Šetnja Sarajevom I Okolinom

Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 1

Šetnja Sarajevom i okolinom

TURISTI^KA ZAJEDNICA KANTONA SARAJEVO Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 2

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM

Lonely Planet, najve}i svjetski turisti~ki nakladnik i TV producent, proglasio je Sarajevo jednom od 10 najpo`eljni- jih svjetskih turisti~kih destinacija za 2010. godinu.

SARAJEVO KROZ HISTORIJU

Prema predaji, u najstarije doba, u vrijeme Bosanskog kraljevstva, prije nego {to su Osmanlije osvojili Bosnu, Sarajevo se zvalo Zlatni do: «... toliko je bilo lijepo i bogato». I danas u Sarajevu, podno planine Trebevi}, jedno brdo nosi naziv Zlati{te, gdje se po legendi nekada kopalo zlato...

A blago ovdje doista i postoji. Ime mu je Sarajevo – rusalemom, domom triju velikih monoteisti~kih re- sa svojim uvijek ljubaznim stanovnicima, s raznovr- ligija: islama, kr{}anstva i judaizma, s desecima sno{}u arhitekture, kulture i tradicije, jela i na~ina d`amija, katoli~kih i pravoslavnih crkava i sinagoga, odijevanja, nastalih pod brojnim utjecajima Istoka i smje{tenih na prostoru od svega nekoliko stotina Zapada, ba{ onako kako su se ovdje kroz historiju metara kvadratnih. Usto, Sarajevo ima jednu oso- smjenjivali osvaja~i, donose}i svoje obi~aje, navike, bitost koju nema ni sam Jerusalem: kulture i religije. U~inili su tako Sarajevo malim Je-

2 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 3

Samo u Sarajevu, i nigdje vi{e na planeti Zemlji, na povr{ini od jednog kilometra, svake 32 godine (to se dogodilo u 2008/2009. godini) susretnu se u jednom mjesecu muslimanski Kurban-bajram, jevrejska Hanuka, katoli~ki Bo`i}, Nova hid`retska godina, Nova godina po gregorijanskom kalendaru, pravoslavni Bo`i} i Nova godina po julijanskom kalendaru. To su blagdani najpoznatijih svjetskih religija u jednom mjesecu, u jednoj zemlji, ~ak u jednom danu...

Upravo u Sarajevu nalazi se najpoznatije neolitsko gradili osvaja~i sa Istoka, ono je poprimalo i konture prahistorijsko nalazi{te na teritoriji Balkana – but- orijentalnoga grada, koje u svome historijskom jez- mirska kultura, koja je ovdje bila prisutna izme|u gru nije izgubilo ni do dana{njih dana, mada su u to 2400. i 2000. godine prije nove ere. Pored ~uvene vrijeme u Sarajevu gra|ene i crkve, dvije pravosla- „butmirske kulture“, u Sarajevu su svoje tragove vne i jedna katoli~ka, te dvije sinagoge, u ostavila i ilirska plemena iz bronzanog i èljeznog pripadaju}im stilovima. doba – iskopine naselja na Soukbunaru, Debelom brdu, Zlati{tu i u Kotorcu. Nakon dugotrajnih rim- Slabljenjem Osmanlijskog carstva Bosna biva sko-ilirskih ratova i neuspjeha Batonovog ustanka prepu{tena okupaciji i aneksiji od Austro-Ugarske protiv Rima, ova se carevina zadugo naseljava na monarhije, pod ~ijom vla{}u je bila od 1878. do 1918. prostorima dana{nje Bosne i Hercegovine, te godine. Prisustvo srednjoevropske kulture i arhi- tragove rimske anti~ke kulture nalazimo u naselju tekture vidljivo je i danas u centru grada, u gra|evi- Ilidà, gdje su postojale termalne banje s toplom vodom u objektima za lije~enje, ali i u rasko{nim vil- nama podizanim u vi{e zapadnoevropskih ama za stanovanje. Do danas su sa~uvani samo di- arhitektonskih stilova, na stambenim zgradama, vi- jelovi temelja zgrada i nekoliko prelijepih podnih lama i pala~ama, na crkvama i samostanima, na mozaika, kao i na teritoriju dana{njeg najuèg cen- upravnim i zgradama poslovne namjene. To je bio tra grada, izme|u Ko{evskog potoka i potoka period industrijalizacije, razvoja, dru{tvenih pro- Su{ice, uz rijeku Miljacku. Iz slavenskog srednjov- mjena i obrazovanja. jekovlja ba{tinimo ste}ke, od kojih je nekolicina poredana uz obalu rijeke Miljacke na Skenderiji, is- Zatim slijedi period Bosne i Hercegovine u sastavu pred Zemaljskog muzeja, te na proplancima planine Kraljevine Jugoslavije (1919-1941), potom Nezavi- Bjela{nice. sne dràve Hrvatske (1941-1945), te socijalisti~ke Jugoslavije (1945-1991). Republika Bosna i Herce- govina je samostalnost ponovo dobila 1992. godine, Grad Sarajevo nije dijelio sudbinu mo}ne srednjo- kada po~inje i najduà opsada jednoga grada u mo- vjekovne Kraljevine Bosne, koja je u 14. i 15. dernoj historiji ratovanja u trajanju od 1.425 dana stolje}u, u slavno vrijeme samostalnosti i velike (1992-1995). Sarajevo je, uz sve to, poznato i kao ekonomske i politi~ke mo}i, zaposjedala i dobar dio grad u kojem je izvr{en atentat na prestolonasljed- susjedne Hrvatske i Srbije, kao i jadranskog pri- nika Austro-Ugarske monarhije Franju Ferdinanda morja i otoka. Temelje Sarajevu, glavnom gradu i njegovu suprugu Sofiju Hohenberg, {to je bio ne- Bosne i Hercegovine, postavili su 1462. godine posredan povod za po~etak Prvog svjetskog rata. Osmanlije, tokom osvaja~kih pohoda, koji }e u Bosni ostati narednih 415 godina. Dogra|ivali su i Ali Sarajevo nije poznato samo po ratovima i razvijali Sarajevo toliko brzo i toliko izda{no da je ve} u 16. stolje}u bilo jedan od najve}ih, najbogatijih osvaja~ima. Ovdje je odràna i jedna sjajna olimpi- i najljep{ih gradova Osmanlijskog carstva, koje se jada, ta~nije XIV zimske olimpijske igre, godine rasprostiralo na tri kontinenta, i koje je u to vrijeme 1984. bilo najve}e carstvo na svijetu. Kako su Sarajevo

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 4

[ETNJA KROZ HISTORIJSKU JEZGRU GRADA

Ba{~ar{ija karavani, ~elni ljudi karavana su se ve} odmarali u gradu dok su posljednji jo{ bili koji kilometar dalje, Nastanak Ba{~ar{ije (tur. glavna ~ar{ija) vezuje se na najisto~nijoj kapiji grada, Kozijoj }upriji. za Isa-bega Ishakovi}a, osniva~a Sarajeva, koji je Nismo bez razloga odlu~ili da u obilazak Sarajeva gradio zadu`bine na objema stranama rijeke Milja- krenemo od Sebilja, jednog od za{titnih znakova cke ve} polovinom 15. stolje}a, zatim za najve}eg Sarajeva, od jedne ~esme koja, kao i sve ~esme, sarajevskog dobrotvora Gazi Husrev-bega i njegova omogu}uje prolaznicima da utaè è|, da se u vre- impozantna djela, kao i pojedine carske namjesnike lim ljetnim danima okrijepe i umiju, u ovom slu~aju i bogatije gra|ane Sarajeva koji su izgradili ve}i broj neopisivo slatkom i hladnom sarajevskom vodom. objekata kao svoje zadu`bine. Zbog toga ovdje postoji legenda koja kaè da ko se Grad sa Carstvom u usponu brzo je rastao, pa je sa- jednom napije vode s neke od sarajevskih ~esmi rajevska âr{ija u potpunosti izgra|ena do kraja 16. poèljet }e ovaj grad ponovo posjetiti. Tako je 1753. stolje}a, kad Sarajevo doìvljava najve}i procvat. U godine nikla ova poznata ~esma, uz desetke i sto- to vrijeme u âr{iji postoji 80 vrsta zanata, organi- tine prije i kasnije izgra|enih ~esama po mahalama. ziranih u esnafe. Grade se i objekti op}e upotrebe: Sebilj je centralno mjesto Ba{~ar{ije, trgova~kog di- dàmije, bezistani, hanovi i karavan-saraji, hamami, jela grada sa bezbroj uli~ica i du}ana prepunih robe, vjerske {kole i tekije, daire, ~esme, {adrvani... od kojih je u pro{losti svaka bila centar jednog od Krajem 16. stolje}a, uz Istanbul, Solun, Jedrene i mnogobrojnih ovda{njih zanata, pa ulice i danas Atinu, Sarajevo postaje jedan od pet najve}ih gra- nose nazive po njima. Ba{~ar{ija je, s druge strane, dova na Balkanu. U Sarajevo se dolazi i iz njega pa`ljivo smje{tena u sredi{te grada, okruèna sa odlazi radi velikih trgova~kih i dràvni~kih poslova. svih strana stambenim kvartovima i ku}ama, s Sarajevo postaje grad bogatih i mo}nih ljudi. Bogat- ba{~ama i s predivnim pogledom prema âr{iji, kao stvo pojedinih trgovaca mjerilo se duìnom njihovih centru svih poslovnih i dru{tvenih zbivanja u gradu. karavana. Kako kaè predaja, kad bi ulazili njihovi Tako Ba{~ar{ija stoji ovdje kao kakva otvorena po-

4 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 5

zornica usred anti~kog amfiteatra {to ga s pozorni- Sarajevske kafane com ~ine okolne mahale, ulice i ku}e. Na Ba{~ar{ijskom trgu, ali i u okolnim uli~icama i ma- Na Ba{~ar{ijskom trgu nalazi se i Ba{~ar{ijska halama, postoji ritual pravljenja i pijenja tradicionalne dàmija, veoma lijepo izvedena kamena gra|evina bosanske kahve/kafe, koja se priprema u bakarnoj iz 1528. godine, s predivno odràvanom |ul-ba{~om dèzvi i pije iz fildàna, uz ~a{u vode i rahatlokum (slatka èlatinozna poslastica). U nekim od starinskih (ruì~njakom) te s jednim {adrvanom (fontanom) u ba{~ar{ijskih kafanica moète popiti i sok od smreke, dvori{tu dàmije i jednim ispred nje. U ovoj, kao i osvjeàvaju}e kiselkasto pi}e od planinske biljke smreke, drugim dàmijama na {irem lokalitetu Ba{~ar{ije, koje se ljeti sluì s ledom. U pojedinim slasti~arnama u pro{losti su dnevne molitve uglavnom obavljali ljeti posluùju i bozu, poznato sarajevsko osvjeàvaju}e ~ar{ijski majstori, trgovci i ugostitelji. pi}e od kukuruznog bra{na i {e}era, koje ima kiselkast okus. Slatki napitak salep, kojem pripisuju ljekovita svo- Zanatski sokaci jstva, pije se vru}, iz malih ~a{a. Sarajevo je svoju prvu kafanu dobilo jo{ 1570. godine. Kazandìluk je jedina ulica starog Sarajeva koja je i danas sa~uvala prvobitnu funkciju i donekle izgled. U Kazandìluku se vi{e od pet stolje}a njeguje Pa~e za kralja ru~na izrada i cizeliranje bakarnog i kalajisanog posu|a i drugih predmeta za ku}nu upotrebu. Prema predaji, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1919- 1941) iz jedne ovda{nje a{~inice se barem jednom Kazandìje su bili nadaleko poznati po svome sedmi~no avionom odnosilo jelo na kraljev dvor u Beo- umije}u i kvalitetu proizvoda, pa su, osim za potrebe gradu, naj~e{}e pa~e, ali i druga jela i poslastice. doma}eg stanovni{tva i za vojsku, svoju robu izra|ivali i za velike tr`nice drugih gradova Osman- lijskog carstva. Dana{nji majstori ne zaostaju za balti – vrsta oru`ja u obliku sjekire); bardak~ije (ke- svojim precima. Vje~nu dilemu posjetilaca ovakvih rami~ari); bi~ak~ije (noàri); ~izmedìje (obu}ari); ~ar{ija razasutih po svijetu o tome je li roba koja se }ur~ije (krznari); hala~i (jorgandìje, pucari vune i prodaje ru~ni rad ili samo naknadno preure|ena in- pamuka); halvadìje (slasti~ari); kujundìje dustrijska roba na najbolji na~in razrije{ili su u Sa- (proizvo|a~i nakita); sara~i (sedlari); tabaci (koàri) rajevu upravo njegovi majstori kazandìje serijom i drugi. originalnih i do tada nepoznatih proizvoda naprav- ljenih od mesinganih ~ahura razli~itih artiljerijskih projektila iz ratnog perioda. Dubrova~ke daire (Muzej sevdaha)

Bravadìluk je nekada bila ulica zanatlija bravara. Daire predstavljaju skupinu skladi{ta trgova~ke Danas u njoj nema bravarskih radnji, nego se u njoj robe (magaza). Sarajevo je jedini grad u Bosni koji nalazi veliki broj tradicionalnih restorana – je imao daire, i to ne jedne, nego tri. Daire u ulici buregdìnica, a{~inica, }evabdìnica. Stoga je ovo Hala~i gradili su dubrova~ki kamenoresci, po ~emu carstvo bosansko-orijentalne kuhinje postalo ne- su i dobile ime. Poznate su i kao Velike daire. Izgra- zaobilazno mjesto svih posjetitelja Sarajeva. dio ih je 1776. godine trgovac hadì Ibrahim. Imale su devet magaza. A{~inice i }evabdìnice ne{to su posebno i za Ev- ropu i svijet. To su male privatne kuhinje i ro{tiljnice Ovdje danas djeluje jedinstvena institucija u svijetu u kojima se sjedi samo onoliko koliko se jede. Na- – Muzej sevdaha ili Art ku}a sevdaha (ar. sevdah – metnuo je to obi~aj ba{~ar{ijskih zanatlija i trgovaca ljubavni zanos, ~e`nja), u potpunosti posve}ena sev- da ovdje nabrzinu doru~kuju ili ru~aju, a zatim se dahu kao ovda{njem najzna~ajnijem muzi~kom vra}aju na posao, u svoj du}an, u kojemu provode brendu. dan od ranog jutra do ak{ama (prvog sumraka), prekidaju}i posao samo kad jedu i klanjaju barem Ne{to {to ima samo Sarajevo jednu od pet dnevnih molitvi u nekoj od ~ar{ijskih dàmija. Ve~erali bi uvijek u vlastitoj ku}i, ako je Ako Muzeju sevdaha pridodamo Historijski muzej Sara- mogu}e u ba{~i ili kraj prozora, s predivnim pogle- jeva i njegovu postavku predmeta za preìvljavanje dom na grad. tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, zatim „Tunel spasa“ prokopan ispod aerodromske piste ratne Pored ovih zanata, u Sarajevu su postojali i drugi 1993. godine, te postavku Sarajevskog atentata (Muzej esnafi koji su ~inili sarajevsku ~ar{iju: abadìje „Sarajevo 1878-1918“), moèmo re}i da Sarajevo ima (kroja~i seoske odje}e od doma}eg platna); atari ~etiri uistinu originalne muzejske postavke, ne{to {to (apotekari/travari); baltadìje (zanatlije za izradu nema niti moè imati vi{e iko u svijetu.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 6

Brusa-bezistan (depandans Muzeja Sarajevski bezistani Sarajeva) Bezistani su daleke prete~e savremenih robnih ku}a, re- dovito gra|eni kao prostrane i masivne kamene Sagradio ga je 1551. godine veliki vezir Rustem- gra|evine. Bezistani su u Osmanlijskom carstvu gra|eni pa{a Opukovi}, zet sultana Sulejmana Veli~anstve- samo u ve}im gradovima. înjenica da su u Sarajevu po- nog. Sluìo je za prodaju svile, koju je ovaj pa{a dignuta tri bezistana kazuje o nekada{njem zna~aju Sa- proizvodio u Bursi u Maloj Aziji. Danas je u njemu rajeva kao zanatskog i trgova~kog centra. Od tri smje{tena jedna od postavki Muzeja Sarajeva, s sarajevska bezistana, dva su sa~uvana do danas – Ru- veoma dobro izvedenom maketom stare sarajevske stem-pa{in i Gazi Husrev-begov. Mehmed-begov je davno sru{en, Rustem-pa{in je postao muzej, a Gazi Husrev- ~ar{ije, koju svakako vrijedi pogledati. begov jo{ sluì prvobitnoj namjeni – trgovini. Kako je Sarajevo ~esto gorjelo, u dvije posebne kamene ni{e Brusa-bezistana, neku vrstu gradskog Sarajevski hanovi i karavan-saraji trezora, pohranjivani su najva`niji gradski dokumenti. Upravo zahvaljuju}i tome sa~uvano je neko- Ove davne prete~e dana{njih hotela sluìle su za smje{taj liko veoma zna~ajnih spisa za grad Sarajevo iz putnika i robe. U njima je nu|en besplatan trodnevni bo- osmanlijskog perioda. Sve ostalo izgorjelo je u ravak svakom putniku namjerniku, ma koje vjere i boje poàrima koje su iza sebe ostavljale trupe Eugena koè bio. U Sarajevu i njegovoj okolini je 1878. godine Savojskog 1697. godine. bilo 50 hanova, od kojih 45 na podru~ju grada. Gotovo svi hanovi i druge javne gra|evine poklon su pojedinaca Sara~i gradu Sarajevu. Poznatiji su bili Gazi Husrev-begovi hanovi, Ta{lihan, \ulagin han i Mori}a han, Skender-pa{in karavan-saraj, Kemal-begov karavan-saraj, Pehlivanov, Jedna je od prvih sarajevskih ulica, nastala u prvoj Hadì Be{irov i drugi. polovini 16. stolje}a. Danas je to centralna ulica Ba{~ar{ije. Ime je dobila po sara~ima, zanatlijama gra|evina starog Sarajeva – Kolobara han, Begova koji izra|uju i prodaju predmete od koè. Neki od dàmija, Kur{umlija medresa, Hanikah, Mori}a han, njih su bili najbogatiji gra|ani u Sarajevu, a me|u Gazi Husrev-begov bezistan, Sahat-kula i druge. njima je bilo i nekoliko zna~ajnih dobrotvora. U Gazi Husrev-beg je podigao 200 du}ana u sarajev- Sara~ima su nastale neke od najzna~ajnijih skoj ~ar{iji, od toga 60 u Sara~ima.

6 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 7

Kolobara han (sjeverni ulaz) Gazi Husrev-beg Sin je Ferhat-bega (Bosanca) i Seldùke, k}erke sultana Ovo je bio prvi sarajevski han, a izgradio ga je kao Bajazita II, ro|en u Serezu oko 1480. godine, gdje mu je poklon gradu njegov osniva~ Isa-beg Ishakovi} sre- otac bio namjesnik. Husrev-beg je 1521. postavljen za na- dinom 15. stolje}a. Han je imao 40 soba i mogao je mjesnika u Bosni, kojom je upravljao, uz tri kra}a pre- primiti 400 ljudi i 35 konja. Sada se unutar zidina kida, sve do smrti 1541. godine. hana nalazi kafana s lijepom ljetnom ba{tom u kojoj se sluì bosanska kahva/kafa. Sve svoje bogatstvo, koje je bilo ogromno, Gazi Husrev- beg je poklonio Sarajevu i njegovim gra|anima, u~iniv{i Uz vanjske zidove Kolobara hana vremenom su do- to podizanjem monumentalnih gra|evina koje je oporu~io zidane male trgova~ke radnje, koje su u potpunosti kroz islamsku instituciju vakufa. Sa svojim zadu`binama, okruìvale han, a koje su nazvane Trgovkama po on je najve}i i najva`niji vakif (onaj koji daje {to u vakuf) pazar-bulama (perz. trgovke), ènama koje su ne- u Sarajevu. Od 1521. do 1541. godine gradi Begovu kada u ovim radnjama prodavale svoje rukotvorine. dàmiju (najve}u na Balkanu), hamam, bezistan, han (Ta{lihan), medresu Kur{umliju, Hanikah (dervi{ku tekiju), imaret (kuhinju za siroma{ne), musafirhanu Mori}a han (kona~i{te za putnike), te zavje{tava novac za biblioteku. Usto, gradi 200 du}ana za izdràvanje njegovog vakufa, Sagra|en je krajem 16. stolje}a iz sredstava Gazi iz ~ijih sredstava su nakon vakifove smrti izgra|eni Husrev-begovog vakufa. Mori}a han je jedini Sahat-kula, Mori}a han i prva sarajevska bolnica. Le- sa~uvani sarajevski han. Unutra{nje pokaldrmljeno genda kaè da je Gazi Husrev-beg za odràvanje svojih dvori{te opasavale su {tale i magaze. Na spratu su zadu`bina dao ~ak i svoje skupocjeno odijelo, te da mu bile sobe za goste. Danas se u prizemlju hana nalazi je sud poklonio odje}u. nacionalni restoran s ba{tom, prodavnica perzijskih }ilima, te nekoliko kafana u kojima moète popiti originalnu bosansku kahvu/kafu serviranu u poseb- nom starinskom posu|u.

Begova d`amija Sarajevske ~esme i {adrvani

Najzna~ajnija islamska gra|evina u Bosni i Herce- Propisima o ~isto}i tijela islam je muslimanima namet- govini, izgra|ena 1531. godine kao zadu`bina Gazi nuo specifi~an kult vode i ~isto}e kao trajnu civilizacijsku Husrev-bega, namjesnika u Bosni. Arhitektonskim tekovinu. Stoga je voda na svakom koraku bila jedan od rje{enjima Adèma Esira Alija, izvedenim u ranoi- osnovnih zahtjeva svakog osmanlijskog grada, pa i Sa- stambulskom stilu, Begova dàmija spada u vrh rajeva. osmanlijskog graditeljstva 16. stolje}a. Ansambl Prvi vodovod Sarajevo je dobilo sredinom 15. stolje}a, da Begove dàmije ~ine {adrvan (javna ~esma s vi{e bi tokom 16. stolje}a bio znatno pro{iren. Krajem osman- mlazova), mekteb (vjerska {kola), abdesthana s to- lijskog perioda u Sarajevu je bilo stotinu pedeset {est plom vodom (prostorija za obredno pranje), turbeta ~esmi i vi{e {adrvana, gra|enih od kamena, ve}inom kao (mauzoleji) Gazi Husrev-bega i Murat-bega Tardi}a, privatne zadu`bine. harem (groblje), muvekithana (prostorija za mjere- nje i utvr|ivanje ta~nog vremena za molitvu).

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 8

Sahat-kula i muvekithana Vrijeme a la turka Po hid`retskom mjerenju vremena novi dan uvijek Izgra|ena je u 17. stolje}u iz sredstava Gazi Husrev- po~inje ta~no u trenutku zalaska sunca. Kako su zbog begovog vakufa. Sat jo{ pokazuje vrijeme na turski nejednake duìne dana potrebne svakodnevne korekcije, na~in, {to zna~i da dvanaest sati pada ta~no u tre- uz Sahat-kulu je osnovana posebna institucija sa osno- nutku zalaska sunca. Zbog potrebe muslimana za vnim astronomskim instrumentima, muvekithana, i za- obavljanjem pet dnevnih namaza (molitvi) u grado- poslen muvekit, koji odre|uje satnicu dnevnih molitvi. vima Osmanlijskog carstva se po~inju graditi sahat- kule. Sarajevska sahat-kula bila je jedna od najvi{ih, Mula Mustafa Ba{eskija ali i najljep{ih u Bosni i Hercegovini. Poslije austrougarske okupacije dogra|ene su donje zone ob- U prostoru male pisarnice ispod Sahat-kule u Mudèli- jekta, a sat su u Londonu kupili sarajevski trgovci. tima nastale su najzna~ajnije stranice zapisa o Sarajevu Posljednju pozlatu kazaljki sata napravili su profe- iz 18. stolje}a. Sve {to se oko njega de{avalo u periodu sori sarajevske [kole umjetni~kih zanata 1950. go- od gotovo 60 godina pedantno je biljeìo Sarajlija Mula dine. Mustafa Ba{eskija (1731-1809), autoriziraju}i tako vlastiti „Ljetopis“, najdragocjeniji pisani izvor za izu~avanje Imaret i musafirhana starog Sarajeva 18. stolje}a.

U kompleksu Sahat-kule nalazio se Gazi Husrev- bosanskim slatkim specijalitetima, od kojih vam begov imaret, besplatna kuhinja za slu`benike ob- preporu~ujemo baklavu, hurma{ice, ruìce, tufahije jekata njegovog vakufa, studente i sirotinju. U istom i kadaif. ansamblu bila je i musafirhana, ku}a ure|ena za putnike namjernike, u kojoj se moglo besplatno tri dana jesti i kona~iti. Za vrijeme austrougarske oku- Kur{umlija medresa pacije musafirhana je prvobitno sluìla kao vojni Visoka vjerska {kola, Gazi Husrev-begova zadu`bina magazin, a kasnije kao oficirski klub, kojem je dat iz 1537. godine, posve}ena dobrotvorovoj majci naziv Aeroplan. Danas su tu privatna pekara, sla- Seldùki, k}erki sultana Bajazita II. U svoje vrijeme sti~arna i nacionalni restoran s lijepom ba{tom. U bila je pandan najpoznatijim evropskim univerzite- ovom restoranu moète uìvati u tradicionalnim

8 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 9

tima. Medresu Seldùkiju narod je prozvao je iznova izgra|en 2000. godine. Dodan je jedino po- Kur{umlijom zbog njenog olovnog krovnog po- kretni stakleni krov koji pokriva unutra{nje dvori{te. kriva~a (tur. kur{um – olovo). Ima centralni atrij s trijemom i stupovima, dvanaest u~ionica i salu za Gazi Husrev-begov bezistan predavanja, dershanu. Na centralnom mjestu hele- nisti~kog dvori{ta je {adrvan. Objekt je gra|en od Gra|en je u etapama izme|u 1537. i 1555. godine, kamena. Svaka prostorija pokrivena je zasebnom kao drugi sarajevski bezistan iz Gazi Husrev-begove kupolom i ima vlastiti kamin i odàk. Sluì kao zadu`bine. Pravougaonog je oblika, dug 109 metara, umjetni~ki izlo`beni prostor. sa zasvo|enom unutra{njom ulicom, prvobitno po- kriven olovom. Bezistan ima ~etiri ulaza, dva iz Gazi Gazi Husrev-begova biblioteka Husrev-begove ulice i po jedan iz ulica Ferhadija i Zelenih beretki. U starom Sarajevu je bilo 70 mekteba (osnovnih vjerskih {kola) i 12 medresa. Uz dàmije, medrese, Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica tekije i mektebe, nastajale su i biblioteke. Ve} u to vrijeme najzna~ajnija je bila biblioteka koju je u svo- Gra|ani Sarajeva je zovu Zlatarskom ulicom. Jed- joj medresi uvakufio Gazi Husrev-beg, odrediv{i nom svojom stranom grani~i sa Gazi Husrev-bego- stalni priliv novca za nabavku novih knjiga. Tako je vim bezistanom, du` ~ijeg isto~nog zida su ona vremenom postala riznica orijentalne kulture i prodavnice izgra|ene nakon adaptacije Bezistana mudrosti, spisa, i knjiga neprocjenjive vrijednosti. po uzoru na prvobitni izgled objekta. Ulica grani~i i Danas je to specijalizirana orijentalna biblioteka s Kujundìlukom (tur. kujundìja – zlatar), koji je i po gdje se ~uvaju nau~na saznanja o kulturnom na- imenu i po svojim zanatima zlatarska ulica. Grani~i slije|u, prvenstveno iz osmanlijskoga doba. To su i s ulicom Mudèliti mali, manjom sarajevskom uli- izuzetno vrijedni izvori za izu~avanje privredne i kul- com nekada{njih knjigovezaca (ar. mudèlit – knji- turne historije ovda{njih naroda u periodu od preko govezac). 400 godina. Fond biblioteke broji 50.000 svezaka, od ~ega 7.000 rukopisa i 4.500 dokumenata. Nakon Slatko }o{e - susret Istoka i Zapada mnogih selidbi tokom proteklih skoro petsto godina Gazi Husrev-begova biblioteka je kona~no dobila Dobilo je ime po slasti~arnama, koje se od davnina adekvatan smje{taj. nalaze na ovome mjestu. Upravo na ovom prostoru napravljen je koncem 19. stolje}a nagao arhitekton- Hanikah ski rez u srcu starog Sarajeva, pa je na tom gradskom raskri`ju golim okom vidljiv susret dviju Gazi Husrev-begova zadu`bina, podignuta 1531, iste civilizacija, tradicija, kultura, navika ìvljenja i sta- godine kad i njegova dàmija. Prvobitna gra|evina novanja. Ovdje su se dolaskom Austro-Ugarske mo- Hanikaha (perz. hanikah – tekija s internatom za narhije u Bosnu i u Sarajevo susreli i doslovce dervi{e) bila je objekt pravougaonog oblika sa 14 ka- dotaknuli Istok i Zapad. Staro Sarajevo se protezalo bineta i simahanom, prostorijom u kojoj se obavlja i dalje, preko dvjestotinjak metara udaljenog Gazi dervi{ki obred zvani zikr. Bila je to lijepa gra|evina Husrev-begovog hamama, pa sve do Magribije s atrijem ispod stupova, dvori{tem i {adrvanom. Ha- dàmije na Marindvoru, dobra dva kilometra nizvo- nikah je vi{e puta stradao u poàrima i obnavljan, a dno. Ovdje, me|utim, zavr{ava 16. stolje}e i zlatno gotovo u potpunosti je nestao 1931. godine, kada je doba Sarajeva – vrijeme u kojem je podignuto vi{e gra|ena zgrada nove medrese, kasnijeg Islamskog od 100 dàmija, preko 300 du}ana, {est tekija, fakulteta. Po uzoru na prvobitnu gra|evinu, Hanikah sedam hamama, vi{e medresa, biblioteka, mostova,

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 10

hanova, karavan-saraja... Jevreji u Sarajevu

Stari i Novi hram Sefardski Jevreji prognani su krajem 15. stolje}a iz [panije (zajedno sa {panskim muslimanima) od tada{njih vladara kraljice Izabele i kralja Ferdinanda Aragonskog, U Sijavu{-pa{inoj mahali (il Kortiò), na {irem pro- pa su potraìli nova uto~i{ta u Evropi. Osmanlijski sultani storu Ba{~ar{ije, izgra|ene su dvije sinagoge, poz- su primili ove prognanike u Carstvo, garantiraju}i im nate kao Stari hram i Novi hram. gra|anska prava, ravnopravnost, slobodu trgovanja i za{titu. Tako su Sefardi po~etkom 16. stolje}a po~eli pri- Stari hram (depandans Muzeja Sara- stizati i u Bosnu, pa i u Sarajevo. Sa sobom su donijeli jeva) slavnu Hagadu (danas poznatu kao Sarajevska hagada), bogato iluminiranu molitvenu knjigu za ku}nu upotrebu, neprocjenjive materijalne i duhovne vrijednosti. Stari hram (Il kal grandi) sagra|en je 1581. godine. U velikim sarajevskim poàrima dva puta je gorio, prvi put 1697. godine, kada je Sarajevo popalio Jevrejsko groblje s kapelom na Borku Eugen Savojski, i drugi put 1788. godine. Hram je temeljno obnovljen 1909. godine, kada je dobio Iznad naselja Kova~i}i, na lokalitetu Borak, nalazi se elektri~nu rasvjetu, a kamena fasada je omalteri- Staro jevrejsko groblje i kapela na kojem su gotovo ~eti- sana i postavljen je novi krov. U Drugom svjetskom risto godina sahranjivani sarajevski Sefardi. Osnovano je ratu nacisti su ga te{ko razorili. U njemu je danas 1620. godine, a najstariji o~uvani spomenik je iz prve polovine 17. stolje}a. Za ovo groblje se tvrdi da je najljep{e smje{ten Muzej Jevreja BiH, kao depandans Muzeja jevrejsko groblje u Evropi, jer su nadgrobni spomenici Sarajeva. oblikovani kao zaobljeni sarkofazi po obliku jedinstveni u jevrejskom svijetu. Unutra{nji prostor Starog hrama podijeljen je na tri broda. Njegov prednji dio je posve}eni prostor i sluì za propovijed, a dva bo~na broda hrama, kao i dio Novi hram (Il kal vjeù) na sjevernom dijelu, imali su po dva sprata, {to je bio uvjet bogoslu`ja. Prostor na spratu je bio nami- Ovaj hram izgra|en je 1821. godine zbog pove}anog jenjen ènama, dok su u prizemlju bili mu{karci. broja vjernika u Sarajevu. Danas sluì kao likovna galerija. Pored ovih dviju sinagoga, u Sarajevu po-

10 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 11

stoje jo{ dvije – veliki novi jevrejski hram – Templ, Sarajevski hamami te A{kenaska sinagoga, koja je danas jedina u funk- ciji prvobitne namjene i u ~ijem okrilju djeluje Je- Poslije dàmija, najljep{i i najmonumentalniji objekti vrejska op}ina Sarajeva. islamske arhitekture su hamami. Iako je u Sarajevu svaka bolje stoje}a ku}a imala i kupatilo, u ovom gradu je u 16. stolje}u bilo sedam javnih banja, svih sedam Dàmija Ferhadija izgra|enih od kamena, prekrivenih kupolama. Do danas je o~uvan samo Gazi Husrev-begov hamam. Zadu`bina Ferhad-bega Vukovi}a Desisali}a, bosanskog sandàk-bega iz srednjovjekovne plemi}- ke porodice, izgra|ena 1562. godine. Ulica na Adil-beg Zulfikarpa{i} sjevernom obodu dàmije danas nosi naziv uteme- ljitelja dàmije. Uz dàmiju se nalazi i manje me- Najpoznatiji bosanski politi~ki disident socijalisti~ke Ju- zarje u kojem su sahranjivani predstavnici goslavije. Postaje poznat kao najbogatiji Bosanac u ino- janji~arskog odàka i ~lanovi poznatih porodica sta- zemstvu, ali i kao zapaèna osoba kulturnog, javnog i rog Sarajeva. politi~kog ìvota. Godine 1988. utemeljio je Bo{nja~ki institut u Zuerichu. Podru`nicu Bo{nja~kog instituta u Sa- rajevu otvara 1991. godine, a Institut i Fondacija po~inju Katedrala s radom 2001. godine. Katoli~ka prvostolna crkva Vrhbosanske nadbisku- je iz Gazi Husrev-begovog vakufa u razdoblju od pije posve}ena Srcu Isusovu. Sagra|ena je po pro- 1537. do 1539. godine. Hamam je imao ènsko i jektu Josipa Vanca{a 1889. godine u neogoti~kom mu{ko odjeljenje. U 19. stolje}u dogra|eni su i ba- stilu, s elementima neoromantike. Moè primiti zeni za ritualno pranje Jevreja. Nakon Prvog svjet- 1.200 ljudi. Izgra|ena je na mjestu nekada{njeg ka- skog rata hamam je izgubio svoju funkciju, a nakon ravan-saraja i sjedi{ta janji~arskog odàka ({taba) Drugog svjetskog rata bio je adaptiran u no}ni bar i poznatom kao Agina kapija, na placu usred novona- kockarnicu. Danas se nalazi u sastavu reprezenta- stalih gradskih blokova gra|enih po ugledu na gra- tivnog kompleksa Bo{nja~kog instituta vakifa Adil- dove srednje Evrope. Od Katedrale, okruène bega Zulfikarpa{i}a. brojnim gradskim kafi}ima, pruà se poznata [tro- smajerova ulica – tako|er veoma popularna za po- podnevnu kaficu u nekoj od ljetnih ba{ti. Bo{nja~ki institut – Fondacija Adil [trosmajerovu ulicu projektirali su slavni sarajevski Zulfikarpa{i} arhitekti Karl Parìk i Josip Vanca{, po principu ‘svakome po jedna strana ulice’. Parìkov, zapadni Bo{nja~ki institut, jedna od najzna~ajnijih institucija blok zgrada, s luksuznim stanovima za iznajmljiva- kulture na prostorima Bosne i Hercegovine, s fon- nje, bio je u vlasni{tvu tr{}anskog trgovca Giusep- dom umjetni~ke i bibliote~ke gra|e od neprocjenjive pea Vita Saloma. duhovne i materijalne vrijednosti, otvoren je 2001. godine. Posjeduje knjigoveznicu, biblioteku, arhiv Gazi Husrev-begov hamam (Bo{nja~ki dokumenata (originali i kopije dokumenata razli~itih institut) razdoblja Bosne i Hercegovine i susjednih dràva), dokumentacijski centar o ratu 1992-1995. godine, grafi~ki centar (fotografije, stare razglednice, To je bilo javno kupatilo impresivnih dimenzija i grafi~ke listove, videokasete, reprodukcije, kalen- savr{enog sklada. Predstavlja jo{ jedno svjedo~an- dare, plakate iz razli~itih perioda), kartografsku stvo o ovda{njem kultu ~isto}e i vode, a izgra|eno zbirku (historijske i geografske karte), zbirku umjet-

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 12

nina, knjiàru i antikvarnicu, te vlastitu izdava~ku Prvi elektri~ni tramvaj u Srednjoj Evropi djelatnost. Prvi tramvaj u Sarajevu krenuo je ta~no za Novu 1885. godinu. Bio je to tramvaj na konjsku vu~u. Dvadeset go- Gradska tr`nica i pijaca Markale dina kasnije, 1. maja 1905. godine, krenuo je prvi sarajevski elektri~ni tramvaj, kao prvi u Srednjoj Evropi, na Zgradu Gradske tr`nice (njem. Markthalle) projekti- Balkanu i u Austro-Ugarskoj monarhiji. Tramvajske {ine rao je August Butsch 1894. godine. Tr`nica je otvo- prolazile su i pokraj Markala, do dana{njeg Trga rena 1895. godine i do danas sluì prvobitnoj oslobo|enja, gdje se nalazila tramvajska stanica. namjeni. Najbolji opis ovog monumentalnog zdanja austrougarske gradnje dao je svojevremeno Ham- dija Kre{evljakovi}, ugledni histori~ar i najzna~ajniji Vje~na vatra „biograf“ Sarajeva: Njena zgrada vi{e nalikuje ka- kvom teatru nego prostoriji u kojoj se prodaje zelen Vje~na vatra je spomenik oslobodiocima grada i civilnim i meso. Prekoputa Tr`nice nalazi se poznata otvo- `rtvama Drugog svjetskog rata. Spomenik je postavljen rena pijaca Markale. na prvu godi{njicu oslobo|enja Sarajeva, 6. aprila 1946. godine, ispred objekta nekada{njeg Grand hotela, u stro- Grand hotel (Zavod za platni promet) gom centru grada. Plamen na spomeniku je bio uga{en samo za vrijeme opsade Sarajeva 1992-1995. godine. Nakon hotela Evropa, izgra|enog 1882. godine, ovo je bio drugi veliki sarajevski hotel. Izgra|en je 1893. godine prema projektu arhitekata Karla Parìka i Pala~a HKD „Napredak“ Josipa Vanca{a, u duhu rane renesanse, za trgovca Danijela Saloma. Otvoren dvije godine nakon izgra- Reprezentativna gra|evina podignuta u glavnoj sa- dnje, 1895, radio je godinu dana, da bi zgrada nakon rajevskoj ulici Mar{ala Tita kao dom Hrvatskog kul- toga vi{e puta mijenjala namjenu. turnog dru{tva „Napredak“. Gradnja je zavr{ena 1913. godine, po projektu arhitekte Dioniza Sukna, u stilu secesije s pseudomaurskim elementima. Zgrada „Napretka“ tokom ~itave svoje historije bila je jednim od sredi{ta kulturnog i javnog ìvota grada

12 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 13

Sarajeva. Godine 1913. otvoreno je kino „Imperijal“. \e s’ ba, pisac!? U prizemlju je caffe slasti~arna „Imperijal“, a nakon Drugog svjetskog rata ustanovljava se „Kamerni O duhu i mentalitetu Sarajlija rje~ito govori jedna ane- teatar 55“ i Galerija „Gabrijel“. „Napretkova“ gdota vezana upravo za Ivu Andri}a. Navodno se, nakon dobivanja Nobelove nagrade, Andri} zadesio na sarajev- zgrada poznata je i po tome {to je u njoj instaliran skim ulicama, gdje ga je srela i prepoznala grupa man- prvi sarajevski lift. gupa, te mu je jedan od njih pri{ao i, potap{av{i ga po ramenu, intimno oslovio: „\e s’ ba, pisac, napi{e l’ se Kamerni teatar 55 osnovan je 1955. godine. U nje- {ta?“, na {to se Andri}, poznaju}i veoma dobro ovda{nji govom sastavu djeluju Galerija „Gabrijel“ i Guda~ki mentalitet, samo dobrohotno nasmije{io i produìo. kvartet Kamernog teatra. U neposrednoj blizini Ka- mernog teatra nalaze se i druga dva pozori{ta: Po- zori{te mladih, koje od nastanka njeguje lutkarsku knjièvnost, 1961. godine, za djelo „Na Drini i dramsku umjetnost, scenski pokret, ples, panto- }uprija“) i Vladimira Preloga (Nobelova nagrada za mimu, i afirmira doma}e dramsko stvarala{tvo, kao hemiju, 1975. godine). Iz ovoga grada proistekli su i i Narodno pozori{te Sarajevo, u zgradi nekada{njeg drugi poznati pisci savremenog doba poput Ale- Dru{tvenog doma izgra|enog 1899. godine prema ksandra Hemona i Miljenka Jergovi}a. projektu Karla Parìka, u stilu neorenesanse s elementima klasicizma. U godinama austrougarske Oficirska kasina (Dom Oruànih snaga uprave bila je dom vi{e pjeva~kih, muzi~kih i drugih dru{tava, te mjesto odràvanja slavnih oficirskih ba- BiH) lova. Zgrada dru{tvenog doma bila je i sjedi{te „ Go- spodskog kluba“. Novembra 1921. godine u biv{em Prema projektu Karla Parìka objekt je izgra|en Dru{tvenom domu otvara se Narodno pozori{te, u 1881. godine. Dom Oruànih snaga BiH od osnivanja kojem do danas djeluju Sarajevska filharmonija, koristi vojska za razli~ite namjene, a dvije velike Opera, Balet i Drama. Ova ku}a je ugostila veliki sale za reprezentativne skupove i manifestacije. Ofi- broj umjetni~kih ansambala i renomiranih umjet- cirska kasina bila je sredi{te dru{tvenog ìvota Sa- nika iz cijeloga svijeta, a njen trg je mjesto crvenog rajeva s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a, sve do tepiha ~uvenog Sarajevo film festivala. Pored ovih izgradnje Dru{tvenog doma, poznatog i kao „Go- pozori{ta, u Sarajevu djeluje i SARTR (Sarajevski spodski klub“ (kasnije Narodno pozori{te). Ovdje su ratni teatar), osnovan 1992. godine. odràvane izlo`be, javna predavanja, a prvi koncert vojne muzike odràn je ve} u godini njegovog otva- Gimnazijska ulica je dobila naziv po {kolama koje ranja. zaposjedaju ~itavu njenu duìnu: Prva gimnazija (osnovana 1879), Preparandija (danas Osnovna Umjetni~ka galerija Bosne i Hercego- {kola „Safvet-beg Ba{agi}“) i Srednja {kola primi- vine jenjenih umjetnosti. Tri {kole, zajedno sa susjednom Oficirskim kasinom (danas Dom Oruànih Zgrada dana{nje Umjetni~ke galerije Bosne i Her- snaga BiH), sa~injavale su prvi zaokruèni kom- cegovine izgra|ena je 1912. godine po projektu Jo- pleks objekata gra|enih u Sarajevu namjenski po sipa Vanca{a za sarajevske trgovce Je{uu i Mojcu standardima gradnje Austro-Ugarskog carstva. Za Salom (u to vrijeme sluìla je kao poslovna zgrada), Prvu gimnaziju, najstariju srednju {kolu zapadnoe- vlasnike vi{e pala~a i vila u Sarajevu. Osnovana je vropskog tipa u Bosni i Hercegovini, vezuju se zna- 1946. godine. Umjetni~ka galerija Bosne i Hercego- menita imena evropske i svjetske kulture i nauke vine je u vrijeme otvorenja 1959. godine imala oko poput nobelovaca Ive Andri}a (Nobelova nagrada za 2.200 umjetni~kih eksponata, ve}inom bosansko-

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 14

hercegova~kih umjetnika. Danas ima preko 4.000 U gradu djeluju i druge galerije: eksponata, a glavno teì{te prou~avanja je bosanskohercegova~ka umjetnost 20. stolje}a. Galerija „Mak“ u sklopu Muzeja knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Collegium artisticum, Saborna crkva i Mitropolija (Nova pra- Galerija BKC, Galerija „Gabrijel“, Galerija „Roman Pe- voslavna crkva) trovi}“, Galerija „Novi hram“, Galerija „Paleta“, Galerija „Preporod“, Galerija ALUBiH, Galerija [kole primijenjenih Pravoslavna Saborna crkva posve}ena ro|enju Pre- umjetnosti, Galerija „Sveti Anto“, Galerija CDA, Galerija svete Bogorodice izgra|ena je 1868. godine, pred Pozori{ta mladih, Galerija SPKD „Prosvjeta“, Galerija kraj osmanlijskog vladanja Bosnom. To je trobrodna „Paleta ]ulhan“, Galerija „Gaudeamus“, AKCUS „Seljo“, bazilika sa pet neobizantijskih kupola na visokim Savremena umjetnost ARS AEVI, Izlo`beni prostor tamburima, ra|ena u neobaroknom stilu s elemen- Kur{umli medrese 79, Galerija Mersada Berbera E&A, tima srpsko-bizantijskog graditeljstva. Zvonik je Bo{nja~ki institut. sagra|en 1872. godine. Crkvu je gradio Makedonac Andrija Damjanov. Prilog za izgradnju crkve dali su ruski Carski dom, sultan Abdul Aziz (500 dukata) i Hotel Evropa bosanski vezir Topal Osman-pa{a. Bio je to prvi sarajevski hotel evropskog tipa. Izgra- Ajas-pa{in dvor (Hotel Central) dio ga je 1882. godine bogati sarajevski trgovac i politi~ar Gligorije Jeftanovi}. Nastao je uz prostor tri Sagra|en 1897. godine, po projektu Josipa Vanca{a, godine ranije izgorjelog Gazi Husrev-begovog Ta{li- tada{nji Grand hotel Central bio je reprezentativno hana (kamenog hana), gra|evine neponovljive lje- ugostiteljsko zdanje na dva sprata, s restoranom i pote. kafanom u prizemlju. Nakon poslijeratne adaptacije, i danas spada u jedan od najreprezentativnijih Ta{lihan gradskih hotela. Ta{lihan je podignut 1543. godine kao zadu`bina Gazi Husrev-bega. Od ovog kamenog hana, koji je nekada imao {adrvan, dàmiju, dvori{te i oko

14 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 15

dvori{ta du}ane i magaze, nakon nekoliko poàra, Sima Milutinovi} Sarajlija u kojima je o{te}en, danas su ostale samo zidine u ba{ti hotela Evrope. Pjesnik, histori~ar i avanturist. Bavio se i istraìvanjem folklora. Bio u~itelj Petra II Petrovi}a Njego{a, crkvenog Muzej knjièvnosti i pozori{ne umjet- i svjetovnog vladara Crne Gore (1830-1851). Ponose}i se svojim rodnim gradom, Milutinovi} svome imenu dodaje nosti – Galerija „Mak“ – Sarajlija. Grad mu se oduìo dav{i ulici u kojoj je smje{ten Muzej knjièvnosti njegovo ime. Osnovan 1961. godine kao Muzej knjièvnosti, od 1969. godine po~inje izu~avati i pozori{nu umjetnost Bosne i Hercegovine. Smje{ten je u ku}i iz sredine Stari sarajevski mostovi 19. stolje}a, nekada vlasni{tvo pravoslavne trgova~ke porodice Skari} (kasnije porodice Od sedam starih sarajevskih mostova {to su premo{}ivali Despi}). U prizemlju je likovna galerija „Mak“. Miljacku danas su ostala samo tri – [eher-}ehajina, La- tinska i Kozija }uprija. Prva dva moète vidjeti u samom Ispred ku}e je lijepo dvori{te, odvojeno od ulice vi- gradu, no do tre}eg, Kozije }uprije, morate pje{a~iti oko sokim zidom. pola sata uzvodno {etnicom uz kanjon rijeke Miljacke. Od starih sarajevskih mostova ostao je do danas sa~uvan Bogati fond muzeja sa~injavaju rukopisi, prepiske, i Rimski most kod naselja Ilidà. li~ni dokumenti, predmeti, fotografije stvaralaca i njihovih saradnika, listovi, ~asopisi, publikacije, knjige u kojima su pisci objavljivali svoje radove, zatim pozori{ni plakati, programi, scenske i indivi- Austrougarska vlada je na Latinskoj }upriji, prekoputa mjesta atentata, postavila monumentalan spo- dualne fotografije, scenske i kostimografske skice menik Franji Ferdinandu i Sofiji Hohenberg. i drugo. Gra|a je raspore|ena u zbirke – 67 Spomenik je uklonjen nakon stvaranja nove dràve knjièvnih i 17 pozori{nih, s vi{e od 20.000 ekspo- – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije je nata. otvoren Muzej Sarajevskog atentata, ispred kojeg su utisnute stope atentatora Principa. Nakon Muzej „Sarajevo 1878-1918“ (Muzej zavr{etka posljednjeg rata postavka muzeja je ob- Sarajevskog atentata) novljena, a muzej preimenovan u Muzej „Sarajevo 1878-1918“. Na uglu ulica Apelov kej i Franje Josipa (danas Obala Kulina bana i Zelenih beretki) 28. juna 1914. Latinska }uprija godine Gavrilo Princip, sarajevski gimnazijalac i ~lan tajne organizacije „Mlada Bosna“, koju je kon- U svjetskim razmjerima poznata je kao mjesto u troliralo tajno udruènje unutar srpske vojske „Crna ~ijoj se neposrednoj blizini dogodio Sarajevski aten- ruka“, izvr{io je atentat na austrougarskog tat. Most je sagradio Ali Ajni-beg 1565. godine. Ime prestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda je dobio po susjednom kvartu Latinluk ili Frankluk, i njegovu suprugu Sofiju. Za ovaj atentat Austro- nazvanom tako po dubrova~kim trgovcima koji su Ugarska monarhija je smatrala Srbiju neposredno tu imali svoju koloniju i drugom kr{}anskom stano- odgovornom, te joj je 23. jula uputila ultimatum, a vni{tvu koje je nastanjivalo kvart. . ubrzo i objavila rat. Nakon toga je po~eo Prvi svjetski rat.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 16

Despi}a ku}a (depandans Muzeja Sa- Kara|oz - pozori{te sjenki rajeva) Sarajevo su u osmanlijsko doba s vremena na vrijeme posje}ivale putuju}e zabavlja~ke grupe orijentalnog tipa Ova ku}a je nekada bila vlasni{tvo bogate trgova~ke pozori{ta, poznatog kao kara|oz. To je scenska igra, porodice Despi} i predstavlja primjer ìvota pravo- neka vrsta pozori{ta sjena, s obojenim figurama slavne porodice u Sarajevu. Po zanimanju trgovci izra|enim od tanke koè koje iza platna pokre}e glumac }ur~ije (krznari), Despi}i su imali du}ane u pomo}u konca. Pokrete figura prati glas glumca iza platna. obli`njem Velikom }ur~iluku. Ku}a je nastala u vi{e faza, prvobitno s bosansko-orijentalnim karakteri- stikama, da bi preinakama i dogradnjama 1881. go- godine, arhitekte Josipa Vanca{a. Njena pozicija u dine poprimila evropsku graditeljsku fizionomiju. gradskom tkivu nalagala je monumentalan, sve~an i dostojanstven arhitektonski izraz. [alter-sala, kao Za porodicu Despi} vezana je pojava evropskog tipa centralni prostor dimenzija 40 x 15 metara, pokri- pozori{ta u Sarajevu, kao vida ku}ne zabave. Orga- vena je re{etkastom èljeznom konstrukcijom, a nizator pozori{nih predstava bio je Hadì Makso stakleni pokrov daje potpunu zenitnu rasvjetu. Ob- Despi}, glava obitelji, ugledni trgovac i dràvni jekt je imao centralno grijanje toplim zrakom i bio ~inovnik dviju administracija zaredom, osmanlijske, je povezan sa èljeznicom krakom pruge koja je zatim austrougarske. Porodica je ku}u poklonila ulazila u unutra{nje dvori{te. gradu, pod uvjetom da sluì kao muzejski objekt. Pravosudna pala~a (Pravni fakultet i Godine 1953. Despi}a ku}a je u{la u sastav Muzeja Sarajeva i njegov je depandans. Rektorat Univerziteta u Sarajevu) Vojni telegraf i po{ta (Glavna po{ta) Jo{ jedna arhitektonska poslastica je Pravosudna pala~a, monumentalna kvadratna gra|evina podi- Najreprezentativniji izraz secesionisti~ka arhitek- gnuta u dvije etape, izme|u 1912. i 1918. godine, u tura u Sarajevu dosegla je objektom Po{te iz 1913. stilu kasnog historicizma Karla Parìka. U Pravo- sudnoj pala~i, pored sudskih institucija, smje{ten je

16 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 17

Rektorat Univerziteta u Sarajevu i Pravni fakultet. Mustini dukati Likovna akademija (Evangelisti~ka Brojne pri~e i uspomene Sarajlija vezane su za dvije obale Miljacke koju premo{}uje [eher-}ehajina }uprija. crkva) Jedna od njih kazuje kako se vlasnik dvora na drugoj obali Miljacke, Mustaj-pa{a, èlio uvjeriti da li je Musta, Na drugu stranu obale, do Akademije likovnih njegov sluga, zaista takav baksuz kako se pripovijedalo. umjetnosti, vodi vas savremeni most „Festa lente – Pa{a je naredio da se stavi kesa dukata nasred [eher- Poùri polako“. Akademija je smje{tena u }ehajine }uprije, kuda je Musta svako jutro u njegovu nekada{njoj evangelisti~koj crkvi, koju je evangeli- ku}u na slu`bu dolazio. I nije mogao povjerovati kada je sti~ka crkvena op}ina izgradila 1899. kao svoje kon- vidio kako Musta poput slijepca prolazi pored kese s du- fesionalno sjedi{te, po projektu arhitekte Karla katima. Pozvao ga je i upitao kako je jutros pre{ao preko Parìka, u romani~ko-bizantijskom stilu. Centralna mosta. Sluga mu je odgovorio: „Pa{a moj dobri, uvijek potkupolna gra|evina nadogra|ena je krilnim dije- sam mislio kako li to slijepac pre|e preko }uprije, pa sam jutros, kad sam nai{ao, za`mirio na po~etku i `mire}i lovima 1911. godine. Od 1981. godine zgrada se ko- pre{ao }upriju.“ risti kao mati~ni prostor Akademije likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ba{~ar{ijske no}i

U ljetnim mjesecima prostor parkinga uz [eher-}ehajin most pretvara se u atraktivnu umjetni~ku scenu na kojoj se svake no}i smjenjuju akteri raznovrsnih kulturnih ma- nifestacija: dramskih predstava, koncerata klasi~ne ili rok muzike... Dio programa odvija se i na Ba{~ar{ijskom trgu.

Inat ku}a

Kada je u velikom gra|evinskom zahvatu austrougarskih graditelja trebala po~eti gradnja Gradske vije}nice, uz [eher-}ehajinu }upriju, bilo je potrebno sru{iti ku}u koja se nalazila na desnoj obali Miljacke. Vlasnik, prema predaji, nije htio dozvoliti ru{enje ku}e, nikakva nagovaranja nisu pomagala. Na kraju je pristao, ali pod uvjetom da mu prenesu ku}u na drugu obalu Miljacke, kamen po kamen, i da mu pritom daju jo{ i kesu dukata. Iz inata! Tako i bi u~injeno.

Bra}a Mori}i

U haremu Vekil-har~ove d`amije pokopana su bra}a Mori}i, Ibro i Pa{o, pripadnici janji~arskog vojnog reda i ~lanovi jedne od najbogatijih sarajevskih porodica. Istakli su se u organizaciji pobune janji~ara protiv osmanlijske vlasti i bosanskog vezira polovinom 18. stolje}a.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 18 Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 19

[ETNJA OD ^AR[IJE

Gradska vije}nica Krigla puna dukata

Izgra|ena je po projektu Karla Parìka u pseudo- Na sve~ano otvaranje prve sarajevske pivare u maurskom stilu 1894. godine, a u krajnjoj izvedbi Kova~i}ima njen vlasnik Josef Feldbauer pozvao je sve arhitekata Alexandra Witteka te ]irila M. Ivekovi}a. zna~ajnije uglednike Sarajeva, na ~elu sa Topal Osman- Wittek radi prou~avanja gra|evina ra|enih u ovom pa{om, posljednjim velikim osmanlijskim namjesnikom stilu dva puta odlazi u Kairo. Uzor mu je dàmija i u Bosni. Pri~a se da je Osman-pa{a naiskap popio prvu medresa Hasana II. Kako je Wittek navodno upravo nato~enu kriglu iz prve sarajevske pivare, te odmah zbog ovoga projekta (nedovoljnog osvjetljenja u potom izvadio kesu punu dukata i do vrha napunio te{ku pivsku kriglu, poèljev{i tako pivaru sretan po~etak rada glavnoj auli zgrade) umno obolio i izvr{io samoubi- i izraziv{i istovremeno vlastito zadovoljstvo okusom nje- stvo, rad na projektu je nastavio ]iril M. Ivekovi}. govog piva. [eher-}ehajina }uprija

Sagra|en polovinom 15. stolje}a, ovaj most je prvobitno imao pet lukova i ~etiri masivna stupa, a ne- Veli~anstveni. Munara d`amije je osmerokutna i koliko puta je u svojoj dugoj historiji popravljan i jedna je od najljep{ih u Bosni i Hercegovini. Uz Ca- mijenjan mu je prvobitni izgled. Prilikom regulacije revu d`amiju sa~uvano je mezarje sa preko stotinu obala Miljacke krajem 19. stolje}a i izgradnje mo- ni{ana i jednim starim nedatiranim ni{anom za koji dernih saobra}ajnica na njenim obalama jedan luk se vjeruje da pripada mezaru Isa-bega Ishakovi}a. mosta je zazidan u novu cestu, tako da sada ima ~etiri luka. Sarajevska pivara

Careva dàmija Izgra|ena 1882. godine kao privatno vlasni{tvo be~kog industrijalca Heinricha Lewyja, danas je Upravo ovdje, oko ove dàmije, podignute su prve poznata kao Sarajevska pivara. No to nije prva gra|evine u Sarajevu. Na mjestu dana{nje dàmije ovda{nja pivara. Prvu sarajevsku pivaru osnovao je bila je drvena dàmija s krovom na ~etiri vode. 1864. godine bogati trgovac i industrijalac Josef Osniva~ Sarajeva Isa-beg Ishakovi} ju je izgradio Feldbauer u naselju Kova~i}i, da bi ga kasnije slije- 1457. godine u ~ast sultana Mehmeda II Fatiha, pa dili drugi pivari sa svojim pogonima. je u narodu nazvana Carevom dàmijom. Uz dàmiju je Isa-beg izgradio hamam, podigao most preko Miljacke, a s druge strane rijeke kameni han Franjeva~ki samostan i crkva sv. Ante (karavan-saraj Kolobara) te ve}i broj du}ana u hanu Padovanskog i oko njega, ~ime po~inje urbano formiranje grada. Mahala koja se formirala oko dàmije nazvana je Samostan je sagra|en 1894. godine po projektu Mahala Careve dàmije, kasnije Careva mahala, i Karla Paneka, u duhu neogotike, a crkva 1912. po predstavlja prvi sarajevski stambeni kvart. projektu Josipa Vanca{a, u stilu cvjetne gotike. Ob- Dana{nja dàmija izgra|ena je 1566. godine, na jekt je zavr{en 1914. godine, kad su postavljena zahtjev Sarajlija, a finansirao ju je sultan Sulejman

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 20

zvona na tornju. Samostan posjeduje veliki broj sta- O franjevcima rih rukopisa i knjiga, umjetni~kih slika, rukotvorina i crkvenih predmeta velikog zna~aja i vrijednosti, Franjevci, ~lanovi katoli~kog reda Ordo fratrum minorum kao i vitraè na prozorima posebne umjetni~ke vri- (Red manje bra}e), koji je osnovao sv. Franjo Asi{ki, u jednosti, koje je napravio slikar Ivo Dul~i}. Bosni su prisutni od konca 13. stolje}a, a 1340. godine osnivaju vikariju za Bosnu. Ovdje ih 1291. godine {alje Od 1517. godine franjevci su u Bosni organizirani u papa Nikola IV da suzbiju „bogumilsku herezu“. provinciju Bosnu Srebrenu, nazvanu tako po njiho- vom manastiru u gradu Srebrenici u isto~noj Bosni. Danas je sjedi{te Bosne Srebrene u Sarajevu. Imaju pokopano sedam bra}e (tur. yediler – sedmorica), 14 samostana s bogatim bibliotekama i dvije rezi- branioci Sarajeva od vojske Eugena Savojskog 1697. dencije, zatim Franjeva~ku teologiju, visoko{kolsku godine. Druga kazuje o sedam dervi{a, gostiju Sa- ustanovu u Sarajevu, i Franjeva~ko sjemeni{te u Vi- rajeva, koji su nepravedno optuèni i tragi~no izgu- sokom. Omiljeni kod katoli~kog stanovni{tva, a bili ìvote, da bi zatim bili pokopani pod turbetom. uvaàvani od drugih vjeroispovijesti u Bosni, franjevci su ovdje prisutni sedam stolje}a, a u Sarajevu su od njegovog osnivanja. At-mejdan

Jedilersko turbe (Turbe sedam bra}e) U najstarijem periodu Sarajeva ovo je bio trg roblja i mjesto izvr{enja smrtnih kazni vje{anjem, po siya- Nalazi se u dvori{tu ôkadì hadì Sulejmanove ~emu je u narodu prozvan Sijaset-mejdan (tur. set dàmije (poznate i kao Dàmija za Beglukom ili Je- – kazna). Naziv potje~e iz kasnijeg perioda, po dilerska dàmija), izgra|ene 1538. godine. Jediler- konjskoj pijaci i hipodromu. U 16. stolje}u tu je sko turbe podigao je bosanski namjesnik izgra|ena dàmija i mekteb, a u 17. medresa i bi- Sulejman-pa{a Skopljak 1815. godine. Sarajlije blioteka, ali su svi ti objekti poru{eni u 19. stolje}u, Turbe smatraju kultnim mjestom, pa u njega uba- kada je austrougarska uprava zapo~ela urbanizaciju cuju nov~i}e za sre}u i zdravlje svojih najbliìh. Je- Sarajeva. U sredi{njem dijelu At-mejdana 1911. go- dilersko turbe najpoznatije je sarajevsko turbe i za dine izgra|en je, po projektu arhitekte Josipa njega se vezuju dvije legende. Prema jednoj ovdje je Pospi{ila, Muzi~ki paviljon s kafanom. Trg je pro- jektiran kao park sa zasadima zelenila, klupama i

20 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 21

stazama za {etnju. Tu je praznicima svirala vojna Kako je izgra|ena Stara pravoslavna crkva „limena glazba“. Paviljon je sru{en prilikom njema~kog bombardiranja Sarajeva 1941. godine, te Na molbu sarajevskih hri{}ana da sebi izgrade crkvu, je danas ponovo obnovljen i predstavlja mali gradski kaè predaja, namjesnik bosanski Husrev-beg je pristao, park s kafanom, a nedavno je izvr{ena i restauracija uvjetuju}i da gra|evina bude jednostavna i da pokriva starog mezarja i izgra|ena manja dàmija na mje- prostor ome|en volovskom koòm. Hri{}ani su se dosje- stu one prija{nje iz osmanlijskog perioda. tili, izrezali koù na tanke duga~ke remene i njima ogra- dili povelik prostor. Gazija pristade na njihovu Na ovom podru~ju je osniva~ Sarajeva Isa-beg Is- domi{ljatost i dozvoli gradnju, pa tako nastade crkva... hakovi} izgradio i svoje upravno sredi{te, dvor (saraj), po kome je grad dobio ime (Saraj-ovasi; tur. saraj – dvor, i ovasi – polje), 1454/1455. godine, a Smje{tena je uz samu lijevu obalu rijeke Miljacke. krajem osmanlijske uprave ovdje je 1854. do 1856. Danas je ovo jedina sarajevska sinagoga u kojoj se godine izgra|ena kasarna koja i danas sluì kao na- redovno obavljaju vjerski obredi. mjenski objekt. Stara pravoslavna crkva sv. Arhan- Konak gela Mihaila i Gavrila s muzejom Rezidencija osmanlijskih namjesnika u Bosni izgra|ena 1868. godine u stilu kasnog baroka, za Sagra|ena prije 1539. godine, vi{e puta je gorjela u stolovanja vezira Topal Osman-pa{e. Nakon au- poàrima koji su pusto{ili staro Sarajevo. Dana{nji strougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Konak izgled dobila je po~etkom 18. stolje}a. U kompleksu postaje jedan od prvih sarajevskih objekata koje vla- crkve su konak i muzej s bogatom zbirkom ikona, sti restauriraju za svoje potrebe. Ovdje su od 1878. slika, knjiga i rukopisa, kujundìjskih radova i bo- do 1918. godine odsjedali ~lanovi ku}e Habsburg, gato ukra{enih odjela za molitvu. Stara pravoslavna od 1918. do 1941. generali, banovi i ùpani, a u novoj crkva podignuta je u srcu Ba{~ar{ije, na prostoru Jugoslaviji politi~ari iz mnogih zemalja svijeta. poznatom kao Stara varo{, nadomak islamskih i vjerskih objekata drugih ovda{njih religija. Austrougarski car Franjo Josip I boravio je u Ko- naku ~etiri dana za vrijeme posjete Sarajevu maja Zgrada [erijatske suda~ke {kole 1910. godine. Iz Konaka su put Be~a ispra}eni i po- (Fakultet islamskih nauka) smrtni ostaci prestolonasljednika Monarhije Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije, ubijenih u Sa- Na mjestu na kojem se danas nalazi Fakultet islam- rajevu hicima Gavrila Principa 28. juna 1914. godine. skih nauka stajali su od 1736. do 1886. dvori porodice ]ur~i}, stambeni kompleks s ku}ama za A{kenaska sinagoga poslugu, {talama i kasnije fijakerima. Zgrada [erijatske suda~ke {kole sagra|ena je 1889. godine po Za vrijeme austrougarske uprave postojale su dvije projektu Karla Parìka, u bogatom pseudo- jevrejske vjerske op}ine: sefardska i a{kenaska. maurskom dekorativnom maniru, s elementima i Dok su Sefardi u Sarajevu jo{ od polovine 16. sto- detaljima islamske umjetnosti. Zgrada ima lje}a, A{kenazi dolaze poslije 1878. godine. A{ke- reprezentativan portal, osnovu razvijenu po ugledu naska sinagoga izgra|ena je 1902. godine po na rimske vile ili kasnije vladarske pala~e, sa dva projektu Karla Parìka, u pseudomaurskom stilu. unutra{nja dvori{ta i s bogato slikanom dekoraci- jom enterijera koju je izradio Hans Niemeczek. Od

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 22

1949. godine u ovom prostoru smje{ten je Muzej vrste ovo je jedan od najizrazitijih primjera bosan- grada Sarajeva, a od 1993. godine Fakultet islamskih ku}a s razvijenom osnovom prema avlijama, skih nauka. ènskoj i mu{koj. Tu su haremluk (ènski dio ku}e) i selamluk (mu{ki i gostinjski dio ku}e), halvati Muzej Sarajeva (prostrane sobe u prizemlju i na spratu), ~ardaci (doksati, istureni gornji dijelovi ku}e s lijepim pogle- Posjeduje devet tematskih zbirki, biblioteku, fono- dom na grad), magaze, kamerije (drveni balkoni teku i pet depandansa – Svrzinu ku}u kao muzej re- prema dvori{tu), }o{kovi (tako|er istureni dijelovi prezentativnog stanovanja muslimana, Despi}a ku}e) i ljetna ku}a s musandrama (rezbarijama ku}u kao muzej reprezentativnog stanovanja sara- ukra{eni drveni pregraci, neka vrsta ormara s pros- jevske pravoslavne porodice, Muzej „Sarajevo 1878- torom za posteljinu, banjicu i zidanu pe} s toplom 1918“, kolokvijalno imenovan i kao „Muzej vodom) i se}ijama, sve ogra|eno visokim vanjskim Sarajevskog atentata“, Muzej Jevreja Bosne i Her- zidovima, koji za{ti}uju intimni porodi~ni ìvot od cegovine, muzejsku postavku o nastanku i razvoju sokaka. Sarajeva smje{tenu u Brusa-bezistanu, te „Muzej Alije Izetbegovi}a“. Uprava Muzeja Sarajeva nalazi Svrzina ku}a je pripadala bogatoj trgova~koj porod- se u Vili Koste Hermana, reprezentativnoj ku}i u ici Glo|a, a ènidbenim vezama do{la je u vlasni{tvo ulici Josipa [tadlera iz 19. stolje}a. Gra|ena je za porodice Svrzo. Danas je depandans Muzeja Sara- Kostu Hermana, visokog ~inovnika austrougarske jeva, koji neizostavno treba posjetiti. Zbog toga se, administracije, prvog direktora Zemaljskog muzeja uzgred, smatrajte veoma privilegiranim, jer u u Sarajevu. pro{losti u ovakve ku}e, osim u njen mu{ki i gostinjski dio, doslovce nije smjela kro~iti noga nekoga ko Svrzina ku}a (depandans Muzeja nije njen stanar. Sarajeva) Ku}a Alije \erzeleza Prototip je arhitekture i porodi~nog ìvota bogate begovske ku}e. Potje~e iz 18. stolje}a i gra|ena je Ova ku}a u mahali Sagrdìje predstavlja tip bogate u nekoliko etapa. Me|u sa~uvanim ku}ama ove esnafske ku}e i vjerovatno je najstarija ku}a u Sara- jevu. Prema predaji, ovo je ku}a u kojoj je nekada

22 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 23

ìvio Alija \erzelez, najpoznatiji ovda{nji junak Do~eku{a, razgovoru{a, sikteru{a kraji{kog rati{ta i lik iz narodne epike. Ku}u sa~i- njavaju haremluk (ènski dio ku}e) i selamluk U sarajevskim mahalama i kom{ijskim ba{~ama ène su (mu{ki i gostinjski dio ku}e), dvije avlije, mu{ka i kafenisale uredno i svakodnevno. Postojao je obi~aj o pi- ènska, i velika ba{~a. jenju triju kafa prilikom gostovanja hanuma iz kom{iluka. Prva je kafa, tako, nazivana do~eku{om, druga razgovoru{om, a tre}a, koja bi ~esto bila doljevu{a (dolilo bi Hadì Sinanova tekija se vrele vode na toz od prethodnog kuhanja), nazivana je sikteru{om, to jest kafom koja je i svojim kvalitetom i Sagradio ju je 1638/1639. godine Hadì Sinan-aga, imenom (tur. sikter – napolje) nagla{avala da je sijelo bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa- zavr{eno. pa{a, silahdar sultana Murata IV (ar.-perz. silahdar – slu`benik kod vezira ili pa{e koji se brinuo za ~uvanje i odràvanje oru`ja, oruàrnik). Najduà vojna opsada u povijesti

Objekt ima vi{e prostorija: tu je simahana (pros- Opsada Sarajeva 1992-1995. trajala je 1.425 dana. torija gdje se obavlja dervi{ki obred zvani zikr), stan Tokom opsade Sarajevo je bilo bez vode, plina, elektri~ne za {ejha, musafirhana, te mejdan, odaja koju dijeli energije, ogrjeva, hrane, a granatama su razru{eni i spa- jedan hodnik od kahva-odàka. Posebnu vrijednost ljeni brojni objekti. predstavlja preko stotinu kaligrafskih natpisa na zidovima ulaznog i dvori{nog dijela tekije. Oni po likovnoj vrijednosti spadaju me|u najvrjednija um- Groblje nad Kova~ima ([ehidsko me- jetni~ka ostvarenja ove vrste kod nas. Posebno je zarje) vrijedan zapis u obliku Sulejmanovog muhura, ispisan kufskim pismom. Groblje nad Kova~ima, izme|u ulica Jekovac i [iro- kac, danas [ehidsko mezarje Kova~i, samo je dio Pored redovnih dervi{kih obreda, u tekiji se u~io kompleksa nekada{nje velike nekropole, vreme- tesavuf (ar. tesavvuf – sufizam, misticizam), ~itana nom ispresijecane novim putevima i stije{njene su i izu~avana djela na perzijskom, turskom i arap- pro{irenjima starih. Sarajlije su u ovom mezarju skom jeziku. [ejhovi i dervi{i Hadì Sinanove tekije ukopavane od 15. stolje}a do austrougarske okupa- i sami su bili pjesnici, a me|u njima je najpoznatiji cije 1878. godine, kada je pretvoreno u park. Imalo {ejh Hasan Kaimija. je oko ~etiri stotine mezara. Stjecajem nesretnih Uz tekiju se nalazi i mezarje s turbetima Hadì okolnosti, mezaristan je ponovo aktiviran 1992. go- Sinana i njegove supruge. dine, i od tada se naziva [ehidskim mezarjem. Ovdje se nalazi i turbe Alije Izetbegovi}a, prvog predsjed- Kova~i, Vratnik i mahale nika nezavisne Bosne i Hercegovine, koji je umro 19. oktobra 2003. godine. Na ovom brdovitom predjelu u starom dijelu grada, na Kova~ima i Vratniku, nastale su neke od Mezarje Alifakovac najljep{ih sarajevskih mahala. Groblje Alifakovac jedno je od najstarijih i najljep{ih sarajevskih mezarja. Zasuto je sa oko 300 ni{ana u koje je upisana historija Sarajeva. Groblju dodatnu ljepotu daju dva turbeta podignuta u 18. stolje}u, koja je kadija Jahjaefendi} podigao svom sinu i pri-

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 24

jatelju Jusuf-pa{i, kao i lijepa ~esma koja je Iftarske prangije sa~uvana do danas. Dok se u davnini vrijeme iftara za Ramazan ozna~avalo Tu su tokom stolje}a ukopavani sarajevske kadije, pucanjem topa s Bijele tabije, danas se to ~ini pucanjem muderisi, muftije, esnaflije, age serdenge~dije te iz prangija sa Žute tabije, {to odjekuje daleko. Istoga tre- druge ugledne Sarajlije. Alifakovac je poznat i kao nutka na {erefama svih sarajevskih d`amija upale se Musafirsko groblje (ar. musafir – putnik, gost) jer su kandilji, a grad ~udno bljesne i predivno zamiri{e. u njemu ukopavani ljudi iz drugih krajeva kojima je sudbina namijenila da umru u {eher Sarajevu. Na- tpisi na ni{anima predstavljaju pravi arhiv u kamenu. Kapi-kula na Plo~i (Muzej Alije Izetbe- Zidine vratni~kog grada s kapi-ku- govi}a) lama Kapi-kula na Plo~i renovirana je i pretvorena u Sarajevo je do upada u grad trupa Eugena Savoj- muzej posve}en prvom predsjedniku Predsjedni{tva skog 1697. godine i njegovog potpunog spaljivanja Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegovi}u, njegovom bilo otvoren grad. Naredbu o utvr|ivanju staroga politi~kom i dr`avni~kom radu. grada Vratnika donio je 1727. godine Ahmed-pa{a Rustempa{i} Skopljak, tada{nji bosanski valija. Od- Žuta tabija brambeni zid trebao je, prema njegovoj naredbi, biti „jedan sahat hoda dug, debeo dva ar{ina, visok Topovska utvrda na Jekovcu, dio vratni~kih bedema. deset ar{ina“. Ahmed-pa{a je za potrebe gradnje Nalazi se u neposrednoj blizini Jajce-kasarne i vo- doveo iz Dubrovnika pet zidara tvr|ava da rukovode dovodnog rezervoara na Jekovcu. Tokom borbi za radovima, koji su, s prekidima, trajali dvanaest go- grad sa austrougarskim trupama 1878. godine bila dina i zavr{eni su 1739. godine. Tada su izgra|ene je jedno od upori{ta branilaca na Vratniku. Tabija je tri kapi-kule (na [irokcu, Plo~i i Vi{egradska) te pet u vi{e navrata ru{ena i obnavljana. Posljednji put tabija. Posebno su zna~ajne Bijela tabija i Žuta ta- obnovljena je 1998. godine. bija.

24 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 25

Bijela tabija Sedrenik, i kona~no vidikovca gdje }ete u ambijentu ostataka gradskih zidina na Zmajevcu prona}i finu Topovski bastion i objekt za smje{taj vojske, dio si- kafanu s dobrom kafom i ~ajem. Kroz male sara- stema utvrda vratni~kog grada. Pretpostavlja se da jevske mahale, s ku}ama koje „vise“ oka~ene o je podignuta na mjestu utvr|enja manjeg srednjo- brda, moète se vratiti u âr{iju i ru~ati u nekoj od vjekovnog grada (po nekim izvorima Hodidjeda, tamo{njih a{~inica ili }evabdìnica, koje rade od sredi{nje utvrde ùpe Vrhbosne). Kako je ova utvrda ranog jutra do kasne ve~eri, pritom uìvaju}i u ne- postavljena na mjestu s kojeg se pogledom moè ponovljivom okusu bosansko-orijentalne kuhinje. obuhvatiti isto~ni prilaz Sarajevskoj kotlini, otud se pruà predivan pogled na kanjon rijeke Miljacke, a s druge strane na cijeli njen zapadni tok i najve}i dio grada.

Bijela tabija je tokom stolje}a vi{e puta ru{ena i obnavljana, pregra|ivana i dogra|ivana, da bi joj kona~an oblik dali austrougarski fortifikatori. Slu`ila je kao tamnica, kasarna, baruthana (skladi{te municije) i trezor, ali i kao odbrambeni prostor za vrijeme upada Eugena Savojskog 1697. godine i bitki za grad protiv austrougarskih trupa 1878. godine. Posljednjih godina krenulo se u revi- talizaciju Bijele tabije. Akademik Zlatko Ugljen je uradio idejni projekt rekonstrukcije Bijele tabije, kojim je predvi|eno da se u ljetnim mjesecima njen atraktivni prostor pretvara u umjetni~ku pozornicu na kojoj se odr`avaju pozori{ne i muzi~ke manifestacije.

Vi{egradska kapija

Kapi-kula, jedna od triju kula vratni~kog grada. Izgra|ena je izme|u 1727. i 1739. godine. Gra|ena je od kamena sedre i hre{e, a pokrivena drvenim pokrovom – {indrom. Kroz ovu kapiju odvijao se saobra}aj prema istoku, glavnim carskim drumom ka Vi{egradu (otud joj i ime) i dalje na istok, do Ca- rigrada.

Sedam {uma i vidikovac Zmajevac

Prelijep pogled na grad i okolna brda i planine Tre- bevi}, Igman i Bjela{nicu pru`a se s vidikovca Zma- jevac, do kojeg sti`ete kroz Vi{egradsku kapiju, kraj Sedam {uma (crnogori~na {uma), sve do toponima

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 26 Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 27

[TA JO[ MORATE POSJETITI U SARAJEVU

U prethodnom dijelu ove {etnje kroz Sarajevo proveli smo vas kroz najzna~ajnije i najstarije dijelove historijske jezgre grada. No tu je ostalo jo{ mnogo toga {to niste vidjeli, a mi vam preporu~ujemo da svakako vidite – od zna~ajnijih javnih i vjerskih objekata iz perioda austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom (1878-1918) do znamenitosti iz novije historije grada, od kojih se osobito isti~u objekti XIV zimskih olimpijskih igara odr`anih u Sarajevu 1984. godine, muzeji, galerije i pozori{ta. Svakako trebate posjetiti Sarajevski ratni tunel i Historijski muzej Bosne i Hercegovine, to jest njegovu postavku o opsadi Sarajeva. Naravno, provest }emo vas i kroz sarajevska {etali{ta, izleti{ta i olimpijske planine oko Sarajeva: Trebevi}, Igman, Bjela{nicu i Jahorinu.

ZNAMENITI GRADITELJI I NJIHOVE [etaju}i ulicom Mar{ala Tita nai}i }ete i na izuzetnu gra|evinu Centralne banke Bosne i Hercegovine, a GRADNJE dalje u produètku na Trg djece Sarajeva sa Spo- menikom ubijenoj djeci Sarajeva 1992-1995. i an- Nekoliko je velikih arhitekata iz vremena austrou- sambl vladinih zgrada iz austrougarskog perioda. U garske vladavine svojim gradnjama obiljeìlo fizio- njemu su danas smje{teni: zgrada Kantona Sara- nomiju Sarajeva, ta~nije onoga dijela gdje prestaje jevo, gra|ena izme|u 1897. i 1904. godine po pro- orijentalno a zapo~inje srednjoevropsko Sarajevo, i jektu arhitekta Karla Parìka u neorenesansnom zavr{ava se negdje oko dana{njeg kvarta Marindvor stilu. Susjedna zgrada Zemaljske vlade (danas (Marijin Dvor). Me|u njima se izdvajaju êh Karl Predsjedni{tvo BiH) izgra|ena je 1884/1885. godine Parìk, koji je 60 godina stvarao u Sarajevu, gdje je prema projektu Josipa Vanca{a, s tipi~nim odli- i umro 1942. godine, te Ma|ar Josip Vanca{, naj- kama ranorenesansne firentinske pala~e s „opla- plodniji arhitekt toga perioda, s projektiranih 250 ja- tom“ pro~elja izvedenom iz prepoznatljivih oblika vnih i privatnih zgrada. Zanimljivo je da su se obojica pala~e Medici-Ricardi u Firenzi. Do nje se nalazi Di- zalagala za o~uvanje stare gradske jezgre te za rekcija Željeznica FBiH i Ministarstvo vanjskih po- upotrebu takozvanog bosanskog sloga u gradnji. U slova BiH, u zgradi izgra|enoj 1895. godine. Sve tri znak zahvale ovim velikanima arhitektonske umjet- zgrade prvobitno su bile dvospratnice, da bi nado- nosti, Karl Parìk danas ima svoj trg u Sarajevu, a gradnjom dobile i tre}i sprat. Josip Vanca{ ulicu.

Crkva sv. ]irila i Metoda s Nadbiskup- Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi skim sjemeni{tem Kolekcija djela najeminentnijih svjetskih umjetnika koji djeluju u polju vizuelnih umjetnosti savremenog Kompleks je izgra|en 1895. godine po projektu Jo- doba Ars Aevi nastala je i razvija se kroz saradnju sipa Vanca{a. Sjemeni{te ima dva krila zgrade ovoga muzeja u nastanku s nizom zna~ajnih evrop- izme|u kojih je projektant spretno smjestio potku- skih muzeja, fondacija i centara za savremenu polnu crkvu. Bo~na krila kompleksa namijenjena su umjetnost i gradskih administracija. Kolekcija je nastavi, profesorima, biblioteci i potrebama bogo- smje{tena u KSC Skenderija. slova, dok je crkva bogato dekorirana, s oltarima ra|enim u stilu tirolskog baroka sa slikama zlatne pozadine.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 28

Marienhof (Marijin dvor) August Braun

Ljubitelji arhitekture }e u`ivati u ovoj stambeno-po- Industrijalac, vlasnik nekoliko tvornica u Sarajevu u vri- slovnoj pala~i koja je gra|ena u dva navrata, od jeme austrougarske uprave. Najve}i Braunov pogon bila 1885. do 1897. godine, u stilu neorenesanse i kla- je ciglana na Ko{evu izgra|ena 1879. godine, kad i nje- sicizma. Naru~ilac i vlasnik zgrade je bio sarajevski gova pala~a Marijin dvor. Na prostoru Braunove ciglane izgra|eno je 70-ih godina pro{log stolje}a jedno od naj- industrijalac August Braun, koji joj daje ime Marien- reprezentativnijih sarajevskih naselja – Ciglane. hof (Marijin dvor/Marindvor) po svojoj supruzi Mariji. Prekoputa ove ~uvene pala~e nalazi se jo{ jedna stambeno-poslovna pala~a – Halid dvor, izgra|ena Ispred zgrade muzeja kao i u unutra{njem dvori{tu, 1923. godine po projektu Josefa Gramera za boga- smje{tena je vrijedna zbirka ste}aka, nadgrobnih tog Sarajliju Mustafu Had`iba{~au{evi}a. srednjovjekovnih spomenika nulte vrijednosti.

Crkva sv. Josipa Od samog po~etka rada Zemaljski muzej se razvijao kao kompleksna kulturna i nau~na ustanova u Izgra|ena je na Marindvoru 1940. godine u neoro- okviru koje se njeguje vi{e nau~nih disciplina: histo- mani~kom stilu. Ima dvije la|e, dvije sakristije i dva rija, geografija, arheologija (prahistorijska, anti~ka oratorija, bogati vitra` na prozorima i slike sv. Petra i srednjovjekovna), etnologija, historija umjetnosti i i sv. Andrije te muzej ùpe u kripti. Glavni oltar od prirodne nauke (biologija, geologija i mineralogija), mramora je dar pape Pija XII. djelomi~no jezik, knjièvnost, statistika i bibliogra- fija, iz kojih su se vremenom iskristalizirala tri Zemaljski muzej dana{nja odjeljenja: Odjeljenje za arheologiju, Odje- ljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne nauke. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je Ipak, me|u najintrigantnijim eksponatima Zemalj- 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i skog muzeja je Sarajevska hagada, ilustrirani he- nau~na ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog brejski kodeks neprocjenjive vrijednosti pristigao u tipa. Gradnja muzeja zavr{ena je 1912. godine. Sarajevo sa sefardskim Jevrejima po~etkom 16. êtiri paviljona povezana terasama okruùju preli- stolje}a. jepo ure|enu Botani~ku ba{tu.

28 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 29

Historijski muzej Bosne i Hercegovine (Postavka „Opsada Sarajeva 1992- Sarajevska hagada 1995“) Bogato iluminirani jevrejski rukopisni kodeks koji potje~e Premda ima vi{e izlo`benih postavki koje prate hi- iz srednjovjekovne [panije. Po bogatstvu minijatura, ini- storiju Bosne i Hercegovine, kao najinteresantniju cijala, margina, ilustracija, zastavica, zoomorfne orna- postavku izdvajamo izlo`bu predmeta za pre`ivlja- mentike s ljudskim likovima spada me|u najljep{e vanje tokom opsade Sarajeva 1992-1995. godine. kodekse ove vrste u svijetu. U posjedu muzeja nalazi se od 1894. godine, a prije toga pripadala je sarajevskoj je- vrejskoj porodici Kohen. Sarajevska hagada je danas Spomeni~ki kompleks „Tunel spasa“ izlo`ena za posjetitelje, smje{tena u posebnoj muzejskoj sobi sa specijalnim klimatskim i sigurnosnim uvjetima. Tokom opsade Sarajeva 1992-1995. izgra|en je tunel kojim su spojena dva dijela slobodne teritorije. Tunel je prokopan i otvoren 1993. godine ispod aerodromske piste, nadljudskim naporima u~esnika ovoga jedinstvenog poduhvata. Kako je spajao naselja Dobrinju i Butmir, u ratu je tunel tako i {ifriran: Objekat D-B. Tunel je dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 metara. Tokom 1994. kroz tunel su postav- ljene minijaturne {ine s malim metalnim vagonima, {to je znatno olak{avalo svaki transport.

Tunelom je u Sarajevo dopremana humanitarna pomo}, preko Igmana su iz Sarajeva evakuirani najte`i ranjenici i pojedini strani politi~ari te slavne li~nosti, poput Susan Sontag, koji su davali podr{ku opkoljenom Sarajevu.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 30

SARAJEVO - OLIMPIJSKI GRAD

Zahvaljuju}i XIV zimskim olimpijskim igrama, danas Olimpijska dvorana Juan Antonio Sama- odrànim u Sarajevu 1984. godine (ZOI ‘84), Sara- ranch, doma}in je brojnih sportskih i kulturnih ma- jevo je postalo grad prepoznatljiv po sportu, sport- nifestacija. skim i drugim radostima, i u to vrijeme centar svjetskog medijskog interesiranja. Na ceremoniji Muzej XIV zimskih olimpijskih igara zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tada{nji pred- Sarajevo 1984. u Zetri sjednik Me|unarodnog organizacijskog komiteta Juan Antonio Samaranch je rekao kako je Sarajevo Na dan otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara u Sa- najbolji organizator ZOI-ja u historiji Igara. rajevu, u predivnom ambijentu Mandi}a vile otvoren je i Olimpijski muzej. Zgrada je te{ko devastirana Olimpijski duh iz 1984. jo{ uvijek ìvi u Sarajevu i tokom opsade i granatiranja Sarajeva 1992-1995. njegovim stanovnicima, i grad je i dalje organizator godine, pri ~emu je u najve}oj mjeri stradala i po- brojnih svjetskih takmi~enja, a u 2017. godini }e postavka muzeja, da bi ova institucija bila ponovo ot- novo ugostiti mlade takmi~are na Evropskom om- vorena na 20. godi{njicu odràvanja Igara, ovoga ladinskom zimskom olimpijskom festivalu. puta u prostorijama Olimpijskog komiteta Bosne i U Sarajevu i dalje ìvi sportski duh, a zbog na{ih sla- Hercegovine u Zetri. Muzej posjeduje dokumen- vnih sportskih talenata poput Mirze Deliba{i}a, Ivice tarnu postavku o organizaciji, pripremi i realizaciji Osima i Edina Dèke, te brojnih drugih, ime ovoga ZOI ‘84 i umjetni~ku kolekciju doniranih djela grada odzvanja {irom svijeta. umjetnika s podru~ja biv{e Jugoslavije, slikara, grafi~ara i kipara. Sportski centar Zetra Kulturno-sportski centar Skenderija Za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. namjenski je izgra|ena ledena dvorana Zetra, s dvoran- Predstavlja jedno od najpoznatijih obilje`ja savre- skom stazom za umjetni~ko klizanje i hokej, te menog Sarajeva. Izgra|en je 1969. godine. S neko- otvorenom stazom za brzo klizanje. Dvorana Zetra, liko sportskih dvorana, ovaj objekt je bio doma}in

30 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 31

vi{e zna~ajnih me|unarodnih takmi~enja, kao i dvo- godi{nja smotra najve}ih rediteljskih i gluma~kih ranskih takmi~enja tokom odràvanja Zimskih imena svjetskog filma. olimpijskih igara 1984. godine. SARAJEVSKI MUZEJI Stadion Ko{evo Sarajevo ima brojne muzeje: Lokalno poznat kao stadion Nogometnog kluba „Sarajevo“, me|unarodnu slavu je doìvio 8. fe- Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (str. 26), Historijski bruara 1984. godine otvaranjem XIV zimskih olim- muzej Bosne i Hercegovine (str. 26), Muzej XIV zimskih pijskih igara, kada je olimpijska baklja zapaljena olimpijskih igara Sarajevo 1984. (str. 27), Muzej upravo na ovom stadionu. knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti Bosne i Hercegovine (str. 14), Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi (str. 25), SARAJEVSKI UNIVERZITET Muzej Sarajeva sa depandansima, Brusa-bezistan (str. 5), Muzej „Sarajevo 1878-1918“ (str. 15), Svrzina ku}a Univerzitet u Sarajevu ba{tini stoljetnu tradiciju vi- (str. 21), Despi}a ku}a (str. 15), Muzej Jevreja (str. 10), sokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uspostav- Muzej Alije Izetbegovi}a (str. 23), kao i Stara pravoslavna ljenog 1531. godine Gazi Husrev-begovim crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila s muzejom ikona Hanikahom, visokom {kolom sufijske filozofije, (str. 20), Muzej „Art ku}a sevdaha“ (str. 4), Spomeni~ki islamskih i drugih nauka, koja je bila u rangu kompleks „Tunel spasa“ (str. 26), Bo{nja~ki institut (str. tada{njih visoko{kolskih ustanova. Savremeno vi- 11). soko obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Sarajevu identi~no je univerzitetskoj tradiciji Zapadne Evrope. SARAJEVSKA [KOLA FILMA BIBLIOTEKE I ARHIVI Veliki me|unarodni uspjesi bosanskohercegova- Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Her- ~kog filma po~eli su {ezdesetih godina pro{log sto- cegovine, Biblioteka grada Sarajeva, Orijentalni in- lje}a, a po~etkom osamdesetih u Sarajevo dolaze stitut, Arhiv Bosne i Hercegovine, Gazi velike svjetske nagrade za filmove „Sje}a{ li se Doli Husrev-begova biblioteka, Bo{nja~ki institut – bi- Bel“ i „Otac na slu`benom putu“. blioteka i arhiv, Historijski arhiv Sarajeva, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Mediacentar, PEN Najve}i uspjeh bosanskohercegova~kog filma ipak centar. postiè sarajevski reditelj Danis Tanovi}, koji 2001. godine za svoj film „Ni~ija zemlja“ dobiva Oskara za FESTIVALI, MANIFESTACIJE, SPORT, najbolji strani film i tako Bosnu i Hercegovinu i IZLOŽBE, KONCERTI... njenu filmsku {kolu ponovo stavlja u ìù svjetskog interesiranja. Tanovi} ostvaruje veliki uspjeh i u Teatar fest, Sarajevski jazz festival, Sarajevski dani 2013. osvojiv{i na Filmskom festivalu u Berlinu poezije, Ba{~ar{ijske no}i, MESS Sarajevo, Sarajev- „Srebrenog medvjeda“ za svoj film „Bera~ èljeza“. ska zima, Me|unarodni sajam knjiga i u~ila, Inter- Zapaèn uspjeh postigla je i sarajevska rediteljica nacionalno bijenale knjige, Sarajevo Fashion Week. Jasmila Žbani} postav{i laureatkinjom Berlinskog filmskog festivala, na kojem joj je dodijeljen „Zlatni Sarajevo film festival je najpoznatija filmska smotra medvjed“, te rediteljica Aida Begi}, tako|er dobit- u jugoisto~noj Evropi. Ovaj festival je ustanovljen u nica nekoliko me|unarodnih nagrada za igrani film. toku ratnih de{avanja, a danas je tradicionalna

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 32

LIKOVNI ŽIVOT SARAJEVA turnog centra. Sarajevo je do rata 1992-1995. godine bilo rok metropola biv{e Jugoslavije, u kojoj su Likovni ìvot Sarajeva u osmanlijskom periodu stvarali vode}i muzi~ari i njihove grupe, izme|u uglavnom se izraàvao u umjetni~koj formi arabe- ostalih „Indeksi“ i „Bijelo dugme“. ske i kaligrafije, da bi s dolaskom Austro-Ugarske monarhije oìvio likovni ìvot po zapadnja~kim uzo- rima. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije pojavljuje se nekolicina sarajevskih akademskih slikara {kolova- nih u inozemstvu.

^uvenu sarajevsku {kolu slikarstva i grafike ~ine poznati umjetnici Mersad Berber, Safet Zec, Ibra- him Ljubovi}, Vojo Dimitrijevi}, Braco Dimitrijevi}, Boro Aleksi}, Affan Rami}, Ismar Mujezinovi}, Ismet Mujezinovi}. Likovni `ivot Sarajeva odvija se danas oko Akademije likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine te oko sarajevskih galerija koje orga- niziraju brojne izlo`be.

SARAJEVO – MUZI^KA METROPOLA

U samom vrhu muzi~kih zbivanja u Sarajevu je ak- tivnost Opere i Filharmonije sarajevskog Narodnog pozori{ta, ~ija dvorana redovno ugo{}uje inozemne izvo|a~e, filharmonije i kamerne grupe, kao i pro- slavljene pijaniste, violiniste i druge muzi~are. Kon- certi klasi~ne muzike odr`avaju se i u velikoj sali Doma Oru`anih snaga BiH te u sali Bosanskog kul-

32 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 33

GRADSKA IZLETI[TA, PARKOVI I [ETALI[TA

Ilidà leti{ta. Stoj~evac ~ine {umski parkovi, predivni gr- movi divljih ruà, malina i kupina. U blizini ovog pri- Naselje Ilidà smje{teno je u srcu najstarijeg narodnog raja nalazi se i nekropola Vrutci s stanjenog podru~ja sarajevske regije, sa ostacima arheolo{kim nalazi{tem nekada{nje crkve sv. Stje- neolitskih, ilirskih i rimskih naselja te termalnih ku- pana Prvomu~enika iz 10. stolje}a. patila, kori{tenih za vrijeme Rimskog, Osmanlijskog i Austro-Ugarskog carstva. Upravo zbog ljekovitosti Prepoznatljiv simbol Ilidè i Vrela Bosne su i ~uveni vode na Ilidì, koja spada u najzna~ajnija topla vrela fijakeri, koji ve} vi{e od 100 godina prevoze goste srednje Evrope, Austro-Ugarska monarhija je urba- Velikom alejom od Ilidè do Vrela Bosne. I danas ìvi nizirala cijeli kraj pretvoriv{i ga u ogromni lje~ili{ni sje}anje na to da je prvi fijaker do{ao s prestolona- park podno planine Igman. U sredi{tu ovog parka sljednikom Franjom Ferdinandom 1895. godine. izgradili su hotele Austria, Bosna, Hungaria i Her- cegovina, koji i danas postoje. Ilidà je tako postala Most na Plandi{tu – Rimski most jedno od najomiljenijih mondenskih mjesta austrougarske aristokracije – prestolonasljednika i Kameni most na rijeci Bosni nastao je u vrijeme njegove supruge, najve}ih slikara Monarhije... osmanlijske vladavine, u prvoj polovini 16. stolje}a. Gra|en je od kamenih klesanaca, sa sedam kru`nih U neposrednoj blizini Ilidè nalazi se spomenik pri- lukova. Kako su pri gradnji kori{teni dijelovi osta- rode Vrelo Bosne, do kojeg se dolazi kroz tri i po ki- taka obli`njih rimskih nadgrobnih plo~a, most je lometra dugu stoljetnu aleju platana i kestenova. dobio naziv Rimski most, dok postoji i pretpostavka Velika aleja zasa|ena do 1894. godine, sa ukupno da je izgra|en na temeljima ranijeg rimskog mosta. 726 stabala javorolisnog platana i desecima stabala Most je dug oko 40 metara, {irok 4,55 metara, i ima divljeg kestena, idealna je za {etnju, vo`nju biciklom kamenu ogradu. Most je za{ti}eni spomenik kul- i rolama, tr~anje... To je prirodni park ispresijecan ture. izvorima i poto~i}ima, s jezercima i oto~i}ima. Vrelo Bosne je morfolo{ki, hidrolo{ki i botani~ko-horti- Pionirska dolina (Dje~ija oaza) kulturni fenomen, jedno od najljep{ih mjesta Sara- jeva i njegove okoline. Pionirska dolina je parkovni prostor kroz koji pro- tje~e Ko{evski potok i u kojem je do rata 1992-1995. Na podru~ju Vrela Bosne nalazi se i glavni izvor godine bio smje{ten rekreacioni centar (zabavni pitke vode grada Sarajeva – Ba~evo. Ovo podru~je, park i zoolo{ki vrt). Danas Pionirsku dolinu naj~e{}e koje se prostire na povr{ini od 603 hektara, stani{te posje}uju mali{ani, koji uìvaju u upoznavanju sa je za najmanje 26 razli~itih biljnih zajednica i 20 ìvotinjama i igri u „drvenom gradu“. ìvotinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva {est izvora s Vilsonovo {etali{te podru~ja Vrela Bosne, stani{te je autohtone vrste poto~ne pastrmke. Aleja u Vilsonovom {etali{tu uz rijeku Miljacku zasa|ena je jo{ u vremenu austrougarske vladavine Velika aleja je pje{a~ka staza povezana s podru~jem stablima kestena i lipe, koja svojim masivnim Stoj~evca, jo{ jednim od sarajevskih prirodnih iz- kro{njama ljeti stvaraju prijatan hlad. U poslijepod-

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 34

nevnim satima {etali{te se zatvara za saobra}aj, te Prema legendi, dva brata kozara – Sinan i Mehmed, ljubitelji prirode mogu uìvati u {etnji i }askanju na ~uvali su stoku iznad kanjona Miljacke, na Jar~edolima. klupama pored Miljacke ili u vo`nji bicikla. Jednog dana kada su bra}a vodila stoku na ispa{u, koza, brste}i `bunje, iskopa skriveno blago. Bra}a se obra- [etali{te Dariva i Babin zub dova{e i obe}a{e da }e od tog blaga sagraditi most i dàmiju. Hadì Sinan Ke~edì dàmija i danas postoji na Na staroj cesti koja od gradskog bazena (u narodu Bistriku, a most simboli~no nosi naziv Kozija }uprija. poznat kao Bentba{a) vodi uz Miljacku isto~no prema Darivi i Kozijoj }upriji, danas pje{a~kom prostoru i biciklisti~koj stazi dugoj osam kilometara, nalazi se aleja mladih stabala – Aleja ambasadora, Veliki park gdje stabla sade znameniti posjetitelji Sarajeva. Do sada je du` {etali{ta lipe posadilo 114 ambasadora. Park se nalazi u strogom centru grada, u ulici Uz {etali{te se nalaze klupe za odmor i mjesta za Mar{ala Tita. Na mjestu starog muslimanskog gro- ro{tiljanje. Poslije izlaska iz starog austrijskog tu- blja, park je urbaniziran u vrijeme austrougarske nela {eta~u se pred o~ima ukaè visoka tanka {pi- vladavine, pri ~emu je dio ni{ana ostao u parku. U casta stijena, poznata kao Babin zub. U austrijskim Velikom parku podignut je Spomenik ubijenoj djeci izvorima spominje se kao Kleopatrina igla. Na kraju opkoljenog Sarajeva 1992-1995. {etnice stiète do Kozije }uprije, jednog od najstarijih i najljep{ih sarajevskih mostova, izgra|ene u Pored toga, u Sarajevu se nalazi jo{ nekoliko par- 16. stolje}u na carskom drumu koji je nekada vodio kova – Mali park, prekoputa Velikog, s bistama bo- do Istanbula. Vjeruje se da je most zadu`bina Meh- sanskohercegova~kih pisaca ]amila Sijari}a, med-pa{e Sokolovi}a, velikog vezira iz 16. stolje}a. Dervi{a Su{i}a i Izeta Sarajli}a; zatim park At-mej- Stari obi~aj je nalagao da kod ovog mosta age i be- dan; park Jezero s trim-stazom i biciklisti~kom sta- govi sa svojom vojskom, a esnafi s poklonima, zom dugom tri kilometra, u naselju Bare – [ip; park do~ekuju vezire, a hadìje, trgovce i putnike koji su Ko{evo; „Park {ume Mojmilo brdo“ sa skijali{tem putovali na Istok pratila je njihova rodbina. i ski-liftom za sarajevske mali{ane.

34 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:40 AM Page 35

OLIMPIJSKE I DRUGE PLANINE OKO SARAJEVA

Olimpijske planine Trebevi}, Igman, Bjela{nica i Ja- Bosanskohercegova~ke planine izbor National Geo- horina od Sarajeva dijeli od 15 minuta do pola sata graphica za 2012. vo`nje. Na Trebevi}u su odr`avana bob i sanka{ka takmi~enja, na Igmanu skija{ki skokovi, skija{ko National Geographic svrstao je Bosnu i Hercegovinu u tr~anje, bijatlon, na Bjela{nici spust za mu{karce, deset najboljih destinacija za avanture u 2012. godini, pri a na Jahorini spust za `ene, slalom i veleslalom. ~emu stare puteve na planinskim visoravnima preporu~uje kao idealno mjesto za biciklizam. Bjela{nica i Igman

Samo 25 kilometara od Sarajeva nalazi se prirodni dijskim disciplinama, a zajedno s Bjela{nicom ima rezervat planina Bjela{nice i Igmana na kojima je oko 50 kilometara staza za nordijsko tr~anje te 160 odràn ve}i dio takmi~enja XIV zimskih olimpijskih obiljeènih staza za brdski biciklizam. Na Igmanu igara u alpskim i nordijskim disciplinama i skoko- se nalazi i jedinstveni lokalitet Mrazi{te (pojava to- vima. Dinarsko gorje, koje se proteè u duìni od plotne inverzije), a najnià temperatura od – 43,5 °C 300 kilometara, granica je utjecaja mediteranske i zabiljeèna je u januaru 1963. godine, zbog ~ega se kontinentalne klime. Bjela{nica je stoga poznata ovdje nekada nalazilo uzgajali{te srebrenih lisica. kao planina na kojoj se dnevno znaju izmijeniti sva ~etiri godi{nja doba, a na vrhu Bjela{nice je 1894. Na Malom polju na Igmanu su za potrebe Olimpi- godine izgra|en meteorolo{ki opservatorij. jade izgra|ene dvije skakaonice, od 70 i 90 metara. Malo polje je s Babinim dolom povezano Sa vi{e od 200 snje`nih dana u godini, 135 cm de- biciklisti~kom stazom. belim snje`nim prekriva~em i dobro ure|enim stazama duìne preko dvadeset kilometara (25 km), Trebevi} Bjela{nica i Igman predstavljaju savr{eno mjesto za aktivan zimski odmor i rekreaciju, s dobrom hotel- Najblià Sarajevu je planina Trebevi}, ukras grada skom i drugom infrastrukturom. na rijeci Miljacki. To je prije rata bilo omiljeno izleti{te Sarajlija do kojeg se ì~arom stizalo za svega Kako je sav ovaj prostor obrastao gustom {umom s 12 minuta. Ovdje su postojale bob i sanka{ka staza, mnogobrojnim ìvotinjskim vrstama, ove planine su na kojima su za vrijeme Zimskih olimpijskih igara omiljeno mjesto za lov, ali i alpinizam, paraglajding, 1984. odràvana takmi~enja u tim sportskim disci- jahanje, planinarenje, planinski biciklizam, vo`nju plinama. planinskim ~etveroto~ka{ima. Na Babinom dolu i u pra{umi Ravna vala nalazi se pra{umski rezervat s Prvi planinski dom na Trebevi}u izgra|en je 1896. visokim stepenom biolo{ke raznovrsnosti. godine. Poslije doma na mjestu Sofe, 1907. godine Bjela{nica raspolaè sa osam ì~ara i ski-liftova, a se na Dobrim vodama gradi planinarsko skloni{te, Igman je, usto, planina sa ekstremno visokom kon- 1932. Dom na Ravnama, a nedavno je kulturno centracijom ozona, pa je kao zra~na banja izuzetno dru{tvo „Napredak“ otvorilo novi multimedijalni pogodan za treninge sportskih ekipa. Veliko polje je planinarski dom s restoranom i smje{tajem za oko za vrijeme Olimpijade sluìlo za takmi~enje u nor 60 osoba.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:40 AM Page 36

Trebevi} je izuzetno bogat crnogori~nom {umom, Treskavica {to ovu sarajevsku oazu mira i zelenila ~ini ideal- nom za planinarenje, naro~ito {umskom stazom Jugoisto~no od Bjela{nice uzdi`e se planina Tre- izgra|enom za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. skavica s najvi{im vrhom Pa{ina (2.088 m). To je Pored prirodnih atrakcija, rekreativci mogu posjetiti planina puna suprotnosti, vegetacije, ali i goleti. Na i neki od domova, {umsku stazu koja se spu{ta od Treskavici ima 365 izvora ili vrela, me|u kojim su i Lova~ke ku}e na Brusu, preko Dobrih voda, Alpine- izvori pet velikih rijeka – Željeznice, Bistrice, Ljute, tuma, do vrha planine, vidjeti ostatke olimpijskih ob- Bijele i Rakitnice, te 10 prelijepih jezera. Treskavica jekata poput olimpijske bob-staze ili stare `i~are, je idealna za alpinizam, biciklizam, paraglajding i koju }e uskoro zamijeniti nova. Trebevi} se smatra druge sportove. i posljednjim stani{tem snje`ne voluharice, ali, na odu{evljenje ljubitelja ptica, stani{te je i drugih vrsta ptica.

Jahorina

Tridesetak kilometara od centra grada, prema istoku, nalazi se planinski masiv Jahorine. Pored hotela, ovdje se nalazi mno{tvo planinarskih domova i ku}a. Skija{ki tereni na Jahorini bili su u vrijeme odr`avanja XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine poligonom nadmetanja najboljih svjetskih takmi~ara u slalomu i veleslalomu. Danas se na Ja- horini nalazi oko 20 kilometara skija{kih staza i {est `i~ara i ski-liftova, dva moderna novoizgra|ena {estosjeda i veliki broj hotela i privatnih smje{taja, od kojih znatan broj nudi i konferencijske usluge.

36 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:40 AM Page 37

IZLETI[TA U BLI@OJ I DALJOJ OKOLINI SARAJEVA

Barice i âvljak pe}inskih ukrasa. êtvrta, posljednja dvorana, poznata je i kao „muzi~ka dvorana“ zbog svoje Devet kilometara od Sarajeva nalaze se dva veoma akusti~nosti. U pe}ini su tako|er prona|eni ar- popularna izleti{ta – Barice i âvljak. Od âvljaka heolo{ki nalazi iz ledenog (ìvotinje) i paleolitskog se pruàju ure|ene planinarske staze prema pla- perioda (pe}inski ljudi). Stotinjak metara od Srednje ninskim vrhovima Crepoljsko (1.524 m) za oko sat pe}ine nalazi s Donja bijambarska pe}ina, koja za- hoda, Bukovik (1.534 m) za oko sat i po hoda, ili vo- pravo predstavlja ponor potoka Brodi}. dopad Skakavac (1.136 m). S Bukovika se moète spustiti na Skakavac za oko 45 minuta hoda. Na Ba- Guste ~etinarske {ume, livade, dva vodotoka s jeze- ricama, âvljaku, Crepoljskom i Bukoviku nalazi se rima i ponorima, pe}ine, stijenski masiv i veoma nekoliko planinarskih domova, a na Crepoljskom, kvalitetan zrak pruàju izuzetne uvjete za izlete, lov, pored Lova~kog doma, ima i nekoliko eko sela – Ra- ribolov, planinarenje, alpinizam, speleologiju, ski- donja (Borin Dol), Vu~ija Luka i Ekofutura. janje, branje gljiva i ljekovitih trava...

Vodopad Skakavac Kanjon rijeke Rakitnice

Vodopad Skakavac se nalazi 12 kilometara sjeverno Rijeka Rakitnica izvire na Bjela{nici (1.500 metara od Sarajeva, iznad sela Nahorevo. Visok je 98 me- nadmorske visine), na udaljenosti od 35 kilometara tara, {to ga ~ini drugim vodopadom po visini u Ev- od centra bosanskohercegova~ke metropole. ropi. Ovaj kraj predstavlja izazov za {eta~e Nakon vi{e od 20 kilometara toka, pitkog od izvora rekreativce, bicikliste, trka~e, speleologe, penja~e, do u{}a, koji pravi brojne brzake i slapove, rijeka se fotografe, sakuplja~e gljiva ili ljekovitog bilja. Na ulijeva u Neretvu. U kanjonu Rakitnice caruje ne- prostoru oko vodopada zabilje`eno je preko 1.500 taknuta priroda, {to predstavlja neponovljivu atrak- vrsta biljaka, od kojih su neke ljekovite, endemske ciju i veliki izazov za planinare, ribolovce i druge ili veoma rijetke. [ume smr~e, jele i bukve kriju ljubitelje prirode. Rijeka pravi niz kanjona, brzaka, brojne gljive, ze~eve, kune, ptice, ali i vukove, me- slapova, vodopada i mirnih bazena, pa posjetioci dvjede, lisice... ovoga raja na zemlji do`ivotno pamte ovaj ugo|aj. Rijeka je tako|er bogata endemskom vrstom pa- Bijambarska pe}ina strmke, takozvanom mekousnom pastrmkom.

Na oko 40 kilometara od Sarajeva, na putu prema Selo Lukomir Tuzli, nalazi se prelijep {umoviti predio u kojem se krije pravi biser prirode, Bijambarska pe}ina. Kom- Na gotovo 1.500 metara nadmorske visine, u vrle- pleks ove pe}ine ~ine nekoliko zasebnih tima planine Bjela{nice, nalazi se najvi{e i najizoli- speleolo{kih objekata, od kojih su za posjetioce ot- ranije selo u Bosni i Hercegovini, udaljeno od vorena tri. U Srednjoj bijambarskoj pe}ini, koja se Sarajeva 42 kilometra ili oko sat i po vo`nje. Selo prote`e na oko 400 metara, nalazi se turisti~ka Lukomir je jedinstveno po svojim kamenim ku}ama, staza sa signalizacijom i rasvjetom. Ovo je najdu`a koje su prekrivene {indrom od tre{njinog drveta. S pe}ina i sastoji se od ~etiri dvorane i prelijepih obzirom na to da se nalazi u podru~ju surove pla-

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:40 AM Page 38

ninske klime, ve} s dolaskom prvog snijega u de- cembru selu je nemogu}e pri}i, osim na skijama ili pje{ice, sve negdje do aprila, a ponekad i duè. Lu- komir je poznat po svojoj tradicionalnoj odje}i, a ène i danas nose pletene odjevne predmete kakvi su no{eni prije nekoliko stolje}a. Poznato je da sta- novnici sela izra|uju {arolike rukotvorine od vune: rukavice, ~arape i sli~no. Bave se sto~arstvom i pla- ninskom zemljoradnjom. Pored Lukomira, u blizini se nalazi jo{ nekoliko ìvopisnih sela koja se mogu posjetiti: Umoljani, [abi}i, Sinanovi}i, Lukavac…

38 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:40 AM Page 39 Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:40 AM Page 40