DOCSLIB.ORG

Rodno/Spolno Obilježavanje Prostora I Vremena U Hrvatskoj

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Rodno/Spolno Obilježavanje Prostora I Vremena U Hrvatskoj IDIZ RODNO/SPOLNO OBILJEŽAVANJE PROSTORA I VREMENA U HRVATSKOJ Urednica Jasenka Kodrnja BIBLIOTEKA znanost i društvo 1 IDIZ 2 Izdavač Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Za izdavača Nikola Skledar Recenzentice Tena Martinić Nadežda Čačinovič Projekt Rodno (spolno) obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj Voditeljica projekta Jasenka Kodrnja Financiranje projekta Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba 2006. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu CIP ISBN 953-6218-29-1 3 RODNO/SPOLNO OBILJEŽAVANJE PROSTORA I VREMENA U HRVATSKOJ Urednica Jasenka Kodrnja Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Zagreb, 2006. 4 Sadržaj: Zahvale I KONCEPTUALIZACIJA- NAZNAKE (DE)KONSTRUKCIJE RODNOSTI/SPOLNOSTI PROSTORA I VREMENA 1. Pristup temi (Jasenka Kodrnja) 2. Djevojka i duga (Jasenka Kodrnja) 3. Odsutan prostor žene: povijest, javnost i svijet (Gordana Bosanac) 4. Metodološke napomene (Jasenka Kodrnja) II PROSTOR I ROD/SPOL 1.Rodna/spolna hijerarhija javnog prostora ili žene u nazivima ulica i trgova RH (Jasenka Kodrnja) 2.Spomenici, rodno mapiranje (Sanja Kajinić) III VRIJEME I ROD/SPOL (na osnovi analize Hrvatskog općeg leksikona, Zagreb, LZMK, 1996.) 1. Rodni stožac vremena (Jasenka Kodrnja) 2. Rodne značajke djelatnosti (Mirjana Adamović) IV ZNANSTVENICE, FILOZOFKINJE, UMJETNICE 1. Znanstvenice i filozofkinje (Gordana Bosanac) 2. Arhitektice (Ivana Radić) 3. Primijenjene umjetnice i dizajnerice (MirnaCvitan Černelić) 4. Likovne umjetnice (Ljiljana Kolešnik) 5. Književnice (Željka Vukajlović) 6. Glazbene umjetnice (Naila Ceribašić) 7. Kazališne umjetnice (Lada Čale Feldman) 8. Plesne i baletne umjetnice (Maja Đurinović i Ljiljana Gvozdenović) 9. Filmske umjetnice (Diana Nenadić) Sažetak Summary Prilozi 5 ZAHVALE Zahvaljujemo svim nadležnima u institucijama koji su na razne načine doprinijeli ostvarenju ovog istraživanja: ustupanjem i prikupljanjem dokumentacije, provedbom ankete, informatičkom obradom, kolegijalnom podrškom. U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža zahvaljujemo ravnatelju Vlahi Bogišiću, pomoćnici ravnatelja Zdenki Ožić i gospodinu Nikši Lučiću. Posebno zahvaljujemo pomoćniku ravnatelja prof. dr. sc. Damiru Borasu koji je informatički prilagodio dvije različite klasifikacije. U Državnom zavodu za statistiku zahvaljujemo Marijanu Gredelju (ravnatelju u vrijeme provođenja istraživanja), pomoćniku ravnatelja Petru Jakšiću, zamjeniku ravnatelja Zdenku Milonji, te gospodinu Miji Mašiću. Državna geodetska uprava uz potporu ravnatelja Željka Bačića i pomoćnika ravnatelja Damira Pahića organizirala je slanje i prikupljanje upitnika u katastarskim podružnicama i ispostavama, te zahvaljujemo njima kao i svim službenicima koji su u tome sudjelovali. Također, zahvaljujemo nadležnima u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove grada Zagreba: pročelniku u vrijeme provođenja istraživanja Stjepanu Galiću, gospođama Blanki Lozo i Matildi Banković i gospodinu Ivanu Maureru. Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, prije svega gospodinu Ivanu Fumiću predsjedniku u vrijeme provođenja projekta, zahvaljujemo na identifikaciji imena boraca i borkinja NOB-a. Zahvaljujemo kolegama Božidaru Lukaču na statističkoj obradi podataka i Goranu Zecu na prezentaciji tablica. Naročito zahvaljujemo na podršci recenzenticama prof. dr. sc. Teni Martinić i prof. dr. sc. Nadeždi Čačinovič, kao i konzultantici izvr. prof. dr. sc. Silvi Mežnarić. 6 I KONCEPTUALIZACIJA – NAZNAKE (DE)KONSTRUKCIJE RODNOSTI/SPOLNOSTI PROSTORA I VREMENA 7 JASENKA KODRNJA 1. PRISTUP TEMI a) Vrijeme, prostor, rod/spol Susret vremena (Krona) i prostora (Gee) oduvijek je intrigirao filozofe, znanstvenike i mnoge druge ljude. U Olimpijskoj mitologiji radi se o susretu sina i majke, muškarca i žene, a taj je odnos paradigmatičan za odnose između spolova, njihovo društveno pripisivanje, te znanstvenu i svakodnevnu interpretaciju. Vratimo se Olimpijskom mitu o stvaranju svijeta. «U početku svih stvari Majka Zemlja (Gea) izdigla se iz kaosa i rodila u snu Urana. Gledajući je s ljubavlju s planine, Uran prosu plodnu kišu na njene tajne pukotine i ona porodi cvijeće i drveće, zajedno sa zvjeradi i pticama.» (Graves, 1987: 33). Potom su nastale, vode, jezera i mora, te Geina i Uranova djeca tri storuka Džina i tri jednooka Kiklopa. Uran je buntovne Kiklope survao u Tartar sumorni podzemni svijet bojeći se njihove pobune. Potom je Gea s Uranom rodila sedam Titana među kojima je najmlađi bio Kron. Da bi osvetila progon Kiklopa nagovorila je Titane na svrgavanje oca. Pri tome je Kronu uručila srp kojim ga je on kastrirao. Kron tada uspostavlja svoju vlast, Kiklope vraća u Tartar, a svoju djecu rođenu s Reom proždire neposredno po njihovom porodu bojeći se proročanstva da će ga sinovi svrgnuti, odnosno da će ponoviti sudbinu svog oca. To se dakako dogodilo, a u tome je također sudjelovala majka progonjene djece (ovaj puta Rea). Kron je međutim za Grke i dalje predstavljao Oca Vremena (Kronosa), a njegovi simboli srp i vrana pripisuju mu se i danas. To je vrijeme koje asocira na početak uspostave patrijarhata, moć oca, represiju, a što se života pojedinca tiče na neumitni kraj, starost, smrt. U ovom je mitu indikativno da Gea pomaže sinu (Kronu) u svrgavanju oca, a isto se događa s Reom i Zeusom. Gei je Uran sin i muž, a Kron sin. Rei je Kron brat–muž, a Zeus sin. Veza majka-sin jača je od veze žena-muž i također od veza sestra-brat i majka-muž-sin koje su incestuozne. Incest se sankcionira još u prededipovskom razdoblju kako je to na svoj način pokazao Freud. No tu se događa paradoks. Štiteći živote vlastite djece od nasilja njihova oca boginje majke Gea, i kasnije Rea, podržavajući pobunu sinova podržavaju nasilje kao generacijsku i spolnu (rodnu) dominaciju. Nasilni sinovi postaju nasilni očevi i nasilni seksualni partneri (što pokazuju mitemi koji slijede o Zeusu i drugim bogovima) i patrijarhat je uspostavljen. U ovom su mitu prisutna dva pretpatrijarhalna elementa. Prvo je djevičansko začeće Gee (natopljena kišom, a ne Uranovim sjemenom), a drugo je samo ime boga Urana. Graves naime pretpostavlja da ono proizlazi iz imena starog ženskog božanstva Ur-Ana (kraljica vjetra, valova, planina). Uran je, po toj 8 interpretaciji, preobraćena, transformirana, transrodna žena. Zapravo, slabi muški bog koji teži konstrukciji novih spolnih/rodnih odnosa moći. Iz mita se iščitava da je patrijarhat proces koji se gradio generacijama, kao i da su u njemu sudjelovale boginje majke koje su poticale pobunu sinova. U kršćanstvu djevica Marija sa sinom (također začetim partenogeno) i u Freudovoj interpretaciji Jokasta s Edipom figure su koje nastavljaju prethodni patrijarhalni obrazac majka-sin. Kao Gea tako i Marija i Jokasta djeluju statično, kao prostor, mjesto, dok se njihovi sinovi projiciraju u vrijeme (Isus buduće – stvarajući novu vjeru ili Edip prošlo – asocirajući univerzalnu regresiju). Što se vremena i prostora tiče apstrahiranog od mitskih atribucija, dakle konstruiranog iz očišta filozofije i znanosti uočava se disciplinarna komplementarnost i različitost. To znači da su astronomi, fizičari, filozofi, arhitekti, antropolozi, sociolozi i drugi pristupali vremenu i prostoru iz raznih (od struke definiranih) motrišta. Znakovita je bila rasprava između supstantivista i relacionista koji su raspru sveli na dilemu: Jesu li vrijeme i prostor entiteti po sebi ili ljudske tvorbe? Relativiziranje ovih kategorija kontinuitet je koji (također s različitom argumentacijom) baštinimo još iz razdoblja Antike, a traje do danas. No rodno/spolno filozofsko i znanstveno iščitavanje (relativiziranje) vremena i prostora nije bilo moguće unutar patrijarhalne paradigme koja je između ostaloga određivala vizuru i granice znanja. Zadatu kao rodno/spolno neutralnu! Freud kao preteča ovog iščitavanja (prepoznatog u mitu), svoju interpretaciju zadržava u društveno zadanim rodnim (spolnim) konstrukcijama. Tek postmoderna, feministička i postfeministička teorija omogućavaju relativiziranje prostora i vremena iz rodnog/spolnog motrišta. Iz patrijarhatom zadane rodne (spolne) prikrivene neutralnosti znanja i svakodnevnih obrazaca. Iz šutnje i zabrana! Tek je danas moguća dekonstrukcija znanja-neznanja, otvoren susret roda/spola, prostora i vremena. Pri tome je najplodniji onaj pristup koji vrijeme motri u razlici linearno- cikličko, a prostor u razlici javni-privatni. b) Rod i spol Feministička teorija imenovanjem pojmova rod i spol potiče na novo čitanje znanja. Rod/spol se upisuje u znanost. Do nedavno gotovo potpuno zanemareni pojmovi koriste se u znanosti (kao ženski studiji ili studiji roda), u medijima, svakodnevici, ulaze u javne rasprave, u zakone, na osnovi njih se osnivaju posebne međunarodne i nacionalne institucije koje štite ravnopravnost spolova/rodova. Što je rod, a što je spol? Od istraživanja Margret Mead (Spol i temperament u tri primitivna društva, 1935. godine) prihvaćeno je razlikovanje spola kao 9 biološke, a roda kao društvene kategorije (Humm, 1995). Tu distinkciju slijedi osnovna struja feminističkih teoretičarki kao Kate Millet i Shulamith Firestone. Potonja tvrdi da rodne razlike strukturiraju svaki aspekt našega života konstruirajući neupitne obrasce za muškarce i žene. Na sličan način rodu i spolu pristupa niz autorica, dodajući specifičnosti, varirajući osnovu: Oaklej, Rosaldo, Rubin, Nancy Chodorow, Dorothy Dinnerstein, Catharine Mac Kinnon i druge. Danas se međutim ova distinkcija problematizira. Prije svega, vrlo je teško odrediti što
Load more

Recommended publications
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
    [Show full text]
  • Goli Otok ENGLESKI.Indd
    GOLI OTOK A SHORT GUIDE THROUGH THE HISTORY OF THE INTERNMENT CAMP ON GOLI OTOK The regional office of Friedrich Ebert Stiftung in Zagreb The Friedrich Ebert Stiftung (FES) is the oldest political foundation in Germany, founded as the legacy of the GOLI OTOK first democratically elected President of Germany, Friedrich Ebert in 1925. Our educational and academic work is based on the fundamental ideas and values of A SHORT GUIDE THROUGH THE HISTORY OF social democracy: freedom, justice and solidarity. In this THE INTERNMENT CAMP ON GOLI OTOK spirit, we facilitate international cooperation, thinking on social democracy and support the work of inde- pendent trade unions. Martin Previšić, PhD The Friedrich Ebert Stiftung opened its Zagreb regional lecturer at the History Department of the Faculty of Humanities office in 1996 and runs projects in Croatia and Slovenia. and Social Sciences in Zagreb The main elements of our work are: strengthening democratic institutions, producing, in collaboration with Boris Stamenić, PhD partner institutions in Croatia, concepts of economic coordinator of the Culture of Remembrance programme at and social reforms, providing the forum for inter-ethnic Documenta - Center for Dealing with the Past reconciliation and dialogue, supporting and promoting trade union activities and supporting organisations Vladi Bralić, architect PhD candidate at the Faculty of Architecture in Zagreb working on the development of an active and plural- istic civil society. Contents Why this publication on Goli Otok is important 2 Why we remember Goli Otok 3 The historical context of the creation of the Goli Otok camp 5 Documenta – Center for Dealing with the Past Goli Otok 1949-1956 7 Documenta – Center for Dealing with the Past was Goli Otok 1956-1988 9 founded in 2004 with the aim of encouraging the A 60-minute tour of Goli Otok 10 process of dealing with the past and strengthening 1 - Quay 12 public dialogue on the traumatic historical events that 2 - Hotel 13 marked the 20th century in Croatian and European 3 - Great Wire 14 societies.
    [Show full text]
  • Moderna Galerija - Izvješće O Radu U 2012
    MODERNA GALERIJA - IZVJEŠĆE O RADU U 2012. GODINI 1. SKUPLJANJE GRAĐE 1.1. Kupnja Tijekom 2012. godine za Modernu galeriju su otkupljeni su sljedeći muzejski predmeti: za Zbirku slikarstva 20. i 21. stoljeća od 1945. godine slike: - Krsto Hegedušić: Na Dravi, 1960., ulje, tempera, platno, 121 x 138 cm, MG-7288, - Anabel Zanze: m (red), 2010., ulje, platno, 120 x 150 cm, MG-7299, - Bane Milenković: Soba, 2005., ulje, platno, 135 x 154,5 cm, MG-7300. 1.2. Darovanje Tijekom 2012. godine Modernoj galeriji darovana su ukupno 24 muzejska predmeta: - Zbirka slikarstva 20. stoljeća (od "Hrvatskog salona" do 1918.): 1 muzejski predmet, - Zbirka akvarela, crteža i grafike 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet, - Zbirka kiparstva 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet, - Zbirka slikarstva 20. i 21. stoljeća od 1945.: 21 muzejski predmet. Popis muzejskih predmeta darovanih Modernoj galeriji: - Ivica Šiško: Ulazak u bjelinu, 2008., akrilik, platno, 140 x 200 cm, MG-7274 - Dino Trtovac: Kompozicija XI (Diptih), 2011., akrilik, platno, 200 x 120 cm, MG-7275 - Ivan Kožarić: Posvećenje berberske keramike, 2007., akvarel, keramika, MG-7276 - Josip Trostman: Proljeće na Kalamoti, 1997., ulje, platno, 130 x 130 cm, MG-7277 - Toma Gusić: Stradun, 2011., ulje, platno, 181 x 66 cm, MG-7278 - Ljubo Lah: Autoportret, oko 1975. g., ulje, lesonit, 55 x 46 cm, MG-7279 - Anton Vrlić: Terra Incognita I, 2005., komb. tehnika, platno, 100 x 120 cm, MG-7280 - Vesna Sokolić: Galebovi, 1968., ulje, platno, 81 x 131 cm, MG-7281 - Anton Cetin: Kontemplacija - triptih,
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • The Vladimir Bužanič Gallery
    Legend: Address Opening Hours Phone and Fax Ticket Price (Dialing code for Croatia: +385) Guided Tours E-mail address Other Amenities Web site How to Get There Pet Friendly Restaurant No Restaurant Mobile Guide Group Visits Permanent Photography Exhibition Allowed Car Park Museum Shop Disabled Restaurant / Access Café Guides for the Blind page Museums ...... 4 Professional City Map ......30 Guides Galleries ..... 40 Collections ...55 Type of Museum: Natural History Archaeology Religious Banking Schools Ethnographic Sports City Technical Hunting Typhlology Memorial Art Police Post - Philately - Local Culture Telecommunications History Legend: Address Opening Hours Content: Phone and Fax Ticket Price (Dialing code for Croatia: +385) Guided Tours E-mail address Other Amenities Web site How to Get There Pet Friendly Restaurant No Restaurant page 4 The Archaeological Museum in Zagreb 5 The Meštrović Atelier 6 The PBZ Museum of Banking Mobile Guide Group Visits 7 The Ethnographic Museum 8 The Glyptotheque of the Croa an Academy of Sciences and Arts Photography Permanent The Croa an Museum of Naïve Art Exhibition Allowed 9 10 The Croa an Museum of Architecture Car Park Museum Shop of the Academy of Sciences and Arts Disabled Restaurant / Access Café Guides for the Blind Museums, page Museums ...... 4 Professional City Map ......30 Galleries, Guides Galleries ..... 40 Collections ...55 Collec ons Type of Museum: Natural History Archaeology 11 The Croa an History Museum Religious 12 The Croa an Natural History Museum Banking 13 The Croa an School
    [Show full text]
  • A Dokąd Teraz? Problematyka Obozowa W Perspektywie Jugosłowiańskiej
    ACTA UNIVERSITATIS LODZIENSIS FOLIA LITTERARIA POLONICA 1(47) 2018 http://dx.doi.org/10.18778/1505-9057.47.10 Katarzyna Taczyńska* A dokąd teraz? problematyka obozowa w perspektywie jugosłowiańskiej. przypadek elviry Kohn1 Wprowadzenie Obóz koncentracyjny jako element rzeczywistości Jugosławii i państw po- wstałych po jej rozpadzie powracał w dwudziestowiecznej historii tego regionu co najmniej kilka razy. Szczególnymi momentami w przeszłości, w których obóz odgrywał strategiczne ogniwo, były czas drugiej wojny światowej, następnie roz- rachunków wewnętrznych po wykluczeniu Jugosławii z Kominformu w 1948 r. i najbliższy nam czasowo okres wojny domowej w latach 90. XX w. Choć wy- liczanie nazw obozów w tym miejscu, ze względu na liczbę i różną specyfikę, może budzić zastrzeżenia, warto przywołać choć te najważniejsze czy najbar- dziej rozpoznawalne, by wskazać, a tym samym zaakcentować newralgiczne miejsca z przeszłości Jugosławii, do dziś odgrywające istotną (choć nierzadko upolitycznioną i kontrowersyjną) rolę w debacie publicznej2. W przypadku drugiej wojny światowej obóz wydaje się stanowić nieod- łączny, z dzisiejszej perspektywy oczywisty fragment, jak pisał Martin Pollack, * Dr, adiunkt – stażysta podoktorski, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, Insty- tut Filologii Słowiańskiej, Pracownia Genderowych i Transkulturowych Studiów Bałkanistycz- nych; ul. Aleksandra Fredry 10, 61-701 Poznań; [email protected]. 1 Praca powstała w wyniku realizacji projektu badawczego o nr 2015/16/S/HS2/00092 finan- sowanego ze środków Narodowego Centrum Nauki. 2 Niektóre miejsca pamięci (Jasenovac, Bleiburg, Vukovar) obecne w debacie publicznej w Chorwacji zostały szczegółowo omówione za pomocą analizy dyskursu w artykule: M. Falski, T. Rawski, Jasenovac, Bleiburg, Vukovar: miejsca pamięci a dyskurs publiczny, w: Obóz – mu- zeum. Trauma we współczesnym wystawiennictwie, red.
    [Show full text]
  • Waste Paper Collection B I N
    ; ■ 'I ■/.' • -V The T^eather ‘1PAOT TWELVE 8ATUBDAT. FEBRUARY 17, IM I Manchester Evening Herald Average Dally Circulation Fpreeost of C. S. Weather Boroou ror the Month of Joonary, ld48 ter from their tons or brothers, noted that some very evidently go Fair and eontinued cold tonight trying to decipher on the atlas to chatter and gossip. Then there 9,06.3 and Tueeday. About Town Can Get Auto maps juat where a loved one la are those—men, of course—who Many Groups A REMINDER! Heard Along Main Street serving. go because their wives want to. Member of tbe Audit \ In ordinary Umee the average In the latter clasa we have noted Whea Yog NoCd Moro Bwoon of Clroolotions < Manehetter^A CUy of VUla^CHarm Margaret J. Hurlev, License Here And on Some of Manche»ter*$ Side Streets^ Too person would never know, much quite a few who take the chance HelpYMCA ' iauchtar ot Mr. and Mr*. J. P. about the Marianas, Carolines, to get a few wlnka of aleep. (TEN PAGES) PRICE THREE CENTS Rimay, of ISO Walnut atreet, was W**vs Just laamad of the theft-band bat out columns of stuff New Caledonia, Guadalcanal, New 'file other night one fellow was INSURANCE MANCHESTER, CONN., MONDAY, FEBRUARY 19, 1945 oho of SS atudents In tho U. S: Branch Office of Motor about what might have happened Britain, Palau and Leyte in the making use oi his opportunity to Service Clubs and Or­ Fir* • Theft - AatonrabOel (ClaaaUled Advertlatog on Bsgo 8) Okdet Corps at the School of Nurs­ one night during the week of South Pacifi.c to say nothing of hrOL.
    [Show full text]
  • Povijest Informbiroovskog Logora Na Golom Otoku 1949. – 1956
    Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 Martin Previšić POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956. DOKTORSKI RAD Zagreb, 2014. University of Zagreb FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivana Lučića 3 Martin Previšić HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956. DOCTORAL THESIS Zagreb, 2014. Sveučilište u Zagrebu FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 Martin Previšić POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956. DOKTORSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Ivo Banac Zagreb, 2014. University of Zagreb FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivana Lučića 3 Martin Previšić HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956. DOCTORAL THESIS Supervisor: Prof. dr. sc. Ivo Banac Zagreb, 2014. O MENTORU Ivo Banac je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i profesor emeritus na Sveučilištu Yale (na katedri vezanu uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee). Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu. Diplomirao je na Sveučilištu Fordham, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu Stanford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističu monografije: Nacionalno pitanje u Jugoslaviji; Porijeklo, povijest, politika (nagrađena 1984. nagradom „Wayne S. Vucinich“ Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija); Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjep u jugoslavenskom komunističkom pokretu (nagrađena 1988. nagradom „Josip Juraj Strossmayer“ zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Dopisni je član HAZU. Bio je supredsjednik Instituta otvoreno društvo – Hrvatska; generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku; predsjednik Liberalne stranke; ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH; zastupnik u Hrvatskom saboru; predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava te urednik časopisa East European Politics and Societies.
    [Show full text]
  • Židovi I Zagreb
    P 1 ŽIDOVI I ZAGREB Što su Židovi bili Zagrebu – što je Zagreb bio Židovima? To je esencijalno pitanje koje se postavlja uvijek kad raz- mišljamo o sebi. Esencijalno zato, što porijeklo i identitet vučemo iz dva korijena: pripadnosti židovskom europ- skom korpusu i zagrebačkoj sredini, odnosno hrvatskom društvu. Bezbrojni znameni židovske prisutnosti u međuratnom i još ranijem razdoblju snažno su bili ubilježeni u zagre- bačku urbanu i pojedinačnu memoriju. Njihov se sjaj ugasio i tek pokoji još zatitra kao iskra iz tame. A zajedno s njima ugasilo se i sjećanje na kozmopolitsku, velegradsku i europsku atmosfe- ru Zagreba te epohe, koju obilježavamo i kao „zlatno doba” povijesti zagrebačkih Židova. Što su Židovi bili Zagrebu – što je Zagreb bio Židovima? Iz židovskog gledišta lakše je odgovoriti na drugi dio pitanja. Zagreb im je u određenoj povijesnoj i civilizacijskoj konstelaciji dopustio da ga izaberu kao mjesto života i šansu egzistencije. U materijalni i duhovni napredak Zagreba ugrađivali su rad i talent, znanje i vjeru. Postepeno su postali dio liberalnog društva i vjerovali da su stekli domovinu. No 1941. surovo su razbijene iluzije o integraciji i san o domovini koja je Židove odbacila kao strano tijelo. Odgovor što su Židovi bili Zagrebu nije dorečen. Nije ispravno ni dovoljno da on ostaje na nama. Židovski Zagreb, kakav je bio do početka Drugog svjetskog rata, zatrt je i nestao u nepovrat. On pripada povijesti i sjećanju. Dr. Ognjen Kraus Predsjednik Židovske općine Zagreb JEWS AND ZAGREB What have Jews been to Zagreb – and what has Zagreb been to its Jews? This is an essential question which always comes up when we think about ourselves.
    [Show full text]
  • Sveučilište U Zagrebu Filozofski Fakultet Odsjek
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI Ivana Peleh GRAFIČKI DIZAJN ALFREDA PALA diplomski rad mentor: dr. sc. Frano Dulibić Zagreb, 2017. Sadržaj 1. Uvod........................................................................................................................................1 2. Alfred Pal – životopis umjetnika.........................................................................................2 3. Poslijeratno razdoblje u kojem Alfred Pal započinje s objavljivanjem crteža i grafičkim oblikovanjem............................................................................................................3 4. Karikatura i ilustracija u službi grafičkog oblikovanja tiskovina i knjižnih ovitaka........................................................................................................................................4 5. Pakao nade – Goli otok.......................................................................................................13 6. Ilustracija u službi grafičkog oblikovanja plakata..........................................................19 7. Upotreba slikarstva kao ilustracije u oblikovanju plakata i knjižnih ovitaka..............21 8. Fotografija u službi oblikovanja plakata i knjižnih ovitaka...........................................25 9. Tipografija u službi oblikovanja knjižnih omota i plakata.............................................30 10. Logotipovi .........................................................................................................................31
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2017. Godinu Nagrada Vladimir Nazor Za 2017
    Nagrada Vladimir Nazor za 2017. godinu za 2017. Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo BRANKO MALEŠ KNJIŽEVNOST GLAZBA FEĐA ŠEHOVIĆ IVAN KRPAN GLAZBA LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI DUBRAVKO DETONI DALIBOR MARTINIS LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI FILMSKA UMJETNOST BISERKA BARETIĆ GORAN BOGDAN FILMSKA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST RAJKO GRLIĆ RENE MEDVEŠEK Nagrada Vladimir Nazor KAZALIŠNA UMJETNOST ARHITEKTURA I URBANIZAM DRAGAN DESPOT MIRELA BOŠNJAK, ARHITEKTURA I URBANIZAM MIRKO BUVINIĆ, za 2017. godinu ANTUN ŠATARA MAJA FURLAN ZIMMERMANN | x..m. Nagrada „Vladimir Nazor“ za 2017. godinu SVEČANA DODJELA . LIPNJA . GODINE Nagradu „Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika (NN 27/91). 3 HRVATSKA PJESMA Marulić njoj je prvo ruho dao, Kranjčević prvu dušu, koja pati, A ruho se je staro izderalo, Na dušu led, ko na plam pepel, pao. Sad novim dahom diše; tuđ joj zlati Sjaj novo odijelo; digla u ponosu Glavu je, ko da truniti se stalo Zviježđe s neba u njezinu kosu.
    [Show full text]
  • Katalog Dan D 2015
    6. međunarodni festival dizajna (03. 05.07.2015) tema:arhiviranje Bivša vojna bolnica Vlaška 87, Zagreb Uvod / Introduction Dan D / D-Day 2015 3 Nakon Dizajna i grada koji se bavio ulogom dizajna i di- Following the theme Design and the City, through which we investigated zajnera u urbanom kontekstu, te Dizajna na rubu koji je the role and responsibility of design and designers in the context of pub- propitivao granice poimanja profesije, ove godine otvara- lic spaces, and Borderline Design, when we questioned the fringes of our profession, in 2015 we are opening a discussion about Design Archive. mo raspravu o Arhivu dizajna — što smo naučili, kako či- What have we experienced in and by design? How do we perceive and tamo i reinterpretiramo vlastito dizajnersko nasljeđe, kako interpret our own design heritage? How do we record the fragments of bilježimo njegove fragmente i kakvu im novu narativnu this heritage and what new narrative structure do we give them? What strukturu dajemo, te što nam to govori o našoj vlastitoj does it say about our position, as designers, today? The topical part of poziciji, kao dizajnera, danas? Tematski dio festivala tako the festival thus will show a range of characteristic projects by various authors which have over the past few years investigated diverse design predstavlja niz karakteristično autorskih projekata koji su histories and narratives through a variety of media — from timelines and posljednjih godina na različite načine istraživali povijest posters, to installation, video-interviews and other forms of documen- dizajna i interpretirali je u širokom rasponu medija — od ti- tation.
    [Show full text]