Napomene Uz Bibliografiju
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Bibliografija 1895.·2003, Neda Anzulović - Željko Rapanić NAPOMENE UZ BIBLIOGRAFIJU Bibliog>'it/iJa Starohrvatske prosvjete od 1895.-2004. godine obuhvaća razdoblje od stotinu i de set godina njezina izlaženja II kojem su se dosad objavile tri Senr u vrlo različirim društvenim i političkim prilikama, doduše, s više dužih ili kraćih prekida. Stoga su sastavljači dužni naznačiti, po vlasdtu sudu, nekoliko važnih napomena, povez,anih uz njezinu izradu i korištenje. Bibliografija se sastoji od pet cjelina: Kronološkog niza, Autorskog mza, Kazala imena osoba, Kazala arheoloških i povijesnih lokaliteta i Kazala lJažnijih pOJmova. Ova se tri Kazala odnose na imena osoba, na topo nime i na stručne pojmove koji su navedeni u naslovima članaka i u komentarima uz članke što su popisani li Kronološkom nizu, Kronolofki niz sadrii redoslijed svih objavljenih radova, rasprava, članaka, bilješki, zatim druš tvenih izvještaja i izviješča, raznih vijesti i obavijesti, napomena, poziva, upozorenja itd, po godina ma, točnije po brojevima pojedinoga godišta Prosvjete, osobito njezine Prve serije, Autorski niz sadr.H popis svih suradnika (autora) Starohrvatske prosvjete od prvoga sveska, tiska noga 1895. godine do 30, sveska Trde serije iz 2003, godine, poredanih abecednim redom, U Kazalu imena osoba nabrojene su sve osobe čija se imena navode u naslovima i li komentari ma povezanima s naslovom (bibliogra[,kom jedinicom), U prvom redu oni, koji su po nečemu bili zanimljivi za arheološku i povijesnu disciplinu. Mnogi, pak, bilo da se spominju u nekom tekstu, bilo da su navedeni u raznim popratnim objašnjenjima, nisu mogli biri uvršteni li Kazalo jer bi ono time dobilo zaista goleme dimenzije. Imena velikog broja dobrotvora, suradnika, poticatelja i pomagatelja kako Društva, tako i ProS1)jete, marljivi čitatelj lako će pronaći pod odgovarajućim naslovima koji donose popise članova, pretplatnika, promicatelja i sL Kazalo arheoloških i povijesnih lokaliteta držimo osobito korisnim pa smo stoga nastojali u nj uvrstiti i posve sporedna nalazišta, manje poznate lokalitete kojih smo imena prenijeli doslovno, onako kako su napisana u doba kad su u časopisu spomenuta, točno onako kako auror zabi lježio u svojem tekstu, Nekima, pak, od tih lokaliteta danas nema traga u pejsažu, pa ih se rek po tanjim proučavanjem, čak dornišljanjem, more odrediti ili točnije ubiciratL U takvo odgonetavanje nismo se upuštali. lsrc vrijedi i za Kazalo važnijih pojmova ti kojemu ima i jezične građe dragocjene za lingvistička i terminološka proučavanja. Podaci iz sva ova tri Kazala, osobito oni koje donosi Prva serija, važni su za sliku arheo loške i povijesne djelatnosti, odnosno znanosti i za arheološko-povijesnu kartu pretežno srednjo dalmatinskog područja na kojemu je djelovalo Kninsko stannarsko društvo, Vrlo se prikladno mogu pove-Lati s podacima koji su zabilježeni li Starinarskim dnevnicima Luje Maruna, što ih je objavio iVl"'Z'" hrvatskih arheoloških spomenika u seriji Katalozi i monografije br. 4, Split, 1998. godine. T~ekom više od stoljeća Starohrvatskoj prosvjeti mijenjala se koncepcija, razlog i poticaj tiska nju, grafički oblik, profil i struktura urednika, uredništava i suradnika, Zbog objektivnih okolnosti bilo je različito i njihovo znanje, stručnost, vještine itd, To se zorno odražavalo ne samo na sadržaj, koji se u časopisu objavljivao, već i na stručnu i znanstvenu razinu koju je pojedino uredništvo za stupalo, kojoj je težilo i koju je u posebnim prilikama uspijevalo ostvariti. Časopis je nastao i oblikovao se u okolnostima posve amaterskog pristupa prošlosri, primjere nog i jedino mogućeg u tim prvim godinama, kada su suradnici bili ograničeni tek na nekoliko ime na, a urednik samo na skromna iskustva povezana s objavljivanjem sličnih periodičnih izdanja koja su mu bila dostupna, Uz to i na sposobnost tiskara i tiskarskih majstora u radionicama u kojima se časopis izrađivao, Odade proizlaze i mnoge nedosljednosti i netočnosti koje se očituju i II autotskim radovima, i uredničkom pristupu i li načinu izrade časopisa. Sve to na svoj način odražava i vrijeme, i okolnosri, i znanje urednika i suradnika, koji su djelovali u posve drukčijim uvjetima od današnjih, Takvi kakvi jesu, vrijedna su slika svojega doba. 5 Starohrvatska prosvjeta mOI (2004) Kao i neki drugi časopisi koje su u to vrijeme objavljivale srodne ustanove u nas, ali i II drugim onodobnim središtima II Europi, i Prosvjeta je u Prvoj i Drugoj seriji tiskana u nekoliko brojeva (sveščića) za pojedino godište. Postoje stoga od sveska do sveska istoga godišta, pa i broja, katkad neznatne razlike, tako da je vrlo teško odtediti koja je od svih do danas sačuvanih cjeiina potpuna, da bi doista posve predstavljala svoje godište. U reprint izdanju, što ga je uredio i pripremio za tisak dr. Ante Milošević, otklonjen je najveći broj tih ipak nevažnih nedostataka. Oni se, naime, najčešće odnose na pokoju obavijest čitateljima, kakvo upozorenje, poziv i koji su otisnuti na koricama, na vanjskoj ili na unutrašnjoj strani ili na posljednjim stranicama koje nisu označene brojem pa smo ih u bibliografukim nizovima obilježili odgovarajućim tekućim brojem II kosim zagradama. Razvojni put Starohrvatske proJvjete lijepo se ogleda i prati li Kronološkom nizu ove Bibliografije koji otkriva i amore, i sadrlaje, i početni 7MJOS urednika i suradnika, njihove potdkoće koje se čitaju u apelima, pozivima, molbama, sve do činjenice da se posljednje godište 8/1904. Prve serije opsegom, točnije brojem srranica, svelo na sasvim tanak sveščić, Kronološki niz pokazuje na taj na čin, osim bibliografskih činjenica, i sliku vremena u kojem se Prva serija objavljivala. 10 je vai.an podatak za razumijevanje, procjenu i ocjenu uloge koju je rada imala Starohrvatska proS'VJeta. Druga, ne manje važna osobina, koja karakterizira ovu Bibliografiju., posve je drukčije naravi: mora ju se naglasiti kako bi bio jasan pristup njezinih sastavljača gradivu koje su imali na raspola ganJu. Kao prvo valja istaknuti da su svi podaci i navodi iz časopisa, od naslova, tekstova, zabiljdki, poziva, obavijesti, tiskanoga sadriaja na koricama nekog broja (sveska) itd. li Bibliografiji preneseni doslovno onako kako su napisani, bez obzira na ortografske i pravopisne razlike s dana"njim nor mama hrvarskoga jezika, odnosno na nedosljednosti pojedinoga pisca ili urednika. Isto tako prene Selle su i sve nedosljednosti i neročnosri II pisanju raznih drugih podataka ili navoda na hrvatskom, latinskom ili ostalim jezicima. Valja također spomenuti da katkad i naslovi nad tekstom (člankom) nisu identični naslovima naznačenim a li Sadržaju. pojedinog broja ili sveska, što može izazvati zabunu kad se neki članak pretražuje li popisu objavljenih. Redovito smo bilježili onaj naslov tiskan nad člankom, a ne ollaj naznačen u Sadržaju odnosnog svešč:ića ili broja, gdje su bili navedeni i naslovi na latinskom ili fran cuskom jeziku. Iz SadrŽtIja li prvim dvjema Serijama prenosili smo naslove prevedene na latinski ili francuski jezik i dodavali ih u opis bibliografske jedinice. U ovim dvjema Serijama nije bilo sažetaka na stranim jezicima. Tek u Trećoj seriji to postaje redovita praksa. Nadalje, način bilježenja godina, godišta i naslova raznih &sopisa, naslova knjiga, zatim imena aurora u Prosvjeti ili onih koji se u njoj katkad su znatno različita, pa se te razlike mogu čitatelju činiti kao pogreške sastavljača Bibliografije, Pren~eli smo ih doslovno isto tako kao što su doslovno prenesene i nedosljednosti u citiranju literatute, osobito naziva starijih inozemnih &so pisa, raznih ustanova, izdavača itd. Netočno tiskane riječi ili brojevi koji mogu zhu niti korisnika, doneseni su u ispravljenom obliku II kosim zagradama sa znakom ""'. Kod uputnica s oznakom "Vidi" II Prvoj i Novoj seriji, naveden uz godište časopisa i odgo varajući broj stranica na kojoj se citirani rad nalazi. U Trećoj seriji, II kojoj je svako godište jedna cjelina, navođenje stranica nije bilo potrebno. Radi preglednosti inicijale smo uvijek, kad je to bilo moguće, razrjdavali točnim, pravim, imenom osobe. Ima, medurim, nekoliko primjera kad se ime pisca (autora) konliguriralo tijekom desedjeta. Tako je bilo i s imenom fra Luje Maruna, koji se često potpisivao inicijalima, odnosno imenom Lujo, Luigi, Luigi, odnosno VIjekosIavi i sl., kako su ga i suvtemenici čeSto bilježili. To smo ime ujednačili i pisali uvijek Lujo, jer je Mamn poznat kao fra Lujo, kako je naslovljena i monogra fija Karla Jurišića (Fra Lujo Marun, osnivač starohrvatske arheologije /1857.-1939.1. Split, 1979.). Slično je i s imenom fra Stjepana Zlatovića. On se gotovo redovito pod objavljene članke potpisivao skraćenicom vlastita imena: Stip., a Uredništvo Prve serije uvijek ga je u SadrŽtIju pojedinog sveska označavalo punim imenom Stjepan. U Bibliografiji smo tako pisali njegovo ime. Simeona Ljubića 6 Bibliografija 1895.-2003. navodili pod osobnim imenom Šime, a Stipu imenom Stjepan, kako su oni imenovani u izdanjima Leksikografskog zavoda "Miroslav Krlel"''' Frano Radić, koji II Prvoj seriji ima pri loga, potpisivao se vrlo često inicijalima pod a punim imenom bio je naveden II Sadržaju caliOt>!">' Stoga smo odlučili uvijek pisati njegovo ime i prezime, bez oznaka kosim crtama kako bi trebalo prema bibliografikim pravilima. Koji put nismo bili II prilici inicijale ili odrediti barem jedan od dva iti tri. U dm slučajevima napisano je prezime i inicijal pa mak II kosim zagradama. Prepoznate inicijale uvijek smo raztiješili prema bibliografskim pravilima, na primjer E Š. Ll Ferdo Šišić, ma koliko god puta