Crkva Svetog Nikole U Stani^Ewu

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Crkva Svetog Nikole U Stani^Ewu M. POPOVI] | S. GABELI] | B. CVETKOVI] | B. POPOVI] CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU ARHEOLO[KI INSTITUT Posebna izdawa, kwiga 44 ARHEOLO[KI INSTITUT Posebna izdawa, 44 MARKO POPOVI] SMILJKA GABELI] BRANISLAV CVETKOVI] BOJAN POPOVI] Belgrade, 2005 CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU The Church of St Nicholas in Stani~enje MARKO POPOVI] SMIQKA GABELI] BRANISLAV CVETKOVI] BOJAN POPOVI] Beograd, 2005. ARHEOLO[KI INSTITUT U BEOGRADU ARCHAEOLOGICAL INSTITUTE – BELGRADE Posebna izdawa, kwiga 44 Monographs, volume 44 Izdava~ Published by ARHEOLO[KI INSTITUT ARCHAEOLOGICAL INSTITUTE Beograd, Knez Mihailova 35 Belgrade, Knez Mihailova 35 Urednik Editor MILOJE VASI] MILOJE VASI] Recenzenti Reviewed by BRANISLAV TODI] BRANISLAV TODI] MILOJE VASI] MILOJE VASI] Planovi i crte`i Plans and drawings DANIJELA TASI] DANIJELA TASI] ZORAN TUCI] ZORAN TUCI] Fotografije Photographs NEBOJ[A BORI] NEBOJ[A BORI] Lektor Lector MIRJANA RADOVANOVI] MIRJANA RADOVANOVI] Prevodilac Translated by MARINA ADAMOVI] MARINA ADAMOVI] Dizajn i tehni~ko ure|ewe Graphic design by DANIJELA PARACKI DANIJELA PARACKI [tampa Printed by PUBLIKUM, Beograd PUBLIKUM, Belgrade Tira` Printed in 1000 primeraka 1000 copies Kwiga je {tampana uz finansijsku pomo}: Ministarstva za nauku i za{titu `ivotne sredine Ministarstva kulture i medija Republike Srbije ISBN 86–80093–50–5 Citadel Group SADR@AJ UVODNO RAZMATRAWE (Marko Popovi}) 7 TRAGOVI U ISTORIJSKIM IZVORIMA (Marko Popovi}) 9 ISTRA@IVAWA CRKVE SVETOG NIKOLE U STANI^EWU (Marko Popovi}) 13 Arheolo{ka iskopavawa 14 Istra`ivawa arhitekture 18 Otkrivawe i istra`ivawe `ivopisa 19 ARHITEKTURA CRKVE I ETAPE GRA\EWA (Marko Popovi}) 21 GROBOVI U CRKVI I NEKROPOLA (Marko Popovi}) 31 Antropolo{ki podaci 32 Na~in sahrawivawa i grobne konstrukcije 32 Grobovi ktitorske vlasteoske porodice 35 Arheolo{ki nalazi – grobni prilozi 37 KATALOG GROBOVA (Marko Popovi}) 45 ZLATOVEZ HAQINE SA IMENOM CARA IVANA ALEKSANDRA (Bojan Popovi}) 57 KTITORSKI PORTRETI (Branislav Cvetkovi}) 79 Ktitori i ktitorski natpis 79 Portreti 84 SLIKARSTVO CRKVE (Smiqka Gabeli}) 113 Naos 117 Oltar 146 Priprata 173 KATALOG FRESKO-NATPISA (Smiqka Gabeli}) 183 CRKVA U STANI^EWU TOKOM TURSKE VLADAVINE (Marko Popovi}) 191 ZAKQU^NA RAZMATRAWA (autori) 197 SUMMARY: The Church of St Nicholas at Stani~enje 203 PRILOG I: ^i{}ewe, konzervacija i restauracija `ivopisa (Zdenka @ivkovi}) 213 PRILOG II: Ikonostas i ikone hrama Svete Petke u Stani~ewu (Miroslav Lazi}) 217 SPISAK SKRA]ENICA 229 7 Uvodno razmatrawe U OKOLINI PIROTA, oko 10 km ka zapadu, pod planinom {kog instituta u Beogradu trajali su, s prekidima, od Belavom, nalazi se stara crkva Sv. Nikole. Podignuta je 1974. do 1979. godine. Arheolo{ka iskopavawa u crkvi, s na izdignutoj zaravni nad obalom Ni{ave, na prilazu dogra|enim aneksima, kao i u delu porte koji crkvu ne- selu Stani~ewu, nedaleko od u{}a Tem{tice. Sada, ali posredno okru`uje, izvedena su u toku prve dve godine i u stole}ima koja prethode na{em vremenu, poznata je pod rukovodstvom Radivoja Qubinkovi}a. Arhitekton- kao hram Svete Petke ~ije su mo{ti nekada po~ivale u sko-konzervatorska istra`ivawa obavio je arh. Alek- bugarskom prestonom gradu Trnovu, a potom u Beogradu i sandar Radovi}, koji je i autor izvedenog projekta pre- u Carigradu. Stara hramovna posveta mirlikijskom ~udo- zentacije spomenika u celini. Na ~i{}ewu fresaka od tvorcu pouzdano je utvr|ena tek pre tri decenije, kada je maltera i kre~nih premaza radio je Petar Balabanovi}, ispod slojeva maltera i kre~a otkriven davno zaboravqen slikar konzervator iz Novog Sada, a prvu dokumentaci- `ivopis.1 ju novootkrivenog `ivopisa izradio je Miodrag An|el- Iako se nalazi nedaleko od glavne komunikacije koja kovi}, iz Zavoda za za{titu spomenika kulture u Ni{u.4 od Ni{a vodi ka Sofiji, stani~ewska crkva je dugo osta- Finalnu konzervaciju i restauraciju `ivopisa izvr{i- la nepoznata nau~noj javnosti. Skromnih dimenzija i la je, 1975–1978. godine, Zdenka @ivkovi}, slikar kon- skrivena poznijim dogradwama, ona nije privla~ila pa- zervator iz Beograda.5 `wu istra`iva~a usmerenih ka izu~avawu zna~ajnijih Nakon zavr{enih terenskih radova o~ekivalo se objav- ostvarewa sredwovekovnog nasle|a. Tek 1966. godine su qivawe izuzetno zna~ajnih otkri}a do kojih se do{lo u pod poznijim naslagama uo~eni fragmenti `ivopisa, stani~ewskoj crkvi Sv. Nikole. Me|utim, nesre}nim sti- koji su ve} tada opredeqeni u rani 14. vek.2 Ubrzo potom, cajem okolnosti, pripremaju}i monografiju o Stani- 1972. godine, u toku radova na istra`ivawu manastir- ~ewu Radivoje Qubinkovi} je preminuo. Gra|u spremanu skog kompleksa u nedalekoj Temskoj, crkvu u Stani~ewu za objavqivawe poku{ala je da sredi i objavi Mirjana obi{ao je Radivoje Qubinkovi}, nau~ni savetnik Arhe- olo{kog instituta u Beogradu. Pored toga {to je dao opis zate~enog stawa, on je tom prilikom ukazao na izuzetan 1 R. Qubinkovi}, Crkva Svetog Nikole u Stani~ewu, Zograf 15 (1984), zna~aj crkve i predlo`io je da se ovom spomeniku posve- 76–82. ti posebna pa`wa.3 Bila je to inicijativa na osnovu ko- 2 R. Nikoli}, M. La|evi}, ^uvawe i odr`avawe zidnih slika, Beograd je su ve} naredne godine zapo~eti prvi neophodni rado- 1968, 24–29. vi na sanirawu o{te}ewa koja su ugro`avala ovo zna~ajno 3 Izve{taj R. Qubinkovi}a sa obilaska terena 1972. godine, u doku- mentaciji Arheolo{kog instituta u Beogradu. zdawe. 4 Miodrag An|elkovi} je nakon ~i{}ewa fresaka snimio komple- Sistematski istra`iva~ki radovi u organizaciji tan raspored `ivopisa u razmeri 1:10. Zavoda za za{titu spomenika kulture u Ni{u i Arheolo- 5 R. Qubinkovi}, nav. delo, 76. 8 CRKVA SVETOG NIKOLE U STANI^EWU Qubinkovi}, ali su je pozne godine u tome spre~ile. Aleksandra – nedavno su objavile Aleksandra Niti} i Ipak, uspela je da priredi za {tampu preliminarno sa- @eqka Temerinski, ali bez uvida u celokupan kontekst op{tewe svoga supruga i objavi ga 1984. godine kao prvo nalaza.9 saznawe o stani~ewskim nalazima.6 Tu je ukazano da je u Svesni ove ~iwenice, posle gotovo tri decenije od za- pitawu mala vlasteoska zadu`bina – porodi~ni grobni vr{etka terenskih radova obavili smo pripreme za celo- hram, sa izuzetno zna~ajnim i zanimqivim `ivopisom. vito objavqivawe rezultata i saznawa do kojih se do{lo Wen nastanak, prema delimi~no sa~uvanom ktitorskom tokom istra`ivawa crkve Svetog Nikole u Stani~ewu. natpisu sa freske iznad zapadnog portala, datovan je u Prikupqena je obimna dokumentacija, koja se ~uva u Za- 1331/32. godinu. Ne{to kasnije, problemima `ivopisa vodu za za{titu spomenika kulture u Ni{u. Deo doku- crkve u Stani~ewu pozabavila se Smiqka Gabeli} is- mentacije sa~uvane u porodi~noj zaostav{tini, sa ispi- pravqaju}i neke zakqu~ke izlo`ene u Qubinkovi}evom sima i dragocenim zapa`awima istra`iva~a, qubazno radu, a posebno one koji su se odnosili na tuma~ewe ime- nam je ustupio Nenad Qubinkovi}, kome dugujemo poseb- na vladara pomenutog u ktitorskom natpisu. Oba ova de- nu zahvalnost. U Narodnom muzeju u Beogradu autorima je la, koja se u izvesnim stavovima me|usobno razlikuju, bilo omogu}eno prou~avawe konzerviranih delova zla- ra|ena su bez celovitog uvida u terensku dokumentaciju toveza odore cara Ivana Aleksandra, kao i fragmenata i, posebno, u arheolo{ke nalaze. Budu}i da se o~ekivalo fresaka otkrivenih tokom sistematskih iskopavawa u objavqivawe monografije, izvesna pitawa nisu razma- priprati crkve. Na`alost, ostali arheolo{ki nalazi trana, {to je imalo uticaja na dono{ewe pojedinih za- iz nekropole, koji su dospeli u Narodni muzej odmah na- kqu~aka koje je ponovo trebalo preispitati. U me|uvre- kon terenskih istra`ivawa, ostali su nam nedostupni. menu, spomeni~ko nasle|e u Stani~ewu, iako nedovoqno Oni su obra|eni na osnovu iscrpnih podataka sa~uvanih obra|eno, postalo je predmet interesovawa i drugih is- u terenskoj dokumentaciji sa arheolo{kih iskopavawa. tra`iva~a. Tako je Stefan Smjadovski, 1994. godine, ob- U ovom kolektivnom delu – monografiji posve}enoj javio iscrpnu tekstolo{ku analizu ktitorskog natpisa crkvi Sv. Nikole u Stani~ewu – izlo`eni su celoviti i drugih tekstova preostalih na `ivopisu.7 Godinu dana rezultati istra`ivawa i zakqu~ci do kojih su autori kasnije stani~ewske freske su ukqu~ene u monografiju do{li. Prezentovawem tog izuzetnog spomenika `elimo Lilijane Mavrodinove o zidnom slikarstvu na podru~ju da se nau~noj javnosti omogu}i ukqu~ivawe u razmatra- sredwovekovne Bugarske.8 Jedan od najzna~ajnijih nalaza wa nekih slo`enih pitawa stani~ewskog kompleksa na iz Stani~ewa – ostatke zlatoveza sa haqine cara Ivana koja smo i mi ovom prilikom poku{ali da odgovorimo. 6 R. Qubinkovi}, nav. delo, 76–82. 7 S. Smÿdovski, Nadpisite kúm stenopisite ot cúrkvata »Sv. Nikola« kraé s. Stani~ene, Ni{ko (1331/1332 g.), Paleobulgarica XVIII (1994), 37–42. 8 L. N. Mavrodinova, Stennata `ivopis v Búlgariÿ do kraÿ na 14. vek, Sofiÿ 1995, 54–55. 9 A. Niti}, @. Temerinski, Ostaci ode`de cara Ivana Aleksandra iz crkve Svetog Nikole kod Stani~ewa, Saop{tewa XXXII–XXXIII (2000–2001), 7–25. 9 Tragovi u istorijskim izvorima O CRKVI SVETOG NIKOLE u Stani~ewu nema pisanih spo- le – skromna vlasteoska zadu`bina okru`ena nekropolom mena u sredwovekovnoj istorijskoj gra|i. U tragawu za – relativno je malih dimenzija, a na zaravni gde je podig- eventualnim izvornim podacima izneta je pretpostavka nuta nema tragova zdawâ koja su mogla pripadati nekom da se ova crkva pod svojom novom hramovnom posvetom Sv. manastirskom kompleksu. To je ~iwenica koja je potvr- Petki Trnovskoj pomiwe u jednom turskom dokumentu iz |ena tokom arheolo{kih istra`ivawa, a o wima }e daqe vremena vladavine sultana Mehmeda III (1595–1603).10 biti vi{e re~i.
Recommended publications
  • Jeromonah Antonije Svetogorac ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA Predgovor Pohvala Svetogorskom Monaštvu Monaha Parten
    Jeromonah Antonije Svetogorac ATONSKI PODVIŽNICI DEVETNAESTOG VEKA Predgovor Pohvala Svetogorskom monaštvu monaha Partenija • Duhovnik otac Grigorije ‐ Grk • Duhovnik otac Grigorije ‐ Bugarin (umro 1839) • Duhovnik otac Arsenije ‐ Rus (umro 1846) • Duhovnik otac Venedikt ‐ Gruzin (umro 1862) • Starac Visarion ‐ Gruzin (umro 1892) • Duhovnik otac Leontije ‐ Rus (umro 1876) • Skriveni starac ‐ Bugarin (umro 1868) • Duhovnik otac Antipa ‐ Moldavljanin (umro 1882) • Starac Georgije ‐ Grk (umro 1873) • Starac Atanasije ‐ Moldavljanin (umro 1873) • Nepoznati pustinjak ‐ Grk (umro 1855) • Starac German — Bugarin (umro 1875) • Starac Joasaf ‐ Grk (umro 1872) • Duhovnik otac Dositej ‐ Moldavljanin • Starac Gedeon ‐ Grk (umro 1869) • Starac Nikodim ‐ Grk (umro 1867) • Iskušenik Jakov Bugari i tajanstveni starac • Starac Pajsije ‐ Grk (umro 1869) • Starac Gedeon ‐ Grk (umro 1869) • Dugobradi starac ‐ Grk (umro 1835) • Starac Hadži‐Georgije ‐ Grk (umro 1886) • Starac Pahomije ‐ Srbin (umro 1870) • Starac Dionisije ‐ Grk (umro 1880) • Starac Ilarion ‐ Grk (umro 1880) • Starac Varnava ‐ Kuco‐Vlah (umro 1905) • Starac Neofit ‐ Grk (umro 1886) • Starac Hariton ‐ Grk (umro 1878) • Starac Danilo ‐ Grk (umro 1889) • Starac Ignjatije ‐ Grk (umro 1903) • Starac Zosima ‐ Grk • Starac Jovan ‐ Rus (umro 1892) • Starac Danilo ‐ Grk (umro 1789) • Starac Avramije ‐ Grk • Starac Gavrilo ‐ Grk • Starac Teodosije ‐ Bugarin • Starac Amvrosije ‐ Grk (umro 1871) • Starac Visarion ‐ Kuco—Vlah (umro 1884) • Starac Joakim ‐ Grk (umro 1889) • Starac Jeftimije ‐ Grk (umro
    [Show full text]
  • Kratka Povjesnica Srba Od Postanja Srpstva Do Danas
    Kratka povjesnica Srba od postanja srpstva do danas Napisao Sima Lukin Lazić (Vrač Pogađač) Izdanje piščevo ZAGREB ŠTAMPARIJA KARLA ALBREHTA 1894 Riječ dvije. Istorija je grčka riječ, a srpski se to kaže povjest ili povjesnica iliti pametarnica — sve je to jedno isto. Poslije čitanja, pisanja, računanja i očenaša, svakome čovjeku rodoljubu najpreče je znanje: povjesnica roda i naroda njegovog. Čovjek, koji ne zna, a neće da pozna povjesnicu svoga naroda, to je nesvjesno čeljade bez roda i imena, bez ljubavi i ponosa. Takvo čeljade liči na siroče nahodče sa ulice, koje ne zna: ni kako je ni otkuda je došlo na svijet, ni ko mu je bio otac, đed i prađed. Povjesnica narodna, dakle, uči se za to: da poznamo svoj rod i porjeklo svoje; da znamo, ko smo, čiji smo i otkale smo; da znamo, ko su i kakvi su nam bili naši preci, naši stari, pa ili da se ponosimo njima i da se ugledamo na njih, ili da se poučimo njihovom patnjom, pa da se čuvamo, pogrješaka njihovih. Prošlost je vodilja budućnosti svakome pametnom i razboritom čovjeku, Tako i narod, koji poznaje i ljubi svoju prošlost— svoju povjesnicu — pouzdano ide na susret budućnosti, jer će tako moći da izbjegne one pogrješke, sa kojih je patio u prošlosti. Kad znamo povjesnicu svoga naroda, i duhom smo jači, ne osjećamo se sirotni i samohrani, jer onda znamo, da imamo u svijetu još puno braće svoje, pa čisto osjećamo, kako nad nama vazda stražare veliki dusi slavnih nam predaka i čuvaju nas, da nam u srcu nikad ne ugasne sveti oganj rodoljublja, zajedničkog srodstva i ljubavi bratinjske.
    [Show full text]
  • HIL ENICH PATM 1.Pdf
    /-;0 .fL---I7~ .~-<.') - /137-/15"0 //-J q I I ~ 11:)2 (}f\ ~ p~ ~ ~?1 /~10·-1907 .Aa~/!~-d-- ~­ I~~~ /15"0-058' - £~ ~r' ~ e~_ ~ ~ cl..u- 6- ~l/~ .A8- 3S­ fi z/{Uvrz.cu--d.- / '1 30 - 3 7 - J.j a.,...; ~-"-teft- ­ ~~~o...- ~~~ v 44- tf'i II ~~..e-TY ~~1'UV-c'<.. ,~h-6-!'~tl.-- 11z.:;,-- 174 9 .t/-r-5~ il ~~ Ifl-o-19:Jo -;-sTfl~~~'foo,-raJUJ..T :rLj - 5" S ., f:,,-.rf;~'.e-- ~'~-(r~___ / ~ 74-/ f ? I . 5(", "~ ,'1~ .. /'6'/:>.- / Y(,/ 5'-5 (1 /1 ~ ~a...4~~' /1t,J./- Jf70 59- (Po rr $~ - f'~cr#~ llwu.!o ~. -;e~'~ .. ~~ ~ OJ- .j!h~.J:t/~ ~5 ~- ¥ ~ t:L Pcd-, .. r. du M~?~. I?-~ ~ ~ .. -~J ~ ~ ~ 1 I~~~~ .~.~.~ Pd. ~l-We...~ ~~~. -l-I.-v ~1'-!J(}~ 3~ .~ ~-c~ ~ .~~. ~ ~~ L-rm?U"~UlA.'-~ r bJurz - H - Co d-~-~ 0; ~2. a.t-jJk- ~ ~~ ~ ~ #LJL~.I' &'1-(,3 •• ,4t. ~ - 4-fh~ ~ - ~ {~ ~~ .. ~ fJ :,; 61.-(,,1 .• l(tuJ ~ ~'6-7{) •• 4J ~ Y- .j..l~n:.k - fa ~~ -7': . 1 ~ ~ .31S-" ~ ~~ 7~~n--~ 7/- 73 •• ~~ !(~~ ~ 117~. -137/- ~~ . -P~~r'- ~ ~ - ~ jJti~~ v 7;./-7(" •.. ~~ ~l ~~ "- 77~F -' .Ihff) 1ft;1 ·~~1~Gd.) 77-7'1k~ C4+ 'l7~ -13S1 «. ~~- .. ~ a~ - ~ f(k+ nUk/~ eJ 'to .. ~ ~ -/,3 7- ~ f~· ~l- ~ .. ~Cv~,~ ! ..;.. '2.. IJ\A... "-4t-!ted •_________~~' ,.~ _~ _~'._, c ',~ ,~~ -' ••-,,- ,­ JUBILARNA SLIKA NJ. SV. PATRIJARHA GERMANA -povodom 25-godisnjice patrijaraske sluzbe- Ovu sluku uradio je protodjakon Marko Ilic, akademski slikar iz Beograda po porudzbini beogradskog svestenstva, koje je istu poklonilo Nj. Sv. Patrijarhu srpskom Germanu povodom 25-go­ disnjice nj:!gove patrijaraske sluzbe.
    [Show full text]
  • Srpska Crkva U Ratu I Ratovi U Njoj
    MILORAD TOMANIĆ SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ Sadržaj Predgovor. 5 Novi srpski poredak. .. .. 7 Srpski trolatični cvet smrtonosno opojnog mirisa. 10 Koalicija bivših komunista i budućih episkopa. 13 Crkvena estrada hvali Slobodana Miloševića. 19 Kosovski i tevtonski vitezovi. .21 Kratkotrajna crkveno-državna idila. 24 Patrijarh srpski iz devetog kruga. 28 Studentski zvižduci i aplauzi patrijarhu Pavlu. 33 Za Slobu nejedinstveni, za rat jedinstveni. 37 Iskopavanje starih žrtava i ukopavanje novih. 40 Sličnost između Adolfa Hitlera i svetoga Save. 44 ''… ne možemo da vam oprostimo ako nas prisilite da vas ubijamo"……………………………………………54 Opasne akademske igrarije………………………………..58 Srpski patrijarh podučava britanskog lorda ......... 64 Trećeg, ipak, ima. .68 Ko je koga naterao na zajednički život. .68 Ko s kim ne može da živi. ……………………………...70 Ko je morao da shvati. .72 Civilizovana integracija u "novu NDH'................. 72 Zemlja se i produžila i proširila. 73 Individualna odgovornost - kolektivna mržnja. .74 Konzervans zvani Božija reč o........................... 76 Srbi kao veleposednici . 77 Istina, istina, i samo istina. .83 Za šta ne znam to i ne postoji. 85 "Časni izuzetak" koji potvrđuje pravilo. .87 Sloba za Vensa, SPC i Babić protiv. 91 Početak kraja sna o Velikoj Srbiji. 96 Šta bi Sloba bez srpske intelektualne elite. .100 Vladika Atanasije Jevtić sam protiv svih. 103 Ćutanje i prikrivanje. 107 Titoisti brane pravoslavlje. 110 Hiljadu i jedna sarajevska noć. 116 Čuvari srpskog obraza i duše. .120 Uz "tomahavk" sve se može. .123 Siroti vladika Atanasije Jevtić .................... ……...126 Šampanjac se točio kada su proterivani Muslimani. 128 Svi su krivi i niko nije kriv. ..133 Vladika Artemije podučava patrijarha Pavla (I deo) 135 Ima li vlasti da nije od Boga.
    [Show full text]
  • Simo Lukin Lazic
    KRATKA POVJESNICA SRBA OD POSTANjA SRPSTVA DO DANAS Pisac: Sima Lazić Lukin »Kratka povjesnica Srba od postanja Srpstva do danas« je kratak pregled srpske istorije popularnog karaktera. Isprva je objavljivana tokom 1894. kao serija članaka u zagrebačkom Srbobranu, a kao zasebna knjiga 1895. godine. ◙ • Riječ dvije • Doba predistorijsko • Doba odrođavanja • Doba županisko • Doba državnog sazrevanja • Zlatno doba srpsko • Doba rasula državnog • Doba stradanja i čeličenja • Doba svanuća i slobode Riječ dvije. Istorija je grčka riječ, a srpski se to kaže povjest ili povjesnica iliti pametarnica — sve je to jedno isto. Poslije čitanja, pisanja, računanja i očenaša, svakome čovjeku rodoljubu najpreče je znanje: povjesnica roda i naroda njegovog. Čovjek, koji ne zna, a neće da pozna povjesnicu svoga naroda, to je nesvjesno čeljade bez roda i imena, bez ljubavi i ponosa. Takvo čeljade liči na siroče nahodče sa ulice, koje ne zna: ni kako je ni otkuda je došlo na svijet, ni ko mu je bio otac, đed i prađed. Povjesnica narodna, dakle, uči se za to: da poznamo svoj rod i porjeklo svoje; da znamo, ko smo, čiji smo i otkale smo; da znamo, ko su i kakvi su nam bili naši preci, naši stari, pa ili da se ponosimo njima i da se ugledamo na njih, ili da se poučimo njihovom patnjom, pa da se čuvamo, pogrješaka njihovih. Prošlost je vodilja budućnosti svakome pametnom i razboritom čovjeku, Tako i narod, koji poznaje i ljubi svoju prošlost— svoju povjesnicu — pouzdano ide na susret budućnosti, jer će tako moći da izbjegne one pogrješke, sa kojih je patio u prošlosti. Kad znamo povjesnicu svoga naroda, i duhom smo jači, ne osjećamo se sirotni i samohrani, jer onda znamo, da imamo u svijetu još puno braće svoje, pa čisto osjećamo, kako nad nama vazda stražare veliki dusi slavnih nam predaka i čuvaju nas, da nam u srcu nikad ne ugasne sveti oganj rodoljublja, zajedničkog srodstva i ljubavi bratinjske.
    [Show full text]
  • Print Zbornikv5.Qxd
    NIKONNIKON JERUSALIMAC ZBORNIK ZETSKE SVETE GORE I NIKON JERUSALIMAC Vrijeme - li~nost - djelo Zbornik radova sa me|unarodnog nau~nog simposiona na Skadarskom jezeru 7 - 9. septembra 2000. godine Priredio: Jeromonah Jovan (]ulibrk) Svetigora Cetiwe, 2004. Posebna izdawa, kwiga 18 Fotografije: Goranka Mati} Prevodi na engleski: Tamara Vra~arevi} Prevodi na ruski: Agencija Perolo [tampa: Publikum Beograd 2004. godine Kwigu blagodarimo qubavi i trudu Sr|ana [apera i wegovih saradnika iz agencije McCANN ERICKSON ...i daqe kad se odr`e tre}ine za tu du{u i savr{i Velika Sveta liturgija za wu, podsje}a je an|eo i govori: danas je bo`anstvena `rtva prinijeta Bogu za tebe... \akonu dr. Miloradu Lazi}u (1956-2003) vje~an spomen • Jeromonah Jovan (]ulibrk) Simposion o Nikonu Jerusalimcu i obnovqewe Zetske Svete Gore. 10 • Program Simposiona . 23 • Besjeda Mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija na otvarawu Simposiona . 27 I KRUG ZETSKE SVETE GORE • Arhimandrit Makarije (Mavrojanakis) Prilike i duhovno stawe u `ivotu Jerusalimske Crkve u XV veku. 33 • Vidosava Nedoma~ki Zadu`bine Nemawi}a u Svetoj Zemqi . 45 • Mom~ilo Spremi} Crkvene prilike u Zeti u doba Nikona Jerusalimca . 73 • Jero|akon Nikodim (Bogosavqevi}) Zetska Sveta Gora - Duhovni smisao i sadr`aj. 111 • Tatjana Subotin-Golubovi} Dioptra Filipa Monotropa u sredwevekovnoj Srbiji . 123 • Irena [padijer Dijak Andreja - savremenik Nikona Jerusalimca . 137 II KRUG NIKONA I JELENE • Du{an I. Sindik Testament Jelene Bal{i} . 151 • Ninoslava Rado{evi} Nikonov [estodnevnik u rukopisu manastira Savine 21 - Spis „O stvarawu sveta Severijana episkopa Gavale“ u srpskoslovenskom prevodu . 167 • Nade`da Sindik Kodikologija Gori~kog Zbornika.
    [Show full text]
  • MANASTIR ZAVALA ARHITEKTURA I — Mesto Objekta III — Opis I Stanje Objekta
    Sl. 1. Opšti izgled ARH. IVAN ZDRAVKOVIĆ — ANIKA SKOVRAN MANASTIR ZAVALA ARHITEKTURA I — Mesto objekta III — Opis i stanje objekta Manastir Zavala nalazi se u Popovom Polju, u Manastir Zavala je mala crkvica od kamena, Hercegovini, sa crkvom Bogorodice (sl. 1). jednobrodna, poluobličasto zasvedena, sa apsidom i spolja i iznutra polukružnom. Na zapadu je svod niži, u obliku niše, ravno završen, jer se sa te II — Istorijat strane nalazi stena. Nad tim svodom nalazi se Manastir je podignut verovatno u XIV ili XV jedna manja prostorija u koju se nekada ulazilo veku, ali se sa sigurnošću može uzeti da postoji sa platoa današnje terase na zapadnoj strani (Da- nas je taj ulaz zazidan). Postoji i jedan tajni ulaz, tek od 1514 godine, kada je o njemu zabeležen zatvoren kamenom pločom sa freskom na njenoj prvi pomen. spoljnoj površini, koji se nalazi u desnom delu Godine 1619 crkva je živopisana. crkve, nad svodom u obliku niše sa te zapadne U toku XVII veka u ovom manastiru živo je strane. Danas je taj tajni ulaz sakriven jednom rađeno na pisanju crkvenih knjiga. Manastir je ikonom, obešenom nad njegovim otvorom tako da imao veza sa ostalim našim manastirima u Herce- ga ona potpuno zaklanja. govini i dalje sa Studenicom i Sv. Gorom, odnosno Jedan deo crkve nalazi se ispod stene, te joj je Hilandarom. stoga severna, podužna strana prislonjena uza samu stenu. Ulaz u crkvu je sa juga, u deo koji U XIX veku, od 1816—1839 godine, manastir ustvari čini pripratu. Nju razdvaja od glavnog je opravljen; prepokrivena je crkva i obnovljene 1 prostora crkve veliki polukružni otvor, odnosno su ćelije.
    [Show full text]
  • Serbian Church in History by Very Reverend Dr
    Serbian Church in History By Very Reverend Dr. Radomir Popovic Church Grb BEGINNINGS Serbs belong to the grand family of Slav nations. As early as 5th and 6th centuries AD they migrated from their ancient lands in Northern Europe to the Balkan Peninsular which, at the time, constituted northern regions of the Byzantine Empire. There they found a mostly deserted, devastated and pillaged territory since, prior to their arrival, it had been affected by the Grand Migration of the Euro-Asian peoples in 4th and 5th centuries AD. Being pagan, the South Slav nations considerably contributed towards the destruction of the Christian Church organization which, in its turn, had functioned well on the Balkan Peninsular several centuries before their arrival. It is without doubt that first Christian influences on the Serbs occurred after their arrival to the Balkans. Of course, Serbs were not the first pagan nation in this region to have come into contact with Christianity; one should also mention the Goths, Huns, Langobards, Avars, Gepids, Herulians… Very early upon their arrival Slavs, i.e. Serbs inhabiting northern regions of Byzantium, had shown willingness to stay in the area indefinitely. This decision to stay might have been taken during the rule of Emperor Justinian (527-565) if not even earlier. Adoption of Christianity in the already mostly Christianised Europe was, as far as the Slav tribes were concerned, a long and a complex process, but, at the same time, an unavoidable one. The neighbouring environment of Serbs, Bulgars, Croats and others had become Christian centuries before. Being pagan, these Slav nations sharply stood out against this christianized milieu and it was only a matter of time and circumstances before they also would become Christian.
    [Show full text]