Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 1 Šetnja Sarajevom i okolinom TURISTI^KA ZAJEDNICA KANTONA SARAJEVO Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 2 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Lonely Planet, najve}i svjetski turisti~ki nakladnik i TV producent, proglasio je Sarajevo jednom od 10 najpo`eljni- jih svjetskih turisti~kih destinacija za 2010. godinu. SARAJEVO KROZ HISTORIJU Prema predaji, u najstarije doba, u vrijeme Bosanskog kraljevstva, prije nego {to su Osmanlije osvojili Bosnu, Sarajevo se zvalo Zlatni do: «... toliko je bilo lijepo i bogato». I danas u Sarajevu, podno planine Trebevi}, jedno brdo nosi naziv Zlati{te, gdje se po legendi nekada kopalo zlato... A blago ovdje doista i postoji. Ime mu je Sarajevo – rusalemom, domom triju velikih monoteisti~kih re- sa svojim uvijek ljubaznim stanovnicima, s raznovr- ligija: islama, kr{}anstva i judaizma, s desecima sno{}u arhitekture, kulture i tradicije, jela i na~ina d`amija, katoli~kih i pravoslavnih crkava i sinagoga, odijevanja, nastalih pod brojnim utjecajima Istoka i smje{tenih na prostoru od svega nekoliko stotina Zapada, ba{ onako kako su se ovdje kroz historiju metara kvadratnih. Usto, Sarajevo ima jednu oso- smjenjivali osvaja~i, donose}i svoje obi~aje, navike, bitost koju nema ni sam Jerusalem: kulture i religije. U~inili su tako Sarajevo malim Je- 2 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 3 Samo u Sarajevu, i nigdje vi{e na planeti Zemlji, na povr{ini od jednog kilometra, svake 32 godine (to se dogodilo u 2008/2009. godini) susretnu se u jednom mjesecu muslimanski Kurban-bajram, jevrejska Hanuka, katoli~ki Bo`i}, Nova hid`retska godina, Nova godina po gregorijanskom kalendaru, pravoslavni Bo`i} i Nova godina po julijanskom kalendaru. To su blagdani najpoznatijih svjetskih religija u jednom mjesecu, u jednoj zemlji, ~ak u jednom danu... Upravo u Sarajevu nalazi se najpoznatije neolitsko gradili osvaja~i sa Istoka, ono je poprimalo i konture prahistorijsko nalazi{te na teritoriji Balkana – but- orijentalnoga grada, koje u svome historijskom jez- mirska kultura, koja je ovdje bila prisutna izme|u gru nije izgubilo ni do dana{njih dana, mada su u to 2400. i 2000. godine prije nove ere. Pored ~uvene vrijeme u Sarajevu gra|ene i crkve, dvije pravosla- „butmirske kulture“, u Sarajevu su svoje tragove vne i jedna katoli~ka, te dvije sinagoge, u ostavila i ilirska plemena iz bronzanog i `eljeznog pripadaju}im stilovima. doba – iskopine naselja na Soukbunaru, Debelom brdu, Zlati{tu i u Kotorcu. Nakon dugotrajnih rim- Slabljenjem Osmanlijskog carstva Bosna biva sko-ilirskih ratova i neuspjeha Batonovog ustanka prepu{tena okupaciji i aneksiji od Austro-Ugarske protiv Rima, ova se carevina zadugo naseljava na monarhije, pod ~ijom vla{}u je bila od 1878. do 1918. prostorima dana{nje Bosne i Hercegovine, te godine. Prisustvo srednjoevropske kulture i arhi- tragove rimske anti~ke kulture nalazimo u naselju tekture vidljivo je i danas u centru grada, u gra|evi- Ilid`a, gdje su postojale termalne banje s toplom vodom u objektima za lije~enje, ali i u rasko{nim vil- nama podizanim u vi{e zapadnoevropskih ama za stanovanje. Do danas su sa~uvani samo di- arhitektonskih stilova, na stambenim zgradama, vi- jelovi temelja zgrada i nekoliko prelijepih podnih lama i pala~ama, na crkvama i samostanima, na mozaika, kao i na teritoriju dana{njeg naju`eg cen- upravnim i zgradama poslovne namjene. To je bio tra grada, izme|u Ko{evskog potoka i potoka period industrijalizacije, razvoja, dru{tvenih pro- Su{ice, uz rijeku Miljacku. Iz slavenskog srednjov- mjena i obrazovanja. jekovlja ba{tinimo ste}ke, od kojih je nekolicina poredana uz obalu rijeke Miljacke na Skenderiji, is- Zatim slijedi period Bosne i Hercegovine u sastavu pred Zemaljskog muzeja, te na proplancima planine Kraljevine Jugoslavije (1919-1941), potom Nezavi- Bjela{nice. sne dr`ave Hrvatske (1941-1945), te socijalisti~ke Jugoslavije (1945-1991). Republika Bosna i Herce- govina je samostalnost ponovo dobila 1992. godine, Grad Sarajevo nije dijelio sudbinu mo}ne srednjo- kada po~inje i najdu`a opsada jednoga grada u mo- vjekovne Kraljevine Bosne, koja je u 14. i 15. dernoj historiji ratovanja u trajanju od 1.425 dana stolje}u, u slavno vrijeme samostalnosti i velike (1992-1995). Sarajevo je, uz sve to, poznato i kao ekonomske i politi~ke mo}i, zaposjedala i dobar dio grad u kojem je izvr{en atentat na prestolonasljed- susjedne Hrvatske i Srbije, kao i jadranskog pri- nika Austro-Ugarske monarhije Franju Ferdinanda morja i otoka. Temelje Sarajevu, glavnom gradu i njegovu suprugu Sofiju Hohenberg, {to je bio ne- Bosne i Hercegovine, postavili su 1462. godine posredan povod za po~etak Prvog svjetskog rata. Osmanlije, tokom osvaja~kih pohoda, koji }e u Bosni ostati narednih 415 godina. Dogra|ivali su i Ali Sarajevo nije poznato samo po ratovima i razvijali Sarajevo toliko brzo i toliko izda{no da je ve} u 16. stolje}u bilo jedan od najve}ih, najbogatijih osvaja~ima. Ovdje je odr`ana i jedna sjajna olimpi- i najljep{ih gradova Osmanlijskog carstva, koje se jada, ta~nije XIV zimske olimpijske igre, godine rasprostiralo na tri kontinenta, i koje je u to vrijeme 1984. bilo najve}e carstvo na svijetu. Kako su Sarajevo [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 4 [ETNJA KROZ HISTORIJSKU JEZGRU GRADA Ba{~ar{ija karavani, ~elni ljudi karavana su se ve} odmarali u gradu dok su posljednji jo{ bili koji kilometar dalje, Nastanak Ba{~ar{ije (tur. glavna ~ar{ija) vezuje se na najisto~nijoj kapiji grada, Kozijoj }upriji. za Isa-bega Ishakovi}a, osniva~a Sarajeva, koji je Nismo bez razloga odlu~ili da u obilazak Sarajeva gradio zadu`bine na objema stranama rijeke Milja- krenemo od Sebilja, jednog od za{titnih znakova cke ve} polovinom 15. stolje}a, zatim za najve}eg Sarajeva, od jedne ~esme koja, kao i sve ~esme, sarajevskog dobrotvora Gazi Husrev-bega i njegova omogu}uje prolaznicima da uta`e `e|, da se u vre- impozantna djela, kao i pojedine carske namjesnike lim ljetnim danima okrijepe i umiju, u ovom slu~aju i bogatije gra|ane Sarajeva koji su izgradili ve}i broj neopisivo slatkom i hladnom sarajevskom vodom. objekata kao svoje zadu`bine. Zbog toga ovdje postoji legenda koja ka`e da ko se Grad sa Carstvom u usponu brzo je rastao, pa je sa- jednom napije vode s neke od sarajevskih ~esmi rajevska ^ar{ija u potpunosti izgra|ena do kraja 16. po`eljet }e ovaj grad ponovo posjetiti. Tako je 1753. stolje}a, kad Sarajevo do`ivljava najve}i procvat. U godine nikla ova poznata ~esma, uz desetke i sto- to vrijeme u ^ar{iji postoji 80 vrsta zanata, organi- tine prije i kasnije izgra|enih ~esama po mahalama. ziranih u esnafe. Grade se i objekti op}e upotrebe: Sebilj je centralno mjesto Ba{~ar{ije, trgova~kog di- d`amije, bezistani, hanovi i karavan-saraji, hamami, jela grada sa bezbroj uli~ica i du}ana prepunih robe, vjerske {kole i tekije, daire, ~esme, {adrvani... od kojih je u pro{losti svaka bila centar jednog od Krajem 16. stolje}a, uz Istanbul, Solun, Jedrene i mnogobrojnih ovda{njih zanata, pa ulice i danas Atinu, Sarajevo postaje jedan od pet najve}ih gra- nose nazive po njima. Ba{~ar{ija je, s druge strane, dova na Balkanu. U Sarajevo se dolazi i iz njega pa`ljivo smje{tena u sredi{te grada, okru`ena sa odlazi radi velikih trgova~kih i dr`avni~kih poslova. svih strana stambenim kvartovima i ku}ama, s Sarajevo postaje grad bogatih i mo}nih ljudi. Bogat- ba{~ama i s predivnim pogledom prema ^ar{iji, kao stvo pojedinih trgovaca mjerilo se du`inom njihovih centru svih poslovnih i dru{tvenih zbivanja u gradu. karavana. Kako ka`e predaja, kad bi ulazili njihovi Tako Ba{~ar{ija stoji ovdje kao kakva otvorena po- 4 [ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 5 zornica usred anti~kog amfiteatra {to ga s pozorni- Sarajevske kafane com ~ine okolne mahale, ulice i ku}e. Na Ba{~ar{ijskom trgu, ali i u okolnim uli~icama i ma- Na Ba{~ar{ijskom trgu nalazi se i Ba{~ar{ijska halama, postoji ritual pravljenja i pijenja tradicionalne d`amija, veoma lijepo izvedena kamena gra|evina bosanske kahve/kafe, koja se priprema u bakarnoj iz 1528. godine, s predivno odr`avanom |ul-ba{~om d`ezvi i pije iz fild`ana, uz ~a{u vode i rahatlokum (slatka `elatinozna poslastica). U nekim od starinskih (ru`i~njakom) te s jednim {adrvanom (fontanom) u ba{~ar{ijskih kafanica mo`ete popiti i sok od smreke, dvori{tu d`amije i jednim ispred nje. U ovoj, kao i osvje`avaju}e kiselkasto pi}e od planinske biljke smreke, drugim d`amijama na {irem lokalitetu Ba{~ar{ije, koje se ljeti slu`i s ledom. U pojedinim slasti~arnama u pro{losti su dnevne molitve uglavnom obavljali ljeti poslu`uju i bozu, poznato sarajevsko osvje`avaju}e ~ar{ijski majstori, trgovci i ugostitelji. pi}e od kukuruznog bra{na i {e}era, koje ima kiselkast okus. Slatki napitak salep, kojem pripisuju ljekovita svo- Zanatski sokaci jstva, pije se vru}, iz malih ~a{a. Sarajevo je svoju prvu kafanu dobilo jo{ 1570. godine. Kazand`iluk je jedina ulica starog Sarajeva koja je i danas sa~uvala prvobitnu funkciju i donekle izgled. U Kazand`iluku se vi{e od pet stolje}a njeguje Pa~e za kralja ru~na izrada i cizeliranje bakarnog i kalajisanog posu|a i drugih predmeta za ku}nu upotrebu.