OBAVIJESTI HRVATSKOG ARHEOLOŠKOG DRUŠTVA God

OBAVIJESTI HRVATSKOG ARHEOLOŠKOG DRUŠTVA God. XLIX., 2017. UDK: 902/904 ISSN: 0352-177X

NAKLADNIK Hrvatsko arheološko društvo ZA NAKLADNIKA Jacqueline Balen NAKLADNIČKO VIJEĆE Sanja Ivčević (Split), Iva Kaić (Zagreb), Tatjana Kolak (Gospić), Ondina Krnjak (Pula), Daria Ložnjak Dizdar (Zagreb) UREDNIK Domagoj Tončinić (Zagreb) UREDNIŠTVO Jacqueline Balen, Hrvoje Potrebica, Jana Škrgulja OBLIKOVANJE I PRIPREMA ZA TISAK Srećko Škrinjarić TISAK Tiskara Zelina d.o.o. NAKLADA 300 primjeraka Zagreb, 2017.

OBAVIJESTI HRVATSKOG ARHEOLOŠKOG DRUŠTVA www.hrvatskoarheoloskodrustvo.hr

Obavijest o članarinama

Članarina za redovite i pridružene članove iznosi 200 kn, 250 kn za inozemne članove te 100 kn za članove pripravnike i umirovljenike. Članarina se može uplatiti na žiro račun Hrvatskog ar- heološkog Društva: IBAN HR 3023600001101512624 (općom uplatni- com ili putem Internet bankarstva) uz napomenu da se pod poziv na broj upiše članski broj koji se nalazi na članskoj iskaznici, a pod model: 06.

Za sva pitanja može se obratiti na službenu e-mail adresu: [email protected]. Nakon uplate članarine za tekuću 2018. godinu, do- staviti će se naljepnica za člansku iskaznicu. Također, obavještavamo sve koji su zagubili člansku iskaznicu da o tome obavijeste Društvo, kako bi im se mogla izraditi nova iskaznica. SADRŽAJ

Riječ uredništva 7

METODOLOGIJA Anja Bertol Stipetić Arheološki parkovi i prezentirani lokaliteti in situ u Hrvatskoj 9

REKOGNOSCIRANJE I ISKOPAVANJE Katarina Gerometta, Robert Matijašić Upotreba laserskog skeniranja iz zraka u istraživanju arheološkog krajolika Općine Vrsar 17

OCJENE I PRIKAZI Iva Kaić Mirjana Sanader: Ranokršćanska arheologija. Od početaka do konstantinskog obrata (Biblioteka Lucius. Knjiga 14), Školska knjiga, Zagreb, 2016., 181 str. 24

ZNANSTVENI SKUPOVI Mirna Vukov 2. okrugli stol u okviru bilateralnog hrvatsko-srpskog istraživačkog projekta „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“, Viminacium, 12. – 13. prosinca 2016. 28 Jelena Jovanović Treći okrugli stol u okviru bilateralnog hrvatsko-srpskog istraživačkog projekta „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“, Arheološki muzej u Splitu, 3. srpnja 2017. 32 Iva Kaić 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces: Traian and the Danubian Prov- inces - the political, economic and religious life in the Danubian Provinces, Zagreb, Croatia, 15th – 17th November 2017 35 Mirjana Sanader Austrijski arheološki institut iz Beča obilježava 120. obljetnicu osnutka i znanstvenim skupom Roman Croatia 41 SADRŽAJ

IZLOŽBE Anka Krstić-Legović Die Schwaben zwischen Mythos und Marke (Švabe između mita i marke), Landesmuseum Württemberg, Stuttgart (Muzej pokrajine Württemberg), 22. 10. 2016. – 23. 4. 2017. 46

VARIA Anja Bertol Stipetić, Marta Rakvin Projekt Iron-Age-Danube Arheološki kamp Hrvatska u Požegi i Kaptolu 60 Saša Kovačević, Martina Jurišić Projekt akronima “Iron-Age-Danube” Interreg DTP (DTP1-1-248-2.2) Arheološki kamp Hrvatska u Jalžabetu 69 Iva Kaić Triljski kraj = arheološki raj! Upoznajmo arheološku baštinu svoga kraja 76

PERSONALIJA

Sveučilište u Zadru u 2016. godini 81 Sveučilište u Zagrebu u 2016. godini 84 RIJEČ UREDNIŠTVA

Dragi članovi Hrvatskog arheološkog društva, poštovane kolegice i kolege, pred nama je XLIX. Drago nam je da i u ovom broju nastavljamo s ru- broj Obavijesti, kojima je i dalje osnovni cilj in- brikom Ocjene i prikazi, te da u rubrici Znanstveni formiranje članova Društva i praćenje stručnog skupovi slijede prikazi dvaju bilateralnih okruglih i znanstvenog rada na polju arheologije. Uz to u stolova i jednog međunarodnog znanstvenog sve većoj mjeri zaprimamo i objavljujemo priloge skupa s velikom zatupljenošću hrvatskih arheo- vezane ne samo uz popularizaciju arheologije, loga i tema. Posebno nas veseli što je hrvatska nego i ulogu arheologije u zajednici i za zajednicu. arheologija bila tema znanstvenog skupa Roman Tako je u ovom broju Obavijesti metodološke teme Croatia u organizaciji Austrijskog arheološkog vezane uz terenski rad i dokumentaciju zamijenio instituta u Beču. Nakon dužeg vremena ponov- prilog o arheološkim parkovima i lokalitetima koji no smo u prilici aktualizirati i rubriku Izložbe. U su u Hrvatskoj prezentirani in situ. Slijedi prilog, rubrici Personalia donosimo popis svih koji su u koji u jednakoj mjeri prikazuje metodologiju istra- prošloj godini na Sveučilištu u Zadru i Sveučilištu živanja i dokumentiranja, kao i rezultate istraži- u Zagrebu stekli titule sveučilišnog prvostupnika vanja na jednom od arheoloških projekata koje (univ. bacc. archeol.), diplomiranog arheologa financira Hrvatska zaklada za znanost. Upravo taj (dipl. arheo.), magistra arheologija (mag. arche- „novi“ način financiranja, kroz Europske projekte, ol.), doktora znanosti (dr. sc.) ili su promaknuti i/ili formalno vrlo slične projekte Hrvatske zaklade u viša zvanja. za znanost, pred arheologe i arheologiju stavljaju Pozivamo sve članove da prate web-stranicu Hr- nova očekivanja. Od nas se puno većoj mjeri nego vatskog arheološkog društva (http://www.hrvat- do sada očekuje da zajednici predstavljamo svoj skoarheoloskodrustvo.hr/), stranicu Društva na rad, i da zajednicu podučavamo o značenju kul- Academia.edu, koju smo nastavili popunjavati s turne ostavštine koju istražujemo javnim novcem. novim aktivnostima, ali istovremeno i sa digitali- U rubrici Varia donosimo dva primjera takvih ak- ziranim starim Izdanjima Društva, te Newsletter tivnosti, koje su dio međunarodnog projekta u HAD-a. Posebno bi nas veselilo da članovi svojim sklopu programa EU, Interreg “Program tran- prilozima u još većoj mjeri sudjeluju u stvaranju snacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020.”, i našeg časopisa. jedan primjer, koji je financiran u sklopu Programa za popularizaciju znanosti u 2017. god. Ministar- stva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

METODOLOGIJA

Arheološki parkovi i prezentirani lokaliteti in situ u Hrvatskoj*

Anja Bertol Stipetić

UDK 902/904:712.2(497.5) Arheološki muzej u Zagrebu Stručni rad Trg Nikole Šubića Zrinskog 19 Primljeno: 6. 12. 2017. HR –10000 Zagreb [email protected]

S obzirom da u Hrvatskoj zasad još ne postoji Isto tako, ovdje su navedeni i opisani neki arheo- zakonska ili stručna definicija arheološkog parka loški lokaliteti koji se opravdano ili neopravdano u i prezentiranog lokaliteta in situ, ukazala se po- literaturi navode kao primjeri hrvatskih arheološ- treba za raspravom o ovom problemu. Sukladno kih parkova i prezentiranih lokaliteta in situ. tome, u ovom radu dat je kratak pregled i osvrt Ključne riječi: Arheološki parkovi, prezentirani lo- na neka već postojeća razmatranja o ovoj temi. kaliteti in situ, Andautonija, Budinjak

* Ovaj rad nastao je u sklopu međunarodnog projekta “Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja”, akronima “Iron-Age-Danube” koji se provodi u sklopu programa Europske unije, Interreg Program transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. i djelomično je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

9 U Hrvatskoj za sada ne raspolažemo sa zakon- vrijedna gledanja (i fotografiranja) od strane ne- skom ili općeprihvaćenom stručnom definicijom stručnjaka. Arheološki park trebao bi imati jasno arheološkog parka. Međutim, arheološki park bi- određene granice i obično jednu ulaznu točku za smo mogli opisati kao oblik muzeja na otvorenom, posjetitelje. Također, u samoj blizini nepokretnog po mogućnosti na mjestu izvornog arheološkog kulturnog dobra ne bi smjelo biti parkirališta jer bi lokaliteta ili uz njega, koji kroz prezentirane arhe- ona narušila i drastično promijenila prirodni kra- ološke nalaze, rekonstrukcije, prikaz arheoloških jolik. Uz to, arheološki parkovi trebali bi posjeti- aktivnosti, radionice, korištenje eksperimentalne teljima pružati mogućnost raspršivanja po cijelom arheologije, etnoarheologije te izložbeni postav, prostoru kako bi se što je više moguće smanjio pruža mogućnost upoznavanja i učenja o povije- fokus s glavnog nepokretnog kulturnog dobra. sti i arheologiji određenog kraja i vremena. Osim Također moraju biti promovirani, a posjetitelji i obrazovnog i znanstvenog aspekta, arheološki turizam ih moraju podržavati kako bi stimulirali parkovi imaju i naglašenu turističku dimenziju te infrastrukturu potrebnu u njihovom održavanju i tako pravi, kvalitetno uređeni parkovi, imaju ulogu vođenju.3 pravih kulturno-turističkih destinacija.1 Za razliku od arheološkog parka gdje bi promatrač Međutim, stručna definicija arheološkog parka trebao obuhvatiti čitav krajolik zajedno s nepo- nedostaje i u drugim državama. Paulette M. Mc- kretnim i pokretnim kulturnim dobrima, u prezen- Manus u svom radu Archaeological parks: what tiranom lokalitetu in situ primarni fokus upravo bi are they? objavljenom u časopisu Archaeology In- bio na nepokretna i pokretna kulturna dobra, a ne ternational bavi se razjašnjavanjem termina arhe- na krajolik čijim su dijelom. ološkog parka. Ona smatra da se većina konzervi- U svojoj knjizi Uvod u muzeologiju, Ivo Maroević ranih i arheoloških lokaliteta prezentiranih in situ ponudio je definiciju prezentiranog lokaliteta in fokusira više na nepokretna i pokretna kulturna situ. On kaže da prezentirani lokalitet in situ ima dobra, nego na krajolik čijim su dijelom. Također karakter stalnog muzejskog postava u kome je smatra kako bi arheološki park trebao nadilaziti nužno prikazati osnovni vrijednosni sklop lokalite- ova ograničenja te bi trebao biti dobro održa- ta, koji se proširivanjem lokaliteta i novim sazna- van, pokazivati tragove upravljanja krajolikom te njima može dopunjavati i mijenjati. Prateći sadr- uključivati dobro osmišljene staze za posjetitelje. žaji, poput informativnog ili orijentacijskog centra Uz to, trebao bi sadržavati ugodan kafić i čiste ili muzejske zbirke predmeta nađenih na lokalite- toalete.2 tu, dopunjavaju dojam i osmišljavaju tematiku koja Arheološki park trebao bi sadržavati nepokretno se na lokalitetu izlaže. Samim činom prezentiranja kulturno dobro s lako prepoznatljivim drugačijim i stvaranjem novog zbiljskog identiteta lokaliteta profilom. Nepokretno kulturno dobro u arheo- u kojemu se primarni kontekst života kompleksa loškom parku trebalo bi biti autentično, a nikako može tek naslutiti. Tom prilikom sva muzeograf- rekonstruirano, translocirano ili nerealano jer ska pomagala služe da posjetitelju dočaramo vi- upravo ta različitost i originalnost izaziva divljenje ziju stvarnosti u kojoj su određeni slojevi takvog kod publike, kao i njihovu želju za posjetom istog. lokaliteta živjeli punim funkcionalnim i društvenim Također, nepokretna kulturna dobra moraju biti životom. I u tom je kontekstu svaka prezentacija,

1 Mihelić 2011, str. 83–84. 3 McManus 1999, str. 57. 2 McManus 1999, str. 57.

10 bez obzira na to koliko bila utemeljena i elabori- prirodnog krajolika, ali osim toga nemaju ostale rana, zapravo interpretacija vremena u kome se odrednice koje čine arheološki park. dogodila nova društvena afirmacija lokaliteta.4 Nezakcij je bio predrimsko političko i vjersko sre- Prema svemu navedenom, vrlo je teško precizno dište Histra koji je izgubio svoj primat pred rim- definirati sadržaj prezentiranih lokaliteta in situ. skim osvajanjima nakon kojih postaje samostalni Znači li da je samo jedno muzeografsko pomagalo municipij. Kršćanstvo se na području Nezakcija (npr. informativna ploča ili muzejska zbirka) po- vjerojatno pojavilo u u 4. st., dok paralelno s ava- stavljeno uz arheološke ostatke dovoljno kako bi ro-slavenskim prodorima početkom 7. st. život u se taj lokalitet svrstao u skupinu prezentiranih gradskom naselju prestaje.6 lokaliteta in situ. Ako je tako, onda bismo u ovu Na lokalitetu Nezakciju mogu se posjetiti kon- grupu trebali ubrojiti i prezentirane lokalitete u zervirani arhitektonski ostaci rimskog i kasno- gradovima (Pula, Dioklecijanova palača u Splitu, antičkog doba. Lokalitet je okružen s više pojasa Zadar, Nin, Vid, Tarsatički principij, Varaždinske prapovijesnih bedema te rimskim bedemima. Na Toplice i sl.), ali i izvan njih (Salona, Vučedol, samom lokalitetu nalazi se muzejski objekt s in- Burnum i sl.). formativnom zbirkom i suvenirnicom. U knjizi Arheologija i turizam u Hrvatskoj dat je Na otočnom arhipelagu, Brijunima nalazi se neko- popis svih arheoloških parkova i prezentiranih ar- liko arheoloških lokaliteta iz pretpovijesnog, rim- heoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Prvi na popisu skog i kasnoantičkog razdoblja7. Duž uvale Verige arheoloških parkova u Hrvatskoj nalazi se Sopot na zapadnoj obali Velikog Brijuna mogu se razgle- kraj Vinkovaca. U Sopotu se može posjetiti šest dati ostaci rimske ladanjske vile (villa rustica) čija novo sagrađenih neolitičkih kuća po uzoru na one je gradnja započela u 1. st. pr. Kr., najveći sjaj koje su otkrivene tijekom sustavnog arheološkog dosegla je u 1. st. dok su se pojedini dijelovi vile istraživanja.5 koristili sve do 6. st. Ovaj lokalitet dio je Europske Međutim, u Sopotu nedostaje jedna ulazna točka kulturne rute – Rute rimskih careva. za posjetitelje te bilo kakva infrastruktura koja bi Nedaleko Stancije Peličeti nalaze se ostaci mo- se bavila održavanjem i prezentacijom lokaliteta numentalne gospodarske vile. To je rimska vila što bi jedan arheološki park svakako trebao imati. rustika koje je doživljavala brojne arhitektonske Iz tog razloga, Sopot je možda sličniji prezentira- i funkcionalne promjene od 1. do 6. st. U blizini nom lokalitetu in situ. tog gospodarsko-stambenog kompleksa prolazila Osim Sopota, kao istarski arheološki parkovi je rimska cesta koja je povezivala koloniju Polu i nabrojeni su Nezakcij, Brijuni (iako nije izrijekom municipij Nesactium.8 rečeno da je to arheološki park, ali je pribrojen u Na arheološkom lokalitetu Vižula sačuvani su skupinu istarskih arheoloških parkova), Peličeti, ostaci rimske vile u kojoj se može razlikovati neko- Vižula i Červar Porat. liko faza gradnje i namjene ostataka arhitekture Međutim, ove lokalitete bismo teško mogli na- od 1. do 5./6. st.9 zvati arheološkim parkovima jer su to samo ar- 6 heološki ostaci koji su sastavni dio nenarušenog Girardi Jukić – Džin 2011, str. 186–189. 7 Girardi Jurkić 2011, str. 190–192. 4 Maroević 1993, str. 252. 8 Džin 2011, str. 193–194. 5 Krznarić Škrivanko 2011, str. 95. 9 Girardi Jurkić – Džin 2011, str. 195–196.

11 Slika. 1. Arheološki park Andautonija – pogled iz zraka (foto Miroslav Vuković).

Gospodarsko-stambeni kompleks na lokalitetu dodatne sadržaje?...), prema svemu se čini da se Červar Porat izgrađen je na građevini čija je grad- ovdje ipak radi o arheološkim lokalitetima in situ. nja započeta u 1. st. pr. Kr. te je kao kerami- Idući lokalitet koji se naziva arheološkim parkom čarsko, rezidencijsko-stambeno i poljoprivredno- je Andautonija (Slika 1-3). Ono što ga prvenstve- prerađivačko središte, proizvodio i živio od 1. do no čini arheološkim parkom je to što su sačuvani 6. stoljeća.10 dijelovi rimske arhitekture smješteni u gotovo ne- Iako nedostaje mnogo podataka prema kojima bi- dirnutom pejzažu zagrebačke Posavine. Nadalje, smo navedene istarske lokalitete mogli prozvati uređen je ulazni prostor s uvodnim informativnim arheološkim parkovima (Imaju li jasno određene pločama te prostor za odmor s odljevima kamenih granice prostiranja? Imaju li jednu ulaznu točku spomenika. Postavljanjem montažnih stuba preko za posjetitelje? Imaju li vizualni identitet, ikakve pojedinih zidova omogućen je oblizak istraženih objekata gdje su pojedini zanimljivi elementi obilje- 10 Girardi Jurkić 2011, str. 197–199.

12 Slika. 2. Arheološki park Andautonija (foto Arheološki muzej u Zagrebu).

Slika. 3. Arheološki park Andautonija (foto Igor Krajcar).

13 ženi manjim pločama - legendama. Na taj se način rimskom gradu, a iskorišteni su i za različite su- posjetiteljima omogućilo razgledavanje istraženog venire na kojima se pojavljuju predstavljajući la- dijela rimskog grada (1. – 4. st.) te upoznavanje s tinske poslovice. Zbog popularizacije ovog arheo- raznim aspektima života Andautonije, od obilježja loškog parka, velika se pozornost daje kvaliteti i pojedinih građevinskih struktura do raznih tema iz raznolikosti suvenira. Tako se uz seriju suvenira s svakodnevnog života s ovog prostora prije 2000 likovima Rimljana Markusa i Julijusa (majice, ša- godina. Budući da se muzeološka prezentacija lice, igre, privjesci, magneti, kalendari i drugo), neprestano nadopunjuje i obogaćuje novim sadr- razvija i serija koja obuhvaća kopije rimskih pred- žajima, na lokalitetu je također moguće kupiti i meta nađenih u Ščitarjevu (nakit, staklo, kerami- raznovrsne suvenire, a organiziran je i prostor za ka i drugo). radionice i igraonice te postavljen niz didaktičkih Među aktivnostima u Arheološkom parku poseb- rekonstrukcija i sadržaja (rimska kuhinja, žrvanj, no treba istaknuti projekt „Arheologija za djecu“. dizalica i slično) kojima se predstavlja svakodnevni Radi se o sadržajima namijenjenim djeci predškol- život i proizvodnja u rimskom gradu (rimska odje- ske i školske dobi kojima se putem stručnih vod- ća, obuća, hrana, alati). stava i edukativnih radionica želi potaknuti njihov U rješavanju muzeološke prezentacije ovoga di- interes za povijest i arheologiju, a time i razvijanje jela rimskoga grada nastojale su se izbjegavati brige za kulturnu baštinu, kao i navike obilaska konstrukcije i materijali koji bi konkurirali rimskoj kulturno-turističkih destinacija. Svake godine or- arhitekturi, današnjemu naselju ili pejzažu, odno- ganiziraju se „Dani Andautonije“, manifestacija sno želio se očuvati postojeći odnos rimske arhi- povodom proljetnog otvorenja arheološkog par- tekture i okoline te ujedno spriječiti izolacija od ka. Arheološka istraživanja Andautonije započeta današnjeg naselja. Također se nastojalo da sve su još krajem 19. st., a intenzivno se provode od nužne intervencije budu u skladu s konzervator- 1969. godine do danas.11 skim i muzeološkim principima te da se osigura Prema svim ovim odrednicama (smještaj u krajo- jasnoća i objektivnost u prezentaciji. Za bolje ra- liku koji nije narušen s naknadnim intervencijama, zumijevanje prezentirane arhitekture postavljeno jasno određene granice rasprostiranja parka, jed- je više informativnih ploča i legendi na kojima su na ulazna točka za posjetitelje, info ploče, izložbe- korištene fotografije nađenog stanja, tlocrti, kar- ni prostor na samom lokalitetu, vlastiti vizualni te, ali i kompjutorske rekonstrukcije – 3D modeli identitet i bogat program popularizacije i prezen- i crteži na kojima je prikazan život u rimsko doba. tacije), lokalitet Andautonija ima zastupljene sve Arheološki park Andautonija sudjeluje u projektu kategorije koje ga čine arheološkim parkom te ga vlastitog vizualnog identiteta u sklopu kojeg se se može prozvati pravim arheološkim parkom. svake godine predstavljaju novi sadržaji (suveni- Još se jedan lokalitet naziva arheološkim parkom, ri, publikacije i informativne ploče). U okviru tog a to je Budinjak. Budinjak je stariježeljeznodobno projekta uvedeni su crtani likovi Rimljana – Mar- nalazište s kraja 10. do 6. st. pr. Kr. Kulturna ko Juncije Primigenije i Julije Viktorin – nazvani pripadnost budinjačke populacije obilježena je prema stvarnim osobama koje su živjele u Andau- definiranjem nove halštatske grupe na području toniji, a čija su imena sačuvana na kamenim spo- sjeverozapadne Hrvatske – grupe Budinjak. Zbog menicima. Ovi se likovi pojavljuju na informativnim pločama i iz prve ruke pričaju o životu u ovom 11 Kušan Špalj – Nemeth Ehrlich 2011, str. 206–218.

14 izuzetne očuvanosti, kao i bogatstva pronađenih konstrukcije. U konzerviranu grobnu arhitekturu ostataka materijalne kulture, ovo kompleksno odložene su kopije keramičkih nalaza iz antičkih nalazište u svom punom opsegu obuhvaća oba grobova te je tako prezentirani sadržaj potom za- aspekta stariježeljeznodobne zajednice (naseo- štićen pokrovom od pleksiglasa. binski i grobišni). Nedaleko Budinjaka, u Brate- Na nalazištu u Budinjaku mogu se razgledati oču- ljima istraženo je antičko groblje romaniziranog vane i u konfiguraciji terena i danas prepoznatlji- keltskog plemena Latobika. Ukopi na groblju dati- ve građevne strukture nastale u vrijeme starijeg rani su od polovice 1. st. do polovice 2. st. željeznog doba, poput tumula ili pojedinih dijelova Zbog bogate i značajne arheološke baštine, „Park obrambenog sustava naselja. Na mjestu repre- prirode Žumberak – Samoborsko gorje“ 2004. zentativnog kneževskog tumula 139 koji danas godine otvorio je „Arheološki park Budinjak“ s pri- više ne postoji, nalazi se interpretacijska ploča padajućim „Eko-centrom Budinjak“ i pješačko po- na kojoj je prezentirano idejno rješenje njegove učnom „Stazom kneževa“. Kao ishodišna točka u rekonstrukcije i prezentacije.12 obilasku „Staze kneževa“, „Eko-centar Budinjak“ Prema svemu navedenom, Budinjak uz Andauto- opremljen je izložbenim prostorom, sadržajno po- niju, možemo smatrati još jednim hrvatskim arhe- svećenim ukupnoj arheološkoj baštini Žumberka i ološkim parkom. Samoborskog gorja. U Hrvatskoj se u ovom trenutku tek manji broj „Staza kneževa“ dugačka je 4,2 km i obuhvaća lokaliteta približava opisanom modelu arheološ- naselje i groblje stariježeljeznodobne populacije kog parka (Andautonija i Budinjak), no velik broj u Budinjaku, kao i nedaleko groblje Latobika u kvalitetnih projekata, kao i znatan napredak u Brateljima. Prilikom izrade staze, uz navedene javnom poimanju vrijednosti i atraktivnosti naše arheološke značajke prostora, u obzir su uze- arheološke baštine, čvrsto su jamstvo da će u te i etnografske, geološke, zoološke i botaničke budućnosti broj arheoloških parkova samo rasti. karaktiristike ovog područja. Izvedena „Staza kneževa“ mješovitog je sadržaja, a označena je 12 Želle 2011, str. 392–399. standardiziranim drvenim stupovima na kojima se nalaze pločice s obavijestima o smjeru kretanja i točkama na stazi, te je na taj način posjetiteljima omogućen samostalan obilazak. Oba arheološka nalazišta na pristupnim su toč- kama uvodno označenim interpretativnim ploča- ma (hrvatski/engleski) s tekstom koji sadrži opće podatke o nalazištu te fotografskom dokumenta- cijom arheoloških istraživanja i crtežima rekonstrukcija. Tiskan je i vodič po „Stazi kneževa“, a organizirana je i vodička služba javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“. Na groblju u Brateljima konzervirane su tri kamene grobne

15 LITERATURA

Džin 2011 Mihelić 2011 K. Džin, Arheološki park Peličeti (villa rustica), in: S. Mihelić, Arheološki parkovi i prezentirani arhe- S. Mihelić (ur.), Arheologija i turizam u Hrvat- ološki lokaliteti, in: S. Mihelić (ur.), Arheologija i skoj, Zagreb 2011, 193–194. turizam u Hrvatskoj, Zagreb 2011. Girardi Jurkić 2011 Želle 2011 V. Girardi Jurkić, Brijuni, in: S. Mihelić (ur.), M. Želle, Staza kneževa i arheološki park u Budi- Arheologija i turizam u Hrvatskoj, Zagreb 2011, njaku, in: S. Mihelić (ur.), Arheologija i turizam u 190–192. Hrvatskoj, Zagreb 2011, 392–399. Girardi Jurkić 2011 V. Girardi Jurkić, Červar Porat (villa rustica). Arheološki park kod Poreča, in: S. Mihelić (ur.), Arheologija i turizam u Hrvatskoj, Zagreb 2011, 197–199. Girardi Jurkić 2011 V. Girardi Jurkić – K. Džin, Arheološki park Ne- zakcij, in: S. Mihelić (ur.), Arheologija i turizam u Hrvatskoj, Zagreb 2011, 186–189. Maroević 1993 I. Maroević, Uvod u muzeologiju. Zagreb, 1993. Krznarić Škrivanko 2011 M. Krznarić Škrivanko, Arheološki park Sopot, in: S. Mihelić (ur.), Arheologija i turizam u Hrvat- skoj, Zagreb 2011, 86–97. Kušan Špalj – Nemeth Ehrlich 2011 D. Kušan Špalj – D. Nemeth Ehrlich, Arheološki park Andautonija, in: S. Mihelić (ur.), Arheologija i turizam u Hrvatskoj, Zagreb 2011, 206–218. McManus 1999 P. McManus, Archaeological parks: what are they?. Archaeology International 3, 1999, 57– 59.

16 REKOGNOSCIRANJE I ISKOPAVANJE

Upotreba laserskog skeniranja iz zraka u istraživanju arheološkog krajolika Općine Vrsar

Katarina Gerometta Robert Matijašić

UDK 528.8.044.6:902(497.5 Vrsar) Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika Stručni rad Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Primljeno: 19. 12. 2017. Ivana Matetića Ronjgova 1 HR – 52100 Pula [email protected] [email protected]

Krajem veljače 2017. godine učinjena je LiDAR i Među brojnim strukturama koje su otkrivene uz aerofotogrametrijska izmjera šireg područja Op- pomoć LiDAR-a valja istaknuti prethodno nepo- ćine Vrsar na zapadnoj obali Istre koja je otkrila znate tragove rimske centurijacijske mreže te postojanje brojnih arheoloških značajki koje pret- nekoliko mogućih novih prapovijesnih gradinskih hodno nisu bile vidljive zbog gustog sredozemnog naselja. šumskog pokrova. Ključne riječi: lasersko skeniranje iz zraka, Općina Vrsar, rimska centurijacija, prapovijesne gradine Slika 1. Aerofotogrametrijska snimka područja Vrsara i Limskog zaljeva na zapadnoj obali Istre (© Sveučilište Jurja Dobrile u Puli).

Posljednjih petnaestak godina u arheologiji se sve Laserski skener pričvršćen na letjelice (zrakoplov, više koristi tehnologija prostornog laserskog ske- helikopter ili bespilotna letjelica) skeniranjem mje- niranja – LiDAR (akronim od engl. Light Detection ri udaljenost do Zemljine površine (udaljenost od and Ranging). Ovisno o potrebi, koristi se teh- senzora do mjerene točke određuje se na osnovu nologija prostornog laserskog skeniranja iz zraka mjerenja vremena koje je potrebno da laserski (engl. Airborne Laser Scanning – ALS) ili laser- impuls stigne do objekta i reflektira se natrag), a skog skeniranja sa zemlje (engl. Terrestial Laser geografski položaj letjelice mjeri se pomoću GPS Scanning - TLS). Potonji se u arheologiju najčešće tehnologije.2 Područje se skenira u nizovima tako koristi radi dokumentiranja, prezentacije (3D mo- da se susjedni nizovi djelomično preklapaju da bi deli) i analize artefakata i struktura, dok ALS služi se osiguralo pokrivanje cjelokupnog područja.3 za prikupljanje velike količine prostornih podataka Za potrebe arheološke analize, informatičkom se određenog područja, što je posebno pogodno za obradom podataka nakon laserskog skeniranja identifikaciju nalazišta i istraživanje arheološkog uklanjaju suvremeni objekti i vegetacija koji se na- krajolika.1 laze na površini te izrađuju razne vizualizacije; naj-

2 1 Crutchley – Crow 2009; Gajski 2007. Toševski 2013; Gajski 2007. 3 Gajski 2007.

18 Slika 2. Karta osjenčanog terena s tragovima rimske centurijacijske mreže u istočnom dijelu Općine Vrsar (© Sve- učilište Jurja Dobrile u Puli).

češća među njima jest karta osjenčanog terena (engl. DSM – Digital Surface Model) i digitalni (engl. hillshade) koja se izvodi iz modela reljefa.4 model terena (engl. DTM – Digital Terrain Model) te je izrađena karta koja prikazuje osjenčani reljef Krajem veljače 2017. izrađena je aerofotograme- (engl. hillshade).5 trijska i LiDAR izmjera iz zraka područja Vrsara i Limskog zaljeva na zapadnoj obali Istre (Slika 1). LiDAR izmjera provedena je s ciljem dokumenti- Skenirano je područje površine približno 50km² s ranja poznatih i pronalaska novih arheoloških na- visine od 400 m iznad terena. Prosječna gustoća lazišta te buduće interpretacije i rekonstrukcije točaka jest 30 točaka po m². Izmjeru i preliminar- arheološkog krajolika. U istočnom dijelu Općine nu obradu podataka izradila je varaždinska tvrtka Vrsar otkriveni su ranije nepoznati tragovi rimske Vektra d.o.o., a projekt je financirala Općina Vr- centurijacijske mreže (Slika 2). Postojanje rimske sar – Orsera. Na temelju prikupljenih podataka podjele zemljišta odavno je bilo poznato u Istri, dobiven je georeferencirani 3D model navedenog ali je njeno prepoznavanje i rekonstrukcija na područja u obliku oblaka točaka u boji, koji je filtri- području općine Vrsar bilo ograničenog dometa ran kako bi se oblikovali digitalni površinski model 5 Novak 2017. 4 Grammer et al. 2017.

19 Slika 3. Kamene gomile, vjerojatno suvremene rimskoj centurijaciji (foto: Robert Matijašić, 2017.).

zbog gustog šumskog pokrova i makije.6 Analizom Razdaljina između središta dviju kamenih gomila podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zra- iznosi približno 35 m, što predstavlja dužinu od ka prepoznaju se pravilne ortogonalne linije koje 120 rimskih stopa. Kameni nasipi i kamene go- se poklapaju sa smjerom centurijacije porečkog mile nastale su čišćenjem obradive površine od agera. One su najvidljivije u istočnom dijelu Opći- kamenja.7 ne Vrsar, na području sela Marasi. Linije centuri- Iz literature je poznato postojanje drugog tipa ka- jacije čine pravilni raster s kvadratima od približ- menih gomila – grobnih humaka8, kao i gradinskih no 706 m x 706 m, što predstavlja modularnu naselja na području Općine Vrsar9, no prethodna veličinu jedne centurije. Terenskim pregledom istraživanja bila su ograničena na ciljano reko- ustanovljeno je da su ortogonalne linije oblikova- gnosciranje terena, dok su arheološka sondiranja ne dugačkim kamenim nasipima, a unutar kvadra- i iskopavanja izostala. Preliminarna analiza karte ta vidljive su kamene gomile (Slika 3) približnog promjera 10 m, često raspoređene u pravilnim 7 Matijašić 1990. razmacima te paralelne s linijama centurijacije. 8 Sadrić 2013. 9 Buršić-Matijašić 2007. 6 Bulić 2012.

20 osjenčanog terena otkrila je dimenzije, rasprosti- gustom sredozemnom vegetacijom, te su otkrili ranje i neke nove elemente poznatih prapovijesnih složeni arheološki krajolik proučavanog područ- gradina, te niz potencijalnih grobnih humaka i ne- ja. Istraživanje vrsarskog područja započelo je u koliko do sada nepoznatih gradina (Slika 4 i 5). sklopu projekta “Roman Age Transformations and Reuse of Prehistoric Hillforts in Istria – Analysis Podaci dobiveni laserskim skeniranjem iz zraka and Case Study (RAT-ROPH)” (Hrvatska zaklada pokazali su se iznimno korisnim za identifikaciju za znanost, HRZZ-IP-11-2013-2370, voditeljica i dokumentiranje arheoloških nalazišta pokrivenih

Slika 4. Karta osjenčanog terena s mogućom novom identificiranom gradinom (© Sveučilište Jurja Dobrile u Puli).

21 Slika 5. Karta osjenčanog terena s mogućom novom identificiranom gradinom (© Sveučilište Jurja Dobrile u Puli).

Klara Buršić-Matijašić), a nastavit će se novim općine Vrsar analizom aerofotogrametrijske i Li- trogodišnjim projektom “Arheološki krajolik u DAR izmjere iz zraka, raznovrsnim vizualizacijama održivom razvoju kulturnog turizma Općine Vrsar podataka, izradom interpretativnih karata, pro- (ArchaeoCulTour)” 2018.-2021. (projekt finan- vjerom podataka terenskim pregledom, probnim ciraju Hrvatska zaklada za znanost, Općina Vrsar- sondiranjem i integracijom svih tako dobivenih Orsera, Turistička zajednica Općine Vrsar i Mai- podataka u jednu cjelinu. stra d.d). Cilj projekta je oblikovati što cjelovitiju interpretaciju arheološkog i povijesnog krajolika

22 LITERATURA

Bulić 2012 Novak 2007 D. Bulić, Rimska centurijacija Istre. Tabula 10, Z. Novak, Geodetski elaborat: LiDAR i aerofoto- 2012, 50–74. grametrijska izmjera područja Općine Vrsar, Va- Buršić-Matijašić 2007 raždin 2017. K. Buršić-Matijašić, Gradine Istre. Povijest prije Sadrić 2013 povijesti. ZN “Žakan Juri”, Pula 2007. T. Sadrić, Scoperta di tumuli dell’età del bronzo Crutchley – Crow 2009 nei dintorni di Geroldia (Gradina presso Orsera), S. Crutchley, P. Crow, The Light Fantastic: Using Atti del Centro di ricerche storiche 43, 2013, airborne laser scanning in archaeological survey. 9–23. English Heritage, Swindon 2009. Toševski 2013 Gajski 2007 A. Toševski, Inventar klizišta u slivu rijeke Du- D. Gajski, Osnove laserskog skeniranja iz zraka. bračine. Rudarsko-geološko-naftni zbornik 27, Ekscentar 10, 2007, 16–22. 2013, 1–16. Grammer et al. 2017 B. Grammer, E. Draganits, M. Gretscher, U. Muss, LiDAR-guided Archaeological Survey of a Mediterranean Landscape: Lessons from the Ancient Greek Polis of Kolophon (Ionia, Western Anatolia). Archaeological Prospection 24 (4), 2017, 311–333. doi: 10.1002/arp.1572. Matijašić 1990 R. Matijašić, Gromače kod sela Peruški (Pula), ostaci “fosiliziranog” antičkog pejsaža, Arheološki vestnik 41, 1990, 297–308.

23 OCJENE I PRIKAZI

Mirjana Sanader: Ranokršćanska arheologija. Od početaka do konstantinskog obrata (Biblioteka Lucius. Knjiga 14) Školska knjiga, Zagreb, 2016., 181 str.

Iva Kaić

Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića 3 HR – 10000 Zagreb [email protected]

U 2016. godini izdavač “Školska knjiga” u svojem kako saznajemo od same autorice u Predgovoru je cijenjenom nakladničkom nizu Biblioteka Lucius, (str. 5), upravo su priprema za nastavu i dugo- posvećenom u najvećoj mjeri djelima s područ- godišnja predavanja u sklopu kolegija posvećenih ja povijesti i arheologije, izdao još jednu knjigu, ranokršćanskoj arheologiji bili značajan poticaj za četrnaestu po redu. Tako je knjiga Ranokršćan- pisanje ovog vrijednog djela. Jednako važnim po- ska arheologija. Od početaka do konstantinskog kazao se i nedostatak knjiga s ovom tematikom u obrata autorice Mirjane Sanader, redovite pro- domaćoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. fesorice u trajnom zvanju na Odsjeku za arheo- Autorica u svojoj knjizi obrađuje, dakle, rano kr- logiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, šćanstvo kroz prizmu arheologije ali i povijesnih i upotpunila čitavu biblioteku izdanjem koje se bavi društvenih prilika koje su pratile razvoj kršćan- ranokršćanskom arheologijom, granom arheolo- stva, i to od same pojave kršćanstva pa sve do gije koja do sada nije bila zastupljena unutar ovog početka 4. stoljeća i objave Milanskog edikta u nakladničkog niza. Dodajmo još i kako je ova knji- 313. godini, kada je ono izjednačeno s ostalim ga ujedno i sveučilišni udžbenik, ocijenjen takvim religijama u Rimskom Carstvu. od strane Senata Sveučilišta u Zagrebu. Naime,

24 Glavna odlika ove knjige jest da je prvenstveno pisana za točno određenu kategoriju čitatelja, koju čine studenti. Knjiga je stoga pisana pitko, jasno i razumljivo, s težnjom da se njezin sadržaj lako usvoji. Tiskana je u boji, te je opremljena brojnim ilustracijama, zemljopisnim kartama i tlocrtima. Poglavlja su pisana na zanimljiv i inovativan na- čin, tako da se uz glavni tekst javlja još i dodatni tekst, nazvan “Posebni komentar”, koji je otisnut u drugačijoj boji od osnovnog teksta. Svaki posebni komentar brojkom je naznačen u glavnom tekstu pojedinog poglavlja, dok se sadržajno nalazi bilo u sklopu glavnog teksta, bilo na kraju poglavlja,a od glavnog je teksta vizualno odijeljen drugom bojom. Time je autorica na jednostavan način omogućila čitatelju da prati glavni sadržaj poglavlja bez prekidanja, te da potom sam odluči hoće li pročitati naznačene “Posebne komentare” ili pak ne. Dakle, svako se poglavlje bez problema čita kao cjelina, koja se može naknadno proširiti tekstom u “Posebnom komentaru”, koji je zapravo namijenjen svima onima “koji žele znati više”. Slika 1. Mirjana Sanader: Ranokršćanska arheologija. To nam se čini kao vrlo prikladan način za postu- Od početaka do konstantinskog obrata. pno svladavanje gradiva, koji ujedno omogućuje čitatelju da sam sebi diktira ritam čitanja knjige, bilo ovisno o svojem prethodnom znanju, bilo o interesima ili (ne)strpljivosti. Ovakvim postupkom razrade sadržaja knjiga ima potencijal da stekne mnogo čitatelja, ne samo među studentima i Autorica u već spomenutom Predgovoru (str. stručnjacima koji se bave ranokršćanskom arhe- 5–7) navodi razloge koji su je potaknuli da napiše ologijom, već i među širokom publikom. Naime, ovo djelo, dotiče se osnovnih tema kojima će se pravo je umijeće, često podcijenjeno, napisati baviti u knjizi, te čitatelja upućuje kako koristiti stručnu literaturu koju s jednakim interesom, pa- knjigu s obzirom na osnovni i na dodani sadržaj žnjom i razumijevanjem mogu pratiti i stručnjaci unutar svakog poglavlja. Ujedno autorica daje i i oni koji to nisu. Upravo autorica ovom knjigom važnu napomenu da joj nije bila namjera da ova iskazuje takvu sposobnost pitkog i direktnog pi- knjiga bude svojevrsni katalog ranokršćanskih na- sanja kojim opsežnu, počesto i vrlo kompliciranu laza, već da je prvenstveno u knjigu uvrstila one tematiku čitatelju razlaže na jednostavan, jasan i nalaze koji su najznačajniji za temu svakog pojedi- pamtljiv način. nog poglavlja.

25 U prvom poglavlju Domovina kršćanstva (str. (III.6) posvećeno pitanju robovlasništva u ranom 8–14) autorica donosi kratki pregled geograf- kršćanstvu i odnosa kršćana prema robovima. skog područja na kojem se javilo kršćanstvo kao i U trećem poglavlju autorica se bavi problemom povijesnih prilika u Judeji koje su prethodile pojavi progona kršćana u Rimskom Carstvu (III.10), te kršćanstva. U dva posebna komentara autorica razvojem kulta mučenika koji je nastao kao poslje- obrađuje pojam “mesija” te donosi podatke o kra- dica tih progona (III.11), a čije tragove pratimo i lju Herodu. na području Hrvatske u antici, poglavito u Saloni te u Cibalama (III.12). U drugom poglavlju, naslovljenom Rano kršćan- stvo i arheologija (str. 14–20), autorica vre- Četvrto se poglavlje, naslovljeno Kršćanska arhe- menski i sadržajno definira pojam ranokršćanska ologija pretkonstantinskog doba (str. 88–148), arheologija, te donosi periodizaciju ranokršćanske bavi upravo materijalnim ostacima ranokršćan- arheologije, dok u posebnom komentaru uz pojam skog razdoblja do početka 4. stoljeća. Iznimno je ranokršćanske arheologije detaljno razlaže i raz- opširno i bogato slikovnim materijalom te je, kao graničava srodne pojmove kasnoantička i rano- i prethodno poglavlje, podijeljeno na pet glavnih bizantska arheologija. Drugi je posebni komentar potpoglavlja, koja se potom dijele u niz manjih cje- posvećen don Frani Buliću, ocu ranokršćanske lina. U potpoglavlju Simboli (IV.1) autorica obra- arheologije u Hrvatskoj. đuje simbole i motive koje su u vizualnoj kulturi koristili prvi kršćani, a koji su često imali kripto- Opsežno treće poglavlje Konstituiranje kršćan- kršćanski karakter (kristogram, riba, sidro, janje, stva (str. 21–88) podijeljeno je na trinaest prikaz Dobrog pastira) te scene iz Starog Zavjeta potpoglavlja, koja su dodatno obogaćena brojnim (prikazi proroka Jone i Danijela te prikaz Noe u posebnim komentarima. Između ostalog, autorica korablji). U potpoglavlju Arhitektura (IV.2) auto- donosi niz podataka o razvoju kršćanstva i najra- rica donosi pregled razvoja sakralnih građevina nije Crkve, o literarnim izvorima važnima za prou- pretkonstantinskog razdoblja, koji je bio vezan uz čavanje razvoja Crkve i liturgije, o razvoju crkve- adaptaciju privatne stambene arhitekture u ar- ne hijerarhije, o djelovanju apostolskih i crkvenih hitekturu s namjenom za izvođenje liturgije, i koji otaca, te o raskolima unutar rane Crkve. Premda se očitovao u nastanku tzv. kuće crkve (domus materijalnih dokaza i nalaza vezanih uz kršćanstvo ecclesiae), koja nam je do danas arheološki pone nalazimo prije kraja 2. stoljeća, odnosno pri- tvrđena jedino na lokalitetu Dura Europos u Siriji. je početka 3. stoljeća, razvoj kršćanstva nakon Autorica također donosi podatke o mogućim gra- Kristove smrti poznat nam je iz literarnih izvora đevinskim sklopovima namijenjenima održavanju kao što su Djela apostolska, Didache i Traditio bogoslužja kršćanskih zajednica Salone, Parencija apostolica. Iz izvora saznajemo i o razvoju crkve- i Jadera u pretkonstantinskom razdoblju. Tako- ne hijerarhije. Autorica osobito opsežno obrađuje đer spominje i rezultate recentnih revizijskih ar- temu apostolskih i crkvenih otaca (poglavlje III.8), heoloških istraživanja u Saloni, koji desetljećima s brojnim posebnim komentarima posvećenima uvriježenu atribuciju tih građevina kao onih nami- pojedinima od njih. Autorica također jedno potpo- jenjenih liturgiji dovode u pitanje. glavlje (III.5) posvećuje danas vrlo aktualnoj temi uloge žena u ranoj Crkvi, donoseći ne samo po- U potpoglavlju Slikarstvo (IV. 3) autorica obra- datke iz literarnih izvora, već i s epigrafskih spo- đuje možda najpoznatiji vid ranokršćanske umjet- menika. Ništa manje nije intrigantno niti poglavlje nosti, sačuvan u freskama iz kuće crkve u Dura

26 Europosu te u rimskim katakombama. Autorica Možemo zaključiti kako je ova knjiga prijeko potre- daje iscrpne podatke ne samo o slikarstvu u ka- ban udžbenik koji će s veseljem, ali i olakšanjem, takombama, već i o nastanku i gradnji katakombi, dočekati brojni studenti, koji su dobili pregledan, o vrsti ukopa i grobova u njima, te o povijesti nji- stručan te precizno ali razumljivo pisan udžbenik, hova istraživanja. koji će im otvoriti vrata u svijet ranokršćanske arheologije do početka 4. stoljeća. Rezultati re- U potpoglavlju Mozaik iz grobnice Julija (IV.4) centnih znanstvenih istraživanja u ranokršćanskoj autorica predstavlja taj najstariji ranokršćanski arheologiji pretkonstantinskog razdoblja, koje au- mozaik, na kojem je Krist prikazan kao grčko-rim- torica brižljivo donosi u ovoj knjizi, od velike su ski bog sunca Helije, dok u posebnom komentaru pomoći i stručnjacima, dok neposredan i jasan stil daje osnovne podatke o mozaicima u rimskom pisanja autorice svakako može privući i sve one razdoblju. čitatelje koji žele ponešto naučiti o tom intrigan- Posljednje potpoglavlje, naslovljeno Plastika tnom razdoblju najranijeg formiranja kršćanskih (IV.5), obrađuje ranokršćansku skulpturu i sar- zajednica i prve Crkve iz pera etablirane hrvatske kofage s figuralnim i vegetabilnim ukrasima pret- znanstvenice i autorice. konstantinskog razdoblja, kao i najreprezenta- tivniji takav nalaz iz Hrvatske, sarkofag Dobrog pastira iz Salone. Autorica završava svoju knjigu petim poglavljem, prigodno naslovljenim Epilog (str. 149–154), u kojem privodi kraju uzbudljivo putovanje kroz arheologiju i povijest ranog kršćanstva u pretkonstantinskom razdoblju s opisom povijesnih prilika u Rimskom Carstvu krajem 3. stoljeća, dolaskom cara Konstantina na vlast te proglasom Milan- skog edikta 313. godine, kojim je kršćanstvo ušlo u jednu novu eru. Knjiga također sadrži i tzv. Tehnički aparat (str. 155–169), koji čine Popis kratica (str. 155), Popis izvora (str. 156), iznimno bogat popis relevantne literature (str. 157–168) te popis internetskih adresa (str. 169), koje je autorica koristila pri pisanju ovog djela. Slijede Kazalo (str. 170–177), te biografska i bibliografska bilješka o autorici (str. 179). Knji- ga završava sadržajem (str. 180–181), za koji bi bilo prikladnije da se nalazi na samom početku knjige, radi lakšeg snalaženja u brojnim potpo- glavljima.

27 ZNANSTVENI SKUPOVI

2. okrugli stol u okviru bilateralnog hrvatsko-srpskog istraživačkog projekta „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“ Viminacium, 12. – 13. prosinca 2016. Mirna Vukov

Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića 3 HR – 10000 Zagreb [email protected]

Bilateralni hrvatsko-srpski istraživački projekt Glavni cilj projekta je provedba komparativne ana- „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“ započeo lize pokretnog arheološkog materijala iz legijskih je 2016. godine. Voditelji projekta su doc. dr. sc. logora Tilurium (u selu Gardun kod Trilja u Hr- Domagoj Tončinić s Odsjeka za arheologiju Filo- vatskoj) i Viminacium (u blizini grada Kostolca u zofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Srbiji), koje povezuje VII. legija Claudia pia fidelis. Miomir Korać s Arheološkog instituta u Beogra- Kako bi se omogućio izravan uvid u lokalitete i du. Istraživačku skupinu s hrvatske strane čine spomenike, razmijenila iskustva i rezultati najno- prof. dr. sc. Mirjana Sanader, dr. sc. Iva Kaić, dr. vijih istraživanja, tijekom dvije godine trajanja pro- sc. Vinka Matijević i mag. arhaeol. Mirna Vukov jekta, predviđena su po dva istraživačka boravka (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sve- u Hrvatskoj i Srbiji, kao i organizacija okruglih učilišta u Zagrebu), a sa srpske dr. sc. Nemanja stolova.2 Mrđić, dr. sc. Saša Redžić, mr. Mladen Jovičić Prvi okrugli stol organiziran je 28. lipnja 2016. i mr. Ljubomir Jevtović (Arheološki institut Be- god. u Arheološkom muzeju u Splitu.3 Članovi srp- ograd). Projekt je financiran sredstvima Mini- ske istraživačke skupine tada su posjetili legijski starstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te Ministarstva prosvete, nauke i teh- 2 Okrugli stolovi ujedno se provode u sklopu projekta Hrvatske nološkog razvoja Republike Srbije.1 zaklade za znanost 6505 Between the Danube and the Mediter- ranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of 1 O projektu vidi http://arheo.ffzg.unizg.hr/provincijalna/?page_ people and goods in Croatia during the Roman Era (RoMiCRO). id=2054 3 Jovanović 2016, 37–40.

28 logor Tilurij te pregledali spomenike VII. legije po- Drugi dan okruglog stola započeo je predavanjem hranjene u Muzeju triljskog kraja kao i u Arheološ- dr. sc. Saše Redžića pod nazivom „Oslikana grob- kom muzeju u Splitu. nica iz Viminaciuma“ u kojem je autor prikazao fresko oslikanu grobnicu iz 2./3. stoljeća prona- Drugi okrugli stol organiziran je 12. i 13. prosin- đenu na lokalitetu Nad Klepečkom na istočnoj ne- ca 2016. god. tijekom boravka članova hrvatske kropoli Viminacija. Topografiju vila rustika prona- istraživačke skupine na arheološkim istraživanji- đenih na području cijelog Viminacija te datiranih ma u Viminaciju. Tijekom boravka u Srbiji članovi od 2. do 4. stoljeća predstavio je Mladen Jovičić istraživačke skupine boravili su u istraživačkom u predavanju pod naslovom „Antičke vile rustike centru na lokalitetu Viminacij gdje su imali priliku na Viminaciumu“. Dr. sc. Iva Kaić i dr. sc. Vinka vidjeti rezultate dosadašnjih istraživanja legijskog Bubić su u predavanju „Izabrani primjeri gospo- logora i rimskog grada Viminacija, kao i posjetiti darskog potencijala rimskih legionara iz Tilurija: lokalitete i muzeje u kojima su pohranjeni spome- rimska gliptika“ prikazale ikonografiju i kronologiju nici VII. legije te pokretni nalazi iz Viminacija kao rimskih intaglija, njih preko 250, pronađenih na što su primjerice Muzej u Požarevcu, Beogradska području Tilurija. Ljubomir Jevtović je u preda- tvrđava i Muzej Srema. vanju „Legio VII Claudia u kasnoj antici“ pokazao Okrugli stol su pozdravnim riječima otvorili vodi- kako se na osnovu podataka iz Notitia Dignitatum telji projekta dr. sc. Miomir Korać i doc. dr. sc. i opekarskih pečata može odrediti da su pojedine Domagoj Tončinić, nakon čega su uslijedila preda- veksilacije VII. legije u kasnoj antici bile raspore- vanja posvećena nalazima iz Viminacija i Tilurija. đene u utvrđenjima duž limesa od Viminacija do Prvo predavanje, pod nazivom „Izabrani primje- Talijate. Posljednje predavanje pod nazivom „Iza- ri gospodarskog potencijala rimskih legionara iz brani primjeri mobilnosti i gospodarskog poten- Tilurija: keramički, metalni i stakleni nalazi“, odr- cijala rimskih legionara iz Tilurija: rimski zavjetni žala je prof. dr. sc. Mirjana Sanader, ujedno i vo- žrtvenici“ održala je Mirna Vukov tijekom kojeg je diteljica arheoloških istraživanja legijskog logora predstavila pregled zavjetnih žrtvenika pronađe- Tilurija. Predavanjem na prvom okruglog stolu u nih na području Tilurija. Splitu predstavila je lokalitet i rezultate dvadese- Zaključno možemo reći kako su oba okrugla sto- togodišnjih istraživanja, dok je na drugom okru- la organizirana u sklopu projekta „Spomenici VII. glom stolu prikazala tipološku raznolikost sitnih legije u Dalmaciji i Meziji“ rezultirala zanimljivim pokretnih nalaza iz Tilurija. Uslijedilo je predavanje predavanjima i konstruktivnim raspravama koje dr. sc. Miomira Koraća i dr. sc. Nemanje Mrđića su sudionicima i slušateljima pružile uvid u recen- pod nazivom „Viminacium, legijski logor – istorijat tna istraživanja i komparativni materijal spome- i multidisciplinarna istraživanja“ u kojem su au- nika VII. legije u Dalmaciji i Meziji. Ne sumnjamo tori predstavili povijest istraživanja logora kao i da će i sljedeći stolovi biti plodonosni kao što su rezultate suvremenih interdisciplinarnih istraži- bila prva dva! vanja. Doc. dr. sc. Domagoj Tončinić je izlaganjem „Izabrani primjeri gospodarskog potencijala rimskih legionara iz Tilurija: natpisi vojnika VII legije“ nastavio s iscrpnim istraživanjem natpisa vojnika VII. legije i provedbom komparativne analize spomenika iz Dalmacije i Mezije.

29 Slika 1. Sudionici 2. okruglog stola, Viminacij, 12. prosinca 2016. (foto Angelina Raičković Savić).

30 LITERATURA

Jovanović 2016 J. Jovanović, 1. okrugli stol u okviru bilateralnog hrvatsko-srpskog istraživačkog projekta „Spo- menici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva XLVIII, Zagreb 2016, 37 – 40. Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji http://arheo.ffzg.unizg.hr/provincijalna/?page_ id=2054

31 ZNANSTVENI SKUPOVI

Treći okrugli stol u okviru bilateralnog hrvatsko-srpskog istraživačkog projekta „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“ Arheološki muzej u Splitu, 3. srpnja 2017. Jelena Jovanović

Arheološki muzej u Splitu Zrinsko-Frankopanska 25 HR – 21000 Split [email protected]

Drugu godinu za redom Arheološki muzeju u Spli- pno osam izlagača je sudjelovalo na istoimenom, tu ugostio je znanstvenike iz Hrvatske i Srbije trećem po redu okruglom stolu, a svi predavači koji se bave problematikom VII. legije u rimskim ujedno su istraživači rimskog vojnog logora Tilurij provincijama Dalmaciji i Meziji. Platforma za raz- (Tilurium - Gardun, Hrvatska) s Odsjeka za arhe- mjenu njihovih istraživačkih spoznaja i ideja je ologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu, ili rimskog hrvatsko-srpsko znanstvenoistraživački projekt vojnog logora Viminacij (Viminacium - Kostolac, „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“1. Uku- Srbija) s Arheološkog instituta u Beogradu.

1 Projekt je pokrenut u 2016. g. pod vodstvom doc. dr. sc. Nakon pozdravnog govora mr. sc. Damira Kliški- Domagoja Tončinića (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulte- ća, ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu, prof. ta u Zagrebu) i dr. sc. Miomira Koraća (Arheološki institut u dr. sc. M. Sanader započela je moderiranje prvog Beogradu). Sufinanciran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Ministarstva prosvje- bloka predavanja. te, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije, a projektni U prvom izlaganju „Spomenici XI. legije u provin- okrugli stolovi organizirani su u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 6505 „Between the Danube and the Mediterra- ciji Dalmaciji“ doc. dr. sc. Domagoj Tončinić je nean. Exploring the role of Roman military in the mobility of sabrao spomenike XI. legije pronađene u rimskoj people and goods in Croatia during the Roman Era“ (RoMiCRO) provinciji Dalmaciji. Analizirao ih je u odnosu na /„Između Dunava i Mediterana. Uloga rimske vojske u mobilnosti ljudi i roba na tlu Hrvatske u antici“. spomenike VII. legije s istog područja, sustavno Više o projektu „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“ vidi na: nadograđujući spoznaje o rimskoj vojsci u rimskoj http://arheo.ffzg.unizg.hr/provincijalna/?page_id=2054. provinciji Dalmaciji.

32 Slika 1. Pozivnica na Treći okrugli stol.

Dr. sc. Iva Kaić je u svojoj prezentaciji „Rimsko- tektonskih fragmenata, ugrađenih u seoske kuće dobne geme iz Tilurija s prikazima vojnika“ ista- na Gardunu i njihovoj okolici, u prezentaciji „Od knula odabrane intaglie na kojima su prikazani Tilurija do Trilja. Antičke spolije u triljskom kraju“. ratnici, konjanici i mitološki heroji. Svi primjerci Drugi blok izlaganja vezanih uz rimski legionar- pronađeni su na području rimskog vojnog logora ski logor Viminacium, započeo je s predavanjem Tilurium, a čuvaju se u gliptičkim zbirkama Arhe- „Specifične sahrane vojnika sa viminacijumskih ološkog muzeja u Splitu i Arheološkog muzeja u nekropola“ dr. sc. Nemanje Mrđića, s osvrtom Zagrebu. U izlaganju „Salonitanski olovni sarko- na ukop u grobu 152 na istočnoj nekropoli (loka- fazi“ dr. sc. Vinka Matijević je predstavila svoja litet Pirivoj), te onaj u grobu 2427 na lokalitetu razmišljanja o olovnim sarkofazima iz 5.-6. st. Pećine. U izlaganju “Rimska ciglarska peć na teri- po. Kr., koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u toriji istočne nekropole Viminacijuma”, doktorand Splitu, a pronađeni su u Saloni, mahom na loka- Mladen Jovičić je iznio pregled nalaza rimskih ke- litetu Manastirine. Doktorandica Mirna Vukov i ramičarskih peći na širem području Viminacija, s doc. dr. sc. Domagoj Tončinić su načinili pregled naglaskom na novi nalaz peći za opeke, pronađene raznih antičkih spolija, preciznije ulomaka rimskih na lokalitetu Pirivoj. U zanimljivoj prezentaciji “Pi- nadgrobnih spomenika (stela i žrtvenika) te arhi-

33 štaljke za dresiranje i dozivanje pasa tokom lova?” U ugodnoj atmosferi, uz prigodni domjenak i dr. sc. Saša Redžić je pokazao nalaze obrađenih stručno vodstvo po Muzeju, završio je treći i i probušenih parožaka jelenjih rogova, ukazujući pretposljednji okrugli stol „Spomenici VII. legije na njihove tehnološke, funkcionalne i kulturološke u Dalmaciji i Meziji“, u okviru bilateralnog hrvat- aspekte, uz zaključak kako se najvjerojatnije radi sko-srpskog istoimenog znanstveno-istraživačkog o pištaljkama za dozivanje i dresuru pasa. Dokto- projekta. rand Ljubomir Jevtović je prezentirao nalaze dviju Kolegama s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fa- peći za opeke na lokalitetu Provalije uz Dunavac, kulteta u Zagrebu i Arheološkog instituta u Beo- od kojih je jedna pravokutnog oblika s dva kanala, gradu želimo puno uspjeha u daljnjem radu! u izlaganju “Novi nalazi rimskih opekarskih peći na lokalitetu Provalije - TEKO A Viminacijum”.

Slika 2. Treći okrugli stol „Spomenici VII. legije u Dalmaciji i Meziji“ u Arheološkom muzeju u Splitu (foto: T. Seser).

34 ZNANSTVENI SKUPOVI

4th International Conference on the Roman Danubian Provinces: Traian and the Danubian Provinces – the political, economic and religious life in the Danubian Provinces Zagreb, Croatia, 15th – 17th November 2017

Iva Kaić

Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića 3 HR – 10000 Zagreb [email protected]

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu military in the mobility of people and goods in od 15. do 17. studenog 2017. godine održan je Croatia during the Roman Era (RoMiCRO) i Fi- četvrti po redu međunarodni znanstveni skup 4th lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Orga- International Conference on the Roman Danu- nizacijski odbor skupa činili su dr. sc. Domagoj bian Provinces, koji je ovoga puta bio posvećen Tončinić, doc. (Katedra za antičku provincijalnu i caru Trajanu i njegovom djelovanju u podunavskim ranokršćansku arheologiju, Odsjek za arheologiju provincijama. Ovim je skupom ujedno obilježena i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i dr. 1900-ta obljetnica Trajanove smrti. sc. Livio Zerbini (ravnatelj LAD-a). Skup su zajednički organizirali Laboratorio di stu- Skup je u srijedu, 15. studenog, svečano otvorila di e ricerche sulle Antiche province Danubiane prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, dekanica Filo- (LAD) Sveučilišta u Ferrari i Odsjek za arheolo- zofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prethod- giju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. no se skupu u ime organizacijskog odbora obratio Skup je financiran iz sredstava projekta Hrvat- doc. dr. sc. Domagoj Tončinić, zaželjevši svima ske zaklade za znanost Between the Danube and okupljenima dobrodošlicu. Sudionicima se obra- the Mediterranean. Exploring the role of Roman tila i Stefania Del Bravo, direktorica Talijanskog

35 perioda. Lucretiu Birliba održao je drugo po redu predavanje, naslovljeno “L’installation à Troesmis de la Legio V Macedonica: reflexions sur l’origine des militaires”. Uslijedilo je predavanje Zdravka Dimitrova “Building programs of the Roman em- perors – Trajan and the Lower Danube: the mo- numental architecture of Oescus and Ratiaria”, u kojem se autor bavio Trajanovim građevinskim programom u rimskim kolonijama Oescus, Ratia- ria i Sarmizegetusa. Zadnje predavanje u prvoj sesiji, naslovljeno “Novae as compared to Oescus in terms of Trajan’s construction policies in the Danubian lands” održao je Michał Duch, dotičući se slične tematike kao i prethodno predavanje, s namjerom da prikaže politički program u pozadini građevinskih zahvata cara Trajana u Donjoj Meziji. U drugoj sesiji održano je šest predavanja. Cla- udio Farre održao je izlaganje “Dinamiche di urbanizzazione nelle province danubiane in età traianea” u kojem se osvrnuo na Trajanov program urbanizacije Mezije. Naser Ferri je u izla- Slika 1. 4th International Conference on the Roman ganju “L’odierno Kosovo durante il 2. secolo d. Danubian Provinces: Traian and the Danubian Provin- C.” govorio o rimskim gradovima Ulpiana i Mu- ces - the political, economic and religious life in the Danubian Provinces. nicipium Dardanorum na Kosovu, koji su status municipija mogli steći za cara Trajana. Snežana Golubović održala je predavanje “The cult of the skull in Moesia Superior” u kojem je predstavila kult lubanje na području Donje Mezije kao fuziju instituta za kulturu u Zagrebu, naglasivši važnost običaja domaćeg stanovništva i rimskih pridošlica suradnje Hrvatske i Italije na svim poljima kulture kao i sve hipoteze o korijenima i nastanku toga i znanosti, pa tako i arheologije. kulta. Emil Jęczmienowski održao je izlaganje, Nakon otvaranja skupa uslijedila su predavanja naslovljeno “Streets of Novae (Moesia Inferior) u prvoj sesiji. Inače su sva predavanja na skupu during the reign of Trajan”, o izgradnji ulica u bila organizirana u osam sesija, a nakon svakog Novama, koje je poduzela legio I Italica tijekom izlaganja, za koje je bilo predviđeno 15 minuta, Trajanove vladavine. Nemanja Mrđić i Miomir Ko- uslijedila bi rasprava. Prvo je izlaganje, naslov- rać u izlaganju “Danube limes and strategy of the ljeno “Northern Moesia Inferior during the early frontier defense in Pannonia and Moesia from 1st Roman times - the archaeological perspective”, to 7th century” prikazali su razvoj i gradnju legij- održala Cristina-Georgeta Alexandrescu, koja skih logora i kastela duž podunavskog limesa na je prikazala arheološka istraživanja i epigrafske prostoru današnje Srbije. Tadeusz Sarnowski je spomenike lokaliteta Troesmis iz ranog rimskog izlaganjem “Novae in Lower Moesia under Trajan

36 and Hadrian” dao pregled arheoloških i epigraf- Cezarina Fulger i Mihai Munteanu su u izlaganju skih nalaza iz prve četvrtine 2. stoljeća, vezanih “Tropaeum Traiani – estetica e propaganda im- uz Prvu italsku legiju, koja je bila stacionirana u periale nella provincia” analizirali Trajanov stup Novama. sa stajališta carske propagande namijenjene lo- kalnom, osvojenom stanovništvu. U posljednjoj sesiji prvog dana skupa održano je pet predavanja, uglavnom posvećenih Trajanovom U izlaganju “Traces of Thracians - the case of razdoblju u rimskoj provinciji Dakiji, uz iznimku pr- Maximinus Thrax” Maria Federica Petraccia ra- vog. Piotr Zakrzewski je tako u izlaganju “New spravljala je o sačuvanim tragovima etničkog po- information about construction and development drijetla Tračana i Dačana nakon rimskih osvajanja of stone fortifications of the legionary fortress na primjeru Maksimina Tračana, kao i o novim at Novae (Lower Moesia)” govorio o revizijskim čitanjima epigrafskih spomenika, koja bacaju novo iskopavanjima u Novama i upotrebi suvremenih svjetlo na podrijetlo tog vojničkog cara. arheoloških metoda i fotogrametrije u izradi re- David Soria Molina održao je izlaganje “Strategy konstrukcije legijskog logora u Novama pomoću and naval warfare in the Danube during Trajan 3D modela. Adrian Ardet je u izlaganju “Trade Dacian Wars (101-106 AD)” u kojem je proble- of Roman Dacia during Trajan’s reign” govorio matizirao strateške i taktične operacije na Duna- o rimskoj trgovini u Dakiji na primjeru amfora iz vu tijekom Dačkih ratova, kao i moguća mjesta na prve polovice 2. stoljeća poslije Krista. Radu Ar- kojima su se bitke mogle odvijati. devan pokazao je u izlaganju “Alcune osservazioni sul numerario circolante in età traianea” kako je Ioan Piso je izlaganjem “Colonia Sarmizegetusa, u Dakiji dulje vrijeme nakon rimskog osvajanja u the first Roman town north of the Danube” pri- 106. godini u opticaju bio raniji novac iz razdo- kazao Trajanovo intenzivno koloniziranje područ- blja Flavijevaca, dok arheološki slojevi iz razdoblja ja nekadašnjeg Dačkog kraljevstva na primjeru Severa pokazuju velike količine Trajanovog novca, kolonije Sarmizegetuze. Antonio Ibba u izlaganju koji je očito na tome lokalnome tržištu cirkulirao „Ad lapidem vicensim[um et secundum qui est in sve do monetarnih reformi Septimija Severa. Lo- flexu”: riflessioni sull’organizzazione delle campa- renzo F. G. Boragno je u izlaganju “Iron is coming. gne nella Moesia Inferior fra Nerone e Traiano” Bracing the war and preparing for it along the “li- tematizirao je rimsku vojnu, ekonomsku i druš- mes Porolissensis” (Dacia, 106 – 270 AD) izla- tvenu strategiju u Donjoj Meziji, poglavito na gao o rudnicima željeza u Karpatima, radionicama prostoru Dobrudže, od razdoblja cara Nerona do i distribuciji željeza u vojne svrhe u Daciji Poroli- Trajanovih Dačkih ratova. ssensis. Posljednje izlaganje, naslovljeno “Redis- U izlaganju “Ufficiali di rango senatorio ed eque- covery of the so-called “praetorium” in Ratiaria, stre coinvolti nelle guerre daciche” Davide Reda- Dacia Ripensis”, održao je Ivo Topalilov prikazavši elli analizirao je karijere časnika iz senatorskog i rezultate recentnih revizijskih iskopavanja polo- viteškog reda, koji su sudjelovali u Dačkim rato- žaja pretorija u Ratijariji, kojeg su desetljećima vima, a koji su nam poznati iz antičkih literarnih devastirali pljačkaši arheoloških nalazišta. i epigrafskih izvora. Tim je predavanjem završila Tijekom drugog dana skupa održane su tri sesi- prva sesija drugog dana skupa. je, koje su ponudile izlaganja šarolike tematike. U prvoj sesiji održano je šest predavanja. Anca

37 Sljedeća je sesija započela izlaganjem Agnieszke Posljednje predavanje u sesiji, naslovljeno “Le Tomas “Trajan and the Lower Danubian cana- etichette plumbee di eta’ traianea: nuovi scenari bae legionis” o trgovini i životu u kanabama uz commerciali nel nord Italia”, održala je Federica legijske logore duž donjeg Dunava. M. Ángeles Maria Riso prikazavši 21 olovnu teseru iz Manto- Alonso Alonso održala je izlaganje “Traiano, crito ve, datiranu u Trajanovo razdoblje. e i medici di corte nelle province del Danubio” o Nakon predavanja sudionici skupa bili su pozva- carskim liječnicima u podunavskim provincijama, ni na organizirani posjet Arheološkom muzeju u posebice o Titu Statiliju Kritonu, Trajanovom li- Zagrebu. ječniku kao i o kasnijim liječnicima iz roda Statilija, koji su djelovali u Herakleji Salbace. U izlaganju Treći i posljednji dan skupa ponudio je dvije sesi- “Traiano e il reclutamento di soldati di origine je, jednu prijepodnevnu, a drugu poslijepodnevnu. danubiana nelle milizie urbane” Chiara Cenati U prvoj sesiji održana su četiri predavanja. Prvo analizirala je epigrafske spomenike koji spominju je izlaganje, naslovljeno “Quale ruolo per Traiano one equites singulares Augusti koji su bili porije- nel culto imperiale in Dalmazia?”, održao Mattia klom iz podunavskih provincija. Leszek Mrozewicz Vitelli Casella, pozabavivši se carskim kultom u je održao izlaganje naslovljeno “Conditor urbium. doba Trajana u rimskoj provinciji Dalmaciji. Dino Trajans Urbanisierungspolitik in den Donauprovin- Demicheli je u izlaganju “Sextus Iulius Severus zen” u kojem je analizirao razvoj kolonija Poeto- - an example of extraordinary military career vio, Ratiaria, Oescus i Sarmizegetusa u urbane under Trajan and Hadrian” obradio vojni put i i administrativne centre za Trajanove vladavine napredovanje u karijeri Seksta Julija Severa, po- kao i njegov program zbrinjavanja veterana na- rijeklom iz Ekva u Dalmaciji. Ioana i Lucian-Mircea kon Dačkih ratova. Sesiju je zatvorilo predavanje Mureșan u izlaganju “Dying in the line of duty Dénesa Gablera „Archaeologische Zeugnisse der – aspects concerning the legal framework re- Markomannenkriege (166-180) in Pannonien“ o garding the transport of deceased military per- arheološkim tragovima Markomanskih ratova. sonnel stationed on the Danubian limes” predočili su epigrafske natpise koji svjedoče o praksi pre- U zadnjoj sesiji drugog dana skupa, posvećenoj nošenja kostiju pokojnika od mjesta preminuća do provinciji Panoniji u Trajanovo doba, održana njihovog doma, često u udaljenim provincijama, su četiri predavanja. Prvo izlaganje, naslovlje- koja se u rimskom društvu prakticirala iznimno ri- no „Fullers and Roman textile production as an jetko. Silvia Ripà, održala je izlaganje, naslovljeno example of the romanization in Pannonia”, odr- “Luigi Ferdinando Marsigli e la documentazione žala je Zofia Kaczmarek, povezavši pritom pojavu delle inscriptiones submersae”, o Marsilijevom i razvoj fulonika u Panoniji s intenzivnom romani- dokumentiranju rimskih epigrafskih spomenika iz zacijom te regije. Tino Leleković ocrtao je u izla- Albe Julije, koji su otkriveni 1687. godine dok je ganju “Trajan and Southeastern Pannonia” ulogu Marsili boravio u Transilvaniji. južnopanonskog podunavskog limesa u Trajanovoj pripremi Dačkih ratova. Anja Ragolič je u izlaganju Nakon jutarnje sesije organizatori skupa dr. sc. “The Ulpii – epigraphic evidence for the urbaniza- Livio Zerbini i dr. sc. Domagoj Tončinić najavili su tion in Pannonia under Trajan” prikazala geograf- sudionicima da će se idući skup, peti po redu, sku rasprostranjenost epigrafskih natpisa iz Gor- održati u rumunjskom gradu Jašiju. Profesor nje i Donje Panonije, koji spominju rod Ulpijevaca. Lucretiu Mihailescu-Birliba sa Sveučilišta Alexan-

38 Slika 2. Sudionici 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces (Arhiv skupa).

dru Ioan Cuza u Jašiju održao je kratko predstav- dence” prikazala je nalaze rimske vojne opreme s ljanje grada Jašija kao domaćina idućeg skupa. kraja 1. i početka 2. stoljeća u Dalmaciji. Mirjana Sanader i Miroslav Vuković su u izlaganju “Einige Posljednja sesija zadnjeg dana skupa bila je po- Betrachtungen zu Trajan’s Tor von Asseria” uz svećena temama iz Hrvatske. Domagoj Perkić upotrebu 3D modela predočili kako su mogla u održao je izlaganje “Prilog plovidbi istočnojadran- prostoru izgledati Trajanova vrata u Aseriji i time skom obalom krajem 3. i početkom 2. st. pr. Kr.” ponudili objašnjenje za njihov neobičan kut u od- u kojem je prikazao nalaze amfora s dva lokali- nosu na bedeme. Marina Milićević Bradač i Ana teta - Slano, Gornji rt i Šipan, rt Tiha – koje je Pavlović u izlaganju „Trajan and the Senate. Ico- doveo u vezu s nalazom luterija iz privatne zbirke nographic messages on monuments and coins“ u Slanom. predočile su spomenike s prikazima personifikaci- Sanja Ivčević u izlaganju „Roman military je Senata iz razdoblja Trajanove vladavine, vezane equipment in Dalmatia from the time of Trajan: uz Trajanov san i želju da održi dobre odnose sa some representational and archaeological evi- Senatom. Zrinka Buljević u izlaganju «Glass fin-

39 ds from Dalmatia in the emperor Trajan’s time» Možemo zaključiti da je četvrti međunarodni prikazala je nalaze staklenog posuđa iz Dalmacije, znanstveni skup 4th International Conference on od kojih su neki mogli pripadati i domaćim sta- the Roman Danubian Provinces: Traian and the klarskim radionicama, a koji se mogu datirati u Danubian Provinces - the political, economic and razdoblje kraja 1. stoljeća i početka 2. stoljeća. religious life in the Danubian Provinces, Zagreb, Zrinka Šimić-Kanaet izdvojila je u izlaganju “Ve- Croatia, 15th – 17th November 2017 bio iznimno ssels, baskets and barrels on Trajan’s column” uspješan, da je ponudio mnoštvo zanimljivih izla- 24 scene s Trajanovog stupa koje prikazuju ra- ganja, kao i da su ga karakterizirale poticajne ra- zličite tipove posuda, košara i bačava, a koje je sprave koje su slijedile nakon izlaganja. Stoga sa potom usporedila s nalazima takvih predmeta na zadovoljstvom očekujemo izdanje zbornika radova vojnim lokalitetima. Iva Kaić je u izlaganju “Power ovoga skupa te održavanje sljedećeg, petog po of magic. Several notes on two engraved gems redu skupa posvećenog podunavskim provincija- from Mursa” prikazala dva intaglija iz Murse, ma, koji se treba održati 2019. godine u Jašiju koji se radi urezanih prikaza mogu svrstati u u Rumunjskoj. grupu magijskih gema. Domagoj Tončinić održao je izlaganje, naslovljeno “Die Entwicklung des Li- mes im Illyricum”, u kojem je iznio promišljanja o rimskim vojnim granicama u Hrvatskoj. Posljednje izlaganje sesije održale su Vinka Matijević i Mir- na Vukov. Njihovo izlaganje „Field survey of the Danube limes“ prikazalo je rezultate dvije sezone terenskih pregleda odabranih položaja duž Podu- navskog limesa u Hrvatskoj, provedenih u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era (RoMiCRO). Po završetku sesije završnu pozdravnu riječ odr- žao je doc. dr. sc. Domagoj Tončinić, zahvalivši svim sudionicima skupa, te je najavio objavu zbornika radova skupa.

40 ZNANSTVENI SKUPOVI

Austrijski arheološki institut iz Beča obilježava 120. obljetnicu osnutka i znanstvenim skupom Roman Croatia*

Mirjana Sanader

Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića 3 HR – 10000 Zagreb [email protected]

Sljedeće, 2018. godine jedna od najslavnijih eu- 1895. godine započeo važna istraživanja antič- ropskih arheoloških institucija Österreichisches koga grada Efeza u Maloj Aziji. Pod ingerencijom Archäologisches Institut (ÖAI) iz Beča proslaviti Instituta, odnosno KK Ministarstva kulture i pro- će sto dvadeset godina uspješnog istraživačkog svjete, bile su ne samo arheološke istraživačke i publicističkog djelovanja. Inače, prije dvadeset institucije, nego i muzeji (Akvileja, Pula, Zadar, godina, u sklopu proslave stote godišnjice posto- Split) kao i istraživanja KK podružnica koje se janja, M. Kandler i G. Wlach uredili su i objavili djelovale na istoku Mediterana (Istanbul, Izmir, monografiju te ustanove u kojoj je, među osta- Atena).2 lim, opisana njezina povijest.1 Institut je osnovan Istovremeno s osnivanjem Instituta osniva se i 1898. godine kao Kaiserliches und Königliches znanstveni časopis Jahreshefte des Österreic- Österreichisches Archäologisches Institut nakon hischen Archäologischen Instituts (ÖJh). U ča- što je dvije godine ranije, car i kralj Austro-ugar- sopisu se od samog početka objavljuju radovi ske monarhije, Franjo Josip I. dao suglasnost za posvećeni određenim antičkim spomenicima ili njegovo osnivanje. Prvi ravnatelj Instituta bio je lokalitetima te rezultati arheoloških istraživanja.3 slavni istraživač i profesor Otto Berndorf koji je 2 * Podružnice u Istanbulu i Izmiru se kasnije zatvaraju, ali se Ovaj rad je napisan uz sklopu projekta Hrvatske zaklade za 1973. godine otvara ona u Kairu. znanost 1478. 3 1 Austrijski su arheolozi radi i na području Hrvatske. O njihovim Kandler –Wlach 1998. istraživanjima u Hrvatskoj vidi: Sanader 1997, str. 456–478.

41 pomućena novim uvjetima istraživanja Efeza od strane turskih vlasti, neće nedostajati prigodnih događanja.5 Jedno od tih je i organizacija simpozija Roman Croatia (slika 1). Jednodnevni se simpozij održao 30. studenog ove godine u prostoru Povijesno umjetničkog muzeja u Beču (KHM), opet u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta (ÖIA) uz potporu spomenutog muzeja i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču. Sudionike simpozija pozdravili su i uspješan rad zaželjeli organizator i predstavnici institucija od kojih je simpozij dobio potporu: ravnatelj Zbirke grčkih i rimskih starina u KHM, Dr. Georg Plattner; suradnik ÖIA, PD Mag. Dr. Christoph Hinker; zamjenik ravnatelja KHM, Dr. Franz Pichorner; veleposlanica Republi- ke Hrvatske u Austriji, dr. sc. Vesna Cvjetković te ravnateljica ÖAI, PD Dr. Sabine Ladstätter (Slika 2–3). Na simpozij o rimskoj Hrvatskoj je pozvano sedam hrvatskih znanstvenika. Oni su predstavili svoja istraživanja kao i neke znamenite antičke lokalite- Slika 1. Pozivnica na simpozij Roman Croatia. te. Tako su o dvadeset godina istraživanja Tilurija (1997. – 2017.) govorili prof. dr. sc. Mirjana Sanader i doc. dr. sc. Domagoj Tončinić. Prof. dr. sc. Robert Matijašić dao je pregled rimskog gos- U njemu nisu surađivali samo austrijski arheolozi podarstva u Istri s posebnom osvrtom na proi- nego i drugi, pa je tako don Frane Bulić već u pr- zvodnju vina i ulja. Naslovna profesorica dr. sc. vom broju ÖJh objavio rad o jednoj salonitanskoj Branka Migotti, prikazala je stanje arheoloških 4 cisterni. istraživanja u hrvatskom dijelu južne Panonije. O Danas i Österreichisches Archäologisches Insti- rimskoj vojnoj opremi s naglaskom na nalazima iz tut i Jahreshefte des Österreichischen Archäo- Siska govorio je dr. sc. Ivan Radman Livaja. Rav- logischen Instituts djeluju u sklopu znanstveno natelj Arheološkog muzeja u Vidu Toni Glučina go- istraživačke institucije Österreichische Akademie vorio je o muzeju i istraživanjima u Naroni. Dr. sc. der Wissenschaften (ÖAW). Ivo Fadić, dr. sc. Berislav Štefanec i doktorandica Anamarija Eterović Borzić donijeli su analizu sta- Iako je proslava 120. obljetnice, a koju upriličuje ÖAI i njegova ravnateljica dr. Sabine Ladstätter, 5 http://orf.at/stories/2356654/2356653/; https://kurier.at/ wissen/archaeologin-sabine-ladstaetter-der-grabungsstopp-in- 4 Bulić 1898, str. 36–42. Vidi i Sanader 1985, str. 759–762. ephesos-ist-fatal/271.592.989

42 Slika 2. i 3. Simpozij Roman Croatia.

43 nja istraživanja rimskog stakla u Hrvatskoj kroz zvani su predavači svojim marljivim pripremama prikaz radionica, mediteranskog uvoza i važnijih i odličnim izlaganjima učinili sve da simpozij bude nalaza. Prof. dr. sc. Emilio Marin je u večernjim uspješan i zanimljiv te da ostali gosti i predava- satima u iznimnoj zgradi hrvatskog veleposlan- či budu iscrpno i dobro obaviješteni o temama stva u Beču zaokružio simpozij prigodnim sveča- o kojima su hrvatski predavači govorili. Bečki je nim predavanjem o rimskoj Saloni s fokusom na skup još jedna dobrodošla prilika u kojoj se moglo njezino ranokršćansko središte. predstaviti veliko arheološko blago naše zemlje i, dakako, zgodna prigoda da naši znanstvenici s Iako ovako mali broj predavača (u izboru sudionika kolegama iz inozemstva razmijene iskustva iz ar- simpozija iz Hrvatske nisu sudjelovali naši znan- heoloških istraživanja. stvenici) nije mogao prikazati sve aspekte hrvatske arheološke baštine iz rimskog razdoblja, po-

44 IZVORI

http://orf.at/stories/ 2356654/2356 653/ https://kurier.at/wissen/archaeologin-sabine-ladstaetter-der-grabungsstopp-in-ephesos-ist-fatal/271.592.989

LITERATURA

Bulić 1898 F. Bulić, Römische Zisterne in Salona, Jahreshef- te des Österreichischen Archäologischen Insti- tuts 1, 1898, 36–42. Kandler – Wlach 1998 M. Kandler – G. Wlach, 100 Jahre Österreichi- sches Archäologisches Institut. 1898–1998, Wien 1998. Sanader 1985 M. Sanader, O radovima don Frane Bulića na njemačkom jeziku, Mogućnosti 6–7, 1985, 759– 762. Sanader 1997 M. Sanader, Forschungen österreichischer Ar- chäologen in Kroatien im 19. und 20. Jh. Ein bibliographischer Versuch, Jahreshefte des Ös- terreichischen Archäologischen Instituts (ÖJh). 66, 1997, Beiblatt, 456–478.

45 IZLOŽBE

Die Schwaben zwischen Mythos und Marke (Švabe između mita i marke) Landesmuseum Württemberg Stuttgart (Muzej pokrajine Württemberg), 22. 10. 2016. – 23. 4. 2017.

Anka Krstic-Legovic

DE – 70173 Stuttgart [email protected]

Švabe prati glas da su škrti i nepristupačni, isto- fenomena iz povijesti ove pokrajine, obuhvaćanje dobno genijalni i otvoreni, da obožavaju svoje što većeg broja posjetitelja, otkrivanje skrivenog švapske špagete (Spätzle) te svoju sagrađenu i švapskog identiteta, onoga što je tipično švap- besprijekorno održavanu kućicu. Svijet ih prepo- sko, no također podrazumijeva i raspravu o tomu, znaje kao marljive, štedljive, uredne, prilagodljive tko se sve i u kojoj se mjeri može približiti ili se određenoj situaciji, vjerne nadređenima, ali, po pak dijelomično poistovjetiti sa Švabama? potrebi, i buntovne. Uspješni su i disciplinirani, Pet velikih tematskih cjelina, smještenih u deset kreativni, ali i tvrdoglavi, liberalni i pobožni te vole međusobno povezanih prostorija, čine ovu izložbu ostaviti iza sebe materijalnu ostavštinu, kao do- megaformata nesvakidašnjom. Ukupna površina kaz da nisu svoje vrijeme utrošili uzalud. izložbenog prostora iznosi 1.200 m2. Kružnom Uz potporu brojnih kuratora i savjeta, izložbu je šetnjom kroz izložbu, posjetitelju je omogućeno otvorio Winfried Kretschmann, ministar pred- upoznavanje kulture kraja i osobitosti švapskog sjednik pokrajine Baden-Württemberg. Direkto- mentaliteta. Prvo je to vidljivo u prologu, gdje rica Muzeja pokrajine Württemberg, prof. dr. se pojavljuju nezaboravne medijske zvijezde Willi Cornelia Ewigleben, pri otvaranju izložbe je nagla- Reichert i Oscar Seiler, humoristi iz šezdesetih sila da cilj izložbe nije otklanjanje ili potkrijeplje- godina prošlog stoljeća. nje predrasuda o Švabama već otkrivanje važnih

46 Zatim se nižu kronološki obrađene cjeline: Mit o Zašto je ova tema u žiži interesa? porijeklu Švaba ili zašto su Švabe zagonetni; Kon- Pitanje kulturnog identiteta ponovno je vrlo ak- stanz, centar moći u srednjem vijeku ili o marlji- tualno. Često se pitamo odakle smo, što se krije vosti Švaba; Bogati grad Ulm u kasnom srednjem u nekom identitetu, gdje su skriveni korijeni? U vijeku ili o slobodnim Švabama; Augsburg kao kontekstu globalizacije i europeiziranja, regional- metropola ranog Novog vijeka ili o bogatim Šva- ni identiteti “dobivaju na težini“. Tako Švabe iz bama; Württemberg u vrijeme nacionalizma ili o južnonjemačkog područja zastupaju prepoznatlji- Velikim Švabama; Stuttgart kao “Trendsetter“ u ve marke u filmskoj, elektroničkoj i propagandnoj 20. stoljeću ili o modernim Švabama. industriji. Također je regionalna literatura vezana Posebne su još dodane cjeline o švapskom dijalek- uz “švapske teme” posljednjih godina jače zastu- tu, o klišejima, o švapskim markama i kulinarskim pljena, posebno na sajmovima knjiga. osobitostima. U dijelu izložbe za mlade i djecu Dok su se izložbe “Bajuvari“ 1996., “Fran- “Junge Schloss“ smještena je izložba „Sedmorica ci”1997. ili “Alamani” 1989. bavile naslovljenim Švaba, junaci i izumitelji“. Riječ je o izložbi-radio- narodima, ova izložba se ne bavi ranosrednjovje- nici za djecu i obitelji. U prizemlju muzeja, u okviru kovnim “narodom” Švaba već im se približava izložbe i projekta “Moje švapsko ja“, umjetnice kroz širinu njihove kulturne povijesti. Gabriele Oberkofler, može se vidjeti video film na temu slobode koju umjetnica doživljava među Švabama, a sama je doseljenica iz Turske u kojoj Zagonetni Švabe ne može ostvariti željenu slobodu. Prva velika izložbena prostorija obuhvaća pod- Ova opsežna izložba predstavila je tristotinjak ručje oko Bodenskog jezera i istočne Švicarske, izložaka. Jednim dijelom su to vlastiti eksponati, a koje je u kasnoj antici/ranom srednjem vijeku bilo dijelom je riječ o eksponatima posuđenim iz drugih nastanjeno Svevima i Alamanima. To da su an- gradova, među kojima su Dresden (Städtische tički Svevi prapreci današnjih Švaba velik je mit Galerie – Kunstsammlung), Fulda (Hochschul- koji se održava sve do danas, a traži uporište u und Landesbibliothek), München (Bayerische srednjovjekovnim izvorima i humanističkim napisi- Staatsgemäldesammlungen), Augsburg (Städ- ma iz 1500. god., što se nastavlja sve do u 19. tische Kunstsammlungen), St. Gallen (Stiftsbibli- stoljeće. Veliki mit o porijeklu Švaba se održao othek), Chur (Domschatz), London (Victoria and unatoč istraživanjima koja to nisu potvrdila. Ono Albert Museum) i drugi. što je sasvim sigurno, današnji Švabe naslijedili Ovu izložbu obogaćuju važna politička, religijska, su samo ime „Švabe“, odnosno ime svojih davnih ekonomska i umjetnička događanja kod Švaba, predaka dok je sve ostalo nedovoljno istraženo. posebno u kraju oko Bodenskog jezera, St. Galle- Kako su se germanski narodi često selili, bilo ih je na, Konstanza, Ulma, Augsburga, nekadašnjeg jako teško slijediti. kraljevstva Württemberg, Bavarske i Badena. Naziv “Suebi“ ili „Svevi“ potječe još od starih Ri- Izložene su i mnoge zemljopisne karte i grafike, mljana koji su smatrali da se taj germanski narod koje su dopuna određenih cjelina. Čitava izložba nastanio između Sjevernog mora i Schwarzwalda, može se pratiti uz stručno vodstvo te poseban uključujući Švicarsku i Alpe. Rimski povjesničar audio-program. Tacit (58. – 120.) piše da su jedino Svevi nosili

47 Ujedinjenim Svevima i Alamanima do 5. stoljeća vlada dinastija Merovinga, a od 6. do 8. stolje- ća Karolinzi. Godine 746. Karolinzi Alamaniju, do tada kneževinu, dijele na manje grofovije. Supruga Karla Velikog bila je alamanskog porijekla, a njezin je brat Gerold poginuo u borbi s Hunima i slavljen je kao heroj. U 7. stoljeću irski redovnici pokrštavaju Alama- ne. Sveti Columban (540. – 615.) i malo kasnije sv. Gal (Gallus), osnivaju samostan St. Gallen u Švicarskoj i samostan Reichenau. Na izložbi je prikazan “Evangelium longum”, evangelijar sv. Gala, s koricama od bjelokosti, obrubljen pozlaćenim ornamentom, djelo Tuotilla i Sintrama, irskih re- dovnika iz pratnje sv. Gala (Slika 2). Evangelijar i životopis sv. Gala (rukopis) iz 9. stoljeća posuđeni su iz Švicarske i predstavljaju prvoklasne kulturne i umjetničke vrijednosti. Slika 1. Rimski brončani stupić iz 3. stoljeća na kojem se spominju Suebi Nicrenses, Suebi sa Neckara (foto Thomas Zühner, Rheinisches Landesmuseum, Trier, © L-W Stuttgart ). Centar moći Konstanz u srednjem vijeku ili marljivi Švabe Konstanz i okolica Bodenskog jezera su od 915. kosu smotanu u čvor na desnoj strani lica, što godine kneževina kojom moćni Štauferi vladaju do dokazuje nalaz lubanje iz 1.stoljeća iz Osterby u 1268. godine kada nestaju s povijesne pozornice. Schleswig-Hollstein-u, na sjeveru Njemačke. To je vrijeme velikih političkih previranja. Vodeću Daljnji dokaz da su Svevi početkom trećeg sto- ulogu imaju i biskupije Augsburg, Konstanz i Chur ljeća bili nastanjeni u dolini Neckara brončani je (Švicarska), koje su bile jezgre kulturnih događa- stupić koji spominje naselje civitas Ulpia Suebo- nja i djelovanja putujućih umjetnika. Svaku od ovih rum Nicrensium, nađen u Lopodunu, današnjem biskupija predstavljaju izloženi sakralni predmeti, Ladenburgu blizu Triera (Slika 1). npr. relikvijar sv. Lucijana iz Chura iz 13. stoljeća Arheološki nalazi potkrepljuju tvrdnju da su Svevi ili dvostruki relikvijar s križem iz Augsburga iz 12. iz južne Njemačke i Švicarske i dalje održavali veze stoljeća te relikvijar-bursa iz Konstanza datiran u sa starom domovinom na sjeveru Njemačke. Do- 13. stoljeće. Ostali eksponati u prostoriji upućuju kaz je i prsten iz Kemnata, koji potječe s područja na tri vladajuće i ujedno konkurirajuće dinastije srednje Labe i Saale. Stari nazivi Svevi i Alamani tog vremena, Staufere, Welfe i Zähringere. postali su Švabe i Alamani, a taj sinonim upotre- Marljivost i dostignuća ovog naroda, kroz bogat- bljava i pisac Walahfrid Strabo u Životopisu sv. stvo izloženih dijela, dolaze u ovom dijelu izložbe Gala (Gallus) iz godine 890. Sveti Gal patron je posebno do izražaja. Blještavilo predstavljenog Alamanije i grada Gallena u Švicarskoj. potamnjuju priče o prevratima i ratovima, koji se

48 Slika 2. Evangelium longum iz 895. godine iz St. Slika 3. Welfska kronika iz Weingartena iz 1185. godi- Gallena omot od bjelokosti ukrasio redovnik Tuotillo, ne sa Friedrichom I Barbarossom i sinovima. Rukopis manuskript: Sintram (foto Stiftsbibliothek St. Galen, na pergamentu (foto W. Habermehl Hochschul- und Švicarska, L-W Stuttgart©). Landesbibliothek Fulda, L-W Stuttgart©).

odigravaju na ovom području tromeđe današnje On je osporavao Henriku IV (1056. – 1105.), koji Švicarske, gornje i donje Rajne, a posebno u 11. je vodio Saliere, kandidiranje na prijestolje. Na- stoljeću. kon što je Rudolf Reinfeldski poginuo u ratu kod Höhenmölsena, Stauferi i Zähringeri su podijelili Prepirka među kraljevima i papom, tzv. “borba sve posjede. Zähringeri su dobili područja uz Gor- za investituru”, izdigla je Rudolfa Reinfeldskog nju Rajnu i u današnjoj Švicarskoj, dok su Štauferi (1057. – 1080.) kao predstavnika dinastije ostali vladari istočnog dijela kneževine. Zähringera, koji postaje protukralj u prvom redu moćnim Štauferima.

49 Car Fridrik I Barbarossa (1152. – 1190.), nasli- Grad Ulm u kasnom srednjem vijeku jedio je i južnonjemačke Welfe, po majci Judith, ili slobodni Švabe koja je bila izdanak kuće Welfen. Tako je proširio Grad Ulm u kasnom srednjem vijeku, kao i mnogi moć Štaufera, i postao je rimsko-njemački car. drugi bogati gradovi, a bilo ih je oko pedesetak, Švabe su ostali podanici Štaufera, kojima su služi- bili su direktno podređeni caru i kroz to uživali li sve do u 13. stoljeće, kada Štauferi nakon smrti mnoge privilegije. Ovaj je dio Njemačke pod vr- Konradina, ostaju bez muškog potomka i nestaju hovnom vlašću Habsburgovaca, odnosno pod ca- sa europske scene događanja. rem Maksimilijanom I. (1486. – 1519.). Poseban izložak je u ovoj prostoriji Welfska kro- Gradu je glavni pečat dala gradnja velike crkve nika (Slika 3), u kojoj je i prikaz cara Barbarosse (Ulmer Münster), koja se počela graditi već i njegova dva sina, Henrika VI (1191. – 1197.) 1377. godine, ali je gradnja zaustavljena 1543. i Fridrika V (1170. – 1191.), koji je zajedno s godine. Iako je crkva dovršena tek u 19. stoljeću, ocem izgubio život na povratku iz Jeruzalema. bila je svojevrstan rekord i za 15. i 16. stoljeće. Slikovni prilozi u Welfskoj kronici potječu iz Wein- U crkvu se moglo smjestiti više od 15.000 ljudi, gartena kod Ravensburga, gdje se nalazio i stari upravo koliko je Ulm imao stanovnika u to vrije- samostan obitelji Welfen. U kronici se nalaze osli- me. Glavne građevinske radove izveli su pripadnici kani relikviji Svete Krvi, koji se i danas čuvaju u obitelji Parler, posebno Heinrich Parler, angaži- Weingartenu. ran na objektu sve do svoje smrti 1386. godine, Biskupski je grad Konstanz bio od 10. do 13. sto- bio je glavni graditelj ulmske katedrale. Njega je ljeća važan centar i stjecište umjetnika, zlatara, kasnije naslijedio Ulrich von Ensingen i Burkhart staklara, pismoslikara i drugih. Građevine podi- Engelberg. gnute u to doba u Konstanzu slijedile su stilom Pri gradnji crkve bilo je zaposleno mnoštvo lju- i raskoši slične građevine u Rimu. Po raskoši se di, udruženih u cehove. Posebno su brojni bili Konstanz uspoređivao s Rimom. umjetnici koji su oslikavali drvene oltare, kojih je u Brojni, posebno ženski cistercitski i benediktinski glavnoj crkvi bilo pedesetak. Kada je reformacija samostani ukrašeni su kontemplativnom skul- stupila na snagu, sredinom 15. stoljeća, drveni pturom sa temama iz Kristova i Marijina života. oltari su uklonjeni iz crkava, a putujući umjetnici Umjetnički utjecaji su tada dolazili iz nedaleke su morali tražiti posla u drugim gradovima. Francuske, tako da se i ovdje na Bodenskom jeze- Dotadašnji gotički “mekani stil” koji dominira ru u samostanima osjećao utjecaj tog finog gotič- skulpturom, posebno aktualan na Bodenskom kog stila. Drvena plastika puna je spiritualnosti, jezeru, sada u Ulmu i okolici, prelazi u jedan unutarnje povezanosti likova. Ta unutarnja veza, novi, realistični kasnogotički stil, a predvodi ga koja je očita u skulpturama Krista i njegovih uče- nizozemsko-francuski autor Hans Multscher, uz nika, značila je oko 1300. godine povezanost ljud- njega, Jörg Syrlin stariji i Michel Erhart. Mnogi ske duše sa Bogom. Mnoga djela iz tog vremena umjetnici- slikari, među njima i Erhart, bit će ka- u Konstanzu pripisuju se majstoru Heinrichu i snije zaposleni u Augsburgu, koji će preuzeti slavu njegovoj školi. Ulma u 17. stoljeću. Kako su udruženi švapski gradovi i plemićke obitelji na čelu sa Maksimilijanom I. Habsburškim, sklo-

50 Slika 4. Bitka kod Dornacha 1499, Basel, 1500. drvorez (foto Staatliche Kunsthalle Karlsruhe, L-W Stuttgart©). pili savez da bi se zajednički branili u slučaju rata, istodobno su i švicarski gradovi i narod sklopili ta- kođer suprotni savez. Dakle, Švicarci, nekadašnji stanovnici Alamanije i porijeklom Švabe, sada su na suprotnoj strani i nisu nikada više bili članovi istog saveza sa susjedima Austrijancima i Švaba- ma izvan Švicarske. Maksimilijan I. na čelu Švap- skog saveza sukobio se 1499. godine sa Švicar- cima kod Dornacha (Slika 4). Austrijska i švapska vojska pretrpjele su velike gubitke, ali i Švicarska pa ova bitka ostaje kao jedna od strašnih bitaka u povijesti ovog dijela Europe. Tadašnji biskup iz Konstanza Hugo von Hohenlandenberg pokušao je posredovati u tom ratu, nažalost bez uspjeha i pod prijetnjom za svoj biskupski položaj (Slika 5). Otada Švicarci njeguju svoj vlastiti identitet, koji se također zasniva na mitu, poput onom o Wilhelmu Tellu, zastupljen na izložbi perforiranim Slika 5. Hugo von Hohenlandenberg, biskup u Kon- koricama noža, na kojem je prikazan navedeni mit. stanzu, rad slikara Springinklee Stariji, Konstanz 1502. godine (foto Staatliche Kunsthalle Karlsruhe, L-W Stuttgart©).

51 Slika 6. Augsburg 1711. godine, bakropis, centar sa Parlachovim tornjem (foto Kunstsammlungen- und Museen Augsburg, L-W Stuttgart©).

Augsburg kao metropola ranog novog vijeka dine u Württembergu i na Gornjoj Rajni. 1525. ili bogati Švabe godine nemiri se šire među seljacima u Allgäuu, koji traže ukidanje raznih nameta. Ovi religiozni i Mnogostrukost života u slobodnom gradu Au- socijalni sukobi, izbili su za vrijeme vladavine Karla gsburgu, uočit će posjetitelj u ovoj bogato opre- V. Habsburškog, koji je održavao veze s bogatim mljenoj izložbenoj prostoriji. Grafika grada sa veli- augsburškim trgovačkim obiteljima Fuggerima i kom vijećnicom (toranj Parlach u obliku lukovice, Welserima. U Augsburgu je održao i 10 zasjeda- tri renesansna izvora: Merkurov, Herkulov i Au- nja Kraljevskog saveza. Vladavina obitelji Fuggera gustov) na priloženoj grafici (Slika 6). i Welsera je bila očita, a trgovalo se tekstilom, Augsburg je u 16. stoljeću postao privredni plemenitim metalima, začinima, no najvažniji do- i umjetnički centar, ovdje se on pokazuje kao met ove moćne obitelji bilo je osnivanje banaka centar reformacije, centar trgovine (posebno i ulaganje u rudnike. Fuggeri su novcem bili na platnom tipa barchent i dragocjenim metalima), usluzi i samom caru najprije Maksimilijanu I., koji centar umjetnosti i Švapskog velikog saveza te je trebao investirati u veze, kako bi njegov unuk na kraju centar iseljavanja Švaba u 17. i 18. sto- Karlo V. postao vladar. Za uzvrat, kao protuuslu- ljeću. gu, ove trgovačke obitelji dobile su plemićki na- Za vrijeme reformacije dolazi do ustanaka siro- slov i posjede u prekooceanskim zemljama. mašnog pučanstva (Armer Konrad) 1514. go-

52 Godine 1555. stupio je na snagu Augsburški vjer- Iznad ovog srebrenog trodjelnog oltara nalaze se ski mir, koji je formalno izjednačio obje većinske kipovi od srebra u gotovo prirodnoj veličini i to religije. sv. Konrada i sv. Pelagija, koji su zaštitnici grada Konstanza. Ova dva rada izvanredne kvalitete na- Kao ranije Ulm u kasnom srednjem vijeku sada je ručio je na vlastiti trošak biskup Jakob Fugger iz Augsburg u vrijeme renesanse i kasnije prosvjeti- istoimene obitelji u Augsburgu, dok je bio biskup teljstva, bio stjecište poznatih umjetnika. Najpo- u Konstanzu. Augsburg je bio u 16. i 17. stoljeću, znatiji slikar i kipar je Hans Holbein Stariji (1465. centar za izradu satova i znanstvenih instrumena- – 1524.), Adolf Daucher (1465. – 1523.) i Gre- ta, pa su u ovoj prostoriji izloženi radovi Philippa gor Erhart (1470. – 1540.). Upravo tu izložena je srebrna skulptura Sv. Se- bastijana (Slika 7), rađena po nacrtu Hansa Hol- beina i u izvedbi lokalnog majstora zlatara, a po- suđena je iz Londona (Vicotia & Albert Museum). Sastavljena je od mnogih sitnih srebrenih i zlatnih djelova. Sv. Sebastijan je podnio mučeništvo za vrijeme cara Dioklecijana, a u šesnaestom sto- ljeću je zazivan kao zaštitnik od kuge koja je i kod Švaba pokosila čitave generacije. Reljef Adolfa Dauchera prikazuje Bogorodicu među anđelima i ima dürerovski karakter, preci- znost i savršenost izraza. Ta djela kao i mnoga druga u ovom krugu, nose pečat talijanskih renesansnih utjecaja, koji su preko veza augsburških patricijskih obitelji sa Ita- lijom, po prvi put prisutni u ovom dijelu Njemačke. Obitelji Fuggeri i Welseri grade palače i privatne kapele u renesansnom stilu, nekadašnji oltarni retabli, sada se sasvim gube iz opticaja. Novo vrijeme donosi raskoš srebrene skulpture, a najbolji primjer tome je antependium (trodijelni oltar od srebra), koji je u Augsburgu naručila bratovština sveučilišta iz Freiburga za svoje profesore, prav- nike, teologe i lječnike. Oltar je iz 17. stoljeća, centralni prikaz je lik Bogorodice sa Isusom, dok se u lijevom dijelu antependija nalazi lik sv. Luke, u centralnom dijelu je uz Bogorodicu lijevo sv. Toma Akvinski, desno sv. Ivo, a sasvim desno sv. Franjo Slika 7. Srebreni relikvijar - statua sv. Sebatijana, Au- Ksaverski (Slika 8). gsburg 1497. godine po nacrtu Hansa Hollbeina Stari- jeg, (Victoria & Albert Mueum), London (foto Victoria and Albert Museum London, L-W Stuttgart©).

53 Slika 8. Trodjelni srebreni antipendium, naručen u Augsburgu 1736.godine, za stari Univerzitet u Freiburgu, sa likovima Bogorodice, sv. Luke, sv. Tome Aquinskog, sv. Ive i sv. Franza Xaverskog (foto Peter Trenkle, Bildarchiv Erzbischoefliches Ordinariat Freiburg i. Br., L-W Stuttgart©).

Matthäusa Hahna, njegov astrolab i ekvatorijal- ca, nadgledavanje presuda, upravljanje vojskom ni sunčani sat. Johann Albrecht Bengel, pietist i nadgledavanje kovanja novca. Savez se raspao i izumitelj je prvog računala, preteče današnjeg proglašenjem Württemberga kraljevstvom 1806. kompjutora i tisućugodišnjeg Salemskog sata. godine. Ova prostorija na samom kraju sadržava neko- Iako su se većina bogatih kraljevskih gradova liko važnih naglasaka koji ilustriraju postojanje i priklonila reformaciji, postojali su i tzv. paritetski djelovanje tzv. Švapskog saveza, kojeg je uteme- gradovi, kao Ravensburg, Biberach i Augsburg, u ljio Maksimilijan I., austrijski vladar, a od 1508. kojima je pripadnost religijama bila pod posebnim rimsko-njemački car. Čitavo je područje tadašnje odredbama, religije su bile naoko ravnopravne, ali Njemačke od Neckara do Lecha i od Bodenskoj su podlijegale raznim pravilima koja su ograniča- jezera do Alpa bilo podjeljeno u 10 jedinica. Savez vala ravnopravnost. je bio na snazi oko 300 godina, pod nadzorom Sedamnaesto stoljeće je ujedno i vrijeme veli- württemberškog vojvode, a sačinjavalo ga je za- kih seoba Švaba na jug, Dunavom, u Mađarsku, pravo 100 manjih jedinica. Na čelu su bili duhov- balkanske zemlje, Rusiju itd. Smatra se da se u ni i svjetovni vođe, prelati, plemići i 31 slobod- to doba iselilo oko 500.000 Švaba. U drugom ni grad. Njihovi izaslanici bi se sastajali jednom smjeru, došlo je do naseljavanja hugenota iz Fran- godišnje u vijećnici u Ulmu. Zadaci ovog saveza cuske i to ne samo u Prusiji i Hessenu, nego i bili su čuvanje unutarnjeg mira, odnosno grani-

54 u Württembergu. Francuski kralj Luj XIV. u go- Württemberg u vrijeme nacionalizma dinama od 1643. do 1715. godine protjerao je ili Veliki Švabe protestantske hugenote, koji su se naselili oko Sljedeći prostor donosi reminiscencije na vrijeme Stuttgarta 1598. godine, dozvolom tadašnjeg Bidermeiera, bavi se 19. stoljećem, od 1806. kneza Christopha. Oni su sa sobom donijeli svoja godine kada definitivno prestaje postojati Sveto imena, svoj dijalekt, nazive mjesta i običaje. Rimsko Carstva, koje se raspada na zemlje Rajn- Ovaj dio izložbe donosi i nekoliko grafika koje doku- skog Saveza. U ovom dijelu susrećemo velikane mentiraju rat s Turcima Osmanlijama u 17. sto- njemačkog duha, otkrivamo švapske nacionalno- ljeću i njihovo protjerivanje iz tog dijela Europe. romantičarske pisce i pjesnike i doživljujemo ulaz Na područjima koja su opustošena osmanlijskim u modernu. osvajanjima doseljavaju Švabe iz njemačkih zema- Između romantike s jedne strane i tehničkog na- lja, posebno iz okolice Ulma. Oni brodovima odlaze pretka s druge, 19. stoljeće ostaje obilježeno i na jug, neki se ubrzo vraćaju natrag razočarani valom iseljavanja ne samo na jugoistok, nego i u uvjetima u novonaseljenim krajevima. Ostatak će prekomorske zemlje. ostati do u 20. stoljeće na jugu u istočnoj i sred- U tijeku ratova koje je vodio Napoleon došlo je njoj Europi, sve do ponovnog protjerivanja nakon do stvaranja novih samostalnih kraljevstava, Drugog svjetskog rata. Bavarske i Württemberga, te kneževine Baden.

Slika 9. Daimlerov četvorokotač iz 1889 godine, izložen u Parizu na Svjetskoj izložbi (foto Daimler AG Stuttgart, L-W Stuttgart©).

55 Württemberški kralj Fridrik I. udvostručio je Prosječni je građanin 1848/49. godin, bio neza- Württemberg, bio je dobro osposobljen stra- dovoljan konzervativnom vladom pa je izbila tzv. teg za upravljenje starim i novim Württember- liberalna revolucija koja nije uspjela. Budući da je gom, koji su se konfesionalno razlikovali. Novi 1816. godine ukinut zakon o iseljavanju, dolazi do Württemberg bio je pretežno katolički, a sam novog, enormnog vala iseljavanja iz ekonomskih vladar protestantske vjere. i političkih razloga, pa sveukupni broj iseljenja iz Njemacke u 19. stoljeću iznosi oko sedam mili- Vodeće pjesničko ime toga vremena je Friedrich juna. Schilller (1759. – 1805.). Već je 1782. godine morao bježati iz Württemberga, proslavio se u Weimaru, gdje je postao njemačkim klasiča- Stuttgart kao postavljač trendova rom, ali su mu djela nakon smrti postala pravi u 20. stoljeću i moderni Švabe württemberški kult. Veliku Schillerovu bistu u sredini dvorane izradio je njegov prijatelj, klasicist Pretposljednja izložbena cjelina tretira Stuttgart Heinrich Dannecker. Uz Schillera, poznato ime je kao mjesto odvijanja moderne, između dva rata Ludwig Uhland (1787. – 1862.), pisac, političar i nakon Drugog svjetskog rata, i to ne samo u i sveučilišni profesor u Tübingenu. Uz njega su, ekonomskom, nego i u političkom i umjetničkom Gustav Schwab, Wilhelm Hauff, Eduard Mörike i smislu. Godine 1956. otvoren je televizijski toranj Heinrich Heine. Visoku vojnu školu u Stuttgartu Leonharda Kerna, a 1922. godine iznad Bonatzo- završili su Schiller, Mörike, Hölderlin i Hegel. vog glavnog kolodvora montirana je Mercedesova pokretna zvijezda, simboli Stuttgarta. U ovoj se Pisci, povjesničari, slikari i arhitekti 19. stoljeća prostoriji dakle nalazi mit modernih i posebno ino- u Württembergu često su, u traganju za svojim vativnih Švaba. Već je propaganda Prvog svjet- švapskim identitetom, proučavali važna povijesna skog rata pokušavala povezivati likove ovih sta- mjesta, krajobraze, staru liriku, a nova saznanja novnika Njemačke uz srednjovjekovne Štaufere postaju izvor novih kreacija. Među njima su se po- koji su bili hrabri i izdržljivi. U nacionalsocijalizmu sebno proslavili Wilhelm Hauff (1802. – 1879.) Švabe su promatrani kao skupina koja predstavlja romanom “Lichtenstein“ i Gustav Schwab svo- idealnu sliku njemačkih kreposti i time je ujedno jim povijesnim temama koje su nadahnule mnoge činila i najvjernije pogovornike tadašnjeg režima. umjetnike, kao i njegove priče o Štauferima koji Primjer je Adolf Hildebrand (rad iz 1938., Bibe- su prvi vladali Württembergom i širim područjem. rach) i njegova slika Triptihon na temu predindu- Dio ovog prostora odnosi se na industrijsku re- strijske idile. voluciju, koja je ovu zemlju duboko izmijenila. Između dva svjetska rata, pokušali su Konstantin Württemberg je njegovao izumiteljski duh, tu su Bertele i Otto Feger definirati švapski prostor još u 16. stoljeću bili poznati protestantski izu- u novom smislu pa je Bertele predlagao da se mitelji, a sada imamo Gottlieba Daimlera (1834. unutar „Weimara“ ujedine sve Švabe s juga pod – 1900.) i Wilhelma Maybacha (1846. – 1929.) naziv „Grosschwaben“ (Veliki Švabe). Otto Feger te njihov rani izum, četverotaktni motor, koji su nakon 1945. predlaže osnivanje jedne autonomne izložili na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. godine švapsko-alamanske demokracije, čemu su se na- (Slika 9). ravno odupirali stanovnici Badena.

56 Nakon 1990. godine Stuttgart se razvio u mo- hofsiedlung“ u Stuttgartu realiziran je poznati deran veliki grad i postao važan umjetnički i indu- projekt “Dvostruka kuća“, koji je zasnovao Le strijski centar, a već nakon 1910. godine smatran Corbusier (Slika 10). Na čitavom projektu radili je ishodištem moderne u umjetnosti, posebno u su Mies van der Rohe, Hans Scharoun, Pierre arhitekturi. Zahvaljujući Adolfu Hölzelu (1853. – Jeanneret, Peter Behrens i drugi. 1934.), profesoru s Umjetničke akademije, ute- U zlatnim dvadesetima Stuttgart je postao mo- meljuje se njemačka umjetnička avangarda. U nju derna metropola automobilske industrije, s ra- su u prvom redu bili uključeni učenici Adolfa Höl- stućim brojem novih modela automobila, sve do zela, kasnije svjetska imena u umjetnosti, Oskar egzaltacije u „privrednom čudu“. I danas postoji Schlemmer (1888. – 1943.), Willi Baumeister mit o švapskim markama, i to ne samo automo- (1889. – 1955.), Ida Kerkovius (1879. - 1970.) bila, nego i odjeće, igračaka, hotelskog posuđa, i Max Ackermann. Oni su djelomično pripadali i papira i kućnih potrepština... Serija fotografija apstrakciji, bili su u vezi s Walterom Gropiusom Andyja Wahrhola, naručena za stoti rođendan (1883. – 1969.) i grupom Bauhaus iz Weimara. Daimlerova koncerna, postala je svojevrsna ikona Godine 1927. osnovano je naselje “Weisenhofsi- moderne. Ne smiju se zaboraviti ni političari pa je edlung“ u Stuttgartu, a imalo je zadatak izložbu među vrlo zaslužnima i prvi njemački predsjednik “die Wohnung“ (stan) predstaviti na raznim mje- Theodor Heuss. Na slici 11. njegova je brončana stima i tako utjecati svojim sadržajem na razvoj bista u stilu stuttgartske secesije. moderne arhitekture. U okviru projekta „Weisen-

Slika 10. Model dvostruke kuće od le Corbusier-a iz 1927. za Weissenhofsiedlung u Stuttgartu (foto Hans-Joachim Heyer, Werkstatt für Photographie, Universität Stuttgart, L-W Stuttgart©).

57 informacija o dijalektu, tu su i školske ploče, me- diji i programi za idividualnu suradnju. Na tabla- ma koje poučavaju o dijalektu i njegovu razvoju iz srednjovjekovnog njemačkog, jasno se upozo- rava o promjenama u jeziku koji se preobražava, ali kroz duži vremenski period. Karte s jezičnim promjenama upućuju na veze sa drugim jezičnim cjelinama. Na primjer, riječ krumpir će u jednoj švapskoj regiji biti „Ebbiara“ u drugoj „Gromm- bira“. U sredini prostorije nalazi se okrugli stol sa zvuč- nim atlasom koji upućuje na razne primjere odre- đenog dijalekta vezanog za alamanski, bavarski ili badenski prostor. Te nekadašnje jezične granice ne podudaraju se sa današnjima pa se dijalekti danas dijele na središnju, južnu, istočnu i zapadnu varijantu švapskog prostora (Slika 12).

“Klišeji“: odlike ili nešto drugo? Službenica jedne stuttgartske banke tvrdi da su Švabe još i danas jako štedljivi, da se ta tradicija nastavlja na ovom tlu. Radinost, odnosno marljivost Švaba, štedljivost, sklonost urednosti i odr- žavanja čistoće u kući i oko nje, gradnja kuće kao životnog ostvarenja, dakle stvaranje i radišnost Slika 11. Brončana bista Theodora Heussa, prvog glavne su oznake švapske kreposti. Ovdje je uvijek njemačkog predsjednika, Alfred Lörcher, 1950. (foto BPK - Staatsgalerie Stuttgart, L-W Stuttgart©). bilo časno pokazati se ljubiteljem rada, nositi radno odijelo po potrebi, ali i najmarljiviji Švaba zaslu- žio je odmor na kraju dana i to je rado pokazivao. Štedljivost je druga švapska krepost. Ovaj čovjek Švapski dijalekt se rado odriče i potrošnje radi nekog važnijeg ci- lja, to je ujedno i njegova taktika. On će kupiti Govoru kod Švaba posvećena je jedna dvorana Mercedes ili „blaženi plehle“ – kako se kaže – u kuli Starog dvorca koja je pretvorena u svoje- i to ne radi luksuza, nego radi marke, odnosno vrtan laboratorij. Švapski je dijalekt bez sumnje kvalitete, koja se pokazala kao dobra, iako skupa, jedna od najvažnijih i najinteresantnijih osobitosti gledajući na duže vrijeme čak povoljna. ovog naroda. U dvorani su uočljivi različiti pristupi istraživanju i doživljavanju dijalekta, kako za same Švapska štedljivost nešto se malo promijenila za Švabe, tako i za posjetitelje koji nisu Švabe. Osim vrijeme privrednog čuda nakon Drugog svjetskog

58 rata jer je potrošnja postala privredni motor, no Švabe su u pravilu ostali vjerni kreposti štedlji- vosti, shvaćajući je ozbiljno i računajući da ona dovodi do blagostanja. Uvođenjem poznate “manije“ čišćenja oko kuće (Kehrwoche) pokušalo se već krajem 15. stolje- ća riješiti problem zagađivanja okoline, i to je bilo uspješno riješeno te traje sve do danas. Dok je u Finskoj čišćenje oko kuće posao kućnog majstora, Švabe su kroz zakonik koji je krajem 15. stoljeća donio grof Eberhard im Barte, sami čistili svoje kuće, stanove, ulice i podrume. To je bila ne samo obaveza, nego i izjednačavanje sa susjedom koji nije bio pošteđen, već je u određenom ritmu obavljao isti posao. Tako su svi u tom poslu bili izjednačeni. Švabe su vjerni svojim vladarima i pretpostavlje- nima, ali se znaju i usprotiviti, osjete li se preva- renima, pa se bore i protestiraju na razne načine. U 17. i 18. stoljeću protestiralo se tzv. mačjom glasbom (Katzenmusik), odnosno stvranjem buke u određeno vrijeme. To se ponovilo kod projekta Stuttgart 21 tako da su svakodnevni protesti na Glavnom kolodvoru u 19 sati doveli do pada Slika 12. Karta (foto Hubert Klausmann Tübingen, vlade i do raznih nereda. Na temelju toga može L-W Stuttgart©). se zaključiti da Švabe imaju u sebi prirođen ot- por u danoj situaciji. Tu se možemo sjetiti pokre- ta i pobuna u povijesti, npr. ustanka siromaha, tzv. “Arme Konrad“, ustanka seljaka i revolucije 1848. godine. Tu se pojavljuju i pojedinci poput braće Stauffenberg pa sve do Helmuta Palmera. Francuski sociolog Pierre Bourdieu (1930. – Tako nastaju novi mitovi i marke. 2002.) naglasio je da u klišeju uvijek do izražaja Postoje osobitosti koje su postale švapski zaštitni dolaze kolektivne vrijednosti koje prirodno stoje znakovi. Ako se bolje promotri, one ne vrijede za uz određene osobe i skupine, da je oduvijek tako sve Švabe, ali se njima rado koristimo kao proto- bilo. Kroz povijesnu obradu postojećih klišeja kod tipima jer nam njihova emocionalna komponenta Švaba postignut je cilj izmijene „glasa“ Švaba daje orijentaciju, profil i habitus, i tako mogućnost kroz stoljeća, razumijevanja prirodnosti fenomena boljeg snalaženja u traženju pravih osobitosti. i važnosti pomaka kroz vrijeme i prostor.

59 VARIA

Projekt Iron-Age-Danube Arheološki kamp Hrvatska u Požegi i Kaptolu Anja Bertol Stipetić Marta Rakvin

Arheološki muzej u Zagrebu Trg Nikole Šubića Zrinskog 19 HR –10000 Zagreb [email protected] [email protected]

O projektu Iron-Age-Danube Arheološki kamp u Požegi i Kaptolu dio je me- Djelatnosti institucija okupljenih oko projekta đunarodnog projekta Monumentalni krajolici Iron-Age-Danube međusobno su komplemen- starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja, tarne u polju zaštite kulturne baštine i razvoja akronima Iron-Age-Danube koji se provodi u sklo- kulturnog turizma, čime je stvorena jaka međuna- pu programa Europske unije, Interreg Programa rodna mreža stručnjaka u svrhu što uspješnijeg transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. ostvarenja ciljeva projekta. te je djelomično financiran iz Europskog fonda za U fokusu projekta Iron-Age-Danube nalaze se regionalni razvoj. kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje U projektu, uz vodećeg partnera, (Muzej Joanne- obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja um iz Graza) sudjeluje deset projektnih partnera pod tumulima nastala između 8. i 4. st. pr. Kr., te devet strateških pridruženih partnera iz pet kada su zajednice koje su živjele na prostoru po- zemalja: Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske dunavske regije bile dijelom kulturne pojave koju i Slovačke. Kao projektni partneri iz Hrvatske, na nazivamo istočni halštatski krug. Impozantni, iako projektu sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s fragilni te djelomično skriveni u prostoru, prapo- pridruženim strateškim partnerom Centrom za vijesni krajolici obuhvaćeni ovim projektom ostaju prapovijesna istraživanja te Institut za arheologi- nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turi- ju sa svojim pridruženim strateškim partnerima: stičku ponudu. Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Turi- stičkom zajednicom Varaždinske županije.

60 Glavna projektna inovacija leži u metodološkom tumuli IV i X slove kao najbogatiji na području pomaku koji se temelji na partnerskom istraži- jugozapadnog djela Karpatske kotline. Postojanje vanju prapovijesnih krajolika, za razliku od dosa- monumentalnih grobnih konstrukcija te komplek- dašnjeg individualnog pristupa. U sklopu projekta snih pogrebnih običaja utvrđeno je na oba kaptol- planiran je razvoj novih strategija i metodoloških ska groblja, dok su istraživanja tumula III otkrila alata za zaštitu, prezentaciju i promociju prapo- ostatke rijetke grobne konstrukcije s prilaznim vijesnih krajolika. Zadani projektni ciljevi bit će hodnikom (dromosom). testirani te implementirani u devet mikroregija iz U svrhu testiranja i implementacije zadanih pro- četiri partnerske zemlje: Grossklein i Strettweg jektnih ciljeva, organiziraju se arheološki kampovi. (Austrija), Jalžabet i Kaptol (Hrvatska), Poštela i U 2017. godini to su bili Arheološki kamp Austrija Dolenjske Toplice (Slovenija) te Szazhalombatta, i Arheološki kamp Hrvatska, dok će tijekom 2018. Sutto i Sopron (Mađarska). biti oragnizirani Arheološki kampovi u Sloveniji i U okviru projekta Iron-Age-Danube jedna od za- Mađarskoj. daća Arheološkog muzeja u Zagrebu, zajedno s Arheološki kampovi usko povezuju istraživačke pridruženim strateškim partnerom Centrom za dijelove programa sa širokim spektrom javnih prapovijesna istraživanja, je da zadane projek- događanja te novih programa posebno kreiranih tne ciljeve testira i implementira na području za djecu školskog uzrasta, popularnih programa Kaptola, dok istu zadaću na području Jalžabeta za posjetitelje, stručne suradnike i studente. Cilj ima Institut za arheologiju sa svojim pridruženim ovih programa je razvoj metodoloških alata za strateškim partnerima, Ministarstvom kulture istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika kao i Republike Hrvatske i Turističkom zajednicom Va- predstavljanje te popularizacija željeznog doba i raždinske županije. arheologije kao znanosti. Nakon istraživanja, sve Kaptol se pokazao kao idealni poligon za provo- prikupljene spoznaje bit će objavljene u studijama đenje projektnih aktivnosti u okviru međunarod- o krajoliku. Također, nove spoznaje poslužit će kao nog projekta Iron-Age-Danube jer su dosadašnja temelj pri razvoju aplikacije koja će omogućiti nov istraživanja pokazala da je bio jak gospodarski način digitalne vizualizacije krajolika. Četiri nova centar i kneževsko sjedište tijekom starijeg že- programa revitalizacije postojećih infrastruktura ljeznog doba te vrlo dobro uklopljen u mrežu ko- zajedno s investicijama manjeg opsega, omogu- munikacijskih puteva s ostalim središtima svog ćit će zainteresiranoj javnosti da doživi kulturne vremena. krajolike na nove i inovativne načine čime će se nastojati osigurati održivost rezultata projekta. Tijekom starijeg željeznog doba (od 8. do 4. st. Na ovaj će način monumentalni krajolici postati pr. Kr.) kaptolskim krajolikom dominiralo je utvr- središnje točke inovativnih, multidisciplinarnih i đeno visinsko naselje Kaptol-Gradci podno kojeg integrativnih istraživanja, kao i atraktivna kultur- su se nalazila dva velika groblja pod tumulima no-turistička odredišta na prostoru Podunavlja. Kaptol-Čemernica i Kaptol-Gradci. Prema arhe- ološkoj vrijednosti grobnog inventara, kneževski

61 Aktivnosti tijekom Arheološkog kampa Osnovnoj školi “Vilim Korajac” u Kaptolu namije- u Požegi i Kaptolu njena učenicima viših razreda (Slika 1). Radioni- ca je trajala pet uzastopnih dana, svaki dan po Arheološki kamp u Požegi i Kaptolu trajao je od četiri sata. Glavni cilj ove radionice bio je da se 4. rujna do 14. listopada 2017. godine, a orga- učenicima prezentira rad arheologa te da ih se nizirao ga je Arheološki muzej u Zagrebu s mre- poduči praktičnom iskustvu kako bi naučili čitav žom dionika. Tom prigodom održan je niz javnih proces arheološkog istraživanja po svim pravili- događanja i popularnih programa za posjetitelje, ma struke. Program radionice uključivao je: pre- stručne suradnike i studente, poput predavanja, zentaciju o arheologiji i arheološkom istraživanju, radionica, dana otvorenih vrata, okruglog stola postavljanje izložbe od pet samostojećih postera te edukativnih radionica posebno kreiranih za o arheologiji, arheološkom istraživanju, dokumen- djecu školskog uzrasta u kojima se predstavilo i taciji i poslijeterenskoj obradi koja je u učionici populariziralo razdoblje starijeg željeznog doba i stajala kroz cijelo trajanje radionice, postavljanje arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za rubova zamišljene sonde, mreže s kvadrantima i istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika. ulomcima gipsanih replika kaptolskih posuda, rad Jedna od prvih aktivnosti prilikom realizacije Ar- s totalnom stanicom, metodologiju arheološkog heološkog kampa u Požegi i Kaptolu bila je edu- iskopavanja, ispunjavanje terenske dokumenta- kativna radionica “Škola arheologije” održana u cije i dnevnika istraživanja, ispisivanje signatura,

Slika 1. Radionica “Škola arheologije” u OŠ “Vilim Korajac” u Kaptolu (foto K. Rupert).

62 terensko fotografiranje, lijepljenje i signiranje macijama i zadacima koja je bila unaprijed tiskana ulomaka keramike, rad s ručnim 3D skenerom i za potrebe ove radionice. Zadnji dan radionice Dinoliteom te crtanje i fotografiranje arheoloških iskoristili smo za posjet arheološkim lokalitetima nalaza. U navedene segmente glavnog radionič- Rudine i Stari grad u Kaptolu. Učenicima su na kog programa inkorporirane su bile i kraće radi- kraju podijeljene diplome kreirane upravo za njih. onice poput: „Obuci halštatskog ratnika“ u kojoj Druga radionica „Škola arheologije“ održavala su učenici izrezivali i lijepili dijelove opreme stari- se u Osnovnoj školi “Antun Kanižlić” u Požegi, ježeljeznodobnog ratnika, “Izradi svoj bookmark” također za učenike viših razreda. Međutim, ova u kojoj su učenici unaprijed pripremljene podloge radionica trajala je samo dva dana, ali s istim ra- za bookmarkove ukrašavali stariježeljeznodobnim dioničkim programom koji nije uključivao izlet. motivima koji su im bili prezentirani na deplijanu posebno tiskanim za ovu prigodu te radionicu u U sklopu Arheološkog kampa u Gradskom muzeju kojoj su učenici nakon održane im prezentacije o Požega u dva navrata održane su radionice otvo- željeznom dobu općenito, a posebno s naglaskom renog tipa namijenjene svim posjetiteljima (Slika na stariježeljeznodobne lokalitete u okolici Kapto- 2). Radionički program trajao je po jedan sat, a la, izrađivali vlastiti pojmovnik. Osim navedenog, posjetitelji su imali priliku izrezivati i lijepiti dijelo- učenici su ispunjavali i “Dnevnik iskopavanja”, od- ve opreme stariježeljeznodobnog ratnika u radio- nosno arheološku knjižicu s mnogobrojnim infor- nici „Obuci halštatskog ratnika“, zatim unaprijed

Slika 2. Radionice u Gradskom muzeju Požega (foto K. Rupert).

63 pripremljene podloge za bookmarkove ukrašava- Među ostalim događanjima za širu publiku odr- ti stariježeljeznodobnim motivima koji su im bili žali su se Dani otvorenih vrata u Kaptolu te Dan prezentirani na deplijanu u radionici “Izradi svoj otvorenih vrata u Požegi, organizirani u sklopu bookmark”, dok su u radionici “Šareno platno” Arheološkog kampa. Dani otvorenih vrata u Kap- sudionici otiskivali stariježeljeznodobne motive na tolu trajali su dva uzastopna dana, a odvijali su platnenim vrećama koje su kasnije mogli ponijeti se na otvorenom prostoru, točnije na kaptol- kao suvenire. skom trgu (Slika 3). Program, koji je prvog dana trajao šest, a drugog četiri sata, uključivao je: Osim edukativnih radionica, u sklopu Arheološkog promociju projekta Iron-Age-Danube, izložbu od kampa u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega odr- pet samostojećih postera o arheologiji, arheološ- žana su i dva predavanja za širu publiku. Preda- kom istraživanju, dokumentaciji i poslijeterenskoj vanje “Željezno doba Požeške kotline” održao je obradi, edukativne radionice „Obuci halštatskog prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica s Filozofskog fa- ratnika“, „Šareno platno“, zatim podučavanje kulteta u Zagrebu, a predavanje “The Heuneburg u korištenju ručnog 3D skenera te razglede ar- on the Upper Danube: Rise and Fall of an Early heološkog lokaliteta Gradina. Paralelno s doga- Iron Age Centre of Power” održao je dr. Manuel đanjima u Kaptolu, u restoranu “Stari fenjeri”, Fernández-Götz sa Sveučilišta Edinburgh. održana je radionica na kojoj su pripremana jela s

Slika 3. Dani otvorenih vrata u Kaptolu (foto S. Marinković).

64 namirnicama koje su se koristile tijekom starijeg pivo koje se posluživalo uz jelo. Pivo je bilo na- željeznog doba. Prisutnost namirnica korištenih pravljeno od ječma, hmelja i pivskog kvasca, bez na toj radionici dokazana je paleobotaničkim i pa- aditiva. Jedan od važnijih rezultata ove radionice leozoološkim analizama. Hrana je pripremana na svakako je izrada stariježeljeznodobne kuharice sa otvorenoj vatri na kamenu amfibolitu (Slika 4). To svim receptima isprobanih jela. je vrsta kamena s Papuka koja se ujedno koristila Dan otvorenih vrata u Požegi održavao se ispred za izradu kamenih konstrukcija tumula na nalazi- Gradskog muzeja Požega u trajanju od šest sati štu Kaptol. Pripremljena je kaša od prosa, boba, (Slika 5). Navedeno događanje uključivalo je: ječma, slanine, koprive i vlasca. Zatim su pripre- promociju projekta Iron-Age-Danube, pet samo- mljena jela od pečenih jetrica i pečenih jabuka te stojećih postera o arheologiji, arheološkom istra- kruh od pšenice, lana i soli s fermentiranim ječ- živanju, dokumentaciji i poslijeterenskoj obradi, mom kao prirodnim kvasom. Pripremljena su jela četiri edukativne radionice: „Obuci halštatskog od gljiva, jaja i slanine te dimljene pastrve na žaru. ratnika“, „Šareno platno“, „Izradi svoj bookmark“ Sva mesna jela na radionici bila su spravljena od i skeniranje kopija kaptolskih posuda pomoću ruč- mesa crne slavonske svinje. Posluženi su bili i nog 3D skenera. Osim toga, posjetitelji su kao lješnjaci s medom iz drveta koji se zove medunac. nagradu za sudjelovanje u Programu dobili na Udruga pivara Požega za ovu prigodu darovala je poklon magnete, gipsane suvenire, olovke i bloki-

Slika 4. Radionica o stariježeljeznodobnim jelima u restoranu “Stari fenjeri” (foto S. Marinković).

65 će koje su nam darovali Gradski muzej Požega te je i zajedničke rasprave, sudionici radionice zajed- Turistička zajednica Požeško-slavonske županije. no su krenuli predloženom stazom kako bi utvrdili je li ostvariva. Predložene točke na toj stazi su Jedna od aktivnosti Arheološkog kampa bila je i prihvaćene te je u sklopu navedene radionice izra- radionica “Snimanje keramičkih posuda u svrhu đena i karta u digitalnom obliku sa svim točkama izrade 3D modela” koju je u Požegi održao mag. gdje će se postaviti info ploče. archaeol. Miroslav Vuković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za potrebe te radionice sudionicima U sklopu Arheološkog kampa, u Kaptolu je bio je prikazan proces izrade 3D modela keramičkih organiziran i okrugli stol na temu “Mogućnosti posuda starijeg željeznog doba. prezentacije i popularizacije arheološke baštine” u kojem je uvodno predavanje održala dr. sc. Osim te radionice, u Kaptolu je održana i radioni- Jacqueline Balen (Slika 6). ca “Interpretacija kulturnog krajolika” sa svrhom izrade arheološko – turističke poučne staze na Svečano zatvaranje istraživačkog dijela kampa području Parka prirode Papuk, a koja obuhvaća odvilo se u Požegi. Program svečanog zatvaranja stariježeljeznodobna nalazišta. Nakon prezentaci- kampa uključivao je popularno predavanje Rujane

Slika 5. Dan otvorenih vrata u Požegi (foto A. Bertol Stipetić).

66 Jeger “Željezno doba u našim krajevima (a i šire) – što, kako, zašto, kada, protiv koga i ostalo”, premijeru dokumentarnog filma Slovenske radi- otelevizije “Forenzika željeznog doba” u kojoj su stručni suradnici ujedno i partneri projekta Iron- Age-Danube, prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica i doc. dr. Matija Črešnar te domjenak na kojem su se posluživala jela pripremljena od namirnica koje su se koristile u starije željezno doba (slika 7).

Slika 7. Svečano zatvaranje istraživačkog dijela kampa u Požegi (Foto J. Balen).

Slika 6. Okrugli stol “Mogućnosti prezentacije i popularizacije arheološke baštine” u Kaptolu (foto A. Bertol Stipetić)

67 Zaključak Po uspješnom završetku Arheološkog kampa u Drugi dio projektnih aktivnosti uključivat će re- Požegi i Kaptolu, može se zaključiti kako je ar- vitalizaciju arheološke baštine in situ i kreiranje heološko nalazište Kaptol jedinstven i dragocjen poučne staze na Papuku. Također, planiran je na- primjer kulturnog dobra s velikim potencijalom za stavak arheološkog istraživanja krajolika u sklopu održivi razvoj kulturnog turizma na prostoru Po- međunarodnih istraživačkih kampova te stvaranje žeške kotline. S obzirom na to, aktivnosti kampa novih digitalnih i analognih alata za turističku upo- bile su usmjerene na popularizaciju i prezentaciju rabu. stariježeljeznodobnih lokaliteta na području Kap- tola. S druge strane, aktivnosti projekta Iron- Age-Danube usmjerene su na razvoj strategije za očuvanje, istraživanje te održivi razvoj arhe- oloških krajolika na regionalnoj razini te njihovu međunarodnu promociju.

68 VARIA

Projekt akronima "Iron-Age-Danube" Interreg DTP (DTP1-1-248-2.2) Arheološki kamp Hrvatska u Jalžabetu

Saša Kovačević Martina Jurišić

Institut za arheologiju Gajeva ulica 32 HR – 10000 Zagreb [email protected] [email protected]

Institut za arheologiju u Zagrebu i Arheološki Događaj koji je obilježio početak Arheološkog kam- muzej Zagreb kao partneri na projektu Monu- pa Hrvatska, bilo je predavanje Clothing and Iden- mentalni krajolici starijega željeznog doba na tity in the Bronze and Iron Age in Central Europe prostoru Podunavlja, akronima Iron-Age-Danube, i prapovijesna modna revija, organizirana od stra- organizirali su 6. rujna 2017. godine svečano ne jedne od najistaknutijih svjetskih stručnjakinja otvaranje Arheološkog kampa Hrvatska, održano na području tekstilne arheologije, dr. sc. Karine u palači Herzer, Gradskog muzeja Varaždin (Slika Grömer iz Prirodoslovnog muzeja u Beču. Ispred 1). Svečano otvaranje Arheološkog kampa Hr- palače Herzer u večernjim su satima arheolozi i vatska provelo se pod visokim pokroviteljstvom studenti arheologije, te modeli, u kreativnoj režiji Ministrice kulture Republike Hrvatske dr. sc. dr. sc. Grömer, na crvenom tepihu zainteresira- Nine Obuljen Koržinek i veleposlanika Republike noj publici predstavili prapovijesnu svakodnevicu Austrije u Republici Hrvatskoj Nj. E. dr. Andera- noseći replike prapovijesne odjeće, obuće, oružja sa Wiedenhoffa. Svečano otvaranje i provedba i nakita, iz bogatog depoa Prirodoslovnog muzeja Arheološkog kampa Hrvatska Jalžabet, aktivno- u Beču (Slika 2 i 3). Replike su izrađene prema sti su u sklopu projekta Monumentalni krajolici pokretnim nalazima i prikazima (sa situla, pojase- starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja. va itd.) s arheoloških lokaliteta datiranih u peri- Projekt se provodi u sklopu programa Europske od Brončanog i Željeznog doba Europe. Pokretni unije - Program transnacionalne suradnje Dunav nalazi kojima možemo zahvaliti izradu navedenih 2014. – 2020.

69 replika pronađeni su na arheološkim nalazištima Međunarodni Arheološki kamp Hrvatska odvijao u Franzhausenu, Austrija (2000 pr. Kr.); Egtved, se u periodu od 4. do 30. rujna 2017. godine, Danska (1370 pr. Kr.); Trindhøj, Danska (1300 istovremeno na arheološkim lokalitetima Jalža- pr. Kr.); Hallstatt, Austrija (800-400 pr. Kr.); bet, u Varaždinskoj, i Kaptol, u Požeško-slavon- Winklarn, Austrija (1500 pr. Kr.); Vače, Slovenija skoj županiji u sklopu projekta akronima Iron-Age- 500-400 pr. Kr. i mnogim drugim prapovijesnim Danube. Na navedenim arheološkim lokalitetima nalazištima. Nakon životopisne prapovijesne mod- provodili su se različiti programi i radionice za ne revije sudionici svečanog otvorenja, kao i mno- posjetitelje, s ciljem da se arheologija i period gi varaždinski prolaznici, počastili su se replikom starijeg željeznog doba predstavi široj javnosti, prapovijesne hrane čiju je recepturu za „Suhodol- ali i znanstvenoj zajednici kao važan dio hrvatske sku kašu“ i „Zbelavske žgance“ osmislio i prezen- i međunarodne kulturne baštine te kao zanimljiv tirao viši znanstveni suradnik i voditelj projekta turistički potencijal. Iron-Age-Danube Instituta za arheologiju, dr. sc. Saša Kovačević.

Slika 1. Svečano otvaranje Arheološkog kampa Hrvatska u Gradskom muzeju Varaždin (foto A. Švoger).

70 Slika 2. Svečano otvaranje Arheološkog kampa Hrvatska ispred Gradskog muzeja Varaždin (foto A. Švoger).

Glavni partner projekta akronima Iron-Age-Da- krajolik starijega željeznog doba, prapovijesno nube, Muzej Joanneum iz Graza odgovoran je naselje i groblje s grobnim humkom „Gomila“, za provedbu projekta na kojem sudjeluje deset smještenim na arheološkom lokalitetu Jalžabet- partnera i devet pridruženih partnera, iz redova Bistričak, u Varaždinskoj županiji. Grobni humak vodećih, europskih znanstvenih, turističkih i kul- (tumul) „Gomila“ jedan je od najvećih, grobnih turnih ustanova s područja Austrije, Mađarske, humaka u Srednjoj Europi, promjera od oko 70 m, Slovenije, Slovačke i Hrvatske. Prezentacija i a sačuvane visine više od 8 m (Slika 4). promocija navedenih arheoloških lokaliteta provo- Iz navedenog razloga Arheološki kamp Hrvatska u di se uz podršku relevantnih institucija, lokalnih organizaciji Instituta za arheologiju, bio je smje- samouprava i zajednica, koje svojom podrškom šten na lokalitetu Jalžabet-Bistričak. Za vrijeme pružaju poticaj razvoju kulturnog turizma u Va- trajanja kampa, na lokalitetu Jalžabet-Bistričak raždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, ali i diljem provodila su se arheološka istraživanja pod struč- kontinentalne Hrvatske i središnje Europe. nim vodstvom voditelja projekta dr. sc. Saše Ko- Institut za arheologiju jedan je od hrvatskih pro- vačevića. Na istraživanju su također sudjelovali jektnih partnera projekta akronima Iron-Age-Da- arheologinja Martina Jurišić, asistent na projektu nube, a centar istraživanja i prezentaciju aktiv- i zamjenica voditelja istraživanja, te arheolozi Ma- nosti usmjerio je na svjetski poznati arheološki rina Šimek, kustosica Muzeja Āakovštine Jelena

71 Boras, Marin Mađerić, Josip Zorić, Denis Blaže- vić, te studenti Martin Keretić, Luka Bogdanić i Matija Kovačević. U svrhu prezentacije kulturne baštine lokalnog kraja i popularizacije arheologije tijekom istraži- vanja su se provodile školske radionice u lokalnim osnovnim školama „Petar Zrinski“ u Jalžabetu i „Martijanec“ u Martijancu. Arheolozi i studenti arheologije koji su sudjelovali na istraživanju lokaliteta Jalžabet-Bistričak, pripremili su materi- jale za provedbu radionica te uz pomoć profesora povijesti Milivoja Dretara (OŠ „Petar Zrinski Jal- žabet“ ) i Aleksandre Kmetić (OŠ „Martijanec“), predstavili popularna predavanja „Uvod u arheologiju“ te proveli radionice: „Izrada prapovijesnog metalnog nakita“, „Mala škola tkanja“ i „Kako preživjeti prapovijest u kući starijega željeznog doba“, prilagođene za školski uzrast (Slika 5 i 6). Učenici su na radionici „Izrada prapovijesnog

Slika 3. Svečano otvaranje Arheološkog kampa Hrvat- ska ispred Gradskog muzeja Varaždin (foto A. Švoger).

Slika 4. Grobni humak Gomila na arheološkom lokalitetu Jalžabet Bistričak za vrijeme istraživanja.

72 metalnog nakita“ tehnikom iskucavanja izrađivali motive karakteristične za starije željezno doba na bakrenim pločicama. Nakon što su izradili motive, napravili su značku, ogrlicu ili magnet i odnijeli kući kao suvenire. Radionica „Mala škola tkanja“ je omogućila učenicima da na mini tkalač- kim stanovima isprobaju tehniku tkanja. Dok su se na smanjenoj, nedovršenoj replici prapovijesne kuće na radionici „Kako preživjeti prapovijest u kući starijega željeznog doba“ učili graditi prapovijesnu kuću prevlačeći šiblje kroz drvenu konstrukciju kuće te su krovnu konstrukciju pokrivali trstikom. Učenici su pokazali izuzetan interes za sve radionice i ocijenili ih pozitivnim komentarima koje su upisali u „Upitnike“ nakon završetka radionica. Time možemo zaključiti da je popularizacija arheologije i prezentacija kulturne baštine lokalnog kraja i arheološkog krajolika Jalžabet-Martijanec, bila izuzetno uspješna.

Slika 5. Provedba radionice u OŠ Martijanec (foto S.Kovačević).

Slika 6. Provedba radionice u OŠ Petar Zrinski Jalžabet (foto M.Jurišić).

73 Tijekom provedbe Arheološkog kampa Hrvatska u satellite and drone images in research of past Gradskom muzeju Varaždin i Domu kulture Jalža- landscapes“ bet organizirana su znanstveno-popularna preda- 3. dr. sc. Michael Doneus (University of Vienna, vanja i dva Okrugla stola. Institute of Prehistoric and Historical Archaeology U Gradskom muzeju Varaždin u palači Herzer, “UNIVIE“,Wien): “Razumijevanje arheoloških kra- održana su predavanja 25. rujna 2017. godine. jolika kroz neinvazivne pristupe”/“Understanding Predavanja su održale bivša kustosica Gradskog archaeological landscapes through non-invasive muzeja Varaždin, arheologinja u mirovini, Marina approaches“ Šimek, pod nazivom: “Arheologija varaždinske re- 4. dr. sc. Branko Mušič (University of Ljublja- gije”, te viša stručna savjetnica – konzervatorica na, Faculty of Arts, Department of Archaeo- za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kultu- logy): „Geofizička istraživanja u složenim arhe- re, uprava za zaštitu kulturne baštine Konzerva- ološkim i okolišnim postavkama prapovijesnih torski odjel u Varaždinu dr. sc. Marijane Korunek, gradina”/“Geophysical prospection in complex pod nazivom: “Izazovi zaštite arheoloških nalazi- archaeological and environmental settings of šta i spomenika u Varaždinskoj županiji”. prehistoric hillforts” U varaždinskom muzeju također je održan i Okru- 5. Igor Medarić (University of Ljubljana, Faculty gli stol „Mogućnosti, prednosti i izazovi neinva- of Arts, Department of Archaeology): „Kvanti- zivnih metoda u istraživanju arheoloških krajolika” tativna analiza arheoloških struktura s 2D i 3D na kojemu su predstavnici projektnih partnera magnetnim modeliranjem”/“Quantitative analysis projekta akronima Iron-Age-Danube, koji se bave of archaeological structures with 2D and 3D ma- neinvazivnim metodama istraživanja, održali pre- gnetic modeling” davanja te podijelili svoja dugogodišnja radna iskustva. 6. Barbara Horn (University of Ljubljana, Faculty of Arts, Department of Archaeology): „Modelira- Program Okruglog stola održanog u Gradskom nje (geo)arheoloških struktura s geoelektričnom muzeju Varaždin, 26. rujna 2017. godine bio je tomografijom (ERT)”/ ):”Modelling of (geo)ar- sljedeći: chaeological structures with electrical resistivity 1. dr. sc. Zoltán Czajlik (Eötvös Loránd Univer- tomography (ERT)”. sity, Faculty of Humanities, Institute of Archae- U Domu kulture Jalžabet, 27. rujna 2017. godine, ological Sciences-“ELTEFHIAS“,Budapest): “Ar- održano je predavanje ravnateljice Matrica Mu- heološko mapiranje Mađarske uz pomoć zračne zeja u Százhalombatti (Mađarska) dr. sc. Mag- fotografije: napredak i nedavni rezultati“ / “Aerial dolne Vicze, s temom „Studija arheološkog parka Archaeological Mapping of Hungary: advances Százhalombatta“ na kojem su predstavljeni boga- and recent results“, ti sadržaji i aktivnosti za posjetitelje koji se odvi- 2. dr. sc. Bartul Šiljeg/dr. sc. Hrvoje Kalafa- jaju u sklopu arheološkog parka Százhalombatta u tić (Institut za arheologiju Zagreb): “Pogled s susjednoj Mađarskoj. Nakon predavanja održan je neba: korištenje zračnih, satelitskih i slika sni- Okrugli stol: „Turistička, obrazovna i arheološka mljenih uz pomoć drona, u istraživanju povijesnih staza u Jalžabetu”, gdje je dr. sc. Marko Rukavi- krajolika”/“View from the sky: usage of aerial, na iz Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu održao

74 prezentaciju „Arheološka staza u Jalžabetu”, a iz razdoblja starijega željeznog doba u srednjoj i Marko Cmrečak iz Turističke zajednice Varaždin- istočnoj Europi. Uz navedeno jedna od najvažnijih ske županije, koja je ujedno i pridruženi partner zadaća projekta je izrada i implementacija zajed- projekta akronima Iron-Age-Danube, održao pre- ničke strategiju za održivo korištenje arheološ- zentaciju “Turističke staze Varaždinske županije”. ke kulturne baštine, kako bi se povećala svijest Navedena predavanja i prezentacije održale su se javnosti o značaju i atraktivnosti prapovijesnih u svrhu predstavljanja primjera dobre prakse u lokaliteta, s posebnim naglaskom na lokalitete iz vođenju arheoloških parkova, kao i mogućnosti starijega željeznog doba. Projekt je usredotočen prezentacije kulturne baštine lokalnoga kraja kroz na monumentalne arheološke krajolike starijega popularizaciju arheologije i arheoloških lokaliteta željeznog doba, koje karakteriziraju atraktivni te najava provedbe projektnih aktivnosti izrade spomenici, poput visinskih utvrđenih naselja i ve- turističko-arheološke staze u Jalžabetu. likih grobnih humaka/tumula iz razdoblja od 9. do 4. st. prije Krista. U to vrijeme, Podunavlje je bilo Projekt akronima Iron-Age-Danube jedan je od dio halštatske kulture, i dio istog kulturnog kru- najvećih i najznačajnijih projekata s područja ga, istočnog halštatskog kruga. Kako zapadni hal- arheologije i kulturnog turizma koji se trenutno štatski krug obuhvaća veliki dio srednje i zapadne provode na području središnje Europe. Glavni ci- Europe, halštatska kultura s pravom je prozvana ljevi projekta su istraživanje, zaštita i turistička „ranim oblikom europskog jedinstva“. uporaba najvažnijih kulturnih arheoloških krajolika

75 VARIA

Triljski kraj = arheološki raj ! Upoznajmo arheološku baštinu svoga kraja Iva Kaić

Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića 3 HR – 10000 Zagreb [email protected]

Lokalitet Gardun kod Trilja našoj stručnoj javnosti logoru Tiluriju. Stoga je od presudne važnosti za već je desetljećima poznat kao mjesto na kojem budućnost arheoloških istraživanja, ali i za održa- se u antici nalazio rimski legijski logor Tilurij (Tilu- vanje arheološkog lokaliteta, da lokalnu zajednicu rium). Na tome lokalitetu od 1997. godine Odsjek sustavno upoznajemo sa značajem toga lokalite- za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u ta. U tom smislu, neizmjerno je važna podrška Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Mirjane Sanader, koju Grad Trilj od samog početka na svim razina- red. prof., vrši sustavna arheološka iskopavanja. ma pruža arheološkim istraživanjima na Gardunu. Zahvaljujući tim istraživanjima i redovitim obja- Uspjeh dugogodišnjih istraživanja potaknuo je vama u znanstvenoj literaturi, lokalitet Gardun osmišljavanje vizualnog identiteta arheološkog zauzeo je važno mjesto na karti rimskih legijskih lokaliteta Tilurija kroz izradu loga i maskote lo- logora te je njegov značaj prepoznat ne samo od kaliteta, kako bi se on mogao brendirati i postati strane domaće već i inozemne stručne javnosti. vizualno prepoznatljiv širokoj javnosti. Međutim, osim znanstvene prepoznatljivosti legij- Sve te ideje pretočene su u program nazvan Trilj- skog logora Tilurija, istraživači su sustavno radili ski kraj = arheološki raj! Upoznajmo arheološku i na popularizaciji rezultata istraživanja u želji da baštinu svoga kraja, kojeg je u sklopu Programa s njima bude upoznata i šira javnost, s posebnim za popularizaciju znanosti u 2017. godini financi- naglaskom na lokalnu zajednicu. Naime, sa sta- ralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republi- jališta arheološke baštine, grad Trilj postao je u ke Hrvatske. javnosti najpoznatiji upravo po rimskom legijskom

76 Voditeljica programa bila je dr. sc. Zrinka Ši- mić-Kanaet (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a suradnice na programu bile su Vinka Matijević, Mirna Vukov i Iva Kaić (sve s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), te suradnica iz partnerske institucije Muzeja triljskog kraja, kustosica Mara Radan. U sklopu programa 26. i 27. rujna 2017. u Osnovnoj školi Trilj, te u područnim školama Ča- porice, Ugljane, Jabuka i Vedrine održane su tri radionice. Prva radionica, nazvana Hrabri žabac Tilurijanus Slika 1. Žabac-legionar Tilurijanus Krektus, maskota lokaliteta Tilurija (Dizajn: Iva Kaić i Lidija Bilić - Krektus vodi vas u rimski logor Tilurij, osmišljena Obtego d.o.o.). je kako bi se djeca upoznala sa životom rimskih

Slika 2. Učenici Područne škole Čaporice kod Trilja s majicama osvojenima u nagradnoj igri (foto Mara Radan).

77 Slika 3. Crtež Tilurijana Krekta koji je nacrtala Pe- Slika 4. Logo legijskog logora Tilurija (dizajn Iva Kaić tra Pančić iz 3 b razreda Osnovne škole Trilj (foto Iva i Lidija Bilić, Obtego d.o.o.). Kaić).

vojnika u legijskom logoru Tiluriju. Rimski vojnici te su bez poteškoća povezivali ime i izgled ma- – legionari djeci su predstavljeni kroz crtani lik skote s Tilurijem i rimskim vojnicima. Posebno je Tilurijana Krekta, žapca-legionara. Naime, Tiluri- to bilo vidljivo kad smo djecu zamolili da nacrtaju jan Krekto (Tilurianus Crectus) zamišljen je kao maskotu žapca-legionara. Djeca su ga mahom crtani lik koji u sebi spaja dva prepoznatljiva sim- gotovo iz glave nacrtala sa svim detaljima, što je bola grada Trilja – žabe, koje su poznati triljski važno za daljnju primjenjivost ove maskote u edu- gastronomski specijalitet - i rimskog vojnika, koji kativne ali i turističke svrhe (Slika 3). Maskota je simbolizira rimski legijski logor Tilurij kod Trilja time zadovoljila željene kriterije da bude prikladna (Slika 1). Simpatičan crtani lik osmišljen je kao dio za popularizaciju arheološkog lokaliteta Tilurija ali vizualnog identiteta arheološkog lokaliteta Tilurij, i rimskih vojnika kod djece. Maskotu žapca-legio- kroz koji su se na neposredan i jednostavan način nara i logo lokaliteta Tilurija osmislile su Iva Kaić željele spojiti triljska arheološka i tradicijska ba- i dizajnerica Lidija Bilić (Obtego d.o.o.). Trenutno ština na način prikladan djeci. Na kraju radionice je u postupku izrada žiga za maskotu i logo pri održana je i nagradna igra na izvlačenje u sklopu Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (Sli- koje su djeca, čije je ime izvučeno, osvojila majice ka 4). s otisnutom slikom žapca-legionara na prednjici i Druga radionica nazvana je Arheološka bašti- loga Tilurija na rukavu (Slika 2). Vizualno rješe- na pod mikroskopom. Na njoj smo djeci pokazali nje, kao i odabir imena maskote žapca-legionara ulomke keramike pronađene na arheološkim isko- pokazali su se vrlo uspješnima, jer su djeca svih pavanjima legijskog logora Tilurija, od kojih ih je uzrasta (od prvog do četvrtog razreda osnovne najviše oduševio ulomak tzv. face pot posude. škole) jako dobro reagirala kad bi vidjela crtani lik

78 Djeca su na radionici proučavala ulomke keramike triljskog kraja, ustanovi-partneru navedenog pro- uz pomoć ne samo klasičnog mikroskopa nego i grama. Program je predstavila voditeljica dr. sc. digitalnog USB mikroskopa Dino-Lite, a potom su Zrinka Šimić-Kanaet zajedno s Marom Radan, ku- iz glinamola oblikovala “rimske” keramičke posude stosicom Muzeja triljskog kraja. (Slika 5). Potom je, u sklopu kulturno-sportske manifesta- Na trećoj radionici, nazvanoj Što je nosio rimski cije “Dani svetog Mihovila – Trilj 2017.”, dr. sc. vojnik?, djeci smo kroz PowerPoint prezentaciju Vinka Matijević održala javno predavanje pod na- pokazali dijelove rimske vojne opreme a potom su slovom Pogrebni običaji u rimskom svijetu. djeca igrala edukativne igre u svrhu prepoznava- Cilj programa bio je popularizirati znanstvena nja te opreme. istraživanja legijskog logora Tilurija među lokal- Javno predstavljanje programa Triljski kraj = ar- nom zajednicom, a posebno među djecom triljskog heološki raj! Upoznajmo svoju arheološku baštinu kraja. Stoga je bilo osobito važno predstaviti ovaj održano je 26. rujna 2017. u 19.00 h u Muzeju program lokalnoj zajednici grada Trilja i okolice i

Slika 5. Radionica Arheološka baština pod mikroskopom (foto Mara Radan).

79 dobiti njenu potporu za provedbu programa. Že- Vjerujemo da upoznavanje lokalne arheološke ba- limo zahvaliti ravnateljima, učiteljicama i razred- štine ali i razvijanje svijesti o toj baštini kod djece nicama svih osnovnih škola u kojima smo održali može pomoći da ona odrastu s osjećajem da nji- radionice jer bez njihovog pristanka i dobre volje hov kraj ima kulturnu vrijednost s kojom se ona provedba našeg programa ne bi niti bila moguća, mogu identificirati i ponositi. Lokalna zajednica tu kao i kustosici Mari Radan koja je pomogla da svi arheološku baštinu treba poznavati i čuvati, ali i tehnički aspekti provedbe programa na terenu spoznati da se ona može iskoristiti za razvitak kul- prođu bez teškoća. turnog turizma u triljskom kraju. Stoga maskota žapca-legionara Tilurijana Krekta i logo lokaliteta Možemo zaključiti da je provedbom ovog progra- mogu poslužiti u brendiranju ne samo lokaliteta ma uspješno ostvaren zadani cilj programa. Pri- Tilurija nego i grada Trilja te se mogu iskoristiti tom je naglasak stavljen ne samo na znanstvene za osmišljavanje različitih projekata u svrhu obo- spoznaje nego i na mogućnosti koje lokalitet Tilu- gaćivanja kulturno-turističke ponude toga kraja. rij pruža u vidu kulturnog turizma, nastojeći kroz maskotu žapca-legionara Tilurijana Krekta ukazati na sva blaga koja triljski kraj ima i po kojima je poznat, od rijeke Cetine preko gastronomske do arheološke baštine.

80 PERSONALIA

SVEUČILIŠTE U ZADRU

SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNICI MAGISTRI ARHEOLOGIJE (univ. bacc. archeol.) (mag. archeol.) NA STUDIJU ARHEOLOGIJE NA STUDIJU ARHEOLOGIJE

Ivan ANIĆ, Paula BEHIN, Biljana BURAZER, Martina Sandra ANIĆ obranila je 31. 3. 2016. god. diplomski ČAIĆ, Marko URANOVIĆ, Anika URKAN, Marko GAŠIĆ, rad pod naslovom Glazirana keramika s utvrde Nečven. Mentor: doc. dr. sc. Karla Gusar Iris HASAN, Antonela KLOBUČAR, Karla KRISTIĆ, Fi- Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. lip LUKAČEVIĆ, Lara MIKLOBUŠEC, Marina MILOVAC, Mato Ilkić, doc. dr. sc. Karla Gusar (mentor), doc. dr. Leona MIŠIĆ, Noemi MONTEDURO, Ines PETRIČEVIĆ, sc. Tomislav Fabijanić. Katarina PODUNAJEC, Ante PURUŠIĆ, Luce ŠARIĆ, Petra DUMENČIĆ obranila je 31. 3. 2016. god. di- Krešimir VACEK, Bruno ŽIVKOVIĆ. plomski rad pod naslovom Arheološka baština Cresa i Lošinja u antičkom razdoblju. Mentor: doc. dr. sc. Mato Ilkić Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Igor Borzić, doc. dr. sc. Mato Ilkić (mentor), prof. dr. sc. Dražen Maršić.

Kristian HAZOŠ obranio je 28. 11. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Ikonografija na predromaničkoj kamenoj plastici u Dalmaciji. Mentor: prof. dr. sc. Ante Uglešić Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić, prof. dr. sc. Ante Uglešić (mentor), doc. dr. sc. Karla Gusar.

81 Marija IVIĆ obranila je 30. 9. 2016. god. diplomski rad Ana STOJANOV obranila je 31. 6. 2016. god. diplom- pod naslovom Brončanodobno naselje Krnjice 1. ski rad pod naslovom Srednjovjekovni i ranonovovje- Mentor: doc. dr. sc. Mate Parica kovni novac na širem području Pakoštana. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Mentor: doc. dr. sc. Mato Ilkić Martina Čelhar, doc. dr. sc. Mate Parica (mentor), Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. doc. dr. sc. Dario Vujević. Josipa Baraka Perica, doc. dr. sc. Mato Ilkić (mentor), doc. dr. sc. Karla Gusar. Lovre LUČIĆ obranio je 8. 7. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Područje današnje općine Novigrad Anamarija ŠOKČEVIĆ obranila je 31. 10. 2016. god. od kasne antike do novog vijeka u svjetlu arheoloških diplomski rad pod naslovom Keramički nalazi s gradine istraživanja. Vrčevo-Gorica. Mentor: prof. dr. sc. Ante Uglešić Mentor: doc. dr. sc. Martina Čelhar Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: prof. dr. Josipa Baraka Perica, prof. dr. sc. Ante Uglešić (men- sc. Brunislav Marijanović, doc. dr. sc. Martina Čelhar tor), doc. dr. sc. Karla Gusar. (mentor), doc. dr. sc. Mate Parica.

Anamarija MARIČIĆ obranila je 28. 11. 2016. god. Šime VUČKOVIĆ obranio je 31. 10. 2016. god. di- diplomski rad pod naslovom Predromanika u Dalmaciji plomski rad pod naslovom Ključevi iz rimskog legijskog - osnovni tipovi i vanjski utjecaji na arhitekturu. logora u Burnumu. Mentor: prof. dr. sc. Ante Uglešić Mentor: doc. dr. sc. Igor Borzić Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: izv. prof. dr. Tomislav Fabijanić, prof. dr. sc. Ante Uglešić (mentor), sc. Željko Miletić, doc. dr. sc. Igor Borzić (mentor), doc. dr. sc. Karla Gusar. prof. dr. sc. Miroslav Glavičić.

Anika MIJANOVIĆ obranila je 21. 12. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Rezultati zaštitnih arheološ- kih istraživanja Savudrije (2012.-2013.). Mentor: doc. dr. sc. Igor Borzić MAGISTRIRALI Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: izv. prof. dr. (mr. sc.) sc. Željko Miletić, doc. dr. sc. Igor Borzić (mentor), dr. sc. Silvia Bekavac.

Rafaela PEĆARINA obranila je 31. 3. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Arheološki tragovi rimskih Ivana JERKOVIĆ, konzervator-restaurator Hrvatskog keramičarskih radionica na području Istre, Kvarnera restauratorskog zavoda (Odsjek za zidno slikarstvo, i Dalmacije. mozaik i štuko, Split), obranila je 11. 11. 2016. god. Mentor: doc. dr. sc. Mato Ilkić magistarski znanstveni rad pod naslovom Starokr- Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. šćanski mozaici na području Salone. Igor Borzić, doc. dr. sc. Mato Ilkić (mentor), izv. prof. Mentor: akademik Nenad Cambi dr. sc. Željko Miletić. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: dr. sc. Bran- ka Migotti (Odsjek za arheologiju HAZU), akademik Ne- Nina RADINOVIĆ obranila je 20. 10. 2016. god. di- nad Cambi (mentor), prof. dr. sc. Dražen Maršić. plomski rad pod naslovom Antičko kultno posuđe na istočnoj obali Jadrana. Mentor: doc. dr. sc. Igor Borzić Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: izv. prof. dr. sc. Željko Miletić, doc. dr. sc. Igor Borzić (mentor), dr. sc. Silvia Bekavac.

82 DOKTORIRALI ZAPOSLENI (dr. sc.) Poslijediplomski znanstveni doktorski studij Arheologija istočnog Jadrana

Ana JORDAN KNEŽEVIĆ obranila je 14. 4. 2016. god. Katarina BATUR, mag. archeol., izabrana je za surad- doktorski rad pod naslovom Arheološka slika ranokr- nika (doktoranda) na radno mjesto asistenta na Odje- šćanskih crkava s kontinuitetom u predromanici na lu za arheologiju (rad na projektu AdriaS. Arheologija zadarskom području. jadranske plovidbe i brodogradnje Hrvatske zaklade za Mentor: prof. dr. sc. Ante Uglešić znanost – voditeljica: doc. dr. sc. Irena Radić Rossi). Komentor: akademik Nenad Cambi Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: izv. prof. dr. sc. Mirja Jarak, akademik Nenad Cambi (komentor), prof. dr. sc. Dražen Maršić. Podatke prikupili: Sanja Tutić i Tomislav Fabijanić Ana KONESTRA, znanstvena novakinja na Institutu za arheologiju u Zagrebu, obranila je 11. 5. 2016. god. doktorski rad pod naslovom Italska terra sigillata i keramika tankih stijenki na području sjeverne Liburnije: tipologija, kronologija i distribucija. Mentor: dr. sc. Goranka Lipovac Vrkljan (Institut za arheologiju, Zagreb) Komentor: doc. dr. sc. Mato Ilkić Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: doc. dr. sc. Igor Borzić, dr. sc. Goranka Lipovac Vrkljan (Institut za arheologiju, Zagreb; mentor), izv. prof. dr. sc. Željko Miletić.

Vinka MARINKOVIĆ, konzervatorica Hrvatskog restauratorskog zavoda (Restauratorski odjel Split), obranila je 20. 09. 2016. god. doktorski rad pod naslovom Dekoracija Dioklecijanove palače u Splitu. Mentor: prof. dr. sc. Dražen Maršić Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: akademik Nenad Cambi, prof. dr. sc. Dražen Maršić (mentor), prof. dr. sc. Branko Matulić (Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija).

83 PERSONALIA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNICI (univ. bacc. archeol.) DIPLOMIRNI ARHEOLOZI (dipl. arheo.) JEDNOPREDMETNOG STUDIJA ARHEOLOGIJE DVOPREDMETNOG STUDIJA ARHEOLOGIJE - STARI PROGRAM STUDIJA

Izabela Andrašić, Marko Babeli, Uroš Bila, Marti- Ivana Vladović obranila je 5. 5. 2016. god. diplomski na Brdarić, Ilija Cikač, Ivana Cugovčan, Katarina rad na studiju anglistike. Franušić, Jana Frdelja, Josip Galiot, Ivana Ida Jasna Jurković diplomirala je 5. 9. 2016. god., Radanović, Luka Štefan, Ivan Vidulić obranila je diplomski rad na studiju etnologije.

Roza Podrug obranila je 28. 9. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Medicina u rimskoj vojsci.

SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNICI (univ. bacc. archeol.) Danijel LONČAR diplomirao je 30. 9. 2016. god., obra- DVOPREDMETNOG STUDIJA ARHEOLOGIJE nio je diplomski rad na studiju antropologije. U GODINI 2015. Tihana DOMINIKOVIĆ diplomirala je 30. 9. 2016. god., obranila je diplomski rad na studiju povijesti umjetnosti. Matea AnĀelović, Marko Banda, Marina Daničić, Ante Didović, Marija Dominko, Željka Ezgeta, Pe- tra Jeršek, Martina Jonjić, Paula Knego, Barbara Kriletić, Pavla Mačkić, Melani Podgorelec, Anto- nija Podobnik, Mia Senko, Karlo Srdoč, Ana Sva- lina, Natalija Šagud, Filip Vukoja, Nikolina Vuković

84 Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Marcel Burić, red. prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, MAGISTRI ARHEOLOGIJE (mag. archeol.) red. prof. dr. sc. Aleksandar Durman. NA JEDNOPREDMETNOM STUDIJU ARHEOLOGIJE - NOVI PROGRAM STUDIJA Mia ČUJKEVIĆ-PLEČKO obranila je 21. 9. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Crteži na nalazima iz Šan- dalje II.: Mogućnost simboličnog izričaja. Mentor: dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. DIPLOMSKI STUDIJU ARHEOLOGIJE Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. – SMJER PRAPOVIJESNA ARHEOLOGIJA Rajna Šošić-Klindžić, v. asist. dr. sc. Nikola Vukosav- ljević, red. prof. dr. sc. Ivor Karavanić. Nera MEŠTROVIĆ obranila je 2. 3. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Neolitizacija sjeverne Hrvatske i Luka REP obranio je 29. 9. 2016. god. diplomski rad pojava starčevačke kulture. pod naslovom Analiza eneolitičkog litičkog skupa nalaza Mentor: dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof. s lokaliteta Ivandvor. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Mentor: dr. sc. Rajna Šošić-Klindžić, doc. Marcel Burić, v. asist. dr. sc. Nikola Vukosavljević, Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: v. asist. dr. red. prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl. sc. Nikola Vukosavljević, red. prof. dr. sc. Ivor Karava- nić, doc. dr. sc. Rajna Šošić-Klindžić. Tea ŠUĆUR obranila je 11. 3. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Prijelaz srednjega u gornji paleolitik Margareta MIKIĆ obranila je 18. 11. 2016. god. di- na gorju Altaj. plomski rad pod Kasno brončano doba na novogradiš- Mentor: dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. kom području. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: red. prof. Mentor: dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, v. asist. dr. sc. Nikola Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: v. asist. dr. Vukosavljević, red. prof. dr. sc. Ivor Karavanić. sc. Nikola Vukosavljević, dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica. Andrej SABLJIĆ obranio je 23. 3. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Utjecaj metala na religiju u prapo- vijesti s naglaskom na područje današnje Rumunjske i DIPLOMSKI STUDIJ ARHEOLOGIJE Hrvatske. – SMJER ANTIČKA ARHEOLOGIJA Mentor: dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof. Komentor: dr. sc. Castilia Manea-Grgin, doc. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Željka GRGURIĆ obranila je 27. 1. 2016. god. diplom- Marcel Burić, red. prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, ski rad pod naslovom Prikazi žena na etruščanskim doc. dr. sc. Castilia Manea-Grgin. urnama i sarkofazima. Mentor: dr. sc. Iva Kaić, v. asist. Katarina ŠPREM obranila je 5. 4. 2016. god. diplom- Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: dr. sc. Zrin- ski rad pod Litički materijal iz Mujine pećine. ka Šimić-Kanaet, zn. suradnica, v. asist. dr. sc. Iva Mentor: dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Kaić, v. asist. dr. sc. Ana Pavlović. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Rajna Šošić-Klindžić, v. asist. dr. sc. Nikola Vukosav- Nikolina KORDIĆ obranila je 28. 1. 2016. god. diplom- ljević, red. prof. dr. sc. Ivor Karavanić. ski rad pod naslovom Prstenje od 4.-6. stoljeća na prostoru Hrvatske. Petar PANZA obranio je 23. 6. 2016. god. diplomski Mentor: dr. sc. Iva Kaić, v. asist. rad pod naslovom Metalurgija rane bronce na prosto- Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: dr. sc. Zrin- ru Hrvatske. ka Šimić-Kanaet, zn. suradnica, v. asist. dr. sc. Iva Mentor: dr. sc. Aleksandar Durman, red. prof. Kaić, v. asist. dr. sc. Ana Pavlović.

85 Jurica TRIPLAT obranio je 13. 4. 2016. god. diplomski Mentor: dr. sc. Mirja Jarak, izv. prof. rad pod naslovom Obavještajni sustavi i službe u an- Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: izv. prof. dr. tičkom Rimu. sc. Zdravka Hincak, prof. dr. sc. Mario Šlaus (Antro- Mentor: dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. pološki centar HAZU), izv. prof. dr. sc. Mirja Jarak. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Domagoj Tončinić, doc. dr. sc. Dino Demicheli, prof. Eva ŽILE obranila je 7. 9. 2016. god. diplomski rad pod dr. sc. Mirjana Sanader. naslovom Ranosrednjovjekovna arhitektura i skulptura s područja dubrovačke Pustijerne - stilsko-kronološka Filip BUDIĆ obranio je 17. 6. 2016. god. diplomski rad i prostorna analiza. pod naslovom Ženska božanstva na Jadranu u odnosu Mentor: dr. sc. Mirja Jarak, izv. prof. prema grčkim mitovima o Jadranu. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: izv. prof. Mentor: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. dr. sc. Krešimir Filipec, dr. sc. Tatjana Tkalčec, v. zn. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. suradnica (Institut za arheologiju), izv. prof. dr. sc. Dino Demicheli, v. asist. dr. sc. Janja Mavrović Mo- Mirja Jarak. kos, red. prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač.

Andrea IDŽAKOVIĆ obranila je 29. 9. 2016. god. diplomski rad pod naslovom Nezakcij u antici. DOKTORIRALI (dr. sc.) Mentor: dr. sc. Iva Kaić, v. asist. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: dr. sc. Zrin- ka Šimić-Kanaet, zn. suradnica, asist. dr. sc. Vinka Bubić, v. asist. dr. sc. Iva Kaić. Hrvoje MANENICA obranio je 3. 2. 2016. god. doktorski rad pod naslovom Urbanizacija između Raše i Krke Merita DRESHAJ obranila je 4. 11. 2016. god. di- u vrijeme ranog principata. plomski rad pod naslovom Komparativna analiza epi- Mentor: dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. grafskih zavjetnih spomenika na području Liburna i Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: zn. suradnik Delmata. dr. sc. Dino Demicheli, doc. dr. sc. Igor Borzić (Sve- Mentor: dr. sc. Dino Demicheli, doc. učilište u Zadru), red. prof. dr. sc. Mirjana Sanader. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: doc. dr. sc. Ana Pavlović, v. asist. dr. sc. Iva Kaić, doc. dr. sc. Vinka BUBIĆ obranila je 15. 6. 2016. god. doktorski Dino Demicheli. rad pod naslovom Tipologija i topografija kasnoantičkih grobova u arheološkom krajoliku srednje Dalmacije. Mentor: dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. DIPLOMSKI STUDIJ ARHEOLOGIJE Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: doc. dr. sc. – SMJER SREDNJOVJEKOVNA ARHEOLOGIJA Domagoj Tončinić, zn. suradnik dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), red. prof. dr. sc. Mirjana Marijana KLASNIĆ obranila je 3. 2. 2016. god. diplom- Sanader. ski rad pod naslovom Ranosrednjovjekovna fortifikacij- ska arhitektura u gradovima bizantske Dalmacije. Zrinka PREMUŽIĆ obranila je 27. 6. 2016. god. dok- Mentor: dr. sc. Mirja Jarak, izv. prof. torski rad pod naslovom Antropološka perspektiva Povjerenstvo za obranu diplomskog rada: izv. prof. pogrebnih običaja početka kasnoga brončanoga doba dr. sc. Krešimir Filipec, dr. sc. Tatjana Tkalčec, v. zn. u sjevernoj Hrvatskoj. suradnica (Institut za arheologiju), izv. prof. dr. sc. Mentori: dr. sc. Petra Rajić Šikanjić, viša znanstve- Mirja Jarak. na suradnica (Institut za antropologiju), dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar, znanstvena suradnica (Institut za ar- Sanda VUČIČIĆ obranila je 2. 3. 2016. god. diplomski heologiju) rad pod naslovom Ranosrednjovjekovni lokalitet Vačani Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: red. prof. (Laluše) - bioarheološka analiza osteološkog materijala dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, izv. prof. dr. sc. Hrvoje i arheološki kontekst. Potrebica, v. zn. suradnica dr. sc. Petra Rajić Šikanjić (Institut za antropologiju).

86 Zrinka BULJEVIĆ obranila je 11. 7. 2016. god. doktorski rad pod naslovom Ranorimsko salonitansko i tilu- rijsko stakleno posuđe u kontekstu nalaza staklenog PROMAKNUTI U VIŠA ZVANJA posuđa s područja provincije Dalmacije. Mentor: dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: doc. dr. sc. Dr. sc. Ina Miloglav, dr. sc. Dino Demicheli i dr. sc. Domagoj Tončinić, prof. dr. sc. Irena Lazar (Univerza Ana Pavlović, dosadašnji viši asistenti na Odsjeku za na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Oddelek za arheologijo in dediščino), red. prof. dr. sc. promaknuti su u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Mirjana Sanader.

Sanja IVČEVIĆ obranila je 18. 7. 2016. god. doktorski rad pod naslovom Tipologija i kronologija rimske vojne opreme u doba principata na području između rijeka Podatke prikupile: Krke i Cetine. Željka Vukelić i Mirna Vukov Mentor: dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: doc. dr. sc. Domagoj Tončinić, zn. suradnik dr. sc. Ivan Radman (Arheološki muzej u Zagrebu), red. prof. dr. sc. Mari- na Milićević-Bradač.

87 www.hrvatskoarheoloskodrustvo.hr

Prilozima za idući broj Obavijesti uz tekst isključivo u txt, doc ili rtf formatu može se priložiti i ilus- trativna građa (crteži, crno-bijele ili fotografije u boji) u jednom od sljedećih digitalnih forma- ta: jpg, tif, eps ili pdf - u što boljoj razlučivosti (min. 300 dpi). Priloge valja poslati na CD/DVD mediju, a tekst u ispisu (dvostruki prored) na adresu Društva ili putem e-pošte na jednu od sljedećih e-mail adresa: [email protected] [email protected]