Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 Martin Previšić POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956. DOKTORSKI RAD Zagreb, 2014. University of Zagreb FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivana Lučića 3 Martin Previšić HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956. DOCTORAL THESIS Zagreb, 2014. Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 Martin Previšić POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956. DOKTORSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Ivo Banac Zagreb, 2014. University of Zagreb FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivana Lučića 3 Martin Previšić HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956. DOCTORAL THESIS Supervisor: Prof. dr. sc. Ivo Banac Zagreb, 2014. O MENTORU Ivo Banac je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i profesor emeritus na Sveučilištu Yale (na katedri vezanu uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee). Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu. Diplomirao je na Sveučilištu Fordham, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu Stanford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističu monografije: Nacionalno pitanje u Jugoslaviji; Porijeklo, povijest, politika (nagrađena 1984. nagradom „Wayne S. Vucinich“ Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija); Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjep u jugoslavenskom komunističkom pokretu (nagrađena 1988. nagradom „Josip Juraj Strossmayer“ zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Dopisni je član HAZU. Bio je supredsjednik Instituta otvoreno društvo – Hrvatska; generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku; predsjednik Liberalne stranke; ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH; zastupnik u Hrvatskom saboru; predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava te urednik časopisa East European Politics and Societies. Za svaku pruženu pomoć kod pisanja ovoga doktorata nadasve zahvaljujem mojem mentoru, prof. dr. sc. Ivi Bancu, koji mi je u svim etapama rada na disertaciji: od izbora teme, preko razrade problema izučavanja, postavljanja metodologije istraživanja sve do zaključnih znanstvenih sinteza, pružao važne savjete, a pritom mi uvijek ostavljao neograničenu samostalnost, slobodu i osobnu odgovornost. Martin Previšić SAŽETAK Rad tematizira više aspekata djelovanja logora na Golom otoku u razdoblju 1949.-1956. godine. Prije svega, naglasak je na njegovoj funkciji procesa političkog preodgajanja pristalica Rezolucije Inforbiroa. Analiziran je ovaj složen proces pun nasilja i prisilnog denunciranja ostalih kažnjenika, po čemu je logor, uz ostalo, postao vrlo zloglasan. Naglašava se čvrst međuodnos između političkog preodgoja i ostalih aspekata funkcioniranja logora poput, na primjer, rada. Naime, rad je na Golom otoku bio sasvim u funkciji političke preobrazbe ibeovaca, gdje su logoraši nespremni na punu suradnju s Udbom dobivali teže poslove („tucanje“ i prenošenje kamena), dok su oni koji su bili spremni na prihvaćanje Udbinih naloga, radili lakše poslove i dnevne zadatke. Disertaciji je, jednako tako, cilj ukazati na činjenicu da je golootočki rad bio itekako lukrativan, jer je Udba preko službenog poduzeća „Velebit“ u vrijeme ekonomske blokade Jugoslavije trgovala proizvodima s Golog otoka, gdje je bio smješten čitav industrijski pogon. Znači, u radu se prikazuju glavni aspekti logora, ali i čitav niz drugih funkcionalnih pitanja poput vrsta i načina kažnjavanja/suđenja ibeovaca, njihova transporta na Goli otok, dočeka („Špalira“), prehrane, svakodnevnice, razonode (kazališta) i tome slično. Na početku je poseban naglasak na procesu istrage koji razotkriva ne samo metode kojima su hapšeni i isljeđivani ibeovci, već i određenje samog pojma ibeovac. Cijelo je poglavlje važno i zbog shvaćanja kriterija za hapšenje Staljinovih pristalica, ali i raznih osobnih drama i lomova u glavama jugoslavenskih komunista. Prikazana je također čitava organizacija sustava internacije ibeovaca na otok, kao i neke procjene broja logoraša na njemu. Obrađeni su različiti aspekti fizičkog izgleda logora na Golom otoku, upravne organizacije (tzv. „logoraška samouprava“), ali i utjecaj iskustva nacističkih i sovjetskih logora na funkcioniranje Gologa otoka. Zasebno se razmatraju problemi bolesti i smrti u logoru, razne pojave epidemija, rad golootočke zdravstvene službe te pokapanja preminulih logoraša. Posebno mjesto daje se prikazu „logora unutar logora“, tzv. „Petrovoj rupi“, gdje su u najtežim uvjetima bili internirani bivši visoki vojni i pratijski funkcioneri koji su se izjasnili za Rezoluciju Informbiroa. Zadnje poglavlje razmatra uvjete puštanja ibeovaca na slobodu kao i njihov tretman o d strane okoline te od strane vlasti. Rad završava zaključnom sintezom i razmatranjima u vidu analize odnosa diplomatskih zatezanja i popuštanja u odnosima između ovih dviju zemalja, te tih odnosa i broja uhapšenih ibeovaca kao metoda primjenjivanima na Golom otoku u slamanju ibeovaca. Ključne riječi: Goli otok, Jugoslavija, Komunistička partija Jugoslavije, komunizam, sukob Tito-Staljin, Sovjetski Savez, Informbiro, ibeovci, l,ogori. SUMMARY The thesis discusses various aspects of Goli Otok camp and its funcioning in the period from 1949-1956. The primary focus is on its fundamental function – the process of political detention for those in favour of Informbiro Resolution. This complex and violent process of delating other convicts, which made the Camp itself notorious, is analyzed. There is a focus on the firm relationship between the process of political detention and other aspects of functioning of the Camp, like labour. Labour was one of the points of political transformation of those in favour of the Informbiro, which ment that convicts not fully cooperating with Udba had to perform more difficult tasks (like carrying heavy rocks from one place to another), while those fully cooperating performed easier ones. Also, thesis aims to point out the fact that labour at Goli Otok was by all means lucrative, since Udba traded goods from Goli Otok, through „Velebit Company“ in the times when Yugoslavia was economically blocked. At the time, industrial machinery was located on Goli Otok. The thesis aims to show the main aspects of the Camp, but also forms of punishing and torturing convicts, their transport to Goli Otok, welcoming („Špalir“), diet, everyday life, leisure and entertainment (theatre), etc. Introduction describes the methods of investigation, arrest and processing convicts, as well as the explanation of the term „ibeovac“. This chapter is important as it provides means for understanding criteria for arresting the supporters of Stalin and his regime, but also different intimate disruptions in the heads of Yugoslav communists. Also, the organization of the system of internment of Informbiro supporters is presented, as well as some estimated numbers of convicts. Different aspects of the physical appearance of the camp, management of the camp and influences of nazi and soviet camps on the funcioning of the Goli otok camp are elaborated. Diseases, epidemics and deaths in the camp, health care as well as burrying the dead are elaborated separately. A special chapter is devoted to „the camp in the camp“ (Petrova rupa), a place where former military officials and political influentials (who supported Informbiro) have been sent to live in extremely hard conditions. The last chapter elaborates terms and conditions of releasing the convicts, and the way that society and government treated them once they were freed. Key words: Goli otok, Yugoslavia, Communist Party of Yugoslavia, communism, Tito- Stalin split, Soviet Union, Informbiro, camps. S A D R Ž A J 1. U V O D 1 2. POVIJESNO DRUŠTVENI OKVIRI 7 3. ISTRAGA UHAPŠENIH IBEOVACA 24 Ciljevi udbine istrage 25 Načini provođenja istrage 26 Udbine istražne metode 32 Fizičko zlostavljanje u istrazi 42 Tko su ibeovci –zašto su hapšeni? 48 4. KAŽNJAVANJE I SUĐENJE PRISTALICA REZOLUCIJE INFORMBIROA 64 Administrativni način kažnjavanja – društveno korisni rad 65 Sudski način kažnjavanja 70 Javni sudski procesi ibeovcima 79 5. TRANSPORT IBEOVACA NA GOLI OTOK 82 6. OSNIVANJE LOGORA NA GOLOM OTOKU/ PRVI IBEOVCI NA GOLOM OTOKU 93 Utemeljenje logora 93 Špalir 102 7. LOGORI ZA INTERNACIJU IBEOVACA 109 Logori (radilišta) na Golom otoku 115 Broj ibeovaca na Golom otoku 129 Organizacija logora 134 Utjecaj organizacije nacističkih logora i Gulaga na stvaranje organizacije logora na Golom otoku 140 8. REŽIM ŽIVOTA NA GOLOM OTOKU 148 Prehrana 152 Praznici na Golom otoku 157 Svakodnevnica 158 Posjet Aleksandra Rankovića 163 9. POLITIČKI PREODGOJ IBEOVACA 167 Iznošenje stava 180 Bojkot – najniži stupanj kažnjenika u logorskoj hijerarhiji 185 Dopuna zapisnika – kapitulacija golootočana 189 Kolektiv- „mirnije“ golootočke vode 194 Drug na druga 200 Kraj procesa političkoga preodgoja 203 10. RAD NA GOLOM OTOKU 204 Udbi svi prihodi privrede Gologa otoka 219 Rad izvan logora na Golom otoku 223 11. ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKI UVJETI NA GOLOM OTOKU 227 Zdravstveni problemi 227 Prehrambeno-higijensko problemi 234 Zdravstvena služba na Golom otoku 235 Umiranje na Golom otoku 237 Groblja na Golom otoku 241 12. KULTURNI SADRŽAJI NA GOLOM OTOKU 245 Kazalište 245 Glazba i filmske projekcije na Golom otoku 249 Razglasna stanica 251 13. RADILIŠE 101 –„PETROVA RUPA“ 253 Tko su bili logoraši „Radilišta 101“? 257 Funkcioniranje „Radilišta 101“ 264 14. IBEOVCI NA SLOBODI 273 Obveza