Nacionalna Strategija Integralnog Upravljanja Obalnim Područjem Crne Gore

Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Poštovani, osnove za uvođenje suštinski značajnih instrumenata sprovođenja, kao što su: instrumenti zemljišne i poreske politike, urbana prepar- Nacionalna strategija integralnog upra- celacija, porez na nekretnine ili neizgrađeno građevinsko zemljište, vljanja obalnim područjem Crne Gore porez na prenamjenu zemljišta, izrada i primjena sektorskih podloga izrađena je u okviru Programa inte- i analitičkih inputa u sistemu planiranja, korišćenje mjerljivih poka- gralnog upravljanja obalnim područ- zatelja potrošnje prostora u svim fazama planiranja, korišćenje GIS jem Crne Gore (CAMP CG) u saradnji tehnologije. Ministarstva održivog razvoja i turizma i Mediteranskog akcionog plana Pro- Na taj način, u sinergiji stručnog tima CAMP-a i Obrađivača grama za životnu sredinu Ujedinjenih PPPNOP CG, uspjeli smo eliminisati konfliktne namjene na na- nacija (UNEP/MAP) i njegovog Cen- jvrednijim djelovima obalnog područja i iste otvoriti za razvoj visoko tra za regionalne aktivnosti programa kvalitetnog turizma u uskom obalnom području, odnosno održivog prioritetnih akcija (PAP/RAC). Na taj turizma u zaleđu kroz definisanje kombinovanih razvojnih mjera u način Crna Gora se pridružila porodici mediteranskih država koje paketu s ruralnim razvojem zaleđa. Istovremeno, taj pristup će rezul- integralnim upravljanjem čuvaju specifične vrijednosti i prepoznat- tirati diverzifikacijom ekonomskih aktivnosti i povezivanjem ponude ljivost svojih obalnih područja. zaleđa s najužim dijelom obalnog područja.

Crnogorska obala je specifičan i po svojim prirodnim vrijednostima Rezultati CAMP-a CG omogućili su donošenje nove politike integral- jedinstven prostor koji zahtijeva odlučno upravljanje i donošenje nog upravljanja, regulisanje prostora izradom regionalnog prostor- odluka danas za održivu budućnost. Vođeni tim opredjeljenjem u ok- nog plana, ali i značajne promjene u najznačajnijim nacionalnim viru CAMP-a izradili smo izuzetno značajne bazne analize kojima propisima kao što su zakoni o uređenju prostora, životnoj sredini, je napravljen cjelovit i detaljan preged stanja i transformacija obal- upravljanju morskim dobrom, te izgradnju kapaciteta javne admin- nog područja, kao i projekcije održivih razvojnih trendova. Stručne istracije i stručnih institucija. Posebnu vrijednost ovom procesu daje osnove i baze podataka pružaju podršku kontroli i umanjivanju pri- njegova participativnost i otvorenost za razmjenu informacija, ost- tisaka na prostor i životnu sredinu, odnosno podržavaju integraciju varenih rezultata i uvažavanje komentara zainteresovanih strana. obrazaca održive valorizacije prostora u sektorske politike. Zahvaljujemo UNEP/MAP-u, na čelu s koordinatorom gospodinom Kroz integraciju prostornih i razvojnih rješenja radi unapređenja Gaetanom Leoneom, i PAP/RAC centru iz Splita, na čelu s gospođom ekonomskih, socijalnih i performansi koje se odnose na životnu sred- Željkom Škaričić, na posvećenosti, razumijevanju i podršci od 2011. inu obalnog područja, Nacionalnom strategijom integralnog upra- godine do sada. Posebnu zahvalnost dugujemo stručnom timu PAP/ vljanja obalnim područjem postavljamo strateški okvir za održivi RAC-a i njegovim eminentnim ekspertima koji su se uspješno suočili razvoj našeg primorja. Takođe, definisanjem seta konkretnih mjera s nizom ograničavajućih faktora i uprkos tome, ponudili optimalna i akcija u Akcionom planu Strategije kreiramo dinamički okvir za rješenja zasnovana na najboljoj dostupnoj praksi u EU a posebno, podršku sprovođenju Prostornog plana posebne namjene obalnog nama bliskim, sistemima uređenja prostora u Hrvatskoj i Sloveniji. područja Crne Gore (PPNOP CG), kao i za reformu sistema upravljanja resusrima našeg obalnog područja. Posebno je značajno da će Izražavam očekivanje da ćemo ovako kvalitetnu platformu održivog slijedom obaveza iz IUOP Protokola institucionalna organizacija u razvoja i efikasnog integralnog upravljanja obalnim područjem nas- obalnom području Crne Gore biti unaprijeđena kroz uvođenje koor- taviti da unapređujemo i u periodu pred nama, u post CAMP fazi, dinacionog mehanizma za IUOP, odnosno funkcionisanje Savjeta i te da će rezultati CAMP-a CG poslužiti kao kvalitetna osnova za Koordinacionog tijela za integralno upravljanje obalnim područjem. jačanje primjene Barselonske konvencije i IUOP Protokola širom regiona Mediterana. Istovremeno, na osnovu stručnih analiza i preporuka CAMP-a, u novom PPPNOP CG uvodimo reformski pristup. Riječ je o regionalnom planu koji će istovremeno predstavljati prostorni i razvojni plan obalnog područja. U tom kontekstu prioritet su nam: objektivizacija Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore pripremljena je sistema planiranja prostora, uspostavljanje veze prostornog, regio- Branimir Gvozdenović, u okviru Strateškog partnerstva za Mediteran – veliki morski ekosistemi (MedPartnership) nalnog/razvojnog i zaštitnog planiranja, uspostavljanje planske ministar održivog razvoja i turizma

3 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

2.3 Upravljanje obalnim područjem ...... 64 Sadržaj 2.3.1 Politike i strategije ...... 64 2.3.2 Propisi ...... 66 1. UVOD 9 2.3.3 Institucije i koordinacija ...... 68 1.1 Obalno područje Crne Gore 11 3. KLJUČNI PROBLEMI, SLABOSTI I POTREBE ...... 73 1.2 Značaj uspostavljanja integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore ...... 11 3.1 Ugrožavanje prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti 81 1.3 Značaj Strategije ...... 13 3.2 Neodrživo korišćenje resursa obalnog područja ...... 82 1.4 Pravni kontekst za donošenje Strategije ...... 14 3.2.1 Neodrživi trendovi u uređenju prostora i upravljanju prirodnim resursima 82 1.5 Vremenski horizont 15 3.2.2 Neodrživi trendovi u ekonomiji obalnog područja ...... 86 1.6 Važnost prostornog planiranja za sprovođenje Strategije ...... 17 3.3 Neadekvatna prevencija i smanjenje štete od prirodnih hazarda 87 1.7 Proces pripreme Strategije ...... 17 3.4 Ograničenja sistema upravljanja obalnim područjem ...... 87 1.8 Struktura dokumenta ...... 18 3.4.1 Koordinacioni mehanizmi ...... 88 2. OCJENA STANJA ...... 21 3.4.2 Upravljanje nedovoljno orijentisano na rezultate 88 2.1 Prirodno i kulturno nasljeđe 23 3.4.3 Praćenje obalnih procesa ...... 89 2.1.1 Biodiverzitet i specifični ekosistemi 23 4. VIZIJA ...... 91 2.1.2 Kulturna baština ...... 30 5. STRATEŠKI CILJEVI ...... 95 2.1.3 Predione vrijednosti obalnog područja ...... 32 5.1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara ...... 98 2.2 Resursi obalnog područja ...... 35 5.2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja ...... 98 2.2.1 More 35 5.3 Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj 99 2.2.2 Vode ...... 38 5.4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja ...... 99 2.2.3 Zemljište 41 5.5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem 101 2.2.4 Prostorni razvoj 44 5.6 Jačanje ljudskih resursa i društvene kohezije ...... 101 2.2.5 Prirodni i antopogeni hazardi 48 6. SISTEM UREĐENJA PROSTORA I PROSTORNI PLAN POSEBNE NAMJENE OBALNOG PODRUČJA 103 2.2.5.1 Klimatske promjene ...... 48 6.1 Uloga i zadatak PPPNOP CG 106 2.2.6 Ekonomski i društveni razvoj ...... 54 6.1.1 Zahtjevi Protokola o IUOP 107 2.2.6.1 Poljoprivreda ...... 54 6.1.2 Prostorni plan Crne Gore ...... 108 2.2.6.2 Ribarstvo i marikultura ...... 57 6.2 Strateške smjernice za održivi prostorni razvoj ...... 109 2.2.6.3 Turizam ...... 59 6.2.1 Smjernice za PPPNOP CG ...... 109 2.2.6.4 Pomorski saobraćaj i brodogradnja 60 6.2.1.1 Regulisanje prekomjerne potrošnje prostora 109 2.2.6.5 Razvojne i demografske karakteristike obalnog područja 61 6.2.1.2 Optimizacija namjene površina tako što će se konflikti korišćenja i ranjivosti prostora svesti na najmanju mjeru ...... 110

4 5 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

6.2.1.3 Regulisanje gradnje u užem obalnom pojasu – obalni odmak ...... 111 7.1.6. Sprovođenje programa jačanja kapaciteta ...... 184 6.2.1.4 Očuvanje i održivi razvoj otvorenih ruralnih prostora ...... 113 7.1.7 Podizanje svijesti o potrebi očuvanja resursa obalnog područja ...... 185 6.2.2 Uspostavljanje osnova za prostorno planiranje mora ...... 117 7.2 Prioritetne akcije do 2020. godine ...... 185 6.2.3 Praćenje i ocjenjivanje ...... 120 7.3 Finansiranje sprovođenja Strategije ...... 229 6.2.4 Instrumenti poreske politike u funkciji ostvarivanja prostorno-planskih ciljeva ...... 121 8. PRAĆENJE SPROVOĐENJA STRATEGIJE ...... 233 7. AKCIONI PLAN ...... 125 8.1 Pokazatelji prostornog razvoja ...... 242 7.1 Strateške mjere 127 9. PRILOZI 247 7.1.1 Mjere u tematskom području „Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara“ ...... 127 Prilog 1: Rezultati analize problema i uzroka 249 7.1.1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i kulturna dobra 127 Prilog 2: Opšti principi i ciljevi PPCG ...... 253 7.1.1.2 Održivo upravljati zaštićenim prirodnim dobrima, ekološki vrijednim Prilog 3: Kriterijumi i smjernice za definisanje obalnog odmaka 254 staništima i ekosistemima 128 Prilog 4: Pretpristupna podrška EU kroz nacionalnu i višekorisničku liniju 257 7.1.2 Mjere u tematskom području „Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja“ 135 10. Definicije ključnih pojmova i koncepata ...... 259 7.1.2.1 Postići dobro ekološko stanje morskog ekosistema ...... 135 Skraćenice ...... 263 7.1.2.2 Doprinijeti bezbjednom uređenju, revitalizaciji i rekultivaciji prostora sanacijom zagađenja usljed neadekvatnog odlaganja i tretmana otpada 136 7.1.2.3 Podsticati zelenu infrastrukturu ...... 136 7.1.2.4 Uspostaviti sistem upravljanja rizicima od prirodnih i antropogenih hazarda ...... 137 7.1.3 Mjere u tematskom području „Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj“ ...... 148 7.1.3.1 Razviti sistem održivog prostornog planiranja ...... 148 7.1.3.2 Obezbijediti šire preduslove za funkcionisanje sistema uređenja prostora 149 7.1.4 Mjere u tematskom području „Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja“ ...... 157 7.1.4.1 Održivo upravljati resursima obalnog područja ...... 157 7.1.4.2 „Ozeleniti“ razvoj obalnog područja ...... 158 7.1.5 Mjere u tematskom području „Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem“ . . . . 165 7.1.5.1 Uspostaviti funkcionalan koordinacioni mehanizam za integralno upravljanje obalnim područjem ...... 165 Politički nivo ...... 165 Stručno-administrativni nivo djelovanja 167 7.1.5.2 Jačati kapacitete javne uprave ...... 174 7.1.5.3 Uspostaviti praćenje obalnih procesa ...... 175

6 7 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 01 Uvod Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

−− obalno područje u cjelini, a pogotovo uži obalni 1 / Radi konzistentnog sagledavanja 1.1 Obalno područje Crne Gore stanja u prostoru, kartografski prikazi pojas, sa svojim prirodnim, kulturnim i predi- Obalno područje Crne Gore spada u najvrednije na- ranjivosti prostora uključuju i obuhvate onim vrijednostima, ključni je razvojni resurs nacionalnih parkova u obuhvatu primor- cionalne resurse. Karakteriše ga visok razvojni po- Crne Gore skih opština tencijal koji ima suštinski značaj za razvoj crnogorskog društva. Međutim, karakterišu ga i kompleksni odnosi −− istovremeno, pritisci urbanizacije, posebno izgra 2 / Analiza opšte ranjivosti obalnog između čovjekovih aktivnosti i prirodnog okruženja područja CG, CAMP CG (2012); Analiza dnja nekretnina u funkciji sekundarnog stano- ranjivosti uskog obalnog područja, CAMP koji često kao posljedicu imaju izražene pritiske na vanja, rezultiraju brojnim primjerima ugrožavan- CG (2013); Primjena odabranih indika- prirodne resurse. ja životne sredine, kao i prirodnih, predionih i tora za praćenje i ocjenjivanje održivosti prostornog razvoja obalnog područja CG, kulturnih vrijednosti, što predstavlja najvažniju CAMP CG (2013); Analiza socio-ekonomsk- Geografski obuhvat obalnog područja utvrđen je u prijetnju održivom razvoju obalnog područja og razvoja obalnog područja CG, CAMP CG skladu sa zahtjevima Protokola o integralnom upra- (2013); Analiza atraktivnosti i pogodnosti za poljoprivredu, CAMP CG (2013); Analiza vljanju obalnim područjem Sredozemlja (IUOP Pro- −− pored intenziviranja korišćenja resursa, efekti kli- institucionalno-zakonodavnog okvira za tokol). Predlogom izmjena Zakona o uređenju pros- matskih promjena i šire prirodnih i antropogenih integralno upravljanje obalnim pdoručjem tora i izgradnji objekata obalno područje Crne Gore hazarda stvaraju dodatne pritiske na resurse ko- CG, CAMP CG (2014). definiše se kao teritorija opština Herceg Novi, Kotor, pnenog i morskog dijela obalnog područja. Tivat, Budva, Bar i Ulcinj u administrativnim granicama (izuzev prostora obuhvaćenog nacionalnim Radi očuvanja razvojnog potencijala obalnog pod- parkovima1), kao i morski pojas do spoljne granice ručja Crne Gore i ograničenja rastućih pritisaka na teritorijalnog mora. Za kopneni dio obalnog područja resurse obalnog područja, neophodno je uspostaviti ustaljeni su još i termini primorski ili južni region i efikasan, odgovoran i prilagodljiv sistem upravljanja Crnogorsko primorje. kojim se omogućava:

Iako je s prostorno-planskog aspekta obalno područje −− zaštita produktivnosti i raznovrsnosti obalnih prepoznato kao područje posebne namjene, ono je u ve- ekosistema likoj mjeri u funkcionalnom, ekonomskom, kulturnom −− unapređenje ekonomske efikasnosti i održivog i ekološkom smislu integrisano s ostalim djelovima korišćenja resursa obalnog područja i zemlje. Ta činjenica u značajnoj mjeri određuje i karakter Nacionalne strategije integralnog upravljanja obal- −− poboljšanje integracije i usklađivanja sektorsk- nim područjem Crne Gore (NS IUOP CG). og upravljanja.

1.2 Značaj uspostavljanja integralnog Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) upravljanja obalnim područjem Crne Gore upravo je takav, dugotrajan, dinamičan, multidisci- plinaran i iteraktivan proces upravljanja obalnim resur- Na osnovu sveobuhvatne analize stanja i procesa u sima kojem je cilj postizanje održivog razvoja obalnog obalnom području Crne Gore, kao i njihovih posljed- područja. Odnosi se na cjelokupan ciklus prikupljanja ica2, mogu se dati sljedeće ocjene karakteristika obal- podataka, planiranja, organizovanja, vođenja i praćenja

IZVOR: CAMP nog područja: implementacije mjera i aktivnosti. IUOP se zasniva na

Plaža Mogren 11 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

dobro informisanom učešću i saradnji svih zaintereso- administracije. Ona takođe označava i integraciju ko- 1.3 Značaj Strategije Stoga ova strategija ima značaj s aspekta uspostavl- vanih strana pri utvrđivanju ciljeva i preduzimanju pnenih i morskih djelova obalnog područja. Ključni janja strateškog okvira za integraciju resora u nasto- IUOP Protokol definiše da Nacionalna strategija akcija za ostvarivanje tih ciljeva. Integralnim upravljan- aspekt IUOP-a odnosi se na razvoj i primjenu odgo- IUOP, na osnovu analize postojećeg stanja, „…treba janju da se usklade razvojni prioriteti, težnje i interesi varajućih mehanizama upravljanja. Takođe je važno jem nastoje se izbalansirati ciljevi zaštite životne sredi- da postavi ciljeve, utvrdi odgovorne subjekte, utvrdi s mjerama zaštite i održivog korišćenja resursa obal- istaći da „integralnost” ne znači i „sveobuhvatnost” u ne, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi ciljevi na duži mjere koje će se preduzeti i s njima povezane trošk- nog područja, prije svega kroz: rasponu tema kojima se IUOP bavi, s obzirom na to rok, u okviru granica koje postavlja prirodno okruženje. ove, kao i institucionalne instrumente i dostupna da je primarno riječ o operativnom konceptu koji teži −− usaglašavanje nacionalnog regulatornog okvira Integralno upravljanje obalnim područjem rezultira pravna i finansijska sredstva, te da uspostavi plan prioritizaciji problema i izazova u obalnom područ- brojnim koristima, a najznačajnije su date u Okviru 1-1. sprovođenja ”. s IUOP Protokolom i relevantnim EU politikama ju, kao i predlaganju proaktivnih mjera za rješavanje Riječ „integralno“ u IUOP konceptu odnosi se na problema radi postizanja održivog razvoja obalnog Analize postojećeg sistema upravljanja i planiranja −− uspostavljanje kompetentnog koordinacionog multisektorsko definisanje ciljeva i integraciju in- područja. obalnog područja ukazuju na to da Crna Gora ima rel- mehanizma koji ima politički legitimitet, izvršni strumenata potrebnih za njihovo ostvarivanje, kao ativno razvijen zakonodavni okvir, kao i da su ciljevi koordinacioni mandat i integralnu odgovor- i na integraciju relevantnih politika, sektora i nivoa vezani za razvoj obalnog područja dobro postavljeni, nost za stanje u obalnom području; on treba da ali da u značajnoj mjeri ostaju na nivou deklarativnih definiše okvire učešća ostalih sektora, uključujući opredjeljenja. Može se ocijeniti da prepreka u otklan- definisanje njihovih praktičnih zadataka Okvir 1-1: Koristi od integralnog upravljanja obalnim područjem janju obrazaca neodrživog razvoja obalnog područja (prema Smjernicama za pripremu nacionalnih strategija za IUOP, PAP/RAC) nije samo nedovoljna usklađenost propisa već, prije −− utvrđivanje neophodnih preduslova i instrume- svega, nezadovoljavajući rezultati njihove primjene nata za postizanje ciljeva održivog razvoja obal- u praksi. S obzirom na složenost prisutnih pritisaka, nog područja. −− Uspješno rješavanje problema koji zahtijevaju uključivanje više sektora kao i komplementarnost i međuzavisnost prirodnih, Značaj Strategije ogleda se i u potrebi da se uspostave −− Afirmacija kulture upravljanja zasnovanog na obavezi postizanja mjerljivih rezultata društvenih i ekonomskih faktora razvoja obalnog po- dručja, upravljanje obalnim područjem Crne Gore obrazaci djelovanja i upravljanja, koji vode ka posti- −− Smanjenje štete (i povezanih troškova) koju obala trpi usljed prirodnih procesa (kakvi su erozija i je u nadležnosti više resora, od onih zaduženih za zanju mjerljivih rezultata. plavljenje) i ljudskih aktivnosti sistem uređenja prostora, zaštitu životne sredine i −− Ublažavanje zagađenja i smanjenje troškova koje zagađenje generiše (za ekonomiju, zdravlje ljudi) prirode, zaštitu kulturne baštine, do resora koji reg- S obzirom na to da sistem uređenja prostora ima na- −− Ublažavanje pojava prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa obalnog područja ulišu ruralni razvoj i poljoprivredu, ribarstvo, turizam jveću odgovornost za neodrživo korišćenje prostora obalnog područja, te da je stepen kontole koji mu pri- −− Poboljšanje rezultata ekonomskih sektora u obalnom području i ostale privredne djelatnosti u obalnom području. Is- tovremeno, izostanak efikasno koordinirane saradnje pada ograničen i ne proteže se na sve sektore čiji je −− Očuvanje jedinstvenih obalnih ekosistema s njihovim staništima i vrstama među resorima i nedovoljno izgrađeni stručni kapac- doprinos bitan za održivost uređenja prostora, Strate- −− Očuvanje kulturne baštine, predjela i geomorfologije obalne zone iteti javne uprave u pogledu podrške razvoju i imple- gija ima značaj i u kontekstu unapređenja sistema −− Maksimalno se koriste usluge koje pružaju obalni ekosistemi (kao što su regulacija klime, očuvanje mentaciji zahtjevnih javnih politika predstavljaju pre- uređenja prostora kao budućeg jezgra IUOP-a. vode, sprječavanje erozije i zagađenja, proizvodnja i dostupnost hrane i sirovina, itd.) preku za postizanje djelotvornih ciljeva upravljanja. −− Postiže se maksimalna ekonomska efikasnost (poboljšanjem učinaka obalnih industrija, smanjenjem U skladu sa zahtjevima IUOP Protokola, principi na prostornih konflikata, očuvanjem obalnih pejzaža i atrakcija, maksimiziranjem koristi od investicija i Jedan od najznačajnijih izazova Nacionalne strategije kojima je zasnovana Nacionalna strategija IUOP su turizma) IUOP jeste da ponudi efikasna rješenja koja neće uz- sljedeći: rokovati dodatnu komplikovanost sistema, odnosno −− Promovisanje socijalne kohezije i poboljšanje kvaliteta života u obalnim zajednicama. koja neće umjesto racionalizacije podstaknuti dodatno −− očuvanje resursa obalnog područja jedan je od usložnjavanje procedura i neefikasnost javne uprave. prioritetnih nacionalnih interesa

12 13 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

−− obezbjeđuju se uslovi za usklađivanje i realizaciju naciji, naučno i stručno utvrđenim činjenicama, Budući da je pristupanje Evropskoj uniji strateški promoviše održivi rast obalnih aktivnosti i aktivnosti složenih prostornih i razvojnih planova primjeni relevantnih međunarodnih i evropskih prioritet Crne Gore, od značaja su i zajedničke poli- na moru i održivo korišćenje obalnih i morskih resur- normativa i standarda, utvrđivanju odgovornosti tike Unije. Cilj EU politika koje se odnose na obalno sa uspostavljanjem okvira za djelotvornu primjenu −− kontinuirano se podstiče diverzifikacija i i praćenju postizanja rezultata područje je obezbijeđivanje zdrave i stabilne životne planiranja namjene mora i integralnog upravljanja konkurentnost ekonomije obalnog područja sredine, ali i zaštite prirodnih resursa kao osnova za obalnim područjima. −− obezbjeđuje se primjereno i pravovremeno sprovođenje brojnih obalnih aktivnosti na duži rok. −− kontinuirano se podstiče poboljšanje kvaliteta učešće informisanog lokalnog stanovništva i svih Nacionalna strategija UOP ima utemeljenje i u ne- života stanovništva obalnog područja zainteresovanih strana u transparentnom proce- Evropska IUOP Preporuka iz 2002. godine naglašava davno usvojenoj Strategiji EU za jadransku i jonsku su odlučivanja. neophodnost da se planiranje u obalnim područjima regiju (2014) koja utvrđuje potencijal i potrebe za −− donošenje razvojnih i upravljačkih odluka zasno- bazira na stručnom znanju i informacijama, kao i na pametnim, održivim i inkluzivnim rastom u regionu. vano je na međuresornom usaglašavanju i koordi- dugoročnoj i kvalitetnoj međusektorskoj perspektivi, Prioritetne oblasti koje obrađuje Strategija za jadran- da se proaktivnim djelovanjem uključe sve zaintereso- sku i jonsku regiju su plavi rast, povezivanje regiona, vane strane i uzmu u obzir i kopnene i morske kompo- kvalitet životne sredine i održivi turizam. Iako NS IUOP obuhvata širok spektar pitanja, nema mandat da se detaljno bavi svim bitnim pitanjima od nente obalnih područja. U procesu revizije IUOP Pre- značaja za obalno područje Crne Gore. Prioritet NS IUOP su teme i složeniji problemi koji zahtijevaju poruke naglašeno je da u obalnim područjima veću 1.5 Vremenski horizont integralni, multisektorski pristup i koordinirano usaglašavanje prioriteta. Ona se detaljno ne bavi pažnju treba posvetiti prilagođavanju na klimatske Vremenski horizont strategije je period od 15 godina, onim temama koje se uspješno rješavaju u okviru sektorskih politika. Ipak, neke teme koje se primar- promjene i ostalim rizicima. tako da se njeni strateški ciljevi i mjere odnose na pe no rješavaju kroz sektorske politike, kao što je npr. upravljanje komunalnim otpadom i otpadnim vodama, riod do 2030. godine. Usljed proaktivnog karaktera imaju mjesto i u ovoj strategiji zbog činjenice da od prioritetnosti i uspješnosti njihovog rješavanja zavisi Cilj Okvirne Direktive o morskoj strategiji (2008/56/ Strategije, u Akcionom planu definiše se i prvi set ukupan prostorni, ekonomski i društveni razvoj obalnog područja. EC) je postizanje dobrog statusa životne sredine u ev- prioritetnih akcija koji je usklađen s dugoročnim stra ropskim morima do 2020. godine i zaštita resursne teškim ciljevima i mjerama s ambicijom da se sprovede osnove od koje zavise ekonomske i socijalne aktivno- u petogodišnjem implementacionom periodu do 2020. sti. Direktivom se u pravni sistem EU ugrađuje eko- godine. Nakon toga, radi kontinuiranog usklađivanja 1.4 Pravni kontekst za donošenje Strategije ju za integralno upravljanje obalnim područjem i obalne sistemski pristup za upravljanje ljudskim aktivnostima. implementacione planove i programe... u skladu sa cil- Strategije s rezultatima postignutim u implementaciji Pravni osnov za uspostavljanje integralnog upravljan- i s ostalim strateškim dokumentima, novi set prioritet- jevima i principima integralnog upravljanja“, kao i da Integralna pomorska politika (IMP) iz 2008. godine ja obalnim područjem Crne Gore i izradu Nacionalne nih akcija biće definisan za sljedeći petogodišnji im- izvijeste nadležno međunarodno tijelo (Sekretarijat bavi se pitanjima kao što su plavi rast, podaci i znan- strategije IUOP jeste Zakon o potvrđivanju IUOP Pro- plementacioni period. Periodično petogodišnje usk- Barselonske konvencije) o koordinacionim meha- je o morima, planiranje namjene mora, integralno tokola („Sl. list CG“ - Međunarodni ugovori, br. 16/11). lađivanje mjera i akcija Strategije vršiće se u odnosu na: Protokol je time postao sastavni dio unutrašnjeg prav- nizmima koji će biti uspostavljeni za sprovođenje na- praćenje morskih procesa i strategije morskih basena. nog sistema zemlje. cionalne strategije. IMP nastoji da koordinira, a ne da zamijeni politike −− ostvarenu funkcionalnost koordinacionog siste- u relevantnim sektorima (kao što su životna sredina ma za upravljanje obalnim područjem Crne Gore U skladu sa članom 9 Ustava Crne Gore, IUOP Pro- Osnov za donošenje Nacionalne strategije integral- mora, istraživanje, pomorski saobraćaj, energetika, tokol, kao međunarodni pravni akt, ima primat nad nog upravljanja obalnim područjem Crne Gore (NS regionalna politika, industrija i preduzetništvo/bro- −− rezultate ostvarene u očuvanju obalnih ekosiste- domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjen- IUOP) sadržan je i u više nacionalnih strateških doku- dogradnja i drugi). ma, ublažavanju dužobalne urbanizacije i podsti- juje u slučajevima kad određena pitanja reguliše dru- menata i politika uključujući, prije svega, Nacionalnu canju razvoja ruralnih prostora u obalnom zaleđu gačije od nacionalnog zakonodavstva. strategiju održivog razvoja, kao i niz drugih politika i Formulisanje EU politike o planiranju namjene mora Zemlje potpisnice IUOP Protokola su na osnovu člana strategija kojima je cilj održivi razvoj i integralno up- pravno je zaokruženo nedavnim usvajanjem Direktive −− potrebe usklađivanja sa sektorskim strategijama i 18 dužne ojačati ili formulisati „...nacionalnu strategi- ravljanje prirodnim resursima. Evropske unije o definisanju okvira za prostorno plan- politikama s obzirom na progres koji će biti ostva- iranje mora (2014/89/EU). Svrha ove direktive je da ren u njihovom sprovođenju.

14 15 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Takođe, po isteku ovog implementacionog perioda životnu sredinu (UNEP/MAP) i aktivnostima u okviru 3 / Posebno analize navedene u fusnoti broj 1, kao i ciljane sektorske studije koje biće potrebno uključiti mjere značajne za primjenu Strateškog partnerstva za veliki ekosistem Mediterana kao polazište uzimaju analizu ranjivosti Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EC. (GEF MedPartnership). Nadzor nad vođenjem proc- obalnog područja: studija biodiverziteta esa, političku i stručnu podršku pružili su Upravni i i zaštite prirode; studija hidrologije, geologije, kvaliteta i kvantiteta voda; 1.6 Važnost prostornog planiranja za Savjetodavni odbor projekta. analiza antropogenih uticaja na životnu sprovođenje Strategije sredinu i zdravlje čovjeka. Priprema Strategije odvijala se kroz rad stručnog tima Paralelno s pripremom Nacionalne strategije IUOP i konsultativni proces, a u izradi Strategije prvenstve- odvijao se proces izrade PPPNOP CG koji je uveden no su korišćene analize napravljene u okviru CAMP u sistem prostornog planiranja kao planski dokument projekta3. Uz analize stanja detaljno su obrađeni pro- regionalnog karaktera koji se bavi cjelinom prostora cesi transformacije obalnog područja, prvenstveno obalnog područja Crne Gore. Stoga se očekuje da će ciljanom analizom socio-ekonomskih procesa i razvo- ovaj plan predstavljati konkretan doprinos u primje- ja, naročito u sektoru poljoprivrede i turizma (uključu- ni IUOP Protokola i osnovni okvir za praktično reg- jući metodologiju za proračun turističkog prihvatnog ulisanje procesa koji se odvijaju u prostoru obalnog kapaciteta), analizom institucionalno-pravnog okvira, područja. Odnos ova dva dokumenta je dvosmjeran. kao i utvrđivanjem ključnih izvora pritisaka. Za pri- Strategijom se predlažu metodološki pristup i os- premu NS IUOP poslužila je i analiza kompatibilno- novne smjernice za izradu PPPNOP u skladu sa zaht- sti nacionalnih i lokalnih politika, planova i strategi- jevima Protokola i, što je vrlo važno, sistemska una- ja sa ciljevima IUOP Protokola. Važan izvor bili su i pređenja kojima se namjeravaju stvoriti preduslovi za prijedlozi stručne javnosti izneseni u konsultativnom efikasnije sprovođenje PPPNOP-a CG. S druge strane, procesu. Pored toga, korišćeni su i nalazi Dokumenta potrebno je da PPPNOP CG razradi konkretna rješen- o službenom stanovištu, sektorske politike, dostupna ja prostornog plana na bazi odabranog optimalnog literatura i dokumentacija, a konsultovan je i nacrt scenarija razvoja. Uzimajući u obzir dosadašnje, na- neusvojene IUOP strategije iz 2008. godine. glašene probleme u sprovođenju prostorno-planskih dokumenata i njihovih opredjeljenja, PPPNOP CG O rezultatima rada stručnog tima diskutovalo se samostalno teško može biti dovoljan za promjenu sta- u okviru konsultativnog procesa i obratno. U ok- nja u prostoru. Zato je jedan od najvažnijih zadataka viru opsežnih konsultacija održano je niz radioni- Strategije da predloži niz mjera koje će, između osta- ca uz učešće zainteresovanih aktera. Teme koje su log, osnažiti prostorno planiranje, i omogućiti održivi obrađivane na radionicama uključuju utvrđivanje prostorni razvoj. problema i uzroka, utvrđivanje nedostataka u insti- tucionalnom i zakonskom okviru, izbor prioriteta, pri- 1.7 Proces pripreme Strategije jedlog rješenja za upravljačke mehanizme, odnosno mehanizme koordinacije i druge. Preporuke iz kon- Priprema Nacionalne strategije IUOP podržana je kroz sultativnog procesa (zaključci i preporuke s radioni- Program integralnog upravljanja obalnim područjem ca, odgovori na upitnike) uzete su u obzir u najvećoj Crne Gore (CAMP CG) u okviru realizacije Ugovora mogućoj mjeri, uz određenu obradu (sistematizaciju, o saradnji između Vlade Crne Gore i Mediteransk- provjeru konzistentnosti) koju je izvršio stručni tim. og akcionog plana Programa Ujedinjenih nacija za IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija

16 Luštica 17 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Metoda određivanja pokretača, pritisaka, stanja i U Poglavlju 3, na osnovu ocjene stanja, pritisaka i uti- Slika 1-1: Struktura dokumenta uticaja (DPSIR metoda) uglavnom je primijenjena u caja utvrđeni su ključni problemi, slabosti i potrebe identifikaciji problema i njihovih uzroka, odnosno za integralnim upravljanjem i to u kontekstu zaštite • prirodno i kulturno nasljeđe nedostataka i potreba za integralnim upravljanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, regulisanja obalnih • prirodni resursi obalnog područja obalnim područjem, kao i u formulisanju adekvatnih aktivnosti i primjene upravljačkih instrumenata i me- CAMP • prostorni razvoj Ocjena stanja • prirodni hazardi odgovora za prevazilaženje tako utvrđenih problema i hanizama. analize i smjernice • ekonomija i društveni razvoj nedostataka u okviru NS IUOP. • upravljanje obalnim područjem Vizija razvoja obalnog područja formulisana je u Po- Na osnovu sprovedene analize stanja, utvrđenih glavlju 4. • ugrožavanje prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti problema i njihovih dubljih uzroka utvrđen je set kl- Analiza Ključni problemi, • neodrživo korišćenje obalnih resursa jučnih problema, slabosti i potreba u sistemu upravl- Na osnovu sistematizacije problema i nedostataka i pokretača, slabosti i potrebe • neadekvatna prevencija i smanjenje šteta od prirodnih hazarda pritiska, stanja • ograničenja sistema upravljanja janja obalnim područjem. Polazeći od istih, utvrđeni njihove ozbiljnosti/težine, u Poglavlju 5 definisana su i uticaja su strateški ciljevi, kao i mjere i prioritetne akcije u prioritetna tematska područja sa strateškim ciljevima. okviru Akcionog plana NS IUOP. Učestalost javljanja • uspostavljena je djelotvorna zaštita prirode, Prijedlog principa i strateških smjernica IUOP koji je predjela i kulturnih dobara i urgentnost rješavanja evidentiranih problema uzeti • poboljšani su učinci ekonomije obalnog područja su u obzir pri utvrđivanju prioriteta, kao i njihov uti- relevantan za sprovođenje Prostornog plana obalnog Vizija • sanacijom zagađenja povećani su kapaciteti za održivi razvoj caj na perspektivu dugoročnog očuvanja stabilnosti područja sadržan je u Poglavlju 6. • uspostavljeno je održivo korišćenje prostora na kopnu i moru • sistem upravljanja je koherentan i eﬁkasan ekosistema obalnog područja i socio-ekonomskog raz- Akcioni plan koji definiše mjere s podmjerama i ciljne voja. Takođe, uzete su u obzir i uzročno-posljedične • eﬁkasna zaštita prirode, predjela i kulturnih dobara ishode u vremenskom horizontu primjene NSIUOP • uređenje prostora i održivi prostorni razvoj veze i potreba da se u rješavanju problema krene od prikazan je u Poglavlju 7. U odnosu na tako utvrđene Strateški ciljevi • razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja najdubljih uzroka. i mjere • poboljšanje učinaka obalne ekonomije podmjere u ovom poglavlju razrađen je i set prioritet- • unapređivanje sistema upravljanja obalnim područjem nih akcija s rokom implementacije do 2020. godine. • jačanje ljudskih resursa i društvene kohezije 1.8 Struktura dokumenta Kontekst za donošenje NSIUOP, njena uloga i infor- Tema posljednjeg Poglavlja 8 je način praćenja i ocje- • djelotvorna zaštita prirode, predjela, kulturnih dobara na implementacije NS IUOP uključujući set glavnih Smjernice za Sistem uređenja • regulisanje prekomjerne potrošnje prostora macije o procesu pripreme i stukturi samog doku- prostora • optimizacija namjene površina pokazatelja. PPPNOP CG, menta predmet su Poglavlja 1. koncept razvoja i PPPNOP CG • regulacija gradnje u užem obalnom pojasu u prostoru • očuvanje i razvoj otvorenih ruralnih prostora Ocjena stanja obalnog područja data je u Poglavlju 2 Ključni rezultati analize problema (stanja) i uzroka i odnosi se na prirodno i kulturno nasljeđe, obalne (pokretača) sprovedene u okviru ocjene stanja, a koji • odgovorni subjekti resurse, prirodne i antropogene hazarde, ekonomiju, su poslužili kao osnov za definisanje ključnih proble- Akcioni • mjere i podmjere ma, nedostataka i potreba, prikazani su u Prilogu 1. Prioritetne plan • ciljni ishod u postizanju napretka u 2030. g. društveni razvoj i upravljanje. U ovom poglavlju dat akcije • prioritetne akcije: rezultat, očekivana promjena, je opis stanja za svaku od ovih oblasti, ukazujući na opis, odgovorne institucije, monitoring Struktura dokumenta s ključnim elementima pojed- karakteristike, pozitivne trendove i prednosti obal- inih poglavlja prikazana je na Slici 1-1. nog područja, kao i na ranjivost pojedinih elemenata • pokazatelji životne sredine i prostora, pojave prekomjernog za- Praćenje • ciljne vrijednosti u 2020. g. sprovođenja gađenja i neodrživog korišćenja resursa, ekonomske NS IUOP neefikasnosti, slabosti u sistemu upravljanja, itd.

18 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 02 Ocjena stanja

21 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

2.1 Prirodno i kulturno nasljeđe očuvanje biodiverziteta. Na pješčanim dinama Velike plaže srijeće se jedinstvena slatinska, halofitna veg- Raznovrsnost geološke podloge, predjela, klime i etacija. Tivatska solila i Ulcinjska solana veoma su zemljišta i geografska pozicija Crne Gore na Balkans- značajni lokaliteti s halofitnom vegetacijom na mul- kom poluostrvu i Jadranu, omogućili su nastanak bi- jevito-glinovitoj podlozi. Ovaj tip vegetacije skoro je ološkog diverziteta visokih vrijednosti. To Crnu Goru sasvim iščezao na istočnoj obali Jadrana, a u Crnoj svrstava u biološke „hot-spot“ lokacije od značaja u Gori prisutan je samo na navedenim lokalitetima. Za evropskim i globalnim okvirima. I obalno područje nju je vezana i specifična fauna, posebno bogata or- Crne Gore odlikuje se visokim stepenom diverziteta i nitofauna. specifičnošću staništa i vrsta. U morskom ekositemu pored algoflorese srijeću se i Zahvaljujući pogodnim geomorfološkim i geografskim livade morske trave Posidonia oceanica i Cymodocea odlikama, tragovi naseljenosti u Crnogorskom primorju nodosa, za čiji je životni ciklus vezan značajan broj potiču još iz mlađeg kamenog doba. Višemilenijums- životinjskih vrsta. Fauna Jadranskoga mora još uvijek ko prisustvo ljudskih zajednica, specifi čnosti prirod- nije u potpunosti istražena. Noviji podaci, međutim, nog položaja i okruženja i uticaji različitih kultura ukazuju da u crnogorskom dijelu Jadrana živi preko pretočeni su u bogatu kulturnu baštinu crnogorskog 40 vrsta sunđera, 150 vrsta ljuskara, 340 vrsta me- obalnog područja. kušaca, preko 400 vrsta riba, tri vrste morskih korn- jača i četiri vrste delfina. 2.1.1 Biodiverzitet i specifični ekosistemi Tipična obalna – primorska staništa prisutna su na st- U kopnenom dijelu obalnog područja prisutne su jenovitoj obali (hridi), brojnim prirodnim pješčanim zone s ranjivim biodiverzitetom, koje treba zaštiti plažama, kao i na (osam) manjih ostrva. Na južnim od negativnih uticaja, naročito očuvanjem njihove padinama primorskih planina razvijena je tipična cjelovitosti, a to su: Orjen, Bokokotorski zaliv, Vrmac, mediteranska vegetacija makija i garig, a na nižim Buljarica, Rumija, Šasko jezero, Velika plaža, kao i terenima i samoj obali slatinska – halofitna vegetaci- djelovi prirodno očuvane obale. Na osnovu izvršenog ja, ali i kultivisani tereni s maslinjacima i voćnjacima. detaljnog kartiranja kopnenih staništa, primjenom Primorske planine Orjen, Lovćen i Rumija (zajedno s multikriterijumskog pristupa, posebno vrijednim oci- okolnim brdskim i planinskim predjelima) smatraju jenjeni su habitati na Velikoj plaži, Tivatskim solili- se centrima diverziteta vaskularne flore. ma, Buljarici i Platamunima4. Zone visoke ranjivosti biodiverziteta prikazane su na Karti 2-1. U morskom Lokaliteti u obalnom području na kojim se javlja dijelu obalnog područja, kao ranjiva ocijenjena su

IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija najveći broj staništa od međunarodnog značaja (uk- staništa Posedonie oceanice, kao i podvodne pećine. ljučujući močvarna staništa) su okolina Ulcinja sa za- leđem, posebno Velika plaža i Ada Bojana, Buljarica i pojedini, još uvijek sačuvani djelovi Bokokotorskog zaliva. Ušća rijeka (Bojane, Sutorine i drugih manjih vodotoka) takođe čine dio obalnih staništa važnih za

Gospa od Škrpjela i Sv. Đorđe 23 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

4 / Dr Danka Petrović: Detaljno kartiranje habitata primjenom GIS na 4 ekološki prioritetna lokaliteta, CAMP CG (2012) 5 / U NS IUOP predlaže se revizija potencijalno zaštićenih područja prirode na osnovu prethodnog vrednovanja prirodnih staništa i ekosistema obalnog područja. 6 / Potencijalne lokacije su: 1) Luštica (od Mamule do rta Mačka); 2) zona od rta Trašte do Platamuna (s uskom zonom stroge zaštite od rta Žukovac do rta Kostovica); 3) šira zona ostrva Katič; 4) zona od rta Volujica do Dobrih voda; 5) zona od rta Komina do rta kod ostrva Stari Ulcinj; 6) zona uvale Valdanos do Velike uvale; i 7) Seka Đerane s južnim dijelom zone ispred Velike plaže do ušća Bojane. Pećin − morska pećina Posidonia Oceanica 7 / U skadu s odredbama Zakona o zaštiti prirode Slika 2-2: Morska staništa (Izvor: projekat MPA Katič) 8 / Rješenjem o zaštiti objekata prirode („Sl. list CG” br. 76/06) zaštićeno je više Česmina, hrast crnika – Quercus ilex Bjelograbić – Carpinus orientalis primjeraka hrasta na raznim loakcijama, Zone ranjivog, odnosno vrijednog biodiverziteta prirode (uključujući dvadesetak plaža i druge loka- te stara maslina na Mirovici u Baru. poklapaju se u znatnoj mjeri s mrežom postojećih i litete), nekoliko predjela posebnih prirodnih odlika, planiranih zaštićenih prirodnih dobara. U postojećoj kao i područje Kotorsko-risanskog zaliva s gradom prostorno-planskoj dokumentaciji dati su prijedlozi Kotorom (zaštićen je opštinskim propisom i nalazi se za stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih prirodnih na UNESCO listi prirodne i kulturne baštine). Zbog dobara u kopnenom dijelu obalnog područja, i to: na- značaja za biodiverzitet obalnog područja, zaštićeno je cionalni park Orjen, regionalni parkovi Rumija i Vr- i više pojedinačnih dendroloških objekata8. mac, spomenici prirode (na kopnu) Ulcinjska solana, Šasko jezero i Ada Bojana5.

U posljednjih par decenija nije bilo proglašenja novih zaštićenih područja na Primorju (izuzetak su Tivats- ka solila). Iako je strateškim i planskim dokumentima predviđeno proglašenje zaštićenih područja u moru, ta područja još uvijek nijesu uspostavljena, ali su za znatan broj lokaliteta u moru6 obavljena bazična is- traživanja. Maslina – Olea europae Pistacia lenthiscus Postojeća zaštićena prirodna dobra7 uključuju djelove Slika 2-1: Predstavnici vaskularne flore nacionalnih parkova Skadarsko jezero i Lovćen, pose- (Izvor: Zavod za zaštitu prirode CG) ban rezervat prirode (Tivatska solila), više spomenika

24 25 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

U uslovima neprecizno definisanih granica postojanje morskim dobrom. 9 / U okviru Analize opšte ranjivosti obalnog područja CG, CAMP CG (2012) i jećih zaštićenih prirodnih dobara i aproksimativno Analize ranjivosti uskog obalnog područja, određenih zona potencijalnih zaštićenih prirodnih do- −− Mjere zaštite vrijednih ekosistema van zaštićenih CAMP CG (2013) bara (kao vrijedna za zaštitu prepoznata su i u važećoj prirodnih područja rijetko se planiraju i spro- 10 / Rijetke i ugrožene psamofite i halof- prostorno-planskoj dokumentaciji), izvršena je obrada vode, što rezultira čestim primjerima degradaci- ite na ovom lokalitetu su: Cakile maritima, 9 je specifičnih obalnih staništa i vrsta. Kao naju- Xantium italicu, Salsola kali, Euphorbia raspoloživih podataka primjenom GIS-a . Na osnovu peplis, Euphorbia paralias, Polygonum dobijenih rezultata utvrđeno je da udio zaštićenih groženija obalna staništa prepoznate su pješčane maritimum, Atriplex hastate, Echinophora prirodnih dobara na kopnu u ukupnoj površini šest dine na Velikoj plaži10 s preostalim fragmentima spinosa, sea holly Eryngium maritimum, Agropyrum junceum, Medicago marina, primorskih opština iznosi 8,6% (uključujući kopneni šume skadarskog duba (Quercus robur scutar- Inula crithmoides, Lagurus ovatus, dio Kotorsko-risanskog zaliva kao UNESCO zaštićenog iensis) u njenom zaleđu. Fauna ptica na ovim Cuscuta sp. 11 područja), a udio potencijalnih zaštićenih prirodnih staništima ugrožena je lovom . 11 / Nacionalna strategija biodiverziteta dobara u površini primorskih opština 18,8%. Takođe, s akcionim planom 2010−2015. aproksimativno su određene zone obuhvata potenci- −− Iako nema preciznih podataka, očigledno je i da 12 / Prema odredbama iz člana 30–34 Zakona o zaštiti prirode jalnih područja za zaštitu u moru, uzimajući u obzir je značajan dio postojećih zaštićenih prirodnih dobara izgubio dio ili sva svojstva zbog kojih su 13 / Emerald područja u obalnom lokalitete prepoznate u PPCG i PPPN Morskog dobra, području su: 1) Kotorsko-Risanski zaliv; kao i lokalitete koji su identifikovani u sprovedenim is- svojevremeno stavljena pod zaštitu. Takvi prim- 2) Platamuni; 3) ostrvo Katič, Donkova i traživačkim projektima. Površina ovih područja iznosi jeri uključuju djelove Bečićke i Slovenske plaže, Velja Seka; 4) Tivatska solila; 5) Buljarica; brda Spas, plažu Pržno i druge lokacije. 6) brdo Spas; 7) plaža Pećin; 8) Orjen; oko 9000 ha (uključuje morski i njemu pripadajući po- 9) Lovćen; 10) Rumija; 11) Velika plaža i jas na kopnu). Zone postojećih i planiranih zaštićenih Solana; 12) Šasko jezero, rijeka Bojana, −− Nije završena identifikacija i uspostavljanje pod- Knete, Ada; 13) Skadarsko jezero. prirodnih dobara prikazane su na Karti 2-2. 12 ručja nacionalne Ekološke mreže u okviru koje 14 / Zone: Vrbanj; Kruševice (južno od Postojeći sistem upravljanja zaštićenim prirodnim do- treba uključiti specifična obalna staništa čija je naselja) i Mokrine – Kameno; Prijevor zaštita obavezna i u odnosu na zahtjeve Protokola – Mojdež i Ratiševina – Trebišinj; Žlijebi brima pokazuje brojne slabosti i ne obezbjeđuje oču- i Podi − Šašovići – Kudi; Kuti; Bijelske vanje cjelovitosti i integriteta obalnih ekosistema (na o IUOP. Lista Emerald područja koja je utvrđena Kruševice; Biljela – Jošice i Đurići; Pobori kopnu i moru). Rezultati analize pokretača, pritisaka, 2008. godine, a Stalni komitet Bernske konvenci- i Ostrog; Prijevor; Kuljače; Buljarica; je potvrdio ju je 2012. godine, obuhvata 13 pod- Velika plaža. stanja i uticaja i ključni problemi i slabosti prikazani 13 su u poglavlju 3 i tački 3.1, dok se s aspekta postojećeg ručja u obalnom području . stanja po značaju izdvajaju sljedeće ocjene: −− Razvojnim i prostornim planovima predviđen je −− U periodu od 1968. g. do početak 2014. g. nijesu i određeni broj zahvata čija bi realizacija mogla uspostavljeni upravljači zaštićenih prirodnih do- ugroziti prirodne vrijednosti pojedinih lokacija, bara u obalnom području, kao ni mjere aktivnog dovodeći tako u pitanje stabilnost i otpornost staranja o njima. Izuzetak su nacionalni parkovi i, značajnih obalnih ekosistema. U Analizi ranjivosti biodiverziteta obalnog područja identifiko- od 2014. g., Tivatska solila za koje su uspostavlje- 14 ni upravljači. Izmjenama Zakona o zaštiti prirode vane su geografske oblasti u okviru kojih se zbog iz 2013. g. odgovornost za upravljanje ostalim visoke vrijednosti biodiverziteta trebaju elimini- zaštićenim prirodnim dobrima u zoni morskoga sati ili ublažiti konfliktnosti u postojećoj namjeni dobra povjerena je Javnom preduzeću za upravl- prostora (optimizacijom namjene površina).

Karta 2-1: Ranjivost biodiverziteta 27 IZVOR: CAMP

Karta 2-2: Postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra Valdanos Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

2.1.2 Kulturna baština nepokretnih kulturnih dobara, i to po opštinama: Ul- cinj 15, Bar 57, Budva 51, Tivat 26, Kotor 459, Herceg Kulturno nasljeđe Crnogorskog primorja karakteriše Novi 127. Za 290 dobara utvrđeno je da posjeduju visok stepen raznovrsnosti, kako po stilsko-hro- nološkim obilježjima i kulturno-istorijskim vrijednos- potencijalne kulturne vrijednosti i to, po opštinama: tima, tako i po osnovnim funkcijama. Ulcinj 27, Bar 62, Budva 27, Kotor 62, Tivat 41 i Herceg Novi 71. Što se tiče arheoloških lokaliteta u podmorju Prema podacima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, evidentirano je 28 dobara. Nepokretna kulturna do- u obuhvatu primorskih opština nalazi se ukupno 735 bra u obalnom području prikazana su na Karti 2-3.

Slika 2-3: Kulturna baština (stari gradovi, fortifikacioni objekti, sakralni objekti) (Izvor: Plan predjela PPPNOP CG, Planplus d.o.o., decembar 2013)

Karta 2-3: Nepokretna kulturna dobra 30 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

15 / http://whc.unesco.org/en/deci- Nedostaje sveobuhvatna strategija zaštite kulturne u Crnoj Gori, te utvrditi mjere za poboljšanje stanja sions/6016 baštine Crne Gore, dok je Menadžment plan prirod- onih kulturnih dobara čije su vrijednosti ugrožene. 16 / http://whc.unesco.org/en/list/125/ documents/ nog i kulturno-istorijskog područja Kotora donesen 17 / „Sl. list Crne Gore“, br. 56/13 2011. godine. Ovim dokumentom, odlukama UNES- 2.1.3 Predione vrijednosti obalnog područja CO Komiteta za svjetsku baštinu15, kao i ostalim rel- Raznovrsnost predjela obalnog područja predstavlja evantnim izvještajima16, identifikovani su problemi prirodno bogatstvo i značajan resurs koji doprinosi i preporuke od značaja za zaštitu prirodnog i kultur- turističkoj prepoznatljivosti i atraktivnosti. Djelovan- no-istorijskog područja Kotora kao UNESCO svjetske jem čovjeka na predio stvoreni su kulturni obrasci baštine. Donijet je i poseban Zakon o zaštiti prirod- koji čine element kulturnog identiteta i nasljeđa. Na nog i kulturno-istorijskog područja Kotora17. osnovu vrednovanja tipova karaktera predjela u obal- Podvodna kulturna baština i pored činjenice da je njenom području, izdvajaju se tri kategorije izuzetno vri- na zaštita propisana zakonskim normama, nije fizič- jednih predjela od značaja za očuvanje autentičnosti i ki zaštićena. Iako je identifikovana, nije mapirana na ljepote obalnog područja Crne Gore: adekvatan način, ali su lokaliteti na kojima se nalazi −− prirodni i poluprirodni predjeli: morski akvatori- evidentirani u pojedinim studijama. jum; obala (niska i strma − grebenska i stjenovita Dugogodišnje zapostavljanje kulturne baštine u pla- obala); šume, šikare i šumsko zemljište (prirodne novima razvoja, nizak stepen prioritetnosti za mjere šume, šikare i livade i pašnjaci); vodene površine održavanja, konzervacije i sanacije, na mahove ne- (vodotoci/stajaće vode, bujični tokovi, močvare i kontrolisana izgradnja i nepoštovanje zakonskih solila) propisa, ozbiljno su ugrozili vrijednosti kulturnih do- −− kulturni predjeli: ambijentalne cjeline i graditeljs- bara. Pored urbanih cjelina, pod negativnim uticajima ko nasljeđe – stari gradovi, sakralni objekti, forti- izgradnje našla su se i ruralna i stara naselja locirana fikacioni objekti i sl., objekti pejzažne arhitekture duž obale. Problemi su naročito izraženi kod arhe- oloških lokaliteta ugroženih neplanskom gradnjom, −− posebni poljoprivredni predjeli: zaravnjena polja a arheološki lokaliteti u podmorju, naročito oni koji aluvijalnih i aluvijalno-koluvijalnih zemljišta; ter- sadrže amfore, izloženi su devastaciji usljed ilegalne ase i zaravni na flišnom i kraškom terenu; poseb- trgovine. na područja poljoprivrede, značajna za očuvanje kulturne baštine i karakteristika predjela, nastala Zaštita kulturnih dobara sprovodi se na osnovu go- kao rezultat primjene tradicionalnih postupaka dišnjih i dugoročnih planova i programa kojima se, u obradi i održavanju poljoprivrednih površina osim rješenja za izvođenje konzervatorsko-restau- (uređeni maslinjaci, terasirane površine i sl.). ratorskih radova, planiraju i interdisciplinarna is- traživanja. Određeni stepen zaštite sprovodi se i kroz Predjeli su izloženi uticaju ubrzanih transformacija prostorno-planske dokumente. U završnoj fazi real- koje često dovode do negativnih promjena. Procesi izacije je projekat revalorizacije kojim će se potvrditi koji u najvećoj mjeri djeluju na predio su urbanizaci- vrijednost pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara ja i razvoj infrastrukture, ugrožavajući sisteme veza i

Slika 2-4: Odabrani tipovi karaktera predjela (Izvor: CAMP, 2013−2014) 32 33 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

dovodeći do fragmentacije predjela. Neadekvatno lo- obalne linije18. Ukupna površina morskog akvatoriju- 18 / Članom 14 Zakona o moru („Sl. 2 2 list Crne Gore“, br. 17/07 od 31.12.2007, ciranje turističkih i rekreacionih sadržaja u najvrjed- ma je 6347 km , a teritorijalnog mora oko 2100 km 06/08 od 25.01.2008, 40/11 od nijim djelovima obalnog područja dovodi do nesta- (od čega u Bokokotorskom zalivu 89 km2). Maksimal- 08.08.2011), teritorijalno more Crne Gore janja prirodnih staništa i homogenizacije predjela. na registrovana amplituda promjene nivoa mora, uz- definisano je kao morski pojas širok 12 nautičkih milja, računajući od osnovne Depopulacija ruralnih područja i napuštanje tradicio- rokovana morskim mijenama, iznosi 131 cm. linije u smjeru mora. nalnog načina obrade zemljišta dovodi do promjene i nestajanja karaktera predjela kao osnove kulturnog More je jedan od najvažnijih resursa i osnov za razvoj identiteta obalnog područja. ekonomskih aktivnosti kao što su kupališni i nautički turizam, pomorstvo, brodogradnja, ribarstvo i marikul- 2.2 Resursi obalnog područja tura. Pored ovih, more daje mogućnosti i za ekonomske aktivnosti koje trenutno nijesu razvijene u Crnoj Gori – Pojačano i često nekoordinirano korišćenje obalnih i biotehnologije, eksploataciju živih i neživih komponen- morskih resursa kome svjedočimo, kako u Crnoj Gori ti morske sredine u farmaceutske svrhe, eksploataciju tako i u međunarodnim okvirima, za rezultat ima konkurenciju između različitih namjena mora i obale minerala, nafte i gasa i druge. Morski ekosistemi pruža- (koja je često konfliktna) i neodrživo korišćenje resur- ju niz usluga (proizvodne, kulturne i druge) koje su od sa obalnih područja. Pored intenziviranja korišćenja velikog značaja za ekonomiju i dobrobit ljudi. Ukupna resursa, efekti antropogenih i prirodnih hazarda st- vrijednost koristi od usluga morskog ekosistema Sre- varaju dodatne pritiske na obalne i morske resurse. dozemlja u 2005. godini procijenjena je, na primjer, na Radi obezbjeđivanja održivog rasta i očuvanja prirod- preko 26 milijardi € (Blue Plan, 2010). nih, predionih i kulturnih vrijednosti, neophodno je Morski resursi Crne Gore izloženi su brojnim i raz- održvo, integralno i koherentno upravljanje resursima novrsnim pritiscima koji, prije svega, uključuju uti- crnogorskog obalnog područja: caje zagađenja od netretiranih komunalnih otpadnih −− prirodnim − more, vode, zemljište i prostor voda, čvrstog otpada, brodogradnje/remonta brodova, iz luka i marina (koje po pravilu nijesu dovoljno −− ekonomskim − primarno u sektorima poljop- opremljene za prihvat otpada s plovila i svođenje na rivrede, ribarstva i marikulture, turizma, pomor- najmanju mjeru negativnih uticaja na životnu sredi- skog saobraćaja i brodogradnje nu morske sredine), s plovila i iz industrije. Analiza ranjivosti (zasnovana na podacima Programa monito- −− društvenim kapitalom − uzajamne veze i saradn- ringa stanja ekosistema priobalnog mora Crne Gore, ja među društvenim akterima koji je realizovan u periodu od 2008. do 2011. godine) pokazala je veoma visoku ranjivost mora u Boki ko- −− ljudskim − znanja i sposobnosti. torskoj, na pojedinim lokacijama u Budvi, Petrovcu, Sutomoru, Baru, Ulcinju, kao i na otvorenom moru 2.2.1 More (Karta 2-4). Kao izuzetno ranjivi izdvajaju se: uski dio IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija More Crne Gore čine dva bitno različita područja po Bokokotorskog zaliva, dio između Brodogradilišta geografskim i hidrografsko-okeanografskim karakter- u Bijeloj i Luke Porto Montenegro, zaliv Igalo i uski istikama: Bokokotorski zaliv i otvoreno more ispred plitki pojas od Valdanosa do ušća Bojane. Uski obalni

Kraljičina plaža - Čanj 35 Karta 2-4: Ukupna ranjivost za more (prosječna vrijednost) Karta 2-5: Ukupna zagađenost/ugroženost mora (maksimalna vrijednost) Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

19 / Najznačajnija izvorišta su: Brca, pojas otvorenog mora i Bokokotorskog zaliva takođe sve rijeke su brzog i kratkog toka, s velikim oscilacija- Bunar, Kajnak, Zaljevo, Čanj, Dobra voda, Škurta, Črvanj, Bijela skala, Salč, Gač, su veoma ranjivi na zagađenje od mogućih nezgoda ma protoka, često bujičnog karaktera. Hidrološka os- Klezna I i II, Lisna-Bori, Mide I i II, izvorište na moru (akcidenata). matranja i kontinuirana mjerenja u dužem vremens- Reževića rijeka, Podgorska vrela, Sjenokos, kom periodu (dvadesetak godina) postoje samo za Zagradac, Merkur, Plavda, Topliš, Škurda, Karta ukupne zagađenosti mora (Karta 2-5) pokazuje izvor u tunelu Vrmac, izvorišta Opačica rijeke Bojanu, Željeznicu i Sutorinu, kao i za Reževića i Sutorinsko polje. Regionalni sistem visok stepen ugroženosti Kotorskog i Tivatskog zali- rijeku (za ovu posljednju osmatranje vodostaja vršeno vodosnabdijevanja za Crnogorsko pri- va, luka u Budvi i Baru, te poteza od Ulcinja do Port je samo tokom 16 godina). Od stajaćih voda, na ovom morje koristi vodoizvorište Bolje sestre na Skadarskom jezeru (minimalne izdašnosti Milene. Zagađenje vode i sedimenta je posebno iz- prostoru nalazi se samo Šasko jezero. Skadarsko jeze- od oko 2,5 m3/s). raženo u neposrednoj okolini Brodogradilišta u Bije- ro fizički ne pripada obalnom području, ali je značaj- loj i uskog obuhvata lokacije bivšeg Remontnog zavo- no zbog uticaja na gornji tok rijeke Bojane. da „Arsenal“ gdje su zabilježene visoke koncentracije teških metala i organskih zagađujućih materija. Step- Podzemne vode javljaju se u vidu karstnih i zbi- en zagađenosti na otvorenom moru je manji zahvalju- jenih izdani i izdani koje se formiraju u specifičnim jući relativno velikoj dubini i dobrom miješanju voda. uslovima tri glavne hidrogeološke cjeline u obalnom području (primorski pojas, cukali zona i visoki krš). Komunalne otpadne vode su glavni izvor zagađen- Iako su rezerve pitke vode karstnih izdani značajne, ja mora u cijelom obalnom području. Napori da one nijesu dovoljne za vodosnabdijevanje, uglavnom se sistem sakupljanja, tretmana i ispuštanja otpad- zbog nepovoljnog rasporeda padavina i naglog rasta nih voda unaprijedi su u toku, a značajan napredak potreba za vodom tokom ljetnjeg perioda. Zaslan- postignut je poboljšanjem kanalizacione mreže (pov- jivanje primorskih podzemnih voda takođe doprinosi ezivanje s glavnim kolektorima i proširenje mreže). U problemima u korišćenju lokalnih izvora za vodos- Budvi je izgrađen uređaj za prečišćavanje kapaciteta nabdijevanje19. Mineralne vode javljaju se u priobal- 110.000 ES (uz dva mala postrojenja u naselju Jaz). nom dijelu Njivica i Ulcinja. Pored mineralnih voda, Ostalih pet opština nemaju postrojenja za prečišća- prisutna su i nalazišta blata značajna za balneološke vanje otpadnih voda, ali su aktivnosti na izradi doku- svrhe. mentacije za njihovu izgradnju u toku. Cilj je da se do 2020. godine stepen povezanosti stanovništva na Postojeće stanje eksploatacionih rezervi u ležištima kanalizacione sisteme poveća na 85% i da se u svim podzemnih voda tokom malovodnog perioda, kao i opštinama izgrade sistemi za prečišćavanje prve faze. loše stanje hidrotehničke infrastrukture, ukazuju na neophodnost optimiziranja eksploatacije postojećih 2.2.2 Vode ležišta, otkrivanja novih i izravnanja godišnjih proticaja najznačajnijih karstnih vrela. Ne postoje siste- Za crnogorsko obalno područje, kao i akvatorijum matska osmatranja promjena izdašnosti kako stalnih, južnog Jadrana, karakteristične su visoke količine tako i povremenih izvora u zonama isticanja, prom- padavina (s nepovoljnim sezonskim oscilacijama), jena hemizma, uticaja zaslanjivanja i drugih bitnih ali i visok oticaj. Zbog relativno brze infiltracije kroz parametara. Zabrinjava i to što zone zaštite nijesu poroznu sredinu, bilans voda nije povoljan, pa se u utvrđene za sva izvorišta koja se koriste za vodosnab- kritičnim periodima (vegetacioni period i period tur- dijevanje Primorja. ističke sezone) javlja nedostatak vode. Osim Bojane,

Karta 2-6: Ranjivost površinskih voda 38 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Stalne i značajne povremene tokove karakteriše veo- rišćenja peloida (deponovanog na njenom ušću) u 20 / Kao područja koja pokazuju veoma 20 visoku ranjivost ocijenjena su ona gdje ma visoka ranjivost . Šasko jezero je izuzetne vrijed- zdravstvene svrhe. su promjene režima površinskih voda nosti i karakteriše ga takođe veoma visoka ranjivost, nedopustive. a veoma je ranjivo i Skadarsko jezero. Zone manjih Za povremene površinske vodotoke nema podataka o 21 / Analiza opšte ranjivosti obalnog bujičnih tokova na prostoru čitavog Primorja su u kvalitetu vode, ali je utvrđena priroda brojnih izvora područja CG, CAMP CG (2012) zagađenja kojima su izloženi. Mala količina vode u 22 / Rijeka Bojana prima zagađenje iz kategoriji srednje ranjivosti. Relativno malu ranjivost cjelokupnog slivnog područja (direktni imaju područja koja su već pod izuzetno velikim i raz- riječnim koritima u većem dijelu godine pogoršava uticaj imaju komunalne otpadne vode novrsnim uticajima s obzirom na stepen izgrađenosti i njihovu osjetljivost na zagađenje. grada Skadra, naselja uz obale sa crnogorske i albanske strane, kao i mnogobrojne izvore zagađenja. Ranjivost površinskih poljoprivredna aktivnost i ugostiteljs- 21 Podaci o zagađenju podzemnih voda su nepotpuni, ali voda prikazana je na Karti 2-6. O ranjivosti u odno- ko-turističke aktivnosti na samom ušću, su na uticaje poplava biće riječi u dijelu koji se bavi se na osnovu dostupnih može ocijeniti da podzemne na desnom kraku, koji pripada Crnoj Gori; vode uglavnom nijesu ugrožene postojećim deponi- indirektni uticaj vrše industrijski izvori i prirodnim hazardima. jama otpada (izuzetak je deponija Pode kod Herceg komunalne otpadne vode u širem slivnom području rijeke Bojane na teritoriji Crne Kad je riječ o podzemnim vodama, područja na- Novog koja može imati uticaj na Morinjske izvore). Gore). Pod uticajem zagađenja kvalitet vode Bojane povremeno prelazi propisanu jveće ranjivosti (Karta 2-7) jesu zone karbonatnih klasu u odnosu na suspendovane materije, stijena kaverozno-pukotinske poroznosti dobre 2.2.3 Zemljište nitrite, amonijum, HPK, Fe, Mn, Hg, skaršćenosti. Kao izuzetno ranjive izdvojene su Veoma raznolik i složen petrografski i litološki sas- mineralna ulja. zone sanitarne zaštite izvorišta, pojas sanitarne 23 / Kao značajne izvore zagađenja, tav primorskog pojasa omogućio je zastupljenost treba pomenuti: poljoprivredu, klanicu na 24 zaštite oko trase cjevovoda Regionalnog vodovo- različitih tipova zemljišta u obalnom području . Na Debelom brijegu, autoservise, benzinske da za Crnogorsko primorje, neposredne zone oko krečnjacima su dominantna crvenica i crnica, a neš- stanice, otpadne vode iz domaćinstava. mineralnih izvora, zone nalazišta peloida, te zone Većina mjerenih parametara, osim to manje kalkokambisol. Na flišu i drugim silikatnim organskih toksikanata i nekih metala, oko izvora, vodnih pojava ili vodnih objekata. podlogama zastupljeni su eutrični i distrični kambi- prelazi propisanu klasu kvaliteta, a poseb- sol, a u primorskim poljima i uvalama aluvijalno-kolu- no su velika odstupanja kod sljedećih Zagađenje iznad dozvoljenih granica (u odnosu na vijalna zemljišta. Zemljište obalnog područja veoma parametara: boja, mutnoća, HPK, BPK5, zasićenje kiseonikom, NO2, NH4, Hg. propisane klase kvaliteta) evidentirano je kod rijeka je značajan resurs u ekonomskom i ekološkom smis- 24 / Akcioni program za borbu protiv Bojane i Sutorine. Bojana je već na samom izvorištu lu – kao osnov za razvoj poljoprivrede i element koji degradacije zemljišta i ublažavanja posl- opterećena značajnim unosom zagađenja22, ali zbog omogućava očuvanje stabilnosti ekosistema i brojne jedica suše Crne Gore iz 2014. godine velike količine vode parametri kvaliteta ostaju u prop- usluge koje oni pružaju (uključujući sprječavanje ero- isanim granicama (klase A2,C,II) sve do donjeg toka zije). gdje se (na stanici Fraskanjel) bilježe prekoračenja u koncentracijama određenih zagađujućih materija. Us- Najšira područja velike pogodnosti za poljoprivredu poreni tok i zatvaranje profila korita na samom ušću (Karta 2-13) nalaze se na području opštine Ulcinj. To Bojane (zbog nanosa sedimenta i relativno male dubi- su ravna aluvijalna i aluvijalno-koluvijalna zemljišta – ne) pojačavaju efekat zagađenja. Ulcinjsko polje, Štoj, Šasko polje i Anamalsko polje. U opštini Bar, pored manjih kompleksa na sjeveru opš- Kod voda rijeke Sutorine većina mjerenih parame- tine, veoma je pogodno Barsko polje, koje je već u ve- tara prekoračuje propisanu klasu kvaliteta (A1,S,I). likoj mjeri urbanizovano i „isječeno“ infrastrukturom. Zagađenje Sutorine23 ima posebnu težinu zbog ko- U ostalim opštinama površina područja velike pogod-

Karta 2-7: Ranjivost podzemnih voda 41 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

nosti su manja, ali još uvijek značajna (izdvajaju se Su- sti zemljišta daje prikaz i zagađenosti vazduha i torinsko, Kutsko, Tivatsko, Mrkovsko i Mrčevo polje). ugroženosti bukom.

Od velike važnosti su i manji kompleksi poljoprivred- Pritisak generisan nepropisnim odlaganjem otpada nih površina gdje bi prenamjena i zagađenje, odnosno značajno je ublažen puštanjem u rad sanitarne de- degradacija zemljišta, imali neprihvatljiv uticaj i gdje ponije Možura na koju se godišnje odlaže oko 62000 u najvećoj mogućoj mjeri treba izbjegavati buduće tona komunalnog otpada iz Bara, Ulcinja, Kotora, zahvate u prostoru. Bitno je napomenuti da se u ra- Budve i Tivta. Opština Herceg Novi odlaže oko 14500 zličitim dokumentima javljaju bitno različite ocjene t komunalnog otpada na privremenu deponiju Tisove o postojećim površinama poljoprivrednog zemljišta grede (a u planu je izgradnja sanitarne deponije Du- koje treba očuvati, kao i da nema jedinstvene karte boki do). U obalnom području godišnje se proizvede boniteta poljoprivrednog zemljišta. oko 16000 t građevinskog otpada i oko 45000 t biora- zgradivog otpada. Procesi i pojave koji najviše utiču na gubljenje znača- jnih svojstava zemljišta su prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko (o čemu se govori još i u dijelu 2.3 o prostornom razvoju), zagađenje i erozija (obrađena u dijelu 2.4 o prirodnim hazardima). Ne- propisno deponovanje otpada izdvaja se kao jedan od glavnih pritisaka na zemljište. U odnosu na moguće zagađenje zemljišta od nepropisnog odlaganja otpada i prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko, najran- jivija su područja u Sukobinskom, Grbaljskom, Bar- skom, Grahovskom, Ulcinjskom i Anamalskom polju, zatim zemljište u Kalimanu i Štoju, kao i obradive površine na Luštici. Priobalno zemljište (uključujući i plaže) posebno je osjetljivo na bilo kakvo zagađenje s kopna i s mora.

Lokacije koje su zagađene opasnim i štetnim neor- ganskim i organskim materijama i imaju negativan uticaj na more (spiranjem zagađenja) uključuju kopnene zone brodogradilišta Bijela, te lokaciju stare deponije Kruče kod Ucinja. Pored ovih, hot spot lokacije zagađenja zemljišta su i stare gradske deponije otpada (čija sanacija nije izvršena) u Herceg Novom, Baru, Kotoru i Ulcinju. Karta 2-8 prikazuje ukupnu zagađenost/ugroženost kopna, a pored zagađeno-

Karta 2-8: Ukupna zagađenost kopna: ocjene 3 (uticaj je velik), 42 4 (uticaj je veoma velik) i 5 (uticaj je nedopustiv/neprihvatljiv) Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

25 / Definicija iz Zakona o uređenju 2.2.4 Prostorni razvoj udio planirane izgrađenosti (prosječno oko 30% u Drugi pokazatelj održivosti prostornog razvoja je ja izgrađene sredine i njenu opremljenost komunal- prostora i izgradnji objekata („Sl. list Crne odnosu na 46 %). O razmjerama predimenzionira- postojanje konflikata između uticaja procesa urban- nom infrastrukturom. Fizionomsko-morfološka obil- Gore“, br. 51/08, 40/10, 34/11, 47/11, Prostorni razvoj je izmjena prostora ljudskom djelat- 35/13, 39/13) nosti građevinskih područja govori i podatak da je izacije na prostor i njegove ranjivosti. Od ukupne ježja odnose se na kvalitet oblikovanja, morfologiju i nošću radi njegove zaštite, unapređenja, korišćenja 26 / Primjena odabranih indikatora površina planiranog građevinskog područja koje nije površine neizgrađenih građevinskih područja, 80% kompozicijske vrijednosti matrice naselja, poštovanje i upravljanja25. Prostor obalnog područja predstavl- za praćenje i ocjenjivanje održivosti izgrađeno (19042 ha) dovoljna da se smjeste objekti je na lokacijama visoke i veoma visoke ranjivosti. Up- zatečenih predionih vrijednosti i vrijednih elemenata prostornog razvoja obalnog područja CG, ja ključni razvojni resurs Crne Gore. Međutim, već orednom analizom područja visoke ranjivosti, plan- lokalne tradicionalne tipologije naselja. Pored komu- CAMP CG (2013) površan pogled otkriva da su neodrživi pritisci urban- stanovanja (prema postojećim gustinama izgradnje) u kojima bi moglo živjeti još 600.000–800.000 sta- iranih građevinskih područja i postojeće izgrađenosti nalne infrastrukture, važan element funkcionalnosti izacije, posebno poslovanje s nekretninama, rezulti- prostora, izdvojeno je 35 područja gdje postoje konf- naselja, koji izostaje u brojnim slučajevima u naselji- rali brojnim primjerima ugrožavanja životne sredine, novnika i turistički kapaciteti za najmanje 270.000 novih kreveta. likti između neizgrađenih građevinskih područja (s ma primorskog regiona, jeste sistem javnih površina prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti obalnog površinom većom od 50 ha) i područja za koje je ut- i javnih sadržaja. Zelenilo, posebno javno, takođe je područja. Planiranje građevinskih područja, višestruko većih od vrđena najveća ranjivosti. Ova područja u kojima su važan element funkcionalnog uređenja, dobrog ob- potrebnih, predstavlja neracionalno trošenje vrijed- utvrđeni konflikti prikazana su na karti 2-9. Dodatna likovanja i zaštite životne sredine naselja. Za ocjenu Primjena pokazatelja održivosti prostornog razvoja opasnost od hipertrofiranih građevinskih područja je kvaliteta izgrađene sredine važno je i arhitektonsko od izuzetnog je značaja za omogućavanje efikasnog nih i neobnovljivih prostornih resursa, ali ima i brojne dodatne negativne posljedice koje uključuju: započinjanje brojnih raspršenih, sitnih i neusklađenih oblikovanje pojedinačnih građevina i njihovog ne- praćenja transformacije prostora obalnog područja. zahvata izvan naselja, koji nepovratno devastiraju pros- posrednog okruženja. U obalnom području postoje Prvi pokazatelj intenziteta pritisaka urbanizacije do- tor i umanjuju razvojni potencijal obalnog područja. brojni primjeri gradnje koja ne doprinosi očuvanju i bijen je analizom važećih prostorno-planskih doku- −− raspršenu izgradnju sa znatno većim troškovima komunalnog opremanja podizanju kvaliteta izgrađene sredine. Neki od njih menata i stanja stvarne izgrađenosti prema ortofoto Osim konfliktnih namjena prostora na kopnu, postoje prikazani su na Slici 2-5. 26 snimku iz 2011. godine. Analiza je pokazala da su −− nepotrebnu potrošnju drugih vrijednih resursa, i konflikti u korišćenju morskih područja. Korišćenje građevinska područja u obalnom području izrazito mora generiše uticaje na morsku sredinu, dok karak- Iako nije lako dati objektivnu ocjenu kvaliteta posebno poljoprivrednog i šumskog zemljišta i predimenzionirana u odnosu na broj stanovnika i tur- teristike morske sredine omogućavaju (olakšavaju ili izgrađenog prostora, već i obilaskom terena dobija se područja vrijednog biodiverziteta ističke kapacitete. Udio građevinskih područja u uk- otežavaju) korišćenje resursa mora. Različite aktiv- uvid u stanje u prostoru i razmjere postojećih prob- upnoj površini šest crnogorskih primorskih opština je −− veće troškove snabdijevanja energijom i veću po- nosti koje se odvijaju u moru utiču na stanje životne lema. Kvalitet, autentičnost i identitet izgrađenog 15,5%, od čega je izgrađeno samo 18,5%, a ostatak od trošnju goriva sredine, nekad uzrokujući nivo zagađenja koji dovo- okruženja trebali bi biti posebno značajni za des- 81,5% ili 19042 ha čini neizgrađeni dio građevinskih di do degradacije životne sredine mora. Kad svojstva tinacije koje imaju potencijale i ambicije za razvoj područja. Isti pokazatelji u pojasu širine 1 km od −− veći pritisak na životnu sredinu degradirane životne sredine prestanu zadovoljavati visokokvalitetnog turizma, kao što je to obalno po- obalne linije, govore da je za izgradnju planirano čak potrebe razvoja djelatnosti u takvim uslovima djelat- dručje Crne Gore. Iako su glavni faktori privlačnosti 46% teritorije od čega je izgrađeno manje od jedne −− gubitak tradicionalne fizionomije naselja i nosti ne mogu funkcionisati ili funkcionišu sa sman- primorskog turizma u Crnoj Gori priroda, more, atrak- trećine (30%). Kao poređenje, može se navesti da narušavanje izvornih predionih vrijednosti. jenom efikasnošću. Vrlo često ista djelatnost negativ- tivni predjeli i kulturna baština, za ukupan doživljaj udio građevinskih područja u ukupnoj teritoriji hr- no utiče na stanje sredine, da bi nakon pogoršanja potrebno je obezbijediti da su urbanizovani prostori i vatskih obalnih županija (imaju sličnu gustinu nasel- U ekonomskom smislu, dugoročno posmatrano, taj stanja životne sredine postala „žrtva“ tog stanja. Dobar smještajni kompleksi kroz koje se posjetioci kreću i u jenosti kao Crnogorsko primorje) iznosi 5−7%, a isti trend dovodi do pada atraktivnosti turističkog pros- primjer je ribarstvo, kao i nekontrolisani razvoj turiz- kojima borave maksimalno ugodni, kreativno obliko- udio u okviru obalnih jedinica lokalne samouprave tora, pada rejtinga destinacije i, na kraju, do pada ma kojeg ne prati izgradnja kvalitetne komunalne in- vani, uklopljeni u okruženje i obzirni prema njemu. iznosi 8−10%. Ako se, pak, udio planirane izgrađeno- prihoda od turizma. Prenamjenom poljoprivrednog frastrukture. To je razumljivo s obzirom na to da su poželjna tur- zemljišta ne nanosi se šteta samo poljoprivredi, već se istička emitivna područja razvijene zemlje Evropske sti u pojasu širine 1 km od obalne linije uporedi sa Treći pokazatelj održivosti prostornog razvoja je generišu i druge negativne posljedice kao što su: ero- unije s visokim životnim standardom i razvijenim situacijom u obalnim područjima Italije, Francuske kvalitet i opremljenost izgrađenog prostora. Odnosi i Španije, vidi se da ove države, uz bitno veću gust- zija zemljišta, zagađenje životne sredine, narušavanje kriterijumima zaštite životne sredine i uređenja pros- se na funkcionalna i fizionomsko-morfološka obiljež- tora. inu naseljenosti od Crnogorskog primorja, imaju niži kulturne baštine i sl.

44 45 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Slika 2-5: Negativni primjeri kvaliteta izgrađene sredine na vrijednim obalnim prostorima Karta 2-9: Područja konflikta između neizgrađenih građevinskih područja i područja najveće ranjivosti 47 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

27 / U okviru Analize opšte ranjivosti 2.2.5 Prirodni i antropogeni hazardi bujičnih29. Područja izvan ovih slivova, koja čine ravni očekuje porast površinske temperature mora za oko jivost na olujne vjetrove u opštini Herceg Novi i duž 30 / Projekcije u okviru AdriCosmStar obalnog područja CG, CAMP CG (2012) projekta i terasasti tereni, močvare, bazeni soli, područja maki- 10oC u odnosu na period 2003–2008. godine, i brže sjeveroistočnih padina Rumije. Ranjivost na šumske i Analize ranjivosti uskog obalnog Jedan od ciljeva IUOP Protokola odnosi se na sman- 31 / U odnosu na srednji osmotreni područja, CAMP CG (2013), urađena je je i očuvane šume, nijesu ugrožena erozijom. Ranji- površinske struje, prvenstveno u središnjem dijelu 3 jenje efekata prirodnih hazarda. Iako se stepen dos- požare vrlo je visoka u zoni Prevlake i dijelu Luštice, proticaj od 646,78 m /s, projektovani procjena ranjivosti obalnog područja na vost zemljišta na eroziju prikazana je na Karti 2-10. Jadrana. U istom periodu očekuje se smanjenje proti- kao i na većem području južnog primorja (od priso- iznosi 482,30 m3/s). pojedine vidove obalne erozije, seizmički tupnih podataka i procjena rizika bitno razlikuju u Pored ranjivosti zemljišta na bujičnu aktivnost koja caja na rijeci Bojani31. 32 / Tipičan je primjer velika poplava hazard i klimatske promjene; urađena je i zavisnosti od vrste opasnosti, generalna ocjena je da jnih strana Rumije prema obalnom području i dolini projekcija podizanja nivoa mora. je redovna pojava nakon padavina jakog intenziteta i koja je pogodila Crnu Goru u periodu od su rizici od seizmičke aktivnosti u obalnom područ- rijeke Bojane). Prostor vrlo visoke ranjivosti na suše je kraja decembra 2009. do početka januara 28 / Jedinica gravitacijskog ubrzanja: 1 dužeg trajanja, karakterističan oblik vodne erozije je Kad je u pitanju jačina i obim uticaja oluja, istraživan- 2010. godine, kad je olujni vjetar praćen 2 ju Crne Gore veoma visoki, da su rizici od erozije i najveći u južnom dijelu primorja i obuhvata oblast od g = 9,81 m/s i abrazija koja se odvija pod dejstvom morskih tala- ja pokazuju da se očekuje njihovo povećanje zbog jakim kišama, visokim temperaturama i šumskih požara značajni, te da je cijela oblast podlož- Sutomora prema Baru, Vladimiru, gornjem toku rijeke 29 / Bečićka rijeka, Bojana, Bratićki sa. Usljed kumulativnog dejstva talasa i neodrživom globalnog zagrijavanja koje obezbjeđuje energiju za visokim vodostajem rijeke Bojane doveo i potok, Gradiošnica, Grđevica, Jaška rijeka, na uticajima klimatskih promjena (uključujući podi- Bojane (prema Skadarskom jezeru) i zaleđu Ulcinja. do podizanja nivoa mora. gradnjom presječenog ili smanjenog prihranjivanja intenziviranje oluja. Usljed toga, priobalna područja Koložun, Ljeskovački potok, Vodolježnica, zanje nivoa mora, učestalost i oštirnu poplava, suša i 33 / U odnosu na koncentraciju gasova Rikavac, Sutorina, Vještica i Željeznica plaža nanosom vodenih tokova, sve više dolazi do biće pogođena povećanjem nivoa plavljenja, ubrzan- olujnih vjetrova)27. Pored ocjene postojećeg stanja primjenom udruženog s efektom staklene bašte scenario A1B je izražaja smanjivanje površine pojedinih plaža. Među- jem erozije obala, miješanjem morske vode sa slatkom „srednji“, a A2 „visoki“ s približno dva puta modela ranjivosti na sušu, šumske požare, jake kiše većom koncentracijom CO u odnosu na tim, ocjene o intenzitetu dejstva na plaže nije moguće vodom i gubitkom vlažnih zemljišta, odnosno poslje- 2 Najšira područja velike seizmičke ranjivosti (odnos- i olujne vjetrove, izvedene su i projekcije uticaja kli- trenutnu osmotrenu vrijednost od 385 28 dati zbog nedostatka sistematskog praćenja obalnih no zone s očekivanim ubrzanjima tla između 0,35 g dicama koje će uticati na životnu sredinu, ekonomiju, matskih promjena u odnosu na scenarije koje je razvio ppm (IPCC Special Report on Emission procesa. proizvodnju hrane i energije. Duž crnogorske obale, Scenarios ((SRES; Nakićenović i Swart, i 0,60 g) nalaze se na području opština Bar i Ulcinj Međuvladin panel za klimatske promjene: A1B i A233 veliki talasi su glavna prijetnja jer dovode do plavljen- 2000)). (posebno šira okolina Ulcinja, okolina Gornje Klezne, za periode 2001–2030. godine i 2071–2100. godine 34 / Prva nacionalna komunikacija Crne 2.2.5.1 Klimatske promjene ja širokog prostora uz obalu, izazivaju štete na obližn- područje južnih padina planinskih masiva Rumije i sezone proljeće, ljeto, jesen i zimu, koristeći projek- Gore prema okvirnoj konvenciji Ujedin- i Možure, odnosno područje između Bojane i Bara). Posljedice promjene klime zbog porasta koncentracije jim objektima, plažnim mobilijarima, pristaništima i jenih nacija o klimatskim promjenama drugo. To je naročito izraženo tokom jeseni i zime, s cije regionalnog klimatskog modela EBU-POM za Područja velikog seizmičkog uticaja prisutna su i u GHG gasova osmotrene su kako na globalnom tako i temperaturu na 2m visine i akumulirane padavine34. okolini Sutomora, Petrovca, Budve, Radanovića, Koto- na evropskom nivou. Najjasniji pokazatelj je značajan obzirom na to da je tada period intenzivne ciklonske 32 Dobijeni rezultati pokazuju da se ranjivost Crnogor- ra, Risna i Herceg Novog. Sva dosadašnja istraživanja aktivnosti . U Crnoj Gori oluje se češće i intenzivnije porast temperature vazduha, zatim promjena količine skog primorja povećava usljed očekivanog uticaja kli- seizmičkog rizika, uključujući i CAMP analize, ukaza- javljaju od 1998. godine (godina jakog El Ninja) dono- padavina, temperature i nivoa mora, povlačenje led- matskih promjena: la su na vrlo naglašenu potrebu studioznog utvrđivan- nika, smanjenje sniježenog pokrivača, promjene eks- seći, naročito primorju, velike količine padavina, olujne do orkanske udare vjetra, visoke talase i plavljenje ja funkcija povredljivosti svih tipskih objekata i infras- tremnih vremenskih i klimatskih događaja. −− U uslovima scenarija A1B/2001–2030 prosječne trukturnih sistema. Sa više nivoa otvoreno je i pitanje širokog prostora uz obalu. Ove promjene podudaraju ocjene na godišnjem nivou ukazuju na to da koliko se u novijim prostornim planovima i gradnji Osmotrene promjene klime u Crnoj Gori i za region se s porastom temperature površine mora koja prati poštuju preporuke mikro-seizmičke rejonizacije i primorja ukazuju na porast temperature vazduha, porast temperature na globalnom nivou i poklapaju najveći uticaj imaju suše, šumski požari i olujni standardi bezbjednosti. kao i da je broj vrlo toplih dana i noći u značajnom se s rezultatima satelitskih osmatranja, po kojima je vjetrovi na područje opština Herceg Novi, Budva porastu, a broj vrlo hladnih dana i noći u značajnom svaka godina od 1997. bila toplija u odnosu na klima- i južni dio primorja. Jake kiše imaju najveći uticaj Uprkos ograničenim podacima, može se ocijeniti da padu. Toplotni talasi se u prosjeku češće pojavljuju i tološku normalu. na djelove opština Kotor i zaleđe Budve. je erozija veoma izražena u obalnom području. Kraška duže traju. S druge strane, pokazatelji ekstremnosti erozija učinila je da su znatne površine pretvorene u padavina (na primjer, broj dana s jakim padavinama, Rezultati analize ranjivosti Crnogorskog primorja na −− U uslovima A1B/2071–2100 prosječne ocjene na golet s vrlo oskudnim i veoma prorijeđenim biljnim maksimalan broj sušnih dana i udio ekstremnih pa- „meteorološke“ hazarde (tj. hazarde povezane s vre- godišnjem nivou ukazuju da će se ranjivost pros- pokrivačem. U zoni fliša i drugih klastičniih sedime- davina u ukupnoj godišnjoj sumi padavina), imaju menom): ukupan uticaj suše, šumskih požara, jakih tora na sušu povećati u odnosu na period 2001– nata došla je do izražaja površinska i dubinska erozija, statistički neznačajne trendove, ali izraženu godišnju kiša i olujnih vjetrova (u odnosu na klimatološku nor- 2030. godina. U prosjeku, region primorja će u koja se ispoljava kroz razne oblike: brazde, vododer- varijabilnost. Rezultati pojedinih istraživanja 30ukazu- malu 1961–1990) potvrđuju da je ranjivost u domenu toku godine biti područje najvećeg uticaja suša, ine, jaruge, bujice, odrone i klizišta. Vodna erozija naju na to da se u periodu od 2015. do 2020. godine srednje do veoma visoke vrijednosti (Karta 2-11). šumskih požara i olujnih vjetrova (s izuzetkom jizraženija je u slivovima značajnih tokova, posebno Raspoloživi podaci o vjetru pokazuju da je najveća ran- Kotora, Budve i Tivta).

48 49 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

35 / Prenošenje projektovanog nivoa −− U uslovima scenarija A2 / 2071-2100 prosječne kalnog karaktera. Ove poplave ulaze u kategoriju podizanja mora u prostor crnogorskog obalnog područja, polazeći od globalnih ocjene na godišnjem nivou ukazuju na to da će re- naglih poplava (flash floods), a karakteriše ih brzi projekcija, vršeno je primjenom digitalnog gion primorja biti područje najvećeg uticaja suše, poplavni talas, čiji je odziv do šest sati, od pojave modela terena (DTM), bez korišćenja šumskih požara, olujnih vjetrova i jakih kiša. Jake tehnika prevođenja (eng.downscaling) intenzivnih padavina. globalnog modela na regionalni nivo, i kiše imaće najveći uticaj u zaleđu Bokokotorskog uzimajući u obzir promjene nivoa mora zaliva i brdsko–planinskoj oblasti prema opštini Rizik od poplava u delti Bojane povećava se zbog u basenu Jadrana. U analizi nijesu uzeti Budva. u obzir efekti uslovljeni dejstvom olujnih uticaja podizanja nivoa mora koje se već sada os- vjetrova i talasa. Osnov za analizu obuh- jetno manifestuje pod specifičnim meteorološkim vata područja koja će biti pogođena podi- Kad je u pitanju ranjivost na poplave, južni obod Ska- i hidrološkim uslovima. S aspekta ranjivosti uskog zanjem nivoa mora, dobijen je primjenom darskog jezera, rijeka Bojana, Vladimirsko-sukobins- obalnog područja usljed uticaja porasta nivoa mora, najnovijeg LiDAR seta podataka digitalnog ko polje, šire područje Šaskog jezera i Ulcinjskog polja modela terena (DTM) za crnogorsko obal- kao najrealniji i najvjerovatniji ocijenjen je scenario no područje gdje su podaci dati u odnosu su zone veoma velike ranjivosti (Karta 2-12). Naime, koji se zasniva na projekcijama Međuvladinog panela na normalnu nulu Trsta koja predstavlja razlikuju se dvije grupe karakteristika poplava u zona- referentni nivo za mjerenje visina na ma riječnih tokova i posljedica poplava na Crnogor- za klimatske promjene (IPCC) i koji predviđa porast kopnu. Radi kalibracije projekcija visine (u odnosu na srednji nivo mora u basenu Jadrana) porasta nivoa mora u odnosu na normalnu skom primorju: nulu Trsta na projektovane vrijednosti od 0,62 m u digitalnom modelu terena crnogorskog visine porasta mora, dodata je vrijednost −− Poplave koje su izazvane ekstremno velikim voda- obalnog područja35. Preporučeno je da se u sadašn- od 0,27 m što predstavlja vrijednost visine izraženu u nacionalnom sistemu. ma rijeke Bojane kao prekogranične rijeke između josti i bliskoj budućnosti primijeni i drugi scenario Crne Gore i Albanije i na koje značajan uticaj porasta nivoa mora, odnosno projekcija podizanja imaju vode s teritorije Albanije. U slučaju velikih nivoa mora od 0,96 m u digitalnom modelu terena. poplava, i pored odbrambenih nasipa, dolazi do Ovu preporuku treba primijeniti u svim prostornim plavljenja velikih površina u zaleđu Ulcinja, Ulcin- planovima, uključujući i kratkoročno planiranje. jskom polju i u zoni isticanja Bojane u more (prostor oko Ade Bojane). Razlog leži, između ostalog, i Generalno, da bi se smanjila ranjivost neophodno je u činjenici da odbrambeni nasip nije kontinuiran smanjiti izloženost ili osjetljivost obalnog područ- zbog propusta koji omogućavaju manjim vodoto- ja primjenom posebnih mjera ili povećati adaptivni cima ulivanje u rijeku Bojanu. Radi toga, u sluča- kapacitet kroz aktivnosti koje su usko povezane s raz- ju proboja linija odbrane, poplavom mogu biti vojnim prioritetima. ugrožene značajne površine na relativno velikoj udaljenosti od mjesta proboja.

−− Poplave u zonama manjih bujičnih tokova na prostoru čitavog Crnogorskog primorja čiji režim tečenja karakteriše velika amplituda proticaja i vodostaja, što se manifestuje dugim malovodnim periodom i odsustvom tečenja, kao i kratkotrajnim velikim proticajima, usljed obilnih padavina. Ekstremne padavine uslovljavaju izlivanje vode iz korita ovih tokova i izazivaju poplave lo-

Karta 2-10: Ranjivost zemljišta na eroziju 50 (analiza urađena za slivove značajnih tokova) Karta 2-11: Ranjivost na klimatske promjene – postojeće stanje Karta 2-12: Ranjivost na uticaj poplava (prosječna vrijednost) Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

36 / Izvor: Analiza socio-ekonomskog 2.2.6 Ekonomski i društveni razvoj 2006. godine do kraja te decenije, ovaj region godišn- poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je 36446. Potrebno rivrednih sektora – od intenzivne proizvodnje povrća, 46 / Izvor: Popis stanovništva, domaćin- razvoja obalnog područja Crne Gore, CEED je je privlačio od oko jedne trećine do gotovo polovine je navesti da ekspertska analiza obalnog područja u preko podizanja različitih dugogodišnjih zasada stva i stanova 2011. godine - Tabela O32. Consulting, CAMP CG (ocjene su izvedene Ekonomija primorskog regiona čini značajan, a u sek- 47 / Analiza atraktivnosti i pogodnosti na osnovu MONSTAT-ovih podataka o bro- ukupnih stranih direktnih investicija42. Veliki dio in- odnosu na njegovu atraktivnost i pogodnost47 za pol- (agruma, vinove loze, maslina i drugih vrsta voća), pa toru turizma i dominantan dio nacionalne ekonomije. za poljoprivredu, CAMP CG ju aktivnih poslovnih subjekata u Analizi vesticija (posebno u periodu 2006–2009) bio je vezan joprivredu ukazuje da su raspoložive površine s po- do stočarske proizvodnje. To su područja gdje postoji broja i strukture poslovnih subjekata za U obalnom području djeluje oko 40%36 ukupnog broja 48 / Izvor: Statistički godišnjak 2012, za poslove s nekretninama. To je pored ekonomskih tencijalom za poljoprivredu veće od onih navedenih mogućnost navodnjavanja, što dodatno povećava pol- MONSTAT 2011. godinu) preduzeća aktivnih u zemlji, dok se udio broja zapos- efekata generisalo i značajne pritiske na prostor i os- u zvaničnoj statistici (Karta 2-13). U obalnom pod- joprivredni potencijal. 49 / Izvor: Popis poljoprivrede 2010. 37 / Izvor: Analiza socio-ekonomskog lenih kreće na nivou od oko 28%37. Ekonomski sekto- razvoja obalnog područja Crne Gore, CEED tale resurse obalnog područja i (zajedno s negativnim ručju čak 90,5% poljoprivrednih gazdinstava manje godine, MONSTAT ri koji se izdvajaju po značaju za održivo korišćenje Consulting, CAMP CG (ocjene su izvedene trendovima iz 1990-ih godina) u određenoj mjeri je od 2 ha, dok više od 55% gazdinstava ima manje Pored ovih, postoje i brojna područja s manjim po- 50 / Izvor: Saopštenje 251/2014 - Bruto na osnovu MONSTAT-ovih podataka o resursa obalnog područja su turizam, poljoprivreda, domaći proizvod Crne Gore za 2013. umanjilo potencijale za razvoj održivog turizma s od 0,5 ha korišćenog poljoprivrednog zemljišta48. Uk- tencijalom za razvoj poljoprivrede ili izvjesnim prirod- broju zaposlenih po opštinama, i broju uključujući ribarstvo i marikulturu i pomorstvo (s godinu, MONSTAT zaposlenih u Crnoj Gori, Popis stanovništ- većim i dugoročnijim ekonomskim i društvenim ko- upno navodnjavana površina u obalnom području nim ograničenjima. Ona su uglavnom smještena na brodogradnjom). Ostale aktivnosti koje po obimu 51 / Izvor: Analiza atraktivnosti i pogod- va, domaćinstva i stanova, 2011. godina ristima. iznosi samo 72149 ha. U tekućim politikama naglaša- rubnim područjima obalnih polja, terasama i zaravn- nosti za poljoprivredu, CAMP CG - Tabela N8-4). imaju značajno mjesto u ekonomiji obalnog područja va se važna uloga poljoprivrede i njen potencijal da ima na flišnom i kraškom terenu. Ovakve površine 38 / Izvor: Analiza socio-ekonomskog su trgovina, građevinarstvo, kopneni saobraćaj i pre- Sa stanovišta održivog korišćenja prirodnih resursa doprinosi razvoju turizma i očuvanju tradicionalne mogu se naći u prostoru između Bara i Ulcinja (Velje razvoja obalnog područja Crne Gore, CEED rađivačka industrija (zastupljeni su mali kapaciteti Consulting, CAMP CG (ocjene su izvedene problem predstavlja i to što je podrška ruralnom raz- mediteranske poljoprivredne prakse, kao i povećanju selo i okolna polja, Mala i Velika Gorana, Pečurice), metaloprerade, prehrambene i hemijske industrije). na osnovu MONSTAT-ovih podataka o bro- voju i razvoju malih i srednjih preduzeća nedovoljna. prihoda domaćinstava. U prilog ovome ide i činjenica zatim na području Grblja (Zagora, Krimovica, Kovači, ju aktivnih poslovnih subjekata u Analizi Podsticaji za primjenu novih tehnologija, inovacije i Bigova) i Luštice (Klinci i okolina, Gošići, Radovanići, broja i strukture poslovnih subjekata za Kad je riječ o broju preduzeća u pojedinim sektorima, da na nacionalnom nivou poljoprivreda, šumarstvo i 2011. godinu) istraživanja, kao i razvoj klastera, takođe su nedovol- 50 Merdari). Za njih je karakteristična tradicionalna or- u obalnom području najzastupljenija su ona u sektoru ribarstvo čine 8% BDP-a . 39 / Nepoljoprivredne djelatnosti su: jni da osiguraju efikasnu i uravnoteženu upotrebu re- ganizacija prostora – životnog i poljoprivrednog. U trgovine na veliko i malo (35% aktivnih u 2011. go- vađenje ruda i kamena, prerađivačka sursa uz bolje ekonomske i socijalne efekte i smanjen- Imajući u vidu prostorne specifičnosti, tradiciju i tim područjima poljoprivreda je, bez obzira na nešto djelatnost, snabdijevanje električnom dini). Slijede preduzeća u sektorima usluga smještaja je negativnih uticaja na životnu sredinu. tržišne zahtjeve, tri su ključna poljoprivredna sek- teže uslove korišćenja poljoprivrednog zemljišta, još energijom, gasom, parom i klimatizacija, i hrane (15%) i građevinarstva (10%)38. Slična struk- snabdijevanje vodom, upravljanje tora (važna i za ekonomski razvoj na nacionalnom uvijek važna, ali se preklapa i s drugim djelatnostima, tura je i kod zaposlenosti: najveći broj zaposlenih u otpadnim vodama i građevinarstvo. nivou) u obalnom području: maslinarstvo, uzgoj cit- odnosno namjenama prostora. primorskim opštinama bavi se uslužnim djelatnosti- 2.2.6.1 Poljoprivreda 40 / Izvor: Anketa o radnoj snazi 2013, rusa (agruma) i vinogradarstvo. Analizom obalnog MONSTAT, Saopštenje 107/2014 ma – preko 83%, nepoljoprivrednim djelatnostima39 Poljoprivreda je, zbog povoljnih prirodnih uslova, područja s aspekta pogodnosti za razvoj poljoprivre- Analizama atraktivnosti i pogodnosti obalnog pod- 41 / Izvor: Anketa o radnoj snazi 2013, 13,5%, dok se poljoprivredom bavi 2,7% stanovnika značajan razvojni potencijal obalnog područja s do- de utvrđeno je da ukupna površina pogodnih poljo- ručja za poljoprivredu izdvojena su i posebna pod- MONSTAT, Saopštenje 107/2014 obalnog područja40. Struktura preduzeća i zaposlen- brim uslovima za proizvodnju južnog voća, maslina privrednih zemljišta iznosi oko 44600 ha, od čega je ručja poljoprivrede koja su prepoznatljiva i specifična 42 / Izvor: Anketa o radnoj snazi 2013, osti ukazuje na relativno nizak stepen diverzifikacije i povrća. Brdoviti tereni u zaleđu obale pogodni su MONSTAT, Saopštenje 107/2014 površina zemljišta koja su istovremeno vrlo pogodna i po značaju za očuvanje kulturne baštine i karaktera privrede što zajedno s izraženim sezonskim karak- za gajenje sitnih preživara, a bogati su medonosnim, 43 / Izvor: Analiza atraktivnosti i pogod- za tri ključne kulture (masline, agrume i vinovu lozu) predjela, upravo zato što su nastala kao rezultat prim- terom turizma (detaljnije u dijelu 2.5.3) ima značajne aromatičnim i ljekovitim biljem, kao i divljim vrstama nosti za poljoprivredu, CAMP CG (podatak oko 21200 ha, a ukupna površina područja optimal- jene tradicionalnih postupaka u obradi i održavanju je izveden na osnovu MONSTAT-ovih implikacije na uravnoteženost i održivost krorišćenja voća. podataka iz Statističkog godišnjaka za nih za njihov uzgoj je oko 18800 ha. poljoprivrednih površina (uređeni maslinjaci, ter- prirodnih resursa. asirane površine i sl.). U tu grupu mogu se svrstati 2012. godinu) Zvanični statistički podaci, međutim, pokazuju da se Područja s potencijalom za razvoj intenzivnije pol- maslinjaci u Valdanosu i na Luštici i tradicionalne 44 / Izvor: Statistički godišnjak 2012, Obalno područje predstavlja ekonomski najrazvijeniji u primorskim opštinama obrađuje samo 24%43 ukup- MONSTAT joprivrede su zaravnjena polja aluvijalnih i aluvijal- poljoprivredne površine na područjima: Kruševice, 41 no raspoloživog poljoprivrednog zemljišta (raspoloži- 45 / Izvor: Popis poljoprivrede 2010. dio Crne Gore. Nešto veća stopa aktivnosti (51,6% 44 no-koluvijalnih zemljišta od Herceg Novog do Ulcinja Ubli, Mirac, Mačuge − Bukovik − Gornji i Donji Brčeli godine, MONSTAT što je za 1,5 procentnih poena više od nacionalnog vo je 51017 ha, uključujući pašnjake) na oko 4800 (Sutorinsko, Kutsko, Tivatsko, Mrkovsko, Crmničko, − Utrg, Kravari − Bojke − Mide. prosjeka) i niža stopa nezaposlenosti (8,4% što je za poljoprivrednih gazdinstava na kojima, pored samih Mrčevo, Barsko, Ulcinjsko i Zoganjsko polje, Štoj, 11 procentnih poena niže od nacionalnog prosjeka) vlasnika, radi nešto više od 3800 lica45. Za mnoge od Šasko i Anamalsko polje, s ukupnom površinom od u korelaciji su s većim stepenom ekonomskog razvo- njih, poljoprivreda predstavlja dopunsko ili povreme- oko 8300 ha51). Ona omogućavaju razvoj niza poljop- ja regiona u odnosu na ostatak zemlje. U periodu od no zanimanje, a broj formalno zaposlenih u sektoru

54 55 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Uprkos velikim potencijalima za poljoprivrednu ha obradivog poljoprivrednog zemljišta koje se ne ko- 52 / Ministarstvo poljoprivrede i proizvodnju, Crna Gora je neto uvoznica hrane. U risti, više od 10000 zvanično nezaposlenih u primor- ruralnog razvoja 53 / Izvor: Crnogorska poljoprivreda 2013. godini, udio poljoprivrednih proizvoda u ukup- skom regionu, te uvozu poljoprivrednih proizvoda i Evropska unija – Strategija razvoja nom uvozu iznosio je 25,7%, dok je njihovo učešce gdje se samo za maslinovo ulje i citruse izdvaja oko tri proizvodnje hrane i ruralnih područja Crne u ukupnom izvozu iznosilo 16,8%52. U poređenju sa miliona eura godišnje56. Gore (2006) 54 / Izvor: Analiza atraktivnosti i pogod- zemljama EU, crnogorski proizvodi uglavnom su u nosti za poljoprivredu, CAMP CG (ocjena 53 kategoriji proizvoda visokih cijena . Ipak, neki proiz- 2.2.6.2 Ribarstvo i marikultura je izvedena na osnovu podataka o uvozu i vodi imaju relativno niže cijene (vino, na primjer), a izvozu iz Statističkog godišnjaka za 2011. Jedna od tradicionalnih privrednih grana u Crnoj godinu, MONSTAT) time i veću konkurentnost. Zabrinjavaju podaci o uvo- Gori je i ribarstvo, koje je zastupljeno u ribolovnim zu velikih količina proizvoda koje je moguće proizves- 55 / Izvor: Smjernice za poticanje područjima morskog priobalja i Skadarskog jezera. održivog ruralnog razvoja Dalmacije, ti u Crnoj Gori (na primjer, voda). Za maslinovo ulje, Ukupna vrijednost sektora ribarstva iznosi 7,4 mil- UNDP u Hrvatskoj (2013) kao tradicionalni proizvod, uvoz je čak 10 puta veći iona eura. Izuzimajući sektor marikulture i prerade 56 / Izvor: Analiza atraktivnosti i pogod- od izvoza54. Problem predstavlja i to što se potencijal nosti za poljoprivredu, CAMP CG (2013), ribe, u ribarstvu je zaposleno oko 400 ljudi (na puno ocjene su izvedene na osnovu Statističkog za plasman domaćih proizvoda na turističko tržište i određeno radno vrijeme). Iako udio ribarstva u na- godišnjaka 2011. MONSTAT i Popisa iz ne koristi u značajnom obimu. cionalnom BDP-u iznosi svega 0,5%, ono ima važnu 2011. godine, MONSTAT sociološku i kulturološku ulogu.57 57 / Izvor: Strategija razvoja ribarstva Za održivi razvoj obalnog područja CG posebno je Crne Gore 2006–2016. važan aspekt integrisanja vrijednih djelova obale sa 58 / Izvor: Statistički godišnjak 2012, Naučne procjene resursa morskog ribarstva sprovode MONSTAT susjednim ruralnim prostorima u njihovom zaleđu se u okviru Nacionalnog programa monitoringa stan- (ruralni otvoreni prostori) koji bi zbog prirodnih, pre- ja demersalnih i pelagičnih resursa, kao i u okviru dionih i drugih vrijednosti trebalo da ostanu u prirod- međunarodnih projekata (FAO Adriamed, Meditas nom stanju. Ruralna područja izuzetno su vrijedni i Medias). Na osnovu ovih procjena, predlaže se go- prostori, u ekonomskom i ekološkom smislu. Ona dišnji broj dozvola za morski privredni ribolov. treba da obezbijede cjelokupnu proizvodnju hrane i drugih obnovljivih prirodnih dobara za zadovoljavan- Generalno, riblji fond Mediterana, pa i Jadrana, blizu je potreba stanovništva i da imaju značajnu ulogu u je tačke prelova (eng. overfishing), te treba posvetiti očuvanju kvaliteta prirodnog okruženja. Ujedno su i veću pažnju njegovom očuvanju. Registrovani ulov nezamjenjive oaze društvene i kulturne raznovrsnosti morske ribe u Crnoj Gori tokom proteklih nekoliko i imaju poseban značaj i vrijednost u ukupnom raz- godina bio je skroman i kretao se u rasponu od 700 t voju zemlje. Ruralna područja i njihovo stanovništvo do 800 t godišnje58. Usljed nepostojanja cjelovitog na- čuvaju raznovrsnost i ingenioznost hiljadugodišnje dzora i kontrole na moru evidentni su i nedozvoljeni tradicije suživota čovjeka i prirode. Ruralni prostori ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more žive sporo, dugo pamte, održavaju tradiciju, čuva- Crne Gore, ali i primjeri nelegalnog i neregistrovanog ju zavičajne simbole i razvijaju osjećaj pripadnosti ribolova u nacionalnim okvirima. mjestu55. Uzgoj školjki iznosi oko 200t godišnje (odvija se na 17 O potencijalu ruralnog razvoja u obalnom području lokacija u Boki Kotorskoj), dok je proizvodnja na uzga- Crne Gore slikovito govore činjenice o barem 10000 jalištima ribe oko 120t. Iako zvanični podaci pokazuju

Karta 2-13: Prikaz područja s potencijalom za razvoj poljoprivrede 57 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

da su ulov i uzgoj ribe i školjki na dosta niskom nivou, bi bile pogodne za taj tip djelatnosti (očekuje se da 59 / Izvori: Na putu ka resursno efikasnoj ekonomiji: ispunjenje obećanja Crne i dalje su prisutni primjeri neodrživog ribarenja i pov- će novim PPPNOP CG biti utvrđeno deset lokacija na Gore da postane ekološka država, UNDP ećanih pritisaka na životnu sredinu59. otvorenom moru62 pogodnih za taj tip djelatnosti). (2014); podaci Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Potrošnja ribe u Crnoj Gori je među najnižim u Evropi 2.2.6.3 Turizam 60 / Izvor: Saopštenje 86/2014 – Spol- (oko 4 kg po glavi stanovnika). Cijene ribe su visoke jnotrgovinska razmjena Crne Gore januar Obalno područje, poznato po prirodnim vrijednosti- – decembar 2013. godine, MONSTAT i znatno su više nego u zemljama regiona i drugim 61 / Izvor: Poljoprivreda i ribarstvo, djelovima Evrope. Za uvoz ribe i prerađevina od ribe ma i kulturnoj baštini, od posebnog je značaja za raz- podaci za ribarstvo za 2012. godinu, godišnje se izdvaja skoro 13 miliona eura60. Uzroci voj turizma. Tokom proteklih nekoliko godina, više MONSTAT ovakvog stanja, između ostalih, relativno su mala (uk- od 95% ukupnog turističkog prometa u Crnoj Gori 62 / Rose, Uvala Dobreč, Rt Mirišta, 61 (mjerenog ostvarenim noćenjima) odvijalo se u obal- Vučja vala, Zlatna luka, Dobra luka, Drobni upno 101 plovila ) i razmjerno stara flota (u prosjeku pijesak, Crni rt, Uvala Valdanos i Ušće 63 starija od 30 godina), kao i nepostojanje organizova- nom području . Tokom špica sezone, mjesečni broj rijeke Bojane nog otkupa ili prerade ribe. Nepostojanje ribarske luke posjetilaca prelazi 450000 (trostruko više od broja sta- 63 / Ocjena je izvedena na osnovu poda- novnika primorskih opština)64. taka MONSTAT-a za 2013. godinu (noćenja odnosno izdvojenog prostora za ribare u postojećim po opštinama i učešće pojedinih opština u lukama predstavlja veliki problem. Naime, lučke takse ukupno ostvarenom broju noćenja). Ukupan doprinos (direktni i indirektni) turizma u pojedinim lukama su visoke, a tokom ljetnjih mjese- 64 / Ocjena je izvedena na osnovu ci u lukama nema dovoljno mjesta zbog velikog broja BDP-u Crne Gore je oko 20%, a zaposlenosti 18% podataka Centralne banke Crne Gore, jahti i luksuznih brodova, pa su ribari prinuđeni da (ili, primijenjeno na ukupan broj zaposlenih, oko realni sektor, Tabela 6.5 – turizam. 30500 ljudi). Neke od ključnih karakteristika sezone 65 / Izvor: Izvještaj Svjetskog savjeta za svoja plovila drže na sidru. Zato je prioritetna izgrad- putovanje i turizam (WTTC) za Crnu Goru nja ribarske (ribarskih) luke (a), kao i uspostavljanje 2013. bile su rast broja turista u periodima prije i za 2014. godinu mjesta prvog iskrcaja i mjesta prve prodaje (sve opš- poslije glavne sezone, kao i povećanje broja turista 66 / Izvor: Ministarstvo održivog razvoja tine u obalnom području treba da imaju mjesto prvog iz Evropske unije od 4% u odnosu na 2012. godinu. i turizma iskrcaja i mjesto prve prodaje). Nedostatak mjesta Investicije u turizam u 2013. godini iznosile su oko prvog iskrcaja i mjesta prve prodaje dodatno otežava 208 mil. € i činile su 28% ukupnih investicija65. Sv- vršenje inspekcijskog nadzora i kontrolu ulova. jetski savjet za putovanje i turizam (WTTC) optimis- tično predviđa da će prihodi od turizma u narednom Radi prevazilaženja postojećeg stanja u morskom ri- desetogodišnjem periodu rasti realnom prosječnom barstvu i marikulturi, tekućim planovima predviđena godišnjom stopom od 8,6%, dok će zaposlenost koju je podrška jačanju i modernizaciji ribarske flote, po- (direktno i indirektno) generiše turizam rasti po stopi boljšanju konkurentnosti i efikasnosti sektora mari- od 5,8%, što Crnu Goru čini prvorangiranom među kulture uz istovremeno očuvanje resursa ribe i drugih 184 zemlje svijeta po pokazateljima brzine razvoja morskih organizama. Adekvatno lociranje uzgajališta turističke privrede do 2024. godine. ribe i školjki predstavlja važan uslov održivog ko- rišćenja obalnog područja, pa se u tom smislu izdvaja Ukupni prihodi od turizma 2013. godine iznosili su značaj planiranja namjene mora (koje se za sada prim- 721 mil. €, što je za 3% više u poređenju s prethod- jenjuje samo na nivou pojedinih pilot aktivnosti). nom godinom. U prvih osam mjeseci 2014. godine Prostor otvorenog mora uopšte se ne koristi za uzgoj iznosili su 634 mil. €, što je u odnosu na prošlu go- ribe, a takođe do sada nijesu utvrđene lokacije koje dinu za isti posmatrani period, povećanje od 2,2%66.

58 IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija 59 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

67 / Izvor: Saopštenje 72/2014 – Nautič- Pozitivna kretanja zabilježena su i kod ostalih parame- radi, 1986. godine ostvareno je 10,972, a 2013. godine Najznačajnija luka je Bar s oko 3500 m operativne u obalnom području bio je 148.683 (blizu jedne čet- 76 / Prema podacima Lučke uprave, ki turizam u 2013. godini, MONSTAT 73 pored Luke Bar, luke od nacionalnog tara turističkog prometa, čime je nastavljen trend sta- 9,4 miliona noćenja . Pored fizičkog izgleda obale i obale i kapacitetom od oko pet miliona tona tere- vrtine ukupnog broja stanovnika u zemlji), što znači značaja su Luka Kotor, marina Bar i Brodo- 68 / Izvor: Saopštenje 73/2014 – Kružna 76 putovanja stranih bordova u Crnoj Gori u bilnog rasta. U porastu su i nautički turizam i kružna strukture smještajnih kapaciteta (brži rast privatnog ta dok su ostale luke mnogo manjeg kapaciteta. da je prosječna gustina naseljenosti bila 93 stanovni- gradilište Bijela. Ostale luke su Zelenika, 2013. godini, MONSTAT putovanja brodovima. Broj stranih plovila koja su pos- smještaja i tzv. rezidencijalnog turizma od hotelskih Luka Bar predstavlja tranzitni centar od regionalnog ka po km2. Projekcije stanovništva do 2020. godine iz Budva, Risan i Tivat. 69 / Izvor: Izvod iz dokumentacije za jetila Crnu Goru značajno je porastao u 2013. godini u kapaciteta) promijenjena je i struktura gostiju. Turis- značaja. Nije opremljena infrastrukturom koja se Prostornog plana Crne Gore predviđaju porast od oko 77 / Indeks je kompozitni pokazatelj IV fazu izrade PPPNOP CG, tematska zahtijeva za luke od međunarodnog značaja. Luke 7%, čime bi se ukupan broj stanovnika u obalnom po- stepena razvijenosti jedinica lokalne sveska 12 – turizam, Analiza postojećeg odnosu na 2012. godinu – sa oko 3000 na 3800 (preko ti iz zemalja Zapadne Evrope, na primjer, ostvarili su samouprave koji se računa kao pon- 67 stanja: Horwath i Horwath Consulting, 15000 posjetilaca) , a skoro polovina ovih plovila su tri puta više noćenja 1986. nego 2013. godine. Kad je Zelenika i Kotor već decenijama predstavljaju važne dručju povećao na oko 160.000. Prema projekcijama derisani prosjek stope nezaposlenosti, 2012. godina. motorne jahte. Broj posjetilaca s brodova na kružnim riječ o zaposlenosti, procjene govore da je u periodu pomorske centre u Boki Kotorskoj. Nedavno izgrađe- stanovništva za Mediteran, stope rasta su više (preko dohotka po stanovniku, budžetskih 79 prihoda jedinica lokalne samouprave po 70 / Izvor: Kapaciteti za smještaj prema putovanjima porastao je sa nešto više od 244.000 na 1985–1989 u turizmu i za turizam u Crnoj Gori radi- no pristanište za mega jahte Porto Montenegro post- 20% do 2025. godine u odnosu na 2005. godinu) . stanovniku, opšteg kretanja stanovništva i vrstama i kategorijama objekata, stanje 68 74 alo je novi turistički simbol zemlje. Brodogradilište stepena obrazovanja. na 31.8.2013, MONSTAT 315.000 (sa 409 kruzera) . Turisti s kružnih puto- lo oko 50000 zaposlenih , što je nešto više od ukup- Bijela opremljeno je za popravke i rekonstrukciju svih Gustina naseljenosti u pojedinim obalnim naseljima 78 / Izvor: Strategija regionalnog razvoja 71 / Izvor: Kapaciteti za smještaj prema vanja uzrokuju značajne pritiske na more i lučku in- nog broja osoba koje danas imaju status zaposlenih vrsta plovila kapaciteta do 120.000 DWT. Brodogra- (Karta 2-14) opština: Herceg Novi Tivat, Kotor, Budva Crne Gore 2014–2020. godine, kalkulacija vrstama i kategorijama objekata, stanje frastrukturu Kotora (gdje ovi brodovi pristaju) i na u primorskim opštinama. Na osnovu ovih podataka indeksa razvijenosti za period 2010–2012, na 31.8.2013, MONSTAT i Bar prelazi 1000 stanovnika na kvadratnom kilomet- okruženje koje posjećuju. Iako se smatraju značajnim, može se zaključiti da su ekonomski efekti turizma dilište je takođe opremljeno za izgradnju manjih po- str. 22. / Izvor: Master plan razvoja turizma ru. Podaci o kretanju stanovništva unutar samog obal- 72 nema preciznih procjena o ekonomskim koristima od (podaci o prihodima nijesu direktno dostupni/ up- morskih objekata kao što su barže različitih namjena, 79 / Prema scenarijima Plavog plana iz iz 2001. godine nog područja govore da je izražen trend depopulacije 2005. godine, stanovništvo sredozemnih ovog vida turizma za lokalne i nacionalnu ekonomiju. oredivi) ostali na približno istom nivou, dok su se pontoni, radne platforme i slično. 73 / Izvori: Master plan razvoja turizma iz ruralnih prostora i koncentracije stanovništva u nasel- obalnih regija povećaće se do 2025. 2001. godine, Monstat i Centralna banka pritisci na resurse obalnog područja i kvalitet života godine sa 143 miliona na 174 miliona Luke ne posjeduju opremu za prihvat i tretman zaulj- jima na obali mora. 74 / Izvor: Master plan razvoja turizma Turizam obalnog područja karakteriše veoma visoka lokalnog stanovništva (usljed velikih gužvi i kratkog stanovnika. iz 2001. godine sezonalnost. Prosječna zauzetost smještajnih kapac- nih voda i čvrstog otpada s brodova. Zbog nedovoljne 80 / Izvor: Analiza socio-ekonomskog trajanja sezone) značajno povećali. Značajni napori Indeks demografskih resursa80 obalnog područja 75 / Izvor: Statistički godišnjak 2013. iteta je mala i iznosi oko 16%, što preračunato u dane opreme i neadekvatnih procedura za upravljanje život- razvoja obalnog područja Crne Gore, CEED koji su uloženi za divezifikaciju turističkog proizvoda prikazan je na Karti 2-15. Indeks je izveden iz de- Consulting, CAMP CG godine, MONSTAT znači da se gro turističkog prometa odvija u toku 58 nom sredinom, luke i Brodogradilište Bijela generišu (uključujući veliki broj kampanja, akcija i projekata mografskih (uključujući priraštaj, migracije i starosnu dana. Prosječna zauzetost hotela sa četiri i više * rijet- značajne pritiske na priobalno more i sediment. s ciljem da se Crna Gora prepozna kao jedinstvena strukturu stanovništva) i parametara koji se odnose ko prelazi 45% što se može smatrati graničnom vrijed- i cjelogodišnja turistička destinacija) nijesu dali os- 69 2.2.6.5 Razvojne i demografske karakteristike na dostignuti nivo obrazovanja. Za izračunavanje nošću za dostatan povrat investicije . Iako je vidljiv jetnije rezultate, tako da za sada sunce i more i dalje obalnog područja indeksa korišćeni su podaci iz Popisa 2011. godine, lagani trend porasta popunjenosti može se zaključiti ostaju dominantni turistički proizvodi koji u ukupnoj na nivou naselja. Na osnovu dobijenih vrijednosti da je rast turističkog volumena u potpunosti rezultat ponudi učestvuju s nešto više od 90%. Mjereno indeksom razvijenosti77, pet opština primor- urađena je ocjena prostornih jedinica obalnog pod- gomilanja kapaciteta koji rade isključivo u glavnoj se- skog regiona (Budva, Kotor, Herceg Novi, Tivat i Bar) ručja i svrstavanje u jednu od šest kategorija indek- zoni. Smještajni kapaciteti obalnog područja u posl- 2.2.6.4 Pomorski saobraćaj i brodogradnja spadaju u grupu najrazvijenijih opština u Crnoj Gori, sa demografskih resursa – od izrazito povoljnog do jednjih 10 godina udvostručili su se na nešto više od s indeksom razvijenosti iznad 125% nacionalnog izrazito slabog. Starost stanovništva, obrazovni nivo 70 U oblasti pomorskog saobraćaja (kratka plovidba, ukl- 160 000 kreveta . Od toga je u privatnom smještaju prosjeka, dok je indeks razvijenosti za opštinu Ulcinj i ostali paramteri koji karakterišu raspoložive ljudske 71 jučujući ro-ro) djeluju dvije velike domaće kompanije 78 74% (121.222 kreveta) , odnosno broj kreveta u pri- 75% nacionalnog prosjeka . resurse izrazito su nepovoljni na gotovo cijelom rural- – Barska plovidba ad i Crnogorska plovidba ad Kotor vatnom smještaju povećan je za oko šest puta tokom nom prostoru obalnog područja, posebno u opština- – i stotinjak manjih firmi koje se bave lokalnim prevo- posljednje decenije. Obalno područje smatra se atraktivnim prostorom za ma Bar, Ulcinj, Herceg Novi i Budva. zom. Prevoz robe i putnika na prekomorskim linijama život i rad, pa su tokom posljednjih 50 i više godina Veoma je ilustrativna (i zabrinjavajuća) činjenica da tokom proteklih godina je u padu, tako da je 2012. go- bilježene stalne migracije sa sjevera i iz centralnog Indeks demografskih resursa govori o kapacitetima je u najboljim godinama crnogorskog turizma (peri- dine prevezeno oko 109.000t tereta i oko 53000 put- dijela zemlje prema obali. U posljednjih nekoliko neke zajednice (u ovom slučaju naselja u obalnim od 1985–1988), kad je stepen izgrađenosti obalnog nika75. Pomorska flota je 2012. godine proširena s dva godina bilježi se i priliv stranog stanovništva. Prema opštinama) za endogeni razvoj, odnosno razvoj koji područja bio na višestruko nižem nivou, ostvarivan nova broda (kapaciteta po 35000 DWT), ali je i dalje popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika se zasniva na lokalnim inicijativama i unutrašnjim veći broj noćenja nego što je to slučaj danas. Primjera prilično skromnog obima.

60 61 Karta 2-14: Distribucija stanovništva po naseljima Karta 2-15: Indeks demografskih resursa (Izvor: CAMP 2013, Socio-ekonomska analiza) Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

društvenim potencijalima zajednice. Uopšte, smatra ezu da cjelovito sagledava i rješava brojne probleme resursa nasuprot daljoj urbanizaciji, projektima Koncept obalnog odmaka tretira se samo u Nacional- 81 / Analizirano je trideset nacionalnih i deset lokalnih strategija, politika i se da je endogeni razvoj održiviji i socio-kulturno pri- od značaja za postizanje održivog prostornog razvo- s nekretninama, gradnji turističkih kapaciteta i noj strategiji održivog razvoja i klimatskim dokumen- planova; predmet analize bio je i Prostorni hvatljiviji. Međutim, u situaciji slabih demografskih ja. Ipak, praksa pokazuje da ovaj resor ne raspolaže infrastrukture; neki od planiranih razvojnih pro- tima. Nedostaci su evidentni i kad je riječ o prirodnim plan Crne Gore. resursa pomaci su malo vjerovatni bez spoljnih pod- sistemskim instrumentarijumom i ingerencijama koji jekata u obalnom području sadrže elemente koji i antropogenim hazardima, posebno o obalnoj eroziji, sticaja, bilo javnog i civilnog sektora, bilo privatnog bi omogućili suočavanje s izazovima koje problemi su u suprotnosti sa zahtjevima Protokola u po- dok su obuhvaćeni seizmički hazardi i (donekle) kli- sektora kroz nove investicije. Takav dominantno eg- obalnog područja pred njega postavljaju. gledu uravnoteženosti obalnih aktivnosti, mini- matske promjene. Evidentno je takođe i odsustvo zogeni razvoj donosi probleme o kojima treba voditi miziranja upotrebe resursa, izbjegavanje širenja integralnog pristupa u tretmanu problematike haz- Pored analize stanja i procesa u obalnom području računa u razvojnom, pa i prostornom planiranju. duž obale urbanih područja i uspostavljanja ot- arda (teži se unapređenju organizacionih i tehničkih koja je data u prethodnom dijelu ovog poglavlja, u vorenih područja i sl. rješenja za odgovor u slučaju nastanka nepogoda, Uključenost društvenih aktera u procese donošenja nastavku je ukratko prikazana sistemska dimenzija prije nego na planiranje i upravljanje aktivnostima na odluka i efikasnost javne uprave takođe predstavljaju upravljanja obalnim procesima. Analizirani su različi- −− konflikti između ciljeva klimatskih dokumena- način da se izbjegnu rizici). bitne društvene faktore razvoja. U posljednjih neko- ti upravni sistemi i nivoi uprave (državni i lokalni) ta (Druga nacionalna komunikacija, Procjena liko godina primjetno je poboljšanje u ovim oblasti- koji učestvuju u upravljanju s različitim nadležnos- tehnoloških potreba) sa smjernicama pojedinih Omogućavanje slobodnog pristupa moru i javnog koma, ali i dalje postoji značajan prostor za unapređen- tima, kao i njihovi osnovni „proizvodi„ – javne poli- sektorskih i prostornih planova koji predviđa- rišćenja prostora obalnog područja, sprječavanje ur- ja, posebno kad je riječ o učešću javnosti i dostupnosti tike, strategije i propisi. Posebna pažnja posvećena je banizacije duž obale i planiranje aktivnosti u skladu informacija, balansiranju različitih interesa, kapacite- pitanju koordinacije sektora i nivoa uprave kao pre- ju gradnju turističkih, infrastrukturnih i drugih kapaciteta u zonama podložnim uticaju kli- s potrebama zaštite životne sredine, principi su koje tima javne uprave i slično. duslova za rješavanje sve kompleksnijih problema nacionalna i lokalna strateška i planska dokumenta obalnog područja. matskih promjena i bitnim za adaptaciju na njihov uticaj. vrlo ograničeno uzimaju u obzir. Izuzetak je Prostorni 2.3 Upravljanje obalnim područjem plan Crne Gore (PPCG) koji neke od navedenih prin- 2.3.1 Politike i strategije „Upravljanje“ i „obalno područje“ suštinske su teme NS Ekosistemski pristup preporučuje se samo u nacrtima cipa postavlja kao ključne postulate planiranja pros- IUOP. Unapređenje efikasnosti javne uprave i upravl- Pitanja koordinacije i integracije politika predmet su novih strategija za biodiverzitet i šumarstvo (pominje tora. Ipak, bez jasno utvrđenih mjera za sprovođenje, janja je trajni cilj. Težnja za upravljačkom efikasnošću pažnje brojnih analiza. Ipak ne postoje precizno for- se i kod Vodoprivredne osnove, ali nije dosljedeno in- odredbe krovnog planskog doumenta nijesu u dovo- vodi u specijalizaciju, a specijalizacija razvija posebne mulisani ciljevi i smjernice za njihovo unapređenje. tegrisan kroz sve mjere ovog dokumenta). Kad je riječ ljnoj mjeri integrisane u konkretna planska rješenja. sektore koji se, po pravilu odvojeno, bave rješavanjem o zaštiti prirodnih vrijednosti, u svim dokumentima u svojih sektorskih problema. Međutim, karakteristika Ciljevi nacionalnih politika koji su od značaja za Donošenje odluka na osnovu naučnih činjenica još je određeni broj pitanja IUOP, nijesu jasno definisani centru pažnje su zaštićena područja, ali ciljevi i mjere obalnih područja je izražena složenost prirodnih i zaštite ekosistema van zaštićenih područja nedosta- jedan od zahtjeva IUOP Protokola koji nije adekvatno društvenih procesa na relativno ograničenom pros- kao što je, na primjer, slučaj u oblasti klimatskih ju. Ciljevi zaštite obalnih predjela postoje, ali je dalja integrisan u nacionalne politike. Taj pristup navodi se toru. Upravljanje tim procesima, koji često vode u promjena i kulture. Ostalim pitanjima od značaja za u određenom broju dokumenata, ali u istim nijesu sa- razrada mjera za njihovo postizanje po pravilu slaba. najrazličitije probleme i konflikte, jeste nužnost. Pri Protokol o IUOP bavi se veći broj horizontalnih i sek- držani pažljvo formulisani ciljevi i razrađen set mjera Kulturna baština (posebno podvodna) nije adekvatno tome tradicionalni sistemi javne uprave, sa svojim na- torskih politika, strategija, planova i programa, na na- za njihovo postizanje. glašeno sektorskim pristupom, takvu vrstu problema cionalnom i lokalnom nivou. Iako su većinom ciljevi zaštićena i izložena je negativnim uticajima. Goto- rješavaju s ograničenim uspjehom. i zadaci utvrđeni u ovim dokumentima kompatibilni vo da nema dokumenata koji identifikuju specifične Ostali zahtjevi Protokola o IUOP uglavnom imaju up- s odredbama Protokola o IUOP, postoje i određeni obalne ekosisteme na način kako to zahtijeva Protokol orište u ciljevima definisanim nacionalnim i lokalnim Upravljanje obalnim područjem Crne Gore nalazi konflikti i nedostaci. Najznačajniji konflikti u odnosu o IUOP i koji predlaže mjere zaštite njihovih karakter- dokumentima. se upravo u fazi kad intenzitet i kompleksnost probna Protokol o IUOP, ali i među različitim sektorskim istika. Izuzetak su (donekle) SAP BIO i Lokalni plan lema prevazilazi kapacitete dominantno sektorski dokumentima, su: za zaštitu biodiverziteta opštine Tivat koji poklanja Ocjene o implementaciji strateških dokumenata date organizovane javne uprave. Resor prostornog plan- posebnu pažnju obalnim močvarama i šumama na su u procesu pripreme NS IUOP u okviru analize iranja i uređenja prostora jedini ima zadatak i obav- −− očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa i obalnih teritoriji opštine. kompatibilnosti nacionalnih politika81 s Protokolom o

64 65 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

82 / Ocjene se zasnivaju na analizama IUOP, na osnovu raspoloživih informacija i ekspertsk- o zaštiti prirode i setom drugih propisa kojima je pre- i unutrašnjim plovnim putevima, kao i snimanje ob- jeva Protokola o IUOP koji je djelimično integrisan u 84 / Pravilnik o uslovima koje moraju (2010. g. i 2011. g.) sprovedenim u okviru ispunjavati uređena i izgrađena kupališta postupka donošenja Zakona o potvrđivan- og mišljenja. Iste ukazuju na to da glavne neusk- poručena primjena ekosistemskog pristupa. Očuvanje jekata u priobalnom području, ali se ne utvrđuju bliži nacionalno zakonodavstvo i to kroz načela Zakona o („Službeni list CG”, broj 20/08, 20/09, ju IUOP Protokola („Sl. list Crne Gore“ lađenosti nacionalnih i lokalnih politika, strategija i i uslovi zaštite morskih staništa i močvara regulisani kriterijumi za utvrđivanje obalne linije što je bitno i uređenju prostora i izgradnji objekata (član 5 o usk- 25/09, 4/10, 61/10, 26/11) br.16/11), ali i novijoj Analizi nacionalnog planova u odnosu na zahtjeve Protokola o IUOP, leže su Zakonom o zaštiti prirode, dok se prijedlogom no- za utvrđivanje granica morske obale i morskog dobra. lađenosti razvoja). Odgovorno korišćenje resursa tre- 85 / Zakon o strateškoj procjeni uticaja institucionalnog i zakonodavnog okvira za u procesu njihovog sprovođenja prije nego u samom vog Zakona o morskom dobru definiše da se zaštita tirano je zakonskim aktima kojima se uređuje zaštita na životnu sredinu („Sl. list RCG”, br. 80/05, integralno upravljanje obalnim područjem 73/10 od 10.12.2010, 40/11, 59/11) u okviru izrade ove Strategije (jul, 2014. formulisanju ciljeva. Napredak u ostvarivanju ciljeva morskog dobra zasniva na principima koji se, između Postoji i razlika u načinu na koji IUOP Protokol i životne sredine, naročito strateška i projektna proc- i Zakon o procjeni uticaja na životnu g.) i analizama u okviru tekućeg procesa različitih sektorskih i horizontalnih strategija i plano- ostalog, odnose na zaštitu specifičnih obalnih eko- crnogorski propisi regulišu pitanje javnog interesa. jena uticaja (Zakon o strateškoj procjeni uticaja na sredinu („Sl. list RCG”, br. 80/05, 40/10, izmjena Zakona o uređenju prostora i 73/10, 40/11, 27/13) izgradnji objekata. va uglavnom je ocijenjen kao slab ili umjeren, dok je sistema (močvare, morska staništa, šume, dine i os- Protokolom se zahtijeva davanje primata javnim uslu- životnu sredinu i Zakon o procjeni uticaja na životnu za mali broj ciljeva ocijenjeno da je napredak dobar. trva), odnosno da se buduća Agencija za morsko do- gama i aktivnostima, a projekti od javnog interesa 85 86 / Zakon o morskom ribarstvu i 83 / Pravilnik o bližem sadržaju i formi sredinu ). Međutim, metodologija izrade strateške marikulturi („Sl. list Crne Gore”, br. 56/09, planskog dokumenta, kriterijumima Prema procjeni sadržanoj u ovoj analizi, nijedan cilj bro stara o njihovoj zaštiti. Propisi u oblasti uređenja su takođe značajna kategorija kod utvrđivanja sluča- procjene često je vrlo formalna, nerijetko uopštena, 40/11) namjene površina, elementima urbanis- nije u potpunosti ostvaren onako kako je to definisano prostora sadrže smjernice za zaštitu prirodnih i pe- jeva adaptacije u primjeni obalnog odmaka. Objekti tičke regulacije i jedinstvenim grafičkim bez izdvajanja prostornih potcjelina u odnosu na os- simbolima propisuje npr. da nove samim dokumentom (do predviđenog roka i u pred- jzažnih vrijednosti i kulturne baštine. Obaveze iz ovih od opšteg interesa, kako su definisani Zakonom o jetljivost na planirane zahvate i bez primjene kvantita- smještajne jedinice i prateći sadržaji u viđenom obimu). Naglašeno je načelno prihvatanje propisa ponavljaju se i u planskim dokumentima, uređenju prostora i izgradnji objekata, uglavnom se tivnih pokazatelja u ocjeni uticaja na životnu sredinu. turističkim zonama (uključujući kampove ciljeva održivosti bez stvaranja potrebnih uslova i barem deklarativno, po pravilu bez detaljne razrade i golf terene) izvan naselja moraju biti odnose na objekte za pružanje javnih usluga, ali i na Kod procjene uticaja na životnu sredinu nije adekvat- izgrađeni na udaljenosti od najmanje 100 koordiniranih napora za njihovo postizanje. Deklar- za specifične ekosisteme i vrijedna područja. proizvodne sisteme koji zapošljavaju 50 i više radnika. no prepoznata ili nije prepoznata specifičnost uticaja m od obalne linije. ativni karakter značajnog broja dokumenata vodi Ovo nije u skladu sa specifičnim zahtjevom Protokola pojedinih zahvata koji imaju ili mogu imati značajan relativizaciji njihovih ciljeva i doprinosi njihovom Očuvanje kulturne baštine primarno je uređeno Za- o IUOP u kontekstu definisanja uslova za adaptaciju uticaj na životnu sredinu obalnog područja, a naročito nesprovođenju. konom o zaštiti kulturnih dobara, kao i Konvencijom obalnog odmaka. na međuodnose njegovog morskog i kopnenog dijela o zaštiti podvodne kulturne baštine. Ipak, u odno- (plovni putevi, eksploatacija svih vrsta arhitektons- Nedostatak tehničkih i finansijskih resursa i kapacite- su na ključne zahtjeve Protokola o IUOP (primjena U odnosu na zahtjeve Protokola o IUOP o ograniča- ko-građevinskog kamena, kao i tehničko-građevinsk- ta za implementaciju donesenih strategija, programa odgovarajućih mjera zaštite kulturnih, naročito ar- vaju aktivnosti u obalnom području značajno je da je og kamena, eksploatacija morske soli, eksploatacija i planova, značajno doprinosi nezadovoljavajućem heoloških i istorijskih, dobara; zaštita podmorskih ograničenje kretanja vozila i sidrenja plovila uređeno šljunka i pijeska, nasipanje mora, morska uzgajališta sprovođenju javnih politika. Planiranje na duži rok je kulturnih nalazišta), naročito se izdvaja nedostatak novim Predlogom Zakona o morskom dobru, ali bez ribe i uzgajališta marikulture). teško i nepouzdano, što nerijetko rezultira nerealnim posebne odredbe o in situ zaštiti kulturnog nasljeđa utvrđivanja odgovarajućih kaznenih odredbi. Pravil- ili preambicioznim planovima i strategijama. obalnog područja koja predstavlja prvi izbor prije bilo nikom o uslovima koje moraju ispunjavati uređena Važeći propisi kojima se regulišu ekonomske aktiv- kakve intervencije. i izgrađena kupališta84 propisana je obaveza obezb- nosti od značaja za obalno područje (turizam, poljop- 2.3.2 Propisi rivreda i ruralni razvoj, pomorski i kopneni saobraćaj, Jedan od ključnih zahtjeva Protokola o IUOP odno- jeđivanja pristupnih staza do mora. Međutim, istim pomorska privreda, eksploatacija mineralnih sirovi- Pitanja od značaja za upravljanje obalnim područjem si se na uvođenje instrumenta odmaka gradnje na je ograničen pristup hotelskim kupalištima samo za na) nedostatni su s aspekta utvrđivanja mjera zaštite reguliše veliki broj nacionalnih propisa. Jedan dio rel- minimalno 100 metara od obalne linije. Ovaj zahtjev goste hotela što je u suprotnosti sa zahtjevom Pro- životne sredine, uključujući smanjenje zagađenja u evantnih zakona je u procesu izmjene, dok je drugi dio djelimično je integrisan u nacionalne propise kroz tokola o IUOP o obezbjeđivanju slobodnog pristupa nedavno donijet u procesu harmonizacije naciona- Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog doku- moru, dok je važećim Zakonom o morskom dobru obalnom području, te prevenciju i smanjenje štete od lnog zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske menta83. Međutim, uslovi za primjenu nijesu razrađe- definisano da je morsko dobro u javnoj upotrebi. hazarda. Uglavnom se zadržavaju na prepoznavanju unije. Iako se može konstatovati da je crnogorsko za- ni za cijelo obalno područje (već samo za zone izvan Predlogom novog Zakona o morskom dobru reg- osjetljivosti životne sredine na nivou principa i načela konodavstvo u značajnoj mjeri usklađeno sa zahtjevi- naselja) i nijesu definisani slučajevi kad je moguća ulisan je slobodan i besplatan pristup morskoj obali, bez razrade instrumenata za ocjenu osjetljivosti mor- ma Protokola o IUOP, određene bitne odredbe još uvi- adaptacija. Za utvrđivanje odmaka bitne su i odredbe plažama i kupalištima. skih i obalnih ekosistema, kao i bez propisivanja in- jek nijesu transponovane (u cjelini ili djelimično)82. strumenata za sprječavanje i/ili eliminisanje zagađen- Zakona o hidrografskoj djelatnosti kojim se definiše 86 obaveza sprovođenja hidrografskog premjera na moru Usklađivanje obalnih djelatnosti radi obezbjeđivanja ja (s izuzetkom propisa u oblasti morskog ribarstva ). Očuvanje obalnih ekosistema propisano je Zakonom održivog korišćenja resursa, jedan je od bitnih zaht- Značajan pomak predstavlja novi Zakon o odgovorno-

66 67 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

87 / „Službeni list Crne Gore”, br. sti za štetu u životnoj sredini87 kojim je uređena obav- jšanja odredbi koje se odnose na učešće javnosti u preduzeće za upravljanje morskim dobrom (buduću ve, ministre i predstavnike ministarstava održivog 27/2014. eza da se šteta pričinjena životnoj sredini nadomjesti, većem broju propisa (izuzetak su zakoni o strateškoj Agenciju za upravljanje morskim dobrom), ostale razvoja i turizma, ekonomije, rada i socijalnog odnosno da se funkcije i usluge ekosistema koje su procjeni i procjeni uticaja na životnu sredinu) tako da značajne institucije su Agencija za zaštitu životne staranja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, sao- pogođene štetom vrate u prvobitno stanje. se precizno odrede rokovi, prava javnosti i procedure sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, braćaja i pomorstva, te Ministarstva finansija, kao tokom javne rasprave, kao i način obavještavanja, a Centar za ekotoksikološka ispitivanja, Lučka uprava i i predsjednike lokalnih samouprava, predstavni- Zakonodavstvo u Crnoj Gori je takođe nedostatno u sve radi djelotvornijeg uključivanja društvenih aktera. Lučke kapetanije, Institut za biologiju mora i Bioteh- ke Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, odnosu na zahtjeve Protokola o IUOP o smanjenju nički fakultet. Za upravljanje morskim dijelom obal- Univerziteta, udruženja poslodavaca, sindikalnih uticaja hazarda. Predviđanje mogućih uticaja/rizika i Slično kao i kod politika, za postizanje ciljeva Protoko- nog područja naročito su značajne institucije u oblasti i nevladinih organizacija i nezavisne eksperte. planiranje mjera sprječavanja štetnog dejstva, adapta- la o IUOP, pored utvrđenih neusklađenosti i prazni- bezbjednosti i sigurnosti plovidbe i zaštite mora od Osnovni zadaci Nacionalnog savjeta su da obez- cije i ublažavanja uticaja hazarda, zasnovano je samo na u pravnom okviru, veoma je značajan nedostatak zagađenja s plovila. bijedi usklađenost javnih politika s politikom na primjeni obaveza koje proizilaze iz potvrđenih (ako ne i značajniji) – slaba primjena propisa. Tako, održivog razvoja, podstakne saradnju nadležnih međunarodnih sporazuma (npr. Okvirne konvencije na primjer, kontrola aktivnosti na moru nije na za- Značajnu ulogu u upravljanju obalnim područjem nacionalnih i lokalnih organa i omogući snažni- Ujedinjenih nacija o promjeni klime). dovoljavajućem nivou, a isto se odnosi i na mjere zaš- imaju i lokalne samouprave. Nadležnosti lokalnih je učešće poslovnog i nevladinog sektora u krei- tite mora od zagađenja s plovila. Značajno je ukazati samouprava ostvaruju se kroz rad različitih tijela uk- ranju i sprovođenju politika. Iako je djelovanjem Upravljanje obalnim područjima podrazumijeva, i na slabosti u primjeni propisa o procjenama uticaja ljučujući sekretarijate za razvoj (i u nekim opštinama Nacionalnog savjeta ostvaren značajan napredak između ostalog, primjenu prikladnih instrumena- koje uključuju formalizovanost procesa, nedostatak razvojne agencije), sekretarijate za planiranje, urban- u jačanju svijesti o značaju održivog razvoja i in- ta i mjera zemljišne politike. U posebnim zakonima potrebnih podataka, izostanak monitoringa spro- izam i građevinarstvo, sekretarijate za komunalna tegracije zahtjeva održivosti u sektorske politike postoje određeni elementi zemljišne politike, prije vođenja mjera za ublažavanje negativnih uticaja pred- pitanja, zaštitu životne sredine i javne komunalne i aktivnosti, kao i umjeren napredak u pogledu svega porez na nepokretnosti. Takođe, određeni ele- viđenih u elaboratima, itd. službe (za vodosnabdijevanje, otpad, kanalizaciju izgradnje institucionalnih kapaciteta za održivi menti sadržani su u regulativi u oblasti komunalnih itd.), i brojne druge organe i tijela. Skoro sve opštine razvoj, još uvijek nije postignut potreban nivo djelatnosti. Međutim, nije utvrđena obaveza urbane 2.3.3 Institucije i koordinacija u obalnom području imaju sektor za životnu sredinu usaglašavanja sektorskih politika, programa i komasacije (preparcelacije) koja je veoma značajna za ili osoblje (jednog službenika ili više njih) zaduženo planova sa ciljevima održivog razvoja, kao ni Organizacija institucionalnog sistema u Crnoj Gori za pitanja životne sredine. Na lokalnom nivou djeluje obezbjeđivanje kvaliteta izgrađene sredine, a poseb- usklađivanje programa i projekata razvoja na na- ukazuje na to da se poseban značaj poklanja obalnom komunalna inspekcija. no za obezbjeđivanje prostora javnog interesa, kao i cionalnom i lokalnom nivou. Nedovoljni stručni području. Područjem morskog dobra, kao najznača- za pravednu distribuciju prava građenja utvrđenih kapaciteti za sprovođenje odluka Nacionalnog jnijim dijelom obalnog područja, od 1992. g. upravl- Kad je riječ o međusektorskoj (horizontalnoj) koor- prostorno-planskim dokumentima. savjeta, nedostatak naučno-istraživačke kom- ja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. dinaciji, u proteklom periodu registrovano je više ponente i nedovoljna finansijska podrška spro- Veliki broj resora, organa državne uprave, institucija primjera nejasnih i preklapajućih nadležnosti i neef- Obaveza praćenja obalnih procesa definisana Pro- vođenju politike održivog razvoja, u značajnoj i organa lokalne samouprave imaju nadležnosti od ikasnog djelovanja. Pored slabosti u međusektorskoj tokolom o IUOP korespondira sa zakonskim rješenji- mjeri su uticali na izostanak planiranog i politič- značaja za upravljanje obalnim područjem Crne Gore. koordinaciji, izraženi su problemi i u vertikalnoj (od ma u više oblasti (planiranje prostora, zaštita životne ki podržanog procesa otklanjanja ili ublažavanje Kao ključno izdvaja se Ministarstvo održivog raz- lokalnog do nacionalnog nivoa) koordinaciji. sredine) kojima se reguliše monitoring određenih neodrživih razvojnih trendova u Crnoj Gori. voja i turizma, koje u svojoj nadležnosti ima zaštitu parametara. Ipak, nacionalni propisi nijesu dovoljno Posebno su bitna upravno-koordinaciona tijela koja životne sredine, planiranje i upravljanje prostorom, razrađeni u kontekstu obezbjeđivanja cjelovitosti i su uspostavljena radi unapređenja institucionalne −− Savjetom za praćenje turističkog razvoja, pri- građevinarstvo, turizam i održivi razvoj. Po značaju za koordiniranog praćenja obalnih procesa u duhu Pro- saradnje i koordinacije. Jedan dio tih tijela značajan je premu i praćenje turističkih sezona predsjedava problematiku obalnog područja takođe se izdvajaju tokola o IUOP. i za obalno područje, i to: Premijer, a Savjet čine predstavnici vladinih re- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Minis- sora, organa uprave i institucija (između ostalih Učešće javnosti i pristup informacijama imaju ute- tarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo kulture −− Nacionalni savjet za održivi razvoj i klimatske i Javnog preduzeća za upravljanje morskim do- meljenje u više zakona. Potrebna su, međutim, pobol- (s Upravom za zaštitu kulturnih dobara). Uz Javno promjene u svom sastavu ima Predsjednika drža- brom), lokalnih samouprava, turističke privrede,

68 69 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

stručnih srednjih škola i fakulteta iz oblasti turiz- zastupanje njihovih interesa i ostvarivanje saradnje 88 / Shodno članu 38 Zakona o uređenju ma, kao i predstavnici medija i eksperti iz oblasti s državnim organima, drugim nacionalnim asocija- prostora i izgradnji objekata turizma, nevladinog sektora i dr. Cilj Savjeta jeste cijama i međunarodnim organizacijama, doprinese da obezbijedi efikasno sprovođenje strategije i decentralizaciji i demokratizaciji lokalne samouprave. akcionih planova u sektoru turizma. Potencijalno značajan koordinacioni mehanizam −− Savjet za uređenje prostora je stručno, savjetodav- unutar sistema uređenja prostora funkcioniše u pro- no tijelo ministra održivog razvoja i turizma koga cesu izrade planskih dokumenata i to posebno u fazi čine stručnjaci u sektoru planiranja i uređenja pripreme nacrta plana. Naime, nosilac pripremnih prostora. Cilj Savjeta je da razmatra i daje ocjenu poslova u izradi plana prikuplja raspoložive podatke, relevantnih politika, planova i propisa, uključu- kao i prijedloge i mišljenja institucija i upravnih orga- jući stručnu i naučnu utemeljenost planskih do- na neophodnih za izradu planskog dokumenta. Ova kumenata i drugih dokumenata i propisa znača- faza u izradi plana u određenoj mjeri je neadekvatno jnih za uređenje prostora. nazvana „dostavljanje podataka, predloga i mišlje- nja“88 iz čega proizilazi da se radi o jednosmjernoj ko- Ustaljena je praksa da se u procesu realizacije poje- munikaciji kojom sektor dostavlja svoje prijedloge no- dinih projekata uspostavljaju upravno-koordinaciona siocu pripremnih poslova. Na ovaj način propušta se tijela s ambicijom da se obezbijedi međusektorsko praćenje realizacije projektnih aktivnosti. Tako su prilika jačeg naglašavanja zajedničkog rada, odnosno političku i stručnu podršku realizaciji CAMP-a Crna partnerske saradnje i koordinacije predstavnika svih Gora i izradi NS IUOP pružili Upravni i Savjetodavni nadležnih i zainteresovanih sektora u izradi planskih odbori. U radu Upravnog odbora učestvovali su pred- rješenja. Isto se ponavlja i u sljedećoj fazi kad se plans- stavnici nadležnih ministarstava, JP za upravljanje ka rješenja nadležnog ministarstva dostavljaju pojedi- morskim dobrom i primorskih opština. Savjetodavni načnim sektorima na mišljenje. odbor činili su predstavnici relevantnih stručnih insti- Uprkos značajnim naporima uloženim u uspostavl- tucija na nacionalnom nivou i stručnih službi lokalnih janje i podsticanje funkcionisanja multidisciplinarnih samouprava u obalnom području. Iako praksa govori da ova upravno-koordinaciona tijela ne nastavljaju da tijela za usklađivanje javnih politika između sektora, funkcionišu u fazi sprovođenja rezultata projekta, na još uvijek je prisutna nedovoljna usklađenost nji- osnovu pozitivnih učinaka Upravnog odbora i Sav- hovih ciljeva i mjera. Takođe, rad tijela javne uprave jetodavnog odbora za CAMP i NS IUOP, ova strategija u velikoj mjeri karakteriše manjak spremnosti da se predlaže uspostavljanje trajnog koordinacionog meh- djeluje u skladu s postavljenim ciljevima, nedostatak anizma za integralno upravljanje obalnim podučjem kontinuiranog praćenja postizanja očekivanih rezulta- Crne Gore. ta, kao i nedostatak odgovornosti u slučaju njihovog nepostizanja. Osim toga, niski kapaciteti, nedostatak Za jačanje uloge lokalnih samouprava u procesu iskustva i stručnih znanja bitnih za primjenu koor- donošenja i sprovođenja politika i za unapređenje koo- diniranog pristupa u upravljanju, takođe su karakter- rdinacije značajna je Zajednica opština Crne Gore, istični za postojeći institucionalni sistem, pri čemu je čija je misija da kroz pružanje usluga članicama, to posebno izraženo na lokalnom nivou. IZVOR: CAMP

Mamula 71 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 03 Ključni problemi, slabosti i potrebe

73 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Problemska područja u odnosu na ključne ciljeve lema i obratno – pojedini problemi imaju korijen u IUOP Protokola prepoznata su na osnovu: više navedenih uzroka. Šira lista utvrđenih problema i uzroka prikazana je u tabelama u Prilogu 1. −− ocjene stanja prirodne i kulturne baštine, predjela i resursa obalnog područja Sistematizacijom problema i uzroka, te ocjenom nivoa do kog određene grupe problema i uzroka otežavaju −− ocjene stanja ključnih ekonomskih aktivnosti i postizanje ciljeva IOUP Protokola i slabe izglede za postojećeg sistema upravljanja obalnim područ- dugoročno održiv razvoj obalnog područja, izdvojeni jem, kao i ocjene uticaja hazarda su ključni problemi i slabosti i s njima povezane potrebe u tačkama od 3.1 do 3.4. −− utvrđivanja glavnih pritisaka na elemente prirodnog i stvorenog okruženja, kao i uticaja kojim su ti pritisci rezultirali.

U tako utvrđenom pregledu problemskih područja izbor prioritetnih područja za NS IUOP izvršen je na osnovu ocjene značaja njihovog uticaja na:

−− ugrožavanje prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti

−− neodrživo korišćenje obalnih resursa

−− neadekvatnu prevenciju i smanjenje šteta od hazarda

−− ispoljavanje nedostataka sistema upravljanja u odnosu na potrebe u kontekstu primjene funkcionalnog koordinacionog mehanizma za IUOP, primjenu prakse upravljanja orijentisane na rezultate i efikasno kontinuirano praćenje obalnih procesa.

Daljom analizom utvrđene su uzročno-posljedične veze i izdvojeni uzroci problema – od neposrednih do najdubljih uzroka, odnosno pokretača nepovoljnih procesa i pojava. Pregled ključnih pokretača, pritisaka, stanja i uticaja, slijedom DPSIR metode, predstavljen je u Tabeli 3-1. Pojedini uzroci odnose se na više prob-

IZVOR: CAMP 75 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Tabela 3-1: Ključni nalazi analize pokretača, pritisaka, stanja i uticaja

ELEMENTI ELEMENTI PRIRODNE I PRIRODNE I UZROCI/POKRETAČI PRITISCI STANJE UTICAJI UZROCI/POKRETAČI PRITISCI STANJE UTICAJI IZGRAĐENE IZGRAĐENE SREDINE SREDINE Biodiverzitet −− visoka tražnja i prof- −− procesi urbanizacije −− samo je 8,6% −− smanjenje biodiver- Kulturna −− nedovršeno siste- −− procesi urbanizacije −− degradiranje kul- −− narušavanje auten- itabilnost poslova s zaštićenih područja ziteta dobra matsko mapiranje i turnih dobara, poseb- tičnosti, integriteta i nekretninama −− promjena namjene prirode na kopnu u nedovoljna dostup- −− nelegalno iznošenje no podvodnih stepena očuvanosti zemljišta odnosu na površinu −− gubitak vrijednih, nost stručnih podloga kulturnih dobara kulturnih dobara −− neefikasna kontrola rijetkih i endemičnih −− gradnja turističkih, obalnog područ- o stanju i uslovima procesa gradnje i ja, odnosno 0% staništa i vrsta na zaštite kulturnih do- −− gubitak osnovnih preferenci investitora ugostiteljskih i kopnu i u moru funkcija kulturnih rekreativnih kapacite- zaštićenih područja bara u moru (procijenjena dobara −− nedostatak stručnih ta na vrijednim pod- −− povećan broj −− neefikasan sistem podloga o raspros- ručjima površina potencijalno ugroženih vrsta vrijednih područja upravljanja i zaštite tranjenju i stanju kulturnih dobara, staništa i vrsta −− zagađenje otpadnim prirode za zaštitu na −− smanjena funkcio- vodama kopnu iznosi 18,8% u nalnost i stabilnost nedovoljni kapaciteti −− ograničeni kapaciteti odnosu na površinu ekosistema, naročito Predione −− neodrživi prostorni i −− ekspanzija gradnje, −− visok udio dispergo- −− gubitak ekoloških i (naročito upravljački) −− neodržive turističke obalnog područja, i vodenih ekosistema aktivnosti i povećan vrijednosti turistički razvoj širenje urbanih cjelina vanih urbanizovnih kulturnih vrijednosti u sistemu zaštite aproksimativno oko površina predjela prirode nivo posjeta 9000 ha za uspostavl- −− gubitak agrobiodiver- −− depopulacija ruralnih −− izgradnja infrastruk- ziteta (domaće sorte i −− prekomjeran i ne- janje zaštićenih pod- područja turnih koridora −− zašumljavanje kul- −− gubitak prepoznat- −− neefikasna kontrola i ručja u moru) pasmine) turnih predjela ljivosti predjela, nadzor nad aktivnos- legalan lov (ptica) i −− nedostatak instru- −− zanemarivanje ribolov homogenizacija tima koje ugrožavaju −− prekomjerna za- menata (zakonskih, (tradicionalne) poljop- prirodnih, kulturnih vrijednosti ekosiste- −− uznemiravanje živog gađenost kopna i integracije i sl.) i rivrede i poljoprivrednih ma i zaštićenih svijeta mora na pojedinim kapaciteta za zaštitu predjela prirodnih dobara u lokacijama predjela obalnom području −− narušen vizuelni −− fragmentiranost i −− nedostatak svijesti o kvalitet predjela −− nedostatak svijesti konverzija kopnenih i važnosti predionih o važnosti prirodnih morskih staništa vrijednosti obalnog vrijednosti i značaja područja i potrebe njihovoga očuvanja −− izgubljena svojstva njihovog očuvanja zaštićenih područja i −− napuštanje poljop- područja planiranih rivrede i homogeni- za zaštitu (npr. Slov- zacija predjela enska i Bečićka plaža, brdo Spas, dine na Velikoj plaži) −− smanjena lovna populacija divljači −− smanjena riblja populacija

76 77 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

ELEMENTI ELEMENTI PRIRODNE I PRIRODNE I UZROCI/POKRETAČI PRITISCI STANJE UTICAJI UZROCI/POKRETAČI PRITISCI STANJE UTICAJI IZGRAĐENE IZGRAĐENE SREDINE SREDINE More −− urbanizacija koja nije −− kopneni izvori za- −− prekomjerno za- −− narušavanje stanja Zemljište −− nedovoljna investi- −− urbanizacija i razvoj −− zapušteno poljop- −− gubitak vrijednog pol- usklađena s osjetl- gađenja – otpadne gađenje na pojedinim morskog eskosistema ciona i institucional- infrastrukture rivredno zemljište joprivrednog zemljišta jivošću površinskih i vode, otpad, fitofar- lokacijama (Bokoko- no-tehnička podrška i ekosistema poveza- podzemnih voda i nije maceutska sredstva torski zaliv, Ulcinj; u −− umanjivanje sanitarne poljoprivredi −− namjena prostora −− konverzija poljop- nih s poljoprivrednim praćena adekvatnom manjoj mjeri Budva ispravnosti voda za koja nije usklađena rivrednog zemljišta i šumskim zemljištem −− zagađenje od pomor- kupanje −− nepovoljna staros- s ranjivošću i bo- komunalnom infras- i Bar); −− zagađenje zemljišta trukturom skih aktivnosti (iz luka na i kvalifikaciona nitetom zemljišta −− pogoršanje karakter- i s plovila) −− eutrofikacija mora −− narušavanje ekološk- struktura ruralnog na pojedinim lokaci- istika poljoprivrednog −− zastarjele tehnologije og stanja i promjena stanovništva −− erozija bujičnim jama zemljišta Vode −− brodogradnja/remont −− povremeno hidroloških karakter- tokovima u brodogradnji i in- −− nekonzistentni podaci dustriji brodova, industrijske odstupanje kvaliteta istika riječnih vodnih −− nedostatak efikasne −− narušavanje sanitarne aktivnosti voda Bojane i Suto- tokova podrške održivim −− nepropisno odlaganje o kvalitetu zemljišta ispravnosti podzem- −− izražena sezonalnost rine od propisanih poljoprivrednim prak- otpada i poljoprivrednim nih voda turizma −− preopterećena komu- normi −− umanjivanje sanitarne sama površinama nalna infrastruktura u ispravnosti vode za −− neadekvatan sistem ljetnjim mjesecima −− ugrožen kvalitet po- piće −− neefikasan sistem kontrole i sprječavan- jedinih vodoizvorišta, kontrole, sprečavanja ja zagađenja, nedo- −− neadekvatno lociranje nalazišta peloida, −− gubitak peloida i i sanacije zagađenja statak kapaciteta marikulture (Bokoko- izvora termo-mineral- kvaliteta termominer- torski zaliv) nih voda alnih voda Hazardi −− varijabilnost/prom- −− podizanje nivoa mora −− poplave, naročito u −− ugrožavanje života i −− nepotpun sistem za jene klime području Bojane zdravlja ljudi hitne intervencije −− akcidenti na moru −− smanjenje količine i −− promjena hemijskih −− olujni vjetrovi, jake zaslanjivanje podzem- i fizičkih svojstava −− nedostatak propisa kiše, suša −− smanjena plažna pod- −− ugrožavanje materijal- −− velika potrošnja vode podzemnih voda ručja zbog erozije nih dobara nih voda −− nedostatak tehničkih −− požari kapaciteta −− neodržavani bujični −− visoki troškovi sanacije −− seizmički hazard tokovi −− nedovoljna primjena −− gubitak resursne standarda gradnje osnove za turizam −− građevinska područja u zonama visokog seizmičkog rizika −− nedovoljna međure- sorna saradnja na usklađivanju ciljeva zaštite životne sredine s drugim sektorskim ciljevima

78 79 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

ELEMENTI 3.1 Ugrožavanje prirodnih, predionih ladu sa zakonski utvrđenom obavezom formalno PRIRODNE I je preuzelo upravljanje zaštićenim područjima u UZROCI/POKRETAČI PRITISCI STANJE UTICAJI i kulturnih vrijednosti IZGRAĐENE zoni morskog dobra. Međutim, praktičnu prim- SREDINE U ovoj grupi problema, slabosti i potreba kao ključni jenu ovog rješenja otežava niz problema, kao što Prostor −− manjak ekonomske −− rast tražnje, visoke −− predimenzionirana −− narušavanje i de- izdvojeni su sljedeći: su: nepotpune informacije o granicama i statusu aktivnosti i nezapos- cijene i profitabilnost građevinska područja gradiranje izvornih lenost poslovanja s nekret- (GP) predionih i prirodnih −− U planiranju aktivnosti u obalnom području ne zaštićenih područja prirode, nekompatibilnost ninama vrijednosti −− nespremnost i ne- −− isplanirano GP zah- primjenjuje se ekosistemski pristup iako je ute- prethodno sprovedenih postupaka proglašenja dostatak podsticaja −− pritisci za stalna vata 46,3% površine −− linearna urbanizacija meljen u propisima, a donekle i u nacionalnim zaštićenih područja prirode s novopropisanim za diversifikaciju širenja građevinskih pojasa od 1 km duž obale ekonomije područja i lokalnim politikama i planovima. Ocjena pri- kategorijama zaštite, itd. Tako utvrđen model up- −− udio GP u ukupnoj −− povećani troškovi ko- ravljanja zaštićenim područjima upitan je sa sta- −− atraktivnost obalnog −− planiranje i lociranje površini obalnog pod- munalnog opremanja hvatljivosti aktivnosti i djelatnosti u kontekstu područja za sekund- neprihvatljivih sa- ručja je 15,5%; samo zbog raspršene očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže i ekološki novišta očuvanja integriteta zaštićenih područja arno stanovanje ili držaja na područjima 18,5% ukupnih GP gradnje značajnih lokaliteta takođe je predviđena Za- koja se prostiru ili će se prostirati van granica tzv. „rezidencijalni visoke ranjivosti privedeno je namjeni turizam“ −− pojačano zagađenje konom o zaštiti prirode, ali njena primjena još morskog dobra. Posebno zabrinjava što postojeći −− neefikasna kontrola −− izgrađenost obalne zbog komunalne uvijek nije zaživjela. Zbog nedostatka podataka sistem zaštićenih područja nije reprezentativan −− profitabilnost poslo- i neefikasno sank- linije je 31,9% neopremljenosti vanja s nekretninama cionisanje nelegalne i za određena prirodna dobra i područja nije zaživ- tj. nije uspostavljen tako da budu zastupljeni neplanske gradnje −− 80% svih površi- −− prosječno nizak −− nepostojanje instru- na neizgrađenih kvalitet izgrađene jela ni primjena akta o uslovima zaštite prirode. svi vrijedni ekosistemi (nedostaju, na primjer, menata poreske građevinskih područja sredine zaštićena područja u moru) i što se ciljevi o stavl- politike koji bi destim- je na lokacijama vi- −− Jedan od uzroka koji bitno doprinosi ovakvom −− gubitak turističkih po- janju novih područja pod zaštitu ne ostvaruju u ulisali preplaniranje soke i veoma visoke stanju je nedostatak sistematskog mapiran- prostora ranjivosti tencijala i atraktivnos- predviđenom roku. Mjere zaštite vrijednih eko- ti za razvoj kvalitetnog ja i stručnih podloga o rasprotranjenju i stanju sistema van zaštićenih područja sprovode se ve- −− neefikasni instru- −− površina s nelegalno turizma staništa i vrsta. U kombinaciji s nedovoljnim menti za uređenje izgrađenim objektima oma rijetko. građevinskog zem- procijenjena na oko kapacitetima, ovi nedostaci čine da javna uprava ljišta 560 ha ne daje adekvatan odgovor na pritiske koji nastaju −− Implementacija Evropske konvencije o predjeli- −− nesprovođenje −− znatne površine dev- usljed visoke potražnje za nekretninama (poseb- ma nije na zadovoljavajućem nivou, a s tim pov- planskih dokumenata, astirane nelegalnom no na najatraktivnijim lokacijama), odnosno in- a posebno deklari- i neplanskom gradn- ezano usklađivanje zakonskih propisa u oblasti sanih planskih ciljeva jom niskog kvaliteta tenzivne urbanizacije i ambijentu neprilagođene prostornog planiranja, zaštite prirode i kulturne gradnje. −− nedostatak kvalitetnih −− neskladna naselja, baštine, nije do kraja sprovedeno. Takođe, predi- sektorskih ulaznih po- loša arhitektura dataka za prostorne −− Znanje i informacije o vrijednostima usluga ona politika nije usvojena. Posebno je izražen ne- planove koje pružaju ekosistemi nijesu dovoljno raz- dostatak predione tipologije kojom treba iden- −− nezadovoljavajući vijene. Nijesu razvijeni ni podsticaji za razvoj tifikovati tipove predjela na teritoriji Crne Gore, nivo koordinacije un- odnosno kojom treba stvoriti osnovu za zakonsku utar državnih organa aktivnosti zelene ekonomije koje doprinose očuvanju stabilnosti ekosistema, tako da i dalje zaštitu izuzetnih predjela. Usljed nedovoljno raz- −− neefikasno i netrans- vijene svijesti, manjkavih propisa i neadekvant- parentno djelovanje preovlađuju resursno intenzivne aktivnosti (bilo javne uprave da se radi o zagađenju ili potrošnji/zauzimanju nih stručnih osnova, kombinovanih s uticajima resursa). Posebno značajna grupa nedostataka urbanizacije, u značajnoj mjeri je narušen kvalitet odnosi se na zaštićena područja prirode. Javno obalnog predjela, a posljedično i atraktivnost i preduzeće za upravljanje morskim dobrom u sk- identitet Crnogorskog primorja.

80 81 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

89 / U toku je realizacija projekta „Re- −− Nedostatnosti u sistemu zaštite kulturnih doba- 3.2.1 Neodrživi trendovi u uređenju prostora i −− U uslovima nedovoljne uspješnosti ekonomske donijeti određene ekonomske koristi, ne anticip- valorizacija kulturnih dobara s akcionim planom implementacije“ ra, prije svega, uzrokovane su slabostima u prim- upravljanju prirodnim resursima politike derogiraju se kriterijumi očuvanja priro- irajući negativne kumulativne efekte velikog bro- jeni zakonskih odredbi. Tako, na primjer, nije dnih, kulturnih, predionih i ekoloških vrijednosti ja takvih zahvata duž cijelog obalnog područja. dovršena revalorizacija89 pokretnih i nepokretnih Pored sektorskih propisa i politika najvažniji praktični koje bi trebalo zadovoljiti pri realizaciji investicija. kulturnih dobara u Crnoj Gori, nije uspostavlje- regulator za korišćenje obalnih resursa su prostorni Zato je sve prisutnije shvatanje sistema uređenja Pored prethodno navedenih problema, i unutar siste- na digitalna baza podataka o kulturnoj baštini, planovi. U pogledu integracije drugih resora odnosno prostora, kroz koji se reguliše prostorni razvoj i ma uređenja prostora postoji čitav niz opštih prob- kao ni monitoring stanja kulturne baštine. To je sektora u prostorno-planski proces i omogućavanja artikulišu zahtjevi s aspekta zaštite, kao adminis- lema i slabosti koji dodatno usporavaju održivi razvoj preduslov i za njenu zaštitu u kontekstu realizaci- njihove uzajamne koordinacije ključna odgovornost trativne barijere razvoju. Istovremeno, sve man- obalnog područja. Među njima se izdvajaju sljedeći: je razvojnih i prostorno-planskih dokumenata. pripada sistemu uređenja prostora i prostornog plan- je se shvata kao važan regulacioni instrumentar- Podvodna kulturna baština nije na adekvatan iranja. Pritom su za održivost razvoja obalnog područ- ijum koji treba da obezbijedi dugoročno održiv −− Evidentno je nedovoljno poštovanje i neadekvat- način fizički zaštićena i mapirana (s izuzetkom tri ja najvažniji resori zaštite životne sredine, prirodne i razvoj i stvori uslove za otklon ka razvoju koji će na primjena propisa i planskih dokumenata. lokacije). Nijesu predviđene ni mjere in situ zaš- kulturne baštine. Ipak, sistem uređenja prostora izlo- i budućim generacijama omogućiti da uživaju i Nelegalna gradnja je značajno doprinijela degra- tite kulturnih dobara na kopnu i u moru obalnog žen pritiscima stalnih prenamjena zemljišta nije dao koriste slične vrijednosti prirodne, kulturne i pre- daciji prostora obalnog područja. Ona još uvijek područja. Za zaštitu kulturnih dobara ne izdvaja- adekvatne odgovore na prisutne neodržive razvojne dione baštine koje je današnja generacija nasli- nije potpuno zaustavljena, niti su sprovedene ju se dovoljna sredstva. obrasce. jedila od prethodnih. mjere za ublažavanje negativnih uticaja besprav- no sagrađenih objekata. Ukoliko se prethodno izdvojeni problemi degrad- Među ključnim problemima i slabostima sistema −− Na lokalnom nivou, u situaciji kad ne postoje acije prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti uređenja prostora dominantno uzrokovanim ekstern- druge ekonomske mogućnosti, pojedinci su nas- −− Uočljiv je deklarativni karakter planiranja pri nastave u dužem vremenskom periodu, mogu dovesti im faktorima izdvajaju se sljedeći: tojali iskoristiti mogućnosti koje pruža trgovina čemu se planska opredjeljenja i utvrđeni ciljevi do značajnije nestabilnosti ekosistema u odnosu na sa zemljištem. Zarade zasnovane na porastu vri- ne razrađuju u grafički i normativno jasne, konk- −− Nacionalne ekonomije u regionu, dotaknute postojeće stanje i ugrožavanja razvojnih potencijala jednosti zemljišta prenamijenjenog u građevins- retne, mjerljive i gdje je moguće kvantifikovane teškoćama tranzicije, nakon perioda ekspanzije u obalnog područja. ko su velike, često desetostruko veće od stvar- odredbe za sprovođenje planskih rješenja. prethodnoj deceniji, bile su izložene globalnim ne vrijednosti zemljišta. Stoga su se kupovina . Iako se danas nalaze na putu −− Deklarativnost planiranja, bez uspostavljanja 3.2 Neodrživo korišćenje resursa procesima recesije jeftinog poljoprivrednog i drugog zemljišta na oporavka, dijapazon problema sa kojima su bile stroge kontrole nad procesima u prostoru, nije atraktivnim lokacijama i njihova prenamjena obalnog područja suočene u periodu tranzicije društveno-ekon- se javila spontano, već je rezultat nedostatka u građevinsko zemljište javile kao značajan ob- omskih sistema je širok, a posljedice brojne, uk- odlučnosti da se sistem uređenja prostora adek- Ekonomija obalnog područja nije prilagođena lik ostvarivanja prihoda. Problem se ogleda i u ljučujući: pad ekonomskih aktivnosti i posljedič- vatno organizuje. njegovoj osjetljivosti, odnosno ranjivosti što negativ- nastojanju lokalne samouprave da, u dobroj no gubitak radnih mjesta, prihoda i poreske baze no utiče na stanje životne sredine i održivost korišćen- namjeri, izađe u susret građanima, i omogući im za finansiranje javnih rashoda. Pored toga, mogu se identifikovati i drugi nedostaci ja prirodnih resursa. Istovremeno, evidentna je neiz- građenje na njihovoj djedovini. balansiranost ekonomskih aktivnosti i neophodnost i slabosti koji uzrokuju nezadovoljavajuće stanje u −− U nedostatku efikasnih nacionalnih ekonomskih prostoru, a koji uključuju: poboljšanja ekonomskih učinaka. Pritom je korišćen- −− Nažalost, i jedno i drugo vodi u nekontrolisano i politika takvi procesi su vodili u zavisnost od je resursa obalnog područja podijeljena odgovornost raspršeno širenje građevinskih područja za koje stranih investicija, usljed čega su vrijedni na- −− nedovoljno objektivnu analitiku stanja i procesa više resora odnosno upravnih sistema. Osim sistema nije moguće finansirati troškove komunalnog cionalni resursi ponuđeni stranim investitori- u prostoru i nekorišćenje mjerljivih indikatora uređenja prostora koji ima naglašenu integrativnu opremanja. „Atomizirani“ proces potrošnje pros- ma. Takav tretman imalo je i obalno područje sa ulogu, važno mjesto imaju i drugi upravni sistemi. tora karakteriše realizacija zahvata i investicija na svojim potencijalom za turistički razvoj, ali i za −− ograničenu saradnju i koordinaciju sektora u pro- stotinama lokacija i zona. Za svaku od njih se čini poslovanje nekretninama, primarno onima koje cesu planiranja da neće izazvati posebne poremećaje, a da će ipak su namijenjene za sekundarno stanovanje.

82 83 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

−− nedostatak kvalitetnih sektorskih podloga patibilnosti različitih oblika korišćenja morskih podzemnih voda, zemljišta i šuma, kao i ner- −− Slično je i sa zahtjevima da se potrošnja prirod- resursa i morskog prostora. Karakteristike morske acionalne upotrebe resursa (npr. pitke vode, nih resursa svede na najmanju moguću mjeru −− nedovoljnu primjenu stručnih kriterijuma i meto- i kopnene sredine bitno se razlikuju. Ključna razlika poljoprivrednog zemljišta). Otpad i komunalne za šta odgovornost imaju ne samo „potrošači“ reda u donošenju odluka o korišćenju prostora (u je što su morska područja kao dio obuhvata morskog otpadne vode, pomorske aktivnosti i zastarjele sursa, već i subjekti koji su zaduženi za očuvan- prvom redu ekoloških) dobra po definiciji opšte dobro čija je bitna karak- zagađujuće tehnologije koje su primjenjivane u je istih. Značaj takve podijeljene odgovornosti teristika pravo opšte upotrebe, odnosno nevlasnički brodogradnji i remontu brodova predstavljaju naročito dolazi do izražaja u situacijama kad se −− neadekvatno shvatanje participativnog procesa. režim. Zato vlasničke granice nijesu bitan element glavne uzročnike postojećeg zagađenja za koje pravovremeno ne preduzimaju efikasne mjere u definisanju namjene prostora u moru kao što je to U krajnjoj instanci navedeno stanje se u značajnoj se ne primjenjuju adekvatne mjere prevencije, zaštite ili, pak, kad pojedini nadležni subjekti ne slučaj na kopnu. Pri planiranju i upravljanju morem mjeri odražava i na kvalitet planskih dokumenata. smanjenja i/ ili kontrole zagađenja. obezbjeđuju stručne osnove potrebne za izradu veliku poteškoću stvara neprekinutost morske sredine planskih dokumenata. Evidentni su i nedostaci propisa s aspekta normiran- i veličina morskih ekosistema. Koncept granica teže −− U donošenju razvojnih planova i odobravanju ja pojedinih instrumenata čija je primjena značajna je primjenjiv u moru nego na kopnu, posebno zbog novih projekata ne poklanja se dovoljno pažnje −− Izuzetno značajna grupa nedostataka uzrokovana za zaustavljanje neodrživih oblika prostornog razvoja trodimenzionalne prirode mora. Iako postoje fizičke osjetljivosti odnosno ranjivosti životne sredine je slabostima u sprovođenju procjena uticaja na obalnog područja: granice fenomena kao što su morske struje, tempera- obalnog područja i regulisanju i zabrani pojed- životnu sredinu (strateške i projektne) koje ukl- tura mora i salinitet, nijesu očigledne za posmatrača inih aktivnosti. jučuju: nedovoljne informacije za sprovođenje −− Linearna urbanizacija duž obale nije dovoljno kao što su granice na kopnu. Lakše ih je definisati na procjene, nezadovoljavajuće kapacitete subjeka- eksplicitno normirana, iako su preporuke o izb- papiru nego u stvarnosti. Odsutnost fizičkih granica −− Slabosti u sistemu izdavanja koncesija mogu ta koji vrše procjene i administracije koja vrši jegavanju linearne urbanizacije sporadično uvrš- omogućava slobodno kretanje kako korisnika tako i dodatno dobiti na značaju u kontekstu planiranih ocjenjivanje, sprovođenje procjena kao formal- tene u pojedina planska dokumenta. resursa unutar sistema. Otvorenost morskog sistema geoloških istraživanja u obalnom području i in- nih procedura pri donošenju i usvajanju plan- omogućava bolju povezanost u odnosu na kopno, a tenziviranja postojećih aktivnosti baziranih na ek- ske dokumentacije, odnosno dobijanju dozvola −− U toku je usklađivanje postojećih propisa sa ciljem relativno nepoznata priroda morske sredine otežava sploataciji sirovina i korišćenju prirodnih resursa. za realizaciju projektnih aktivnosti, nedovoljno da se utvrdi obalni odmak, kao zona ograničenja njeno proučavanje, dok biogeografska kompleksnost uzimanje u obzir primjedbi javnosti (a ponekad buduće izgradnje. Ipak, imajući u vidu do sada čini morski sistem prilično nepredvidivim. Iako je −− Jedan od bitnih nedostataka je i neadekvanta i institucija koje se obavezno konsultuju) i druge. izražene slabosti u uređenju prostora, primjena planiranje mora potreba i obaveza u skladu s Direk- integracija zaštite životne sredine u sektorske Ove slabosti reflektuju se i na kvalitet planskih ovog instrumenta predstavljaće značajan izazov. tivom Evropske unije o definisanju okvira za pros- politike. Propisi koji regulišu ekonomske aktivno- rješenja, kao i na uspješnost sprovođenja konk- torno planiranje mora 2014/89/EU, do sada nijesu sti (turizam, poljoprivredu, geološka istraživanja, retnih mjera za ublažavanje ili eliminisanje neg- −− Nije regulisano utvrđivanje posebnih zona znača- donijeta zakonska rješenja, praktična uputstva i raz- istraživanje i iskorišćavanje prirodnih bogatstava ativnih uticaja programa i projekata koji su pred- jnih prirodnih, predionih i poljoprivrednih vrijed- vijeni kapaciteti za primjenu tog koncepta. epikontinentalnog pojasa, lučke djelatnosti) ug- met procjena uticaja na životnu sredinu. nosti i njihova zaštita od intenzivne urbanizacije, lavnom sadrže odredbe kojima se u formi nače- odnosno sprovođenje koncepta „otvorenih pod- U korišćenju obalnih resursa, osim sistema uređen- la i principa zahtijeva preduzimanje mjera eli- −− Nije uspostavljen ni monitoring sprovođenja ručja“. Iako značajan za održivo korišćenje pros- ja prostora, koji ima naglašenu integrativnu ulogu, minisanja i/ili ublažavanja negativnih uticaja na mjera za eliminisanje i ublažavanje negativnih tora obalnog područja, ovaj koncept do sada nije važno mjesto imaju i drugi upravni sistemi. Posebno životnu sredinu, ali bez razrade načina njihovog uticaja na životnu sredinu koje se utvrđuju elabo- dovoljno prepoznat u zakonskim rješenjima i zabrinjavaju brojne slabosti i nedostaci koje pokazuju efikasnog sprovođenja. ratima i izvještajima o procjeni i strateškoj procje- prostorno-planskoj dokumentaciji. sistemi upravljanja prirodnim resursima i kontrole ni uticaja na životnu sredinu, pri čemu nadležno- zagađenja, među kojima se izdvajaju sljedeći: Značajan nedostatak vezuje se za činjenicu da posto- −− Odgovorno korišćenje prirodnih resursa je ta- sti Agencije za zaštitu životne sredine i Uprave jećom prostorno-planskom dokumentacijom nijesu u −− Na pojedinim lokacijama došlo je do degradacije kođe djelimično regulisano u formi opštih načela za inspekcijske poslove (ekološke inspekcije) po dovoljnoj mjeri adresirani konflikti, odnosno nekom- i prekomjernog zagađenja mora, površinskih i koja uglavnom karakteriše i nezadovoljavajuća tom osnovu nijesu jasno utvrđene. Takvo stanje primjena. implicira potrebu uspostavljanja monitoringa

84 85 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

uspješnosti i dosljednosti sprovođenja mjera −− U određenoj mjeri prisutno je i nedovoljno 3.3 Neadekvatna prevencija i smanjenje štete −− Kod seizmičkog rizika (za koji postoje detaljne 90 / Preliminarne procjene i mapiranje ranjivosti u oblastima podložnim uticaju propisanih elaboratima i izvještajima o procjena- kvalitetno usklađivanjem javnog i privatnog od hazarda procjene i kategorizacija prostora za cjelokup- klimatskih promjena urađene su kroz ma uticaja. U tom kontekstu značajna je i pre- interesa (bilo da nedostaju instrumenti ili da se no obalno područje), slabosti se odnose na ne- Analizu opšte ranjivosti obalnog područja poruku iz participativnog procesa u okviru izrade nedovoljno efikasno primjenjuju). Problemi koji proizilaze iz neadekvatnog tretmana dovoljnu kontrolu primjene standarda gradnje CG, CAMP CG (2012) i Analizu ranjivosti uskog obalnog područja, CAMP CG (2013). ove strategije o potrebi eliminisanja nedostatka i upravljanja hazardima u obalnom području često povezanih sa seizmičkim rizikom i planiranje −− Evidentna je postaju vidljivi tek kad dostignu određene kumula- 91 / U skladu sa Zakonom o državnoj sprovođenja monitoringa kumulativnih uticaja nedovoljna posvećenost proklam- građevinskih područja u zonama visokog rizika. upravi („Sl. list CG”, br. 22/08 i 42/11) na životnu sredinu usljed realizacije zahvata u ovanim ciljevima i nedostatak uspostavljenih tivne razmjere (na primjer, erozija na putu Cetinje – skladu sa uslovima koji su utvrđeni procjenama pokazatelja za praćenje postizanja rezultata, a u Budva u februaru 2015. g.) ili kad se dese prirodne −− Održavanje bujičnih tokova nije na zadovol- uticaja od strane Agencije za zaštitu životne sre- određenoj mjeri prisutno je i prioritiziranje krat- nepogode kao što su zemljotresi ili poplave. Takav javajućem nivou što, s jedne strane, doprinosi dine i monitoringa stanja u odnosu na utvrđeno koročnih korisiti nad dugoročno održivim razvo- odnos prema hazardima često povećava štetu koju poplavama lokalnog karaktera, a s druge strane, referentno (nulto) stanje od strane ekološke ins- jnim mogućnostima, kao i konflikt interesa. oni uzrokuju. pogoršava problem erozije plaža u slučaju kad su pekcije. tokovi modifikovani ili prekinuti. −− Uprkos činjenici da je načelo prevencije zagađen- U ovoj grupi problema, slabosti i potreba kao ključni −− Nakon višegodišnje primjene procjena uticaja ja sadržano, direktno ili indirektno, u određen- izdvojaju se sljedeći: −− Zaštita od požara takođe nije na potrebnom na životnu sredinu nedostaje kritička ocjena o om broju nacionalnih propisa, instrumenti za nivou. − primjeni ovih instrumenata koja bi poslužila kao sprovođenje (u slučajevima kad su predviđeni) − Postoji tendencija zapostavljanja potencijalne osnov za modifikaciju postojeće prakse i prevazi- više imaju reaktivan nego preventivan karakter. štete od hazarda ili prenebregavanja mjera za 3.4 Ograničenja sistema upravljanja obalnim upravljanje rizikom od hazarda pri realizaciji laženje utvrđenih slabosti. Iako postoji zakonski osnov za internalizaciju područjem troškova nastalih zagađenjem životne sredine i razvojnih i infrastrukturnih projekata i izradi Potrebni učinci donesenih javnih politika još uvijek se 3.2.2 Neodrživi trendovi u ekonomiji upotrebom prirodnih resursa, naknade zbog za- prostornih planova. To je posebno izraženo s obzirom na činjenicu da nijesu u pitanju neposredne postižu, između ostalog, zbog međusobne neusk- obalnog područja gađenja životne sredine nijesu djelotvorne. Nji- hovo administriranje i naplata nijesu efikasni, ni i svakodnevni uticaji. lađenosti ciljeva i mjera sektorskih politika, kao i zbog Za ekonomiju obalnog područja, prije svega turizam niti su one utvrđene tako da odražavaju stvarne nedovoljne orijentisanosti sistema javne uprave na −− i pomorstvo, u manjoj mjeri i ribarstvo i marikulturu, troškove i štete uzrokovane zagađenjem i stim- Nedostatni su i propisi i odgovarajući tehnički postizanje rezultata. kapaciteti za upravljanje rizicima od hazarda. karakteristični su sljedeći problemi i slabosti: ulišu promjenu ponašanja zagađivača. Prilikom Sistem javne uprave u kontekstu ove strategije obuh- nastanka štete u životnoj sredini odgovornost za- −− Slabosti u pogledu smanjenja štete od prirodnih vata ministarstva, organe uprave i samostalne organe −− Ekonomske aktivnosti nijesu prilagođene os- gađivača zasnivala se na utvrđivanju prekršajne hazarda odnose se prvenstveno na nedostatak uprave91 s nadležnostima za vođenje sektorskih poli- jetljivosti odnosno ranjivosti obalnog područja. ili krivične odgovornosti, dok je preduzimanje pouzdanih podataka o razmjerama rizika i os- tika od značaja za upravljanje obalnim područjem Pritom poljoprivreda (u smislu zagađenja i ko- konkretnih mjera sa ciljem da se oštećena životna jetljivosti na moguće uticaje, ali i nedostatak i za vođenje s njima povezanog upravnog nadzora, rišćenja resursa) nije izvor značajnih pritisaka, sredina vrati u prvobitno stanje, odnosno da se svijesti o značaju uzimanja u obzir ovih uticaja. upravnog postupka i funkcija od državnog značaja, ali na drugoj strani, ona ni ne doprinosi u dovol- nadomjesti oštećeni prirodni resurs, uglavnom To je posebno relevantno za obalnu eroziju i kli- koji su pritom korisnici budžetskih sredstava. Javna jnoj mjeri balansu ekonomskih aktivnosti i po- izostajalo. U 2015. godini stupio je na snagu novi matske promjene, kao i za kombinovano hazarda uprava takođe obuhvata i javna preduzeća i privredna boljšanju ukupnih ekonomskih učinaka. Zakon o odgovornosti za štete pričinjene životnoj (npr. uticaj olujnih vjetrova i podizanja nivoa društva, čiji je osnivač Vlada Crne Gore, kao i organe sredini čija primjena treba da obezbijedi efikasnu 90 −− Nedostaje efikasna podrška za diverzifikaciju mora na poplave u slivnom području Bojane) . lokalne samouprave i javna preduzeća koja obavljaju sanaciju i vraćanje u prvobitno stanje zagađenih privrede, posebno kroz razvoj ruralnih područja Posebno zabrinjava što procjena rizika od kli- poslove na lokalnom nivou. lokaliteta. Međutim, sprovođenje ovog propisa i primjenu čistih i efikasnih tehnologija, odnosno matskih promjena nije integrisana u prostorne i predstavljaće značajan izazov. za razvoj zelenih i plavih ekonomskih aktivnosti. razvojne planove. Najvažnija ograničenja sistema upravljanja obalnim područjem elaborirana su u nastavku.

86 87 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

3.4.1 Koordinacioni mehanizmi 3.4.2 Upravljanje nedovoljno orijentisano na 3.4.3 Praćenje obalnih procesa zadovoljavajuća komunikacija i razmjena podataka između brojnih subjekata sa nadležnostima u pogle- Postojeći sistem javne uprave je složen, kako u po- rezultate Integralno upravljanje obalnim područjem je dugotra- du upravljanja obalnim područjem. To se prevashod- gledu nivoa uprave (nacionalnog i lokalnog), tako i jan proces koji podrazumijeva korišćenje specifičnih Sistem upravljanja karakteriše nezadovoljavajuća no odnosi na podatke kojima raspolažu javna uprava instrumenata. Sistem praćenja obalnih procesa u pogledu sektorskih nadležnosti koje pripadaju bro- konkretnost ciljeva i očekivanih rezultata javnih poli- i naučne i stručne institucije. Još uvijek postoje prim- jedan je od ključnih instrumenata IUOP, a uspostavl- jnim ministarstvima i organima uprave koje ona koor- tika, kao i nedostatak spremnosti da se djeluje u sk- jeri zadržavanja podataka i nedovoljne saradnje. diniraju, kao i organima lokalne samouprave. Iako ladu s postavljenim ciljevima. Ciljevi javnih politika janje baze podataka o obalnom području jedan od postoji značajan broj uspostavljenih koordinacionih često nijesu praćeni jasnim pokazateljima za mjerenje bitnih zahtjeva IUOP Protokola. Uzroke ovakvog stanja treba tražiti, prije svega, u ne- tijela, na horizontalnom, ali i vertikalnom (od nacio- dostatku interesa da se ovom pitanju pokloni znača- ostvarenih rezultata i učinaka, kao ni odgovornošću Slabosti u informacionom sistemu, posebno nedo- nalnog ka lokalnom) nivou djelovanja, saradnja među jna pažnja i u nedovoljnim kapacitetima (tehničkim, za (ne)postignuti učinak. statak i/ili nedostupnost upotrebljivih podataka i nji- resorima nije integrisana u sve procese i aktivnosti ljudskim, finansijskim) institucija zaduženih za prik- hovo korišćenje za ocjenu stanja, praćenje promjena u od značaja za upravljanje obalnim područjem. Tako Postupanje javne uprave često karakteriše i nedovolj- upljanje i čuvanje podataka. obalnom području, definisanje ciljeva i ocjenu efekata složenom sistemu upravljanja može se pripisati rizik na transparentnost u procesu donošenja i sprovođen- od pretjeranog usložnjavanja procedura uz izostanak sprovođenja određenih mjera, među najznačajnijim ja javnih politika, uz nerijetko nezadovoljavajuće su nedostacima sistema upravljanja obalnim pod- usaglašenosti djelovanja i praktične primjene princi- propise u odnosu na procedure postupanja, koji su uz pa održivosti. ručjem. Pored toga, evidentan je i nedostatak znan- to i predmet prilagođavanja od slučaja do slučaja. Na- ja i iskustva u primjeni modernih mehanizama za vedeno ima za posljedicu nedovoljno informisanu, a Sadašnja praksa koordinacije izrade javnih politika donošenje odluka s razrađenim i objektivnim kriteri- time i nedovoljno angažovanu javnost. Aktivno i efek- često ne uključuje pravovremene suštinske kon- jumima. sultacije o sadržaju javnih politika, sprovedene tivno uključivanje javnosti u procese donošenja odlu- dovoljno rano da se izbjegnu mogući nesporazumi, ka u obalnom području prije je izuzetak nego pravilo. S obzirom na to da zahtijevaju značajne tehničke i suprotstavljeni ciljevi i preklapanja nadležnosti. Kon- finansijske resurse naučna istraživanja su rijetka, a Izgradnja institucija i organizaciono restrukturiranje sultacije se najčešće sprovode o konačnom nacrtu primjena njihovih rezultata u donošenju odluka još bez adekvatne sposobnosti javnog sektora da efikasno politika, neposredno pred usvajanje, čime se negativ- rjeđa. Takođe, obim istraživanja u kontekstu spro- realizuje poslove iz svoje nadležnosti ne može imati no utiče i na motivaciju službenika i stručnih lica za vođenja monitoringa stanja životne sredine kopna održiv učinak. Upravo su nedovoljne kapacitete, pr- pružanje kvalitetnog stručnog doprinosa. i morske sredine i obalnih procesa nije dovoljan. venstveno ljudske resurse, više institucija prepoznale Ta slabost rezultira nedostatkom sistematično prik- Takođe, nerijetko se javne politike sprovode bez kao nedostatak u konsultativnom procesu u toku izrade upljenih i uporedivih vremenskih serija podataka o dovoljne međusektorske koordinacije što rezultira NS IUOP, uprkos činjenici da je javna uprava u Crnoj bitnim parametrima stanja životne sredine, prostora, njihovim neusklađenim ili nedovoljno usklađenim Gori u određenim segmentima predimenzionirana. obalnih procesa i prirodnih i antropogenih hazarda, sprovođenjem. komplikujući upravljanje i povećavajući rizike od Uslovi rada u sistemu javne uprave, i s njima pov- donošenja pogrešnih odluka. Osim toga, podaci često Nedovoljan stepen integracije ekonomskih, socijal- ezane procedure napredovanja i vrednovanja os- nijesu pripremljeni i prilagođeni potrebama njihovog nih, kulturnih ciljeva i ciljeva zaštite životne sredine u tvarenih rezultata, nijesu bazirani na vrednovanju korišćenja u drugim sektorima (npr. u prostornom nastojanju da se ostvare brzi ekonomski efekti, uz ne- istaknutih sposobnosti. Usljed toga, nedovoljno mo- planiranju). Time se njihova praktična upotrebna vri- dovoljno jasne implikacije na životnu sredinu i društ- tivisani kadrovi koji imaju istaknute stručne potenci- jednost znatno umanjuje. veni razvoj, spada takođe među značajne nedostatke jale, odlaze ili uopšte i ne započinju angažman. Zato kad je riječ o integralnim i koordiniranim odgovorima sistem upravljanja zapravo i nema priliku da adekvat- U glavne nedostatke ove oblasti spada i uzajamna na izazove upravljanja obalnim područjem. no jača integritet i profesionalizam. nekompatibilnost postojećih baza podataka, i ne-

88 89 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 04 Vizija

91 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

OBALNO PODRUČJE CRNE GORE JE OTPORNO I ZDRAVO, PREPOZNATLJIVOG JE IDEN- TITETA I AUTENTIČNOSTI, OBEZBJEĐUJE PRODUKTIVNOST I KORISTI SVOM SADAŠNJEM STANOVNIŠTVU, KAO I GENERACIJAMA KOJE DOLAZE.

OTPORNO I ZDRAVO godine s razvijenom tradicionalnom ruralnom komponentom i očuvanom osnovom njegove at- −− Područja istaknutih prirodnih predionih i kul- raktivnosti. turnih vrijednosti su sačuvana. −− Dostignuta je zadovoljavajuća pozicioniranost −− Životna sredina je zdrava i sačuvana za generacije turističke destinacije na globalnom tržištu, koja koje dolaze. generiše pozitivne ekonomske efekte. −− Ekosistemske usluge i servisi zaštićenih područja −− Poljoprivredno zemljište i šume ključni su resursi prirode i prostora očuvanih prirodnih, kulturnih ruralnih područja koji se valorizuju kroz ekološku i predionih vrijednosti prepoznati su i održivo i autohtonu proizvodnju i predstavljaju bitan seg- valorizovani. ment diverzifikacije ponude visokokvalitetnog −− Razvoj obalnog područja prilagođen je potreba- turizma u obalnom području. ma zaštite njegovih resursa. −− Razvija se preduzetništvo zasnovano na zaštiti −− Obalno područje je otporno na uticaje prirodnih prirodnih, predionih i kulturnih vrijednosti. hazarda.

NA KORIST SADAŠNJEM STANOVNIŠTVU I PREPOZNATLJIVOG IDENTITETA I AUTEN- GENERACIJAMA KOJE DOLAZE TIČNOSTI −− Primjenjuju se najbolja dostupna znanja i stan- −− Očuvane su specifičnosti prirode i fizionomija dardi. tradicionalnih naselja i predjela. −− Prate se stanja i procesi u obalnom području radi −− Elementi prirodnog i kulturnog nasljeđa, kao mjerenja napretka u postizanju željenih rezultata. osnova atraktivnosti, stavljeni su u funkciju održivog razvoja obalnog područja. −− Unaprijeđeno je učešće lokalnog stanovništva u donošenju i sprovođenju značajnih društve- PRODUKTIVNO no-ekonomskih odluka.

IZVOR: CAMP −− Obalno područje ima održivu turističku ponudu zasnovanu na turističkom proizvodu tokom cijele

Uvala Veslo, Lučice 93 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 05 Strateški ciljevi

95 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Strateški ciljevi NS IUOP, s odgovarajućim mjerama i −− prioritetno djelovanje s obzirom na to da od us- podmjerama, definisani su kao odgovori na utvrđene pješnosti rješavanja problema zavisi ekonomski i probleme i slabosti, a radi ostvarivanja vizije integral- društveni razvoj obalnog područja nog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. −− primjenu mehanizama koordinacije u rješavanju U definisanju strateških ciljeva NS IUOP pošlo se od međusektorskih konflikata na strateškom (pla- pristupa da primjena koncepta integralnog upravljan- novi, programi) i operativnom (projekti) nivou ja obalnim područjem: −− unapređenje sistema uređenja prostora kao na- −− u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir zatečeno glašeno integrativnog resora koji postaje jezgro stanje i postojeće upravljačke strukture u zem- buduće strukture IUOP-a lji, te da ih nastoji unaprijediti i izbjeći njihovo usložnjavanje −− veću efikasnost, efektivnost i transparentnost procesa upravljanja. −− ne zahtijeva korišćenje složenih mehanizama za rješavanje problema koji se uspješno mogu riješiti Imajući u vidu viziju i multisektorsku prirodu inte- u pojedinim sektorima odnosno resorima uz ko- gralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore, rišćenje njihovih internih kapaciteta i instrumenata njegovi strateški ciljevi strukturirani su u sljedećim tematskim područjima: −− kroz integralno sagledavanje ukazuje na među- zavisnost i moguće sinergije koje će sektorske Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara strategije učiniti efektivnim i efikasnim Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju −− omogućava prepoznavanje strateških tema koje zagađenja su (trenutno) zanemarene ili im se ne pridaje Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj odgovarajući značaj. Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja Strateški ciljevi NS IUOP fokusiraju se na probleme čije rješavanje zahtijeva: Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim pod- ručjem −− strateška i normativna usklađivanja javnih politika i propisa Jačanje ljudskih resursa i društvene kohezije, kao −− formulisanje složenih javnih politika primjenom multisektorska tema, uzeta je u obzir u svim tem- mehanizma međusektorske saradnje, odnos- atskim područjima NS IUOP. no sprovođenje javnih politika realizacijom strateških zadataka kroz integralno sagledavanje Strateški ciljevi utvrđeni u tematskim područjima NS problema, koordiniranu saradnju resora i posti- IUOP za period do 2030. g., što je i vremenski hori- zanje sinergijskih efekata zont NS IUOP, dati su u tačkama od 5.1 do 5.5. IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija

Herceg Novi 97 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

5.1 Očuvanje prirode, predjela i 5.2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i i rekultivaciji prostora sanacijom zagađenja usl- propisa kojima je regulisan sistem uređenja prostora, kulturnih dobara sanaciju zagađenja jed neadekvatnog odlaganja i tretmana otpada a koji bi trebali omogućiti integraciju sektorskih potreba i aspiracija, bezuslovnu zaštitu najznačajnijih Pitanja koja se odnose na očuvanje prirodnih, pre- Postojeći stepen izgrađenosti infrastrukture za zaštitu −− Podsticati zelenu infrastrukturu prirodnih, kulturnih i predionih vrijednosti, raciona- dionih i kulturnih vrijednosti spadaju u najvažnija životne sredine (ispusti i tretman otpadnih voda, (ne) lnu potrošnju i korišćenje prostora, svođenje na na- strateška pitanja upravljanja obalnim područjem Crne opremljenost luka za prihvat otpada s plovila, odlag- −− Uspostaviti sistem upravljanja rizicima od jmanju mjeru konflikata između procesa urbanizaci- Gore. Nizak stepen pažnje koji je do sada poklanjan anje otpada i dr.) nije dovoljan za očuvanje kvaliteta prirodnih i antropogenih hazarda. je i vrijednih, ranjivih prostora i kvaliteta izgrađene zaštiti ovih vrijednosti, obaveze u procesu pristupan- mora, vode, zemljišta i vazduha, što dovodi do pre- sredine. Takođe, biće potrebno dodatno normativno ja Crne Gore Evropskoj uniji i međunarodni stan- komjernog zagađenja životne sredine. Osim toga, ne- 5.3 Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj regulisati zadatke sistema uređenja prostora koji se dardi prihvaćeni u nacionalnom kontekstu, zahtije- dovoljno razvijena infrastruktura značajno ograničava Izraženi su pritisci na prostorne i morske resurse, a odnose na obezbjeđivanje uravnoteženosti aktivnos- vaju značajne promjene obrazaca ponašanja kojima i potencijale društveno-ekonomskog razvoja društva. izostaju adekvatni odgovori usmjereni na postizanje ti na kopnu i moru obalnog područja kroz prostorno je zaštita vrijednih ekosistema, kulturnih dobara i planiranje morskih područja i jačanje otpornosti obal- Zato je neophodno unapređenje kapaciteta i kvaliteta vidljivih unapređenja stanja prostora. predjela marginalizovana zarad ambicioznih, često nih struktura na klimatske promjene. neodrživih (ali i nerealizovanih) planova i aktivnosti. postojeće infrastrukture uz značajna ulaganja u razvoj Iz širine zadataka i karaktera sistema uređenja prosto- infrastrukturnih projekata na kopnu i svođenje nega- ra proizilazi širok dijapazon odgovornosti ovog reso- U navedenim okolnostima za održivu budućnost Prirodne, predione i kulturne vrijednosti obalnog tivnih uticaja razvoja infrastrukture na životnu sredi- ra za ukupnu održivost prostornog i društveno-ekon- obalnog područja Crne Gore presudan značaj ima područja osnova su očuvanja identiteta prostora i nu na najmanju moguću mjeru. U tom kontekstu pri- omskog razvoja obalnog područja. Zato je neophodno snažna politička volja i razvoj efikasne i odgovorne načina života stanovništva Crnogorskog primorja. oriteti su: sanacija postojećih lokaliteta opterećenih problematiku nezadovoljavajućih rezultata uređenja javne uprave. Stoga su strateški ciljevi NS IUOP u tem- Istovremeno, ove vrijednosti su najvažniji nacionalni zagađenjem („hot spot“ lokacije), sprječavanje daljeg prostora i problematiku održivosti razvoja obalnog atskom području „Uređenje prostora i održivi prostor- resurs. Zato je neophodno da njihovo očuvanje pos- rasta opterećenja zagađenjem, kao i adekvatno loci- područja integralno sagledavati i rješavati. Na taj ni razvoj“ sljedeći: tane konstanta razvojnih politika radi obezbjeđivanja ranje buduće infrastrukture na način da ne ugrožava način treba omogućiti približavanje sistema uređen- stabilnosti ekosistema i usluga koje oni pružaju, oču- osjetljive ekosisteme u moru i na kopnu. ja prostora zadacima i ciljevima IUOP, s obzirom na −− Razviti sistem održivog prostornog planiranja vanja atraktivnosti obalnog područja, dobrobiti ljudi to da primjena koncepta IUOP naglašava važnost U uslovima izražene klimatske varijabilnosti i prom- −− Obezbijediti šire preduslove za funkcionisanje (stanovništva i turista), kao i sposobnosti adaptacije kvalitetnog planiranja i uređenja prostora. Naime, društva i prirode na prirodne nepogode i procese. jena klime obalna područja direktno su izložena uti- sistema uređenja prostora. cajima prirodnih hazarda. Zato je neophodno obez- IUOP koncept pokazuje razumijevanje za probleme s Razvojne teškoće sa kojima može biti suočena nacio- kojima se prostorni planeri suočavaju u radu i omo- nalna privreda ne bi smjele dovoditi u pitanje na taj bijediti pouzdane podatke o rizicima koji mogu biti 5.4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka uzrokovani uticajem prirodnih i antropogenih haz- gućava im primjenu konkretnih instrumenata koji, način definisan strateški pristup upravljanju obalnim pak, zahtijevaju šire nadležnosti koje sektoru uređenja ekonomskog razvoja obalnog područja područjem Crne Gore. arda u prostorne i razvojne planove da bi se omogući- lo optimalno lociranje infrastrukture u prostoru. prostora za sada, u tom opsegu, ne pripadaju. Jačanje Težnja ka poboljšanju učinka ekonomskog razvoja U skladu s navedenim ocjenama, strateški ciljevi NS sistema uređenja prostora mora se osnažiti i primjen- nalazi se u osnovi integralnog upravljanja obalnim IUOP u tematskom području „Očuvanje prirode, pred- U skladu s navedenim ocjenama strateški ciljevi NS om instrumenata iz domena drugih resora, posebno područjem Crne Gore. Zasnovana je na potrebama jela i kulturnih dobara“ jesu: IUOP u tematskom području „Razvoj infrastrukture instrumenata poreske i zemljišne politike. u pogledu prevazilaženja brojnih slabosti koje karak- za sprječavanje i sanaciju zagađenja“ su sljedeći: terišu postojeće stanje društveno-ekonomskog razvo- −− Efikasno štititi prirodu, predjele i kulturna dobra Ključni problemi i slabosti prostornog razvoja dijelom ja obalnog područja, prije svega onih koje su uslovl- −− Postići dobro ekološko stanje morskog eko- su uzrokovani eksternim faktorima. Ipak, u većem di- jene niskim stepenom diverzifikacije ekonomskih −− Održivo upravljati zaštićenim prirodnim dobri- sistema jelu pripadaju grupi sistemskih problema u oblasti djelatnosti i njihovim negativnim uticajem na kvalitet ma, ekološki vrijednim staništima i ekosistemi- uređenja prostora. U tom kontekstu značajna su nas- životne sredine. ma obalnog područja. −− Doprinijeti bezbjednom uređenju, revitalizaciji tojanja usmjerena na unapređenje i primjenu važećih

98 99 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Prirodne i predione vrijednosti obalnog područja s značajne mogućnosti za unapređivanje ukupne turis- 5.5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim −− Uspostaviti praćenje obalnih procesa. 92 / Analiza institucionalno-zakonodavnog okvira za integralno upravljanje poljoprivrednim i šumskim zemljištem (naročito u tičke ponude Crnogorskog primorja. Samo u sektorima područjem obalnim pdoručjem CG, CAMP CG (2014) zaleđu) predstavljaju značajne resurse obalnog pod- organske i tradicionalne poljoprivrede, ruralnog i avan- 5.6 Jačanje ljudskih resursa i društvene kohezije Efikasna koordinacija i jačanje kapaciteta institucija ručja s ekonomskim potencijalom za unapređivanje turističkog turizma i pratećem uslužnom sektoru pos- Na putu održivog razvoja nalaze se društva koja vred- ponude visoko kvalitetnog i diverzifikovanog turizma toji realan potencijal za oko 2000 novih radnih mjesta, urgentna je potreba postojećeg sistema upravljanja. Značajan doprinos dostizanju održivosti razvoja nuju znanje i sposobnosti uspijevaju da mobilišu po- i ekološke i autohtone poljoprivredne proizvodnje. Is- odnosno prihod od oko 50 mil. € godišnje, od čega se tencijale različitih društvenih grupa i omogućavaju tovremeno, evidentni su i brojni negativni uticaji raz- 12 mil. € odnosi samo na ruralni turizam. Realizacija društva treba pružiti kroz jačanje saradnje i koordinacije između društvenih aktera, efikasno uključivan- da koristi razvoja dopru do svih. Raspoloživi ljudski voja ekonomskih aktivnosti na životnu sredinu. ovog potencijala značila bi porast zaposlenosti od oko resursi – znanja i sposobnosti i društveni kapital – 4% u primorskom regionu, odnosno procijenjeni do- je javnosti u procese donošenja odluka i korišćenje raspoloživih znanja. uzajamne veze i saradnja među društvenim akterima, Ekonomija obalnog područja odvija se u malom broju prinos rastu BDP-a od 3 do 4%. predstavljaju jednu od najznačajnijih determinanti sektora, odnosno karakteriše je nizak stepen diverzi- razvoja. Jačanje ljudskih resursa ne može biti kvalitet- Takav vid razvoja ima snažnu podršku iz EU fondova Stoga se među prioritetima NS IUOP nalaze pitanja fikacije djelatnosti. Turizam kao jedan od najznača- no sprovedeno bez odgovarajućih organizacionih re- u pretpristupnom periodu. Finansijska izdvajanja za reforme javne uprave i uspostavljanje funkcionalne jnijih sektora za ekonomski razvoj obalnog područja strukturiranja i izgradnje sposobnosti institucija javne Crnu Goru kroz IPA komponentu V namijenjenu ru- upravljačke strukture. Iako se NS IUOP fokusira na odnosno države karakteriše kratka ljetnja sezona s obalno područje, sistem upravljanja obalnim pod- uprave. Podjednako ni poboljšanja (institucionalnog) ralnom razvoju (IPARD) za 2012. i 2013. g. iznosila kupališnim turizmom kao značajnim segmentom ručjem ne funkcioniše izolovano od ostatka sistema sistema upravljanja (obalnim područjem) nijesu su oko 11 mil. €. Ova sredstva u narednom periodu ponude, uz pozitivne pomake s aspekta rasta stranih javne uprave u Crnoj Gori. Zato sprovođenje reforme moguća bez istovremenog ulaganja u unapređivan- će rasti, a nakon pristupanja Crne Gore EU, postati investicija u razvoj turističkih kapaciteta. Istovreme- sistema upravljanja obalnim područjem može predje sposobnosti službenika i stručnjaka da efikasno i mnogostruko veća. Razvoj apsorpcijskih kapaciteta za no, poslovanje s nekretninama imalo je važno mjesto stavljati demonstracioni primjer za reformu drugih efektivno obavljaju pripadajuće zadatke. njihovo korišćenje je dugotrajan proces. u ekonomiji obalnog područja tokom niza godina. segmenata javne uprave. U tom kontekstu neophodno je u što kraćem roku stvoriti preduslove za postizanje Zato su strateški ciljevi NS IUOP u pogledu jačanja Zato prioritetne potrebe s aspekta dostizanja održivog Diverzifikacija ekonomije obalnog područja treba da ljudskih resursa i društvene kohezije sljedeći: omogući postizanje ciljeva značajnih kako s aspekta cilja IUOP Protokola o usklađenosti odluka na nacio- ekonomskog razvoja obalnog područja zahtijevaju, nalnom i lokalnom nivou djelovanja, kao i javnih i pri- između ostalog, podsticaj razvoju održivog turizma, integralnog upravljanja obalnim područjem, tako i u −− Sprovođenje programa jačanja kapaciteta kontekstu podrške postizanju nekih od vodećih privatnih inicijativa, koje se odnose na korišćenje resursa razvoju poljoprivrede i stavljanju u funkciju sada zapos- obalnog područja. tavljenih ruralnih područja i podsticaj ostalim aktivnos- oriteta društveno-ekonomskog razvoja Crne Gore – −− Podizanje svijesti o potrebi očuvanja i una- tima koje mogu doprinijeti očuvanju resursa obalnog povećanju zaposlenosti, porastu životnog standarda i Polazeći od ocjena nacionalnog institucionalnog i pređenja resursa obalnog područja. područja i ponijeti oznaku zelene ili plave ekonomije. drugih. Osim toga, značajno je podsticati uravnotežen zakonodavnog okvira od značaja za integralno upra- Zbog prioritetnosti jačanja kapaciteta i svijesti jav- Ruralni razvoj nije značajan samo kao poseban privred- razvoj unutar obalnog područja, odnosno regiona vljanje obalnim područjem92 i preporuka proizašlih Crnogorskog primorja, gdje dvije opštine sa znača- nosti o značaju mobilisanja društvenog potencijala, ni sektor, već ruralni prostori čine i bitan dio ukupne iz konsultativnog procesa u okviru izrade NS IUOP, u okviru NS IUOP poseban značaj dat je izgradnji turističke privlačnosti i važan segment ponude visoko jnim potencijalima zaostaju za nacionalnim prosje- strateški ciljevi NS IUOP u tematskom području kom (Ulcinj značajno, Bar blago). sposobnosti. Međutim, zbog važnosti ciljanog jačanja kvalitetnog turizma koji doprinosi stvaranju cjelogo- „Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područ- kapaciteta i svijesti javnosti, konkretne mjere i pod- jem“ su sljedeći: dišnjeg turističkog proizvoda. Samo turistički regioni s U skladu s navedenim ocjenama strateški ciljevi NS IUOP u mjere za njihovo sprovođenje utvrđene su u sklopu razvijenom tradicionalnom ruralnom ponudom mogu tematskom području „Postizanje zadovoljavajućih učinaka −− Uspostaviti funkcionalan koordinacioni meha- ostalih strateških ciljeva NS IUOP. ponuditi autohtona iskustva i doživljaje (gastron- ekonomskog razvoja obalnog područja“ jesu: omske, enološke, kulturne, edukativne, avanturističke, nizam za integralno upravljanje obalnim pod- ručjem itd.) koje očekuje moderni turista. Integracija ruralnog −− Održivo upravljati resursima obalnog područja zaleđa u turističku ponudu i diferencijacija turističkog −− Jačati kapacitete javne uprave proizvoda zasnovana na lokalnim resursima generišu −− „Ozeleniti” razvoj obalnog područja.

100 101 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 06 Sistem uređenja prostora i Prostorni plan posebne namjene obalnog područja

103 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Prirodne, predione i kulturne vrijednosti narušene su U odnosu na navedene probleme prostornog razvo- problemima u prostoru koji se manifestuju kroz stal- ja, kao ključne potrebe moguće je izdvojiti: održivo no širenje građevinskih područja. Pored degradacije kapacitiranje prostora u skladu s realnim potrebama ekosistema, predjela, kulturne baštine i poljoprivred- u pogledu kvantiteta i kvaliteta izgrađene sredine i us- nog zemljišta, ti problemi doprinose pojačanom zapostavljanje planiranja prostora morske sredine. gađenju, saobraćajnim i drugim problemima, a u suprotnosti su i sa jasno utvrđenim ciljevima i opred- Iako je odgovornost sistema uređenja prostora na- jeljenjima u PPCG. jveća, važno je naglasiti da je stepen kontrole koji mu pripada ograničen i ne proteže se na sve resore čiji Aktuelnost problema u prostoru posljedica je, između je doprinos bitan za kvalitet planskih dokumenata i ostalog, činjenice da sistem uređenja prostora, kao održivost prostornog razvoja. To je uslovljeno činjen- integrativna platforma, nije ispunio očekivanja. Među icom da prostorni plan, kao proizvod rada planera, faktorima koji su ih uzrokovali i umanjili izglede za ima direktnu primjenu i čini planere direktno odgov- dugoročno održiv razvoj pojedinih djelova obalnog ornim, što je uočeno i u uvodnom dijelu PPCG u područja naročito se izdvajaju: ograničeno spro- kome je navedeno da: vođenje prostornih planova, posebno strateških kao „Tokom izrade Prostornog plana uočen je problem što je Prostorni plan Crne Gore (PPCG) i nedovoljno definisanja granice nadležnosti između prostornog kontrolisani procesi urbanizacije odnosno nelegalna planiranja kao međusektorskog integrativnog pristu- i neplanska gradnja. Dok je sistem prostornog plan- pa i sektorskih politika. Pitanje je koliko daleko pros- iranja iscrpljivan izradom brojnih planskih dokume- torno planiranje može zamijeniti ili čak nadomjestiti nata, zanemaren je njihov kvalitet i značaj njihovog sektorsku politiku ukoliko ona ne postoji ili ako se efikasnog sprovođenja. Planska rješenja su odstupala smatra neadekvatnom u odnosu na principe i ciljeve od usvojenih opredjeljenja koja usljed toga, iako do- Prostornog plana». bro postavljena, nijesu ostvarivana. Dio odgovora na probleme prostornog razvoja defini- Dio problema u sistemu uređenja prostora generisan san je kroz mjere i podmjere u okviru strateških cilje- je i društveno-ekonomskom tranzicijom. Instrumen- va u tematskom području „Uređenje prostora i održivi tarijum prostornog planiranja i uređenja prostora koji prostorni razvoj“ u tački 7.1.3. U njima je naglašena i je postojao u prethodnom sistemu nije zamijenjen razrađena uloga i potencijal sistema uređenja pros- cjelovitim i funkcionalnim modelom koji bi bio prim- tora kao jezgra buduće strukture IUOP. Međutim, jeren novonastalim okolnostima. Tranzicija je donije- pored neophodnih sistemskih poboljšanja, izdvaja la obnovu autoriteta privatnog vlasništva, a prostorni se i značaj PPPNOP CG kao strateškog planskog do- plan je postao sredstvo promjene ekonomske vrijed- kumenta. On treba da sadrži jasna opredjeljenja u nosti zemljišta. U takvim okolnostima nerijetko se odnosu na sprovođenje planskih postavki od značaja sistem planiranja i uređenja prostora kritikuje i kao za održivi razvoj obalnog područja. Pri tom mora biti socijalistički relikt koji je u suprotnosti s načelima usklađen s obavezama koje proizilaze iz Protokola o tržišne ekonomije. IUOP i sprovođenjem NS IUOP, kao i sa PPCG kao

IZVOR: CAMP 105 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

planskim dokumentom višeg reda. Zato su u ovom urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim sim- CAMP aktivnostima i korišćeni u izradi PPPNOP CG, Osnovni prostorno-fizički i zaštitni zahtjevi Protokola 93 / Radi jednostavnosti koristi se termin “zahtjevi Protokola”, iako u detaljnoj analizi poglavlju razrađene smjernice za PPPNOP CG koje su bolima (Pravilnik). Ipak, to je manje zahtjevan korak formalno ugraditi u sistem uređenja prostora Crne o IUOP koji se odnose na PPPNOP CG su: pojedinih odredbi postoji gradacija stepena njihove obaveznosti. zasnovane na zahtjevima Protokola o IUOP odnosno u odnosu na izradu planskog dokumenta pred koji Gore i integrisati u zakonsku regulativu. S obzirom na −− zaštita obalnih ekosistema rezultatima realizacije CAMP aktivnosti. su postavljeni i strateški i operativni zadaci. Strateški to da je dio korišćenih pristupa inovativan, a dijelom zadaci odnose se na balansiranje i usklađivanje raz- i tehnički zahtjevniji od dosadašnjih praksi (npr. ko- vojnih interesa i interesa zaštite životne sredine. U −− očuvanje obalnih predjela 6.1 Uloga i zadatak PPPNOP CG rišćenje GIS tehnologije i baza prostornih podataka), konkretnoj situaciji to znači svođenje građevinskih Ni u jednom planskom dokumentu, pa ni u PPPNOP −− očuvanje kulturne baštine područja u realne okvire, vodeći računa o svim pros- te metode i tehnike treba uključiti u programe stalnog CG, pored definisanja konkretnih planskih rješenja tornim vrijednostima koje dugoročno treba sačuva- stručnog usavršavanja. ne može se izvršiti i dubinska analiza cijelog sistema −− održivo korišćenje obalnog područja ti, uz istovremeno omogućavanje realizacije važnih uređenja prostora. S pravom se kaže da prostorni plan razvojnih projekata. Operativni zadaci odnose se na 6.1.1 Zahtjevi Protokola o IUOP definiše poželjnu sliku prostora u određenom vre- −− odgovorna potrošnja resursa razradu mehanizama sprovođenja PPPNOP CG koji U Evropskoj uniji pravno regulisanje sistema uređen- menskom horizontu, a strategija upravljanja razrađu- treba da omoguće jasne i nedvosmislene obaveze za −− prevencija i smanjivanje šteta od hazarda. ja prostora u nadležnosti je nacionalnih zakono- je operativni proces za uspostavljanje tako definisane planove nižeg reda. poželjne slike prostora i zatim za njeno uspješno ost- davstava, a brojnih sektorskih politika kao što su Najvažniji metodološko-procesni zahtjevi Protokola o varivanje. PPPNOP CG je prostorni plan izuzetno vri- Okolnost vremenske koincidencije sprovođenja životna sredina, priroda, vode i more, ribarstvo u IUOP koji se odnose na cjelinu planskog procesa, od jednog dijela teritorije Crne Gore kojim se najvredniji CAMP aktivnosti, čiji je krajnji rezultat donošenje NS nadležnosti EU zakonodavstva koje se zatim tran- pripremne i analitičke faze do sprovođenja planskog kopneni i morski resursi opredjeljuju za korišćenje IUOP, i izrade PPPNOP CG, omogućila je saradnju sponuje u nacionalno. Protokol o IUOP kao „regio- dokumenta, su sljedeći: u kontekstu potreba privrednih i drugih aktivnosti. stručnih timova zaduženih za izradu ovih dokume- nalni“, odnosno međunarodni pravni akt, ipak zalazi −− uspostavljanje baze podataka o obalnom području NS IUOP šire i dublje sagledava cjelinu kompleksnih nata. CAMP aktivnosti bile su praktično orijentisane, u sistem prostornog uređenja, odnosno u područje procesa u obalnom području i s njima povezane na- (obalnog opservatorijuma) a transponovanje zahtjeva Protokola o IUOP usklađe- prostornog i urbanog planiranja, iako su ova područja dležnosti relevantnih organa uprave. Na osnovu preno s potrebama pojedinih faza izrade PPPNOP CG. u većini svojih elemenata u nadležnosti nacionalnih gleda stanja u ovom dokumentu predložene su uza- Istovremeno, obrađivač ovog plana informisao je −− primjena specifičnih instrumenata i mjera jamno usklađene sistemske mjere za jačanje struktura CAMP tim o stanju u prostoru, raspoloživim podaci- zakonodavstava. −− pristup informacijama integralnog upravljanja obalnim područjem i defini- ma i dokumentacionoj osnovi, kao i o rezultatima Zahtjevi Protokola o IUOP93 koji se odnose na sistem sane konkretne smjernice za održivi prostorni razvoj. analiza koje je sproveo. CAMP tim je u okviru svojih −− podsticanje učešća javnosti Te smjernice odnose se i na PPPNOP CG, a date su u aktivnosti insistirao na koordinaciji i time kreirao svo- prostornog planiranja i uređenja prostora, mogu se tački 6.2 ovog poglavlja. jevrstan neformalni, privremeni koordinacioni meh- grupisati u dvije osnove grupe: −− mehanizmi koordinacije i integracije anizam za IUOP. Kroz analize ranjivosti i pogodnos- Činjenica da je PPPNOP CG uveden u sistem planskih ti povezani su različiti sektori i razvijene sektorske i −− prostorno-fizički zahtjevi koji se odnose na konk- −− korišćenje indikatora za ocjenjivanje sprovođenja dokumenata, te da se pristupilo njegovoj izradi uz- sintezne (udružene) baze podataka, koje su poslužile retne načine i kriterijume održivog uređenja strategija i planova. imajući u obzir zahtjeve Protokola o IUOP, predstavlja i kao podloge u izradi PPPNOP CG. prostora, uključujući i sve oblike zaštite najkonkretniji praktični doprinos sprovođenju ovog U vrijeme izrade NS IUOP odvijao se i proces pri- protokola. Njegovo sprovođenje takođe zahtijeva i Stoga je jedan od ciljeva NS IUOP davanje odgovo- −− metodološko-procesni zahtjevi koji se odnose na preme izmjena i dopuna najvažnijih pravnih akata značajne dopune važećeg pravnog okvira, uključu- ra na pitanje kako privremeno stanje uspostavljeno proces i metode koje se koriste u izradi planskih uključujući, između ostalog, i njihovo usklađivanje jući Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata tokom trajanja CAMP projekta transformisati u tra- dokumenata. sa zahtjevima Protokola o IUOP. Najveći dio potreb- i Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog doku- jan održivi mehanizam za IUOP kojim će se pros- nih izmjena i dopuna odnosi se na Zakon o uređenju menta, kriterijumima namjene površina, elementima torno-planerske metode i standardi, primijenjeni u prostora i izgradnju objekata i Pravilnik.

106 107 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

6.1.2 Prostorni plan Crne Gore izbjegne stvaranje neprekinute zone građenja. 6.2 Strateške smjernice za održivi prostorni bezbjednu sanaciju i uređenje prostora eliminisanjem razvoj ili ublažavanjem nivoa opterećenja zagađenjem koje je Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata −− Treba obezbijediti pristup obali i javni interes u detaljno ocijenjeno i prostorno sagledano modelom za- Prostorni plan Crne Gore (PPCG) definisan je kao korišćenju prostora obale, kao i njegovo prioritet- Strateške smjernice za održivi prostorni razvoj defini- gađenja, odnosno ugroženosti obalnog područja, razvi- strateški dokument i opšta osnova za organizaciju no korišćenje za rekreaciju i pomorske djelatnos- sane su uzimajući u obzir zahtjeve Protokola o IUOP jenog u okviru CAMP-a. S tim u vezi u poglavljima 5 i 7 i uređenje prostora Crne Gore. U pogledu karaktera ti, te naročito uvesti odgovarajuće režime očuvan- i PPCG kao planski dokument višeg reda sa kojim definisani su strateški ciljevi i mjere koje infrastrukturu PPCG definisano je da: „Prostorni plan ne može i ne ja i korišćenja prirodnih plaža PPPNOP CG mora biti usklađen. u životnoj sredini tretiraju u skladu s tim pristupom. Širi treba da zamijeni sektorske strategije. U periodu na- kontekst rješenja bitnih za infrastrukturu, koja obalno gle tranzicije, Prostorni plan može samo dati strateš- −− Treba zaštititi „zelene koridore” koji povezuju pla- 6.2.1 Smjernice za PPPNOP CG područje sagledavaju kao integralni dio infrastrukturnog ki okvir i mora osigurati da prostorno planiranje ninsko zaleđe s obalom od gradnje i intenzivnog Smjernice za PPPNOP CG strukturirane su u četiri sistema na nacionalnom nivou, utvrđen je kroz PPCG i prati ustavna određenja i održivi razvoj, što se može korišćenja zemljišta. grupe u odnosu na planske zadatke koji proizilaze iz PPPNOP CG. postići formulisanjem i postavljanjem ciljeva, princi- zahtjeva Protokola o IUOP i PPCG-a, i to: pa i smjernica koji su dovoljno strogi da upravljaju i Neki od opštih principa (OP) i opštih ciljeva (OC) 6.2.1.1 Regulisanje prekomjerne potrošnje organizuju prostorni razvoj“. S tim u vezi u PPPCG su PPCG koji su posebno relevantni za obalno područje −− Regulisanje prekomjerne potrošnje prostora prostora određeni ciljevi i mjere prostornog razvoja u skladu dati su u Prilogu 2. Principi, ciljevi i mjere PPCG uka- Jedan od najvažnijih zadataka prostornog planiranja je s ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kul- zuju na visok stepen svijesti o problemima prostornog −− Optimizacija namjene površina tako što će se turno-istorijskim razvojem Crne Gore. konflikti korišćenja i ranjivosti prostora svesti definisanje namjene površina, odnosno lociranje različi- razvoja i slabostima u funkcionisanju sistema uređen- tih antropogenih djelatnosti i funkcija u prostoru. Svaka ja prostora. Takođe, u postavljenim razvojnim ciljevi- na najmanju mjeru Iako je prostorni obuhvat PPCG cjelokupna teritorija prenamjena zemljišta u neku od antropogenih namjena ma i smjernicama za realizaciju PPCG-a evidentno je države, od analitičkog dijela do definisanja smjernica −− Regulisanje gradnje u užem obalnom pojasu – znači dodatnu potrošnju prirodnog prostora kao neob- poštovanje savremenih principa održivog prostornog i mjera za realizaciju, izdvajaju se i tri osnovne pros- obalni odmak novljivog resursa. Zbog toga je potrošnja prostora jedan torne cjeline – regiona: primorski, središnji i sjeverni. razvoja. Iako se prostorni obuhvati PPCG i NS IUOP od najboljih pokazatelja održivosti prostornog razvoja. Obuhvat primorskog regiona skoro se poklapa s obuh- razlikuju, očigledna je bliskost njihovog sadržajnog −− Očuvanje i razvoj otvorenih ruralnih prostora. U okviru CAMP-a utvrđeno je više kvantitativnih poka- vatom PPPNOP CG (s izuzetkom dijela NP Skadarsko i tematskog obuhvata, kao i bitnih ciljeva i većine zatelja koji objektivno govore o prenaglašenom plan- mjera. Ipak, mogu se izvesti dva bitna zaključka: Navedeni planski zadaci su ujedno uobičajene teme sva- iranju prostora obalnog područja Crne Gore, odnosno jezero i NP Lovćen). Pritom je PPCG definisano da kog regionalnog prostornog plana. Zato je i instrumen- uređenje prostora obalnog područja treba zasnivati o predimenzioniranosti građevinskih područja, poseb- −− Od donošenja PPCG-a stanje u prostoru nije se tarijum za rješavanje ovih planskih zadataka uglavnom na sljedećim osnovnim smjernicama: no u pojasu širine 1 km od obalne linije. Kao posljed- popravilo, a u nekim segmentima se i pogoršalo, poznat i provjeren. ica predimenzioniranosti, izgrađenost odnosno isko- uprkos jasnim opredjeljenjima i utvrđenim cil- rišćenost građevinskih područja je vrlo niska, što znatno −− Izgradnju i uređenje prostora planirati i sprovodi- Ipak, treba naglasiti da je kvalitet izgrađenog prostora jevima PPCG-a (npr. stalno širenje građevinskih povećava troškove urbanizacije i generiše negativne uti- ti tako da se zaštite prirodne, kulturne i tradicio- posebno relevantna planska tema za obalno područje caje na životnu sredinu, prirodne i predione vrijednosti. nalne vrijednosti obalnog i priobalnog pejzaža, te područja koje je često u konfliktu sa zatečenim Crne Gore. Međutim, ta tema, a posebno sanacija i reda se sprovedu mjere za sanaciju i revitalizaciju prirodnim i predionim vrijednostima) habilitacija neuslovno urbanizovanih područja, izlazi iz S tim u vezi smjernice relevantne za PPPNOP CG jesu: ugroženih i vrijednih područja prirodne i gra- okvira zadataka regionalnog plana, osim na nivou načel- −− Sve barijere koje su do danas stajale na putu bol- diteljske baštine. nih ciljeva. jem funkcionisanju sistema uređenja prostora i −− Prostorne i razvojne prioritete usmjeriti prvenstveno na poboljšanje iskorišćenosti već izgrađenog prostora. −− Kad je potrebno povećati građevinska područja primjeni opredjeljenja i utvrđenih ciljeva PPCG-a Takođe, treba ukazati na činjenicu da planiranje razvoja gradova i naselja smještenih uz morsku obalu, to u obalnom području, biće istovremeno i barijere infrastrukturnog sistema zahtijeva specifične specijal- −− Trend kvantitativnog rasta potrošnje prostora po pravilu treba učiniti na prostorima udaljeni- u implementaciji principa i mehanizama IUOP-a ističke podloge. Zato je taj važan segment predmet NS preorijentisati na povećanje vrijednosti i kvaliteta jim od obale, izuzetno uz obalu, i to tako da se koje predlaže NS IUOP. IUOP samo u opsegu prepoznavanja mogućnosti za izgrađenog prostora i životne sredine.

108 109 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

94 / U skladu s rezultatima CAMP analize −− Kroz PPPNOP CG uspostaviti stručnu osnovu za izbora zemljišta za urbanizaciju, na osnovu analiza S tim u vezi smjernice relevantne za PPPNOP CG su utvrđivanja obalnog odmaka (Prilog 3). Njihovom prim- „Primjena odabranih indikatora za praćenje i ocjenjivanje održivosti prostornog razvoja preciznu normativnu regulaciju dimenzionisan- ranjivosti, procesi urbanizacije usmjeravaju na po- sljedeće: jenom utvrđena su i područja visokog stepena ranjivosti obalnog područja CG“, izdvojeno je 36 zona, ukupne površine 6247 ha (svaka površina ja građevinskih područja, prema iskazu površina dručja koja su najmanje osjetljiva, odnosno gdje će (uključujući i ranjivost na izloženost uticajima klimatskih veća od 50 ha), gdje postoji naglašen konflikt 94 −− Izvršiti optimizaciju namjene površina iz važećih visoke ranjivosti i planirane namjene prostora izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog negativni uticaji biti najmanji . promjena) gdje, u skladu sa zahtjevima Protokola o IUOP, (neizgrađeni djelovi građevinskih područja). područja na teritoriji pojedinih opština u skladu s planskih dokumenata tako da se smanje površine postoje uslovi za proširenje zone odmaka. tipom građevinskog područja (posebno za urbano, Optimizacija namjene površina komplementarna visoko ranjivih područja koja se nalaze u obuhvatu je ograničenju potrošnje prostora. Pojam potrošnje neizgrađenih djelova građevinskih područja, a za ruralno i poluurbano građevinsko područje naselja Važno je prihvatiti činjenicu da odmak u velikim prostora ima isključivo kvantitativnu dimenziju, bez koja nijesu izrađeni detaljniji planski dokumenti. i za izdvojena građevinska područja izvan naselja). planiranim turističkim zonama ne predstavlja pre- ulaženja u detalje mogućih konfliktnih namjena prepreku ili ograničenje za investiciju. Upravo je za oz- namijenjenog prostora s njegovom ranjivošću. Niska −− Planiranje novih građevinskih područja usmjera- Korišćenje zemljišta je kompromis između ra- biljne turističke projekte višeg standarda potrebna potrošnja prostora ne znači odsustvo njegove konflik- vati u područja niže ranjivosti u skladu s kartom zličitih društvenih i ekonomskih potreba i zaht- zona odmaka koja treba biti slobodna za uređenje tne namjene s ranjivošću, kao što ni visoka potrošnja ranjivosti. jeva zaštite životne sredine. Odluke o namjeni javnih, zelenih, rekreacionih, plažnih i sličnih sane mora značiti visok stepen konfliktnih namjena u zemljišta su dugoročna opredjeljenja od kojih je držaja, dok se smještajni kapaciteti realizuju iza odnosu na ranjivost prostora. 6.2.1.3 Regulisanje gradnje u užem obalnom teško i skupo odustati. Odluke se, međutim, čes- linije odmaka. Po pravilu, poslovima s nekretnina- pojasu – obalni odmak to donose bez odgovarajućih prethodnih analiza Zato oba uslova – niska odnosno odgovorna potrošn- ma za povremeno stanovanje (apartmani, vile) ne njihovog uticaja. Očekuje se da će reforme EU ja prostora usklađena s realnim razvojnim potrebama Obalni odmak jedan je od zahtjeva Protokola o IUOP, odgovara primjena odmaka. Zato je i kritika odma- politika: poljoprivredne, energetske, transportne i i svođenje konfliktne antropogene namjene i ranjivo- čija primjena zahtijeva ulazak u nadležnosti nacional- ka dobar indikator namjera investitora – da li ih kohezione stvoriti okvir i podsticaj za javne uprave sti prostora na najmanju mjeru, moraju biti zadovolje- nog sistema uređenja prostora. U okviru CAMP-a Crna zanima stvarni komercijalni turizam ili poslovanje i vlasnike zemljišta da prevaziđu taj nedostatak. ni radi održivog prostornog razvoja. Gora, utvrđena je ranjivosti uskog obalnog područja po („biznis“) nekretninama za povremeno stanovanje. Do 2020. godine EU politike uzimaju u obzir di- pojedinim elementima životne sredine i data integral- Dobar princip održivog planiranja obalnog pod- rektne i indirektne uticaje na korišćenje zemljišta, na ocjena ranjivosti po segmentima obalne linije. Na taj ručja je lociranje zona za povremeno stanovanje a s aspekta prenamjene zemljišta ostaje se pri cil- Dio problematike važećih građevinskih područ- način identifikovana su područja gdje postoje uslovi za u okviru naselja ili uz naselja, ali nipošto kao isklju da nakon 2050. godine nema neto prenamjene ja naselja u starijim planovima bio je uslovljen i proširenje odmaka. Protokol o IUOP predviđa i adapta- jučive namjene u dragocjenim izdvojenim zonama. zemljišta (Komunikacija Evropske komisije (2011) ograničenjima tehnologija korišćenih u pripremi cije (izuzetke od primjene) obalnog odmaka (na manje 571, Mapa puta ka resursno efikasnoj Evropi (eng. planova i raspoloživih analognih podloga, odnos- od 100 m) za područja s posebnim geografskim i dru- Roadmap to a Resource Efficient Europe)). no njihovom nepreciznošću koja je kompenzova- gim ograničenjima i za projekte od javnoga interesa S tim u vezi smjernice relevantne za PPPNOP CG su na određivanjem većih građevinskih područja s koji moraju biti utvrđeni nacionalnim pravnim aktom sljedeće: grubim ili shematskim granicama. S druge strane, u skladu s njegovim principima i ciljevima. 6.2.1.2 Optimizacija namjene površina tako što noviji planovi nastajali su u vrijeme ekonomske −− Definisati tipove odmaka s mogućnošću adapta- će se konflikti korišćenja i ranjivosti prostora konjunkture i velike potražnje za nekretninama, Radi objektivnog i ujednačenog definisanja odmaka, cije i prikazati ih na odgovarajućem kartografs- svesti na najmanju mjeru što je uzrokovalo dodatni pritisak na obrađivače odnosno uslova za njegovu adaptaciju i proširenje, kom prikazu, zajedno sa smjernicama za prim- prostornih planova. Upravo zato planerima su razrađene su dvije grupe kriterijuma. Prvu grupu čine jenu, kao obavezu za planove nižeg reda. Konflikti korišćenja i ranjivosti prostora jesu važan potrebni alati i metode promovisani kroz CAMP antropogeni kriterijumi – namjena prostora planira- pokazatelj održivosti prostornog razvoja. Među os- aktivnosti koji, koliko je to moguće, objektivizira- na važećim prostorno-planskim dokumentom i stanje −− Definisati zone proširenja odmaka kao obavezu novnim ciljevima prostornog planiranja nalazi se ju proces donošenja odluka kroz pružanje racio- izgrađenosti. Drugu grupu čine kriterijumi uslovljeni za planove nižeg reda. usklađivanje ciljeva zaštite životne sredine i razvojnih nalnih i uvjerljivih argumenata za sve aktere u prirodnim i fizičkim karakteristikama obalnog područ- interesa. Pri tome je koristan alat upravo poznavanje −− Kriterijumi razvijeni u okviru CAMP-a a koje je planskom procesu. ja koji su grupisani u četiri stepena ranjivosti. ukupne ranjivosti prostora. Stoga se radi optimizacije potvrdila stručna i zainteresovana javnost, treba- Na osnovu ovih kriterijuma predložena je matrica ju poslužiti kao osnova za sprovođenje prethodno konzistentnog postupanja za različite tipične situacije navedenih smjernica (Karta 6-1 i Tabela 6-1).

110 111 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Tabela 6-1: Ukupna dužina i udio različitih tipova odmaka prema stanju detaljne planske dokumentacije iz avgusta 2013. g.

TIP ODMAKA DUŽINA (m) UDIO % OPIS TIPA ODMAKA 1 70 018 29,2 izgrađena obala – odmak se ne može primijeniti 2 51 862 21,6 bez odmaka zbog naslijeđenih prava – DSL, LSL, DUP i UP 3 7 795 3,2 adaptacija u dijelom izgrađenim GP, urbanistički kriterijumi adaptacija u dijelom izgrađenim GP, urbanistički kriteriju- 4 0 0,0 mi uz dodatne mjere 5 23 807 9,9 adaptacija za projekte javnog interesa 6 718 0,3 adaptacija za projekte javnog interesa uz dodatne mjere 7 3 977 1,7 adaptacija, prioritet legalizacija i sanacija adaptacija, prioritet legalizacija i sanacija uz dodatne 8 1 536 0,6 mjere 9 64 244 26,8 bez adaptacije 10 16 200 6,7 uslovi za proširenje UKUPNO 240.157 100,0

6.2.1.4 Očuvanje i održivi razvoj otvorenih obalnog područja utiče direktno na kvalitet turističk- ruralnih prostora og razvoja i pozicioniranje Crne Gore na globalnom turističkom tržištu. Zato odabrane djelove obalnog Potencijali ruralnog zaleđa obalnog područja Crne područja treba sačuvati za intenzivan turistički razvoj, Gore imaju dvostruki značaj. S jedne strane, ruralni ali istovremeno i pojedine značajne djelove zaštititi prostori sadrže brojne i različite resurse koji su osnov od takvog razvoja i u njima prepoznati potencijale za ruralnog razvoja. Pri tome ruralni razvoj može obez- drugačiji razvoj koji je komplementaran turističkom bijediti zadržavanje stanovništva u ruralnim pros- razvoju. torima, smanjenje pritiska na urbana područja i uzak obalni pojas, kao i dostizanje uravnoteženog regio- U ruralnim područjima naročito je značajno utvrdi- nalnog razvoja. S druge strane, ruralni prostori imaju ti otvorene ruralne prostore u kojima je podjednako značajnu ulogu upravo u intenzivnom turističkom raz- značajna zaštita životne sredine i podsticanje razvo- voju užeg obalnog pojasa. Naime, često se zaboravlja jnih interesa. Riječ je o prostorima dominantno ru- važna činjenica da se turistički potencijal i dosadašnji ralnih karakteristika u kojima buduću izgradnju treba turistički razvoj obalnog područja Crne Gore (kao i vezivati isključivo za postojeća tradicionalna naselja brojnih drugih regiona u svijetu) bazira, prije svega, ili za aktivnosti poljoprivrednih gazdinstava. Dio na vrijednosti i očuvanosti prirodnog okruženja i sistema otvorenih prostora su i područja plodnog tla predjela. Očuvanost prirodnog okruženja i prostora i vrijednog tradicionalnog kulturnog predjela čije je

Karta 6-1: Primjer definisanja odmaka 113 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

95 / Zaštita močvara i ušća rijeka, obalnih očuvanje osnova multifunkcionalnog ruralnog razvo- 2. Prirodna područja šuma i dina kao specifičnih obalnih ekosistema utvrđena je članom 10 Protokola o IUOP. ja u kome se poljoprivredna proizvodnja kombinuje s turističkom ponudom (agroturizam) i različitim 2.1 Šume oblicima rekreacije na otvorenom. 2.2 Ostala prirodna područja Zato otvorene ruralne prostore treba identifikovati na osnovu detaljnog vrednovanja resursa koje nude. Cilj, 2.3 Vodene površine a ujedno i intencija zahtjeva Protokola o IUOP, jeste −− Prostorno definisati kategorije uslova zaštite i ko- da se ova područja zaštite od intenzivne urbanizacije rišćenja koje se primjenjuju u ruralnim otvorenim koja bi ugrozila njihove vrijednosti i karakter. Stoga se prostorima (Karta 6-2 i Slika 6-1): vrijedni otvoreni ruralni prostori prioritetno izdvajaju i štite upravo u područjima koja su relativno dostupna 3. Predio i potencijalno izložena razvojnim pritiscima. 3.1 Vrijedni kulturni predjeli Važan zadatak PPPNOP CG jeste da prepozna i druge razvojne prilike koje otvaraju mogućnost za razvoj di- 3.2 Vrijedni prirodni predjeli verzifikovane ekonomije. Upravo potencijali ruralnih, otvorenih područja i njihovih resursa predstavljaju 3.3 Predione cezure taj vid razvojnih prilika. Iz perspektive regulisanja prostornog razvoja obalnog područja tako se barem 4. Biodiverzitet i zaštićena područja prirode djelimično uže obalno područje rasterećuje od pritisaka gradnje. Samo turistički region s razvijenom tradi- 4.1 Postojeća zaštićena područja cionalnom ruralnom ponudom može ponuditi au- 4.2 Potencijalno zaštićena područja, uključu- tohtona iskustva i doživljaje (gastronomske, enološke, jući i morska kulturne,...) koje moderni turista očekuje. 4.3 Obalne šume i makija, močvare i ušća ri- S tim u vezi smjernice relevantne za PPPNOP CG jesu: jeka, dine95 −− Prostorno definisati kategorije namjene površina koje čine ruralne otvorene prostore (Karta 6-2 i 4.4 Estuar delte Bojane Slika 6-1): −− Za sve navedene kategorije definisati uslove ko- 1. Poljoprivredna područja rišćenja odnosno zaštite na nivou koji omoguća- va direktno sprovođenje. 1.1 Površine intenzivne poljoprivredne

1.2 Ostale poljoprivredne površine

Karta 6-2: Osnove koncepta održivog prostornog razvoja obalnog područja Crne Gore 114 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

6.2.2 Uspostavljanje osnova za planiranje prostora morske sredine Komplementarno primjeni analize ranjivosti u kontekstu optimizacije namjena povšina kopnenog dijela obalnog područja, primjena ekosistemskog pristupa u analizi morske sredine služi kao osnov za optimizaciju namjena prostora mora. Demonstracija ograničen- ja i mogućnosti primjene ekosistemskog pristupa u kontekstu budućeg planiranja crnogorskog morskog područja sprovedena je u Bokokotorskom zalivu u okviru CAMP aktivnosti. Sprovedene analize ukazuju na to da je Bokokotorski zaliv jedan od najranjivijih djelova morskog područja, pod jakim uticajem antropogenih faktora usljed velike naseljenosti u uskom obalnom pojasu, razvoja turizma i prateće urbanizacije, ograničenog uticaja industrije (brodogradnje), pomorskih aktivnosti, a u skorije vrijeme i izraženog rasta nautičkog turizma i uplovljavanja kruzera. Karta 6-3 prikazuje lokacije najvažnijih tačaka biodiverziteta i najzagađenijih područja („crnih-hot spot“ tačaka). Vi- soka koncentracija tačaka s visokim nivoom zagađenja na relativno malom području, ukazuje na to da su naj- ugroženije unutrašnje vode zaliva. Na slično ukazuje i Karta 6-4 koja se odnosi na gradaciju uticaja zagađenja i rasprostranjenja komponenti biodiverziteta.

Slika 6-1: Prikaz kategorija namjene površina koje čine ruralne otvorene prostore i kategorija uslova zaštite 116 i korišćenja koje se primjenjuju u ruralnim otvorenim prostorima 117 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Karta 6-3: Integrisani prikaz lokacija najvažnijih elemenata Karta 6-4: Gradacija uticaja zagađenja i rasprostranjenja 118 biodiverziteta i najzagađenijih područja komponenti biodiverziteta 119 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

U kontekstu prethodno navedenog može se ocijeniti puteva i podmorskih instalacija. Zato odluku o obuh- praćenje i ocjenjivanje napretka u sprovođenju plano- su date konkretne preporuke i prijedlozi za izmjenu opravdanom primjena ekosistemskog pristupa u izra- vatu prostonog plana morske sredine treba donijeti va i drugih javnih politika. I praćenje stanja u prostoru legislative kojom se uređuje poreska politika, već su di Plana namjene prostora morskog područja Bokoko- primjenom koordinacionog mehanizma za integralno koje podrazumijeva pripremu i vođenje dokumenta- definisane mjere kojima se podstiču međuresorne torskog zaliva radi omogućavanja zaštite njegovih upravljanje obalnim područjem. cione osnove o prostoru, izradu izvještaja o uređenju konsultacije radi unapređivanja poreskog sistema. posebno osjetljivih djelova i racionalnog korišćenja prostora, izradu i donošenje programa uređenja pros- Naročito su značajni određeni poreski instrumen- njegovih ekonomskih potencijala. 6.2.3 Praćenje i ocjenjivanje tora i formiranje i vođenje informacionog sistema, ne- ti kao pomoćno sredstvo za ostvarivanje prostor- zamislivo je bez korišćenja sistema pokazatelja. no-planskih ciljeva. Iako je optimalan obuhvat plana namjene mora ci- Ocjenjivanje ili evaluacija je složena aktivnost, naroči- jelo crnogorsko morsko područje, komplementarno to kad je u pitanju evaluacija implementacije složenih Ipak, pokazatelji se još uvijek ne primjenjuju u dovol- Porez na nekretnine (nepokretnu imovinu) uobiča- obuhvatu PPPNOP CG, prije uspostavljanja cjelovitog planskih dokumenata kao što je PPPNOP CG. S ob- jnoj mjeri. To je slučaj i s procesom izrade PPPNOP jen je u većini zemalja, iako je način njegove im- sistema planiranja mora, pragmatično je pristupiti zirom na sveobuhvatnost i multisektorsku prirodu CG. Na taj nedostatak ukazano je i u PPCG gdje je plementacije, uključujući poreske stope, različit. izradi plana za „pilot“ područje. Tako se mogu detal- planskih ciljeva, kao i brojnost procesa koji utiču na posebno akcentovano nedovoljno korišćenje pokaza- Ovaj porez najčešće je u cijelosti prihod lokalne jnije sagledati potrebni podaci i njihova dostupnost, postizanje rezultata, evaluacija sprovođenja PPPNOP telja za praćenje stanja i promjena u prostoru, kao i samouprave. Po pravilu zamjenjuje različita komunal- prepreke i postojeći kapaciteti za uvođenje planiran- CG predstavljaće složen zadatak koji će obuhvatiti za praćenje primjene planskih i relevantnih zakonskih na davanja kojima se finansiraju održavanje lokalne ja prostora morske sredine. Takođe, demonstracioni širok opseg pitanja. odredbi. infrastrukture, javni prostori i sadržaji. Primjenom primjer može u značajnoj mjeri ojačati planerska ovog ad valorem poreza utvrđene poreske stope prim- Kod ocjenjivanja rezultata ostvarenih sprovođenjem znanja o principima, metodama i drugim specijalis- U Poglavlju 8 u okviru pokazatelja za praćenje spro- jenjuju se na poresku osnovicu koju čini procijenjena planskih dokumenata nije jednostavno odvojiti ne- tičkim znanjima značajnim za prostorno planiranje vođenja NS IUOP, definisane su posebne grupe po- tržišna vrijednost nepokretnosti. Procjenu mogu vrši- posredan rezultat primjene plana i planskih rješenja morske sredine. Uzimajući u obzir relativnu dostup- kazatelja koje su značajne za praćenje sprovođenja ti specijalizovane službe, na osnovu utvrđenih kriteri- od rezultata paralelne primjene drugih sistemskih nost podataka u Bokokotorskom zalivu, prvi demon- PPPNOP CG. juma ili primjenom jednostavnih formula (npr. množi mjera u sistemu uređenja prostora. Zato je radi po- stracioni prostorni plan mora mogao bi biti realizovan se površina objekta s koeficijentom umanjenja zbog jednostavljivanja procesa praćenja i ocjenjivanja spro- upravo na području ovog zaliva i s njim povezanog 6.2.4 Instrumenti poreske politike u funkciji starosti i koeficijentom lokacije odnosno zone u kojoj vođenja planskih dokumenata neophodna primjena dijela otvorenog mora. se objekat nalazi). pokazatelja ili indikatora. Riječ je o instrumentima ostvarivanja prostorno-planskih ciljeva Taj plan može kao zaseban plan izraditi Ministarst- kojima se doprinosi efikasnosti sprovođenja planskog Instrumenti poreske politike nijesu dio uobičajenog Diferencijacijom poreskih stopa nastoji se precizni- vo održivog razvoja i turizma, u saradnji s opštinama dokumenta s obzirom na to da pomažu: sadržaja planskih dokumenata, a nijesu ni u formal- je usmjeriti poresko opterećenje, tako da se može koje su prostorno orijentisane prema planskom pod- noj nadležnosti sistema uređenja prostora. Pritom se ublažiti uticaj na rezidente u odnosu na nerezidente. −− u jasnom, mjerljivom i uporedivom opisivanju ručju akvatorijuma. Pritom bi bio detaljniji u odnosu planska opredjeljenja i utvrđeni ciljevi prostornog Kad je riječ o stambenim jedinicama, različite stope stanja na plan koji bi bio razvijen na nacionalnom nivou, a razvoja u obalnom području ne sprovode u zadovol- mogu biti na prvu ili sljedeće stambene jedinice, dok javajućoj mjeri, a prostorni planeri se suočavaju sa namjena mora („zoning“) bi pokrila područje pros- −− praćenju sprovođenja i ostvarivanja rezultata kod građevinskog zemljišta stope mogu biti različite tornog obuhvata. Posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za novu prenamjenu zemljišta i širenje za zemljište privedeno namjeni, itd. Poreske stope plana kroz mjerenje napretka u dostizanju ut- građevinskih područja, posebno u funkciji poslova s bio-geografskim zonama što zahtijeva sveobuhvatnu vrđenih ciljeva. poreza na nekretnine mogu se diferencirati uzimajući bazu podataka. U tom kontekstu značajno je naves- nekretninama. u obzir i pravni status objekta u smislu toga da li je ti da spoljašnje vode crnogorskog morskog područja izgrađen sa ili bez građevinske dozvole, ima li up- Pokazatelji se koriste u svim fazama planskog pro- Zato treba jačati tradicionalne politike i mjere plan- nijesu istražene u mjeri u kojoj je istraženo područje otrebnu dozvolu, itd. To je još jedan model kako se cesa. U analitičkoj fazi značajni su jer omogućavaju iranja i uređenja prostora dodatnim instrumentima, Bokotorskog zaliva. Istovremeno, one su u ekonoms- ovim porezom može efikasno doprinositi ostvarivan- objektivizaciju slike o stanju prostora. Dalje se koriste prije svega instrumentima poreske politike. Važno je kom smislu značajne za eksploataciju ugljovodonika, ju ciljeva sistema uređenja prostora. u definisanju ciljeva strateških planskih dokumena- naglasiti da ti instrumenti moraju biti dio šire i konz- ali i kao prostor važnih ribolovnih zona, pomorskih ta. Pojedini pokazatelji su i nezamjenjivo sredstvo za istentne poreske politike. Stoga u ovoj strategiji nije-

120 121 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Značaj poreza na nekretnine za sistem uređenja pros- razvojnim ciljevima doprinositi i na suprotan način, tora naročito proizilazi iz sljedećih činjenica: odnosno tako da se utvrde minimalne stope ili, čak, da se potpuno odustane od oporezivanja obrađenog −− neki djelovi teritorije Crne Gore, prije svega obal- poljoprivrednog zemljišta. no područje, značajno su preplanirani, tako da postoje velike površine građevinskog zemljišta Tako porez na nekretnine, osim svoje osnovne koje nije privedeno namjeni fiskalne uloge, kao najvažniji prihod jedinice lokalne samouprave, čiji se značajan dio vraća u uređenje −− profitabilnost poslova s nekretninama uzrokova- prostora, postaje i efikasan regulator odnosno instru- la je izgradnju velikog broja stambenih jedinica ment stimulisanja poželjnih ekonomskih aktivnosti i za povremeno stanovanje koje troše vrijedne destimulisanja manje poželjnih. prostorne resurse uz obalu i često nelojalno, pa i nelegalno, konkurišu komercijalnom turizmu. Porez na nekretnine u Crnoj Gori postoji niz godi- Porez na nekretnine (npr. za stambene objekte i pros- na i u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, tore nerezidenata) u stopama od 1% i više, umanjuje pri čemu se raspon propisanih poreskih stopa potražnju za tom vrstom nekretnina na izvoru. Na taj sada kreće od 0,10% do 1,00%. Zakonski je ut- način vlasništvo nad nekretninom postaje skuplje ili vrđeno da se za građevinsko zemljište koje nije neisplativo. Smanjuje se potražnja, odnosno interes privedeno namjeni navedene stope mogu uveća- za kupovinu nekretnina, što posljedično smanjuje i ti 150%. Tako utvrđene norme omogućavaju efi- interes investitora za ovu vrstu projekata. kasno korišćenje ovog poreza u prethodno navedene svrhe, dok je odlučivanje po tom osnovu u Slično je i s porezom na neizgrađeno građevinsko nadležnosti organa lokalne uprave. Iako se radi o zemljište. S pozicije prostorno-planske politike i cilje- politički i socijalno delikatnom porezu postojeće va to je najkorisniji oblik poreza na nekretnine. Njime okolnosti dugoročno vode u uvođenje ovog pore- se izrazito destimulišu zahtjevi za prenamjene zeml- za u stopama koje neće biti simbolične. jišta iza kojih ne stoji konkretni investicioni interes. Takođe, destimulišu se i prenamjene zemljišta koje će zbog svoje lokacije zahtijevati duži period za opremanje infrastrukture, što je od značaja za racionalno ko- rišćenje prostora. Takve udaljene lokacije izdvojenih građevinskih područja izvor su najvećih potencijalnih ugrožavanja zatečenih prirodnih i predionih vrijednosti obalnog područja. Za ovu vrstu nekretnina dif- erencirane i povećane poreske stope predstavljale bi bitnu komplementarnu mjeru za suzbijanje pritisaka i očuvanje vrijednosti i potencijala obalnog područ- ja. Porez na nekretnine može prostorno-planerskim i IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija

Ulcinj 123 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 07 Akcioni plan

125 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Akcionim planom NS IUOP definisane su strateške −− nastavak pozitivnog trenda privrednog rasta Crne mjere za sve ciljeve utvrđene i strukturirane u tem- Gore, uz izostanak značajnijih globalnih promje- atskim područjima ove strategije. Osim strateških na u smislu recesije i potresa na (evropskom) tur- mjera, i s njima povezanih podmjera, razvijene su i ističkom tržištu prioritetne akcije za sprovođenje do 2020. g. Utvrđe- ni su i ciljni ishodi odnosno očekivani krajnji rezultati −− eliminisanje mogućnosti prestanka EU podrške koje treba dostići realizacijom utvrđenih strateških ruralnom razvoju ili drugih oblika nestabilnosti mjera s podmjerama u vremenskom horizontu NS IUOP do 2030. g. −− pozitivan nastavak pretpristupnih pregovora Crne Gore s EU. Ipak treba imati na umu da je za dostizanje ciljnih ishoda integralnog upravljanja obalnim područjem 7.1 Strateške mjere Crne Gore potrebna sinergija u realizaciji strateških U Akcionom planu strateške mjere su raščlanjene mjera NS IUOP sa strateškim opredjeljenjima i akci- na odgovarajuće podmjere da bi se konkretizacijom jama povezanih sektorskih politika. Tako, na primjer, odgovora na identifikovane probleme i slabosti olakša- očuvanje atraktivnosti resursa obalnog područja za lo sprovođenje neophodnih promjena postojećeg razvoj održivog turizma (mjera 4.1.1) znatno dopri- stanja obalnog područja. Mjere s pripadajućim podm- nosi poboljšanju ekonomskih učinaka sektora turiz- jerama, ciljnim ishodima i subjektima odgovornim za ma, odnosno diverzifikaciji turističkog proizvoda i njihovo sprovođenje, grupisane su po pojedinačnim povećanju iskorišćenosti kapaciteta. Međutim, bez strateškim ciljevima u okviru tematskih područja sinergije u sprovođenju te mjere s djelovanjem po NS IUOP. Tako strukturirane prikazane su u tačkama pitanju ulaganja u sve segmente turističkog proizvo- 7.1.1–7.1.7 u formi tabela koje predstavljaju mape puta da (od smještajnih kapaciteta do marketinga, što su do ostvarenja strateških ciljeva ove strategije. mjere utvrđene Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine) ne može se očekivati postizan- 7.1.1 Mjere u tematskom području „Očuvanje je željenog ishoda NS IUOP. Zato ključni značaj ima i međuresorna koordinacija kroz funkcionisanje Savje- prirode, predjela i kulturnih dobara“ ta za IUOP (mjere 5.1 i 5.2). Mjere s pripadajućim podmjerama za dostizanje strateških ciljeva utvrđenih u ovom tematskom područ- Uspješnost realizacije ciljeva i s njima povezanih ju NS IUOP date su u tačkama 7.1.1.1 i 7.1.1.2 i struk- mjera, podmjera i akcija, odnosno postizanje željenih turirane u tabelama prikazanim na kraju tačke 7.1.1. ishoda, u značajnoj mjeri uslovljeno je ispunjenjem sljedećih preduslova: 7.1.1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i kultur- −− obezbjeđivanje političke podrške sprovođenju na dobra predloženih reformi odnosno uspostavljanju siste- Dosadašnja praksa pokazala je da postoje značajne ma integralnog upravljanja obalnim područjem slabosti u primjeni integralnog pristupa i instrumenata za zaštitu ekološki vrijednih staništa i ekosiste- IZVOR: CAMP

Valdanos 127 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

ma obalnog područja, čak i u slučajevima kad su oni se demonstriraju dobre prakse i vrši razmjena iskus- du s međunarodnim smjernicama (npr. Aiči ciljevi Značajno je raditi na izgradnji odgovarajućih kapac- normirani (kao što je slučaj s ocjenom prihvatljivosti). tava radi razvoja kapaciteta za primjenu navedenih za zaštitu biodiverziteta, Strategija EU za jadransku iteta za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, Za prevazilaženje utvrđenih slabosti i nedostataka pristupa i instrumenata. Takođe, važno je unaprijediti i jonsku regiju). Takođe treba razviti sistem mjera i posebno onima u moru s obzirom na to da po tom umjesto deklarativne, porebna je stvarna integracija nadzor i kontrolu nad korišćenjem resursa obalnog mehanizama zaštite van zaštićenih prirodnih dobara. osnovu nema relevantnig iskustava u Crnoj Gori. zahtjeva zaštite prirode u sektorske politike i planove područja kroz unapređenje koordiniranog djelovan- i primjena ekosistemskog pristupa. ja i jačanje tehničkih i administrativnih kapaciteta za TEMATSKO vršenje nadzora. 1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara Zato je neophodno uskladiti postojeće propise i pro- PODRUČJE grame s međunarodnim zahtjevima i propisima EU Neophodno je adekvatno uključiti zaštitu prirode, STRATEŠKI CILJ 1.1 EFIKASNO ŠTITITI PRIRODU, PREDJELE I KULTURNA DOBRA o primjeni ekosistemskog pristupa (uz Protokol o predjela i kulturnih dobara u planska rješenja i plan- IUOP to su, prije svega, Konvencija UN o biološkoj sku regulaciju da bi se pružila podrška funkcioni- ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava za SUBJEKTI zaštitu kulturnih dobara, lokalne samouprave u obalnom području raznovrsnosti, Okvirna direktiva o morskoj strategiji sanju sistema prostornog planiranja kao regulatora Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo pomorst- 2008/56/EC, Direktiva o staništima 93/626/EEC) i očuvanja i održivog korišćenja prirodnih i kulturnih va i saobraćaja, Javno preduzeće (buduća Agencija) za upravljanje morskim dobrom, naučne institucije unaprijediti zaštitu, upravljanje i planiranje predjela vrijednosti obalnog područja. U tom kontekstu treba (Univerzitet Crne Gore: PMF, Institut za biologiju mora), organizcije civilnog društva i NVO u skladu s Evropskom konvencijom o predjelima. Is- unaprijediti dostupnost i ažurnost podataka o stan- tovremeno, potrebno je jačati kapacitete i unaprijediti ju biodiverziteta na kopnu i moru, odnosno razviti CILJNI ISHOD praksu sprovođenja odabranih mehanizama koji do- kvalitetne stručne podloge i omogućiti njihovu upo- U POSTIZANJU MJERE PODMJERE prinose održivom upravljanju obalnim područjem, trebu u prostorno-planskoj dokumentaciji. NAPRETKA U kao što je ocjena prihvatljivosti i strateška i projektna 2030. g. procjena uticaja na životnu sredinu. 7.1.1.2 Održivo upravljati zaštićenim 1.1.1 Primijen- 1.1.1.1 Izvršiti izmjene Zakona o zaštiti prirode, Zakona o šumama i propisa ko- Praćenjem po- prirodnim dobrima, ekološki vrijednim iti instrumente jima se regulišu ekonomske djelatnosti u obalnom području u odnosu kazatelja dobrog Sprovođenjem NS IUOP treba doprinijeti sanaciji pri- na zahtjeve o zaštiti biološke raznovrsnosti i primjeni ekosistemskog ekološkog stanja zaštite prirod- mora i pokazatelja staništima i ekosistemima nih dobara, pristupa, koji su sadržani u IUOP Protokolu, kao i relevantnim propisi- oritetnih kulturnih dobara i stvaranju uslova za bolje ma EU (primarno Direktivi o staništima 93/626/EEC, Direktivi o pticama ekosistemskog upravljanje podvodnim kulturnim dobrima. Prioritet U okviru uspostavljanja buduće nacionalne Ekološke ekološki vri- 2009/147/EC), Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti UN-a, istovremeno pristupa, status jednih staništa obezbjeđujući njihovu uzajamnu harmonizovanost. morskog ekosiste- je dovršiti revalorizaciju pokretnih i nepokretnih kul- mreže treba identifikovati ekološki vrijedna staništa i ekosistema ma ocijenjen je kao turnih dobara, uspostaviti monitoring stanja kulturne i ekosisteme obalnog područja, naročito ekosisteme 1.1.1.2 Integrisati principe, ciljeve, mjere i instrumente za očuvanje životne sredi- dobar baštine, podsticati kulturno stvaralaštvo koje je ute- čija je zaštita obavezna shodno Protokolu o IUOP: ne u sektorske politike i planove. meljeno na kulturnoj baštini, primijeniti in situ mjere močvare i ušća, morska staništa, primorske šume i 1.1.1.3 Izgraditi kapacitete za primjenu eskosistemskog pristupa: zaštite kulturnih dobara i ojačati zaštitu nematerijal- dine i omogućiti njihovu zaštitu. Pritom treba adek- −− razvojem tehničkih uputstva nih kulturnih dobara. Unapređenje zaštite kulturnih vatno vrednovati ekosisteme i usluge koje oni pružaju −− realizacijom pilot projekata dobara obalnog područja Crne Gore treba ostvariti i da bi se donosile valjane upravljačke odluke. −− unapređenjem kapaciteta javne administracije razmjenom informacija, pripremom stručnih osnova za integarciju mjera zaš- transferom znanja i najbolje dostupne prakse kroz saradnju u regional- tite kulturnih dobara u prostorne planove, izradom NS IUOP podržava hitnu reviziju i, ako se pokaže nim okvirima (primarno UNEP/MAP-om) i sa zemljama članicama EU informacionog sistema i registra kulturnih dobara potrebnim, rekategorizaciju postojećih zaštićenih −− podsticanjem saradnje nauke i javne administracije kroz aktivno učešće i jačanjem potrebnih stručnih i administrativnih prirodnih dobara uz definisanje održivih modela up- u izradi stručnih podloga za primjenu ekosistemskog pristupa, praćenju ravljanja. Neophodno je ubrzati i proces proglašenja i izvještavanju o stanju morskog ekosistema, izradi programa, projekata i kapaciteta. tehničkih uputstava novih zaštićenih prirodnih dobara, naročito u mor- Treba stvoriti potrebne tehničke i finansijske pre- −− podsticanjem saradnje poslovnog sektora i javne administracije u pogle- skoj sredini. Ekološki značajne djelove kopna i mora du finansiranja programa i projekata za primjenu ekosistemskog pristupa duslove i omogućiti sprovođenje aktivnosti kojima treba staviti pod odgovarajući režim zaštite u skla- kroz mehanizme društvene odgovornosti

128 129 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD CILJNI ISHOD U POSTIZANJU U POSTIZANJU MJERE PODMJERE MJERE PODMJERE NAPRETKA U NAPRETKA U 2030. g. 2030. g. 1.1.1 Primijen- 1.1.1.4 Unaprijediti primjenu: Unaprijeđena je 1.1.2 Zaštititi, 1.1.2.1 Uskladiti zakonske propise u oblasti prostornog planiranja, zaštite Predio je integrisan primjena strateške i prirode, zaštite životne sredine i kulturne baštine s Evropskom konvenci- u prostorne pla- iti instrumente −− strateške procjene uticaja prostornih i razvojnih planova na životnu sred- upravljati i zaštite prirod- projektne procjene planirati pred- jom o predjelima, utvrđujući, između ostalog, zaštitu izuzetno vrijednih nove inu zaštićenih prirodnih dobara, ekološki vrijednh staništa i ekosistema uticaja na životnu predjela. nih dobara, obalnog područja sredinu, kao i oc- jele u skladu ekološki vri- jene prihvatljivosti s Evropskom 1.1.2.2 Donijeti predionu politiku u okviru čijeg sprovođenja je potrebno: jednih staništa −− procjene uticaja na životnu sredinu za zahvate u zaštićenim prirodnim konvencijom o dobrima i potencijalnim područjima nacionalne Ekološke mreže (EM- −− izraditi predionu tipologiju za Crnu Goru, izdvajajući predio primorskog i ekosistema ERALD, IBA, IPA), naročito onima koja uključuju prirodna staništa i eko- predjelima regiona u okviru predione regionalizacije sisteme obalnog područja. Ključna staništa u morskom i kopnen- −− pripremiti stručne osnove za zaštitu izuzetnih predjela pri pripremi predi- 1.1.1.5 Omogućiti primjenu ocjene prihvatljivosti: om dijelu obalnog one tipologije područja se ne −− podrškom transferu znanja i iskustava iz najbolje prakse kroz izradu −− pri izradi prostorno-planske dokumentacije na svim nivoima obavezno gube vodiča i tehničkih uputstava za njeno sprovođenje izrađivati plan predjela, usklađen sa cjelovitim planskim rješenjem, koji treba da sadrži: jasan koncept razvoja i zaštite (lokalno) značajnih/pre- −− testiranjem njene primjene na lokalitetima buduće Ekološke mreže u poznatljivih predjela, određene uslove razvoja djelatnosti/zahvata, kao i obalnom području. smjernice za razvoj i zaštitu područja koja karakteriše potreba posebne 1.1.1.6 Unaprijediti dostupnost i ažuriranost podataka o stanju biodiverziteta na (lokalne) zaštite predjela kopnu i moru: −− da su smjernice za razvoj i zaštitu predjela operativne, prevazilazeći tradi- −− unapređenjem monitoringa stanja biodiverziteta u kopnenom dijelu obal- cionalni zaštitni koncept, a gdje se ocijeni potrebnim i uzimajući u obzir nog područja potrebu stvaranja novog predjela −− uspostavljanjem inventara stanja biodiverziteta obalnog područja −− da se posebna pažnja posveti predjelu u uskom obalnom području (±1000 m od obalne linije, zavisno od karakteristika obale), sanaciji de- −− izradom stručnih podloga (u GIS obliku) za prostorno planiranje o ras- gradiranih područja, planiranju zelenih sistema i pejzažno–arhitektons- prostranjenju, stanju i vrijednostima staništa i vrsta kom uređenju otvorenog prostora u naseljima −− razmjenom podataka u okviru saradnje na Jadranu i Mediteranu, te s −− da se posebna pažnja posveti sanaciji degradiranih područja, planiranju Evropskom agencijom za zaštitu životne sredine. zelenih sistema i pejzažno–arhitektonskom uređenju otvorenog prostora u naseljima −− naročito tretirati pitanja predionog (pejzažno-arhitektonskog) uređenja obalne linije i zaleđa plaža, stvaranja zelenih zaštitnih zona između plaža i urbanizovanih područja, arhitektonskog dizajna objekata na plažama i predione sanacije degradiranih područja −− obalni odmak primjenjivati kao jedan od osnovnih instrumenata očuvanja obalnog predjela što u smislu razvoja turističkih kapaciteta nije ograničen- je, već potencijal za stvaranje kvalitetnog pejzažno-arhitektonskog uređenja −− podizati svijest o značaju predjela različitim oblicima promovisanja i programima obrazovanja.

130 131 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD TEMATSKO U POSTIZANJU 1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara MJERE PODMJERE PODRUČJE NAPRETKA U 2030. g. STRATEŠKI CILJ 1.2 ODRŽIVO UPRAVLJATI ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM DOBRIMA, EKOLOŠKI VRIJEDNIM STANIŠTIMA I EKOSISTEMIMA OBALNOG PODRUČJA 1.1.3 Zaštititi 1.1.3.1 Dopuniti Zakon o zaštiti kulturnih dobara normiranjem in situ zaštite kul- Uslovi zaštite i upravljati turnih dobara na kopnu i u moru, kao i unapređivanjem postojećih normi kulturnih dobara ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, Javno pre- po pitanju zaštite podvodne kulturne baštine. integrisani su u duzeće (buduća Agencija) za upravljanje morskim dobrom, lokalne samouprave u obalnom području kulturnim prostorne i razvo- SUBJEKTI dobrima 1.1.3.2 Izvršiti revalorizaciju pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara i definisati jne planove Subjekti uključeni u implementaciju: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“, naučne institucije (Univerzitet Crne smjernice o kulturnim dobrima u prostorno-planskoj uključujući: Gore: PMF, Institut za biologiju mora, i drugi), organizacije civilnog društva i NVO −− analizu stanja kulturne baštine u obalnom području Svi značajni spome- CILJNI ISHOD −− definisanje funkcija (način upotrebe, namjenu) pojedinačnim kulturnim nici kulture su u U POSTIZANJU dobrima i odnos s okolnim prostorom funkciji i dobrom MJERE PODMJERE stanju NAPRETKA U −− redefinisanje, po potrebi, statusa i mjera zaštite kulturnih dobara 2030. g. −− sanaciju prioritetnih kulturnih dobara uz prethodnu pripremu konzerva- 1.2.1 Iden- 1.2.1.1 Mapirati i vrednovati odnosno utvrditi stanje (primjenom GIS-a): Uspostavljeno je torskih stručnih podloga tifikovati i efikasno i integri- −− zaštićenih prirodnih dobara na kopnu, kao i ekološki vrijednih staništa i sano upravljanje −− pripremu stručne osnove za zaštitu podvodne kulturne baštine vrednovati ekosistema obalnog područja predloženih za zaštitu, prioritetno spome- mrežom zaštićenih ekološki vri- −− podsticaj kulturnom stvaralaštvu koje u svojoj osnovi ima kulturnu nika prirode, predjela posebnih prirodnih odlika i Kotorsko-risanskog prirodnih dobara, baštinu Crne Gore. jedna staništa zaliva koji je pod zaštitom UNESCO-a ekološki vrijednih i ekosisteme stanišra i ekosiste- −− morskih staništa u teritorijalnom moru Crne Gore, kao i u međunarodnim 1.1.3.3 Razviti informacioni sistem registra kulturnih dobara uvažavajući potrebe ma na kopnu i mor- obalnog pod- vodama, primarno na sedam prioritetnih lokaliteta – 1. Luštica (od Mam- prostornog planiranja pri formatiranju podataka, tako da se: skoj sredini obalnog ručja i izvršiti ule do rta Mačka), 2. zona od rta Trašte do Platamuna (s uskom zonom područja −− kartiranje stanja, vrijednosti, uslova i mjera očuvanja kulturnih dobara vrši reviziju statu- stroge zaštite od rta Žukovac do rta Kostovica), 3. šira zona ostrva Katič, u GIS formatu sa postojećih 4. zona od rta Volujica do Dobrih Voda, 5. zona od rta Komina do rta kod zaštićenih ostrva Stari Ulcinj, 6. zona uvale Valdanos do Velike uvale i 7. Seka Đeran −− definišu prioriteti u izradi registra kulturnih dobara u skladu s prostor- s južnim dijelom zone ispred Velike plaže do ušća Bojane no-planskim potrebama, odnosno programom uređenja prostora. prirodnih dobara 1.2.1.2 Shodno utvrđenom stanju: 1.1.3.4 Pri realizaciji razvojnih i prostorno-planskih opredjeljenja obezbijediti poštovanje preporuka od značaja za zaštitu prirodnog i kulturno-istorijsk- −− izvršiti reviziju statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara, kao i po- og područja Kotorsko-risanskog zaliva kao UNESCO-ve svjetske baštine u tencijalno zaštićenih prirodnih dobara skladu s Menadžment planom iz 2011. godine. −− utvrditi granice obuhvata prirodnih dobara i prioritetnih lokaliteta mor- 1.1.3.5 Podsticati kulturno stvaralaštvo zasnovano na kulturnoj baštini i očuvanje skih staništa predloženih za zaštitu nematerijalne kulturne baštine radi očuvanja specifičnosti i prepoznatljivosti obalnog područja Crne Gore. −− utvrditi nova zaštićena prirodna dobra koja prioritetno treba staviti pod zaštitu do 2020. godine, u skladu s važećim prostorno-planskim smjerni- 1.1.4 Omo- 1.1.4.1 Prioritetno je: Podignut je nivo cama i zahtjevima za uspostavljanje nacionalne Ekološke mreže i ostalim gućiti efikasan tehničkih i adminis- relevantnim međunarodnim standardima kroz otvoreni participativni −− unapređivanje koordinacije djelovanja inspekcijskih službi zaduženih za trativnih kapaciteta proces, uz učešće relevantnih subjekata (administracije na nacionalnom i nadzor i nadzor i kontrolu ribarstva, pomorskih aktivnosti, zagađenja mora s plo- inspekcijskih službi, lokalnom nivou, državnih organa, naučnih i stručnih institucija, nevladinih kontrolu nad vila, zaštitu životne sredine, zaštitu voda, zaštitu prostora i gradnju, kao i kao i efikasnost i organizacija civilnog društva) korišćenjem koordinacije njihovog djelovanja s komunalnim inspekcijskim službama njihovog koordinira- resursa obalnog djelovanja −− jačanje tehničkih i administrativnih kapaciteta inspekcijskih službi, naroči- nog područja to s aspekta sprječavanja primjene nedozvoljenih sredstava kod ribolova, nedozvoljenog unosa invazivnih vrsta, nelegalne gradnje, komercijal- no-turističke valorizacije prirodne i kulturne baštine na kopnu i u moru.

132 133 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD 7.1.2 Mjere u tematskom području „Razvoj Neophodno je priključenje na kanalizacionu mrežu U POSTIZANJU u svim urbanim cjelinama i izgradnja postrojenja za MJERE PODMJERE infrastrukture za sprječavanje i sanaciju NAPRETKA U zagađenja“ tretman otpadnih voda odgovorajućeg kapaciteta radi 2030. g. smanjenja direktnog uticaja urbanizacije. Ne smije se 1.2.2 Izgraditi 1.2.2.1 Uspostaviti efikasnu upravljačku strukturu za upravljanje zaštićenim Izgrađeni su kapac- Mjere s pripadajućim podmjerama za dostizanje dozvoliti dalja urbanizacija bez adekvatnog komunal- kapacitete prirodnim dobrima uključujući: iteti za primjenu strateških ciljeva utvrđenih u ovom tematskom po- najbolje dostupnih nog opremanja građevinskog zemljišta. Za sanaciju za integralno −− izradu studija zaštite i planova upravljanja i obezbjeđivanje optimalnih znanja i standar- dručju NS IUOP, date su u tačkama 7.1.2.1, 7.1.2.2, posljedica disperzne gradnje važna je izgradnja ma- upravljanje finansijskih sredstava za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima u da upravljanja 7.1.2.3 i 7.1.2.4 i strukturirane u tabelama prikaznim lih postrojenja za naselja, odnosno lokacije gdje to zaštićenim skladu s rezultatima vrednovanja i inventarizacije kopnenog i morskog zaštićenim prirod- prirodnim do- biodiverziteta nim dobrima (npr. na kraju tačke 7.1.2. predstavlja najbolje rješenje (troškovno i u odnosu na IUCN) brima, ekološ- −− primjenu optimalne upravljačke prakse efekte na životnu sredinu) i sanacija nelegalnih ispus- ki vrijednim 7.1.2.1 Postići dobro ekološko stanje morskog ta. Takođe, neophodno je uklanjanje kanalizacionih staništima i −− zaustavljanje gubitka vrijednosti biodiverziteta i degradacije ekosistema ispusta koji nijesu u funkciji. Infrastruktura treba da ekosistemima ekosistema −− sprovođenje mjera sanacije i restauracije lokaliteta s narušenim staništima zadovolji kritirijume održivosti, kako u fazi izgradnje obalnog pod- U protekloj deceniji ostvaren je značajan napredak u ručja −− usklađivanje razvojno-investicionih planova s planovima upravljanja tako i u fazi funkcionisanja. Zbog toga je za izgradnju zaštićenim prirodnim dobrima smanjivanju pritisaka na životnu sredinu mora un- uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, između osta- −− povećanje koristi od ekosistemskih usluga sprovođenjem mjera zelenog i apređenjem kapaciteta sistema za sakupljanje i tret- log, neophodno predvidjeti lokacije koje su pogodne plavog rasta, primarno kroz održivu turističku valorizaciju usluga ekosiste- man otpadnih voda. Ipak, neophodno je nastaviti ma s aspekta ranjivosti životne sredine i obezbijediti op- unapređivanje postojećih kapaciteta da bi se smanjio timalan tretman mulja koji nastaje tretmanom otpad- −− unapređenje Zakona o zaštiti prirode i Zakona o morskom dobru kroz uticaj zagađenja od komunalnih otpadnih voda, ali i utvrđivanje normi kojim se omogućava cjelovito upravljanje zaštićenim nih voda. prirodnim dobrima, ekološki vrijednim staništima i ekosistemima obalnog uticaji zagađenja od industrijskih otpadnih voda i za- područja buduće nacionalne Ekološke mreže, uključujući prikupljanje gađenja nastalih neadekvatnim tretmanom otpada i Ulaganja u izgradnju infrastrukture za prihvat i tret- informacija i izvještavanje o stanju biodiverziteta obalnog područja. otpadnih voda s brodova u lukama. man čvrstog i tečnog otpada u lukama, kontrolu i tret- 1.2.2.2 Unaprijediti postojeće kapacitete za upravljanje zaštićenim prirodnim man balastnih voda, kao i ulaganja u izgradnju lučkih dobrima: Prioritetna je sanacija zagađenjem najugroženijih terminala za potrebe u sektoru ribarstva i izgradnju −− sprovođenjem programa obuke i trening aktivnostima (u kontekstu „hot-spot“ lokacija, koje se nalaze u obuhvatu pojed- sidrišta, predstavljaju značajne izazove u nastojan- obaveza koje proizilaze iz procesa transpozicije Direktive o staništima inih djelova Tivatskog i Kotorskog zaliva, luka u Ko- 93/626/EEC, Direktive o pticama 2009/147/EC, uspostavljanja naciona- ju da se optimiziraju kapaciteti postojeće lučke in- lne Ekološke mreže, Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EC, toru, Budvi i Baru, kao i na potezu od Ulcinja do Port frastrukture. Radi jačanja operativnog sistema za integralnog upravljanja obalnim područjem i planiranja namjene mora Milene. Za rijeku Bojanu, kao prekogranični vodeni sprječavanje zagađenja i djelovanje kod iznenadnih u skladu s Direktivom Evropske unije o definisanju okvira za prostorno tok, neophodno je realizovati tehnički i finansijski planiranje mora 2014/89/EU, saradnje s UNEP/MAP-om i GFCM-om) zagađenja na moru, potrebno je dalje unapređenje zahtjevan plan sanacije, uključujući brojne izvore integracije sistema bezbjednosti i sigurnosti plovidbe −− transferom znanja radi primjene najbolje dostupne prakse upravljanja zagađenja u Crnoj Gori i Albaniji. Pritom je priori- zaštićenim prirodnim dobrima, naročito zaštićenim prirodnim dobrima u sa sistemom hitnog reagovanja u slučaju zagađenja moru (korišćenjem iskustva u okviru MEDPAN-a) et sanacija Port Milene s obzirom na direktan uticaj mora s plovila. U tom pogledu posebno je značajna zagađenja na morsku sredinu i kvalitet turističke upotreba savremene opreme i obuka osoblja za njenu ponude. Zamjenom zastarjele opreme u tehnološkim pravilnu primjenu. procesima u brodogradnji, kao i realizacijom projekata zelene infrastrukture na kopnu i u moru, treba Uporedo s razvojem infrastrukture treba omogućiti postići dodatne pozitivne učinke u smanjivanju priti- primjenu instrumenata za prevenciju i kontrolu za- saka na životnu sredinu mora. gađenja (npr. ekonomski instrumenti, sanacija šteta).

134 135 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Izgradnju infrastrukture treba da prati i kontinuirano pravilu, nemaju potreban stepen komunalne oprem- luprirodnim (zelene ili plave tj. vodene) površinama Mjere prilagođavanja treba učiniti djelotvornim 96 / Komunikacija EK: Zelena infrastruktura – jačanje evropskog prirodnog kapitala jačanje zakonodavnog okvira i institucionalnih kapac- ljenosti i često se oslanjaju na improvizovana rješenja radi očuvanju kvaliteta životne sredine i zdravlja eko- kroz njihovu integraciju u prostorno-plansku doku- {SWD(2013) 155 final} iteta nadležnih resora i institucija. U tom kontekstu s negativnim uticajima na životnu sredinu i kvalitet sistema. Na taj način smanjile bi se potrebe u pogledu mentaciju i omogućavanjem efikasne primjene pla- značajno je dalje usklađivanje propisa sa zahtjevima života. Zato je u neuslovno urbanizovanim područ- izgradnje klasične tzv. sive infrastrukture96. Uvođenje nova za ublažavanje prirodnih nepogoda i posljedica evropske legislative u oblasti upravljanja otpadnim jima (legalno urbanizovanim područjima neoprem- metoda i tehnika izgradnje zelene infrastrukture do- katastrofa i planova za korišćenje zemljišta. Pored vodama, kao i unapređivanje programa praćenja stan- ljenim komunalnom infrastrukturom i područjima prinijeće obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i hidro-geoloških uslova i seizmičnosti terena prioritet- ja morske sredine u odnosu na zahtjeve Okvirne di- legalizovane bespravne gradnje) potrebno sprovesti procesa značajnih za obezbjeđivanje brojnih usluga no treba uzeti u obzir varijabilnost klime, klimatske rektive o morskoj strategiji 2008/56/EC i zahtjeve u mjere sanacije. ekosistema. Tako će se unaprijediti i shvatanje koristi promjene i klimatske ekstreme. pogledu primjene ekosistemskog pristupa (EcAp) u koje priroda pruža društvu i pokrenuti ulaganja po- okviru sprovođenja Barselonske konvencije. Prioritet- Prioritet je i ponovna upotreba i reciklaža otpada, trebna za održavanje i povećanje tih koristi. Za suočavanje s rizicima od suša i požara na raspolag- no je i unapređenje legislative u oblasti pomorstva, uz nastojanje da se primijene inovativne i čiste teh- anju su brojne mogućnosti kao što su: uspostavljan- naročito u odnosu na zahtjeve Međunarodne po- nologije. Takođe, u nacionalnim okvirima potrebno je Značajno je testirati realizaciju projekata izgradnje je sistema ranih najava suša i požara, mjere sanacije morske organizacije u pogledu tretmana zauljnih doprinijeti međunarodnim naporima, naročito u re- zelene infrastrukture u skladu s najboljim dostupnim i mjere koje treba preduzeti u domaćinstivima i na- (kaljužnih voda) i čvrstog otpada s brodova u lukama, gionu Mediterana, usmjerenim na smanjenje količine praksama u EU. U tom kontekstu treba sagledati i mo- jznačajnijim sektorima – turizmu, industriji, poljop- upravljanja balastnim vodama i kontrole uticaja in- otpada koji dospijeva u more (eng. marine litter). gućnosti koje pruža sprovođenje eko remedijacijskih rivredi. vazivnih vrsta, redukcije zagađenja s plovila, te u kon- mjera koje omogućavaju širok dijapazon intervencija tekstu učešća nadležnih organa u sektoru pomorstva Realizaciju ovih mjera treba da prati kontinuirano un- pri sanaciji degradiranog zemljišta i sedimenata. Pored faktora kao što su hidrološko stanje, zalihe vode u integrisanom sistemu prikupljanja podataka i izv- apređivanje sistema upravljanja otpadom kroz efikas- u tlu, topljenje sniježnog pokrivača i fizičke karakter- ještavanja o stanju morskog ekosistema. nije djelovanje i saradnju nadležnih subjekata na na- 7.1.2.4 Uspostaviti sistem upravljanja rizicima istike terena, ekstremne padavine jesu najvažniji fak- cionalnom i lokalnom nivou. Potreban je kontinuirani od prirodnih i antropogenih hazarda tor koji izaziva poplave. Zato prioritetni značaj imaju 7.1.2.2 Doprinijeti bezbjednom uređenju, progres u razvoju i primjeni propisa i planova o up- i mjere ograničavanja rizika uslovljenih ekstremnim ravljanju otpadom i efikasna i djelotvorna primjena Planovi za razvoj infrastrukture moraju se uskladiti padavinama: dugotrajnim intenzivnim padavinama revitalizaciji i rekultivaciji prostora sanacijom pocjena uticaja na životnu sredinu kod planiranja i s analizama o osjetljivosti životne sredine i društve- izazvanim serijom ciklona u hladnijoj polovini go- zagađenja usljed neadekvatnog odlaganja i izgradnje infrastrukture za upravljanje otpadom. no-ekonomskih djelatnosti na očekivane štetne uticaje dine (oktobar – mart) i kratkotrajnim padavinama tretmana otpada prirodnih hazarda i hazarda uzrokovanih ljudskom koje nakon dugog sušnog perioda praćenog visokim aktivnošću, odnosno na rizike od gubitaka koji nastaju Za smanjenja stvorenih količina otpada nepohodno 7.1.2.3 Podsticati zelenu infrastrukturu temperaturama mogu usloviti različite vrste hazarda usljed njihovog uticaja. Prioritet je povećati adaptivni poput poplava, odrona, klizišta. je značajno unapređenje sistema prikupljanja i odlag- Podsticanjem zelene mobilnosti na kopnu i moru kapacitet na hazarde koji u najvećoj mjeri pogađaju anja otpada. Treba nastaviti realizaciju prioritetnih treba ostvariti pozitivne učinke na kvalitet životne obalno područje Crne Gore: eroziju (bujične tokove, Duž crnogorske obale prioritetna je realizacija mjera projekata sanacije zagađenih lokaliteta zemljišta sredine. Prioritetno, treba testirati mogućnosti za eroziju zemljišta usljed negativnih uticaja urbanizacije), za smanjenje šteta od oluja, odnosno jakih kiša (zemljište u krugu Brododgradilišta u Bijeloj i lok- organizaciju prevoza na moru primjenom plovila sa varijabilnost klime i klimatske promjene koje generišu praćenih olujnim vjetrovima, olujnom plimom i acije neuređenih odlagališta otpada čija sanacija nije smanjenom emisijom zagađujućih materija u morski meteorološke hazarde i ekstremne vremenske događaje poplavama. Ovi rizici dovode do plavljenja širokog izvršena – npr. Kruče kod Ucinja, u Herceg Novom, ekosistem i podsticati pilot projekte uspostavljanja (suše, šumske požare, jake kiše, olujne vjetrove, podi- prostora uz obalu, izazivaju štete na obližnjim objek- Baru, Kotoru i Ulcinju). Sanacijom zagađenja stvaraju integrisanog sistema održivog saobraćaja na kopnu zanje nivoa mora) i zemljotrese. Zato je potrebna dal- tima, plažnom mobilijaru, pristaništima i dr. Treba se preduslovi za bezbjedno uređenje, revitalizaciju i (vozila na električni pogon i solarnu energiju, bicikli- ja razrada postojećih analiza o ranjivosti na prirodne i uzeti u obzir i posljedice uticaja olujnih vjetrova koji rekultivaciju prostora, odnosno unapređuje se kvalitet zam i sl.). antropogene hazarde, sprovođenje mjera prevencije, nastaju usljed vremenskih nepogoda izazvanih jakom života i mogućnosti održive valorizacije prostora. ublažavanja, prilagođavanja i remedijacije, prije svega u lokalnom nestabilnošću, kao što su: „ekološka erozija“ Treba podsticati i realizaciju projekata zelene infra- kontekstu unapređivanja održivosti infrastrukture. izazvana vjetrovima brzine preko 10 m/s, oštećenja Naselja koja su izgrađena suprotno propisima, po strukture koja se primjenjuje na prirodnim ili po-

136 137 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

dalekovoda, oštećenja građevinskih objekata i kon- sistemi: močvare i ušča rijeka, morski habitati, obalne strukcija, stvaranje visokih talasa na moru i prekid šume i dine. pomorskog saobraćaja, oštećenja brodova, obale i obalne infrastrukture i štete u poljoprivredi. Neophodan je rast izdvajanja iz budžeta za finansiranje programa istraživanja uticaja prirodnih i antro- S aspekta uticaja oluja praćenih podizanjem nivoa pogenih hazarda, uključujući mapiranje i monitoring mora neophodno je proširenje obalnog odmaka, prirodnih hazarda i razvoj rješenja za smanjenje šteta odnosno zone ograničene ili zabranjene gradnje uz koje oni uzrokuju. Prioritetna je i realizacija pojedinih obalu na određenom broju lokaliteta, uzimajući u zahvata kao što je obnavljanje obalne infrastrukture obzir i činjenicu da se na istim nalaze najznačajniji i kapaciteta plaža radi ublažavanja i sanacije uticaja elementi životne sredine čija je zaštita definisana prirodnih hazarda. Protokolom o IUOP, prije svega specifični obalni eko- IZVOR: CAMP

Port Milena i Ulcinjska solana 139 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja CILJNI ISHOD PODRUČJE U POSTIZANJU MJERE PODMJERE NAPRETKA U STRATEŠKI CILJ 2.1 POSTIĆI DOBRO EKOLOŠKO STANJE MORSKOG EKOSISTEMA 2030. g. ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Uprava za 2.1.2 Efikas- 2.1.2.1 Završiti usklađivanje postojeće legislative u oblasti sprječavanja i kontrole Uspostavljen je SUBJEKTI inspekcijske poslove no spriječiti zagađenja iz izvora na moru (prvenstveno Zakona o sprječavanju za- efikasan sistem Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarsvo odbrane, nastanak gađenja mora s plovila), uključujući i donošenje posebnih podzakonskih djelovanja u slučaju Ministarstvo unutrašnjih poslova, lokalne samouprave u obalnom području, Javno preduzeće (Agencija) zagađenja i propisa kojima se reguliše zaštita mora u pogledu ograničavanja emisije zagađenja s plovila zagađivača vazduha s plovila, kontrola plovila s premazima i bojama sa za upravljanje morskim dobrom, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava pomorske sigurnosti, Lučke kontrolisati kapetanije, Institut za biologiju mora, akreditovane laboratorije (Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju sadržajem štetnih supstanci (antifouling boje), podsticaj primjene nis- zagađenje Crne Gore, Centar za ekotoksikoloska ispitivanja doo-CETI), Uprava pomorske sigurnosti – Služba za djelo- kokarbonskih mjera u pomorskom transportu, i sl. U lukama se vrši vanje u vanrednim situacijama iz izvora na prihvat i tretman moru 2.1.2.2 Uspostaviti integrisani sistem kontrole, nadzora i zaštite mora koji treba da obezbijedi efikasno izvršavanje pomorskih misija kao jednog od stubo- zauljnih (kaljužnih va integralnog upravljanja obalnim područjem. voda), sanitarnih CILJNI ISHOD voda i čvrstog ot- U POSTIZANJU 2.1.2.3 Unaprijediti sistem za pružanje odgovora u akcidentnim situacijama na pada MJERE PODMJERE moru u skladu s Protokolom Barselonske konvencije za sprječavanje i NAPRETKA U reagovanje u slučaju akcidentnog zagađenja mora s plovila, te zahtjevima 2030. g. IMO-a. Efikasno se prim- 2.1.1 Realizo- 2.1.1.1 Unaprijediti sistem odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, između Unaprijeđen je 2.1.2.4 Utvrditi kapacitete životne sredine u Bokokotorskom zalivu, primarno u jenjuje plan upra- vati sanaciju ostalog: kvalitet mora na odnosu na kapacitete morskog ekosistema za prijem velikih brodova koji vljanja balastnim morskog hot spot lokacijama negativno utiču na kvalitet vazduha, kvalitet morske vode i uznemiravanje vodama −− uklanjanjem kanalizacionih ispusta koji nijesu u funkciji i sanacijom ne- i na udaljenosti ekosistema na legalnih ispusta, kao i obezbjeđivanjem njihovog povezivanja s glavnim ribljeg fonda, emisiju buke, uvažavajući činjenicu da je riječ o djelatnosti od 1 nm od obale od značaja za rast prihoda na lokalnom nivou. prioritetnim kanalizacionim kolektorima, te sanacijom pripadajućeg prostora (Brodogradilištu lokacijama Smanjena je količi- −− prelaskom iz mješovitog u separatne kanalizacione sisteme, posebno za u Bijeloj, akva- 2.1.3 Us- 2.1.3.1 Izraditi tehničku dokumentaciju i instalirati opremu u lukama u Baru i na otpada koji do- otpadne i atmosferske vode, s upotrebom atmosferske vode za sivu vodu torijumu između postaviti Kotoru za prihvat i tretman zauljnih (kaljužnih voda), sanitarnih voda i čvr- spijeva u more i navodnjavanje Brodogradilišta u sistem za stog otpada, te za kontrolu i tretman balastnih voda u lukama; omogućiti Bijeloj i Luke Porto prihvat i tret- da barem jedna luka ispunjava zahtjeve luke od međunarodnog značaja. −− izmještanjem ispusta komunalnih otpadnih voda iz Bokokotorskog zaliva Montenegro, Luci s obzirom na izražen uticaj zagađenja u zonama slabe izmjene vode. Bar, Luci Kotor, Port man zauljnih 2.1.3.2 Unaprijediti legislativu i tehničke kapacitete za uspostavljanje sistema za U okviru spro- Mileni i morskom (kaljužnih upravljanje balastnim vodama i kontrolu uticaja invazivnih vrsta. vođenja politike 2.1.1.2 Podsticati primjenu novih materijala i bio-tehnologija radi smanjenja priti- akvatorijumu na voda), sani- upravljanja otpa- saka na životnu sredinu uzrokovanih tehnološkim operacijama u brodo- 2.1.3.3 Unaprijediti procedure vođenja evidencije o prihvatu zauljnih (kaljužnih dom realizuju se potezu od Ulcinja tarnih voda i voda), sanitarnih voda i čvrstog otpada s brodova, kao i kontrolu vođenja gradnji, remontu brodova i održavanju jahti. do Port Milene) čvrstog otpa- akcije za upravljanje brodskih knjiga, u skladu sa standardnim procedurama IMO-a (integrišući otpadom koji dospi- 2.1.1.3 Kroz prostorno-urbanističke planove: da i kontrolu tako dobijene podatke u cjelovitu bazu podataka o obalnom području). jeva u more i tretman bal- −− predvidjeti lokacije za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda 2.1.3.4 Organizovati treninge i edukativne programe za sprovođenje odgovara- tako da se ne povećava zagađenost životne sredine astnih voda u jućih procedura i upotrebu opreme u lukama, naročito kroz saradnju i lukama povezivanje lučkih uprava u regionalnom kontekstu djelovanja. −− onemogućiti urbanizaciju bez adekvatnog komunalnog opremanja građevinskog zemljišta, odnosno priključenja na kanalizacionu mrežu. 2.1.4 Smanjiti 2.1.4.1 Integrisati mjere za uspostavljanje monitoringa i upravljanje otpadom koji količinu otpa- dospijeva u more u politiku upravljanja otpadom. da koji dospi- 2.1.4.2 Uspostaviti mehanizme saradnje (npr. uključiti ribare u praćenje i uklan- jeva u more janje otpada iz mora) i razviti programe jačanja svijesti o negativnim efek- (eng. marine tima otpada koji dospijeva u more na morski ekosistem. litter) 2.1.4.3 Inicirati aktivnosti uklanjanja plutajućeg i potopljenog otpada u moru, te njegovog sakupljanja i daljeg tretmana u centrima za upravljanje otpadom, uključujući i programe reciklaže.

140 141 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO CILJNI ISHOD 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja U POSTIZANJU PODRUČJE MJERE PODMJERE NAPRETKA U STRATEŠKI CILJ 2.2 DOPRINIJETI BEZBJEDNOM UREĐENJU, REVITALIZACIJI I REKULTIVACIJI PROSTORA 2030. g. SANACIJOM ZAGAĐENJA USLJED NEADEKVATNOG ODLAGANJA I TRETMANA OTPADA 2.2.2 Unapri- 2.2.2.1 Jedinice lokalne samouprave treba, između ostalog, da: Smanjeno je za- gađenje životne Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, lokalne samouprave u obalnom području jediti upravl- ODGOVORNI −− donesu podzakonska akta iz svoje nadležnosti o načinu odvojenog sredine zatvaran- SUBJEKTI janje otpadom sakupljanja komunalnog otpada radi obrade Subjekti uključeni u implementaciju: Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za statistiku Crne Gore efikasnijim jem i sanacijom neuređenih odlag- (MONSTAT), privredni subjekti, Zajednica opština CG, akreditovane laboratorije (Zavod za hidrometeo- djelovanjem −− donesu lokalne planove upravljanja otpadom u skladu sa Državnim pla- rologiju i seizmologiju Crne Gore, Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo - CETI), Uprava za inspekcijske ališta otpada u i saradnjom nom upravljanja otpadom, kojim će se definisati sakupljanje, transport i poslove obradu komunalnog otpada, uključujući i mjere za sprječavanje ili sman- svim primorskim nadležnih jenje nastanka otpadne ambalaže, odnosno kabastog otpada opštinama subjekata CILJNI ISHOD −− doprinesu povećanju stope reciklaže komunalnog otpada podsticanjem U POSTIZANJU MJERE PODMJERE razdvajanja frakcija otpada i smanjivanjem količine komunalnog otpada Izvršena je sanacija NAPRETKA U na izvoru zemljišta u Brodo- 2030. g. −− jačaju svijest građana o važnosti odvojenog sakupljanja komunalnog ot- gradilištu u Bijeloj s pripadajućim akva- 2.2.1.1 Prioritetno treba sanirati: Smanjeno je za- pada. 2.2.1 Re- torijumom gađenje životne alizovati −− lokacije gradskih neuređenih odlagališta korišćenih za odlaganje 2.2.2.2 Agencija za zaštitu životne sredine treba da unaprijedi praćenje tokova prioritetne sredine zatvaran- otpada u Crnoj Gori. sakupljenog komunalnog otpada u svim primorskim opštinama jem i sanacijom pojekte za Izvršena je revital- −− lokacije industrijskog zagađenja neuređenih odlag- 2.2.2.3 Potrebno je jačati primjenu inovativnih i čistih tehnologija upravljanja sanaciju ališta otpada u otpadom. izacija i rekultivacija zagađenih −− prostor u Igalu i Sutorinskom polju koji je od značaja za očuvanje rezervi svim primorskim prostora na lokali- lokaliteta peloida i mineralnih voda opštinama 2.2.2.4 Pri izradi prostorno-planske dokumentacije treba unaprijediti bezbjedno tetima sa zagađen- zemljišta, kao planiranje lokacija za odlaganje i tretman čvrstog otpada dosljednom im zemljištem i neuslovno −− legalno urbanizovana područja neopremljena komunalnom infrastruktu- primjenom kriterijuma zaštite zemljišta, vazduha, podzemnih voda, rom vodotoka, vodoizvorišta i mora. urbanizovanih Izvršena je sanacija područja −− područja legalizovane bespravne gradnje zemljišta u Brodo- 2.2.2.5 Unaprijediti primjenu kaznenih mjera i povećati efikasnost djelovanja gradilištu u Bijeloj s inspekcijskih organa pri sprovođenju Zakona o upravljanju otpadom. −− lokacije kamenoloma, pri tom podstičući realizaciju projekata zelene infra- pripadajućim akva- strukture. torijumom

TEMATSKO 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja Izvršena je revital- PODRUČJE izacija i rekultivacija prostora na lokali- STRATEŠKI CILJ 2.3 PODSTICATI ZELENU INFRASTRUKTURU tetima sa zagađen- ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo nauke, Ministarstvo održivog razvoja i turizma im zemljištem SUBJEKTI Subjekti uključeni u implementaciju: Ministrastvo pomorstva i saobraćaja, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, lokalne samouprave u obalnom području, naučne institucije (Univerzitet Crne Gore i drugi), Agencija za zaštitu životne sredine, Institut za biologiju mora, akreditovane laboratorije (Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo – CETI), organizacije civilnog društva i NVO

142 143 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD TEMATSKO 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja U POSTIZANJU PODRUČJE MJERE PODMJERE NAPRETKA U STRATEŠKI CILJ 2.4 USPOSTAVITI SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA OD PRIRODNIH I ANTROPOGENIH HAZARDA 2030. g. ODGOVORNI Vodeći subjekt: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo unutrašnjih poslova 2.3.1 Realizo- 2.3.1.1 Ispitati mogućnosti i testirati pilot aktivnosti u primjeni plovila koja sman- Realizuju se projekti SUBJEKTI vati odabrane juju uticaj zagađenja na morski ekosistem (npr. redukcija nivoa emitovane zelene infrastruk- Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo nauke, Ministrastvo ekonomije, Ministarstvo poljoprivre- projekte ze- buke, primjena zaštitnih premaza koji ne sadrže štetne „antifouling“ boje). ture u opštinama de i ruralnog razvoja, Javno preduzeće (Agencija) za upravljanje morskim dobrom, lokalne samouprave u obalnom području, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava za inspekcijske poslove, Institut za biologiju lene mobilno- 2.3.1.2 Ispitati mogućnosti organizovanja održivog prevoza na moru za lokalne mora, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Geološki zavod, Fakultet za biotehnička is- sti na moru potrebe uspostavljanjem „zelene“ povezanosti s morske strane između traživanja, Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo-CETI pojedinih mjesta duž obale.

2.3.2 Realizo- 2.3.2.1 Podsticati pilot projekte uspostavljanja integrisanog sistema održivog CILJNI ISHOD saobraćaja na kopnu (primjena vozila na električni pogon i solarnu energi- U POSTIZANJU vati odabrane MJERE PODMJERE projekte ze- ju, kao i izgradnja biciklističkih staza, naročito u gradskim jezgrima; poći NAPRETKA U lene mobilno- od iskustava u realizaciji pilot projekata u razvoju održivog transporta u 2030. g. Perastu i integrisanog sistema organizovanja javnog prevoza biciklima u sti na kopnu Tivtu). 2.4.1 Omo- 2.4.1.1 Obezbijediti potrebna sredstva za programe istraživanja, uključujući ma- Uspostavljeno je gućiti pre- piranje i monitoring prirodnih i antropogenih hazarda i razvoj rješenja za izvještavanje o 2.3.2.2 Ispitati mogućnosti za uspostavljanje integrisanog sistema održivog sao- venciju, kon- smanjenje štete od njih, primarno na: uticaju prirodnih braćaja u Boki Kotorskoj. i antropogenih trolu i sanaciju −− pojedine aspekte obalne erozije, naročito bujičnu aktivnost nakon obilnih 2.3.3 Primi- 2.3.3.1 Projektima zelene infrastrukture doprinijeti smanjenju fragmentacije hazarda na obalno uticaja prirod- padavina jakog intenziteta i abraziju koja se odvija dejstvom morskih tala- područje jeniti najbolju ekosistema i rastu usluga ekosistema, naročito u okviru: nih i antropo- sa (npr. zaštita ili sanacija južnih djelova obale na ostrvima Mamula, Sveti dostupnu −− sprovođenja agro-ekoloških mjera i obnavljanja ruralnih područja genih hazarda Stefan i Sveti Nikola koje su ugrožene erozijom – abrazijom, kao i Ade gdje je u pitanju eolska erozija) praksu u EU Uspostavljen je u realizaciji −− sprječavanja fragmentacije obalnih šuma i očuvanja predione raznovrsnosti (npr. podizanje šuma i obnavljanje staništa) −− seizmički hazard sistem ranih najava i zelene infras- obavještenja za me- trukture −− upravljanja vodama naročito s aspekta upravljanja rizicima od poplava, −− meteorološke hazarde teorološke hazarde i povećanja otpornosti na suše, revitalizacije vodotoka kombinovanim −− ekstremne vremenske događaje (podizanje nivoa mora, uticaj suše, ekstremne vremen- ekoremedijacijskim mjerama šumske požare, jake kiše i olujne vjetrove). ske događaje −− smanjenja zagađenja zemljišta (degradiranih industrijskim aktivnostima, 2.4.1.2 Kod prevencije i kontrole uticaja suša i požara treba izvršiti detaljnu erozijom), sanacije deponija i rješenja ekoloških problema u marinama analizu ranjivosti obalnog područja na njihove uticaje, identifikovati i an- testiranjem sprovođenja mjera eko-remedijacije (npr. primjenom biljnih Primjenjuju se alizirati moguće rizike i utvrditi prioritetne mjere prevencije, ublažavanja, mjere prevencije i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda; vegetacijskim trakama za ublaža- prilagođavanja i remedijacije koje, između ostalog, uključuju: vanje rasutih zagađenja; dehidracije i mineralizacije zagađenog sedimenta kontrole rizika nas- iz mora, rijeka; sušenja i tretmana kanalizacionog mulja; značajno je primi- −− uspostavljanje funkcionalnog sistema ranih najava i obavještavanja za talih pod uticajem jeniti i iskustva u realizaciji tekućeg projekta eko-remedijacije Port Milene) suše i požare prirodnih i antropogenih hazarda −− ublažavanja uticaja klimatskih promjena (npr. pošumljavanjem i smanjen- −− poboljšanje sistema vodosnabdijevanja jem upotrebe karbonski intenzivnih materijala i goriva, upotrebom ra- −− unapređenje efikasnosti navodnjavanja zličitih biomaterijala koji apsorbuju CO2, povećanjem površina s gradskim zelenilom, čime se ublažavaju efekti mikro-klimatskih pojava u urbanim −− terasiranje padina radi usporavanja oticaja vode i zadržavanja vode u područjima, naročito usljed uticaja toplotnih talasa). zemljištu 2.3.3.2 U skladu sa smjernicama za očuvanje i razvoj otvorenih ruralnih prostora −− korišćenje sorti usjeva otpornih na suše (6.2.1.4) podsticati realizaciju projekata zelene infrastrukture radi pov- ećanja efikasnosti korišćenja ovih prostora i rasta usluga ekosistema koje −− podizanje pojaseva zaštitnih šuma i zaštitu poljoprivrednog zemljišta pružaju. −− smanjenje potrošnje vode

144 145 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD CILJNI ISHOD U POSTIZANJU U POSTIZANJU MJERE PODMJERE MJERE PODMJERE NAPRETKA U NAPRETKA U 2030. g. 2030. g. 2.4.1 Omo- −− tretman i ponovnu upotrebu otpadnih voda Realizuju se pro- 2.4.1 Omo- 2.4.1.4 Za smanjivanje šteta izazvanih olujama i olujnim vjetrovima treba izvršiti gućiti pre- jekti ublažavanja gućiti pre- detaljnu analizu ranjivosti obalnog područja na njihove uticaje, identi- −− primjenu mjera prevencije zelenih površina na otvorenom koje imaju uticaja obalne fikovati i analizirati moguće rizike i utvrditi prioritetne mjere prevencije, venciju, kon- visoki požarni rizik (naročito na jugoistoku primorja) venciju, kontrolu i sanaciju erozije, seizmičkog trolu i sanaciju ublažavanja, prilagođavanja i remedijacije koje, između ostalog, uključuju: −− čišćenje uništenih stabala, suve vegetacije i otpada sa šumskog tla radi hazarda, klimatskih uticaja prirod- promjena i meteo- uticaja prirod- −− uspostavljanje gušće mreže anemografskih i mareografskih stanica, i nih i antropo- umanjivanja opasnosti od izbijanja prizemnih požara kao najčešće vrste nih i antropo- unapređivanje nivelmanske mreže požara roloških hazarda u genih hazarda opštinama obalnog genih hazarda −− uspostavljanje lokalnog meteorološkog, hidrološkog i hidrografskog pro- −− kontrolisano paljenje zelenog otpada područja grama osmatranja kao osnove za procjenu rizika −− primjenu savremenog informacionog sistema praćenja zdravstvenog −− izradu mapa maksimalnih brzina vjetrova po zonama stanja šuma Namjena prostora −− razvijanje sistema rane najave i formiranje operativnih službi za praćenje −− mjere sanacije (sječa i obnavljanje opožarenih sastojina, antierozione definiše se u skladu stanja obale i talasa mjere na opožarenom zemljištu). s utvrđenim šteta- ma od mogućih −− uspostavljanje korelacije između šteta i oluja, njihovo sistematsko praćen- 2.4.1.3 Radi ograničavanja rizika uzrokovanih uticajem ekstremnih padavina, uticaja seizmičkog je, evidentiranje i kartiranje treba izvršiti detaljnu analizu ranjivosti obalnog područja na njihove utica- rizika, rizikom od je, identifikovati i analizirati moguće rizike i utvrditi prioritetne mjere pre- uticaja erozije zem- −− poboljšanje drenažnih sistema vencije, ublažavanja, prilagođavanja i remedijacije koje, između ostalog, ljišta, kao i rizika −− podizanje zaštitnih barijera na kritičnim mjestima uključuju: od meteoroloških −− pošumljavanje niskoproduktivnih degradiranih površina, kao i melioraci- hazarda i ekstrem- −− antierozione mjere (npr. za Veliku plažu, Jaz i dr.) nih vremenskih ju degradiranih šumskih površina radi postizanja antierozionih efekata −− uvođenje šumskih vjetrozaštitnih pojaseva (kombinacija bioloških, biotehničkih i tehničkih mjera i radova) događaja (naročito podizanja nivoa −− izmještanje objekata van zone dometa talasa pri olujnim vjetrovima iz −− zaštitu od bujica u zavisnosti od veličine vodotoka (u slučaju većih bujičnih mora) južnog kvadranta tokova zaštita od voda postiže se kompleksnim antierozionim uređen- jem sliva, a u slučaju manjih bujičnih tokova klasičnim mjerama uređenja −− redimenzioniranje postojećih infrastrukturnih objekata na opterećenja u skladu s najnovijim podacima o klimatskim ekstremima i olujnim talasima vodotoka i odbrane od poplava) Realizovani su −− zaštitu od štetnog dejstva voda koja obuhvata: radove i mjere na zaštiti prioritetni zah- −− zaštitu vodoizvorišta od prodiranja morske vode, na mjestima gde je to od poplava, zaštiti od rječne erozije, zaštiti od erozije vodom, vjetrom vati ublažavanja moguće i bujicama, odvodnjavanje i otklanjanje posljedica takvog dejstva voda i sanacije uticaja (izgradnja i održavanje zaštitnih vodnih objekata – pregrade, ustave, prirodnih i antropo- −− realizaciju građevinskih i negrađevinskih mjera adaptacije. biotehnički objekti i slično) i izvođenje zaštitnih radova (pošumljavanje, genih hazarda 2.4.1.5 S aspekta uticaja oluja praćenih podizanjem nivoa mora, neophodno je zatravljivanje, terasiranje, čišćenje korita itd.) proširenje obalnog odmaka na prioritetnim lokacijama utvrđenim u skladu s Protokolom o IUOP: ušću Sutorine, ušću Morinjske rijeke, Tivatskim −− izradu Plana upravljanja neposrednim slivom Crnogorskog primorja, rijeke Bojane i Skadarskog jezera solilima, Buljarici, Velikoj plaži i Adi Bojani. 2.4.1.6 U okviru praćenja obalnih procesa treba uspostaviti praćenje i redovno izv- −− saniranje klizišta (npr. u Mojdežu i Podima kod Herceg Novog, Babinom Dolu kod Budve, kao i izvorištima Midanske rijeke i Brajše u području ještavanje o uticaju prirodnih i antropogenih hazrada na obalno područje. Ulcinja, gdje su, osim klizišta zapažene pojave rušenja terena); nužna je i 2.4.1.7 Prostorno-urbanističkom dokumentacijom planirati (infrastrukturu) u sk- bolja zaštita kosina na usjecima puteva i pruge Beograd – Bar ladu s utvrđenim seizmičkim rizikom, rizikom od uticaja erozije zemljišta, kao i rizikom od meteoroloških hazarda i ekstremnih vremenskih događa- −− zabrane: pustošenja, krčenja i sječe šuma na erozivnom području; ogol- javanja površina; nekontrolisanog poravnavanja neobrađenih površina; ja (naročito podizanja nivoa mora). zatrpavanja izvora; eksploatacije rječnih nanosa sa dna ili padina, osim 2.4.1.8 Realizovati prioritetne zahvate radi ublažavanja i sanacije uticaja prirodnih za potrebe propusne sposobnosti korita bujica; izgradnje objekata koji bi i antropogenih hazarda (npr. obnavljanje obalne infrastrukture, kapaciteta mogli ugroziti stabilnost zemljišta i preduzimanja drugih radnji kojima se plaža, itd.). pospješuje erozija i stvaranje bujica

146 147 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

7.1.3 Mjere u tematskom području „Uređenje metodologija omogućava donošenje argumentovanih tičkog i arhitektonskog oblikovanja. Zato regulacioni 7.1.3.2 Obezbijediti šire preduslove za funkcion- prostora i održivi prostorni razvoj“ odluka i razumijevanje planskih rješenja od strane ko- planovi treba da ponude urbanistička rješenja koja obez- isanje sistema uređenja prostora risnika prostora i drugih zainteresovanih strana. Bolje ra- bjeđuju kvalitetne javne sadržaje i prostore od javnog Mjere s pripadajućim podmjerama za dostizanje zumijevanje planerskih odluka i planskih rješenja vraća interesa. Jačanje kapaciteta kroz izradu tematskih sm- Efikasnije sprovođenje planova važan je preduslov strateških ciljeva koji su utvrđeni u ovom tematskom vjerodostojnost planerskoj struci koja je ugrožena čestim jernica i priručnika, kako za oblikovanje nove izgradnje, za postizanje kvaliteta izgrađenog prostora, dok je području NS IUOP date su u tačkama 7.1.3.1 i 7.1.3.2 izmjenama planskih rješenja, primjenom nejasnih krit- tako i za sanaciju i rehabilitaciju neuslovno ili nelegalno najveći izazov u sprovođenju planskih dokumena- i strukturirane u tabelama koje su prikazane na kraju erijuma za odabrana rješenja, kao i planskim rješenjima izgrađenih područja, takođe je značajno za postizanje ta pravovremena priprema i uređenje građevinskog tačke 7.1.3. koja stvaraju „dobitnike i gubitnike“. kvaliteta izgrađenog prostora. Značajno je i uvođenje in- zemljišta. Nezamjenjiv instrument, provjeren kroz strumenata provjere arhitektonske uspješnosti, u zavis- decenije upotrebe u razvijenim zemljama EU i svijeta, 7.1.3.1 Razviti sistem održivog prostornog Kvalitetu planskog dokumenta doprinosi i unapređenje nosti od tipa i složenosti zahvata, odnosno vrijednosti i jeste urbana preparcelacija odnosno urbana koma- planiranja postupaka sprovođenja strateške i projektne procjene osjetljivosti lokacije. sacija. Urbanom preparcelacijom (komasacijom): Za unapređenje sistema prostornog planiranja neophod- uticaja na životnu sredinu. I po tom pitanju naglašena −− obezbjeđuje se prostor od javnog interesa u no je jačanje prostorno-planske analitike na svim nivo- je potreba objektivizacije pojedinih koraka u postupku Unapređenje sistema prostornog planiranja zahtijeva i ima – od nacionalnog izvještavanja o stanju uređenja procjene kroz korišćenje kvantitativnih, a ne gotovo iskl- upravljanje pritiscima kojima su izložena morska pod- naseljima jučivo kvalitativnih metoda zasnovanih na proizvoljnim ručja, odnosno obezbjeđivanje održivog korišćenja mor- prostora, pripreme programskih zadataka za izradu po- −− omogućava se distributivna pravednost u podjeli jedinih planskih dokumenata, do ocjenjivanja planskih ocjenama bez argumenata. Treba ocijeniti i opravdanost skih resursa i zaštitu vrijednih djelova morske sredine. građevinskih prava među vlasnicima zemljišta dokumenata u postupku odobravanja. U pogledu ob- sprovođenja strateške procjene uticaja za sve kategorije Zbog porasta broja i opsega aktivnosti na moru dolazi do planskih dokumenata, uključujući i određene ślokalne rasta nivoa njihovih uticaja na stanje morske sredine i su- jektivnosti prostorno-planske analitike najznačajnija je −− rasterećuju se lokalne samouprave od troškova ot- planske dokumente, za koje to s obzirom na veličinu perponiranja s uticajima koji dolaze s kopna. Zato je nuž- primjena kvantifikovanih indikatora jer oni omogućava- kupa zemljišta za površine u javnom korišćenju. ju mjerljivost i egzaktnost praćenja promjena u prostoru, zahvata i karakter uticaja nije primjereno. no uvođenje planiranja prostora morske sredine. Naime, održivo korišćenje morskih područja nije moguće obez- kao i uporedivost sa sličnim ili razvijenijim sredinama Niz sektora učestvuje u procesu planiranja i uređenja Prostor za unapređenje kvaliteta planskog dokumenta bijediti sprovođenjem sektorskih politika uz ograniče- (npr. zemljama i regionima u EU). Primjena indika- prostora. Zato je važan preduslov za uspješnije funk- postoji i u kontekstu sadržajne i normativne standard- no učešće sektora uređenja prostora. Nephodno je us- tora naročito je značajna za utvrđivanje i monitoring cionisanje sistema uređenja prostora jačanje kapacite- izacije planskih dokumenata. Stručna ocjena kvaliteta postaviti zakonski osnov za izradu prostornog plana za sprovođenja kvantifikovanih planskih ciljeva. Pritom je ta prostornih planera i upravnih organa, nadležnih za planskih dokumenata – recenzija je važan instrument morsko područje, a u sljedećoj fazi primijeniti odgovara- neophodna primjena moderne informatičke podrške, donošenje i sprovođenje prostornih planova. Isto tako uključujući primjenu GIS tehnologija koje omogućavaju za obezbjeđivanje kvaliteta planskog procesa. Istovre- juće tehnike i alate i ojačati planerske kapacitete i prim- meno, to je i metodološki korektiv kroz čiju primjenu se jenu potrebnih specijalističkih znanja. Iskustva i metode niz instrumenata (baza podataka, propisa, standarda, efikasno sprovođenje prostorno-planskih analiza i brzu itd.) mora postojati i biti na raspolaganju planerima razmjenu podataka, kao i postavljanje osnove za efi- akumuliraju dragocjena iskustva za unapređenje sistema prostornog planiranja kopna nijesu u cjelosti primjenjive da bi se omogućila efikasna izrada i sprovođenje pla- kasnu kontrolu procesa u prostoru. prostornog planiranja. Koristan doprinos sprovođenju na more zbog specifičnih karakteristika morskih pod- recenzije i sadržajnoj standardizaciji planskog doku- ručja (trodimenzionalnost morske sredine, nevlasnički nova. Treba unaprijediti procedure i prakse saradnje Treba omogućiti unapređenje kvaliteta planskih dokumenta može se pružiti utvrđivanjem obaveze izrade su- režim, višenamjensko korišćenje). Prostorno planiranje s drugim sektorima odnosno resorima i s njima pov- menata kroz reafirmaciju metodologija i stručnih krit- marnog iskaza osnovnih bilansa i pokazatelja po tipovi- mora moguće je realizovati na različitim nivoima, iako ezanim relevantnim institucijama. To je način da se erijuma na kojima se zasnivaju planerske odluke. Važna ma planskih dokumenata. se uglavnom preporučuje nacionalni i regionalni nivo. prevaziđe sektorski pristup i obezbijedi integralnije metodološka tema je objektivizacija i racionalizacija učešće sektora u rješavanju multisektorskih proble- planerskog procesa. Zato je u procesu definisanja namje- Visok kvalitet izgrađene sredine je konačni cilj procesa Mjere koje su definisane u okviru strateškog cilja „Raz- ma. Koordinacioni mehanizam, koji je istovremeno na površina u prostoru posebno značajna primjena ind- planiranja i uređenja prostora i jedan od kriterijuma viti sistem održivog prostornog planiranja“ s povezanim efikasan i politički prihvatljiv, predstavljaće jedan od ikatora, kao i korišćenje kvalitativno-kvantitativnih anal- za ocjenjivanje održivosti prostornog razvoja. On je, podmjerama, ciljnim ishodima i subjektima odgovo- najzahtjevnijih izazova u funkcionisanju integralnog iza ranjivosti i pogodnosti zemljišta. Jasno definisana između ostalog, direktna posljedica kvaliteta urbanis- rnim za njihovo sprovođenje date su u Tabeli koja slijedi. upravljanja obalnim područjem Crne Gore.

148 149 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO 3. Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj PODRUČJE STRATEŠKI CILJ 3.1 RAZVITI SISTEM ODRŽIVOG PROSTORNOG PLANIRANJA ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma SUBJEKTI Subjekti uključeni u implementaciju: lokalne samouprave u obalnom području, Uprava za inspekcijske poslove, Javno preduzeće (buduća Agencija) za upravljanje morskim dobrom

CILJNI ISHOD U POSTIZANJU MJERE PODMJERE NAPRETKA U 2030. g. 3.1.1 Siste- 3.1.1.1 Sprovesti analize i istraživanja kao osnov za izvještavanje o stanju u pros- Uspostavljena je matski pratiti toru: baza podataka (opservatorijum i istraživati −− pratiti sprovođenje planskih dokumenata stanje i pro- stanja) u obalnom −− pratiti socio-ekonomske procese od interesa za prostorni razvoj području u okviru cese u pros- informacionog toru obalnog −− analizirati potrebe i interese drugih resora i privrede vezano za prostorni sistema o prostoru područja i raz- razvoj sa GIS bazom po- viti informa- dataka i sistemom cioni sistem −− sarađivati s informaciono-analitičkim sistemima drugih sektora (životna pokazatelja o stanju sredina, priroda, kulturna baština, poljoprivreda...) uređenja u prostoru koji se prostora −− razraditi kriterijume i postupke za objektivnu analizu prijedloga planskih redovno ažuriraju dokumenata jedinica lokalne samouprave i njihovu usklađenost s planovima višeg reda Bitno je unapri- −− formirati trajne baze podataka (opservatorijum) za kontinuirano praćenje jeđen kvalitet izv- i ocjenjivanje stanja u obalnom području kao osnove za programiranje ještavanja o stanju budućih aktivnosti. u prostoru 3.1.1.2 Razraditi i koristiti pokazatelje (indikatore) za praćenje stanja u prostoru:

−− pripremiti listu osnovnih pokazatelja po temama (imajući u vidu pokaza- Razvijen je sistem telje koji se već prate odnosno trebali bi se pratiti po sektorima) stručnog ocjen- −− razraditi metodologiju izračunavanja pokazatelja jivanja planskih dokumenata −− obezbijediti ulazne podatke za odabrane pokazatelje, uključujući podatke za polazno stanje. 3.1.1.3 Uspostaviti osnovne GIS baze podataka o prostoru na državnom i lokalnom nivou: −− razraditi prioritetne slojeve prostornih podatka −− uskladiti format i parametre GIS baze sa zahtjevima nacionalne infrastrukture prostornih podatka −− pripremiti polaznu bazu metapodataka. IZVOR: CAMP

Budva 151 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD CILJNI ISHOD U POSTIZANJU U POSTIZANJU MJERE PODMJERE MJERE PODMJERE NAPRETKA U NAPRETKA U 2030. g. 2030. g. 3.1.2 Unapri- 3.1.2.1 Metodološki unaprijediti planski proces: Sistem planskih 3.1.2 Unapri- 3.1.2.5 Obezbijediti stručnu ocjenu kvaliteta planskih dokumenata (recenziju): Unaprijeđen je dokumenata je kvalitet regulacionih jediti kvalitet −− definisati elemente objektivizacije i racionalizacije planskog procesa kroz jediti kvalitet −− definisati transparentne metodologije ocjenjivanja planskih do- stabilizovan i us- planskih do- (urbanističkih) Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima pješno zadovoljava planova čime je kumenata namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim kumenata −− pored kvalitativnih ocjena, omogućiti objektivizaciju vrednovanja kroz potrebe efikasnog korišćenje kvantitativnih analiza, indikatora i GIS-a (metodološki korektiv) stvoren osnov za grafičkim simbolima (korišćenje indikatora i kvantitativne analize uz ko- uređenja prostora povećanje kvaliteta rišćenje GIS-a) −− definisati kriterijume za utvrđivanje sastava stručnih tijela, odnosno za izgrađene sredine −− integrisati metode predionog vrednovanja i planiranja u planski proces na ovlašćene stručnjake – recenzente. svim nivoima planiranja Strateške procjene 3.1.2.6 Uvesti instrumente provjere arhitektonske uspješnosti: uticaja na životnu Uspješno se spro- −− koristiti analizu ranjivosti kao osnov za utvrđivanje režima zaštite i ko- sredinu doprinose −− formirati tijelo koje daje mišljenje/saglasnost na zahvate u prostoru, vodi stručna ocjena rišćenja prostora, te analizu pogodnosti, kao sredstva optimizacije nam- kvalitetu planskih definisane propisom ili planskim dokumentom, radi obezbjeđivanja kvaliteta planskih jene površina u prostornim planovima dokumenata, kvaliteta izgrađenog prostora i kulture građenja dokumenata pri posebno u smislu čemu se koriste ob- −− razraditi pristup za analize rizika od klimatskih promjena (npr. indeks −− predvidjeti uslovnu primjenu ovog zahtjeva zavisno od tipa i složenosti obalne ranjivosti). svođenja uticaja na jektivni kriterijumi sredinu na najman- zahvata, lokalnih uslova, vrijednosti i osjetljivosti lokacije i okruženja, ste- i pokazatelji, kao i 3.1.2.2 Unaprijediti postupke i metode procjena uticaja na životnu sredinu ju moguću mjeru pena u kojem ponuđeni projekat poštuje planske uslove i smjernice. GIS analize i podaci (strateške i projektne): iz informacionog sistema o prostoru −− objektivizirati pojedine korake u postupku procjene kroz korišćenje kvantitativnih, a ne isključivo kvalitativnih metoda, posebno kod strateške procjene −− procjene i analize vezati za konkretne prostorne cjeline i zone specifičnih uticaja unutar obuhvata planskog dokumenta −− unaprijediti obavezu paralelnog i na saradnji zasnovanog planskog procesa i procjene uticaja. 3.1.2.3 Obezbijediti sadržajnu i normativnu standardizaciju planskih dokumenata: −− definisati obavezni minimalni osnov sadržaja planskih dokumenata, kar- tografskog i tekstualnog dijela (struktura teksta, naslovi, podnaslovi,...), −− obezbijediti „tipske“ smjernice odnosno modele odredbi za sprovođenje koji se zatim dopunjavaju specifičnim lokalnim elementima −− utvrditi i primijeniti kriterijume za obezbjeđivanje prostora javnog interesa u planskim dokumentima −− razraditi sumarni iskaz osnovnih bilansa i pokazatelja za osnovne vrste planskih dokumenata. 3.1.2.4 Jačati instrumente i kriterijume za podsticanje i obezbjeđivanje kvaliteta urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja: −− izraditi tematske smjernice i priručnike, kako za oblikovanje nove izgradnje, tako i za sanaciju i rehabilitaciju neuslovno ili nelegalno izgrađenih područja −− koristiti konkurse kao instrumente za podsticaj kreativnosti i inovacije za dobijanje najboljih idejnih urbanističkih i arhitektonskih rješenja −− donijeti nacionalnu arhitektonsku politiku i programe za kvalitet i kulturu građenja. 152 153 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD TEMATSKO 3. Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj U POSTIZANJU PODRUČJE MJERE PODMJERE NAPRETKA U STRATEŠKI CILJ 3.2 OBEZBIJEDITI ŠIRE PREDUSLOVE ZA FUNKCIONISANJE SISTEMA UREĐENJA PROSTORA 2030. g. ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za inspekcijske poslove 3.1.3 Us- 3.1.3.1 Utvrditi zakonsku osnovu za izradu Prostornog plana morske sredine, Resursi morskog SUBJEKTI postaviti razmatranjem potrebe izmjene zakonodavstva s aspekta sprovođenja područja koriste se Subjekti uključeni u implementaciju: lokalne samouprave u obalnom području, Javno preduzeće (buduća planiranje prostornog planiranja morske sredine, i to: na održiv način Agencija) za upravljanje morskim dobrom namjene −− donošenjem posebnog pravnog akta u skladu s Direktivom o definisanju mora okvira za prostorno planiranje mora, a djelimično i IUOP Protokolom, ili CILJNI ISHOD Smanjene su ili eli- U POSTIZANJU MJERE PODMJERE −− dopunama važećeg zakonodavstva u oblasti prostornog planiranja. minisane konfliktne NAPRETKA U namjene prostora u 3.1.3.2 Uspostaviti postupak primjene planiranja mora tako da se: morskoj sredini 2030. g. −− donese Odluka o izradi prostornog plana mora 3.2.1 Povećati 3.2.1.1 Obezbijediti efikasnu pripremu građevinskog zemljišta – urbana prepar- Urbana preparcel- stepen spro- celacija (komasacija) acija je važan in- −− definiše subjekat nadležan za izradu, sprovođenje i praćenje sprovođenja strument pravičnog plana vedenosti −− obezbijediti prostore javnog interesa u naseljima planova sprovođenja detal- −− realizuje pilot projekat izrade plana namjene mora −− obezbijediti distributivnu pravednost u podjeli građevinskih prava među jnih planskih doku- vlasnicima zemljišta menata −− slijedom iskustva u realizaciji pilot projekta i u skladu sa zahtjevima Di- rektive o planiranju namjene mora, definiše nivo (ili nivoi) izrade plana −− omogućiti da lokalna samouprava nema troškove otkupa zemljišta za – može biti na nacionalnom nivou (za cijelo morsko područje Crne Gore), površine u javnom korišćenju Nema nelegalne i subregionalnom nivou (plan za veće i značajnije morske cjeline, kao što −− obezbijediti podršku za sprovođenje pilot projekata (dobrovoljne) urbane neplanske gradnje je npr. Bokokotorski zaliv) ili na lokalnom nivou (ne mora biti samostalan komasacije kojom će se pokazati prednosti ovog instrumenta. izvan građevinskih dokument već dodatak postojećim lokalnim prostorno-planskim doku- područja mentima). 3.2.1.2 Stvarati efikasnije mehanizme za sprječavanje nelegalne gradnje: 3.1.3.3 Uspostaviti adekvatnu bazu podataka za primjenu planiranja namjene −− jačati inspekcijske službe mora, uključujući stručne podatke za ekološku i socio-ekonomsku Ojačani su kapac- deskripciju stanja morskog ekosistema, kvantifikaciju rastućih pritisaka −− obezbijediti tehnička sredstava i šire korišćenje informacionih tehnologija iteti svih subjekata obalnih djelatnosti (primarno urbanizacije, turizma, pomorstva, marikul- za praćenje stanja u prostoru. u sistemu uređenja prostora ture i ribarstva) na ekosistem mora i projekciju dobrog ekološkog stanja 3.2.2 Jačati 3.2.2.1 Razviti programe stručnog usavršavanja i jačati kompetencije prostornih mora. stručne kapac- planera i arhitekata: 3.1.3.4 Ojačati planerske kapacitete za primjenu planiranja mora: itete −− reafirmisati metodologije odnosno stručne kriterijume koji trebaju stajati Participativno plan- −− razvojem tehničkih uputstava za primjenu planiranja mora iza planerskih odluka, posebno kvantitativnih metoda kao osnove objek- iranje sprovodi se tivizacije, uz aktivno učešće −− sprovođenjem trening kurseva za prostorne planere i stručnjake prirod- svih zaintereso- −− obezbijediti multidisciplinarno sagledavanje planskih tema i međusektor- nih nauka koji se bave istraživanjem mora vanih aktera sku saradnju i koordinaciju, −− razmjenom iskustava i transferom znanja i pozitivne prakse, uključivanjem profilisanih stručnjaka u izradu planova mora i sl. −− omogućiti participativno planiranje, tehnike rješavanja sporova i korišćen- je informacionih tehnologija u participativnom procesu, −− poželjno je uključiti specijalističko stručno usavršavanje kao kriterijum za produžetak saglasnosti za obavljanje stručnih poslova uređenja prostora; 3.2.2.2 Jačati kapacitete lokalne uprave u pripremi, izradi i sprovođenju planskih dokumenata: −− uspostaviti redovna stručna usavršavanja, posebno po pitanju norma- tivnih novelacija −− koristiti informacione tehnologije i primjenjivati tipske formate u svim fazama izrade i sprovođenja planskih dokumenata

154 155 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD 7.1.4 Mjere u tematskom području „Postizanje taj način doprinijeće se podizanju kvaliteta ponude, U POSTIZANJU ali i produženom trajanju turističke sezone. MJERE PODMJERE zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja NAPRETKA U 2030. g. obalnog područja“ Do sada su zaleđe i unutrašnjost opština obalnog pod- 3.2.2 Jačati −− razviti sistem upravljanja koji je zasnovan na kvalitetu javne uprave Mjere s pripadajućim podmjerama za dostizanje ručja bili slabo integrisani u turistički lanac vrijednos- stručne kapac- −− izdvajati primjere dobre prakse čija se primjena širi kroz programe jačanja strateških ciljeva utvrđenih u ovom tematskom poti crnogorskog obalnog područja. Zato je neophodno itete kompetencija, a po potrebi i formalizuje u regulativi. dručju NS IUOP, date su u tačkama 7.1.4.1 i 7.1.4.2 stimulisanje ruralnog razvoja u funkciji diverzifikaci- 3.2.2.3 Jačati kapacitete za participativno planiranje: i strukturirane u tablema koje su prikazne na kraju je turističke ponude odnosno daljeg unapređivanja −− omogućiti participaciju zainteresovanih strana od faze programiranja tačke 7.1.4. pozicioniranosti Crne Gore kao turističke destinacije odnosno iniciranja izrade planskog dokumenta na globalnom tržištu. Ruralni razvoj treba da podrži −− pripremiti participativni proces za prezentaciju planerskih rješenja koja su 7.1.4.1 Održivo upravljati resursima obalnog i povezivanje interesa lokalnih zajednica, stvaranje rezultat kvalitetnih i transparentnih metodoloških planerskih postupaka područja novih radnih mjesta, čuvanje i afirmisanje autohtonih −− suzbiti situacije u kojima se kroz formu participativnog procesa omoguća- kulturnih i istorijskih vrijednosti, kao i da se pri tome va olako prihvatanje neutemeljenih zahtjeva pojedinih aktera kao supsti- Očuvanje resursa obalnog područja mora biti sadrža- prijateljski odnosi prema prirodi i životnoj sredini. tut za analitičko i argumentovano planiranje no u ključnim ciljevima ekonomskog razvoja obalnog Stoga je važno obnoviti i očuvati vrijedne ruralne pro- −− argumentovati opasnosti od pretjeranog skraćivanja planskog procesa područja. Zato je neophodno održivo upravljati resur- store kroz održivi ruralni razvoj i stvarati pretpostavke koje ugrožava kvalitet participativnog procesa sima obalnog područja, što zahtijeva i stvaranje uslo- za njihovo efikasno korišćenje. −− jačati kapacitete svih učesnika u participativnom procesu. va za diverzifikaciju ekonomije obalnog područja. 3.2.3 Us- 3.2.3.1 Omogućiti horizontalnu (međuresornu) i vertikalnu koordinaciju: Unaprijeđena je Uz značajan doprinos jačanju turističkog potencijala, postaviti horizontalna i ver- U tom kontekstu značajno je sprovesti mjere usm- brži razvoj ruralnih područja primarno omogućava −− omogućiti međuresornu koordinaciju u usklađivanju sektorske regulative i tikalna koordinacija funkcionalnu regulative sistema uređenja prostora jerene na zaustavljanje dosadašnje prakse usitnja- povećanje proizvodnje hrane (posebno voća – cit- međuresornu između subjekata u sistemu uređenja vanja poljoprivrednih površina i trajnog narušavanja rusa, maslina i maslinovog ulja) i vina. Zato mjere saradnju −− unaprijediti instrumente koordinacije s drugim resorima u postupku izrade planskih dokumenata prostora prirodnih karakteristika ekosistema obalnog područja, kojima se stvaraju uslovi za ekonomski efikasnu pol- −− jačati komunikaciju i koordinaciju s jedinicama lokalne samouprave kontrolisanje širenja postojećih naselja i zaustavljanje joprivredu, posebno s aspekta podrške tržišno zanim- dispergovane izgradnje, smanjenje građevinskih pod- −− obezbijediti usklađivanje sa zakonodavstvom EU, učešće u usklađivanju Instrumenti pore- ljivim i profitabilnim poljoprivrednim proizvodima vezano za resore i postupke koji su dio planskog procesa (procjene uti- ske politike koriste ručja, kao i efikasne mjere poreske i zemljišne politike. imaju prioritetan značaj a, između ostalog, uključuju: caja, Ekološka mreža, Inspire Direktiva, Protokol o IUOP, MSP Direktiva). se i u funkciji ciljeva Neophodne su i mjere koje se odnose na izgradnju održivog korišćenja unapređivanje zakonske regulative, destimulisanje 3.2.3.2 Obezbijediti potrebne sektorske ulazne podatke: prostora hotela najviše kategorije i mješovitih rizorta (mixed- prenamjene poljoprivrednog zemljišta, poboljšanje use resorts) s pratećim sadržajima, unapređivanje −− pravovremeno i sistematski pripremiti podloge, posebno zaštite prirodne karakteristika poljoprivrednih površina, uvođenje i kulturne baštine, zaštite elemenata životne sredine, poljoprivrede i dr. najjednostavnijih vidova privatnog smještaja (sobe, direktnih zelenih plaćanja poljoprivrednicima, spro- −− izbjegavati površna ad hoc mišljenja i studije kojima se ne afirmiše kredi- apartmani) u male porodične hotele, kvalitetno opre- vođenje agro-ekoloških mjera, prilagođavanje poljo- bilitet izvještavanja i vjerodostojnost dokumenata resora manje i izgradnju turističkih kapaciteta u skladu s privrede na klimatske promjene u uslovima obalnog −− usklađivati formate sektorskih podataka i podloga, uvažavajući i zahtjeve prirodnim i predionim vrijednostima, uključujući područja, unapređivanje seoske infrastrukture, stva- prostorno-planskog normiranja (jasni režimi i uslovi korišćenja). primjenu tradicionalnih formi primorske arhitekture, ranje preduslova za usluge u područjima s prirodnim 3.2.3.3 Koristiti instrumente poreske politike u funkciji ostvarivanja planskih ciljeva: kvalitetne savremene arhitekture i sl. U oblikovanju ograničenjima, podsticanje uspostavljanja klastera i −− analizirati ograničenja primjene postojećih instrumenata poreske politike turističkog proizvoda veoma je važno voditi računa drugih modela organizovanja proizvođača, uvođenje (porez na nekretnine) u funkciji ostvarivanja planskih ciljeva, posebno o adekvatnoj valorizaciji lokalnih prirodnih (uključu- inovativnih proizvodnih i prodajnih lanaca. Takođe, destimulisanja pritisaka za prenamjenu zemljišta u građevinsko jući plaže) i arhitektonskih i predionih vrijednosti. Na neophodno je povećati ulaganja u razvoj sela, jačati −− izraditi studiju varijantnih instrumenata poreske politike, uključujući porez na neizgrađeno građevinsko zemljište, sa simulacijama njihove primjene.

156 157 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

porodična gazdinstva i podržati realizaciju inova- za adaptaciju u promjenljivim tržišnim okolnostima. TEMATSKO 4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja tivnih pristupa kojima se može povećati zaposlenost, PODRUČJE a time i zadržati stanovništvo na selu, posebno mlađa Neophodno je funkcionisanje klastera i drugih mod- populacija. ela organizovanja proizvođača i uspostavljanje stan- STRATEŠKI CILJ 4.1 ODRŽIVO UPRAVLJATI RESURSIMA OBALNOG PODRUČJA darda kvaliteta za različite vrste proizvoda, dopri- ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Osim u uskom obalnom područja i ruralnom za- noseći prepoznatljivosti i vjerodostojnosti proizvoda SUBJEKTI Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Agencija za uparavljanje morskim leđu, značajno povećanje proizvodnje hrane moguće crnogorskog obalnog područja. U tom kontekstu treba dobrom, lokalne samouprave u obalnom području, udruženja malih i srednjih preduzeća, poljoprivredni je i očuvanjem i valorizacijom morskih resursa kroz stimulisati programe sertifikacije kvaliteta proizvoda proizvođači, zadruge, turistička udruženja i/ili klasteri u sektorima poljoprivrede u obalnom području, Investi- multisektorsko odgovorno upravljanje. Zato je po- sa zaštićenim geografskim porijeklom i tradicionalnih ciono-razvojni fond, Zavod za zapošljavanje, Privredna komora, organizacije civilnog društva i NVO trebno: poboljšati informacije o stanju ribljeg fonda; i ekoloških proizvoda i kreativno brendiranje i mar- CILJNI ISHOD unaprijediti procedure za upravljanje negativnim uti- keting domaćih proizvoda radi uspješnijeg plasmana U POSTIZANJU MJERE PODMJERE cajima marikulture i ribarstva na životnu sredinu – na domaćem i inostranom tržištu. NAPRETKA U određivanje ekološki prihvatljivih lokacija za ribarstvo 2030. g. Osim izdvajanja iz državnog budžeta, podsticaj zele- i marikulturu, razvoj zajedničkih principa i standar- 4.1.1 Očuvati 4.1.1.1 Kroz unapređivanje strateških dokumenata i propisa kojim se regulišu Povećana je profit- da za obnavljanje resursa u ribarstvu i marikulturi i nim aktivnostima treba da prati razvoj zelenog ban- atraktivnost ekonomske djelatnosti, izradu prostornih planova i primjenu efikasnih abilnost turizma zaštitu morskih habitata na određenim lokalitetima, karstva i koršćenje relevantnih programa podrške EU. resursa obal- mjera poreske i zemljišne politike, te koordiniranim aktivnostima u sek- te pružanje ekosistemskih usluga; unaprijediti ribar- Za naročito inovativne i rizične projekte treba obez- nog područja torima turizma i prostornog planiranja: Lokalne vrijednosti, sku infrastrukturu, itd. Treba unaprijediti i ispitivan- bijediti posebne programe bespovratnih sredstava za razvoj −− ograničiti dalju urbanizaciju užeg obalnog pojasa na kapacitete koji su održivog tur- u funkciji poboljšanja strukture i kvaliteta turističke ponude, odnosno predione i prirodne i maksimalno se fokusirati na apsorpciju sredstava vrijednosti, održivi je potencijala otvorenog mora s aspekta jačanja plave izma izgradnju kapaciteta u turizmu staviti u funkciju generisanja pozitivnih dostupnih iz fondova EU. efekata na turitičku ponudu prostorni razvoj i ekonomije. U kontekstu diverzifikacije ekonomskih ruralni razvoj za- aktivnosti pažnju treba posvetiti i aktivnostima koji- −− podržati razvoj turističkih kapaciteta koji omogućavaju produženje sezone leđa u funkciji su ma se omogućava povezivanje sektora ribarstva i tur- i podizanje kvaliteta održive turističke ponude (primarnih smještajnih oblikovanja pre- objekata – hotela, mješovitih destinacija (mixed use resorts) s pratećim poznatljivosti i spre- ističke ponude. sadržajima i sl.) cifičnosti turističkog proizvoda Crnogor- −− destimulisati dalji razvoj sekundarnih smještajnih kapaciteta (apartmana i sl.) 7.1.4.2 „Ozeleniti“ razvoj obalnog područja skog primorja −− unaprijediti turističke aktivnosti na samoj obali (organizacija kupališ- Pored prethodno navedenih mjera, platformu za ta, obalna infrastruktura, sportsko-rekreativne aktivnosti i sl). očuvanje resursa obalnog područja i diverzifikaciju (Veza s mjerama iz cilja 3) obalne ekonomije čine i mjere od značaja za: obez- 4.1.1.2 Kroz proces uređenja prostora valorizovati lokalne vrijednosti (arhitektonske, urbanističke, predione i dr.) za potrebe oblikovanja turističkih bjeđivanje podrške „ozelenjavanju“ obalnog razvoja prostora. Podsticati kvalitetno opremanje i izgradnju turističkih kapaciteta kroz podršku razvoju zelenog preduzetništva – jačanje u skladu s prirodnim i predionim vrijednostima (primjena tradicionalnih lokalne preduzetničke infrastrukture, obezbjeđivanje formi primorske arhitekture). Takođe, treba omogućiti da se mali broj prirodnih plaža s njihovim specifičnostima očuva kao trajna vrijednost i stimulativnih programa finansiranja i poboljšanje resursna osnova obalnog područja. (Veza s mjerama iz cilja 1 i 2) kvaliteta proizvoda. 4.1.1.3 Podsticati integraciju ruralnog zaleđa u turističku ponudu (ponudu turis- tičkih centara) obalnog područja kroz: Uz adekvatnu podršku, preduzetnički sektor može −− uključivanje elementata „tradicionalnog” ruralnog načina života (tradicio- prepoznati i iskoristiti prilike za zelene i plave inovaci- nalni zanati i gastronomija, poljoprivredni proizvodi) u višegodišnje i izlet- je i s njima povezane zelene investicije i radna mjesta. ničke turističke programe Na taj način se izgrađuje i sposobnost preduzetništva −− obogaćivanje turističke ponude programima posjete kulturnim dobrima i područjima vrijednih predjela koji su do sada bili manje dostupni posjeti- ocima, odnosno skriveni u zaleđu obalnog područja −− renoviranje postojećih objekata u zaleđu obalnog područja za pružanje usluga smještaja. 158 159 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD CILJNI ISHOD U POSTIZANJU U POSTIZANJU MJERE PODMJERE MJERE PODMJERE NAPRETKA U NAPRETKA U 2030. g. 2030. g. 4.1.1 Očuvati 4.1.1.4 Uspostaviti i unapređivati diferencijaciju turističkog proizvoda, koja je zas- 4.1.2 Obnoviti −− podrškom unapređivanju: seoske infrastrukture - pored osnovne (putevi, atraktivnost re- novana na lokalnim resursima, kroz razvoj održivih turističkih formi, prije i očuvati vri- snabdijevanje vodom i električnom energijom) obuhvatiti i objekte za sursa obalnog svega, avanturističkog (pustolovnog), edukativnog, kulturnog, gastro, etno, jedne ruralne rekreaciju i odmor, dostupnosti internet mreže, radio i TV signala, infras- područja za vjerskog, na prirodi zasnovanog turizma i dr. prostore trukture za upravljanje otpadom u ruralnom području i dr. razvoj održivog −− pružanjem podsticaja uspostavljanju klastera i/ili zajedničkih modela turizma organizovanja proizvođača 4.1.2 Obnoviti 4.1.2.1 Stvoriti uslove za ekonomski efikasnu poljoprivredu, posebno s aspekta Ruralni razvoj po- −− podsticanjem inovativnih proizvodnih i prodajnih lanaca, uključujući una- i očuvati vri- podrške tržišno zanimljivim i profitabilnim poljoprivrednim proizvodima, država očuvanje pređivanje plasmana lokalnih prehrambenih i neprehrambenih proizvo- jedne ruralne između ostalog: vrijednog poljop- da. prostore rivrednog zemljišta, −− usklađivanjem zakonske regulative s propisima i standardima EU prirode i predjela, 4.1.2.2 Povećati ulaganja u razvoj sela i jačanje porodičnih gazdinstava i podržati povezivanje intere- realizaciju inovativnih pristupa kojima se povećava zaposlenost, a time −− eliminisanjem pravnih prepreka za nesmetano obavljanje turističke djelat- zadržava stanovništvo na selu, posebno mlađa populacija kroz podsticaj: nosti kao dopunske poljoprivredi u ruralnim područjima sa lokalnih zajednica, stvaranje novih −− ekonomskim aktivnostima sela izvan poljoprivrednog sektora, primarno −− vodeći računa o kvotama koje će za pojedine poljopvredne proizvode i radnih mjesta, obogaćivanjem turističke ponude programima održivog turizma u zaleđu djelatnosti biti utvrđeni otvaranjem pregovora s EU u sektoru poljoprivrede čuvanje i afirmisan- koji su zasnovani na održivoj valorizaciji izuzetnih predionih vrijednosti, je autohtonih kul- zaštićenih područja, vrijednih šuma −− destimulisanjem prenamjene poljoprivrednog zemljišta odnosno usk- turnih i istorijskih lađivanjem urbanizacije s prirodnim uslovima i potencijalom za razvoj vrijednosti −− poljoprivrednim aktivnostima u područjima s manjim potencijalom za raz- poljoprivrede kroz prostorno-planska rješenja, sprovođenje mjera zeml- voj poljoprivrede ili izvjesnim prirodnim ograničenjima koja su smještena jišne i poreske politike i podsticajnih mjera uglavnom na rubnim područjima polja, terasama i zaravnima na flišnom i −− očuvanjem uređenih maslinjaka i terasiranih površina koje čine jedan Povećane su vri- kraškom terenu - prostori između Bara i Ulcinja (Velje selo i okolna polja, od osnovnih elemenata prepoznatljivosti i specifičnosti posebnih pod- jednosti outputa Mala Gorana i Velika Gorana, Pečurice), kao i područja Grblja (Zagora, ručja poljoprivrede značajnih za očuvanje kulturne baštine (uključujući u poljoprivredi za Krimovica, Kovači, Bigova) i Luštice (Klinci i okolina, Gošići, Radovanići, prepoznatljivu ruralnu arhitekturu) i karaktera predjela, budući da je 30–40% i zapos- Merdari), koja su ujedno specifična i po tradicionalnoj organizaciji pros- primjena tradicionalnih postupaka u obradi preduslov očuvanja tog tipa lenost u ruralnim tora, životnog i poljoprivrednog, a koja pružaju mogućnosti i za gajenje poljoprivrednih površina (maslinjaci u Valdanosu i na Luštici; tradicionalne područjima za oko sitnih preživara. poljoprivredne površine na područjima: Vrbanj, Kruševice, Ubli, Dragalj, 10% 4.1.3 Podržati 4.1.3.1 Utvrditi potencijale otvorenog mora da bi oni doprinijeli jačanju aktivnosti Diverzifikovane su Mali i Veliki Zalazi, Dub – Trojica – Mirac, Mačuge – Bukovik – Gornji i Donji održivu valo- u sektoru plave ekonomije (diverzifikacija aktivnosti u sektoru marikulture, aktivnosti u sektoru Brčeli – Utrg, Paštrovićka gora, Gluhi do, Kravari – Boje – Mide) rizaciju i oču- ispitivanje morskih mikroorganizama, npr. primjena za potrebe farma- ribarstva i marikul- −− uspostavljanjem jedinstvene prostorne baze podataka o bonitetu poljop- vanje resursa ceutske industrije). ture rivrednog zemljišta mora 4.1.3.2 Poboljšati produktivnost i ekološke performanse sektora ribarstva i marikulture kroz: −− kontinuiranim poboljšanjem karakteristika poljoprivrednih površina (me- Ribarstvo i marikul- lioracija, isušivanje i drenaža močvara gdje to nije u konfliktu sa ciljevima −− sprovođenje aktivnosti kojima se omogućava integracija ribarstva i turis- tura imaju zadovol- očuvanja bioviderziteta, hemijska melioracija zaslanjenih djelova polja, tičke ponude (npr. ribolov organizovan kao dio turističke ponude, poseb- javajuće ekološke navodnjavanje, ukrupnjivanje površina u područjima gdje fragmentacija no primjenom tradicionalnih oblika ribarenja, itd.) performanse parcela onemogućava efikasnu proizvodnju i sl.) −− utvrđivanje održivih i ekološki prihvatljivih lokacija za ribarstvo i marikul- −− uvođenjem direktnih zelenih plaćanja poljoprivrednicima u skladu s prin- turu cipima Zajedničke poljoprivredne politike EU (2014 - 2020) radi obnavljanja, očuvanja i poboljšanja obalnih ekosistema vezanih za poljoprivredu −− integraciju razvoja marikulture s ostalim djelatnostima (npr. zaštitom morskih staništa i pružanjem ekosistemskih usluga) u okviru diverzifikacije −− sprovođenjem agro-ekoloških mjera (organska poljoprivreda, gajenje održive turističke ponude autohtonih sorti polj. kultura i rasa stoke, korišćenje planinskih pašnjaka i sl.) usmjerenih na prilagođavanje poljoprivrede na klimatske promjene −− razvoj zajedničkih mjera i instrumenata za upravljanje zaštićenim područ- jima u moru (što uključuje mjere zaštite osjetljivih morskih habitata i zaš- tite pojedinih ugroženih vrsta) i za obnavljanje resursa u sektoru ribarstva i marikulture.

160 161 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO CILJNI ISHOD 4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja PODRUČJE U POSTIZANJU MJERE PODMJERE NAPRETKA U STRATEŠKI CILJ 4.2 „OZELENITI“ RAZVOJ OBALNOG PODRUČJA 2030. g. Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Minis- ODGOVORNI 4.2.2.1 Stvarati preduslove za razvoj zelenog bankarstva, prije svega, kroz: Uspostavljene su tarstvo ekonomije 4.2.2 Pokrenuti SUBJEKTI podsticajne mjere u i realizovati −− rad s bankarskim službama u promovisanju tržišnih potencijala zelenog Subjekti uključeni u implementaciju: lokalne samouprave u obalnom području, udruženja malih i srednjih obliku finansijske i stimulativne preduzetništva preduzeća, poljoprivredni proizvođači, zadruge, turistička udruženja i/ili klasteri u sektorima poljoprivrede u programe tehničke pomoći za sprovođenje zele- obalnom području, Investiciono-razvojni fond, Zavod za zapošljavanje, Privredna komora, bankarski sektor, finansiranja −− partnerstvo i podjelu rizika javne preduzetničke infrastrukture i banaka organizacije civilnog društva i NVO nih projekata −− obezbjeđivanje sredstava za predfinansiranje projekata za koje postoji CILJNI ISHOD mogućnost podrške iz pretpristupnih fondova EU U POSTIZANJU MJERE PODMJERE −− javnu afirmaciju društveno odgovornog ponašanja zelenih banaka. NAPRETKA U 2030. g. 4.2.2.2 Za naročito inovativne i rizične projekte treba obezbijediti posebne programe bespovratnih sredstava i maksimalno se fokusirati na apsorpciju 4.2.1 Jačati 4.2.1.1 Jačati kapacitete za pružanje tehničke pomoći preduzetnicima i drugim Ruralni i zeleni sredstava dostupnih iz fondova EU. lokalnu pre- nosiocima razvoja obalnog područja radi podsticanja inovativnih, zelenih i preduzetnički pro- ruralnih razvojnih projekata, kroz: jekti realizovani su 4.2.3 Pobol- 4.2.3.1 Uvoditi programe sertifikacije kvaliteta (proizvoda sa zaštićenim geograf- Ostvarena je pre- duzetničku jšati kvalitet skim porijeklom i tradicionalnih/ekoloških proizvoda). poznatljivost tradi- infrastrukturu i preduzetnici us- −− procjenu kapaciteta postojećih službi za pružanje tehničke podrške pješno posluju proizvoda cionalnih lokalnih 4.2.3.2 Promovisati uspješne projekte. poljoprivrednih −− specijalizaciju savjetnika 4.2.3.3 Podsticati kreativno brendiranje i marketing domaćih proizvoda (naročito proizvoda, kroz −− obuku za pripremu (npr. kroz programe podške EU) i praćenje spro- specifičnih, tradicionalnih, autohtonih proizvoda visokog kvaliteta, kao uspostavljene vođenja razvojnih projekata. npr. vina od domaćih sorti vranca, kratošije i krstača; maslinovo ulje od sisteme sertifikacije autohtone sorte žutica; maginje; rogač; pečurke na Orjenu; raštan; divlji i promocije njihove 4.2.1.2 Pružati direktnu podršku preduzetnicima i drugim nosiocima „zelenog“ plodovi - divlji šipak, mušmula, drenjina, žućenica i dr.) radi uspješnog prepoznatljivosti i razvoja obalnog područja kroz: plasmana na regionalnom i inostranom tržištu; proizvode pakovati na kvaliteta −− pružanje potrebnih informacija o uslovima i mogućnostima za razvoj način prihvatljiv savremenom potrošaču i koji doprinosi prepoznatljivosti poslovnih ideja, postojećim i potencijalnim mogućnostima podrške fi- crnogorskog obalnog područja. nansiranju, kao i uslovima za dobijanje pomoći u razradi i sprovođenju projekata −− razvoj znanja i vještina nosioca projekata za osmišljavanje, pripremu i vođenje projekata izradom vodiča, organizacijom treninga, radionica i drugih programa obuke za primjenu inovativnih pristupa, primjenu novih znanja i vještina −− osmišljavanje i sprovođenje programa razmjene znanja i iskustava na regionalnom i međunarodnom nivou −− pružanje direktne tehničke pomoći u sprovođenju projekata. 4.2.1.3 Podržati poljoprivredne proizvođače u praktičnoj primjeni novih trendova i ekološki odgovornih tehnologija (npr. zelena i energetski efikasna gradnja, održivo upravljanje otpadom, primjena IT tehnologija)

162 163 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

7.1.5 Mjere u tematskom području „Funkcioni- bi bio uspostavljen koordinacioni mehanizam za sanje sistema upravljanja obalnim područjem“ IUOP, odnosno ne bi bio uspostavljen institucionalni okvir za sprovođenje politike IUOP. Mjere s pripadajućim podmjerama za dostizanje strateških ciljeva koji su utvrđeni u ovom tematskom −− Optimalni scenario prema kome bi u odnosu području NS IUOP, date su u tačkama 7.1.5.1, 7.1.5.2 i na realan scenario stručno-administrativni nivo 7.1.5.3 i strukturirane u tabelama prikazanim na kraju djelovanja bio ojačan proširenjem nadležnosti tačke 7.1.4. buduće Agencije za upravljanje morskim dobrom na cjeloviti obuhvat obalnog područja. 7.1.5.1 Uspostaviti funkcionalan koordinacioni Budući da u tom kontekstu nijesu uspostavljeni mehanizam za integralno upravljanje obalnim potrebni institucionalni kapaciteti, odnosno da područjem nijesu definisane proširene nadležnosti budućoj Agenciji za upravljanje morskim dobrom, za sada Za održivo upravljanje obalnim područjem potreb- je koordinacioni mehanizam za integralno upra- no je koherentno djelovanje – unutarsektorsko i vljanje obalnim područjem moguće graditi pre- međusektorsko. Na taj način omogućava se prevazi- ma realnom scenariju. laženje sektorskih pristupa u implementaciji strategija, programa i akcionih planova. Radi uspostavljanja Politički nivo koordiniranog sistema donošenja odluka od značaja za upravljanje obalnim područjem, kao područjem od Na političkom nivou djelovanja treba uspostaviti Sav- posebnog interesa za Crnu Goru, potrebno je funk- jet za IUOP koga obrazuje Vlada i koji ima funkcije da: cionisanje koordinacionog mehanizma na dva nivoa: −− pruži političku podršku i savjetodavno djeluje −− političkom prema Vladi Crne Gore u sprovođenju NS IUOP i funkcionisanju institucionalnog sistema za IUOP −− stručno-administrativnom. −− pruži podršku u prevazilaženju problema u insti- U procesu izrade NS IUOP razmotreno je nekoliko tucionalnoj organizaciji od značaja za integralno mogućih opcija (scenarija) funkcionisanja koordina- upravljanje obalnim područjem (razuđena insti- cionog mehanizma za IUOP. U odnosu na postojeće tucionalna organizacija, rascjepkane i nedovoljno stanje, probleme i ocjenu mogućnosti za njihovo izdiferencirane nadležnosti, nedovoljno efikasna prevazilaženje, optimalnim je ocijenjen tzv. realni sce- i kvalitetna koordinacija i integracija) nario funkcionisanja koordinacionog mehanizma za IUOP (Slika 7-1), koji je obrazložen u nastavku. −− obezbijedi zastupljenost svih relevantnih aktera (predstavnici Vlade (ključnih ministarstava), pri- Ostali scenariji koji su uzeti u obzir: morskih opština, naučnih i stručnih institucija, nevladinog i civilnog sektora, poslovnog sektora) −− Scenario zadržavanja postojećeg statusa koji nije prihvatljiv s obzirom na to da u tom slučaju ne −− doprinese usklađivanju sektorskih politika s NS IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija n

Sveti Stefa 165 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

96 / Pored odredbi Protokolo o IUOP IUOP i eliminisanju neusklađenog sektorskog U odnosu na predložene funkcije i zadatke Savjeta za −− ministar rada i socijalnog staranja −− tri nezavisna eksperta (za održivi razvoj, integral- (član 7 tačka 1 alineja a), pravni osnov za uspostavljanje koordinacionog mehanizma za planiranja razvoja obalnog područja. IUOP, njegovo osnivanje, nadležnosti i funkcionisan- no upravljanje obalnim područjem i za klimatske IUOP sadržan je i u postojećem nacionalnom zakonodavstvu. Ustavom Crne Gore, Zakonom je treba utvrditi donošenjem odgovarajućeg pravnog −− ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja promjene). o državnoj upravi, Uredbom o Vladi Crne U okviru navedenih funkcija Savjet za IUOP real- 96 Gore, Uredbom o organizaciji i načinu rada akta (npr. Odluke o obrazovanju Savjeta za IUOP ). državne uprave i Poslovnikom Vlade Crne Gore izovaće sljedeće zadatke: −− ministar saobraćaja i pomorstva Tako će sastav Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i propisane su nadležnosti i odgovornosti Vlade, kao organa izvršne vlasti, ministarstava i drugih U cilju jačanja međusektorskih funkcija Savjeta za klimatske promjene biti proširen s šest novih članova organa uprave. Poslovnikom Vlade Crne Gore −− predlaganje izmjena i dopuna postojećih propisa IUOP potrebno je jačati saradnju sa Savjetom za −− ministar kulture da bi se omogućilo njegovo funkcionisanje u kontek- određeno je da Vlada može, radi razmatranja pitanja i davanja prijedloga i mišljenja u i donošenje novih propisa od značaja za integral- privatizaciju i kapitalne projekte, Savjetom za pros- stu funkcija Savjeta za integralno upravljanje obalnim vezi s ostvarivanjem ustavnih funkcija Vlade, −− dva predstavnika Ministarstva održivog razvoja i no upravljanje obalnim područjem, kao i uslova torno planiranje, Koordinacionim tijelom za pri- područjem Crne Gore. Pored doprinosa savjetodavnoj obrazovati savjet ili drugo savjetodavno tijelo, turizma (od kojih je jedan za integralno upravl- čiji se zadaci, sastav i način rada utvrđuju za njihovo efikasno sprovođenje premu i praćenje turističkih sezona, i drugim tijelima funkciji Savjeta s aspekta IUOP, predstavnici investi- aktom o njegovom obrazovanju (član 27 stav janje obalnim područjem) 1). Pritome je Uredbom o organizaciji i načinu koja imaju za cilj unapređenje unutar sektorskog i tora i bankarskog sektora mogu unaprijediti njegovo rada državne uprave (član 53) utvrđeno da se −− predlaganje mjera za unapređenje integracije međusektorskog djelovanja. djelovanje i u širem kontekstu održivog razvoja Crne pored ostalog i u ministarstvu može obrazovati kriterijuma održivosti (utvrđenih ovom strategi- −− jedan predstavnik Ministarstva finansija savjet, kao stručno-savjetodavno tijelo min- Gore. istra, radi razmatranja pitanja iz nadležnosti jom) u prostorno-plansku dokumentaciju Uzimajući u obzir kompleksnost postojećeg insti- ministarstva. Savjet obrazuje ministar iz reda −− direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seiz- istaknutih naučnih i stručnih lica. tucionalnog okvira u Crnoj Gori, ocijenjena je prag- Članovi iz reda lokalnih samouprava, univerziteta, −− pružanje podrške međusobnom usklađivanju mologiju matičnom mogućnost integrisanja Savjeta za IUOP u sindikalnih organizacija, banaka i investitora, imenu- ekonomskih aktivnosti u obalnom području na postojeće oblike institucionalne organizacije, odnos- ju se na period od godinu dana na rotirajućoj osnovi, nivou djelovanja pojedinih resora −− direktor Javnog preduzeća za upravljanje mor- no u Nacionalni savjet za održivi razvoj i klimatske skim dobrom (buduće Agencije za morsko dobro) dok se ostali članovi Savjeta biraju na period od tri promjene. Taj koncept je zasnovan na kompatibilnos- −− pružanje podrške usklađivanju razvoja ključnih godine. Na taj način želi se podstaći proaktivno djelo- ti sastava i funkcija postojećeg i predloženog savjeta. sektora (posebno turizma) i planiranja namjene −− tri predsjednika jedinica lokalne samouprave (od vanje i šire učešće društvenih grupa od značaja za Zato je potrebno proširiti postojeći sastav Nacional- prostora, odnosno realizaciji razvojnih planova kojih je najmanje jedan predsjednik lokalnih IUOP. nog savjeta za održivi razvoj i klimatske promjene ukl- i programa u skladu s prihvatnim kapacitetom i samouprava u obalnom području) jučivanjem predstavnika na nivou ključnih donosioca ranjivošću sredine i ciljevima održivog razvoja Stručno-administrativni nivo djelovanja odluka u resorima, organima uprave i institucijama −− jedan predstavnik univerziteta licenciranih u relevantnim za IUOP, te lokalnim samoupravama u Za praćenje sprovođenja politike integralnog upravl- −− predlaganje mjera u slučaju nepoštovanja ciljeva i Crnoj Gori janja obalnim područjem Crne Gore koja je definis- mjera integralnog upravljanja obalnim područjem obalnom području. Na taj način Nacionalni savjet za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno up- −− tri predstavnika registrovanog udruženja poslo- ana u NS IUOP, uključujući i preduzimanje potreb- −− ocjenjivanje napretka u sprovođenju NS IUOP ravljanje obalnim područjem treba da funkcioniše u davaca u Crnoj Gori nih mjera za prevazilaženje očekivanih poteškoća u sljedećem sastavu (podvučen je tekst koji označava njenom sprovođenju, treba uspostaviti posebnu jed- −− potvrđivanje godišnjeg plana aktivnosti za spro- nove članove s aspekta IUOP): −− jedan predstavnik najznačajnijih investitora u inicu za integralno upravljanje obalnim područjem vođenje prioritetnih akcija NS IUOP na prijedlog obalnom području Crne Gore u okviru resora s nadležnostima u oblasti jedinice za integralno upravljanje obalnim pod- 1. Predsjednik Nacionalnog savjeta je Predsjednik održivog razvoja, zaštite životne sredine i prostornog ručjem Crne Gore. −− jedan predstavnik bankarskog sektora planiranja, kao i Koordinaciono tijelo za integralno upravljanje obalnim područjem. −− pružanje podrške, podsticaja i pomoći u obezb- 2. Članovi Nacionalnog savjeta su: −− jedan predstavnik sindikalnih organizacija jeđivanju finansijskih sredstava za sprovođenje U sadašnjoj organizaciji državne uprave jedinicu za programa i aktivnosti koje treba da doprinesu −− ministar održivog razvoja i turizma −− dva predstavnika nevladinih organizacija (za integralno upravljanje obalnim područjem treba us- održivom razvoju obalnog područja. održivi razvoj, integralno upravljanje obalnim postaviti u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. −− ministar ekonomije područjem i za klimatske promjene) Za obezbjeđivanje međusektorskog karaktera djelo-

166 167 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

vanja u skladu s ciljevima integralnog upravljanja −− praćenje usklađenosti nacionalnih propisa i insti- tegralnog upravljanja obalnim područjem i podsticati prostora u obalnom području i režimu korišćenja obalnim područjem ovu jedinicu treba pozicioni- tucionalnog okvira sa zahtjevima IUOP Protokola saradnja nadležnih subjekata na nacionalnom nivou i i upravljanja morskim dobrom rati izvan organizacionih jedinica koje su zadužene lokalnih samouprava. za sprovođenje posebnih sektorskih politika. Tako −− pokretanje i realizacija programskih i projektnih −− uspostavljanje pogodne forme za razmjenu poda- definisana pozicija treba da omogući primjenu cilje- aktivnosti u saradnji s ključnim resorima (op- Radi dodatnog jačanja međusektorske koordinacije i taka između pojedinačnih baza podataka va, mjera, akcija, instrumenata i mehanizama IUOP timalno, predstavnicima tih resora u Savjetu) i multidisciplinarnog pristupa u izvršavanju stručnih −− pružanje podrške pokretanju i sprovođenju pro- koji su po svojoj prirodi međusektorski i zahtijevaju Javnim preduzećem (Agencijom) za upravljanje poslova kod sprovođenja politike integralnog upravl- gramskih i projektnih aktivnosti od značaja za in- snaženje međusektorske saradnje i unutarsektorske morskim dobrom janja obalnim područjem neophodno je uspostaviti Koordinaciono tijelo za integralno upravljanje obal- tegralno upravljanje obalnim područjem koordinacije. Istovremeno, direktan nadzor nad −− izvještavanje o implementaciji Konvencije o zašti- djelovanjem ove jedinice treba da vrši resorni minis- nim područjem. Ovo tijelo treba da ima dvije osnovne ti morske sredine i obalnog područja Sredozemlja funkcije: −− pružanje podrške obezbjeđivanju finansijskih sred- tar čime će se obezbijediti snažna politička podrška i (Barselonske konvencije) i njenih protokola, uk- stava za realizaciju aktivnosti od značaja za politi- efikasno sprovođenje složenih međusektorskih meha- ljučujući i IUOP Protokol, te sprovođenje sarad- −− služi kao otvoreni forum za diskusiju o pitanjima ku integralnog upravljanja obalnim područjem. nizama koordinacije. nje s Mediteranskim akcionim planom u okviru integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija Gore Istovremeno izvršavanje navedenih funkcija i zadata- Radi racionalnog korišćenja raspoloživih institucio- (UNEP/MAP), njegovim regionalnim centrima, ka omogućiće da Koordinaciono tijelo pruža stručnu nalnih resursa, primjenom istog principa kao kod uključujući i Regionalni centar za program pri- −− stručno razmatra i ocjenjuje materijale koji se u podršku Savjetu za IUOP (tj. predloženom budućem Savjeta za IUOP, moguće je ovu jedinicu integrisati oritetnih akcija (PAP/RAC) oblasti integralnog upravljanja obalnim područ- Nacionalnom savjetu za održivi razvoj, klimatske u postojeće Odjeljenje za podršku Nacionalnom sav- jem upućuju Savjetu za IUOP (Nacionalnom sav- promjene i integralno upravljanje obalnim područ- jetu za održivi razvoj i klimatske promjene u sastavu −− sprovođenje međunarodne saradnje s relevant- jetu za održivi razvoj, klimatske promjene i inte- jem) djelujući kao njegova stalna radna grupa. Ministarstva održivog razvoja i turizma. Nova organi- nim međunarodnim, evropskim i regionalnim gralno upravljanje obalnim područjem). zaciona jedinica treba da funkcioniše kao Odjeljenje organizacijama i tijelima koja djeluju u oblasti Koordinaciono tijelo za integralno upravljanje obal- za održiv razvoj i integralno upravljanje obalnim po- zaštite životne sredine mora i obalnog područja Izvršavanjem ovih funkcija Koordinaciono tijelo za nim područjem treba da čine predstavnici svih sub- dručjem, a imaće, između ostalih, sljedeće ključne i održivog razvoja obalnih područja integralno upravljanje obalnim područjem pružaće jekata relevantnih za IUOP. Za članove ovog tijela funkcije: podršku nadležnim subjektima u realizaciji zadata- treba imenovati isključivo predstavnike resora, orga- −− učešće u planiranju i obezbjeđivanju finansijskih ka koji su od značaja za IUOP, primarno u sljedećim na uprave, institucija i lokalnih samouprava s odgo- −− pružanje stručne i administrativne podrške radu sredstava u saradnji s ključnim resorima (op- oblastima: varajućim stručnim referencama koje se utvrđuju Savjeta za IUOP (Nacionalnom savjetu za održivi timalno, predstavnicima tih resora u Savjetu) i posebnim aktom o funkcionisanju Koordinacionog razvoj, klimatske promjene i integralno upravl- Javnim preduzećem (Agencijom) za upravljanje −− uređenje prostora obalnog područja, naročito tijela. Tim aktom treba postaviti uslov da imenovani janje obalnim područjem) morskim dobrom za sprovođenje politike inte- morskog dobra predstavnici moraju posjedovati potrebne stručne gralnog upravljanja obalnim područjem. reference i djelovati kao spona s resorima, odnosno −− praćenje sprovođenja i izvještavanje o imple- −− upravljanje zaštićenim i vrijednim područjima organima, institucijama i lokalnim samoupravama u mentaciji NS IUOP U vršenju navedenih funkcija neophodno je da jed- prirode na kopnu i moru, primarno u kontekstu ime kojih su imenovani. U cilju podizanja stručnih inica za integralno upravljanje obalnim područjem očuvanja njihovog integriteta i cjelovitosti kapaciteta Koordinacionog tijela, posebno je značaj- −− izrada prijedloga godišnjeg plana aktivnosti za blisko sarađuje s relevantnim resorima, Javnim preno obezbijediti uključivanje relevantnih stručnjaka u −− praćenje obalnih procesa i izvještavanje o stanju sprovođenje prioritetnih akcija NS IUOP u sarad- duzećem (Agencijom) za upravljanje morskim do- njegov sastav. obalnog područja, unapređivanju postojećih baza nji s ključnim resorima (optimalno, predstavnici- brom, stručnim i naučnim institucijama, organima lo- podataka o stanju životne sredine, korišćenju ma tih resora u Savjetu) i Javnim preduzećem kalnih samouprava u obalnom području. Na taj način Predložene funkcije i zadaci uzrokovaće složenost (Agencijom) za upravljanje morskim dobrom težiće se usklađenosti javnih politika s politikom in-

168 169 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

strukture Koordinacionog tijela za integralno upravl- narstva, turizma, zaštite životne sredine i komu- janje obalnim područjem, odnosno brojnost članova nalne infrastrukture) Politička podrška i savjetodavna uloga prema Vladi koji će biti uključeni u njegov sastav. Zato radi omo- primarno u odnosu na sljedeče zadatke: gućavanja operativnosti djelovanja treba obezbijediti −− predstavnik Javnog preduzeća (buduće Agencije) • usklađivanje politika i propisa optimalne uslove za funkcionisanje Koordinacionog za upravljanje morskim dobrom • usklađivanje aktivnosti resora u pogledu upravljanja tijela u užem i širem sastavu u zavisnosti od pitanja • obalnim područjem • ocjenjivanje napretka u sprovođenju NS IUOP koje je predmet stručnog razmatranja i ocjenjivanja. −− po jedan predstavnik ministarstava nadležnih OPCIJA za: ekonomiju, poljoprivredu i ruralni razvoj, po- • potvrđivanje godišnjeg plana aktivnosti Nacionalni savjet • pružanje podrške u obezbjeđivanju ﬁnansijskih sredstava U užem sastavu Koordinaciono tijelo funkcioniše pre- morstvo i saobraćaj, kulturu za OR IUOP i KP ma sljedećoj strukturi: −− šest predstavnika opština u obalnom području: 1. Predsjedavajući: ministar nadležan za održivi raz- Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj Savjet za voj, zaštitu životne sredine i prostorno planiranje, IUOP odnosno u sadašnjoj organizaciji državne uprave −− po jedan nezavisni ekspert u oblastima koje su ministar održivog razvoja i turizma relevantne za sprovođenje strateških ciljeva NS IUOP. • otvoreni forum za diskusiju 2. Potpredsjedavajući: naizmjenično predstavnici • razmatranje i ocjenjivanje materijala lokalnih samouprava i Javnog preduzeća za upra- U širi sastav Koordinacionog tijela mogu ući pred- vljanje morskim dobrom (buduće Agencije za mor- stavnici: univerziteta, Agencije za zaštitu životne sko dobro) sredine, Uprave za inspekcijske poslove, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Uprave za zaštitu MORT Koordinaciono 3. Sekretari: predstavnik organizacione jedinice Jav- kulturnih dobara, Centra za ekotoksikološka ispitivan- Odjeljenje tijelo za IUOP nog preduzeća za upravljanje morskim dobrom ja doo-CETI, Instituta za biologiju mora, JP „Naciona- za IUOP (buduće Agencije za morsko dobro) zadužen za lni parkovi“, kao i predstavnici poslovnog, civilnog i OPCIJA integralno upravljanje morskim dobrom i pred- nevladinog sektora, i drugi članovi u zavisnosti od pi- Agencija za Odeljenje za stavnik organizacione jedinice za integralno tanja koje je predmet stručne ocjene Koordinacionog morsko dobro upravljanje obalnim područjem u Ministarstvu tijela. OR i IUOP održivog razvoja i turizma

4. Članovi: Stručna i administrativna podrška: • podrška u funkcionisanju Koordinacionog tijela −− jedan (u zavisnosti od pitanja moguće je uključiti • koordinacija sprovođenja i izvještavanje o sprovođenju NS IUOP veći broj predstavnika) predstavnik Ministarstva • pokretanje i realizacija programskih i projektnih aktivnosti održivog razvoja i turizma (u rad se uključuju • izvještavanje o implementaciji Barselonske konvencije i njenih protokola naizmjenično predstavnici u zavisnosti od pitan- • izrada prijedloga godišnjeg plana aktivnosti • ja koja su predmet rada Koordinacionog tijela u učešće u obezbjeđivanju ﬁnansijskih sredstava odnosu na nadležnosti ovog resora za vođenje politika u oblasti planiranja prostora, građevi-

Slika 7-1: Shema realnog scenarija funkcionisanja 170 Koordinacionog mehanizma za IUOP 171 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom −− pružaće doprinos pokretanju i sprovođenju pro- (JPMD) kroz model privatno-javnog partnerstva raz- gramskih i projektnih aktivnosti od značaja za in- vilo je održiv sistem upravljanja (zaštita, uređenje i tegralno upravljanje obalnim područjem u pros- unapređivanje) morskog dobra iz kojeg se obezbjeđu- tornom obuhvatu morskog dobra ju sredstva za reinvestiranje i upravljanje morskim dobrom. Ovo preduzeće ima nadležnosti u obuhvatu −− učestvovaće u obezbjeđivanju finansijskih sred- morskog dobra uključujući i kopno i morski akva- stava za realizacju aktivnosti od značaja za spro- torijum (teritorijalno more), a operativno djeluje po vođenje politike integralnog upravljanja obalnim planovima i programima koji zahtijevaju saradnju s područjem u prostornom obuhvatu morskog do- organima na državnom i lokalnom nivou. bra

Prijedlogom novog Zakona o morskom dobru definis- −− doprinosiće izvještavanju o implementaciji Kon- ana je nadležnost budućoj Agenciji za morsko dobro i vencije o zaštiti morske sredine i obalnog područ- u pogledu pružanja tehničke podrške pri koordinaciji ja Sredozemlja (Barselonska konvencija) i njenih integralnog upravljanja obalnim područjem. Zato će protokola u skladu s nadležnostima Javnog pre- ova institucija na stručno-administrativnom nivou duzeća (buduće Agencije) za upravljanje mor- funkcionisanja koordinacionog mehanizma za inte- skim dobrom gralno upravljanje obalnim područjem obavljati sl- jedeće funkcije: −− učestvovaće u sprovođenju međunarodne saradnje u oblasti zaštite životne sredine mora i obal- −− potpredsjedavati Koordinacionim tijelom za in- nog područja i održivog razvoja obalnih područ- tegralno upravljanje obalnim područjem naizm- ja u skladu s nadležnostima Javnog preduzeća jenično na polugodišnjem nivou s predstavnici- (buduće Agencije) za upravljanje morskim dobrom. ma primorskih opština Očekuje se da će se jačanjem kapaciteta za IUOP u do- −− pružaće tehničku podršku radu Koordinacionog gledno vrijeme stvoriti uslovi za organizaciju Koordi- tijela za integralno upravljanje obalnim područ- nacionog mehanizma za IUOP u skladu s optimalnim jem kroz podršku u pripremi sjednica Koordina- scenariom, prema kome bi u odnosu na realni scenar- cionog tijela u saradnji s Jedinicom za integralno io, stručno-administrativni nivo djelovanja bio ojačan upravljanje obalnim područjem u Ministarstvu uspostavljanjem koordinacije u obuhvatu cjelovitog održivog razvoja i turizma; u okviru tehničke po- obalnog područja kroz proširenje nadležnosti buduće drške učestvovaće u obezbjeđivanju sredstava za Agencije za upravljanje morskim dobrom. troškove rada Koordinacionog tijela za integralno upravljanje obalnim područjem

−− pružaće doprinos izradi prijedloga godišnjeg plana aktivnosti za sprovođenje prioritetnih akcija NS IUOP u prostornom obuhvatu morskog dobra IZVOR: CAMP

Plaža Ploče 173 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

7.1.5.2 Jačati kapacitete javne uprave tatima, odnosno na praćenju postizanja napret- se često primjenjuje u programima podizanja mjeri, zadovoljavaju najširi društveni interes. U ka i izvještavanju o ostvarenim učincima. To je efikasnosti i kvaliteta rada javne uprave, jeste tom pogledu međunarodna saradnja i razmjena Moderan, efikasan i odgovoran sistem upravljanja naročito relevantno s obzirom na činjenicu da ut- i smanjenje broja ugovora na neodređeno vri- iskustava mogu značajno doprinijeti. treba zasnivati na mjerljivosti rezultata i učinaka rada vrđeni ciljevi ne moraju neminovno proizvoditi jeme. Takva mjera može dovesti do smanjenja javne uprave, unapređivanju kompetencija službeni- zadovoljavajuće rezultate i učinke u praksi. Zato opterećenja uprave i povećanja kompetitivnosti. −− Za jačanje transparentnosti upravljanja neo- ka i jačanju transparentnosti upravljanja. Neophodna je praćenje stvarnih učinaka najvažniji mehani- Značajno je, ipak, ukazati i na činjenicu da sistem phodno je pravovremeno pružati informacije je primjena načela: odgovornosti za postignuti (ne) zam ocjene sprovođenja strateških politika i pla- plata za visoko-obrazovane stručnjake u javnom zainteresovanoj javnosti i unaprijediti mogućno- učinak djelovanja, predvidivosti u postupanju i pošto- nova. Da bi se omogućilo praćenje, neophodno je sektoru po pravilu ipak ne može konkurisati plat- sti javnosti da iznošenjem mišljenja i primjedbi vanja regulative i kvalitetnog uključivanja svih zaint- definisati krajnje rezultate i pokazatelje učinaka, ama u privatnom sektoru. Stoga je kod privlačen- utiče na rad javne uprave u ranoj fazi procesa eresovanih strana. kao i način prikupljanja i analize podataka rele- ja kvalitetnih kadrova sigurnost zaposlenja ipak donošenja i sprovođenja propisa, javnih politika, značajan motivacioni faktor. Jedno od rješenja programa i projekata. U tom kontekstu realizacija prioritetnih mjera treba vantnih za ocjenu ostvarenih rezultata i učinaka. može biti zasnovano na garantovanju zaposlen- da se zasniva na primjeni sljedećih pristupa: Tim pristupom podržava se personalna odgovor- −− Potrebno je podsticati učešće u programima nost za postizanje postavljenih ciljeva u odnosu ja državnom službeniku u javnoj službi, ali ne i sigurnosti da će ostati u istom statusu i na istom stručnih usavršavanja u onim oblastima u kojima −− Jačanje sistema upravljanja treba uskladiti s pona planove rada, te obaveza preciznog utvrđivan- su utvrđene potrebe za istim. trebama u vezi s postizanjem željenih rezultata. ja radnih zadataka, obaveza i očekivanih učinaka. radnom mjestu ukoliko ne ostvari utvrđene rezultate. To zahtijeva utvrđivanje očekivanih učinaka re- Reforma javne uprave uvijek je dugotrajan i zahtje- −− Neophodna je primjena objektivnih i mjerljivih sora, organa uprave i institucija, njihovih orga- −− Treba omogućiti usklađivanje zakonskog okvira van proces. Ipak, neizostavna je s obzirom na to da nizacionih jedinica i podjedinica, u odnosu na kriterijuma ocjenjivanja učinaka i kvaliteta rada u kvalitet javne uprave određuje kvalitet razvoja, kao odnosu na očekivane rezultate. Zaštita od neprav- sa zahtjevima IUOP Protokola koji se odnose na utvrđene ciljeve i s njima povezane pokazatelje unapređivanje sistema upravljanja, prije svega, i položaj zemlje u integracionim procesima i struk- ostvarenog učinka. Pokazatelji uspješnosti treba- ednog ocjenjivanja zahtijeva ocjenjivanje zasno- turama (prije svega, u procesu integracije Crne Gore vano na primjeni opravdanih, jasnih i nedvosmis- kroz izmjene Zakona o uređenju prostora i izgrad- ju biti usmjereni na krajnji učinak, a ne proces, nji objakta, Zakona o zaštiti prirode i Zakona o u Evropsku uniju). Ambiciozno insistiranje na pot- objektivni, jednostavni i precizni, obzirom na lenih kriterijuma. Neophodno je povezivanje punom ostvarivanju prioritetnih ciljeva i mjera do sistema ocjenjivanja sa sistemom nagrađivanja morskom dobru. Uz izmjene zakona i određenih kompleksnost rezultata koji se mjere, raspoloži- podzakonskih akata, izuzetno je važno da se za 2030. godine nije realno, ali je značajno započeti pro- vost resursa i potrebne informacije. Pri tome je u natprosječnih rezultata rada i sankcionisanja ces promjena. Stoga je prioritet izrada dubinske inici- nerada. primjenu ključnih odredbi IUOP Protokola raz- mjeri mogućeg značajno uspostaviti kvantitativni rade tehnička uputstva za sprovođenje. Značajno jalne analize efikasnosti i kvaliteta rada organa javne sistem za mjerenje ostvarenih rezultata. je i omogućavanje trajnosti regulatornog okvira. uprave nadležnih za upravljanje obalnim područjem, −− Treba jačati profesionalizam koji je zasnovan kao osnove za donošenje i sprovođenje preporuka na povećanju motivisanosti zaposlenih, između −− Upravljanje od najvišeg do najnižeg nivoa −− Dovoljna finansijska sredstava za implementaci- od značaja za unapređivanje funkcionisanja koordi- ostalog, uvođenjem sistema kompetitivnih pla- odlučivanja i djelovanja treba da bude organizo- ju usvojenih zakona i politika preduslov su us- nacionog mehanizma za IUOP i šire za reformu dru- ta i napredovanja zasnovanog na rezultatima. vano tako da su ciljevi organizacionih jedinica i pješnosti njihovog sprovođenja. gih segmenata javne uprave. Sprovođenje navedenih podjedinica unutar njih usklađeni sa strateškim Fleksibilnim sistemom naknada može se pobol- mjera zahtijeva hrabro odlučivanje da bi reforme da- planiranjem i na njemu zasnovanom programs- jšati sposobnost javnog sektora u privlačenju, −− Neophodno je učešće svih zainteresovanih stra- nas omogućile zadovoljavanje dugoročnih potreba u kom budžetu. Planiranje budžeta koje je zasno- zapošljavanju i zadržavanju visoko motivisanih na, a naročito stručne javnosti, u javnim debat- godinama koje slijede. vano na postizanju rezultata predstavlja jedan od i stručnih službenika. U protivnom, javni sektor ama i planskim procesima. Na taj način, omo- osnova uspješnog funkcionisanja sistema upravl- postaje atraktivan za zapošljavanje onima koji gućiće se donošenje odluka i/ili korekcija načina 7.1.5.3 Uspostaviti praćenje obalnih procesa janja. svojom stručnošću, znanjem i sposobnostima rada na osnovu pouzdanih i stručnih informaci- U predstojećem periodu treba definisati strukturu i nijesu dovoljno privlačni za privatni sektor. Osim ja i donošenje odluka koje, u najvećoj mogućoj −− Upravljanje treba da bude zasnovano na rezul- sistema kompetitivnih plata jedna od mjera, koja sadržaj baza podataka i postepenu nadogradnju siste-

174 175 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

ma za praćenje i izvještavanje o stanju obalnog pod- Razmjena podataka između posebnih baza i njiho- kroz jačanje podrške primjeni indikatorskog praćenja ručja i obalnim procesima. U tom kontekstu značajna va uzajamna kompatibilnost osnov je nesmetanog stanja životne sredine kopna i morske sredine, primje- je transpozicija Okvirne direktive o morskoj strategiji funkcionisanja ukupnog informacionog sistema za ni matematičkog modeliranja i sl. Neophodo je obez- 2008/56/EC i INSPIRE direktive 2007/2/EC, kao i praćenje stanja obalnog područja u skladu sa zahtjevi- bijediti i zaštitu javnog interesa u vršenju poslova od dalje usklađivanje s MEDPOL programom i prim- ma Protokola o IUOP. Osim međusobne uvezanosti i značaja za dostupnost informacija o stanju životne jena ekosistemskog pristupa u okviru sprovođenja kompatibilnosti, izuzetno je važno obezbijediti javnu sredine. Barselonske konvencije. dostupnost podataka, naročito za korišćenje u projektima od javnog interesa. Uspostavljanje tako koncipiranog efikasnog sistema Radi efikasnog i kvalitetnog praćenja stanja obalnog za prikupljanje podataka može zahtijevati i reviziju područja i obalnih procesa, posebnim propisom treba Važno je obezbijediti i potrebna finansijska sredstva nadležnosti, poslova i načina funkcionisanja različi- utvrditi sadržaj i način vođenja sveobuhvatnog infor- za sprovođenje potrebnih istraživanja i analiza radi tih institucija i organa uprave u kontekstu praćenja i macionog sistema, urediti način razmjene podataka prikupljanja podataka, kao i ažuriranje i održavanje izvještavanja o stanju životne sredine, stanju prostora između posebnih baza i omogućavanje njihove uza- baza podataka od značaja za praćenje obalnih proc- i obalnim procesima. Po tom pitanju, ali i šire u kon- jamne kompatibilnosti. Informacioni sistem treba, esa. U slučaju nedovoljnih finansijskih sredstava, tre- tekstu unapređenja određenih aspekata rada javne između ostalog, da uključi: ba prilagoditi sadržaj istraživanja tako da se težište uprave, treba razmotriti mogućnosti da se umjesto pomjeri na obezbjeđivanje podataka prioritetnih u decentralizovanog pristupa primijeni povjeravan- −− sveobuhvatne i potpune informacije o stanju stručnom pogledu i koji imaju najširu upotrebu. je pojedinih nadležnosti (npr. s lokalnog na državni životne sredine obalnog područja nivo) radi povećanja kvaliteta i efikasnosti djelovanja Proces prikupljanja podataka treba sistematski javne uprave. −− granice i stanje zaštićenih prirodnih dobara, postaviti tako da obezbjeđuje uporedive vremenske ekološki vrijednih staništa i ekosistema obalnog serije o bitnim parametrima stanja životne sredine, Implementaciju sistema za praćenje stanja obalnog područja, prikaz predionih vrijednosti i stanja prostora, obalnih procesa, prirodnih i antropogenih područja nije moguće sprovesti bez zadovoljava- jućeg nivoa razvijenosti ljudskih resursa potrebnih za plaža hazarda. Neophodan je kontinuitet i da se postepeno izgradnju i usavršavanje procesa prikupljanja podata- širi sadržaj programa praćenja stanja obalnog područ- −− informacije o korišćenju i namjeni prostora (a ne ka i upravljanje informacionim sistemom u skladu s ja, kao i da se sprovodi obuka za korišćenje modernih samo registar planskih dokumenata, kako je sada novim potrebama i unaprijeđenim propisima. propisano) pristupa i izvještavanje o stanju kopna i morske sredine obalnog područja. −− informacije o uticaju prirodnih i antropogenih hazarda. Treba unaprijediti sistem specifičnih, multidisciplinarnih pokazatelja stanja obalnog područja, S obzirom na to da je postojećim propisima utvrđeno polazeći od informacija dostupnih u okviru posto- vođenje posebnih baza podataka, koje se odnose na jećih baza podataka, u skladu s relevantnim domaćim stanje životne sredine, stanje u prostoru i (ograniče- propisima, kao i obavezama u pogledu transpono- no) praćenje obalnih procesa i procesa u zoni mor- vanja zakonodavstva EU u nacionalni pravni okvir, skog dobra, neophodno je utvrditi sadržaj i način obavezama koje proizilaze iz članstva Crne Gore u vođenja sveobuhvatnog informacionog sistema, relevantnim međunarodnim organizacijama i kon- kao i nadležnosti institucija u tom kontekstu i s tim vencijama UN, te ishodima konsultacija sa stručnom povezanog prikupljanja i pohranjivanja podataka. javnošću. Posebno je bitno unaprijediti izvještavanja

176 177 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO CILJNI ISHOD 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem PODRUČJE U POSTIZANJU MJERE PODMJERE NAPRETKA U STRATEŠKI CILJ 5.1 USPOSTAVITI FUNKCIONALAN KOORDINACIONI MEHANIZAM ZA INTEGRALNO UPRAVL- 2030. g. JANJE OBALNIM PODRUČJEM 5.1.2 Efikas- 5.1.2.4 Jačati kapacitete komponenti stručno-administrativnog nivoa djelovanja u ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Javno preduzeće (Agencija) za upravljanje mor- no upravljati sprovođenju politike integralnog upravljanja obalnim područjem tako da SUBJEKTI skim dobrom, lokalne samouprave u obalnom području obalnim pose obezbijedi efikasnost u ispunjavanju njihovih prioritetnih funkcija: Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo kulture, dručjem na −− sprovođenje i izvještavanje o implementaciji NS IUOP Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Ministarstvo ekonomije, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava stručno-ad- za inspekcijske poslove i drugi organi uprave i stručne institucije (Zavod za hidrometeorologiju i seiz- ministrativ- −− praćenje usklađenosti nacionalnih propisa i institucionalnog okvira sa mologiju, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo-CETI, JP Nacionalni zahtjevima Protokola o IUOP parkovi CG, itd.), naučne institucije (Univerzitet Crne Gore: PMF, Institut za biologiju mora i drugi), pred- nom nivou stavnici poslovnog, civilnog i nevladinog sektora djelovanja −− pokretanje i sprovođenje programskih i projektnih aktivnosti −− stručna evaluacija materijala koji se u oblasti integralnog upravljanja obal- CILJNI ISHOD nim područjem upućuju Savjetu za IUOP (Nacionalnom savjetu za održivi U POSTIZANJU razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem), MJERE PODMJERE NAPRETKA U posebno u sljedećim oblastima: praćenje obalnih procesa i izvještavanja 2030. g. o ukupnom stanju obalnog područja, uređenje prostora morskog dobra, upravljanje zaštićenim i vrijednim područjima prirode na kopnu i moru, 5.1.1 Efikas- 5.1.1.1 Donijeti pravni akt o osnivanju Savjeta za integralno upravljanje obalnim Svi sektori i nivoi primarno u kontekstu očuvanja njihovog integriteta i cjelovitosti, una- no upravljati područjem (Nacionalni savjet za održivi razvoj, klimatske promjene i inte- uprave imaju mo- pređivanje postojećih baza podataka o stanju životne sredine, korišćenju obalnim po- gralno upravljanje obalnim područjem). gućnost da iskažu prostora u obalnom području i režimu korišćenja i upravljanja morskim dručjem na svoje interese u dobrom, uspostavljanje pogodne forme za razmjenu podataka, itd. 5.1.1.2 Utvrditi kriterijume za učešće članova u radu Savjeta za IUOP. pogledu IUOP koji nivou donošen- se dalje usklađuju 5.1.2.5 Za sprovođenje mjera iz Akcionog plana NS IUOP u kontekstu planiranja i ja političkih 5.1.1.3 Unaprijediti stručnu podršku Savjetu za IUOP kroz jačanje kapaciteta obezbjeđivanja sredstava iz budžetskih i drugih izvora finansiranja treba Koordinacionog tijela za integralno upravljanje obalnim područjem. kroz utvrđene pro- odluka cedure uspostaviti koordinaciju subjekata odgovornih za implementaciju poje- 5.1.1.4 Obezbijediti da Vlada Crne Gore i lokalne samouprave efikasno sprovode dinih mjera na nivou godišnjeg planiranja, dok administrativnu i stručnu preporuke Savjeta za IUOP. podršku po tom osnovu treba da obezbijedi Jedinica (Odjeljenje) za integralno upravljanje obalnim područjem u Ministarstvu održivog razvoja i 5.1.1.5 Rad Savjeta za IUOP učiniti transparentnim, a rezultate rada vizibilnim u Unaprijeđena je turizma. nacionalnom i međunarodnom kontekstu. koordinacija pri donošenju i spro- 5.1.2.6 Rad na stručno–administrativnom nivou djelovanja treba učiniti trans- 5.1.1.6 Obezbijediti kontinuirani rast izdvajanja budžetskih sredstava za funkcion- vođenju odluka i parentnim, a rezultate rada vidljivim u nacionalnom i međunarodnom isanje Savjeta za IUOP. strateških dokume- kontekstu. nata od značaja za 5.1.2.1 Uspostaviti Jedinicu za integralno upravljanje obalnim područjem Crne 5.1.2 Efikas- upravljanje obalnim Gore – optimalno kao Odjeljenje za održiv razvoj i integralno upravljanje no upravljati područjem i una- obalnim područjem u okviru resora s nadležnostima u oblasti održivog obalnim po- pređenje ukupnog razvoja, zaštite životne sredine i prostornog planiranja (Ministarstvo dručjem na stanja obalnog održivog razvoja i turizma). stručno-ad- područja ministrativ- 5.1.2.2 Uspostaviti Koordinaciono tijelo za integralno upravljanje obalnim pod- nom nivou ručjem tako da ga čine subjekti relevantni za IUOP, pri čemu ovo tijelo djelovanja istovremeno pruža stručnu podršku Savjetu za IUOP. Unaprijeđeno je sprovođenje pre- 5.1.2.3 Posebnim aktom o funkcionisanju Koordinacionog tijela utvrditi kriteri- poruka od značaja jume shodno kojima se za člana istog imenuju nezavisni eksperti i pred- za IUOP na nacio- stavnici resora, organa uprave, institucija i lokalnih samouprava u obal- nalnom i lokalnom nom području s odgovarajućim stručnim referencama, djelujući pri tome nivou kao spona s resorom, organom uprave, institucijom, odnosno lokalnom samoupravom u ime koje se imenuju.

178 179 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO TEMATSKO 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem PODRUČJE PODRUČJE STRATEŠKI CILJ 5.2 JAČATI KAPACITETE JAVNE UPRAVE STRATEŠKI CILJ 5.3 USPOSTAVITI PRAĆENJE OBALNIH PROCESA ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Javno preduzeće (Agencija) za upravljanje mor- ODGOVORNI Vodeći subjekti: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Javno preduzeće (Agencija) za upravljanje mor- SUBJEKTI skim dobrom, lokalne samouprave u obalnom području SUBJEKTI skim dobrom, Agencija za zaštitu životne sredine Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo kulture, Subjekti uključeni u implementaciju: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo kulture, Ministrastvo pomorstva i saobraćaja, Ministarstvo ekonomije, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava Ministrastvo pomorstva i saobraćaja, Ministarstvo ekonomije, organi uprave i stručne institucije (Zavod za za inspekcijske poslove i drugi organi uprave i stručne institucije (Zavod za hidrometeorologiju i seiz- hidrometeorologiju i seizmologiju, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Centar za ekotoksikološka ispitivanja mologiju, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo-CETI, JP Nacionalni doo-CETI, JP Nacionalni parkovi CG, itd.), naučne institucije (Univerzitet Crne Gore: PMF, Institut za biologiju parkovi CG, itd.) mora, i drugi), lokalne samouprave u obalnom području, predstavnici privrede, civilnog i nevladinog sektora

CILJNI ISHOD U POSTIZANJU CILJNI ISHOD MJERE PODMJERE U POSTIZANJU NAPRETKA U MJERE PODMJERE 2030. g. NAPRETKA U 2030. g. 5.2.1 Uspo- 5.2.1.1 Uspostaviti (koliko je moguće) kvantitativni sistem kojim se mjere ostvare- Ostvaren je progres staviti mjerlji- ni rezultati, kroz: u sistemu praćenja, 5.3.1 Obez- 5.3.1.1 Izmjenama postojećih propisa (posebno onih koji se odnose na stanje Pravni okvir omo- izvještavanja i vred- životne sredine, stanje u prostoru, praćenje obalnih procesa, praćenje gućava nesmetano vost rezultata −− kvalitet i količinu pruženih javnih usluga bijediti rada javne novanja učinaka potrebne procesa u zoni morskog dobra, praćenje uticaja hazarda) i/ili donošenjem funkcionisanje sve- −− uspješnost obavljenih aktivnosti subjekata javne podatke, dos- posebnog propisa, treba utvrditi sadržaj i način vođenja sveobuhvatnog obuhvatnog infor- uprave uprave informacionog sistema, urediti razmjenu podataka između pojedinih baza macionog sistema −− trošenje sredstava (finansijskih, materijalnih i drugih) tupnost poda- i njihovu međusobnu kompatibilnost utvrđivanjem: za praćenje stanja taka i kompat- obalnog područja −− ostvarene krajnje učinke za društvo. ibilnost baza −− obaveznog sadržaja programa prikupljanja i pohranjivanja podataka 5.2.1.2 Sprovesti internalizaciju odgovornosti uvođenjem sistema sankcionisanja podataka −− nadležnosti institucija javne uprave koje su odgovorne za sprovođenje neefikasnosti i nagrađivanja natprosječnih rezultata rada kroz program programa prikupljanja i pohranjivanja podataka Informacioni sistem kompetitivnih plata i napredovanja utemeljenog na rezultatima i učincima. za praćenje stanja Pri tome je važno uspostaviti funkcionalan sistem ocjenjivanja učinaka −− jedinstvenog formata i drugih tehničkih uslova obrade podataka obalnog područja službenika koje vrše profesionalni revizori (eng. auditor). −− pravila razmjene podataka između nadležnih institucija, odnosno cen- čine međusobno uvezane, kom- 5.2.2.1 Jačati kompetencije za uvođenje i sprovođenje sistema za mjerenje ostva- tralne baze i posebnih (sektorskih) baza 5.2.2. Izgraditi patibilne i javno renih rezultata i učinaka. kapacitete −− pravila za uspostavljanje zajedničke metabaze s informacijama o dostup- dostupne baze službenika 5.2.2.2 Sprovesti programe (i podsticati učešće u programima) stručnih usavrša- nosti raspoloživih podataka, podataka vanja u onim oblastima u kojima su utvrđene potrebe za istim, pritom −− pravila vođenja informacionog sistema. prioritetno vodeći računa o značaju kvalitetne primjene rezultata sprovedenih obuka i njihovom doprinosu u povećanju kvaliteta obavljanja 5.3.1.2 Unaprijediti sistem specifičnih, multidisciplinarnih pokazatelja stanja Uspostavljen je svakodnevnih aktivnosti. obalnog područja i obalnih procesa, polazeći od informacija dostupnih u cjelovit set poka- okviru postojećih baza podataka, u skladu s relevantnim domaćim propi- zatelja relevantnih 5.2.3.1 Pravovremeno pružati informacije zainteresovanoj javnosti, samostalno Informisano 5.2.3 Omo- sima, kao i obavezama u pogledu transponovanja propisa EU u nacionalni za praćenje stanja ili na zahtjev, objavljivanjem izvještaja o radu, kao i zaključaka pojed- građanstvo gućiti trans- pravni okvir, obavezama koje proizilaze iz članstva Crne Gore u relevant- obalnog područja parentno inih značajnih sastanaka i drugih relevantnih domaćih i međunarodnih nim međunarodnim organizacijama i konvencijama UN, kao i s ishodima upravljanje događaja, izradom publikacija, organizovanjem kampanja, okruglih stolova konsultacija sa stručnom javnošću. i slično. obalnim pod- Institucije javne uprave transparentno 5.3.1.3 Obezbijediti finansijska sredstva za prikupljanje podataka, ažuriranje i ručjem 5.2.3.2 Unaprijediti mogućnosti javnosti da iznošenjem mišljenja i primjedbi održavanje baza podataka od značaja za praćenje stanja obalnog područ- utiče na rad upravnih tijela, kroz javne rasprave, diskusije i druge oblike donose odluke uzimajući u obzir ja i obalnih procesa. U slučaju nedovoljnih finansijskih sredstava sadržaj komunikacije u ranoj fazi procesa donošenja i sprovođenja propisa, javnih programa prikupljanja podataka odnosno baze podataka treba prilagoditi politika, programa i projekata. mišljenja i prijedloge javnosti potrebi obezbjeđivanja podataka koji su prioritetni u stručnom pogledu i koji imaju najširu upotrebu.

180 181 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

CILJNI ISHOD CILJNI ISHOD U POSTIZANJU U POSTIZANJU MJERE PODMJERE MJERE PODMJERE NAPRETKA U NAPRETKA U 2030. g. 2030. g. 5.3.1 Obez- 5.3.1.4 Obezbijediti dostupnost i javnu primjenu podataka sadržanih u bazama 5.3.2 Sprovodi- 5.3.2.5 Realizovati naučna istraživanja u obuhvatu teritorijalnog mora Crne Gore bijediti podataka javnih institucija unapređivanjem procedura za: ti programe od značaja za prikupljanje podataka i sveobuhvatnu multidisciplinarnu ocjenu stanja morskog ekosistema (s aspekta pokazatelja stanja biodi- potrebne po- −− podnošenje i odobravanje zahtjeva za obezbjeđivanje dostupnosti podataka za praćenje datke, dostup- stanja obalnog verziteta, hidrografskih, batimetrijskih, geomorfoloških, geoloških i drugih relevantnih karakteristika, te uticaja antropogenih pritisaka s kopna i na nost podataka −− upotrebu podataka za obavljanje stručnih poslova (izrada javnih politika, područja i i kompati- studija, analiza, razvojnih i prostornih planova, itd.) i sprovođenje naučnih moru); Unaprijediti naučna istraživanja biodiverziteta kopnenog dijela istraživanja obalnih proce- obalnog područja; Program naučnih istraživanja uskladiti sa potrebama bilnost baza sa (veza s pod- praćenja i izvještavanja o stanju obalnog područja i obalnih procesa, kao i podataka −− upotrebu podataka za informisanje javnosti u skladu sa zakonski utvrđen- mjerom 1.1.1.3 realizacije razvojnih planova i korišćenja resursa obalnog područja. im obavezama i najboljom dostupnom praksom. i 1.1.1.7) 5.2.3 Omo- 5.3.2.1 Unaprijediti propise, tehničke i institucionalne pretpostavke od značaja Uspostavljen je gućiti trans- za praćenje stanja (monitoring) kopna i morske sredine, u okviru čega kontinuirani pro- 5.3.3 Izgraditi 5.3.3.1 Izraditi dubinsku analizu efikasnosti i kvaliteta djelovanja subjekata javne up- Stručni i tehnič- rave s nadležnostima za IUOP, primarno s aspekta praćenja i izvještavanja ki kapaciteti za parentno praćenje (monitoring) stanja morske sredine prioritetno treba unaprijediti: gram praćenja instituciona- obalnih procesa i iz- lne kapacitete o stanju životne sredine i prostora obalnog područja i obalnih procesa. praćenje stanja upravljanje −− transponovanjem Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EC i vještavanja o stanju za praćenje obalnog područja obalnim pod- INSPIRE direktive 2007/2/EC u nacionalno zakonodavstvo 5.3.3.2 U skladu s ocjenom efikasnosti treba izvršiti reformu postojeće institucio- i obalnih procesa obalnog područja i stanja obal- nalne organizacije tako da se: ručjem obalnim procesima usklađeni su s −− usklađivanjem s MEDPOL programom i primjenom ekosistemskog pristu- nog područja potrebama inte- pa u okviru sprovođenja Barselonske konvencije. −− izvrši revizija nadležnosti, poslova i načina funkcionisanja različitih insti- i obalnih pro- tucija koje realizuju aktivnosti od značaja za upravljanje obalnim područ- gralnog upravljanja cesa obalnim područjem 5.3.2.2 Naročito treba unaprijediti tehničke i institucionalne pretpostavke za Svi podaci o stanju jem, primarno s aspekta praćenja i izvještavanja o stanju životne sredine, sprovođenje kontinuiranog programa praćenja i izvještavanja o stanju obalnog područja stanju prostora i obalnim procesima, pri čemu se mora voditi računa o biodiverziteta na kopnu i u moru unapređivanjem postojećeg programa u čije je prikupljanje i potrebi zaštite javnog interesa u vršenju poslova od značaja za dostup- kontekstu: obrada finansirana nost informacija o stanju životne sredine −− primjene kriterijuma i pristupa od značaja za uspostavljanje ekološke javnim sredstvima, −− poveća kvalitet i efikasnost djelovanja javne uprave, uključujući i testiranje mreže pod utvrđenim mogućnosti primjene mehanizma povjeravanja pojedinih nadležnosti uslovima javno su (npr. s lokalnog na nacionalni nivo) kad je to u funkciji unapređivanja −− primjene ekosistemskog pristupa dostupni i besplat- funkcionisanja javne uprave i zaštite javnog interesa. no se stavljaju na −− relevantnih zahtjeva Protokola o posebno zaštićenim područjima i Pro- raspolaganje na- 5.3.3.3 Podsticati i sprovoditi programe usavršavanja tehničkih i stručnih znanja tokola o IUOP Barselonske konvencije. dležnim subjektima potrebnih za modernizaciju procesa prikupljanja podataka i upravljanja in- 5.3.2.3 Treba izgraditi tehničke i institucionalne pretpostavke za sprovođenje i zainteresovanim formacionim sistemom u skladu s unaprijeđenim propisima i potrebama. kontinuiranog programa praćenja i izvještavanja o uticaju prirodnih i stranama antropogenih hazarda, prioritetno klimatskih promjena (meteorološki hazardi i ekstremni vremenski događaji), obalne erozije i seizmike (u vezi s podmjerom 2.4.1.1 i 2.4.1.6). 5.3.2.4 Tehničke i institucionalne pretpostavke za sprovođenje kontinuiranog programa praćenja i izvještavanja o stanju kopna i morske sredine obalnog područja treba unaprijediti i: −− primjenom inovativnih pristupa (npr. sprovođenjem izvještavanja zasnovanog na primjeni specifičnih, multidisciplinarnih pokazatelja ocjene stanja i praćenja i ocjenjivanja održivosti razvoja obalnog područja, primjenom matematičkog modeliranja i sl.) −− unapređivanjem raspoloživosti podataka o batimetriji i mapiranju morskog dna, hidrografskim osmatranjima, stanju u prostoru −− jačanjem koordiniranog nadzora i inspekcijske kontrole na kopnu i moru.

182 183 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

7.1.6. Sprovođenje programa jačanja kapaciteta planiranje kao preduslova za uspješnije funkcion- 7.1.7 Podizanje svijesti o potrebi očuvanja resur- nih akcija koje treba sprovesti kratkoročno ili do isteka isanje sistema uređenja prostora. S obzirom na srednjoročnog perioda do 2020. g. izvršena je na osnovu Formalna obrazovna struktura i kompetencije službe- sa obalnog područja brzinu promjena, kao i tehnološki i informatički njihovog značaja za postizanje strateških ciljeva, hitnosti nika (zaposlenih) važan su element institucionalne razvoj, prostorno-planerski kapaciteti zahtijevaju Osim jačanja kapaciteta, potrebne su kampanje za pod- njihovog sprovođenja ili njihove demonstracione uloge efikasnosti i efektivnosti. Međutim, više od formal- trajno usavršavanje i unapređivanje kompetenci- izanje svijesti o značaju zdrave životne sredine za pros- u sprovođenju strateških mjera. Prema tipu akcije se nog obrazovanja zaposlenih važna je sposobnost i ja. Takvi programi jačanja kapaciteta oragana up- peritet društva. Paralelno treba podizati svijest o znača- mogu klasifikovati u: mogućnost primjene znanja i vještina u svakodnev- rave prilika su za dvosmjerno učenje, a poznavan- ju očuvanja kulturnih, prirodnih i predionih vrijednosti nom radu, kao i sklonost ka usavršavanju i mogućnost je iskustava iz prakse neprocjenjivo je za evoluciju kao civilizacijskom zadatku i preduslovu za dugoročno −− operativne akcije koje predstavljaju aktivnosti za za usavršavanje. Dok se na sklonost i motivisanost legislative planiranja i uređenja prostora. Kroz održiv razvoj društva. U okviru kampanja za podizanje koje je karakteristična hitnost sprovođenja radi zaposlenih za usavršavanje (7.1.5.2) može ograniče- analize uspješnijih jedinica lokalne samouprave svijesti treba uzeti u obzir i značaj širenja iskustava o rješavanja ciljnog problema no uticati, moguće je organizovati adekvatne pro- treba izdvojiti primjere dobre prakse koje treba sprovođenju primjera dobre prakse u razvoju diverzi- grame stručnog usavršavanja. Pritome takvi programi dalje prenositi, a po potrebi i formalizovati odgo- fikovanih obalnih aktivnosti i pružanju podsticaja loka- −− sistemske akcije koje predstavljaju skup složenih i u određenom opsegu moraju biti obavezni za ciljne varajućim pravnim normama. lnom preduzetništvu. dugotrajnih aktivnosti kojima se podstiču promjene grupe zaposlenih. u funkcionisanju sistema 3. Stručnjake u naučno-istraživačkim i stručnim Osim toga, važno je podsticati javnu afirmaciju društ- Programe jačanja kapaciteta u formi stručnog usavrša- institucijama, naročito u pogledu obaveza u kon- veno odgovornog ponašanja banaka, naročito onih −− demonstracione akcije koje treba da posluže kao po- vanja, seminara i radionica treba sprovoditi na neko- tekstu procesa pristupanja Crne Gore EU i članst- koje prepoznaju i podržavaju razvoj zelenih projekata. kazni primjer ili za prenošenje pozitivnih iskustava. liko nivoa odnosno za: va u relevantnim tijelima i organizacijama UN i Obezbjeđivanjem zdrave životne sredine za stanovništ- Po isteku srednjoročnog perioda do 2020. g. treba izvrši- međunarodnim tijelima i organizacijama. Poseb- vo omogućava se kompleksna društvena kohezija koja 1. Organe uprave koji su nosioci potrebnih reformi ti analizu ostvarenog učinka i pripremiti prijedlog pri- no je značajno usavršavanje stručnih znanja poje bitna za duguročno održiv društveni razvoj. (tačke od 7.1.1 do 7.1.5), i to: oritetnih akcija za period od narednih pet godina. trebnih za modernizaciju procesa prikupljanja Podizanje svijesti i unapređenje znanja treba vršiti na podataka o stanju obalnog područja i obalnim −− jačanjem kompetencija službenika u javnoj up- različitim nivoima i na različite načine – uključivanjem Pri tome, akcije predložene za realizaciju u prvom sred- procesima i upravljanja informacionim siste- ravi odgovornih za uvođenje i sprovođenje pro- pitanja uređenja prostora i zaštite životne sredine u njoročnom periodu imaju u određenoj mjeri indikativni mom. grama modernizacije javne uprave, prije svega, nastavne programe, izložbama i radionicama, širim ak- karakter. Naime, nakon usvajanja NS IUOP i uspostavl- kroz uvođenje sistema mjerljivosti rezultata janja koordinacionog mehanizma za IUOP moguće je 4. Službe nadzora i kontrole nad korišćenjem re- cijama (npr. koristeći kao dobar primjer kampanju „Ova izvršiti dopune predloženih prioritetnih akcija. To je sursa obalnog područja, prije svega inspekcijskih zemlja nam je dom“ i akciju „Očistimo Crnu Goru“) i −− jačanjem kapaciteta postojećih (i budućih) nacio- naročito potrebno s aspekta usklađivanja prioritetnih službi zaduženih za nadzor i kontrolu prostora, konkretnim, ciljno orijentisanim projektima u lokalnim nalnih službi za pružanje tehničke podrške pre- akcija s godišnjim programima rada resora nadležnih gradnje, zaštite životne sredine, voda, ribarstva, zajednicama, u kojima stanovništvo može prepoznati duzetnicima i drugim nosiocima razvoja obalnog za sprovođenje mjera i akcija NSIUOP i s njihovim go- pomorskih aktivnosti i zagađenja s plovila, kao i sopstvene koristi (stvaranje čistih sredina, izgradnja područja radi podsticanja inovativnih, zelenih i dišnjim budžetskim okvirima. Zato se razrada i verifik- lokalnih komunalnih službi. društvene infrastrukture, itd.). ruralnih razvojnih projekata. acija predložene liste prioritetnih akcija do isteka sred- njoročnog perioda do 2020. g. može smatrati nultom 2. Službenike u organima uprave u formi stručnog 5. Preduzetnike, nevladine organizacije i druge no- 7.2 Prioritetne akcije do 2020. godine akcijom u sprovođenju ove strategije. usavršavanja, seminara i radionica koje je potreb- sioce razvoja obalnog područja, naročito u po- Akcije za prioritetno sprovođenje do 2020. g. definisane gledu razvoja znanja i vještina za osmišljavanje, no formalizovati i redovno ažurirati u skladu s su u okviru sprovođenja strateških mjera i njima pri- Struktura akcija za prioritetno sprovođenje prikazana pripremu i vođenje projekata kojima se podstiče potrebama, posebno u pogledu čestih promjena padajućih podmjera odnosno radi realizacije strateških je u Gantogramu 7-1, a njihov prikaz dat je u tabelama „ozelenjavanje“ ekonomskih aktivnosti. zakonodavstva. U tom kontekstu, između osta- ciljeva i dostizanja ciljnih ishoda NS IUOP u njenom koje slijede. lih, prioritetno je jačanje kapaciteta za prostorno vremenskom horizontu do 2030. g. Selekcija prioritet-

184 185 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

2015 2016 2017 2015 20162018 2017 2019 201520182020 2019 2020 2016 2017 2018 2019 2020 TEMATSKO PODRUČJE TEMATSKO PODRUČJE TEMATSKO PODRUČJE 3 4 1 2 3 4 1 2 33 44 11 22 33 44 11 22 33 344 11 22 33 44 1 2 3 4 1 42 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara 1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara 1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara 1. Izmjene i dopune propisa od značaja za primjenu ekosistemskog pristupa — EcAp 1. Izmjene i dopune propisa od značaja za primjenu ekosistemskog pristupa1. —Izmjene EcAp i dopune propisa od značaja za primjenu ekosistemskog pristupa — EcAp 2. Izvršiti analizu usklađenosti sektorskih politika sa zahtjevima životne sredine 2. Izvršiti analizu usklađenosti sektorskih politika sa zahtjevima životne sredine2. Izvršiti analizu usklađenosti sektorskih politika sa zahtjevima životne sredine 3. Realizovati pilot projekat primjene ekosistemskog pristupa u Bokokotorskom zalivu 3. Realizovati pilot projekat primjene ekosistemskog pristupa u Bokokotorskom3. Realizovati zalivu pilot projekat primjene ekosistemskog pristupa u Bokokotorskom zalivu 4. Sprovesti kritički analizu dosadašnje primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu 4. Sprovesti kritički analizu dosadašnje primjene strateške i projektne procjene4. Sprovesti uticaja na kriti životnučki analizu sredinu dosadašnje primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu 5. Realizovati pilot projekat optimalne primjene strateške procjene uticaja na životnu sredinu 5. Realizovati pilot projekat optimalne primjene strateške procjene uticaja na5. Realizovati životnu sredinu pilot projekat optimalne primjene strateške procjene uticaja na životnu sredinu 6. Kartirati područja značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova na prioritetnim lokacijama 6. Kartirati područja značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova na prioritetnim6. Kartirati lokacijama područja značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova na prioritetnim lokacijama 7. Realizovati pilot projekat planiranje predjela uskog obalnog područja 7. Realizovati pilot projekat planiranje predjela uskog obalnog područja 7. Realizovati pilot projekat planiranje predjela uskog obalnog područja 8. Organizovati tematske programe za podizanje svijesti javnosti o značaju predjela 8. Organizovati tematske programe za podizanje svijesti javnosti o značaju8. predjela Organizovati tematske programe za podizanje svijesti javnosti o značaju predjela 9. Uspostaviti zaštićena područja prirode u moru na najmanje tri lokaliteta 9. Uspostaviti zaštićena područja prirode u moru na najmanje tri lokaliteta 9. Uspostaviti zaštićena područja prirode u moru na najmanje tri lokaliteta 10. Unaprijediti znanja o optimalnom infrastrukturnom opremanju zaštićenih prirodnih dobara, ekološki vrijednih staništa i ekosistema obalnog10. Unaprijediti znanja o optimalnom infrastrukturnom podru opremanju zaštićenih10. Unaprijeditiprirodnih dobara, znanja ekolo o optimalnomški vrijednih infrastrukturnom staničšta i ekosistemaja opremanju obalnog za špodrutićenih čja prirodnih dobara, ekološki vrijednih staništa i ekosistema obalnog područja 11. Realizovati pilot projekat održive infrastrukture u zaštićenom prirodnom dobru odabranom prema prioritetu 11. Realizovati pilot projekat održive infrastrukture u zaštićenom prirodnom11. dobru Realizovati odabranom pilot projekat prema prioritetu održive infrastrukture u zaštićenom prirodnom dobru odabranom prema prioritetu 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja 1. Izraditi program sanacije zagađenja obalnog područja na prioritetnim lokacijama 1. Izraditi program sanacije zagađenja obalnog područja na prioritetnim lokacijama1. Izraditi program sanacije zagađenja obalnog područja na prioritetnim lokacijama 2. Jačati kapacitete za zeleni nautički turizam („green boating“) 2. Jačati kapacitete za zeleni nautički turizam („green boating“) 2. Jačati kapacitete za zeleni nautički turizam („green boating“) 3. Realizovati pilot primjer koncepta zelenog nautičkog turizma („green boating“) 3. Realizovati pilot primjer koncepta zelenog nautičkog turizma („green boating“)3. Realizovati pilot primjer koncepta zelenog nautičkog turizma („green boating“) 4. Podsticati razvoj turističke infrastrukture kroz pilot projekat „Pješačka i biciklistička transverzala“ 4. Podsticati razvoj turističke infrastrukture kroz pilot projekat „Pješačka i biciklisti4. Podsticatička transverzala“ razvoj turističke infrastrukture kroz pilot projekat „Pješačka i biciklistička transverzala“ 5. Izraditi bazne studije za revitalizaciju odabranih plaža 5. Izraditi bazne studije za revitalizaciju odabranih plaža 5. Izraditi bazne studije za revitalizaciju odabranih plaža 6. Jačati kapacitete za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena 6. Jačati kapacitete za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena 6. Jačati kapacitete za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena 7. Realizovati pilot projekat za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena 7. Realizovati pilot projekat za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena 7. Realizovati pilot projekat za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena 3 Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj 3 Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj 3 Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj 1. Realizovati prvu fazu uspostavljanja informacionog sistema o prostoru 1. Realizovati prvu fazu uspostavljanja informacionog sistema o prostoru 1. Realizovati prvu fazu uspostavljanja informacionog sistema o prostoru 2. Izraditi prostorni plan za namjenu morskog područja 2. Izraditi prostorni plan za namjenu morskog područja 2. Izraditi prostorni plan za namjenu morskog područja 3. Sprovesti analizu izvodljivosti za uvođenje urbane preparcelacije 3. Sprovesti analizu izvodljivosti za uvođenje urbane preparcelacije 3. Sprovesti analizu izvodljivosti za uvođenje urbane preparcelacije 4. Realizovati pilot projekat urbane preparcelacije 4. Realizovati pilot projekat urbane preparcelacije 4. Realizovati pilot projekat urbane preparcelacije 5. Pripremiti priručnik za planiranje sanacije i obnavljanje neuslovno urbanizovanih područja i sprovođenje programa stručnog usavršavanja5. Pripremiti priručnik za planiranje sanacije i obnavljanje neuslovno urbanizovanih5. Pripremiti podru priručjač inik sprovo za planiranjeđenje programa sanacije stru i obnavljanječnog usavr šneuslovnoavanja urbanizovanih područja i sprovođenje programa stručnog usavršavanja 6. Realizovati pilot projekat sanacije i obnavljanja neuslovno urbanizovanih područja 6. Realizovati pilot projekat sanacije i obnavljanja neuslovno urbanizovanih6. podru Realizovatičja pilot projekat sanacije i obnavljanja neuslovno urbanizovanih područja 7. Pripremiti priručnik za primjenu PPPNOP CG i sprovođenje programa stručnog usavršavanja 7. Pripremiti priručnik za primjenu PPPNOP CG i sprovođenje programa stru7.čnog Pripremiti usavršavanja priručnik za primjenu PPPNOP CG i sprovođenje programa stručnog usavršavanja 4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja 4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog4 Postizanje područja zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja 1. Izraditi prijedlog projekta za podsticanje razvoja zelene ekonomije 1. Izraditi prijedlog projekta za podsticanje razvoja zelene ekonomije 1. Izraditi prijedlog projekta za podsticanje razvoja zelene ekonomije 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem

1. Pružiti podršku funkcionisanju koordinacionog mehanizma za IUOP 1. Pružiti podršku funkcionisanju koordinacionog mehanizma za IUOP 1. Pružiti podršku funkcionisanju koordinacionog mehanizma za IUOP

2. Uvesti praćenje učinka djelovanja institucija uključenih u sistem za IUOP 2. Uvesti praćenje učinka djelovanja institucija uključenih u sistem za IUOP 2. Uvesti praćenje učinka djelovanja institucija uključenih u sistem za IUOP 3. Uvesti izvještavanje o stanju obalnog područja primjenom pokazatelja 3. Uvesti izvještavanje o stanju obalnog područja primjenom pokazatelja 3. Uvesti izvještavanje o stanju obalnog područja primjenom pokazatelja

Gantogram 7-1: Dinamika realizacije akcija za prioritetno sprovođenje 186 187 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

1. Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara

97 / Zakona o zaštiti prirode, Zakona o šu- PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM ROK mama i propisa kojim se regulišu ekonomske TIP AKCIJE 1. Polazeći od preliminarne analize propisa sprovedene u pripremi Strategije, treba napraviti dodatnu djelatnosti u obalnom području AKCIJA/NAZIV I MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE analizu ključnih propisa, primarno: 1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i kulturna dobra a. Zakona o zaštiti prirode, između ostalog, po pitanju: Izmijeniti i dopuniti prop- 1.1.1.1. Izvršiti izmjene propisa u odnosu na zahtjeve o −− utvrđivanja načela i principa kojima se omogućava primjena ekosistemskog pristupa, poklan- ise i programe od značaja zaštiti biološke raznovrsnosti i primjeni ekosistemskog jajući posebnu pažnju zahtjevima Protokola o IUOP o zaštiti i očuvanju cjelovitosti vrijednih i pristupa koji su sadržani u relevantnim propisima EU97, Sistemska akcija 2017. specifičnih obalnih ekosistema: obalnih šuma, ušća rijeka, dina i ostrva koji nijesu ili nijesu u za primjenu ekosistemskog dovoljnoj mjeri sadržani u postojećim zakonskim odredbama pristupa − EcAp Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti UN i Protokolu o IUOP, istovremeno obezbjeđujući njihovu uzajamnu harmonizo- −− usklađivanja s Listom zaštićenih vrsta Protokola o posebno zaštićenim područjima Barselon- vanost ske konvencije (SPA Protokola) s aspekta zaštite specifičnih obalnih ekosistema i morskih vrsta

−− Pripremljeni i usvojeni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode, Zakona o šumama i prop- −− utvrđivanja obaveza in situ očuvanja prirodnih ekosistema, staništa i vrsta isa kojima se regulišu obalne djelatnosti Pokazatelji −− donošenja podzakonskog akta kojim se uređuje način utvrđivanja preovladavajućeg javnog sprovođenja −− Usklađen program praćenja stanja morske sredine sa zahtjevima u kontekstu primjene ekosistemsk- interesa, način obavještavanja javnosti i utvrđivanje kompenzatornih mjera og pristupa (EcAp) u okviru sprovođenja Barselonske konvencije b. Zakon o šumama po pitanju zaštite obalnih šuma smještenih, naročito, van posebno zaštićenih područja −− Propisi su usklađeni s međunarodnim obavezama, primarno zahtjevima EU i Barselonske konvencije c. Propise kojima se regulišu obalne djelatnosti (urbanizacija, pomorstvo, koncesije, geološka is- −− Sprovodi se monitoring stanja morske sredine koji je usklađen sa EcAp-om Aktivnosti traživanja, turizam, poljoprivreda, saobraćaj), po pitanju: −− Ekosistemski pristup se primjenjuje Rezultat (outcome) −− zaštite značajnih ekosistema, obaveze sanacije, sprovođenja mjera ublažavanja negativnih −− Unaprijeđeni su kapaciteti za primjenu EcAp-a uticaja, sprovođenja mjera kompenzacije −− Posljedično, postignuto je dobro stanje morske sredine −− utvrđivanja načela, principa i instrumenata kojima se omogućava primjena ekosistemskog pristupa (imajući fokus na pravednu podjelu koristi od ekosistema, prilagodljivost planerskih i Analize stanja morske sredine ukazuju na pojavu eutrofikacije i prekomjernog zagađenja na pojedinim upravljačkih praksi karakteristikama ekosistema, sprovođenje upravljačkih akcija na nivou koji lokacijama, kao što su Bokokotorski zaliv, morsko područje kod Ulcinja, dijelom Budve i Bara. Za san- odgovara rješenju problema, podsticanje unutarsektorske i međusektorske komunikacije). iranje postojećeg zagađenja i eliminisanje uzroka daljeg zagađenja bitno je utvrditi ciljeve i preduzeti odgovarajuće aktivnosti za postizanje dobrog ekološkog stanja mora. Zato je prioritetno usklađivanje 2. Na osnovu sprovedene analize, kao i pilot projekta u Bokokotorskom zalivu koji će biti realizovan, Opis postojećih propisa i posljedično usklađivanje programa praćenja (monitoringa) stanja morske sredine predložiti izmjene i dopune propisa. Izmjene i dopune propisa treba izvršiti sinhronizovano da bi sa zahtjevima od značaja za primjenu ekosistemskog pristupa sadržanih u relevantnim propisima EU, prethodno navedeni aspekti od značaja za primjenu ekosistemskog pristupa bili sagledani cjelovito prioritetno Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, Konvenciji UN o biološkoj raznovrsnosti i Protokolu o i da bi bila omogućena uzajamna usklađenost propisa. IUOP. 3. Izvršiti usklađivanje programa praćenja stanja morskog ekosistema u okviru redovnog sprovođen- ja nacionalnog Programa praćenja stanja životne sredine u odnosu na ciljeve, ciljne vrijednosti i indikatore primjene ekosistemskog pristupa koji su razvijeni u okviru Barselonske konvencije i MEDPOL programa. Treba voditi računa o potrebi obezbjeđivanja konzistentnosti primjene ekosistemskog pristupa s obavezama u okviru transpozicije Okvirne direktive o morskoj strategiji.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Odgovorne institucije Ministarstvom pomorstva i saobraćaja, Ministarstvom ekonomije, lokalnim samoupravama, stručnim i naučnim institucijama

188 189 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I TIP AKCIJE ROK REALIZACIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA 1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i kultur- Izvršiti analizu usk- na dobra lađenosti sektorskih Sistemska akcija 2018. politika sa zahtjevima 1.1.1.2 Integrisati principe, ciljeve, mjere životne sredine i instrumente očuvanja životne sredine u sektorske politike i planove

−− Izrađena analiza međusobne i usklađenosti sektorskih politika sa ciljevima zaštite životne sredine Pokazatelji −− Organizovane konsultativne radionice s predstavnicima sektora sprovođenja −− Napravljen prijedlog izmjena sektorskih politika

−− Zaštita životne sredine integrisana je u sektorske politike i planove i izvršeno njihovo međusobno usk- lađivanje Rezultat (outcome) −− Posljedično, efikasnija je zaštita životne sredine, poboljšanje kvaliteta životne sredine, javnog zdravlja i potencijala za cjelovit društveni razvoj

Inicijalna ocjena usklađenosti politika i strategija važnih za upravljanje obalnim područjem sa zahtjevima Protokola o IUOP ukazuje na postojanje neusklađenosti između strateških dokumenata, prvenstveno po pitanju očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa u odnosu na urbanizaciju, ekspanziju turističkih i drugih kapaciteta i potrebu adaptacije na klimatske promjene. Analiza stanja u prostoru potvrdila je postojanje ovih neusklađenosti, odnosno da sektorski propisi i politike kojima se regulišu ekonomske aktivnosti od značaja za obalno područje nedostatno uključuju ciljeve i mjere zaštite životne sredine i održivog razvoja. Opis Ipak, potrebno je napraviti detaljnu analizu ključnih sektorskih politika i planova (turizam, poljoprivreda i ruralni razvoj, pomorski i kopneni saobraćaj, pomorska privreda, eksploatacija mineralnih sirovina, uređenje prostora) da bi se precizno utvrdile neusklađenosti i bitni nedostaci u odnosu na potrebe zaštite životne sredine i održivog razvoja. Analiza se odnosi na sektorske politike posmatrane u nacionalnom kontekstu, ali se prioritetno može primijeniti na obalno područje u okviru sprovođenja NS IUOP.

1. Definisati kriterijume u odnosu na koje se vrši ocjena sektorskih strategija uzimajući u obzir: ustavno opredjeljenje o Crnoj Gori kao ekološkoj državi, neophodnost njegove integracije u sektore društvenog i ekonomskog razvoja, prioritete u kontekstu integracije Crne Gore u Evropsku uniju posmatrane u odnosu na relevantne politike EU. Kriterijumi treba da uzmu u obzir procjenu (mogućnosti) postizanja rezultata, odnosno uspješnost implementacije primjenom djelotvornih mehanizama, postojanja sistema praćenja implementacije i usklađivanja daljih akcija s realnim stanjem i sl. 2. Sagledati nedostatke donesenih strategija i planova u odnosu na utvrđene kriterijume. 3. Utvrditi prijedloge za rješavanje utvrđenih nedostataka, uzimajući naročito u obzir mogućnosti koje Aktivnosti pruža kvalitetnija primjena strateške procjene uticaja na životnu sredinu i odabranih, pogodnih instrumenata finansiranja u životnoj sredini. 4. Definisati konkretne prijedloge za izmjenu strategija i planova (prijedlog dopuna postojećih dokumenata i razvoj eventualnih polazišta za pripremu novih), pojedinačno po sektorima. Definisati i prijedloge potrebnih izmjena i dopuna relevantnih zakonskih propisa koje su neophodne radi obezbjeđivanja normativne osnove za usklađivanje sektorskih strategija i planova shodno prethodno navedenom. 5. Organizovati konsultacije s ključnim sektorima. 6. Uputiti prijedloge na razmatranje i usvajanje Vladi CG.

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji s resorima s nadležnostima u pogledu održivog korišćenja institucije prirodnih resursa

IZVOR: CAMP 191 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK Polazeći od inicijalnih rezultata testiranja mogućnosti primjene EcAp-a u morskom akvatorijumu Bokokotors- TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE kog zaliva, sprovedenih u okviru CAMP-a, potrebno je sprovesti sljedeće aktivnosti: 1. Početna procjena ukupnog stanja morske sredine, koja je zasnovana na primjeni ekosistemskog pristu- Realizovati pilot 1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i pa i uzima u obzir stanje kopna obalnog područja, u okviru koje treba izvršiti: projekat primjene kulturna dobra −− analizu osnovnih svojstava i komponenti postojećeg stanja morske sredine: hidrografska, fizička i Demonstrativna akcija 2017. ekosistemskog pristu- hemijska svojstva, geološka svojstva, biološka svojstva, stanišne tipove, i dr. pa u Bokokotorskom 1.1.1.3 Izgraditi kapacitete za primjenu ekosistemskog pristupa −− analizu glavnih opterećenja i uticaja na stanje morske sredine, uključujući ljudske djelatnosti: fizički zalivu gubici prostora, npr. urbanizacija/betoniranje obalne linije; fizička oštećenja, npr. abrazija i druge fizičke smetnje – npr. otpad u moru, buka u moru; uticaji na hidrološke procese, npr. promjene Realizovan pilot projekat: toplotnog režima, promjena režima saliniteta mora; zagađenje opasnim materijama, npr. teškim −− Napravljena početna procjena stanja i pritisaka na morsku sredinu metalima, sintetičkim jedinjenjima, radionuklidima; kontinuirano unošenje materija čije je ispuštanje Pokazatelji regulisano propisima; unošenje hranljivih i organskih materija – npr. unos materija bogatih N i P iz −− Utvrđeni ciljevi dobrog stanja životne sredine sprovođenja tačkastih i difuznih izvora zagađenja; biološke smetnje – npr. unošenje neautohtonih (stranih) vrsta, −− Sprovedena ekonomsko-socijalna analiza invazivnih vrsta, patogena, kao i selektivna esktrakcija vrsta; ovom analizom biće obuhvaćena kvalitativna i kvantitativna obilježja opterećenja i tendencije njihovog uticaja, glavni kumulativni i sinergijski −− Utvrđen prijedlog mjera efekti operećenja −− analizu stanja i glavnih opterećenja i uticaja na stanje životne sredine kopna obalnog područja −− Utvrđena je metodologija primjene ekosistemskog pristupa za postizanje dobrog stanja morske sredine u okviru sprovođenja Barselonske konvencije u vezi s transpozicijom Okvirne direktive o morskoj strate- Aktivnosti −− ekonomsko-socijalnu analizu korišćenja resursa mora i troškova degradacije morske sredine i kopna giji obalnog područja Rezultat (outcome) 2. Nakon utvrđivanja početne procjene ukupnog stanja životne sredine, pristupiće se utvrđivanju dobrog −− Unaprijeđeni su kapaciteti za primjenu ekosistemskog pristupa ekološkog stanja morske sredine i kopnenog dijela obalnog područja u Bokokotorskom zalivu. Dobro −− Dugoročno biće postignuto dobro stanje životne sredine mora stanje životne sredine utvrdiće se kao skup karakteristika dobrog stanja životne sredine mora i kopna obalnog područja. To će biti napravljeno na osnovu kvalitativnih deskriptora stanja životne sredine, Neophodnost primjene ekosistemskog pristupa proizilazi iz odluka strana ugovornica Barselonske konvenci- odnosno ekoloških ciljeva i s njima povezanih operativnih ciljeva i indikatora polazeći od liste ciljeva i je. To je pristup koji je u značajnoj mjeri kompatibilan s postizanjem dobrog ekološkog stanja morske sredine indikatora koji su utvrđeni u okviru primjene ekosistemskog pristupa u skladu s odlukom strana ugov- u okviru obavezne transpozicije Okvirne direktive o morskoj strategiji u nacionalno zakonodavstvo. ornica Barselonske konvencije (npr. mogu uključiti: lokaciju i obuhvat staništa pod direktnim uticajem hidrografskih alteracija (EO7; 7.2.2); dužinu obale podložne fizičkim poremećajima koji nastaju pod Pri testiranju primjene ekoloških ciljeva i s njima povezanih operativnih ciljeva i indikatora u okviru primjene uticajem gradnje (EO8; 8.1.4); promjene u korišćenju i namjeni prostora (EO8/8.2.1), i dr.). Pritom treba ekosistemskog pristupa potrebno je paralelno testirati primjenu kvalitativnih deskriptora stanja životne sre- utvrditi metodološke razlike u primjeni eksistemskog pristupa i definisanju dobrog ekološkog stanja dine morskog dijela obalnog područja, kriterijuma i metodoloških standarda za određivanje dobrog stanja morske sredine u skladu s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji. U sljedećem koraku treba izvršiti životne sredine u skladu s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji. Treba u mjeri mogućeg utvrditi pristup dopune u odnosu na zahtjeve Okvirne direktive o morskoj strategiji. Opis koji omogućava kompatibilnu primjenu dva pristupa, ali i utvrditi razlike koje predstavljaju specifičnost prim- 3. Utvrđivanje ciljeva dobrog stanja životne sredine mora na osnovu početne procjene ukupnog stanja i jene Okvirne direktive u odnosu na ekosistemski pristup definisan u okviru sprovođenja Barselonske kon- skupa karakteristika dobrog stanja životne sredine mora i kopna obalnog područja. vencije. Pri utvrđivanju skupa karakteristika dobrog ekološkog stanja mora obavezna je saradnja s državama podregiona Jadranskog mora i regiona Sredozemnog mora. 4. U skladu s utvrđenim početnim stanjem i ciljevima dobrog ekološkog stanja biće definisan prijedlog dopuna postojećeg programa praćenja (monitoringa) morske sredine i mjere zaštite i upravljanja mor- Projekat može biti realizovan samostalno ili uklopljen u širi – regionalni kontekst. Optimalno, realizacija ovog skom sredinom i kopnom obalnog područja. projekta treba biti usaglašena i povezana s realizacijom pilot projekta izrade plana namjene mora, kao i s Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji s relevantnim procesom transpozicije Okvirne direktive o morskoj strategiji u nacionalno zakonodavstvo. Odgovorne institucije stručnim i naučnim institucijama

192 193 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK U okviru izrade Studije objektivne i cjelovite ocjene sprovođenja strateške i projektne procjene uticaja na TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE životnu sredinu, treba sprovesti sljedeće aktivnosti: 1. Analizirati slične studije ocjene sprovođenja strateške i projektne procjene uticaja u različitim zemlja- Sprovesti kritičku ma. analizu dosadašnje 1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i 2. Definisati mjerila za ocjenu kvaliteta i efikasnosti sprovođenja. primjene strateške kulturna dobra 3. Primjenom različitih metoda (npr. pregled izrađenih izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu procjene uticaja na Operativna akcija 2018. životnu sredinu i 1.1.1.4 Unaprijediti dosadašnju prim- sredinu i elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, sprovođenje anketa/intervjua s učesnicima u projektne procjene jenu strateške i projektne procjene procesu strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu, održavanje radionica) analizirati: uticaja na životnu sredinu uticaja na životnu −− zakonski i teorijski okvir primijenjen u dosadašnjem sprovođenju strateške i projektne procjene sredinu uticaja −− ocjenu potrebe izrade strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu Izrađena Studija objektivne i cjelovite ocjene sprovođenja strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu: −− strukturu, obim i sadržaj izvještaja o strateškoj procjeni, odnosno elaborata o procjeni uticaja (s posebnim osvrtom na davanje prijedloga za poboljšanje plana, odnosno projektne dokumentacije, i s Aktivnosti tim povezanu adekvatnost mjera predviđenih u cilju sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja negativnih Pokazatelji −− pripremljena objektivna i cjelovita ocjena primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu uticaja na životnu sredinu) sprovođenja sredinu −− učešće i odnos učesnika u procesu strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu −− predložene mjere za povećanje efikasnosti primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu −− davanje saglasnosti na izvještaj o strateškoj procjeni, odnosno elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu sredinu, −− Unaprijeđeno je sprovođenje i ocjenjivanje strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu −− primjenu alternativnih rješenja Rezultat (outcome) −− Unaprijeđen je kvalitet planskih rješenja −− uticaj rezultata strateške i projektne procjene uticaja na planove, odnosno zahvate, na koje su prim- ijenjene −− Posljedično je efikasnija zaštita životne sredine −− vremenski i finansijski okvir sprovođenja strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu. Sprovođenje procjena uticaja na životnu sredinu (strateške i projektne) karakteriše niz slabosti, a posebno su 4. Pripremiti prijedloge za unapređenje kvaliteta sprovođenja strateške i projektne procjene uticaja na značajne sljedeće: nedovoljne informacije za sprovođenje procjena, nezadovoljavajući kapaciteti subjekata životnu sredinu (izmjena zakonskih propisa i unapređivanje sprovođenja njima propisanih procedu- koji vrše procjene i administracije koja vrši ocjenjivanje, sprovođenje procjena kao formalnih procedura pri ra). Mjere treba da uključe sprecifične preporuke za uspostavljanje monitoringa efikasnosti primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu. Pri izradi mjera, potrebno je uzeti u obzir donošenju i usvajanju planske dokumentacije, odnosno dobijanju dozvola za realizaciju projektnih aktivnosti, rezultate sprovođenja pilot projekta primjene strateške procjene uticaja na životnu sredinu. nedovoljno uzimanje u obzir primjedbi javnosti (a ponekad i institucija koje se obavezno konsultuju) i druge. Ove slabosti reflektuju se i na kvalitet planskih rješenja, kao i na uspješnost sprovođenja konkretnih mjera za Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine ublažavanje ili eliminaciju negativnih uticaja programa i projekata koji su predmet procjena uticaja na životnu institucije Opis sredinu. Pritom su prisutna: nerazumijevanje potrebe i svrhe sprovođenja procjena uticaja, suprotstavljena mišljenja po pitanju sadržaja i rezultata procjena, procedura njihovog sprovođenja, i s tim povezanih rokova i povećan- ja troškova pripreme planova, odnosno realizacije zahvata, nemogućnost ostvarivanja uticaja procjena na postizanje ciljeva održivog razvoja i time uslovljena neprimjerena/neodrživa prostorna rješenja. S tim u vezi potrebno je dubinski analizirati dosadašnje primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu i dati prijedloge mjera za njihovo poboljšanje.

194 195 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

1.1 Efikasno zaštititi prirodu, predjele 1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i Realizovati pilot pro- kulturna dobra jekat optimalne prim- i kulturna dobra Kartirati područja jene strateške procjene 1.1.1.4 Unaprijediti dosadašnju prim- Demonstraciona akcija 2018. 1.1.1.7 Unaprijediti dostupnost i uticaja na životnu jenu strateške i projektne procjene značajna za očuvanje ažurnost podataka o stanju biodiver- sredinu uticaja na životnu sredinu vrsta i stanišnih ti- ziteta na kopnu i moru Operativna akcija 2020. pova na prioritetnim 1.2 Održivo upravljati zaštićenim −− Realizovan pilot projekat optimalne primjene strateške procjene uticaja na životnu sredinu na odab- lokacijama prirodnim dobrima, ekološki vrijednim Pokazatelji ranim prostorno-planskim dokumentima staništima i ekosistemima obalnog sprovođenja −− Organizovane radionice i treninzi za stručno usavršavanje o primjeni i ocjenjivanju strateške procjene područja uticaja na životnu sredinu Pokazatelji −− Javno dostupna cjelovita GIS baza rasprostranjenja i stanja vrsta i stanišnih tipova u obuhvatima lokacija −− Unaprijeđeni su kapaciteti za sprovođenje i ocjenjivanje strateške i projektne procjene uticaja na životnu predviđenih za realizaciju prioritetnih investicija u zoni širine 1 km od obalne linije sprovođenja Rezultat (outcome) sredinu −− Posljedično, efikasnija je zaštita životne sredine −− Povećano je znanje o rasprostranjenju značajnih vrsta i stanišnih tipova, njihovom obuhvatu, ugroženosti −− Ispunjeni su preduslovi za pripremu: Nadovezujući se na analizu dosadašnje primjene strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu, • stručne osnove za zakonsku zaštitu područja značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova važno je, za odabrano tematsko i prostorno područje, demonstrirati optimalnu primjenu iste. Rezultate Rezultat (outcome) Opis realizacije pilot projekta treba uključiti u konačan prijedlog mjera za unapređenje kvaliteta sprovođenja • stručne osnove za pripremu prostornih planova strateške procjene uticaja na životnu sredinu. −− Posljedično, ubrzan je proces pripreme prostornih planova i strateške procjene uticaja, odnosno postignut je manji opseg konfliktnih situacija u definisanju namjena u prostoru 1. Na osnovu prvih rezultata analize ocjene sprovođenja strateške procjene uticaja na životnu sredinu treba, na odabranom broju različitih vrsta prostorno-planskih dokumenata, realizovati pilot projekat Dostupnost podloga o rasprostranjenju i stanju vrsta i stanišnih tipova jedan je od ključnih preduslova optimalne primjene strateške procjene uticaja na životnu sredinu. U realizaciju projekta treba uključiti održivog planiranja namjene prostora. Njihov nedostatak u značajnoj je mjeri doprinio nastanku konfliktnih subjekte koji sprovode namjena u prostoru u odnosu na stanje životne sredine, ranjivost i pogodnost prostora. Uzimajući u obzir Aktivnosti 1. strateške procjene uticaja na životnu sredinu i resore i organe uprave s nadležnostima po pitanju Opis postojeće podloge o ranjivosti prostora obalnog područja, prioritetno je utvrditi detaljno stanje biodiver- izrade i ocjenjivanja strateške procjene uticaja na životnu sredinu. ziteta na najranjivijim i razvojno najatraktivnijim lokacijama, te obezbijediti uslove za izbjegavanje budućih značajnih negativnih posljedica uticaja antropogenih faktora na lokacijama predviđenim za realizaciju pri- 2. Paralelno sa sprovođenjem pilot projekta treba sprovesti stručno usavršavanje sa ciljem da se unapri- oritetnih investicija. jede kapaciteti subjekata koji realizuju strateške procjene uticaja na životnu sredinu i administracije koja sprovodi postupak strateške procjene uticaja na životnu sredinu, naročito s aspekta ocjenjivanja. 1. Odabrati prioritetne lokacije za kartiranje područja značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova s obzirom na analize ranjivosti i obuhvat lokacija predviđenih za realizaciju prioritetnih investicija u pojasu Odgovorne širine 1 km od obalne linije i u skladu s prioritetima utvrđenim Programom uređenja prostora. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine institucije 2. Objediniti postojeće podatke o značaju vrsta i stanišnih tipova u definisanoj zoni. 3. Izvršiti dodatna terenska istraživanja. 4. Napraviti prostorni prikaz rasprostranjenosti i stanja vrsta i staništa (u GISu), prioritetno u zoni 1 km od obalne linije. 5. Po potrebi, predložiti promjene u pristupu kartiranju tako da je na osnovu pripremljenih podloga mo- Aktivnosti guće izvršiti optimizaciju prostornih rješenja, režima i uslova korišćenja vrijednih i zaštićenih područja prirode. 6. Ažurirati bazu podataka obalnog područja (pripremljenu u sklopu realizacije CAMP projekta). 7. Definisati mjere očuvanja. U sprovođenju analize treba uvažiti međunarodno prihvaćene standarde tako da se: −− uniformno upotrijebe: GIS platforme, sistem atributa, klasifikacija stanišnih tipova, vrijednosni koncept i skale −− uvaže potrebe prostornog planiranja odnosno da je na osnovu pripremljenih podloga moguće izvrši- ti optimizaciju prostornih rješenja, režima i uslova korišćenja vrijednih i zaštićenih područja prirode. Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine institucije 196 197 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE

1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele i Realizovati pilot pro- kulturna dobra jekat planiranja pred- 1.1.2.2 Donijeti predionu politiku Demonstraciona akcija 2016. jela uskog obalnog područja 3.1 Razviti sistem održivog prostornog planiranja

−− Napravljena analiza i vrednovanje predjela na odabranim lokalitetima obalnog područja Pokazatelji −− Predložene mjere za razvoj i zaštitu predjela odabranih lokaliteta sprovođenja −− Sprovedena anketa o predjelima

−− Unaprijeđeno je znanje o planiranju predjela i integrisanju kulturne baštine u planiranje prostora Rezultat (outcome) −− Unaprijeđena je priprema stručnih osnova za prostorne planove i projektnu dokumentaciju

Mapiranje predjela kao stručne podloge za izradu planske dokumentacije prvi put je sveobuhvatno i u skladu sa zahtjevima Konvencije o predjelima sprovedeno izradom Studije predjela u okviru izrade PPPNOP CG. Ipak, uključivanje predjela u prostorno planiranje još uvijek nije zaživjelo kao sistemski pristup, odnosno Opis nije postalo dio standardnih procedura pripreme prostornih planova. To može imati za posljedicu pojave konflikta između očuvanja kulturnog predjela i kulturnih dobara i intenzivne urbanizacije. Stoga je značajno jačati kapacitete za vrednovanje predjela i njihovu zaštitu kroz prostorno planiranje.

Slijedom iskustva stečenog pri izradi PPPNOP CG i preporuka iz Priručnika o načinu izrade plana predjela, kao i prepoznatih potreba i utvrđenih prioriteta, potrebno je realizovati pilot projekat planiranja predjela uskog obalnog područja odnosno u pojasu širine 1 km od obalne linije. Prioritetno treba uzeti u obzir lokacije postojećeg/očekivanog konflikta između očuvanja kulturnog predjela i kulturne baštine i pritisaka urbanizacije (primjer Luštica, Krimovica – Trsteno – Lastva, Dobra voda – Stari Ulcinj – Valdanos), tako da se: 1. Izradi detaljna analiza i izvrši vrednovanje obalnog područja (definisanje značajnih tipova karaktera predjela i predionih elemenata, analiza predjela/vizura i vizuelne izloženosti, strukturna analiza i analiza mentalne slike, analiza kulturne baštine u prostornom kontekstu, vrednovanje tipova/djelova obale, Aktivnosti uključujući vizuelnu atraktivnost). 2. Pripremi koncept razvoja i zaštite predjela (donošenje odluka o razvoju i zaštiti na osnovu jasnih ciljeva). 3. Pripreme smjernice, principi i konkretna rješenja za razvoj i zaštitu odabranih lokaliteta obalnog po- dručja (po tipovima uređenja, za pojedinačne tipove i lokalitete, a posebnu pažnju treba posvetiti uređenju prostora u čijem se obuhvatu nalaze kulturna dobra, prostor za lungomare i plaže i sanaciji degradiranih područja). 4. Sprovede anketa o predjelima.

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i lokalne samouprave na čijim se institucije teritorijama nalazi obuhvat projektnog područja

IZVOR: CAMP 199 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK REAL- TIP AKCIJE TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA IZACIJE

1.1 Efikasno štititi prirodu, predjele 1.1 Održivo upravljati zaštićenim Organizovati tem- i kulturna dobra prirodnim dobrima, ekološki vrijednim atske programe za Uspostaviti staništima i ekosistemima obalnog podizanje svijesti 1.1.2.2 Donijeti predionu politiku Demonstraciona akcija 2018. područja zaštićena područja Sistemska akcija 2020. javnosti o značaju 3.1 Razviti sistem održivog prostor- predjela prirode u moru na 1.2.1.2 Uspostaviti prioritetna nova nog planiranja najmanje tri lokacije zaštićena prirodna dobra/područja koja treba da budu stavljena pod zaštitu do −− Organizovani programi za podizanje svijesti javnosti o značaju predjela Pokazatelji 2020. godine. −− Uspostavljen program „Prostor i djeca“ sprovođenja −− Realizovan konkurs za Nacionalnu nagradu „Zlatna kocka“ Pokazatelji −− Proglašena zaštićena područja prirode u moru sprovođenja −− Uspostavljene upravljačke strukture −− Podignut je nivo svijesti javnosti, prije svega djece i mladih, o važnosti kvaliteta životne sredine i prostora −− Unaprijeđeno je znanje o arhitekturi, urbanizmu, predjelima, kulturnoj baštini, održivom razvoju −− Povećan je udio zaštićenih područja prirode u moru Rezultat (outcome) −− Uspostavljena je Nacionalna nagrada „Zlatna kocka“ za pojedince i organizacije za rad s djecom u oblasti Rezultat (outcome) −− Unaprijeđeno je stanje morskog biodiverziteta uređenja prostora i arhitekture −− Ojačani su kapaciteti za upravljanje zaštićenim područjima prirode u moru

Kad su u pitanju prepoznatljivost predjela i uticaj nekontrolisane urbanizacije, konflikti u prostoru u značajnoj Postojeći sistem upravljanja zaštićenim područjima prirode karakteriše nepostojanje zaštićenih prirodnih mjeri su rezultat nedovoljno izgrađene svijesti i znanja o značaju zaštite prirode, predjela i kulturnih dobara dobara u moru. S obzirom na raznovrsnost morskih staništa i vrsta, s jedne strane, i rastuće pritiske kojima i na tom pristupu zasnovanog sistema uređenja prostora. Stoga je značajno jačanje svijesti i znanja među su izloženi, neophodno je uspostaviti mrežu zaštićenih područja u moru radi očuvanja i gdje se ustanovi Opis najširom populacijom i od najranijeg uzrasta, jer je to vrijeme kad se formiraju najvažniji vrednosni sudovi koji potrebnim, obnavljanja vrijednosti morskog biodiverziteta. S tim u vezi, do 2020. g. treba dovršiti započete Opis bitno određuju buduće stavove i opredjeljenja. Takvim programima treba podstaći aktivno učešće građana i postupke uspostavljanja zaštićenih područja prirode u moru na barem tri lokacije (npr. Katič, Platamuni, donosilaca odluka u pružanju kontinuiranog doprinosa unapređivanju stanja prostora u kojem žive i obezb- Ratac) koje su prepoznate za zaštitu u Prostornom planu Crne Gore i Prostornom planu posebne namjene jeđivanju zdrave životne sredine. za područje morskog dobra, odnosno biće definisana u Prostornom planu posebne namjene za obalno područje Crne Gore. U skladu s rezultatima analize i vrednovanja predjela obalnog područja treba organizovati širok spektar programa za podizanje svijesti i znanja o značaju predjela. S tim u vezi treba: 1. Izvršiti reviziju do sada pripremljene dokumentacione osnove i utvrđivanje potreba u pogledu spro- vođenja dodatnih istraživanja radi prikupljanja nedostajućih podataka o stanju staništa i vrsta na pos- 1. Organizovati radionice s različitim grupama, uključujući djecu, predavanja i izložbe. matranim lokalitetima. 2. Uspostaviti program „Prostor i djeca“ koji se može realizovati po ugledu na Projekat „Arhitektura i 2. Izraditi studiju zaštite za prioritetna područja. djeca“ (web link: Architecture & Children, uia-architecture-children.bak.de ) koji je uspostavio Svjetski 3. Definisati optimalan upravljački model, uključujući partnerstvo Javnog preduzeća za upravljanje mor- savez arhitekata (eng. International Union of Architects, www.uia.archi) 1999. g. s ciljem da se mladim skim dobrom s lokalnim samoupravama. približi suština i značaj dobre arhitekturu i zaštite životne sredine. Za uspostavljanje ovog programa 4. Donijeti Akt o proglašenju zaštićenih područja. potrebno je: Aktivnosti 5. Izvršiti izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode tako da se obezbijedi potpuna normativna osnova za −− Izabrati nacionalnog koordinatora programa uspostavljanje zaštićenih prirodnih dobara u moru (uzimajući u obzir i preporuke Studije o potrebama −− Organizovati/podsticati održavanje prezentacija, ekskurzija i radionica u školama, profesionalnim Aktivnosti institucionalno-zakonodavnog okvira s aspekta uspostavljanja zaštićenih područja prirode u moru koja udruženjima i lokalnim zajednicama, a u prvom redu onih aktivnosti u kojima djeca aktivno učestvuju je pripremljena uz podršku SPA/RAC-a). Izmjenu ovog propisa treba uskladiti s izmjenama relevantnih u analizi stanja i kreiranju prijedloga promjena propisa, naročito onih kojima je regulisano korišćenje prirodnih resursa i ekonomske djelatnosti u obalnom području u skladu s preporukama i zahtjevima o održivom koriščenju resursa. −− Promovisati program, uključujući uspostavljanje sajta projekta 6. Sprovesti postupak uspostavljanja zaštićenog područja od mediteranskog značaja (SPAMI) na odab- −− Realizovati javni poziv za Nacionalnu nagradu „Zlatna kocka“ kojom se nagrađuju pojedinci i orga- ranom lokalitetu gdje je prethodno uspostavljeno zaštićeno morsko područje u nacionalnom kontek- nizacije za rad s djecom u oblasti uređenja prostora i arhitekture i na taj način podstiče dalji razvoj stu. takvih projekata. Pobjednici poziva kandidovaće se za svjetsku nagradu (UIA Architecture & Children Golden Cubes Award). 7. Organizovati treninge i obuke za izgradnju upravljačkih kapaciteta, uključujući razmjenu informacija s uspješnim upravljačima pojedinih zaštićenih područja u Mediteranu i šire. Odgovorne 8. Povezati mogućnosti za pružanje ekosistemskih usluga s turističkom ponudom. Inženjerska komora Crne Gore, Savez arhitekata Crne Gore, nevladine organizacije institucije Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje institucije morskim dobrom i lokalne samouprave u obalnom području

200 201 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA S STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK Izrada Programa (smjernica) izgradnje infrastrukture u zaštićenim prirodnim dobrima, ekološki vrijednim TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE staništima i ekosistemima obalnog područja, kroz: −− ocjenu značaja i prihvatljivosti infrastrukture u zaštićenim područjima prirode 1.2 Održivo upravljati zaštićenim prirodnim dobrima, ekološki vrijed- −− pregled dobre prakse iz drugih zemalja i Crne Gore Unaprijediti znanja nim staništima i ekosistemima obal- −− analizu postojeće infrastrukture u zaštićenim prirodnim dobrima, s ocjenom stanja i funkcionalnosti o optimalnom infras- nog područja trukturnom opreman- −− utvrđivanje problema u zaštićenim prirodnim dobrima s prijedlozima mogućih rješenja 1.2.2.2 Unaprijediti postojeće kapac- ju zaštićenih prirodnih Sistemska akcija 2018. dobara, ekološki itete za upravljanje zaštićenim prirod- −− izradu kataloga mogućih infrastrukturnih objekata (info centri, staze, posmatrališta, info table... ) nim dobrima vrijednih staništa i Aktivnosti −− davanje preporuka za svođenje na najmanju mjeru uticaja u toku gradnje infrastrukture u zaštićenim ekosistema obalnog 2.4 Uspostaviti sistem upravljanja područjima prirode i infrastrukture van zaštićenih prirodnih dobara područja rizicima od prirodnih i antropogenih −− prijedlog infrastrukture u pojedinim područjima sa smjernicama za oblikovanje pojedinačnih elemenata hazarda infrastrukture (treba razraditi pitanja tipske infrastrukture i/ili infrastrukture prilagođene pojedinačnom području i uraditi prijedlog cjelovitog grafičkog rješenja) i procjenom troškova −− Pripremljene smjernice (program) infrastrukturnog opremanja u zaštićenim prirodnim dobrima, ekološki vrijednim staništima i ekosistemima obalnog područja −− analizu mogućnosti izgradnje infrastrukture na osnovu postojeće prostorno-planske dokumentacije, odnosno planova upravljanja i davanje prijedloga promjene istih ako izgradnja nije moguća −− Objedinjene informacije o stanju pojedinih zaštićenih prirodnih dobara i ekološki vrijednih staništa i Pokazatelji ekosistema obalnog područja i načinu njihovog uređenja −− izradu akcionog plana prioritetne izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima prirode sprovođenja −− Organizovani treninzi i programi obuke za zaposlene u JP za upravljanje morskim dobrom o održivom −− organizovanje radionica za primjenu smjernica. infrastrukturnom opremanju, uz učešće JP „Nacionalni parkovi CG“ i administracije na lokalnom i državnim nivou Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, JP za upravljanje morskim do- institucije brom i lokalne samouprave u obalnom području −− Unaprijeđeno je znanje o prostornom uređenju i upravljanju zaštićenim prirodnim dobrima −− Dat je doprinos uspostavljanju mreže zaštićenih prirodnih dobara Rezultat (outcome) −− Dat je doprinos jačanju održive turističke ponude i s tim povezanog jačanja svijesti o značaju prirode −− Ojačani su kapaciteti JP za upravljanje morskim dobrom

Postojeće stanje karakteriše nedovoljno efikasan sistem upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima uključu- jući neuspostavljene upravljačke strukture kod značajnog broja zaštićenih prirodnih dobara, odnosno neraz- vijen sistem upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, nesprovedenu reviziju statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara i sporo i neefikasno uspostavljanje novih zaštićenih područja prirode. Takođe, ne sprovode se ili su vrlo rijetke mjere zaštite prirodnih vrijednosti van zaštićenih područja prirode. Zato se nerijetko dešava da se izgradnjom infrastrukture van zaštićenih prirodnih dobara narušavaju njihove prirodne vrijed- Opis nosti. Istovremeno ne uspostavlja se infrastruktura u zaštićenom prirodnim dobrima radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti i stanja ekosistema, pružanja ekosistemskih usluga, adekvatnog uređenja prostora i povećanja otpornosti ekosistema. S tim u vezi, svrha Programa (smjernica) izgradnje infrastrukture u zaštićenim prirodnim dobrima, ekološki vrijednim staništima i ekosistemima obalnog područja je pregled stanja uređenosti zaštićenih prirodnih dobara i ekološki vrijednih staništa i ekosistema obalnog područja i davanje prijedloga za izgradnju infrastrukture i uređenja prostora radi poboljšanja postojećeg stanja u tim područjima.

202 203 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

2. Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja

1.2 Održivo upravljati zaštićenim 2.1. Postići dobro ekološko stanje prirodnim dobrima, ekološki vrijed- morskog ekosistema nim staništima i ekosistemima obal- Izraditi Program 2.1.1 Realizovati sanaciju morskog Realizovati pilot pro- nog područja sanacije zagađenja ekosistema na prioritetnim lokaci- jekat održive infras- 1.2.2.2 Unaprijediti postojeće kapac- jama Sistemska akcija 2020. Sistemska akcija 2020. obalnog područja na trukture u prioritetno itete za upravljanje zaštićenim prirod- prioritetnim lokaci- odabranom zaštićen- nim dobrima jama 2.2 Doprinijeti bezbjednom uređen- om prirodnom dobru ju, revitalizaciji i rekultivaciji prostora 2.4 Uspostaviti sistem upravljanja sanacijom zagađenja usljed neadek- rizicima od prirodnih i antropogenih vatnog odlaganja i tretmana otpada hazarda −− Izvršena revizija Nacionalnog akcionog plana za redukciju zagađenja iz kopnenih izvora Pokazatelji −− Realizovan pilot projekt −− Izrađen Program sanacije zagađenja obalnog područja na prioritetnim lokacijama, uključujući detaljnu sprovođenja Pokazatelji analizu kapaciteta životne sredine sprovođenja −− Pripremljena dokumentaciona osnova za sanaciju prioritetnih lokacija (vidjeti dalje u tekstu) −− Dat je doprinos jačanju održive turističke ponude i s tim povezano jačanje svijesti o značaju prirode −− Potpisan akt o upravljanju prekograničnim područjem rijeke Bojane −− Posljedično, nakon primjene programa, odnosno realizacije pilot projekta izgradnje infrastrukture, po- Rezultat (outcome) boljšano je stanje u zaštićenim prirodnim dobrima −− Sanirane su prioritetne hot spot lokacije Rezultat (outcome) − Posljedično, poboljšano je stanje životne sredine, posebno ekološko stanje morskog ekosistema i un- −− Ojačani su kapaciteti JP za upravljanje morskim dobrom − aprijeđeno javno zdravlje

Opis Postojeći stepen izgrađenosti infrastrukture za zaštitu životne sredine (tretman otpadnih voda, odlaganje Za kvalitetnu primjenu smjernica (programa) i jačanje kapaciteta značajna je realizacija projekta u kojem će otpada i sl.) nije dovoljan za ostvarivanje razvojnih i potreba očuvanja kvaliteta mora, vode, zemljišta i vazdu- se demonstrirati njihova primjena. ha. Sanacija i rekultivacija prioritetnih lokacija postojećeg zagađenja treba da omogući bezbjedno uređenje prostora. Analize sprovedene u okviru CAMP-a rezultirale su, između ostalog, razvojem modela zagađenja 1. Odabir prioritetnog područja, po mogućnosti onog za koje postoji donesena prostorno-planska doku- kojim su identifikovani lokaliteti na kojima je prisutno zagađenje i data procjena prostornog obuhvata i in- mentacija Opis tenziteta uticaja zagađenja. Aktivnosti 2. Izrada projektne dokumentacije i dobijanje potrebnih dozvola Na osnovu tih podataka, i šire dokumentacione osnove razvijene u do sada sprovedenim programima i projektima (npr. Horizon 2020 inicijative za depoluciju Mediterana i Unije za Mediteran, analize Svjetske banke 3. Izgradnja infrastrukture za sanaciju zagađenja u Brodogradilištu u Bijeloj) treba pripremiti Program sanacije zagađenja obalnog pod- ručja na prioritetnim lokacijama u srednjoročnom periodu i započeti aktivnosti sanacije. Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, JP za upravljanje morskim do- institucije brom i lokalne samouprave u obalnom području

204 205 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK 1. U okviru sprovođenja Protokola o sprječavanju zagađenja iz kopnenih izvora Barselonske konvencije TIP AKCIJE treba izvršiti reviziju Nacionalnog akcionog plana za redukciju zagađenja iz kopnenih izvora u skladu sa AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE zahtjevima ovog protokola što, između ostalog, treba da uključi: 2.1 Postići dobro ekološko stanje −− utvrđivanje uticaja difuznih (rasutih) izvora zagađenja (npr. izvora iz sektora saobraćaja, poljoprivre- Jačati kapacitete za morskog ekosistema de), zeleni nautički 2.3 Podsticati zelenu infrastrukturu Sistemska akcija 2019. −− prioritizaciju potreba za sanaciju zagađenja na hot spot lokacijama, koristeći do sada pripremljene turizam (uvodno spomenute) inventare i procjene. („green boating“) 2.3.1 Realizovati odabrane projekte Ovako revidiran Nacionalni akcioni plan treba da služi kao input u razvoju Programa sanacije zagađenja zelene mobilnosti na moru obalnog područja na prioritetnim lokacijama. Pokazatelji −− Izrađena Analiza stanja i potreba za primjenu koncepta „green boating“ 2. Izraditi Program sanacije zagađenja obalnog područja na prioritetnim lokacijama tako da se za svaku sprovođenja odabranu lokaciju: −− Unaprijeđena znanja i vještine zaposlenih i korisnika marina −− da procjena stanja −− Smanjenje uticaja marina na morski ekosistem i posljedično poboljšanje njegovog stanja Rezultat (outcome) −− definišu mjere za sanaciju zagađenja (buduća namjena prostora, konkretna tehnička rješenja i pros- −− Primjenjuje se „green boating“ koncept (primarno kod sidrenja) torna uređenja, postupanje s opasnim otpadom) −− procijene troškovi i (mogući) izvori finansiranja Iako razvoj nautičkog turizma karakteriše brz rast, a Crna Gora postaje omiljena destinacija ljubitelja ovog vida turizma, nijesu razvijeni optimalni standardi za smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu. Ova −− definiše dinamika sanacije ocjena odnosi se kako na fazu planiranja izgradnje, u smislu primjene optimalnih pristupa za planiranje −− izradi detaljna analiza kapaciteta životne sredine (prioritetno morskog ekosistema) za područje prihvatnog kapaciteta akvatorijuma u odnosu na broj vezova, tako i definisanja tehničkih standarda pri izradi Bokokotorskog zaliva. procjena uticaja na životnu sredinu u okviru izrade tehničke dokumentacije, odnosno izvođenja radova. 3. Na osnovu ovog programa treba pristupiti sukcesivnoj sanaciji zagađenja na prioritetnim lokacijama Aktivnosti (pritome realizujući sanaciju na pojedinim lokacijama paralelno s realizacijom Programa) što uključuje: Opis Evidentan je i nedostatak sidrišta koja bi bila funkcionalno povezana s postojećim marinama i lukama. Zato se sada nerijetko dešava sidrenje brodova i jahti, u obalnom i otvorenom moru, na proizvoljno odabranim a. sanaciju zagađenja vode i sedimenta u akvatorijumu i zemljišta u obuhvatu Brodogradilišta u Bijeloj i lokacijama, čime se usljed mehaničke destrukcije podvodnih staništa sidrima i pražnjenjem otpada ugrožava zamjenu zastarjelih tehnologija u obavljanju tehnoloških operacija stanje morskog ekosistema, ali i sigurnost plovidbe na moru. b. sanaciju zagađenja u Bokokotorskom zalivu Zato u cilju pripreme osnova za sprječavanje, smanjenje i otklanjanje uticaja nautičkog turizma, naročito c. sanaciju zagađenja kanala Port Milena marina, na morske ekosisteme, treba stvarati uslove i jačati kapacitete za uvođenje održivih praksi nautičkog turizma. d. zaustavljanje daljih antropogenih uticaja i sanaciju zagađenja na prioritetnim lokalitetima značajnim po peloidnim nalazima (npr. ušće rijeke Sutorine u more) da bi se očuvao resursni potencijal 1. Izraditi Analizu stanja i potreba za primjenu „green boatinga“ koja treba da obuhvati: značajan za zdravstveni turizam −− analizu postojećeg stanja sa ciljem da se utvrde nedostaci postojeće normative i ekoloških standar- e. izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda manjeg kapaciteta za manja naselja (Perast, da koje treba poštovati u fazi planiranja marina i njihove izgradnje i funkcionisanja; s tim u vezi u Risan, itd.) ovoj fazi neophodno je izvršiti pregled propisa i stanja postojećih marina (ustanoviti problematična tehnička rješenja, loše i dobre prakse održavanja marina i brodova, rukovanja otpadom...) f. sanaciju prioritetnih lokacija zatvorenih deponija korišćenih za odlaganje komunalnog otpada: zat- vorene sanitarne deponije na lokacijama Lovanja i Ćafe u Baru −− pregled primjera dobre prakse −− definisanje smjernica za izgradnju novih marina g. zamjenu zastarjele tehnologije u obavljanju lučkih operacija u Luci Bar i Luci Kotor ekološki prihvatlji- Aktivnosti vim tehnološkim rešenjima (čistije/najbolje dostupne tehnologije, i sl.). −− utvrđivanje prijedloga mjera i konkretnih rješenja za unapređivanje postupanja u postojećim marinama 4. Pripremiti i usvojiti akt o prekograničnom upravljanju rijekom Bojanom, između ostalog, radi sveobuh- −− utvrđivanje prijedloga za promjenu postojećih propisa. vatne sanacije i sprječavanja daljeg zagađenja (uključujući i protivpoplavne mjere). Sporazum i aktivnosti trebaju biti naslonjene na preporuke Prekograničnog plana upravljanja rijekom Bojanom (čija izrada 2. Na osnovu rezultata Analize sprovesti edukativne programe za zaposlene i korisnike marina. će biti završena u 2015. g.). Kao primjer dobre prakse treba realizovati primjer koncepta „green boating“ sanacijom jedne od postojećih Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Ministarstvo poljoprivrede i ili pri izgradnji nove marine. institucije ruralnog razvoja i lokalne samouprave u obalnom području Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Lučke uprave, Lučka kapetani- institucije ja, JP za upravljanje morskim dobrom

206 207 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE

Realizovati pilot 2.1 Postići dobro ekološko stanje mor- Demonstraciona akcija 2020. primjer koncepta skog ekosistema zelenog nautičkog 2.3 Podsticati zelenu infrastrukturu turizma („green boating“) 2.3.1 Realizovati odabrane projekte zelene mobilnosti na moru

Pokazatelji Realizovan pilot primjer uvođenja „green boatinga“ sprovođenja

Rezultat (outcome) −− Smanjen je uticaj marina na morske ekosisteme i posljedično poboljšanje njihovog stanja −− Primjenjuje se „green boating“ koncept

Opis Pilot primjerom kroz demonstraciju pozitivnih aspekata zelenog nautičkog turizma na lokalitetu odabrane marine, doprinijeće se izgradnji pozitivnog odnosa prema ovom pristupu koji u svojoj osnovi ima primjenu optimalnih standarda za smanjenje negativnih uticaja na morsku sredinu.

Aktivnosti U okviru realizacije demostracionog projekta primjene koncepta „green boating“ treba: 1. Odabrati optimalan lokalitet – marinu u izgradnji ili marinu koja funkcioniše 2. U skladu s Analizom stanja i potreba za primjenu „green boatinga“ za ustanovljena problematična tehnička rješenja i loše prakse treba utvrditi i primijeniti mjere i konkretna rješenja za unapređivanje postupanja u marini vodeći se primjerima dobre prakse 3. Pripremiti operativna uputstva i edukativne materijale koji će se primjenjivati u daljem režimu funkcionisanja marine.

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Lučke uprave, Lučka kapetani- institucije ja, JP za upravljanje morskim dobrom, uprava odabrane marine

IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija 209 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK PRIORITETNA OKVIRNI ROK TIP AKCIJE VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE 2.3 Podsticati zelenu infrastrukturu Izraditi bazne studi- 2.4 Uspostaviti sistem upravljanja Podsticati razvoj 2.3.3.2 Podsticati realizaciju projekata je za revitalizaciju rizicima od prirodnih i antropogenih Operativna akcija 2017. turističke infrastruk- zelene infrastrukture radi povećanja odabranih plaža hazarda ture kroz pilot Projekt efikasnosti korišćenja ruralnih prostora Demonstraciona akcija 2020. „Pješačka i biciklistič- i rasta usluga ekosistema koje pružaju Pokazatelji spro- −− Izrađene bazne studije revitalizacije plaža Mogren, Petrovac, Pržno, Sutomore ka transverzala“ 4.1 Održivo upravljati resursima obal- vođenja −− Organizovane radionice i treninzi na kojim su studije prezentovane i diskutovane nog područja −− Unaprijeđeno je znanje o mogućnostima revitalizacije plaža Pokazatelji spro- −− Pripremljen Projekat „Pješačka i biciklistička transverzala“ Rezultat (outcome) vođenja −− Izgrađena pješačka i biciklistička transverzala −− Smanjena je erozija plaža

−− Unaprijeđena je turistička ponuda U svijetu, a naročito u zemljama Evropske unije i Mediterana, posvećuje se velika pažnja problemima erozije obala i zaštiti obala i plaža od erozije. Morske obale i plaže tretiraju se kao nacionalno prirodno nasljeđe, pa −− Pruža se doprinos uspostavljanju održive mobilnosti Rezultat (outcome) se za bilo kakvu intervenciju u priobalju zahtijeva njeno usklađivanje s potrebama očuvanja životne sredine i −− Biciklistički i pješački turizam integrisan je u programe razvijene radi održive valorizacije ruralnih ot- prirodnim karakteristikama obale. Strategija upravljanja morskim obalama u Evropi bazira se na principu na- vorenih prostora jmanjih mogućih intervencija, uz maksimalnu zaštitu prirodnih karakteristika obala i staništa biljnog i životin- Biciklistički i pješački turizam je u porastu. Atraktivnost i potreba za takvim vidom infrastrukture dokazuju jskog svijeta. U članu 23 Protokola o IUOP zahtijeva se da sve zemlje potpisnice učine značajne napore radi Opis brojne transverzale (www.biketours.com), npr. duž rijeke Dunav. Crna Gora već postoji na mapi biciklističkih sprječavanja ili ublažavanja efekata erozije obala. destinacija – ima ponudu pješačkih i biciklističkih tura u centralnom i planinskom regionu zemlje, uz manje Tipičan primjer erozije cnogorskih plaža su plaže Mogren, Petrovac, Pržno i Sutomore. U prošlosti su plaže Opis učešće zaleđa obalnog područja. Kvalitet održive turističke ponude bio bi značajno unaprijeđen izgradnjom bile stabilne i veoma prostrane, a danas su ugrožene zbog: intenzivne, nerijetko nekontrolisane urbanizacije transverzale duž čitavog obalnog područja, spajajući atraktivne turističke tačke u jedinstven niz. uskog obalnog područja, hidrotehničkih radova na regulaciji bujičnih vodotoka kojima je prinos nanosa na S tim u vezi, kao jedan od primjera koncepata održivog turizma, treba razviti koncept pješačko-biciklističke plaže postao beznačajan, izgradnje građevinskih objekata uz samu obalu (obalni zidovi, rive). Prvi korak kom- transverzale. pleksnog projekata revitalizacije navedenih plaža je izrada baznih studija njihove revitalizacije.

1. Razraditi projekat razvoja pješačke i biciklističke transverzale i podnijeti aplikaciju prema programima 1. Izraditi bazne studije revitalizacije plaža Mogren, Petrovac, Pržno i Sutomore tako da se izvrši: podrške EU (i drugim relevantnim programima). U okviru pripreme projekta treba definisati: −− analiza metoda revitalizacije prirodnih plaža, s posebnim osvrtom na projekte revitalizacije plaža u −− koncept biciklističke staze (što povezuje, turističke atrakcije koje će biti uključene u ponudu, smješta- Mediteranu jni kapaciteti) −− detaljna analiza uzroka gubitka nanosa s plaža −− trasu transverzale (zajedničke i odvojene djelove biciklističke i pješačke transverzale, djelove koji −− izbor prihvatljivih metoda (uz ukazivanje na one neprihvatljive) revitalizacije plaža, imajući u vidu da koriste postojeću infrastrukturu i nove djelove) one imaju status zaštićenog prirodnog dobra i veoma su značajne za razvoj turizma −− dopunsku infrastrukturu (odmarališta, i sl.) Aktivnosti −− analiza mogućnosti ponovnog prirodnog prihranjivanja plaže (vraćanjem ušća bujičnih tokova) −− cjelovito grafičko rješenje (table za usmjeravanje, informisanje) −− analiza ostalih mogućnosti prihranjivanja plaže (na primjer, nasipanjem autohtonog materijala iz- −− faze izgradnje bagerovanog s dna mora) Aktivnosti −− način upravljanja/održavanja −− definisanje smjernica i preporuka projektantima revitalizacije plaža −− logistiku/uslugu vezanu za upotrebu (mogućnost vraćanja na polaznu tačku, dostavljanje prtljaga, i −− definisanje urbanističko-tehničkih uslova revitalizacije plaža u Crnoj Gori, s obzirom na to da do sada sl.). nije ozbiljnije razmatrana mogućnost šire primjene kompleksnih metoda revitalizacije plaža. 2. Nakon obezbjeđivanja sredstava za finansiranje izgradnje, utvrditi postojanje osnova za realizaciju 2. Organizovati serije radionica i teninga za stručne institucije, prije svega, JP Morsko dobro. projekta u važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji i po potrebi pripremiti ciljane izmjene i dopune odgovarajućih prostornih planova. Odgovorne Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, uz uključivanje Zavod za hidrometeorologiju i seizmologi- 3. Izraditi detaljnu projektnu dokumentaciju za trasu staze. institucije ju Crne Gore i Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore. 4. Postepeno, po fazama, realizovati izgradnju trase. 5. Pokrenuti upravljanje i marketing (reklamni materijal, sajt projekta, upis u baze takvih transverzala...).

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja i lokalne samouprave u obal- institucije nom području

210 211 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA OKVIRNI ROK VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE

Jačati kapacitete za 2.4 Uspostaviti sistem upravljanja Sistemska akcija adaptaciju na uticaj rizicima od prirodnih i antropogenih 2020. klimatskih promjena hazarda

−− Izvršene procjene mogućih uticaja plavljenja uzrokovanog podizanjem nivoa mora i malih bujičnih Pokazatelji vodotoka sprovođenja −− Predložene mjere adaptacije na uticaje klimatskih promjena −− Organizovane radionice za podizanje svijesti javnosti o uticajima klimatskih promjena −− Povećana su znanja o korišćenju podataka od značaja za procjenu uticaja klimatskih promjena u nacionalnom i regionalnom kontekstu Rezultat (outcome) −− Podignut je nivo svijesti o značaju i uticajima klimatskih promjena −− Pružen je doprinos smanjivanju rizika od uticaja klimatskih promjena na nacionalnom i regionalnom nivou

Prema modelu ranjivosti na klimatske promjene suše, šumski požari i olujni vjetrovi imaju najveći uticaj na po- dručje opština Herceg Novi, Budva i južni dio primorja. Jake kiše imaju najveći uticaj na djelove opštine Kotor i zaleđe Budve. S aspekta ranjivosti na podizanje nivoa mora, ranjiva su sljedeća područja: ušće rijeke Sutorine, potez Kostanjica – Risan, sjeverozapadni dio Vrmca, Tivatska solila, plaža Jaz i dio Mrčevog polja, Buljarica, Opis Čanj, Velika plaža, Ada Bojana. Pored primjene obalnog odmaka na pojedinim od navedenih lokaliteta, u kontekstu realizacije mjera adaptacije, neophodno je razvijati sistem adaptacije s primjenom i drugih značajnih mjera i instrumenata kojima se omogućava adaptacija na uticaj klimatskih promjena. Zato treba prioritetno sprovoditi aktivnosti kojima će se stvoriti preduslovi za sprovođenje mjera adaptacije na klimatske promjene i povećati otpornost na uticaje klimatskih promjena.

1. Procijeniti moguće uticaje plavljenja terena uzrokovanog podizanjem nivoa mora i malih bujičnih vodotoka. 2. Za utvrđene uticaje podizanja nivoa mora i malih bujičnih vodotoka definisati odgovarajuće mjere adaptacije na klimatske promjene u prostornim planovima i relevantnim nacionalnim strategijama koje, između ostalog, mogu uključiti: −− uvođenje odabranih tehnologija za adaptaciju na klimatske promjene −− unapređivanje sistema osmatranja i upozorenja u nadgledanju ranjivosti obalnog područja Aktivnosti −− unapređivanje sistema rane najave i sistema odgovora −− modernizaciju i povećanje broja meteoroloških stanica duž obalnog područja −− razvoj regionalnih i lokalnih klimatskih informacionih servisa prilagođenih turističkom i prostorno planskom sektoru. 3. Organizovati radionice sa ciljem razmjene znanja o pogodnim primjerima adaptacije na klimatske promjene. 4. Jačati svijesti svih zainteresovanih strana u turizmu (javnom i privatnom sektoru) o potrebi zaštite obalnog područja od šteta uzrokovanih poplavama, sušama, šumskim požarima, jakim kišama, olujama, erozijom obale, dejstvom visokih talasa, kao poslijedica klimatskih promjena. Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i lokalne IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija institucije samouprave u obalnom području

Velika plaža 213 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

3. Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj

PRIORITETNA OKVIRNI ROK PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE Realizovati pilot 3.1 Razviti sistem održivog prostor- 2.4 Uspostaviti sistem upravljanja Realizovati prvu fazu nog planiranja projekat za adapta- rizicima od prirodnih i antropogenih Demonstraciona akcija 2020. uspostavljanja infor- Operativna akcija 2016. ciju na uticaj kli- hazarda macionog sistema o 3.1.1.3 Uspostaviti osnovne GIS baze matskih promjena podataka o prostoru na državnom i prostoru lokalnom nivou Realizovan pilot projekat uz: −− Stavljeni u funkciju prioritetni GIS slojevi prostornih podataka uključujući planirane namjene površina i −− izrađene operativne programe za sprovođenje mjera adaptacije na klimatske promjene na posmatranom važeća građevinska područja za opštine obalnog područja Pokazatelji lokalitetu Pokazatelji −− Definisane procedure i osposobljeni kadrovi za analize prijedloga lokalnih planskih dokumenata u sprovođenja −− izrađenu cost benefit analizu i procjenu troškova u slučaju nesprovođenja mjera adaptacije na klimatske sprovođenja postupku davanja saglasnosti, a u kontekstu usklađenosti s planovima višeg reda i važećim granicama promjene građevinskih područja −− uključivanje mjera adaptacije na klimatske promjene u prostorne planove i strateške dokumente. −− Uspostavljene su pouzdanije i objektivnije procedure za analize i ocjenjivanja planskih dokumenata −− Unaprijeđena su znanja o korišćenju podataka od značaja za procjenu uticaja klimatskih promjena u nacionalnom i regionalnom kontekstu −− Afirmisan je institut građevinskih područja kao instrumenta za povećanje kontrole nad procesima u Rezultat (outcome) prostoru i sprječavanje nelegalnih aktivnosti Rezultat (outcome) −− Podignut je nivo svijesti o uticajima klimatskih promjena −− Ojačani su kapaciteti zaposlenih uz znatno povećanje efikasnosti kao rezultat korišćenja informatičkih −− Pružen je doprinos smanjivanju rizika od uticaja klimatskih promjena na nacionalnom i regionalnom tehnologija nivou Prioritetna akcija je dio mjera za jačanje sistematskog praćenja i istraživanja stanja i procesa u prostoru i raz- Na osnovu procjene mogućih uticaja plavljenja uzrokovanog podizanjem nivoa mora treba odrediti prioritetne voj informacionog sistema uređenja prostora. U obalnom području kontinuirano se radi na izradi većeg broja lokacije gdje je očekivani uticaj klimatskih promjena najveći. Na tim lokacijama treba realizovati prilot projekat planskih dokumenata, a tako će biti i u neposrednoj budućnosti kad će se lokalni planski dokumenti usk- Opis kojim će se testirati primjena predloženih mjera adaptacije na klimatske promjene. Moguće je ovu aktivnost lađivati s PPPNOP-a. To zahtijeva spremnost, osposobljenost i opremljenost službi nadležnog Ministarstva, realizovati kroz izradu Plana IUOP u odnosu na uticaj varijabilnosti i promjene klime, a po uzoru na slične posebno u postupcima davanja mišljenja i saglasnosti. Razvoj cjelovitog informacionog sistema o prostoru na planove (npr. u Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj). Opis način i u obimu kako je normativno definisano zahtijeva vrijeme i resurse. Istovremeno, evidentna je potreba razvoja informacionog sistema radi servisiranja prioritetnih potreba. Na odabranom lokalitetu ili u jednoj od primorskih opština realizovati pilot projekat tako da se: U razvoju informacionog sistema treba koristiti sloj građevinskih područja koji je razvijen kroz izradu 1. Za odabrani lokalitet izraditi operativni program sprovođenja mjera adaptacije na klimatske promjene PPPNOP-a. Na taj način ova početna faza može se razumijevati kao probna čime će se na najpraktičniji način predložnih u okviru procjene mogućih uticaja plavljenja uzrokovanog podizanjem nivoa mora; Izradi uskladiti potrebe korisnika s tehničkim zahtjevima i mogućnostima. cost benefit analiza i procjena troškova u slučaju nesprovođenja mjera adaptacije. Aktivnosti 1. Dodatno verifikovati i ažurirati sloj građevinskih područja koji je razvijen kroz izradu PPPNOP-a. 2. Mjere adaptacije na klimatske promjene za posmatrani lokalitet uključe u prostorno-plansku dokumentaciju i strateške dokumente. 2. Pohraniti podatke u bazu. 3. Organizuju radionice za stručnu i zainteresovanu javnost o uticaju klimatskih promjena i s njima pov- Aktivnosti 3. Organizovati dodatno osposobljavanje kadrova u postupcima davanja mišljenja i saglasnosti. ezanim rizicima, kao i o pogodnim mjerama adaptacije na klimatske promjene. Sistem je potrebno planirati tako da omogući postepeno širenje dostupnosti podataka pohranjenih u bazi, najprije za ovlašćene subjekte (obrađivače planskih dokumenata), a zatim i za širu javnost. Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i lokalne Odgovorne institucije samouprave u obalnom području Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za nekretnine institucije

214 215 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK TIP AKCIJE TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE 3.1 Razviti sistem održivog prostornog 3.1 Razviti sistem održivog prostornog Izraditi prostorni plan planiranja planiranja Demonstraciona 2018. Sprovesti analizu namjene morskog izvodljivosti uvođenja Operativna akcija 2016. područja 3.1.3.2 Uspostaviti postupak primjene 3.2.1.1 Obezbijediti efikasnu pripremu planiranja mora urbane preparcelacije građevinskog zemljišta – urbana preparcelacija −− Izrađen prostorni plan namjene (cijelog ili dijela) morskog područja Pokazatelji −− Utvrđene mjere za uklanjanje prepreka za uvođenje planiranja namjene mora Pokazatelji −− Izrađena studija izvodljivosti uvođenja urbane preparcelacije sprovođenja −− Organizovane radionice za jačanje postojećih kapaciteta za izradu prostornih planova mora sprovođenja −− Održane radionice i stručni skupovi na kojima je studija prezentovana i diskutovana

−− Ojačani su prostorno-planerski kapaciteti i kapaciteti u relevantnim sektorima za pripremu prostornih −− Razvijenija je svijest o pitanjima koja rješava urbana preparcelacija, posebno o primjeni instrumenata Rezultat (outcome) planova mora efikasne fizičke reprodukcije naselja i pravednoj distribuciji građevinskih prava −− Uspostavljene su procedure za izradu prostornog plana mora Rezultat (outcome) −− Unaprijeđeno je razumijevanje značaja usklađivanja pojedinačnih i javnih interesa kroz transparentni postupak Međunarodni zahtjevi (prije svega oni koji su utvrđeni Direktivom Evropske unije o definisanju okvira za prostorno planiranje mora 2014/89/EU), ali i sve izraženiji konflikti u korišćenju morskih područja, ukazuju na potrebu −− Urbana preparcelacija normirana je u zakonodavstvu Crne Gore uspostavljanja upravljanja pritiscima na morski ekosistem. Prostornim planiranjem namjena morskog područja omogućava se održivo korišćenje morskih resursa uz zaštitu vrijednih djelova mora. Pri izradi prostornog plana Kvalitetna reprodukcija naselja bez instrumenata kao što je urbana preparcelacija je skoro nemoguća osim u namjene mora, radi optimizacije namjene površina morskog područja, predlaže se primjena ekosistemskog slučajevima kad veliki investitori realizuju cjelovite izdvojene projekte unutar kojih se potom realizuju i površine pristupa za utvrđivanje stanja i pritisaka na životnu sredinu mora. Na taj način stvaraju se preduslovi za pos- u javnom korišćenju. Takvi su projekti rijetkost, a većinu zahvata, pa i na vrlo vrijednim lokacijama, čine pojedi- tizanje dobrog stanja životne sredine mora i svođene na najmanju mjeru suprotstavljenih interesa u pogledu načni manji zahvati. U takvim situacijama, bez kvalitetne urbanističke regulacije, kao i instrumenata zemljišne namjena morske sredine među potencijalnim korisnicima uz uvećanje ekonomskih efekata. politike, nije moguće očekivati zadovoljavajući kvalitet izgrađene sredine. Osnovni instrument zemljišne politike u funkciji uređenja naselja je urbana komasacija ili urbana preparcelacija (ovaj drugi naziv je adekvatniji jer pruža Opis Prije izrade prostornog plana namjene mora za cijelo crnogorsko morsko područje optimalno je testirati ovaj manje konotacija na drugačiji društveno-ekonomski sistem u odnosu na postojeći). Ukratko, urbana preparcel- pristup kroz realizaciju demonstracionog projekta na odabranom dijelu prostora. Na taj način moguće je acija rješava dva važna problema odnosno omogućava: identifikovati prepreke, predložiti mjere za uvođenje planiranja namjene mora i izgraditi kapacitete za izradu −− distributivnu pravednost u podjeli građevinskih prava između različitih vlasnika zemljišta planova namjene mora. Prostorni obuhvat za realizaciju demonstracionog primjera izrade prostornog plana Opis mora treba utvrditi u zavisnosti od nivoa dostupnih podataka. Ipak, s obziorm na iskustvo u projektu CAMP −− prostor javnog interesa u naseljima (ulice, javne zelene i druge površine) kojeg lokalna samouprava dobija Crna Gora, predlaže se izrada plana za područje Bokokotorskog zaliva, sinhronizovano sa i koristeći rezultate bez troškova. realizacije pilot projekta primjene ekosistemskog pristupa u Bokokotorskom zalivu. Urbanom preparcelacijom lokalna samouprava bez troškova, putem doprinosa u zemljištu od svih vlasnika Projekt može biti pripremljen kao samostalan prijedlog ili uklopljen u širi, regionalni – mediteranski/jadranski zemljišta u obuhvatu regulacionog plana, rješava prvi korak u pripremi građevinskog zemljišta za komunalno kontekst. Izradu projekta treba sprovesti uz detaljne konsultacije sa svim uključenim i zainteresovanim stranama. opremanje. Urbana preparcelacija takođe omogućava da se kvalitet izgrađenog prostora zasniva na viziji planera i arhitekata, a ne na vlasničkim odnosima na zemljištu kao preduslovu sprovodivosti planskog dokumenta. Za započinjanje izrade prostornih planova mora, prethodno treba realizovati demonstracioni primjer u okviru koga će se, između ostalog: Ipak, prije uvođenja urbane preparcelacije potrebno je razmotriti mogućnosti uvođenja takvog instrumenta, identifikovati eventualne prepreke u sistemu i jačati svijest i kapacitete za njenu punu primjenu. 1. Utvrditi vrste potrebnih podataka i njihova dostupnost 2. Sprovesti konsultacije za odabir područja izrade prostornog plana mora, polazeći od početnog pri- 1. Izraditi studiju izvodljivosti urbane preparcelacije kojom treba prikazati koristi i troškove primjene ovog jedloga da se plan radi za područje Bokokotorskog zaliva na osnovu rezultata teorijskog testiranja instrumenta na bazi uporednih iskustava brojnih razvijenih zemalja koje ga uspješno koriste decenija- primjene ekosistemskog pristupa u ovom dijelu morskog područja i rezultata ranjivosti životne sredine ma. Ovu prioritetnu akciju je moguće realizovati uz pomoć institucija za međunarodnu saradnju zemal- mora dobijenih u okviru CAMP-a CG Aktivnosti ja donatora kod kojih se instrument urbane preparcelacije uspješno koristi. Aktivnosti 3. Izraditi detaljnu analizu ranjivosti životne sredine odabranog područja morske sredine (Bokokotorskog 2. Na osnovu studije treba pripremiti radionice i stručne skupove u cilju prezentacije studije. U radionice i zaliva) stručne skupove trebaju biti uključeni donosioci odluka iz državne i lokalne uprave. 4. Izraditi prostorni plan namjene odabranog područja morske sredine (Boko-kotorskog zaliva) Odgovorne 5. Na osnovu iskustava u sprovođenju projekta treba analizirati postojeće prepreke za uvođenje cjelovi- Ministarstvo održivog razvoja i turizma tog sistema prostornog planiranja mora institucije 6. Predložiti mjere za uklanjanje prepreka i pristupiti stvaranju uslova za njihovu realizaciju 7. Organizovati seriju radionica za jačanje kapaciteta za izradu prostornih planova mora. Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma institucije 216 217 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

3.1 Razviti sistem održivog prostornog Pripremiti priručnik 3.1 Razviti sistem održivog prostornog Realizovati pilot planiranja za planiranje sanacije i planiranja obnavljanje neuslovno projekat urbane 3.2.1.1 Obezbijediti efikasnu pripremu Demonstraciona akcija 2017. 3.2.1.2 Stvarati efikasnije mehanizme za Operativna akcija 2017. preparcelacije građevinskog zemljišta – urbana urbanizovanih područja sprječavanje nelegalne gradnje preparcelacija i sprovođenje programa stručnog usavršavanja 3.2.2.2 Jačati kapacitete lokalne uprave Pokazatelji −− Realizovan pilot projekat urbane preparcelacije sprovođenja −− Izrađen priručnik sa smjernicama za planiranje sanacije i obnavljanje neuslovno i nelegalno urbanizovanih Pokazatelji područja −− Razvijenija je svijest o pitanjima koja rješava urbana preparcelacija, posebno o primjeni instrumenata sprovođenja −− Sproveden program stručnog usavršavanja za prostorne planere, zaposlene u lokalnoj upravi na pripremi, efikasne fizičke reprodukcije naselja i pravednoj distribuciji građevinskih prava izradi i sprovođenju planskih dokumenata i predstavnike civilnog sektora −− Unaprijeđeno je razumijevanje značaja usklađivanja pojedinačnih i javnih interesa kroz transparentni Rezultat (outcome) −− Unaprijeđeni su prostorno planerski i drugi kapaciteti za izradu kvalitetnih i sprovodivih planova, programa i postupak Rezultat (outcome) projekata sanacije i obnavljanje neuslovno i nelegalno urbanizovanih područja u obalnom području −− Urbana preparcelacija normirana je u zakonodavstvu Crne Gore −− Ojačana je svijest o višestrukom značaju kvaliteta izgrađene sredine Izradu studije izvodljivosti uvođenja urbane preparcelacije treba da prati sprovođenje pilot projekta radi demon- Kvalitet izgrađenog prostora je osnov kvaliteta života, kao i pokazatelj kulture građenja i ukupne kulture određene stracije primjene takvog instrumenta u praksi. zajednice. Dodatno je značajan za regione, kao što je obalno područje Crne Gore, koji imaju potencijale i ambicije za Urbanom preparcelacijom reguliše se zemljište na način koji omogućava formiranje parcela po položaju, veličini razvoj visokokvalitetnog turizma. Analize i terenski uvidi ukazuju na visok udio izgrađenih prostora nezadovoljavajućeg i obliku tako da su pogodne za izgradnju i uređenje prostora. Pri tome se stare granice parcela brišu, formira kvaliteta. Problemu doprinosi i visok udio nelegalne gradnje. Opis se jedinstvena masa zemljišta koja se prekraja u nove urbane parcele, prema zahtjevima za javnim površinama Stoga je značajno sistemski jačati kapacitete prostornih planera, zaposlenih u lokalnoj upravi, kao i predstavnika civil- i planiranim uslovima građenja. Kao rezultat nastaju parcele manje površine, ali uvećane tržišne vrijednosti. nog sektora za sprječavanje, sanaciju i obnavljanje neuslovno urbanizovanih područja. Centralni dio ove prioritetne akcije je izrada praktičnog priručnika koji treba da usmjeri predstojeće aktivnosti sanacije i obnavljanja neuslovno Ukoliko se pilot projekat sprovodi prije formalnog uspostavljanja zakonskog osnova za preparcelaciju može se urbanizovanih područja. Opis provoditi kao dobrovoljni postupak. Pri tome ne treba da postoje sva službena tijela koja učestvuju u postupku, ali je potrebno omogućiti sprovođenje suštinski značajnih tehničkih koraka koji čine urbanu preparcelaciju. 1. Izraditi priručnik kojim će se definisati mogući raspon intervencija koje, između ostalog, mogu uključivati: Mogu se utvrditi i određena izuzeća od postojećeg sistema uređenja građevinskog zemljišta, posebno pripreme −− podizanje standarda površina u javnom korišćenju (rekonstrukcija ulične mreže, sadnja drvoreda, uređen- građevinskog zemljišta za komunalno opremanje, i zamijeniti ih instrumentima i postupcima koji čine urbanu je parkovskih, predionih i rekreacionih površina, biciklističke staze, uređenje šetališta, posebno uz obalu, preparcelaciju. Za vlasnike zemljišta unutar obuhvata pilot projekata treba predvidjeti podsticajne mjere za uređenje plaža i kupališta...) učešće. −− aktivnosti funkcionalnog održavanja i uljepšavanja privatnih površina i objekata (obnova fasada, čišćenje, (Sugeriše se i ispitivanje mogućnosti saradnje po ovom osnovu sa GIZ-om koji je slične aktivnosti realizovao u uređenje vrtova i okućnica, unapređivanje energetske efikasnosti) Srbiji) −− obnavljanje i održavanje infrastrukturnih sistema −− projekte sveobuhvatnog obnavljanja iz domena dominantno građevinskih intervencija i koji povezuju, zavisno od 1. U saradnji s nadležnim tijelima iz državne i lokalne uprave odabrati odgovarajuće lokacije, a najjednos- lokalnih uslova, društvene, ekonomske, zaštitne, kulturne i prostorne aspekte. tavnije je odabrati dio neizgrađenog građevinskog zemljišta naselja koji se planira za uređenje (jedna lokacija može biti mješovite, pretežno stambene namjene, a druga poslovne namjene). Aktivnosti Pitanje sanacije područja nelegalne gradnje uskoro će postati posebno aktuelno, naročito u poluurbanim prostori- 2. Obezbijediti ili pripremiti plansku dokumentaciju detaljnog nivoa razrade. ma bližim obali, uključujući njihovo komunalno opremanje, uređenje javnih površina, posebno zelenih, rekonstrukciju saobraćajne mreže i dr. 3. Osigurati ad hoc instrumente (ako nema službenih) za transparentnu procjenu vrijednosti zemljišta, Aktivnosti kao i procjenu troškova uređenja zemljišta u skladu s planskim dokumentom. U priručniku treba naglasiti značaj kvalitetnog urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja, a posebno očuvanja, 4. U projekat uključiti vlasnike zemljišta i upoznati ih s prednostima urbane preparcelacije. njegovanja i unapređivanja naslijeđene kulture građenja i prostornog identiteta naselja i predjela. U okviru priručni- ka potrebno je sumirati iskustva i napraviti njihovu komparaciju sa sličnim projektima iz drugih zemalja, posebno 5. Sprovesti tehničke korake koji čine urbanu preparcelaciju. vezano za formalizaciju nelegalno izgrađenih područja. Pri tome osnovni kriterijum za predlaganje rješenja mora 6. Omogućiti razmjenu iskustava kroz različite forme participativnog učešća (radionice, javne rasprave, biti njihova sprovodljivost. prezentacije za medije) prije svega tako da vlasnici zemljišta predstave svoja iskustva i uz učešće kon- sultanata iz razvijenih zemalja gdje se urbana preparcelacija ili komasacija rutinski sprovodi. 2. Aktivnosti stručnog usavršavanja i jačanja kapaciteta, u formi radionica, mogu se sprovoditi u fazi pripremljenog radnog materijala priručnika. Poželjno je da dodatni praktični primjeri budu rezultat rada na radionica- Odgovorne ma, naročito kao rezultat interakcije planera i arhitekata, predstavnika lokalnih uprava i nevladinog sektora. Ministarstvo održivog razvoja i turizma institucije Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Inženjerska komora Crne Gore, lokalne samouprave na čijim se teritorija- institucije ma nalazi obuhvat pilot projekata 218 219 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA REALIZACIJE 3.2 Obezbijediti šire preduslove za Realizovati pilot funkcionisanje sistema uređenja projekat sanacije i prostora Operativna akcija 2018. obnavljanja neuslov- 3.2.1.2 Stvarati efikasnije mehanizme no urbanizovanih za sprječavanje nelegalne gradnje područja 3.2.2 Jačati stručne kapacitete

−− Uspješno sproveden demonstracioni projekat urbane sanacije i obnavljanja neuslovno urbanizovanih Rezultat područja

−− Unaprijeđeni su prostorno planerski i drugi kapaciteti za izradu kvalitetnih i sprovodivih planova, pro- Očekivana grama i projekata sanacije i obnavljanje neuslovno i nelegalno urbanizovanih područja u obalnom pod- promjena ručju −− Ojačana je svijest o višestrukom značaju kvaliteta izgrađene sredine

Cilj aktivnosti je praktična realizacija projekta unapređenja kvaliteta izgrađene sredine kroz jačanje kapaciteta svih uključenih subjekata. Ovaj projekat može se realizovati nakon izrade priručnika za planiranje sanacije i Opis obnavljanje neuslovno urbanizovanih područja kao način za praktično testiranje preporuka iz priručnika. U istom prostornom obuhvatu može se povezati i s projektima koji se bave uvođenjem urbane preparcelacije, legalizacije bespravnih objekata, kao i projektima koji se bave unapređenjem energetske efikasnosti.

1. U saradnji s nadležnim tijelima iz državne i lokalne uprave treba odabrati odgovarajuću lokaciju s tipičnim problemima bespravne gradnje, neadekvatnih javnih površina, manjkave komunalne infrastrukture, problematičnog oblikovanja. U izboru lokacija bilo bi dobro odabrati onu za koju je u pripremi izrada planskog dokumenta detaljne razrade (regulacioni ili detaljni plan) čiji je zadatak, između ostalo- ga, upravo urbana sanacija. 2. U projekat uključiti vlasnike zemljišta i objekata i upoznati ih s koristima od urbane sanacije, posebno u smislu povećanja standarda uređenja i posljedično vrijednosti nekretnina.

Aktivnosti 3. Nakon prihvatanja planskog rješenja, zajedno s predstavnicima lokalne samouprave razraditi sve trošk- ove koje realizacija tog rješenja zahtijeva i definisati faze realizacije i izvore finansiranja. 4. Nakon usvajanja planskog dokumenta u saradnji s lokalnom samoupravom pokrenuti realizaciju plana, posebno onih djelova koji se odnose na javne površine i sadržaje i komunalnu infrastrukturu. 5. Sprovesti evaluaciju cijelog projekta u smislu identifikacije bitnih prepreka i problema, posebno onih sistemskih. 6. Treba omogućiti razmjenu iskustava kroz različite forme participativnog učešća (radionice, javne rasprave, prezentacije za medije) prije svega tako da svi uključeni subjekti predstave svoja iskustva.

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Inženjerska komora Crne Gore, opštine na čijim se teritorijama nalazi institucije obuhvat pilot projekata IZVOR: CAMP

Naselje kod Sozine 221 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM I OKVIRNI ROK RE- TIP AKCIJE 1. Izrada Priručnika koji će detaljnije objasniti zahtjeve PPPNOP CG u odnosu na PUP-ove opština, s na- AKCIJA/NAZIV MJERAMA/PODMJERAMA ALIZACIJE glaskom na odredbe koje se odnose na: 3.3 Obezbijediti šire preduslove za −− revidiranje građevinskih područja na osnovu plana namjene površina i numeričkih kriterijuma Pripremiti priručnik funkcionisanje sistema uređenja pros- PPPNOP CG za primjenu PPPNOP tora −− primjenu obalnog odmaka CG i sprovođenje Operativna akcija 2016. programa stručnog 3.2.2.1 Razviti programe stručnog −− detaljnije planiranje otvorenih ruralnih područja usavršavanja i jačati kompetencije −− planiranje predjela usavršavanja prostornih planera i arhitekata −− očuvanje kulturne baštine −− Izrađen priručnik sa smjernicama za primjenu PPPNOP i usklađivanje PUP-ova opština u obalnom pod- −− planiranje morskih područja ručju s PPPNOP i testirana njegova primjena na odabranom lokalitetu −− korišćenje baze podataka s rezultatima analiza ranjivosti obalnog područja −− Završene izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i Pravilnika o bližem sadržaju −− primjenu instrumenata fleksibilnosti koji su ugrađeni u odredbe i smjernice PPPNOP-a CG Pokazatelji i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedin- −− područja direktne primjene PPPNOP-a CG. sprovođenja stvenim grafičkim simbolima S obzirom na značaj i veličinu otvorenih ruralnih područja dio priručnika treba biti u formi vodiča za planiranje −− Sproveden program stručnog usavršavanja za prostorne planere i zaposlene u lokalnoj upravi na pri- i gradnju objekata i druge zahvate u vrijednim ruralnim prostorima. Značajna tema je očuvanje identiteta premi, izradi i sprovođenju planskih dokumenata tradicionalnih ruralnih naselja koja se zasniva na poštovanju jedinstvenosti predionog konteksta i odnosa −− Unaprijeđeni su prostorno-planerski kapaciteti za izradu kvalitetnih planskih dokumenata u obalnom prema njemu. Teme koje će se priručnikom praktično obraditi, između ostalog, uključuju: području Rezultat (outcome) −− očuvanje istorijske slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti predjela i vizura −− Ojačani su kapaciteti zaposlenih u lokalnoj upravi za pripremu, izradu i sprovođenje planskih −− očuvanje i obnovu tradicionalne gradnje (naročito starih kamenih kuća), ali i svih drugih istorijskih dokumenata građevina, spomeničkih vrijednosti, kao nosilaca prepoznatljivosti prostora Donošenje PPPNOP CG predstavlja važan iskorak u planiranju prostornog razvoja u obalnom području. Ovaj −− primjenu savremene, sa karakteristikama prostora usklađene, ruralne arhitekture planski dokument kao prvi prostorni plan regionalnog nivoa u Crnoj Gori kroz koji se ujedno moraju implemen- Aktivnosti −− zadržavanje istorijskih trasa puteva (starih cesta, pješačkih staza, poljskih puteva i šumskih prosjeka) tirati brojni zahtjevi Protokola o IUOP-u, u metodološkom i sadržajnom smislu, donosi novine koje zahtijevaju −− očuvanje prirodnih vrijednosti kontaktnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela jačanje kapaciteta potrebnih za njegovo potpunije razumijevanje i uspješnu primjenu. Donošenje PPPNOP-a kao što su obale, prirodne šume, kultivisani predio Opis CG pokreće proces usklađivanja, prije svega, PUP-ova obalnih opština, ali i drugih lokalnih planskih dokume- −− principe ekosistemskog pristupa nata. Cilj ove prioritetne akcije je da na vrijeme obezbijedi prostorno-planerske kapacitete, kao i kapacitete −− principe adaptacije na klimatske promjene službenika lokalne uprave koji će raditi na pripremi, izradi i sprovođenju lokalnih planskih dokumenata opština −− primjenu održivih infrastrukturnih uređenja i rukovanja otpadom. u obalnom području. Treba voditi računa da priručnik bude sadržajno komplementaran s postojećim publikacijama slične namjene. Poželjno je ovom publikacijom ponuditi i modele odredbi i smjernica za lokalne planske dokumente. Takođe, treba sugerisati načine i kriterijume ocjene kvaliteta planskih i arhitektonskih intervencija u postupku davanja saglasnosti, odnosno ishode akata za građenje. Kroz priručnik je potrebno detaljnije pojasniti primjenu odnosno razradu pokazatelja na lokalne planske dokumente. Ukoliko se pokaže racionalnim, vodič za planiranje i gradnju objekata i druge zahvate u vrijednim ruralnim prostorima moguće je pripremiti kao zasebnu publikaciju. Jedan od preduslova za izradu priručnika je završetak izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i posebno Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskih dokumenata. Ukoliko Pravilnik ne bude završen, izradu Priručnika treba koordinirati s izmjenama Pravilnika, posebno po pitanju planiranja građevinskih područja i primjene člana 77. 2. Pripremu priručnika treba da prati njegovo testiranje na odabranom području, optimalno kao cjelovito uređenje ruralnog prostora, koji pretpostavlja i aktivno učešće javnosti. 3. Aktivnosti stručnog usavršavanja, u formi radionica, mogu se sprovoditi u fazi pripremljenog radnog materijala priručnika. U priručniku je potrebno koristiti praktične primjere situacija iz PPPNOP-a CG i opština obalnog područja. Dio praktičnih primjera će nastati kao rezultat rada na radionicama u fazi nacrta priručnika.

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Inženjerska komora Crne Gore, lokalne samouprave u obalnom institucije području Crne Gore 222 223 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

4. Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja

PRIORITETNA OKVIRNI ROK VEZA S STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE 2. Podržati pripremu, sprovođenje i praćenje pokaznih projekata kojima će se demonstrirati različiti oblici AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE pružanja podrške razvoju zelene ekonomije (od tehničke do direktne finansijske pomoći). Za podsticanje realizacije projektnih ideja treba obezbijediti više različitih oblika pomoći (bespovratna sredstva, Izraditi prijedlog 4.1 Održivo upravljati resursima izrazito povoljni krediti, garancije, različiti oblici tehničke pomoći i sl.), u zavisnosti od vrste i značaja projekta. Riječ je o složenom sistemu u koji treba uključiti bankarski sektor i druge partnere koji mogu projekta za podsti- obalnog područja Demonstraciona akcija 2018. canje razvoja zelene biti nosioci pružanja pomoći. Kao primijer mogu se navesti projekti koji doprinose: 4.2 „Ozeleniti” razvoj obalnog razvoja ekonomije −− poboljšanju lokalne ekonomije i ruralnom razvoju Pokazatelji spro- −− razvoju novih elemenata turističke ponude kroz turističko otvaranje zaleđa (na primjer, realizacijom −− Pripremljen prijedlog projekta za podsticanje razvoja zelene ekonomije vođenja Opis Projekta „Put tvrđavske arhitekture”) i rasterećivanju uskog obalnog područja od pritisaka kojima je izloženo −− Sprovođenjem projekta demonstrira se pristup da očuvanje prirode ne predstavlja prepreku već priliku −− sprječavanju degradacije kulturnih dobara i revitalizaciji kulturnog predjela Rezultat (outcome) za razvoj −− povećanju znanja, uključujući znanja o korišćenju različitih dostupnih fondova. Naročito bitne prepreke u ekonomiji obalnog područja koje otežavaju transformaciju u smjeru održivosti 3. Podizati svijest o značaju očuvanja prepoznatljivih i autentičnih vrijednosti obalnog područja. uključuju: U kontekstu navedenog prioritet je pokrenuti razvoj i realizaciju projekta, u periodu od najmanje pet godina, −− postojeće okolnosti koje nerijetko karakteriše težnja ka ostvarivanju kratkoročnih dobiti, praćenih koji će omogućiti primjenu prethodno navedenog pristupa. Po mogućnosti, optimalno je već u početnoj fazi neodrživom potrošnjom prirodnih resursa, umanjujući na taj način vitalnost ekonomskog razvoja izrade projektne dokumentacije i realizacije projekta omogućiti uključivanje banaka i/ili drugih finansijskih institucija. Procjenjuje se da će priprema projektne dokumentacije trajati 12–15 mjeseci. −− nedostatak kvalitetnih razvojnih inicijativa u kojima su biodiverzitet i prediona raznovrsnost i na njima zasnovana atraktivnost, kao osnovne komparativne razvojne prednosti, integrisane u ekonomski pros- 1. Izrada nacrta projekta, uključujući utvrđivanje ciljeva, očekivanih rezultata i pokazatelja sprovođenja. peritet i kvalitet života Opis 2. Konsultacije s ključnim stručnim i upravljačkim institucijama, lokalnim samoupravama i civilnim sek- −− nedostatak svijesti javnosti o vrijednostima usluga koje pružaju ekosistemi i značaju zdrave životne sre- Aktivnosti torom po pitanju usklađivanja ciljeva i očekivanih rezultata projekta. dine za prosperitet društva, kao i manjak afirmacije društveno odgovornog ponašanja preduzeća (prije svega, bankarskog sektora), naročito onih koja podržavaju razvoj zelenih projekata. 3. Priprema detaljne projektne dokumentacije. Zato je potrebno: 4. Finalno usuglašavanje s partnerima u projektu i ključnim učesnicima u realizaciji projekta. 1. Jačati kapacitete struktura za planiranje, razvoj i zaštitu obalnog područja da bi pružili kvalitetnu po- dršku „ozelenjavanju“ ekonomije odnosno usmjeravanju ekonomskih aktivnosti u smjeru održivosti. Odgovorne institucije Ministarstvo održivog razvoja i turizma

224 225 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

5. Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem

PRIORITETNA OKVIRNI ROK PRIORITETNA OKVIRNI ROK VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE VEZA S STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE Pružiti podršku funk- Uvesti praćenje učin- Sistemska akcija 5.1 Uspostaviti funkcionalan koordi- cionisanju koordina- Sistemska akcija 2020. ka djelovanja insti- 5.2 Jačati kapacitete javne uprave 2020. cionog mehanizma za nacioni mehanizma za IUOP tucija uključenih u IUOP sistem za IUOP

−− Pripremljeni programi rada Savjeta za IUOP, Odjeljenja za IUOP i Koordinacionog tijela za IUOP −− Analize učinka institucija uključenih u IUOP CG Pokazatelji −− Pripremljen program rada za Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (buduću Agenciju) s −− Uveden program praćenja učinka djelovanja aspekta IUOP sprovođenja −− Sproveden program usavršavanja službenika nadležnih za obezbjeđivanje mjerljivosti rezultata Pokazatelji −− Realizovani programi tehničke pomoći radi izgradnje institucionalnih kapaciteta za IUOP sprovođenja −− U sistemu za IUOP uspostavljeno je djelovanje i postupanje u skladu s rezultatima praćenja učinka djelo- −− Razrađeni, potvrđeni i sprovedeni godišnji akcioni planovi za IUOP odgovornih subjekata za sprovođenje vanja NS IUOP Rezultat (outcome) −− Pozitivna iskustva u funkcionisanju sistema za IUOP primjenjuju se i u drugim segmentima javne uprave −− Usklađene godišnje mjere i akcije NS IUOP s godišnjim akcionim planovima odnosno opredijeljenim budžetskim sredstvima odgovornih subjekata Primjena principa dobrog upravljanja je cilj kojem treba da teži sistem javne uprave Crne Gore. Međutim, takve promjene su zahtjevne i dugoročne. Da bi se demonstrirala primjena principa dobrog upravljanja, prije −− Uspostavljen je sistem u kojem Odjeljenje za IUOP ima odgovarajuće kapacitete da podstakne djelovanje svega, kroz uvođenje sistema praćenja učinka djelovanja, njegova primjena može se testirati u sistemu za relevantnih resora i institucija, identifikuje problemska područja i mogućnosti za usklađeno djelovanje, IUOP. kao i da na osnovu toga razrađuje prijedloge djelovanja koje na adekvatan (prezentabilan, shvatljiv) način dostavlja donosiocima odluka (kroz Savjet za IUOP) Opis Prvi petogodišnji period sprovođenja NS IUOP biće početna – testna faza, a na osnovu iskustava stečenih u Rezultat (outcome) njenom sprovođenju poželjno je dati preporuke relevantne za primjenu u širem kontekstu funkcionisanja −− Postiže se usklađenost djelovanja resora – odgovornih subjekata u aktivnostima upravljanja obalnim javne uprave (npr. kroz saradnju s Upravom za kadrove). područjem Jedan od ključnih preduslova za uvođenje i primjenu sistema praćenja ostvarenog učinka institucija je jačanje −− Savjet i Koordinaciono tijelo ostvaruju svoje funkcije i zadatke u sprovođenju politike IUOP kapaciteta i kompetencija službenika nadležnih za sprovođenje sistema mjerljivosti rezultata. Sprovođenje Protokola o IUOP i NS IUOP zahtijeva funkcionalan koordinacioni mehanizam za integralno 1. Na osnovu postojećih relevantnih dokumenata (npr. studija jačanja administrativnih kapaciteta u upravljanje obalnim područjem. Njegovo uspostavljanje kroz formiranje Odjeljenja, Savjeta i Koordinacionog oblasti životne sredine u Crnoj Gori), treba izraditi dubinsku inicijalnu analizu funkcionisanja institucija tijela za IUOP, zahtijeva obezbjeđivanje adekvatne tehničke i stručne podrške za izgradnju institucionalnih odgovornih za IUOP. kapaciteta za IUOP. Tehnička pomoć usmjerena na obezbjeđivanje funkcionalnosti koordinacionog meha- Opis nizma može uključiti stručno savjetovanje, razmjenu iskustava, jačanje kapaciteta zaposlenih u Odjeljenju za 2. Na osnovu tako sprovedene analize treba dati konkretne preporuke za uvođenje sistema praćenja IUOP i Agenciji za upravljanje morskim dobrom. učinka djelovanja u sistemu IUOP. U centru pažnje treba da bude uspostavljanje međuresorne saradnje u sprovođenju mjera, podmjera i akcija 3. Slijedom preporuka iz Analize, treba započeti uvođenje programa praćenja učinka djelovanja institucija NS IUOP što će se prevashodno postići kroz stvaranje uslova za realizaciju zadataka Savjeta i Koordinacionog odgovornih za IUOP, uz pomoć nezavisne stručne organizacije i optimalno korišćenje tržišno dostup- tijela za IUOP. nih programa. Programi (optimalno dostupni računarski programi) moraju biti jednostavno primjenjivi, Aktivnosti prilagodljivi potrebama uključenih institucija, cjenovno prihvatljivi i održivi (ne traže stalnu povezanost s 1. Formirati Odjeljenje, Savjet i Koordinaciono tijelo za IUOP. organizacijom koja program uvodi u upotrebu). 2. Razraditi i potvrditi detaljne programe rada za navedena tijela. 4. Potrebno je sprovesti programe obuke u formi radionica (učešće treba obezbijediti za službenike 3. Na osnovu ciljeva i mjera NS IUOP, dodatno razmotrenih kroz mehanizme međursorne koordinacije, Uprave za kadrove Crne Gore, Ministarstva održivog razvoja i turizma i ostale subjekte odgovorne za treba pripremiti detaljne godišnje akcione planove odgovornih subjekta. Tako pripremljeni akcioni pla- IUOP). novi moraju biti usklađeni s godišnjim programima rada resora – odgovornih subjekata koji učestvuju u Aktivnosti funkcionisanju koordinacionog mehanizma za IUOP, odnosno njihovim godišnjim budžetskim okvirima. Prva faza sprovođenja aktivnosti (do integrisanja sistema praćenja učinaka u sistem javne uprave) je tri go- Inicijalno, realizaciju ove aktivnosti koordinira Odjeljenje za IUOP u saradnji s relevantnim resorima dine, nakon čega treba nastaviti s programom obuke i dodatnom eksperimentalnom fazom samosprovođen- uključenim u rad Savjetu za IUOP. ja u naredne dvije godine. 4. Odobravati godišnje programe rada Savjeta za IUOP, s pratećim akcionim planovima odgovornih sub- Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za kadrove Crne Gore jekata. institucije 5. Pratiti sprovođenja akcija na godišnjem nivou.

Odgovorne Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Koordinaciono tijelo za IUOP, Savjet za IUOP, Javno preduzeće za institucije upravljanje morskim dobrom 226 227 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

PRIORITETNA OKVIRNI ROK 7.3 Finansiranje sprovođenja Strategije saradnje s IMF, WB, OECD i drugim partnerima, VEZA SA STRATEŠKIM CILJEM TIP AKCIJE mobilnost istraživača i studenata, akcije mladih, AKCIJA/NAZIV REALIZACIJE Finansijski aspekt prioritetnih akcija, odnosno mjera a posebno za inicijative civilnog društva i komu- Uvesti izvještavanje i podmjera, ima razgranatu strukturu mogućih izvora 5.3. Uspostaviti praćenje obalnih pro- nikacionu strategiju prema medijima. Dalje je o stanju obalnog Operativna akcija 2020. finansiranja: područja primjenom cesa značajna participacija i aktivnosti ECRAN mreže, pokazatelja 1. Značajan dio aktivnosti može se planirati u go- kao i podrška za prostorno planiranje mora (GGF). −− Unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi pokazatelji praćenja stanja obalnog područja dišnjim budžetima resora koji će biti uključeni Za investicije u zaštitu životne sredine, energeti- Pokazatelji ku, transport i socijalno-ekonomski razvoj, kao i sprovođenja −− Pripremaju se izvještaji o stanju obalnog područja u skladu s ekosistemskim pristupom i utvrđenim cilje- u implementaciju NS IUOP, posebno plan re- vima postizanja dobrog ekološkog stanja morske sredine dovnih zakonodavnih aktivnosti u skladu s Pro- pripremu projektne dokumentacije, dragocjen je Investicioni fond za Zapadni Balkan (WBIF). −− Primjenjuju se multidisciplinarni pokazatelji za praćenje stanja i procesa obalnog područja gramom pristupanja Crne Gore EU u periodu od Rezultat (outcome) −− Unaprijeđene su informacije o stanju obalnog područja 2014–2018. Za značajan dio aktivnosti može biti 4. Posebnu pažnju treba posvetiti tzv. program- dovoljno restrukturiranje budžeta resora koji će −− Informacije su dostupne i upotrebljive za različite planske, sanacione i istraživačke aktivnosti ima Unije za period od 2014. do 2020. godine, biti uključeni u implementaciju NS IUOP. kako onima koji su već otvoreni za Crnu Goru, Obezbjeđivanje kompatibilnosti i povezanosti posebnih baza podataka i njihova nadogradanja nedosta- jućim pokazateljima ima prioritetan značaj za uspostavljanje kvalitetne osnove za izradu i sprovođenje pla- 2. Za dio predloženih aktivnosti, posebno onaj koji tako i onim kojim tek treba pristupiti (Horizont nova i programa korišćenja resursa obalnog područja, praćenje stanja životne sredine (stanje morskog eko- 2020, COSME – program za konkurentnost pre- uključuje programe sanacije, različite pilot pro- Opis sistema, biodiverziteta i segmenata životne sredine), korišćenje prostora u obalnom području i utvrđivanje duzetništva i MSP, LIFE – program za zaštitu režima korišćenja i upravljanja morskim dobrom, utvrđivanje i praćenje uticaja prirodnih hazarda. jekte i primjenu dobrih praksi, potrebno je obez- životne sredine i klimatske akcije, Zapošljvanje i S tim u vezi neophodno je unaprijediti sistem specifičnih i multidisciplinarnih pokazatelja stanja obalnog bijediti dodatna sredstva iz nacionalnog budžeta socijalne inovacije, Zdravlje za rast, Kreativna Ev- područja. (kapitalni budžet), budžeta lokalnih zajednica, ropa, Consumer, Evropa za građane, Mehanizam 1. Izvršiti analizu postojećih baza podataka i utvrditi nedostatke u pogledu metoda prikupljanja i obrade kao i iz komplementarnih izvora, kao što je pret- Unije za civilnu zaštitu, itd.). podataka, odnosno nedostatke u ulaznim podacima koji su potrebni za proračun pokazatelja za pristupna podrška EU. Raspoloživa indikativna praćenje stanja životne sredine, prostora, obalnih procesa, prirodnih i antropogenih hazarda, a koje obezbjeđuju nadležne naučne i stručne institucije. sredstva u tekućoj finansijskoj perspektivi prika- 5. Pretpristupna podrška Unije posebnu pažnju 2. U skladu s rezultatima analize predložiti uvođenje nedostajućih specifičnih i multidisciplinarnih pokaza- zana su u Prilogu 5 (u prvom dijelu Tabele gdje poklanja aktivnostima civilnog društva, posebno telja stanja obalnog područja, polazeći od informacija dostupnih u okviru postojećih baza podataka, u je dat pregled sredstava dostupnih u IPA II nave- skladu sa relevantnim domaćim propisima, kao i obavezama u pogledu transponovanja zakonodavstva onim projektima kojima je partner Ministarstvo EU u nacionalni pravni okvir, obavezama koje proizilaze iz članstva Crne Gore u relevantnim međun- dene su i programske oblasti koje su relevantne održivog razvoja i turizma (na primjer, u tu grupu arodnim organizacijama i UN konvencijama, te ishodima konsultacija sa stručnom javnošću. U tom s aspekta alociranja sredstava za indikativne pri- može se uvrstiti prioritetna akcija koja se odnosi kontekstu prioritetna je transpozicija Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EC, usklađivanje s oritetne akcije NS IUOP). Za potrebe sprovođenja MEDPOL programom i primjena ekosistemskog pristupa u okviru sprovođenja Barselonske konvencije. na prijedlog Projekta „Prostor i djeca“). Aktivnosti 3. Za svaki pokazatelj definisati nadležnosti za prikupljanje ulaznih podataka i utvrđivanje pokazatelja s kros-sektorskog pristupa NS IUOP značajne su ciljnim i graničnim vrijednostima. nacionalne IPA linije za socio-ekonomski i regio- 6. Za jedan dio aktivnosti treba koristiti dostupna 4. Definisati zajednički format obrade podataka u pojedinačnim bazama podataka. nalni razvoj (životna sredina i klimatske akcije; finansijska sredstva međunarodnih razvojnih or- 5. Definisati pravila razmjene podataka između subjekata nadležnih za upravljanje pojedinačnim bazama transport), kao i za poljoprivredu i ruralni razvoj. ganizacija koje su inače partneri EU u ovoj oblas- podataka. ti (kombinovani mehanizmi grantova i kredita), 6. Uspostaviti model za obezbjeđivanje međusobne kompatibilnosti, povezanosti i javnog korišćenja baza 3. Kad je riječ o višekorisničkim IPA prioritetima, kao i kreditne linije EBRD, EIB i dr. podataka. posebno je korisna horizontalna podrška po svim 7. Razraditi obrazac izvještavanja primjenom multidisciplinarnih pokazatelja stanja i procesa obalnog područja. linijama TAIEX-a za: brze akcije u zakonodavst- 7. Konačno, za održivo upravljanje strategijom, neo- 8. Pripremiti cjeloviti integrisani izvještaj o stanju obalnog područja. vu, pomoć u unifikaciji indikatora za potrebe phodno je u navedenim izvorima naći adekvatan komparativnih analiza i monitoringa, iniciranje finansijski okvir za podršku mehanizmima koor- Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje Odgovorne morskim dobrom, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo-CE- institucije TI, Institut za biologiju mora

228 229 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

98 / Npr. Srbija ima 169 različitih strateških dinacije, upravljanja i monitoringa sprovođenja. lađivanja i implementacije. Do dana pristupanja Crna zadataka u sprovođenju mjera, podmjera i akcija iz 99 / Što će Crna Gora realizovati kroz dokumenata saradnju s Generalnim direktoratom za Gora bi trebala biti u mogućnosti da dovrši zakono- NS IUOP (polazeći od predloženih odgovornih sub- ekonomiju i finansije (priprema godišnjih makroekonomskih i fiskalnih programa, Još je u Mišljenju EK o spremnosti Crne Gore da otvori davno usklađivanje, ali ograničeni finansijski resursi jekata u Akcionom planu NS IUOP). Biće potrebno da odnosno nacionalnih programa ekonomskih pregovore o članstvu u EU (novembar 2010. godine) reformi i priprema dvogodišnjih programa za investicije u zaštitu životne sredine (uključujući se prioritetni set akcija integriše u resorne programe rasta i konkurentnosti). navedeno da se puno usaglašavanje sa standardima i investicije za IUOP) opredjeljuju dinamiku spro- rada i njihove budžete za 2016. godinu, primarno EU u oblasti životne sredine može ostvariti tek u du- vođenja usaglašenih propisa i usvajanja zahtjevnih kroz saradnju Jedinice za integralno upravljanje obal- gom roku. Po mišljenju Komisije, to je jedino poglavlje standarda u ovoj oblasti. Istovremeno, potrebno je nim područjem s predstavnicima resora uključenih koje se ne može potpuno uskladiti u srednjem roku, i značajno ojačati administrativne kapacitete i formi- u rad Savjeta za IUOP. Do isteka srednjoročnog peri- kome se otvara prostor za pregovaranje tranzicionih rati strukture za koordinaciju politika, sprovođenje i oda, do 2020. g., biće potrebno kontinuirano usk- rokova za puno ispunjavanje standarda. Ta okolnost nadzor.“ lađivanje prioritetnih akcija i godišnjih programa otvara mogućnost da se u slučajevima nekih, finan- rada resora nadležnih za sprovođenje mjera i akcija, sijski veoma zahtjevnih investicija, a istovremeno Imajući u vidu dugoročni razvojni okvir definisan NS odnosno prioritetnih akcija i njihovih srednjoročnih veoma bitnih projekata, indikativno planira puna IUOP, kao i predložene prioritetne akcije, i s aspekta programskih i budžetskih projekcija. Prioritetne akcije realizacija i nakon okončanja pristupnih pregovora. obezbjeđivanja izvora finansiranja važno je referirati NS IUOP neophodno je usaglasiti i sa srednjoročnim Tada bi Crna Gora, kao potencijalna buduća članica na činjenicu da u Crnoj Gori danas postoji nekoliko budžetskim projekcijama Ministarstva finansija koje Unije, mogla pristupiti i izdašnijim instrumentima desetina98 strategija. Za njihovo sprovođenje zaduže- uključuju i makroekonomske smjernice, upravljanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU (CAP, ni su različiti resori, bez centralnog koordinacionog javnim dugom i uključivanje u sistem novog ekon- EFS, ERDF, Kohezioni fond, itd.). To bi s aspekta mjera mehanizma. Posljedično, ne postoji ni mehanizam omskog upravljanja Evropske komisije99. i podmjera NS IUOP, koje treba realizovati do 2030. g., „harmonizacije“ pratećih akcionih planova, što sman- kao i sistemskih prioritetnih akcija koje treba realizo- juje efekat sinergije i povećava rizik od preklapanja. Kao rezultat navedene koordinacije i usaglašavanja vati do 2020. g., značilo da se u periodu poslije 2020. Izvještavanje o sprovođenju tih dokumenata pred- prioriteta u funkciji vremena i u skladu s realnim fi- g. u budžetski okvir projekata mogu uključiti i sredst- stavlja složen proces međuresorne saradnje i veli- nansijskim okvirom, u 2015. godini treba pripremiti va kohezione politike i strukturnih instrumenata EU ki napor za ukupnu administraciju. Takođe, može godišnji plan akcija za 2016. g., razrađen i usaglašen koja su otvorena za države članice. se zaključiti da postoji čitav set značajnih razvojnih s definisanim izvorima finansiranja koji treba da -uk projekata koji u kumulativu prelaze srednjoročni in- ljuče budžetska i projektna sredstva, kao i sredstva iz U „Izvještaju o analitičkom pregledu usklađenosti vesticioni kapacitet budžeta, tako da se mnoge od pretpristupnih programa EU. zakonodavstva Crne Gore s pravnom tekovinom EU planiranih aktivnosti odlažu, bilo da su definisane za poglavlje 27 – Životna sredina“ (februar, 2014. go- kao sektorski ili nacionalni razvojni prioriteti. Istovre- dine) navodi se takođe da usklađenost s pravnom te- meno, svi strateški razvojni dokumenti „ograniče- kovinom EU u oblasti zaštite životne sredine u cjelini ni“ su makroekonomskim razvojnim smjernicama, zahtijeva značajne investicije. Osim toga, neophodna srednjoročnim budžetskim projekcijama, godišnjim je snažna i dobro opremljena administracija na držav- zakonom o budžetu, prioritetima pretpristupne po- nom i lokalnom nivou. Budući da će troškovi usk- drške, kao i planom zaduživanja, odnosno kapaciteti- lađivanja s pravnom tekovinom EU u oblasti životne ma upravljanja javnim dugom zemlje. sredine i klimatskih promjena biti visoki, Evropska komisija navodi da „Crna Gora mora obezbijediti Zato će test uspješnosti funkcionisanja koordina- adekvatne finansijske resurse i uskladiti raspoloživa cionog mehanizma za IUOP predstavljati usklađivan- finansijska sredstva s planom zakonodavnog usk- je aktivnosti resora i koordinirana podjela njihovih

230 231 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 08 Praćenje sprovođenja Strategije

233 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Praćenje napretka primjenom pokazatelja je neizos- u mjeri mogućeg, oni pokazatelji koji se već prate tavan element u sprovođenju javnih politika (strate- ili koji se mogu u relativno kratkom roku uves- gija, planova, programa). To je naročito relevantno za ti u sistem praćenja. Takođe, vodilo se računa o sprovođenje javnih politika značajnih za upravljanje postizanju što je moguće većeg stepena kompat- procesima u obalnom području, prije svega u smislu ibilnosti sa pokazateljima praćenja u okviru izv- praćenja i ocjenjivanja rezultata i učinaka. Naime, u ještavanja prema relevantnim međunarodnim odnosu na gustinu prirodnih i društvenih struktura i organizacijama. procesa obalno područje je posebno složen sistem koji zahtijeva kontinuirano praćenje i ocjenjivanje stanja. −− Vodilo se računa i o potrebi uključivanja različi- tih vrsta pokazatelja kao što su pokazatelji proc- Praćenjem se registruju promjene koje su rezultat esa, uticaja i ishoda (ili stanja). Ipak, obzirom na sprovođenja politke ili plana, uključujući planirane ograničenost kvantitativnog iskaza statističkih – očekivane, ali i neplanirane promjene koje mogu podataka o uticajima i ishodima, te na dugoročni predstavljati problem. Na taj način mjeri se us- karakter utvrđenih mjera i podmjera, preovlađuju pješnost implementacije politike, odnosno strateškog pokazatelji procesa. dokumenta, i to iz dva razloga: 1) da se ocijeni progres u sprovođenju utvrđenih ciljeva, mjera i akcija, −− Svakoj mjeri nije pripisan odgovarajući poka- i 2) da se omogući upoređenje stanja i kretanja, kako zatelj, već su pojedini pokazatelji definisani za u nacionalnom tako i međunarodnom kontekstu. Na određene grupe mjera, odnosno podmjera u osnovu ostvarenog progresa moguće je vršiti periodič- tematskim područjima strategije. Pri tom je ut- no usklađivanje ciljeva, mjera i akcija, koje su predmet vrđivanjem ciljne vrijednosti pokazatelja u 2020. praćenja. g. omogućena kvalitativna ili kvantitativna ocjena očekivanog srednjoročnog učinka realizacije Izbor pokazatelja ima suštinski značaj za uspješnost mjera i podmjera. ocjenjivanja djelotvornosti mjera i politika. Zato su kod izbora pokazatelja NS IUOP primijenjeni sljedeći Pokazatelji i njihove ciljne vrijednosti imaju kvalita- pristupi: tivni ili kvantitativni karakter u zavisnosti od kvantitativne mjerljivosti mjera i podmjera na koje se po- −− Pokazatelji sprovođenja NS IUOP predloženi su kazatelji odnose. Obzirom na prisutna ograničenja uprkos postojećim ograničenjima koja su uslovl- predložen je manji broj kvantitativnih pokazatelja za jena i dalje prisutnim nedostacima kod prik- koje je ocijenjeno da će u kombinaciji sa kvalitativnim upljanja i obrade podataka u gotovo svim oblasti- pokazateljima omogućiti izvođenje objektivne ocjene ma relevantnim za IUOP. Ipak, očekuje se da će o ostvarenom napretku. napredak biti postignut unapređenjem sistema za praćenje stanja prostora, životne sredine, uti- Prijedlog glavnih pokazatelja za praćenje napretka u caja hazarda i obalnih procesa. implementaciji NS IUOP dat je u Tabeli 8-1 u nastavku. U procesu sprovođenja ove strategije treba

IZVOR: CAMP −− Za praćenje sprovođenja NS IUOP utvrđeni su, planirati kontinuiranu nadogradnju glavnih pokaza-

Crkva Sv. Nikole 235 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Tabela 8-1: Glavni pokazatelji za praćenje sprovođenja NS IUOP

telja u skladu s očekivanim napretkom u uspostavl- TEMATSKO PODRUČJE 1 Očuvanje prirode, predjela i kulturnih dobara janju informacionog sistema o stanju i procesima u POKAZATELJ CILJNA VRIJEDNOST U 2020. g obalnom području, odnosno u skladu s unapređivan- 1. PROCENAT NACIONALNIH PROPISA KOJI JE USKLAĐEN jem modela prikupljanja podataka, njihove obrade i S MEĐUNARODNIM ZAHTJEVIMA O ZAŠTITI BIOLOŠKE 100% na njima zasnovang izvještavanja. RAZNOVRSNOSTI I PRIMJENI EKOSISTEMSKOG PRIS- TUPA Prvi izveštaj o napretku treba pripremiti primjenom 2. POVRŠINA (ha) I PROCENAT (%) OBALNOG PODRUČJA glavnih pokazatelja u drugoj godini implementacije NA KOME SU MAPIRANE VRSTE I STANIŠNI TIPOVI I Trend rasta NS IUOP, uz nastojanje da se nakon toga uspostavi iz- DEFINISANE MJERE ZAŠTITE vještavanje na godišnjem nivou. Kako je 2020. godina 3. GUBITAK POVRŠINE OBALNOG PODRUČJA S PRIROD- NIM STANIŠTIMA U ODNOSU NA STANJE ZEMLJIŠNOG Trend opadanja vremenski horizont završetka realizacije prioritetnih POKRIVAČA KOJE JE UTVRĐENO U OKVIRU SPRO- akcija NS IUOP, cjelovitu reviziju pokazatelja treba iz- VOĐENJA PROGRAMA CORINE LAND COVER vršiti po isteku petogodišnjeg perioda implementaci- 4. BROJ USPOSTAVLJENIH ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DO- Na svim lokalitetima koji budu predloženi za stavljanje pod zašti- je ove strategije. BARA U MORU tu u PPPNOP CG, a najmanje na tri

Izvještaje o napretku treba dostaviti na razmatranje 5. PROCENAT (%) KOPNENOG DIJELA OBALNOG POD- Savjetu za IUOP, odnosno Vladi CG, radi utvrđivanja RUČJA KOJI JE ZAŠTIĆEN U RAZLIČITIM KATEGORIJAMA 17% nedostataka i potreba u sprovođenju NS IUOP. ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA 6. MAPIRANJE RASPROSTRANJENJA ZNAČAJNIH TIPOVA Trend rasta MORSKIH STANIŠTA 7. BROJ SANIRANIH KULTURNIH DOBARA GODIŠNJE I IZNOS SREDSTAVA (EUR) KOJI JE DIREKTNO ULOŽEN Trend rasta U SANACIJU KULTURNIH DOBARA NA GODIŠNJEM NIVOU 8. POVRŠINA (ha) I PROCENAT (%) OBALNOG PODRUČJA 100% ZA KOJI JE UTVRĐENA TIPOLOGIJA PREDJELA 9. IZVJEŠTAJI O STRATEŠKOJ PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU KOJI SU BITNO POBOLJŠALI OC- JENJIVANJE PROSTORNIH PLANOVA (INOVATIVNIM PROSTORNIM I/ILI TEHNIČKIM RJEŠENJIMA, RAZVI- Trend rasta JENIM ALTERNATIVAMA, MJERAMA ZA SPRJEČAVANJE, SMANJIVANJE ILI OTKLANJANJE NEGATIVNIH UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU)

236 237 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

100 / U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadoma TEMATSKO PODRUČJE 2 Razvoj infrastrukture za sprječavanje i sanaciju zagađenja TEMATSKO PODRUČJE 3 Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj 101 / U skladu sa Zakonom o upravl- POKAZATELJ CILJNA VRIJEDNOST U 2020. g POKAZATELJ CILJNA VRIJEDNOST U 2020. g janju otpadoma −− Na otvorenom moru u rasponu 1–4 (odličan 1. IZGRAĐENOST ODNOSNO ISKORIŠĆENOST ekološki status) 30% 1. VRIJEDNOST TRIX INDEKSA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA OBALNIH OPŠTINA −− U Bokokotorskom zalivu 4–5 (dobar ekološki 2. INFORMACIONI SISTEM O PROSTORU U funkciji status) 3. REDOVNO GODIŠNJE IZVJEŠTAVANJE O SPROVOĐENJU 2. POKAZATELJI POSTIZANJA DOBROG EKOLOŠKOG STANJA MORA −− U okviru prirodnih vrijednosti s trendom PPPNOP CG NA OSNOVU UTVRĐENIH POKAZATELJA (IZ Uspostavljeno (GES): smanjenja, a BPK5 (eng. BOD) je ispod vrijed- TABELE 8-2) I UZ KORIŠĆENJE PODATAKA IZ INFORMA- nosti osam CIONOG SISTEMA O PROSTORU −− sadržaj nutrijenata, hlorofila a, kiseonika i transparentnost −− Ispod EACs (eng. Environmental Acceptable 4. SPROVOĐENJE URBANE PREPARCELACIJE U obuhvatu najmanje 10 detaljnih urbanističkih planova −− sadržaj opasnih materija u vodi, sedimentu i bioti (sadržaj teških Concentrations) referentnih koncentracija metala i dugotrajnih organskih zagađivača (POPs) u bioindikatori- s trendom smanjenja (Shelfish water direc- 5. SPROVOĐENJE AKTIVNOSTI (PREDAVANJA, SEMINARI I SL.) ma, prioritetno u bioindikatoru mytilus galoprovincialis) KOJE SE ODNOSE NA STRUČNO USAVRŠAVANJE PROS- tive on inorganic contaminants in shellfish Godišnje se sprovodi minimalno 20 različitih aktivnosti 629/2008/EC) TORNIH PLANERA I PREDSTAVNIKA DRŽAVNE I LOKALNE − sadržaj intestinalnih enterokoka − UPRAVE −− U okviru propisanih standardnih vrijednosti −− cvjetanje opasnih algi (eng. Harmful Algal Blloms-HABs) 6. LEGALIZACIJA NELEGALNO IZGRAĐENIH OBJEKATA, UZ −− Bez pojave cvjetanja algi Završena legalizacija −− otpad koji dospijeva u more, uključujuči plutajući otpad (eng. PRATEĆU SANACIJU marine litter) −− Smanjuje se količina plutajućeg otpada −− vrijednost koncentracija prioritetnih polutanata na hot spot −− Ostati u propisanim vrijednostima ili zabilježiti lokacijama trend pada 3. TERET EMISIJOM ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA IZ IZVORA NA KOPNU (pro- Kontinuirani trend opadanja u odnosu na bazno računat prema MEDPOL metodologiji proračuna NBB (eng. National stanje utvrđeno 2004. g. budget baseline))

4.4.a PROCENAT PRIKLJUČENOSTI NA KANALIZACIONU MREŽU 4.a 85% 4.b PROCENAT PREČIŠĆENIH OTPADNIH VODA 4.b 80% 5. PROCENAT SAKUPLJENOG KOMUNALNOG OTPADA 100% 6. PROCENAT RECIKLIRANJA SAKUPLJENOG KOMUNALNOG OTPADA 50%100 7. PROCENAT RECIKLIRANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA 70%101 8. PROCENAT PRERAĐENOG INDUSTRIJSKOG OTPADA Trend rasta 9. SREDSTVA OPREDIJELJENA ZA REALIZACIJU PROGRAMA ZELENE MO- Trend rasta BILNOSTI NA NACIONALNOM I LOKALNOM NIVOU 10. UPOTREBA VOZILA NA ELEKTRIČNI POGON I SOLARNU Trend rasta ENERGIJU

238 239 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

TEMATSKO PODRUČJE 4 Postizanje zadovoljavajućih učinaka ekonomskog razvoja obalnog područja TEMATSKO PODRUČJE 5 Funkcionisanje sistema upravljanja obalnim područjem POKAZATELJ CILJNA VRIJEDNOST U 2020. g POKAZATELJ CILJNA VRIJEDNOST U 2020. g 1. UDIO PRIMARNIH TURISTIČKIH KAPACITETA U UKUPNIM Trend rasta 1.a1. BROJ ODLUKA ODNOSNO PREPORUKA KOJE DONOSI SAV- KAPACITETIMA JET ZA IUOP 1.a Trend rasta 1. 2. PROSJEČNA GODIŠNJA POPUNJENOST (U %) PRIMARNIH Trend rasta 1.b BROJ STRUČNIH ANALIZA I PREPORUKA KOJE JE PRIPREMI- TURISTIČKIH KAPACITETA 1. LO KOORDINACIONO TIJELO ZA INTEGRALNO UPRAVLJAN- 1.b Trend rasta JE OBALNIM PODRUČJEM 3. BROJ PORODIČNIH POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA (U 100–200 ZALEĐU OBALNOG PODRUČJA) UKLJUČENIH U TURIS- 2.a2. BROJ PRIMJEDBI PRIMLJENIH OD ZAINTERESOVANE JAVNO- TIČKU PONUDU STI KOJE SU PRIHVAĆENE ODNOSNO KOJE SU UTICALE NA 2.a Trend rasta 4. UDIO POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA UKLJUČENIH U Više od 50% ukupnog broja USKLAĐIVANJE/PROMJENU STRATEŠKIH DOKUMENATA I TURISTIČKU PONUDU ČIJI SU NOSIOCI MLAĐI OD 40 GO- PROPISA DINA (MLADI FARMERI) 2.b BROJ STRATEŠKIH DOKUMENATA I PROPISA ZA KOJE SU, U 2.b Trend rasta 5. UDIO POLJ. POVRŠINA U PROGRAMIMA POSEBNE PO- Više od 70% ukupnih poljoprivrednih površina FAZI IZRADE, BILE ORGANIZOVANE JAVNE KONSULTACIJE DRŠKE POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU (ZELENA I SL. PLAĆANJA, ORGANSKA POLJ., ZAŠTIĆENA PODRUČJA, POD- 3. BROJ PROGRAMA I PROJEKATA ZA UPRAVLJANJE OBALNIM RUČJA S PRIRODNIM OGRANIČENJIMA ZA POLJOPRIVREDU, PODRUČJEM KOJI SU SPROVEDENI KORIŠĆENJEM I NADO- PODRUČJA POSEBNE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I SL.) Trend rasta GRADNJOM POSTOJEĆIH (BAZA) PODATAKA I POKAZATEL- 6. IZNOS SREDSTAVA PODRŠKE ZA REALIZACIJU PROJEKATA JA STANJA OBALNOG PODRUČJA Ubrzani trend rasta, godišnji rast po stopi većoj od 30% RURALNOG RAZVOJA 4. ZADOVOLJSTVO JAVNOSTI UČEŠĆEM U PROCESIMA 7. BROJ RAZVOJNIH PROJEKATA U RURALNIM PODRUČJIMA DONOŠENJA I SPROVOĐENJA STRATEŠKIH DOKUMENATA Trend rasta Minimalno 10 KOJE SU POKRENULE LOKALNE ZAJEDNICE I PROPISA 8. BROJ PORODIČNIH POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA KOJA 5. ULAGANJA U ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE NA: a. 1,5%-2% budžetskih sredstava, s trendom rasta izdva- SU KROZ PROGRAME RURALNOG RAZVOJA MODERN- 100 janja na godišnjem nivou IZOVALA PROIZVODNJU a. na nacionalnom nivou b. prosječna vrijednost izdvajanja na nivou šest primor- 9. BROJ PORODIČNIH POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA KOJA b. na lokalnom nivou skih opština u opsegu je 2–3% budžetskih sredstava 400 OSTVARUJU PRAVO NA DIREKTNA ZELENA PLAĆANJA c. na nivou zagađivača opština, s trendom rasta izdvajanja na godišnjem nivou 10. BROJ SERTIFIKOVANIH POLJ. PROIZVODA S TERITORIJE c. svi zagađivači izdvajaju sredstva za zaštitu i una- OBALNOG PODRUČJA (ZAŠTIĆENO GEOGRAFSKO PORIJEK- pređivanje životne sredine s trendom rasta izdvajanja 5 LO, GEOGRAFSKA OZNAKA, GARANTOVANO TRADICIONA- na godišnjem nivou LAN SPECIJALITET) 6. IZDVAJANJA ZA: 11. BROJ POLJ. PROIZVODA S TERITORIJE OBALNOG PODRUČ- Ubrzani trend rasta JA KOJI KORISTE ŽIG „DOBRO IZ CRNE GORE“ a. REALIZACIJU NAUČNIH ISTRAŽIVANJA U TERITORIJALNOM MORU CRNE GORE, UNAPREĐIVANJE POVEZANOSTI I 12. BROJ PROIZVOĐAČA SA STATUSOM ORGANSKOG PROIZ- PERFORMANSI CENTRALNE BAZE PODATAKA, POJEDI- 6.a Trend rasta 100 VOĐAČA NAČNIH BAZA PODATAKA I METABAZE PODATAKA

13. BROJ FORMIRANIH KLASTERA 3 b. REALIZACIJU PROGRAMA PRAĆENJA OBALNIH PROCE- 6.b Trend rasta SA (SVIH SEGMENATA ŽIVOTNE SREDINE, PROSTORA I 14. BROJ NOVIH PREDUZEĆA (MIKRO I MALIH), ZADRUGA I PRIRODNIH HAZARDA) PROIZVOĐAČKIH GRUPA U RURALNOM PODRUČJU OBAL- 20 NOG POJASA 7. BROJ PRIMJEDBI NA DOSTUPNOST ANALIZA I PODATAKA O Trend opadanja STANJU OBALNOG PODRUČJA 15. BROJ NOVIH RADNIH MJESTA U RURALNIM PODRUČJIMA 300

240 241 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

8.1 Pokazatelji prostornog razvoja istu površinu. Pokazateljem 6 posebno se mjeri Tabela 8-2: Prijedlog pokazatelja po grupama ključnih planskih ciljeva prostornog razvoja obalnog broj novih građevinskih područja u područjima područja s vrijednostima za polazno stanje i okvirnim vrijednostima za polazno plansko stanje Osim pokazatelja za praćenje realizacije strateških cil- visoke ranjivosti. (PPPNOP CG) i ciljno stanje PPPNOP CG 2030. g. jeva, mjera, podmjera i akcija u tematskom području „Uređenje prostora i održivi prostorni razvoj“, značaj- −− Pokazateljem 5 mjeri se stepen u kojem je kroz PLANSKI CILJ PPPNOP PPPNOP KLJUČNI POKAZATELJI POLAZNO STANJE na je primjena posebne grupe pokazatelja za praćen- PPPNOP CG optimizirana namjena površina u PPPNOP 2015. g. 2030. g. je sprovođenja PPPNOP CG. Oni su grupisani po smislu smanjenja konfliktnosti građevinskih po- ključnim planskim ciljevima prostornog razvoja obal- Regulisanje 1. udio građevinskih područja 15,5% (sintezna karta građevinskih dručja s područjima visoke ranjivosti. u ukupnoj površini obalnih područja prema stanju važećih 10% 10% nog područja. Ta grupa pokazatelja, s vrijednostima prekomjerne po- trošnje prostora opština planskih dokumenata iz 2013. g.) za polazno stanje i okvirnim vrijednostima za polaz- −− Pokazateljem 7 mjeri se polazno stanje izgrađeno- 2. udio građevinskih područja 46,3% (sintezna karta građevinskih no plansko stanje (PPPNOP CG) i ciljno stanje prema sti obalne linije, odnosno mjeriće se stanje u pojasu širine 1 km od područja prema stanju važećih 35% 35% PPPNOP CG 2030. g., data je u Tabeli 8-2. Predloženo izgrađenosti obalne linije u toku sprovođenja obalne linije planskih dokumenata iz 2013. g.) je nekoliko tipova pokazatelja: PPPNOP CG. Ovaj pokazatelj ne sadrži plansku 3. izgrađenost odnosno is- 18,5% (sintezna karta građevinskih ciljnu vrijednost. korišćenost građevinskih područja, izgrađenost prema orto- 30% 50% −− Pokazatelji 1, 2, 3 su kvantitativni pokazatelji u područja foto snimku iz 2011. g.) trostrukoj ulozi – analitički (u funkciji analitičkih −− Pokazateljem 8 mjeri se udio obale za koji se 4. broj novih građevinskih po- sintezna karta građevinskih pod- prema pokazatelja polaznog stanja), planski polazni primjenjuje odmak bez adaptacije u smislu čla- dručja izdvojenih od posto- ručja prema stanju važećih planskih prema pla- budućim (opisuju plansko rješenje odnosno stepen iz- na 8 Protokola o IUOP. Ovaj pokazatelj ne sadrži jećih utvrđenih kroz PPPNOP dokumenata iz 2013. g. nu namjene izmjenama vršene korekcije u odnosu na polazno stanje) i plansku ciljnu vrijednost. i kroz njegovo sprovođenje površina PPPNOP-a i planski ciljni (opisuju plansko ciljno stanje 2030. PUP-ova g.). −− Pokazateljem 9 mjeri se poštovanje zone Optimizacija nam- 1. površine konfliktnih pod- ukupno 6247 ha u 36 zona površine proširenog odmaka u toku sprovođenja PPPNOP jene površina kroz ručja koja čine neizgrađena veće od 50 ha (preklapanje karte minimiziranje konf- građevinska područja u neizgrađenih građevinskih područ- −− Pokazatelji 4 i 6 su kombinacija kvantitativnih i CG. likata korišćenja i zonama visoke ranjivosti ja prema stanju važećih planskih kvalitativnih pokazatelja s obzirom na to da sta- ranjivosti prostora dokumenata iz 2013. g. i karte tus novog građevinskog područja izdvojenog od Kao što se vidi iz kolone polaznog stanja u Tabeli ranjivosti) postojećih građevinskih područja nije moguće 8-2 svi predloženi pokazatelji računaju se iz nekoliko 2. broj novih građevinskih (sintezna karta građevinskih pod- prema područja (izdvojenih od ručja prema stanju važećih planskih utvrditi isključivo GIS analizama. Pritom se po- ulaznih podataka što ih čini relativno ekonomičnim, prema pla- budućim postojećih, utvrđenih kroz dokumenata iz 2013. g. i karta naročito s obzirom na njihovu višestruku ulogu (anal- nu namjene izmjenama drazumijeva da će usaglašenost građevinskih po- PPPNOP i kroz njegovo spro- ranjivosti) površina PPPNOP-a i dručja i eliminisane konfliktne namjene u polaz- itički, planski polazni i planski ciljni pokazatelji). vođenje) u zonama visoke PUP-ova nom planskom stanju ostati na nivou Prednacrta Osnovna dva sloja prostornih podatka koji služe kao ranjivosti PPPNOP CG iz avgusta 2014. g. Za razliku od ulazni podaci su granice građevinskih područja (sloj Regulisanje gradnje 3. izgrađenost obalne linije 31,9% (izgrađenost prema ortofoto pokazatelja 1, 2 i 3, koji mjere ukupnu površinu, se ažurira prenošenjem podataka iz planskih doku- u užem obalnom snimku iz 2011. g.) isto - ovom grupom pokazatelja prate se promjene bro- menata kojim se utvrđuju građevinska područja) i pojasu – obalni odmak ja građevinskih područja. Po definiciji, otvaranje izgrađenost prostora (sloj se ažurira vektorizacijom 4. udio obale na koji se prim- - jenjuje obalni odmak bez ortofoto snimka). Takođe, svi predloženi pokazatelji 26% - novih građevinskih mogućnosti adaptacije ut- mogu se iskazati i na nivou pojedinačne opštine. vrđen kroz PPPNOP −− područja je manje prostorno održivo i predstavl- 5. izgrađenost zona proširenja (izgrađenost prema ortofoto snimku ja veći pritisak na segmente životne sredine od isto odmaka iz 2011. g.) proširenja postojećih građevinskih područja za

242 243 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Uz ulogu u planskom procesu koji se odnosi na PPPNOP CG – od objektivizacije analitičke faze, preko postavljanja planskih ciljeva, do praćenja realizacije plana, navedeni pokazatelji odnosno slojevi prostornih podataka iz kojih se oni računaju, imaju važnu ulogu u uspostavljanju sistema efikasnog praćenja i ocjenjivanja praktično svih planskih dokumenata. Nadležno ministarstvo u postupku davanja mišljenja odnosno saglasnosti na prijedloge planskih dokumenata, između ostalog, ima zadatak da provjeri usklađenost plana s planovima višeg reda. Upravo u tom procesu odlučivanja navedeni prostorni podaci i pokazatelji nalaze primjenu. Na taj način moguće je jednostavnim i vrlo brzim GIS analizama dobiti pre- cizne i pouzdane kvantifikovane podatke o međusob- noj usklađenosti planskih dokumenata. Ovaj segment informacionog sistema o prostoru jeste osnov za kontrolu procesa u prostoru, može se razviti uz minimal- na ulaganja, a dijelom je već uspostavljen kroz CAMP aktivnosti. Zato se u Akcionom planu ova aktivnost predlaže kao jedna od prioritetnih akcija u okviru realizacije NS IOUP.

IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija 245 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 09 PRILOZI

247 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Prilog 1: Rezultati analize problema i uzroka Tabela A: Sažeti pregled problema i uzroka - zaštita prirodnog i kulturnog nasljeđa102 102 / Pojedini uzroci odnose se na više problema i obratno – pojedini problemi imaju korijen u više navedenih uzroka Problemi Neposredni i dublji uzroci Gubitak (fragmentacija, smanjenje funkcionalnosti i stabilno- Prenamjena zemljišta i planiranje građevinskih područja koje sti, uništavanje) staništa i vrijednog biodiverziteta na kopnu i omogućava raspršenu gradnju u moru Urbanizacija; gradnja turističkih, ugostiteljskih i rekreativnih Gubitak svojstava zbog kojih su područja prvobitno proglaše- kapaciteta (uključujući privremene objekte); visoka tražnja za na zaštićenim ili planirana za zaštitu (primjeri Slovenske i nekretninama Bečićke plaže, brdo Spas; takođe dine na Velikoj plaži) Pritisak na atraktivne lokacije zbog komercijalizacije i težnje za Usvojeni su planovi za razvoj velikih kapaciteta (turističkih i ostvarivanjem brzog profita; neprilagođena gradnja drugih) na većem broju lokacija s vrijednim biodiverzitetom i specifičnim staništima (Velika plaža, Buljarica, Luštica) Nedovoljna kontrola (kroz UTU i građevinske dozvole) ambici- ja i preferenci investitora Ciljevi postavljeni strateškim i prostorno planskim dokumentima o stavljanju pod zaštitu određenih područja (kopnenih Eksploatacija mineralnih sirovina; nepropisno odlaganje ot- i morskih) još uvijek nijesu ostvareni (od 2007. godine jedino pada su proglašena Tivatska solila) Neadekvatna kontrola zagađenja od pomorskih i kopnenih Postojeća mreža zaštićenih područja prirode nije reprezen- aktivnosti tativna (nijesu obuhvaćeni svi vrijedni ekosistemi, posebno Ne postoji osnov (jasno propisane procedure, informacije o morski; nijesu obuhvaćeni svi specifični obalni ekosistemi statusu, granice, imenovani upravljači, razvijeni planovi upra- onako kako ih prepoznaje IUOP Protokol) vljanja) za adekvatno upravljanje zaštićenim područjima Narušavanjem integriteta ekosistema smanjuje se njihova Neadekvatna informaciona osnova i nepostojanje baze poda- sposobnost da nastave pružati proizvode i usluge koje su taka koja se odnosi na sistem zaštićenih/vrijednih područja dosad obezbjeđivali prirodne i kulturne baštine Mjere zaštite ekosistema van zaštićenih područja rijetko se Nedovoljne informacije o vrijednostima usluga koje pružaju planiraju i izuzetno rijetko sprovode ekosistemi i neintegrisanje ovih vrijednosti u razvojne planove Evidentno je narušavanje kvaliteta prirodnog i kulturnog Promovisanje politika i investicionih planova nekompatibilnih predjela koje vodi smanjenju atraktivnosti turističke destinaci- s održivom upotrebom prirodnih resursa; neusklađenost je; širenje naselja na račun zelenih površina sektorskih politika i konflikti u namjenama površina Pogoršanje opšteg stanja i propadanje pojedinih djelova kul- Neintegrisanost principa, ciljeva i mjera zaštite biodiverziteta, turnog nasljeđa; sistem zaštite podvodnog kulturnog nasljeđa kulturnih dobara i predjela u sektorske politike, nacionalne i je posebno slab lokalne planove razvoja Ne primjenjuje se ekosistemski pristup u planiranju i upravljanju Planiranje namjene mora nije razvijeno Nedovoljna podrška razvoju zelene i plave ekonomije Neizdvajanje dovoljnih budžetskih sredstava za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa Ograničeni tehnički i administrativni kapaciteti

IZVOR: CAMP 249 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Tabela B: Sažeti pregled problema i uzroka – prevencija i smanjenje štete od prirodnih hazarda Tabela C: Sažeti pregled problema i uzroka – regulisanje obalnih aktivnosti

Problemi Neposredni i dublji uzroci Problemi Neposredni i dublji uzroci S postojećim kvalitetom planiranja i gradnje, u posljednje vri- Prenamjene prostora, određivanje građevinskih područja u Prekomjerno zagađenje mora u Bokokotorskom zalivu i na Urbanizacija nije praćena odgovarajućim razvojem infras- jeme povećana je opasnost od posljedica koje može izazvati zonama visokog seizmičkog rizika području Ulcinja (u manjoj mjeri u Budvi i Baru); zagađenje trukture; neadekvatno izvedeni ispusti i netretiranje otpadnih eventualni zemljotres sedimenata teškim metalima na pojedinim lokacijama (brodo- voda Standardi gradnje u posljednjih par decenija ne poštuju u gradilište Bijela, bivši remontni zavod – sada Porto Montene- Uređenje bujičnih tokova je zapušteno dovoljnoj mjeri preporuke iz procjena rizika iz perioda poslije gro, više luka) Uređaji za prihvat otpada i otpadnih voda u lukama nijesu 1979. izgrađeni; tehnička opremljenost za sprječavanje i saniranje Nekontrolisanom gradnjom presječen je značajan broj bu- Povremeno odstupanje kvaliteta voda Bojane i Sutorine od štete na moru još uvijek je na niskom nivou jičnih tokova, što rezultira plavljenjem određenih područja i Zaštita poljoprivrednog zemljišta od erozije nije normirana propisanih normi za predviđene klase prestankom prihranjivanja nekih plaža Zastarjele tehnologije doprinose zagađenju mora (na pojedin- Program monitoringa obalne erozije (posebno izazvane bu- Ugrožavanje kvaliteta vodoizvorišta, nalazišta peloida i izvora im industrijskim hot spot lokacijama) Smanjenje raspoloživih plažnih površina jičnim tokovima i dejstvom talasa) ograničen je (u pogledu termomineralnih voda vremena i obuhvata); informacije o obalnoj eroziji ne omo- Zagađenje koje u rijeku Bojanu dospijeva iz izvora uzvod- Znatne površine šuma i makije ugoržene su šumskim požari- gućavaju kvalitetno donošenje odluka Neracionalna potrošnja vode u sistemima vodosnabdijevanja no u slivu (uključujući i prekogranične izvore), hidrološke ma (visoki gubici na mreži, upotreba pitke vode u druge svrhe) specifičnosti ušća rijeke; zbog male kolićine vode tokom Neadekvatan sistem zaštite od požara, nesprovođenje pre- Visok rizik od poplava u slivnom području Bojane; rizik uveća- sušnog dijela godine, većina površinskih tokova obalnog pod- ventivnih mjera Zagađenje zemljišta, podzemnih voda i mora, te narušavanje ručja izuzetno je osjetljiva na zagađenje vaju hidrološke specifičnosti sliva i ušća Bojane kao i uticaji atraktivnosti obalnog područja usljed neadekvatnog odlagan- klimatskih promjena Nedovoljne informacije o mogućim uticajima klimatskih prom- ja čvrstog otpada; nesanirana odlagališta otpada predstavljaju Nijesu urađeni elaborati za utvrđivanje zona zaštite za sva iz- jena Smanjena prirodna sposobnost odbrane od poplava usljed kritične tačke zagađenja zemljišta vorišta uključena u vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja; ne vrši se kontinuirani monitoring fizičko-hemijskih karakteris- narušavanja ekosistema kao što su obalne šume i močvarna Neadekvatna integracija dostupnih podataka o ranjivosti na Gubitak poljoprivrednog i šumskog zemljišta područja uticaje klimatskih promjena u prostorne i razvojne planove tika podzemnih voda Planiranje i lociranje neprihvatljivih sadržaja na lokacijama Učestaliji su ekstremni vremenski događaji i štete koje oni Nedovoljna izdvajanja za programe istraživanja i monitoringa Nedovoljni tehnički i finansijski kapaciteti za sakupljanje, osjetljivih/zaštićenih područja na kopnu i moru; predimenzi- transport i obradu komunalnog i drugih vrsta otpada uzrokuju prirodnih hazarda onisana građevinska područja (isplanirano GP zahvata 46,3% Usvojeni su ili se razmatraju razvojni planovi za lokacije za Nepotpune i nedostajuće zakonske norme površine pojasa od 1 km) Snažan razvoj biznisa nekretninama u obalnom području koje preliminarne procjene ukazuju na visok rizik od plavljenja Nezadovoljavajući tehnički i administrativni kapaciteti I dalje prisutna nelegalna gradnja (2013. godine izdato 270 Izraženi zahtjevi prema obrađivačima prostornih planova i usljed podizanja nivoa mora rješenja o rušenju/uklanjanju neodobrenih objekata); ukupan donosiocima odluka radi proširenja građevinskih područja fond nelegalno sagrađenih objekata nije poznat (površina s nelegalno izgrađenim objektima procijenjena na oko 560 ha) Nedostatak instrumenata za sprovođenje urbanističkih planova Usitnjena i raspršena izgradnja onemogućava kvalitetno komunalno opremanje i razvoj naselja (udio GP u ukupnoj Nepostojanje jedinstvene i oficijelne podloge predionog vred- površini obalnog područja je 15,5%; samo 18,5% ukupnih GP novanja obalnog područja je privedeno namjeni) Neefikasno sprovođenje opredjeljenja o zaustavljanju be- Narušen kvalitet izgrađene sredine spravne izgradnje Linearna urbanizacija duž obale (izgrađenost obalne linije je Preklapanje nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove i 31,9%) lokalne komunalne policije Konfliktne namjene prostora usljed neuvažavanja prirodnih i Mogućnost brze zarade kroz turizam i trgovinu nekretninama predionih vrijednosti prostora u procesu urbanizacije Orijentacija na „manje zahtjevna“ turisička tržišta U privredi obalnog područja preovlađuje turizam s izraženim Turizam se shvata kao sekundarna djelatnost koja ne zahtije- sezonskim karakterom; nezaposlenost je visoka, zastupljena va profesionalna usavršavanja su nerazvijena područja (npr. Ulcinj) Nedostatak instrumenata i podsticaja za diversifikaciju turis- tičkog proizvoda, dominacija investicija u tzv. „rezidencijalni turizam“

250 251 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Prilog 2: Opšti principi i ciljevi PPCG (3) Racionalna upotreba prostora za urbanizaciju i kontrola i ograničavanje intenzivnog U Prostornom planu Crne Gore (PPCG) definisani su, širenja urbanih područja. Problemi Neposredni i dublji uzroci između ostalih, sljedeći opšti principi (OP) i opšti cil- Intenzivna gradnja posljednjih 20-ak godina nije rezultirala Nepostojanje jedinstvene i oficijelne podloge s prikazom jevi (OC) razvoja koji su relevantni za obalno područje: proporcionalnim koristima za ekonomiju i društvo (npr. koristi boniteta zemljišta (uključujući poljoprivredno) Za turistički razvoj, između ostalog, naglašava se: od turizma); u novoizgrađenim područjima dominiraju stanovi „Svaki aspekat razvoja turizma treba da teži očuvanju Nepovoljna starosna i obrazovna struktura seoskog sta- OP-1: Prostorni razvoj gradi i podstiče ubrzan ekon- za odmor i privatni smještajni kapaciteti (procijenjeni na 74% prirodnih vrijednosti koje čine glavnu osnovu za tur- ukupnih) dok je udio hotelskih kapaciteta, posebno onih više novništva, ograničena znanja i vještine omski razvoj i unapređuje status „Crne Gore izam u Crnoj Gori, što obuhvata poštovanje arhitek- kategorije, nizak Nedostatak inovativnih proizvodnih i prodajnih lanaca u pol- – ekološke države“ omogućavanjem racionalne joprivredi tonskih struktura, kao i kapaciteta nosivosti odgovara- Turističku ponudu i dalje karakteriše nizak stepen diverzifik- upotrebe zemljišta i prostora i valorizacijom acije; dominira turizam niske rente (prosječna dnevna po- jućih područja“. Nedostatak podrške za primjenu čistijih i efikasnijih tehnologi- pejzaža. trošnja 60 eura) ja, nerazvijeni tehnički standardi Jedan od utvrđenih ciljeva radi očuvanja poljoprivred- Devastacija prostora (ambijentalnih vrijednosti) kao turističk- Neefikasan sistem kontrole zagađenja OP-5: Široko rasprostranjena neplanska gradnja i og resursa nih potencijala je: „Strogo zaštititi postojeći potencijal Nedovoljna izdvajanja za ulaganja u sprovođenje mjera zaštite zloupotreba zemljišta suzbijaće se izradom Izražen pritisak na ograničene plažne resurse (procjena je da poljoprivrednog zemljišta, naročito u blizini urbanih mora od zagađenja iz kopnenih izvora i izvora na moru prikladnih pravnih instrumenata i una- je u jeku sezone prihvatni kapacitet plaža premašen za 40%) naselja (peri-urbane zone). Pretvaranje poljoprivred- Kapaciteti inspekcijske kontrole i nadzora nijesu na zadovolja- pređivanjem kontrolnih mehanizama i njihove Poljoprivreda nije konkurentna; uvoz prehrambenih proizvo- nog zemljišta u građevinsko treba sprovoditi kroz vajućem nivou, koordinacija nije efikasna i djelotvorna primjene. da, uključujući i karakteristične proizvode obalnog područja, strogo kontrolisane procedure“. visok je Dominacija deklarativnog planiranja i uopštenih opredjeljenja bez kvantifikovanih indikatora stanja i trendova u prostoru, OC-1: Koordinacija svih nivoa upravljanja i odlučivan- Iskorišćenost poljoprivrednog zemljišta u primorskom regio- kao i bez konkretnih, obavezujućih prostorno-planskih mjera Kao dio prostornog koncepta razvoja poljoprivrede u nu izuzetno je niska i iznosi 24%; navodnjava se samo oko ja, prije svega međusektorsko usklađivanje primorskom regionu naglašava se: „... za zone inten- 720 ha ili manje od 6% obrađenog zemljišta Izuzetna atraktivnost obalnog područja za turistički boravak i razvojnih odluka, i njihovo usaglašavanje sa povremeno stanovanje zivne poljoprivrede je potrebno sačuvati oko 11900 Primjeri štetnih ribarskih praksi i neadekvatnog upravljanja zahtjevima regionalnog i lokalnog razvoja, ha, od čega 8900 ha u Vladimirskom i Ulcinjskom životnom sredinom kod marikulture i dalje su prisutni (uprkos (Kratkoročno) Planiranje koje ne uzima u obzir realne potrebe formiranje razvojnih agencija za podršku pre- činjenici da su sektor ribarstva i marikulture nedovoljno raz- rasta turizma u interakciji s drugim sektorima polju, kao i oko 3000 ha u djelovima Grbaljskog, vijeni) duzetništvu i održivom lokalnom razvoju, te Nesređen sistem zemljišne i poreske politike Mrčevog i Tivatskog polja“. Razvoj ruralnih područja je zapostavljen; veze poljoprivrede i usklađivanje s već predviđenim osnivanjem turizma su slabe Niska budžetska izdvajanja i nizak ukupni nivo investicija u regionalnih i lokalnih biznis-centara za mala i poljoprivredu; nedovoljna institucionalno-tehnička podrška Vezano za ruralni razvoj, između ostalog, ocijenjeno Pomorska privreda je nerazvijena ali ipak generiše značajne srednja preduzeća. Neusklađenost ciljeva i prioriteta različitih sektorskih politika je da: „Oživljavanje seoske ekonomije treba da se te- pritiske na životnu sredinu mora melji na kreativnoj integraciji savremenih potrošačkih Odsustvo ili neprimjenjivanje/nedjelotvornost mehanizama OC-4: Racionalno korišćenje prirodnih resursa kroz: koji omogućavaju da se osjetljivost životne sredine uzme u i proizvodnih trendova, lokalne baštine, resursa, kul- obzir kod donošenja razvojnih odluka (1) Ograničenje proširivanja građevinskog zem- ture i vještine. Neophodno je donijeti više podstica- Nezadovoljavajući nivo koordinacije unutar državnih organa ljišta na najmanju moguću mjeru jnih mjera za razvoj turizma na seoskim imanjima, ali Neefikasno i netransparentno djelovanje javne uprave i drugih vrsta turističke ponude u ruralnom prostoru“. (2) Održavanje proizvodnog potencijala zeml- Nepovoljne ekonomske i socijalne prilike, posebno nezapos- U okviru jedne od sistemskih mjera za sprovođenje lenost jišta za raznovrsne oblike poljoprivredne proizvodnje, a naročito za tzv. „zdravu hranu” i pol- PPCG-a utvrđeno je sljedeće: „Inventarisanje prostora joprivredne proizvode za koje Crna Gora ima i formiranje jedinstvenog informacionog sistema su najveće komparativne prednosti bitne pretpostavke savremenog planiranja, organizacije i kontrole realizacije razvoja prostora, što zahtijeva odgovarajuće prilagođavanje, kadrovsku i teh-

252 253 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

ničku osposobljenost organa i institucija za uspješno i Prilog 3: Kriterijumi i smjernice za definisanje Tipovi odmaka, njihova dužina i udio, izvedeni iz antropogenih i prirodnih kriterijuma 103 / DSL – državna studija lokacije, LSL – lokalna studija lokacije, DUP – de- kvalitetno obavljanje ovih poslova“. obalnog odmaka taljni urbanistički plan, UP – urbanistički Antropogeni kriterijumi Prirodni kriterijumi projekat Za izgradnju institucionalnih kapaciteta, a posebno U okviru podrške izradi PPPNOP CG, stručni tim CAMP-a CG poklonio je posebnu pažnju pitanji- R1 R2 R4 koordinacionog mehanizma, relevantna je sljedeća Namjena Stanje Planski Niža Umjerena R3 Najviša sistemska mjera: „S obzirom da je materija uređenja ma koja se odnose na sprovođenje obaveza iz IUOP površina izgrađenosti Opis dokument ranjivost ranjivost Viša ranjivost ranjivost prostora i zaštite životne sredine naselja kompleks- Protokola, među kojima su posebno značajna pravi- 1. 1.1 Tip 1 la uređenja i građenja u zoni odmaka uz definisanje GP naselja Površine obalnih Odmak se ne može primijeniti, na i multidisciplinarna, neophodno je u Vladi Crne 1. naselja, izgrađene ili 60147 m, 25,0% izuzetaka odnosno moguće adaptacije odmaka. Zato Izgrađeno Gore obrazovati odgovarajuću posebnu instituciju privedene namjeni, za uređenje prostora, koja će ispunjavati državne su u okviru Analize za definisanje obalnog odmaka cjelovito GP (CAMP CG, decembar 2014. g.) razrađeni kriteriju- nadležnosti u prostornom planiranju i obezbijediti 1.2 DSL103 Tip 2 međuresorno usklađivanje različitih ministarstava, mi za definisanje obalnog odmaka, predložene zone Površine obalnih Adaptacija naslijeđena prava, državnih institucija, lokalnih vlasti, te privatnog i koje ispunjavaju uslove moguće adaptacije odmaka u naselja dijelom 2595 m, 1,1% izgrađene, trakasto civilnog sektora“. skladu s kriterijumima IUOP Protokola i predložene ili diskontinuirano LSL Tip 2 Tip 2 zone koje ispunjavaju uslove za proširenje odmaka. GP Adaptacija Adaptacija naslijeđena prava, naslijeđena 0 U lijevom dijelu Tabele sadržani su antropogeni krit- prava, erijumi, a u desnom prirodni kriterijumi grupisani u 0 2. četiri stepena ranjivosti u skladu s analizama ranjivo- Dijelom izgrađe- DUP/UP Tip 2 Tip 2 sti užeg obalnog područja (širine 1 km od obalne lini- no Adaptacija Adaptacija naslijeđena prava, naslijeđena 4694 m, 2,0% je). Presjek antropogenih i prirodnih kriterijuma daje prava, matricu sa smjernicama za definisanje linije odmaka 7986 m, 3,3% po tipovima, kao i mogućnostima i uslovima za njenu Ostali Tip 3 Tip 4 adaptaciju u skladu s odredbama IUOP Protokola. Adaptacija, Adaptacija, urbanistički kriterijumi uz planovi urbanistički dodatne mjere, kriterijumi, 0 2799 m, 1,2%

1.3 DSL Tip 2 Neizgrađeni djelovi Adaptacija naslijeđena prava, građevinskih pod- 1410 m, 0,6% ručja naselja LSL Tip 2 Tip 2 Adaptacija naslijeđena prava, Adaptacija naslijeđena 93 m, 0,0% prava, 3. 385 m, 0,2% Neizgrađeni DUP/UP Tip 2 Tip 2 djelovi Adaptacija naslijeđena prava, Adaptacija naslijeđena 4720 m, 2,0% prava, 307 m, 0,1% Ostali Tip 3 Tip 9 Adaptacija, urbanistički krit- Bez adaptacije, planovi erijumi, 0 3072 m, 1,3%

254 255 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Prilog 4: Pretpristupna podrška EU kroz nacionalnu i višekorisničku liniju 104 / Izvor: IPA II, Indikativna strate- 2. 2.1 Tip 1 gija za Crnu Goru i IPA II, Višekorisnička GP izvan 1. Izgrađene izdvojene Odmak se ne može primijeniti, indikativna strategija, 2014) naselja Izgrađeno zone, primarno 8204 m, 3,4% turističke namjene 2018– 105 / ECRAN – Environment and CRNA GORA – IPA II 2014. 2015. 2016. 2017. TOTAL104 2020. Climate Regional Accession Network; EDIF 2.2 DSL Tip 2 – Enterprise Development Innovation Površine izdvojenih Adaptacija naslijeđena prava, a. Vladavina prava i demokratija – priprema za članstvo 18,8 15,8 12,8 13,3 38,5 99,2 Facility; GGF – Green for Growth Fund zona, primarno 13744 m, 5,7% (uključujući fond za tehničku podršku) turističke namjene, b. Socio-ekonomski i regionalni razvoj 14,8 8,4 14,8 13,3 39,4 90,7 dijelom izgrađene LSL Tip 2 Tip 2 Adaptacija naslijeđena prava, Adaptacija naslijeđena Životna sredina i klimatske akcije (od čega 80% sredstava relevant- 0 prava, 18,8 18,7 37,5 no za projekte klimatskih promjena) 0 2. Transport (od čega 80% sredstava relevantno za projekte kli- Dijelom izgrađe- DUP/UP Tip 2 Tip 2 20,2 11,8 32,0 matskih promjena) no Adaptacija naslijeđena prava, Adaptacija naslijeđena 525 m, 0,2% prava, Konkurentnost i inovacije 12,3 8,9 21,2 0 c. Zapošljavanje, socijalna politika, obrazovanje, promocija rodne Ostali Tip 3 Tip 6 3,5 4,0 3,9 4,0 12,8 28,2 ravnopravnosti i razvoj ljudskih resursa Adaptacija, urbanistički Adaptacija projekti planovi kriterijumi, javnog interesa uz d. Poljoprivreda i ruralni razvoj (od čega je 10% sredstava relevant- 2,5 7,4 5,9 8,9 27,7 52,4 1924 m, 0,8% dodatne mjere, no za projekte klimatskih promjena) 718 m, 0,3% UKUPNO 39,5 35,6 37,5 39,6 118,4 270,6 2.3 DSL Tip 2 Neizgrađene Adaptacija naslijeđena prava, površine izdvojenih 12745 m, 5,3% 2018– zona, primarno VIŠEKORISNIČKI PRIORITETI – IPA II 2014. 2015. 2016. 2017. TOTAL turističke namjene LSL Tip 2 Tip 2 2020. Adaptacija naslijeđena prava, Adaptacija naslijeđena 0 prava, a. Horizontalna podrška 152,0 122,5 136,5 115,5 395,5 922 0 3. TAIEX i statistika 20,0 21,0 20,0 21,0 59,0 141,0 Neizgrađeno DUP/UP Tip 2 Tip 2 Adaptacija naslijeđena prava, Adaptacija Savjetodavna funkcija međunarodnih organizacija 49,0 40,0 25,0 32,0 91,0 237,0 4800 m, 2,0% naslijeđena prava, Civilno društvo i mediji 6196 m, 2,7% 25,0 5,0 30,0 5,0 60,0 125,0 Ostali Tip 5 Tip 9 Erasmus + ukljućujući dimeniziju za mlade 33,0 34,0 35,0 35,0 110,0 247,0 planovi Adaptacija projekti javnog Bez adaptacije, Horizontalne mjere 25,0 22,5 26,5 22,5 75,5 172,0 interesa, 10050 m, 4,2% 3211 m, 1,3% b. Regionalne strukture i mreže, uključujući ECRAN 9,0 27,0 31,0 10,0 57,5 134,5 3. 3.1 - Tip 1 Tip 1a c. Regionalna podrška investicionim projektima 158,1 181,9 177,9 216,3 772,8 1.507,0 Obala Površine izgrađene Odmak se ne može primijeniti, Odmak se ne može izvan GP 1. neplanskom grad- prioritet legalizacija i sanacija, primijeniti, prioritet WBIF, SEETO, EDIF, GGF105 i drugi instrumenti 148,1 91,9 177,9 216,3 772,8 1.407,0 planira- Izgrađeno njom 1378 m, 0,6% legalizacija i sanacija, na kao dodatne mjere, RHP, Regionalni program stanovanja 10,0 90,0 0,0 0,0 0,0 100,0 prirodna 289 m, 0,1% d. Teritorijalna saradnja (prekogranični programi – ERDF) 28,9 33,6 44,6 68,6 219,5 395,2 obala 3.2 - Tip 7 Tip 8 2. Površine dijelom Adaptacija, prioritet legalizaci- Adaptacija isključivo UKUPNO 348,0 365,0 390,0 410,4 1445,3 2.958,7 Dijelom izgrađe- izgrađene neplans- ja i sanacija, u funkciji legalizacije i no kom gradnjom 3977 m, 1,7% sanacije, dodatne mjere, *iznosi su iskazani u milionima EUR 1536 m, 0,6% 3.3 - Tip 5 Tip 9 3. Netaknuta, prirodna Adaptacija projekti javnog Bez adaptacije, Neizgrađeno obala interesa, 54193 m, 22,6% 20596 m, 8,6% 256 257 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 10 Definicije ključnih pojmova i koncepata

259 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

Definicije ključnih pojmova i koncepata definiše se kao skup mreža i zajedničkih normi, vrijednosti i pogleda koji olakšavaju saradnju unutar i među društvenim grupama. Ljudski i društveni kap- CAMP Crna Gora: Program integralnog upravljanja ital povezani su na složen način i u određenoj mjeri obalnim područjem Crne Gore (CAMP) zajednič- podržavaju i jačaju jedan drugog. ki su realizovali Mediteranski akcioni plan (MAP) u okviru Programa za životnu sredinu Ujedinjenih na- Ekološka mreža: Ekološka mreža je skup međusobno cija i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih Gore (MORT), a učestvovalo je i šest primorskih lo- lokaliteta, koja uravnoteženom biogeografskom ra- kalnih samouprava, nadležne institucije, predstavnici spoređenošću značajno doprinosi očuvanju prirodne poslovnog i NVO sektora. Projektom CAMP CG uvodi ravnoteže i biološke raznovrsnosti. se u primjenu set instrumenata za integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) Crne Gore radi Ekosistemski pristup: Ekosistemski pristup je strate- postizanja efikasne koordinacije brojnih djelatnosti gija za integralno upravljanje zemljišnim, vodnim i i dostizanja ciljeva održivosti razvoja obalnog pod- živim resursima, kojom se promoviše konzervacija i ručja. Najznačajniji ciljevi CAMP-a CG su: (1) izraditi održivo korišćenje na pravičan način. strategiju i procedure za održivi razvoj obalnog pod- ručja Crne Gore, (2) utvrditi i primijeniti relevantne Emerald lokaliteti: Područja od izuzetnog značaja za metodologije i instrumente, (3) doprinijeti izgradn- zaštitu na evropskom nivou (ASCI) u skladu s rezolu- ji kapaciteta na lokalnom i nacionalnom nivou, (4) cijama 4 i 6 Bernske konvencije. Uspostavljanje mreže obezbijediti primjenu dostupnih najboljih znanja i Emerald lokaliteta zasnovano je na istim principima prakse. kao Natura 2000 tako da Emerald mreža predstavlja de facto vid proširenja Nature 2000 na zemlje koje Direktna zelena plaćanja poljoprivrednicima: U skla- nijesu članice EU. du s principima Zajedničke poljoprivredne politike EU (2014–2020) predstavljaju vid plaćanja koji treba In situ očuvanje prirodnih dobara: Očuvanje prirod- da doprinese: obnavljanju, očuvanju i poboljšanju nih ekosistema i staništa, održavanje i revitalizacija obalnih ekosistema vezanih za poljoprivredu, ukl- vrsta divljih biljaka, životinja i gljiva sposobnih za jučujući i područja s prirodnim ograničenjima, kao i opstanak u prirodnoj sredini, očuvanje kultivisanih ona izložena uticaju klimatskih promjena. biljaka i domaćih životinja u sredini u kojoj su razvili svoje specifičnosti i očuvanje pojava geodiverziteta na Društveni kapital: Prema definiciji Svjetske banke, mjestu nastanka ili nalazišta stijena, ruda, minerala, društveni kapital odnosi se na institucije, odnose i kristala i fosila; norme koje oblikuju kvalitet i kvantitet socijalnih interakcija u društvu. Sve više informacija ukazuje na In situ očuvanje kulturnih dobara: Očuvanje nepokret- to da je socijalna kohezija od suštinskog značaja za nih i pokretnih kulturnih dobara na njihovom mjestu ekonomski prosperitet jednog društva i za održivost nalaženja, odnosno pronalaska, predstavlja prvi izbor njegovog razvoja. Prema OECD-u, društveni kapital prije bilo kakve intervencije. IZVOR: Nacionalna Turistička Organizacija

Perast 261 Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore

106 / Radi konzistentnog sagledavanja Natura 2000: Ekološki značajni lokaliteti Evropske utvrđuje korišćenje prostora morskog područja za ra- stanja u prostoru, kartografski prikazi ranjivosti Skraćenice prostora uključuju i obuhvate nacionalnih unije NATURA 2000 su posebni lokaliteti (područja) zličite namjene. parkova u obuhvatu primorskih opština. za očuvanje staništa i vrsta i lokaliteti posebne zaštite NS Nacionalna strategija za očuvanje staništa određenih vrsta u skladu s prop- Ranjivost, atraktivnost i pogodnost prostora: Ranji- CAMP Program upravljanja obalnim pod- isima Evropske unije o zaštiti staništa i zaštiti ptica. vost prostora definiše se kao stanje životne sredine, ručjem (Coastal area management NS IUOP Nacionalna strategija integralnog prostora, zemljišta ili pojava koje mogu biti uzrok programme) upravljanja obalnim područjem Obalni odmak: Zona odmaka je definisana Protoko- za nastanak negativnog uticaja u slučaju realizacije lom o integralnom upravljanju obalnim područjem određenog zahvata. Analiza ranjivosti, odnosno ut- DPSIR Pokretači – pritisci – stanje – uti- PAP/RAC Centar za regionalne aktivnosti pro- Mediterana kao pojas minimalne širine 100m od vrđivanje osjetljivosti prostora je metoda kojom se za caji – odgovori (Drivers-pres- grama prioritetnih akcija (Priority obalne linije u kojem gradnja nije dozvoljena, osim posmatrani (planirani) zahvat ili djelatnost utvrđu- sures-state-impact-response) Actions Programme Regional Activi- ukoliko nije drugačije određeno nacionalnim pravnim ju više ranjivi (nepogodni) djelovi prostora. Analiza ty Centre) EC Evropska komisija (Europeam Com- aktom u skladu s kriterijima Protokola. atraktivnosti je određivanje djelova prostora gdje je mission) PPCG Prostorni plan Crne Gore opravdano planirati (ili očuvati) određenu djelatnost Obalno područje: Prijedlogom izmjena Zakona o ili određeni zahvat. Analiza atraktivnosti proizilazi iz EU Evropska unija (European Union) PPPN Prostorni plan posebne namjene uređenju prostora i izgradnji objekata obalno područ- razvojnih ciljeva i njome se identifikuju djelovi prosje Crne Gore definiše se kao teritorija opština Herceg tora koji omogućavaju optimalan odnos djelatnosti, GEF Globalni fond za životnu sredinu PPPNOP Prostorni plan posebne namjene Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj u administra- odnosno koji donose veću razvojnu korist. Poređenje (Globan Environment Facility) obalnog područja tivnim granicama (izuzev prostora koji je obuhvaćen i usklađivanje zaštitnih i razvojnih ciljeva vrši se u ok- nacionalnim parkovima106), kao i morski pojas do viru analize pogodnosti, traženjem više atraktivnih i GFCM Komisija za ribarstvo Mediterana SAP/BIO Strateški akcioni plan za zaštitu spoljnje granice teritorijalnog mora. Za kopneni dio manje ranjivih djelova prostora. (General Fisheries Commission for morskog biodiverziteta Sredozem- obalnog područja ustaljeni termini su i Primorski ili the Mediterranean) nog mora u okviru Barselonske kon- južni region i Crnogorsko primorje. Usko obalno područje: Pojas udaljenosti ±1000 m vencije od obalne linije. To je pojas koji ima najveći značaj GIS Geoinformacioni sistem (Geoinfor- Prema odredbama IUOP Protokola „obalno područje“ za očuvanje prirodnog okruženja i koji je istovremeno mation system) SAP/MED Strateški akcioni plan za redukciju je geomorfološka oblast s obje strane obalne linije u izložen intenzivnim razvojnim pritiscima. zagađenja iz izvora na kopnu u ok- kojoj se interakcija između morskih i kopnenih djelo- IMP Integralna pomorska politika (Inte- viru Barselonske konvencije va javlja u formi složenih ekoloških i resursnih siste- grated maritime policy) ma sastavljenih od živih i neživih komponenti koje UNEP/MAP Mediteranski akcioni plan Programa koegzistiraju s ljudskim zajednicama i relevantnim IUOP Integralno upravljanje obalnim pod- za životnu sredinu Ujedinjenih na- socio-ekonomskim aktivnostima i na njih djeluju. ručjem cija (United nations Environment Programme/Mediterranean Action Planiranje namjene mora: Pod planiranjem namjene IUOP Protokol Protokol o integralnom upravljanju Plan) mora podrazumijeva se proces kojim se analizira i obalnim područjem Sredozemlja planira prostorni i vremenski raspored ljudskih ak- UNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za tivnosti u morskim područjima tako da se omogući MEDPOL Program za procjenu i kontrolu obrazovanje, nauku i kulturu (Unit- usklađenost ekonomskih ciljeva, društvenih ciljeva i zagađenja Mediteranskog akcionog ed Nations Educational, Scientific ciljeva vezanih za životnu sredinu. Konačan cilj pros- plana and Cultural Organization) tornog planiranja mora je izrada planova kojima se MPA Marinska zaštićena područja (Ma- UNESCO IOC Međunarodna okeanografska rine protected areas) komisija UNESCO-a

262 263