Numekýký kuƒe Agblemenuku siwo ÷uti woè Trý asi tso le Nunyade÷gý ÷ dzadzra Œe ƒoŒe le xexeame godoèo me le Œeè 2009 me ÷uti.

Clive James si nye ISAAA kplýlawo habýbýa gýmeƒoanyila kple eŒe zimenýla ÷lýË agbalÿÛ sia, eye wotsýÿ bubu ameyinugbe Norman Borlaug, ame si xý Nobel Œe ÷utifafa bubu de ame ÷u nunana ÷u.

Esia nye asitýtrý 14 si agbaleË÷lýla trý tso eŒe agbaleË « ATNwo Œe ƒoŒe le xexeame godoo » ÷uti Œeè sia Œeè tso 1996, Œeè sime wodze agblemenuku ATNwo dzadzra gýme le. AgbaleË÷lýla tsý eŒe agbaleË 41 de bubu ameyinugbe Norman Borlaug ÷u, amesi xý Nobel Œe ÷utifafa bubu de ame÷u nunana. Norman Borlaug ye nye amesi ƒo ISAAA gýme anyi. Numekýkýsia Œonu tso ÷gýgbededegaËtýwo siwo va eme le Œeè 2009 lia me. Ne mœéase nugýmekuku wula, mœéayi http:// www.isaaa.org dzi

Le nuku siawo Œe amedzidede le go geƒe me ta la, (agbýsýsý, amesiwo le woèƒum Œe didienýný, womeŒoaƒi gbýto ) agbledela miliýË 14 tso duký vovovo 25 me le xexea me godoo dowo ƒe hectar miliýË 134 dzi le Œeè 2009 me. Le Œeè 2008 me la, hectar miliýË 125 dzi ko wo dowo le, esi fia wo dodo dzi ƒe edziwu le Œeè 2009 me 7% alo 9 % wu 2008 me.

Hectar kekeme si dzi wo da ATNwo Œe agble le la dzi ƒe edzi zi 80 tso Œeè 1996 2009 esia ƒe fia be ATNwoe wo zaËwu le agbledede ÷utinya me. Esia ƒe fia haË be agbledela miliýËwo le xexea me godoo ƒo kaƒewo dzi, esiatae wogale woèdom ƒe edzi wu Œeè sia Œeè tso 1996 me, elabena viƒe geƒe le wododome.

Wowý numekuku kuƒe anyigba kekeme siwo dzi wodo nuku siawo le eye wode dzi be ATN soja xý wu hectar miliýË 90. Esiae nye anigba siwo dzi wodo sojawo ƒo le xexeme godoo Œe 75%. ATN ƒetifu xý hectar miliýË 33. Esiae nye anyigba siwo dzi woda ƒetifu gbleƒo le xexeame godoo Œe afaË (50%) kloe. ATN bli xý wu hectar miliýË 158. Esiae nye anyigba siwo dzi woda bli gblewo ƒo le xexeame godoo Œe 25 %, eye ATN kanola xý wu hectar miliýË 31 si nye anyigba siwo dzi woda kanola gblewoƒo le xexeame godoo Œe 20 %. Anyigba siwo dzi wode ATNwo ƒo la ga kekeƒe edzi wu le Œeè 2009 me elabena le Œeè 2008 me la duký siwo me ko÷ wodana nuku siawo le da asi ƒe edzi be yewoa ga dowo wuè. Le kpýƒe÷u me le India le Œeè 2008 me la ATN ƒetifu nye ƒetifuwo Œe 80 % ; le Œeè 2009 me la edzi ƒe edzi hezu 87 %. Le Kanada la ATN kanola nye kanolawo Œe 87 % le Œeè 2008 me ; le Œeè 2009 me la edzi ƒe dzi zu 93 %. ATN sojae nye ATN si Œe agble wodana wu le xexeame godoo. Eya ƒeka xý hectar miliýË 134 Œe 52 %.

Le duký 25 siwo me wowýa nuku siawo ÷uti dý leé la, 16 nye duký siwo me kpý de÷gý haƒe o, eye 9 nye duký de÷gýwo (Dzamani megale duký siwo wýna ATN wo ÷uti dýwo dome o tso Œeè 2008 me. Kostarika ƒo wodome le Œeè 2009 me). Le duký 8 siwo yýge mœéele fifilaa dýmetý ƒe sia ƒe me la wodona nuku siawo wuè hectar miliýË ƒeka : Amerika dukýwo ŒoŒu (hectar miliýË 64), Bresil (hectar miliýË 21,4), Argantina (hectar miliýË 21,3), India hectar (miliýË 8,4), Kanada (hectar miliýË 8,2), China (hectar miliýË 3,7), Paraguwe (hectar miliýË 2,2) kple Afrique du Sud (hectar miliýË 2,1). Le duký 17 siwo kataË yýge mœéele fifilaa me la ne woŒoŒu agblenyigba siwo dzi wodo ATN nukuwo ƒo la, awý hectar miliýË 2,7 (mœéeƒo duký siawo tso esi do nukuawo wu

1 vase ƒe esi Œe nukuawo dodo le sue wu) : Uruguay, Bolivia, Filipine, Australia, Burkina Faso, Spain, Mexiko, Chile, Kolýmbia, HýËdura, Czech Dukýa, Portugal, Romania, Poland, Kýsta Rica, Egypt kple Slovakia. Ne woŒoŒu anyigba siwo dzi wodo nuku siawo ƒo tso Œeè 1996 yi 2009 me la awý hectar miliýË akpe ƒeka kloe (hectar miliýË 949,9)

Agble nyigba siwo dzi wodo nuku siawo ƒo Œe afaË kloe (46%) le duký siwo me de ÷gý haƒe o me. Duký siawo Œe taƒodzinue nye be yewoa do nuku siawo wu duký de ÷gýwo hafi miaƒo Œeè 2015 me ; elabena anyigbadzi dukýwo ƒoe kpikpaa be yewoa ƒiƒi dýwuame kple ahedada dzi kpýtý 50% hafi Œeè 2015 woèavý. To ATNwo dzi la, taƒodzinu sia le eme vam, eye mýkpýkpý geƒee gale be woèèava eme wu nenema le tsý me.

Nusi miade dzeie nye be, le agbledela miliýË 14 siwoe kpý gome le nuku siawo ÷udýwýwý me la, miliýË 13 (90 %) nye agbledela siwo ÷u ÷utete gaËa ƒeke mele o. Agbledela siawo le viƒe kpým tso nuku siawo dometýa ƒewo me vý xoxo ; abe ƒetifu ene. Mýkpýkpý geƒee gale haË be woadze nuku aƒewo dzadzra gýme abe mýlœë ene le madzidzi me eye woakpý viƒe geƒee le eme.

ISAAA Brief si wo÷lýË le Œeè 2008 me la gblýËe ƒi be ATN bubuwo ado ; esia le eme vam vavaË tso Œè 2009 me. Le nyametsotso gaËa ƒe me le Adeamakpýxe 27 lia le Œeè 2009 me la, China dukýa ƒe dzesidede agbaleË aƒe do si na mýnukpýkpýe be ATN mýËlœëÛ kple bli Œomevi aƒewo nazu China dukýa tý ko÷, eye amesiwo aƒu nuku siawo haË aný dedienýný me. Nusia ƒemý be, nuku siawo Œe ÷ký ƒo agbaleË gaËwo me, eye le Œeè 2 alo 3 megbe la, woadze wodzadzra gýme. Nyametsotso sia le vevie ÷utý elabena awýe be le China dukýa ƒeƒeme la, Œome miliýË 110 siwo ƒuna mýli enuenu la nakpý gome le mýli ƒuƒu me (ame miliýË 440 akpý gome le nusia me ne mœéetsýe ko be ame ene le Œome ƒe sia ƒe me) elabena mýli enye agblemenuku siwo ƒuna wu le xexea me godoo. Le Asia nyigba dzia la Œome miliýË 250 ye akpý gome le mýli ƒuƒu me. (Esia aný ame miliýË akpe ƒeka ne mœéetsýe ko be ame ene le Œome ƒe sia ƒe me.) Zi geƒe la, miede dzesii be le xexea me godoo la, mýËlœë gble delawo nyena ahedalawo, eye wodea woŒe mýlœë gblea le hectar ƒeka Œe 33% ko dzi. ATN mýlœë ate÷u awýe be mýlœë Œe agbýsýsý nadzi ƒe edzi. Ana haË be mýlœë gbledelawo Œe ahedada aƒiƒi eye woèana haË be atike wuwu ƒe nukuwo dzi le agble me naƒiƒi. Nusia awýe be nusiwo trý do mi aný dedienýný me togbý be tsidzonyawo le týtrým haË. Abe alesi mièegblýe vayi enea, mýlœëe nye agblemenuku si amegbetýwo ƒuna wu le xexeame godoo ; ke bli yea nye nuku si laËwo ƒuna wu le xexeame godoèo. ATN bli ade haËwo dzi wu ne woƒui elabena tome nunyiame fosfor le eme sýgbý. Esia ana be woatsi kaba wu, eye mœéaŒe gbýto aný dediewu. Chinatýwo gale la˃uƒu lým ƒe edzi wu esiata ATN bli siawo Œe agbýsýsý ate÷u anyi woŒe haË miliýË 500 (China Œe haËwo aný xexeame godoèwo Œe haËwo Œe afaË), woŒe koklo, kpakpaxe kple aŒeme xe dzodzoe bubuawo siwo Œe xexleËme aný miliýË 13. Šome miliýË 100 ate÷u akpý gome le ATN bli la ƒuƒu me le China ƒeƒe (woaný ame miliýË 400) ne mœéetsýe ko be ame ene le Œome ƒe sia ƒe me. Esi wozu be mýlœë kple bli le vevie le xexea me godoo eye China le ÷useË kpým wu ta la, duký bubu le Asia kple xexeame godoo siwo me de÷gý haƒe o la haË ate÷u adzi be yewoawýe abe China ene tututu. China Œe ÷gýgbedede blibo le ATNwo ÷uti dýwýwý me ate÷u anye kpýƒe÷u na duký bubuwo siwo me de÷gý haƒe o. Esia ate÷u awýe haË be duký sia duký na su na eya ÷utý eƒokui le nuƒuƒunyawo me ; eye woakpý ÷gýgbedede le agbledenyawo me aƒiƒi atike wuwu ƒe agbleme nukuwo dzi, dýwuame kple ahedada dzi kpýtý. Esi wonye be mýlœë kple blie nye agblemenuku siwoe le vevie wu le xexeame ta la, China Œe ATN mýlœë kple bli awoe be China, Asia kple xexeame kataË akpý ÷gýgbedede blibo. Tanya vevie aƒe le Brief 41 me si Œo nu tso: « ƒoŒe si le ATN mýlœë si egbe kple ÷gýgbedede mýkpýkpý si le esi etsý » ÷uti. Tanya sia, ‚okta John Bennett ye ÷lýe. John Bennett nye nufiala gaË va yi le suku si srýËanu tso agbenýný ÷utinya ÷uti le Sydney suku kýký deŒea le Australia.

2 Le Œeè 2009 me la, Brasil wý avu xe Argentina kloe. Ale ezu duký evelia le xexeame si dea ATN gble. ATN Œe agbledede gadzi ƒe edzi hectar miliýË 5,6 wu le Brasil. Dzidziƒedzi sia ye sýgbý wu le xexeame. Esia be le Brasil la, ATN nukuwo gbledede dzi edzi 35% Œeè sia Œeè tso Œeè 2008 yi Œeè 2009. Edze ŒaË be, Brasil nye duký gaË ƒe ÷utý le ATN nuku siawo gbledede me. Eye wole nana be nuku siawo ÷udýwýwý nade ÷gý blibo le tsý me. India ye nye du si dana ƒetifu gble wu le xexea me. Tso Œeè 2002 yi 2009 me la, India da ATN ƒetifu gble nukutýe. ‚etifu sia gbledede dzi ƒe edzi yi 87% le Œeè 2009 me. ATN ƒetifu dede trý ƒetifugbledede ÷utinya blibo le India. Ga si India ƒetifugbledelawo kpý tso ƒetifu sia me abe viƒe ene tso 2002 yi 2009 me aný dollar mililýË 5,1. ATN ƒetifugbledede nabe atikewuwu na nukuwo ƒiƒi afaË, nukuawo Œe agbýsýsý dzi ƒe edzi zi eve, eye India si Œlea ƒetifu tso duta tsaË la vazu ƒetigu dzrala gaË aƒe na duký bubuwo. India le kakaƒedzi me be yeŒe ATN gbitsaË anye agblemenuƒuƒu si yea dzra sýgbýwu bubuawo. India Œe nudradrza habýbý kpýe be enyo be woadzrae. Susý ko be dziƒuƒua naƒe mý. ögýgbedede geƒee le eme vam le Afrika duký etýË siawo me - Afrik du Sud yi ÷gý 17% le Œeè 2009 me, Burkina Faso kple Egypt haË yi ÷gý ÷utý. Burkina Faso Œe ATN ƒetifu gbledede dzi ƒe edzi zi 14 sý÷. Etso hectar 8 500 le Œeè 2008 me yi hectar 115 000 le Œeè 2009 me. Esiae nye dzidzi ƒe edzi 1353 %. Esiae nye dzidzi ƒe dzi si sýgbý wu le 2009 me. Duký adeË le Europa dukýwo ŒoŒu me do ATN nukuwo ƒe hectar 94 750 dzi le Œeè 2009. Nuku siawo dodo le duký siawo me ƒiƒi 9% yi 12% wu alesi wodowo le Œeè 2008 me. Spain deé Europa dukýwo ŒoŒua Œe ATN bli Œe 80% .Bli sia nye ATN bli gbledede 22% le Spain. Le RR® sugarbeet dzadzra le Œeè etýË ko megbe la, Amerika dukýwo ŒoŒu kple Kanada wodze ezaËzaË gýme 95% le Œeè 2009 me. Esia wýebe RR® sugarbeet zu ATN si wole zazaËm kaba kaba wu le xexea me. Le Œeè 2009 me la, ATN Œomevi bubuwo va ƒýli esiwo do gbaË la. Le Œeè 2009 me la, Agbledela siwo do Soja RReady2YieldTM la wu 15000. RReady2YieldTM nye ATN Œomevi bubu si numekukuwýlawo ƒe doe. Le 2009 me la agbledelawo doe le hectar wu miliýË afaË (0,5) dzi le Amerika dukýwo ŒoŒu kple Kanada.

To numekuku godoo aƒe siwo wý tso ATNwo ÷uti la, edze ŒaË be tso Œeè 1996 yi 2008 me la, nuku siawo ƒevi dollar miliýË akpe 51,9 tso tsoŒe eve me : tsoŒe gbaËtýe nye be ga si wo zaË hede agbleawo ƒiƒi 50%, eye evelia la nukuawo týn miliýË 167 (50 %). Le se tia nu, ne menye ATN nukuwoe wodo o la, ega hiaË hectar miliýË 62,6 hafi woakpý ton mimiýË 167. Esia fia be ATN nukuwo nana be wome zana anyigba sýgbý o. Tso Œeè 1996 yi Œeè 2008 me la, atike si wowu na ƒe agbleme nukuwo dzi zazaË ƒiƒi kg miliýË 356, siwý atikeawo Œe 8%.

Le Œeè 2008 ƒeƒe ko me la, to ATN nuku siawo dzi la, CO2 sinye ya aƒe Œomevi si Œoaƒi xexeame la, ƒiƒi kg akpe 14,4 esia sý kple alesi woa nýte ûu miliýË 7 Œe dýwýwý. (AgbaleË si me mœéekpý nananyanya sia le enye Brooks and Barhoot 2010 si le dodo ge kpuie).

Le Œeè 2009 me la amesiwo le duký 25 siwo do ATN nukuwo hectar miliýË 134 me la wu anyigba dzi nýlawo Œe xexleËme bliboa Œe afaË. (54 % siwý ame miliýË akpe 3,6). Esia sý kple agbledinyigba hectar miliýËn akpe 1,5 si le xexeame godoo Œe 9%.

Le Œeè 2009 me la, ATN nukuwo Œe asitsatsa viƒewo aný dýllar miliýË 10,5. ATN bli, soja kple ƒetifu si wodzra le xexeame godoo le Œeè 2008 me la aný dýllar miliýË akpe 130. Le aký÷tawo nu la, home sia aný dzidzim ƒe edzi 10 yi 15 % Œeè sia Œeè.

Duký 25 woe drza ATN nukuwo le Œeè 2009 me. Tovovo na duký siawo la, tso Œeè 1996 me la duký 32 bubuwo haË da asi ƒe edzi be yewoa Œle nuku siawo hena woƒuƒu alo wozazaË hena xexeame Œe kýký. Ke dukýawo kataË Œe xexleËme va wý 57. Asi dada ƒe edzi 762 ye va eme na nuku 24 (ATN Rose seŒoŒo aƒe si wodo le Japan le Œeè 2009 me haË la le wodome.)

Mýkpýkpý geƒe gale be ATN bubuwo aga do tso Œeè 2010 yi 2015 me. Nusi wole be woana mýkpýkpý wu enye vevienyenye le nukuawo ÷uti dýwýwý me, eye woatiaË nuku siwo ahiaË wu, 3 eye woakpý egbý be woma xý asi akpa o, eye woawý esia ÷uti dý le …eyi… kpui aƒe kome. Miede dzesi be dukplýlawo, ganyadzikpýlawo kple nunyalawo ƒo lýlýËnu faa be yewoa da asi ƒe ATNwo dzi, eye yewoana woakpý ÷gýgbedede blibo. Mýkpýkpý li haË be le duký siwo me wodana ATN gblewo le la, agbledela siwoe dana agblesia Œe xexleËme adzi ƒe edzi zi eve woakeke anyigba siwo dzi wodana agble siawo ƒo haË zi eve tso Œeè 2006 yi 2015 me abe alesi ISAAA gblýe ƒi ene le Œeè 2005 me (ISAAA gblýe ƒi be, kaka miaƒo Œeè 2015 me la, duký 40 kple agbledela miliýË 20 aný ATN wo Œe agbledam, eye anyigba siwo dzi woada agble siawo ƒo la aný hectar miliýË 200). ATN bubuwo gale edzi yi ge aný domdom si awoe be amewo Œe agblemenukuwo Œe hiaËhiaË le xexeame godoo akpý ÷uƒoƒo vevietý le duký siwo mede ÷gý haƒe o me le Asia, Amerika nyigba Œe dziehe kple Afrika. Miele mýkpýkpý me be ATN siwo yý ge mœéele fifi laa la ado tso 2010 yi 2015 me : SmartStaxTM bli ado le Amerika dukýwo ŒoŒua kple Kanada le Œeè 2010 me. ATN gbitsaË le India le Œeè 2010 me (esusý ko be India dziƒuƒua na dasi ƒe edzi), mýlœë Golden Rice le Filipine le Œeè 2010 me. Bangladesh kple India, Indonesia kple Vietnam haË le woè kplýgeƒo. ATN mýlœë kple bli bubuwo haË le dodo ge le China le Œeè 2 alo 3 me. Mýlœë Œomevi aƒe si tsena le kuƒi…i me gý haË le dodoge le Amerika dukýwo ŒoŒu me le Œeè 2012 kple Sahara Afrika Œe dziehe le Œeè 2017 me. LuË Œomevi aƒe haË le dodo ge le Œeè atýË me.

Le nuƒuƒu Œe kuƒiƒi vý megbe le Œeè 2008 me la, (kuƒiƒi sia wýe be gbýlýlýwo va eme le du siwoe me de÷gý haƒe o 30 me, eye wo na be wonya dziƒuƒu eve le zi dzi le duký eve me - Haœìti kple Madagascar) miva kpýe dzesi be le xexea me godoo la amegbetýwo Œe hadomegbenýný Œe dedienýný tsona nuƒuƒu haË gbý. Esia wýe be miva doe dzesi be duký de÷gýwo, nunyalawo le xexea me godoo kple duký siwo me de÷gý haƒe o Œe kplýlawo ƒo lýlýËnu faa be yewoana ATNwo nakpý ÷gýgbedede. Gawu la, nyýnyý aƒe va eye xexea kataË de dzesi bena agbledede le vevie hena agbelele ƒe , eye wole vevie ne nye be miedzi be dzýdzýenyenye kple ÷utifafa naný xexea me. Gato vo na esiala, wowý yýyý týxÿ sia be : « to agbledede ƒa÷u siwo li tsaË kple ATN gbledede ƒa÷u dzi la, nuƒuƒu nasýgbý ƒe edzi ƒaa alebe ame sia ame woate÷u asuna eya ÷utý eƒokui le nuƒuƒu nyawo me, eye woakpý nuƒuƒu Œe dedienýný.

Norman Borlaug te÷ui he týtrý gaË aƒe va luË gbledede nyawo me, elabena enye ame aƒe si bi, do vevie nu, eye woƒo taƒodzinu ƒeka ko÷ (taƒodzinu sia enye be yeana luË si awý le hectar ƒeka dzi la nasýgbý ƒe edzi wu). Ewý dodokpý aƒewo aha kpý be ƒe yekpý dziƒuƒu alo ye ge le yeŒe taƒodzinua me mahaË ? (edo nukuawo Œe agbýsýsý le agblewodzi kpý, ewý dodokpý haË kpý be ƒe nukuawo Œe agbýsýsý le dukýa me wu tsaË mahaË? eye wokpý kadodo si le nukuwo Œe agbýsýsý ƒe edzi kple ÷utifafa kple ame Œome dome. Ena tanya amedome nusiwoŒo esi wole Nobel Œe ÷utifafa bubu de amenu nunana namee le dzome 17 lia 1970 me bena : Týtrý gaË le agbledenyawo me, ÷utifafa kple ameŒome. Miede dzeii be nusi Œe ûiûli Norman Borlaug wý Œeè 40 va yi la, sý kple miawo haË miaŒe taƒodzinuawo. Nusi tový vie koe nye be aƒika si le ÷gý na mi la lolo wu elabena ehiaË be miadzi nukuawo Œe agbýsýsý ƒe edzi zi eve, eye miaza nusiwo wotsý daa agble sue aƒe ko (tsi, ami, kple nitrogen) le …eyi…i sia me si tsidzadza nyawo tý. Nusi mièawý atsý de bubu kesinýnu týxÿ si Norman Borlaug gbleË ƒi na miè to ATNwo dzi koe nye be miawo kataË miatsý miaƒokuiwo de Aƒika gaËa me. Tso Anyiehe, dziehe, …edzeŒe kple …etoƒoŒe la, elena ame sia ame (ame siwo wýa fiahadý kple ame siwo wýawo ÷utý Œe dýwo) bena woèaûli bena ATN nado agbogbo, evý woŒe agbledada nahiaË dýwýnu suewo ko MiaŒe taƒodzinue gaË týe ƒola nye be miaƒiƒi ahedada dýwuame kple numaƒu nyuie dzi kpýtý abe alesi miedo ÷ugbe ene le Œeè 2015 Œe Milenium ögýgbeyiyi taƒodzinuawo me ene. Šeè 2015 sia va sý kple ATN Œe dzadzra Œe ewo tso Œeè 2006 me yi 2015 me.

MiaŒe taŒonyae nye be Norman Borlaug xý ame miliýË akpe ƒeka Œle tso dýwuame sime. Le xexeame godoo la, eyae nye ame si ûli ATN wo ta wu elabena woate÷u ana agblemenukuwo na do agbogbo ƒe edzi wu, si awýe be ahedada, dýwuame kple numakpýƒu nyuie naƒiƒi, 4 eye woana be ÷utifafa naxý anyi ný. Norman Borlaug gblý be : « le Œeè ewo siwo vayi me la, mùèekpý alesi ATNwo kpý ÷gýgbedede. Asitýtrý tso agblemenukuwo ÷uti sia kpeƒe agbledelawo ÷uti le xexeame godoèo be wo÷ÿ nuku le agbýsýsý me wu, eye woƒiƒi atike si wowuna ƒe agblemenukuawo dzi zazaË kpýtý. Ena haË be anyigba Œe gbegbleË haË ƒiƒi. Viƒe kple dedienýný si le ATN Œe ÷utidýwýwý me ŒaË le Œeè ewo siwo va yi me le anyigbadzinýlawo Œe afaË Œe agbe me. Nusi miehiaË koe nye be, duký siwo me wogazana gbaƒegbe mýnu heda agble Œe kpýlawo nale dziƒeŒo. Agbledada týtrý gaË si zu ATN wý zazaË la, wýe be, nuƒuƒu Œe agbýsýsý si miehiaË la kpý nuƒoƒo eye miaŒe gbýtowo meŒo ƒi o.

Ne miakpý numekukuwu la miyi Brief 41 lia ATN wo dzadrza Œe ƒoŒe le Œeè 2009 me. AgbaleË si Clive James ÷lý. Alo miayi www.isaaa.org alo mia yý ISAAA SEAsiaCenter le +63 49 536 7216, alo mia ÷lý nu na mœé le [email protected].

5