Glasilo Udruženja Građana Porijeklom Iz Sandžaka U Bih • Godina III • Broj 13• Novembar 2017. Godine • Izlazi Period

Glasilo Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH • Godina III • Broj 13• Novembar 2017. godine • Izlazi periodično Ukoliko želite da podržite projekat časopisa „Damar“, svoje donacije možete uplatiti na transakcijske račune Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka:

Račun u konvertibilnim markama: PRIVREDNA BANKA SARAJEVO D.D. SARAJEVO 1011010000129531

Devizni račun: SWIFT: PBC CBA 22 PRIVREDNA BANKA SARAJEVO D.D. SARAJEVO OBALA KULINA BANA 18, 71 000 SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA IBAN: BA39 1011010000129531

PRIMAOC: UDRUŽENJE GRAĐANA PORIJEKLOM IZ SANDŽAKA NOVA 2, 71 000 SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA

www.ugsandzakubih.ba IZ SADRŽAJA Umjesto uvodnika Sto godina od Sjeničke 4konferencije (1917 – 2017.) SVJETIONICI SANDŽAČKE Dobri ljudi ISTORIJE druženje građana porijeklom iz U biti, pravo na obrazovanje je jed- Ekonomija Sandžaka u BiH pokrenulo je no od temeljnih ljudskih prava i stub je 14MEĐUSOBNI UTICAJ i vodi brojne projekte kako bi ostvarivanja brojnih drugih prava sva- MJERA EKONOMSKE POLITIKE U BOSNE I HERCEGOVINE I našim članovima pomogli da riješe svo- kog čovjeka. Nećemo pogriješiti ako ja statusna pitanja te kako bi došlo do kažemo da je obrazovanje pokretačka PLANOVA RAZVOJA PRIVREDE kvalitetnog uvezivanja diljem svijeta u snaga društva kroz pravo pojedinca da U ZEMLJI oblasti privrede, kulture, sporta... Ipak, putem obrazovanja oblikuje budućnost, Ekonomija nekako sam ljudski najviše ponosan na uzme učešće u svim segmetima zajedni- 20KAKO DOĆI DO SREDSTAVA dodjeljivanje stipen- ce, izađe iz siromaštva, PREDPRISTUPNIH FONDOVA dija uspješnim i talen- postane stub napretka. tiranim učenicima i Zbog svega navede- Ekonomija studentima slabog ma- nog društvo je to koje bi 22PRENOS KEŠA PRI terijalnog stanja, kako moralo preuzeti obavezu PRELASKU DRŽAVNE GRANICE iz Sandžaka, tako i iz da se svakom pruži pra- Novi Pazar dozivao Erdogana, BiH. vo na obrazovanje i da se 28on poručio Uprkos zahtjevima osiguraju svi uvjeti u tom „BRAĆO, OVO JE MOJA slobodnog tržišta, ubr- smislu. Kako mnogo što- DRUGA KUĆA“ zanom životu, impera- šta ne funkcionira, pa tako tivu kapitalizma, teškoj i segment obrazovanja Susret čelnika Udruženja privrednoj klimi itd., dostupnog za sve, danas 31„Prijatelji Sandžaka“ iz Turske projekt dodjeljivanja n Ekrem Lekić, imamo dobre i talentirane i Udruženja građana porijeklom iz stipendija pokazuje da i predsjednik Udruženja gra- učenike i studente, čije bi Sandžaka u BiH dalje ima dosta uspješ- đana porijeklom iz dalje obrazovanje došlo MEĐUSOBNA SARADNJA I nih ljudi koji nisu zane- Sandžaka u BiH u pitanje da nije dobrih i POMOĆ marili svoju ljudskost u uspješnih ljudi, koji izdva- Neuropsihološki značaj na trci sa današnjicom. jaju sredstva i dodjeljuju razvoj govora i edukacija Nijednome od njih uspjeh nije servi- stipendije posredstvom našeg Udruženja. 32 govora ran na pladnju. Morali su raditi i truditi Ovom prilikom, ja im se toplo i ljud- ARTIKULACIJA MISLI se. I u svemu tome nisu zaboravili vri- ski zahvaljujem i želim da im se, kroz jednost obrazovanja i sticanja znanja i ovo njihovo dobro djelo, nafaka i sreća In Memoriam: Šemsudin pružiti ruku pomoći drugima. povećaju. u 34Kučević, predsjednik Opštine Tutin IMPRESUM Hašić, prof. dr. Ismet Kurtagić, – Bijelo Polje, Edin Jadadić – ODLAZAK ČOVJEKA prof. dr. Ramo Kurtanović, Plav, Mirza Luboder – Rožaje. KOJI JE SVE POBIJEDIO, akademik prof. dr. Šefket A NIKOG NIJE PORAZIO Krcić, akademik prof. dr. Tehnički urednik: Glavni urednik: Hasnija Tuna Muratagić, mr. Nelmedin Kolubara Društvo Ekrem Lekić iur. Hakija Kurtović, dr. Rizvan BOSANSKA TROJA Halilović, mr. sci. ecc.Ferid Izdavač: 36 Redakcija: Šabotić, mr. Erol Ramusović, Udruženje građana porijeklom Sjećanje na istaknute ličnosti Ismet Dedeić, prof. dr. Halid prof. Zijah Bihorac, prof. Samir iz Sandžaka u BiH Kurtović, prof. dr. Hana Korać, Kurtanović, književnik, eseista 38IBRAHIM EF. HADŽIŠEHOVIĆ prof. dr. Rifat Škrijelj, mr. Faruk Dizdarević, književnica Adresa: - ŠERIJATSKI SUDIJA Muharem Hamzić, prof. dr. Šefka Begović-Ličina, Nova 2, 71000 Sarajevo Selmo Cikotić, prof. dr. Duljko književnica Sabrija Račić- Tel/fax: 033/ 220-995 Društvo Hasić, prof. dr. Izet Šabotić, Hadžimurtezić, književnica BRATSTVO LIČINA Zakira Mahmutović – Škrijelj, Sanela Karišik-Begović, Štampa: 40 mr. Anes Ličina, Dževdet Jasmina Kruševljanin- GIK „Oko“ Sarajevo POD REFLEKTORIMA Nikočević, dr. Šemsudin Bondžuković – Novi Pazar, GENETIČKOG ISTRAŽIVANJA Hadrović, Ekrem Ferhatović, mr. sci. Ismet Latić – Petnjica, Transakcijski račun: Murat Kahrović, dipl.ecc. Jakub Durgut - Pljevlja, 1011010000129531 JOŠ MNOGO TOGA... Firdus Hamzagić, prof. dr. Muharem M. Mutabdžija – PRIVREDNA BANKA Azem Kožar, prof. dr. Enes Prijepolje, Vukoman Kljajević SARAJEVO D.D. SARAJEVO

3 PEČAT Sto godina od Sjeničke konferencije (1917 – 2017.) SVJETIONICI SANDŽAČKE ISTORIJE

Rasvjetljavanje i javno prezentovanje istine o zaštitnicima bošnjačkog naroda u Sandžaku, posebno u vremenu od kraja turske uprave (1912.) do uspostave partizanske vlasti (1945) – uz istraživanje i dokumentovanje stravičnih zločina nad ovim narodom u istom periodu, na čemu se, nakon preduge šutn- je, konačno počinju praviti ozbiljniji koraci – predstavlja prioritetnu moralnu, nacionalnu i istorijsku zadaću kulturne, intelektualne i političke elite ovog naroda.

edna mora sručivala se, od najranijeg nom periodu smjenjivale na ovim prosto- djetinjstva, na moju i druge genera- rima, sandžački i crnogorski Bošnjaci Jcije koje su stasavale iza 1945. godi- nisu mogli prepoznati svoju vlast, svoju ne u rožajskom kraju i cijelom Sandžaku. policiju i svoju vojsku. Odnosi se to u I što su se stariji više trudili da nas što znatnoj mjeri i na režim od 1945. godine, duže poštede saznanja o tome, ona su se koji je sebe nazivao narodnim, pa i post- n Piše: Ismet DEDEIĆ razornije urezivala u mlade psihe. Iščita- komunističku vlast u Crnoj Gori – do sti- vao ih je dječji instinkt iz dugo zatomlji- canja njene nezavinosti i osamostaljenja. vane, a nikad nesplasnule boli naših rodi- Dakako, u ova dva zadnja perioda nije verzijama prošlosti, montiranim u ideo- telja, rodbine i komšija. Govorila su nam bilo sistematskih zločinačkih aktivnosti, loško-režimskim kuhinjama koje su ovaj njihova ukočena lica i u pola riječi preki- mada će i dosijei tih vlasti, kada i ako narod kontinuirano tretirale kao nepodo- dani razgovori kada bismo banuli u stari- neka konačna i poštena zvanična verzija ban, problematičan i neprijateljski, te je ja društva; njihova nelagodna šutnja je- istorije zakorači na ove prostore, ostati krajnje vrijeme da se ova opasna mrlja i čala je o tome jače i dublje od svih riječi opterećeni i obilježeni, između ostalog, i opaka praznina ozbiljno i temeljito pre- na dunjaluku. surovim zvjerstvima. vaziđu. Radilo se o duboko, u utrobama i du- Naravno, taj projekat i posao ne može šama, zakopanoj istini o ljudima koji su Nepodnošljiva mrlja biti zasnovan na entuzijazmu i žrtvova- branili živote i ponos Bošnjaka u San- nju pojedinaca, te sporadičnim obradama džaku i Crnoj Gori u periodu prve polo- Komitama, komitskim pokretom, pojedinih događaja i ličnosti. S tim se u vine dvadesetog vijeka; dakle, u vreme- muslimanskim milicijama i drugim vido- koštac mora uhvatiti jak i stručan tim koji nu pretrpanom ispaštanjima i stradanjima vima narodne samoodbrane u Sandžaku će izvršiti ozbiljno i cjelovito istraživanje koja će, uz ona što će se desiti sunarod- već su se požrtvovano bavili i zapise o ove obimne tematike te smjestiti stvari njacima u Bosni i Hercegovini krajem tome ostavili časni istraživači i publici- na njihovo pravo mjesto. A iza cijele pri- istog vijeka, u kolektivnom pamćenju sti, poput Alije Matovića, Mustafe Ima- če moraju stati, ako se već i dalje nailazi ovog naroda ostati duboko urezana u svi- movića, Ejupa Mušovića, Haruna Crno- na podozrenje u državnim, onda svakako jest kao najužasnija i najtragičnija. vršanina, Merise Karović, Esada Rahića, nacionalne kulturne institucije. Te ljude su zvali komitama, odmetni- Rifata Rastodera, Mustafe Memića, Ri- cima, kačacima, muslimanskim milicija- fata Hajdarpašića, Zumbera Muratovića, Providan izgovor ma i drugim imenima. Režimske struktu- Rahmana Adrovića i drugih. To su drago- re su im davale negativan predznak, ali cjeni izvori i dokumenti, ali su svakako i Tezi prethodnih režimskih krugova, a oni su među bošnjačkim narodom doživ- nedovoljni, pošto se radi o sudbinski važ- dijelom i sadašnjih, da je djelovanje ko- ljavani prevashodno kao njegovi jedini noj temi i najdramatičnijem dijelu istori- mita, muslimanskih milicija i ostalih istinski zaštitnici. Naime, ni u jednoj od je preživljavanja ovog naroda, a izbrisa- bošnjačkih odbrambenih formacija u državnih tvorevina koje su se u tom bur- noj i krivotvorenoj u onim “zvaničnim” Sandžaku bilo najpogubnije baš po nji-

4 PEČAT

n Boško Bošković n Milovan Đilas

Naime, zločin se dogodio nakon po- nog od beogradskog Dvora, da šahovač- gibije Boška Boškovića, policijskog in- ku dolinu očiste od miroljubivog i beza- spektora, a ranije načelnika okruga Ko- zlenog, ali i nepoželjnog naroda, kao što n Jusuf Mehonjić lašin. Ovo ubistvo je u vatrenim su ranije ili kasnije sličnim metodama govorima na Boškovićevoj sahrani per- očišćena ostala ekskluzivno bošnjačka fidno pripisano družini komitskih vođa područja – Kolašin, Potarje itd. hov narod, da je podsticalo i uvećavalo Jusufa Mehonjića i Huseina Boškovića, Sve i da nikada nije postojao Jusuf nasilje i odmazdu prema samim Bošnja- te njihovim navodnim jatacima u Šaho- Mehonjić i nijedan drugi bošnjački ko- cima, može se suprotstaviti mnogo faka- vićima, kako bi se kod pravoslavnog mita, već bi se našao neki povod i smi- ta. Ali, dovoljno je pomenuti samo jedan življa raspalila osvetnička strast i krvo- slio neki izgovor za pravdanje šahovač- kontra argument koji je nedopustivo ločni elan, što je kreatorima monstruo- kog i ostalih zločina. dugo, doduše i od bošnjačkih intelektual- znog plana i pošlo za rukom. A samo mjesec kasnije, u decembru no-spisateljskih krugova, ignorisan i pre- 1924., uslijedio je novi zločin. Kaznena šućivan. Đilasov poduhvat ekspedicija, sastavljena od žandarma i Radi se o okolnostima u kojima se dobrovoljačkih koljačkih grupa, ubila je desio najveći u nizu zločina – onaj u Ša- Ovu obmanu i ostale činjenice veza- 21 Bošnjaka u rožajskim selima Besnik, hovićima 1924., kada je, na najsvirepije ne za pokolj u Šahovićima, Kolašinu i Balotići, Bać, Paučina i Pripeč. Među načine poznate istoriji ljudskog roda, Potarju najvjerodostojnije je rasvijetlio žrtvama su bili hodža mula – Sadrija iz prema raznim izvorima, ubijeno od 500 najpoznatiji komunistički disident Milo- Njeguša, te dva starca od 94 i 95 godina do 1.000 stanovnika; hiljade preživjelih van Đilas u svom literarno-istorijskom i jedna žena; svi koji su se zatekli u seli- protjerano, a mjesto preimenovano u poduhvatu “Besudna zemlja”: “... Boška ma. Sarajevska revija “Pravda” je o Tomaševo u kojem nije ostao nijedan nijesu ubili muslimani, nego Crnogorci, ovom, takođe oficijelno prešućenom i Bošnjak. kolašinski glavari. To je moj otac doznao neistraženom zlodjelu, objavila tekst kasnije, od pouzdana druga... pod naslovom “Rožajsko klanje”.2 Glavari koji su organizovali ubistvo, međutim, nijesu ni Jedina brana prstom mrdnuli da spriječe Za slučaj “Rožajsko klanje” opet je pokolj muslimana..., potajno kao izgovor potegnut tobožnji obračun s se radujući što jednim udar- komitama, mada nijednog pripadnika ko- cem uklanjaju Boška i istre- mitskog pokreta progonitelji nisu našli, a bljuju muslimane.”1 niti su ih tražili. I bez njih su imali viška Ovaj “savršeno” počinje- krvničke inspiracije; ubijali su nasumično ni genocid bio je plod dviju ljude koje su susretali, kao divljač u šumi, okolnosti – dugo i brižljivo u ovom i brojnim drugim pohodima. Si- podsticane mržnje u pravo- gurno bi ta klanja, poput pomenutog ro- slavnom narodu prema “Tur- žajskog, bila još brojnija i temeljitija da cima”, kako su pogrdno nazi- njihovi počinioci nisu strahovali jedino od vali musliman sko-bošnjačko bošnjačkih komita kojima su bili svojstve- stanovništvo, i plana lokalnih ni iznenadni gerilski napadi iz planinskih vlasti, prešutno blagoslovlje- zabiti, uglavnom u manjim grupama. n Masakr u Šahovićima

5 PEČAT Teza da su bošnjačke komite bile, ne krivci i podstrek za nevolje i stradanja svog naroda, već zapravo faktor odvra- ćanja silnika da golemi zločinački bilan- si ne budu i daleko veći, duboko je uko- rijenjena u usmenom narodnom predanju. Njih narod pamti prevashodno po izuzetnoj hrabrosti, čojstvu i spremnosti na najveću žrtvu u ime pravde. I sam Đilas, pominjući Jusufa Mehonjića i Huseina Boškovića, u kontekstu obma- njivačkog montiranja povoda za zločin u Šahovićima, ističe: “Muslimansko stanovništvo ih je podržavalo, a čak je i pravoslavno imalo divljenja prema njihovoj odvažnosti.”3 Ostaje potreba, naglašavam opet, da n Hasan-aga Zvizdić n Aćif efendija Hadžiahmetović se pojavi ozbiljna i objektivna publikaci- ja o kontekstu nastanka i djelovanja ovog A kako je centralna vlast u Beogradu pokreta narodne samoodbrane; o svim Goli opstanak tretirala pokolj u Šahovićima, najvjero- njegovim zaslugama, ali bez zaobilaže- dostojnija je potvrda što nikakave istrage U slučaju sandžačko-bošnjačkih konja i onog što je za sram i osudu. Uosta- nije bilo; štaviše, sve radnje koje su tada mita – s obzirom na njihovo okruženje, lom, zašto ne bi bilo i drugih vrsta svje- preduzete, bile su sračunate na zataška- stalna administrativna cijepanja i pre- dočanstava, poput nekog filmskog ili vanje zločina. To je stavilo pečat na opšti tumbavanja tog prostora po tuđim arši- pozorišnog djela, ako su već drugi ovdaš- odnos te vlasti prema cijelom jednom na- nima i interesima, te brojčanu domina- nji narodi “nafilmovali” sve i svašta iz rodu; za nju su, očito, Bošnjaci bili bića ciju drugih, njima konstantno svoje istorije, a posebno mitomanije. ispod ljudske vrste. Prorežimska “Politi- neblagonaklonih naroda – jednostavno ka” je o zločinu u Šahovićima pisala na Narod sa potjernice nije bilo nikakve “odmetničke strategi- način koji je, očito, predstavljao svojevr- je”. Oni su se pobunjivali, uglavnom, snu obuku za ulogu ovog lista u zločinu pod diktatom trenutka i tereta aktuelnih Bošnjaci Sandžaka, kao narod sa obmanjivanja srpske javnosti devedese- okolnosti. Tako se preteče njihovih ko- svojevrsne kolektivne potjernice, dugi tih godina prošlog vijeka: U broju od 13. mita pojavljuju i prije 1912., još pod vremenski period, nisu mogli računati novembra 1924. ovaj list izvještava da su turskom upravom, a ključni razlog tada ni na kakav faktor zaštite. Ne samo da “poslije ubistva Boškovića u potjeri proje bilo izbjegavanje odlazaka mladih su bili žrtve zločina, neuporedivo broj- tiv razbojnika uzeli učešće seljani iz oko- Bošnjaka u daleke nedođije pod osman- nijih i masovnijih nego pripadnici dru- line Bijelog Polja. Puna dva dana. 10. i skim ratničkim barjacima. U posttur- gih naroda na ovim prostorima, već je 11. novembra, sve je bilo u pripravnosti skom periodu, u komite su se otiskivali sve to ostajalo obavijeno grobnom tiši- kao pod komandu, jer je narodu dojadio zbog terora režima ili od njega blagos- nom. Svirepost stvarnih zločina, redov- Mehonjić koji se zahvaljujući jatacima lovljenih brutalnih pohoda letećih vodo- no je pratio i jezivi zločin šutnje; uporno ovdje odomaćio. Da nije na vrijeme rea- va Koste Pećanca – klasične režimske su izostajale bilo kakve istrage od strane govala žandarmerija i vojska posljedice paravojske i drugih falangi koje su na vlasti, ali i iole primjereni javni protesti, bi bile i veće”. bošnjačko-muslimanskom stanovništvu osude i zgražanja. Ako se Šahovićima, kao i nizu dru- osvetnički iskaljivale nagomilanu mr- Povodom tragedije u Šahovićima, gih manjih Šahovića, na pravdi Boga, žnju prema turskoj vlasti, kad su Turci izostale su adekvatne reakcije čak i dogodilo to što se dogodilo, a sve uz di- već bili otišli. među bošnjačkom političkom, vjerskom rektnu ili prešutnu podršku režima – A i inače je prema zločinima nad i kulturnom elitom. Ničeg, “osim spora- smije li se onda, danas, jednom Jusufu bošnjačkim stanovništvom u Sandžaku dičnog pomena u štampi od strane vjer- Mehonjiću, rođenom upravo u Šahovi- iz prve polovine dvadesetog vijeka, nje- skih poglavara i pojedinih narodnih po- ćima, zaseok Grnčarevo, zanijekati da je govana klima nemara, zaborava i usilje- slanika...”, kako navodi istoričar Šerbo predosjetio svu silinu opasnosti koja se ne šutnje. Isti je slučaj bio i prema pri- Rastoder u osvrtu na izdanje pomenute nadvila nad njegovim narodom, i zamje- padnicima komitskog pokreta koji su Đilasove knjige na srpskom jeziku koje riti što nije “s glavom na panju” čekao upravo zbog počinjenih i stalne prijetnje se pojavilo 2005. godine, što je zapanju- sopstveno i smaknuće svojih najbližih. novih stradanja jedini ustajali u odbranu juće i ostaje kao neoprostiv kolektiv- Može li se tim ljudima ičim osporiti što svog naroda. Naravno, “službena” šut- no-nacionalni grijeh, bez obzira na neu- su u tako nesigurnom okruženju svoju nja nije mogla zabraniti osjećaj ponosa pitnu opštu i objektivnu sudbinu uzeli u svoje ruke; da li su uop- koji je prema tim zaštitnicima ostao u marginalizovanost te inače slab odjek šte imali alternativu? njihovom narodu, te boli i traume njiho- bilo kakvog glasa bošnjačko-musliman- vih najbližih zbog nikad nezaraslih rana. skog korpusa u Kraljevini SHS.4

6 PEČAT Komite u rožajskom kraju obrazloženje da “ljudski zakon nalaže glavna preokupacija Bošnjaka je bila da u kući gdje se popije čaša vode i po- kako sačuvati živu glavu – svoju, svoje U podsjećanju na komitska vremena i jede so i hljeb, ne smije se učiniti nika- porodice i komšija, te nacionalni identi- sudbine, ne mogu zaobići pripadnike kvo zlo.” tet i dostojanstvo. Ni u kome oni nisu ovog narodnog odbrambenog pokreta iz mogli naći neupitnu naklonost, izuzev u mog najužeg zavičaja okupljene u Pau- Drugi svjetski rat Albancima – svojoj tradicionalnoj braći činsku, Biševsku i Koljenačko-Braljsku po nevolji, dobrohotnoj ali nemoćnoj, komitu, jer se priča o njihovoj dragocje- Priča o spasiocima naroda, vođama takođe sputanoj u raljama tuđih geopoli- noj spasilačkoj ulozi kao neka hamajlija izniklim pod diktatom okolnosti i nužde tičkih i ratnih interesa. prenosi s koljena na koljeno. Jezgro su golog opstanka, koji su kasnije zbog Drugi svjetski rat, baš kao i Prvi, na činili odvažni mještani Koljena, Bralića, toga, i samo zbog toga, satanizovani i ovim prostorima nije imao ništa svjet- Paučine i Grahova – Avdija Braljić i nje- bili žrtve okrutne odmazde, proteže se i sko izuzev naziva; sve drugo je za boš- govi rođaci Jusuf, Avdulj, Braho i Redžo, na period sveopšte neizvjesnosti, nesi- njačko-muslimansko stanovništvo bilo zatim Šaban i Huso Husović, te Lato i gurnosti i raspamećenosti u kojem je već viđeno – oštrenje i upotreba onih Rečko Murić. Oni su formirali komitsku bošnjačko-muslimansko stanovništvo istih kama izvučenih iz privremenih četu 1918. godine, po okončanju Prvog na cijelom Balkanu, pa i u Sandžaku i skloništa; nastavak stradanja i prijetnje svjetskog rata, u atmosferi opšteg haosa Crnoj Gori, zatekla najveća dunjalučka nestankom, ponavljanje progona i po- koji je za srpske i crnogorske zločinačke katastrofa ikad – Drugi svjetski rat. groma iz brojnih lokalnih tragedija, s ekspedicije predstavljao signal za slobo- Većinom su drugi narodi, brojniji i uvijek istim režiserima i izvođačima iz dan lov na bošnjačko i albansko stanov- malobrojniji, veće i manje države, ideo- komšiluka – srpskim i crnogorskim na- ništvo. Važno je napomenuti, jer se radi o loško-politički pokreti i ostali ratni ak- cionalistima koji su, kad se radi o odno- nekoj sudbinskoj i tradicionalnoj niti, da teri, imali u tom neviđenom vrtlogu i su prema Bošnjacima Sandžaka i Bosne su oni prisno sarađivali sa komitama iz zemljotresu neke svoje, što glavne što i Hercegovine, vazda dominirali u tim obližnje Rugove na Kosovu. rezervne planove i koncepcije: koju teri- narodima. Neizbrisivo je sjećanje među Boš- toriju i kako pokoriti ili koji prostor od- njacima, ali i pravoslavcima, da je braniti; ko je neprijatelj i s kime mu se Sveopšte podozrenje Braljska komita u vremenu isključive suprotstaviti; na koji narod i u kojoj vladavine sile, njegovala čvrsta moralna mjeri, pod okriljem sveopšteg haosa, Pokretači i “uvoznici” rata, Nijemci pravila, čojstvo i viteštvo; nije se bavila izliti krvoločnu mržnju i osvetiti se za i Italijani, su uspostavom okupacionih hajdučijom i pljačkom već isključivo ko zna koji i čiji “grijeh” iz prošlosti; a zona podijelili Sandžak u duhu istih zaštitom života i skromne imovine siro- nerijetko i kako se kroz odbrambe- onih podjela, iniciranih odlukama Ber- tinje. Poznat je primjer njihove čovječ- no-oslobodilački rat i prateću revoluci- linskog kongresa 1878., kojima su ga nosti iskazane u selu Đerekare na Pešte- ju, domoći i novog društvenog sistema... Srbija i Crna Gora komadale do 1941., a ri, kada ih je izdao domaćin koji ih je Ratni ciljevi drugih – osvajački, zlo- što će biti nastavljeno i nakon 1945., primio na ručak. Predosjetivši zamku, činački, odbrambeni, oslobodilački, ide- pod okriljem socijalističke Jugoslavije. na vrijeme su se izmjestili, a kada su ološki – bili su plod izbora, obijesti i Oba okupatora su, prije svega, išli na neki od njih predložili da se osvete do- privilegija njihovih kreatora i nosilaca, ruku četničkim pokretima u svojim zo- maćinu zbog izdaje, što je tada bilo ne- ali svima njima su Bošnjaci bili ciljana nama odgovornosti, podstičući njihove pisano pravilo na svim stranama, stari meta ili usputna šteta; u Sandžaku, po- antimuslimanske pretenzije i pojačava- Jusuf Bralić je taj prijedlog odbacio uz slovično već, ponajveća! Istovremeno, jući kod Bošnjaka osjećaj ugroženosti. Istovremeno, ni od komunistič- ko-partizanskog rukovodstva u Crnoj Gori nisu stizali nikakvi ohrabrujući si- gnali. Naprotiv, u Okružnom komitetu KPJ Berane, kao ogranku Pokrajinskog komiteta KPJ Crne Gore, imali su odbo- jan stav prema Bošnjacima, nerijetko ih otvoreno tretirajući kao “Turke”, isto kao i pripadnici četničkog pokreta. Zato je u ključnom periodu 1941. izostalo formiranje značajnijih partizanskih jedinica u Rožajama i Bihoru, bez obzira što je u ovim krajevima bilo istaknutih komuni- sta kao što su Hivzija Ćatović, Mustafa Pećanin i drugi u Rožajama, te Mahmut Hadrović i dr. Mehmet Hodžić u Petnjici. Crnogorski partijski i ustanički lideri, pogotovo u prvim godinama rata, trudili n Pljevlja 1912. godine su se da uskrate ovim krajevima, kao i

7 PEČAT nekim drugim u Sandžaku, mogućnost organizovanja partizanskog pokreta kojem bi Bošnjaci masovnije pristupili, prepuštajući ih okupatorskim snagama i četnicima. O toj činjenici svjedoče i partizansko-komunistički izvori. Jedan od vođa Narodno-oslobodilačkog pokreta Limske doline Radivoje Boričić je u svojoj knjizi “Prvo oslobođenje Berana” (Ivangrad, 1959., str.11.) zapisao: “Mo- glo bi se prebaciti partijskoj organizaciji da nije dovoljno posvetila pažnju i an- gažovala se za rad na ovom terenu”. Vi- soka partijska funkcionerka Mitra Mitro- vić, ranija supruga Milovana Đilasa, će 1969. pomenuti Đilasovo podozrenje i grijehe prema Bošnjacima Sandžaka. Bošnjački narod je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, uzeo značajno učešće u NOB-u, a naročito kad su na crnogorsko-sandžačkom području počele da n djeluju veće partizansko-oslobodilačke Rožaje formacije. O tome svjedoče izvorni podaci iz arhive Narodnooslobodilačke briji. Tako je u Gornjem Bihoru branio- nog vojnog sistema. Ponoviću da je to vojske Jugoslavije (NOVJ) do kojih je ce predvodio Mula Osman Rastoder, sprječavala i, nipošto slučajna, podjela došao Selmo Cikotić, general Armije šezdesetogodišnjak, a u rožajskom kraju većinskih bošnjačkih teritorija na zone BiH, porijeklom iz Petnjice. nadaleko poznati Mula Jakup ef. Kardo- pod nadzorom okupacionih vlasti. Me- vić, izuzetno vitalni sedamdesetogodiš- đutim, u slučaju nužde ove lokalno-teri- Najveća prijetnja njak, te ostali narodni komandanti. torijalne jedinice bi se, sa zadivljujućom solidarnošću i borbenim moralom, pre- U svakom slučaju, nad bošnjačkim Bedem golorukih bacivale s kraja na kraj Sandžaka i po- stanovništvom Sandžaka i Crne Gore se magale gdje zaprijeti najveća opasnost. početkom rata 1941. nadvila najveća Branioci su bili dobrovoljci, i djelo- Dakako, uz sve pomenute vrline, teško prijetnja u njegovoj vazda teškoj, a po- vali su u okviru muslimanske ili narod- bi se ove grupacije – uskraćene za ono često tragičnoj istoriji. Četnici nisu krili ne milicije i vulnetara (dobrovoljaca). najosnovnije što vojsku čini vojskom – svoje zločinačke namjere, okupacione Njima nije bilo svojstveno klasično voj- uopšte održale, te uspješno obavljale i vlasti podozrenje, a dok je crnogorsko no ustrojstvo i način djelovanja. Nisu lokalne odbrambene zadatke, a pogoto- komunističko-partizansko rukovodstvo imali nikakave uniforme, oružje su navo velika manevarska dejstva, da nije generalno njegovalo odbojnost prema bavljali sami, a hranu su nosili od kuće bilo već pomenutih izuzetnih predvod- ovom narodu, neke njihove jedinice na kada bi polazili na odbrambene položa- nika – narodnih vođa. terenu su predstavljale opasnost sličnu je, po smjenama i redoslijedu. Za vrije- četničkoj. U tako prijetećem okruženju, me borbi dizali bi se svi. Prema napada- Gazija Mula Jakup Bošnjacima nije bilo druge nego da spas čima iz pravca Berana i Limske doline, potraže u samoorganizovanju i stanu u bila je uspostavljena linija odbrane Dža- A među najizuzetnijim svakako je sopstvenu zaštitu. kova livada – Smiljevica – Kacuber – bio Rožajac Mula Jakup efendija Kar- Najprije se u opasnosti našlo pod- Turjak. Sama njena uspostava je bila dović. Porijeklom iz imamske porodice, ručje Gornjeg Bihora – zaleđa Rožaja, značajan faktor odvraćanja za Đurišiće- i sam je završio poznatu medresu u Sko- na koje su atakovali četnici iz doline ve četnike koji, opijeni mržnjom, ko- plju, i u raznim sredinama obavljao Lima, pod komandom zloglasnog Pavla ljačkim planovima i italijanskom logi- vjersku službu. Bio je širokih vidika i Đurišića i uz izdašnu logističku podršku stikom, nisu očekivali nikakav otpor interesovanja, puno putovao i govorio italijanske okupacione vlasti. Njihov golorukih “Turaka”. Za razliku od ovog više jezika. Zbog vjerskih i svjetskih cilj je bio da zauzmu Bihor, Rožaje i Tu- kraja, u mjestima gdje im se nijedna znanja, još prije rata je stekao veliki tin, i na kraju Novi Pazar, uz koordinira- puška nije suprotstavila, četnici su poči- ugled u Sandžaku, na Kosovu i u Make- no djelovanje četničkih formacija iz nili stravične zločine. doniji. A taj ugled vinuo se u beskraj Istočne Bosne, te srbijanskih četnika iz Pošto su ove braniteljske grupacije kada je ovaj odlučni sedamdesetogodiš- pravca Ivanjice i Raške. Ali, naišli su na nastajale spontano i zasebno za svako njak iskazao hrabrost i spremnost da neočekivan otpor. U tim kritičnim dani- naselje zbog zaštite od zločinačkih upa- najneposrednije predvodi branitelje u ma, na čelo nacionalne odbrane stavili da, one nisu imale stalnu koordinaciju i odsudnim bitkama za spas Bošnjaka od su se oni najmudriji, najučeniji i najhra- hijerarhijski ustroj u smislu objedinje- planiranog definitivnog iskorjenjivanja

8 PEČAT iz Sandžaka, obezbijedili su mula Jaku- boraca iz rožajskog kraja, odigrali su Zaštita pravoslavnih komšija pu najuzvišenije mjesto u kolektivnom značajnu ulogu i u odbrani Sjenice, Tu- pamćenju naroda, koje poratna režim- tina i drugih mjesta u Sandžaku i na Ko- Ali, ta mula Jakupova srčana posve- ska istorija, uprkos ideološkim falsifika- sovu. Oni su uvijek išli gdje je bilo naj- ćenost odbrani svog naroda nikada nije tima i gromoglasnom prešućivanju teže i nikad ih nije trebalo zvati dvaput. prelazila granice nečovječnosti prema mnogih činjenica, nije mogla zasjeniti Partizani slijede Karađorđa drugim narodima. Tako se među Srbima niti pomutiti. Zanimljivo je da najveći napad na u novopazarskom kraju i šire, s koljena Kad je izbio, rat živio je na porodič- Sjenicu nisu izvršili četnici, već partizana koljeno, prenosi priča kako je mula nom imanju u selu Vučoj, a radio kao ni, početkom zime 1941. Nakon dugo- Jakup u vrijeme odsudne bitke za Novi državni imam u obližnjem Biševu koje trajnih bitaka za odbranu Novog Pazara Pazar, zajedno sa ostalim bošnjačkim je tada imalo status opštine. Zanimljivo od četnika, mula Jakup se sa saborcima, vođama, zaštitio od pokolja i 420 novo- je da su se prvih ratnih mjeseci u njego- bez imalo predaha, uključio u odbranu pazarskih Srba. Nešto ranije u Rožaja- voj kući skrivali braća Haso i Hilmo Ro- grada na Pešteri, gdje je branioce pred- ma se energično založio kod italijanskih žajac, poznati komunisti iz Novog Paza- vodio Hasanaga Zvizdić, porijeklom iz vojnih vlasti da poštede živote pravo- ra, koji će poginuti u Prijepoljskoj bitci Fazlagića Kule kod Gacka. Sjeničaci slavnih komšija – 17 zatvorenih Magde- 1943. I to govori o njegovoj ljudskoj ši- nisu vjerovali nikome, pa ni partizani- linića i Zekića iz Bogaja i Radeve Ma- rini i toleranciji. ma, što je potpuno razumljivo s obzirom hale, da ne bi nečasni biljeg ostao na na svoja ružna istorijska iskustva, a na- njihovim komšijama – rožajskim Boš- Svi za Pazar ročito na teške ožiljke iz 1809., kada je njacima. u krvavom pohodu koji je predvodio Na inicijativu Mula Jakupa , Mula Ostalo je zapamćeno kako je mula Karađorđe Petrović, u ovom mjestu ubi- Mehmeda i drugih uglednih građana ro- Jakup u jesen 1941., na poziv vođe no- jeno oko 2.500 Bošnjaka. žajske opštine rožajci su u svojim kuć- vopazarskih branilaca – Aćifa efendije Bitno je napomenuti da su partizani ma primili komšije pravoslavne vjere , Hadžiahmetovića poveo 400 ratnika iz u Sjenici ponovili Karađorđevu taktiku brinuli o njihovim životima a naročito je biševskog i rožajskog kraja na daleki s početka 19. vijeka. Postigli su dogovor karakterističan svijetao primjer stanov- usiljeni marš do Novog Pazara na koji je sa braniocima o nenapadanju, koji su nika sela Koljena Bralića, Dedeića, Mu- navaljivalo preko 15 hiljada četnika. zatim podlo prekršili. Međutim, ovaj jevića i Husovića koji su u svoje kuće Njegovi borci su, uz Pazarce, Pešterce i put su s druge strane bili ljudi koji su primili porodice Magdelinića i Zekića , Albance, koje je vodio još jedan starina pamtili srpsku prevaru iz 1809., uz to komšije pravoslavce iz sela Bogaja i – sedamdesetpetogodišnji Šaban Polu- predvođeni komandantom Zvizdićem Radeve Mahale i cijelo vrijeme rata ža, u toj bitci svih bitaka, dao nemjerljiv koji je nosio dodatnu ranu i pamćenje iz bratski živjeli kako to nalaže ljudski doprinos spašavanju čaršije koja je vaz- zavičaja, pa su “prevaranti” spremno moral i sve svete knjige. da bila srce i duša Sandžaka. dočekani i razbijeni. Poznat je i primjer starice iz beran- Naravno, najveći doprinos mula Ja- Istorija se sada nije ponovila, a za to skog kraja na čiju je molbu Mula Jakup kup je dao u odbrani svojih Rožaja, naro- dio zasluga imaju i Rožajci i Bihorci, na sačuvao živote četvorici njenih sinova – čito prilikom odsudnog napada crnogor- čelu sa mula Jakupom Kardovićem. Za- pripadnika četničke vojske, omogućivši skih-četničkih snaga u avgustu 1943. Bio nimljivo je da ovakav tok događaja u da neometano napuste skrovište na poje ramazan, ali je on u obraćanju Rožajci- vezi Sjenice, između ostalih, potvrđuje i dručju Rožaja. Tom pričom i svjedoče- ma rekao da je odbrana svoga praga i va- pomenuti srbijanski publicista Dra- njem ona je izdejstvovala kod upravnika tanana prvom mjestu, te da svi naprečac goljub Todorović.5 zatvora da nakon rata bude oslobođen iftare i krenu na liniju odbrane na Kacu- beru, a da se obaveza posta može naknadno odužiti – dan za dan. Među prvi- ma je stigao na borbeni položaj, čime je po ko zna koji put bezgranično podigao moral saboraca, a preko glasnika je obez- bijedio dolazak Albanaca sa područja Peći koji su, kao i uvijek, pritekli u po- moć. Ovaj najjači udar iz pravca Berana i doline Lima okončan je i najvećim pora- zom i gubicima četnika. Nakon toga, oni više nisu bili sposobni pokrenuti ozbilj- nije operacije, pogotovo što je ubrzo usli- jedila i kapitulacija Italije, kao glavnog logističkog sponzora crnogorskih četni- ka. Istovremeno je time ovjekovječen mit o Rožajama kao neosvojivoj tvrđavi. Izuzetni autoritet mula Jakupa, uz junaštvo i nepokolebljivost njegovih sa- n Rožaje 1941. godine

9 PEČAT Jakupov najstariji sin Suljo koji je već bio planiran za strijeljanje. Još niz sličnih primjera potvrđuje da je mula Jakup bio branilac ne samo pripadnika svog naroda, već svih ljudi u nevolji. Pred bitke je uvijek saborcima na- pominjao da imaju obzira prema žena- ma, starcima i nejači na drugoj strani: “Mi smo tu da branimo vatan! Tamo ne smije niko ništa da radi što nam vjera ne dozvoljava!” Svi odbrambeno-ratni podvizi i viteštvo mula Jakupa i njegovih saboraca ostali su nepomućeni ne- moralom i nečovještvom. Postupali su najčasnije u vremenima koje je obilje- žilo beščašće. n Mula Jakup efendija Kardović n Mula Osman Rastoder Kriv zbog opstanka Bošnjaka Kad su pravoslavcima iz sela Bašče Takav jedan uglednik morao je biti Nemoć istine neke bande odvele 200 ovaca, Adem i na smetnji svima u novoj crnogorskoj Prema dogovoru Nijemaca i Italija- njegovi rođaci uspjeli su da vrate vlasni- komunističkoj vlasti. Smetao je onim na, Rožaje su od maja 1941. pripale ita- cima polovinu. Kad je Baščanima zapri- izvornim partijsko – ustaničkim lideri- lijanskoj okupacionoj zoni, odnosno jetila moguća odmazda od nekontrolisa- ma (poput Milovana Đilasa, Ivana Milu- Pećkoj prefekturi. Za nonprefekta Roža- nih grupa, nakon božićne tragedije tinovića, Svetozara Vukamanovića ja, odnosno načelnika sreza, postavljen Bošnjaka Donjeg Bihora, opet ih je Tempa i drugih), jer je sa svojim veli- je Adem Kurtagić. Inače, u Rožajama Adem sa rodbinom privremeno smjestio čanstvenim djelom nosio harizmu jed- nije bila organizovana tzv. muslimanska u bošnjačke kuće. nog od ključnih spasilaca bošnjačkog milicija, a sa Italijanima nije razvijana Mnogo glava je Ademaga svojim au- naroda. A tog naroda je, i zbog ničim nekakva prisnija saradnja, već samo toritetom i naročitim govorničkim umi- opravdanog zaziranja pomenutih lidera najnužnija. Pominjao sam već da su oni jećem sačuvao, te mnoge zatvorenike pred značajnijim uključivanjem Bošnja- “specijalne” odnose i ratna sadejstva izvukao iz italijanskih zatvora. On je ka u partizanski oslobodilački pokret, imali sa Đurišićevim četnicima, te da su vlast doživljavao kao mogućnost da se naročito u prvim godinama rata, jedno- prema Bošnjacima od svog dolaska pa ljudima pomogne, a ne za bilo kakvu stavno trebalo nestati. do kapitulacije, iskazivali vidljivu re- obijest. S koljena na koljeno se u Roža- Posebno je mula Jakup bio trn u oku zervu i nepovjerenje. jama priča i da se zaštitnički odnosio meteorski uznapredovalim “kadrovi- Najupečatljiviji pokazatelj čiji prija- prema simpatizerima partizana i komu- ma”, onima što su pred kraj rata zanoći- telji su bili Italijani je tragedija Jusuf-be- nista. Da nije bilo Ademagine više nego li kao četnici, a osvanuli kao partizani, a ga Ćorovića, ratnog predsjednika opšti- tolerantne vlasti, te rodbinskih i drugih kojih je u Crnoj Gori bilo daleko više ne Lozna, takođe u bihorskom kraju. prisnih odnosa, ti ljudi su mogli biti po- nego u ostalim područjima bivše zajed- Vraćajući se sa pregovara s Italijanima u bijeni bez ičije odgovornosti. ničke države. Crnogorskoj vrhušci nika- Beranama i Haremima, iako u pratnji Jednostavno, nikakva zlodjela nisu ko nije odgovaralo da mula Jakupova italijanskih vojnika, Jusuf-beg je u čet- se mogla vezati za Ademagu Kurtagića, ratna uloga bude odvagana kroz sudski ničkoj komandi, u Zaostru, zvjerski mu- već samo čovječni i plemeniti postupci, proces. S jedne strane, ma kako ambici- čen i usmrćen. Otkidali su mu dijelove ali to mu nije pomoglo da sam ne posta- ozno bio montiran i upakovan taj pro- tijela... ne žrtva svirepog zlodjela. Jedne majske ces, izbila bi na vidjelo neporeciva i U takvoj situaciji i Adem Kurtagić, poratne večeri odveli su ga u Ševkovaču moćna istina koja bi opasno kompromi- poznat kao Ademaga, bio je načelnik – zatvor u Beranama.6 U beranskom sre- tovala namjeru naredbodavaca progona, sreza samo zbog svijesti i uvjerenja na- zu tada su gospodari života i smrti bili a s druge strane – narod sigurno ne bi roda da, ako već neko mora, onda neka braća Jagoš i Mujo Šćekić, te predsjed- šutke prešao preko očitih priprema za na toj funkciji u preosjetljivo vrijeme nik suda Vojo Šćepanović.7 nanošenje zla svom časnom velikanu i bude razuman čovjek sa širokim vidici- Mnogi su pokušali da Kurtagića od- spasiocu. Zato je mula Jakupu presuđe- ma. Nije poziciju koristio ni za kakvo brane istinom, ali istina nije imala nika- no prijekije i od najprijekijeg suda! Kao lično dokazivanje i uživanje u moći, već kvih šansi pred krvoločnim namjerama i drugim sandžačkim narodnim vođama, isključivo da se sačuvaju životi ljudi, zlikovaca. Bez ijednog konkretnog do- žrtvama odmazde zbog “krivice” za op- spriječi bezakonje i anarhija, održe kaza Ademaga Kurtagić je osuđen na stanak svog naroda u najvećem dunja- skladni međunacionalni odnosi i zaštite smrt. Strijeljan je sa još dvojicom “osu- lučkom udesu u kojem za taj opstanak pravoslavne komšije koji su u manjem đenika” – jednim koji se dičio da je čet- nije bilo nimalo realnih izgleda. broju živjeli u rožajskom kraju. nik i jednim Plavljaninom čije ime je

10 PEČAT

n Bijelo Polje 1944. godine ostalo nepoznato. Egzekuciju je slado- njegovi pripadnici protjerani preko dem kurban za bratstvo!”, bila mu je za- strasno obavio Jagoš Ščekić sa još tri Lima, na apel svog predratnog prijate- dnja poruka. Smrtnu presudu je dočekao puškomitraljesca. lja, učitelja Vučelje, komandanta četnič- u zatvoru zvanom “Jusovača” u Podgori- kog bataljona, Meho je zaustavio palje- ci.8 Prema pričama svjedoka, pred izla- Kurban za bratstvo vine i pljačku stoke u njegovom selu zak na gublište, počešljao se pred ogleda- Dapsićima. Oduzeta stoka je uredno lom, zapalio cigaretu, zatražio da mu Meho Kalač je svoj kratki, nasilno vraćena vlasnicima. daju da stavi ćulah na glavu i rekao: “Ja prekinuti život, bez ostatka posvetio do- Preturivši rat bez ikakve mrlje nečo- idem prav. Želim slobodu i mir svim lju- brobiti rodnih Kalača, nadomak Rožaja. vječnosti, Meho se nakon njega, kao i dima, svih vjera!” Pred prijetnjom zločina koju je nosio ranije, posvetio domaćinstvu i poljopri- U međuvremenu je do porodice sti- rat, komšije su ga kao odvažnog i ugled- vredi. Gledao je, što se kaže, svoja posla, gao haber, ne i dokumentom potvrđen, nog čovjeka postavile na čelo odbrane. ali su mu se i u posao i u život opako da je smrtna presuda u najvišem vrhu Kalači su branili svoje mjesto od četni- umiješali režimski krvoloci. Odveli su ga zemlje, Titovom Maršalatu, ukinuta. ka, uspostavivši čvrstu liniju odbrane, 1946. u zatvor u Bijelom Polju, gdje se Mehov sin Amir je pričao da mu je kao i od upada raznih pljačkaških bandi. prema sjećanjima svjedoka držao više amidža Etem otišao u Podgoricu da Ali, poput svog ognjišta i života, s istom nego dostojanstveno. Tamo ga je posjetio babu odnese radosnu vijest, ali je ovaj odlučnošću su štitili pravoslavne komši- već pominjani Jagoš Ščekić, sada kao već dva dana bio ubijen. je, naročito susjedna sela – Bogaje i Ra- predsjednik suda u Beranama, sa četiri To svirepo poigravanje režima oko devu Mahalu. Tokom dviju kritičnih go- razreda osnovne škole i Đedo Vojvodić, navodnog ukidanja kazni, redovno pra- dina – ‘42. i ‘43., kada je pravoslavnom sekretar Sreskog komiteta Berane. ćenog zakašnjelom dostavom tobožnjih stanovništvu u ovom kraju prijetila od- Povjerio se drugim zatvorenicima oslobađajućih presuda, bilo je nerijetka mazda zbog četničkih zločina širom kako su mu rekli da znaju da nije kriv, i praksa. Zlehude porodice nevinih žrta- Sandžaka i Crne Gore, Meho je u svojoj da mu neće faliti dlaka samo ako, kao va, vapeći za pravdom, znale su u te gla- kući sačuvao cjelokupnu familiju kom- “glava Kalača”, kaže ko je opljačkao sta- sine naivno povjerovati, a cilj režima je šije Pauna iz Bogaja. do nekih Radunovića. Radilo se o samo bio da se, na taj način, i izvrši kazna i Ali njegovo viteštvo i čovječnost su desetak ovaca, ali Meho nije bio spreman njegovi najviši vrhovi predstave dobro- dosezali i dalje. Kada je četnički pokret da oda svoje bratstvenike i bude sutra po- hotnim i moralnim. u ovom kraju razbijan u avgustu 1943. i pljuvan kao izdajnik. “Riješio sam da bu-

11 PEČAT Ponos Bihora tvrdnje o neblagonaklonom, a nerijetko i cija koju su izvršili pripadnici OZN-e neprijateljskom odnosu glavnih poluga prilikom njegovog sprovođenja na sud u Komunistička vlast s posebnim ža- crnogorskog komunističko-partizanskog Pljevljima. Sve je obavljeno u tišini rom se okomila na mula Osmana Rasto- režima prema cjelokupnom bošnjačkom neke zabiti i toliko “profesionalno” da dera – najveći vjerski i uopšte ljudski narodu. Ćazim je od samog početka rata rodbina nikada nije došla do tijela rah- autoritet u Bihoru. On je jedan od najza- zagovarao potrebu samoorganizovanja metlije. Ali, nikada nije utihla priča u služnijih za dobru organizovanost brani- naroda Donjeg Bihora, ubijeđen da će narodu; decenijama nakon rata, teško je laca što je spriječilo da Gornji Bihor ne četnici pod okriljem opšte ratne frtutme neko sijelo u mom kraju, a vjerujem i doživi sudbinu Donjeg Bihora koji je nastojati da ostvare svoj glavni san i cilj: šire po Sandžaku, moglo proći bez po- naročito nastradao na Božić 1943. Tada da konačno iskorijene bošnjačko-musli- mena Ćazimove hrabrosti, predvodnič- su bošnjačka naselja spaljena, a nastra- mansko stanovništvo iz Sandžaka. kog autoriteta i čojstva. dale stotine žena, djece i staraca. Mula Međutim, većina stanovnika Donjeg Ista je bila i “konačna” sudbina le- Osmanove organizacione moći naju- Bihora nije bila spremna da se povede gendarnog organizatora i vođe odbrane vjerljivije potvrđuje činjenica da je Gor- za najenergičnijim zagovornicima otpo- Novog Pazara, Aćif efendije Hadžimu- nji Bihor ostao nepokoren uprkos činje- ra, pa je ta naivnost skupo plaćena. Oni stafića, njegovog saradnika Ahmeta Da- nici da se nalazio nadomak glavne su nespremno dočekali veliku četničku cića i mnogih drugih tamošnjih ugledni- Đurišićeve komande u Zaostru, pa je cijeli rat bio glavni trn u oku četničkom pokretu u Crnoj Gori. Ni Bošnjaci rožajskog kraja nikada neće zaboraviti mula Osmana Rastode- ra, jer je blagovremenim dojavama i borbenim sadejstvima sa mula Jakupo- vim saborcima dao veliki doprinos i da Rožaje ostanu odbranjene. Baš zbog svega toga, nakon rata su nastavili da ga proganjaju drugi zlikovci – oni iz crnogorske OZN-e, među kojima je bio veliki uticaj prerušenih četnika. I tada su došle do izražaja izuzetne sposobnosti ovog bihorskog ljudine: dvije godine se uspješno skrivao i izmicao potjerama, da bi ga, nakon izdaje, progonioci muč- ki ubili nedaleko od Dobrodolske rijeke. O kakvom se izuzetnom kovu ljudi n Novi Pazar radilo; i kakvim su moralom, ponosom i hrabrošću bili zadojeni i opasani, svje- doči i Mula Osmanov četovođa i jedan ofanzivu na Božić 1943. kada je Donji ka, te oko 2.000 branilaca ovog grada. od najbližih saradnika – Zifo Šabotić. Bihor spaljen uz veliki broj žrtava .Tra- Branioci Novog Pazara nisu imali nika- On je izmicao stalnim potjerama čak do gedija je bila preokret za odbrambeni kave sukobe sa partizanima tokom rata. 1948. kada je, nakon izdaje, iz zasjede moral Donje Bihoraca, pa su od tada Oni su samo spriječili genocid koji su ubijen. Članovi njegove porodice su masovno stali uz Ćazima Sijarića i osta- planirali izvršiti četnici usmjeravajući preživjeli sve moguće torture i mučenja, le predvodnike otpora. U ljeto iste te go- prema Novom Pazaru najjače snage. ali nisu ukaljali ni svoj ni njegov obraz. dine, upravo će oni odigrati presudnu Ovaj grad je morao biti srušen upravo Ipak, na nekom kraju, uvijek se nađe ulogu u slamanju nove ofanzive na cije- zbog toga što je u bošnjačkoj psihi prije- neki izdajica, ali ostaje neumitna činje- li bihorski kraj, kada su napadače otje- stolnica Sandžaka i čija je odbrana, pod nica da je Zifo Šabotić, koji je branio rali preko Lima i nakon čega se četnički vodstvom velikog uglednika Aćif-efen- svoj narod od četnika u ratu, preturio još pokret više nije mogao oporaviti. dije, predstavljala veliki podstrek dru- čitav jedan rat odolijevajući zločincima Tada se konačno dio crnogorskog gim mjestima u Sandžaku da istraju u novog režima. partizanskog vrha dosjetio da “otvori borbi za rodnu grudu, ognjišta i živote. vrata” narodno-oslobodilačkog pokreta Vođa odbrane Sjenice Hasanaga Ćazimov put Ćazimu Sijariću i njegovim odvažnim Zvizdić je izbjegao pred partizanskom saborcima, pa će oni do kraja rata djelo- odmazdom u Tursku. Ali njegovi sarad- Ratna sudbina i put Ćazima Sijarića, vati kao pripadnici partizanskih snaga. nici, koji se nisu odlučili na taj korak – branioca Donjeg Bihora i brata poznatog Međutim, ni to Ćazimu nije pomoglo da Ćamil Prašović, Husejn Rovčanin, pisca Ćamila Sijarića, donekle su drukči- izbjegne poziv za suđenje zbog prethod- Murat Kurtović i drugi – brutalno su li- ji od opisanih prethodnika, ali, na kraju nog, za režim spornog ratnog angažma- kvidirani od strane partizanskih “oslo- krajeva, opet potvrđuju sve prethodne na. Ali, tradicionalno već, suđenje nije bodilaca”. održano, a razlog je Ćazimova likvida-

12 PEČAT Sudbinska zadaća nje da su komite, muslimanske milicije i vore na sijelima, u krugu rođaka, istomi- ostali pripadnici nacionalne samozaštite šljenika, a ne u nacionalnim i institucija- U svakom slučaju, rasvjetljavanje i odigrali nemjerljivu ulogu u odbrani go- ma države, gdje takvim razgovorima javno prezentovanje istine o zaštitnicima log opstanka i identiteta sandžačkih i cr- jeste mjesto. Dakle, nužno je što hitnije bošnjačkog naroda u Sandžaku /Srbiji i nogorskih Bošnjaka u prvoj polovini napraviti svojevrsnu inventuru sopstve- Crnoj Gori/, posebno u vremenu od kraja dvadesetog vijeka, nužno je jasno ukazane historije, jer poznato je da prije opera- turske uprave (1912.) do uspostave parti- ti i iskazati istinu o tim ljudima. Zato mi cije pacijent mora proći temeljne pretra- zanske vlasti (1945) – uz istraživanje i se čini, bar za početak, da bi udruženje ge da bi dentifikovao uzrok bolesti. dokumentovanje stravičnih zločina nad Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka moglo Istina o zaštitnicima bošnjačkog na- ovim narodom u istom periodu, na čemu biti nosilac aktivnosti organiziranja naroda u Sandžaku složeno je istoriograf- se, nakon isto tako preduge šutnje, ko- učnog skupa na ovu temu. Brojnost i na- sko pitanje koje je iz više razloga godina- načno počinju praviti ozbiljniji koraci – učne reference članova ovog udruženja ma ostajalo bez odgovora, neistraženo i predstavlja prioritetnu moralnu, nacio- solidna su osnova za uspješno realizira- zatamnjeno. Istoričari su bili u službi si- nalnu i istorijsku zadaću kulturne, nje ovog prijedloga. Maksima Audiatur stema, pod njihovom prismotrom, ogra- intelektualne i političke elite ovog naro- et altera pars!(Neka se čuje i druga stra- ničeni ili potpuno onemogućeni da istra- da. Uz odavanje svih počasti i priznaja na!) konačno zaslužuje punu pažnju. žuju i pišu, a žrtve četničkih zločina ili dosadašnjim individualnim i entuzija- Novi pogledi u istorijskoj nauci pri komunističkog terora su najčešće šutile, stičkim ostvarenjima na rasvjetljavanju izučavanju ove teme otvoriće veliki broj pa o tim tragičnim događajima nisu pri- teške i kompleksne prošlosti ovog pro- nikad spoznatih istina, koje će nam omo- čali ni svojoj djeci. Ovakav ambijent stora, to mora biti timski strateški proje- gućiti da se, poput svih drugih, sami ba- ‘straha’ koji je nametnut i kontroliran od kat koji će svakako imati u vidu i sve vimo svojom istorijom, svojim interesi- komunističkog sistema, potpomognut prethodne istraživačko-spisateljske doma, svojim velikanima, pa i svojim nacio-šovinistima kojima nisu odgovara- prinose u tom kontekstu. Stoga je nužno izdajnicima, te da konačno napustimo le istorijske činjenice o bošnjačkim žr- što prije, između ostalog, organizirati na- stereotip nametnutih, i za tuđi interes tvama prijetio je da veo zaborava prekri- učni skup koji bi se bavio ovom temom. određenih “istina”. Bošnjaci još uvijek je istinu. U tome su bili veoma uspješni. Nužno bi bilo organizirati i, unutar nemaju svoju javnost i zato do nje i ne Stvoren je utisak da Bošnjaci, ustvari, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, drže. Naravno, neki od onih koji su danas aktivno, gotovo da i nisu sudjelovali u historijsku sekciju koja bi se bavila ovom na vlasti voljeli bi da ona nikada i ne za- Drugom svjetskom ratu, ni kao žrtve, ni tematikom. Publiciranje radova naučnih živi, jer se svaka vlast prema javnosti kao oslobodioci. U interesu zataškavanja skupova, te istraživačkih radove naučne slično odnosi. Javno uspostavljanje vri- ili minimiziranja bošnjačkih žrtava mno- sekcije pomoglo bi u određivanju načina jednosti, odgovornost prema narodu a ne ga mjesta pogroma Bošnjaka, nakon rehabilitacije ličnosti koje su u dosadaš- partijskim vođama, prihvatanje narodnih Drugog svjetskog rata, nisu ni obilježe- njoj istoriografiji i publicistici, predstav- sudova i zadovoljavanje njegovih potre- na. Poslije svakog zločina nad Bošnjaci- ljeni isključivo u nekakvom otpadnič- ba, samo su neki od elemenata koncepta ma bio je period zatišja ili šutnje, a onda kom, zločinačkom i antirežimskom javnosti koji u svijetu funkcionira u poje nastupala laž, falsifikovanje događaja kontekstu. Danas kada gotovo ništa ne sljednja dva stoljeća. Nasuprot tome, (istorije) i ponovo zločini. Primjera za to može potisnuti duboko narodno uvjere- Bošnjaci o bitnim stvarima još uvijek go- je na pretek. Stravične zločine genocida i etničkog čišćenja su počinili četnici u 1 Milovan Đilas, Besudna zemlja, izdanje na srpskom jeziku, Beograd, 2005, 213.; izdanje na istočnoj Bosni, u istočnoj Hercegovini i engleskom jeziku pod naslovom Land Without Justice, Njujork, 1958. godine. Sandžaku. Koliko danas o tome znamo? 2 Alija Matović, “Rožaje i okolina, ljudi i događaji (1912-1945)”, 62. Nedovoljno! Upravo zato treba što hitni- 3 Milovan Đilas, Besudna zemlja, 209. je realizovati predloženu inicijativu. 4 Šerbo Rastoder, Almanah 33–34, Podgorica 2006., 192. Inače, Rastoder je objavio 20011. go- Snažnu uputu o tome šalje i knjiga dine prvu knjigu u cijelosti posvećenu ovom stravičnom zločinu – Kad su vakat kaljali insani: ¨Sandžački gazija Osman Rastoder¨ au- Šahovići 1924; Almanah, Podgorica. 2011. tora Zumbera Muratovića koji, između 5 “Muslimani u Sandžaku su takođe tolerisali okupatorsku vlast i nisu prvi napadali ni četnike, ostalog tvrdi i poručuje: „Srbi i Hrvati ni partizane. Partizani su, recimo, imali dogovor sa Muslimanima da neće napasti Sjenicu. imaju tačne podatke o poginulim u toku Izneverili su dogovor, iznenada i mučki napali, ali su odbijeni i poraženi. Posle rata izvršene drugog svjedskeg rata. Bošnjaci to ne su odmazde nad Muslimanima Sandžaka. Ogroman broj Muslimana pod terorom i pritiskom rade kao da se stide svoji poginulih, kao iselio se u Tursku. To iseljavanje trajalo je sve do pada Rankovića 1966. Muslimani San-džaka da su poginuli Bošnjaci krivi što je bio su zaista potpuno nedužno stradali posle rata.”(Dragoljub Todorović, Knjiga o Ćosiću, 73.) rat i što su se morali braniti. Komunisti 6 Ševkovača je narodno ime za zatvor koji je bio smješten u kući oduzetoj od Ševka Hadrovića. su tako krivo predstavili muslimansku 7 Bio je običaj da se muslimanska imena, kao u ovom slučaju “Mujo”, nadijevaju u pravoslav- miliciju kao izdajnike. Nažalost, mnogi nim crnogorskim porodicama kojima se prethodno nije dalo da prežive muška djeca. bošnjački intelektualci su to primili kao 8 Jusovača je nekadašnji poznati zatvor u Podgorici, koji je osnovan za turske vladavine. Nado- istinu. Danas smo spremni da, uvažava- gradio ga je Juso Mučin Krnjić u 19. vijeku i po njemu ga je narod prozvao “Jusovača”. Jusovi jući sve okolnosti pod kojima se to deša- potomci su ga prodali crnogorskim vlastima koje ga 1893. godine pretvaraju u Kazneni zavod valo, argumentirano odgovorimo na sva za robijanje političkih zatvorenika. ova pitanja i tako pokažemo da su Boš- njaci politički zreo narod“. u

13 EKONOMIJA Međusobni uticaj mjera ekonomske politike Bosne i Hercegovine i planova razvoja privrede u zemlji

Privreda budućnosti, za koju se Bosna i Hercegovina opredijelila, postavlja sve složenije zahtjeve cjelokupnoj ekonomskoj politici zemlje u pogledu mogućih integracija i sprega (politika, privreda i sl.). Te zbog toga ne iznenađuje to, što se u procese značajne za njen razvoj, glavna poenta stavlja na oživljavanje privrede u zemlji. Takav koncept, teži optirmalnom ekonomskom efektu i obezbjeđuje da ova djelatnost postane ključni element ekonomije ove zemlje.

radu se razmatraju ključna pi- đuje kontinuitet prisutnosti Bosne i Her- tanja i principina kojima se za- cegovine, na međunarodno tržište, na ko- U sniva ekonomska politika, kao jem se razmjenjuju robe i usluge. i doprinos koji razvoj privrede može Znači, razvoj privrede, od čijeg rada ima na zemlju u cjelini. Ta pitanja zvoja u dobroj mjeri zavisi privredni na koja se traži odgovor u ovom radu, oporavak zemlje (imajući u vidu činje- klasifikovana u tri velike grupe: Eko- nicu da su proizvodni kapaciteti po- nomski aspekti: u kojima se privreda rušeni, devastirani ili zbog nedostatka izučava kao faktor ekonomskog razvoja finansijskih sredstava, izvan funkcije), zemlje, ukazuje se na potrebu zaustav- ulaganja u proiuzvode kapacitete, se ljanja depopulacije Bosne i Hercego- shvaća kao slamka spasa, za ovu ratom vine i oživljavanje njenih pojedinih di- razorenu zemlju. jelova. Prostorno - ekološki aspekti: Regije na području Bosne i Her- ukazuju na biološke, fizičke i duhovne cegovine, pored bazne rezidencijalne vrijednosti prirode, kao i na potrebu funkcije, koja predstavlja stalno nasta- zaštite prirodne sredine. Sociološki as- njivanje, dobijaju i razvojnu funkciju. pekt: razmatra ciljeve , koji će se ra- Razvojna funkcija podrazumjeva pri- zvojem privrede u zemlji ostvariti, kao n Piše: Prof. dr. Halid KURTOVIĆ vremeni oporavak svakog dijela zemlje. što suobezbjeđenje novih radnih mjesta, U regionalnoj prostornoj analizi, razvoj- smanjenje siromaštva u zemlji, odnosno na funkcija odgovara interregionalnom svega onog, što treba da bude izvor ljud- nja potreba sadašnjih i budućih genera- kretanju, pri čemu dolazi do spoljnih skog obogaćivanja za sve. cija. Ovom razvojnom strategijom, pored monetarnih inputa. Drugim riječima, ostalog, pokretanju privrednih aktivnosti razvojnu funkciju karakteriše ulazak Instrumenti ekonomskog u zemlji posvećena je najveća pažnja. Bosne i Hercegovine u grupu zemalja u razvoja Tako iskazano opredjeljenje, omogu- razvoju, jer njena prirodna bogatstava i ćava j privredi, da uz puno uvažavanje ljudski potencijali to omogućavaju. Rast Razvojna strategija Bosne i Herce- socio-kulturne i prirodne sredine planira BDP u zemlji, može biti samo rezultat govine, kao instrument ekonomske po- i aspekt budućnosti. Čitava filozofija pri- privrednog oporavka. litike, zagovara uravnotežen razvoj svih mjene ekonomske politike u planiranju Promjene društvenog i privrednog privrednih djelatnosti u cilju zadovolje- razvoja, utemeljena je tako, da obezbe- sistema, tehničko tehnološka dostignu-

14 EKONOMIJA Međusobni uticaj mjera ekonomske politike Bosne i Hercegovine i planova razvoja privrede u zemlji

ća, kao i zahtjevi savremenih tržišta us- poslovne orijentacije preduzeća. tržišnim zahtjevima i potrebama lokal- lovljavaju generalne promjene u poslov- Organiziranje strateškog marketin- nog stanovništva. noj politici osiguravajućih organizacija. ga u cilju plasmana proizvoda na stra- Imajući u vidu raznoliku lepezu pri- Dinamičnost okruženja stvara nove na tražišta, se može definisati kao skup rodnih i drugih resursa kojima raspolaže uslove na koje statična i pasivna eko- sadašnjih i planiranih akcija, upotrebu Bosna i Hercegovina, može se konstatira- nomska politika ne može odgovoriti. resursa i interakciju proizvođača sa trži- ti, da se na njima mogu uspostaviti znatno U posljednje vrijeme se pojavilo više štem, konkurentima i ostalim faktorima brojnije djelatnosti i aktivnosti lokalnog oprečnih mišljenja kako promijeni- okruženja. stanovništva, od postojećih. Te djelatnosti, ti strukturu sistema privrede u zemlji. najbolje se mogu koncepcijski definirati Uopšte, velikim promjenama na svjet- Integralni razvoj kroz izradu cjelovitih i interdisciplinarnih skom tržištu 70 -tih godina prošlog vi- projekata i programa integralnog razvoja, jeka, dolazi do sve većeg jačanja kon- Razvoj, bilo koje privredne djelat- koji moraju biti zasnovani na slijedećim kurencije. Tehnološki razvoj nužno nosti, može na sebi svojstven način da suštinskim polazištima: smanjuje obim tradicionalnih načina u doprinese ekonomskom i socijalnom ra- - da budu dominantno utemeljeni na proizvodnim procesima, s jedne strane, zvoju mjesta, odnosno regiji u kojoj se lokalnim resursima, kako bi svi poten- što implicira nerentabilno poslovanje razvija. Ukoliko je određena privredna cijali bili što potpunije valorizirani i što pojedinih proizvodnih preduzeća, koja aktivnost, harmonično razmještena u adekvatnije uključeni u razvoj; nisu uspjela da se na vrijemr preustroje. prostoru i ako je prilagođena specifično- - da im prethodi sveobuhvatna, Naravno, kao odgovor na postavljeno stima date regije, ona takođe može do- objektivna, svrsishodna i racionalna pitanje prvo reagiraju preduzeća koja prinijeti aktivnom očuvanju prirodnog ekonomska valorizacija specifičnih pri- se bave proizvodnjom u definiranim bogatstva. rodnih, socijalnih, demografskih, kul- tržišno orijentiranim privrednim su- Planiranje integralnog razvoja na turnih, infrastrukturnih, ekoloških i dru- bjektima. Posmatrajući sadašnji položaj bilo kom prostoru, pa tako i na nivou gih obilježja konkretnih prostora; privrednih subjekata u svim zemljama Bosne i Hercegovine, treba biti usagla- - da budu što cjelovitije i djelotvor- u tranziciji, jasno je da još uvijek nije šeno sa osnovnim načelima koncepta nije uklopljeni (integrirani) u dugoročne napravljen veliki pomak u pravcu pro- održivog razvoja, što u prvom planu strateško-razvojne pravce Bosne i Her- mjena koje su već uobičajene u svijetu. podrazumijeva objektivno ekonomsko cegovine (proizvodnja ekološki zdrave Medutim, jednako je jasno da će sva de- valorizovanje i adekvatno uključivanje hrane, male privrede, infrastrukture, šavanja na tržištu, dovesti proizvođače u inovirani i savremeniji razvojni pro- oživljavanje izvoza i dr.); u položaj karakterističan za razvijene ces svih raspoloživih resursa lokalne - da utvrde neophodne strukturne evropske proizvodne organizacije iz 80 sredine. Najkraće rečeno, to znači sve- promjene i definiraju tržišne odrednice godina prošlog vijeka. To prije svega obuhvatnost, racionalnost i održivost savremenije ekonomije, saglasne kon- znači uvodenje marketinške (tržišne) korišćenja resursa, koje je prilagođeno ceptu održivog razvoja;

15 EKONOMIJA

Planski razvoj, podrazumijeva osmišljavanje kratkoročne i vrijednih prirodnih predjela i njihovih vitalnih komponenti - ekosistema i bio dugoročne razvojne koncepcije, čiji cilj treba da bude osnova diverziteta. aktivnostima koje će doprinijeti, oživljavanje i dinamiziranje Da bi se postigao cilj, utvrđen u pla- ekonomskih, socijalnih, demografskih i drugih tokova. nu o razvoja Bosne i Hercegovine, neophodno je istovremeno voditi računa - da realnom ekonomskom analizom mlje tako i inozemstva; o međusobnim odnosima, društvenim i identificiraju ključne ograničavajuće - uspostavljanje višeg nivoa razvoj- ekonomskim, koji ne smiju biti poreme- faktore razvoja, te na tim osnovama ne integralnosti, prostorne i funkcional- ćeni. Garancija da neće doći do remeće- predlože konkretne mjere za njihovo ne komplementarnosti između djelatno- nja tako uspostavljenih odnosa je, pla- prevazilaženje i načine revitalizacije sti, sa osnovnim ciljem da se obezbijedi nom utvrditi način praćenja realizacije ekonomije ovog dijela Bosne i Herce- dugoročnost (održivost) boniteta i eko- u tri bitne, međusobno povezane sfere: govine; nomičnosti korišćenja resursa; ekonomskoj, socio-demografskoj i pro- - da usaglase razvojne prioritete koji - obezbjeđivanje široke funkcional- storno-ekološkoj. će najbrže i najefikasnije doprinijeti ne i komunikacione integracije svih Najvažniji ciljevi u ekonomskoj sfe- ukupnom stabiliziranju i prosperitetni- dijelova Bosne i Hercegovine, uz znat- ri, su: revitalizacija i proizvodno-tehno- jem razvoju Bosne i Hercegovine. no aktivniju i konkretniju podršku od loška transformacija postojeće privrede; Polazeći od strukture privređivanja strane Vijeća ministara Bosne i Herce- definiranje i razrada novih i profitabil- na ovim prostorima i funkcionalnih od- govine. nijih razvojnih programa utemeljenih nosa prisutnih u zemlji, a naročito od Planski razvoj, podrazumijeva na lokalnim resursima (osposobljavanje neophodnosti transformacija i savreme- osmišljavanje kratkoročne i dugoroč- uništenih ili devastiranih proizvodnih nijeg strukturiranja ekonomije, suština ne razvojne koncepcije, čiji cilj treba kapaciteta, izgradnja novih proizvodnih koncepta integralnog razvoja trebala da da bude osnova aktivnostima koje će pogona, posebno onih za proizvodnju bude izražena kroz tri slijedeće osnovne doprinijeti, oživljavanje i dinamizira- zdrave hrane, razvoj malih i srednjih dimenzije: nje ekonomskih, socijalnih, demograf- preduzeća). Ovo naglašavamo, iz ra- - valoriziranje i programski osmi- skih i drugih tokova. Naravno, razvoj zloga, što se na svim nivoima u zemlji šljeno uključivanje u razvoj svih resur- proizvodnje, uostalom kao i svih dru- poduzimaju aktivnosti za privlačenje sa koji mogu, na jednoj strani, sačiniti gih privrednih djelatnosti, treba da se inozemnog kapitala. Novčana sredstva bazu odvijanja odgovarajućih djelatno- odvija uz racionalno korišćenje ras- iz inozemstva, koja se ulažu u razvoj sti i aktivnosti stanovništva, a na drugoj, položivih potencijala, trajno očuvanje privrede zemlje, pored novih radnih privući interes ljudi i kapital kako iz ze- ekološke ravnoteže i zaštitu izuzetno mjesta, uvođenjem nove tehnologije u

16 EKONOMIJA

Mjere ekonomske politike po svom konceptu dugoročnog su ra- planiranje predjela i zaštita cjelokupne zvojnog karaktera. Međutim, ako nisu usklađene s planovima životne sredine. razvoja, posebno definisanih za sve dijelove Bosne i Hercego- Osnove razvoja vine, onda su one mrtvo slovo na papiru. Bosne i Hercegovine proizvodnju, doprinose i poboljšava- inozemstvu i koji mogu dati značajniji Ako određenu privrednu djelatnost nju asortimana i kvaliteta proizvoda i doprinos intenziviranju razvoja Bosne usporedimo s velikim strojem, pri čemu usluga; omogućuju realizaciju utvrđi- Hercegovine. se ta djelatnost posmatra kao zupčanik vanih kratkoročnih i dugoročnih mje- Ciljevi prostorno-ekološkog razvoja u nekoj mašini, koji se počinje kretati ra ekonomske politike za podsticanje i Bosne i Hercegovine, treba da se bazira- s malim brojem okretaja, pokrečući pri sufinanciranje oživljavanja postojećih ju na prostornim planovima. Pri čemu će tom ostale dijelove, a oni svoju snagu privrednih aktivnosti, kao i mogućnost izgradnja, kako proizvodnih tako i obje- dalje prenose na druge dijelove. Uvidjet uspostavljanja novih razvojnih progra- kata za pružanje usluga, biti zasnovana ćemo da pravilno usmjerena privredna ma, itd. na efikasnijoj implementaciji koncepta djelatnost, uz pravilno usmjerene mje- Ciljevi socio-demografskog razvoja integralne zaštite životne sredine. Zna- re ekonomske politike, može dobijenim treba da budu: či, da će očuvanje prirode, biti prioritet zamahom nastaviti kretanje, ali da u nje- - zaustavljanje procesa siromašenja u valorizaciji prostora, odnosno, tokom mu kao sistemu, svi elementi se ne kre- stanovništva; privođenja određenog prostora njegovoj ću istom brzinom, već da neki od njih - stvaranje uslova za savremeniji na- krajnjoj namjeni. Navedeni ciljevi ra- dobijaju veće ubrzanje i tako nastavljaju čin života; zvoja u prostorno-ekološkoj sferi, treba da se kreću svojim tokom. Na taj način, - pristojan životni standard; da predstavljaju osnovne komparativne proizvodnja, kao poželjna privredna - obezbjeđivanje mogućnosti za brže prednosti u budućem razvoju Bosne i djelatnost, svojim posrednim ili nepo- zapošljavanje i samozapošljavanje lo- Hercegovine, naročito u pogledu proi- srednim uticajem, doprinosi unapređe- kalnog stanovništva, kako bi se smanjio zvodnje zdrave hrane i ostalih na tržištu nju privrednog razvoja zemlje, odnosno, i zaustavio odliv stručnih i kreativnih konkurentnih proizvoda. Isto tako, jedan njenog dijela u kome se proizvodne ak- kadrova; od bitnih ciljeva, treba da bude funkci- tivnosti odvijaju.. - podsticanje na povratak brojnog onalna namjena prostora, kao i utvrđi- Imajući prednje u vidu, odnosno, iseljenog stanovništva, nezaposlenih vanje odgovarajuće matrice razmještaja činjenicu da organizacija proizvodnje, lica, a naročito onih ljudi koji su stekli privrednih aktivnosti i infrastrukture za- može doprinijeti bržem razvoju Bosne i odgovarajući poslovni i stručni ugled u štićenih predjela, te adekvatno ekološko Hercegovine, moguće je utvrditi osnov-

17 EKONOMIJA

ne smjernice i glavne prioritete njenog obezbijediti koordinaciju planova kon- - usmjeravanje investicija, uz što je razvoja. S obzirom na stupanj priorite- centriranog i disperziranog uređenja i moguće veću decentralizaciju i koncen- ta i sredstava neophodnih za realizaciju opremanja prostora; traciju odlučivanja na regionalnom i lo- pojedinih ciljeva, planovi razvoja, kao Srednjoročni planovi razvoja, po- kalnom nivou. i u svakom postupku planiranja, neop- željno je da budu usmjereni na utvrđi- Kratkoročni planovi razvoja, hodno je da budu podijeljeni na dugo- vanje posebnih pravila programiranog usmjereni su na određene lokalne zajed- ročne, srednjoročne i kratkoročne pla- uređenja prostora. Oni treba da u sebi nice. Pri čemu, se poseban značaj pri- nove. sadrže više detalja, koji se odnose, na daje lokalnom stanovništvu, posebno u Dugoročni plan razvoja privrede, korišćenje tla, namjenu i uređenje pro- podsticanju kreativnih inicijativa ljudi u treba bazirati na smjernicama iz Strate- stora, ravnomjerniju i pravedniju ras- mjestima koja imaju potencijale za ra- gije srednjoročnog razvoja Bosne i Her- podjelu ostvarenog dohodka. Isto tako, zvoj poljoprivredne proizvodnje. cegovine. Ovim planom, treba utvrditi srednjoročni planovi, u sebi trebaju Kratkoročnim planovima, odnosno, sljedeće: imati razrađena rješenje, koja će omo- ciljevima razvoja, treba da predho- 1. sačiniti osnovne hipoteze bu- gućiti urbanističku, arhitektonsku i eko- di istraživanje tržišta, kao i uspostava dućeg razvoja i izvršiti identifikaciju nomsku integraciju proizvodnje, kao i mehanizama za stalno praćenje global- potencijalnih potrošača proizvoda koji mjera kojima će biti regulisan transport ne tražnje i procjenu njenog uticaja na se proizvode u Bosni i Hercegovini unutar proizvodnih zona. razvoj privrede u pojedinim općinama (ciljni tržišni segmennti). Srednjoročno planiranje ima za cilj: i regionalnom obuhvatu. S toga, neop- 2. sastaviti popis potencijalnih - izgradnju raznovrsnih proizvodnih hodno je odmah izraditi kratkoročne destinacija u zemlji, koje svojim prirod- kapaciteta; planove i operativne mjere koje će se nim i stvorenim bogatstvom omogućuju - informiranje stanovništva i eduka- hitno sprovesti, kako bi se uz raspoloži- organizaciju proizvodnje određenih pro- ciju onih koji će biti direktno uključeni va sredstva omogućilo što brže pokreta- izvoda u što kraćem vremenu i s najni- u opremanje i funkcioniranje prostora nje onih segmenata privrednih djelatno- žim troškovima. određenog za izgradnju proizvodnih ka- sti, koje imaju komparativne prednosti 3. na osnovu rezultata, dobijenih paciteta; na međunarodnom tržištu. istraživanjem, utvrditi listu prioriteta - na bazi izvršenih istraživanja, pro- Mjere ekonomske politike po svom koji odnose na ulaganja u prostore po- cjena evolucije tržišnih kretanja kako bi konceptu dugoročnog su razvojnog ka- godne za razvoj određenih privrednih se blagovremeno preduzele odgovaraju- raktera. Međutim, ako nisu usklađene djelatnosti; će mjere prilagođavanja uočenim ten- s planovima razvoja, posebno definisa- 4. usvojiti zakonske mjere i pro- dencijama; predviđanje multiplikativnih nih za sve dijelove Bosne i Hercegovi- pise koji će garantirati da će priroda efekata, kao i ekonomskih, socijalnih i ne, onda su one mrtvo slovo na papiru. ostati očuvana; kulturnih posljedica razvoja proizvod- Pravce i aktivnosti, odnosno, strateška 5. utvditi mehanizme, koji će nih kapaciteta u Bosni i Hercegovini; opredjeljenja i izvedene kvantitativne

18 EKONOMIJA veličine, treba shvatiti kao indikatore mjere ekonomnske politike, nisu do- Imajući u vidu okolnosti, tendencije poželjnog i uz određene mjere mogućeg voljni za trasiranje razvoja privrednih pristupanja članstvu EU i formiranjem razvoja zemlje. djelatnosti, ako se na nivou zemlje ne jedinstvenog tržišta ove grupacije, drža- Efekti ovih mjera, usklađenih s pla- bude utvrdila politika razvoja privrede. va Bosna i Hercegovina treba da defi- novima privrednog razvoja, dati kroz Ovo tim prije, što je politika razvoja niše svoje razvojne ciljeve, s posebnim dugoročna programska opredjeljenja, bilo koje privredne grane, osnova na ko- osvrtom na razvoj proizvodnih moguć- utemeljeni su na procjeni očekivanih joj se bazira njen razvoj. nosti. Ovi ciljevi trebaju biti usklađeni trendova, koji će dominantno karakte- Zato, ako za ekonomsku politiku s najširim i trajnim društvenim interesi- risati razvojne procese, kako privrede kažemo da predstavlja ukupnost smi- ma, kao što su: u cjelini, tako i pojedinih privrednih šljenih akcija i aktivnosti usmjerenih - povećanje deviznih prihoda, teme- djelatnosti. Stoga Bosna i Hercegovi- na definisanje i realizaciju koncepci- ljenih na povećanju fizičkog obima prona treba da prihvati koncepciju aktivne je privrednog razvoja, shvatit ćemo u meta gotovih proizvoda, politike razvoja privrede, orjentiranu na kojoj mjeri moraju biti koordinirane - stvaranje uvjeta za intezivnije za- uključivanje u međunarodne ekonom- akcije nosioca i izvršioca politike ra- pošljavanje i dr. ske tokove. zvoja ove privredne grane. Znači, da je Za ostvarenje ovako postavljenih ci- Uvjet za realizaciju, mjerama eko- državna intervencija u cilju poboljšanja ljeva, treba koristiti elemente prethodno nomske politike i planovima privrednog raznovrsne proizvodnje, proizvoda koji utvrđenih planova i strategije privred- razvoja, je: su tražani na stranim tržištima, neop- nog razvoja, baziranih na iskustvima, - promjena privredne strukture ze- hodna. Iz razloga, što međunarodna kako naše zemlje, tako i drugih zemalja mlje, primjerene opredjeljenu Bosne i konkurencija, nacionalni interes i slo- koje imaju sličnu privrednu strukturu i Hercegovine ka slobodnom i otvorenom žena priroda ponude različitih vrsta proizvodne mogućnosti. U tom smislu, ekonomskom prostoru, roba i usluga, faktori su koji državnu a imajući u vidu finansijska sredstva po- - uspostavljanje i funkcionisanje intervenciju u cilju razvoja privrede, trebna za izgradnju infra i supra struk- koncepta integralnog i održivog razvoja, čine nezamjenjivom. ture, neophodno je izvršiti selektivni - uključivanje zemlje u međunarod- Obim i način te intervencije, zavisit pristup razvoja pojedinih privrednih ne ekonomske odnose, odnosno njeno će od važnosti koju će država pridavati djelatnosti. Time će se postići, da se svi prisustvo na međunarodnom tržištu i razvoju privrede i o uvjetima koji vlada- faktori neophodni za razvoj privrede, - praćenje i primjena naučno-tehno- ju u zemlji i to: dovedu u optimalnu vremensku dimen- loških dostignuća do kojih se došlo u - političko – ekonomski sastav, ziju, na kratkoročnoj, srednjoročnoj i privredno razvijenim zemljama. - socio – ekonomski razvitak, dugoročnoj osnovi, sa težnjom za posti- Potencijali - prirodni i stvoreni, ko- - stupnju ekonomskog razvoja, i zanje kvantitativnih i kvalitativnih pro- jima Bosna i Hercegovina raspolaže i - finansijskoj sposobnosti. mjena kojima se teži. u

19 EKONOMIJA Kako doći do sredstava predpristupnih fondova Pretpristupni fondovi su programi pomoći EU namijenjeni državama kandidatima u procesu pristupanja u Evropsku uniju. Cilj pretpristupnih fondova je podrška državama u ispunjavanju kriterija za članstvo, posebno u usklađivanju zakonodavstva države kandidate sa zakonodavstvom Evropske unije te za njihovo osposobljavanje da kao članice EU mogu efikasno ispunjavati svoje obaveze.

retpristupni fondovi su ključni vrste pomoći: dio pretpristupne strategije te su • Pomoć u tranziciji i razvoju insti- Pobično usklađeni s Pristupnim tucija - namijenjena razvoju kapaciteta i partnerstvom. Do 2007. godine drža- institucija; vama kandidatima (zemlje centralne i • Prekogranična saradnja - namije- istočne Evrope, Hrvatska i Makedonija) njena za pružanje pomoći u oblasti pre- bila su dostupna tri pretpristupna fonda: kogranične saradnje između sadašnjih PHARE, SAPARD, ISPA, te specijalni država članica i kandidatkinja i potenci- finansijski instrumenti za pojedine- dr jalnih kandidatkinja, te saradnji između žave kandidatkinje kao što je Turska, zemalja kandidatkinja i potencijalnih Malta i Kipar. U finansijskoj perspektivi kandidatkinja. 2007. – 2013. godina kao pretpristupni Za poduzetnike su mnogo interesan- fond uspostavljen je Instrument pretpri- tnije preostale tri vrste pomoći, koje će stupne pomoći (IPA), koji je objedinio našoj zemlji biti dostupne kada dobije sve prethodne fondove i instrumente i status zemlje kandidata za članstvo u EU. uz države kandidatkinje obuhvatio i ze- U tom slučaju na raspolaganju će biti mlje potencijalne kandidatkinje. Stupa- novac za regionalni razvoj - namijenjen njem u članstvo država prestaje koristiti finansiranju infrastrukturnih projekata u n pretpristupnu pomoć, a za nju se osigu- Piše: Prof. dr. Duljko HASIĆ području okoliša i transporta, promociji rava posebna - privremena finansijska konkurentnosti, ujednačenog regional- pomoć, koja se precizira ugovorom o Europske institucije objavljuju kon- nog razvoja te pripremi za Europski fond pristupanju. kurse. One pozivaju kandidate da predlo- za regionalni razvoj; Razvoj ljudskih po- Evropski predpristupni fondovi su že u određenom roku, prijedlog za akciju tencijala - namijenjen za pripremu ko- finansijska podrška za projekte koje ili projekt koji odgovara određenim cilje- hezione politike i za Europski socijalni osmislite i kandidirate. Podrška može vima i ispunjava potrebne uslove. fond te za ruralni razvoj - namijenjen za iznositi od 10 do 100 posto troškova EU fondovi su namjenjeni za: pripremu zajedničke poljoprivredne po- projekta i u novcu od 500 eura do više • Mala i srednja preduzeća litike. miliona eura. Evropska unija je najve- • Agencije i komore S obzirom na očekivanje da će i BiH ći donator na svijetu. Ima više od 100 • Centri za edukaciju u bliskoj budućnosti napraviti iskorak na programa i podprograma EU, (IPA je • Centri za istraživanje putu ka europskim integracijama, pri- samo jedan on njih), sa više od 200 • Finansijske institucije vrednici i druge institucije bi već sad tre- konkursa godišnje. Europska komisija • Javna administracija bale početi obuke i pripreme kako doći dodjeljuje novac u obliku bespovratnih • Organizacije civilnog društva do novca iz izdašnih evropskih fondova. sredstava, zajmova i garancija s ciljem • Preduzeća provođenja projekata ili aktivnosti u • Škole Kategorije projekate odnosu na politike Europske unije. • Univerziteti Ove finansijske podrške mogu biti do- Nažalost, Bosni i Hercegovini zbog Zemlje korisnici se dijele u dvije gru- djeljene u područjima kao što su istra- trenutnog statusa na europskom putu pe, ovisno njihovom statusu kao Zemlje živanje, obrazovanje, zdravstvo, zaštita nisu dostupni svi ovi programi pomoći kandidati, odnosno Zemlje potencijalni potrošača, zaštita okoliša, humanitarne koje nudi EU. Kao zemlja potencijalni kandidati sa ukupnim budžetom od 11.8 pomoći, itd. kandidat BiH ima na raspolaganju dvije milijardi eura a ima za cilj progresivno

20 EKONOMIJA mentacije korak 3 - osmišljavanje projekta korak 4 – priprema projektne doku- mentacije Kako doći do sredstava korak 5 – prijava na konkurs Korak 1 – identifikacija natječaja predpristupnih fondova Identifikacija je prvi i najvažniji korak za sve one koji tek kreću na put EU fondova i finansiranja. Prvi je zato što bez konkursa nema ni finansiranja projekta, a važan je zato što potencijalni korisnici ovdje uče kako svoju djelatnost i aktivnosti prilagoditi uslovima konkursa. Konkurse je moguće pronaći na nekoliko adresa, što ponajprije zavisi od toga koje tijelo je mjerodavno za njegovo raspisivanje. Najefikasnije je informacije tražiti putem interneta, i to na internetskim stranicama tijela koja su ovlaštena za provedbu pojedine komponente. prilagođavanje standardima i politikama cije koje su zajednički odabran od stra- Na svakoj od navedenih internetskih Evropske unije. Projekti se mogu finansi- ne zemalja učesnica putem jedinstvenog stranica postoji izbornik koji se odnosi rati u pet širokih kategorija: poziva za ponude koji pokrivaju cijelo na konkurse, EU fodnove, stoga uz malo 1. Tranzicijska podrška i Izgradnja područje kojem je dostupno finansiranje. pretraživanja neće biti problema pronaći institucija Ako imate projekt koji želite finansi- informacije o konkursima. Informacije o 2. Regionalna/medudržavna suradnja rati putem ovih fondova, trebate izraditi aktuelnim konkursima i pripadajuća do- 3. Regionalni razvoj EU projekt. Da biste bili uspješni, po- kumentacija uvijek su dostupne na vidlji- 4. Razvoj ljudskih resursa trebno je da razumijete što je EU projekt vim dijelovima internetskih stranica tih 5. Ruralni razvoj te da vaša ideja odgovara cilju programa tijela, a postoji i mogućnost postavljanja BiH, kao zemlja potencijalni kandi- iz kojeg tražite finansiranje. Posebno na- upita o konkursima i redoslijedu njihova dat, ima pravo na prve dvije komponen- glašavam da ideja i projekat moraju biti objavljivanja elektroničkom poštom ili te. Prva komponenta tiče se sljedećih vr- dobro osmišljeni i urađeni po pravilima telefonski. sta aktivnosti: koje zahtjeva EU. To je važno zato što Vrijeme objave pojedinog konkursa 1. jačanje demokratskih institucija i iznosi koje daje EU jesu veliki, ali treba i prednosti objavljuju se u sklopu radnih vladavine prava programa za pojedinu godinu koji 2. reforma javne uprave se također nalaze na internetskim 3. ekonomska reforma stranicama tijela. U radnim se 4. promoviranje i zaštita ljud- programima nalaze informacije skih prava i poboljšano poštiva- o konkursima koji će se raspisati nje prava manjina tokom određene kalendarske go- 5. razvoj civilnog društva dine, prednosti i teme konkursa, 6. pomirenje, mjere za iz- osnovne informacije o prihvatlji- gradnju povjerenja i rekonstruk- vim prijaviteljima i partnerima te cija mogućnostima njihovog učešća, Druga komponenta će podr- raspon sredstava za koje je mo- žavati aktivnosti koje uključuju granične imati na umu da je samo dio toga namje- guće aplicirati te ukupan iznost regione između dvije zemlje korisnika, njen poduzetništvu. tzv. grant-sheme. Tako objavljeni radni kao i projekte koji se zajednički izvo- programi omogućuju potencijalnim kan- de od strane zemlje korisnika i zemlje Kako aplicirati? didatima pravovremenu pripremu, formi- članice. Projekti međudržavne saradnje ranje konzorcija i osmišljavanje projeka- pokrivaju kopnene i morske pogranične Na putu za dobivanje nepovratnih ta u razumnim rokovima. regione između susjednih zemalja. sredstava potrebno je uspješno savladati Zbog toga je vrlo važno redovno Međudržavni programi sadrže “mje- nekoliko nivoa ili koraka koje ću opisati pratiti internetske stranice tijela koja su re” koje se u biti implementiraju putem u ovoj i nekoliko sljedećih koraka: mjerodavna za provedbu konkursa iz poziva za ponude (šeme grantova). Ovi korak 1 - identifikacija konkursa komponente koja vas zanima te započeti programi će finansirati zajedničke opera- korak 2 – analiza konkursne doku- s pravovremenom pripremom za prijavu na pojedini konkurs. u

21 EKONOMIJA

Prenos keša pri prelasku državne granice

U savremenom svijetu putovanja su sve češća, a kontrola putnika sa savremenim uređajima koji efikasnije detektiraju stvari u ličnom prtljagu te vrše skeniranje ljudskog tijela, a posebno u avio prevozu, kao rezultat ima pronalazak prenosa keša pri prelasku državne granice.

EŠ je - efektivni strani novac zemlje tranzita prema zemlji odredišta (EUR, USD, CHF, RUR, TRY), putovanja. Kkonvertibilne marke (lokalna Putnici koji prenose keš u zavisnosti domaća valuta), gotovina koja podrazu- od mjesta prebivališta, dužine boravka i mijeva novčanice i kovani novac koji je posjedovanje lične karte pored pasoša za u opticaju kao zakonsko sredstvo plaća- putovanje shodno zakonskoj regulativi nja u BiH, kao i ostala sredstva plaćanja koja je propisana u zemlji i inostranstvu (putnički čekovi, lični čekovi, bankov- mogu se svrstati u dvije kategorije: ni čekovi, poštanske doznake, te ostala - REZIDENT sredstva plaćanja u takvom obliku da se - NEREZIDENT n Piše: Nermin RAMIĆEVIĆ titular mijenja po uručenju); te zlatnici i Osnovna zabuna koju putnici urade srebrenjaci. zbog koje nenamjerno učine DEVIZNI FIZIČKI PRIJENOS KEŠA - pred- PREKRŠAJ je u tome što je prenos keša Putnici koji svjesno urade nezakonit stavlja svaki prijenos gotovine u konver- propisan sa 2 zakona, koji oni u prvom prenos keša a koji je povezan sa težim tibilnim markama, strane gotovine, čeko- mahu ne razlikuju. A to su Zakon o devi- deliktima mogu pored trajnog oduzi- va i materijaliziranih vrijednosnih papira znom poslovanju i Zakon o sprečavanju manja keša snositi i krivičnu odgovor- iz BiH u inostranstvo ili iz inostranstva pranja novca i finansiranja terorističkih nost odnosno kaznena mjera zatvora. U u BiH odnosno kada putnici prolaze u aktivnosti. Evropskoj uniji za sve njene zemlje čla-

22 EKONOMIJA nice propisan je iznos od 10.000 EUR ili čunu kod banke i sredstvima na računu nika, odgovorno lice ili punomoćnika, u drugoj valuti kao LIMIT za UNOS i slobodno raspolaže ili ih može prodati toj koji preko državne granice za pravno lice IZNOS KEŠA. banci. ili poduzetnika prenosi efektivni strani U drugim zemljama je taj limit isti ali Nerezident ne može na računu kod novac, konvertibilne marke i hartije od u USD. Ovaj limit je na osnovu zakona banke držati konvertibilne marke koje vrijednosti. o sprečavanju pranja novca i finansiranja nije ostvario naplaćivanjem po tekućim U BIH je na snazi limit od 10.000 terorističkih aktivnosti. ili kapitalnim poslovima dozvoljenim EUR kao i sve druge gotovinske ekviva- Zakon o deviznom poslovanju u ve- zakonom. lente u domaćoj ili stranoj valuti u protu- ćini zemalja propisuje SLOBODAN Nerezident ne može od banke kupiti vrijednosti iznosa u konvertibilnim mar- UNOS KEŠA pod uslovom da se PRIJA- devize u iznosu većem od iznosa protu- kama od 20.000 KM ili više. VI KOD CARINSKIH ORGANA dok se vrijednosti domaće valute ostvarene u za IZNOS KEŠA skoro sve zemlje osim skladu sa Zakonom. Unos keša u BiH ŠVICARSKE propisuje LIMIT koji je Nerezident može transferirati sred- propisan lokalnom valutom ili efektiv- stva u inostranstvo nakon predočenja Strana gotovina, platne kartice i če- nom stranom valutom najčešće USD i uvjerenja da nema neizmirenih carinskih kovi koji glase na stranu valutu mogu se EUR kao ekvivalent odnosno u protivvri- i poreskih obaveza. slobodno unositi iz inostranstva ili pri- jednosti tog iznosa po tekućem kursu na BH putnik koji posjeduje BH pasoš a mati poštanskim ili drugim pošiljkama dan prelaska graničnog prelaza. boravi vani duže od jedne godine dobija iz inostranstva uz obavezu prijavljivanja. Problem nastaje kada je limit različit, status NEREZIDENTA. Putnik je dužan prilikom prelaska obično je manji kod zakona o deviznom poslovanju.

1. Rezidenti su:

• fizička lica s prebivalištem u Bo- sni i Hercegovini, osim fizičkih lica čiji privremeni boravak u inostranstvu traje duže od jedne godine, • fizička lica - strani državljani koji u Bosni i Hercegovini borave na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize, duže od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih porodica, • državljani Bosne i Hercegovine zaposleni u diplomatska, konzularna i druga predstavništva iz Bosne i Hercego- vine u inostranstvu koja se finansiraju iz budžeta.

Rezident - fizičko lice može devize Dokaz za status predstavlja upisana granice na graničnim prijelazima prija- držati na svom deviznom računu ili kao viza za odobren privremeni boravak ili viti carinskom organu svako unošenje devizne štedne uloge u banci i sredstvima lična karta zemlje boravka. Putnici koji gotovine i čekova, vrijednosne papire i slobodno raspolagati i podizati stranu go- ima strani pasoš te borave na osnovu do- sve ostale fizički prenosive instrumente tovinu. BH putnici u inostranstvu mogu zvole za boravak, odnosno radne vize, plaćanja u skladu s propisom kojim se boraviti duže od 6 mjeseci ili 1 godine u duže od 6 mjeseci, imaju status reziden- uređuje sprečavanje pranja novca i finan- zavisnosti od propisa zemlje boravka oni ta u BiH. siranja terorističkih aktivnosti u stranoj dobijaju status rezidenta ali ako borave valuti i konvertibilnim markama, za vla- duže od jedne godine za BiH propise oni Sprečavanje pranja novca stite potrebe ili za drugo lice, preko vri- dobijaju status nerezidenta. jednosti od 20.000 KM odnosno 10.000 Rezidenti i nerezidenti dužni su prili- EUR odnosno u protivvrijednosti druge 2. Nerezidenti su lica koja nisu kom prelaska državne granice carinskom valute. navedena kao rezidenti organu prijaviti svako unošenje odnosno Rezident - fizičko lice može pri prela- iznošenje efektivnog stranog novca, kon- sku državne granice unositi stranu goto- Nerezidenti mogu u banci otvoriti vertibilnih maraka i hartija od vrijednosti vinu i čekove u neograničenoj vrijednost. račun u stranoj valuti i u konvertibilnim koja prelazi iznose koje propiše Vlada. U Najnovijom izmjenom entitetskih propi- markama. inostranstvu osim stranih valuta i lokalnu sa u FBiH i Republici Srpskoj propisan Devize ostvarene u skladu sa Zako- valute zemlje boravka. je OBRAZAC PRIJAVE GOTOVINE nom, nerezident drži na deviznom ra- Ova obaveza odnosi se i na predstav- i propisan je LIMIT od 10.000 EUR-a.

23 EKONOMIJA Potrebno je prilikom prijave na obrazcu prijave gotovine dati podatke o porijeklu ali nije potrebno priložiti dokaz. Ukoliko rezident ne prijavi unos keša iznad 10.000 EUR ili drugu valutu u ovoj protivvrijednosti čini devizni pre- kršaj, a manji iznos može prijaviti da bi mu carinski organ izdao POTVRDU O UNOSU KEŠA. Momentalno još nije propisan obrazac POTVRDA O UNOSU KEŠA pa se za ovu svrhu može koristiti obrazac PRIJAVE GOTOVINE koji putnik sam popunjava a carinski organ samo nakon kontrole, ovjerava. Nerezident - fizičko lice može unositi stranu gotovinu te konvertibilne marke u neograničenoj vrijednosti. Unošenje efektivnog stranog novca, platnih kartica i čekova koje glase na stranu valutu, vrijednosne papire i sve ostale fizički prenosive instrumente pla- ćanja je slobodno, uz obavezu prijavljivanja. Ne postoji LIMIT kod unosa keša niti je BH legislativa propisala obrazac PRIJAVE KEŠA, ne postoji obaveza pri- laganja potvrde banke ili propratnu dokumentaciju porijekla gotovine. Najnovijom izmjenom entitetskih propisa u FBiH i Republici Srpskoj propisan je OBRAZAC PRIJAVE GOTOVINE i propisan je LIMIT od 10.000 EUR-a. Nerezident je dužan da obavezno prijavi unos KEŠ-a iznad 10.000 EUR ili 20.000 KM ili u protivvrijednosti druge ili drugim pošiljkama iz BiH uz obavezu neograničenoj vrijednosti uz predočenje strane valute. Pri tom carinski organ UIO prijavljivanja. dokaza da je stranu gotovinu podigao sa će mu izdati POTVRDU o UNOSU a za Fizičko lice PUTNIK dužno je prili- svog deviznog računa ili devizne štedne manji iznos poželjno je da prijavi da bi kom prelaska granice na graničnim prije- knjižice ili da ih je kupio kod ovlaštene dobio potvrdu koja će mu koristiti prili- lazima prijaviti carinskom organu svako banke. Isprava o podizanju ili kupovini kom IZLAZA iz BiH. Za ovu svrhu može unošenje gotovine i čekova te kovanica važi do prvog prelaska granice i najduže koristiti obrazac PRIJAVE GOTOVINE od plemenitih metala, drago kamenje, za 90 dana od dana izdavanja isprave. koji putnik sam popunjava a carinski or- vlastite potrebe ili za drugo lice, preko Nerezident - fizičko lice može uno- gan samo nakon kontrole, ovjerava. Ova vrijednosti od LIMITA propisanog u ze- siti stranu gotovinu te lokalnu valutu ze- potvrda važi do prvog prelaska granice mlji tranzita i zemlji odredišta odnosno mlje tranzita ili odredišta u neograniče- BiH odnosno 90 dana koliko važi bora- u protivvrijednosti druge valute. Na pri- noj vrijednosti. vak bez vize ili datum koji mu je odobren mjer, u Hrvatskoj se ne smatra KEŠ unos Unošenje efektivnog stranog novca, za privremeni boravak u BiH. zlata, plemenitih metali i drago kamenje platnih kartica i čekova koje glase na ali prijava unosa kovanica od zlata u Sje- stranu i domaću valutu je slobodno, uz Unos keša u inostranstvu dinjenim Američkim Državama je oba- obavezu prijavljivanja uz predočenje vezna. dokaza o porijeklu. Strana gotovina, platne kartice i če- Posebnu pažnju treba obratiti na LI- Prilikom prijavljivanja keša treba kovi koji glase na stranu i lokalnu valu- MITE koje propisuje zakon o deviznom uzeti obrazac za PRIJAVU PRENOSA tu, vrijednosne papire i sve ostale fizički poslovanju te zakon o sprečavanju pranja KEŠA koju putnik sam popunjava a ca- prenosive instrumente plaćanja mogu novca, obično se iznosi limita razlikuju. rinski organ ovjerava ili može dobiti PO- se slobodno unositi u zemlju tranzita ili Rezident - fizičko lice može pri pre- TVRDU O UNOSU DEVIZA koju izda- odredišta iz BiH ili primati poštanskim lasku državne granice unositi KEŠ u je carinski organ na graničnom prelazu.

24 EKONOMIJA stvu, uz predočenje isprave koju izdaje Slobodno je iznošenje platnih kartica Iznošenje keša iz BiH banka i u kojoj se navodi da su čekovi u inostranstvo. izdati radi plaćanja u inostranstvu. Fizičko lice dužno je prilikom pre- Nerezident - fizičko lice može izno- Iznošenje keša iz inostranstva laska granice na graničnim prijelazima siti stranu gotovinu u vrijednosti 10.000 prijaviti carinskom organu svako iznoše- eura ili u protivrijednosti tog iznosa Fizičko lice PUTNIK dužno je prili- nje gotovine i čekova u stranoj valuti i druge valute kao i stranu gotovinu koju kom prelaska granice na graničnim prije- konvertibilnim markama, vrijednosne je prijavio pri ulasku u zemlju. (LIMIT lazima prijaviti carinskom organu svako papire i sve ostale fizički prenosive inje samo UPISANI IZNOS PRIJAV- iznošen KEŠ-a u stranoj valuti i doma- strumente plaćanja u skladu s propisom LJENOG KEŠA NA ULAZU U BIH) i ćoj valuti, za vlastite potrebe ili za drugo kojim se uređuje sprečavanje pranja nov- stranu gotovinu koju je u zemlji podigao lice, preko propisane vrijednosti. ca i finansiranja terorističkih aktivnosti u sa deviznog računa, odnosno sa devizne Rezident - fizičko lice može pri pre- stranoj valuti i konvertibilnim markama, štedne knjižice o čemu dobiva ispravu lasku državne granice iznositi stranu go- za vlastite potrebe ili za drugo lice, pre- od banke. (LIMIT je samo UPISANI tovinu i čekove u vrijednosti propisanog ko vrijednosti od 20.000 KM odnosno IZNOS KEŠA NA POTVRDI BANKE LIMITA ili ekvivalentno druge strane i 10.000 EUR odnosno u protivvrijednosti U BiH ) domaće valute. Pored ovog iznosa rezi- druge valute. U dozvoljeni iznos uključen je i iznos dent fizičko lice može pri prelasku grani- Najnovijom izmjenom entitetskih konvertibilnih maraka ako se u inostran- ce iznositi stranu gotovinu i čekove u vri- propisa u FBiH i Republici Srpskoj stvo istovremeno iznose i konvertibilne jednosti dodatnih iznosa, uz predočenje propisan je OBRAZAC PRIJAVE marke. dokaza da je stranu gotovinu podigao sa GOTOVINE kod prenosa keša kod ULAZA i IZLAZA. Potrebno je prili- LIMIT ZA UNOS I IZNOS kom prijave na obrazcu prijave gotovine dati podatke o porijeklu ali nije potrebno priložiti dokaz. Zemlja UNOS IZNOS Limit za iznos KEŠ-a je 10.000 Srbija 10000 EUR 10000 EUR EUR-a. Hrvatska 10000 EUR 10000 EUR Ovaj limit je isti kao i kod zakona o Grčka 10000 EUR 10000 EUR + 2000 EUR sprečavanju pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti sa jednom bitnom Turska 10000 USD 10000 USD + 5000 USD razlikom u tom zakonu je napomenuto za Rusija 10000 USD 10000 USD + 3000 USD iznos limita “ili u protivvrijednosti dru- Kina 5000 USD 5000 USD +20000 CNY ge strane valute” dok u FBiH je napravljen propust nema ove napomene. Amerika 10000 USD+ zlatnici 10000 USD +zlatnici Rezident - fizičko lice može pri pre- Makedonija 10000 EUR 10000 EUR+ 2000 EUR lasku državne granice iznositi stranu go- Švicarska nema limita slobodno tovinu i čekove u vrijednosti 10.000 eura Lihtenštajn nema limita slobodno ili ekvivalentno druge strane valute. Rezident fizičko lice prilikom služ- Malezija 10000 USD+30000 MYR 10000 USD+30000 MYR benog puta u inostranstvo može iznijeti Ujedinjeni Arapski Emirati 100000 AED slobodno stranu gotovinu u iznosu svog putnog naloga. Ovlašteno lice rezidenta pravnog lica Iznošenje gotovine i čekova u većem svog deviznog računa ili devizne štedne i poduzetnika može iznijeti stranu goto- iznosu od propisanog je dozvoljeno samo knjižice ili da ih je kupio kod ovlaštene vinu i čekove za potrebe plaćanja uvoza uz prethodno odobrenje Ministarstva. banke odnosno mjenjačnice. Isprava o robe ili usluga iz inostranstva u vrijedno- Fizičko lice može iznositi hartije od podizanju ili kupovini važi do prvog presti do 3.000,00 eura ili u protivrijednosti vrijednosti koje je steklo u skladu sa pro- laska granice i najduže 90 dana od dana tog iznosa druge valute, a više uz odobre- pisima koji uređuju sticanje, raspolaga- izdavanja isprave. nje entitetskih ministarstva finansija (u nje i prenos hartija od vrijednosti. Nerezident - fizičko lice može izno- daljnjem tekstu: Ministarstvo). Iznošenje Najnovijom izmjenom entitetskih siti stranu gotovinu u vrijednosti prostrane gotovine i čekova za ovu namje- propisa u FBiH i Republici Srpskoj pisanog LIMITA kao i stranu gotovinu nu rezident pravda kod carinskog orga- propisan je OBRAZAC PRIJAVE koju je prijavio pri ulasku u zemlju (LI- na nalogom banke odnosno odobrenjem GOTOVINE i kod IZLAZA. Potrebno MIT je samo UPISANI IZNOS PRIJAV- Ministarstva. je prilikom prijave na obrazcu prijave LJENOG KEŠA NA ULAZU ZEMLJI Rezident fizičko lice može pri prela- gotovine dati podatke o porijeklu ali TRANZITA ili ZEMLJI ODREDIŠTA) i sku državne granice iznositi iz BiH ban- nije potrebno priložiti dokaz. stranu gotovinu koju je u zemlji podigao karske i putničke čekove koji glase na Limit za iznos KEŠ-a je 10.000 sa deviznog računa, odnosno sa devizne stranu valutu u vrijednosti većoj isključi- EUR-a ili iznos u drugoj valuti u ovoj štedne knjižice o čemu dobiva ispravu od vo radi plaćanja robe i usluga u inostran- protivvrijednosti. banke.

25 EKONOMIJA (LIMIT je samo UPISANI IZNOS su ako postoje razlozi za sumnju na vlade upisana je samo strana valuta KEŠA NA POTVRDI BANKE). Ovu pranje novca i/ili finansiranje terori- EUR a nije napomena “ili ekvivalent u mogućnost i limite uvijek provjeriti pri- stičkih aktivnosti u vezi s licem koje protivvrijednosti druge strane valute”. likom ulaza u zemlju odredišta na dan gotovinu prenosi, načinom prijenosa ili Tako da ovaj pravni nedostatak može biti putovanja. drugim okolnostima prijenosa. problem prilikom dokazivanja deviznog Iznošenje gotovine i čekova u većem Zakon o deviznom poslovanju entite- prekršaja i odbrane na Sudu za putnike iznosu od propisanog je dozvoljeno samo ta propisuje da: iz FBiH. uz prethodno odobrenje Ministarstva. Carinski organ vrši kontrolu iznoše- Problem može nastati kod iznosa Fizičko lice može iznositi hartije od nja iz BiH i unošenja u BiH efektivnog LIMITA KOJI JE VEĆI OD 5.000 ili vrijednosti koje je steklo u skladu sa pro- stranog novca, konvertibilnih maraka, 10.000 EUR, a koji nije decidno propi- pisima koji uređuju sticanje, raspolaga- čekova, hartija od vrijednosti u putnič- san već zavisi od toga koji iznos novca nje i prenos hartija od vrijednosti. kom, robnom i poštanskom saobraćaju. keša PUTNIK NEREZIDENT podi- Prilikom prijavljivanja keša treba Carinski organ, uz izdavanje potvr- gne sa svog deviznog računa u banci uzeti obrazac za PRIJAVU KEŠA koju de, može na graničnom prelazu privre- u BiH, odnosno od iznosa vrijednosti putnik sam popunjava ukoliko iznosi meno oduzeti od rezidenta i nerezidenta koja mu je upisana u POTVRDI BAN- iznad propisanog limita a carinski or- iznos konvertibilnih maraka i efektiv- KE. Ili ne prijavi prilikom ulaska u gan ovjerava ili pokazati POTVRDU O nog stranog novca, čekova i hartija od BiH da bi mu se izdala POTVRDA o UNOSU KEŠA koju izdaje carinski or- vrijednosti koje glase na stranu valutu UNOSU a posjeduje POTVRDU BAN- gan na ulaznom graničnom prelazu te ne koji prelazi iznos koji propiše ENTI- KE da je KEŠ podigao iz banke u ino- prelazi upisani iznos. TETSKA VLADA. stranstvu. Trenutno su limiti izjednačeni u Putnici, rezidenti i nerezidenti koji Limit za unos i iznos oba entiteta, nije decidno propisan podliježu deviznoj kontroli dužni su da prenos domaće valute KM, samo je organima ovlašćenim za vršenje devizne Putnici trebaju posebnu pažnju obra- spomenuta odredba da kod limita kontrole omoguće nesmetano obavljanje titi na limite koje propisuje zakon o de- iznosa deviza je ukljućena i kover- kontrole, uvid u poslovanje i da im, na viznom poslovanju zemlje boravka te li- tibilna marka i efektivnog stranog njihov zahtjev, stave na raspolaganje ili mite koje propisuje zakon o sprečavanju novca. Najnovijom izmjenom entitet- dostave potrebnu dokumentaciju i pruže pranja novca te iznos propisan u doma- skih propisa u FBiH i Republici Srp- tražene podatke. ćoj valuti ili u protivrijednosti tog iznosa skoj propisan je OBRAZAC PRIJAVE druge strane valute. GOTOVINE kod ULAZA i IZLAZA Kaznena politika bh. entiteta odnosno prenosa keša preko državne Nadzor i kontrola keša granice. U entiteskom zakonu Republike Srp- Potrebno je prilikom prijave na ske BiH je propisano: Zakon o sprečavanju pranja novca obrazcu prijave gotovine dati podatke propisuje decidno da: o porijeklu ali nije potrebno priložiti Novčanom kaznom od 300 KM do Uprava za indirektno oporeziva- dokaz. Limit za unos i iznos KEŠ-a je 1.500 KM kazniće se za prekršaj rezident nje i Granična policija BiH, u saradnji 10.000 EUR-a. U ovoj Odluci federalne - fizičko lice: s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, obavljaju nadzor i kontrolu prijenosa keša. Prilikom obavljanja nadzora i kontrole keša službenici Upra- ve za indirektno oporezivanje i Granične policije BiH mogu izvršiti pregled fizič- kih lica i pretragu njihovog prtljaga i pri- jevoznih sredstava. U ovom zakonu je propisan ROK u kojem je Uprava za indirektno oporezivanje BiH dužna čuvati informacije o prijenosu gotovog novca, čekova, vrijednosnih papira na donosioca, plemenitih metala i dragog kamenja preko državne granice 10 godina od dana prijenosa. Ali za prenos plemenitih metala i dragog kamenja nije propisana obaveza nadzora i kontrole ? Uprava za indirektno oporezivanje i Granična policija BiH mogu privremeno zadržati keš u bilo kom izno-

26 EKONOMIJA Najnovijom izmjenom entitetskog propisa u FBiH limiti za unos i iznos KEŠ-a je 10.000 EUR-a. Nije ispravlje- na greška u valuti. I u ovoj Odluci federalne vlade upisana je samo strana valuta EUR a nije napomena “ ili ekvivalent u protivvrijednosti druge strane valute”. Tako da ovaj pravni nedostatak može biti problem prilikom dokazivanja deviznog prekršaja i odbrane na Sudu za putnike iz FBiH kada putnik ne prijavi 15.001 USD ili 10.000 GBP, dok je Uredba RS to uzela u obzir „ili u protivrijednosti tog iznosa druge valute“ CARINSKI POSTUPAK KOD DEVIZNIH PREKRŠAJA je različit kod entiteta u BiH. U Republici Srpskoj DEVIZNI IN- SPEKTORAT vrši sankcionisanje prekr- šioca u deviznim deliktima. U Federaciji BiH carinski organi na - ako suprotno propisima Vlade po- U entitetskom zakonu Federacije BiH graničnim prelazima su ovlašteni za nad- kuša da iznese ili ako iznese, odnosno je propisano: zor i kontrolu po zakonu o deviznom pokuša da unese ili ako unese konverti- Carinski organ vrši kontrolu izno- poslovanju FBiH te na osnovu zakona bilne marke. šenja iz Federacije u inostranstvo i uno- o suzbijanju pranja novca i finansiranje - ako suprotno propisima Vlade po- šenja u Federaciju iz inostranstva strane terorističkih aktivnosti, su zaduženi da kuša da iznese ili ako iznese u inostran- gotovine, konvertibilnih maraka i čekova pored nadzora i kontrole, obavještavaju stvu efektivni strani novac i hartije od u putničkom, robnom i poštanskom sao- o prenosu keša Agenciji za istrage i zašti- vrijednosti stečene u skladu sa zakonom. braćaju. tu –odjel FOO. - ako ne prijavu cariniku unošenje, Carinski organ, uz izdavanje po- Carinski organi keš po zakonu o de- odnosno iznošenje gotovine u domaćoj tvrde, može na graničnom prijelazu viznom poslovanju FBiH za putnike koji i stranoj valuti, čekova i drugih hartija privremeno oduzeti od rezidenta i ne- učine povredu propisa predviđenim ka- od vrijednosti u iznosu iznad propisanog rezidenta iznos konvertibilnih maraka, znenim odredbama zakona privremeno zakonom koji uređuje spečavanje pranja strane gotovine i čekova koji prelaze zadržavaju te prosljeđuju Sudovima za novca. iznos koji propiše Vlada Federacije, prekršaje. Novčanom kaznom kazniće se za ako ne prijavi cariniku svako unoše- Za rezidente se vodi REDOVAN prekršaj i nerezident - fizičko lice ako su- nje, odnosno iznošenje strane gotovine i SUDSKI POSTUPAK gdje se NOVAC protno propisima Vlade pokuša da izne- konvertibilnih maraka u vrijednosti koja koji je privremeno zadržan od strane ca- se ili ako iznese u inostranstvu efektivni prelazi iznose koje propiše Vlada, kao i rinskih organa DEPONUJE u banku. Te strani novac i hartije od vrijednosti steče- propise koji uređuju sprečavanje pra- se nakon okončanja sudskog postupka ne u skladu sa zakonom. nja novca. NOVAC vraća prekršiocu. Za DEVIZNI PREKRŠAJ, pored Kaznit će se za prekršaj rezident - po- Za NEREZIDENTE se vodi HITAN novčane kazne, izreći će se i zaštitna duzetnik i nerezident - poduzetnik nov- SUDSKI POSTUPAK te se u skraćenoj mjera oduzimanje predmeta koji su čanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 proceduri kada je stranka voljna da od- upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za KM. mah plati kaznu ovlašteni carinski službe- izvršenje prekršaja ili koji su nastali iz- Kaznit će se za prekršaj rezident - fi- nik izdaje PREKRŠAJNI NALOG, nakon vršenjem prekršaja. zičko lice i nerezident – fizičko lice nov- dostave uplatnice za kaznu vraća putniku Keš se može oduzeti i ako nisu svoji- čanom kaznom od 1.500 KM. ili osobi koju je on imenovao da preuzme na učinioca prekršaja ili njima ne raspo- Pored novčane kazne, može se izreći višak novca iznad dozvoljenog limita. laže učinilac prekršaja. i zaštitna mjera zabrane obavljanja dje- Granična policija BiH je po novom Takođe može se izvršiti djelimično latnosti za rezidenta - pravno lice i podu- zakonu o suzbijanju pranja novca i fi- oduzimanje predmeta koji su upotrije- zetnika u najkraćem trajanju od tri mje- nansiranje terorističkih aktivnosti, zadu- bljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje seca i najdužem trajanju do šest mjeseci. žena za nadzor i kontrolu keša, te može prekršaja ili koji su nastali izvršenjem U FBiH ZA FIZIČKE OSOBE pokrenuti KRIVIČNI POSTUPAK, ALI prekršaja ako pobude ili druge okolnosti PREDVIĐENA JE SAMO JEDIN- NIJE nadležna za sprovođenje entite- pod kojima je prekršaj izvršen ukazuju STVENA KAZNA OD 1.500 KM TE skih zakona o deviznom poslovanju, da nije opravdano da se predmet oduzme NIJE PREDVIĐENA MJERA TRAJ- gdje je predviđen samo PREKRŠAJNI u cjelini. NOG ODUZIMANJA KEŠA POSTUPAK. u.

27 DRUŠTVO Novi Pazar dozivao Erdogana, on poručio „Braćo, ovo je moja druga kuća“ Premali je bio Novi Pazar da primi sve koji su željeli da isprate posjetu predsjednika Srbije Alek- sandra Vučića i prvog čovjeka Republike Tuske Redžepa Tajipa Erdogana sandžačkoj prijestolnici.

osjetu je obilježilo potpisivanje “Draga braćo, Sandžak je jedan od protokola o saradnji Turske i Sr- najvažnijih mostova koji nas povezuje, Pbije na unapređenju infrastruktu- i ova jaka bilateralna veza se odrazila re u gradu. Potpisivanju protokola pret- i na naše odnose. Ova zajednica i je- hodio je sastanak Erdogana i Vučića sa dinstvo najbolje pokazuje koliko kao gradonačelnicima grada domaćina i narod imamo potrebu za mirom i bla- grada Kraljeva, kao i predsjednicima gostanjem. Nadam se da nas nacije ne opština Raška, Sjenica, Tutin, Prijepo- smiju odvajati, već da nas Srbija treba lje, Nova Varoš i Priboj. Iz Beograda i spajati», rekao je turski predsjednik Ankare u sandžačku prijestonicu ovim Novopazarcima, a onda krenuo kroz povodom doputovali su i brojni članovi novopazarsku čaršiju. vlada dveju država, predstavnici TI- Najviše pažnje privukla je upra- KA-e, turski preduzetnici, predsjednici vo šetnja „sultana Erdogana“. Susret i gradonačelnici sa teritorije Srbije, kao sa članovima hora Đulistan, zagrljaji i oni iz okruženja. i prozborena riječ sa starima, djeca Obraćanje Vučića i Erdogana oku- u naručju turskog lidera i rukovanje pljenim građanima pozdravljeno je sa njihovim roditeljima, sve je to za- n Piše: Jasmina KRUŠEVLJANIN- ovacijama, a prvi je poruku poslao sr- bilježeno fotografijom i predstavlja BONDŽUKOVIĆ bijanski predsjednik. Redžepa Tajipa Erdogana u sasvim Foto: Senad ŽUPLJANIN „Nastavljamo da pravimo puteve, drukčijem svijetlu od onog kakvo bolnice, vrtiće i škole jer ne postoji ni- šta važnije od toga. Ja sam predsednik svih građana Srbije i obavljam svoju dužnost u vašem interesu, bez obzira na nacionalnu, versku ili ma koju pripadnost“, kazao je Vučić, naglasivši da je jedan od prioriteta države da u saradnji sa partnerima ovaj kraj spoji sa Beogradom, Sarajevom, Podgoricom, i u najskorijem roku najavio izgradnju puta Požega – Boljare. Emocije mase izazvao je Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, re- čenicom da se u Novom Pazaru osjeća kao kod kuće, izgovarajući stihove ču- vene pjesme „Kad pogledam sa Bede- ma“, Ćazima Čolakovića. Lider svjetske ekonomske sile kazao je da je pred Turskom i Srbijom period rada i saradnje u pogledu unapre- đenja infrastrukture i da je regija San- džak sa Novim Pazarom kao sjedištem veoma značajan dio tog projekta.

28 DRUŠTVO je stvorio prosječan televizijski gle- dalac, koji u maloj ili većoj mjeri poznaje prilike u Turskoj i svijetu. Bilo je suza brisanih zastavama Sr- bije i Turske, pitanja na bosanskom, odgovora na turskom jeziku, mnogo „Braćo, ovo je moja treme... Samo je jezik osmijeha i pogleda bio univerzalan, pa je kao takav poslao najsnažniju poruku. Masa ljudi bez kraja opasala je centar grada, druga kuća“ a poruke sa velike bine ispred Grad- ske uprave saslušane u dahu. Iza leđa dvojice predsjednika ogroman dvoje- zičan transparent dobrodošlice. Dan poslije, Novi Pazar je čudno drukčiji, ljepši nego ranije, ujedinjen kao što nikada bio nije... Ovo je druga posjeta predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana Novopazarcima i njihovom gradu, mostu prijateljstva između ove države i Srbije i veoma značajna karika u njihovom strateškom partnerstvu. Ve- U okviru posjete potpisano je po Novi Pazar nekoliko važnih protokola o saradnji. liki broj akreditovanih medijskih rad- Domaćin delegaciji kakva po svom sastavu u jednoj lokalnoj samoupravi nije nika preneo je iz Novog Pazara fanta- viđena, gradonačelnik Nihat Biševac potpisao je izjavu o namjeri saradnje izme- stičnu poruku o potencijalima i gosto- đu Generalne direkcije za zadužbine pri kabinetu premijera Republike Turske primstvu, ne zaostavši interesovanjem i grada Novog Pazara, na realizaciji restauracije Gazi Isa – begovog hamama. za izveštavanjem o posjeti Erdogana Dokument su verifikovali i generalni direktor za zadužbine pri kabinetu premijer Beogradu, samo dan ranije. Turske dr. Adnan Ertem, a ispred Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, predsjed- O tome kako je sandžačka prijesto- nik dr. Mevlud Dudić. Gradonačelnik Biševac potpisnik je i protokola o saradnji nica toplo dočekala Erdogana, grmeći na izgradnji novog mosta u centru grada i priključnih puteva, kao i dokumenta njegovo ime tokom čitave posjete iz- kojim je potvrđena izgradnji novog objekta predškolske ustavove „Mladost“. U vještavali su i atmosferom fascinirani ime turskih zvaničnika, dva protokola potpisao je Serdan Cam, predsjednik Tur- turski novinari. Na desetine njih naš- ske agencije za saradnju i razvoj Vlade Turske. lo se u pratnji turskog predsjednika a Turska je u Novom Pazaru prethodnih godina izgradila dvije osnovne škole, jednoglasni su u stavu da ovakav festi- sportsku dvoranu, a rekostruisala je porodilište i zgradu Suda. val emocija i srdačnosti nije prikazan nigdje i da se u Novom Pazaru i nije

29 DRUŠTVO

Dvije stotine mališana u Novom Pazaru obradovano je bici- su tu ideju realizovali jer neka djeca po prvi put imaju bicikl. klima, poklonom turske kompanije Salcano, čiji je vlasnik Osmijeh sa lica nisu skidali ni korisnici usluga Uduženja predsjednik grupe „Prijatelji Sandžaka“ Salih Akgul (Hadži- psihologa. Prema riječima Marije Tiosavljević, psihologa u fejzović), a uz podršku Grada Novog Pazara. Kako su neki Udruženju, riječ je o djeci sa smetnjama u razvoju ili nekim od dobitnika poklona rekli „san je konačno stigao do njih“. I oblikom invaliditeta. ovi pokloni podijeljeni su u okviru programa boravka turskog U ime roditelja i same djece, javnu zahvalnost povodom pa- predsjednika ovom kraju. žnje ukazane najmlađima, kompaniji Salcano, Salihu Hadži- Prednost pri podjeli poklona imala su djeca iz porodica koje su fejzoviću i svima koji su dali doprinos da ova divna zamisao korisnici socijalne pomoći ili na neki drugi način su dio ugrožene postane stvarnost, uputila je direktorka Predškolske ustanove kategorije stanovništva. Direktor Centra za socijalni rad Adnan „Mladost“ Sabina Hoćanin. Dizdarević kazao je da je među 85 mališana iz ove kategorije Zanimljivo je da je po dolasku u Beograd, predsjednik Turske najviše djece bez roditeljskog staranja, korisnika tuđe njege. Diz- Aleksandru Vućiću darovao bicikl sa imenom srbijanskog li- darević je uputio zahvalnost tvorcima ovakve ideje i onima koji dera i šah, a domaćin je Erdoganu poklonio ćilim.

moguće osjećati drukčije nego kao da Prva dama Turske svečano otvorila novopazarsko porodilište ste kod kuće, bez obzira da li ste pred- Supruga predsjednika Republike Turske Emina Erdoğan svečano je otvorila sjednik jedne države, novinar, pilot, adaptirano i opremljeno Odjeljenje ginekologije novopazarske Opšte bolnice. Na član obezbjeđenja ili prolaznik. GAO se u toku godine rodi i do 2500 beba. Zanimljivo da je, osvrćući se na po- U saradnji TIKE i Fondacije Dragica Nikolić, u prvoj etapi izvršena je izrada pro- sjetu Novom Pazaru, prvi čovjek Re- jekta, a u okviru sanacije Odjeljenja ginekologije koji se prostire na površini od 1 publike Turske Redžep Tajip Erdogan 500 m2, obnovljene su dvije operacione sale, porodiljske sobe, liftovi, ventilaci- u obraćanju članovima AK Partije, već oni i sistem medicinskog gasa, kako bi omogućilo pružanje usluga u savremenim narednog dana, kazao da razvoj San- uslovima. Obnovljenom Odjeljenju ginekologije, TIKA je donirala neophodnu džaka, ekonomski, infrastrukturni i pri- medicinsku opremu i namještaj. vredni, nemaju alternativu i poručio da Supruga predsjednika Turske Emina Erdogan svoje upoznavanje sa našim gradom je njegov amanet sandžačkim liderima povjerila je prvoj dami Novog Pazara Seidi Biševac, predsjednici Skupštine grada Rasimu Ljajiću i Sulejmanu Ugljaninu Ifeti Radončić, suprugama ministara u Vladi Srbije, odbornicama u gradskoj da zajedno predvode narod ka boljitku, skupštini i članicama Gradskog vijeća. ne zanemarujući saradnju sa nadležnim Tokom boravka u Novom Pazaru prva dama Turske upoznala se sa kultur- državnim institucijama. Erdogan je ka- no-istorijskim znamenitostima grada. Obišla je Bezistan, Kulu motrilju i bede- zao da prijem koji je doživio u Srbiji me, u šetnji do Narodne biblioteke “Dositej Obradović“. Brojni građani pratili i Sandžaku, njemu dovoljno govori o su je do Gazi Isa-begovog hamama, koji će uz podrsku Turske agencije za ra- volji za saradnju Turske i Srbije, čiji će zvoj biti restauriran. most i stub biti upravo Sandžak. u

30 POSJETE Susret čelnika Udruženja „Prijatelji Sandžaka“ iz Turske i Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH Međusobna saradnja i pomoć

redsjednik Udruženja „Prijatelji Sandžaka“ vlasnik vodeće turske Pkompanije za proizvodnju motora i bicikala „Salcano“ Salih Akgul (Hadži- fejzović) i njegov zamjenik i predsjednik Federacije turskih udruženja „Rumeli“ Kerim Erden (Murić) sa suprugama po- sjetili su Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka u BiH. Njih je primio predsjednik Udruženja Ekrem Lekić sa svojim saradnicima i članovima Predsjed- ništva Udruženja Firdusom Hamzagićem i Muharemom Hamzićem. U prijateljskoj i opuštenoj atmosferi razgovaralo se o unapređenju odnosa između dvaju udruženja, međusob- noj pomoći i saradnji, zajedničkim projektima te aktuelnim pitanjima u n Salih Akgul Hadžifejzović i Kerim Erden Murić sa suprugama u posjeti Sandžaku. Udruženju građana porijeklom iz Sandžaka u BiH Gosp. Salih Akgul Hadžifejzović je i donator stipendija za učenike i stu- Sandžaka (na DVD-u), pod nazivom dente već četiri školske godine. Ove „Ispod vela zaborava“, autora Ibiša godine stipendira dvoje djece. Kujevića i knjigu „Bošnjaci Sandžaka Na kraju posjete predsjednik Udru- u odbrani Bosne 1992-1995.“, autora ženja građana porijeklom iz Sandžaka Murata Kahrovića te nekoliko primje- u BiH Ekrem Lekić je poklonio gosti- raka časopisa „Damar“. ma po seharu sa zbirkom filmskog materijala kulture i tradicije Bošnjaka Redakcija

n Sa lijeva na desno: Muharem Hamzić, Firdus Hamzagić, Salih Akgul n Potpisani Ugovor o donaciji za Hadžifejzović, Ekrem Lekić, Kerim Erden Murić stipendiranje učenika i studenata.

31 DRUŠTVO Neuropsihološki značaj na razvoj govora i edukacija govora Artikulacija misli U ovom radu istaknut je značaj neuropsiholoških istraživanja u edukaciji govora, mišljenja i jezičko-govornog razvoja, izgradnje i vještine govorne komunikacije, do koje se došlo putem naučnih istraživanja autora koji potpisuje redove ovog rada. Ovaj rad bez sumnje dao je veliki doprinos u rasvetljavanju ove složene oblasti, koja do skora, nije ili je parcijalno istraživana. U radu je istaknut model dubinske i površinske sintaktičke strukture, koja je osnova za izgradnju i nadgradnju govora i jezika i vještine komunikacijskog izražavanja.

nteresovanje za fenomenologiju govora. Stoga, u edukaciji kulture govora tre- ra kao sredstvo komunikacije, društve- ba primjeniti neuropsihološke, socijalne i Inog, političkog i edukativnog značaja psihološke strukture, a tek onda primjenji- i prestiža. datira još od starih grka. Go- vati adekvatne metode, tehnike i testove vor i govorni iskaz treba posmatrati kao u izgradnji govora i vještine u govornom bio-psiho-socijalnu funkciju što znači da izražavanju. i jezična oštećenja, smetnje i poremećaje, Da bi bila potpuno sadržinski obu- treba izučavati u tom kontekstu, jer se neu- hvaćena, govorno-jezička edukacija mora rolingvističke strukture i procesi mišljenja imati osnovu za planiranje itd. i programi- tijesno međusobno isprepliću i kao takve ranje strukturnih jezičko govornih vješti- one se izučavaju u jedinstvenom okviru. na, kako bi se spoznali elementi struktura Za razvoj jezičkih i komunikaci- koji utiču na razvoj i vještinu govornog skih sposobnosti, preduvjet su organska izražavanja. neoštećenost, lingvistička izgrađenost, Međutim, mogućnosti mijenjanja u bi- mentalna neoštećenost, zatim razvijenost ološkom, psihičkoj i socijalnoj sferi nisu motorike, senzomotorna koordinacija, podjednake kod svih ljudi. One se posve vizuelna percepcija, psiholingvistika i dr. n Piše: Prof. dr. Ismet KURTAGIĆ drugačije manifestiraju sa funkcionalnog, Psihološki činioci egzistiraju u okviru audiološkog i lingvističkog aspekta kod određenih kognitivnih funkcija (percepci- osoba oštećena sluha i u odnosu na čujuću ja, pažnja, pamćenje, inteligencija i druge potpuno izolovan od socijalnih faktora, u populaciju, koje različito utiču na razvoj psihosocijalne osobine), koje doprinose cjeloj strukturi je rezultat prije svega mož- govora i govornog izražavanja, naravno, razvoju govornih sposobnosti. Isto tako danih aktivnosti, a tek onda dolaze soci- nemože se mijenjati oštećenje, poremeća- jezik ima veoma značajnu funkciju u jalne komponente u širem smislu riječi ji i smetnje. Ono je takvo kakvo jeste, ali strukturi razvoja govorne komunikacije. koje dopunjavaju cjelinu u strukturi govo- možemo mijenjati funkcionalnu sposob-

Proučavanje kognitivnih funkcija

Razumljivo je da se na takvoj paradi- gmi ljudskog izraza i komunikacije može najbolje podupirati, razvijati i izgrađivati komunikacijske vještine. Zahvaljujući do- stignućima u ovoj oblasti, kao i tehnološ- kom napretku, metode ispitivanja mozga zauzimaju važno mjesto u proučavanju kognitivnih funkcija, a posebno u odjeli- ma za neuroznanost u kojima se ispituju neurobiologija jezika, odnosno sposobnost jezičkog usvajanja. Obzirom da govor i jezik supstituiraju moždanu aktivnost, ipak on ne može biti

32 DRUŠTVO Artikulacija misli

nost i cijelu strukturu djelovanjem na one zani sa stepenom poznatosti teksta sa jed- vor, koji trpeći daje skraćenja i postaje os- elemente koji mogu uticati na kvalitativnu ne strane i sa velikim brojem elemenata u nova za onaj intimni proces, koji se kroz izgradnju govora. njemu sa druge strane. – svoje kasnije nastale oblike pretvara u Za razvoj jezika i opće komunikaci- Inače, prva istraživanja svatanja pro- misao. je sa teorijskog i praksološkog aspekta, cesa govorne komunikacije započinju tek Dakle, unutrašnji govor je ona karika, program treba koncipirati na način da je u prvoj deceniji prošlog vijeka. Međutim, koja stoji između početne misli i završnog usmjeren na određenu materiju i događaj, ni do danas nije moguće opisati realne spoljnog (govornog) iskaza. Analiziraju- sa posebnim naglaskom na koncentraciju procese koji se odvijaju u mozgu onih koji ći unutrašnji govor, Vigotski navodi da za prijem informacija za određene jezične govore i onih koji primaju govor. Lurija, to nije govorenje bez zvuka, već on ima sastavnice-elemente jezika. poznati neuro lingvista, ovu tranziciju for- potpuno određenu funkciju i razlikuje se Program se implementira u određe- muliše kao put u dva smjera (put od misli od misli, tako i od spoljašnjeg govora, koji nom vremenskom intervalu, u skladu sa ka govoru i obrnuto). Ipak, ova formula- ima predikativnu funkciju, a u taj predika- kronološkoj dobi, mentalnim i psihološ- cija je nedovoljno jasna i bez relevantnih tivni sadržaj (ono što mora biti rečeno o kim statusom, te kulturnog i socijalnog dokaza, jer ona podrazumjeva gotovu predmetu) ima osnovni zadatak da pretvo- kapaciteta dotične osobe. Pojednostavlje- misao kao gotov pripremljeni gramatički ri unutrašnju misao u artikulisanu govorno kazano, govornojezična edukacija je iskaz. Da bi se došlo do novih informacija nu konstrukciju. Na taj način, unutrašnji veoma složena i to kako sa aspekta pro- u novim teorijama trebalo je da prođe ne- govor je spoljna karika između misli koje učavanja (organskog), tako i sa lingvistič- koliko decenija da nauka izmjeni ovu tezu nemaju gramatičku strukturu i oformlje- kog i socijalnog aspekta. i ukaže na stvarnu složenost oba procesa. nog govornog iskaza, koji ima gramatičku Vigotski, u vezi sa govorom i govornoj strukturu. Neuropsihološka saznanja o komunikaciji daje novi naučni doprinos U novije vrijeme, kroz daljnja istra- vještini govorne komunikacije na psihološkom otkrivanju procesa prela- živanja u ovoj oblasti, nastale su dvije ska misli u artikulisani govor s jedne stra- nove naučne discipline i to: strukturalna Kada je u pitanju jezično-govorni rane i prijelaza artikulisanog govora u misao lingvistika (s njenim odjelkom teorijom zvoj, lingvistika detaljno opisuje kompo- (njegovo razumjevanje) s druge strane. Na transformacione generativne gramatike) nente govornih poruka, odnosno jezika ovaj način Vigotski negora hipotezu o tzv. i psiholingvistika. Od vremena nastanka, zasnovane na teoriji fonematske strukture gotovoj misli. Njegova teza je suprotna a psiholingvistika proučava leksičnu, mor- govora i odredila osnovne leksičke jedi- sastoji se u tome da se misao ne izražava fološku i sintatičku strukturu jezika, gdje nice i gramatičke strukture govora. Tako- rječju, već se ostvaruje u riječi. se po prvi put počinje jasno razlikovanje i đe, lingvistika je opisala osnovne etape Prema njemu, misao je poseban pro- definiranje „pojam jezika“, pomoću kojih prelaska sa dubinskih struktura misli ka ces koji je nastao u društveno historijskom se uspostavlja međusobna komunikacija. površinskim strukturama koje rezultiraju razvoju na osnovu uloge koju igra jezik u Treba istaći da je ovo ogroman dopri- smisaoni iskaz. Svemu ovome teorija in- društvenom i socijalnom razvoju ljudi. nos znanosti u uspostavljanju komunika- formacije dopunjava vrijednosti govornih Dalje, prema ovom autoru, artikulisani cijskih vještina i izgradnja kulturoloških, i jezičnih poruka i zakone vjerovatnoće u spoljašni govor postepeno prelazi u šapat, edukacionih i lingvističkih vrijednosti kao percipiranju iskaza, koji su donekle pove- zatim se redukuje i postaje unutrašnji go- socijalne vrline čovjeka. u

33 IN MEMORIAM Šemsudin Kučević, predsjednik Opštine Tutin Odlazak čovjeka koji je sve pobijedio, a nikog nije porazio

četvrtak, 12.10.2017. godine, svi nici, predsjednici opština, univerzitetski lokalni i državni mediji prenije- profesori, predstavnici vjerskih zajedni- U li su tužnu vijest za sandžačke ca, nevladinih organizacija, udruženja, Bošnjake - da je preminuo Šemsudin Ku- institucija i ustanova. čević, prvi čovjek Opštine Tutin! Predsjednik Šemsudin Kučević je Ostao je Sandžak bez čovjeka koji je čovjek koji je mnogo učinio za Sandžak, godinama ulivao samopouzdanje i vjeru ali i sve njegove građane te posebno za u ljepšu i perspektivniju budućnost san- bošnjački narod. To je čovjek koji je sa- džačkih Bošnjaka. Ostao je Sandžak bez vjesno obavljao dužnosti predsjednika čovjeka kojega smo svi neizmjerno vo- Opštine punih 21 godinu. Svojim požr- ljeli i kome smo vjerovali. tvovanim radom daje veliki doprinos za Otišao je čovjek koji se zdušno i napredak i razvoj opštine Tutin, kao i istrajno borio za put nacionalnog jedin- cijelog bošnjačkog naroda Sandžaka, a stva, sloge i pomirenja i taj put je, prije i šire. odlaska, jasno pokazao i ostavio u ama- Dolaskom na mjesto prvog čovjeka net svom narodu. opštine Tutin, 1996. godine, zatiče grad Bio je to neumoran čovjek, koji je n Piše: Amer BAKIĆ u jednom ruralnom stanju, grad sa ka- svoj život dao za svoj grad u kojem će tastrofalnom infrastrukturom i grad bez pristojno i ponosno nastaviti živjeti nje- ijednog strateškog dokumenta za budući govi sugrađani. predsjednik Kosova, Vejsel Eroğlu, mi- razvoj. Samim dolaskom na vlast kao Dan prije svog preseljenja na ahi- nistar šumarstva i vodoprivrede u Vladi prioritetan posao mu je bio izrada stra- ret uspio je da u prioritete državne vlasti Republike Turske, Branko Ružić, mi- teških dokumenata za razvoj Tutina, pla- uvrsti projekat koji mu je bio višegodiš- nistar državne uprave i lokalne samou- nirani razvoj u svim segmentima društva. nji san; projekat izgradnje puta Tutin – prave u Vladi Srbije, Zlatibor Lončar, Samo za nekoliko godina Opština dobija Novi Pazar. Put koji je svim srcem želio ministar zdravlja u Vladi Republike Sr- konture urbane sredine i ta energija, koju da izgradi i ostavi budućim generacija- bije, Aleksandar Vulin, ministar odbrane je unio predsjednik, videla se na teritoriji ma. Nažalost, taj put je i pokosio njegov u Vladi Srbije, Tanžu Bilgić, ambasador cijele Opštine Tutin, koja nije tako mala. život. Turske u Beogradu, Kajl Skat, ambasa- Da se radi o čovjeku sa energijom ne- Istog dana, u večernjim satima, sa- dor SAD u Beogradu, Čedomir Jovano- viđenih razmjera, najbolje govori činje- znavši za veliki gubitak, porodici, kao vić, predsjednik LDP-a, Nenad Čanak, nica koliko je ugovorenih projekata rea- i na adresu Stranke demokratske akcije predsjednik LSV-a, Zoran Živković, lizovano poslednje dvije godine. Najveći Sandžaka, Bošnjačkog nacionalnog vije- predsjednik Nove stranke, Veroljub Ste- broj projekata uspio je da realizuje preko ća i Opštine Tutin stigli su brojne hatar- vanović, predsjednik Zajedno za Šuma- Vlade Republike Srbije i Turske agencije name i telegrami saučešća. diju, Velimir Ilić, predsjednik Nove Sr- za razvoj TIKA-e. Između ostalih, hatarname i telegra- bije, Mirsad Srebreniković, predsjednik Nesumnjivo je da se radilo o čovjeku me uputili su: SDA Hrvatske, prof. dr. Miladin Kostić, koji je na teritoriji Srbije prvi krenuo u Recep Tayyip Erdoğan, predsjednik rektor Državnog univerziteta u Novom realizaciju projekata u energetici, koji su Republike Turske, Bakir Izetbegović, Pazaru, Boško Ničić, gradonačelnik Za- bazirani na obnovljivim izvorima energi- predsjednik SDA i bošnjački član Pred- ječara, Šaip Kamberi, predsjednik Opšti- je. Zahvaljujući njegovom entuzijazmu, sjedništva BiH, Aleksandar Vučić, pred- ne Bujanovac, muftija sandžački Hasib na teritoriji Opštine Tutin napravljen je sjednik Republike Srbije, Hašim Tači, ef. Suljović, kao i brojni narodni posla- prvi vjetrogenerator u Republici Srbiji.

34 IN MEMORIAM Vjetrenjača radi punim kapacitetom, a ozbiljan napredak za ulazak u još veći očekuje se izgradnja još sedam vjetre- rang. Razvoj sportske infrastrukture njača na Pešterskoj visoravni, za koje očigledno nije stao. Intenzivirao je re- postoje dozvole za izgradnju. Pored vje- alizaciju projekta atletske staze, zavr- trogeneratora, u opštini Tutin izgrađeno šetak sportske hale, izgradnju balona u je tri hidroelektrane, još za deset postoji svim mjesnim centrima... Odlazak čovjeka dozvola za izgradnju. Započeo je inteziv- Kučević je lično uputio nalog poljo- ne razgovore za izgradnju toplan,a koje privrednoj službi da za svako poljopri- će koristiti bio masu. Sve je ovo radio vredno gazdinstvo uradi projekat u obla- sa ciljem energetske stabilnosti Opštine sti poljoprivrede, stočarstva, ratarstva, koji je sve pobijedio, i stvaranja uslova za privlačenje stranih voćarstva i druge biznis planove, kako investitora. bi moglo svako poljoprivredno gazdin- Na tom putu predsjednik Šemsudin stvo na teritoriji Opštine da aplicira pred Kučević, posljednje dvije godine, ostva- domaćim i međunarodnim fondovima. a nikog nije porazio rio je veliki učinak na polju putne infra- Pored svoje energije neviđenih raz- strukture. Tako je u 2016. i 2017. godini mjera, predsjednik Šemsudin Kučević asfaltirano oko 40 kilometara lokalnih n Šemsudin Kučević je imao veliki entuzijazam koji je ulivao puteva. Do kraja godine očekuje se asfal- našim građanima, a posebno građani- tiranje još oko 10 kilometara lokalnih u ostalim djelatnostima koje će naš grad ma u dijaspori koji su ulagali sav svoj puteva i tako će se zaokružiti realizacija voditi ka sigurnom uspjehu. Tako je u kapital stečen u inostranstvu u naš grad. plana čiji je nosilac naš rahmetli pred- oblasti privrede krenuo sa realizacijom Tako je naš grad postao jedno od naj- sjednik. najznačajnijeg projekta Industrijske većih gradilišta u regionu. I svako ko Pored lokalnih puteva, puno energije zone „Leskova“, koji sadrži 941 poslov- nije vidio Tutin deset godina, vidjeće tu je ulagao u izgradnju regionalnih pute- nu jedinicu i za koji postoje kompletna razliku, vidjeće da je na čelu te Opštine va. Povezivanje sa koridorom 11 preko projektna dokumentacija sa građevin- bio neko ko je sve dao za svoj grad. kojeg ćemo imati direktnu vezu sa Sa- skim dozvolama. U isto vrijeme počinje Koliko je ovaj grad volio Šemsudina rajevom i Beogradom, povezivanje svih izgradnja manjih prigradskih industrij- Šemka Kučevića najbolje govori povje- susjednih opština magistralnim putevi- skih zona u naselju Štere i Kraljevac. renje građana koje su mu dali. Činjenica ma. Samo dan prije svoje smrti uspio je, U oblasti turizma prepoznaje poten- da je u neposrednom biranju predsjed- kao prioritetan projekat Vlade Republi- cijale planine Mokra gora, Đerekarski nika Opštine, jedini kandidat u Srbiji ke Srbije, da uvrsti put Novi Pazar – Tu- homar, Godovska pećina, Gluhavica koji je u prvom krugu osvajao apsolutnu tin. Ali nažalost taj put ga je preduhitrio kao srednjovekovni grad te je naložio je pobjedu i pored velikog uticaja svih dr- i pokosio njegov mladi život, zausta- izradu kompletne projektne dokumenta- žavnih režima na naše građane, izdaja, vivši energiju i viziju koju je umio samo cije koju je želio da realizuje. davanja prevelikog novca da ga spriječe on da širi. Veliki napredak se osjetio i u spor- u pobjedi, naš predsjednik je ostao ne- Umio je da stvori tim koji će ga pra- tu; naši fudbaleri su ušli u veći rang ta- pobijeđen. Ta činjenica na najbolji način titi, pa je tako svoju energiju usmjerio i kmičenja (srpska liga) i ostvarili veoma govori da se radi o neprikosnovenom političkom i nacionalnom lideru našeg grada. Predsjednik Šemko je sve pobjedio, nikada nikog nije porazio. On je svakom protivniku pružao ruku pomirenja, a to najbolje govori da su njegova skro- mnost, neposrednost, srdačnost i širo- kogrudnost bili neponovljivi. Predsjedniče, nisi znao za riječ po- raz, posustajanje i odustajanje. Živio si kao neprikosnoveni pobjednik i otišao si neporažen i nepobijeđen. Bio si dosto- janstven gradonačelnik koji je svakom čovjeku prvi i sa osmijehom prilazio i dolazio, pružao ruke i poštovao svoj narod. Takav se Sandžaklija više ne rađa. Tvoj odlazak je za Sandžak nena- doknadiv gubitak. Ali istovremeno smo ponosni što smo te imali i radili sa to- bom. Neka ti je vječni rahmet, predsjed- niče. u

35 DRUŠTVO Bosanska Troja Kontinenti se kreću. Nekada brže, nekada sporije. Kada se na zemlji dešavaju tragedije pla- netarnih razmjera, onda kontinenti grme. Tako je bilo i u toku desetogodišnje opsade Troje, tako je bilo i za vrijeme nemilosrdne i krvave četvorogodišnje opsade Sarajeva. Stoga je neophodno uvijek i iznova govoriti i pisati o tome.

eophodno je stalno raditi na ra- izbrisati iz sjećanja. Oni, ti naši heroji, taj zvijanju svijesti i svjesnosti o naš herojski narod bosanski, taj duh bo- Nonome što se u proteklim veme- sanski nije stekao i zaslužio slavu na tu- nime dešavalo u Bosni i definitivno te djem pragu već na svom, braneći ga . U dogadjaje oteti od zaborava koji prijeti tome se izmedju ostalog i ogleda veličina da zavlada. Ovo naročito kada se ima u i snaga Bosne, bosanskog naroda, napose vidu namjera bliskog i globalnog okruže- bošnjačkog, i njegovih heroja koji su na- nja kao i neumitni uticaj sve veće vre- kon višestrukih brutalnih i agresivnih po- menske distance od posljednjeg rata tj hoda na nju, naročito u toku agresije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Strada- 1992-1995 godine, pored ostalihpobjeda, nje je prvo bila kolektivna patnja a zatim iznijeli i onu najvažniju, civilizacijsku je prešlo u kolektivno pamćenje. Troja je pobjedu nad drugima tj. nad neprijatelji- imala svoje heroje, ali one prave, istin- ma, a njih nije bilo malo. Iskonska snaga ske, spremne da se bez predumišljaja žr- duha dobrih Bošnjana ,Bosanaca i Boš- tvuju za svoje ciljeve. I Bosna je imala njaka nije dozvolila da se ruše tudje bo- svoje junake, isto takve. O njima je neop- gomolje, da se masovno ubijaju djeca, hodno pisati. O njima se mora pisati. Po- n Piše: Dr. Šemsudin HADROVIĆ stari i nemoćni, da se siluje. Puno je ta- sebno o onima od vremena Husein-kape- kvih dokaza. Jedan od najupečatljivijih tana do Alije. Mora se naučiti da se ma na koje su bili spremni,i koje su pod- je i sudbina koja je pratila Prvog pred- snagom iskrenog doživljaja, osjećanja i nijeli svi do jednog. Moramo ih sjednika Bosne i Hercegovine Aliju ljubavi prema Bosni, prema bosanskom svakodnevno pominjati, i rasvijetliti nji- Izetbegovića. Njegovu je sudbinu umno- duhu i prema bosanskim herojima misli i hove likove sa svih strana. Kako one mr- gome opredijelilo njegovo djelovanje. piše sa pijetetom. Naša svijest i svjesnost tve tako i žive, jer jedino ih tako nećemo Imao je on uz sebe hrabre i odvažne juna- o tome, naše riječi, naša bilježenja se moraju „sjuriti“ na papir, kao džambo kad snažno rola pistom. Pritom nas snaga i dubina doživljaja o kojima govorimo niti jednog trenutka ne smiju ponijeti u visine, ili nas skrenuti sa piste. Tužna i tra- gična sjećanja se nikako ne smiju pretvo- riti u kolektivnu elegiju, naprotiv, oni moraju preći u kolektivni prkos i ponos. U tome ključnu ulogu moraju imati iskre- ne patriote, jer jedino oni vole svoju zemlju, vole Bosnu. Vole svoj bosanski duh i nesumnjivo bosanske heroje, sve do jednog. Svi ostali kojima su usta “puna Bosne” su kvazi patriote koje na ovaj ili onaj način od nje i danas samo uzimaju. Zbog toga smo dužni naše istinske heroje neprekidno i sa neskrivenom ljubavlju pominjati, uvijek i iznova ih pokazivati mlađim naraštajima i govoriti im o njihovoj hrabrosti, dobroti odvažnost i žrtva- n Rekonstrukcija Homerove Troje

36 DRUŠTVO netarne razmjere. Dosadašnje pisanje o tome nas skoro neosjetno uvodi u prostor koji bi se mogao nazvati epopeja stradanja Bošnjaka u toku zadnjih 200 godina. Pišući o njima, o našim herojima, kao da pišemo elegiju. Neki, koji o njima pišu sliče Homeru, knjige na Ilijadi.Kada se povuče paralela, sličnost je zapanjujuća. Opsada Troje – Opsada Sarajeva Car Prijam – Alija Hektor, junak odbrane Troje – Poru- šeno Sarajevo Jedina je razlika u uzroku i povodu, i konačno u ishodu. Troju su napali Grci zbog otete Helene. Sarajevo su opsadirali srpski nacionalfašisti, zbog vjerske i na- n Alija Izetbegović cionalne mržnje. Troja je spaljena, Sara- jevo je odbranjeno. Sve drugo je isto. Patnja i stradanje naroda osobito. I tamo opsada - i ovdje opsada. I tamo pustošenja i razaranja deset godina. Ovdje je zlo trajalo četiri godine. I tamo patnja - i ovdje patnja. I tamo junaci - i ovamo junaci. Tamo Hektor i mnogi bezimeni junaci - ovamo mnogo znanih i neznanih heroja. Tamo zabrinuti car Pri- jam - ovamo na čelu Alija. I tamo strep- nja i zle sudbine - i ovamo patnja neiz- mjerna. Ovamo Srebrenica, Brčko, Bijeljina, Zvornik, Žepa, Bihać, Bosanski Petro- vac, Foča, Višegrad, Sarajevo... Ovamo masovne grobnice, posvug- dje, još nepronađene, majke presahlih očiju, izgubljene nade... Ovamo ponos bosanski, duh bosan- n Grbavica u ratnom periodu ski, inat bosanski . Ovamo heroji i narod bosanski, slobodarski.u ke. Bilo je vrijeme rata i oni su znali da moraju ratovati. Nažalost, mnogi nisu dijelili njihovo mišljenje i Bosna je po- stala žrtva. Tako se desilo da su osloba- djajućim presudama u Haškom tribunalu većina hrabrihi časnih oficira Armije BIH na najbolji način odbranili sebe,odbranili Bosnu, karakter Armije BIH i njenih pripadnika. “Bosnom niko nikada nije uspio da vlada, uvijek im se to samo činilo“, reče Alija. Pišući o njima mi na velika vrata otvoramo proces reafirmacije mrtvih i afirmacije živih heroja BIH. A njih je tako mnogo. Taj proces je neophodno po- držati i u tome ključnu ulogu mora pri- hvatiti i ponijeti bosanskohercegovačka intelektualna elita. Bosanskohercegovač- ka tragedija i stradanje u kontinuitetu od nekoliko vijekova počinje dobivati pla- n Majke Srebrenice

37 DRUŠTVO Sjećanje na istaknute ličnosti Ibrahim ef. Hadžišehović - šerijatski sudija

brahim ef. Hadžišehović (1905-1954), obavljao u Sandžaku, Crnoj Gori, Make- rođen je u Prijepolju od oca Abdulaha doniji i Bosni i Hercegovini. Prvo kratko Ii majke Džemile, rođene Hadžimur- službovanje bilo mu je u Sjenici, zatim je tović. Otac mu je bio ugledni zanatlija, dobio raspored u Pljevlja. U Pljevljima se koji je imao radionicu za izradu narodnih oženio Sadijom Muderizović, koja je bila nošnji, koje su se tada nosile i to za sve kćerka Hajrudin ef. Muderizovića, koji je konfesije. Istim zanatom bavila su se i nje- bio mufetiš na svim srednjim školama. gova dva starija brata, Ćamil i Abid, koji Iz Pljevalja dobija raspored u Rožaje, su naslijedili očev obrt i do smrti su živje- gdje mu se 1932. godine rodila najstari- li u Prijepolju. Ibrahim je bio srednji sin. ja kćerka Šadija. Zatim dobija raspored u Najmlađi brat Osman je kao gimnazijalac Novi Pazar i tamo ostaje do 1937. godine. i sedamnaestogodišnjak bez saglasnosti U Novom Pazaru je 1935. godine dobio roditelja otišao u Tursku, tamo uz pomoć drugu kćerku - Belkisu. Iz Novog Pazara rodbine i prijatelja završio školu elek- je raspoređen u Makedoniju – Gnilane, a tro-struke. Radio u državnoj Elektrodis- nakon toga u Prilep. Po izbijanju Drugog tribuciji a nakon toga osnovao samostalnu svjetskog rata u Makedoniju ulaze Njem- firmu, zasnovao porodicu, uzeo prezime ci i Bugari, koji nalažu da u roku od 24 Altinbor i umro je 1998. godine. Ibrahim sata iz Makedonije treba da izađe svo ef. je imao i dvije sestre, jednu stariju i „srpsko“ stanovništvo a pod tim su podra- nerado viđen u toj sredini. Odlazi u Za- jednu mlađu. Starija sestra Zineta udala greb a supruga sa djecom ide kod svoje se u Priboju za Fehim-bega Hasanagića. sestre u Pljevlja. Njena majka i mlađi brat Mlađa sestra Hankija udala se u Prijepolje su neposredno prije toga odselili u Tursku. za Nuha Delića. Ibrahim je srednju školu Pošto su u početku Drugog svjetskog rata završio u Prijepolju i pošto je bio nadaren radile sve državne institucije, on dobija i odličan učenik, po preporuci profesora raspored u Foču, gdje odlazi sa porodi- prijavljuje se za prijem i stipendiranje na com. Kada 1941. godine Foču napadaju Visokoj Šerijatsko-sudačkoj školi – Mek- četnici i prijete likvidacijom svim muš- tebi-nuvab – u Sarajevu, gdje je i primljen karcima islamske vjeroispovijesti, on biva i koju završava 1930. godine. Šerijatski prisiljen da se krije do dolaska Partizana. sudovi su u to doba bili dio državnih sudo- U tom periodu u Foči su se u više navrata va, koji su obrađivali sve pravne predmete smjenjivale vlasti, tako da nakon četnika muslimanskog stanovništva i to iz kom- ulaze partizani, kojima se stavlja na raspo- pletnih oblasti porodičnog prava, nasljed- laganje. Biva imenovan za intendanta za nog prava, gruntovnog prava, vakufskog ishranu stanovništva a noću učestvuje na prava i pri tome se oslanjajući na aktuelni prebacivanju ranjenilka na slobodnu teri- Ustav i zakonske propise države. U pogle- toriju stižući pješke i do Crne Gore. Kada du postupaka primjenjivani su vanparnič- n Piše: Dr. Nadir ef. DACIĆ četnici ponovo napadaju Foču, supruga ni postupak i ostali procesni postupci koji sa djecom neposredno prije toga pješke su bili jedinstveni. izlazi iz Foče, stiže do slobodne teritorije Nakon diplomiranja, cijeli radni vijek zumijevali sve one koji govore „srpski“ i prebacuje se u Sarajevo. Do naroda su Ibrahim ef. je proveo u sudovima mije- jezik, naređujući, također, da sa sobom ne došle četničke prijetnje da u drugom na- njajući mjesta službovanja, kako je u to smiju ponijeti ništa osim ručnog prtljaga. padu neće ostaviti u životu muslimansko vrijeme bilo uobičajeno za sve državne Ibrahim ef. tada sa porodicom odlazi u „muško uho ni u kolijevci“. U momentu službenike i niko nije mogao uticati na Prijepolje, gdje kratko boravi. Prijepolje kada se ostvaruje četnički napad i kada se svoj raspored službovanja. Tako je u je u tom momentu bilo pod njemačkom partizani povlače, stanovništvo u panici toku svog radnog vijeka sudijsku službu okupacijom, a on kao istinoljubiv čovjek bježi ispred četnika, koristeći pri tom jedi-

38 DRUŠTVO ni mogući put preko mosta na Drini, koji Krvareći, ide pješke prema slobodnom teritoriju. je međutim bio miniran i kada se most pun naroda ruši u Drinu, on uspjeva da pređe Vjerovatno bi iskrvario da mu u pomoć nije pritekla žena most i pri tom biva ranjen. Krvareći, ide pješke prema slobodnom teritoriju. Vjero- koja je sa malim djetetom bježala ispred četničkih napada, vatno bi iskrvario da mu u pomoć nije pri- pri tom rekavši: „Kadija, previt ću ti ranu pa makar i ja tekla žena koja je sa malim djetetom bje- žala ispred četničkih napada, pri tom re- poginula“. Skinula je šamiju sa glave i zavezala mu ranu kavši: „Kadija, previt ću ti ranu pa makar i ja poginula“. Skinula je šamiju sa glave kako bi se zaustavilo krvarenje. i zavezala mu ranu kako bi se zaustavilo krvarenje. Pješke je išao prema Goraždu. je završio za vrijeme rata Fatih College prema svim ljudima, profesionalnog po- Iz Goražda, koje je bilo slobodna terito- u Istanbulu a studij ekonomije u Beču a štenja i spremnosti da ljudima iz naroda rija, pristigla je pomoć koja je preuzela sada kao stručnjak za tržište kapitala radi pomogne u svim situacijama. ranjenike među kojima se našao i on. Iz u Sarajevu. Za cijeli period obavljanja kadijske Goražda je prebačen u Sarajevo. U Saraje- Ibrahim ef. bio je odgojen i školovan funkcije nije mu se desila ni najmanja vu se prijavljuje ponovo na posao i dobija u duhu islamske tradicije i život provodio greška. Naročitu pažnju je posvećivao raspored u Sarajevski sud. Tu mu se 1943. u skladu s tim. Bio je od ljudi čije pona- ugroženim kategorijama, pravima djece godine rađa kćerka Azra. Nakon Sara- bez roditelja i samohranih roditelja ko- jeva dobija raspored u Kladanj, zatim jima je pomagao i mimo službene duž- u Tuzlu, gdje ostaje do 1947. godine. nosti. Lično se čuvao i najmanjeg tuđeg Krajem 1947. godine raspoređen je u „haka“ i u tom smislu je odgajao i svo- Bijeljinu, i u tamošnjem sudu radi na ju djecu. Niko kome je trebela pomoć ostavinskom postupku. U Bijeljini ga obrazovanog i pismenog čovjeka u vri- zatiče i smrt 1954. godine, gdje je i jeme njegovog službovanja nije ostao sahranjen. bez nje i to bez ikakvog interesa ili Nakon njegove smrti porodica se naknade. Poslovično se grozio od bilo ponova vraća u Sarajevo. U momentu kakve naknade za svoja djela pa makar smrti najstarija kćerka je već bila stu- to bila i najmanja hedija. Želio je da to dent prve godine Medicinskog fakul- sve što čini bude čisti sevab. teta u Sarajevu, srednja 7. razred Gi- Čak i u vrijeme kada je vjera bila mnazije a najmlađa 4. razred osnovne zvanično nepoželjna, u periodu pred škole. Međutim, pošto je supruga poti- kraj njegovog relativno kratkog živo- cala iz porodice u kojoj je školovanje ta, iako vjernik, bio je veoma cijenjen. bila tradicija, jer su joj otac i braća bili Kako je u prvoj fazi komunističke vla- školovani a s obzirom da je i njen su- sti bio običaj da se o svakom državnom prug zagovarao školovanje, a naročito službeniku pišu tajne karakteristike, školovanje ženske djece, to je istrajala prilikom njegove smrti greškom su sa u zajedničkoj nakani da sva djeca za- ostalom dokumentacijom došle u po- vrše započeto školovanje. Tako je naj- sjed porodice i te karakteristike. Date starija kćerka primarius Hadžišehović su mu najbolje karakteristike osim zadr. Šadija završila Medicinski fakultet, mjerke u odnosu na njegovo islamsko specijalizirala psihijatriju, druga pri- vjerovanje, pa se u njima kaže da je i marius dr. Hadžišehović-Hamzagić pored najboljih osobina kako radnih Belkisa, također završila Medicinski tako i moralnih ipak „čovjek staroga fakultet i specijalizaciju opšte medici- kova“. Koristio je uvijek priliku da u ne a treća Azra Hadžišehović-Kurbe- n Murasela (ovlašćenje) iz 1937. godine, krugu svoje porodice i u širem društvu gović je diplomirala pravni fakultet, i kojom je Ibrahim ef. Hadžišehović imenovan podijeli svoje znanje iz islama u cilju sve žive u Sarajevu. za šerijatskog sudiju u Prilepu življenja što bliže islamskim pravilima Belkisa ima sina, Hamzagić Sea- i po onome što predstavlja suštinske i da, a udovica je rahmetli Prof. Dr. Ha- temeljne vrijednosti, ne upuštajući se sana Hamzagića, koji je također bio lje- šanje je bilo saobraženo sistemu islamske na manje važna pravila a koja su uosta- kar – specijalista fiziolog. Sead Hamzagić tradicije, što znači da je i u praksi njegovo lom i poznata svakome pojedincu. Bio je direktor tursko-bosanske firme, čije je ponašanje bilo odgovarajuće. Bio je veo- je od nauke, bez imalo oholosti i prepo- sjedište u Sarajevu, obzirom da je završio ma obrazovan, govorio je turski i arapski tencije. Proveo je svoj radni vijek bez i fakultet Evropskih integracija u Turskoj. jezik, cijenjen u struci i poštovan u svim najmanje mrlje i nadamo se da je našao On ima tri sina Hasana, Haruna i Kerima. sredinama u kojima je bio, a prvenstveno mjesto koje kod Allaha pripada bogobo- Azra ima sina Tarika Kurbegovića, koji iz razloga lijepog i uljudnog ophođenja jaznima. u

39 DRUŠTVO Genetičko porijeklo Bratstva Ličina autora Fehima Ličine i Azre Ličina-Sinanović Bratstvo Ličina pod reflektorima genetičkog istraživanja Kako je u podneblju Sandžaka veoma izražen nagon za poznavanjem vlastite prošlosti, a u nedostatku mogućnosti primjene „tek nastalih“ genetičkih istraživanja, ljudi su se tradicionalno, sa koljena na koljeno, oslanjali na prenošenje usmenih predanja o svojoj dalekoj rodbini. To je jako dobro funkcionisalo za nekoliko pokoljenja, pa najviše do oko 300 godina unazad. Međutim, potvrde takvih predanja kao i istraživanja dubljih rodbinskih veza, nije bilo sve do pojave „Monografije bratstva Ličina“ (2016.) autora Fehima Ličine i Rifata Ličine. n Piše: Džavid BEGOVIĆ koliko pokoljenja, pa najviše do oko 300 godina unazad. Međutim, potvrde takvih predanja kao i istraživanja dubljih rod- anas, kada nauka i tehnologija binskih veza, nije bilo sve do pojave dostižu sve brži razvoj, istraži- „Monografije bratstva Ličina“ (2016.) Dvački reflektori su sve više upe- autora Fehima Ličine i Rifata Ličine. U reni u prošlost makro i mikro kosmosa, ovoj monografiji autori su, po prvi put planete zemlje, pojedinih regija pa i čo- ozbiljno, istraživali bratstvo Ličina, po- vjeka samog koristeći dostignuća različi- pisujući porodične veze prema predanji- tih naučnih disciplina kao što su historija, ma i sjećanjima, ali su i prvi put u okviru arheologija, antropologija, astronomija, pisanja porodične monografije prezenti- biologija, geologija i dr. Jedna od naj- rali i rezultate genetičkih istraživanja sa mlađih naučnih diciplina je genetička ge- kojima su dublje istražili porodične veze, nealogija koja je najsnažnije doprinijela kretanje svojih predaka a svakako i me- rasvjetljavanju ljudske historije i migra- đuporodične relacije. Interesujući se du- cija stanovništva. Samim tim što je naj- blje za ova istraživanja, u Fehimu je na- mlađa, ona je i najmanje istražena, pa i stala ideja da ozbiljno zakorači u najmanje rasprostranjena u smislu nje- genetička istraživanja porodice Ličina. nog sistemskog izučavanja i opšteg obra- Kao rezultat istraživanja pojavila se knji- zovanja širokih masa. Posljedica toga je ga „Genetičko porijeklo Bratstva Ličina“ n Azra Ličina-Sinanović postojanje veoma malog broj ljudi koji oca i kćerke Fehima Ličina i Azre Liči- uopše poznaje ovu oblast, a kamo li da je na-Sinanović (u daljem tekstu Autori). izučavaju i to je posebno izraženo u našoj Autori su hrabro zakoračili u oblast svjetlost dana iznesu ovo djelo koje je je- regiji. koja im nije bila struka (Fehim je specija- dinstveno i prvo ovakvog tipa na našim Kako je u podneblju Sandžaka veoma lista za nastavu računarstva i informati- prostorima. Ovo je sve češći slučaj kod izražen nagon za poznavanjem vlastite ke, a Azra doktor veterinarske medicine). nas da se, u nedostatku institucionalnog prošlosti, a u nedostatku mogućnosti pri- Iako sa malo ili nimalo predznanja iz ove pojavljuju individualna istraživanja i to mjene „tek nastalih“ genetičkih istraži- oblasti, autori su „zasukali“ rukave i entuzijasta izvan oblasti kojima se istra- vanja, ljudi su se tradicionalno, sa kolje- istražujući, čitajući i konsultujući se sa živanje bavi, a naprosto zato što oni, kona na koljeno, oslanjali na prenošenje stručnjacima iz ove oblasti, kako doma- jima bi to trebao biti zadatak, nisu učinili. usmenih predanja o svojoj dalekoj rodbi- ćim tako i svjetskim, uspjeli su da prodru Gonjeni željom da se nezapisana ni. To je jako dobro funkcionisalo za ne- u suštinu genetičke genealogije i da na historija bratstva Ličina zapiše, u knjizi

40 DRUŠTVO Genetičko porijeklo Bratstva Ličina Au- Uporedni prikaz 37 STR markera testiranih srodnika sa Fehimom tori su, vješto koristeći sinergiju genealo- Ličinom (preuzeto iz knjige Genetičko porijeklo bratstva Ličina) gije i genetike, uperili reflektore svojih istraživanja na porodicu Ličina duboko u Testirani Allele prošlost, te došli do značajnih otkrića i marker rasvijetlili unutar-porodične, ali i među- Fehim Semir Sabir Rasto- Mehmed Admir porodične veze za nekoliko prezimena iz Ličina Agović der Kožar Agović regije pa i šire. DYS393 13 13 13 13 13 Knjiga Genetičko porijeklo Bratstva DYS390 24 24 24 23 24 Ličina predstavlja ozbiljan naučno-istra- DYS19 14 14 14 14 14 živački rad ne samo po sadržini već i po DYS391 11 11 11 11 11 primjeni metodologije naučnog istraži- DYS385 11 11 11 11 11 vanja kao i drugih standarda za ovakve DYS385 11 11 11 11 11 publikacije. No, ono što je potrebno po- DYS426 12 12 12 12 12 sebno istaći jeste, da je ova knjiga i svo- DYS388 12 12 12 12 12 jevrstan priručnik koji na jednostavan DYS439 12 12 12 12 12 način objašnjava postupke za DNK test i DYS389I 13 13 13 13 13 analizu rezultata testa, te nalaženje rod- DYS392 13 13 13 13 13 binskih veza među bilo koje dvije osobe DYS389II 29 29 29 29 29 na planeti koje su izvršile test na 37, 67 i DYS458 16 16 16 16 16 više markera. Ova knjiga, kao priručnik, DYS459 8 8 8 8 8 otvara put svim onima koji žele da istraže DYS459 10 10 10 10 10 svoje porodično stablo putem DNK ana- DYS455 11 11 11 11 11 lize, ali i budućim istraživačima porodič- DYS454 11 11 11 11 11 nog stabla Ličina, jer je pisana jasno i DYS447 23 25 25 25 25 pristupačno za osobe koje imaju različita DYS437 15 15 15 15 15 interesovanja, ali i veliki dijapazon u ste- DYS448 19 19 19 19 19 penu obrazovanja. DYS449 30 29 29 29 29 Knjiga je odgovorila na mnoga pita- DYS464 14 14 14 14 14 nja čiji su odgovori bili zataškani duboko DYS464 16 16 16 16 16 u prošlost preko 300 godina, a među nji- DYS464 16 16 16 16 16 ma i na pitanja: ko su Ličine, odakle po- DYS464 16 16 16 16 16 tiču, otkuda su doselili i nastanili se u DYS460 12 12 12 12 12 selima Radmanci, Korita i Kruščica? Y-GATA-H4 11 11 11 11 10 Ovo je Autorima omogućila genetič- YCAII 19 19 19 19 19 ka genealogija, naučna disciplina koja je YCAII 23 23 23 23 23 u zamahu kapitalnih otkrića, a koja omo- DYS456 15 15 15 15 15 gućava praćenje i proučavanje kretanja DYS607 15 15 15 15 15 ljudskog roda kroz vremensko razdoblje DYS576 18 18 18 18 18 od preko 65.000 godina. DYS570 17 17 17 17 17 Koristeći najnovija naučna dostignu- CDY 35 35 35 34 35 ća iz genetičke geneologije autori su, na CDY 37 37 37 38 37 osnovu jedinstvenog genetičkog koda DYS442 12 12 12 12 12 (DNK), koji je sastavni dio svake ćelije DYS438 12 12 12 12 12 našeg tijela (kao komandni lanac koji određuje svaki dio našeg bića, strukture pa i karaktera), dobili mnogo novih po- „Svi pripadnici bratstva Ličina nose nih grupa ili pojedinaca tako da se, bez dataka o bratstvu Ličina za su tragali. U jedinstveni genetički kod u sebi koji smo obzira na činjenicu da se u današnjem svrhu istraživanja za potrebe pisanja naslijedili od naših zajedničkih predaka. vremenu uredno bilježi svaka migracija, knjige, autor knjige Fehim Ličina je izvr- U nama ne nosimo samo gene naših rodi- čini gotovo nemogućim poslagati sve šio analizu svog DNK na institutu za ge- telja, već i naših predaka, i u našem gene- kockice u jedinstvenu „slagalicu“. Ote- netička istraživanja u Hjustonu, Teksas, tičkom materijalu zapisana je historija žavajuću okolnost u cijelom istraživanju Sjedinjene Američke Države, i to test na našeg naroda.“ – napominju Autori. predstavljaju i promjene prezimena koje 111 Y STR markera, koji daje pouzdane Migracije naroda, u prošlosti, iz eko- su pojedine grupe ili pojedinci bili prisi- podatke za analizu i uspoređivanje gene- nomskih, klimatskih, ratnih ili prosto no- ljeni da urade tokom proteklih vremena. tičkog koda ne samo unutar bratstva Li- madskih razloga, su bile česte, a organi- Međutim, tokom istraživanja koja su čina već i veze i dubinu veza između Li- zovane evidencije tih kretanja gotovo da provedena, Autori su uspjeli da ponovo re- čina i drugih porodica za koje se znalo ili i nije bilo. Sa izgradnjom cesta su se in- konstruiraju i dosta precizno vremenski pretpostavljalo da su u srodstvu. tenzivirale migracije populacija, pojedi- lociraju rodbinske međuveze koristeći se

41 DRUŠTVO najnovijim dostignućima iz polja genetičke genealogije. Oni su vješto integrirali tradicionalno istraživanje porodičnog stabla Li- čina sa naučnim dostignućima iz oblasti Genetike. Ova interdis ci pli narna spona koja se naziva genetička genealogija je omogućila Autorima da otkriju mnoge de- talje i veze unutar bratstva Ličina kao i me- đu-porodične veze ali i da opovrgnu mnoge zablude koje su se, prenošenjem sa koljena na koljeno, nehotično generirale i usadile u sjećanja prenosioca predanja. Autori su u ovoj knjizi jasno prezen- tirali rezultate tradicionalnog istraživanja bratstva Ličina kao i rezultate genetičkih istraživanja (DNK) i to praćenjem Y hro- mozoma (muške linije). Prethodno su detaljno, i naučno i praktično, objasnili postupak od uzimanja DNK uzorka za test do usporedbe rezultata testa. Na svakim novim istraživanjem mjenjaće se sličnom problematikom. osnovu rezultata DNK testa, odnosno historijski usađena lažna poistovjećiva- Dodatnu potvrdu te vrijednosti je pripadajuće haplogrupe R1b, kojoj pripa- nja bošnjaka Sandžaka i Bosne sa slave- dalo učešće Autora na međunarodnoj da bratstvo Ličina, Autori su opisali put nima. Autori ove knjige su u knjizi prika- konferenciji Međunarodnog društva za kojim su se pretci Ličina kretali od zali i predočili dokaze o Ilirskom primijenu bioloških nauka (International pra-pretka prije 65.000 godina do danas, porijeklu bratstva u vidu certifikata do- Society for Applied Biological Scienced područja koja su naseljavali kroz vre- stavljenog od strane kompanije iGE- ISABS) u saradnji sa Majo Klinikom menska razdoblja i međuveze između NEA-e. (Mayo Clinic) koja je održana u Dubrov- Ličina i porodica Agovića, Rastodera, Tvrdnje o slavenskom porijeklu boš- niku u junu 2017. god. Ova konferencija Kožara kao i drugih porodica pa čak i njaka Sandžaka i Bosne još jednom su je okupila najveće svjetske stručnjake iz vezu Ličina sa poznatim dinastijama i dokazane kao netačne, te su, vjerovatno, oblasti forenzike, antropološke genetike i ličnostima iz prošlosti. generirane u svrhu svjesne asimilacije, individualne medicine iz 40 zemalja Jedna od značajnih činjenica pred- kako bratstva ličina, tako i drugih boš- svjeta, među kojima su bila i četiri nobe- stavljenih u knjizi je i podatak potvrđen njačkih plemena sa navedenih područja. lovca. Autori su, rame uz rame sa najve- od strane renomirane Švicarske kompa- Knjiga je puna detalja koji ilustruju ćim expertima svijeta iz ove oblasti, prenije iGENEA da su Ličine porijeklom od vjerodostojnost naučnih tvrdnji u njoj zentirali svoja istraživanja na temu: jednog od Ilirskih plemena, koja su na iznesenih, na način koji je usklađen sa Određivanje genetičkog srodstva popula- Balkansko poluostrvo došla još u II vije- standardima u naučnom istraživanju i pi- cije opštine Petnjica (Crna Gora) preko Y ku prije nove ere, te da nemaju nikakve sanju ovakvih djela. hromosoma i praćenje kretanja predaka veze sa Slavenskim plemenima, koja na Vrijednost ovog naučnog djela je po- (Determination of genetic relationship Balkansko poluostrvo dolaze tek u VII tvrdilo šest doktora nauka koji su, ili vr- through of the Y hromosome between the vijeku nove ere. Na činjenicu da stanov- sni poznavaoci genetike ili su se bavili population of the Petnjica Municipality nici Bosne i Sandžaka nisu sla- (Montenegro) and tracking the venskog, već većinski ilirskog movements of the ancestors). porijekla, ukazao je Prof.dr. Ibra- Naučni pečat knjizi Genetič- him Pašić u svojoj knjizi „Pred- ko porijeklo Bratstva Ličina je slavensko porijeklo Bošnjaka“ dao ruski naučnik svjetskog reno- (2012.). On je komparativnom mea Prof. Dr. Anatole A. Klyosov, metodom etimološke analize to- koji je objavio 11 knjiga sa tema- ponima sa područja Bosne i San- tikom genetičke genealogije i džaka indicirao ovu teoriju i time koji je jedan od prvih istraživača opovrgnuo decenijama propagi- u ovoj oblasti, a koji je, između ranu teoriju plasiranu od strane ostalog, napisao i sljedeće: Srpske Akademije Nauka o sla- “Činjenica da je DNK svakog venskom porijeklu naroda na na- od nas preživjela toliko hiljada šim prostorima. Nalazima iz godina, i da je nauka danas može DNK baze podataka iGENEA-e otkriti i objasniti, graniči se sa još jednom je potvrđeno pretežno misterijom. Način na koji se to ilirsko porijeklo Bošnjaka, a sa radi, opisan je u ovoj knjizi”. u

42 DRUŠTVO

Pazar - grad konzula

n Piše: Nermin RAMIĆEVIĆ „Pazar konzulski A oni mi začuđeno odgovaraju - pa ovo šetao i čudu se čudio rijatelju, ahbabu moj, snio sam ti je Hotkovo, elitno naselje pazarskih šeher“ da l› ima čiji iz Evrope? Ma ima! san, ne znam dali da ti ga ispri- domaćina. A što elitno, pitah ja? Pa, Pa etoU tom ti konzulata trenutku Austrije.sam se probudio,Uh! Pa ko P bljeso, zar ne vidiš da su svi konzulati će još i njemački jezik učit u šeheru. - baš tu. Č�iji konzulati? Iznenadih se ja Sanjamčam. Al,Ja da evo sam poslušaj se obreo šta u samNo- od odgovora, ma moram otići pa da i to- ne znam je l› bio san ili stvarno kon snio, pa onda ti reci šta misliš? čudo vidim. Opet ne znam, da li sanjam- zula ima u šeher-Pazaru. - ili sam ja stvarno u šeheru konzula. Vi E, zato te, moj prijatelju, pitam, jer kake,vom Pazaru, al› po nemirisu vidim pazarskih gdje se nalazim, pitica, dim puno nekih zastava al› ima i baj si skoro bio u Novom Pazaru, pa bolan, ne prepoznajem mahalu, ne vidim so raka, vihore se ponosno iznad samog odgovori mi da znam, šta je istina, a šta - grada. Priđem bliže, da prepoznam san? osjećam da sam u šeheru, sandžačkom. čiji li su? Obrišem svoje naočale, pa se Prijatelju moj, ja ti samo mogu reći- Uđoh u neku ulicu, vidim da je bu fokusiram na najbližu zastavu. Vidim da iz tvoje priče, šta si sanjao ne čuh da- levar, cvijeće se širi između kolovoza, a crvena zastava i bijeli orao, ne znam l› si vidio nama najdražu zastavu, pla- sa obje strane biciklistička staza pa tek je li dvoglavi ili jednoglavi, mislim se, vu sa žutim trouglom i bijelim zvjezdi onda trotoar za pješake. Mislim, pa ja pa valjda je zastava Crne Gore. Opet cama Evrope. Pa ti zato ne mogu od sam stigao u Pariz možda Beč. Uz cijelu- crvena zastava ali crni orao, ma mora- govoriti, jer istina je nekad bolna. Ode dužinu ulice nalaze se lijepe vile, kuće biti da je konzulat Albanije. Približim nam fudbalska ekipa BiH čak u Brazil sa još ljepšim bašćama, a u njima crve se sljedećoj vili, kad ono tamo opet, cr pa zar- ne može doći konzul BiH u Novi ne ruže mirišu kao da su sarajevske. veni bajrak i polumjesec, znamo ba, pa Pazar? Idem dalje, kad iza te ulice vidim još tri- to je Republike Turske. Ma kad su sve- A što ne bi, kad se u Mostaru i iste džade. Opet mi se javlja dilema, pa- crvene, šta je ono malo dalje sa žutim Banja- Luci šetaju konzuli, zar je Pazar gdje sam Ja to? Vidim šumu zelenih bo kracima sunca? Ma znamo ba, to je Re tako daleko od Dubrovnika. rova raširila se iznad samog centra Pa publike Makedonije. Uh! Pa vala, dosta E, moj prijatelju, šta da ti ukažem zara, sve je blizu na dohvat ruke, pitam ovih zastava, gdje se izgradiše ovoliko jedino znamo ba. Na hajr i na dobro pa vila i kuća baš za konzulate. Dosta sam ako Bog da da ti se san ostvari. ljude u prolazu - koja je ovo mahala? 43 DRUŠTVO SANDŽAK - OD OKUPIRANE TERITORIJE, DO PREKOGRANIČNE EUROREGIJE Već je više od sto godina odkako je Sandžak podijeljen, okupiran i anektiran od strane Srbije i Crne Gore, drsko i bezobzirno se piše decenijama da su crnogorske i srbijanske trupe silovitim napadima, na nenaoružano bošnjačko stanovništvo (Turke) “oslobodile Sandžak od Turaka,” dijeleći ga na srbijanski i crnogorski dio Sandžaka.

1. Sažetak Pred Drugi svjetski rat je stasala jedna nova generacija Bošnjaka, Crnogora- Već je više od sto godina odkako je ca i Srba, koji su podstaknuti odlukama Sandžak podijeljen, okupiran i anektiran KPJ da se Bošnjacima kao Muslimanima od strane Srbije i Crne Gore, drsko i bezo- prizna status ravnopravnog naroda, koja bzirno se piše decenijama da su crnogor- je mobilisala brojne Bošnjake u antifaši- ske i srbijanske trupe silovitim napadima, stički pokret koji je predvodila KPJ od na nenaoružano bošnjačko stanovništvo 1930. i NOP Jugoslavije od 1941. godi- (Turke) „oslobodile Sandžak od Turaka,“ ne. Sandžak je dao nekoliko proleterskih dijeleći ga na srbijanski i crnogorski dio udarnih brigada i pokrenuo stanovništvo Sandžaka. Od balkanskih ratova 1912.- uz NOP, koji je žestoko stradao zbog tog 1913. pa preko komitskih pokreta, srp- svog opredjeljenja. Dok su se vodile že- sko-crnogorski okupatori su neprekidno stoke borbe protiv okupatora i domaćih zastrašivali bošnjačko stanovništvo i pri- izdajnika u Sandžaku i Bosni, u Srbiji i nuđivali brojne porodice, da napuste svoja Hrvatskoj, pa i u Crnoj Gori je vladao vjekovna ognjišta. Nažalost, od balkan- spokoj, jer su te države bile kvislinške skih ratova, preko prvog i drugog svjet- tvorevine, koje su masovno pokazivale skog rata, pa i nakon Narodno oslobodi- n Piše: Dr. Rizvan HALILOVIĆ lojalnost okupatorima, sve do kapitulaci- lačkog rata, sve do 1973. godine, Boš- je Italije 9.9.1943. godine. njačko stanovništvo je zločinačkim nasr- prodala, ostavila, izdala, kao da je u to vri- Zato se na tlu slobodnih teritorija tajima i genocidnim ratnim razaranjima jeme Tursku neko pitao, hoće li da se po- Bosne i Sandžaka, rađala ideja da se primoravano da napuste Sandžak i odsele vuče politički i pravno sa tih teritorija. No prvo u Bihaću osnuje AVNOJ, a potom se u Tursku, Bosnu, Kosovo, Makedoniju, i pored svih nasrtaja i surove propagande, i da se osnuju ZAVNOS i ZAVNO- Albaniju i brojne druge zemlje u kojima Sandžaklije su opstale na prostoru San- BIH, ZAVNOH i dr. Tako je još na II sandžaklija ima više, mnogostruko nego džaka i nastavili da se bore za poboljšanje zasijedanju AVNOJ-a, a naročito nakon u Sandžaku. Drskost u antipropagandi ide odnosa među narodima koji vjekovima NOR-a 1945. godine došlo do likvidaci- dotle da se širila laž kako nas je Turska žive izmiješani u Sandžaku. je Sandžaka i ponovne podjele između

44 DRUŠTVO

Srbije i Crne Gore, a Bošnjaci širom Ju- Raške, kao zasebna cjelina. Bosanski svoje garnizone iz Sandžaka. U proto- goslavije ponovo proglašeni vjersko-et- ban Tvrtko I, je oblast Sandžaka pripo- kolu koji je potpisan između austrougar- ničkom skupinom, kojoj se daje vrijeme jio Banovini Bosni još 1373. godine, a ske i osmanlijskog carstva 21.2.1909. da se prilagodi i opredijeli hoće li biti naročito je Sandžak u današnjim grani- godine, stoji sljedeće: „Austro-Ugarska Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Srbi. To cama bio važan u osmanlijskom periodu izjavljuje da se odriče svih svojih prava, je nažalost bila još jedna prevara i zlou- kada su svi putevi vodili preko Sandža- a koja su joj bila data u pogledu neka- potreba Bošnjaka Sandžaka. Kad je doš- ka za Istanbul i druge osmanlijske gra- dašnjeg Novopazarskog sandžaka ber- lo do disolucije Jugoslavije i krvavog dove, kada je Sandžak bio od velikog linskim ugovorom i istanbulskom kon- raspada sistema, Sandžaklije su ponovo značaja za Osmanlijsko carstvo. vencijom od 21.4.1879. godine“1 bile pod žestokim pritiskom i brojne su Nakon što je Austro-ugarska poslije Nakon povlačenja Austro-Ugarske žrtve podnešene. Napokon, početkom Berlinskog kongresa 1878. godine oku- iz garnizona Sandžaka, već 1912. godi- 21. stoljeća postepeno dolazi do sazri- pirala Bosnu, njena vojska je zaposjela ne Srbija i Crna Gora okupiraju Sandžak jevanja svijesti i kod naših susjeda da sandžačke gradove Priboj, Prijepolje, i i stavljaju pod svoju upravu. Međutim se asimilacijom i zločinima nemogu rje- Pljevlja. Sandžak je tada za Osmanlijsko ni Srbija ni Crna Gora nisu ništa uči- šavati međunacionalni problemi, niti se carstvo izgubio raniji značaj, ali je pred- nile da se u Sandžaku izmijeni stanje u progonima može postići trajni mir. stavljao isturenu graničnu oblast prema smislu ekonomskog i kulturno-prosvjet- Ključne riječi: Sandžak, demokra- Austro-Ugarskoj između Srbije i Crne nog unapređenja situacije. Za vrijeme tizacija i decentralizacija, regionalzacija Gore. Sandžak je bio vrlo važno područje Kraljevine Jugoslavije Sandžak je bio Evropske unije, regionalizacija Balkan- preko kojeg je Austro-ugarska željela da pretvoren u jugoslovenski Sibir, koji skih zemalja, prekogranična euroregija, izgradnjom pruge od Uvca do Kosovske je bio odsječen od svijeta, kao besput- nadležnosti prekograničnih regionalnih Mitrovice, poveže sa Bliskim istokom i ni i neprohodni kraj, zaostao i primiti- institucija. dalje, tako značajnim područjem za ta- van. Jedna vrlo važna činjenica je ovdje dašnje planove Austro-Ugarske. prisutna kada su u pitanju Sandžaklije, 2. Uvod Cijeli svijet je sa velikim podo- jer su se odazvali na poziv sultana i u zrenjem gledao na takve poteze Au- Austro-ugarsku i u Osmanlijsku vojsku, Sandžak kao historijska, kulturna, stro-ugarske i protivio se tim potezima mada je bio i veliki broj Bošnjaka u politička i društveno-pravna regija po- Beča. Aneksijom Bosne i Hercegovine Sandžačkim jedinicama, koje su u sklo- stoji od vremena nemanjićke županije 1908. godine Austro-ugarska je povukla pu Sandžačke vojske, pomogle povleče-

45 DRUŠTVO nje srpske vojske preko Sandžaka, Crne Gore i Albanije ka Krfu. Okupacione snage su organizovale u avgustu 1917. godine u Sjenici konferenciju na kojoj su uzeli učešće predstavnici Bošnjaka Sandžaka.2

3. Sandžak kao okupirana i anektirana teritorija

Bukureškim mirom 1913. godine Crna Gora je dobila teritoriju od 5000 km² sa gradovima Pljevlja, Bijelo Polje, Petnjica, Berane, Rožaje, Plav, Gusinje, Tuzi, do Skadarskog jezera. Na Koso- vu dobija Peć i Đakovicu. Srbija dobija sljedeće gradove u Sandžaku: Novi Pazar, Sjenicu, Tutin, Prijepolje, Novu Varoš i Priboj. Hrišćanska zapadna propaganda je odavno pisala i širila propagadu da je hrišćanima vrlo teško u Osmanlijskom carstvu, a naročito je to intezivirano nakon odlaska austrougara iz Sandžaka i uoči balkanskih ratova 1912.-13. godine, podstičući da je došao poslednji čas obračuna krsta i polumjeseca. Prema tome muslimansko stanovništvo nikako nije moglo očekivati oslobađanje, već u Kraljevini SHS, podijeljen je između Sjenička konferencija 1917., Prvo samo okupaciju od strane hrišćanskih Zetske i Užičke oblasti.4 zasijedanje ZAVNO Sandžaka 1943., balkanskih država. Tako opasna i neiz- Nakon što je uvedena šestojanuar- Likvidacija Sandžaka 1945. i Referen- vjesna situacija natjerala je stanovništvo ska diktatura 1929. godine, Sandžak je dum za autonomiju Sandžaka 1991. na bijeg iz svojih vjekovnih domova put novom podjelom Kraljevine Jugoslavije godine, predstavljaju svojevrsne politič- Turske. Naročito je intenzivirano ise- pripao Zetskoj banovini, sa centrom u ko-pravne fundamente u razvoju svijesti ljavanje, nakon završetka Balkanskih Cetinju. Ustav iz 1931. godine je potvrdio i dostojanstva Sandžaklija, o značaju ratova i surovih postupaka režimskih i administrativno ustrojstvo, da bi kapitu- Sandžaka kao jedinstvene regije iako je paravojnih snaga Srbije i Crne Gore. lacijom Jugoslavije, Sandžak ponovo bio od 1912. godine okupirana i administra- Preko luke Bar, a i preko Kosova demarkaciona zona između njemačke, tivno podijeljena terotorija. i Makedonije, Bošnjaci su nastavljali itaijanske okupacione zone, NDH i veli- Izbijanjem Drugog svjetskog rata iseljavanje put Turskih gradova tražeći ke Albanije 1941. godine. Nakon dizanja 1941. godine, Sandžak okupiraju Nje- utočište u opkoljenoj Turskoj. Procjene ustanka 14. jula 1941. godine u Sandža- mačke i Italijanske snage, a prema su da je bilo više od 16.000 iseljenih iz ku se formiraju partizanske jedinice, koje njihovom dogovoru stvorena je linija dijela Sandžaka pod Crnom Gorom i pre- će prerasti u više oblike manevarskih razgraničenja u Sandžaku. U njemačku ko 40.000 Bošnjaka iz dijela Sandžaka jedinica; Prve proleterske, Druge prole- zonu ulaze Novi Pazar, Sjenica, Prijepo- pod Srbijom. Nastavljeno je otimanje za terske, Treće Sandzačke (proleterske) i lje, Priboj i Nova Varoš, a u italijansku Bosnu i Sandžak od strane susjeda, ali itd. Nakon stvaranja slobodnih teritorija okupacionu zonu ulaze Pljevlja, Bijelo uvijek ako bi kako moglo bez Bošnjaka. i stvaranja uslova za obnovu zemaljske Polje, Bihor, Berane i Tutin. U isto vri- Sandžak kao okupirana i anektira- zasebnosti u odnosu na sve druge države jeme Sandžak okupiraju i albanske jedina teritorija prolazi kroz nekoliko faza u kojima je nakon AVNOJ-a 1942. godi- nice uz podršku njemačkih okupacionih od 1913. godine, nakon Bukureškog ne, došlo do osnivanja Zemaljskih anti- snaga. Sandžak je željela i NDH, kako mira, pa preko okupacije od strane Au- fašističkih vijeća narodnog oslobođenja bi stvorila svoju maksimalnu teritoriju stro-ugarske 1914.-1918. godine, potom u Sandžaku, Bosni, Hrvatskoj, Crnoj od Boke Kotorske, preko Sandžaka, do ponovne okupacije od strane Kraljevine Gori i dr. U jesen 1943. godine ZAVNO Subotice. Srba, Hrvata i Slovenaca, 1918. godi- Sandžaka je na II. Zasijedanju AVNOJ-a Sandžak su htjele i velikosrpske ne, kada Bosna i Hercegovina, kao vrlo u Jajcu, iako bez delegacije Sandžaka, aspiracijske snage Draže Mihajlovića, oslabljena politički, pravno i vojno, priznat kao zasebna jedinica, koja ulazi koje dobijaju instrukcije da očiste Bo- nema snage da pokrene pitanje povratka u sturkturu buduće Demokratske Federa- snu i Sandžak od Bošnjačkog stanov- Sandžaka u svoje okrilje, u čijem sasta- tivne Jugoslavije (DFJ), bez jasnog polo- ništva. Sandžaklije se ubrzo mobilišu vu je bio, više od 400 godina.3 Sandžak žaja u budućoj strukturi.5 u Muslimansku miliciju i u Partizanske

46 DRUŠTVO jedinice, koje vode zajedničku borbu i emancipativnu funkciju, kako u dijelu bez nekog standarda za pojedine regije, protiv okupatora i kvislinga, koji žele Sandžaka pod Crnom Gorom, tako i u ali u zadnjim fazama evropskog integri- istrebljenjem Bošnjaka, da ovladaju dijelu Sandžaka pod Srbijom. Bošnjaci sanja, područje regija obuhvata prostor ovim prostorima. Nakon završetka rata su faktor koji afirmiše još snažnije i kva- koji se nalazi u granicama nekoliko sve republike dobijaju svoj status u Ju- litetnije odnose unutar država u kojima država. Proces integrisanja ostvaruje goslaviji, a Sandžak ponovo biva likvi- žive i u odnosu sa matičnom državom se putem makroregija ili prekogranič- diran i podijeljen između Srbije i Crne svih Bošnjaka, Bosnom i Hercegovinom nih regija koje imaju evropski statut. Gore. i zavičajnom regijom Sandžakom. Na- Prekogranična saradnja uključuje nova Sandžak iako podijeljen, ulaskom u žalost i najnovija administrativna raspo- pravila ekonomske i socijalne, kohezije novu Jugoslaviju, očekivao je shodno djela Sandžačkih opština u Srbiji, nije ni koja regijama donosi veću samostalnost. učešću i doprinosu NOP i NOR, a na- malo vodila računa o regionalnim inte- Tu se odmah javljaju problemi podjele ročito doprinosu formiranja DFJ 1943. resima i zavičajnoj cjelini svih šest san- nadležnosti na nivou Unije ili država godine u Pljevljima i u Jajcu, poboljša- džačkih opština u Srbiji. Sandžak pod članica, odnosno nižih nivoa vlasti, koji nje ekonomskih, kulturnih i prosvjetnih Crnom Gorom, se uglavnom spominje nije definisan u Lisabonskom ugovoru, prava i sloboda u odnosu na prijeratno kao sjeverna Crna Gora iako je među ali je Odboru regija dodijeljen zadatak stanje. Sandžaklijama u Crnoj Gori i dalje jako da u saradnji sa EU institucijama vodi Nove vlasti u Sandžaku od 1945. go- prisutan osjećaj pripadnosti Sandžaku računa o načelu supsidijarnosti (Com- dine, pod rukovodstvom KPJ, a naročito kao zavičajnoj regiji, sa posebnim oso- mittee of the Regions- odbor regija/Ko- Aleksandra Rankovića, Blaža Jovano- benostima u odnosu na ostale regione mitet regiona). Odbor regija mora biti vića, Milovana Đilasa, Moše Pijade i Crne Gore. konsultovan prije nego Unija donese drugih, vršile su neviđene represije nad Takav odnos i kvalitativni rezulta- odluke o pitanjima kao što su regional- Bošnjacima, Albancima, Turcima, Go- ti rada mnogih institucija u Sandžaku, na politika, zaštita okoliša, obrazovanje rancima, Torbešima i drugim muslima- daje nam za pravo da predložimo i uči- i promet. nima, kako bi u što većem broju napu- nimo sve da se formira multikulturalna, Region je oblast, rejon, zona, kraj, stili Bosnu, Sandžak, Kosovo, Makedo- multietnička, multijezčka Prekogranič- susjedstvo, prostorija, površina, zemlja, niju, Srbiju, i Crnu Goru.6 Nakon likvi- na Euroregija Sandžak, koja bi obuhva- zavičaj, domovina, otadžbina, provinci- dacije Sandžaka 29.3.1945., na drugom tala opštine u Srbiji (Novi Pazar, Sjeni- ja, najčešće se koriste regionalizam i re- zasjedanju ZAVNO Sandžaka u Novom cu, Tutin, Prijepolje, Novu Varoš, Rašku gionalizacija. Regionalna politika EU i Pazaru, ništa bolji položaj i uslove sve- i Ivanjicu), Crnoj Gori (Pljevlja, Bijelo Evropa regiona. U svemu tome za inter- ukupnog života u selima i gradovima Polje, Petnjicu, Berane, Rožaje, Plav, vencije Evropske zajednice, važi prin- Sandžaka, nažalost, nisu imali ni Srbi, Gusinje, Andrijevicu i Mojkovac) Ko- cip supsidijarnosti. Regionalne politike Crnogoci, Albanci i pripadnici drugih sovu (K. Mitrovicu, Zubin Potok, Peć, u EU vode se preko dva fonda, Kohe- naroda u podijeljenom i zapostavljenom Vitomiricu, Istok, Klina), Albaniji (Tro- zivnog i Strukturnog. Razvoj i unapre- nerazvijenom Sandžaku.7 poje, Skadar i Malesi i Madhe) i Bosni đenje Evrope možemo pratiti od Evrope Zbog toga se iselilo više od 150.000 i Hercegovini (Čajniče, Rudo, Foču). nacija, preko Evrope građana, Evrope u Bosnu, više od 50.000 Bošnjaka u Na taj način bi Sandžak kao euroregija manjina i na kraju Evrope regiona i Tursku i veliki broj Bošnjaka odlazi na povezivao i razvijao snažnije i svestra- prekograničnih regiona (interteritorijal- Kosovo i u Makedoniju, sa namjerom nije veze među Balkanskim zemljama, ne saradnje regija i lokalnih zajednica, da kao „Turci“ nastave put u Tursku. Ži- ne narušavajući suverenitet i teritorijal- uključujući i formiranje prekograničnih vot Bošnjaka Sandžaka, u SFRJ je bio ni integritet Srbije, Crne Gore, Kosova, euroregija.) konstantno u podređenom položaju, bez Albanije i Bosne i Hercegovine. Sma- Pojam euroregije, u evropskoj poli- prava na domovinu, nacionalno ime, na tramo da bi to bio veliki doprinos bržem tici euroregija, je oblik transnacionalne vjeru, jezik, pismo, kulturu, tradiciju, iznalaženju rješenja i za ostale eurore- saradnje između dvije ili više admini- književnost, umjetnost, folkor, običa- gije na Balkanu, koje bi omogućile brži strativnih jedinica u različitim evrop- je, pripadnost antifašističkom pokretu integrativni proces zemalja zapadnog skim državama. Među najvažnijim i druge osobenosti koje su vjekovima Balkana u Evropsku uniju - EU. pravnim dokumentima koji regulišu ovu krasile Bošnjake-Muslimane. oblast su; Evropska povelja o lokalnoj Nakon demokratskih promjena 4. Pravni okvir euroregija i samoupravi (1985.), Madridska Okvirna 1990. godine i slobodnih izbora u Jugo- Sandžaka kao prekogranične konvencija o prekograničnoj regional- slaviji, SDA Srbije, i Crne Gore, je orga- euroregije noj saradnji (1980.)8 Evropska povelja nizovala referendum o statusu Sandžaka o pograničnim i prekograničnim regio- kao prekogranične regije u okvirima no- Opšta globalizacija je snažno uticala nima (1981. 1995. 2004.), koja prokla- vonastale situacije, kada su Jugoslaviju na stvaranje regionalne politike kojom muje Evropu regija, odnosno Evropu sačinjavale samo Srbija i Crna Gora. se ohrabruju manje regije uz pomoć bez državnih granica, Deklaracija o SDA i MNVS-BNVS su najznačaj- Odbora regija, kao savjetodavnog tije- regionalizmu u Evropi (1996.), Nacrt nije institucije koje su Sandžaklije osno- la Evropske unije, predstavnika novog evropske povelje o regionalnoj samou- vale još 29.7.1990. godine i pokazalo procesa povezivanja među regijama u pravi 1997.9 se da su ove dvije institucije odigrale okvirima globalne saradnje. Svaka drža- Odredbe čl. 3/1. „Regulisano je da najznačajniju političku, reformatorsku va članica EU ima svoju regionalizaciju, regionalna samouprava označava pravo

47 DRUŠTVO i sposobnost najvećih subdržavnih teritorijalnih vlasti da imaju izabrana repre- zentativna tijela saglasno principu supsidijarnosti“. Riječ je dakle o realizaciji jedne davnošnje vizije francuskog prav- nika Leona Digija, kada je opisao tran- sformaciju hijerarhije monopola moći klasične državne uprave, u demokratski kontrolisani sistem javne službe (servisa građanski interesa) „upravljači i službe- nici nisu više gospodari koji podanicima nameću suverenu vlast, imperium. Oni nisu organi, kolektivna ličnost koja za- povijeda. Oni samo upravljaju poslovima zajednice“. On se zalaže za smanjenje moći javnih službi kroz jačanje javnog prava i pokretanje desuverenizacije drža- va i decentralizacije vlasti. Pravo lokalnih vlasti na udruživanje čl. 10. Evropska Povelja o lokalnoj samoupravi; 1. Lokalne vlasti imaju pravo da, u vršenju svojih dužnosti međusobno sarađuju i da se, u skladu sa zakonom, udružuju sa drugim lokalnim vlastima radi vršenja poslova od zajedničkog interesa. 2. Svaka zemlja mora priznati pravo lokalnim vlastima da pripadaju udruže- nju (savezu) lokalnih vlasti, radi zaštite unapređenja njihovih zajedničkih interesa i da pripadaju međunarodnoj organizaciji lokalnih vlasti. 3. Lokalne vlasti imaju pravo da, pod uslovima koji mogu biti propisani zakonom, sarađuju sa odgovarajućim lokalnim vlastima drugih zemalja.“10 Euroregija predstavlja svakako jedan specifičan oblik prekogranične saradnje i povezivanja. Bez obzira na nje- zinu strukturu, nju zapravo najviše čine aktivnosti na nivoima regija, na odre- pažnju, nego državama zahvaljujući podržava kao način afirmacije stabilno- đenoj teritoriji povezanom poviješću, Odboru regija koji smatra da su ma- sti, prosperiteta, mira i partnerstva. stanovništvom, tradicijom, kulturom, kroregije prilika za uspjeh regijama, jer Euroregije kao asocijacije samou- privrednim aktivnostima i drugo. često nemaju dobru komunikaciju sa pravnih jedinica subnacionalne razi- Organi EU promovišu regionalni ra- centralnim Vladama, po pitanju uređi- ne iz različitih država pojavljuju se na zvoj, osnivanjem mreže regija i pri tome vanja samostalnog raspolaganja finan- području Evrope krajem 2006, jer do rukovodi ekonomskim programima, sijskim sredstvima za vlastiti razvoj. Do tada nije postojao jedinstven okvir koji snažnim finasijskim sredstvima podsti- sada su osnovane i vrlo uspješno djeluju bi definisao euroregije na nivou EU, a čući nacionalne regije da se povezuju u Baltička makro euroregija, Podunavska koji bi regulisao unificiranje i standar- prekograničnu regionalnu saradnju. makroregija, kao i inicijativa za Jadran- dizaciju euroregija, te omogućio razvoj Makroregije mogu donositi odluke sko-jonsku makroregiju.11 Odbor regija adekvatnih pravnih i finasijskih instrur- bez predhodnog konsultovanja, sa svo- osigurao je institucionalni okvir i za čla- menata za subjekte poput euroregija. jim vladama. Odbor regija poziva na nice Mediteranske unije, kako bi imale Uviđajući potencijale koji leže u takvim osnivanje makroregija unutar i izvan direktne dijaloge. Mediteranska unija oblicima prekograničnog povezivanja granica EU, podstiče saradnju eurore- osnovana je 2008. godine. Mediteranska regija, a u skladu sa osnovnim načeli- gija putem umrežavanja. Može se reći unija ima sve članice Unije, te nekoliko ma kohezijske politike EU, Evropska da EU mrežama regija pridaje veću priobalnih država nečlanica, a Odbor je komisija je krajem 2006. godine pred-

48 DRUŠTVO ložila tekst Uredbe kojom je regulisano na Zapadnom Balkanu radi bržeg ulaska Operativne programe, razvojne progra- pitanje euroregija. Uredba je usvojena u EU i NATO; me, preko kojih bi Evropska komisija od Vijeća Evropske unije krajem 2006. - Jačanje međuregionalne saradnje, dodjeljivala bespovratna sredstva, što godine (UREDBA EZ br. 1082/2006.) sa sličnim euroregijama, koje bi se for- bi imalo za posljedicu: efikasnije i svr- dajući time vrlo važnu potporu daljnjem mirale na prostoru Jadransko-jonske eu- sishodnije korištenje EU fondova, za ra- razvoju euroregija, kao potencijalno ropske makroregije i podunavske europ- zvoj lokalnih zajednica i daljni doprinos važnog instrumenta za realizaciju i rav- ske makroregije. razvoju decentralizacije i ravnomjernog nomjerniji razvoj putem prekogranične Prekogranične euroregije pokazuju razvoja država. Naravno ovome bi bilo saradnje. se kao vrlo koristan alat za uspostavlje- i velikog otpora centralnih vlasti, kao i Neke već formirane euroregije imanje i održavanje kontinuirane komuni- u mnogim zemljama EU, jer kod koga ju; predsjednika, Izvršni odbor, Nadzor- kacije među regijama na Balkanu, koje je novac, kod toga je i moć, pa se zbog ni odbor, Skupštinu euroregije, tehnički doprinose boljem međusobnom upo- toga centralne vlsti ne žele odreći kon- sekretarijat, te radne komisije: znavanju, zbližavanju naroda i etničkih trole nad EU sredstvima, namijenjenim Komisija za turizam i kulturu, zajednica na Balkanu i usaglašavanje regionalnom razvoju u zemljama EU i Komisija za ribarstvo, i očuvanje ži- zajedničkih interesa. Na taj način bi se zemljama kandidatima za ulazak u EU, votinjskog i biljnog svijeta, razbijali neutemeljeni animoziteti i pre- kao što su naše države Bosna i Hercego- Komisija za promet i infrastrukturu, drasude, koje nikada ne treba podcije- vina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Alba- Komisija za zaštitu okoliša, niti. Kad se tiče Balkana prekogranične nija i Makedonija. Komisija za privredne aktivnosti.12 euroregije, kao što je Sandžak, mogle bi Evropska unija dodjeljuje značajna Ciljevi prekogranične euroregije pridonijeti premošćivanju i boljem usa- bespovratna sredstva za prekograničnu mogli bi se definisati ovako: glašavanju među regijama Balkana, kao saradnju regija. Ta sredstva se dodjelju- - Saradnja jedinica lokalne samou- i mogućeg doprinosa međudržavnim ju po strogo definisanim pravilima, na prave na održivom razvoju euroregije, odnosima zemalja na Balkanu, jer mi- osnovu kvalitetno pripremljenih razvoj- gdje jedinice lokalne samouprave kao slimo da vrlo često državni i regionalni nih planova. Ti planovi se u EU fon- teritorijalne i političke jedinice, kao naj- interesi nisu u potpunosti usklađeni. dovima nazivaju Operativni programi bliže čovjeku imaju najvažniji značaj i Evropska unija je od 2006. godine, (O.P.), a izrađuju se za određene oblasti ulogu; sve snažnije promovisala prekogranič- unutar jedne države ili više država, kada - Primjena i realizacija instrumenata nu saradnju, transnacionalnu saradnju i su u pitanju prekogranične regije, ili eu- definisanih u Evropskoj povelji olo- međuregionalnu saradnju, te regionalni roregije, kao što je naš Sandžak u užem i kalnoj i regionalnoj samoupravi, Kon- razvoj, jer se tom Uredbom regijama iz širem smislu.13 Operativni planovi defi- venciji o prekograničnoj saradnji, te u raznih zemalja otvara mogućnost pristu- nišu razvojne prioritete, organizacijsku skladu sa Konvencijom o regionalnoj panju EU fondovima, bez posredovanja, strukturu koja će provoditi program, upravi; ali naravno uz predhodno odobravanje procedure upravljanja programom, kao - Jednostavniji i efikasniji zajednički centralnih vlasti. i izvore finansiranja i iznose finansijskih pristup evropskim fondovima; Na taj način bi direktne veze omo- sredstava, a sve to za sedmogodišnji pe- - Jačanje institucionalne stabilnosti gućile da euroregije izrađuju sopstvene riod.

49 DRUŠTVO

Pravljenje Operativnih planova džak, kao prekograničnu regiju. Potom vremena, razvoju sporta, međusobnom obavlja se na NUTS II nivou, ali se bi se postigli snažni efekti u unapređe- ispomaganju u slučajevima prirodnih uključuju i regije na NUTS III nivou. nju proizvodnje obnovljivih energija, katastrofa i nepogoda i sve snažnije so- Što se tiče Bosne i Hercegovine pre- očuvanju voda, zaštiti atmosfere, za- cijalne potrebe koje prate savremeni tok kogranična saradnja u sklopu IPA fon- jednički i napredniji oblici savreme- globalizacije. dova, vrlo je važan instrument regionalnog stručnog obrazovanja, unapređenju Na osnovu uvida u sve projekte od nog razvoja, jer je SERDA,- sarajevska javnog zdravstva, kulturnoj razmjeni, strane EU, Sanadžak kao prekogranična regija u pograničnom dodiru sa Regijom kreativnijem upotpunjavanju slobodnog euroregija bi osigurao bespovratna sred- Sandžak. Hrvatska je na primjer uklju- čena u 6OP-a prekogranične saradnje, te 2OP-a transnacionalne saradnje, a na Literatura raspolaganju joj je nekoliko desetaka miliona eura bespovratnih sredstava.14 1. Noel Malcolm, 1994. Kratska historija Bosne Očigledno je da bi euroregije treba- 2. Nada Klajić, Srednjovjekovna Bosna le biti alat za svrsishodnije i uspješnije 3. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi iz 1985. korištenje EU fondova, što je vrlo moti- 4. Okvirna evropska konvencija o prekograničnoj saradnji teritorijalnih zajed- virajuće za sve jedinice lokalne samou- nica ili vlasti, Madrid, 21. maj, 1980. Serija evropskih ugovora /106. prave i za države koje bi mogle da se di- 5. UREDBA (EU) br.1299/2013EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA, od rektnije uključe u ovaj projekat formira- 17.11.2013. , o posebnim odredbama za potporu iz Evropskog fonda za regi- nja Prekogranične Euroregije Sandžak. onalni razvoj, cilj „Evropska teritorijalna suradnja“, sastavljeno u Bruxellesu Sandžak kao prekogranična euroregija u 17. 11.2013. funkciji jačanja održivog razvoja, pro- 6. UREDBA (EU) br. 1085/2006 o prekograničnoj saradnji članica EU. cesa regionalne i evropske integracije, 7. Evropska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGST), 2010 godine. ostvarivanja kulture mira, formiranja i 8. Ustavi Kraljevina SHS i Kraljevine Jugoslavije iz 1921 i 1931. godine. razvoja modernog građanskog društva 9. Šefket Krcić, 2001. Sandžak između Crne Gore i Srbije. na Balkanu i njegovog opšteg napretka. 10. Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela. 1959. Na- Radom stručnih komisija bi se definisao učno društvo NR BIH. određeni broj projekata u svim važnim 11. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi iz 1985. sektorima, uključujući i zaštitu okoliša, www.sogfbih.ba/.../Evropska %20povelja o lokalnoj samoupravi, sa objaš- upravljanje rizicima, razvoj prekogra- njenima. Prist. 10.9.2017. ničnih preduzetničkih mreža, informa- 12. Jovan Komšić, Principi evropskog regionalizma, asocijacija multietničkih tičko umrežavanje, u koje bi se direktno gradova jugoistočne Evrope, 2007. Novi Sad. uključile sve lokalne zajednice u pre- 13. Hrvoje Marušić, 2008. Euroregije i prekogranična saradnja, Pomorski zbor- kograničnoj regiji. nik 45. 2008, str. 259-264, Split. Posebni efekti prekogranične regi- 14. Mr. sc. Majda Rubić, Uloga odbora regija u kohezijskoj politici Evropske onalne saradnje bi postigli brži razvoj unije, ISSN 1847-0459, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.52. gradova i regija koje bi sačinjavale San- -2015. Broj 4.

50 DRUŠTVO stva u sklopu Operatvnih planova i IPA tako značajne prekogranične regije, koja nja acquis communitaire-a da bi mogle fondova. U Bosni i Hercegovini su en- umjesto da razdvaja, u budućnosti treba postati članice EU. titeti nadležni za pitanja lokalne samou- da povezuje i spaja susjedne zemlje Sr- Zato vlasti Bosne i Hercegovine, prave. U FBiH je na snazi Zakon o prin- biju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbije, Crne Gore, Kosova i Albanije, cipima lokalne samouprave. U RS takođe Kosovo i Albaniju. moraju već odmah preduzimati politič- postoji Zakon o lokalnoj samoupravi. Tu Centralne državne vlasti će mnogo ke i pravne korake kako bi se omogu- su još i kantonalni zakoni i statuti Općina lakše usaglašavati zajedničke politike i ćilo snažno prekogranično povezivanje u oba entiteta Bosne i Hercegovine. tu istu politiku provoditi kroz zajedničke svojih i susjednih regija, kao i izradi Mislimo globalno, djelujmo regio- projekte i aktivnosti, što bi za Sandžak Strategije regionalnog razvoja i zakona nalno i lokalno! kao prekograničnu regiju značilo da ima o regionalnom razvoju. snažniji uticaj na vlade u državama i ci- Istovremeno zajednice lokalne sa- 5. Zaključak jelu EU. mouprave, to jest pogranične opštine Sandžak i ostale euroregije moraju moraju uložiti daleko više napora u ra- Operativni razgovri, razmjene isku- vršiti još snažnjiji uticaj na međunarod- zvoj vlastite administracije kako bi se stava i zajednički projekti, sigurno bi done organizacije koje reprezentuju regije osposobile za saradnju sa opštinama u prinijeli bržem razvoju regije Sandžak, u ime tijela EU, kako bi promovisale i susjedstvu i preko državne granice, kori- na svim poljima kulturne, privredne, unapređivale procese decentralizacije steći uspješno EU fondove za prekogra- ekološke, komunikacijske, poljoprivred- unutar svih država i putem prekogranič- ničnu saradnju i povezivanje. ne, uzajamne pomoći u svim situacija- nih euroregija. Prekogranične euroregije su znači ma, urbanesaradnje i svih sloboda kre- Ove ideje će imati i otpora kod svih vrlo važan oblik organizovanja, koji sto- tanja ljudi, roba, ideja, usluga i kapitala. država na Balkanu, jer su još uvijek cen- ji na raspolaganju Balkanskim državama Prekogranična Euroregija Sandžak tralizovane upravljačke strukture, jer su koje žele u EU, pa ovaj način poveziva- neće ni na koji način narušiti teritorijal- svoj suverenitet stekle nedavno. nja ne bi smjele podcijeniti. ni integritet, suverenitet, demokratiju i Poseban otpor je jasnovidljiv na pri- Značaj Sandžaka kao prekogranične zajedništvo naroda i etničkih grupa koje mjeru Uredbe EGST, koja neće zaživjeti euroregije treba uporno i glasno prezen- vijekovima zive izmiješani, uz tradicio- dok države ne donesu adekvatne propise tirati državnim zakonodavnim i izvrš- nalno dobre komšijske odnose u Sandža- u sklopu svojih zakonskih sistema, a što nim tijelima država Balkana, kojih se di- ku i na Balkanu. je do sada učinio vrlo mali broj članica rektno tiče Sandžak kao prekogranična Prekogranična euroregija Sandžak, EU. euroregija i institucijama Evropske unije će doprinijeti još boljem povezivanju i Takve će zakone morati donijeti koje sve snažnije promovišu desuvereni- svestranoj saradnji svih država čije lo- upravo države kandidatkinje za članstvo zaciju, decentralizaciju i regionalizaciju kalne zajednice budu sastavni dio ove u EU, jer je to obaveza u sklopu usvaja- Evrope. u

1 Mustafa Imamović, 1997. Historija Bošnjaka, Preporod, Sarajevo 8 No. 106. Okvirna konvencija o prekograničnoj saradnji između te- 2 O ovome opširnije piše akademik Šefket Krcić u svom člnaku po- ritorijalnih zajednica ili vlasti, usvojena u Madridu 1980. svećenom 100. godišnjici Sjeničke konferencije, koja je održana u 9 Nacrt Evropske povelje o regionalnoj samoupravi, od 5.4.1997. Novom Pazaru u organizaciji BNVS, avgust 2017. kojom su regulisani Međuregionalni i transgranični odnosi članom 3 Ban Tvrtko I. Je 1373. godine pripoio teritioriju Sandžaka, koji je 8. povelje. uz manje ili veće izmjene bio u satsavu Bosne sve do definitivne 10 Povelja o lokalnoj samoupravi Savjeta evrope, sačinjena u Strazbur- aneksije Bosne od strane Austro-ugarske, kada povlači i svoje jedi- gu, 15.10.1985. godine. Koju potpisuje svaka zemlja članica savjeta nice iz sandžačkih garnizona Evrope. Bosna i Hercegovina je Povelju ratificirala 12.7.2002. godine. 4 Pljevlja i Bijelo Polje su pripali Uzičkoj oblasti, kako stoji u Vidov- 11 Inicijativa za kreirenje strategije za Jadran, koji je proširen i n danskom Ustavu kraljevine SHS, 1921. godine. Jonsko more. 24.2.2010. 5 Jasno se vidi u odlukama, donešenim na II. Zasijedanju AVNOJ-a 12 Hrvoje Marušić, 2008. Euroregije i prekogranična suradnja, Po- 29.11.1943. godine. Tada nisu bile zastupljene ni Vojvodina, ni Ko- morski zbornik br. 45. Split, str. 259-264. sovo, ni Makedonija, ni Srbija, koje su naknadno pred kraj rata bile 13 Prekogranična euroregija Sandžak u užem smislu bi sačinjavale uključene u AVNOJ, preko svojih političkih predstavnika, na trećem opštine Sandžaka u Srbiji i Sandžaka u Crnoj Gori ( Novi Pazar, zasjedanju AVNOJ-a, kada je već ZAVNO Sandžaka bilo već likvi- Tutin, Sjenica, Nova Varoš, Prijepolje, Priboj, Pljevlja, Bijelo Polje, dirano, nažalost. Petnjica, Berane, Rožaje, Plav i Gusinje) U širem smislu je još i 6 Procjene su da Bošnjaka iz Sandžaka ima preko 2 miliona izvan dodatnih nekoliko opština iz Bosne, Kosova, Srbije, Crne Gore i Al- historijskih granica Sandžaka koji razasuti žive najviše u Turskoj, banije. To bi Euroregiju Sandžak učinilo još značajnijom multikul- Bosni, Srbiji, Crnoj Gori, Americi, Australiji, Evropi, Makedoniji, turalnom, multietničkom, multijezičkom euroregijom. Značajno bi Kosovu, Albaniji, Hrvatskoj, Sloveniji, i dr. bilo što bi se te rubne opštine snažnije razvile i infrastukturno i kul- 7 Zbog toga je najveći broj Sandžaklija potražilo svoju nafaku u dru- turno povezale, uz snažniji ekonomski i tehnološki razvoj, u čemu gim privrednim centrima Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije sada značajno zaostaju, za razvijenim opštinama u svojim državama. i brojnih zemalja svijeta, pa se procjenjuje da izvan Sandžaka živi 14 Hrvoja Marušić, Euroregije i prekogranična saradnja, Pomorski nekoliko puta više Sandžaklija, nego u oba dijela Sandžaka. zbornik 45 (2008)1 str. 259- 264.

51 DRUŠTVO Kosovo

Bošnjaci bez džamije u Kosovskoj Mitrovici Hronologija nastanka džamije u Kosovskoj Mitrovici veže se iz vremena nastanjivanja mu- hadžira poslije okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugrarske monarhije.

nacionalnoj strukturi stanovniš- doseljenika iz Crne Gore (Kolašin, tva Kosovske Mitrovice, po po- Mojkovac, Nikšić), Sandžaka i Bosne i U pisu iz 1981. godine, Muslima- Hercegovine. ni-Bošnjaci čine (4,3%) od ukupne Značajan procenat Bošnjaka-Musli- populacije, dok 1991. godine od 104.022 mana na Kosovu čine potomci političke stanovnika, bilo 4,96% Muslimana ili 5 migracije iz Bosne i Hercegovine, koji 200 stanovnika. su, uglavnom, nastanjeni u Kosovskoj Bošnjaci na Kosovu su koncentrisani Mitrovici. u opštinama: Dragaš (45,5% od ukupnog broja stanovnika), Prizren (12,5%), Peć Migracija stanovništva (7,9%), Istok (7,1%), Kosovska Mitrovica (4,3%), Leposavić (4,0%) i znatno manje Bošnjaci-Muslimani, svojim migra- u ostalim mjestima (podaci 1981.godine). tivnim kretanjima razasuti su praktično Autohtoni Bošnjaci-Muslimani na- diljem cijelog svijeta, pri čemu su najviše stanjeni su u Dragašu, Prizrenu (Goran- nastanjeni u Turskoj, zemljama zapadne ci) i Leposaviću, dok se u ostalim mjesti- Evrope, SAD, Kanadi, Australiji i dru- ma najčešće radi o potomcima n Piše: Prof. dr. Ramo KURTANOVIĆ gim zemljama.

52 DRUŠTVO dijelu grada. Bila je, okružena, uglavnom, turskom populacijom stanovništva. Bošnjačka mahala formirala se ni- zvodno, tri do četiri kilometra sa lijeve strane rijeke Ibar, tik uz obalu, na prostoru, gdje tada nije bilo naselja. Dolaskom u novu sredinu, Bošnjaci su pokazivali medusobnu solidarnost, iako su došli iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Stečene navike doseljenih Bošnjaka su se razlikovale od običaja domicilnog, tada većinskog stanovništva Albanaca, Tura- ka i Srba. U čaršiji je osnovni govor komuniciranja bio turski jezik. Bošnjaci su se veoma brzo prilagoda- vali novim uslovima življenja, koje je diktirala čaršija, ali su u obiteljskim do- movima ostali običaji matice zemlje. n Trenutak paljenja Bošnjačke - Ibarske džamije, april 1999.godine Tako su u sferi privatnog života medu- sobno intenzivno vezani po pitanju ispo- Migracija Bošnjaka u Tursku i uopšte vo, to su veoma brojne porodice Bošnja- moći i posebno pri sklapanju brakova. u pravcu jugoistoka Balkana, je politič- ka iz Bosne i Hercegovine, iz redova za- Druga generacija migranata se u Mi- kog karaktera. Politička migracija Boš- natlija i trgovaca, izabrale «privremeno” trovici, školuje se na turskom jeziku i već njaka posebno je intenzivirana poslije mjesto prebivališta Kosovsku Mitrovicu, dolazi do miješanih brakova sa domicil- prestanka turske dominacije u Bosni i u kojoj većina i danas živi. nim islamskim stanovništvom, pri čemu Hercegovini i uspostavljanje vladavine su to najčešće brakovi izmedu Bošnjaka i Austro-Ugarske, i nije prestala do današ- Mahale Bošnjaka u Kosovskoj Turaka. njih dana. Intenzitet migracije je oscili- Mitrovici Ubrzo dolazi do prvog svjetskog rata, rao kao sinusoida, a što je direktna po- promjena drušlveno-političkih prilika i sljedica društveno-političkih prilika u Zaustavljanjem u Kosovskoj Mitro- veoma znatnog migriranja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, te u periodima stva- vici, migranti su se koncentrisali na pro- Tursku. Preostali Bošnjaci su, u periodu ranja i raspadanja Jugoslavije, kako one storu dva lokaliteta: Muhađer mahale i izmedu dva svjetska rata, stalno su u pri- kraljeve, tako i one avnojske. Bošnjačke mahale. pravnosti, kao potcncijalni putnici za Politička masovna migracija Bošnjaka Koncentrisanjem na dva izdvojena Tursku, samo čekaju povoljnu priliku. iz Bosne i Hercegovine, vremenski se ra- lokaliteta, muhaderi su se osjećali auto- U komunističkoj Jugoslaviji, nedefi- zlikuje od one koja se odvijala iz Sandža- nomno, pri čemu su mogli da razvijaju nisana politička pozicija Bošnjaka, pod- ka za vremenski interval vladavine Au- stečene, kako radne, tako i kulturološke stiče njihovo intenzivno migriranje u Re- stro-Ugarske (1878-1914) nad Bosnom i navike. publiku Tursku. U vremenu od Hercegovinom, kada dolazi do odcjeplje- Muhađer mahala se nalazi u starom 1952-1968. godine, odselile su brojne nja Sandžaka od matice, pri čemu tada porodice u Istanbul, Ankaru, Bursu, Iz- Sandžak ostaje pod upravom Turske. U vremenskom sljedu mir i druga mjesta Turske. Uspostavljanjem vladavine Au- događaja, kada je sve manje Prepoznatljive bošnjačke porodice sa stro-ugarske u Bosni i Hercegovini, dola- prostora Bosne i Hercegovine u Bošnjač- zi do masovnog pokretanja Bošnjaka u Bošnjaka u Kosovskoj koj i Muhađer mahali su: Atić, Bajtal, pravcu Turske, odnosno zemljama gdje Mitrovici, Bošnjačku Bulja, Čulum, Dedović, Karahasanović, je vladala turska administracija. U nemo- Kazagić, Kadribegić , Kramo, Sulejma- gućnosti da svi stignu na prostore današ- džamiju prozvaše Ibarska nović, Tahrnidžić, Hodžić, Smakić, nje Turske, znatan dio migranata se na- džamija. Važno je da ova Jusufović, Jašarević, Vražalica, Ćerkez, stanio u gradovima i manjim naseljima Isanović Sandžaka, Kosova i Makedonije, a u za- džamija ima svoje mjesto Poslije zatvaranja puta za Tursku, ne- visnosti od profesije i stečenih radnih na- u svjesti stanovnika što manji broj visokoobrazovanih Boš- vika, članova domaćinstva. Stanovniš- njaka, vratilo se u maticu Bosnu i Herce- tvo, koje se bavilo stočarstvom, Bošnjačke mahale ali i govinu. naseljavalo je prostrane predjele Peštera cijele Kosovske Mitrovice, Intezivano doseljavanje Bošnjaka u u Sandžaku, dok su porodice zanatlija i Bosnu i Hercegovinu vezano je krajem trgovaca naseljavale gradska naselja. kako za Bošnjake, tako i za XX vijeka (1999. godine) kada su izbili Kako se Kosovska Mitrovica nalazi Albance, Turke a bogami i sukobi između albanaca i srskih oružanih na veoma komunikativnom pravcu jedinica. Istanbul - Skoplje - Novi Pazar - Saraje- starosjedioce Srbe.

53 DRUŠTVO

n Iskopavanje na temeljima Bošnjačke - Ibarske džamije, februar 2017.godine, radi otkrivanja ubijenih osoba tokom 1999. godine Izgradnja i paljenje Bošnjačke njačke džamije. bili vezani za tadašnji ex Jugoslovenski džamije Preostali Bošnjaci u Kosovskoj Mi- gigant „Trepču“. No, ipak su manji ili trovici, poslije događaja 1999. godine su više zahvaćeni toruturom novih vlasti. Kao stanovnik Kosovske Mitrovice u se rasuli po „Belom svetu“, a tamo su Primjer nemirenja sa sadašnjim stanjem je vremenu od petnaest godina ( 1973 – do ostali stanovnici starije generacije i nešto njihovo odseljavanje u Bosnu, Sandžak, 1988. godine), skrećem pažnju na sta- zatečenog mlađeg svijeta. Oni danas, Crnu Goru, i mnoge svjetske destinacije. novnike Bošnjaka u Kosovskoj Mitrovi- međusobno šapuću, vodeći se pravila ne- Hronologija nastanka džamije u Ko- ci, njihovo doseljavanje, življenje i sa- talasaj, dobro je živa je glava. Ostalo ide sovskoj Mitrovici veže se iz vremena na- dašnje stanje koje je haotično po pitanju svojim tokom. stanjivanja muhadžira poslije okupacije njihovog bistvovanaja, što se očituje na Poznato je da su i Bošnjaci po pravilu Bosne i Hercegovine od strane Au- primjeru ničim izazvnog paljenja Boš- bili lojalni Titovom sistemu jer su većina stro-ugrarske monarhije. Potvrdu usmenog predanja među Bošnjacima koji žive ili su živeli u Kosovskoj Mitrovici da je džamija iz- građena sa lijeve strane rijeke Ibar u Kosovskoj Mitrovi- ci nalazi se u belješkama Srpskog konzula Branislava Nušića (1888). Srpski konzul u Prištini krajem XIX vijeka, pisao je između ostalog i o nastanji- vanju muhadžira u Feriz-be- ju (Uroševcu) i Kosovskoj Mitrovici u kojima su se oni nastanjivali valjda zato što se tu još osječaju u Bosni“ U ovim gradovima su podigli i svoje džamije (Bandžović, S, 2006, str. 136). Bošnjačka džamija je bila izgrađena tik pored glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici

54 DRUŠTVO mosta preko Ibra, pokuša da umesto dža- mije kod Ibra budu košarkaški teren, ili park, tako da svako ko postavi pitanje rekonstrukcije Ibarske džamije dobiće odgovor da je to evropski projekat i Bri- selski sporazum“ -»KoSSev», 2017. Za obnovu džamije u neposrednoj blizini glavnog mitrovičkog mosta jedan je od zahteva takozvanog «Saveta Severa» kosovskih Albanaca iz Severne Mitrovice, upućen lokalnim institucijama i međuna- rodnoj zajednici, preneli su kosovski mediji. U kosovskoj javnosti je tako i zvanič- no pokrenuto pitanje «Ibarske džamije» - kako je nazivaju Albanci - i njena ponov- na izgradnja. Ovo, međutim, nije prvi put da Albanci iz Mitrovice govore o «najsta- rijoj džamiji u Mitrovici». Nedavno je na svom Fejsbuk profilu i mitrovički albanski novinar i analitičar, Nedžmedin Spahiju, pisao o njoj, navo- deći da je «Ibarska džamija» razlog za n Kosovska Mitrovica «psihološku barikadu između juga i severa». sa lijeve strane glavnog mosta. Ista je Ibarska džamija. Važno je da ova džamija U stvari, ono što psihološki diže bari- spaljena od strane srpskih snaga u aprilu ima svoje mjesto u svjesti stanovnika kadu između Juga i Severa nije most na 1999. godine. Bošnjačke mahale ali i cijele Kosovske Ibru, već Ibarska džamija. Spahiju dalje Na mjesto džamije urađena je impro- Mitrovice, kako za Bošnjake, tako i za piše: „Naši političari se plaše da uđu u vizana praonica za aute i ćilime, što je Albance, Turke a bogami i starosjedioce džamiju iz straha da će biti označeni kao ruglo za sve prijašne stannovnike Mitro- Srbe. fundamentalisti, naše hodže se plaše da vice, a „ponos“ onih koji su je zapalili. Da je Bošnjačka džamija ili kako je se suoče sa džamijom koju su zapalili Posljedica paljenja džamije, je uskra- prozvaše Ibarska džamija, predmet zain- pravoslavni Srbi, ali izbledeće njiho- ćivanje vjerskih obreda stanovništva terosovanih strana u Kosovskoj Mitrovi- va besmislena kampanja protiv katoliciz- Bošnjačke mahale, često citirane u mas ci vidi se u daljem tekstu: ma i šiitizma.» medijima kao prostor gdje se dešavaju «Buka oko Ibarskog mosta je najveća KoSSev navodi da Islamska zajed- incidenti u vremenu poslije 1999. godi- politička kamuflaža prisutna na Kosovu? nica nastoji da obnovi džamiju u Sever- ne. Dotada, Bošnjačka mahahala je bila Kroz sporazum u Briselu, Beograd teži noj Mitrovici, ali i da gradonačelnici primjer dobrosusjedskih odnosa, ljud- da kamuflira pitanje Ibarske džamije, Severne i Južne Mitrovice - Goran Ra- skog ophođenja i međunacionalne tole- koja je bila najstarija džamija u Mitrovici kić i Agim Bahtiri, imaju oprečne sta- rancije. i koju su do temelja spalile srpske snage vove u vezi sa njenom ponovonom iz- U vremenskom sljedu događaja, kada u aprilu 1999. godine. Sada je namera da gradnjom. je sve manje Bošnjaka u Kosovskoj Mi- se, kroz projekat Evropske unije i spora- Bahtiri je istakao i da je tokom trod- trovici, Bošnjačku džamiju prozvaše zum u Briselu, pod izgovorom otvaranja nevnih razgovora u Briselu o mitrovič- kom mostu «vodio rat», pokušavajući da «ubedi strane da mesto na kom se džami- Literatura ja nalazila ne bi trebalo da bude sportski teren,» već da treba da se vrati Islamskoj 1. Bandžović, S: Iseljavanje BošnjakA u Tursku, Institut za istraživanje zločina zajednici. Kosovski mediji istovremeno protiv čovječanstva i međunarodnog prava,2006,str 770, Sarajevo dodaju da njegov kolega sa Severa, Go- 2. Jeftić, M: Međuverski odnosi stanovništva Albanije i albanski Srbi, Srpski ran Rakić, «ne misli isto». Ipak, Islamska književni glasnik, br.9-10, 1994,128. zajednica očekuje od srpske strane «da 3. Kurtanović, R: Bošnjaci porijeklom iz Bosne i Hercegovine u Kosovskoj ne stvara probleme», jer se na jugu «ob- Mitrovici od vremena Austro-ugarske okupacije do dana, u:Društveni i dr- navlja « njihov verski objekat - pravo- žavno-pravni kontinuitet Sandžaka, 256-266. slavna crkva», zaključuju ovi mediji. 4. Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala «KoSSev» nije dozvoljeno Obnova Bošnjačke – Ibarske džamije bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju, 2017. je civilzacijski čin i očekujemo da će se 5. Spahiju, N: «Ono što je podiglo psihološku barikadu između juga i severa ista ubrzo podići na njenim bivšim teme- Kosova nije most na Ibru, već Ibarska džamija» fb 2017. ljima, čime će se vratiti stari krajolik Bošnjačke mahale. u

55 DRUŠTVO Prva diplomatska predstavništva evropskih sila na području BiH Uvod za očuvanje Carstva od kraja 17. stolje- ća, tj. od vremena kada je Bosanski ejalet Interesovanje evropskih sila za pro- postao njegova pogranična pokrajina.2 stor Bosne i Hercegovine, administrativ- Oba ova faktora unutrašnjih trvenja u no uokviren u Bosanski ejalet odnosno Bosanskom ejaletu bila su, s jedne strane Bosanski vilajet (od 1865.) oslabljenog dodatan povod intenziviranju aspiraci- Osmanskog carstva, u toku 19. stoljeća ja bosanskih susjeda, prije svih Austrije (do Berlinskog kongresa 1878.) bilo je i Francuske, te nacionalnih pokreta sa veoma izraženo. Najviše interesa poka- prostora Srbije i Crne Gore da ovladaju zala je susjedna Austrija koja je u dva ovim prostorom, te, s druge strane gene- navrata (1808. i 1850.) otvarala svoja rator konstantnih sukoba sa centralnom diplomatska predstavništva na području osmanskom vlašću koja nastoji provoditi Bosne i Hercegovine. To isto je uradila reformske zahvate i na prostoru Bosan- i Francuska, čak tri puta (1793, 1807. i skog ejaleta. O svemu tome će ovdje biti 1853.). Potom su slijedile Engleska i riječi u mjeri neophodnoj za pravilno ra- Rusija 1857, Italija 1863. i Kraljevina zumijevanje osnovnog cilja ovoga rada. Pruska 1864. godine. Uzrok tome su na- n Piše: Prof. dr. Azem KOŽAR, Prvi srpski ustanak bitno je utjecao na stojanja ovih evropskih sila da utječu na prof. emeritus prilike u Bosanskom ejaletu. Ustanici su razdiobu evropskih prostora Osmanskog od samog početka iskazivali teritorijal- carstva u čemu je područje Bosne i Her- slamanja otpora reformama na području ne pretenzije prema Bosni, nastojeći da cegovine bilo prvo na udaru. Osmansko Ejaleta, i druga od 1851. godine pa do zadobiju podršku pravoslavnog stanov- carstvo je, pak, nastojalo da zadrži Bosan- kraja osmanske vladavine 28. 7. 1878. ništva sa područja Bosnaskog ejaleta. To ski ejalet/vilajet kao svoju najzapadniju godine, odnosno do početka austrougar- je posebno došlo do izražaja kada su u provinciju. Diplomatska i druga arhivska ske okupacije Bosne i Hercegovine. aprilu 1807. srpski ustanici kraće vrijeme građa, koja je samo djelimično sačuvana, Prvu fazu stanja u Bosanskom ejale- prešli Drinu, kada im se pridružilo pra- omogućava naučnu rekonstrukciju histo- tu (do 1851.) karakterišu anarhija, bune voslavno stanovništvo nekih sela u sje- rijskih zbivanja suprotstavljenih interesa hrišćanskih seljaka i brobe musliman- veroistočnoj Bosni. Pod uticajem ovog evropskih sila. skog begovata (kapetana, ajana, spahija ustanka došlo je i do pokreta hrišćana na i dr.) protiv reformskih zahvata osman- području zapadne Bosne pod vođstvom Opće prilike u Bosanskom skih sultana usmjerenih na spašavanje vladike Benedikta Kraljevića i Jovana ejaletu/vilajetu u 19. stoljeću Carstva od propadanja i zaostajanja za Jančića u jesen 1809. godine. Ovaj pokret evropskim državama. Bune hrišćana je ubrzo ugušen kao i prvi srpski ustanak Bosanski ejalet/vilajet je u 19. sto- imaju karakter socijalnih pokreta a pod zauzimanjem Beograda 5. 10. 1813. go- ljeću1 do austrougarske okupacije 1878. uticajem srpskog ustanka (1804.-1815.) dine. Glavni teret u slamanju ovih i dru- godine prošao kroz dvije prepoznatljive i nacionalno-oslobodilački karakter. Bo- gih pobuna pravoslavnog seljaštva padao faze: prva koja započinje vladavinom sanski, pak, begovat je svoj odnos prema je na bosanskim muslimanima, koji su sulatana reformatora Selima III (1879.- osmanskoj vlasti temeljio na svijesti o se opirali i mobilizaciji i reformama. Ti 1807.) i traje do 1851. godine, tj. do svojoj nezamjenjivoj ulozi i zaslugama sukobi su različitog intenziteta i traju do

56 DRUŠTVO

n Bečki kongres slamanja otpora reformama 1851. godine vlasti, te da se Bosni dodjeli autonomi- Sarajeva, Viteza i dr.) konačno poražene. od strane kaznene ekspedicije Omer-Lut- ja na čelu sa domaćim plemstvom. Ovi Predajom Hasan-age Pećkog 5. 8. 1832. fi paše.3 zahtjevi su potom saopćeni valiji Na- godine prestao je pokret otpora bosan- Naime, bosanski muslimani su sto- mik-paši u Travniku, koji se nakon be- skih kapetana.6 ljećima živjeli poluvojničkim životom4, zuspješnog otpora bosanskim jedinicama Iako je Visoka Porta 1834/35. ukinula izgradivši svoje specifične institucije koje su zauzele Travnik predao, ali je kapetanije, pokret otpora osmanskim re- koje su vremenom postale tradicionalne ubrzo pobjegao kod Ali-paše Rizvanbe- formama je nastavljen i u naredne dvije i važne za razvijanje osjećaja bosanske govića u Stolac koji se nije slagao sa decenije. Došlo je do više pobuna bivših pripadnosti. Otuda su svi pokušaji Viso- zahtjevima bosanskih ajana i kapetana kapetana, ajana, muteselima i drugih boke Porte da ukine te institucije i uvede ostavši privržen osmanskoj vlasti. Bo- sanskih prvaka protivu bosanskih vezira nove nailazile na njihov otpor. Naime, sanske snage su potom zauzele Sarajevo i Visoke Porte. Tako je već 1833. došlo nakon Bečkog kongresa 1815. godine, i time praktično preuzele vlast u Ejaletu do pobune bihaćkog kapetana Muha- kada je susjedna Srbija dobila samou- (osim Hercegovine). Potom su se na čelu med-bega Biščevića, 1836. godine izbi- pravu, a potom nizom novih ustupaka sa kapetanom Gradaščevićem uputile la je pobuna u Livnu protiv muteselima do 1830. stekla zakonsku mogućnost da prema Sandžaku i Kosovu nastojeći da se Ibrahim-bega Firdusa, iste 1836, izbila je gotovo u potpunosti potisne Osmanlije, povežu sa pobunjenicima Mastafa-paše i pobuna u Posavini na čelu sa Ali-pašom u Bosanskom ejaletu se sve više uobli- Skadarskog. U borbama na području Ko- Fidahićem, koja je zahvatila Zvornički čavao otpor prema centralnoj osmanskoj sova (kod Lipljana i Štimlja) su poražene sandžak, a potom se proširila i na Kraji- vlasti. Nosioci tog otpora su ajani i ka- sredinom jula 1831. osmanske snage pod nu, naredne 1837. pobunili su se mutese- petani kao najizrazitije do tada stvorene vodstvom velikog vezira Rešid-paše. Po- limi Bihaća, Krupe i Bužima, početkom bosanske institucije.5 slavši ponovo zahtjeve za autonomijom avgusta 1840. u Sarajevu je izbio pokret Otpor bosanskog plemstva ukidanju Bosne pred Visoku Portu bosanska voj- poznat pod imenom Glođina buna, 1843. janjičara u Bosanskom ejaletu 1827. nije ska se vratila u Bosnu. U Sarajevu je u godine u Bužimu je izbila pobuna koja se uspio. Međutim, taj događaj, te pogra- prvoj polovini oktobra Husein-kapetan potom proširila na Bihaćki i Banjalučki nični sukobi sa Austrijom kao i odluka proglašen za vezira, da bi potom došao u kraj, 1846. godine je izbio ustanak u Bo- Porte da prema odredbama Jedrenskog Travnik i tu formirao Divan i imenovao sanskoj krajini na čelu sa bihaćkim kadi- mira pripoji Kneževini Srbiji nahije sa nosioce vlasti širom Ejaleta. Međutim, jom Mehmed-begom Rustanbegovićem, desne strane Drine iz Zvorničkog san- Husein-beg nije uspio da učvrsti svoju potom 1849. godine u Bihaćkoj krajini je džaka, utjecali su na zbližavanja bosan- vlast. Od Austrije nije dobijao traženu izbila pobuna protiv reformi novog vezi- skih prvaka i uobličavanje pokreta otpora podršku. Umjesto fermana o postavljenju ra Tahir-paše, itd.7 osmanskim reformama. O tome je doni- za vezira iz Istanbula je poslata osman- Otpori provođenju tanzimatskih re- jeta odluka na sastanku u Tuzli početkom ska vojska na čelu sa novopostavljenim formi, opredjelili su Visoku Portu da 1831. godine. Za vođu pokreta je izabran vezirom Mehmed Hamid-pašom. Neki 1850. godine uputi u Bosnu jake vojne Husein-beg Gradaščević, kapetan Grada- uticajni bosanski prvaci, među kojima snage predvođene Omer Lutfi-pašom. čačke kapetanije. Od Visoke Porte je za- Hasan-aga Pećki i Mehmed-beg Tuzlić, Energičnom akcijom u preko dvadese- traženo da opozove privilegije Kneževini su mu otkazali poslušnost. Snage pokre- tak bitaka Omer-paša je uspio savladati Srbiji, da obustavi uvođenje autonomne ta otpora su u više žestokih bitaka (kod otpor bosanske vojske, zarobiti ili likvi-

57 DRUŠTVO

dirati vođe pobuna, pri čemu je stradalo jala da stanje uredi novim propisima: matske aktivnosti za konačan epilog. U oko 2.500 muslimana. Poslije obračuna Ramazanskim zakonom iz 1858. godine tome su prednjačile Austrija (od 1867. sa muslimanima okrenuo se i protiv hri- (kojim je izvršena kategorizacija zemlje Austro-Ugarska) i Rusija. Potvrda tome šćana, tražeći od njih da polože oružje. i kodifikacija čivčijskih odnosa) i Safer- je činjenica da je za vrlo kratko vrijeme Potom je proveo reforme: sandžake je skom naredbom (kojom su ozakonjeni (od 1850. do 1864.) šest evropskih drža- pretvorio u kajmakamluke a zabitluke odnosi između čifluk-sahibije i kmeta). va uspostavilo svoja diplomatska pred- i nahije u mudirluke, Upravno vijeće je Osim toga, ukidanjem spahijske organi- stavništva u Bosni sa ciljem da aktivno preimenovano u Veliko vijeće, na glavne zacije država je nastojala osigurati pore- prate ukupno stanje prilika i odnosa na položaje postavio je strance, ukinuo je ze od agrara putem desetine. Međutim, ovom prostoru.9 spahijski sistem i esnafsku organizaciju neprovođenje novih propisa i zloupotre- te prenio sjedište Ejaleta iz Travnika u be u prikupljanju desetine uzrokovale Osnivanje i djelovanje Sarajevo. Novoformirani Novopazar- su nezadovoljstva naročito među zavi- francuskog i austrijskog ski sandžak ušao je u sastav Ejaleta kao snim agrarnim stanovništvom koje su konzulata krajem 18. i u prvim sedmi kajmakamluk. Ovim reformama dominantno činili hrišćani.8 Kulminaci- skršen je otpor muslimanskog plemstva. ja tog nezadovoljstva našla je izraza u decenijama 19. stoljeća Međutim, time nisu stabilizirane prilike Bosansko-hercegovačkom ustanku hri- u Ejaletu, već je pod uticajem mnogih šćanskog (uglavnom pravoslavnog) sta- Krajem 18. i početkom 19. stoljeća okolnosti nastupilo razdoblje seljačkih novništva, koji je trajao tri godine (od intenzivirano je interesovanje velikih ustanaka i buna hrišćanskog stanovniš- 1875.-1878.), a koji su organizirale, po- evropskih sila, posebno onih u susjed- tva. državale i usmjeravale susjedne kneže- stvu, za prilike u Bosanskom ejaletu Drugu fazu stanja u Bosanskom vine Srbija i Crna Gora, odnosno Rusi- kao isturenom (najzapadnijem) dijelu ejaletu (od 1851. do 1878.) karakterišu ja. Ovim ustankom je pokrenuto složeno Osmanskog carstva u Evropi. Taj inte- nastojanja Osmanskog carstva da pro- Istočno pitanje, tj. pitanje dalje sudbine res je bio prvenstveno usmjeren na pri- vede tanzimatske reforme i time ublaži evropskih prostora Osmanskog carstva. kupljanje podataka, a potom je on dobio nezadovoljstvo zavisnog agrarnog sta- Socijalni i politički zahtjevi ustanika svoju artikulaciju u osnivanju diplomat- novništva (uglavnom hrišćana). Naime, postali su efemerni u odnosu na intere- skih predstavništava. Prvo su, i najinten- ukidanjem timara socijalno stanje čivči- se velikih evropskih sila, koje su budno zivnije, na tome radile susjedne države: ja se nije poboljšavalo. Porta je nasto- pratile stanje i vršile intenzivne diplo- Francuska i Austrija.

58 DRUŠTVO Kada je Francuska u toku Napoleo- Osnivanje i djelovanje di podnosio detaljne izvještaje o svim nove vladavine neposredno okružila diplomatskih predstavništava za Austriju interesantnim pitanjima. To granice Bosne (zauzimanjem Mletačke evropskih država u drugoj je vrijeme veoma burnih zbivanja u Bo- republike 1797. godine, zatim Dubrovač- sanskom ejaletu izazvanih reformama ke republike 1808. godine, te osnivanjem polovini 19. stoljeća (1850.- Omer Lutfi-paše, iz koje Austrija nasto- Napoleonove Ilirije), područje Bosan- 1864.) ji izvući što više koristi. Ocjenjujući te skog ejaleta je za nju postalo vojno-poli- okolnosti presudnim po svoje interese u tički, strateški i privredno veoma značaj- Konstantno usložnjavanje prilika u Bosanskom ejaletu, Austrija je osnovala no. Zato je Francuska već 1793. godine Osmanskom carstvu te njihovo drama- i Vicekonzulat u Mostaru, koji je 1853. otvorila konzulat u Travniku. Bilo je to tično manifestovanje na području Bosan- prerastao u konzulat, te konzularne agen- prvo diplomatsko predstavništvo jedne skog ejaleta, povećavalo je interesovanje cije u Banja luci 1852. (koja je od 1863. evropske države u Bosanskom ejaletu. evropskih država za ta zbivanja. U tome do 1865. izmještena u Bihać da bi po- Konzulat je radio do 1797. godine kada je prednjačila susjedna Austrija, koja ni tom ponovo bila vraćena u Banja Luku u je presato sa radom.10 nakon ukidanja konzulata 1821. godine rangu vicekonzulata), potom konzularne Početkom 19. stoljeća (1807.) Fran- nije prestajala da prati stanje na ovom agencije u Livnu 1853, te u Tuzli 1858. cuska je ponovo otvorila svoj konzulat u prostoru, jer je po njenom spoljno poli- koja je 1865. premještena u Brčko i dje- Travniku, opet iz strateških, vojno-poli- tičko-programu „Bosna i Hercegovina lovala kao vicekonzulat do austrougarske 14 tičkih i privrednih razloga. Osim aktiv- mogla biti samo ili turska ili austrijska“. okupacije 1878.), kao i u Trebinju 1873. nosti koje je ispoljio na tom planu ovaj I zaista, Bosna i Hercegovina je pred- godine. Dakle, kako je vrijeme odmicalo francuski konzulat je bitno uticao na ne- stavljala bliže interese austrijske politike a prilike u Osmanskom carstvu (i Bosan- utralizaciju austrijske politike u Bosni i u planovima razdiobe evropskih prosto- skom ejaletu) se usložnjavale, Austrija je Hercegovini sve do ukidanja 1814. godi- ra Osmanskog carstva. U skladu sa tim bila sve prisutnija na ovom prostoru ne ne.11 Razlog ukidanja konzulata su rezul- konstantno je širila svoj uticaj na stanov- prepuštajući slučaju pokušaje uplitanja tati vojnopoolitičkih zbivanja na ovom ništvo Bosanskog ejaleta, osim katolika i dominacije bilo koje druge evropske prostoru utvrđeni odredbama Bečkog o čemu je bilo riječi i na pravoslavne i zemlje. Diplomatska nadmudrivanja su kongresa 1815. godine. muslimane. To je radila na razne nači- posebno karakteristična u odnosima sa Aktivna austrijska politika u Bosni u ne, između ostalog i slanjem specijalnih Francuskim diplomatama (oko trgovač- toku 18. i početkom 19. stoljeća rezulti- emisara i uhoda da prate stanje i o tome kih tokova, uticaja na bosanske franjevce rala je osnivanjem konzulata u Travni- podnose izvještaje. ku 1808. godine, sa zadatkom da prati Tako je 1844. u spe- *ODVLOR8GUXŀ

HQMDJUDÓDQD vojno-politička zbivanja u Bosanskom cijalnu misiju u Bo- SRULMHNORPL]

6DQGŀDNDX

snu uputila Dimitrija D X % ejaletu i da pridobije katolike za svoju L+ɒ*RGLQD,

,ɒ%URMɒ politiku u duhu potpisanih sporazuma iz- Atanaskovića koji je -XQLJR

GLQHɒ,]OD]L među Austrije i Osmanskog carstva. Po- od kneza Meterniha SHULRGLÏQR sebno je nakon odluka Bečkog kongresa dobio instrukcije da 1815. godine kojim je Austrija ponovo „potajno i neupadlji- dobila Dalmaciju, porastao značaj Bo- vo posmatra posto- sanskog ejaleta i Osmanskog carstva za jeće stanje i prilike Austriju. Diplomatska aktivnost ponajvi- u proviniciji Bosni i še je usmjerena na rješavanje prolaza (i Hercegovini koja mu kupovine) preko bosanskohercegovačkih je još od ranijeg vre- 15 enkalava na Jadranskoj obali – Neuma mena poznata“. (Kleka) i Sutorine od strane Austrije.12 Odluku o osniva- Za prvog austrijskog konzula postav- nju austrijskog Ge- ljen je (21. 06. 1807) pukovnik baron neralnog konzulata u Jozef von Mitesser, potom od 1808. do Travniku i Vicekon- 1817. potpukovnik Aleksander von Pau- zulata u Mostaru lics, te do 1821, tj. do zatvaranja kon- donio je austrijski zulata pukovnik Josef von Simbschen. car 9. 10. 1949. go- Tada je zbog zaoštravanja diplomatskih dine. Za generalnog odnosa usljed pograničnih sporova izme- konzula postavljen đu Austrije i Osmanskog carstva došlo je Dimitrije Atna- do ukidanja ovog konzulata. Djelovanje sković, koji je na ovog konzulata doprinijelo je boljem dužnost stupio 16. upoznavanju političkih, zdravstvenih, 8. 1850. godine. Od privrednih i drugih prilika u Bosanskom tada je sve do kraja ejaletu, a naročito na planu pridobijanja obavljanja mandata bosanskih franjevaca (davanjem novča- (tj. do smrti 1857. www.gikoko.ba nih i drugih naknada i sl.).13 godine), svojoj vla- Džemala Bijediêa 185, tel: 033 455 333

59 DRUŠTVO i sl.) i sa Ruskom diplomatijom na pla- I novonastala (ujedinjena) Italija je nu sprečavanja (tačnije ublažavanja) ru- pokazala svoje intersovanje za Bosnu. skog uticaja na pravoslavno stanovništvo Osnovan je konzulat u Sarajevu 1863. Bosanskog ejaleta. Dobro organizirana i za prvog konzula je imenovan Cezar austrijska diplomatska mreža (pokriva- Durando koji je stigao u Sarajevo 13. 6. jući sve dijelove Bosanskog ejaleta), sa 1863. godine. Okosnica njegovih izvje- iskusnim i sposobnim diplomatskim oso- štaja je mogućnost uspostave trgovine sa bljem (konzulima i vicekonzulima koji Bosanskim ejaletom preko luka Kleka i su uglavnom bili vojne osobe) uspješno Sutorine, kako bi se potislo dominirajuće je obavila svoju zadaću, pripremajući austrijsko prisustvo. Konzul je predlagao teren za zaposjedanje Bosne i Hercego- izgradnju adekvatne saobraćajnice od vine.16 Sarajeva do Jadranskog mora, čime bi se Otvaranje austrijskih diplomatskih Bosanski ejalet otvorio prema svijetu i ne predstavništava, kao i na početku 19. bi bio primoran „da prodaje svoju robu stoljeća, pratila je i Francuska tako da po cijenama koje određuju Trst i Beč“.19 je otvorila vicekonzulat u Sarajevu 28. Durando i drugi italijanski diplomati su, januara 1853. godine. Okosnica Fran- prema mišljenju nekih historičara, manje cuskih interesa bila je suprotstavljanje pristrasno od drugih izvještavali o stanju austrijskoj istočnoj politici. To je prije u Bosanskom ejaletu, a što se dovodi u svega otimanje o utjecaju na katolič- vezu sa nepostojanjem teritorijalnih preno stanovništvo, te pitanja privrednog tenzija prema Bosni i drugim osmanskim n Omer Lutfi-paša karaktera – prije svih stvaranje mo- balkanskim prostorima. gućnosti za otvaranje slobodne luke na Posljednja je Kraljevina Pruska 1864. Jadranskom moru, te kontrola trgovine godine otvorila svoj konzulat u Sarajevu. star, Livno, Trebinje, Banja Luka (odno- Dunavom i Savom, čime bi se Bosan- Za prvog konzula postavljen je dr. Otto sno Bihać), Tuzla (odnosno Brčko), su ski ejalet otvorio prema svijetu što bi Blau, dotadašnji pruski konzul u Trape- imale redovno i uhodano komuniciranje direktno utjecalo na slabljenje (i nesta- zuntu. U Sarajevo je stigao 5. 11. 1964. među sobom na način da su svi potrebni nak) austrijskog privrednog utjecaja u godine. Od 3. 12. 1867. dr. Blau je pre- izvještaji prvo dostavljani Generalnom njemu. Upravo iz tih razloga su Fran- imenovan u konzula Sjeveronjemačkog konzulatu u Sarajevo, a ovaj bi ih dalje cuska i Engleska podržavale nastojanja saveza u Sarajevu. Prema ukazu o po- prosljeđivao svojoj vladi. Osim politič- Uzvišene Porte da što više koristi za tr- stavljenju njegova misija je bila prven- kih i vojnih to su nerijetko i druga pi- govinu luke Klek i Sutorinu. Francuski stveno političke prirode jer su evropski tanja. Tako je npr. austrijski generalni konzul Eduard Vjet je bio vješt diplo- prostori Osmanskog carstva postajali va- konzul Teodorović 12. 1. 1876. tražio mata, koji je uspostavio dobre odnose žan poligon evropske politike. Međutim, od vicekonzula Omčikusa iz Brčkog da sa osmanskim vlastima. Uspio je da osim te misije koju je ovaj izuzetno obra- mu odgovori na šest pitanja, od kojih je kod svoje vlade isposluje prerastanje zovani diplomata uspješno obavljao do jedno (četvrto) glasilo: „Da li je i zašto vicekonzulata u konzulat 1862. godi- 1872. godine, svojoj vladi je slao izvje- zastajala trgovina i je li zbog toga kriva ne do kada je i obavljao diplomatsku štaje o prirodnom bogastvu Bosanskog samo nesigurnost komuniciranja ili opće dužnost u Bosni.17 Nakon austrijskog i ejaleta, njegovom strateškom položaju siromaštvo (...)?“. Omčikus mu precizno francuskog u Sarajevu su 1857. otvore- itd. Ipak, zbog preokupacije na ujedi- već 26. 1. 1876. odgovara: „Trgovina je ni engleski i ruski konzulat. njenju njemačkih država interesiranje za opala i još više opada. Uzrok je više u ne- Prvi engleski konzul Džordž Čerčil ovaj prostor politički i strateški nije bilo sigurnosti ovdašnjih prilika nego općeg stigao je u Sarajevo 26. 2. 1857. godine. od prvorazrednog značaja.20 siromaštva. Seljak, kao i beg i posjednik Uporedo sa uspostavljanjem konzula- U osnovi: strani konzuli, vicekonzuli su u rashodima svedeni na najneophodni- ta u Sarajevu konzul je organizirao rad i drugi diplomatski predstavnici su bili je (...)“.21 Kako su konzuli radili za intere- vicekonzulata u Mostaru (vicekonzul obrazovani ljudi, neki od njih i doktori se svojih zemalja između ostalog govori i Džems Zohroba). nauka sa diplomatskim iskustvom i sa izvještaj austrijskog konzula Teodorovića Prvi ruski konzulat u Sarajevu uspo- zanjem jezika, odani interesima svojih grofu Andrašiju iz 1872. godine (povjer- stavljen je 4. 6. 1857. godine, a za kon- zemalja, odgovorni u izvršavanju svojih ljiv od 14. 11. 1872.), u kojem kaže: „U zula je imenovan Aleksandar Fjodorovič zadataka, pronicljivi, uporni u poslu i uz Travniku od 1849. boravi mađarski emi- Giljferding. Ovaj diplomata je revnosno to veoma ažurni. Osim ustaljenih formi grant dr. med. imenom Galanthay, koji izvještavao svoju vladu o prilikama u izvještavanja, najčešće godišnjih, ali po je nakon 21-godišnjeg boravka u Bosni Bosni. U jednom od svojih prvih izvje- potrebi i mjesečnih izvješataja, oni su temeljiti poznavalac prilika i dobročini- šataja Giljferding piše da je „Sarajevo dostavljali i druge podatke po zahtjevima telj katoličke vjere, on posjeduje u trav- najbogatiji i najznačajniji grad u zapad- svojih vlada. Diplomatska predstavništva ničkom okrugu golemo imanje od koga nom dijelu Osmanskog carstva“, da broji zemalja koje su imale više njih, kakva je živi i daje besplatne liječničke pomoći oko 60.000 do 70.000 stanovnika“, te da npr. Austrija koja je pored Generalnog radi čega je stekao silan upliv na Bosan- „pravoslavno stanovništvo Sarajeva uži- konzulata u Sarajevu imala i svoje kon- ce bez razlike vjere. Toga čovjeka sam ja va opšte spokojstvo i blagostanje“.18 zularne agencije u još četiri grada: Mo- kapacitirao za promicanje naših interesa,

60 DRUŠTVO

1 Na početku 19. stoljeća u Bosanskom ejaletu je živjelo oko milion 1875.-1878., Sarajevo, 1973. Naučna pak literatura o diplomatskim stanovnika. Prema osmanskom popisu iz 1851. godine bilo je oko zbivanjima je veoma opširna. 37,30% muslimana, 44,40% pravoslavnih i 18,50% katolika, dok je 10 Vasilj Popović, Istočno pitanje. Istorijski pregled borbe oko op- prema proračunu iz 1871. godine u Bosanskom vilajetu živjelo stanka osmanske carevine u Levantu i na Balkanu, Sarajevo, 1965, 42,85% muslimana, 42,14 pravolsavnih i 15% katolika, te ostalih 128. 0,10%. Oko 90% stanovnika živjelo je na selu, a oko 10% u grado- 11 Galib Šljivo, „Velike sile i susjedi prema Bosanskom ejaletu u vri- vima. Ibrahim Tepić, „Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća jeme osnivanja konzulata (1850.-1863.)“, Stav, Časopis za društvena do austrougarske okupacije 1878. godine“, u: Bosna i Hercegovina pitanja, kulturu i umjetnost, br. 2, Gračanica, 2003., (dalje: G. Šljivo, od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Sarajevo, Velike sile i susjedi prema Bosanskom ejaletu), 38. 1997., 173-174. (Dalje: I. Tepić, Bosna i Hercegovina od kraja 18. 12 G. Šljivo, Velike sile i susjedi prema Bosanskom ejaletu, 38-40. stoljeća). Do kraja osmanske vladavine dogodile su se brojne demo- 13 Rudolf Zaplata, Strani konzuli u Bosni i Hercegovini za turske grafske i druge promjene u strukturi bosanskohercegovačkog sta- vlade, 123, 124. novništva. Prema podacima iz prvog austrougarskog popisa iz 1879. 14 Vasilj Popović, Politika Francuske i Austrije na Balkanu u vreme godine (godinu dana nakon austrougarske okupacije – kada su se Napoleona III, Beograd-Zemun, 1925., 17. također dogodile brojne promjene, naročito iseljavanjem muslima- 15 Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1813.-1826., Banjaluka, 1988., na) u Bosni i Hercegovini (uglavnom prostor Bosanskog ejaleta sa 18, 31. početka 19. stoljeća) je bilo: 38,73% muslimana, 42,88% pravoslav- 16 Više o radu austrijskih konzularnih predstavništava vidi: R. Zapla- nih i 18,08% katolika, te ostalih 0,31%. Statistika mjesta i pučanstva ta Strani konzuli u Bosni, 116-145; Galib Šljivo, „Prva godina rada Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1880. austrijske konzularne agencije u Banjaluci“, Istorijski zbornik, Insti- 2 Azem Kožar, Historija Bosne i Hercegovine, Tuzla, 2007., 137. tuta za istoriju Banjluka, Godina III, br. 3, Banjaluka, 1982; Isti, (Dalje: A. Kožar, Historija Bosne i Hercegovine). „Austrijska konzularna agencija u Bihaću 1863.-1865.“, Istorijski 3 I. Tepić, Bosna i Hercegovina od kraja 18. stoljeća, 173-175. zbornik, br. 5, Banjaluka, 1984., 37-58; Azem Kožar, Tuzla i njena 4 Krajem 18. stoljeća je u 39 kapetanija u Ejaletu bilo 240.000 vojni- okolina na razmeđu osmanske i austrougarske uprave 1870-1890, ka, na početku 19. stoljeća između 15.000 i 20.000 spahija, a u dru- Doktorska disertacija (rukopis), Zagreb, 2008., 32-37, 90-97. goj deceniji 19. stoljeća čak 70.000 janjičara razmještenih u 19 gra- 17 Mithat Šamić, „Otvaranje francuskog konzulata 1853. godine i bodova. (I. Tepić, Bosna i Hercegovina od kraja 18. stoljeća, 175). ravak prvog konzula Edurda Vjeta u Sarajevu“; Radovi, knjiga VI, 5 A. Kožar, Historija Bosne i Hercegovine, 142. Više o tome vidi u: 1970.-1971., Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1971., 474-479. Avdo Sućeska, Ajani. Prilog izučavanju lokalne vlasti u našim ze- O djelovanju Eduarda Vjeta i o odnosima austrijskih i francuskih mljama za vrijeme Turaka, Sarajevo, 1965; Ahmed S. Aličić, Pokret diplomata saznajemo i iz izvještaja austrijskog konzula Atanaskovi- za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića, Sarajevo, 1996; ća. Haus Hof und Staatcarchiv Wien (dalje: HHStA W), P. A. Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Saraje- XXXVIII, G. K. Sarajevo, kut. 100, Atanasković Buolu Šauenštajnu, vo, 1980. Sarajevo, 10. 8. 1853. 6 I. Tepić, Bosna i Hercegovina od kraja 18. stoljeća, 183-190. Za 18 Oslobodilačka borba naroda Bosne i Hercegovine i Rusija, 1850.- lojalno držanje prema Viskoj Porti sultan je 1833. godine Ali-paši 1864., Dokumenti, Moskva, 1985, 39. Giljferdinga je zamjenio J. R. Rizvanbegoviću dodijelio čin paše i postavio ga za mutesarifa Her- Ščulepnikov (do 1868.), a ovoga A. N. Kurdjacev. Rusija je otvorila cegovačkog sandžaka koji je izdvojen iz Bosanskog ejaleta, na ko- i visekonzulat u Mostaru 1860. godine koji je djelovao do 1875. kada jem se položaju zadržao sve do 1851. godine kada ga je likvidirao je ukinut. Ibrahim Tepić, Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima Omer Lutfi-paša. 1856.-1878., Sarajevo, 1988., (dalje: I. Tepić, Bosna i Hercegovina u 7 I. Tepić, Bosna i Hercegovina od kraja 18. stoljeća, 190-199. ruskim izvorima), 20-68. 8 Intenzivnije promjene u Bosanskom ejaletu/vilajetu nastale su u 19 Galib Šljivo, Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran, Tešanj, 2001., vrijeme Šerif Osman-paše (1861.-1869.), kada su izvršene brojne 310-311. administrativne, privredne, obrazovne i kulturne reforme. O tome 20 R. Zaplata, Strani konzuli u Bosni, 116-122, G. Šljivo, Velike sile više vidi u: Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1861.-1869., Orašje, i susjedi prema Bosanskom ejaletu, 45. 2005. 21 Arhiv Bosne i Hercegovine (ABH), Fond Konzulat Brčko (FKB), 9 O socijalnim i političkim ciljevima Bosansko-hercegovačkog Res N3, Sarajevo, 12. 1. 1876. godine; ABH, FKB, Res N3, Saraje- ustanka više vidi: Vaso Čubrilović, Bosanskohercegovački ustanak vo, 26. 1. 1876. 1875.-1878., Beograd, 1930; Milorad Ekmečić, Ustanak u Bosni 22 ABH, FKB, Res N3, Sarajevo, 14. 11. 1872. s njim sam i utanačio zaključak (...)“.22 Osmanskog carstva, postao je predme- upravljanju Bosnom i Hercegovinom Dakle, diplomatska otimanja za Bosnu i tom interesovanja velikih evropskih sila vidjeli prelazno rješenje ka svom osnov- Hercegovinu odvijala su se bez skrupu- (kao i susjednih kneževina), koje su se nom cilju: priključenje Bosne Srbiji a la. Iza uglađenih, na riječima odmjerenih borile da ostvare svoj politički i vjerski Hercegovine Crnoj Gori. Diplomacija i sračunatih diplomata, zbivalo se sve i prestiž u njemu. Glavnu ulogu u tome je u svemu tome, tj. u rješenju sudbine svašta, ne birajući sredstva da se ostvare imale su susjedna Austrija, te Francuska Bosne i Hercegovine, odigrala presud- postavljeni politički i drugi ciljevi. i Rusija. Ipak, slijedom niza okolnosti nu ulogu. Najveći gubtinici u svemu prestižna je bila austrijska diplomatija, tome bili su bosanski muslimani koji su Zaključak koja je uspjela zadobiti podršku Engle- odluku velikih sila donijetu na Berlin- ske i naročito Njemačke, te neutralizira- skom kongresu da Austro-Ugarska oku- U toku, a naročito od sredine 19. ti ruske aspiracije prema Bosni i Herce- pira Bosnu i Hercegovinu doživljavali stoljeća, prostor Bosne i Hercegovine, govini. Na unutarnjem planu pridobila kao izdaju njihovih interesa od strane odnosno Bosanskog ejaleta/vilajeta, je bosanske katolike a u određenoj mje- osmanskih vlasti čemu su se suprtosta- kao najzapadnije evropske provincije ri i pravoslavne koji su u austrijskom vili oružanim otporom. u

61 DRUŠTVO Ljepota tradicije u službi mode

n Piše: Sanela KARIŠIK-BEGOVIĆ (Sara Sabri)

oramo li uvijek posezati za Pomislila sam: Bi li se ta djevojka tuđim, a nehajno odbacivati osjećala manje modernom da su far- Msvoje, pa i sebe, pa i ono što se merke manje pocijepane. A kako li bi tebi lično ne sviđa, ali svejedno, nosit ćeš se tek osjećala da uopće nisu i da su samo da bi bila u trendu? – pomislila sam sasvim sašivene i „nove“? A koji li bi nedavno, posmatrajući na trolejbuskoj tek modni promašaj bio ukomponira- stanici djevojku koja u vrlo izdrtim far- ti ih u ono što je meni tog trena palo mericama čeka. Ali vrlo izdrtim. Čak na pamet – tradicionalnu bošnjačku vrlo neukusno izdrtim. Svejedno, kažu ručno vezenu dolamu? Ili da uopće – modernim. umjesto njih na njoj budu kratke šala-

62 DRUŠTVO vrice, sa sve džins jaknom gore – što svi to – ona odjednom veli: Daj da ja to da ne? Starke bi i dalje slatko virile obučem, strina! pod njima. I u čas posla bi to jedna sasvim nova I taman kad sam pomislila da bi se Sara, kojoj je ovaj detalj koji na foto- ona i svaka druga vjerovatno grohotom grafijama gledate samo pojačao vlastitu na to nasmijala i iskulirala me, pričam ljepotu, a njeno visoko obrazovanje, boš- o tome sa svojom imenjakinjom i prezi- njački odgoj i originalnost su samo još menjakinjom, djeverskom ćerkom, Sa- više došli do izražaja. Nisu li? rom Begović, i kako bi to fino stajalo. Probajte, drage moje djevojke. Bu- Bila bi tako šik, tako originalna i dru- dite još više ponosne, još više hanume gačija, prepoznatljiva – a ne želimo li (dame) i uzorite čuvarice SVOG. Pretre- site sehare svojih mama i nana, mnogo Drage moje djevojke, budite ljepote ćete u njima naći i biti vrlo moderne, pristojne i primjećene. u ponosne i uzorite čuvarice SVOG. Pretresite sehare svojih mama i nana, mnogo ljepote ćete u njima naći i biti vrlo moderne, pristojne i primjećene.

63 POGLEDI Povezivanje Sandžaka

Putevi kao ŽILA KUCAVICA Naši očevi, koji u većini slučajeva nisu više s nama, danas bi bili ponosni i sretni kada bi bili u prilici da vide kako se putevi diljem Sandžaka asfaltiraju te da se zabačena sela povezuju sa gradovima.

a teritoriju između opština uskoro će biti u funkciji. Projekti tu ne stranih entuzijasta. Nova Varoš, Sjenica, Novi Pa- staju. I dalje se radi, projektuje, traže Damar, kao glasilo građana porije- Nzar, Tutin prema granici sa solucije za ostvarivanje zacrtanog. klom iz Sandžaka koji žive u BiH, ima Republikom Crnom Gorom, koja je Opština Sjenica, koja je u zadnjih moralnu obavezu da o svim pozitivnim, poznatija kao teritorija Pešterska viso- tridesetak godina kaskala kao najnera- ali i negativnim dešavanjima, iznese ravan, ovih se dana, na zadovoljstvo zvijenija opština među sandžačkim svoj stav. Ovaj put rukovodstvu Opštine mještana, dijaspore i svih ovih koji gradovima, u ovoj i prošloj godini ura- Sjenica jedno veliko: „Aferim!“. vole ove krajeve, dešava jedno „čudo“ dila je više nego za proteklih pedeset Izgradnju infrastrukture i puteva - putevi se asfaltiraju, povezuju se gra- godina. Rezultat je to kvalitetne orga- slobodno možemo nazvati višegenera- dovi Tutin, Sjenica, Novi Pazar sa još nizacije vlasti, u kojoj učestvuju i SDA cijskim snom, težnjom pa i čežnjom preko šezdeset sela i zaseoka. Dio pu- i SDP, te oslanjanja na zdrave snage i ljudi ovih krajeva. Ogromna je ovo pri- teva već je otvoren, a dio pripremljen i mogućnosti mladih, sposobnih i sve- lika za razvoj privrede, poljoprivrede,

64 POGLEDI

n Hazbo Mujović, predsjednik opštine Sjenica n Vahid Tahirović, pomoćnik predsjednika opštine Sjenica za infrastrukturu

65 POGLEDI turizma i za ulaganje onih koji su, zbog loše infrastrukture i neperspektivnosti ovih krajeva, odselili diljem svijeta, da se vrate i ulože novac u svoj kraj, u mjesta gdje su se rodili i rasli. Pored emotivnih razloga tu su sada i realni, infrastrukturni, neophodni za povratak i pokretanje biznisa. Konačno su stvoreni uslovi da ljudi više samo ne pjeva- ju o rodnom Sandžaku, nego i ulože sredstva i vrate se. Najava o velikim investicijama u oblasti infrastrukture Republike Tur- ske u regiji Sandžaka doći će kao me- hlem na rane ishabanim putevima, koji se, preko pedeset godina, samo krpe između gradova Novi Pazar-Sjenica, Novi Pazar-Tutin itd.

Regionalni put Tutin-Sjenica, koji je velikim dijelom završen preko Pešter- ske visoravni, a skraćuje put između Sjenice i Tutina za cca. 40 kilometara od prvobitne trase, zahvaljujući „neradu i nemaru“ Vlade Srbije još uvijek nije pu- šten u promet. Kao da neko namjerno (ili nenamjerno) neće da poveže još tih cca. 8 kilometara. Ovih 8 kilometara če- kaju već više od pet godina da se neko u Vladi Srbije smiluje i odobri sredstva za završetak navedene trase. Ovim putem i mi apelujemo da se izvrši potreban priti- sak i lobiranje te da uskoro proslavimo otvaranje i ove dionice. u Redakcija

66 67 POGLEDI Okrugli sto u Pljevljima „Imam pravo da znam“ Transparentniji rad crnogorskih opština Rad crnogorskih opština trebao bi biti transparentniji i otvoreniji prema građanima, zaklju- čeno je na okruglom stolu „Imam pravo da znam“ koji je u Pljevljima organizovao Centar za građansko obrazovanje iz Podgorice u saradnji sa NVO Bonum. n Piše: Jakub DURGUT

ira Popović, saradnica na programima u CGO-u, istakla je da je Mpravo na slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori značajno ograniče- no, a suprotno preporukama Evropske unije. „Podaci nisu dostupni ni na druge na- čine koje propisuje Zakon, a to su samo neki od problema sa kojima se susreću građani u obavljanju svakodnevnih obaveza, ali i organizacije civilnog društva koje se fokusiraju na istraživanja i nisu u mogućnosti da dođu do određenih podata- nisu toliko povoljne po samu Opštinu. građana, često uzrok brojnih žalbi. „Svaka ka, obzirom da ih organi najčešće oglase Aleksa Ivanović, član Savjeta Agen- informacija koja se daje građanima mora kao tajne, što će ubuduće biti sve češće, cije za zaštitu ličnih podataka i sloboda biti jasna i mora se utvrditi odgovornost u zbog ukidanja obaveze sprovođenja testa pristup informacijama, predočio je da je radu službenika i nadležnih i njihova etič- štetnosti“ zaključila je Popović. Agencija od januara primila 3.600 žalbi nost u samom radu“, ocijenila je ona. Šefica službe glavnog administratora u na rad organa uprave, i ukazao je na či- Okrugli sto je okupio 20 učesnika, opštini Pljevlja, Milojka Pupović, naglasi- njenicu da zemlje u regionu - Slovenija i predstavnika medija, institucija, predstav- la je da je opština Pljevlja veoma ažurna u Hrvatska imaju daleko manji broj žalbi, u nika lokalnih NVO-a kao i zainteresova- svom radu na ovom polju i tom prilikom odnosu na Crnu Goru. Pored toga što se nih građana ove crnogorske opštine. Mo- posebno je istakla rad Sekretarijata za druš- treba omogućiti pristup informacijama, on derator je bila Amra Strujić. tvene djelatnosti. Ona je napomenula da je insistirao i na obavezi organa da prilože Okrugli sto „Imam pravo da znam“ treba raditi na poboljšanju trenutnog stanja, i obrazoloženje uz dato rješenje kako bi prvi je u nizu ovakvih događaja koji CGO ali da u lokalnoj samoupravi postoje odgo- taj podatak bio upotrebljiv. „Organi koji organizuje sa partnerima u okviru projek- vorni i stručni ljudi koji rade svoj posao. žele da poštuju Zakon, moraju poći od ta „Imam pravo da znam - Odgovorne op- Ruždija Strujić, predsjednik Uprav- proaktivnog pristupa informacijama i to je štine u službi građana!“ koji se finansira iz nog odbora NVO Bonum, podsjetio je da najisplativije i za sam organ ali i za državu sredstava Evropske unije i kofinansira iz je neophodno iskoristiti potencijale orga- po sebi“, istakao je Ivanović. sredstava Kraljevine Holandije, u okviru nizacija civilnog društva za poboljšanje Direktorka Službe za evropske inte- šireg regionalnog projekta WeBER. Cilj rada organa lokalne samouprave. On je gracije u opštini Pljevlja Nermina Bašić, projekta je davanje doprinosa unapređe- ukazao da nevladine organizacije mogu istakla je da zaposleni u toj službi zaista nju odgovornosti i transparentnosti lokal- animirati građane da uzmu aktivnije uče- revnosno ispunjavaju svoje obaveze i tru- nih samouprava u Crnoj Gori u skladu sa šće u procesima donošenju odluka na lo- de se da odgovore u zakonski predviđe- principima dobrog upravljanja, koji će se kalno nivou. nom roku na sve zahtjeve o slobodnom ostvariti kroz osnaživanje saradnje izme- Dejan Miličić, direktor RTV Pljevlja, pristupu informacijama koje su upućene đu nacionalnih i lokalnih nevladinih orga- saopštio je da Televizija Pljevlja dobro ovom organu. nizacija i lokalnih medija, u zajedničkom sarađuje sa lokalnom samoupravom i da Ismeta Džakić, iz NVO Građanske in- praćenju sprovođenja i redovnom obavje- je evidentan pomak u dijelu kvartalnih cijative, saopštila je da je neznanje i nepro- štavanju o stanju u oblasti primjene Zako- konferencija za medije koje organizuju, fesionalizam službenika sa jedne strane i na o slobodnom pristupu informacijama na kojima se objavljuju informacije koje i nepoznavanje svojih prava od strane samih koje su upućene ovom organu. u

68 POGLEDI Pljevlja: radovi na sanaciji kompleksa Husein-pašina džamija u novom ruhu Upravo se dovršava projekat sanacije Husein pašine dža- mije u Pljevljima, što podrazumijeva sanaciju džamije i izgradnju haremskog zida u dužini oko 200 metara.

renutno se završava izgradnja haremskog zida sa kapijom na istoč- Tnoj strani i popločavanje unutraš- njih površina između tri kapije štokova- nim mermernim pločama. Radove izvodi italijanska firma „Star house“ i prema sadašnjoj dinamici radovi će biti završeni prije roka. n Piše: Jakub DURGUT Rukovodilac radova na objektu inži- njer Eran Ravmani zadovoljan je dosa- dašnjom dinamikom i uglavnom proble- na traje znatno kraće“, istakao me vidi u nabavci potrebnog materijala. je Ravmani. „Nezamislivo je da nakon 15 sati vi ne U narednih nekoliko dana možete nabaviti cement, armaturu, kamen očekuje se doprema ćeramida ili nešto drugo što vam je potrebno za rado- za pokrivanje zida i okonča- ve, jer nijedno stovarište nema dežurnu nje svih radova. sanirana 2006/7. godine. Radove na kon- službu. Mi smo dobrim planiranjem nabav- Radove u iznosu oko 139 hiljada eura struktivnoj sanaciji džamije i dijela ha- ljali potrebni materijal znatno ranije, ali finansira Turska agencija za saradnju i remskog zida u dužini oko 70 metara ipak dešavalo nam se da nam nedostaje kordinaciju u Crnoj Gori „TIKA“. Rado- izvela je sarajevska firma „Sikra“, a re- materijala u nekim fazama rada što nas je vi su počeli 1. septembra, a rok završetka stauratorske radove i radove na enterijeru usporavalo, jer smo imali pojačan tempo je tri mjeseca. džamije izvela je sarajevska firma „Stu- rada koristeći pogodno vrijeme za radove, Projekat sanacije Husein-pašine dža- dio Restauro“ u kojoj su bili angažovani svjesni da u ovom kraju građevinska sezo- mije urađen je 2003. godine, a džamija je najveći eksperti sa prostora ex Jugoslavi- je. Projekat, kao i radove finansirao je najvećim dijelom Rudnik uglja Pljevlja uz pomoć dobrovoljnih priloga građana, lokalne uprave i privrednih subjekata. Nakon završetka haremskog zida, naj- vjerovatnije na proljeće ostaje završno ure- đenje dvorišta džamije, što podrazumijeva sanaciju i čišćenje nišana, uređenje terena i sadnju žbunastih biljaka i određenih vrsta cvijeća, a prema projektu koji je uradila firma „Studio Restauro“ iz Sarajeva. Husein-pašina džamija sagrađena je 1569. godine, zadužbina je Husein-paše Boljanića, a za dvije godine biće 450 godina njenog postojanja. u

69 POGLEDI Prijepoljac Bilal Dacić, najbolji učenik u svojoj generaciji Od hobija u dječačkim da- nima do perspektivnog zanimanja već u ranoj mladosti. Prije desetak godina bio sam samo atrakcija u našoj kući u Prijepolju, sada su to us- pomene jer sam svakodnevno pred ozbiljnim izazovima kako u školi tako i u prak- tičnom dijelu nastave, jedini sam iz generacije kuvara na praksi u prestižnom hotelu Virtouz iz Evropa, ovdje u Sarajevu. Znam čime ću se baviti u životu, ali je do tog cilja još sandžačke uvijek dalek put nacionalnih kuhinja iz cijelog svijeta. Kasni- je se, po malo krišom, okušavao u primjeni svojih „zapisa“ pa tek kad bi mu se učinilo da je to zapravo „isto to samo malo drugači- kuhinje je“ ohrabrio se da svoja jela stavlja na probu strogih ocjenjivača, majke Sabihe, oca Nadi- tereotip o kuhinji koja je, zna se ra, sestre Amine i braće Amara i Hafiza. čija „teritorija“, u kući doktora - Kad je majka rekla da je to što ja sku- Sislamskih nauka Nadira Dacića iz vam ukusnije i bolje nego kad je ona u kuhi- Prijepolja i njegove hanume Sabihe, nji, bio sam u dilemi da li to ona mene želi da odavno ne važi. Tamo je, još od osnovne ohrabri ili je to stvarno tako. No, sestra i bra- škole, najčešće boravio sin Bilal, koji je, ća su samo potvrdili njene riječi a otac se iako je tek drugi razred Srednje ugosti- iskreno smješkao govoreći: „Ako ti je sud- teljsko-turističke škole u Sarajevu, goto- bina da budeš kuhar, bićeš kuhar, a sudeći po vo pa medijska zvijezda. O njegove ovome što si nam pripremio, bićeš veliki snimke kulinarskog umijeća „otimaju“ kuhar, najbolji, ako Bog da“! se mnogi elektronski mediji, a sa ekrana U maloj sredini, u mahali u kojoj su tada lokalne i regionalne televizijske mreže živjeli, Bilalove majstorije u kuhinji su pri- gotovo da ne „silazi“. mane sa izvjesnim podozrenjem. Bilo je ra- -Bilal je najbolji učenik u generaciji, znih komentara, počev od dovođenja u vezu bez premca je na smjeru kuhar-tehnolog, tadašnjeg očevog osnovnog zanimanja priča sa neskrivenim ponosom majka Sabi- („glavni imam, a sin mu kuhar“) ili Sabihine ha. Od malih nogu se motao po kuhinji, vještine u kuhinji („ma jok, to njemu majka igrao se posuđem i, kasnije, htio da proba n Piše: Muharem M. MUTABDŽIJA priprema a on se samo hvali“)... svaku namirnicu, svako jelo koje se pripre- - Došlo je dotle da čim bi gosti stigli u malo. Tradicionalno bošnjačko gostoprim- našu kuću, Bilal bi pred njima odlazio u ku- stvo, posebno u hodžinoj kući kakva je Kao učenik osnovne škole „Vladimir hinju i najavljivao šta će da nam pripremi. naša, bio mu je poseban izazov da se vrlo Perić Valter“ u Prijepolju, Bilal je ljetnji ras- Tako smo se „izborili“ protiv dezinformaci- rano oproba u kulinarskim vještinama. Za- pust provodio uz TV prijeminike. Umjesto ja. A onda je, na inicijativu tadašnjih ljudi u divio je ne samo nas, njegovu porodicu, muzičkih ili sportskih kanala, stalno je bio Turističkoj organizaciji u Prijepolju, naša već i naše goste raznih profesija, prohtjeva ispred ekrana na kome su se vrtjeli specijali- kuća izabrana za promociju bošnjačke kuhi- i kriterijuma tako da je bilo jasno u kom zovani kulinarski programi, zapisivao recep- nje. Pripremali smo, ja i Bilal, uz neophodnu smjeru idu njegova interesovanja. te, bilježio svaki pokret vještih promotera pomoć ostalih, nekoliko jela Bošnjaka u

70 POGLEDI Sandžaku. Pokojna Ivana Rakonjac, direkto- rica i rahmetli Safet Sajo Planić, savjetnik za marketing, bili su oduševljeni. Tog mubarek Ramazana stigle su TV kamere Regionalne televizije iz Novog Pazara koja je u našoj kući, sa Bilalom u glavnoj ulozi, snimila pri- premanje iftara. Tako je Bilal „izašao iz naše kuhinje“! Bio je učenik sedmog razreda osnovne škole, priča majka Sabiha. Uslijedilo je „širenje“ priče. Bilal se pojavljuje sve češće u posebnim programima. Mediji zdušno doprinose tome, malo zbog sredine iz koje Bilal dolazi koja je kao stvorena za podizanje gledanosti, a svakako i zbog njegovih kulinarskih veština. - U kultnoj emisiji nacionalne RTS „Ga- stronomad – trbuhom za kruhom“ ja sam n Porodica na okupu kuvao sa velikim majstorom Nenadom Gla- dićem (poznatiji je pod nadimkom Lepi Brka) i to je, čini mi se, bilo presudno da i u Srbiji dobijem publicitet koji mi je zapravo stvorio obavezu koja se zove: Nemoj stati! Naredne raspuste ali i sve slobodne trenutke ja provodim uz stručnu literaturu, čitam ku- linarske časopise, imam punu kuću kuvar- skih priručnika, razmjenjujem recepte i ši- rim krug sagovornika na društvenim mrežama. Mnogo sam naučio u tim kontak- tima, mnogo toga sam provjerio i dobio samopouzdanje, kaže Bilal. Kad je stiglo vrijeme upisa u srednju školu u porodici Dacić nije bilo dileme kuda će Bilal. Ćerka Amina je već studirala srpski i bosanski jezik, sin Amar pravo a Bilal je odabrao Srednju ugostiteljsko-turističku školu u Sarajevu, smjer kuvar-tehnolog. n Bilal iz vremena kad je provodio raspust u kuhinji Danas je učenik drugog razreda srednje škole i sa šesnaest godina ima iza sebe popri- do kraja života. Tu sam bio samostalniji tajni do kojih se dolazi samo upornim i siste- ličnu kulinarsku karijeru. nego ikad, odgovornost je bila maksimalna, matskim radom. Namjeravam da stečena - Kuvao sam sa Nerminom Hodžićem, gosti su bili turisti mahom iz Bosne i Herce- znanja potvrđujem i proširujem na nekom predsjednikom Udruženja kuvara u BiH, govine ali je bilo i iz drugih država. Albani- prestižnom evropskom fakultetu. Tek tada u Seadom Ćatićem, Nihadom Mameledži- ja pravi krupne korake u turizmu a time i u obzir dolazi pomenuti „scenario“, jedan od jom, Lepim Brkom... Jednom sedmično, u ugostiteljstvu a njihova kuhinja je među onih koji se naziru. okviru praktične nastave, kuham u hotelu najzahtjevnijim u regionu. U Draču sam se Bilal zadivljuje skromnošću, uprkos do- Evropa u Sarajevu gdje sam u prilici da uče- najviše družio sa rakovima, morskim plo- kazanom talentu i vještini u kuhinji. Kaže da stvujem u plemenitom poslu sa pravim pro- dovima, raznim vrstama morske ribe...mije bosanska kuhinja vrlo zahtjevna i prepo- fesionalcima i u vrhunskim uslovima za slim da sam položio ispit a poziv za naredni znatljiva. Nije baš siguran može li se govori- naše prilike. Kuvao sam sa mojom majkom, raspust to, valjda, potvrđuje, kaže Bilal. ti o autentičnoj sandžačkoj kuhinji, ali posto- a ona sad govori da je kuvala sa mnom! Lje- Poslije srednje škole Bilal nema namjeru je neka lokalno vrlo specifična i tos sam proveo 40-tak dana u Albaniji, u da se zaustavi. Ima mnogo puta ispred mene, prepoznatljiva jela na ovom području. Iz- hotelu „Grand Bex“ u Draču. Bio sam po- kaže, otkrivajući da će možda jednog dana dvaja mantije koje su na putu da postanu častvovan pozivom Anesa Sadikovića, Pri- biti glavni kuhar u svom nacionalnom resto- priznati brend Sandžaka, tu je potopljika, tu jepoljca koji je odavno stanovnik Sarajeva, ranu sa bosanskim i sandžačkim jelima kao su i neki rijetki začini, ali sve je to još uvijek da provedem najveći dio ljetnjeg raspusta u specijalitetima. Menadžer bi mogao da bude malo da bi se na kulinarskom meniju izdvo- njegovom hotelu. Tu sam zaradio svoje brat Amar koji je pri kraju studija na Prav- jila sandžačka kuhinja. prve pare u životu. Možda će mi se ostvariti nom fakultetu u Sarajevu, Bilal pored sebe u Možda će, jednog dana, neko proučiti i snovi da kuham sa Džejmijem Oliverom, za kuhinji vidi i mlađeg brata Hafiza, ali, vidje- standardizovati i sandžački meni. Neće biti mene najvećim među svjetski poznatim ku- ćemo, kaže Bilal. iznenađenje ako u timu takvih majstora ku- varima, ali ovo iskustvo iz Drača pamtiću - Želim da učim jer ima mnogo skrivenih hinje bude i Bilal Dacić. u

71 POGLEDI U Rožajama održana svečana sjednica povodom Dana opštine Rožaje U infrastrukturu uloženo sedam miliona eura, otvorena nova fabri- ka, dodijeljeno devet stanova za posebne socijalne kategorije...

vake godine 30. septembra na Dan tragu Rožaje i danas traje i živi, uz sve poteš- oslobođenja Rožaja, održava se sveča- koće koje su ga pratile u raznim društve- Sna sjednica. Ovogodišnjoj su, između no-socijalnim promjenama i previranjima.“ ostalih, prisustvovali: predsjednik Crne Gore U proteklom periodu, posebno u po- Filip Vujanović, Ambasador Republike Tur- sljednje dvije i po decenije, Rožaje je, ske u C.Gori- NJ.E. Serhat Galip, potpred- kao i mnogi drugi gradovi u okruženju sjednik Vlade CG Rafet Husović, ministar koji su imali izuzetno razvijenu privredu, saobraćaja i pomorstva Osman Nurković te doživjelo sličnu sudbinu tranzicije, gdje predstavnici političkog, vjerskog, javnog i su skoro sve fabrike zatvorene, a hiljade kulturnog života, kao i brojni gosti i grado- radnika ostalo bez posla. načelnici susjednih opština. Privredni krah neizbježno se odrazio na Predsjednik Opštine gospodin Ejup stagnaciju svih ostalih sfera života, jer se Nurković za Damar kazao je: „Proslav- novi vlasnici nisu najbolje snašli na veoma ljajući Dan opštine, ujedno slavimo i slo- konkurentnom tržištu. bodu kao najveću vrijednost ljudskoga Lokalna uprava Rožaje, svjesna svih n Piše: Mirza LUBODER života i postojanja. ovih činjenica, u posljednje tri godine trudila uprave i podizanja životnog standarda naših građana.“ - kaže između ostaloga predsjednik Nurković. Pored kapitalnih projekata za razvoj Op- štine Rožaje te pokretanje novih radnih mjesta, lokalna uprava je poseban akcenat stavi- la na obnavljanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture, što predstavlja osnovu u po- boljšanju osnovnih životnih uslova stanovnika Rožaja, kako u gradskom, tako i u rural- nim područjima, što stvara predispozicije za održiv ostanak i privredni razvoj. Poboljšanje uslova obrazovanja te sana- cija školskih objekata u saradnji sa državnim institucijama, također je fokus lokalne uprave, a u planu je i izgradnja nove gradske osnovne škole za hiljadu učenika. Rožaje, grad koji se nalazi na geograf- se da obnovi infrastrukturu, pokrene radna Subvencionisani su i poljoprivredni pro- skoj tromeđi kulturoloških, nacionalnih i mjesta te da stvori predispozicije i uslove za izvođači kojima su dodijeljeni plastenici i vjerskih vrijednosti, stoljećima je stasavalo u ponovno oživljavanje privrede a samim tim i košnice a Sekretarijat za poljoprivredu je sredinu koja zna da poštuje i prihvata različi- valorizaciju svih prirodni potencijala i resur- svojim djelovanjem i posredovanjem, ve- tosti, kao neizmjernu vrijednost i privilegiju, sa koje naša opština posjeduje. ćem broju poljoprivrednika pomogao da do- kojom se ne mogu pohvaliti baš svi. „Skupština grada je donošenjem rele- biju povoljna sredstva iz pristupnih fondova „U prilog tome govore i mnoge historij- vantnih i važnih odluka koje su decenij- IPARD like II što svakako uliva nadu i opti- ske činjenice“, naglašava dalje predsjednik, ma čekale da budu predložene i usvoje- mizam u ovu primarnu granu razvoja sela i „koje Rožajama i Rožajcima daju poseban ne, stvorila racionalan pravni i zakonski poljoprivrede. Također, Pružena je podrška u pečat humanosti i gostoprimstva, na čijem okviri u cilju lakše organizacije lokalne podizanju novih voćnih zasada, nabavci no-

72 POGLEDI Firma „Velbos“ koja se bavi proizvodnjom željeznih armiranih konstrukcija za tunele, mostove i ostale velike građevine, pokreće svoj pogon u Rožajama, gdje će u startu uposliti 20 radnika. Opremanje proizvodne hale i instaliranje mašina, privodi se kraju. „Velbos važi za veoma respekta- bilnu i stabilnu kompaniju u sveri proizvodnje željeznih konstrukcija. Ova investicija predstavlja veoma važan korak u daljem razvoju rožajske privrede. Još jedna firma iz Novog Pazara koja se bavi tradicionalnom proizvodnjom pe- civa (mantija i pita) uspješno je pokrenu- la proizvodnju gdje je nastao brend n Dobitnici priznanja “30. Septembar” „Montesač“ koji je za kratko vrijeme prepoznat na Crnogorskom tržištu a uskoro kreće izvoz za Kosovo. vih aparata za mužu, laboratorijskoj analizi seoskog turizma što će samo po sebi stvoriti zemljišta te u nabavci mehanizacije. nova direktna i indirektna radna mjesta i već Dodijeljena najveća opštinska Devet porodica među kojima i osobe sa je završena druga faza na izgradnji infra- priznanja „30. Septembar“ invaliditetom, dobile su na korištenje nove strukture prema Štedimu. Urađena je projek- Obrazlažući kriterijume za dodjelu stambene jedinice koje će koristiti narednih tna dokumentacija i raspisan poziv za javno najvišeg opštinskog priznanja, nagrade deset godina a uručivanju ključeva uz brojne nadmetanje za najboljeg ponuđača a vrijed- ’’30. septembar’’, Rafet Nurković je saop- medije prisustvovali su predsjednik opštine i nost investicije je 1.000.000 eura. štio da je priznanje za doprinos u oblasti predsjednik skupštine sa saradnicima. kulture pripalo umjetniku, Halku Halilo- Pored drvoprerađivačke viću, dok je nagradu za doprinos razvoju i Nastavljena fazna realizacija industrije pokrenute još dvije unapređenju zdravstva dobio dr. Cena Ka- projekta „Hajla-Štedim-Rusolija“ fabrike iz sfere metalne i jević, a nagrada za doprinos u oblasti u novoj fazi ulaganje cijelih milion prehrambene industrije sporta uručena je džudisti Jusufu Nurko- eura viću, reprezentativcu Crne Gore. U ime Pored turske kompanije „Montenegro nagrađenih zahvalio se dr. Cena Kajević. U saradnji sa Direkcijom javnih radova, wood“ koja uspješno proizvodi kvalitetan Skromne novčane nagrade uručene su pristupilo se valorizaciji planinskog masiva furnir za evropsko tržište, na pokretanje bi- Ajli Murić, učenici Gimnazije ’’30. septem- Hajla – Štedim – Rusolija, a ovaj projekat je znisa u Rožajama opredijelile su se još dvije bar’’, kao i Dini Pepiću, učeniku Srednje veoma važan za razvoj zimskog-ljetnjeg i uspješne kompanije iz Srbije i BiH. stručne škole. U kulturno-zabavnom dijelu programa, nastupila je diva narodne muzike Merima Njegomir.

Nurković: Cilj nam je stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta

Na kraju razgovora predsjednik Nur- ković je iznio problem migracija stanov- ništva prema zapadu, sa čime se suočava cijeli region gdje nije pošteđeno ni Roža- je, ali se nada da će se uskoro taj trend Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan mogracija smanjiti. Lokalna uprava i pored brojnih problema čini sve kako bi po- Savićević sa predsjednikom opštine otvorio stadion boljšala infrastrukturu i olakšala admini- sa travnatom podlogom straciju za otvaranje novih radnih mjesta, sve u cilju stvaranja povoljnog ambijenta Završena je izgradnja pomoćnog travnatog stadiona koji je urađen po FIFA standar- za domaća i strana ulaganja, jer Rožaje dima, te je na taj način uz savremenu sportsku dvoranu upotpunjena lepeza sport- posjeduje izvanredne prirodne i ljudske skih objekata i sada uz glavni stadion imamo još dva pomoćna od kojih jedan sa resurse kao i geografski položaj, koji čine travnatom podlogom. Stadion su svečano otvorili predsjednik FSCG Dejan Saviće- osnovu održivog razvoja za sigurniju i bo- vić i predsjednik opštine Ejup Nurković. lju budućnost. u

73 POGLEDI Promocija bihorskog ćilima u Turskoj Opština Petnjica je nastavila sa implementacijom projekta „valorizacija bihorskog ćilima“ koji je u 2017. godini podržan od strane ministarstva kulture Crne Gore. Ovo je višegodišnji projekat koji za cilj ima zaštitu, popularizaciju, valorizaciju i brendiranje bihorskog ćilima kao posebnosti regije Bihor, opštine Petnjica i Crne Gore. n Piše: Selma ADROVIĆ

gradu Izmiru u Turskoj u periodu od 6 -11. oktobra ove godine U održan je 12. Festival folklora na kojem je, na poziv organizatora, prezentovan bihorski ćilim koji je u toku 2016. godine zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Bihorski ći- lim je prezentovan na samom otvaranju festivala 6. oktobra, na raznim lokacija- ma u toku trajanja festivala pred različi- tom publikom, sa izuzetnim uspjehom i velikom pažnjom koju je izazvao kako kod naučne, tako i kod laičke javnosti. Centralna promocija je držana 7. oktobra na međunarodnom naučnom simpozijumu na lokalitetu “Kultur Parka”. Jedna od tema međunarodnog naučnog simpozijuma je bila „Tradicionalno i moderno“ UNESCO-vu listu nematerijalne kultur- da podržim ovaj projekat, čestitam me- – u okviru koje je Bihorski ćilim koristio ne baštine. Ocjene su izuzetno pozitivne nadžeru projekta, g-dinu Ismetu Latiću kao dobra praksa u valorizaciji naslije- i ohrabrujuće, ocijenjeno je da se radi o na veoma uspješnoj prezentaciji, kao i đa, tradicionalnog umijeća i modernog nesumnjivo vrijednom predmetu kulturna kvalitetno urađenom projektu i želim izražaja kojim se afirmiše tradicionalno ne baštine kako Crne Gore tako i uku- sreću u implementaciji daljih aktivno- na moderan način ne narušavajući kva- pno svjetske baštine. Kroz stručan, me- sti, posebno kada je u pitanju ideja da se litet nalijeđenog. Za ovu priliku su pri- todološki i kreativan pristup menadžera Bihorski ćilim kandiduje na UNESCO- premljeni printani promotivni materijali projekta, postignuti su zavidni rezultati a vu listu nematerijalne kulturne baštine prevedeni na turski jezik koji su distri- stvorene su pretpostavke da se nastavi sa za šta ima dovoljno elemenata.” – istakla buriani posjetiocima festivala. Kuriozitet multiplikativnim razvojem dalje valori- je učesnica naučnog simpozijuma, mr. ove promocije je to da je Bihorski ćilim zacije ovog kulturnog dobra. “ Drago mi Ivona Opetčeska Tatarčevska, direktorka promovisan u zemlji koja ima bogato je da sam imala priliku da se ovdje na na- departmana za nematerijalno kulturno istorijsko naslijeđe, kada su ćilimi u pita- učnom simpozijumu u Izmiru, upoznam dobro, Ministarstva kulture Makedonije. nju, ali je istaknuta posebnost Bihorskog sa projektom “Bihorskog ćilima”, jako “Ovaj projekat zaista zavređuje po- ćilima kao bogatstva opštine Petnjica i me raduje da se u Crnoj Gori na ovakav sebnu pažnju i ja se radujem što se u Crne Gore. Na naučnom simpozijumu način vodi računa o ovoj izuzetnoj vrsti Crnoj Gori na kvalitetan način vodi rasu prisustvovali eminentni stručnjaci iz kulturnog naslijeđa. Ja sam imala priliku čuna o kulturnom naslijeđu, nematerijal- različitih zemalja, sa dugogodišnim isku- da budem uključena u evaluaciji neko- noj kulturnoj baštini, kao što je Bihorski stvom i naučno-profesionalnim referen- liko projekata koji se tiču kodifikacije i ćilim, kroz projekat koji razvijaju mladi cama koje ove stručnjake čine pozvanim zaštite nematerijalne kulturne baštine, ljudi sa elanom i stručnim radom za koji da daju adekvatnu ocjenu vrijednosti sa- kako u Makedoniji tako i u regionu i ovaj imam samo riječi hvale. Drago mi je što mog projekta “Valorizacija Bihorskog ći- projekat me asocira na sličan projekat u se sa ovim projektom upoznajem ovdje lima” ali i aktivnosti koje se preduzimaju Bugarskoj koji je već rezultirao nomi- u Turskoj, nadam se da će aktivnosti kako bi se ovo NKD CG nominovalo na nacijom na UNESCO-voj listi. Želim ići u dobrom smjeru i da će biti još do-

74 DRUŠTVO Izložbom u Turskoj u gradu Izmiru, implementirali smo planiranu aktivnost u okviru projekta “valorizacija bihorskog ćilima” koji je ove godine podržan od strane ministarstva kulture Crne Gore. Zaista je bilo veliko zadovoljstvo pre- zentovati ovaj projekat izložbom ćilima i ostalog promotivnog materijala spe- cijalno pripremljenog za ovu priliku. Iz Izmira nosimo jako lijepe utiske i zado- voljni smo pažnjom koju smo dobili kao i podrškom koja će nam biti vjetar u leđa da nastavimo dalje aktivnosti u realizaciji ovog projekta, koji treba da dovede do toga, da pored nominacija “Bihorskog ći- lima” na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine u Petnjici otvori regionalni muzej ćilima. Nakon mnogo ulo- brih rezultata. “ – izjavila je Dr. sci. Iva Niemčić, naučni saradnik, Instituta za et- nologiju i folkloristiku iz Zagreba. Domaćin festivala, g-din Mehmet Yildiz je istakao da u Turskoj postoji veliko kulturno naslijeđe kada su u pitanju ćilimi i da ga raduje “da se u Crnoj Gori baštini slična tradicija, koja očigledno ima svoje sutentične izražajne oblike koji čine Bihorski ćilim posebnim za regiju i drža- vu iz koje dolazi ali i sličnosti koje tvo- re link povezivanja kulturnih posebnosti Crne Gore i Turske uz poštovanje i uzaja- mno prožimanje kultrunog bogatstva kao univerzalne vrijednost čovječanstva.” Tim projekta su činili: predsjednik opštine Petnjica –Samir Agović, magistar Ismet Latić – autor i menadžer projekta, te članovi tima: Akademski slikar magistar, Irvin Masličić i prof. Mehdija Adrović. ženog truda, ekspertskog rada i odricanja sa skromnim sredstvima, postignuto je do sada dosta, a najbolja satisfakcija je da se u Petnjici i Crnoj Gori zaštitilo kulturno dobro koje je već sada brend Petnjice i Bihora. Ovo je najbolji primjer da se re- sursi koji su nepravedno zapostavljeni, prvo od nas samih, mogu valorizovati i od njih se mogu imati mnogobrojne koristi. Mi smo imali razumijevanje i po- dršku od nadležnih državnih institucija u Crnoj Gori i u partnerskom odnosu smo napravili uspjeh koji smo ovom prilikom prezentovali na međunarodnom planu, ovdje u Turskoj. Mi smo ovu promociju radili u saradnji sa KUD-om BIHOR iz Petnjice, čiji članovi su uljepšali promocije ćilima, – istakao je autor i menadžer projekta, Ismet Latić. u

75 POGLEDI “Torine” i “Pećina grad”, prve uređene turističke Dana 29.septembra su u Pet- njici, obilaskom arheološkog lokacije u Petnjici nalazišta “Torine” i “Pećine grad”, obilježeni Dani EU baštine. Opština Petnjica je realizovala projekat „Valori- zacija arheoloških nalazišta „Torine i Pećina Grad“.

sadržana kako u pristupu Opštine, autoro- vom zalaganju, tako i izvođaču radova gra- đevinskog preduzeća „BIHOR“, koje je dobar dio zahtjevnih radova na vijaduktu i izuzetno nepristupačnom terenu izvelo kao donaciju. Posjetu arheološkim lokalitetima su či- nili đaci srednje i osnovne škole „Mahmut Adrović“ iz Petnjica, sa direktorima ško- n Piše: Selma ADROVIĆ unutar utvrđene pećine”, istakao je Ismet la, Muhamedom Adrovićem i Rifatom Latić, autor projekta Torine i Pećina grad. Ramčilovićem. Vodič i predavač je bio On je rekao da je sredstva za pristupne arheolog Predrag Lutovac iz „Polimskoj vim projektom se u pot- puteve i signalizaciju obezbijedila NTO muzeja“ iz Berana. Nakon posjete lokali- punosti uklapamo u temu Crne Gore i da je dio sufinansiran od strane tetima u Centru za kulturu u Petnjici, upri- “Oovogodišnjih dana EU bašti- opštine. ličeno je svečano otvaranje izložbe arheo- ne, jer imamo simbiozu prirodnog i kultur- “Realizacijom projektnih aktivnosti loških artefakata pronađenih na lokalitetu nog bogatstva. Ovaj arheološki lokalitet se stvorili su se uslovi da ovaj lokalitet bude „Torine i Pećina Grad“, koju je otvorio nalazi u izuzetnom prirodnom ambijentu prva uređena turistička lokacija na teritori- predsjednik Opštine Samir Agović Radmanske klisure čije bogatstvo nije ji opštine Petnjica kojim će gazdovati TO “Prvi puta smo u prilici da naša opština samo u velikom broju arheoloških artefa- Petnjica. Ono što je neophodno uraditi u bude dio ovakve manifestacije koja će biti kata, koji datiraju još iz vremena od oko narednom periodu je to, da se uradi master na strani zaštite i afirmacije kulturnih do- 3000 godina prije nove ere, već i zbog toga plan mikro lokacije – koji će definisati sve bara i svega onoga što je na prostoru naše što se ova lokacija nalazi u prirodnom am- sadržaje koji se mogu uklopiti u ovaj pro- opštine. Prije 50 godina su u Evropskoj bijentu koji karakteriše bogatstvo prirodne stor i koji će valorizovati sve potencijale a u uniji donijeli odluku da se kulturna bašti- raznolikosti. Nalazi koji potvrđuju prisu- cilju daljeg razvoja i promocije neosporgog na podigne na veći nivo i da se promoviše stvo života i kulture življenja mjere se mi- potencijala koji ovi lokaliteti imaju a koji i zaštiti, sve sa ciljem da se kulturno na- lenijumima, ali do skoro ovaj lokalitet nije prevazilazi, ne samo lokalni već i nacional- sleđe prikaže prvo sebi pa onda i drugima bio poznat u većoj mjeri ni lokalnoj zajedni karakter. Implementacijom planiranih ak- i da se na taj način na prostoru Evropske nici, a ni šire. I pored značajnih arheološ- tivnosti treba uspostaviti Arheološko-avan- unije svake godine na ovaj način ti dani i kih otkrića od strane „Polimskog muzeja“ turistički park, koji će obezbijediti da se na obilježe. Uradili smo sve da prilaz ovom iz Berana, čiji arheolozi su radili istraživa- pravi način očuvaju ovi lokaliteti ali i da se lokalitetu bude bezbjedan i da svako ko nja, nije bilo moguće obezbijediti uslove na održiv način valorizuju svi potencijali želi da ga posjeti to može da uradi i da za veću posjetu osim lokalitetu „Torine“, koje nesumljivo posjeduje, te da se u bliskoj se uvjeri kakvo nam je bogatstvo bilo u zbog toga što je lokalitet „ Pećina Grad“ budućnosti otvore nova radna mjesta i stvo- neposrednoj blizini a da mnogi od nas udaljen oko 450 m unutar klisure, te se nije re pretpostavke za održiv ali i kreativan na- nisu bili u prilici da ga posjete. Zahvalju- mogla obezbijediti veća prisustnost jav- čin upravljanja ovom do sada zapuštenom i jući ovom projektu mi se sada nalazimo nosti, osim onih entuzijasta koji su savla- nepoznatom lokacijom”, rekao je Latić. na evropskoj kulturnoj mapi i u tome je i davali nepristupačan teren kanjona rijeke Valja napomenuti da je pozitivna ener- veličina ovog dana“, rekao je predsjednik Radmančice da bi došli do ovog lokaliteta gija, koja je iznjedrila dosadašnje rezultate, Opštine Petnjica Samir Agović. u

76 POGLEDI Specijaliteti Cijeli svijet je čuo za pečenje iz Duge Poljane Podno Pešterske visoravni u maloj varošici Duga Poljana, koja se nalazi na putu između Novog Pazara i Sjenice, boravili su brojni političari, pjevači, ali i obični ljudi – putnici namjer- nici. Razlog je uvijek isti – jagnjeće pečenje kod Šuća, koje se pročulo nadaleko, čak toliko da su ljudi iz inostranstva dolazili samo da probaju ukus ovdašnjeg mesa.

– Ovdje je sve prirodno: vazduh, voda godina, a prvo pečenje pripremio je prije i trava koju pase stoka, pa je možda zbog više od pet decenija za ljubav ocu kome toga sve tako i ukusno. Ja sam imao prisu iz daleka došli prijatelji, a ovdje gost liku da upoznam mnoge čuvene ljude ov- ima počasno mjesto i poštuje se. Oni koji dje u svojoj radnjici. Svi oni hvale meso su imali priliku da probaju neki od “spe- i hranu s ovih prostora, ali niko ništa nije cijaliteta” s Peštera tvrde da bi i najorto- preduzimao da taj posao zaživi. Eto, ja doksnije pristalice vegetarijanskog nači- sam star i kad više ne budem mogao da na ishrane promijenile mišljenje i zavo- n Piše: Prof. Samir KURTANOVIĆ radim, neće imati ko da naslijedi. Djecu lele meso. Šućo ističe da mu najviše od ovaj zanat ne interesuje, a ja opet volim, svega znače kontakti i nova poznanstva. jer popričam sa ljudima, čujem i vi- – Nema ko nije ručao kod dim. Ovdje slabo ko navrati ne što mene, a da je prolazio kroz Pe- mu nešto zatreba, već samo onako šter. Jednom je ručao i Đilas, a u prolazu, kada idu po zadatku ili ugostio sam i brojne političare iz nekom drugom poslu na Pešter i Titovog, pa onda Miloševićevog onda dođu kod mene na jagnjetinu vremena. Volio bih da ugostim i – kaže Šućo Ljajić, iz Duge Poljane ove sadašnje, ali još uvijek nisu koga svi znaju po dobrom pečenju. dolazili na Pešter. Možda se oni Šućo ima više od sedamdeset dosjete da ovdje mogu da naprave “rudnik zdrave hrane” za Evropu, jer naše meso je zdravo i svima se sviđa. Dolazili su s ovim našima i Nijemci, Holanđani, Italijani i niko nije imao primjedbu. Moglo bi to da bude i za ovaj narod, a i za državu veliki posao. Ovako sve ode, opusteše livade, nema stada, a svi hoće jagnjetinu i teletinu – kaže Šućo i dodaje da je “ovo siromašan kraj koji bi mogao za kratko vrijeme da postane Švajcarska”. Ko zna, možda ove Šućove ideje sa- dašnja vlast ozbiljno shvati pa da, osim dosadašnjih političara i narodu budu dostupni ovi darovi prirode. Za sada postoje samo pojedinačne porudžbine mesa, pršute, sudžuka s ovih prostora, ali to je samo mali dio onoga što pruža Pešter. u

77 KULTURA Književna kritika O prodorima vječnog u prolazno Iako svijet gleda iz perspektive vječnosti, iz dubine izčezlih stoljeća, pjesnik Nusret Idrizović je istovremeno i u svom vremenu, u vrtlozima i plićacima sadašnjosti, ukazujući na izvjesna ponavljanja, na sličnost ili istovjetnost trenutka u prošlosti i sadašnjaosti, na cikličnost istorijskih zbivanja. On smatra da poeziju treba iskoristiti na najbolji način – plemenitom misijom neimarenja, podizanjem mostova nad ponorima mržnje i besmisla.

oezija Nusreta Idrizovića (Bijelo titet. S druge strane, i za čitaoce pojmovi Polje, 1930. – Zagreb, 2007.) sabra- česma/voda predstavljaju katalog operativ- n Piše: Faruk DIZDAREVIĆ Pna u stihozbirci Bistrička svitanja, nih modela. Odatle čitalac ličnim izborom Zagreb, 2003. neposredno je inspirisana preuzima pojedine modele i preko njih po- vidi smrt kao neodvojivu pratilju života, klasičnim sukobom dvije stvarnosti – stvar- kušava dešifrirati zakonitosti Idrizovićevog njegovo neizbježno naličje: „U duhovnoj nosti unutarnjeg svijeta u čovjeku i stvar- poetskog pisma, princip djelovanja njegove svjetlosti česma radosno mrmori: / Život i nosti spoljašnjeg svijeta. Da bi stvaralački priče, često i ne sluteći da time interpretira i smrt su jedno“ (pjesma „Jedva čujni vrisak ovaplotio svoju ideju Idrizoviću je bila po- samog sebe. potisnute i nezadovoljene“). trebna riječ koja posjeduje magijsku snagu. Naslovivši svoju knjigu pjesama sa Prodori vječnog u prolazno i putevi Uzeo je pojam voda (koja se emanira i kroz Bistrička svitanja (Bistrik je dio grada njegovog dosezanja, pronađeni u istoriji, pojam česma) kao središte svog intelektu- Sarajeva), Nusret je Idrizović odredio isto- kulturi, materijalnom i duhovnom ali i u alnog, filozofskog i emocionalnog nimbusa. vremeno koordinate za tumačenje svojih svakodnevnom i modernom, često zadivlju- U leksički i simbolički pažljivo toniranoj lirskih zapisa, baš kao što je to učinio ime- je lakoćom kojom pjesnik, vješto koristeći širini česma/voda je u ovoj poeziji mobilna nujući cikluse u njoj: „Jedino naše sklonište umjetnička sredstva, značenja prebacuje planetarna figuracija svijeta čistote. Vidi se bile su nebeske sjenke“, „Zborna mjesta dosa jedne na drugu ravan. Krug koji opisuju iz Idrizovićevih stihova da autor osjeća nje- brih“, „Izvode nas u divljinu i tamane kako sklad i haos (u promjeni) ukazuje na opštu nu „bliskost do ushita i bola“. Iz ove metoni- sami hoće“. Pa i ostala dva poetska kruga: vezu Idrizovićeve poezije s filozofskim po- mijske perifraze, Nusret Idrizović crpi i još „Ljubavne besjede“ i „Uživao sam u stra- stavkama Heraklita da se nikada ne zaga- jednu (privatnu) dimenziju kojom naglaša- stima rođenim iz njihove veze s nebesima“, zi u istu rijeku i da je vječnost samo krug va autopoetičko opredjeljenje da pjesmom ako se posmatraju u kontekstu podrazumi- promjena. Ovakvim zakonom omogućeno reagira na život sami i njegovo ustrojstvo, jevajućih antimonija, nadovezuju se na ono je neprestano kretanje, rađanje, umiranje, na bič istorije koji fijuče nad glavama po- što bismo mogli nazvati suštinski dijaloš- ćutanje i pjevanje, dolaženje i odlaženje – jedinaca i naroda, utiskujući krvave šare po kom formom ove poezije. sveopšti ciklični tok civilizacijskih zbivanja. nečitkom pergamentu „ljudske komedije“. Stojeći na visokoj tački ljudske i literar- Vrijeme nije samo trajanje, ono je i Česma je pjesnikova magijska basma ne zrelosti, superiornošću čovjeka koji je mjera, sud o svemu što je bilo i što će biti, koju upotrebljava u raznim prilikama i zna- prošao sito i rešeto i umjetnika svjesnog svo- uzaludnosti i svrhe, poraza ili djela koji će čenjima. Poznato je da je voda čest simbol jih dometa, autor veli da je naš život proces nadživjeti zadatu konačnost. Smisao ova- u bošnjačkoj starijoj i savremenoj poeziji, neprestanog umiranja koje prestaje jedino s kvih uspostavljanja veza sa misterijom vre- ali čini se da Idrizovićeva voda označuje okončanjem samog tog života. Meditirajući mena je u tome da se biće, svijet u biću i drukčiji simbol nego kod drugih pjesni- o životu i njegovim raznolikim manifesta- svijet oko bića, osjete cjelinom. Iako svijet ka. Finkcija spiritus aqua u okviru njego- cijama u prošlosti i sadašnjosti, o neprekid- gleda iz perspektive vječnosti, iz dubine ve poezije je, prije svega, samotumačeća. nom trajanju, nadovezivanju i prepoznava- izčezlih stoljeća, Nusret Idrizović je isto- Odnosno, ona se koristi kao specifično her- nju, pjesnik sugeriše, već je rečeno, posto- vremeno i u svom vremenu, u vrtlozima i meneutičko sredstvo pomoću kojeg lirski janje duboke povezanosti između izvora i plićacima sadašnjosti. Pamtilac je i odašiljač subjekt nastoji istumačiti (i) vlastiti iden- ušća, odnosno života i smrti. Pjesnik, dakle, poruka „od kraja do beskraja“. Neopterećen

78 KULTURA iluzijom o izuzetnosti sadašnjeg vremena u kojem, kao nikad ranije, magistra vitae upu- ćuje svoje božanske sljedbenike per aspera ad astra Idrizović nastoji da u njemu označi određene trenutke ljudskog postojanja. U djelu „ Načelo nove znanosti“ Đanbatista Viko (Giambattista Vico), pored ostalog, ukazuje na izvjesna ponavljanja, na sličnost ili istovjetnost trenutka u prošlosti i sadaš- njaosti, na cikličnost historijskih zbivanja. U Sarajevu, na Bistriku, pjesnikovoj intimnoj geografiji, u slici ratnog, izokre- nutog života, historijske okolnosti iznjedrile su takvu psihološku klimu u kojoj negaci- ja ostavlja dužu sjenku od samih stvari, što vidimo i kod autora Bistričkih svitanja. n Nusret Idrizović On slika svijet gori od svih, da je još samo malo gori nebi ni mogao postojati (po A. Schopenhauer-u). Pjesnik tako kazuje o ka željnog vazduha koga neka čvrsta ruka da pruži odgovor, dodirujući poput klatna zatamnjenju smisla i relativizaciji svih čo- odozgo gura pod vodu zato što misli da tako ivice izrecivog i neizrecivog. Jedan od tih vjekovih očekivanja u pogledu ustrojstva treba. Izgledalo je da će se desiti čudo, da odgovora krije se svakako i u načinu kako svijeta i određivanja pojedinca u njemu. će Bosna umivena dočekati, u svojoj velikoj su postavljena. Za pjesnika je život „mješkoljenje nadiruće tihoj prednosti, neko bolje vrijeme. Pjesnik Kao vrsnom poznavaocu jezika, njego- vode u mjesečevim ritmovima“. Stara ideja kaže da je ona pozornica koja se prečesto vo jezičko graditeljstvo ne djeluje ishitreno i da umjetničko djelo prevazilazi pojedinačnu urušava, ali i traje, opire se vremenu, kao razmjetljivo jer su njegove jezičke kovanice egzistenciju te time i transcendira prolazno, antički Epidaurus. proistekle iz autentičnog narodnog jezičkog ovdje je dopunjena odgovarajućom pozici- Ova poezija ne daje definitivne odgovo- osjećanja (ljetorast, žednik, ledinak, vidje- jom umjetnika, pjesnika. Simbolično ozna- re; Idrizovićev poetski svijet je pun slutnji i lica..., i slični pojmovi). Isto tako su i veo- čena kao voda/česma, pjesnička teritorija se pitanja. On ispituje varijacije velikog kruga ma uspjelo sklopljene neke sintagme, kao: definiše kao neomeđena, univerzalna. postojanja. Govori o: dobru i zlu, o ljubavi česme rujne, kamen–voda, bezbratne zore, Čovjek je otuđen i usamljen u svom čovjeka i žene, o ljubavi kao principa sve- vodene zvijezde… Tu se, naizgled, spajaju krugu jer ne zna kako da uspostavi kontakt opšteg opstanka i održanja, o ljubavi Boga nemogući pojmovi. ni sa samim sobom, a kamoli sa drugima i prirode, o zavičajnim krajolicima i čežnji, Kad se razmatra poetika naslova pjesa- oko sebe. Zato Idrizović i versifikacijski o vodi, o istini i hrabrosti, o snovima, o tuzi ma Idrizovićevih (Nedovršeni vijek kruga; odražava taj nemir sukoba u fuziji žanrova, kao univerzalnom stanju čovjeka, o duhu Buktinja nemoći; Lutao sam negdje bli- kako kaže Roberto Pađoli (Roberto Pacoli). naroda, o moći ljudskog duha, o ratu, o ratu zinom života; Pustolovine boja; Pustinja Teorijski i poetološki Idrizović, sasvim si- u Bosni, o stradanju i razaranju Sarajeva, o dobra; Zalutali vidici; Miris egzotične lje- gurno, potpuno je svjestan da ovo miješanje razmrskanom svijetu i raskidanim jedinka- pote…) vidi se da su oni po pravilu veoma diskursa otvara nove mogućnosti značenja. ma u tom svijetu, o budućnosti, o bezdo- asocijativni i simbolični, što predstavlja ta- Povezivanje, spajanje naoko različitih mo- movnicima, o Dobrima, o onima koji treba kođe jednu od vrijednosti njegove poezije. tiva (ljubav, kosmička usamljenost, rat,... i da podignu srušene mostove, povežu dvije Pjesme u metrički određenim stihovi- tako dalje) na osnovu zajedničke, pjesnički obale nade…Poneseni magijom istinskog ma, čiji je slobodni ritam često na granici određene semantike, neminovno dovodi do poetskog proniknuća ovog pjesnika, nama proznog izraza, izgledaju kao dijelovi o samjeravanja vrijednosti ovih stihova koje se, koji stojimo na dvije obale čitanja, čini pjesnikovom životu, ali i o životu uopšte. se određuje samo na osnovu jednog kriteri- da pratimo odbljeske iste rijeke, čujemo eho Elokventan, odmjeravao je i sudio bez pri- juma: koliko će se oni ugnijezditi u pamće- glasova okupljenih oko česme, koji spajaju strasnosti, proširivao granice samosvijesti, nje i tu potrajati bez obzira na odrone vre- vremena i naraštaje. otkrivao drugima. Nusret Idrizović je znao mena i nevremena koji će se na njih survati. Ako bismo govorili o određenoj lirskoj da, kako je davno govorio jedan pjesnik: Bistrička svitanja Nusreta Idrizovića dinamici ove poezije, onom energetskom tijek zemaljskog stana izmiče bjeguć, da je djelo duboke filozofske i pjesničke misli. polju koji stoji unutar pjesme a koje se opire nema života za rasipanje, da blago preosta- Završna pjesma „Mirzine domovine“ (kojoj svakoj definiciji, onda bismo morali imeno- lih zrnaca svoje pjesničke klepsidre treba i sam naslov obezbjeđuje posebno značenje, vati i njene krajnje okvire, odnosno njene, da iskoristi na najbolji način – plemenitom značenje rezimea, finalnog rješenja) glavnu uslovno rečeno, polove. Izrecivo je ovdje misijom neimarenja, podizanjem mostova temu zbirke podiže na izrazito simboličan suprostavljeno neizrecivom, u mjeri u kojoj nad ponorima mržnje i besmisla. Šimićeva nivo. Poslednji trostih glasi: „Tu skonča život stoji prema besmrtnom, svjetlost logo- opomena („Čovječe, pazi da ne ideš malen Mirza potresene duše / Pobjede, kažu, nisu sa prema sjenovitim predjelima prolaznosti i ispod zvijezda“!) u Idrizovićevoj interpreta- trajne. Kao ni porazi / Svaki je izbor na svakidašnje jadikovke, promjene prema vje- ciji izgubila je astralnu vertikalu i usredsri- provjeri“. Ton u pjesmi je melanholično čitom vraćanju istog. Ovo su neka od pitanja jedila se na zemlju koja je (bila) „smrtnim težak; lirski subjekt ostavlja utisak čovje- na koja poezija Nusreta Idrrizovića nastoji sjemenom posijana“. u

79 KULTURA Nove knjige: Zekerija Zekša Šaćirović “DELIRIJUM“ Otvaranje skrivenog ludila suvremenog društva

Pred čitatelje kulturnog života Sandžaka, javlja se novo svježe lice iz pjesničke razglednice. Riječ je o inventivnom poeti Zeker- iji Šaćirović (1988), kojeg prijatelji od milja zovu Zekša, nadimak koji ne ostavlja sjenu imena, kao što je to slučaj sa brojnim nadimcima u novopazarskoj sredini i sandžačkoj regiji. Najpri- je, da kažemo nešto više o autoru, neobične zbirke „Delirijum“, o njegovom životu i radu, kako bi se lahkše razumjeli njegova poezija i način života. n Piše: Akademik prof. dr. Šefket KRCIĆ

ored Biografije o autoru i komentara profesora, književnika, pjesnika, PHajra Ikića, Enisa Ugljića, Harisa Plojovića, Bogdana Petkovića, Senada Avdovića, Ramiza Šaćirovića, Ishaka No- kića, Ajše Bašović, Nedžiba Vučelja, Dže- nisa Šaćirovića, Admira Marovca, Ajše Gorčević Muse, Almira Rizvanovića, Ha- risa Ibrahimovića, čija zapažanja su veoma interesantna za sučeljavanjem sa istinom bića ovog stvaraoca. Svi ovi stvaraoci su izrekli neka zapažanja, koja pribliožavaju čitatalju ovog neobičnog stvaraoca, koji se usudio da svoju prvu zbirku pjesama naslovi „Delirijum“. Zbirka „Delirijum“ se sastoji od slje- dećih pjesama: Kralj asfalta, Pomirenje, Let, Sukob, Siromašan, a ponosan, Bez, Lice naličja, Tiho bučan, Šta, Od krova do krova, Zakša i Zekerija, Pomozi mi, Tuđe, Pod pritiskom, Beskućnik (Helja), Korak do dna, Ti trčiš, Ti pričaš!, Glas!, Nagon!, Mediji, Umoran!, Suština, Riječi sa dna, Izbor!, Tama!, Linija, Hladan!, Fotelja že- lja, Bar kod!, Tišina, mir, sreća, ljubav, Bez milosti, Svaki dan, Smiraj privre- men!, Savremeni pagani!, Nužno, Zmaj od hartije, Klackanje!, Satkanost, Hoće li?, Na raskrsnici, Jedna, Deliriju, Divno

80 KULTURA – ružno, Premalo – premnogo, U sred ljeta, Ja i ja, Isto, Osta, Šejtan, Užitak, Be- znađe, Narkoman. Veoma je interesantna njegova pjesma, autobiografska „Zekša i Zekerija“. Pitanje se otvara, da li su to dva lica ili Otvaranje skrivenog jedno biće? Pjesnik kaže: „Danas ulice plaču / a plačem i ja /gledam mamlaza u ogledalu / faca mu sve starija / starcu iz ogledala plaćam kiriju / neda ništa na ve- ludila suvremenog resiju / uvijek spreman na diskusiju (...) zbog tebe postao zvijer / i dalje smiješ se / ne budi moj šofer...“ Dalje, on u pjesmama ističe poklič, „goloruk idem u sanduk / pomozi mi da razumijem“ svijet/ dok crni društva nebeski svod / prolazi mojim plućima, is- povjeda se pjesnik pod tuđom presijom mašine i betona. On sanja let leptira, kako da ide do kraja vijeka, a ostaje do kraja Slovo o autoru beskućnik, iako se nalazi na rubu korak do dna, kako promišlja status činovnika na Zekerija Zekša Šaćirović je rođen 1988. godine u Novom Pazaru u kojem sti- ovom dunjaluku, koji ništa ne mogu posti- ječe, kako osnovno, tako i srednje obrazovanje, a zatim upisuje fakultet. Ljubav za ću u jednom decembarskom posljednjem pisanje i svim što je usko povezano sa tim javlja se još u osnovnoj školi. U pitanju zapisu 2011.godine. Poeta diže svoj avaz, grli tuđe sjenke, trenira tuđe tehnike, ne je pjesnik, koji teži da sa što manje riječi kaže mnogo i kroz prizmu nama sasvim razlikuje i ne podržava razlike, apstrahuje neobičnu, novu i zanimljivu poetsku hićaju, natjera da svijet gledamo iz jednog sve dokaze o poštovanju koje kampanje sasvim drukčijeg i novog ugla. Piše pod utjecajem svega pročitanog, odgladnelog, lebde oko nas, dok u svom mikroskosmo- doživljenog. Inspiraciju za većinu kako pjesama, tako i priča često pronalazi u sli- su menja brojeve i ljude. I u tom postupku kama poznatog slikara Salvatore Dalija, oduševljen njegovim metaforičkim prika- ne može ostati ravnodušan i miran, jer ga zima samog života čovjeka i njegove pozicije u svijetu i društvu. Njegove pjesme nosi nagon lažnih medija, koji ga probu- su objavljene u raznim onlajn časopisima i portalima kao i njegove psiho priče isto đuju da se oglasi i izađe iz začarenog kru- tako. Zekerija Zekša Šaćirović, kako za svoje pisanje i pravac, koji naziva „zekšiz- ga, vremena u kojem živi. Mlad je stvara- mom“, otvara oči i stavlja u fokus na razne probleme društvu i svijetu. Zaljubljenik lac, a sebe zamišlja da je umoran od svega u filmove i kao takav sa svojim Haber timom, čiji je idejni kreator, neprestano radi i da dalje pokušava da shvati, kako je to na ekranizaciji kako islamskih, tako i socijalnih mini klipova. njegova glava tuđa, a nekad je bila tvrđa- va, kako može da mirno spava i da prona- đe riječi sa dna dječijih usana, što u zatvo- kulturne sredine u kojoj živi. gdje nijemo posmatraju ljudi. Uvijek se renom prostoru spavaju pred zoru, sa Imajući u vidu stavove i doživljaje pita, šta je pjesnik htio da kaže? To je čita- razlogom sopstvenog izbora tame i raznih više pisaca, publicista, pjesnika i kulturnih va fantazmogorija od korova do korova linija i lažnih fotelja i želja, koji brode tiši- poslenika sa kojima poeta Zekerija Šaći- izazova ovog neizvjesnog i čudnog vre- nom kroz mir, sreću i ljubavi, bez milosti rović komunicira i duhovno korenspondi- mena. nade, da se osjeti čist zrak i okolina, svuda ra u raznim situacijama, kako kaže, da su Na koncu, on otkriva svod puta, gdje mašine koje porobljavaju ljude, a oko lju- mu rukavi puni stihova / a glava puna ne- insan pođe svuda je isto, invalid bi da di se lijepe gadosti, jer ne znaju za prave stvarnih likova / u džepu nema para / jer hoda, a zatvorenik bi da dođe do slobode, vrijednosti, da shvate kako se popeo na puni se stripiva... On to tako piše, kao svo- da starac se ponovo rodi, a čovjek nikako nebo zmaj od hartije! Da li netko može da jevrsni kralj asfalta, meditirajući o neiz- da se oslobodi svojih okova i straha, kao i osjeti njegove bolove i strahove uz obilje vjenom pomirenju i letu i sukobima u ne- pjesnik koji proganja sa svog vidika šejta- bogate trpeze iz metafizičkih spregova de- poznato. Sam za sebe kaže, da živi na uz osmjeh ljudske krvi i rijeka čiju lirijuma, što promišljaju satkanost vreme- siromašno ali ponosno, jer njemu ne treba vodu ispija u vrtovima sna. Kako da se na u kojem mladi poeta preživljava razne lice bez obraza niti obraz bez lica. Stalno zaštiti od te nemani i beznađa, koje proi- drame života. I da ovaj osvrt, napokon opominje ljude, koji idu bez pameti i osu- zvodi režim preko lažnih faca, narkomana završimo autorovim stihovima: „Od starih đuju pamet bez ljudi. Tako mladi Šaćiro- i drugih ludaka, koji caruju i pokrivaju najstariji / sa maskom nalik na čovjeka / vić meditira o licu i naličju života koji on tuđa mjesta naših mahalskih organizacija i hrđavim dušama sebe tovi / u grobovima metaforom naziva „delirijum“, kao opće snovima. Na taj način, pjesnik nastoji da čarobnjaka čeka ...“ To je put za budući ludilo koje stvaraju: nafta, dolar, zlato, pronađe put ka svom ostvarenju sna, tj. susret sa izazovima Šaćirovićevih pjeva- Kvor, UN, NATO i druge normalne i slobodi živiljenja i mišljenja, a to je ujed- nja, kojem predviđamo sjajnu stvaralačku annoralne organizacije. Svugdje gdje pro- no i put izlaska iz tuđeg delirijuma u svoje budućnost, kao i veće razumijevanje od lazi, trajna glupost se nudi i red za stajanje stanište. u

81 KULTURA Od osnivanja 1920. do početka 1941.godine Rad “Gajreta” u Sandžaku U vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1878.- 1918.) dolazi do osnivanja nacinalnih kulturno-prosvjetnih društava. Njihova pojava bila je izraz potreba novih društvenih odnosa i borbe za ostvarivanje interesa, koja je podrazumijeva- la stvaranje sopstvene nezavisne intelegencije pri nacionalnim n Piše: Prof. dr. Izet ŠABOTIĆ zajednicama u Bosni i Hercegovini.

snivanje kulturno-prosvjetnog odjel za muslimanske stvari, koje je bilo sa “Džemijetom” ostali su bez rezultata.4 društva “Gajret” 1903. godine bio nadležno za vjersku organizaciju musl- Međutim, počev od 1920. “Gajret” Oje rezultat rada i nastojanja boš- mana izvan Bosne i Hercegovine. Preko živo razvija aktivnosti na cijelom prostoru njačke inteligencije, koja se afirmisala svo- pojedinih muftija i vjerskih službenika Sandžaka. U svim većim sandžačkim mje- jim radom u listu “Behar”. Riječ je o omla- vršena je agitacija za osnivanje “Gajreto- stima Glavni odbor “Gajreta” sa sjedištem dini koja je bila začetnikom i nosiocem vih” organizacija.3 Ovakav uticaj držav- u Sarajevu imenuje svoje povjerenike. Prvi svih kulturnih aktivnosti s početka XX sto- nih organa na osnivanje i rad “Gajreta” u “Gajretovi” povjerenici bili su uglavnom ljeća.1 Jedan od osnovnih ciljeva i zadataka Sandžaku išao je u smjeru vođenja pro- vjerski, odnosno državni službenici. Od 12 “Gajreta” bio je školovanje i stipendiranje srpske nacionalne politike, zbog čega je i povjerenika postavljenih 1920/1921. njih školske i studenske omladine. Od osniva- postojao otpor kod velikog broja boš- 11 je bilo iz redova imama i vjeroučitelja.5 nja do kraja Prvog svjetskog rata 1918. go- njačkog stanovništva svo vrijeme egzi- Prvo je došlo do osnivanja gajretovog po- dine, odnosno do stvaranja Kraljevine stiranja “Gajreta” na prostoru Sandžaka. dodbora u Priboju, koji je za kratko vrijeme Srba, Hrvata i Slovenaca, “Gajret” je egzi- “Gajret”započinje sa radom na područ- pokazao vrlo dobre rezultate, a naročito u stirao samo na području Bosne i Hercego- ju Sandžaka stvaranjem K SHS. U početku vrijeme kada je pododbor vodio mladi stu- vine, to iz razloga jer je Bosna i Hercegovi- se širio ubrzanim tempom, da bi zatim doš- dent Fevzija Hadžihamzić. U 1920. imeno- na bila pod vlašću Austro-Ugarske, a lo do zastoja. Razlog tome, bili su uslovi u vana su povjereništva i u: Prijepolju (4 po- Sandžak do balkanskih ratova (1912/13) u kojima je “Gajret” radio na području San- vjerenika), Novoj Varoši (3 povjerenika), sastavu Osmanskog carstva, a od tada pod džaka. Narod u početku nije prihvatio Novom Pazaru (2 povjerenika), Bijelom okupacijom Srbije i Crne Gore. “Gajret”, s druge strane u isto vrijeme u Polju (2 povjerenika) Sjenici (2 povjereni- Društvo “Gajret” je Pravilima iz 1921. Sandžaku je organizirana politička partija ka) i Pljevljima (1 povjerenik).6 Po osniva- godine, dobio dozvolu da svoju organizaci- “Džemijet”, koja je svjesno ometala rad nju povjereništava, nastavljene se veoma ju proširi izvan Bosne i Hercegovine, na “Gajreta”na području Sadžaka i Makedo- dinamične aktivnosti “Gajreta” u Sandža- teritoriji čitave države. Ovo je posebno bilo nije. Glavnu podršku i oslonac “Gajret” je ku, sa snažnijom i obimnijom organizaci- značajno za “Gajretovo” djelovanje u kra- u Sandžaku imao u bosanskohercegovač- jom. To je uticalo da se u 1921. godini, jevima nastanjenim Bošnjacima, a što se kim doseljenicima i državnim činovnici- umjesto povjereništava osnuju pododbori u prvenstveno odnosilo na Sandžak, Crnu ma,dok je domaće stanovništvo “Gajretov” Prijepolju, Novom Pazaru i Bijelom Polju, Goru i Makedoniju. Politička uloga koja je rad pratilo sa nepovjerenjem, vidjeći u nje- dok su u Pljevljima, Novoj Varoši i Sjenici bila namijenjena “Gajretu” od strane reži- govoj akciji opasnost od “nacionalizova- zadržana povjereništva. U isto vrijeme ma u pridobijanju stanovništva islamske nja” u srpskom smislu. Organizovan otpor imenovani su povjerenici u: Brodarevu, vjeroispovjesti sadržana je u činjenici da je učvršćivanju “Gajreta” pružala je politička Kanju, Komaranu, Kosatici, Hisardžiku, “Gajret” bilo jedino muslimansko društvo organizacija “Džemijet”, koji je predstav- Kačevu, Petelju, Velikoj Župi i Stranjenju koje je imalo dozvolu za rad u ovim kraje- ljao “Gajret” kao radikalsko društvo bosan- (srez Prijepolje).7 Međutim, kod navedenih vima. U Pravilama je stojalo da djeluje na skih muslimana, preko kojega srpski vlada- povjereništava, nije bilo značajnijih aktiv- teritoriji čitave države.2 jući krugovi nastoje ojačati svoj politički nosti.8 Početak rada “Gajreta” u Sandžaku Širenje “Gajretove” organizacije uticaj u Sandžaku i Makedoniji. U istom je bio zadovoljavajući, s obzirom na prilike izvan Bosne i Hercegovine, vršeno je uz smislu propagandu je vodio i službeni or- koje su tada u Sandžaku vladale, te poseb- svesrdnu podršku i pomoć državnih organ “Džemijeta” Hak. Svi pokušaji “Gajre- no u odnosu na popriličnu tradicionalnost gana, prije svega Ministarstva vjera, tovog” rukovodstva za uspostavu saradnje sandžačkog stanovništva, koje je pokaziva-

82 KULTURA bez nekih zapaženih rezultata. U Bijelom Polju nakon što su 1920. određeni povjerenici, konstituisan je pododbor, koji je radio do 1924, kada je obustavljen rad, da bi ponovo bio pokrenut 24. novembra 1928., ali zbog svoje neaktivnosti ukinut je 1933, da Rad “Gajreta” bi tek 1937. ponovo formiran pododbor”- Gajreta”, koji do početka 1941. nije pokazivao značajnije rezultate.11 Glavni odbor “Gajreta” je pokušavao u Sandžaku uspostaviti povjereništva i odbore i u drugim mjestima u Sandžaku. U tome mjesti- mičmno uspijeva. Tako su u Beranama, Rožajama i Brodarevu u nekoliko mahova imenovani povjerenici i uspostavljeni pododbori, ali se isti nisu mogli održati. Po- dodbor “Gajreta” u Rožajama je radio do 1940., mada nije uspio dograditi svoj Dom, koji je započeo 1933. godine, iako je Glavni odbor ”Gajreta” bio spreman pružiti finasijsku podršku istom. Godine 1938. uspostav- lo nepovjerenje prema svemu novome što rezultate. To je uvidio Glavni odbor “Gaj- ljen je pododbor u Potpeći (Pljevlja), koji je dolazilo, pa i prema “Gajretu”. Nakon reta” iz Sarajeva, te je 10. juna 1934. pono- do 1941. nije imao značajnijih aktivnosti.12 dvije tri godine poleta, došlo je do zastoja vo uspostavio pododbor, koji je sa dosta Rad navedenih povjereništava i podod- rada “Gajreta” u Sandžaku. Bošnjaci u uspjeha radio do početka 1941. U Novom bora, najbolje se vidi kroz ostvarene fina- Sandžaku o ovom vremenu, skoro da i nisu Pazaru, kao i u drugim sandžačkim mjesti- sijske prihode, koji su osim u prvim godi- imali nikakvog značajnijeg društveno kul- ma, uspostavljeno je 1920. godine povjere- nama bili simbolični. Značajniju finasijsku turnog rada. Isti su uglavnom podsticani na ništvo “Gajreta” sa dva povjerenika. Uslo- podršku pododborima i povjereništvima iseljavanje u Tursku, što je uzelo velikog vi za rad su bili dobri, pa je “Gajret” imao u pružao je Glavni odbor “Gajreta” iz Saraje- mahau ovom periodu. početku dobre rezultate. U 1921. konstitui- va. Iako, “Gajret” nije značajnije zaživio na Od osnivanja, aktivnosti “Gajreta” u še se pododbor, koji je neprekidno radio do području Sandžaka u navedenom vremenu, Sandžaku su se razlikovale od pododbora početka 1941. U prve tri do četiri godine ipak njegovo prisustvo nije zanemarljivo do pododbora. U Priboju je pododbor na- “Gajret” u Novom Pazaru postiže zavidne na planu kulturnog i obrazovnog uzdizanja kon što je osnovan 1920. imao dobre re- rezultate, a od 1925. nastaje zastoj, jer je omladine Sandžaka. u zultate, kasnije dolazi do zastoja, tako da pod uticajem “Džemijeta” došlo do osipa- pododbor prestaje sa radom 16.10.1924. nja ”Gajreta”, što je imalo uticaja na njego- a umjesto pododbora, imenovan je po- vo slabljenje. Tada u “Gajretu” ostaju samo 1 Ibrahim Kemura, Uloga Gajreta u druš- vjerenik, koji je radio sve do 1931. godi- ljudi koji su radili u pododboru. To je traja- tvenom životu Muslimana Bosne i Herce- ne, ali bez nekog uspjeha. Iz tih razloga, lo tri do četiri godine, nakon čega su se govine 1903-1941, (dalje:I. Kemura, Uloga iste godine povjerenik je razriješen duž- brojni aktivisti ponovo vratili “Gajretu”, „Gajreta“), Sarajevo 1986, str. 365. nosti, pa “Gajret” nije imao aktivnosti do što je do 1941. dalo rezultata.10 2 I. Kemura, Uloga „Gajreta“, str. 279. 27. jula 1938. godine, kada se ponovo U Novoj Varoši 1920. godine imenuju 3 I. Kemura, Uloga „Gajreta“, str. 279. imenuje povjerenik koji pokazuje dosta se 3 povjerenika, koji su radili do 18. juna 4 I. Kemura, Uloga „Gajreta“, str. 279-280. agilnosti, a i sami građani dosta intereso- 1926. godine, kada se konstituisao podod- 5 I. Kemiura, Uloga „Gajreta“, str. 279. vanja, što je doprinijelo da se 11. novem- bor koji je radio do 1941. U početku je bilo 6 List “Gajret, br. 6, Sarajevo 1940., str. 22. bra 1938., ponovo formira pododbor, određenih poteškoća, ali u kasnijem perio- Safet Bandžović, O djelovanju “Gajreta” u koji je radio do 1941. godine.9 du bilo je značajnijih rezultata. U Sjenici su Sandžaku između dva svjetska rata, (dalej: U Prijepolju je rad “Gajreta” bio nešto 1920. imenovana 2 povjerenika ”Gajreta”, S. Bandžović, O djelovanju “Gajreta u San- uspješniji. Umjesto povjereništva iz 1920., da bi se već naredne godine njihov broj po- džaku”), u: Bošnjaci.RS-digitalna kulturna formiran je pododbor 1921. godine, koji je većao na 4. povjerenika. Međutim, trojica baština Bošnjaka. neprekidno radio do početka 1941. godine. su brzo odustali, a četvrti povjerenik je 7 List “Gajret, br. 6. Sarajevo 1949., str. U ovisnosti od okolnosti ovaj pododbor je 1923. odselio za Tursku, tako da od 11. 22., S: Bandžović, O djelovanju “Gajreta” radio nekada bolje nekad slabije. U Pljev- juna 1923. u Sjenici nema aktivnosti “Gaj- u Sandžaku. ljima je pododbor obrazovan tek 1922. i sa reta”. To je trajalo sve do 1927. kada je po- 8 List “Gajret, br. 6. Sarajevo 1940. str. 23. nedovoljno aktivnosti radio je do 1933. go- novo imenovan povjerenik, a 1929. konsti- 9 List Gajret, br. 6. Sarajevo 1940., str. 22. dine. Tada je ukinut i zamijenjen povjere- tuisan je pododbor, koji je radi neaktivnosti 10 List Gajret, br. 6. Sarajevo 1940., str. 23. ništvom. U to vrijeme, zahvaljujući povje- ukinut 1932. godine kada su postavljena 2 11 List Gajret, br. 6. Sarajevo 1940., str. 23. reniku Teufiku Tahirbegoviću za samo povjerenika. U 1934. godini je ponovo us- 12 List Gajret, br. 6.Sarajevo 1940., str. 23. jednu godinu “Gajret” pokazuje odlične postavljen pododbor. Isti je radio do 1941.

83 KULTURA Izuzeto iz Zbirke humoreski i anegdota u pripremi «EDEPSUZ»

Zdrava k’o dren - Majko, sad će doć jedan doktor, a - Hajte bujrum. ti nemoj da se dižeš, no se pravi da si - Dobar dan, bako. nepokretna. Rekni mu da te sve boli, - Dobar dan i nemo’ me zvat bako, a kad te nešto pita, ti, k’o slabo čuješ, latešpir ve la temsir. Ako imaš baku ti nemoj odmah odgovoriti, no ga priupi- nju tako zovi. taj šta ti reče. I ponekad pričaj k’o ono - Dobro, dobro, tetka, gospođo… nama, nešto nepovezano. Tako to maj- Kako želite da vas oslovljavam? ko treba, dako nam upali da ti izvadi- - Samo,Vehbijaginice, k’a cio svijet mo negu. Uhar je tija 130 eu da prima što me zove. Sana za tvoju negu. - E, pa recite mi šta vas muči? - Ko da prima? - Vehbijaginica se - Mene, dina mi, na dunja, ništa. sinu Izu unese u lice. - Kako spavate? - Ada, niko, no upamti šta ti rekoh! - Spavam ka pile. Kako na desni Čim joj sin izađe iz sobe, Vehbi- kraj legnem, na ta’ se probudim. jaginica priđe komodi, smještenoj joj - Boli li vas želudac? Možete li da kraj kreveta, pa izvadi kat od kašmira, jedete? novu šamiju sa ojicama i zejtuni pr- n Piše: Šefka BEGOVIĆ-LIČINA - Mogu, duše mi, samo kad je ne- sluk. Obuče se na brzinu, navuče šami- što polijepo. No ova sinova bahsuznica ju na čelo i niz prsa opruži pera. počesto kuha ka kokoškama, te ja to ne Kad začu škripu vrata, na kojima se skoči na noge. Prije nego se vrata za mogu ni laznut. Ona to za inat, sam’ pojavi doktor iz INVO, (koji je došao doktorom zatvoriše, primjeti iza nje- da ja šta ne progunem. K’a da, bogo- na insistiranje koleginice čija «nepo- govih leđa sina kako joj nešto mimi- mi, njeno jedem. Ja, rode, imam moju kretna» tetka traži dodatak za njegu) kom pokušava reć i kako trepće očima penziju, moj slatki nimet, pa hi nisam Vehbijaginica sa raspremljene postelje k’o raspamećen. muftač ni za jednu troju, ni nje, ni sina

84 KULTURA mi. Allah dao Džennet mom čoveku, mene da preokrenu, ali mi ne mogu ni- pa tamoona. što mi ostavi penziju, te imam svoj šta, ja, rode, klanjam i učim, otepa mi - Koliko rekoste da imate godina? vruć dinar. A, svega mi, da sam brez jezik braneći se od tija majmunki. A U knjižici Vam piše 95. penzije, bila bih manje pribrana od one moj sin ne klanja, pa bi podložan šej- - Ko, ja 95 godina?!!! Đe si se ti metle za vrata. tanskom šeru, te zaplati i umota se u đio, jadan? Ču’š 95 godina!!Jok, bre, - Možete li sami da ustanete sami? njihne kučine, majku zaboravi ka’ da je to mi babo povisio godine kad sam - Mogu, no šta. Elhamdulillah. Ni nema. Pro dana, ka’ bir jabana, uljegne trebala da se venčam, a ovijem mo- za to hi, ni hič, nisam muftačna. Sama mi po lijek u sobu, reda radi me upita jim to sad odgovara. Ahhha. Ja još ni odem do kupatila i kolaj se sama vr- kako sam, sam ispira usta. osamdeset nisam napunila. Kakija 95 nem. Malo me koljena bolu, te klanjam - Koja to treba komisija da Vam godina?!!! Ja bi s tijem godinama bila na stolicu, a ostalo ne more bit bolje. dođe? drem stara!!! - A, šta su ona invalidska kolica - Koja goj hoće, ja se ne dam, niti - A, ti, imaš li ti, sine, majku? pred vratima? Koristite li ih? ću him sednut u ta kolica. Da me fu- - Imam, ona ima osamdeset godina. - Ja, jok, neuzubillah. Šta mi hote ruzaju k’a sapetu, da mi se komšinica - Pa, haj mi pravo kaži, koja je od kolica? Ada to hi juče Izu uzajmio neki Tidža sladi i po mahali, đe stigne da nas dvije u lice starija? drug iz bolnice da hi prikaže nekoj kome čavata. Jok, ne dam se ja. Kad goj - Pa… misiji kad dođu da me pregledaju, da nju začunem na kapiju, ja na glavu firi- - E, nemo’ pa, no pravo rekni. ova njegova pečenka na mene prima knem novu šamiju i malo lice vehnem. - Nju je dosta bolest uništila, prive- neku negu. Još mi rekoše da privijem I kad me nešto boli, ja pred njom šu- zana je za postelju. čember na glavu i da se uhadaljim sa obukom na sebe. Ja, ne šćedoh kad imam svega i svačega da obučem, fala Allahu. A, snaha, aha, veliku mi negu ujdurisava… Na mene, vala, ti negu dobit neće, da je još onolika. Ja, dina mi, neću na lažu da živim. Ima prečija od mene, oni futani, što jedva kanatu idaru. Ja tuđ hak ne jedem, neuzubillah. Ene ti njih, što su zinuli da him još dolijevam u gušu. Dajem him dosta, plaćam cijelu struju , vodu, smeće, porez… Telefon oni trošu, nek ga pla- ćaju, mene ne treba. Mene šćer zove iz Amerike, ja nju jok, te ne trošim. - A, šalje li vam ćerka novaca? - Haman svaki mesec mi krijući praća preko jedne bratučede, sve one krupne zelembaće. Mlogo mi je ta šćer vruća, ka’ svako žensko, a ja to sve što od nje dobijem, ukrijem u njedra i ču- vam. - Za koga to čuvate? - Za onoga ko me bide najbolje gled’o. Imam jednog unuka, Bogu na amanet, valjan je i dobro uči, a mlogo mi je hakikatli. Ako se ne iskalpi, sve ću njemu ostavit. Sinu i snahi neću ni kol’ko puholj od cigare. Od kako mi se sin omrči sa tom frn- duljom, promijeni se k’o ono čarapu da tim. Neće ona mene da se žali, val’ha - Haaa, rekoh ti ja, da sam ja more- prevrniš. Za njom bleji, k’o brez moz- neću ni ja njoj. A da je vidiš kako je bit i od nje malo mlađa. A ti si baš ha- ga. A bezbeli, nešto je hapnuo iz tašti- prevegarena, jedva ide, u ruke joj drhti sul insan, vera ti se nefalila. Ada, nemo nija ruku, pa nije svoj. (Vehbijaginica fildžan sa kahvom, a mene se fali: “ se ti ljutit, to je tako džaiz da se rekne. poče šaptati) Fala Allahu za ovo moje zdravlje” E, (Vehbijaginica šapće) - Snahina majka i tetke joj, čuve- kamen joj u usta, vala da je kol’ko - No, šta ćemo mi sa vama? Šta ov- ne su sihirbazice. Na koga nameraču trun, od nje sam zdravija. A, vjeruješ dje u izveštaju da napišem? da udaju šćer, ta’ him pane u ruke ka’ li, ta Tidža, ne more brez mene ni da- - Šta, šta da napišeš? Napiši: gnjila kruška. Morebit su se mučile i kik, a, starka na sve mi kaskaniše, kre- “Vehbijaginica, zdrava k’o dren…” u

85 KULTURA Selo Bare i moje majušno jagnje

eć su davno prošli behar i lju- Zgrožena i vrlo uplašena zagledam se bičice i po suncu i zraku već se u svoju majku, istog časa prekidam vrisku Vosjeća ljeto. Ja baš volim ljeto. I i zagnjurim glavu u njeno krilo. Neću je Mileševku u kojoj se kupam i hladovinu podići dok ne stignemo, od sramote, jer visoke trešnje i dunje u našem dvorištu. sad sigurno svi krive glave da me vide, a i Ili odlazak bar svaki treći dan u naše Sta- da ne gledam onog goropadnog nasilnika. njevine. Babo je tamo svaki dan. Da je ovdje moj babo, sad bi mu pokazao, Moja sestra Selima više od pola pro- jer meni se dosad niko nije ovako izderao ljeća kašlje. Žestoko, ponekad se zaceh- niti me uplašio. ne da jedva povrati dah, a ja srećom ne Ja sam u krilu izgleda zaspala, jer se kašljem. ne sjećam ostatka puta, tek samo da me Čujem juče ujutro, majku i biku kako majka nježno budi i onda podiže u naruč- razgovaraju: „Selimi je ovo veliki kašalj. je. Znači, stigli smo čim izlazimo iz auto- Vidiš da joj traje skoro tri mjeseca. Polo- busa. O, vrlo sam sretna da ne gledam više vina djece u komšiluku kašlju ko ona“, u onog brkatog mrguda. žali se majka. „Majčice, jesu li ovo Bare? Gdje je „Valjalo bi ovu malu đe malo skloni- n Piše: Sabrija RAČIĆ - tetkova kuća?“ ti, u kakva brda, dok i ona nije počela. A HADŽIMURTEZIĆ „Polako, šćeri, ovo je Gostun, selo bli- vidiš kako je mršava i usukana ko pru- že putu i Limu, a mi moramo u brda. Gore tić“, dočekuje je bijača. Iako sam se sve prethodne dane jako u Bare. A malo ćemo pričekati Nura, on „Pa šta ćemo, majko?“ veselila svom prvom odlasku na selo, ne- silazi da nas dočeka. Jesi li gladna?“ „Hajmo s njom heftu-dvije na Bare što mi ovo putovanje nije bilo prijatno. Ili „Ma nisam gladna. Ješću kad gore sti- kod Redža Alomerovića. Kod njih je je to bilo klimatanje starog autobusa po gnemo.“ ‹bujrum› kad god stigneš. Znaš i sama, još starijem, vijugavom putu punom rupa Silazim iz njenog naručja, ona me ste- zaboga.“ i prašine, ili galama putnika. Ili bučna že za ruku, a ja razgledam kuće i zelenilo „Bogami si, majko, u pravu, pomenu- vozačeva sirena, koju je malo, malo, pri- oko nas. ću Mašu, a on će jedva dočekati da mu tiskao, kao da će iznad nas zračna uzbuna. Čekamo oko pola sata ili malo više, mezimicu sklonim od bolesti. I on bi se Ili sve to zajedno. kako da ja to znam, kad bika razvlači uz nju razbolio kakav je.“ Tek u jednom trenu, nekih pola sata po lice u osmijeh i veselo kaže: „Evo ga naš Ja ništa ne pitam ni jednu ni drugu, polasku, počeh se derati koliko me grlo Nuro. Gle, poveo i konja da ne nosimo uzmem lutku, platno i makaze da joj kro- nosi. stvari, a ko šćedne može i pojahati.“ jim haljinicu, a drago mi što ćemo negdje „Majko, majčice, ja hoću van! Mo- Nuro nam prilazi, pa ga mogu fino na gostovanje. Majka će mi pred polazak ram.“ osmotriti. Srednjeg rasta, tamnih očiju i i tako reći. „Prtrpi se, dušice, vozač staje samo na kose, dragog osmijeha, tako sličan svom Kako su se babo i majka lako dogo- stanicama.“ ocu. Vjerujem i da je dobar kao otac, tetak vorili, njih dvije u sljedećih par dana „Majko, ja moram van“, a stavljam Redžo, kojeg mnogo volim. pripremiše poklone za domaćine i nji- ruku na usta kao da ću povratiti. Lažem, Nuro se pozdravlja sa majkom i bija- hove ukućane. Babo, dan pred polazak naravno, ne muči mi se, ali mi se smrklo čom, mene malo štipne za obraz, pa onda ode i kupi nam karte za autobus i uju- već ovo putovanje. naše stvari tovari na konja. Polazimo i tro, malo iza osam, on nas otprati na Kako nisam prestajala bar desetak mi- sad smo mala kolona, jer su seoski pute- autobusku stanicu, smjesti nas, mene nuta, vozač se, očigledno vrlo ljut, okre- vi uski, te idemo jedno iza drugog. Mene poljubi u čelo i samo što je izašao, au- će nama trima i grmi, a graja u autobusu majka drži za ruku i ja se trudim da hitro tobus krenu. Ja odmah primijetih da je zamire: „Slušaj ti, derište. Povraćaj, pišaj, gazim, jer sam odmorna i hoću da što prije autobus star, sjedišta istrošena, a vozač radi šta god hoćeš, ali umukni, jer ako za- stignemo. mrgodan i mnogo ozbiljan. Ili se meni ustavim autobus, izbaciću na ledinu tebe i Put nas vodi kroz voćnjake i livade, a tako učinilo. majku i bijaču. I gotovo.“ blago se uspinje. Svud more zelenila oko

86 KULTURA zgledam ovu ljepotu. A možda i šumskih jagoda i kupina, te divlje mnogo su ukusnije od onih krupnih, u našoj bašči. Kao da mi čita misli, Nuro zaustavlja konja, predaje me na čuvanje majci i samo nam kratko kaže: „Pričekajte me minut-dva. Vas dvije sjednite malo i predahnite, i eto mene.“ Majka i bika jedva dočekaše ovaj za- služeni odmor, sjedoše na obod puta, a ja pogledom otpratih Nura dok mi ne zama- če iz vidokruga. Gdje li će, Bože? Možda s nekim ima dogovor od ranije, nešto što mu je važno. Čekaćemo, šta god da je. Nuro se pojavljuje poslije desetak minuta. Ili malo više. U jednoj ruci nosi sta- klenu bocu, punu vode, a u drugoj, platnenu vrećicu, blago prislonjenu na grudi. Kao da je u njoj nešto što će se polomiti ili prosuti. „Oprostite, malo se zadržah. Ali evo vam nosim hladnu izvorsku vodu, znam da ste žedne. A za malenu, e, to je iznane- đenje, ali prvo se napijte.“ Majka bocu ledene izvorske vode prvo pruža meni, pa onda piju njih dvije. nas, plavetnilo neba čisto bez oblačka, dan „Hajd, nek vam je sretan put i boravak A ja gorim od znatiželje da virnem u onu sve topliji. Nakon jedno pola sata pješa- u našim brdima, i bujrum i u naše kuće“, platnenu kesu. Počinjem istezati vrat, ali čenja, počesmo skidati džempere, a ja kaže ispred ostalih jedan ozbiljan, brkati ne moram, jer mi Nuro rastvara kesu na odjednom osjetih umor u nogama, ali i u domaćin. svojim dlanovima. A u njoj – o, kakva di- čitavom tijelu. Počeh zaostajati, pa majka „Fala vam, i vama sretan rad“, odgo- vota! Sitne, jarkocrvene, mirisne, šumske stade i upitno podiže obrve. vara moja bijača, pa mi nastavljamo put. jagode, pomiješane sa nešto krupnijim, „Jesi li se umorila? Da te ponesem?“ Kad su njive i žeteoci davno ostali iza tamnomodrim kupinama. Mnogo ih je, „Ma nisam“, rekoh neuvjerljivo. nas, Nuro, vjerovatno malo umoran, kaže zaista mnogo. Majka se saginje da me uzme u naruč- mi: „Hajde ti, blagoš, da malo sjedneš na „E, ovo je za moju Sabrušu“, sa širo- je, ali je Nuro preduhitri. konja. Viđećeš kako je lijepo. Ja ću te na- kim osmijehom nudi me Nuro. Ustvari, „Ja ću je ponijeti, snaho. Odmoran učiti da se držiš.“ stavlja mi kesu i voće u krilo, a on se iz- sam i jači, a ako se umorim, stavićemo Premda sam ja neopisivo plašljiva dje- miče i sjeda da se odmori. je na konja. Treba nam se još peti i dobro vojčica, ovaj mi se prijedlog silno dopa- Ja navalim na jagode i kupine, mirisne smoriti do mojih Bara.“ de i dođe mi kao izazov. E, baš hoću da i slatko-kisele, a čini mi se da u životu Ja bih radije u majčino naručje, ali se probam. ništa ljepše nisam probala. Ne padne mi ne bunim. Baš mi je važno da malo odmo- Nuro najprije malo pomjera naše stva- na pamet da ponudim njih dvije, dok ih rim noge. A jeste i prigrijalo. Pravo ljeto. ri, namješta da mi bude mekano i udob- ne ostane desetak. Smiju se moja majka Još se penjemo, sigurno više od sata, no i onda me penje na sapi konja. Prvih i bijača, drago im što toliko uživam, a ja i onda se pred nama ukazuje dolina, a sa desetak minuta drži me za ruku, zbog si- zahvalno gledam u Nura, ali se tako posti- njene lijeve strane diže se blaga padina. A gurnosti, ali i ne mora. Meni je divno, a dim svoje halapljivosti, da ne umjednem sve žuto, žuto, dokle pogled dopire. Kako znam se držati za uzde. Čini mi se da sam da mu se zahvalim. se primičemo, shvatam da je to prosuto tako visoko, visoko iznad zemlje kao da Kad smo se dobro odmorili, Nuro me zlato sazrela pšenica. U podnožju vidim lebdim. Pa mi malo žao što se Nuro ranije opet penje na konja, pa nastavljamo. Za pogurene ljudske prilike. nije sjetio da mi ponudi ovakvo uživanje. malo manje od pola sata izlazimo iz šume „Žeteoci“, kaže mi majka. Ima ih bar „E, još da prođemo kroz onu šumu, vi- i pred nama se ukazuje lijepa udolina i u desetak. dite je desno ispred nas, pa smo u mojim njoj Nurovo i tetkovo selo, Bare. Kad smo već na metar dva od njih, svi Barama. Malo više od pola sahata“, saop- Bože, što li ga tako zovu, kad je ovo se uspravljaju, i žene i muškarci, prekida- štava nam Nuro. što vidim, lijepo i pitomo, i nigdje ni jedne ju načas rad i pozdravljaju nas. A znatiže- Uskoro stižemo u šumu. Mnogo dr- bare. Niske kuće, drveni krovovi, bašče uz lja ih tjera i da pitaju: „Ko ti je to, Nuro?“ veća bogatih, zelenih krošnji s obje stra- svaku kuću, štale podalje, voćnjaci u po- „Rodbina. Maša Račića žena, šćer i ne puta. Sigurno ima lješnika, zamišljam zadini. Nije k›o moje Prijepolje, malo je, punica“, odvraća Nuro ljubazno. ja, dok odozgo, s visine konjskih leđa ra- ali uredno i lijepo.

87 KULTURA Stižemo pred tetkovu kuću i Nuro nas Po doručku, stariji ostaju da piju ka- metara, pa onda stuštim da trčim koliko pred samim ulazom najavljuje: „Babo, hvu, sinovi i snahe odlaze svako za svojim me noge nose. Ne znam gdje ću, jer selo evo nam stigli naši iz Prijepolja.“ poslom, a mene Ifeta izvodi u voćnjak. ne poznajem, ali negdje moram, što dalje. Istog trena, valjda što nas očekuju, iz Divan, topao dan, kao stvoren za uživanje. Mene danas neće provlačiti ni kroz šta. U kuće izlaze brojni ukućani. Naravno, prvo Voćaka je mnogo i skoro svih vrsta. Jabu- to sam bar sigurna. tetak Redžo, a njega dobro poznajem, do ke, još zelene i još u rastu, šljive, nekoliko Kad prođem nekoliko kuća, osjetim njega njegova žena, tetka Latifa, pa nji- stabala krušaka, dva ogromna oraha, sa pod nogama nizbrdicu, pa one dobiše br- hova tri odrasla sina, dvije kćeri, snahe i bujnim zelenim krošnjama punim tamno- zinu, čini mi se poletjeću. Nikad me ova- dvoje djece, oboje mlađe od mene. O, baš zelenih plodova. I na kraju voćnjaka, četi- ko nisu slušale. Sve dok – ma ne znam ni ih je dosta, više nego u mojoj kući. ri-pet stabala trešanja. I onih, onih sitnijih, sama kako ni zašto, ali u trenu, taj let ne- „Bujrum, i dobro mi došle“, pozdrav- kiselih, i krupnih, crvenih kao krv, k›o što što prekide i ja se prostrijeh po zemlji čita- lja nas glava kuće i prihvata mene u na- su naše u Prijepolju. A te ja baš volim. vom svojom dužinom i težinom. Ugrabih ručje, tetka se ljubi sa majkom i bijačom, Prilazim jednom stablu i sa grane koja je tek nekako da mi ruke polete ispred lica, a ostali članovi porodice samo se skladno otežala i savila se, berem desetak. Meni ali istog trena osjetih žestok bol u oba ko- pomjeraju da nam naprave prolaz u kuću. je uvijek, najveći merak ubrati voćku, pa ljena, pa u desnoj ruci, pa svukud. Ulazimo i smještamo se na sećiju u makar je i ne pojela. Merak je merak. Ostah tako kratko, pokušavajući da velikoj, glavnoj sobi. Meni neobično što Ifeta mi kaže: „Nemoj se ti mučiti. bar malo obuzdam bol, ali u želji, ako je, kao i druge seoske kuće, ova čitava na Hajde sjedi pod orah, a ja ću ti donijeti budem mogla, nastavim bježati. Makar i jednom nivou, i nema stepenica ni sprata punu korpu.“ šepajući. k›o naša kuća. Ali vidi se da je prostrana, Ja se vraćam pod orah, naslanjam leđa Nekako se pridigoh i sjedoh i prvo dosta vrata vode, vjerovatno, u ostale sobe i glavu na stablo i uživam. U ovom miru, ugledah dobro zderana oba koljena. Kr- i sve je neobično uredno. Kroz otvoren zelenilu i ljepoti oko sebe, u čistom pla- vava, izobličena i strašno bolna. A bolje- prozor na drugoj strani, čitav žbun pre- vom nebu, i hladovini usred vrelog ljet- la me je i ruka. Rasplakah se, jer sam ja krasne, crvene ruže kao da je nahrupio u njeg dana. Ifeta mi donosi punu korpu strašljivica otkad znam za sebe. sobu. Žene se raspituju za zdravlje jedne trešanja, sjeda do mene i nutka me. Priča Počeh se pridizati, kad me prihvati i druge porodice, snahe i obje kćeri se ne- mi o životu na selu, koji joj je dosadan, i o nečija ruka. Digoh glavu i vidjeh jednu kud izgubiše, a meni, umornoj od puta i svojoj želji da ode odavde negdje u grad, mladu ženu, vjerovatno iz najbliže kuće, svih novih predjela i lica, glava klonu u bilo gdje. odakle me je vidjela. A znala je čiji sam majčino krilo. Čujem još, dok nisam pot- A meni se ne čini da joj je ovdje baš gost, pa me polako povede do tetkove puno pala u san, kako tetka Latifa kaže da loše. Ostajemo dugo u voćnjaku, pa se kuće. Kako je Ifeta već digla paniku, pred me bude, da malo jedem, jer me put izmo- vraćamo. Ifeta me ostavlja pred kućom da kućom me svi čekaju. E, sad mi stid nad- rio, ali i majku da ću ručati, a prvo da se nakratko pogleda kokoške i pokupi jaja, a vlada bol. malo odmorim. I ničeg se više ne sjećam. ja dolazim pod prozor gdje sam juče vi- „Šta si to uradila, zaboga?!“ zavapi Probudila me je svjetlost i bjelina. Po- djela onaj bokor crvenih ruža. Velik je za- majka i sage se da mi pogleda koljena. gledam kroz prozor sobe u kojoj smo nas ista, a ruže rumene i vrlo mirisne. Ima ih „Ništa“, promrsih. tri smještene – O, Bože, ovo je novi dan. na stotine. A prozor je otvoren i ja čujem „Je li te šta prepalo?“ reče bika. Ja sam prespavala čitavo jučerašnje po- bijačin glas: „Ma doveli smo je da je malo „Nije.“ podne i noć. Majka me izgleda nije htjela sklonimo. U Prijepolju, svako treće dijete Uđosmo u kuću, nekako dopustih da buditi, a znam da se izgrizla što sam joj kašlje veliki kašalj. Prijaće joj ovaj brd- mi očiste i previju razderotine na koljeni- prespavala gladna. ski vazduh i promjena, a valjda će i malo ma, malo manju na ruci i onda čujem tet- Kroz vrata proviruje glava mlade, lije- bolje jesti. A i nas dvije smo se svih vas ku Latifu: „A ona je to sigurno čula nas pe, smeđokose djevojke. To je Ifeta, jed- poželjele.“ kako govorimo da ćemo je provući kroz na od tetkovih kćeri. Provjerava jesam li „Kod nas u selu, srećom ga nema ni- bakrač. Ako je plašljiva kako kažete, onda budna. Kako ja sjedim u krevetu, uzima jedno dijete“, kaže tetka Latifa. nije čudo da je trgla bježati.“ me za ruku i vodi u veliku sobu. Tamo „Fala Bogu“, dočeka moja majka. „Jesi li nas čula, Sabruša?“ pita me puna sofra, velika kao naša u Prijepolju, „Ali i da ima, ne brinite“, opet će tet- ona nježno. prepuna jela. Sjedam na ponuđeno mjesto ka.“Provući ćemo mi nju kroz bakrač, pro- Ja ćutim i neću u inat da im kažem. i navalim na hranu k›o vučić. Čini mi se učiti, i dijete i zdravije nego što je bilo.“ Više se ne plašim i ne stidim, ma baš me da ću sve slistiti i druge ostaviti gladne. Ne dajem glasa od sebe da me ne pri- briga, samo da prođe ovaj bol u koljeni- A prija mi sve: mekana, mirisna pogača, mijete pod prozorom, a srce počne da mi ma. koja se topi u ustima, pa slatki kajmak, dumbara kao ludo. Osjećam ga svuda: u „Dušo tetkina, to se dijete provlači tri one fine, debele mliječne kore, koji naj- glavi, u sljepoočnicama, u petama. puta ispod drške bakrača. I uče se dove. više volim, pa ovčiji sir, pa gusto, toplo One će mene provući kroz bakrač. To niti boli, niti od toga ima štete. Ali eto, slatko mlijeko. Pa kajgana i pita. Ma sve. Kakav? Ogroman sigurno, s probušenim nećemo to više ni pominjati, a koljena će Moja se majka, neprimjetno zgleda sa zahrđalim dnom, kojim će me izgrebati. brzo zarasti.“ svojom majkom. Vjerovatno u čudu, jer Ili će mi raditi još kakve grozote. E, meni Svi su se ustrkali oko mene, krivo me kod kuće svi nutkaju da jedem. A ja neće! im što me nisu sačuvali ni taj prvi dan baš onda ne mogu, ili neću. Ni sama ne Polako se prošunjam duž čitavog tog gostovanja, i sad se iskupljuju. Nude me znam. zida kuće. Zađem za ugao, odmaknem par mlijekom, voćem. Starija nevjesta, Nuro-

88 KULTURA va žena Hedija, visoka i vrlo lijepa žena, „Donio sam ti ga da se igraš. Po vaz- „Tetka, može li jagnje noćas sa mnom donosi mi igračke svoje djece. I oni su tu, dan ako želiš. Nosićemo ga majci samo spavati?“ moljakam je. Rizvan i Raza, njeni dječak i djevojčica. da ga nahrani.“ „Može, dušice, a ponekad ćemo ga Ja ništa ne probam, koljena me strašno I tetak prilazi i pažljivo, vrlo nježno, vratiti majci. Da ne čezne za njim.“ bole, iako su previjena, i samo bih voljela stavlja mi jagnje u naručje. Mi se vraćamo u kuću, ja malo tužna. da se svi od mene sklone. Da mogu u miru „I da ne zaboravim. Ovo jagnje je Ali donose mi moju bijelu mrvicu pred da se isplačem. tvoje. Tebi ga tetak poklanja. Ti ga pazi, noć i ja s njim tonem u san, k›o da sam i Pa onda šapćem majci: „Molim te, po- igraj se, hrani, vodi napolje. Što god že- sama beba. vedi me u našu sobu. I samo ti ostani sa liš.“ Sljedećih dvadesetak dana, koliko mnom.“ O, je li moguće ovo što čujem? On ostajemo kod rodbine, meni su jedan ljepši Ona me diže u naručje i prenosi u sobu meni poklanja jagnje. Da bude samo od drugog. Zbog mog jagnjeta najprije. Ne u kojoj spavamo. Ostaje sa mnom, nježno moje. Bože, kako sam sretna, što imam odvajam se od njega, igramo se po čitav mi miluje kosu i ja se osjećam bolje, mno- ovakvog u rodbini i što je, poslije mog dan, prati me po seoskim stazama i voć- go bolje, a jenjava i bol u koljenu. oca, najbolji čovjek koga znadem. njacima, naviklo na mene. A meni divota Vjerovatno sam zaspala i divno se od- „O, hvala ti tetak“, nježno pomjeram što gledam kako na moje oči raste, postaje morila. Prije nego osjetim da sam budna, jagnje i podižem se na prste da ga zagr- sve ljepše i krupnije. Ponekad ga pustim čujem glasove u velikoj dnevnoj sobi i lim i poljubim. da s majkom i ostalim stadom ode na liva- neki nježan, vrlo nježan glasić, najviše mi „Ovo je najljepši poklon koji sam du, da uči da pase, ali tada nisam baš dale- liči na blejanje. Otkud sad to? ikad dobila.“ ko od njih. Brojim koliko je ovaca u stadu Majka viri u sobu, shvati da sam bud- Njemu drago, lice blista radošću i to- i prvo pogledom tražim moje jagnje. na, uđe i širom otvori vrata. plinom, ostaje još malo, pa mudar kakav Kad priđem vrlo blizu stadu, ono me prepozna, odvoji se od majke i dojuri mi. Ja ga grabim u naručje, luda od sreće, i krećem prema kući, a uspijem još vidjeti kako nas njegova majka pogledom prati. Nekad mi milo da ono ide pored mene, nekad ga učim da se trkamo. Ma ne znam, ali nikad, u ovih mojih šest godina nisam bila sretnija. Dan pred polazak, tetak mi nježno i pažljivo pokušava kazati zašto jagnje mora ostati. „Ono još mora biti uz majku. Malo je. A neće vam dati da ga unesete u autobus, to znam...“ „Ali, tetak, ja ću moliti vozača“, ka- žem rastužena, gotova da se rasplačem. Na njima se pojavi tetak Redžo. Prvo jeste, ostavlja me da uživam u svom daru. „Znam, sinko, ali neće dati. Bolje mu što kod njega primijetim je nevjerovatno A ja uživam koliko nisam mogla ni je da ostane s majkom, ovdje kod nas, dok topao osmijeh. sanjati. Ponovo uzmem jagnješce u na- dobro ne poraste, onda ćemo ga donijeti. A on se smije čitavim licem, očima, ručje. Pažljivo ga upoznajem. Malena Mi znamo kako ćemo. I da znaš, ono je gestama. Čitava njegova pojava, od kad glavica, tople sive oči, kao iscrtana usta, samo tvoje. Tvoje će uvijek biti. Naše je ga znam, odiše čarobnom toplinom. Nje- male uši. Prednje, zadnje noge, repić, samo da ga pripazimo. A bilo kad, ako mi ga moraš od prve zavoljeti, k›o mog baba. nježno tijelo. Ma kao da bebu držim u Mašo poruči da ga ti želiš, eto njega k tebi „Šta su to uradili tetkovoj djevojčici? naručju. A ono ustvari i jeste beba. u Prijepolje.“ Ugrabili dok mene nije bilo. Ali ne da te- Stiskam ga nježno uza se, ljubim mu Dan odlaska za mene je bio tužan. tak tebe, da znaš. Ko ti pomene ikad više njuškicu, mekano krzno prinosim svom Dugo sam grlila i ljubila moje mezimče na bakrač ili druge gluposti, imaće posla sa licu. Bože, kakva divota! rastanku. Ono vjerovatno ništa nije shva- mnom.“ Poslije se pred ukućanima šepurim, talo, ali su mu malčice, oči bile tužne. Ili Umirena, gledam drago tetkovo lice, za ručkom pokušavam da ga hranim, a sam ja tako umišljala. pa spuštam pogled na njegove ruke. O, kad kasno popodne, ono počne vrlo gla- Onda smo se pozdravili sa ukućanima, Bože, šta li on to drži u naručju? sno da bleji, tetka mi kaže da ga mora zahvalili na divnom gostoprimstvu i kre- „Vidi šta ti je tetak donio? Jedno ma- odnijeti majci da ga podoji. Ono je beba i nuli. jušno jagnje. Znam da će ti biti drago. Po- još mu treba njegova majka. Veliki komad puta, dok nismo izašli gledaj ga. Ima samo deset dana. Zar nije Nerado joj ga dajem, ali je pratim do iz šume, pratili su nas tetak i sva tri sina, lijepo?“ obora gdje su ovce, da mu vidim majku. a Nuro do Gostuna. Ja sam svo vrijeme „O, prekrasno je“, iznenađena, a pre- Ona ga radosnim blejanjem dočekuje, a jahala na konju, i bilo mi lijepo, pa sam sretna ne skidam očiju sa te bijele gomili- ono halapljivo sisa mlijeko, jer je izgleda malo zaboravila na tugu zbog rastanka sa ce runa na malom tijelu. vrlo gladno. mojim bijelim jagnjetom. u

89 KULTURA

TITOVKA I ČEMERNICA

ao dječak, Fetko nije išao u školu, bila: «Druže Tito, samo zovi, Letićemo ko nije je ni bilo, već je čuvao stoku orlovi». Ki pomagao ocu u kućnim radovi- Desnom rukom bi tad još više nakrivio ma, a ljeti u poljskim poslovima. Nije bio «titovku» na lijevu stranu i malo unazad, a najstariji, ali je među braćom rastom bio širok osmjeh tad bi prekrio izbrijano lice najviši, te ga zbog visine i snage u mjestu nešto tamnije boje. Prodoran glas bi se tad prozvaše Burga. Nadimak osta za vječno. prosuo po sobi, ili livadi, ako je Burga Sve je radio sa vidljivom lakoćom, a naro- negdje na mobi oranja ili košenja. Na kra- čito kad bi sa ocem kosio. Išlo mu od ruke, ju bi se tad začuo veoma prodoran i oštar kako narod kaže. Kosu je znao urediti, ot- vrisak koji je oslikavao svu silinu koja bi kovati, naoštriti i čuvati. Niko se na mobi ga u momentu pjevanja nosila. nije smio usuditi da započne košenje Predsjednik općine, drug Salim, je tra- ispred njega. Ako bi se ko i usudio, Burgi- žio kurira. To treba biti vrijedan momak, na kosa mu je zveckala oko peta, a on bi momak od povjerenja, ali i sa naglašenom tad kao za sebe, povikao: hrabrošću. Čuo je za ovog momka i od- - Haj, zlatna, Bog ti dao, haj, čini mi se da mah izdao naredbu da mu ga dovedu na je nešto omekšala ova trava. razgovor i viđenje. Burga nije u prvi mah n Zato je redovno u mobi sa pet-šest, ili Piše: Prof. Zijah BIHORAC bio ravnodušan na predsjednikov poziv. pedeset kosaca zauzimao mjesto kozbaše. Kao da se nečega plašio, otkud predsjed- Niko nije želio da stane ispred njega. U krivljenu na lijevu stranu i zabačenu malo nik za njega zna, da mu ko nije što nala- planini, kad bi se otišlo po kola drva, bio unazad, tako da je ispod nje iznad čela vi- gao, da nije kakav kuluk u pitanju, opsje- je poput čigre, Ibragina kola su uvijek bila rio pramičak crne kose. dale su Burgu razne misli. prva natovarena balvanima pravim ko U sve mi dirajte, ali u kapu nipošto, - Nisam nikom zla učinio, ako kom ni- svijeća. Burga je sam dizao balvan sa de- ovo je meni Titova vojska dala, Titova sam pomogao, odmogao nisam, pa nema bljeg, a Ibraga i najstariji mu sin Zukan sa oslobodilačka vojska. Ja sam je još malo što slagati, ali svašta može biti, narod k›o tanjeg kraja. preuredio, da svi vide ove zvijezde, ove narod! - mislio je Burga. - Možete li? Ako ne možete sačekajte simbole moje partije: - Živjela partija, Nije imao izbora, javio se na predsjed- da ja ovaj kraj nabacim na prednji prag, pa znao bi vrlo često reći Burga. nikov poziv. Kad je ušao u predsjednikov ću vam stići upomoć, govorio bi Burga, Na ostalu odjeću, nije mnogo polagao. ured, Burga je zastao pored vrata i odavao ako bi vidio da se oni muče dok dižu Nije ga baš mnogo zanimalo da li je čita- utisak zbunjenog i malo izgubljenog i balvan. va, da li je čista i koliko je stara. Šuškavac uplašenog momka. Ispred sebe je ugledao - Možemo, možemo, odgovorio bi koji je nosio, svakom bi bio do zemlje, a starijeg čovjeka koji mirno sjedi za sto- Zukan. Burgi je do iznad koljena. Nije izlazio iz lom. Na glavi mu nova beretka, pogled I kao mladić, čuvao je stoku po brdi- cokula broj 47, gojzerica i geta, osim kad vedar, a lice prekrio blagi osmjeh. Sijeda ma. Kad bi se našao u grupi sa ostalim spava. Cokule su se čule podaleko, ako bi kratka brada, ga je činila starijim nego što čobanima, bio je viši od svih skoro za pola se Burga gdje uputio sokakom, bile su po- jeste. Ured nešto posebno nije uređen, tijela. U igrama ga nije često bilo, niko ga kovane cvekama. Burgin pogled iz neo- tako da na Burgu i nije ostavio neki utisak. nije mogao pobijediti, pa djeca nisu ni vo- bično krupnih očiju bio je vrlo prodoran i Predsjednik je ustao iza stola, prišao mu ljela da igraju bilo koju igru, ako je on oštar, pa čak i kad bi se smijao. Odražava- sasvim blizu i pružio ruku. među njima. Burga je bio dugog koraka i le su, zajedno sa uvijek nasmijanim licem, Zdravo, momčino, kako si? teško ga je bilo stići kad gdje ide. Nije vo- nevjerovatnu sigurnost i vjeru u sopstvenu Zdravo, druže Predsjedniče, uspravan lio dugu kosu, kao ostali omladinci, uvijek moć pred kojom prepreke nisu imale nika- kao da je u stavu «mirno», podiže desnu je bio kratko podšišan. Na glavi je nosio kvog značaja. Sa nešto izduženog i uvijek ruku stisnute pesnice prema «titovki», po- «titovku», od koje se nije odvajao ni kad izbrijanog lica skoro nikad nije silazio tom nastavi: hvala na pitanje, dobro sam spava. Ono što je bilo zanimljivo u vezi sa osmijeh. Često je sve praćeno pjesmama kako ste vi i pruži ruku prema Predsjedni- kapom jeste da su na njoj bile izvezene tri koje su veličale borbene uspjehe Titove ku. zvijezde, jedna naprijed, najveća, a dvije vojske i uspjehe u revoluciji. Od svih koje Dobro sam, brzo si došao, ali si mi ne- manje sa obije strane. Nosio ju je malo na- je znao, a znao ih je puno, najdraža mu je što kao uplašen, šta je? Izvoli sjedi za onaj

90 KULTURA stol u uglu i raskomoti se. Čuo sam za tebe kolko tovara žita u vodenicu da se same- poslove bez pogovora. Za mnoge nije če- i odmah poručio da dođeš, jer meni treba lje. Usput, sam ga upozorio da ponese kao predsjednikov zahtjev, već ih je na momak baš takav kakav si ti. Od danas ćeš hranu za sebe i za volove. Kad bude go- vrijeme i bez ičije pomoći završavao. raditi u Opštini i bićeš moj kurir, nikog ne- tovo, treba otići i dovući brašno u Merha- Nije pravio greške, niti je kad zakasnio ćeš slušati osim mene, niti ko drugi od met. Latifu sam naredio da pripremi kona posao. Proču se za Burgin posao i nje- tebe može nešto tražiti. Slažeš li se? Posla nja i svu hormu sutra za vaše potrebe. govu odanost predsjedniku. Poteče o ćeš imati preko glave i po cijeli dan, isto Rekli ste da će te obilaziti sela. Rekao tome i priča po mjestima, te dođe i do TITOVKA I ČEMERNICA kao i ja, ja kući idem po mraku, ne može sam mu u koliko sati ću doći da preuz- djevojaka. Počela priča po svim selima, se stići sve uraditi. mem konja, te da ništa ne smije faliti od na prelima, na izvorima za vodu i česma- Burgi kao da svanu, kao da mu pade horme! - referisao je Burga. ma o stasitom i vrijednom momku u op- ogroman teret sa leđa. - Uzalud sam se Aferim, Fetko, znao sam ja da se štini. Nije prošlo dugo vremena, a Burga plašio i razmišljao o svemu i svačemu, po- neću prevariti, ako tebe izaberem, afe- se poče spremati za ženidbu i s početka misli. Još i posao dobih. A u zadnje vrije- rim! - uzvrati predsjednik. jeseni drugovima najavi skorašnje vese- me sam samo dokoličario i traćio vrijeme Ne može da fali, druže predsjedniče, lje, ženi se. Nekako na brzinu Burga uzalud. sa mnom nema šale. Družba je družba, a osvoji srce lijepe Enise iz obližnjeg sela. Kad trebam početi da radim, upita i služba je služba i tako će biti sve dok ja A i ona ne bi raskidna, te prihvati biljegu ne uspje da prikrije osmjeh na u znak pristanka. Svadba bila s licu i zahvalnost što je odaje početka rane jeseni i o njoj se pogled. pričalo i pričalo. Burga je i da- Sutra, odmah, ne smiješ lje nastavio da obavlja zadatke kasniti, bolje reći, moraš prije u općini kao i prije. Čim je svih doći bar pola sahata, tre- prošla zima te godine, jednog baš što-šta pripremiti, sve ćeš proljetnjeg dana, Burgu u ured naučiti i stići, vidim da te ima i pozva predsjednik. Nije oklije- nije me strah da nećemo dobro vao da se javi i očekivao je neki sarađivati, a sad idi kući, po- poseban zadatak, međutim, zdravi braću i roditelje, obra- toga ne bi. Predsjednik, onako dovaće se oni u to sam siguran. iz okola, započe priču. Burga je, radostan i obra- Burga, da li si čuo šta nam dovan neočekivanim, poput se sve događa u društvu i šta se srne odjurio uz sokak roditelji- sprema opštinama. ma i saopštio im novost. Tad je Nisam, druže Predsjedniče, još više nakrivio «titovku» na ja nisam ništa čuo, ja se politi- lijevu stranu i malo nazad. kom ne bavim. Tu sam, ako za - Nema za mene više zime, mene ima kakva posla koji tre- pomisli veselo. Zbogom seo- ba odmah završiti, ja to volim, ska muko, zbogom kosidbo i a politikom nek se bavi ko je vršidbo, zbogom planine i plaćen za to. nespavanja zbog kola drva, i Sprema se, moj vjerni dru- meni se posreći, isplati se biti že, krupna neka rabota oko op- vrijedan i pošten. Tome i pred- ština i to neće čamati, najdalje sjedniku imam zahvaliti za do sredine ljeta, iskreno se Bur- moju sreću kojoj sad ne vidim kraja. A, ovo budem radio, veoma ponosno i hra- gi obrati predsjednik. Dolazi do ukrup- ako se sad ne oženim, vala nikad neću, bro uzvrati Burga. Samo bih vas zamolio njavanja opština, politička reforma je u pomisli, pa ode društvu koje se skupilo da me ne zovete imenom, i ja sam ga sko- toku. Ove male opštine se utapaju u jedna sred sokaka i zapodjenulo neke igre i ro zaboravio, pa vam se, može bit, neću nu veću, te to kači i nas i našu opštinu. bacanje ćuskije. odazvat, ako me pozovete. Svi me zovu Neko će ostati da radi, stariji, koji su bli- Redovno je Burga išao na posao, ni- Burga, pa možete i vi. zu uslova za penzionisanje, idu u penzi- kada nije zakasnio, niti zaboravio da ura- Predsjednik se glasno nasmijao, što iz ju, a neko će ostati bez posla, moj Burga. di ono što mu je zadaća. Uvijek je na vri- zadovoljstva zbog dobro obavljenog po- To mene brine. Ima jedna grupa radnika jeme, naložio vatru u predsjednikovom sla, što zbog Burgine molbe kako da ga u Općini, među njima si i ti kojima nije uredu, ako je bilo hladno, snijeg pročistio zove. lako naći posla, za vas me strah, a kako po dvorištu oko zgrade, uvijek je otišao - Dobro, uzvrati predsjednik. Bilo mu sad stvari stoje svi ćete ostati bez posla. na odredište, obavio zadati posao, vratio to simpatično i nekako drago, jer je vidio Ima do ljeta još dosta dana i mjeseci, se i odmah referisao predsjedniku o uči- da se Burga već oslobodio i počeo sam druže predsjedniće, snaći će se ljudi. Ono njenom. da obavlja pojedine poslove bez pred- bi bilo bolje da svi ostanu da rade, ali Sehdinu sam, druže predjedniče, pre- sjednikove naredbe. pravi i vjerni revoluciji ne moraju da nio naredbu da sutra spremi kola i volove Prolazili su tako dani, mjeseci, pa i strahuju, tako ja razumijem našu revolu- za potrebe Merhameta, treba otjerati ne- godine. Burga je revnosno obavljao sve ciju. Znate vi šta je obećala partija. Biće i

91 KULTURA za nas, koji ostanemo bez posla, hljeba. pijaci. koste kod čika Trifka, znam ja njega, do- Samo ne trebe kukat i hulit Tita i partiju, Dani ispunjeni poslom tekli, a Burga bar je to čovjek, uzvrati Burga. Neću ja ko bude htio i ko bude vrijedan i pošten, zarađivao, dovršavao kuću, hranio poro- to do tamo ni osjetit, ne znate vi mene i naći će posla. dicu i bio zadovoljan što i za njega ima nije mi prvi put da nosim tamo po dvije U tom trenu Burgi sinu ideja da od- posla. Magaciner Nazif mu je najviše po- vreće. Baš sam prošle hefte nosio brašno mah otpočne pripreme za preseljenje u magao, preporučujući ga kupcima brašna kod Markove kuće, platili su sve po do- grad gdje će biti sjedište nove opštine. da im baš on prenese brašno do kuće. govoru i malo bakšiša bi. Natovari Burga Treba se pripremiti za nove uslove, a u Burga nikada nije odbio da to uradi i nije uz Nazifovu pomoć i kreni hitrim kora- gradu je lakše doći do kakva posla. To je nikad pitao koliko je to brašna. Samo bi kom. Neću ja vas čekati, vi platite braš- odmah rekao predsjedniku i zamolio ga upitao gdje treba da se nosi, i tad bi se no, a ja odoh. da mu pomogne oko prodaje zemlje i obratio Nazifu. Iako natovaren vrećama, Burga je kuće, da bi mogao lakše sagraditi kuću u Samo mi, Nazife, pomozi da ove vre- brže išao od naručioca, te prije njega sti- gradu, brojna je porodica. će stavim na ramena, e tako, dobro je, gao do kuće čike Trifkove. Sam je spu- - To ti je dobra zamisao, odgovori rekao bi Burga i krenuo prema odredištu. stio vreće na stol ispred kuće i sačekao da predsjednik i ne smiješ odugovlačiti sa Za taj posao je nabavio posebno odi- naručilac pristigne. Kad je i on stigao, prodajom zemlje i kuće u selu. Ako mi- jelo plave boje, pa ga zbog toga u počet- prekori Burgu zašto toliko žuri i izvadi iz sliš da ti mogu pomoći, ti samo reci, kad ku počeše zvati Plavac. No kako je vrije- džepa novac da plati uslugu. zatreba, brzo će ljeto. me prolazilo, a Burga sve više imao Ovo je za pošteno urađen posao, a Nije trebalo mnogo vremena da Bur- posla, odijelo se pretvorilo u bijelo, pa se ovo je za jednu kahvu radi osvježenja, ga rasproda zemlju i kuću. Svi su u mje- ljudi vratiše onom starom nadimku. Lju- pruži ruku sa novcem naručilac. stu znali da su njihove njive i livade rod- di su mu se obraćali sa: Da nije mnogo, osmjehnu se Burga? ne i sradite, te je zemlja brzo rasprodata. - druže Burga, da li si slobodan da mi Hajde uzmi ovo, mnogo je kad tuku, Novcem od zemlje i kuće, Burga kupi prebaciš dvije vreće bijelog brašna do našali se naručilac. plac u gradu i sagradi, vrlo brzo, lijepu i kuće. I tako iz dana u dan, Burga nosi braš- prostranu kuću za brojnu porodicu. Pred- Ja sam slobodan još od završetka reno od mahale, do mahale i zaradu stavlja sjednik mu je redovno opraštao, ako bi volucije, a drug Tito ne da da mi slobodu u desni džep pantalona, a bakšiš, kad ga kad zakasnio na posao. Dok je gradio bilo ko ugrozi, odgovorio bi Burga, zaba- bude, u lijevi džep. Najčešće ga je bilo, kuću, Predsjednik ga je razumio, kuća se cujući titovku, svu bijelu od brašna, na- ali je Burga razumio one koji bakšiš nisu gradi, lijepo je i na neki način pomoći. zad i malo više na lijevo. A gdje treba da dali. Znao je da nemaju, pa je i lijepu nji- Tražio je i mogućnost da Burga ostane na se dostavi, moliću lijepo, samo recite. hovu riječ smatrao bakšišem. Naveče, u poslu u novoj opštini, ali izgleda za to Na Metruško brdo, odmah do Marko- sami akšam je dolazio kući i sav novac skoro da nije bilo. Nije vrijedilo ni to što ve kuće, kod čika Trifka. Ako ne možete što je bilo u desnom džepi, predavao je je Burga bio posebno pošten, vrijedan i odjednom, vi onda ponesite od dva puta, Enisi. Staraj se o tim parama, trebaće za odan radnik. Burga poče da izostaje sa predloži mušterija, naručilac. Bogami ne dovršetak kuće, za hranu i odjeću djeci. posla i radi na dovršenju kuće. Iz dana u možete od jednom, to je teško. Pazi kako ih trošiš, ja ih ne zaradim baš dan je nešto dograđivao, završavao i u Dajder, Nazife, pomozi mi da ove lako, ali ima posla, pa mi drago. Bakšiš kuću unosio, mora se sve završiti prije dvije vreće nabacim na ramena. A re- nije pokazivao, niti što o njemu govorio, zime. U pauzama je nastojao ne biti do- kon i odlazio bi u centar grada i na pijacu i tamo ponešto odrađivao da što zaradi, valja živjeti, dosta usta i sva traže. Najvi- še je ponešto pretovarao sa kamiona i traktora. Svidio se glavnom magacineru u magacinu žita i brašna. Prije bi istova- rio kamion brašna nego kakva dvojica i to sve sa osmjehom na licu. Ništa slabiji nije bio ni kod utovara žita ili suhog ši- purka na kamion. Najviše slobodnog vremena provodio je u magacinu i u razgo- voru sa Nazifom, glavnim magacinerom, koji je Burgi na vrijeme isplaćivao zara- đeno, a često ga i nagrađivao zbog pošte- nja i vrijednog rada. No nije radio samo u magacinu. Ako tu ne bi bilo posla, proše- tao bi do gradske pijace i tamo tražio posla, pomagao prodavcima voća i povrća. - Prenesi one vreće kupusa, a zatim vreće krompira, paprika i veće lubenice sa skaldišta do vage, zatražio bi gazda na

92 KULTURA Bilo bi, te daj podmaži osovinu, te čuvaj da ne slomiš, neravne ceste, te pazi da ko ne ukrade, dok odmaraš, te nabavi lanac da zaključavaš i sve tako, ne mogu ja to, glasno je komentarisao Burga. Još mogu leđa i noge da izdrže, samo im je potrebno malo više «goriva», poneka piva dobro dođe, a sve mi se čini da bi travarica bila još i bolja. I tako bi Burga samo za početak po- pio po jednu pivu, obično bi tad sjedio sa Nazifom u magacinu, a kad bi krenuo na teren sa brašnom na leđima, prigrlio bi polovnjaču, stavio je u desni džep pobijeljele bluze i povremeno bi stao sa vrećama na leđima i povikao: - hajd, ži- vio Burga, živjela travarica, uh što je pitka, a potom bi povukao po gut- ljaj-dva onako pod teretom stojeći na mjestu. Kako je vrijeme prolazilo, Bur- ga je bivao sve slabije snage, a sve više je posezao za «gorivom». Prešao je sa ali jest sam za sebe, kad bi krišom brojio u kuću. Nazifaga, ja hoću dva džaka po polovke na litrenjaču, od koje se više koliko je to novca. pedeset kila. nije odvajao, kao što se nije odvajao od E, ovo mi je draže od svega onog - Dobro, Nano, dobro, ti znaš koliko skroz iskrzale «titovke» na već ostarje- novca što ga predam Enisi. Po ovome vi- to košta? loj glavi. Ni izvezene zvjezdice se sko- dim koliko me ljudi vole i koliko cijene - Znam, vala, sine, evo bujrum iz ro više nisu vidjele, što od brašna, što ovaj moj zlatni posao. Sad i da me zovu u novčanika, pa uzmi kolko treba, eh tako. od vremena. Nosio je Burga i dalje ku- opštinu ja ne bih otišao, tamo bakšiša, a - Hajde ti, Nano, sad kući ili ako imaš pljeno brašno, ali odjednom poče da ni poštovanja nema. Sad vidim koliko još kakva posla u čaršiji, završi, a Burga nosi samo po jednu vreću, a nakon toga sam ljudima drag i koliko cijene moje će ponijet vreće do kuće. bi se vratio za drugu. Rijetko bi kad iz- poštenje. I tad Burgi pade na pamet da bi Starica je potom pošla svojim poslom bio osmjeh na već podobro naboranom od tog bakšiša ponekad mogao kupiti dalje, a onda kući, a Burga sam nabaci licu, a o pjesmi nije ni razmišljao. Bak- pivu ili rakiju da se osvježi i osnaži za jednu vreću na lijevo rame, a zamoli Na- šiš je i dalje čuvao za sebe, a ostali no- novi posao. zifa da mu pomogne podići onu drugu vac, koga je bivalo sve manje, je preda- Nazife, šta voliš, kahvu ili travaricu? pod desnu ruku, na kuk. vao Enisi, da djeca nisu bosa, gola i Neka, Burga, treba para za kuću, do- - Nije daleko, to ću ja začas. gladna. Burga je dalje ture sve češće bronamjerno bi uzvratio Nazif. Kad se Burga vratio, nazdraviše još odbijao. Ima se za toliko, opet će Burga, odoh po jednu, radi berićeta, i Nana nešto osta- Te godine zima rano dođe i nešto za- ja do prve prodavnice. Ako me ko zatre- vi, - ne moš propast dok je dobrih ljudi, studi ko skoro nikad ranije. Snijega ima ba, reci neka sačeka, brzo ću ja. promrmlja za sebe Burga. posvuda i nije mali. Prtine i uske i dubo- Taman što nazdraviše, dođe u maga- Tekli tako dani, Burga skoro i da nije ke, pa je njima teško hodati, naročito sa cin starica. Na glavi joj ko behar čista izlazio iz magacina bez brašna na leđima, tovarom na leđima. Burga izlazi na po- šamija, pa se blijedo lice čini još bljeđim. kad vreća, kad dvije, posla dao bog sve sao, ali sve rjeđe i sve kasnije. Ponese - Nazifaga, ima li onog mekog polu- više. po koju vreću negdje bliže i opet litre- bijelog brašna što se lijepo razvlači? Jede narod, bez brašna se ne može, njaču travarice uzase. Krenuo je prema Hoću, vala, jednu baklavu da rasučem? A pomisli Burga, dok je išao prema obli- podaljoj kući čak na Petrušku, u sami je li tu oni što raznosi brašno, bogomi, žnjoj mahali i na leđima nosio dvije «pe- mrak, da komšiji prenese vreću brašna, sine, ja ga sama ne mogu prebaciti do desetke». ali nije stigao do kuće. Zastao je da «do- kuće. Vala, Nazife, čini mi se da mi je po- lije gorivo» krenuo potom korak-dva - Ima, nano, brašna, jako je dobro, a i malo otežao posao i da nije one pokoje naprijed i pao. Tek negdje oko pola noći Burga je tu, on će ti prebaciti tu do kuće, čemernice, dabogda da bih izdržao, teško našli su ga u snijegu pored puta u blizini nije daleko. brate. komšijine kuće. Ležao je nepomičan. - Je li tvoja kuća, Nano, živa mi bila, Umjesto čemernice, ti bi, Burga, tre- Vreća je na lijevom ramenu, lijeva ruka tu pokraj džamije, treća od ćoška, upita bao kupit jedna kolica, pa polako, lakše ispod nje, a glava na vreći. Bila mu kao Burga. bi ti bilo, nagovarao ga je iz dana u dan jastuk. U desnoj ruci je držao flašu. U - Jeste, vala, sine, taman ta, a možeš li Nazif, ali Burga je to odbijao govoreći da njoj je bilo nešto manje od polovine mi to odmah prebaciti, dina ti, do kuće, bi mu to bilo samo više obaveze, a ista «čemernice», kako je u zadnje vrijeme sin mi je još kod kuće da ti pomože unijet snaga treba. nazivao travaricu. u

93 SPORT Slavni košarkaš Mirsad Jahović dobio teren u Novom Pazaru Put do najviših zvezda neprestana je borba Akcija „Sto terena za jednu igru” stigla je u Novi Pazar! Legenda Evrolige i rođeni Pazarac Mir- sad Jahović presekao je vrpcu terena u okviru gradskog rekreacionog centra koji od sada nosi njegovo ime. To je ukupno 55. košarkaško igralište obnovljeno u okviru jedne od najvećih akcija za omasovljenje i podršku sportu u Srbiji.

irsad Jahović, po kojem će renovirano igralište od sada Mnositi ime, jedini je košarkaš Fenerbahčea u čiju čast je klub „povukao” dres s njegovim brojem (6), bio je MVP Evrolige, biran je više puta u ideal- ni tim i četvrti je najbolji skakač u istoriji najjačeg klupskog takmičenja u Evropi. Ove godine je, uz Dudu Ivkovića, Nava- ra, Jasikevičijusa, Papalukasa... progla- šen legendom Evrolige. Velikom broju prisutnih sugrađana se obratio sledećim rečima: “Novom Pazaru je bila neophodna adaptacija košarkaškog terena, i hvala MOZZARTU što je to učinio. U medijima sam video da MOZZART to radi duže vreme, što bih kao nekadašnji ko- šarkaš pozdravio jer sam i sam pre tri decenije krenuo upravo s ovog terena koji sam ovde počeo da igram basket i nisam profesionalne konstrukcije i specijalnu danas otvaramo zajedno. Zahvalio bih naučio samo o košarci, već i o životu, podlogu po standardima FIBA 3X3 ta- se pre svega u ime svih građana Novog kako treba da se borim, radom i uspehom kmičenja jesu kadeti i juniori KK Novi Pazara što niste zaboravili naš grad i na- dođem do cilja“. Pazar, koji su odigrali revijalnu utakmi- dam se da će ovde biti još ovakvih terena Jahović je dodao da ga je akcija „Sto te- cu. Pazarci su se posebno istakli u huma- jer pored odbojke i fudbala, Novi Pazar rena za jednu igru“ inpirisala da i sam nitarnom šutiranju trojki, gde je svaka ima i veliki košarkaški potencijal. Pored učini sličnu stvar. pogođena trojka nosila određeni novčani svih odlikovanja koja sam dobio u toku “MOZZARTOVA akcija me jeste inspi- iznos, te je tako prikupljeno 150.000 di- karijere, individualnih i timskih medalja, risala i zato preuzimam na sebe da obno- nara koje će MOZZART donirati Udru- ovo je stvarno nešto posebno, da teren na vim još jedan teren čim dozvole vremen- ženju za pomoć osobama sa autizmom iz kojem sam odrastao i učio prve košarkaš- ski uslovi. Sa svojim velikim prijateljem, Novog Pazara. ke korake ponese moje ime. Hvala što ste gradonačelnikom Nihatom Biševcem Svečano otvaranje terena je podržao i me se setili“, istakao je Jahović koji je sam se dogovorio da se taj teren nazove Grad Novi Pazar, a gradonačelnik Novog sam izabrao slogan pod kojim je obnov- po mom velikom prijatelju Hame Slezo- Pazara Nihat Biševac je prisutnima po- ljen teren u Novom Pazaru. viću, koji nije više među nama, jer sam ručio. “Kada su me pitali za slogan koji bih prve košarkaške korake naučio upravo uz “Veliko mi je zadovoljstvo sto danas mogao da predložim, rekao sam, put do njega“, završio je Jahović, uz gromogla- imam priliku da vas sve pozdravim na najviših zvezda je neprestana borba, i ovi san aplauz velikog broja priustnih Novo- otvaranju ovog terena, kao i što sam mladi momci koju su danas ispred mene pazaraca. otvorio ovaj teren s legendom novopa- na terenu treba upravo ovde da počnu sa Prvi koji su se „upisali” i na terenu te- zarskog i svetskog sporta Mirsadom Ja- svojom borbom. Pre tačno tri decenije stirali zglobne obručeve, kliritne table, hovićem. Koristim priliku da se zahva-

94 SPORT

n Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac i Mirsad Jahović n Jahović u dresu Fenerbahčea lim kompaniji MOZZART na donaciji i Kraljevu, na Novom Beogradu… je da obnovimo 100 košarakaških terena obnovi ovog predivnog košarkaškog te- U ime kompanije MOZZART prisutne je u Srbiji. To je naš doprinos društvu i lo- rena, kao i na inicijativi da teren nazovu pozdravio Borjan Popović, direktor kor- kalnoj zajednici, a ogromna podrška koju po Mirsadu Jahoviću. Znamo da je Mir- porativnih komunikacija. imamo i od lokalne samouprave, sport- sad najuspešniji sportista u istoriji našeg “Misard Jahović je pravi primer kako se skih legendi i, naravno, građana učvršću- grada i najbolji ambasador. Navešću je- predanim radom, treningom i upornošću je nas u uverenju da radimo pravu stvar”. dan primer: sadašnji ambasador Turske u dolazi do košarkaških visina i nema bo- Akcija kompanije MOZZART „Sto te- Srbiji je za Novi Pazar čuo prvi put od ljeg uzora za klince kojima ostavljamo rena za jednu igru” je jedna od najvećih Mirsada. Gde god da je bio nikada nije ovaj teren. Akciju „Sto terena za jednu akcija za omasovljenje i podršku sportu zaboravio svoj grad u koji se uvek vra- igru” pokrenuli smo upravo inspirisani u Srbiji. Cilj je stvaranje što boljih uslo- ćao, što je i danas pokazao. Najbolji je željom da stvorimo što više takvih mesta va za buduće šampione koji rastu u svim primer budućim košarkašima i omladini u Srbiji, da najmlađi dobiju što više mo- krajevima naše zemlje. Nadamo se da će koja se bavi sportom, da se samo upor- gućnosti da se bave sportom i da imaju Novi Pazar na novom terenu dočekati nim radom može stići do rezultata. U bar malo bolje uslove za to nego što su nekog novog Mirsada, dok kompanija košarci je postigao sve što je moglo da imali njihovi idoli. Teren koji smo ob- MOZZART nastavlja sa obnovom do se postigne i na kraju je postao i legenda novili u Novom Pazaru je 55. po redu u svih 100 terena! u Evrolige. Hvala Mirsadu, hvala kompa- okviru ove naše akcije i sigurno nećemo niji MOZZART, a gradska uprava će nastati sve do ispunjnja konačnog cilja, a to Izvor: MOZZART Sport staviti da ulaže u sportsku infrastrukturu da bi se omladina sto vise bavila sportom. U zdravlju koristite ovaj teren”, po- ručio je Biševac. Do sada je kompanija MOZZART ob- novila terene u Pirotu, Prijepolju, Feke- tiću, Zrenjaninu, Kragujevcu, Vrnjačkoj Banji, Velikoj Drenovi, Kruševcu, Valje- vu, Šapcu, Pribojskoj banji, Labudovom brdu, Mačvanskoj Mitrovici, Beloj Cr- kvi, Svilajncu, Preševu, Negotinu, Rumi, Novom Sadu, Nišu, Kovinu, Obrenovcu, Leskovcu, Zrenjaninu, Raškoj, Novoj Varoši, Bačkoj Palanci, Zaječaru, Bajinoj Bašti, Lazarevcu, Sremskoj Mitrovici, Dorćolu, Čukarici, Paraćinu, Čukaričkoj padini, Ubu, Savskom vencu, Vrbasu, Užicu, Kikindi, Inđiji, Subotici, Proku- plju, Apatinu, Smederevskoj Palanci,

95 SPORT Senzacija na Evropskom prvenstvu u košarci Slovenija šampion

Veliko iznenađenje priredili su reprezentativci, košarkaši Sloveni- je koji su superiorno trijumfovali na nedavnom Evropskom prvenstvu, čija je završnica odigrana u Turskoj, Istanbul. Sedam utakmica, sedam pobjeda i to protiv favorita Francuske, Grčke, Latvije, u polufinalu trijumf protiv Španije i vrhunac finale - zlatna pobjeda nad Srbijom.

antastičnim igrama oduševili su dernu, atraktivnu košarku. Oduševio ljubitelje košarke, predvođeni je svojim vođenjem, taktikom selektor Fmaestralnim selektorom Igo- Kokoškov savršen osjećaj za pomjenu rom Kokoškovim koji godinama radi ritma, akcija, izmjena tačno u sekundi, u NBA ligi, kao pomoćni trener u Yuti, odmor za dva najbolja igrača i povratak ekipu su nosili svojim fenomenalnim na parket čim razlika počne padati, uzi- nastupima prvenstveno najbolji igrač manje tajm auta kad se rezultat lomi i n Piše: Ekrem FERHATOVIĆ prvenstva Goran Dragić MVP, koji na- ova njegova prezentacija košarke mora stupa za Majami, zatim tandem iz Reala ući u udžbenike košarke. Poslije Litva- sniti ovaj fenomen i podsjetiti na uspje- Luka Dončić prema prognozama prvi nije, Slovenija je druga država u Evropi he Slovenačkog sporta od dobijanja pik drafta iduće sezone, Rendolf natu- koja je osvojila EP sa najmanjim bro- samostalnosti ali i podsjetiti na svijetle rilizirani Amerikanac i uz veliku pomoć jem stanovnika dva miliona, i postavlja trenutke Slovenačkih sportaša u historiji suigrača, Prepelića, Vidmara, Murića, se logično pitanje, kako su to postigli i sporta ex Jugoslavije. Slovenija je u ex Blažića, Nikolića demonstrirali su mo- uradili. U ovom tekstu pokušaću obja- Jugoslaviji izborila priveligirani status i odlično koristila tržište oko skoro dva- deset miliona, nametnula svoje proizvode koji su vremenom postali brend, Go- renje, Sava, Elkroj, Peko, Elan, Laško, Lesnina, TAM i drugi. Poseban osvrt za- služuje odnos prema BiH, odnosno njenim građanima koji su u velikom broju odlučili da žive i rade u deželi i riješili egzistenciju, ali i danas traje nepravda prema štedišama Ljubljanske banke koji su brutalno opljačkani i prevareni, godinama su pokušavali vratiti svoj zara- đeni novac stigli do evropskih sudova, dobili parnice ali vlast u deželi otežava isplatu i ima se osjećaj da računaju na faktor vremena, da štediše fizički ne- stanu, umru i ako nema nasljednika da će devizna štednja ostati banci, deželi. U fingiranom sukobu sa JNA a po svim dostupnim dokumentima u pitanju je bio dogovor sa Srbijom o bezbolnom razdruživanju bez krvavih sukoba, dobili su samostalnost i kasnije ušli u Evropsku uniju. Interesantan podatak da n Miroslav Cerar su od 1996. godine slovenački investici-

96 SPORT

n Košarkaški reprezentativci Slovenije sa pobjedničkim trofejom oni fondovi učestvovali u privatizaciji, desetine miliona maraka a uradili ništa drugi koji su sa dosta uspjeha igrali za čitaj pljački firmi u BiH, a takođe su se ili slučaj tržnog centra Tuš napravili dug reprezentaciju Jugoslavije. Takođe i u proslavili pljačkanjem budžeta države i od 27 miliona KM, prema dobavljači- košarci u zlatnim generacijama uvijek njenih firmi i građana na primjer izgrad- ma, BH firmama, ugasili firmu i otišli je bilo igrača iz Slovenije, legendarni nja zaobilaznice oko Sarajeva naplatili kući punih džepova i slučaj Termalne kapiten Ivo Daneu, 1970. prvaci svije- rivijere na Ilidži, desetak godina radili ta Ljubljana, Peter Vilfan, Jurij Zdovc i zaradili a ni 10 posto od ugovora nisu su najzvučnija imena JU košarke. Tra- ispoštovali prodali svoj dio vlasniš- dicionalno zmajčeki bili su superiorni tva i pravac kući, bez sankcija. Varate u zimskim sportovima, dominirali su se ako mislite da su Slovenci kreativni Bojan Križaj, Jure Franko, srebro na genijalci u prevarama jer bez pomoći OI, Sarajevo1984., Jure Košir, Primož naših političara nikada ne bi uspjeli a Ulaga, Miran Tepeš, Peter Prevc i nor- i kao što znamo korupcija je omiljena malno dominacija u hokeju Olimpija i disciplina naših vlastodržaca. Pozna- Jesenice. Ne možemo zaboraviti izvrsne vaoci sporta sigurno se sjećaju velikih šampione i rekordere u plivanju braću imena u sportu iz Slovenije. Prva velika Boruta i Darjana Petriča iz Kranja koji zvijezda sporta šezdesetih godina u ex su dominirali osamdesetih godina. To JU bio je umjetnik, virtouz u gimnastici je bio jedan mali vremeplov međutim Miroslav Cerar, olimpijski šampion dva poenta ovog teksta je kako su Slovenci puta, svjetski prvak četiri puta. Evropski stvorili sistem koji je u sportu polučio broj jedan deset puta i pregršt srebrenih velike rezultate, uspjeli su da naprave i bronzanih odličja treba napomenuti da strategiju i po procjenama eksperata je to sve postigao u tri discipline, razboj, ulažu u sportove u kojima su realno mo- vratilo, hvataljke. S nostalgijom ljubite- gli doći do rezultata i sprega zakonskih lji fudbala se sjećaju velikih igrača koji propisa i ulaganje sponzora donijeli su su nastupali za Olimpiju, ali i za Haj- fenomenalne rezultate, podatak da su na duk, Partizan, Crvenu zvezdu, Dinamo, olimpijskim igrama od 1992. godine, do Brane Oblak, Petar i Vili Ameršek, Mar- sada osvojili 32 medalje od toga 21 na ko i Branko Elzner, Srećko Katanec, ljetnim OI i 11 na zimskim OI, nevjero- n Ivo Daneu Zlatko Zahović, Darko Milanič i mnogi vatno i impresivno.

97 SPORT vije nemaju problema da se adaptiraju i igraju za reprezentaciju Slovenije bez ikakvih pritisaka i stresova, npr. braća Dragić su porijeklom iz Zvornika, Don- čić je po ocu porijeklom sa Kosova, bra- ća Murić iz Crne Gore i veliki broj na- turalizovanih igrača posebno iz Bosne, Begić, Rizvić, Omić, Preldžić. Ovdje još jedna napomena da je odlične igre na nedavno održanom europskom prvenstvu pružio Andrej Nikolić playmaker koji je košarkaški stasao u sarajevskom Sparsu za koje je uspješno igrao i u ka- detima, juniorma i u seniorskoj ekipi i koliko je bio omiljen u raji govori podatak da je dobio nadimak Ali. I u ruko- metu je dežela imala zapažene rezultate kako reprezentacija tako i ekipe. Tu se također vidi ogromna uloga sponzora, pa je npr. ekipa iz Velenja redovni uče- n Tina Maze snik grupne faze u Ligi prvaka a spon- zori su Laško, Gorenje. Najveći rezultati su u historiji slovenačkog rukometa Ko je mogao predvidjeti da će NK učesnika a i promocija sponzora koji srebro na europskom prvenstvu 2004. i Maribor, koji je u ex JU, nastupao i ta- odlično znaju potencijale milionskog četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu vorio u drugoj, trećoj ligi igrati u gru- tržišta. Ne treba zaboraviti da su ulaga- 2013. i dva učešća na Olimpijskim igra- pnoj fazi lige prvaka par puta i poslije li velika finansijska sredsva u izgradnji ma i vrlo dobro osmo mjesto. Sportistki- Dinama iz Zagreba, Partizana najuspeš- infrastrukture, stadioni, dvorane, skaka- nja koja je oduševila svijet sporta u ski- niji klub sa ovih prostora. Ovdje treba onice, bazene. Zahvaljujuću vizionaru janju i to u tri discipline spust, slalom i primjetiti i pohvaliti veliku ulogu vizi- gradonačelniku Ljubljane, Jankoviću veleslalom je lijepa Tina Maze, koja se onara Zlatka Zahovića, sportskog direk- dobili su sportski centar Stožice mode- prije par godina, trijumfom oprostila tora, naše gore list, njegovim dolaskom ran stadion, polivalentnu dvoranu za sve od skijanja. Ono što je postigla izaziva na čelnu poziciju u klubu, počinje do- dvoranske sportove i nije ni čudo što do- veliki respect, dvije zlatne i dvije sre- minacija u nacionalnom prvenstvu, što bijaju organizaciju evropskih i svjetskih brene medalje na olimpijskim igrama je bilo olakšano činjenicom da je glavni prvenstava. Epilog svega napisanog je Soči 2013. godine i 4 zlatne i 5 srebre- rival NK Olimpija preživjela teške lo- ako ne znate nešto sami osmisliti i na- nih medalja na svjetskim prvenstvima, move od bankrota, stečaja i povratak, praviti, onda valjda toliko znate da mo- jedan veliki globus tj. zbir bodova za prvenstveno zahvaljujući ulaganjima žete neka rješenja kopirati primijeniti u jednu sezonu u 3 discipline i 3 mala milionera Mandarića, koji je u svije- svojoj državi. globusa, najveći broj pobjeda u jednoj tu fudbala poznat po kupovini prodaji U košarci je Olimpija bila domi- sezoni, što zbirno donosi prvo mjesto u klubova. Dakle Maribor je i ove sezone nantna 60-tih godina do 70-tih kada je jednoj disciplini. Kada je bila na vrhun- izborio igranje u ligi prvaka i zaradu od bila prvak 6 puta u EX YU i osvojila cu oprostila se od aktivnog takmičenja i 12 miliona eura a posmatrajući utakmi- pet kupova u Jugoslaviji, i osnivanjem zauvijek ostala upisana zlatnim slovima ce protiv NK Zrinjski iz Mostara stiče ABA lige bila je jedna od vodećih eki- u historiji slovenačkog i skijaškog spor- se utisak da su se uz dozu sreće provukli pa i 2002. bila šampion Jadranske lige, ta. Slovenci su domišljati u promociji ali kada se to ponovi više puta, nije u pi- međutim pogrešnim procjenama me- svojih manifestacija pa su od skokova tanju sreća već sistem koji dobro funk- nadžmenta kluba, dolazi do velikih fina Planici napravili svjetski brend, to cionira. Reprezentacija dežele je izbori- nancijskih problema što se automatski je takmičenje na kraju zimske skijaške la plasmane na evropskom i svjetskom odrazilo na rezultate i trenutno zaostaje sezone gdje uz mnogobrojnu publiku prvenstvu u nogometu, sada jedan ne- iza Cedevite, Partizana, Zvezde, Buduć- padaju svjetski rekordi pa su organiza- vjerovatan podatak da je golman repre- nosti. Međutim, mora se priznati da je tori ponekad bili primorani skraćivati zentacije i Atletika Madrid, Jan Oblak u tom vremenu Slovenija imala izvrsne stazu za zalet zbog ugrožavanja sigur- dostigao cijenu od 100 miliona eura što igrače od kojih su neki nastupali u NBA nosti takmičara i gledaoca. Slovencima je ludilo. Sportski radnici iz dežele su ligi, Milić, Nestorović, braća Dragić i i njihovim insistucijama, organizacija- kreativni u formiranju regionalnih liga uz solidne Evroigrače Laković, Bećiro- ma, savezima, takmičarima, sve čestitke Aba liga košarka, Ebel hokej, Seha ru- vić, braća Lobrek, Vidmar, braća Murić jer su od jedne relativno male države (2 komet Triglav vaterpolo, motiv je kva- i drugi. Kako je uređen sistem u državi miliona stanovnika) postigli fantastične litet takmičenja, zarada i šansa za afir- govori podatak da sportisti koji vuku rezultate i zauzeli prestižnu poziciju u maciju mladih igrača što je interes svih korijene iz južnih krajeva EX Jugosla- svijetu sporta. u

98 Salko Bisiklet Sanayi ve Ticaret Ltd Şti. İslambey Mah. Sokullu Mehmet Cad. No:26 34275 Arnavutköy - İSTANBUL / TÜRKİYE Telephone: +90 212 444 2 564 Fax: +90 212 597 08 11 www.salcano.com