl-o-19:Jo -;-sTfl~~~'foo,-raJUJ..T :rLj - 5" S ., f:,,-.rf;~'.e-- ~'~-(r~___ / ~ 74-/ f ? I . 5(", "~ ,'1~ .. /'6'/:>.- / Y(,/ 5'-5 (1 /1 ~ ~a...4~~' /1t,J./- Jf70 59- (Po rr $~ - f'~cr#~ llwu.!o ~. -;e~'~ .. ~~ ~ OJ- .j!h~.J:t/~ ~5 ~- ¥ ~ t:L Pcd-, .. r. du M~?~. I?-~ ~ ~ .. -~J ~ ~ ~ 1 I~~~~ .~.~.~ Pd. ~l-We...~ ~~~. -l-I.-v ~1'-!J(}~ 3~ .~ ~-c~ ~ .~~. ~ ~~ L-rm?U"~UlA.'-~ r bJurz - H - Co d-~-~ 0; ~2. a.t-jJk- ~ ~~ ~ ~ #LJL~.I' &'1-(,3 •• ,4t. ~ - 4-fh~ ~ - ~ {~ ~~ .. ~ fJ :,; 61.-(,,1 .• l(tuJ ~ ~'6-7{) •• 4J ~ Y- .j..l~n:.k - fa ~~ -7': . 1 ~ ~ .31S-" ~ ~~ 7~~n--~ 7/- 73 •• ~~ !(~~ ~ 117~. -137/- ~~ . -P~~r'- ~ ~ - ~ jJti~~ v 7;./-7(" •.. ~~ ~l ~~ "- 77~F -' .Ihff) 1ft;1 ·~~1~Gd.) 77-7'1k~ C4+ 'l7~ -13S1 «. ~~- .. ~ a~ - ~ f(k+ nUk/~ eJ 'to .. ~ ~ -/,3 7- ~ f~· ~l- ~ .. ~Cv~,~ ! ..;.. '2.. IJ\A... "-4t-!ted •_________~~' ,.~ _~ _~'._, c ',~ ,~~ -' ••-,,- ,­ JUBILARNA SLIKA NJ. SV. PATRIJARHA GERMANA -povodom 25-godisnjice patrijaraske sluzbe- Ovu sluku uradio je protodjakon Marko Ilic, akademski slikar iz Beograda po porudzbini beogradskog svestenstva, koje je istu poklonilo Nj. Sv. Patrijarhu srpskom Germanu povodom 25-go­ disnjice nj:!gove patrijaraske sluzbe.
    [Show full text]
  • Korica Tokovi Istorije 3-4-2006
    TOKOVI ISTORIJE ^asopis Instituta za noviju istoriju Srbije 3-4/2005. CURRENTS OF HISTORY Journal of the Institute for Recent History of Serbia INIS Beograd 2005. INSTITUT ZA NOVIJU ISTORIJU SRBIJE THE INSTITUTE FOR RECENT HISTORY OF SERBIA Za izdava~a Dr Mom~ilo Mitrovi} Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-chief Dr Radmila Radi} Redakcija – Editorial board Dr Dubravka Stojanovi} Mr Vladan Jovanovi} Prof. dr Stevan Pavlovi} (Sautempton) Prof. dr Jan Pelikan (Prag) Dr Jelena Guskova (Moskva) Dr Diana Mi{kova (Sofija - Plovdiv) Sekretar redakcije – Editorial secretary Mr Vladimir Cvetkovi} Lektura Biljana Rackovi} Prevodi na engleski Dr Marija Obradovi} Tehni~ka obrada teksta Mirjana Vuja{evi} UDK 949.71 YU ISSN – 0354-6497 Izdavanje ~asopisa finansira Ministarstvo nauke i za{tite `ivotne sredine Republike Srbije Na osnovu mi{ljenja Ministarstva za nauku, tehnologije i razvoj Republike Srbije, ~asopis Tokovi istorije oslobo|en je pla}anja op{teg poreza na promet SADR@AJ / CONTENTS ^LANCI / Articles Du{an BAJAGI] MA\ARSKA [TAMPA O UBISTVU KRALJA ALEKSANDRA I KARA\OR\EVI]A Hungarian Newspapers about the Assassination of the King Alexander I . 9 Mr Ivana DOBRIVOJEVI] SUDSTVO I SUDIJE U DOBA [ESTOJANUARSKOG RE@IMA KRALJA ALEKSANDRA (1929–1935) The Judiciary and the Judges in the Time of the King Alexander's Dictatorship (1929–1935) . 28 Dr Klaus BUHENAU JUST AS REAL-LIFE BROTHERS. SERB-RUSSIAN CONTACTS IN THE ECCLESIASTICAL ACADEMY OF KIEV (1850–1914) AND IN ORTODOX SCHOOLS OF INTERWAR YUGOSLAVIA (1920–1941) „Bratski odnosi“, srpsko-ruske veze u Kijevskoj duhovnoj akademiji (1850–1914) i pravoslavnim {kolama u me|uratnoj Jugoslaviji (1920–1941) .
    [Show full text]
  • Srpska Crkva U Ratu I Ratovi U Njoj
    MILORAD TOMANIĆ SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ Sadržaj Predgovor. 5 Novi srpski poredak. .. .. 7 Srpski trolatični cvet smrtonosno opojnog mirisa. 10 Koalicija bivših komunista i budućih episkopa. 13 Crkvena estrada hvali Slobodana Miloševića. 19 Kosovski i tevtonski vitezovi. .21 Kratkotrajna crkveno-državna idila. 24 Patrijarh srpski iz devetog kruga. 28 Studentski zvižduci i aplauzi patrijarhu Pavlu. 33 Za Slobu nejedinstveni, za rat jedinstveni. 37 Iskopavanje starih žrtava i ukopavanje novih. 40 Sličnost između Adolfa Hitlera i svetoga Save. 44 ''… ne možemo da vam oprostimo ako nas prisilite da vas ubijamo"……………………………………………54 Opasne akademske igrarije………………………………..58 Srpski patrijarh podučava britanskog lorda ......... 64 Trećeg, ipak, ima. .68 Ko je koga naterao na zajednički život. .68 Ko s kim ne može da živi. ……………………………...70 Ko je morao da shvati. .72 Civilizovana integracija u "novu NDH'................. 72 Zemlja se i produžila i proširila. 73 Individualna odgovornost - kolektivna mržnja. .74 Konzervans zvani Božija reč o........................... 76 Srbi kao veleposednici . 77 Istina, istina, i samo istina. .83 Za šta ne znam to i ne postoji. 85 "Časni izuzetak" koji potvrđuje pravilo. .87 Sloba za Vensa, SPC i Babić protiv. 91 Početak kraja sna o Velikoj Srbiji. 96 Šta bi Sloba bez srpske intelektualne elite. .100 Vladika Atanasije Jevtić sam protiv svih. 103 Ćutanje i prikrivanje. 107 Titoisti brane pravoslavlje. 110 Hiljadu i jedna sarajevska noć. 116 Čuvari srpskog obraza i duše. .120 Uz "tomahavk" sve se može. .123 Siroti vladika Atanasije Jevtić .................... ……...126 Šampanjac se točio kada su proterivani Muslimani. 128 Svi su krivi i niko nije kriv. ..133 Vladika Artemije podučava patrijarha Pavla (I deo) 135 Ima li vlasti da nije od Boga.
    [Show full text]
  • (Heb: "Svećnjak") 1
    1 AUTORSKO DELO JE ZAŠTIĆENO UGOVOROM O PRENOSU AUTORSKOG PRAVA, OVERENOG U IV OPŠTINSKOM SUDU U BEOGRADU 2006. NOSILAC AUTORSKOG PRAVA I PRAVA PREVODA MOMČILO MATIĆ CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије – Београд 27(031) 26(031) 28(031) ЂАКОВАЦ, Александар Leksikon hrišćanstva, judaizma i islama / Aleksandar Đakovac. - 1. izd. - Beograd : Agencija Matić, 2006 (Beograd : Udruženje Nauka i društvo Srbije). 310 str. ; ilustr. ; 20 cm. - (Edicija Leksikoni / [Agencija Matić] ; kolo 1) Tiraž 1.500. - O autoru: str. 310. ISBN 86-83469-91-3 а) Хришћанство - Лексикони b) Јудаизам - Лексикони c) Ислам - Лексикони COBISS.SR-ID 135006988 2 mr Aleksandar Đakovac LEKSIKON HRIŠĆANSTVA, JUDAIZMA I ISLAMA Beograd, 2006. 3 Izdavač AGENCIJA „MATIĆ“ Beograd Bulevar kralja Aleksandra 192 Za izdavača Goran Matić Glavni i odgovorni urednik magistrant pol. nauka Milka Pantić Autor mr Aleksandar Đakovac Redaktor: Protojerej-stavrofor prof. Dr Radovan Bigović Recenzenti Prof. Dr Zoran Krstić Prof. Dr Ksenija Končarević Lektor i korektor prof. Mirjana S. Petrović Redakcija i prodaja: (011) 2198-931, 415-301 063/277-069, 063/8081-945 Tel./ Faks (011) 108-514 e-mail: [email protected] www.mgmatic.co.yu Štampa: Udruženje Nauka i društvo Srbije Beograd, Radoslava Grujića 11a 4 „A vjera je osnov svega čemu se nadamo, potvrda stvari nevidljivih“ Poslanica Jevrejima 11, 1 5 SADRŽAJ PREDGOVOR ................................................................. 7 KAKO KORISTITI OVAJ LEKSIKON? ...................... 10 A ..................................... Error! Bookmark not defined. B...................................... Error! Bookmark not defined. C...................................... Error! Bookmark not defined. Č...................................... Error! Bookmark not defined. D ..................................... Error! Bookmark not defined. E ...................................... Error! Bookmark not defined. F ...................................... Error! Bookmark not defined. G ..................................... Error! Bookmark not defined.
    [Show full text]
  • Simo Lukin Lazic
    KRATKA POVJESNICA SRBA OD POSTANjA SRPSTVA DO DANAS Pisac: Sima Lazić Lukin »Kratka povjesnica Srba od postanja Srpstva do danas« je kratak pregled srpske istorije popularnog karaktera. Isprva je objavljivana tokom 1894. kao serija članaka u zagrebačkom Srbobranu, a kao zasebna knjiga 1895. godine. ◙ • Riječ dvije • Doba predistorijsko • Doba odrođavanja • Doba županisko • Doba državnog sazrevanja • Zlatno doba srpsko • Doba rasula državnog • Doba stradanja i čeličenja • Doba svanuća i slobode Riječ dvije. Istorija je grčka riječ, a srpski se to kaže povjest ili povjesnica iliti pametarnica — sve je to jedno isto. Poslije čitanja, pisanja, računanja i očenaša, svakome čovjeku rodoljubu najpreče je znanje: povjesnica roda i naroda njegovog. Čovjek, koji ne zna, a neće da pozna povjesnicu svoga naroda, to je nesvjesno čeljade bez roda i imena, bez ljubavi i ponosa. Takvo čeljade liči na siroče nahodče sa ulice, koje ne zna: ni kako je ni otkuda je došlo na svijet, ni ko mu je bio otac, đed i prađed. Povjesnica narodna, dakle, uči se za to: da poznamo svoj rod i porjeklo svoje; da znamo, ko smo, čiji smo i otkale smo; da znamo, ko su i kakvi su nam bili naši preci, naši stari, pa ili da se ponosimo njima i da se ugledamo na njih, ili da se poučimo njihovom patnjom, pa da se čuvamo, pogrješaka njihovih. Prošlost je vodilja budućnosti svakome pametnom i razboritom čovjeku, Tako i narod, koji poznaje i ljubi svoju prošlost— svoju povjesnicu — pouzdano ide na susret budućnosti, jer će tako moći da izbjegne one pogrješke, sa kojih je patio u prošlosti. Kad znamo povjesnicu svoga naroda, i duhom smo jači, ne osjećamo se sirotni i samohrani, jer onda znamo, da imamo u svijetu još puno braće svoje, pa čisto osjećamo, kako nad nama vazda stražare veliki dusi slavnih nam predaka i čuvaju nas, da nam u srcu nikad ne ugasne sveti oganj rodoljublja, zajedničkog srodstva i ljubavi bratinjske.
    [Show full text]
  • Crkva Svetog Nikole U Stani^Ewu
    M. POPOVI] | S. GABELI] | B. CVETKOVI] | B. POPOVI] CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU ARHEOLO[KI INSTITUT Posebna izdawa, kwiga 44 ARHEOLO[KI INSTITUT Posebna izdawa, 44 MARKO POPOVI] SMILJKA GABELI] BRANISLAV CVETKOVI] BOJAN POPOVI] Belgrade, 2005 CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU The Church of St Nicholas in Stani~enje MARKO POPOVI] SMIQKA GABELI] BRANISLAV CVETKOVI] BOJAN POPOVI] Beograd, 2005. ARHEOLO[KI INSTITUT U BEOGRADU ARCHAEOLOGICAL INSTITUTE – BELGRADE Posebna izdawa, kwiga 44 Monographs, volume 44 Izdava~ Published by ARHEOLO[KI INSTITUT ARCHAEOLOGICAL INSTITUTE Beograd, Knez Mihailova 35 Belgrade, Knez Mihailova 35 Urednik Editor MILOJE VASI] MILOJE VASI] Recenzenti Reviewed by BRANISLAV TODI] BRANISLAV TODI] MILOJE VASI] MILOJE VASI] Planovi i crte`i Plans and drawings DANIJELA TASI] DANIJELA TASI] ZORAN TUCI] ZORAN TUCI] Fotografije Photographs NEBOJ[A BORI] NEBOJ[A BORI] Lektor Lector MIRJANA RADOVANOVI] MIRJANA RADOVANOVI] Prevodilac Translated by MARINA ADAMOVI] MARINA ADAMOVI] Dizajn i tehni~ko ure|ewe Graphic design by DANIJELA PARACKI DANIJELA PARACKI [tampa Printed by PUBLIKUM, Beograd PUBLIKUM, Belgrade Tira` Printed in 1000 primeraka 1000 copies Kwiga je {tampana uz finansijsku pomo}: Ministarstva za nauku i za{titu `ivotne sredine Ministarstva kulture i medija Republike Srbije ISBN 86–80093–50–5 Citadel Group SADR@AJ UVODNO RAZMATRAWE (Marko Popovi}) 7 TRAGOVI U ISTORIJSKIM IZVORIMA (Marko Popovi}) 9 ISTRA@IVAWA CRKVE SVETOG NIKOLE U STANI^EWU (Marko Popovi}) 13 Arheolo{ka iskopavawa
    [Show full text]
  • Print Zbornikv5.Qxd
    NIKONNIKON JERUSALIMAC ZBORNIK ZETSKE SVETE GORE I NIKON JERUSALIMAC Vrijeme - li~nost - djelo Zbornik radova sa me|unarodnog nau~nog simposiona na Skadarskom jezeru 7 - 9. septembra 2000. godine Priredio: Jeromonah Jovan (]ulibrk) Svetigora Cetiwe, 2004. Posebna izdawa, kwiga 18 Fotografije: Goranka Mati} Prevodi na engleski: Tamara Vra~arevi} Prevodi na ruski: Agencija Perolo [tampa: Publikum Beograd 2004. godine Kwigu blagodarimo qubavi i trudu Sr|ana [apera i wegovih saradnika iz agencije McCANN ERICKSON ...i daqe kad se odr`e tre}ine za tu du{u i savr{i Velika Sveta liturgija za wu, podsje}a je an|eo i govori: danas je bo`anstvena `rtva prinijeta Bogu za tebe... \akonu dr. Miloradu Lazi}u (1956-2003) vje~an spomen • Jeromonah Jovan (]ulibrk) Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete Gore. 10 • Program Simposiona . 23 • Besjeda Mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija na otvarawu Simposiona . 27 I KRUG ZETSKE SVETE GORE • Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis) Prilike i duhovno stawe u `ivotu Jerusalimske Crkve u XV veku. 33 • Vidosava Nedoma~ki Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi . 45 • Mom~ilo Spremi} Crkvene prilike u Zeti u doba Nikona Jerusalimca . 73 • Jero|akon Nikodim (Bogosavqevi}) Zetska Sveta Gora - Duhovni smisao i sadr`aj. 111 • Tatjana Subotin-Golubovi} Dioptra Filipa Monotropa u sredwevekovnoj Srbiji . 123 • Irena [padijer Dijak Andreja - savremenik Nikona Jerusalimca . 137 II KRUG NIKONA I JELENE • Du{an I. Sindik Testament Jelene Bal{i} . 151 • Ninoslava Rado{evi} Nikonov [estodnevnik u rukopisu manastira Savine 21 - Spis „O stvarawu sveta Severijana episkopa Gavale“ u srpskoslovenskom prevodu . 167 • Nade`da Sindik Kodikologija Gori~kog Zbornika.
    [Show full text]
  • Spaces and Borders Religion and Society
    Spaces and Borders Religion and Society Edited by Gustavo Benavides, Kocku von Stuckrad and Winnifred Fallers Sullivan Volume 51 De Gruyter Spaces and Borders Current Research on Religion in Central and Eastern Europe Edited by Andra´sMa´te´-To´th and Cosima RughinisX De Gruyter This publication is supported by REVACERN project which has received research funding from the European Union - Sixth Framework programme - under Priority 7 “Citizens and Governance in a Knowledge-based Society”. Expert advisers: De´nes Kiss (Cluj-Napoca), Viktor Yelensky (Kiev) ISBN 978-3-11-022813-7 e-ISBN 978-3-11-022814-4 ISSN 1437-5370 Library of Congress Cataloging-in-Publication Data Spaces and borders : current research on religion in Central and Eastern Europe / Andra´sMa´te´-To´th. Cosima Rughinis (eds.). p. cm. - (Religion and society, ISSN 1437-5370 ; v. 51) Includes bibliographical references and index. ISBN 978-3-11-022813-7 (hardcover : alk. paper) 1. Europe, Central - Religion - 21st century. 2. Europe, Eastern - Religion - 21st century. I. Ma´te´-To´th, Andra´s, 1957- II. Rughinis, Cosima. BL980.C39S63 2011 200.943-dc23 2011017189 Bibliographic information published by the Deutsche Nationalbibliothek The Deutsche Nationalbibliothek lists this publication in the Deutsche Nationalbibliografie; detailed bibliographic data are available in the Internet at http://dnb.d-nb.de. ” 2011 Walter de Gruyter GmbH & Co. KG, Berlin/Boston Printing: Hubert & Co. GmbH & Co. KG, Göttingen ϱ Printed on acid-free paper Printed in Germany www.degruyter.com Table of Contents Introduction ........................................................................................... 1 Experiencing Religion ......................................................................... 5 GÁBOR ATTILA FELEKY: The Vague Borders of New Age ............................................................ 7 TOMÁŠ HRUSTI+: Values and Ethnicity – Religious Conversions of Roma in Eastern Slovakia to the Watchtower Society ....................................................
    [Show full text]
  • MANASTIR ZAVALA ARHITEKTURA I — Mesto Objekta III — Opis I Stanje Objekta
    Sl. 1. Opšti izgled ARH. IVAN ZDRAVKOVIĆ — ANIKA SKOVRAN MANASTIR ZAVALA ARHITEKTURA I — Mesto objekta III — Opis i stanje objekta Manastir Zavala nalazi se u Popovom Polju, u Manastir Zavala je mala crkvica od kamena, Hercegovini, sa crkvom Bogorodice (sl. 1). jednobrodna, poluobličasto zasvedena, sa apsidom i spolja i iznutra polukružnom. Na zapadu je svod niži, u obliku niše, ravno završen, jer se sa te II — Istorijat strane nalazi stena. Nad tim svodom nalazi se Manastir je podignut verovatno u XIV ili XV jedna manja prostorija u koju se nekada ulazilo veku, ali se sa sigurnošću može uzeti da postoji sa platoa današnje terase na zapadnoj strani (Da- nas je taj ulaz zazidan). Postoji i jedan tajni ulaz, tek od 1514 godine, kada je o njemu zabeležen zatvoren kamenom pločom sa freskom na njenoj prvi pomen. spoljnoj površini, koji se nalazi u desnom delu Godine 1619 crkva je živopisana. crkve, nad svodom u obliku niše sa te zapadne U toku XVII veka u ovom manastiru živo je strane. Danas je taj tajni ulaz sakriven jednom rađeno na pisanju crkvenih knjiga. Manastir je ikonom, obešenom nad njegovim otvorom tako da imao veza sa ostalim našim manastirima u Herce- ga ona potpuno zaklanja. govini i dalje sa Studenicom i Sv. Gorom, odnosno Jedan deo crkve nalazi se ispod stene, te joj je Hilandarom. stoga severna, podužna strana prislonjena uza samu stenu. Ulaz u crkvu je sa juga, u deo koji U XIX veku, od 1816—1839 godine, manastir ustvari čini pripratu. Nju razdvaja od glavnog je opravljen; prepokrivena je crkva i obnovljene 1 prostora crkve veliki polukružni otvor, odnosno su ćelije.
    [Show full text]
  • GLAS - the Voice
    June 2007 GLAS - The Voice Srpske Pravoslavne Crkve Svetih Petra i Pavla u Atlanti Saints Peter and Paul Serbian Orthodox Church of Atlanta www.atlantaserbs.com In This Issue: Predstojeca Desavanja Upcoming Events Jun i Juli 2007 June and July 2007 Upcoming Events Rucak – Kolo Srpskih Sestara Lunch – Serbian Sisters Circle Summer Field Trips Pozivamo vas da nam se pridruzite na We are inviting you to luncheon that our ruckovima koje ce Kolo Srpskih sestara Serbian Sisters will prepare for you in June and Church Slava organizovati i pripremiti tokom Juna i Jula: July. Soccer Club News Nedjelja 24 Jun, 2007 u 12:00 P.M. Sunday June 24, 2007 at 12:00 P.M. This Month In Orthodoxy Nedjelja 29 Juli, 2007 u 12:00 P.M. Sunday July 29, 2007 at 12:00 P.M. Calendar Kolo Srpskih Sestara poziva sve zene i Serbian Sisters are asking and welcoming all djevojke nase parohije da im se pridruze. Kolo women in our community to join our Serbian planira organizovati niz interesantnih aktivnosti Sisters Circle. We will be organizing interesting u kojem ce svi uzivati i koji ce pomoci nasu activities that will fun for everyone and will help Crvku i nasu zajednicu u Atlanti. our church and community. Zabava za Decu tokom Ljeta Summer Fun for Kids Crkveni Odbor organizuje prvi u seriji grupnih Our Church Board is organizing first group field izleta za svu djecu nase parohije i njihove trip for all kids and adults in our Parish. roditelje. Gdje: Lake Lanier Jezero Where: Lake Lanier Water Park Kada: Nedjelja 17.
    [Show full text]