Kulturno I Prirodno Naslijeđe Sarajeva
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Zoran E. Bibanović Autor i redaktor KULTURNO I PRIRODNO NASLIJEĐE SARAJEVA Priručnik za turističko vođenje Sarajevo, 2015. Autor i redaktor: Zoran E. Bibanović Izdavač: Markentinško informativni biro d.o.o. - MiB Sarajevo Suizdavači: Federalno ministarstvo za okoliš i turizam Federalno ministarstvo za kulturu Ministarstvo za kulturu i sport Kantona Sarajevo Ministarstvo za privredu Kantona Sarajevo Turistička zajednica Kantona Sarajevo Recenzenti: Prof. dr. Adnan Busuladžić Mr. Dražen Kotrošan Lektor: Fatima Omerović Za izdavača: Nebojša Kovač Fotografije: Vlastita arhiva autora i javni izvori Ilustracija naslovnice: Dragan Blagovčanin Štampa: Markentinško informativni biro d.o.o. – MiB Savart d.o.o Sarajevo Tiraž: 1000 Sarajevo, 2015. Sadržaj UVOd 1 CrTICE IZ HISTOrIjE UMjETNOSTI, arHITEKTUrE I KULTUrE 2 Umjetnost i graditeljstvo od prahistorije do kraja srednjeg vijeka 5 Graditeljstvo i pisana riječ od vremena Osmanlija do modernih vremena 13 Moderno doba u Sarajevu 22 OSNOVNI PrINCIPI KOMUNICIraNJA 30 Ljudski resursi 30 Turizam u uvjetima neizvjesnosti 32 Ko je turist, a ko je izletnik (ekskurzist)? 32 Domaćini i njihova svojstva 33 Gost - turista i njegova svojstva 33 SVjETSKa BaŠTINA 38 Definicija kulturne i prirodne baštine 38 Nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini 39 Nematerijalna kulturna baština 40 Preporuke za očuvanje kulturnog nasljeđa 42 POjMOVI - TUrISTIČKa GEOGraFIja I TUrISTIČKI rESUrSI 44 dESTINaCIja SarajEVO 46 Historija destinacije Sarajevo 46 Period SFR Jugoslavije 52 TrENdOVI U TUrIZMU I VELIKa dOBra 57 Velika dobra Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine 58 KLjUČNI ELEMENTI TUrISTIČKE PrOMOCIjE (BrENdOVI) 61 Raznoliko kulturno nasljeđe Kantona Sarajevo 61 Slikoviti predjeli 62 Aktivnosti u prirodi 62 Stećak – jedinstven u svijetu 63 aKTIVNOSTI U PrIrOdI U KaNTONU SarajEVO 70 Paragliding 70 Padobranstvo (parachuting) 71 Olimpijske zimske discipline u vremenu ZOI ‘84 71 Špiljarstvo, pećine i jame 73 Planinski biciklizam 74 Konjičke ture 75 Foto safari i posmatranje ptica (birdwatching) 76 Grad GOSTOLjUBIVIH LjUdI 79 Kafane 81 TUrISTIČKI VOdIČ 85 Turistički vodič u Kantonu Sarajevo 85 TUrISTIČKa INTErPrETaCIja SarajEVA 91 Hronologija Sarajeva kroz historiju 91 Prahistorija - Neolit III milenij p.n.e. 91 Antičko doba - 9.godine n.e. 92 Srednji vijek - VI stoljeće n.e. 93 Osmanski period 96 Austrougarski period 1878 - 1918 101 Period 1918-41.godine – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 102 Period 1945-91.godine – SFRJ 103 Period 1992-95.godina – Opsada Sarajeva 104 Danas 104 ŠTa POSjETITI U SarajEVU? 107 Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – Zmaja od Bosne 3. 107 Historijski muzej Bosne i Hercegovine – Zmaja od Bosne 5. 108 Ars Aevi - Umjetnost epohe – Sarajevo 109 Muzej XIV zimskih olimpijskih igara - dvorana Juan Antonio Samaranch. 110 Muzej Sarajeva – Brusa bezistan na Baščaršiji – Kundurdžiluk 10. 110 Hanikah, Kuršumli medresa i Gazi Husrev-begova biblioteka 111 Gazi Husrev-begova džamija - Sarači 113 Gazi Husrev-beg (1480-1541) 115 Stara pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila – M.M. Bašeskije 59. 117 Katedrala Srca Isusova i Štrosmajerova ulica - Ferhadija 118 Bošnjački institut – Fondacija A. Zulfikarpašić – M.M. Bašeskije 21. 119 Muzej Sarajeva - Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine (Veliki hram) – Velika avlija bb. 120 Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine – Zelenih beretki 8. 122 Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti – Sime Milutinovića 7. 123 Muzej Sarajeva - Muzej Svrzina kuća – Glodžina 8. 123 Muzej Sarajeva - Despića kuća – Despića 2. 124 Muzej Sarajeva - Muzej “Sarajevo 1878-1918” – Zelenih beretki bb. 125 Muzej Alija Izetbegović - Kovači 127 Morića han i Kuća sevdaha - Sarači 77 i daire 127 Saborna srpsko-pravoslavna crkva Presvete Bogorodice – Zelenih beretki 1. 128 Kultna mjesta: Jediler turbe, crkva sv. Ante i Stara pravoslavna crkva 128 Kuća zanata – M.M. Bašeskije 55. 130 Gradska Vijećnica 132 Mostovi Sarajeva 133 Ratni tunel spasa – Tuneli 1. Ilidža – Donji Kotorac 135 Muzej 105. motorizovane brigade – tvrđava Mala kula – Špisasta stijena (Grdonj) 138 Ratni turizam u Sarajevu 138 Ostale znamenitosti grada 140 TUrISTIČKO raZGLEdaNjE Grada 145 Pješačka tura br.1 - Pješke kroz Staro historijsko jezgro grada 145 Pješačka tura br.2 - Pješke kroz Historijsko jezgro grada 153 Šta možete preporučiti posjetiocima grada? 156 Osobita mjesta - samo za upućene 162 OSNOVI VOĐENja PO ParKOVIMa PrIrOdE 165 Zaštita prirodnih vrijednosti i biodiverziteta 165 Pojmovi - ruralni turizam i agriturizam 166 Eko turističke netipske aktivnosti u prirodi 166 KrOZ IZLETIŠTa I ParKOVE PrIrOdE KaNTONa SarajEVO 170 Prijedlozi za dobru pripremu vašeg izleta: 171 Dva izleta u Kantonu Sarajevo 171 Parkovi Sarajeva i banja Ilidža 172 Spomenik prirode - Vrelo Bosne 173 Nastanak kočije i fijakera 175 Zaštićeno područje “Kanjon Miljacke” 176 Zaštićeni pejzaž (šuma-park) Trebević i Jahorina 177 Spomenik prirode - Skakavac 179 Olimpijske planine Bjelašnica i Igman 181 Babin Dol na Bjelašnici 182 Veliko Polje na Igmanu 182 Malo Polje na Igmanu 183 Selo Lukomir i kanjon rijeke Rakitnice 185 Foto safari, branje i skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova 186 Zaštićeni pejzaž Bijambare 188 Prirodne cjeline i drugi lokaliteti u Kantonu Sarajevo 189 Pravila za ponašanje u prirodi 193 Opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava 194 KaKO VOdITI U PraKSI? 196 25 malih pravila vođenja 196 Praktični primjer panoramskog razgledanja grada 206 Osnove prve pomoći 207 LITEraTURA 208 UVOD Knjiga “Kulturno i prirodno naslijeđe Sarajeva” prvenstveno je namijenjena za obrazovanje turi- stičkih vodiča u Kantonu Sarajevo ali i mnogim drugim profesijama, znatiželjnicima i umjereno ambicioznim istraživačima kojima je na srcu baština Sarajeva. „Priče turističkih vodiča nisu izvještaji službi za statistiku, niti one treba da budu zbirke strogo određenih podataka. Za razliku od nauke o turizmu, turizam nije nauka – govorio je legendarni turistički vodič Ibrahim Zildžo. Dakle, na pitanje: šta je to turistički vodič, ja (I. Zildžo) bez imalo želje da nekoga podci- jenim, odgovaram: turistički vodič je sveznajuća neznalica! I još nešto. To je osoba koja nikada ne zadovoljava sve ljude, svačiji ukus. I to ne one koje vodi, nego one pored kojih sa turistima prolazi. Turistički vodič mora, u izvjesnoj mjeri, poznavati historiju umjetnosti i graditeljstva, osnovne pojmove iz geografije, biljni i životinjski svijet, osnove privrede svoje zemlje, kulture, običajna prava... Da sve dotakne, a ništa ne dovrši. On nema do- voljno znanja za sve, a ni turisti nemaju dovoljno vremena za sve. Dakle turistički vodič nije profesor koji podučava turiste. Jer niko ne može da bude istovremeno profesor historije, arhitekture, sociologije, meteorologije... ali mora načeti mnoge teme na način da to bude svakome prihvatljivo i lagano. Mora ići brzo sa teme na temu, kako bi uspio za dva sata, koliko obično traje jedna tura, jedno razgledanje, da im što više pokaže i ponešto ispriča. Ako se rastaje sa zadovoljnim gostom koji će ponijeti lijep utisak o gradu i ljudima koje je sreo, vodič može reći da je zadovoljio” – govorio je Ibrahim Zildžo. Veliki interpretator kulturne i prirodne baštine Sarajeva je volio reći da se u svome radu ruko- vodio uputom jedne divne dove koja kaže: „Gospodaru moj, kada se ogriješim o ljude, podari mi snagu izvinjenja, a kada se ljudi o mene ogriješe, podari mi snagu oprosta“. CrTICE IZ HISTOrIjE UMjETNOSTI, arHITEKTUrE I KULTUrE U teoriji se pod “kulturom” podrazumijeva skup promjena i tvorevina koje su nastale u prirodi, u društvu i u ljudskom mišljenju kao posljedica ljudskog rada u cilju održavanja i napretka ljudske vrste - Slavko Ensminger, Turistička kultura i turistička civilizacija. Industrija kulture u svijetu, sada je sasvim izvjesno, je jedna od industrija koja će u narednim decenijama pratiti rast industrije turizma. Industrije muzike i filma, a u posljednje vrijeme i muzeologija i festivali su u tom pogledu otišli još dalje i njihovi pojedini proizvodi se u mnogim zemljama smatraju vrhunskim nacionalnim interesom, koji donose ogromne prihode nacional- nim ekonomijama. Treba znati da je već postalo uobičajeno da rok zvijezde u Engleskoj dobivaju plemićke titule, a filmske i muzičke zvijezde u USA uživaju jedinstveni društveni status. Jedna od bitnih pretpostavki koja određuje industriju kulture je nedjeljivost prirode, društvenih odnosa i kulture. ”Čovjek najčešće u svojoj sopstvenoj životnoj sredini pronalazi svoja duhovna, estetska i filozofska nadahnuća i zbog toga je razumljivo da brojna djela ljudi dio svoje veličanstve- nosti duguju mjestu na kojem su stvorena.”- zapisao je 1972. godine generalni sekretar UNESCO. Nezaustavljiva stopa porasta je osnovna karakteristika industrije turizma na početku milenija. Samo stopa porasta korisnika interneta još može da se poredi sa brojem ljudi koji žele da privremeno promijene mjesto boravka. Svijet neumitno postaje globalno selo. Ali, kao i svaka velika industrija tako i industrija turizma ima svoju globalnu politiku razvoja. Osim turističkih re- ceptivnih velesila tvorci globalne politike u turizmu su, naročito, velike turistički emitivne zemlje. Prepoznavanje kreativnosti i njene bitne uloge u razvoju ekonomije, etičkog i civilnog društva je najvažniji zadatak svake kulturne politike. Politika koja ima na umu da kreativnost pretpostavlja i rađa kreativnost ima strategiju. Sasvim je jasno da industriju kulture i industriju turizma koje djeluju na Balkanskom prostoru valja ponovo rekonstruirati. «Obnova i oživljavanje međugraničnih umjetničkih, kulturnih i turističkih