DOCSLIB.ORG

Povijest Informbiroovskog Logora Na Golom Otoku 1949. – 1956

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Povijest Informbiroovskog Logora Na Golom Otoku 1949. – 1956 Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 Martin Previšić POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956. DOKTORSKI RAD Zagreb, 2014. University of Zagreb FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivana Lučića 3 Martin Previšić HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956. DOCTORAL THESIS Zagreb, 2014. Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 Martin Previšić POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956. DOKTORSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Ivo Banac Zagreb, 2014. University of Zagreb FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivana Lučića 3 Martin Previšić HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956. DOCTORAL THESIS Supervisor: Prof. dr. sc. Ivo Banac Zagreb, 2014. O MENTORU Ivo Banac je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i profesor emeritus na Sveučilištu Yale (na katedri vezanu uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee). Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu. Diplomirao je na Sveučilištu Fordham, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu Stanford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističu monografije: Nacionalno pitanje u Jugoslaviji; Porijeklo, povijest, politika (nagrađena 1984. nagradom „Wayne S. Vucinich“ Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija); Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjep u jugoslavenskom komunističkom pokretu (nagrađena 1988. nagradom „Josip Juraj Strossmayer“ zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Dopisni je član HAZU. Bio je supredsjednik Instituta otvoreno društvo – Hrvatska; generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku; predsjednik Liberalne stranke; ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH; zastupnik u Hrvatskom saboru; predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava te urednik časopisa East European Politics and Societies. Za svaku pruženu pomoć kod pisanja ovoga doktorata nadasve zahvaljujem mojem mentoru, prof. dr. sc. Ivi Bancu, koji mi je u svim etapama rada na disertaciji: od izbora teme, preko razrade problema izučavanja, postavljanja metodologije istraživanja sve do zaključnih znanstvenih sinteza, pružao važne savjete, a pritom mi uvijek ostavljao neograničenu samostalnost, slobodu i osobnu odgovornost. Martin Previšić SAŽETAK Rad tematizira više aspekata djelovanja logora na Golom otoku u razdoblju 1949.-1956. godine. Prije svega, naglasak je na njegovoj funkciji procesa političkog preodgajanja pristalica Rezolucije Inforbiroa. Analiziran je ovaj složen proces pun nasilja i prisilnog denunciranja ostalih kažnjenika, po čemu je logor, uz ostalo, postao vrlo zloglasan. Naglašava se čvrst međuodnos između političkog preodgoja i ostalih aspekata funkcioniranja logora poput, na primjer, rada. Naime, rad je na Golom otoku bio sasvim u funkciji političke preobrazbe ibeovaca, gdje su logoraši nespremni na punu suradnju s Udbom dobivali teže poslove („tucanje“ i prenošenje kamena), dok su oni koji su bili spremni na prihvaćanje Udbinih naloga, radili lakše poslove i dnevne zadatke. Disertaciji je, jednako tako, cilj ukazati na činjenicu da je golootočki rad bio itekako lukrativan, jer je Udba preko službenog poduzeća „Velebit“ u vrijeme ekonomske blokade Jugoslavije trgovala proizvodima s Golog otoka, gdje je bio smješten čitav industrijski pogon. Znači, u radu se prikazuju glavni aspekti logora, ali i čitav niz drugih funkcionalnih pitanja poput vrsta i načina kažnjavanja/suđenja ibeovaca, njihova transporta na Goli otok, dočeka („Špalira“), prehrane, svakodnevnice, razonode (kazališta) i tome slično. Na početku je poseban naglasak na procesu istrage koji razotkriva ne samo metode kojima su hapšeni i isljeđivani ibeovci, već i određenje samog pojma ibeovac. Cijelo je poglavlje važno i zbog shvaćanja kriterija za hapšenje Staljinovih pristalica, ali i raznih osobnih drama i lomova u glavama jugoslavenskih komunista. Prikazana je također čitava organizacija sustava internacije ibeovaca na otok, kao i neke procjene broja logoraša na njemu. Obrađeni su različiti aspekti fizičkog izgleda logora na Golom otoku, upravne organizacije (tzv. „logoraška samouprava“), ali i utjecaj iskustva nacističkih i sovjetskih logora na funkcioniranje Gologa otoka. Zasebno se razmatraju problemi bolesti i smrti u logoru, razne pojave epidemija, rad golootočke zdravstvene službe te pokapanja preminulih logoraša. Posebno mjesto daje se prikazu „logora unutar logora“, tzv. „Petrovoj rupi“, gdje su u najtežim uvjetima bili internirani bivši visoki vojni i pratijski funkcioneri koji su se izjasnili za Rezoluciju Informbiroa. Zadnje poglavlje razmatra uvjete puštanja ibeovaca na slobodu kao i njihov tretman o d strane okoline te od strane vlasti. Rad završava zaključnom sintezom i razmatranjima u vidu analize odnosa diplomatskih zatezanja i popuštanja u odnosima između ovih dviju zemalja, te tih odnosa i broja uhapšenih ibeovaca kao metoda primjenjivanima na Golom otoku u slamanju ibeovaca. Ključne riječi: Goli otok, Jugoslavija, Komunistička partija Jugoslavije, komunizam, sukob Tito-Staljin, Sovjetski Savez, Informbiro, ibeovci, l,ogori. SUMMARY The thesis discusses various aspects of Goli Otok camp and its funcioning in the period from 1949-1956. The primary focus is on its fundamental function – the process of political detention for those in favour of Informbiro Resolution. This complex and violent process of delating other convicts, which made the Camp itself notorious, is analyzed. There is a focus on the firm relationship between the process of political detention and other aspects of functioning of the Camp, like labour. Labour was one of the points of political transformation of those in favour of the Informbiro, which ment that convicts not fully cooperating with Udba had to perform more difficult tasks (like carrying heavy rocks from one place to another), while those fully cooperating performed easier ones. Also, thesis aims to point out the fact that labour at Goli Otok was by all means lucrative, since Udba traded goods from Goli Otok, through „Velebit Company“ in the times when Yugoslavia was economically blocked. At the time, industrial machinery was located on Goli Otok. The thesis aims to show the main aspects of the Camp, but also forms of punishing and torturing convicts, their transport to Goli Otok, welcoming („Špalir“), diet, everyday life, leisure and entertainment (theatre), etc. Introduction describes the methods of investigation, arrest and processing convicts, as well as the explanation of the term „ibeovac“. This chapter is important as it provides means for understanding criteria for arresting the supporters of Stalin and his regime, but also different intimate disruptions in the heads of Yugoslav communists. Also, the organization of the system of internment of Informbiro supporters is presented, as well as some estimated numbers of convicts. Different aspects of the physical appearance of the camp, management of the camp and influences of nazi and soviet camps on the funcioning of the Goli otok camp are elaborated. Diseases, epidemics and deaths in the camp, health care as well as burrying the dead are elaborated separately. A special chapter is devoted to „the camp in the camp“ (Petrova rupa), a place where former military officials and political influentials (who supported Informbiro) have been sent to live in extremely hard conditions. The last chapter elaborates terms and conditions of releasing the convicts, and the way that society and government treated them once they were freed. Key words: Goli otok, Yugoslavia, Communist Party of Yugoslavia, communism, Tito- Stalin split, Soviet Union, Informbiro, camps. S A D R Ž A J 1. U V O D 1 2. POVIJESNO DRUŠTVENI OKVIRI 7 3. ISTRAGA UHAPŠENIH IBEOVACA 24 Ciljevi udbine istrage 25 Načini provođenja istrage 26 Udbine istražne metode 32 Fizičko zlostavljanje u istrazi 42 Tko su ibeovci –zašto su hapšeni? 48 4. KAŽNJAVANJE I SUĐENJE PRISTALICA REZOLUCIJE INFORMBIROA 64 Administrativni način kažnjavanja – društveno korisni rad 65 Sudski način kažnjavanja 70 Javni sudski procesi ibeovcima 79 5. TRANSPORT IBEOVACA NA GOLI OTOK 82 6. OSNIVANJE LOGORA NA GOLOM OTOKU/ PRVI IBEOVCI NA GOLOM OTOKU 93 Utemeljenje logora 93 Špalir 102 7. LOGORI ZA INTERNACIJU IBEOVACA 109 Logori (radilišta) na Golom otoku 115 Broj ibeovaca na Golom otoku 129 Organizacija logora 134 Utjecaj organizacije nacističkih logora i Gulaga na stvaranje organizacije logora na Golom otoku 140 8. REŽIM ŽIVOTA NA GOLOM OTOKU 148 Prehrana 152 Praznici na Golom otoku 157 Svakodnevnica 158 Posjet Aleksandra Rankovića 163 9. POLITIČKI PREODGOJ IBEOVACA 167 Iznošenje stava 180 Bojkot – najniži stupanj kažnjenika u logorskoj hijerarhiji 185 Dopuna zapisnika – kapitulacija golootočana 189 Kolektiv- „mirnije“ golootočke vode 194 Drug na druga 200 Kraj procesa političkoga preodgoja 203 10. RAD NA GOLOM OTOKU 204 Udbi svi prihodi privrede Gologa otoka 219 Rad izvan logora na Golom otoku 223 11. ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKI UVJETI NA GOLOM OTOKU 227 Zdravstveni problemi 227 Prehrambeno-higijensko problemi 234 Zdravstvena služba na Golom otoku 235 Umiranje na Golom otoku 237 Groblja na Golom otoku 241 12. KULTURNI SADRŽAJI NA GOLOM OTOKU 245 Kazalište 245 Glazba i filmske projekcije na Golom otoku 249 Razglasna stanica 251 13. RADILIŠE 101 –„PETROVA RUPA“ 253 Tko su bili logoraši „Radilišta 101“? 257 Funkcioniranje „Radilišta 101“ 264 14. IBEOVCI NA SLOBODI 273 Obveza
Load more

Recommended publications
  • Croatia and “Ethnic Cleansing”
    Croatia and “Ethnic Cleansing” Croatia and “Ethnic Cleansing” Akiko Shimizu Introduction There is a computer set up in the permanent Holocaust exhibition in London’s Imperial War Museum, in which, along with Jews, homosexuals, Jehovah’s Witnesses and the mentally disabled, “hundreds of thousands” of Serbian residents of the “Independent State of Croatia” (NDH) are listed as victims of genocide. However, in the permanent exhibition dealing with genocide, the massacre of the Serbs earns no mention. It appears that the museum accepts the massacres as fact, but their displays are seemingly set up so as to attract little attention. As this style of exhibition demonstrates, while there are not many who do not know of Auschwitz, there are very few who know of “Jasenovac”. “Jasenovac” is the name for a system of incarceration chambers and concentration camps which existed in the “Independent State of Croatia”. After World War II, it was estimated that between 600,000 and 700,000 people died in this, the largest of the incarceration facilities in Croatia. In the 1990s too, the “Süddeutsche Zeitung”, a major German daily newspaper, gave an estimate of 500,000, while the Holocaust Studies Centre in Washington’s Holocaust Memorial Museum estimates that “at least 250,000” Serbians were killed by the “Croatian authorities” between 1941 and 1943. 1) However, the Republic of Croatia, which gained its independence from Yugoslavia in 1991, has not acknowledged this massacre. In April 1991 (the fiftieth anniversary of Germany’s invasion of Yugoslavia), Tudjman, who became later the first President of Croatia, declared the number of victims to be 30,000.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
    [Show full text]
  • Dostavili La@Ne Spiskove
    U BAWOJ LUCI OTVOREN DESETI SAJAM AUTOMOBILA PRAZNIK ZA O^I I DU[U Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com 14. i 15. oktobar 2006. Broj 11.116, cijena 0,8 KM Strana 21. DOSTAVILIUNIVERZITETI U SRPSKOJ POKU[ALI LA@NE DA PREVARE SPISKOVE REPUBLI^KU VLADU Potra`ivawa bawolu~kog Univerziteta ve}a za 180 hiqada maraka od stvarnih... Oba univerziteta u Srpskoj nemaju ta~nu FOND Sindikat obrazovawa, nauke i evidenciju zaposlenih profesora i administrativnog osobqa, kulture Republike Srpske zatra- naglasio Anton Kasipovi} `io je od Ministarstva prosvjete i kulture da se u republi~kom bu- NA platnim spiskovima pojedi- {a obaveza da za period od januara Me|utim, ni{ta ne mo`emo preduze- xetu za sqede}u godinu planira no- nih fakulteta bawolu~kog Univer- do juna ove godine Univerzitetu u ti dok ne do|emo do ta~ne evidenci- vac za Fond za usavr{avawe i {ko- ziteta, koji su dostavqeni Vladi Re- Bawoj Luci isplatimo milion i 200 je zaposlenih profesora i admini- lovawe doma}ih kadrova. publike Srpske, odnosno republi~- hiqada maraka. Naknadnom provje- strativnog osobqa na oba univerzi- Na ovaj na~in bila bi napu{te- kom Ministarstvu prosvjete i kul- rom platnih spiskova do{li smo do teta - istakao je ministar Kasipovi}. na praksa dovo|ewa profesora sa ture, bilo je i nepostoje}ih qudi! S iznosa od milion i 20 hiqada mara- Republi~ki ministar prosvjete i strane, koji su do sada dr`ali pre- druge strane, Univerzitet u Isto~- ka. Potra`ivawa su, dakle, bila ve- kulture je rekao da sindikat mora davawa na univerzitetima u Bawoj nom Sarajevu nije ni dostavio svoj }a za ~itavih 180 hiqada maraka - jasno da precizira koje su realne Luci i Isto~nom Sarajevu.
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • Kontroverze I Manipulacije [The Jadovno Concentration Camp and the Šaran Pit: Controversies and Manipulations] (Zagreb: Hrvatski Institut Za Povijest, 2017)
    Review of Croatian History 13/2017, no. 1, 229 - 275 Vladimir Geiger, Mario Jareb, Davor Kovačić, Jadovno i Šaranova jama: Kontroverze i manipulacije [The Jadovno Concentration Camp and the Šaran Pit: Controversies and Manipulations] (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017) Summary In the aftermath of the Second World War, the destruction and human toll wrought upon the territory of Yugoslavia, including Croatia, was extremely high. According to all indications, in the Independent State of Croatia (Nezavisna Država Hrvatska - NDH) the human loss was particularly high and tragic in the Jewish and Roma communities, as well as for the Serbs. The NDH used racial laws to determine how to deal with the Jews and Roma, while the Serbs were exposed to various forms of discrimination, persecution and violence. Furthermore, some victims of these perse- cutions and restrictive measures were Cro- ats who were declared enemies of the New Order of Europe and violated the interests of this model for the Croatian state. As shown by varied and numerous evidence, the repressive measures and sowing of ter- ror among the enemies and adversaries of the NDH and the German Reich resulted in high levels of human loss, numerous individual and mass murders, forced la- bour and concentration camps. Investiga- tions have revealed different, and for many events and places relevant, indicators, with possible minor deviations, concerning the scale of the systematic repression enacted against Jews, Roma, and Serbs, and also those who were considered to be enemies of the NDH’s “new order”. The question of fatality statistics from World War II in Yugoslavia, including Croatia, became one of the most important political issues in the conflict’s immediate aftermath and has remained so until today.
    [Show full text]
  • Program Su Finansirali
    Program su finansirali: grad Obrovac, Srpsko narodno vijeće iz Zagreba, Zajedničko vijeće opštine Vukovar, Komesarijat za izbeglice i migracije Beograd, Fond za izbegla, prognana i raseljena lica AP Vojvodine, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu. Sadržaj publikacije ne predstavlja odgovornost sponzora i ni u kom slučaju ne odražava njihove stavove. Sto godina srpsko-hrvatskih odnosa (1918-2018), dominantni narativi i kulture sećanja One Hundred Years of Serb-Croat Relations (1918-2018): Dominant Narratives and the Cultures of Remembrance CENTAR ZA ISTORIJU, DEMOKRATIJU I POMIRENJE – NOVI SAD UDRUGA ZA POVIJEST, SURADNJU I POMIRENJE-GOLUBIĆ (OBROVAČKI) NOVI SAD, 2018. SADRŽAJ Darko Gavrilović KREIRANJE ISTORIJE MRŽNJE; DOMINANTNI NARATIVI KAO POTENCIJALNI DISTRIBUTERI MEĐUNACIONANIH TENZIJA IZMEĐU SRBA I HRVATA 7 Aleksandar Stojanović KVISLING ILI SRPSKI HEROJ? LIČNOST I DELO MILANA NEDIĆA U SRPSKIM MEDIJIMA I DISKURSU U VREME TRAJANJA SUDSKOG PROCESA ZA NJEGOVU REHABILITACIJU 21 Vjeran Pavlaković CROATIA’S CONTESTED MEMORYSCAPE 37 Bruno Vignjević SLOJEVI SJEĆANJA: HISTORIOGRAFSKE KONTROVERZE ANTIFAŠISTIČKIH KOMEMORACIJA U BREZOVICI I SRBU 69 Dino Buljat HRVATSKO- SRPSKI ODNOSI U HRVATSKOM (ANTI)RATNOM FILMU- IZGRADNJA KOLEKTIVNOG IDENTITETA FILMSKIM INTERPRETIRANJEM POVIJESTI 79 Filip Škiljan IDENTITET I SJEĆANJE: PRIMJER SRBA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI 93 KREIRANJE ISTORIJE MRŽNJE; DOMINANTNI NARATIVI KAO POTENCIJALNI DISTRIBUTERI MEĐUNACIONANIH TENZIJA IZMEĐU SRBA I HRVATA Darko Gavrilović KREIRANJE ISTORIJE MRŽNJE; DOMINANTNI NARATIVI KAO PO- TENCIJALNI DISTRIBUTERI MEĐUNACIONANIH TENZIJA IZMEĐU SRBA I HRVATA Apstrakt Autor će u radu nastojati da predstavi neke od dominantnih narativa kojima se manipuliše u udžbenicima istorije u Hrvatskoj i Srbiji. Namera mu je da ukaže na njihove različitosti i istovetnosti, ali i na moć političkih zloupotreba njima i na nji- hov potencijal u mogućim sukobima u budućnosti.
    [Show full text]
  • Goli Otok ENGLESKI.Indd
    GOLI OTOK A SHORT GUIDE THROUGH THE HISTORY OF THE INTERNMENT CAMP ON GOLI OTOK The regional office of Friedrich Ebert Stiftung in Zagreb The Friedrich Ebert Stiftung (FES) is the oldest political foundation in Germany, founded as the legacy of the GOLI OTOK first democratically elected President of Germany, Friedrich Ebert in 1925. Our educational and academic work is based on the fundamental ideas and values of A SHORT GUIDE THROUGH THE HISTORY OF social democracy: freedom, justice and solidarity. In this THE INTERNMENT CAMP ON GOLI OTOK spirit, we facilitate international cooperation, thinking on social democracy and support the work of inde- pendent trade unions. Martin Previšić, PhD The Friedrich Ebert Stiftung opened its Zagreb regional lecturer at the History Department of the Faculty of Humanities office in 1996 and runs projects in Croatia and Slovenia. and Social Sciences in Zagreb The main elements of our work are: strengthening democratic institutions, producing, in collaboration with Boris Stamenić, PhD partner institutions in Croatia, concepts of economic coordinator of the Culture of Remembrance programme at and social reforms, providing the forum for inter-ethnic Documenta - Center for Dealing with the Past reconciliation and dialogue, supporting and promoting trade union activities and supporting organisations Vladi Bralić, architect PhD candidate at the Faculty of Architecture in Zagreb working on the development of an active and plural- istic civil society. Contents Why this publication on Goli Otok is important 2 Why we remember Goli Otok 3 The historical context of the creation of the Goli Otok camp 5 Documenta – Center for Dealing with the Past Goli Otok 1949-1956 7 Documenta – Center for Dealing with the Past was Goli Otok 1956-1988 9 founded in 2004 with the aim of encouraging the A 60-minute tour of Goli Otok 10 process of dealing with the past and strengthening 1 - Quay 12 public dialogue on the traumatic historical events that 2 - Hotel 13 marked the 20th century in Croatian and European 3 - Great Wire 14 societies.
    [Show full text]
  • Moderna Galerija - Izvješće O Radu U 2012
    MODERNA GALERIJA - IZVJEŠĆE O RADU U 2012. GODINI 1. SKUPLJANJE GRAĐE 1.1. Kupnja Tijekom 2012. godine za Modernu galeriju su otkupljeni su sljedeći muzejski predmeti: za Zbirku slikarstva 20. i 21. stoljeća od 1945. godine slike: - Krsto Hegedušić: Na Dravi, 1960., ulje, tempera, platno, 121 x 138 cm, MG-7288, - Anabel Zanze: m (red), 2010., ulje, platno, 120 x 150 cm, MG-7299, - Bane Milenković: Soba, 2005., ulje, platno, 135 x 154,5 cm, MG-7300. 1.2. Darovanje Tijekom 2012. godine Modernoj galeriji darovana su ukupno 24 muzejska predmeta: - Zbirka slikarstva 20. stoljeća (od "Hrvatskog salona" do 1918.): 1 muzejski predmet, - Zbirka akvarela, crteža i grafike 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet, - Zbirka kiparstva 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet, - Zbirka slikarstva 20. i 21. stoljeća od 1945.: 21 muzejski predmet. Popis muzejskih predmeta darovanih Modernoj galeriji: - Ivica Šiško: Ulazak u bjelinu, 2008., akrilik, platno, 140 x 200 cm, MG-7274 - Dino Trtovac: Kompozicija XI (Diptih), 2011., akrilik, platno, 200 x 120 cm, MG-7275 - Ivan Kožarić: Posvećenje berberske keramike, 2007., akvarel, keramika, MG-7276 - Josip Trostman: Proljeće na Kalamoti, 1997., ulje, platno, 130 x 130 cm, MG-7277 - Toma Gusić: Stradun, 2011., ulje, platno, 181 x 66 cm, MG-7278 - Ljubo Lah: Autoportret, oko 1975. g., ulje, lesonit, 55 x 46 cm, MG-7279 - Anton Vrlić: Terra Incognita I, 2005., komb. tehnika, platno, 100 x 120 cm, MG-7280 - Vesna Sokolić: Galebovi, 1968., ulje, platno, 81 x 131 cm, MG-7281 - Anton Cetin: Kontemplacija - triptih,
    [Show full text]
  • Rodno/Spolno Obilježavanje Prostora I Vremena U Hrvatskoj
    IDIZ RODNO/SPOLNO OBILJEŽAVANJE PROSTORA I VREMENA U HRVATSKOJ Urednica Jasenka Kodrnja BIBLIOTEKA znanost i društvo 1 IDIZ 2 Izdavač Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Za izdavača Nikola Skledar Recenzentice Tena Martinić Nadežda Čačinovič Projekt Rodno (spolno) obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj Voditeljica projekta Jasenka Kodrnja Financiranje projekta Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba 2006. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu CIP ISBN 953-6218-29-1 3 RODNO/SPOLNO OBILJEŽAVANJE PROSTORA I VREMENA U HRVATSKOJ Urednica Jasenka Kodrnja Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Zagreb, 2006. 4 Sadržaj: Zahvale I KONCEPTUALIZACIJA- NAZNAKE (DE)KONSTRUKCIJE RODNOSTI/SPOLNOSTI PROSTORA I VREMENA 1. Pristup temi (Jasenka Kodrnja) 2. Djevojka i duga (Jasenka Kodrnja) 3. Odsutan prostor žene: povijest, javnost i svijet (Gordana Bosanac) 4. Metodološke napomene (Jasenka Kodrnja) II PROSTOR I ROD/SPOL 1.Rodna/spolna hijerarhija javnog prostora ili žene u nazivima ulica i trgova RH (Jasenka Kodrnja) 2.Spomenici, rodno mapiranje (Sanja Kajinić) III VRIJEME I ROD/SPOL (na osnovi analize Hrvatskog općeg leksikona, Zagreb, LZMK, 1996.) 1. Rodni stožac vremena (Jasenka Kodrnja) 2. Rodne značajke djelatnosti (Mirjana Adamović) IV ZNANSTVENICE, FILOZOFKINJE, UMJETNICE 1. Znanstvenice i filozofkinje (Gordana Bosanac) 2. Arhitektice (Ivana Radić) 3. Primijenjene umjetnice i dizajnerice (MirnaCvitan Černelić) 4. Likovne umjetnice (Ljiljana Kolešnik) 5. Književnice (Željka Vukajlović) 6. Glazbene umjetnice (Naila Ceribašić) 7. Kazališne umjetnice (Lada Čale Feldman) 8. Plesne i baletne umjetnice (Maja Đurinović i Ljiljana Gvozdenović) 9. Filmske umjetnice (Diana Nenadić) Sažetak Summary Prilozi 5 ZAHVALE Zahvaljujemo svim nadležnima u institucijama koji su na razne načine doprinijeli ostvarenju ovog istraživanja: ustupanjem i prikupljanjem dokumentacije, provedbom ankete, informatičkom obradom, kolegijalnom podrškom.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • The Vladimir Bužanič Gallery
    Legend: Address Opening Hours Phone and Fax Ticket Price (Dialing code for Croatia: +385) Guided Tours E-mail address Other Amenities Web site How to Get There Pet Friendly Restaurant No Restaurant Mobile Guide Group Visits Permanent Photography Exhibition Allowed Car Park Museum Shop Disabled Restaurant / Access Café Guides for the Blind page Museums ...... 4 Professional City Map ......30 Guides Galleries ..... 40 Collections ...55 Type of Museum: Natural History Archaeology Religious Banking Schools Ethnographic Sports City Technical Hunting Typhlology Memorial Art Police Post - Philately - Local Culture Telecommunications History Legend: Address Opening Hours Content: Phone and Fax Ticket Price (Dialing code for Croatia: +385) Guided Tours E-mail address Other Amenities Web site How to Get There Pet Friendly Restaurant No Restaurant page 4 The Archaeological Museum in Zagreb 5 The Meštrović Atelier 6 The PBZ Museum of Banking Mobile Guide Group Visits 7 The Ethnographic Museum 8 The Glyptotheque of the Croa an Academy of Sciences and Arts Photography Permanent The Croa an Museum of Naïve Art Exhibition Allowed 9 10 The Croa an Museum of Architecture Car Park Museum Shop of the Academy of Sciences and Arts Disabled Restaurant / Access Café Guides for the Blind Museums, page Museums ...... 4 Professional City Map ......30 Galleries, Guides Galleries ..... 40 Collections ...55 Collec ons Type of Museum: Natural History Archaeology 11 The Croa an History Museum Religious 12 The Croa an Natural History Museum Banking 13 The Croa an School
    [Show full text]
  • A Dokąd Teraz? Problematyka Obozowa W Perspektywie Jugosłowiańskiej
    ACTA UNIVERSITATIS LODZIENSIS FOLIA LITTERARIA POLONICA 1(47) 2018 http://dx.doi.org/10.18778/1505-9057.47.10 Katarzyna Taczyńska* A dokąd teraz? problematyka obozowa w perspektywie jugosłowiańskiej. przypadek elviry Kohn1 Wprowadzenie Obóz koncentracyjny jako element rzeczywistości Jugosławii i państw po- wstałych po jej rozpadzie powracał w dwudziestowiecznej historii tego regionu co najmniej kilka razy. Szczególnymi momentami w przeszłości, w których obóz odgrywał strategiczne ogniwo, były czas drugiej wojny światowej, następnie roz- rachunków wewnętrznych po wykluczeniu Jugosławii z Kominformu w 1948 r. i najbliższy nam czasowo okres wojny domowej w latach 90. XX w. Choć wy- liczanie nazw obozów w tym miejscu, ze względu na liczbę i różną specyfikę, może budzić zastrzeżenia, warto przywołać choć te najważniejsze czy najbar- dziej rozpoznawalne, by wskazać, a tym samym zaakcentować newralgiczne miejsca z przeszłości Jugosławii, do dziś odgrywające istotną (choć nierzadko upolitycznioną i kontrowersyjną) rolę w debacie publicznej2. W przypadku drugiej wojny światowej obóz wydaje się stanowić nieod- łączny, z dzisiejszej perspektywy oczywisty fragment, jak pisał Martin Pollack, * Dr, adiunkt – stażysta podoktorski, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, Insty- tut Filologii Słowiańskiej, Pracownia Genderowych i Transkulturowych Studiów Bałkanistycz- nych; ul. Aleksandra Fredry 10, 61-701 Poznań; [email protected]. 1 Praca powstała w wyniku realizacji projektu badawczego o nr 2015/16/S/HS2/00092 finan- sowanego ze środków Narodowego Centrum Nauki. 2 Niektóre miejsca pamięci (Jasenovac, Bleiburg, Vukovar) obecne w debacie publicznej w Chorwacji zostały szczegółowo omówione za pomocą analizy dyskursu w artykule: M. Falski, T. Rawski, Jasenovac, Bleiburg, Vukovar: miejsca pamięci a dyskurs publiczny, w: Obóz – mu- zeum. Trauma we współczesnym wystawiennictwie, red.
    [Show full text]