Izdavač OGRANAK MATICE HRVATSKE U PODSTRANI GODINA XVI - BROJ 34. - PODSTRANA, prosinac 2017.

SLIKA JE MUTNA 2 PODSTRANSKAPODSTRANA revija iz općinskih uredaU SLIKAMA

Predsjednik DHK Đuro Vidmarović uručuje plaketu Klapa Ankora osvojila je prvo mjesto publike i treće Dobrojutro more akademiku Veselku Koromanu stručnog žirija na festivalu u Omišu

Hodočasnici u Jeruzalemu - misa u Judejskoj pustinji Polaganje vijenca ubijenim Hrvatima u Škabrnji

Oluja u Podstrani - nastup Miroslava Škore Požari u Podstrani

HOTEL ZA GUME skladištenje, održavanje, mazanje, pranje 098 429 107 VULAKNIZER Obrt za usluge ŽELJKO vl. Željko Bulić, Poljička cesta 10, 21312 Podstrana RADNO VRIJEME: 08.00 - 19.00, subotom 08.00 - 15.00, [email protected] nedjeljom i praznicima ne radimo sadržaj PODSTRANSKA revija 3 SADRŽAJ 80 godina Turističkog društva u Podstrani ...... 4 Splitsko-dalmatinska županija u vrhu turističkih regija u zemlji ...... 4 Podstrana na moru ...... 6 Miljenko Žanić – život turizmu ...... 7 Nino Car – živjeti za Podstranu ...... 8 Lucije Artorije Kast ...... 10 Uređenje obalnog područja općine Podstrana od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice u Strožancu (faza II) ...... 12 Prosperitet Podstrane – jedini cilj ...... 14 Svečana sjednica Općinskog vijeća ...... 18 Josip Broz - nije otišao skroz!? ...... 19 Obitelj i Gender ideologija (rodna ideologija) ...... 20 Uredništvu Podstranske revije ...... 22 Hrvatski mir, oprost i sjećanje ...... 22 PERUN - KULTURNI PRILOG Pjesnici ...... 1 Pjesnička manifestacija Dobrojutro more 21. put ...... 4 Nikola Martić ...... 5 Oluja u Podstrani ...... 7 Župski zbor Gospe od zdravlja opet u metropoli ...... 7 15. Smotra klapa u Podstrani ...... 8 Sastanak predsjednika ogranaka MH u Splitsko-dalmatinskoj županiji ...... 9 U Grudama predstavljen rad Matice hrvatske - Ogranak Podstrana ...... 10 9 - ča pod Perunom 2017...... 10 “Knjiga od očaja” osvrt Anite Martinac ...... 11 Ja sam 6387 ...... 12 PODSTRANSKA revija Plamen riječi, Danice Bartulović ...... 13 Osnivač i izdavač: Imotski u Udbinim dokumentima ...... 14 Ogranak Matice hrvatske u Podstrani Likovna udruga Ante Kaštelančić...... 14 Jurasova 2 Ispravak točnog navoda ...... 16 Žiro račun MH u Podstrani Kralj Artur zapravo je bio rimski centurion Lucije HR2425030071100016832 Artorije Kast iz Podstrane!? ...... 17 ISSN 1334-2827 Teze koje su promijenile Europu ...... 18 Detekcija gravitacijskih valova ...... 20 Bo Diddley ...... 21 Uredništvo: Šahovski kutak ...... 22 Darijo Radović, Danica Bartulović, Irska - novi životni početak ...... 23 Dražen Vlašić, Ante Šiško, Kako je Ježurka Ježić volio i branio svoj dom ...... 24 Zorana Ivanković Buljan, Denis Mrkonjić, Moja Afrika - putovanje u Zanzibar ...... 25 Anamarija Kahrić, Antonio Vrbatović, Hodočašće u Jeruzalem ...... 27 Mario Tomasović, Zoran Jurišić, Zlatko Juras Goli otok - simbol zločina komunističkog terora ...... 28 45 godina od akcije Feniks ...... 30 Za fotografije zaslužni: Prvi Svjetski dan siromašnih ...... 33 Zoran Jurišić, Dražen Vlašić, Vlado Vlašić, Sport u Podstrani ...... 34 Silvija Melić, Nino Car, Davor Grgat, Jedriličarski klub Podstrana ...... 35 Anita Martinac, Zorana Ivanković Buljan, Perun u planinama ...... 35 Darijo Radović. Mario Tomasović, Stipe Dedić, Turnir na male branke ...... 37 Petar Čorić, Vinko Radica, Ivan Tadej Uspješno završen 2. Dalmacija Ultra Trail ...... 37 i Zlatko Juras Poljičani kao povijesna Fotografija na naslovnici: Siniša Dumičić vojna postrojba na vojnom hodočašću ...... 39 Ponešto o Udruzi umirovljenika ...... 39 Grafička priprema: Neven Marin Braniteljska udruga Podstrana ...... 40 Tisak: Dalmacijapapir Naši iseljenici - Mia Leko ...... 41 Naklada: 1500 primjeraka Javna nabava na hrvatski način ...... 42 Ekološki uzgoj povrća bez kopanja ...... 43 Za potpisane tekstove odgovaraju autori, Homeopatski pristup zdravlju ...... 44 za nepotpisane uredništvo Rotarijanci na djelu ...... 45 4 PODSTRANSKA revija tema broja - turizam SPLITSKO- 80 GODINA DALMATINSKA ŽUPANIJA TURISTIČKOG U VRHU DRUŠTVA U TURISTIČKIH REGIJA U PODSTRANI ZEMLJI turbulencija u društvu, 1967. godine Piše: Mario Tomasović Piše: Zdravka Švenda dobilo je novi naziv Turističko druš- oš za vrijeme Austro-Ugarske tvo Podstranska rivijera. Nadalje je ezultati ovogodišnje turistič- Monarhije, u rujnu 1908. godi- to društvo svake godine vodilo brigu ke sezone učinak su niza pri- ne u Poljicima je osnovano Pla- o uređenju plaža i mjesta u cjelini, premnih promidžbenih ak- J odvozu otpada iz Podstrane, odr- R ninarsko-turističko društvo Mosor. tivnosti svih onih koji su uključeni u Iz Podstrane je 1909. godine u Nad- žavanju zabavnih večeri, izgradnji sektor turizma: od turističkih subje- zorni odbor izabran don Petar Car, a vodovoda i kanalizacije, telekomu- kata, Ministarstva turizma i HTZ-a nikacijske mreže itd. Izgradnjom 1913. godine utemeljen je i Veslački do cjelokupnog sustava turističkih velikog turističkog kompleksa Lav skup za primorski dio Poljica te je zajednica i naših inozemnih pred- Podstrani su širom otvorena vrata pokrenut projekt izrade turističke stavništava. Još jednom se pokazalo turističke djelatnosti, koja je danas karte Poljica. Dana 13. ožujka 1930. kako je sinergija privatnog i javnog glavni izvor prihoda velikog dijela godine, dakle u novoj državi SHS, sektora ključ daljnjega jačanja i ra- našeg stanovništva. zvoja turizma kao najpropulzivnije društvo je proglasilo područje od Ove se godine obilježava 80. grane hrvatskoga gospodarstva. ušća rijeke Žrnovnice do Cetine Ku- obljetnica osnivanja Turističkog Turistička sezona na području pališnom rivijerom, na koju su već društva u Podstrani, koje je svojim srednje Dalmacije opet se pokazala tada počeli dolaziti domaći i strani aktivnostima značajno ubrzalo ure- uspješnom. Turizam naše županije, turisti. Turističko društvo u Podstra- đenje mjesta i izgradnju komunalne koji karakterizira bogatstvo i atrak- ni osnovano je 1937. godine sa sje- infrastrukture sve do osnivanja Op- tivnost turističkih sadržaja na obali, dištem u Svetom Martinu. ćine Podstrana. Tada je Općina pre- otocima i u Zagori, ove je, 2017. Dana 27. srpnja 1952., u novoj uzela organizaciju svih aktivnosti godine zabilježio rekordni broj do- Jugoslaviji, održana je obnoviteljska koje je do 1990. u velikom dijelu vo- lazaka i noćenja. Gledajući ukupna skupština Turističkog društva, na ko- dilo Turističko društvo, ali sa znatno ostvarenja turističkog prometa u po- joj je za prvog predsjednika izabran većim sredstvima nego što je to bilo Jozo Ružić. Nakon nekih manjih prethodnih godina. gledu dolazaka turista, udio Splitske rivijere, kojoj i mi pripadamo, nika- da nije bio veći. Višegodišnji napori u preobrazbi Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad i dalje daju iznimne rezultate, što po- tvrđuju i ostvarenja u svim segmen- tima turističkog poslovanja. Prema navedenim podacima, najveći broj dolazaka tijekom raz- doblja od siječnja do rujna ostvario je grad Split, a nakon njega Makar- ska, Hvar, Baška Voda, Seget, Omiš, Trogir te općina Podstrana, koja se tako našla na osmome mjestu od ukupno 47 općina i gradova u našoj županiji koji imaju osnovane turi- Prvi gosti (turisti) ispred kuće Fabiana Vlašića u Strožancu stičke zajednice. tema broja - turizam PODSTRANSKA revija 5

U razdoblju od siječnja do kraja okreće i mnogim novim, rastućim i držaje i aktivni odmor na Splitskoj listopada na području općine Pod- dalekim tržištima, u statistici i dalje rivijeri, te užitke u šetnji, wellnessu i strana registrirano je 621.735 noće- na prvih deset mjesta prevladavaju drugim oblicima relaksiranja na Ma- nja i 120.492 dolaska, što je indeks tradicionalna tržišta, među kojima karskoj rivijeri i otocima. Pred nama rasta broja noćenja od 23 posto u su i ona čiji su turisti i u svjetskom su dani tradicijskih manifestacija na odnosu na 2016. godinu te rast broja turizmu poznati kao najveći putnici kojima se predstavljaju domaći au- dolazaka u odnosu na 2016. godinu i potrošači: Njemačka, Francuska, tohtoni proizvodi i jesenski plodo- od 15 posto, kad je u istom razdo- UK i Italija. vi, gastronomija, filmski festivalski blju registrirano 503.924 noćenja i Poljacima je Jadran ostao ap- sadržaji, te niz zabavnih i sportskih 104.425 dolazaka. solutno najpoželjnije mediteran- manifestacija. Prema strukturi gostiju vidljivo sko odredište, pri čemu je srednja je da su najbrojniji Poljaci, te da Dalmacija zasigurno najpoželjnije CILJEVI MARKETINŠKE za njima slijede gosti iz Njemačke, hrvatsko odredište, što potvrđuju i POLITIKE U 2018. koji su na drugome mjestu, i gosti iz ovogodišnje brojke. Naime, poljsko Velike Britanije, koji su na trećemu je tržište time potvrdilo i to da je Jedan od glavnih marketinških mjestu, čime smo vrlo zadovoljni Poljska i dalje jedno od najuspješni- ciljeva turizma općine Podstrana je budući da su oni prethodnih godina jih i najdinamičnijih europskih gos- produljenje sezone. bili na sedmom i devetom mjestu. podarstava. U tom smislu nastojimo postići slje- Gosti iz Norveške također su Blizina tržišta, tradicija, gosto- deće: ostvarili veliki broj noćenja te se primstvo i plodni resursi koji inače • promjenu strukture smještaja nalaze na četvrtome mjestu. Gosti iz privlače turiste, uz osjećaj sigurnosti • razvoj novih proizvoda (ciklotu- Češke nalaze se na petome mjestu, koji turisti imaju za vrijeme boravka rizam, selektivni oblici turizma: kao i proteklih godina. u turističkom mjestu, pokazali su se kulturni, gastronomski, ruralni) Ozračje gospodarske nesigur- i tijekom 2017. godine kao glavni • jačanje postojećih proizvoda nosti i straha od pokretanja novog pozitivni faktor, zahvaljujući koje- (obiteljske destinacije, cikloturi- recesijskog ciklusa, brojni udari na mu su ostvareni pozitivni turistički zam) standard građana te povećana pore- rezultati stranog prometa. Ovome • kreiranje brenda zna opterećenja i slično čimbenici su treba dodati i vjernost turista s naj- • redefiniranje atrakcija u turistič- koji su prijašnjih godina u osjetnoj značajnijih stranih emitivnih tržišta ke svrhe mjeri determinirali turističku po- u dosadašnjem razdoblju. • podizanje kvalitete smještaja trošnju na tržištima. Strani su turisti Svojim posjetiteljima tijekom • jačanje sekundarnih tržišta u našu općinu ove godine dolazili iz sezone i posezone Splitsko-dalma- • edukacija privatnih iznajmljivača više od 70 zemalja svijeta, sa svih tinska županija nudi odmor uz puno i drugih dionika kontinenata. aktivnosti, s posebnim naglaskom • inovacije u marketingu i marke- Iako se hrvatska turistička pro- na biciklizam, vino i gastronomiju tinškoj infrastrukturi mocija posljednjih nekoliko godina u Dalmatinskoj zagori, kulturne sa- • razvoj e-marketinga.

Tabela 3: usporedba dolazaka i noćenja 2017./2016. Usporedba Indeks Usporedba Indeks Država Dolasci Noćenja dolasci dolasci noćenja noćenja Poljska 11.598 8.271 140,22 88.082 61.241 143,83 Njemačka 9.008 7.522 119,76 61.263 50.574 121,14 Ujedinjena Kraljevina 7.274 5.985 121,54 41.559 32.658 127,26 Norveška 5.086 4.221 120,49 37.112 28.635 129,60 Češka 4.497 4.235 106,19 33.091 30.350 109,03 Švedska 5.037 5.155 97,71 31.991 30.451 105,06 Slovačka 4.168 4.060 102,66 31.362 28.756 109,06 Hrvatska 9.135 9.451 96,66 29.222 25.843 113,08 Francuska 4.154 3.270 127,03 20.483 14.059 145,69 SAD 6.206 5.230 118,66 20.357 15.552 130,90 6 PODSTRANSKA revija tema broja - turizam

S obzirom na ukupno stanje gos- – geo-marketing (makroregional- podarstva u svijetu i kod nas, predvi- ni i mikroregionalni pristup, što PODSTRANA đanja za 2018. pokazuju: znači pozicioniranje Podstrane) – Segmenti poput posjeta rodbini i – nastavak online oglašavanja na moru prijateljima relativno su otporni (društveni servisi) na krizu. – udruženo oglašavanje Piše: Zoran Jurišić – prezentacije. – Sunce i more i dalje su najtraže- remda počeci turizma u Pod- niji tip odmora. Nove direktne prometne lini- strani sežu još u prvu polo- – Za ljetnih mjeseci zabilježen je je jedan su od načina pojačavanja vinu dvadesetog stoljeća, oz- pad broja izleta u planine. predsezone i posezone, pa se u tom P biljnije bavljenje turizmom na ovom – Value for money najznačajniji je razdoblju očekivao veći broj go- području počelo je tek početkom čimbenik posjećenosti svake de- stiju u odnosu na prijašnje godine. šezdesetih godina. Nakon izgradnje stinacije. Gledajući apsolutne pokazatelje, Jadranske magistrale i gradnje kuća – Jači je booking preko interneta. najviše stope rasta ostvarene su sa uz obalu Podstranjani su se poče- – Organizatori putovanja uspijeva- skandinavskih tržišta i tržišta Velike li baviti turizmom kao dodatnim ju zadržati svoje pozicije na turi- Britanije. izvorom prihoda. O tim vremenima stičkom tržištu, što je vidljivo u Sve bolja zrakoplovna poveza- kazat će nam ponešto Vlado Vlašić, popunjenosti hotela. nost s hrvatskim destinacijama otva- poznavatelj turističkih prilika, koji – Snažan rast last minute bookin- ra nove mogućnosti za agencije i ho- je jedno vrijeme bio i tajnik Turistič- ga. telijere na tržištu. kog društva Podstrana. – Porast broja dolazaka turista Zračna luka Split je u rujnu 2017. – Turizam se u Podstrani počeo osobnim automobilima. oborila sve rekorde u broju putnika, razvijati nakon Drugog svjetskog – Rast interesa za niskotarifne leto- pa je tako zabilježila dvomilijuntog rata, najprije preko ferijalnih save- ve. putnika već krajem kolovoza, dakle za bivše države. Uglavnom su to Limitirajući čimbenik daljnjeg mjesec dana ranije nego lani. Split- bili mlađi ljudi sa šatorima, koje su rasta i razvoja turizma u Podstrani je ska zračna luka je s više od stotinu postavljali na iznajmljenim površi- nedovoljnost dodatnog sadržaja ko- letova dnevno tijekom sezone pove- nama uz more, a potom su, u skla- jima raspolažemo. zana izravno s čak 60 zrakoplovnih du s tadašnjom politikom, pojedina U destinaciji je nedostatna i ne- kompanija koje glavni grad Dalma- poduzeća i gradovi kupovali ili unaj- dovoljno raznovrsna ukupna ponu- cije povezuju sa 105 svjetskih desti- mljivali kuće u Podstrani u kojima da, osobito izvan turističke sezone, nacija. Splitska zračna luka u prote- su ljetovali radnici. Na području te je nedovoljno razvijena ponuda klih pet godina bilježi kontinuirani Podstrane bilo je desetak takvih selektivnih oblika turizma. porast broja putnika. On se kretao odmarališta i održala su se sve do Unatoč deklarativnom opredje- od 1,6 milijuna u 2013. godine do devedesetih godina. Strani indivi- ljenju svih turističkih djelatnika za prošlogodišnjeg rekorda od 2,3 mi- dualni gosti počeli su dolaziti šezde- što višu kvalitetu turizma, ostaje lijuna. Prema najavama odlične po- setih godina, a vrhunac je uslijedio činjenica da smo i kao destinacija i sezone, do kraja ove godine očekuje sedamdesetih i početkom osamde- kao država, s obzirom na dodatnu se da će u Split sletjeti 2,5 milijuna setih godina. Ti strani gosti bili su ponudu u destinaciji, više okrenu- putnika. Niskotarifni prijevoznici u uglavnom iz Njemačke, Austrije, ti tržišnom segmentu srednje i niže Splitu su najznačajnija grupacija i Italije, ali i iz drugih zemalja, jer je kupovne moći. oni u Resnik dovedu čak polovinu standard u tim europskim državama Osnovna strategija pozicionira- od ukupnog broja putnika. omogućavao tamošnjim radnicima, nja biti brenda sadržajno će se mije- Prema dosadašnjim najavama koji su većinom bili pripadnici sred- njati. Definirat ćemo i afirmirati šire zračnih prijevoznika, trend rasta nje klase, da ljetuju na Jadranu. atribute brenda i afirmirati elemente prometa i putnika, kao i broja zrako- Kako su mještani Podstrane lifestylea, što zahtijeva dodatne na- plova, nastavlja se i u posezoni. prihvatili turizam? pore u definiranju komunikacijske U posljednjih je deset godina broj – Mještani su vidjeli da bi bilo poruke Podstrane kao destinacije s putnika udvostručen. Usporedimo li dobro te turiste smjestiti u svojim izraženom notom tradicionalnosti, to sa statističkim podatkom koji go- kućama i ponešto zaraditi. Da se ra- uokvirenom atraktivnim područjem vori da se u zračnim lukama promet zumijemo, naši mještani nisu puno idealnim za aktivni turizam – dije- udvostruči tek tijekom 15 godina, vjerovali u turizam. Poljoprivreda lom općine (Gornja Podstrana) koja dobivamo još jedan dokaz iznimne je bila sigurnija i prihod od nje bio se mora pozicionirati kroz ruralni uspješnosti ove domaće zračne luke. je značajan. Mještani su od poljo- turizam. privrede ponovno izgradili spaljene U oglašavanju ćemo naglasiti: kuće nakon Drugog svjetskog rata, – online marketing čak su u njih uveli cijevi za vodu i tema broja - turizam PODSTRANSKA revija 7 prije nego što je izgrađen vodovod. će raspolagati pomorskim dobrom, Moram posebno spomenuti jednog jer županijski birokrati svojim pro- čovjeka, vizionara Tonija Luketu, pisima i odlukama sprječavaju da ta koji je u tim vremenima, kad nitko obala bude nama na ponos, a turisti- nije vjerovao u turizam, govorio: ma na uživanje? „Turizam, čistoća mora i sela, to će Što bi, po vašem mišljenju, vam biti perspektiva.“ Osim njega, prvo trebala učiniti naša Općina, turizam su razvijali entuzijasti: po- a s njom i Turistička zajednica kojni Tonći Marčić, pokojni Davor Podstrane? Juras, Miljenko Žanić, pokojni Fa- – Danas se sa svojim nebuloza- bjan Perišić. U vrijeme kad je Fa- ma javljaju nekakve udruge koje bjan bio predsjednik, ja sam bio taj- propagiraju „prirodno“, a to znači nik društva. prljavo, neuređeno, puno lažine i smeća. To je za njih prirodno. Mora Kakvi su bili prohtjevi tadaš- Mitska “Ženska pravda” njih turista u odnosu na današnje? se znati da ne živimo u vremenu ot- – Turisti su tada bili skromni. prije sto godina. Tako i plaža otprije pozornice za glazbene i kulturne sa- Nije bilo pretjeranih zahtjeva, jer to sto godina nije plaža kakva nama držaje. Jer Podstrana je na moru, ali su uglavnom bili radnici koji bi do- treba danas. Nama treba plaža s par- nema pristup moru. Danas mještani lazili na ljetovanje petnaestak dana. kirnim mjestima, na koju će turisti koji se bave turizmom iznad magi- Danas je razlika ogromna. Promije- doći automobilima, sa sadržajima strale, pa i naši mještani, ne mogu nio se mentalitet gostiju, ali, naža- koji trebaju turistima. Ne treba izmi- doći do mora, jer su oni čije su kuće lost, ne i mentalitet Podstranjana. šljati toplu vodu, nego samo vidjeti uz plažu uzurpirali pomorsko dobro, Oni još uvijek misle da mogu malo što rade drugi. Prvo, mora se dobiti svojataju plažu ispred svojih kuća i ulagati, a puno zaraditi. Kako protu- novac iz EU-a, pa napraviti tri izlaza nikome ne dopuštaju pristup. Tako mačiti da Općina Podstrana, koja bi na more, recimo, nasuti kocke gdje se ne može ozbiljno baviti turiz- trebala imati vlast na ovih pet, šest će se parkirati auti, pa onda produ- mom. Bez ozbiljnog ulaganja nema kilometara obale, ne može sama od- žiti kupalište uz sanitarne čvorove i napretka ni u čemu, a pogotovo ne u lučiti kako će se urediti plaža, kako ugostiteljske sadržaje, pa i postaviti turizmu.

im je važno druženje, zabave koje su trajale do dugo u noć. Kad usporedite današnji turi- zam s nekadašnjim, koje su razli- ke? – Danas se odvija drugačiji turi- zam. Imamo još nekih starih gostiju, sada nam čak i njihova djeca dola- nešto više o počecima turizma i nje- Piše: Silvija Melić govu razvoju. Sve je počelo šezde- setih godina prošloga stoljeća... redništvo Podstranske revi- – Turizmom sam se počeo baviti je dosjetilo se da tema ovo- ga broja bude turizam, pa 1963. godine. Naime, moja je obitelj U krajem pedesetih godina izgradila smo u sklopu teme odlučili predsta- viti turističke djelatnike iz različitih kuću uz more. Uselili smo se u nju dijelova naše Podstrane. U redcima 1959. te smo odlučili osposobiti ne- koji slijede upoznat ćete se s mješta- koliko soba za iznajmljivanje. Tada nima koji su se među prvima počeli ovdje nije bilo vodovoda, ali imali baviti ovom djelatnošću. Obitelj Mi- smo gustirnu s hidroforom, tako da ljenka Žanića zasigurno je zaslužila smo imali vode. U dvorištu je bila da im damo prostora kad je riječ o špina s tušem i jedan zahod u kući. turizmu, jer su oni među prvima u Gosti su čekali u redu kako bi ujutro našem mjestu počeli s iznajmljiva- obavili nuždu. Čak smo gostima na- njem. Razgovarali smo s „glavom“ pisali da u kući imamo i toplu vodu. obitelji Žanić, 85-godišnjakom Mi- Prvi gosti bili su Nijemci, i nisu bili ljenkom Žanićem, koji nam je kazao zahtjevni kao današnji turisti. Bilo Miljenko za gradelama 8 PODSTRANSKA revija tema broja - turizam

Na terasi s gostima ze s obiteljima. Danas je turizam u Partiju. Moj stariji brat Ante bio je ko bogatstvo. Trebalo bi napraviti tranzitniji, pa u naš pansion dolaze partizan, umro je u 33. godini te mi žičare, jednu u Strožancu i drugu u gosti iz Kine, Indije, Koreje, Japa- je na samrti savjetovao da nikamo Svetom Martinu. Atrakcija bi bili i na, Amerike... Moram priznati da su ne idem. I ja sam ga poslušao. Bio restorani na brdu, što bi zasigurno gosti danas zahtjevniji, stalno nešto sam pod stalnim pritiskom, napustio privlačilo brojne turiste, a trebalo bi traže i morate udovoljiti svim zahtje- sam posao i zaposlio se u Turistič- tamo otvoriti i neke trgovine, gdje vima, jer gost je uvijek u pravu. Da- kom birou Općine Podstrana. Godi- bi planinari mogli kupiti boce vode. nas su se pojavile i društvene mreže, ne 1971. prešao sam u hotel Kairos, Pogled s Peruna je veličanstven i gdje se sve komentira, tako da se i današnji Le Meridien Lav, i radio šteta je to ne iskoristiti. Turizam se na to mora paziti. Prije je gostima sam kao organizator nabave. Tu sam ne smije bazirati samo na ljetnim bilo najvažnije uživati i zabavljati radio sve do 1992., kada sam nakon mjesecima, nego se mora raditi na se, nije bilo mobitela, interneta. Svi prometne nesreće bio primoran otići turizmu koji bi trajao cijelu godinu. su razgovarali, pjevali, plesali i jeli, i u mirovinu. Tu je i prekrasna Gornja Podstrana, to su bila divna druženja i uspomene Što bi se, po vašem mišljenju, koja krije velike potencijale. Ja sam kojih se i dandanas rado prisjećamo. moglo učiniti da se turizam u Pod- jedan od prvih koji je obnovio staru Kako ste se vi odlučili posvetiti strani digne na još višu razinu? kuću, te se danas moja obitelj, osim se turizmu? – O tome bi se moglo dosta go- u postojećem pansionu, bavi i iznaj- – Ja sam u Splitu završio srednju voriti. Podstrana je prekrasna i ima mljivanjem kuće za odmor. Trebalo Ekonomsku školu, zaposlio sam se sve predispozicije da bude još bo- bi osposobiti vodovod i kanalizaciju u splitskoj Luci u skladištu te sam lja. Turizam u našem mjestu ima u selu, jer vatrogasne cisterne ljeti upisao Pravni fakultet. Stjecajem velike mogućnosti razvoja, a tu se ne mogu napojiti cijelo mjesto. životnih okolnosti, život me je od- ne smije misliti samo na obalni dio, veo na drugu stranu. Nisam htio ući jer tu je i brdo Perun, koje je veli-

Tada im je trebala viza za Jugoslavi- ju. Kuća je izgrađena 1953. godine i NINO CAR – ŽIVJETI bila je prva s kupaonicom u Podstra- ni. Imala je bunar i pumpu, te WC u kući. Prvi gosti bili su Austrijanci. ZA PODSTRANU U početku su se turisti hranili kod nas, i tako je bilo do 1970. godine, govarali o tome kakav je turizam Piše: Zoran Jurišić a nakon toga smo samo iznajmljivali nekad bio i kako je danas baviti se sobe. Imali smo tri sobe i mogle su ino Car, dugogodišnji turi- time. primiti tri obitelji, a oni su koristili stički radnik, živi u Svetom – Moj otac Ivan Car počeo se kuhinju te kamin u dvorištu. Austri- NMartinu, gdje je njegova baviti turizmom 1960. godine. Te janci su dolazili sve do 1990. godi- obitelj izgradila obiteljsku kuću i je godine otvorena Jadranska magi- ne, a danas nam dolaze uglavnom objekt za turizam. S njim smo raz- strala i kod nas su došli prvi gosti. gosti iz Slovačke i Poljske. tema broja - turizam PODSTRANSKA revija 9

Možete li usporediti današnje goste s nekadašnjima? – Stari gosti bili su manjih proh- tjeva i veće platežne moći. Nekada su turisti čekali u restoranima Pi- tomcia i Javor kad će se oslobo- diti stol. Današnji se gosti hrane pizzama u fast foodu. Nemam ništa protiv današnjih gostiju, znam da se vremena mijenjaju, ali ponosan sam što sam uspio sačuvati goste koji dolaze kod mene već 57 go- dina. Ove godine došla je obitelj s četiri generacije, bilo ih je šesnaest. Baka, kćeri, sinovi, nevjeste, unuci i praunuci. Pozvao sam predstavnike TZ-a Podstrana da nam se pridruže Stari mul u Svetom Martinu na svečanom ručku, no vjerojatno su imali drugog važnijeg posla pa nisu došli. Žao mi je, jer ta se priča mo- gla iskoristiti za reklamu turizma u Podstrani. Turizam je u Podstrani glavna gospodarska grana. Što bi, po va- šem mišljenju, trebalo učiniti da se digne na još višu razinu? – Prije svega, treba ukinuti ova- kve ribarske večeri jer na njih turisti ne dolaze. Dođu mještani, ali nema turista. Nema ni animatora. Recimo, Ivica Car Muva ima agenciju pre- ko koje brodove puni gostima. Da nema njih, ne bi bilo nikakve atrak- cije za turiste. Gosti nemaju kamo ići. U fast foodovima ima ćevapči- 1962.g. - braća Tonči, Nino i Ivo te gošće iz Austrije Stefi i Helga ća i piletine, ali nema gavuna i gi- rica. A znam da turisti to traže, jer piletinu imaju i kod kuće. Na moru nema ribe. Nema suvenirnice, nema se gdje kupiti razglednica, a kamoli neki lokalni suvenir. Kako produžiti turističku sezo- nu? – Sezona traje do listopada, i plaža se više ne čisti niti održava. Kako će se onda sezona produžiti? Još jedna stvar: nema zabrane grad- nje u ljetnim mjesecima. Nisu sada apartmani samo uz more, ima ih do periferije Podstrane. A strojevi bruje i tjeraju goste. U Gornjoj Podstrani ovog je ljeta dnevna potražnja za vo- dom bila deset cisterni, a vozile su četiri. Samo u Gornjoj Podstrani sad ima 14 bazena, ljudi su se posvetili turizmu, a nema ni vode ni kanali- Ivo Car i gošća Ursula Tichler na magarcu 10 PODSTRANSKA revija tema broja - turizam

jama na kojima se u destinacijskim ikonama marketinški opredmeću- ju mitovi i legende prihodi i lokalno gospodarstvo rastu, a turistički posjet poprima cjelogodišnje obilježje. Turi- stički posebno vrijedna destinacijska ikona ima svoje ishodište u povijesti i kulturi, ali se često transformira pre- ma mitovima i legendama s kojima je moguće argumentirati poveznice. zacije. Ondje kod Banića skuplja se Primijenjeni marketing specijali- smeće. Gore Čistoća ne ide, a smeće iskoristiva platforma ziranih destinacijskih proizvoda če- se odvozi tri puta u tjednu. U ljetnim sto se u praksi temelji na legendama mjesecima smeće se mora odvoziti kreiranja vrijedne i pričama, posebice danas kada svi nekoliko puta na dan, jer toliko je destinacijske turistički sadržaji mističnog prizvuka otpada. Na plaži su kante za smeće privlače imućniju turističku klijentelu, premale, pa i komunalci se žale na ikone Podstrane koja Dalmaciju primarno ne odabire njih. Trebalo bi postaviti kante od radi kupanja i sunčanja. Podstrana, i sto litara, jer onda se smeće ne bi ra- Piše: Prof. dr. sc. Neven Šerić u ekološkom kontekstu očuvana desti- sipalo po plaži. A reciklažu ne treba nacija na prostoru povijesne Poljičke spominjati, sve na kraju završi u jed- estinacijska ikona je prepo- republike, premda bogata potencijal- znatljivo i iskoristivo obi- nim destinacijskim ikonama, sustav- nom kontejneru. Pa onda problem sa lježje koje pridonosi razli- no ni jednu od njih još nije razvila ni psima... Postoje oznake, ali nitko ih D čitosti, konkurentnosti i privlačnosti pozicionirala na globalnom turistič- se ne pridržava. Evo ovdje kod mene turističkog mjesta. Nekada su se kao kom tržištu. Turističko opredmećenje svaka kuća ima psa. I samo ga pu- destinacijske ikone prakticirali is- priče vezane uz Lucija Artorija Kasta ste na plažu. Tijekom ljetnih gužvi ključivo relevantni povijesni artefak- rezultat je entuzijazma male skupine komunalni bi inspektori trebali sva- ti, prepoznatljivi krajobrazni areali i ljudi i njihove ljubavi prema Podstra- ki dan izići na plažu i vidjeti zašto sl. Turizam trećeg tisućljeća bitno se ni. Lucije Artorije Kast i sve ono što nema kemijskog WC-a, zašto nema promijenio. Turiste sve više privlače se marketinški može nadovezati na tu kabina za presvlačenje, zašto ne rade destinacijske ikone koje se temelje na povijesnu priču nedvojbeno predstav- tuševi. Postavljen je tuš na plaćanje, mitovima i legendama. Na destinaci- lja turistički vrlo vrijedan potencijalni a nije spojen na vodu. Ljudi ubacuju kovanice, a nema vode. Da dalje ne navodim. Dakle. dosta je primjedbi s vaše strane? – Da. Što je, na primjer, sa svoja- tanjem plaže? Pojedinci su doslovno uzurpirali plažu, po onom, ja sam platio, tko mi što može. Ležaljke se navečer moraju pokupiti i ujutro sta- viti samo one koje će gost koristiti. A ne na plažu raširiti pedeset ležalj- ki, da ne može proći ni pješak, ni bi- cikl, ni kolica. Jer, u globalu sezona može biti uspješna, rekordna, ali tek puno sitnica čini uspješnu turističku sezonu. Upravo su te sitnice važne i one su presudne hoće li gost biti zadovoljan smještajem i hoće li se vratiti u Podstranu. Nadajmo se da će se problemi na koje upozoravate riješiti barem do početka iduće sezone, ako već ne postoji želja da Podstrana bude turističko mjesto tijekom čitave godine. Priča o kralju Arturu može Podstanu pretvoriti u svjetsku turističku destinaciju tema broja - turizam PODSTRANSKA revija 11 resurs, a u prilog toj tezi mogu poslu- žiti primjeri poveznica Edinburgha i Cornwalla s kraljem Arturom. Predstavnici Podstrane trebaju od- lučiti što žele. Samo još jedan povije- sni detalj u vrijednom mozaiku Pod- strane, ili transformaciju tog detalja u marketinški iskoristivu destinacijsku ikonu na temelju koje je moguć razvoj originalnih turističkih proizvoda i usluga i cjelogodišnji turistički posjet. Za prvi scenarij dostatni su povje- sničari, no za ovaj drugi marketinški stručnjaci.

Polazna promišljanja Staro rimsko naselje nalazilo se na području Stare Podstrane i bilo je Votadini (Goddodin) koje je tada ži- melju ruševina nekadašnjeg dvorca i opasano bedemima čiji su ostaci sa- vjelo na tom prostoru. Istovremeno, pronađene ploče s nejasnim natpisom čuvani u ogradnim zidovima groblja vjerojatnijom lokacijom okruglog na latinskom jeziku. U Podstrani je današnje crkve sv. Martina. Iste one stola kralja Artura smatra se rimski pronađena autentična ploča koja L.A. crkve u čijoj je blizini 839. godine amfiteatar u Chesteru, gradu u engle- Kasta, odnosno legendu o kralju Ar- potpisan prvi hrvatski mirovni spora- skoj pokrajini Cheshire. Povjesničari turu, povezuje s ovom hrvatskom de- zum Mare nostrum između hrvatsko- i arheolozi tvrde da Arturov dvorac stinacijom. U konačnici, na to su prvi ga kneza Mislava i mletačkog dužda Camelot nije namjenski izgrađena ukazali engleski povjesničari. Petra Tradonika. No, destinacijsku utvrda, nego da se Artur sa svojim ikonu je potrebno uže fokusirati. Sto- vitezovima koristio ostacima rimske Zaključno tinu i pedeset godina poslije Isusova utvrde, uključujući i spomenuti am- rođenja Balkanski poluotok bio je fiteatar u Chesteru. Poveznica obje Lokalno stanovništvo Podstrane sastavnicom Rimskog Carstva. Isho- priče je podrijetlo kralja Artura – ne- nedovoljno je upoznato i s činjenica- dište iskoristive marketinške priče su kadašnji rimski general koji je nakon ma vezanim uz život Lucija Artorija današnji Lokvičići, gdje se rodio Lu- povlačenja Rimljana ostao živjeti na Kasta pa poveznice s mitom o kralju cije Artorije Kast, koji biva odveden prostoru Britanije. Grad Chester, bez Arturu stvaraju još veću zabunu. Plat- u sužanjstvo i „izgrađen“ u sposobnog obzira na nedokazane činjenice da je u forma razvoja privlačne destinacijske ratnika. Povijesne zabilješke o bitka- spomenutom rimskom amfiteatru bio ikone je više nego iskoristiva, narav- ma koje je predvodio još su za nje- okrugli stol kralja Artura, svoju priču no pod uvjetom da se Artorija Lucija Kasta ostavi povjesničarima, a kralja gove vojne službe stvorile legendu o koristi kao atraktivan turistički ma- Artura ponudi turistima kroz spektar ratniku koji se na kraju vojne karijere mac na cjelogodišnjoj razini. S druge specijaliziranih turističkih proizvoda vratio kao prokurator u svoju Pod- strane, Edinburgh priča priču o ple- i usluga temeljenih na toj priči. Za stranu. Moguće je da je njegov po- menu s njihova prostora iz kojega po- početak potrebno je i dodatno edu- vratak imao reperkusije i na Poljički tječe kralj Artur, premda i jedni i drugi cirati lokalno stanovništvo o širokim statut. Povjesničarima za istraživanje, spominju njegovo prethodno službo- mogućnostima turističke valorizacije marketingašima za implementaciju vanje u rimskim legijama. L.A. Kast u turističku priču. U svakom slučaju, mita i legende o kralju Arturu. Re- pokopan je u Podstrani i ta je činjenica centna istraživanja ukazuju na to da povijesni tragovi L.A. Kasta i njego- marketinški relevantan argument da ve poveznice s Podstranom relevantan kreiranje destinacijske ikone na te- kralj Artur postane destinacijska ikona melju relevantnih arheoloških artefa- su argument globalno prepoznatlji- i ove hrvatske destinacije. ve destinacijske ikone. Nastavno na kata privlači tek jedan uži turistički Cornwall, mjesto na jugozapadu segment. Destinacijske ikone kreirane te činjenice i marketinški iskoristive Velike Britanije, odnosno ostaci neka- poveznice L.A. Kasta s legendarnim na mitovima i legendama, koje k tome dašnjega dvorca Tintagel, turistički se imaju i određene povijesne poveznice, kraljem Arturom, je li primjereno na promoviraju kao rodno mjesto kralja ovoj platformi kreirati iskoristivu de- privlače veći broj turističkih segme- Artura, a Slaughterbridge lokacijom stinacijsku ikonu Podstrane? Argu- nata. Kvalitetan smještaj i autohtona njegove smrti. Marketinška potpora mentacija za to su spomenuti slučajevi gastronomska ponuda u Podstrani već toj turističkoj priči je i muzejski po- Edinburgha i Cornwalla postoj https://www.vecernji.hr/media/ stav posvećen kralju Arturu. Priča . img/7c/34/4117c20ab8b52b4d1f10. svakodnevno privlači mnoštvo turista Benchmarking jpeg e. Ostatak priče o turističkom premda nema nikakvih dokaza da je uzletu Podstrane bit će zabilježen u Jedna od destinacijskih ikona gra- Artur ikada stolovao baš u Cornwallu, statistikama. No, treba se odlučiti i da Edinburgha je kralj Artur, na te- a još manje da je tu pokopan. Čitava priču u marketinškom smislu konačno melju legende da potječe iz plemena marketinška priča kreirana je na te- pomaknuti s mrtve točke. 12 PODSTRANSKA revija tema broja - turizam

Projektom je predviđena izgradnja UREĐENJE OBALNOG parkirališta, zelene površine te ugo- stiteljsko-turističkih objekata, igrali- PODRUČJA OPĆINE šta za odbojku na pijesku, boćališta, javnog WC-a i svlačionice. U sklopu PODSTRANA OD UŠĆA uređenja plaže predviđen je i dio pla- že prilagođen osobama sa smanjenom RIJEKE ŽRNOVNICE DO pokretljivošću. U središnjem dijelu obalnog pojasa nalazi se biciklistič- ka staza, suvremena javna rasvjeta i SPORTSKE LUČICE U dužobalna šetnica. Projektnim rješe- njem definiran je kontakt dužobalne STROŽANCU (FAZA II) šetnice i stabilizirajućih pera koji, osim svoje utilitarne funkcije, služe i sastoji se od dva dijela, koja su gra- Tekst: Danira Zanki kao nastavci obalne šetnice s pogle- đevinskom dozvolom definirana kao dom na morske vizure. Otvaranjem faza I, koja obuhvaća plažu koja se rojekt uređenja obale trenutno vizura, projektiranjem jasnih i konti- proteže od sportske lučice Stroža- je najznačajniji projekt Općine nuiranih pješačkih pravaca, te uvođe- nac do hotela Lav, te faza II, koja Podstrana – strateški projekt njem javnih sadržaja podiže se razina P se proteže od ušća rijeke Žrnovnice kojemu je cilj unaprjeđenje postoje- kvalitete i ugodnosti boravka pješaka do sportske lučice u Strožancu (tzv. će turističke infrastrukture, odnosno kao glavnih korisnika prostora. Pro- plaža Malo blato). Lokacija projekta uređenje postojećih plaža, koje u jekt je ujedno razvojni i infrastruktur- atraktivno je obalno područje s im- ovom trenutku nisu infrastrukturno ni, te se nadamo da će ga naši mje- presivnim vizurama u kojima se slju- adekvatno opremljene, te kao takve štani prepoznati kroz unaprjeđenje bljuju blage padine Mosora s mor- ne zadovoljavaju potrebe razvoja turizma i mogućnost svakodnevnog skom pučinom te ostavljaju dojam Podstrane kao prepoznatljive i atrak- obiteljskog druženja na tom prostoru idealne lokacije za godišnji odmor. tivne turističke destinacije. Navede- tijekom cijele godine. Prostor obuhvata faze II zauzima nim projektom obuhvaćeno je uređe- ukupnu površinu od 34.357,81 m2, nje i rekonstrukcija obalne crte (pla- Korištenje zelenih/eko od čega se 15.627,30 m2 odnosi na ža i obalnih konstrukcija), izgradnja tehnologija kopneni dio. Obuhvat je uzdužno po- dužobalne šetnice, izgradnja objekata S obzirom na to da predloženi dijeljen dužobalnom šetnicom u dvije u funkciji plaže i šetnice, izgradnja i projekt predstavlja kapitalno ulaga- zone: zona parka i rekreacije i zona rekonstrukcija pristupnih kolničkih i nje u izgradnju plaže kao javne turi- pješčanih plaža. Koncept projektnog kolničko-pješačkih prometnica i pje- stičke infrastrukture, cjelokupna kon- rješenja nastoji integrirati različite šačkih staza od glavne kolničke lon- cepcija projekta izrađena je u skladu sadržaje na način da omogući nesme- gitudinalne prometnice naselja prema s pozitivnim zakonskim propisima u tanu vizualnu i fizičku komunikaciju obali i izvedba novih infrastrukturnih pogledu zaštite i očuvanja okoliša, te između pojedinih zona, a da pritom objekata. Projekt izgradnje plaže od će trajni utjecaj zahvata na okoliš biti diferencijacija sadržaja ostaje jasna. ušća rijeke Žrnovnice do hotela Lav pozitivan. U pogledu tehnologija koje će se primjenjivati, a uzevši u obzir da su predmet ulaganja građevinski radovi na izgradnji plaže, potrebno je istaknuti da će se višak postojećeg kamenog materijala prenamijeniti, odnosno sačuvat će se i iskoristiti za druge predviđene radove, koji uklju- čuju i izgradnju zaštitnog kamenog nasipa na plažama. Također, posto- jeće obrađeno žalo koristit će se pri uređenju plaža tako što će biti raza- stirano iznad drobljenca.

Hortikulturno uređenje Hortikulturnim oplemenjivanjem prostora osigurat će se dovoljno hla- da uz plažu, šetnicu i ugostiteljske objekte, čime će se ostvariti funkci- tema broja - turizam PODSTRANSKA revija 13 onalna komponenta, a s druge strane zadovoljit će se i estetska kompo- nenta stvaranjem atraktivne vizure s kopna i s mora. Odabir hortikulturnih sorti, tradicionalno prisutnih na me- diteranskim područjima, osigurava jednostavnost održavanja, otpornost na blizinu mora i vremenske uvjete. Ukupna površina ozelenjenih površi- na faze II projekta iznosi 6250 m2.

Financiranje projekta Nakon ishođenja potrebne pro- stornoplanske dokumentacije i pro- vedenog postupka javne nabave radi odabira izvođača radova, započela je te potaknuti rast turističke potrošnje Bogatija turistička ponuda svaka- i realizacija projekta. Radovi su pri- na području općine. ko će privući turiste u predsezoni i vremeno obustavljeni zbog početka Glavni je cilj projekta jačanje posezoni, kad će, uz ugodnije tempe- turističke sezone 15. lipnja 2017. te konkurentnosti općine Podstrana kao rature i manje gužve, moći kvalitetni- su nastavljeni u rujnu. Konačan za- turističke destinacije, a time i pove- je i potpunije konzumirati raznolike vršetak radova očekuje se do počet- ćanje ukupnog broja dolazaka turista. ponuđene sadržaje. ka sljedeće turističke sezone. Projekt Budući da je projektom predviđena Realizacija ovog projekta zna- uključuje građevinsko-obrtničke ra- izgradnja prilaza u more za invalid- čajno će pridonijeti i kvaliteti života dove, izgradnju vodovoda i kanaliza- ne i slabo pokretljive osobe, i u tom lokalnog stanovništva. Osim čišćeg cije, pomorske građevine, građevin- se dijelu očekuje porast dolazaka te mora, atraktivne šetnice i brojnih sa- sko-prometne radove, krajobrazno zasebne ciljane skupine. Očekuje se i držaja, stvorit će se i uvjeti za aktivni- uređenje zelenih površina, elektro- ekspanzija turističkog poduzetništva: je i kvalitetnije bavljenje turističkim instalacije i regulaciju ušća bujica. kafić, restoran, prodaja sladoleda, te djelatnostima. Korist od ovog projek- Ukupna je vrijednost projekta 18,6 najam dodatnog zabavnog asortima- ta imat će i šira zajednica, odnosno milijuna kuna s PDV-om, a financirat na, kako za djecu, tako i za odrasle. okolni gradovi i općine, budući da će će se iz proračuna Općine Podstrana, Povećanje turističke raznolikosti uređenje obale u Podstrani utjecati i Ministarstva turizma, Ministarstva i kvalitete usluge nedvojbeno je pre- na povećanje ukupnog komunalnog regionalnog razvoja i fondova Europ- duvjet za povećanje ekonomske ra- standarda i ukupne kvalitete turistič- ske unije, Hrvatskih voda, Splitsko- zvijenosti područja te za produljenje ke ponude u Splitsko-dalmatinskoj dalmatinske županije, Urbane aglo- turističke sezone, a time i za poveća- županiji. meracije grada Splita i dr. Rezultat nje broja turista. je to brojnih prijava projekta na sve natječaje u kojima je Općina Podstra- na mogla biti prijavitelj, a uređenje plaže bilo je prihvatljiv trošak.

Utjecaj projekta na produljenje turističke sezone i na širu zajednicu Ovim zahvatom nastoji se, cjelo- vitim i kvalitetnim pristupom uređe- nju i oblikovanju, graditi suvremena slika općine Podstrana. Postojeće, neplanski građene plaže, pera i pri- vezišta povezat će se u krajobrazno osmišljenu cjelinu, što će pridonijeti poboljšanoj funkcionalnosti prostora te boljoj vizualnoj percepciji i pre- poznatljivosti područja općine. Re- alizacijom ulaganja osigurat će se iznimno kvalitetna javna turistička infrastruktura, koja će poboljšati kva- litetu i sadržaj turističkog proizvoda 14 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

va državnoj cesti D8 Split – Omiš, njom prometuje više od četiri miliju- na vozila godišnje, a nema ni nogo- stupa ni javne rasvjete. Prolazi kroz gusto naseljeno područje, u blizini osnovnih škola Strožanac i Žrnovni- ca, te nema ni jedno autobusno ugi- balište. Realizacija projekta uključu- je izgradnju nogostupa i autobusnih ugibališta, rekonstrukciju kolničke konstrukcije te rekonstrukciju i iz- gradnju komunalne infrastrukture: javne rasvjete, odvodnje i energet- rotekla godina bila je za nas smo apliciranja tog projekta na fon- ske infrastrukture. Projektom dobi- iznimno važna, budući da je dove. Uz ovaj kapitalni projekt Op- vamo suvremenu prometnicu širine Pbila izborna, te su nam mje- ćine Podstrana, u planu su i brojni kolnika sedam metara, nogostup duž štanke i mještani općine Podstrana drugi projekti. cijele trase širine dva metra, javnu još jednom iskazali povjerenje, na Koje biste projekte još izdvojili rasvjetu, rješenje problema vodoop- čemu im i ovom prigodom zahvalju- kao značajne, osim uređenja oba- skrbe, širenje kanalizacijske mreže, jem. Pred nama su nove četiri godi- le? novu elektroenergetsku infrastruk- ne u kojima jednakim intenzitetom – Drugi je veliki projekt rekon- turu, sigurnije priključke sporednih nastavljamo s najvažnijim projekti- strukcija Poljičke ceste od Magistra- ulica te izgradnju šest autobusnih ma, od kojih bih svakako istaknuo le do kamenoloma. Vrijednost je oko ugibališta. početak radova na uređenju obale od 13 milijuna kuna, a to je zajednički U prošlome mandatu uloženi su ušća Žrnovnice do sportske lučice projekt Županijskih cesta, Općine značajni napori u objedinjavanje Strožanac. Vrijednost radova je oko Podstrana, HEP-a i Vodovoda. Isho- vlasništva na području Miljevca. Po- 18 milijuna kuna, a trebali bi završiti đena je građevinska dozvola, a poče- stignuti su dogovori s vlasnicima te do početka iduće turističke sezone. tak radova očekuje se tijekom 2018. je otkupljeno dodatnih 1900 četvor- Za drugu fazu uređenja obale, od lu- godine. Poljička ulica je dio projekta nih metara zemljišta radi izgradnje čice do hotela Lav, kompletirana je rješavanja „crnih rupa“ u prometu. sportsko-rekreacijskog centra Milje- sva potrebna dokumentacija i u fazi Naime, ta je ulica jedina alternati- vac s pripadajućim sadržajima. Op-

Upravni odjel za prostorno uređenje i zaštitu prostora: Mladen Bartulović i Slobodan Brzica iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 15

ćina je trenutno upisani vlasnik nad 22.986 četvornih metara od ukupno 23.130 kvadrata, koliko ih se nalazi u cijelom obuhvatu, sukladno UPU- 6, dok je za preostala 144 četvorna metra na Općinskom sudu u Splitu pokrenut postupak razvrgnuća su- vlasničke zajednice isplatom. Za pristupnu cestu ishođena je lokacij- ska dozvola, a projekt smo prijavili na program pripreme lokalnih ra- zvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova, te se nadamo sufinanciranju pripreme i izrade projektne i tehničke doku- mentacije. Ovaj projekt iznimno je Upravni odjel za javnu nabavu, društvene djelatnosti i EU fondove: važan za općinu jer je to zapravo Marija Šošić i Božena Bešlić bitka za prostor. Jasno je da privatni projekti lakše zauzimaju prostore od dionica paralizirana je do t e mje- i energetsku učinkovitost za grad- onih javnih, stoga se javni projekti re da se dužina od navedenih osam nju reciklažnih dvorišta. Također moraju nametnuti s obzirom na to da kilometara prelazi satima u dugim i moram naglasiti da ulažemo velike su ipak u interesu većine stanovni- nepreglednim kolonama. Osim pro- napore u proširenje šumskih i protu- ka. Komercijalizacija i sve veći tr- blema preopterećenosti i intenziteta požarnih putova. govački centri nametnuli su mišlje- prometa preko D8 kroz Podstranu, Puno je toga u planu ili je za- nje kako su upravo to javni prostori kao dodatni i povezani problem na- početo, ali sigurno ste dosta proje- – dnevni boravci obitelji nekog na- meće se pješački promet, zbog ne- kata i dovršili u protekloj godini? selja, umjesto da to mjesto zauzmu postojanja nogostupa, nedovoljno – Prošle godine završeni su broj- sportske dvorane, parkovi i društve- naglašenih pješačkih prijelaza i ne- ni projekti, od kojih bih među naj- ni centri. Ovaj projekt otvara prostor postojanja adekvatnih autobusnih značajnijima istaknuo projekt na stvaranju novih „dnevnih boravaka“ stajališta. Stoga se planira južni no- državnoj cesti D8, vrijedan ukupno za naše mještane. gostup uz trasu državne ceste D8, 10 milijuna kuna, na kojemu smo Postojeća trasa državne ceste D8 pokraj hotela Lav. Uz ovaj projekt, surađivali s Hrvatskim cestama, a prolazi kroz Podstranu u u dužini od u postupku smo rješavanja doku- koji uključuje rekonstrukciju četiri oko osam kilometara, u neposrednoj mentacije za još dva križanja: D8 s raskrižja i autobusne postaje Mu- blizini morske obale i kroz gusto Pavićevom i Starčevićevom, te za togras. Osim toga, završeno je po- naseljeno područje. To je dovelo do križanje D8 s Kaštelančićevom uli- stavljanje LED rasvjete na obalnom toga da je cesta opterećena brojnim com. Za ove smo projekte već dobili području i u Ulici Gospe u Siti, za- križanjima, koja su uglavnom nepra- lokacijsku dozvolu, a u tijeku je is- vršena je kanalizacija u Bleiburškoj vilne geometrije i bez dodatnih traka hođenje građevinske dozvole. Reali- ulici, sportsko-rekreacijska zona uz za lijeve i desne skretače. Nadalje, zacijom ovih radova na raskrižjima, Poljičku cestu, uređeno je područje tlocrtni elementi često su neujed- odnosno izgradnjom dodatnog traka bivšega kampa Mutogras, te je za- načeni, vidljivost je nedovoljna, a za skretanje, značajno će se rastere- vršena kanalizacija i asfaltiranje di- cestom se odvija gust međugradski titi promet kroz Podstranu. jela naselja Duge njive. Započeto je i prigradski javni autobusni promet, U planu je i nadogradnja zgrade proširenje i rekonstrukcija raskrižja bez adekvatnih autobusnih ugibališta DVD-a u Podstrani, za što je isho- Zvonimirove i Hercegovačke ulice, i pješačkih staza. Sve prethodno na- đena građevinska dozvola i naprav- restaurirana je crkva Bezgrešnog za- vedeno uzrokuje nisku propusnu moć ljen je izvedbeni projekt, te je ovaj čeća Blažene Djevice Marije u Gor- i prometnu nesigurnost, ali i onemo- projekt, u vrijednosti od 7.400.000 njoj Podstrani, što je trajalo ukupno gućuje urbani i turistički razvoj naše kuna, prijavljen na natječaj Agencije tri godine, te je preuređen prostor općine. za plaćanje u poljoprivredi, ribar- stare Čitovnice. Prema publikaciji Brojenje pro- stvu i ruralnom razvoju. U postupku Izgradnja komunalne infrastruk- meta na cestama RH za 2015. godi- smo ishođenja građevinske dozvole ture jedna je od prioritetnih djelat- nu, u izdanju Hrvatskih cesta d.o.o., za izgradnju reciklažnog dvorišta, nosti Općine, pa smo tako i tijekom najopterećeniji prometni brojač u projekta vrijednog 4.600.000 kuna, 2017. godine nastavili sa započetom Republici Hrvatskoj je 5422 Stobreč. koji imamo namjeru prijaviti na na- izgradnjom. Dovršena je izgradnja Tijekom turističke sezone navedena tječaj preko Fonda za zaštitu okoliša fekalne kanalizacije u dijelu nase- 16 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

godinu. Također, u ovoj godini zabi- lježen je rast broja dolazaka od 15,5 posto u odnosu na 2016. godinu, kad je u istom razdoblju registrirano 506.293 noćenja i 106.565 dolaza- ka. Prosječno trajanje boravaka bilo je 5,1 dan, a najveći broj dolazaka i noćenja prema državama ostvaruju Poljska, Njemačka, Ujedinjena Kra- ljevina, Norveška, Češka i Švedska. Smatramo da su ovakvi rezultati odraz kontinuiranog ulaganja Opći- ne u turističku infrastrukturu: ure- đenje obale, šetnice i javnu rasvje- tu. Ove godine završen je projekt vidikovca u Gornjoj Podstrani Blue Upravni odjel za proračun i financije: Vitomir Vranković i Lidija Ćićerić view, koji je spoj sporta i kulturne baštine u netaknutoj prirodi, čime lja Duge njive – faza 2, dužine 500 ishoditi projektnu i tehničku doku- je znatno podignuta kvaliteta javne metara, kao i u Bleiburškoj ulici u mentaciju. Taj vrlo bitan, dugotrajan cikloturističke infrastrukture. Velike dužini od 350 metara. Dovršena je i mukotrpan proces često je zanema- nade polažemo u projekt uređenja izgradnja fekalne kanalizacije i po- ren. Ovom prilikom htio bih istaknu- obale od ušća Žrnovnice do sport- stavljena je javna rasvjeta u dijelu ti da naš Upravni odjel ulaže velike ske lučice Strožanac, koji bi trebao naselja Rastovac u dužini od 400 napore u izradu projektne dokumen- rezultirati jačanjem konkurentnosti metara. U tijeku je izgradnja fekalne tacije. Taj napor vidljiv je i u činjeni- Podstrane kao turističke destinacije, kanalizacije i postavljanje javne ra- ci da smo u prvih šest mjeseci 2017. a time i povećanjem ukupnog broja svjete na gornjem dijelu Puta Starog godine ostvarili sljedeće rezultate: dolazaka turista. sela, te je u tijeku izgradnja fekalne ishođena je izmjena građevinske do- Moram također naglasiti da je kanalizacije u dijelu naselja Duge zvole za uređenje obalnog područja općinska uprava, odnosno Upravni njive – faza 3. od ušća rijeke Žrnovnice do hotela odjel za javnu nabavu, gospodar- Dovršeno je postavljanje javne Lav – faza 2, ishođena je izmjena lo- stvo, društvene djelatnosti i EU fon- rasvjete u Ulici Gospe u Siti u du- kacijske dozvole za regulaciju bujice dove, na raspolaganju za informira- žini od 600 metara, te na obalnom Polača - škola, izrađen je izvedbeni nje i pomoć iznajmljivačima prili- području u Mutograsu u dužini od projekt za izgradnju fekalne kana- kom prijave na natječaje Ministar- 800 metara, a dio javne rasvjete re- lizacije u Bleiburškoj, te je izrađen stva i Splitsko-dalmatinske županije konstruiran je primjenom LED svje- glavni projekt za izgradnju fekalne s ciljem podizanja razine turističke tiljki. kanalizacije u Ulici Šćadin. Osim ponude. Što se tiče uređenja javnih povr- toga, izrađen je geodetski elaborat Promicanje kulturne baštine Pod- šina i nerazvrstanih cesta, potpisan izvedenog stanja nerazvrstanih cesta strane postignuto je kroz, sada već je ugovor i započeli su radovi na - treći dio, kao i izvedbeni projekt tradicionalni, program Podstranskog uređenju obalnog područja od ušća za rekonstrukciju raskrižja Hercego- kulturnog ljeta, koji je bio izuzetno rijeke Žrnovnice do hotela Lav – vačke i Zvonimirove ulice. Dovršen opširan i vrlo dobro posjećen. Orga- faza 2. U tijeku je i rekonstrukcija je i glavni projekt za vodoopskrbni nizirana su bogata scenska, glazbe- raskrižja Hercegovačke i Zvonimi- cjevovod za Gornju Podstranu, te na, zabavna i sportska događanja, te rove ulice. Završena je sportsko-re- još niz projekata značajnih za našu pučke fešte i kulinarski susreti. kreacijska zona uz Poljičku, pokraj općinu. Kako Općina stoji s povlače- rijeke Žrnovnice, te su dovršeni Jeste li zadovoljni ovogodiš- njem sredstava iz nacionalnih i radovi na uređenju Knjižnice u pri- njom turističkom sezonom? EU fondova? zemlju zgrade Općine. Osim toga, u – Mogu reći da je ova sezona bila – Što se tiče sufinanciranja iz EU tijeku je proširenje šumskih i protu- rekordna, čemu u prilog govori i či- fondova, redovito se prijavljujemo požarnih putova. njenica da je u razdoblju od 1. siječ- na sve natječaje u kojima zadovolja- Osim radova, važno je ishoditi nja do 23. studenoga 2017. godine vamo kriterije. Trenutno imamo pri- i svu potrebnu dokumentaciju. Je na području naše općine registrirano javljene projekte izgradnje nerazvr- li bilo problema u vezi s tim? 627.608 noćenja i 123.147 dolazaka, stanih cesta i rekonstrukcije DVD-a – Kako bi se planirani projekti što je indeks rasta broja noćenja od Podstrana preko Agencije za plaća- realizirali, potrebno je prije svega gotovo 24 posto u odnosu na 2016. nja u poljoprivredi, ribarstvu i rural- iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 17 nom razvoju. Projekt sportsko-re- meracija ima na raspolaganju oko kreacijskog centra Miljevac prijavili 54.000.000 eura za projekte, tako da smo preko Ministarstva regionalno- očekujemo da bi barem mali dio tih ga razvoja i fondova Europske unije sredstava mogla dobiti i naša općina. i javne ustanove RERA za sufinanci- Također se prijavljujemo na sve ranje projektne i tehničke dokumen- natječaje koje tijekom godine ras- tacije. U pripremi je prijava projekta pisuje Splitsko-dalmatinska župani- izgradnje reciklažnog dvorišta preko ja, za sufinanciranje nabave sadnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku materijala, uređenje zapuštenih polj- učinkovitost. skih putova, krčenje neobrađenog Otegotna nam je okolnost što zemljišta, sufinanciranje projekata općina Podstrana spada u treću sku- na pomorskom dobru i drugo. Žu- pinu prema indeksu razvijenosti te, panija nam, sukladno vlastitim mo- kao takvi, na većini natječaja ne gućnostima, redovito izlazi ususret, spadamo u prioritetna područja za tako da smo vrlo zadovoljni među- sufinanciranje. To nam je ograniča- sobnom suradnjom. vajući faktor i kod prijava na naci- Ima li novosti u pogledu ostva- onalne natječaje koje raspisuju mi- rivanja socijalnih prava? nistarstva. Ipak, odobrena su nam – Konstantno se radi na usa- značajna sredstva za više projekata vršavanju socijalnih pitanja te sa preko natječaja ministarstava: Mi- zadovoljstvom mogu ustvrditi da nistarstvo turizma nam je u 2017. smo, osim već postojećih socijal- Danira Zanki i Mladen Bartulović godini odobrilo 141.000 kuna za nih prava, o kojima se naši mještani izgradnju vidikovca Blue view u mogu informirati u općinskoj upravi la kompletnu adaptaciju prostorije Gornjoj Podstrani, Ministarstvo re- i na web-stranicama Općine, uve- u bivšoj baraci Lavčevića, a baka gionalnog razvoja sufinanciralo nam li i neke novosti. Ove smo godine, Zorka uselila se u kompletno uređen je projekt izgradnje dječjeg igrališta osim osnovnoškolcima, odlučili i prostor. Projekt je financirala Opći- na Kalinama iznosom od 300.000 našim srednjoškolcima pomoći pri na Podstrana u suradnji sa Splitsko- kuna, a nama je sada najvažnije sufi- kupnji udžbenika, tako da je Općina dalmatinskom županijom, Splitsko- nanciranje izgradnje druge faze oba- svima uplatila po 1000 kuna. Za to makarskom nadbiskupijom i Gra- le, budući da je to financijski najzah- smo rebalansom proračuna osigurali dom Splitom. Ovaj projekt samo je tjevniji projekt. 460.000 kuna. Također smo omo- jedan u nizu onih koje namjeravamo U 2017. godini odobreno nam je gućili i našim umirovljenicima koji realizirati, te smo već dogovorili re- od Ministarstva turizma 1.000.000 imaju mirovinu veću od 4000 kuna alizaciju još jednog projekta adapta- kuna za izgradnju druge faze obale, subvencionirane pokazne karte, što cije stana za jednu potrebitu obitelj, a očekujemo da će nam isto toliko prije nije bilo moguće, a korisnicima također nastanjenu u bivšim baraka- odobriti i u 2018. godini, jer smo se i zajamčene minimalne naknade osi- ma Lavčevića. ove godine prijavili na natječaj. gurali smo besplatne pokazne karte. Što biste poručili našim mješta- Ministarstvo regionalnog razvo- Maksimalno ulažemo u izgrad- nima za kraj ovog razgovora? ja odobrilo nam je 850.000 kuna nju i opremanje dječjih igrališta na – Pred nama je najradosniji kr- za izgradnju oborinskih odvodnji području Podstrane. Osim postoje- šćanski blagdan, Božić! Svim mje- (bujica) na obalnom području, a i ćih dječjih igrališta u Mutograsu, štankama i mještanima Podstrane od Hrvatskih voda očekujemo oko na Petrićevu, u Grljevcu, te dva u želim čestit Božić te dobro zdravlje, 450.000 kuna za istu namjenu. Strožancu, krajem prošle godine iz- obilje sreće i radosti u novoj godini. Splitsko-dalmatinska županija građeno je dječje igralište na Kalina- Iskreno i od srca želim da nadola- također nam je odobrila 130.000 ma, a upravo je dovršeno i novo uz zeći blagdan bezbrižno proslavimo kuna za izgradnju oborinske odvod- Poljičku cestu. u toplini svojih domova, da jedni nje na obali. Ove godine sudjelovali smo u drugima budemo svjetlo i poticaj na Važno je spomenuti da smo pro- humanom projektu stambenog zbri- ljubav, razumijevanje i međusobno jekt izgradnje obale, odnosno iz- njavanja starije gospođe koja je bila uvažavanje. Podijelimo radost Boži- gradnje šetnice i biciklističke staze nastanjena na požarom pogođenom ća sa svima, a posebno s onima koji u sklopu projekta izgradnje obale, prostoru, u bivšim barakama Lavče- su bolesni, napušteni, siromašni ili prijavili i preko Aglomeracije gra- vića, pokraj kamenoloma. Sada svi- potrebiti. da Splita, koje smo član, tako da se ma poznata 89-godišnja baka Zorka Spremno i optimistično krenimo nadamo da ćemo i iz tog izvora do- Biljak ima dostojanstven smještaj. u novu 2018. godinu! biti značajnija sredstva. Inače, Aglo- Općina Podstrana u rujnu je završi- Jelena Šitum 18 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

panijom, jer su u prošlome mandatu Osobnu nagradu dobio je Šimun samo na ime sufinanciranja za reali- Mudnić-Pulje za izniman doprinos u SVEČANA zaciju projekata dobili više od milijun obrani suvereniteta Republike Hrvat- eura (više od sedam milijuna kuna). ske te u razvoju i očuvanju tradicije SJEDNICA Izvijestio je i o planu da se nastave Podstrane, kao i za nesebičan rad u radovi na svim projektima iz komu- društvenom životu Podstrane. OPĆINSKOG nalne, socijalne i društvene domene. Društvu Poljičana Sv. Jure dodi- Izaslanik predsjednika Vlade Re- jeljena je Nagrada Općine Podstrana publike Hrvatske, zastupnik u Sa- za izniman doprinos u očuvanju kul- VIJEĆA boru i novoizabrani župan Blaženko turne baštine drevne Poljičke knežije, Boban izrazio je zadovoljstvo što mu za obnavljanje poljičkih spomenika, Tekst i snimka: Davor GRGAT se pružila prilika da bude nazočan običaja, nošnji i svega što je povezano ovom skupu. Rekao je da se iz izvje- s drevnom Poljičkom knežijom, koja velikoj, ali prepunoj prosto- šća načelnika općine može zaključiti je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj riji hotela Le Meridien Lav da je riječ o znatno većoj sredini od povijesti i kulturi. Nagradu je primio održana je svečana sjednica Podstrane, pa će stoga idućih mjeseci U Petar Rodić, veliki poljički knez. podstranskog Općinskog vijeća uz svoju pozornost posvetiti uspješnoj Jakovu Paviću i Marku Brstilu do- Dan općine Podstrana i blagdan ne- suradnji s našom općinom na dobrobit dijeljene su zahvalnice za ostvarene beskog zaštitnika Podstrane sv. Ante njezinih stanovnika. sportske rezultate. Padovanskog. Za govornicom se na- U programu su sudjelovale mjesne zočnima najprije obratio Jugoslav klape Ankora i Praska. Na blagdan sv. Ante Padovanskog, Bagatin, predsjednik Općinskog vije- Ovo je bila prilika de se ovogodiš- u osam sati na mjesnom groblju Ban ća Općine Podstrana, te je pozdravio njim laureatima uruče zaslužna pri- položeni su vijenci kod središnjega ugledne goste, članove Općinskog znanja. Miji Božikoviću posthumno križa u spomen na sve poginule za vijeća, ovogodišnje laureate i sve na- je dodijeljena Nagrada za životno dje- domovinu, a potom je u Strožancu po- zočne. lo Općine Podstrana, za životni i radni ložen vijenac za Poljičane koji su pali Potom se nazočnima obratio pod- vijek posvećen očuvanju tradicijske za slobodu Poljica. U Gornjoj Pod- stranski načelnik Mladen Bartulović, baštine i promicanju poljodjelstva strani je u 10.30 služena sveta misa uz koji je u podužem govoru istaknuo kao glavne gospodarske grane na po- procesiju koju je predvodio don Ran- projekte realizirane tijekom njegova dručju Podstrane (nagrada je uručena ko Vidović, župnik u Solinu. Navečer četverogodišnjeg mandata. Mladen njegovoj supruzi). je u 19 sati u župnoj crkvi Gospe od Bartulović istaknuo je da je ponosan Počasni građanin Podstrane postao Zdravlja služena sveta misa s blago- na projekte koji su realizirani u njego- je Zlatko Ževrnja, dosadašnji župan, slovom djece, a sat kasnije održan je vu mandatu, a posebno na odličnu su- koji je dao izniman doprinos razvoju i koncert mjesne Limene glazbe u istoj radnju sa Splitsko-dalmatinskom žu- promicanju općine Podstrane. crkvi. ja tako mislim PODSTRANSKA revija 19

ovinar i pisac Ivica Ivaniše- vić dostojan je nasljednik i Nnastavljač paleokomunistič- kog relikta Đermana Ćiće Senjano- vića u dnevnom listu Slobodna Dal- macija rubrikom Grintanje. Tako je u toj rubrici 2. rujna 2017. objavio dr. Blagoje Nešković, Borislav Pe- sljedeći sadržaj: „Tito deložiran. Ali Piše: Ervin KATIĆ Josip Broz nije otišao skroz.“ kić, SDOJ; dr. Ljubo Sirc, dr. Jože I doista je autor te doskočice Pučnik; Dragoslav Mihailović, apsolutno u pravu. Josip Broz nije Alfred Pal, Ante Zemljar; Tvrtko A. otišao skroz, a neće nikada ni otići Mursalo; Joža Horvat: Cigulimiguli; skroz jer to ne dopuštaju sjećanja, prof. dr. Desider Julius, Imre Nagy; pijetet i uspomene na njegova mno- Stara Gradiška, Lepoglava, Požega, gobrojna izravna i neizravna (zlo) Centralni zatvor, Padinska Skela, djela, kao i na patnje, mučenja te i Zabela; klasna diskriminacija dr- smrti nevinih žrtava i stradanja nji- žavljana Jugoslavije: buržuji, kulaci hovih obitelji! Naime, politički put, i ratni profiteri – klasni neprijatelji, uspon i karijera Josipa Broza obi- ideološko-politička diskriminacija lježeni su patnjama i stradanjima te („moralno-politička podobnost“) prekriveni leševima mnogobrojnih državljana Jugoslavije, društvena komunista, kao i drugih časnih, hra- diskriminacija vjernika u Jugosla- brih i poštenih ljudi: Filip Filipo- viji, diskriminacija i represija nad vić; braća V., G. i R. Vujović; Mi- homoseksualnim osobama; projekt lan Gorkić (Josip Čižinsky), Zora i izrade atomske bombe, kult lično- Sima Miljuš, I. Gržetić, N. Kotur, K. sti, bonvivanski stil života, Branko Horvatin, braća S. i Đ. Cvijić, Sima Ćopić: Jeretička priča; nevraćanje Marković, J. Mališić, V. Ćopić, K. be, revolucionarni teror i masovna i neobeštećenje za otetu židovsku Novaković, A. Šeremet, M. Čonić, strijeljanja „narodnih neprijatelja“ imovinu i dobra, proarapska politi- A. Mihajlović, G. Samardžić, J. Ra- bez suda i suđenja; izbori i glasanje ka u odnosu na Izrael; protest pro- dunović, A. Mavrak, V. Horvaj, Pet- gumenim (a ponegdje i olovnim) ku- tiv „nacističkog“ hapšenja narodnog ko Miletić, Pelagija Belousova, Lu- glicama za Ustavotvornu skupštinu heroja Laze Vračarića; politička i cia Bauer, dr. A. Ciliga; NKVD-ova 1945. godine, nelegitimna vlast, ide- društvena osuda Deklaracije o na- egzekucija trockista u Španjolskom ološki i politički monizam te zabra- zivu i položaju hrvatskog književnog građanskom ratu, Živojin Pavlović: na višestranačja, cenzura, zatiranje jezika i Predloga za razmišljanje; Bilans sovjetskog termidora; „sukob društvenog pluralizma; konfiskacija, studentske demonstracije 1968., na književnoj ljevici“; kerestineč- eksproprijacija, nacionalizacija, ko- Vlada Mijanović: Revolucija, Ži- ka tragedija hrvatskih komunista, lektivizacija; „gumeno-olovni“ legi- vojin Pavlović: Ispljuvak pun krvi; Prvi splitski partizanski odred, Prvi timitet vlasti 1945. - 1980.; sustavno „Operacija Gaon“, nerazjašnjena šibenski partizanski odred, strateš- i kontinuirano prešućivanje povi- pogibija Slobodana Penezića Krcu- ki pogrešno te za iznimno hrabre i jesnih činjenica o Memorandumu na u prometnom incidentu; unutar- časne borce i borkinje ponižavajuće hrvatskih svećenika Istre Saveznič- nji i vanjski neprijatelji, sustavno i raspuštanje slavne IX. dalmatinske koj komisiji na Pariškoj mirovnoj masovno kršenje ljudskih i građan- divizije 14. travnja 1943. godine, konferenciji 1947. godine te ulozi skih prava i sloboda u Jugoslaviji, Vicko Krstulović Opara; Vojko Kr- mons. dr. Bože Milanovića, koji su represija i teror zbog slobodnog mi- stulović Švora, titokiriginski „sa- bili ključni za donošenje odluke o šljenja – „verbalni delikt“ iz članka maritanac“; Daksa, padre Petar pripojenju Istre Hrvatskoj; dr. Milan 133. Krivičnog zakona SFRJ, zlou- Perica, širokobriješki franjevci, Ke- Grol, list Demokratija; nadbiskup potreba psihijatrije u političke svrhe, vina jama, Husina jama, Srijemska Alojzije Stepinac, vlč. Miroslav Bu- Vladimir Marković; Milovan Đilas, fronta, Gračani, Jazovka, Macelj, lešić; Goli otok, Sveti Grgur, Katali- Mihajlo Mihajlov: Leto moskovsko, Kočevski rog, Tezno, Barbarin rov nića brig, Frano Tente, Borica Jonić, časopis Slobodni glas, Marjan Ba- rudnika Huda jama, križni put, sto- Velimir Terzić Vele, Lav Znidarčić; tinić, Franjo Zenko; Ivo Mašina; tine bez suda i suđenja ubijenih ka- Andrija Hebrang, Olga Hebrang, Josip Bilušić, Marko Dizdar, Da- toličkih svećenika, etničko čišćenje i Margita i Vladimir Frajtić, Vica i vor Aras; Ivan Pederin: Memoari genocid nad pripadnicima njemačke Šime Balen; „Dahauški procesi“, klasnog neprijatelja o životu pod i talijanske nacionalne manjine, foj- Edvard Kocbek, Božidar Magovac, komunizmom (Gogle: ivanpederin, 20 PODSTRANSKA revija ja tako mislim

About-pederin.org); gušenje hrvat- Paradoksa, Starta, Poleta, Student- rodni terorizam i ubojstva gotovo skoga proljeća te masovna represija skog lista, Berekina, Omladinske stotinu političkih emigranata koji i kazneni progoni: dr. Marko Veseli- iskre, Kad su cvetale tikve; Odbor za nisu bili teroristi, nego ideološki i ca, Vlado Gotovac, dr. Šime Đodan, odbranu slobode misli i izražavanja: politički oponenti: Maksim Krstu- Zvonimir Komarica, Jozo Ivičević, Gojko Nikoliš, Andrija Gams, Mića lović Opara, sin Vicka, djevojčica dr. Hrvoje Šošić, Dražen Budiša, Popović; Marinko Arsić Ivkov: Rosemarie Ševo, Dragiša Kašiko- Ivan Zvonimir Čičak, zabrana rada Krivična estetika, Jelka i Pavluško vić, djevojčica Ivanka Milošević, Matice hrvatske, Jozo Ivičević: Imširović, „strategija Grigorenko“: Bruno Bušić, Nikola Štedul; suđenje Kako su montirani politički procesi, „Mi nismo ilegala, vlast je ilegalna u Münchenu mustač-perkovićevoj Hrvatska revija, 1, 2002., Ante Jo- jer je nelegitimna i nećemo dozvoliti „humanitarnoj“ udruzi; kao i mnoš- sipović; Dražen Sesardić, Vladimir da nas gurne u ilegalu“, „Otvoreni tvo drugih i sličnih sudbina, tragedi- Primorac, Tito: „Neke se sudije drže univerzitet“, Milan Nikolić, Rado- ja, zločina, jama, fojbi, golih otoka i zakona kao pijani plota“, Tito: „Prije mir Radović, Veselinka Zastavni- pošumljenih daksi, a kojih je toliko će Sava poteći uzvodno nego Hrva- ković, Jovica Aćin, Jovan Barović, da je to gotovo dostatno i za enci- ti dobiti državu“; smjena „srpskih Srđa Popović; Petar Šegedin: Izdaj- klopediju! liberala“, otpuštanje sedam asiste- nik, Odgovor Stipi Šuvaru, otvoreno I na kraju da se vratimo na ba- nata i profesora s Pravnog fakulte- pismo; Dubravko Horvatić: Vruća štinika suslovljevog ideološkog i ta u Beogradu, akademik Mihailo listopadska noć; Stjepan Čuić: Or- političkog monizma, milošžankov- Đurić, Kosta Čavoški; protjerivanje den i kazališna predstava; Branimir ske duhovnosti i duhovitosti, zden- filozofâ „praksisovaca“ s Beograd- Donat: Crni dossier; stražemenski koštambukovske estetike i poetike skog univerziteta, dr. Svetozar Sto- župnik Ivan Devčić i kipar Ante te stipešuvarovskog i goranbabićev- janović; „crni talas“ u filmu, Živojin Starčević te Drago Hedli Šarada u skog „bjeloknjiškog“ humanizma i Pavlović: filmovi, Lazar Stojanović: mozaiku; ideološko pokroviteljstvo etike – novinara i pisca Ivicu Ivani- Plastični Isus; Gojko Đogo: Vunena te financijska i logistička potpora ševića: vremena; Ernest Brajder, Dobroslav međunarodnim terorističkim orga- De lux intrigant i cinker iz mo- Paraga, Zlatko Tomičić, „zatočenici nizacijama PLO, Abu Nidal, RAF i skovskog hotela Lux, zvao se Jo- savjesti“, Amnesty International; za- Baader-Meinhof grupa, Carlos Illich sip Broz i sa zagrebačkog trga nije brane Studenta, Književnih novina, R. – Šakal i mnogima drugima; otišao skroz, dok njihalo povijesne Hrvatskog književnog lista, Hrvat- „atentat“ u Paromlinu: 15-godišnja pravde i humanizma ne povuče svoj skog tjednika, Praxisa, Kerempuha, robija Đure Perice; Udbin međuna- oroz!

postaje od Adama. Neki autori pak kažu, odvajanje muškog i ženskog OBITELJ I GENDER principa bilo je nužno da bi se ušlo u ovaj svijet i održalo u njemu. I to IDEOLOGIJA za nas na zemlji ostaje sveto dok smo ovdje na zemlji. Na razini duše izjednačeni smo i u ovom i u duhov- (rodna ideologija) nom svijetu. Od davnina su se mno- gi hvatali u koštac s ovim biblijskim slovi ih Bog i reče im: ‘Plodite se izvješćem, pa se, na primjer, kal- Piše: Danica Bartulović i množite, napunite zemlju i sebi je kuliralo je li Bog dvospolan ili jed- podložite!’... I bi tako. I vidje Bog nospolan ili bez spola. Ako je Bog rva stranica Biblije smatra se da je dobro sve što je učinio, i bijaše savršeno duhovno biće, najviša razi- rodnim listom čovječanstva. veoma dobro. Tako bude večer, pa na postojanja u cijelom duhovnom i Knjiga Postanka, Počeci svi- P jutro – dan šesti.“ tvarnom svemiru, ova su pitanja ne- jeta i čovječanstva navodi: Tekstove slične ovom biblijskom suvisla, jer mi ni izbliza ne poima- „I reče Bog: ‘Načinimo čovjeka izvješću naći ćemo i u drugim sve- mo što je uistinu nebesko, odnosno na svoju sliku, sebi slična, da bude tim knjigama drugih religija, mito- duhovno savršenstvo. Što ako smo gospodar ribama morskim, pticama va, predaja... Dakle, muški i ženski mi tek sjemenke iz kojih niče život nebeskim i stoci – svoj zemlji – i element potječu iz duhovnih sfera, koji ima bezbroj etapa svog rasta i svim gmizavcima što puze po zem- od prapočetka. Po mnogim drev- zrenja dok ne dosegne svoju puni- lji!’ nim autorima, muški princip emitira nu? Mi, iako kroz vjeru i spoznaju Na svoju sliku stvori Bog čo- snagu koja oplođuje, ženski element imamo pristup Bogu, nemamo pri- vjeka, na sliku Božju, on ga stvori, emitira snagu koja prima život, ani- stup duhovnoj jezgri. To je srce mu- muško i žensko stvori ih. I blago- mira ga. Adam prethodi Evi, jer Eva drosti, srce svjetlosti i svetosti. Čak ja tako mislim PODSTRANSKA revija 21 ni najveći bogoštovatelji i mistici ne kuje od ljudskog spola. Konvencija Bridget Prentie, britanska držav- dopiru do toga, jer to je čuvana sna- koja je danas aktualna, u kojoj se na tajnica, upozorava neka se dje- ga oko koje su moćni Božji anđeli. raspravlja o ravnopravnosti i zaštiti vojčicama ne kupuje ružičasto, te se Serafini, što znači gorući, pročišće- žena, priprema se od 2008. godine. istovremeno okomila na jednog po- ni, sveti, prosvijetljeni. Kerubini To bi bilo u redu da tu na mala vrata znatog proizvođača dječjih igračaka koji stoje između serafina i Boga, ne ulaze one stvari koje nas sabla- koji izrađuje igračke za djevojčice i red anđela najvećeg savršenstva, žnjavaju jer se ne uklapaju u ono što dječake. oni koji svojim krilima zaklanjaju nam Biblija navodi. U sastavljanju Rodna revolucija najviše je na- Zavjetni kovčeg, Pomirilište. Naše konvencije nisu sudjelovali ministri predovala u Austriji na sveučilištu u uspinjanje nije ograničeno, pa čak ni Europske unije. Sastavila ju je iza- Linzu, gdje svi studenti moraju po- misaono i duhovno poistovjećivanje brana radna skupina. Bez velike ra- ložiti ispit iz rodne ideologije. s Bogom koje nas dovodi u kraljev- sprave, usvojena je na sjednici mini- Američki je liječnik John Money stvo Božje, ne uvodi nas u tu tajnu stara Vijeća Europe koja je održana 1967. nasilno dvogodišnjeg dječaka nad tajnama. To je vječni misterij u u Istanbulu 11. svibnja 2011. godine. Brucea Reinera podvrgnuo promjeni kojem Bog zauvijek ostaje Bog. To Do danas ju je potpisalo 37 država, spola. Dječak je trgao na sebi ha- je Stvoritelj čovjeka. Zemaljska obi- među kojima je i Hrvatska, koja ju ljinice i odbacivao ženske igračke. telj, muž, žena i djeca, samo muž i je potpisala 22. siječnja 2013. Hrvat- Kad je imao 14 godina, saznao je što žena ako ne mogu imati djecu, koji ska je nije ratificirala. U toj konven- mu je učinjeno. Niz godina prolazio su u bračnom savezu tvore obitelj. ciji u temelju ljudskih prava traži se je užasne patnje, išao kod psihijata- Naslušali smo se toga da je obitelj pravo na slobodu biranja vlastitoga ra, ali nije se mogao u tome snaći osnovna ćelija društva, no obitelj je spola i sloboda seksualne orijentaci- ni s tim suživjeti. U proljeće 2004. puno više od toga. Tu se objavljuje je. Toliki pritisak se vrši na među- izvršio je samoubojstvo. Klinika život kroz uzajamnost ljubavi, kroz narodne institucije da je to postala za rodni identitet Gender Identitety dušu, srce i um, kroz čitavo tijelo, službena politika zapadnih zemalja Clinic, u sklopu bolnice u Baltimo- čitavo biće. Život koji je korijen i Europske unije. Umjesto dva ra- reu, zatvorena je. postanka. Maternica žene ljudski je zličita spola, rijetkih bića bez spola, Prvobitnu ideju o neimenova- tabernakul, ljudsko svetište, kao što rijetkih androgina (dvospolnih bića), nom biološkom spolu preuzeli su je tabernakul, u kojem je posvećena ABC News 2014. u saveznoj državi homoseksualci, pokrenuvši pokret hostija, Božje svetište. Na taj se na- New York priznaje 31 vrstu rodnog o rodnoj ideologiji, a potom su po- čin ljudsko biće odaziva Bogu Stvo- identiteta. Zamislite! kret razradile i razvile feminističke ritelju i surađuje s Njim. Prolazeći U vrtiću Egalia u Švedskoj dje- udruge. Koga ova pitanja detaljni- kroz maternicu, ljudsko biće prolazi ci se dopušta koristiti muške i žen- je zanimaju, a mislim da bi trebala kroz pećinu, izlazi na svjetlost dana, ske zamjenice. Pedagozi su uveli zanimati sve roditelje i sve ljude, o kao što je Krist sišao nad pakao i u neodređenu zamjenicu, hen, kojom rodnoj ideologiji naći će više poda- obliku svjetlosti uzišao na nebo. Ži- se obilježavaju svi likovi u slikov- vot i življenje daju smisao čitavom nicama. Odgojiteljice dječacima i taka u časopisu Glasnik mira, otkud svemiru, daju prokrvljenost, ljepotu. djevojčicama oblače haljinice i su- sam ja uzela nekoliko podataka tek Sa smrću život ne prestaje postojati, geriraju dječacima da se lijepo osje- da čitateljima dam naslutiti o čemu on se pretače u nove forme i oblike. ćaju u haljinicama. To bi kao trebalo se radi, što se želi uvesti u sustav ob- Sve što ide nauštrb života, to je ro- pridonijeti tome da se djeca sama razovanja počevši od vrtića, osnov- gobarenje protiv Boga. Neuvažava- odluče koji spol žele. nog obrazovanja i nadalje. Treba li nje Božjeg autoriteta. Bunt. Može se U bečkom vrtiću DerSpiegelhat povećalo da nekome postane jasno čovjek i buniti, ta pobunili smo se na dječaci se moraju igrati lutkama, kako je to suprotno od svih zakona samom početku, no buntovnik nema lakirati nokte, oblačiti haljinice za unesenih u naš genetski kod, našu pravo onima koji vjeruju u Božju princeze, a djevojčice moraju učiti duhovnu, etičku i etničku genezu. mudrost, pouku, i žele ostati na Bož- graditi nebodere. Tu se ruši stup, a to je obitelj, odu- jem putu dokidati prava da uvažava- Hamburški Der Spiegel izvješta- zimaju se sva odgojna prava rodite- ju Božja pravila i Božja prava koja va da su u nekim udrugama u Nje- ljima, religijskim zajednicama koje su neprikosnovena, jer nitko drugi mačkoj dječake uporno uvjerava da svoje učenje temelje na Božjim za- nije stvorio život niti može. Može uopće nisu dječaci, nego su samo konima, dijabolizira se ljudsko biće. oponašati Stvoritelja, krasti Njego- tako odgojeni. Dekonstrukcija spola ujedno je de- vo znanje, ali ne može ga poreći, niti Stephan Baler piše o britanskoj konstrukcija ljudskog identiteta, so- smije. inicijativi Pinkstinks (ružičasto smr- cijalnog, moralnog, nacionalnog. To Pojam rod (gender) javlja se di), koja se okomljuje na ružičaste je obrušavanje čovječanstva prema puno prije UN-ove svjetske konven- boje u koje se često odijevaju dje- donjem, mračnom svijetu. A naša je cije o ženama u Pekingu 1995., gdje vojčice da bi se razlikovale od dje- iskonska potreba i želja da se uzdi- se nameće da se društveni spol razli- čaka. žemo prema božanskom svijetu. 22 PODSTRANSKA revija ja tako mislim

Budući da sam ja u to vrijeme bio ponuda, a to nije nikako bilo istog dana UREDNIŠTVU župnik u župi Gospe od Zdravlja u Pod- kad je najavljen, došlo je nekoliko zain- strani, iznesenim tvrdnjama u navede- teresiranih koji su se nadmetali svojim Podstranske revije nom tekstu izravno sam prikazan kao ponudama. Najveća ponuda bila je od g. onaj koji je ne samo sudjelovao u tome, Keruma, pa je uzet kao onaj nudi najvi- d Marija Tomasovića dobio sam nego kao glavni (kao župnik) koji je vo- šu cijenu. Na dražbi su, osim župnika, zadnji broj Podstranske revije, dio „mutnu prodaju“. bili i neki članovi ŽPV-a te nekoliko što me je razveselilo jer sam O Da malo iznesem kontekst oko znatiželjnika. barem malo „zavirio“ u mjesto u ko- prodaje stare škole. Župi je u povratu Dakle, nije se radilo ni o kakvom jem sam proveo dobar broj godina kao oduzete imovine u vrijeme komunizma župnik; veselio se duhovnom i materi- „nalogu“, ni o kakvoj „političkoj od- vraćena Čitovnica i stara škola. Župno luci“, ni o kakvoj „najavi na jutarnjoj jalnom napretku cijelog mjesta. Ipak crkovinarstvo je u to vrijeme bilo pred misi, a na večernjoj javljeno da je pro- moram reći da sam se iznenadio, da ne kupnjom zemljišta kod nove župne cr- dano“. Tada, uostalom, nije ni bilo ve- kažem ražalostio, kad sam pročitao tekst kve za gradnju župne kuće i dvorane za černje mise! Jer ovako prikazana pro- o prodaji stare škole. Zbog toga vam pastoralno djelovanje. Crkovinarstvo je daja stare škole, u vašoj Reviji, ukazuje šaljem ovo priopćenje da ga u cijelosti zatražilo od Nadbiskupskog ordinarijata objavite u idućem broju vaše Revije. u Splitu dozvolu za prodaju stare ško- da je prodaja obavljena pod sumnjivim U vašoj Reviji br. 33, lipanj 2017., le. Nadbiskupski ordinarijat je dopustio okolnostima, što je u potpunosti netoč- donesen je razgovor g. Zorana Jurišića prodaju. Inače, radi istinite informacije, no, tj. neistinito. s g. Stipom Brajičićem: Prvi ekološki g. Stipe Brajičić nije bio član ŽPV-a u Uz izraze poštovanja, lijepo vas po- OPG u Podstrani. U tom je razgovoru, to vrijeme niti ikada za vrijeme moga zdravljam. među ostalim, iznesen niz netočnosti, tj. župnikovanja. don Ante Vrbatović neistina u vezi s prodajom stare škole u Prodaja je javno najavljena u žup- Gornjoj Podstrani. skoj crkvi. Na dan održavanja javnih Split, 10. 9. 2017.

domoljuba koji su branili svoju vjeru i u svojem je obraćanju zahvalio svima Hrvatski svoje hrvatsko tlo. koji su na bilo koji način pomogli u iz- mir, U obredu ukopa položeni su u novo- gradnji kompleksa Groblja mira, poseb- izgrađenu kosturnicu zemni ostaci 111 no ističući predsjedatelja Predsjedništva oprost i žrtava Drugoga svjetskoga rata i poraća BiH Dragana Čovića, kao i načelnike sjećanje koje su pobili predstavnici totalitarnog općina u kojima djeluju povjerenstva za komunističkog režima, te su bačeni u ra- istraživanje, uglavnom volonterski, te zne jame, škripine i ostala stratišta, ubi- Ministarstvo financija BiH i FBiH, kao jeni bez suđenja. Nerijetko su raseljene i druge institucije koje su pomogle, te i prognane čitave obitelji ili su i same sve gospodarstvenike koji su prepoznali bivale žrtvama, te ih nije imao tko iden- ovaj plemeniti cilj. tificirati ni tražiti. Vijence su položili i zapalili svi- Tijekom trajanja nemilosrdnog ko- jeće predsjedatelj Predsjedništva BiH munističkog režima za hrvatski narod Dragan Čović s najbližim suradnicima, o ovim se zločinima nije smjelo ni go- zajedno s izaslanstvom RH predvođe- voriti, a zločinci su činili sve kako bi nim Zvonkom Milasom, izaslanikom eć petu godinu zaredom, 23. ko- ih zataškali. „Svaki čovjek zavrjeđu- premijera Andreja Plenkovića, te Mili- lovoza, odnosno u subotu naj- je dostojanstven pokop i mjesto gdje janom Brkićem, izaslanikom predsjed- bližu tom datumu, obilježava će mu se zapaliti svijeća“, rekao je fra nika Sabora Gordana Jandrokovića. V Miljenko Stojić, vicepostulator postup- Ovom dostojanstvenom obilježava- se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Ove ka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 nju Dana sjećanja na žrtve totalitarnih je godine, 19. kolovoza 2017., služena subraće“, dopredsjednik i povjerenik režima, koje je organizirao Odjel za sveta misa na Groblju mira na Bilima, Povjerenstva za mostarsko-duvanjsku Drugi svjetski i Domovinski rat Glav- uz koju je prvi put održan obred ukopa i trebinjsko-mrkansku biskupiju, koja nog vijeća Hrvatskog narodnog sabora zemnih ostataka žrtava komunističkog djeluje pri Komisiji za hrvatski martiro- BiH, nazočili su brojni predstavnici hr- totalitarizma. logij Hrvatske biskupske konferencije i vatskog naroda iz institucija vlasti, kul- Svetu misu služio je provincijal her- Biskupske konferencije BiH. turnog života, gospodarstvenici te pred- cegovačkih franjevaca dr. fra Miljenko Izaslanik hrvatskog premijera i dr- stavnici brojnih udruga iz BiH i RH. Šteko uz koncelebraciju don Željka Ma- žavni tajnik Središnjeg državnog ureda Hvalevrijednoj inicijativi za potica- ića, fra Miljenka Stojića i drugih sveće- za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas nje mira, oprosta i sjećanja na žrtve ko- nika. izrazio je suosjećanje te pozvao na utvr- munizma, nacizma i fašizma također su I nije slučajno da su baš Bile odabra- đivanje istine. U govoru je podsjetio i na nazočili i predstavnici udruge Središta ne da budu tlo koje će u svojim stolje- riječi prvog hrvatskog predsjednika Fra- Hrvatskog svjetskog kongresa za istra- ćima napaćenim njedrima prigrliti kosti nje Tuđmana, ističući da je vrijeme da živanje posljedica totalitarizama u BiH, žrtava, jer stoje na vjetrometini između se prestane s povijesnim krivotvorinama dajući punu podršku gradnji Groblja Mostara, Goranaca, Bogodola, Mostar- i izrazi počast žrtvama svih totalitarnih mira, planiranoga kao najvećeg groblja skog Gradca, između Hercegovačko- režima. u Europi, te hrvatskog nacionalnog i neretvanske i Zapadnohercegovačke Voditelj Odjela za Drugi svjetski rat međunarodnog spomen-područja. županije, čije je tlo natopljeno krvlju i Domovinski rat HNS-a BiH Ilija Vrljić Anita Martinac PERUN kulturni prilog 1 PERUN Kazuo Ishiguro (dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2017.)

I WISH I COULD GO TRAVELLING AGAIN O KAD BIH MOGAO OPET PUTOVATI

I want a waiter to give us a reprimand Narudžbu bih htio konobaru dati In a language neither of us understand Na jeziku nama nepoznatom While we argue about the customs of the land O običajima podneblja čavrljati I wish I could go travelling again Pa da mogu opet putovati

(I want to) sit in traffic anxious about our plane Želio bih biti u prometnoj gužvi While your blasé comments drive me half insane Uzbuđen da l' ćemo na avion stići I want to dash for shelter with you through the tropical rain Dok plivaju oštri komentari tvoji I wish I could go travelling again Pa da mogu opet putovati Alarmom lažnim za požar, želio bih (I want to) be awakened by a faulty fire alarm Probuditi se u šarmantnom precijenjenom hotelu In an overpriced hotel devoid of charm Pa onda opet zaspati u tvom zagrljaju Then fall asleep again back in your arms O da mogu opet putovati I wish I could go travelling again Al' kako bih opet, ikad putovao But how can I ever go travelling again Kad znam da čuvam sjećanja When I know I'll just keep remembering again Kao da ih sakupljam opet When I know I'll just gathering again Podsjetnike na srce slomljeno Reminders to break my heart? O da mogu opet putovati Osjećam nema svršetka ljeta A prijatelji me zovu dobri Želio bih da mogu putovati

Želim sjediti u sjenama svojim Ispod suncobrana slavnoga kafića Čekajući zakašnjeli let avionski Sa zalutalom našom prtljagom

O kad bih mogao opet putovati

Prepjev: Z. Juras

Nenad Jarić Dauenhauer - “Set the Controls for the Heart of the Sun’’ 2 PERUN kulturni prilog pjesme

Mario Tomasović Ljubo Krmek Nevenka Kovačević PODSTRANSKE BILJEŽNIK SJENKI MATI LAVANDJERE (Nikoli Martiću) U tihoj noći gledam te Čin je zora zarudila Raskriljen cvijet ljudskosti kako plahtom pokrivaš lice Najmlađe su lavandjere Zaljuljan vjetrom naivnosti zatvaraš oči i pokušavaš zaspati Sić u ruku vidro glavi Naoružan samoprijegorom do zuba Prema Muri robu pere. Izloži srca na mučila po glavi ti se mota krdo misli gdje su sada tvoja djeca Triba donit vode doma Tihano kao rast biljke izgubljena po svijetu Za umit se i napojit Koračao je vrijeme od nemira ti neće san na oči Oprat dvore, oprat suđe Pristajao za hodom svoje sjene polako ustaješ Sredit dicu, kuvat obid. Bilježio pomno njene uspomene prilaziš prozoru i otvaraš okna s pogledom uprtim u daljinu Bližidu se sad blagdani Pojavljivala se načas Triba vregat pode, skale Samo kao proviri svjetlost na putu do kuće nikog nema Triba svima oprat robu Sanjarski grješno gusta magla po dolu se vuče I dočekat goste drage. Lovio ju je vješto u kući zagospodarila teška šutnja pauci po zidu tanku pređu vuku Srićon ča su pri par dana Za jednog takvoga lova Oprale pri ove kiše On i sjenka zamijeniše slova ljušte se nacikla okna Svu odoru mušku, žensku Ispratismo sjenku na počinak na stolu očeva tabakera Ča za misu odrediše. A Dolinom proluta svjetlosti tračak u štednjaku još tinja vatra I svaki put kad proviri svjetlost što potpalila si je nekad davno Tako one, tako babe Oko svakoga dobra ozari se svetost za vratiti prošlost preostalo je malo Tako majke i prababe Pomisli neznanac na rajske ptice mala iskra što se u tvom oku skriva Vik iz dana u dan svaki A ja se nasmijem i iznutra snaži žarku želju Noseć vodu prema raki. Samo rijetki vide Nikolino lice za ponovnim susretom s nama

Mario Blagaić Mario Knežević – M. Kei Krunoslav Šetka PREDVEČERJE PJEVAČ I ČOVJEK UMJETNICI Tu si, nepokretna, a kao da O njoj si pjevao Njihova snaga izgoni sotonu iz odmičeš. Čak i kad o njoj uopće pjevao nisi skrovišta Više te ne prepoznajem, I makao se nisi iz nje i primorava da se svuče pred kao, uostalom, ni sebe sama. Makar bio i miljama daleko. masama Ta naša Hercegovina tvoja o Umjetnici nose temelj Zemlje na Gledam te, gledaš me. sobna iskaznica djelima Ispijam te, ispijam se. A ti – tako velik, a tako malen. Upravljeni na desetke Božjih Svačiji prijatelj, aľ ničiji rob. zapovijedi Šutim, šutiš. Naš brat, naš svat iscrpljeni se vraćaju od kajanja Ispijam te, ispijam se. Naš sudružnik, suputnik, supatnik i mole za novu kaznu u svom Naš prvi susjed, naš dežurni skrovištu Tiho, tiho, sasvim tiho zborim, liječnik… tiho, tiho, posve tiho molim: Pa i kad nam sve lađe potonu Oni život ne dožive Jeseni, vrati se u vino! Ostaje nam tvoja pjesma Prolaznici su što plutaju društvom Kao melem i utjeha te ih se tu i tamo katkad usidri I ostaješ nam ti kao naš prijatelj na njihovoj ravnoteži plime i oseke Naš rod Ni uz najbolje namjere Naš jedan i jedini – nemojte ih pokušati preobratiti Naš Mate. na vaše običaje jer će temelji Zemlje početi kliziti pjesme PERUN kulturni prilog 3

Danica Bartulović SVETI JURE NA STRAŽI

Nikako da se spoje rase niti će ikad uspjeti u tome još uvijek dijelimo se i dijelit ćemo se na žute crne i plave dok po svem svijetu lutaju izgnanici i zarobljenici nesretnici i mučenici svatko želi sačuvati svoj materinski jezik obraniti svoju draču i svoj kamen naš čuvar sveti Jure vojnik vrli što na vrhu Peruna stražu čuva medom se kaduljinim hraneći sunce u naručju držeći budno motri na sve strane popnem se katkad na Perun i svetom Juri velim… „Gle sveti Jure koju čast i mjesto smo ti dali nitko uzvišeniji dom nema ni pogled na takvu ljepotu Ljubo Stipišić Delmata, nedovršeni akril na platnu, (vl. Z. Juras) zavidni mogu ti biti svi svjetski vladari promotri na sve strane Julija Stapić pogled usmjeri prema dičnom Mosoru Žrnovnici ONOJ KOJU ŽELIM Tugarama Splitu Kada mladost ode iz rodnoga kraja Kaštelima bez cilja kad lutaš izgubljen, zanesen otocima našim uvijek će tu biti korak koji spaja Stobreču života našeg Podstrani … najljepša jesen. zagrljeni gradovi i sela Usahla je mladost u blještavilu grada kao da su ih čarolijom pjesničkom pjesnici ispjevali bogatstvu se klanjah, njemu bijah sluga, najvještiji slikari naslikali radost ne upoznah, ni onda ni sada uz naše pohlepne izdajice i besramnike s kojih Domovina plače u oku slika majke, evo najezde svjetskih porobljivača što narodima baštinu otimaju a u srcu tuga. skupocjenom kolonjskom vodom namirisani Sanjah svoju mladost na kamenu drijema njihove prljave ruke skrivene u rukavicama živjeh samo u snu, tek u jednom trenu, okupirali nas bankama i zabili čavle zakonima sada dozivam onu koje više nema, ti što savlada zmaja paklenoga ne uzmakni pred ovim zmajevima da osjetim još jednom u ime Krista Uskrsloga obrani stečevinu našu i ime junačko toplu ruku njenu. Kasno sam se rodila za ove rane sate života moga jesen za vratom mi diše Nasja Meyer sve bogatstvo dajem, samo da mi vrate UZ RIJEKU, NIZ RIJEKU onu koju želim, al nje nema više. Uz rijeku, niz rijeku… Uz tebe, rijeko moja, sanjala sam Opet uz rijeku moju davnu. budućim svjetovima. Siva je danas i mirnija. Ti si mene na put misli tjerala. Šaš uz obalu njenu sve do ušća u more Jadransko Sada opet uz istu rijeku stojim. i jablanovi viši U bistrini vodenoj vidim sebe. u blagom nagnuću zašiljeni, Sada bih na put niz rijeku k ušću, vrbe tužnije prema svom moru. kao da su sijede i namrštene. Ili gore uz rijeku da krenem? tebi sam, RIKO ŽRNOVAČKA, U brda, u planine, u Mosor pjesme pjevala. kameniti? Bila si mi primamljiva. Svejedno kuda, i gore i dolje Neodoljiva si bila, i uz rijeku i niz rijeku, Zlatko Juras, ulje na platnu, neobičnija nego ovo more meni uvijek se vraćam svom izvoru! “Pri’ regati’’ (detalj) bliže i poznatije. 4 PERUN kulturni prilog događanja Pjesnička manifestacija DOBROJUTRO MORE 21. put Slike i tekst: Zoran Jurišić

jesnici su čuđenje u svijetu, a čudo pjesničke riječi ljudima Pje putokaz prema višim, nebe- skim, metafizičkim dimenzijama. Već dvadeset prvu godinu ovom se čudesnom pjesničkom manife- stacijom u prelijepoj Podstrani obi- lježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti prvenstveno pjesničkom riječju, riječju koja taži i blaži, lije- či i produhovljuje, otvara nove vidi- ke, širi srca, obogaćuje čovjeka, širi humanost i stvara neizmjeran ponos hrvatskom narodu na izvojevanoj slobodi. Prve, uvodne večeri, 3. ko- gosti. Za njima je nastupilo odabrano Koromanu. Kako je Đuro Vidmaro- pjesničko društvo: Anita Martinac, vić kazao prilikom dodjele plakete: lovoza svjedočili smo fantastičnom Anela Borčić, Boris Njavro, Danica „Blago zemlji i njezinoj kulturi koja koncertu šansonijera Darka Matiče- Bartulović, Julija Stapić, Luko Palje- ima Veselka Koromana.“ Obrazlože- vića, koji nas je doslovno uveo u višu tak, Ljubo Krmek, Mate Buljubašić, nje ove nagrade pročitao je pjesnik i duhovnu dimenziju recitirajući i pje- Mile Pešorda, Miljenko Buljac, Mla- znanstvenik dr. sc. Miljenko Buljac. vajući uglazbljene pjesme najznačaj- den Vuković, Stipan Medvidović i U glazbenom dijelu sudjelovao je nijih hrvatskih pjesnika dvadesetog Ante Nadomir Tadić Šutra. Predsjed- kvartet Porat iz Podstrane, a program stoljeća, od A.B. Šimića, Tina Uje- nik DHK Đuro Vidmarović uručio je su vodili izvrsni Edita Lučić Jelić i vića, Ivana Slamniga, Luka Paljetka, prigodnu plaketu ove manifestacije Mladen Vuković. Zvonimira Goloba, do poljičkih bar- koja se svake godine daje izabra- Priređivači su tiskali prigodni dova Jure Kaštelana, Drage Ivaniše- nom laureatu. Ove godine plaketa zbornik ove manifestacije koji su vića i Josipa Pupačića. Spomenuo se je uručena bardu hrvatske pjesničke posjetitelji ponijeli za uspomenu, a obljetnica, 110. godine od rođenja riječi, akademiku, pjesniku, književ- svim sudionicima uručeni su prigod- Drage Ivaniševića i 100. godine od niku, kulturnom pregaocu Veselku ni poklon-paketi. rođenja Maka Dizdara, a poseban dio posvetio je pokojnim velikanima hrvatske šansone Zvonku Špišiću i Arsenu Dediću. Uistinu nezaboravna večer. Druga večer, 4. kolovoza, zapo- čela je otvaranjem likovne izložbe ulja na platnu slikarice i pjesnikinje Julije Stapić, o kojoj je popratnu ri- ječ kazivala akademska slikarica Jagoda Kecman. Potom je ispred ču- vene podstranske Čitovnice, te doista prekrasne večeri, krenula pjesnička riječ. Manifestaciju su pozdravnim slovom pozdravili i svojom nazočno- šću uveličali Darijo Radović, pred- sjednik Ogranka Matice hrvatske u Podstrani, inače organizator ovog događaja, potom Đuro Vidmaro- vić, predsjednik DHK, Damir Barba- rić, dopredsjednik Matice hrvatske, Damir Boras, rektor Zagrebačkog sveučilišta, i brojni drugi cijenjeni Ina Aljinović Alfirević - ‘’Svetin brod’’ događanja PERUN kulturni prilog 5 XIII Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret davanje. Dočekao nas je naš doma- ćin, Pero Pavlović, književnik. Su- sretljivost, gostoljubivost i srdačnost Nikola Martić bili su nesvakidašnji na čemu smo pjesnik hrvatski, (Višići 5. kolovoza 1938., - Split 29. siječnja 2013.) im neizmjerno zahvalni kao i oni nama na našem dolasku. Ravnatelji- Piše: Danica Bartulović ca gđa. Vera Konjovod puna je opti- mizma i vjere što je vidljivo na sva- va književna, znanstvena i kom koraku. Urednost, opuštenost, kulturna manifestacija po- dječja radost. Vedri zaposlenici. Okrenuta je prije 13 godina Poslijepodne smo otišli u gimnaziju kako bi se znameniti ljudi koji su u Metkovićugdje smo također imali u prošlim vremenima dali značajan predavanje. Slušatelji su bili očarani obol hrvatskoj kulturi na područ- a ravnatelj škole gos. Jozo Juretović, ju B i H, i Hrvatske, izvukli iz sje- reklo bi se blaženi među ženama, uz ne zaborava u koju su bili gurani, iskreno oduševljenje unaprijed nas kako bi se ukazalo da i u tijesnim, zamolio da ih češće pohodimo. Su- mračnim i zlokobnim vremenima tradan, 29, otišli smo u srednju školu postoje dosljedni, nadareni i snaž- fra Andrija Kačić Miošić u Pločama ni ljudi koji su upravo svjetlo tog gdje nas je gostoljubivo dočekala vremena. Stupovi na koje se nasla- ravnateljica gđa. Ina Žderić. Umje- nja jedno mračno doba da se posve sto jedan školski sat zbog golemog ne uruši. To je svakako značajan zanimanja i oduševljenja učenika i Zoran Jurišić književnik iz Podstra- projekt i najvećim dijelom zasluge profesora, ravnateljica Žderić pro- ne. Danica Bartulović književnica pripadaju gos. Stjepanu Šešelju koji dužila je naše gostovanje na više iz Podstrane. Fra Vandelin Karačić, je glavna osovina tih znanstvenih i od dva školska sata. Đaci su slušali književnik iz Širokog Brijega. Stan- kulturnih događanja. Ove godine napeto, puni interesa i želje da čuju ko Krnjić književnik iz Dubrovnika. osvijetljen je lik hrvatskog pjesnika što više. Zadivljuje snaga tih žena Prof. dr. sc. Marija Vasilj, Sveuči- Nikole Martića. U tri dana koliko je ravnateljica, vrlo sposobnih, struč- lište u Mostaru. Mate Kovačević taj skup trajao, pozivu da progovo- nih i odvažnih. Poslijepodne smo književni kritičar i publicist, Zagreb. bili u Opuzenu u gradskoj knjižnici. re o Nikoli Martiću, svatko na svoj Ljubo Krmek književnik, Čapljina. Srdačnost i susretljivost opet nas je način, odazvali su se brojni akade- Darko Matičević, glazbenik, Split. iznenadila. Tu nas je dočekala gđa mici, književnici, književni kritiča- Stjepan Šešelj književnik, urednik Karmela Papić Pašina i gospođa Ba- ri, profesori, publicisti... Oni koji Hrvatskog slova i organizator su- rišić koja nas je oduševila vedrinom su bili spriječeni i nisu mogli doći sreta, Zagreb. Na skup zbog zauze- i zadivila svojom neobičnom knji- također će poslati svoje znanstvene tosti nisu mogli doći Mile Pešorda, gom s prekrasnim ilustracijama opu- radove za zbornik koji će biti tiskan književnik, Zagreb. Ivan Božičević zenskog krajolika. Knjiga je uspo- iduće godine. Skupu su nazočili: književni kritičar, Zagreb. Boris redo pisana glagoljicom i hrvatskim Đuro Vidmarović, predsjednik DHK Njavro književnik, Zagreb. Marinko standardnim jezikom. U subotu, 39. i književnik iz Zagreba. Prof. Ivan Tomasović, povjesničar umjetnosti rujna predavanje smo održali u školi Sivrić, predsjednik DHK Herceg i arheolog, Makarska. Prof. dr. sc. Vladimir Pavlović u Čapljini. Rav- Bosne i književnik. Svestrani umjet- Marina Kljajo – Radić, književnica, nateljica gđa. Blaženka Obradović nik, Luko Paljetak, član HAZU- Za- FF Sveučlište u Mostaru. književni- doista simpatična, izrasla iz tog pito- greb – Dubrovnik. Prof. dr.Vinko ca.Dominik Vidović, Institut za hr- mog kraja, pitoma i urešena mnogim Grubišić,književnik,profesor na Wa- vatski jezik i jezikoslovlje. vrlinama. Djeca su imali udio u pro- terllo, Kanada, dopisni član HAZU U četvrtak 28. rujna, u petak 29. gramu. Gđa, Anamarija Paljetak i ja – Zagreb. Fra Miljenko Stojić, knji- rujna i u subotu 30. rujna, gore na- dobile smo od ravnateljice ogromne, ževnik. Široki Brijeg. Pero Pavlović, vedeni su bili u pohodima južnohr- prelijepe bukete cvijeća. Na kraju književnik i predsjednik MH u Neu- vatskim gradovima i Hercegovini: smo se sakupili u Višićima gdje su mu. Prof. dr. Šimun Musa predavač Neumu, Metkoviću, Pločama, Opu- bili mještani i rodbina pok. Nikole na Filozofskom fakultetu u Zadru i zenu, Čapljini (u Višićima). Martića. Njegov sin Borna zagrlio Sveučilištu u Mostaru. Prof dr. An- U četvrtak, 28. rujna pohodili nas pun ganuća kao i Nikoliona se- tun Lučić, književnik i profesor na smo osnovnu školu bl. Alojzija Ste- stra. Otišli smo na Nikolin grob gdje Filozofskom Sveučilištu u Mostaru. pinca u Neumu gdje smo imali pre- je položeno cvijeće i velečasni iz te 6 PERUN kulturni prilog događanja

župe izrekao je na grobu blagoslov. Poslije toga imali smo predavanje u osnovnoj školi, Lipanjske zore u Vi- šićima. Nakon predavanja bila je za- kuska, oproštaj i odlazak.Mnogo li- jepih želja i zasigurno sjećanja na li- jepo druženje. Moram reći gdje god smo došli bili smo primljeni srdač- no, prijateljski. Ljudi upamte te su- srete, utisnu im se u memoriju. Na- stupi predavača oplemene slušatelje i upoznaju ih s likovima osoba koji su rođeni na tim prostorima. Neki su tu živjeli a neki su živjeli u gradovi- ma i mjestima po BiH, Hrvatskoj i drugdje po svijetu. Značajno je gdje god da su bili ostavljali su svijetli trag i hrvatski narod predstavljali u Danica Bartulović, Stjepan Šešelj, Ljubo Krmek i Zoran Jurišić u Pločama najljepšem svjetlu. Lijepo je kad se neka škola, ulica, ili trg nazovu po u Splitu. Bilo je prirodno da se taj ta ostala zavijeke vjekova zatajena. tim zaslužnim ljudima. Na dan nji- sjetni ali iznimno nadareni pjesnik, Višestoljetne patnje ljudi tog kraja hova rođenja ili smrti uprigodi koji gotovo prorok, u Splitu dostojno iznjedruju časne ljude koji znaju ci- kulturni događaj. Tako se izgrađu- vrednuje, no i tu je naišao na barije- jeniti vrijednosti kao što su obitelj; je vlastiti i nacionalni identitet. To re i neugodnosti koje su ga gurnule majka, otac, braća i sestre, zavičaj, osvještava narod. Nije nimalo lako na marginu. Egzistencija mu je bila koji je zaista jedinstven s Neretvom okupiti sudionike i organizirati ova- ugrožena. U osobnom životu javili koja teče blaga i tiha, koja je krvo- kve manifestacije. Neupitno je da je su se veliki problemi jer bolest nje- tok Nikoline Hercegovine i južne ovaj naš pohod i odaziv škola i mje- gove supruge bila je veoma teška. Hrvatske. Sijati sjeme istine, čuvati štana, kao i donatora i pokrovitelja Brinuo se o svom sinu Borni kojega tradiciju, vjeru svojih otaca, svoju ovog skupa urodio obilatim plodom. ga je odgojio u divnog mladića koji prošlost i sadašnjost to bi trebalo Ipak se nešto događalo što je bilo je kao dragovoljac mlad otišao u biti poslanje svakog čovjeka. Niko- popraćeno medijskim izvješćima Domovinski rat iz kojega se srećom la je ispjevaoep svojoj Hercegovini u više novina i na radio stanicama. vratio neozlijeđen. Nikola je zastao i Hrvatskoj. U njegovim stihovima Rekla bih da smo probudili Nikolu na svom putu. Povukao se u svoju nema prijekora ni predbacivanja, on neprobojnu ljušturu bojeći se ljud- iz sna, ali ne samo Nikolu. Mislim sve zaodijeva ljubavlju. O njegovu ske zloće koja može čovjeku toliko da smo tog skromnog čovjeka i vr- stvaralaštvu bit će dosta tekstova zagorčati život da zamrzi sam sebe. snog pjesnika koji je otrpio mnogo objavljenih u zborniku, stoga samo nepravdi i mnoga bola iskusio, za- Niz godina, zapravo do smrti je živio ovih par rečenica izgovaram za one pravo iznenadili. Kao da ga gledam kao asketa. Netko bi mogao pomi- koji nisu za njega čuli, da vrijedi dok ovo pišem kako se blaženo, tiho sliti da takav čovjek ne ostavlja trag čuti za njega i o njemu. Hvala ti Ni- osmjehuje, češka po vratu i gladi ku- u svom vremenu, no baš takvi ljudi kola što si rođen baš u vrijeme kad dravu kosu, pitajući se i pitajući nas koji ostaju dosljedni, vjerni svojim si rođen, i baš ondje gdje si rođen, zar ga zaista nismo zaboravili. Pa stavovima, ljudski, nepokolebi- kako bi ga mogli zaboraviti? Nikola vi, makar se na njih sručilo sve zlo i baš takav kakav si bio. Tek iz ove je bio naš sumještanin. Iz Sarajeva svijeta ne izdaju ideale. Ono što je perspektive vidno je kako sve sjeda gdje je započeo svoj književni put, njegova pisana ostavština nije samo na svoje mjesto. Oprosti ako smo poslije raskoraka s komunističkim pisano za njegovo vrijeme. Očovje- te uznemirili. Pretpostavljam da se vlastima bio je unižen i neželjen u čen čovjek živi za cijelo čovječan- osmjehuješ malo pogete glave. Bit toj sredini zbog Sarajevske peticije stvo, za sva vremena. Nikola je osta- će da kažeš: “Ma nemojte, nisam ja o hrvatskom jeziku koju je potpisao vio svom zavičaju veliko bogatstvo. vrijedan svega što ste upriličili. De- on i šest njegovih kolega što je u ono Ljudska ljubav, toplina i blagost, der, to učinite za druge koji su puno doba bio grijeh koji mu jugoslaven- dobrota i poniznost sve i da se za- zaslužniji od mene.“ Da ima još za- ske državne strukture nisu zabora- kopaju u zemlju i zaspu betonom ili služnih, ali mislim da si ipak sretan vile i kaznili su ga. Kraće vrijeme živim krečom, izrasle bi, procvjeta- što si otkrio koliko prijatelja imaš, i bio je u Dubrovniku, no ni tu mu le. Nikada u povijesti ljudskog roda što ćeš u svom zavičaju biti i dalje nisu cvjetale ruže, a zatim se usidrio nije se dogodilo da je ljudska dobro- svjetiljka koja nadaleko svjetlo širi. događanja PERUN kulturni prilog 7

medijskom prostoru koja će dati malu, tihu podršku, i onda će se to zakotrlja- ti poput grude snijega s vrha planine i tko zna gdje će se zaustaviti. Kad ne bih vjerovao u svoj narod, onda uopće ne bismo vodili ovaj razgovor. Moj je narod pokazao kroz stoljeća, a pogo- Piše: Zoran Jurišić tovo u ovo vrijeme, da zna uzeti stvari u svoje ruke. E sada, hoće li se poja- viti netko tko će znati usmjeriti našu redišnja priredba ovogodišnjeg pamet, vjeru i pripadnost, ne znam. Podstranskog ljeta, bez sum- Možda se već pojavio, samo mi ne nje, bila je proslava Dana po- znamo da je već tu. S Tomi Božiković i Miroslav Škoro bjede i domovinske zahvalnosti, koja Podstrana je nakon Čavoglava se održala na platou plaže u Strožancu zijazma i ponosa ulagali u 30. svibnja prvo mjesto koje je počelo s obilje- 5. kolovoza. Pedesetak tisuća posje- pa smo slavili Dan državnosti, među- žavanjem ovog dana, i to već polako titelja uživalo je u koncertu Mirosla- tim, nekim administrativnim, a ja bih prelazi u tradiciju... va Škore i Mate Miše Kovača, koji rekao i nepotrebnim odlukama narodu – Da, upravo sam to sada govorio. su svojim pjesmama zagrijali ionaku je to oduzeto, i onda je hrvatski narod Nevjerojatno je da se na radiju govo- vruću atmosferu te ljetne večeri. S gotovo prestao slaviti bilo što. Vratili rilo samo o Kninu i Slunju. Nitko nije Miroslavom Škorom razgovarao sam smo se u vrijeme socijalizma: slavimo spomenuo Podstranu, gdje se okupilo netom prije nastupa, a on je za našu svoje Uskrse, Božiće, slavimo svoje ovoliko ljudi. A ja nekako mislim ako Reviju kazao: Velike Gospe. Ali kao narod u politič- se na jednome mjestu okupi pedeset Kakvi su vaši dojmovi uoči na- kom smislu, kad bi nam maknuli cr- tisuća glista, da je to vijest. A kad se stupa? kvene godove, mi nemamo što slaviti. okupi pedeset tisuća Hrvata, onda je – Jako lijepi. Još se nisam popeo Čini se da ovaj dan polako zauzima to nebitno. Tu smo gdje smo, jedan na pozornicu pa ne mogu odavde pro- to mjesto. Bio bih neizmjerno sretan dio medijskog i političkog prostora cijeniti koliko je publike, jer svake je kada bismo za nekoliko godina svi jednostavno ne može oprostiti Hrvati- godine sve više ljudi. U svakom slu- zajedno iščekivali 5. kolovoza kao što ma što su stvorili svoju državu. To je čaju, veliki komplimenti organizato- Amerikanci iščekuju 4. srpnja. sada već toliko bjelodano da je depla- ru, koji sustavno gradi tu lijepu priču Zagreb je danas prazan, čak sirano o tome i govoriti. Nije to teorija o tome kako bi valjalo proslaviti ovaj nema ni hrvatskih barjaka na zgra- urote i zavjere, nego jednostavno, jebi dan, jedan od najvećih u hrvatskoj po- dama. Je li ovo zemlja apsurda? Pa ga, tako je... Evo, zovu me na binu... vijesti, ili proslavljati po cijeloj domo- ovo je najvažniji praznik u povijesti Hvala na razgovoru i puno uspjeha. vini i izvan nje. Jer čini mi se, kao što Hrvata, jer ni u vrijeme Tomislava i Sve čestitke organizatorima na be- smo u puno toga deficitarni, da smo Zvonimira nije bilo veličanstvenije sprijekornoj organizaciji, uz prijedlog deficitarni u zajedništvu u danima kad pobjede. Imam osjećaj da nam i nju da koncert traje barem do četiri sata smo ponosni na to što smo Hrvati, što žele ukrasti. ujutro. Program su znalački vodili smo stanovnici jedne prekrasne ze- – Da. Ovo što vi govorite je žalo- Edita Lučić Jelić i Jadran Marinković. mlje, što ćemo biti u prigodi izvjesiti sno. Naš je narod svjetski prvak u pri- Sve pohvale i TZ-u Podstrana za boga- njezine stjegove i što smo pripadnici hvaćanju tuđih manipulacija. Ali, kao to kulturno ljeto, pogotovo za zabavni generacije koja je ostvarila stoljetne što smo kroz povijest izborili mjesto program u kojem su, osim Miroslava težnje našeg naroda. Imali smo to na pod suncem, nije nas netko vodio, Škore i Miše Kovača, sudjelovali i početku Domovinskog rata, početkom nego smo se mi doslovno samoorgani- Giuliano, klapa Rišpet, Lidija Bačić, devedesetih, a onda se to nekako izgu- zirali, vjerujem da ćemo i ovo riješiti. Ana Opačak, Dalmatino, Darko Mati- bilo. Ja se sjećam koliko smo mi entu- Treba samo naći kritičnu masu ljudi u čević i Krunoslav Kićo Slabinac.

akon nekoliko uspješno NADBISKUPIJI“. Multimedijalno ŽUPSKI ZBOR održanih koncerata Mješo- izdanje(monografija, 2 CD-a i 2 Nvitog zbora Župe Gospe od DVD-a) uz nastup Župskog zbora GOSPE OD zdravlja u našoj metropoli, naš je cr- Gospe od zdravlja i klape Praska kveni zbor u organizaciji HKU Pje- iz Podstrane, predstavili su voditelj ZDRAVLJA vana baština iz Zagreba održao 26. programa ujedno i predsjednik HKU rujna 2017. godine u Zagrebu (veli- Pjevana baština dr.sc. Dragan Ni- OPET U ka dvorana Matice hrvatske) pred- mac, dr.sc. Ivan Botica povjesničar i stavljanje multimedijalnog izdanja kroatist sa Staroslavenskog instituta, METROPOLI „PODSTRANA - GLAGOLJAŠ- u ime Matice hrvatske dr.Damir Zo- KO PUČKO CRKVENO PJEVA- rić etnolog, tj. Stjepan Sučić u nje- Piše: Mario Tomasović NJE U SPLITSKO-MAKARSKOJ govo ime te Antun Tomislav Šaban 8 PERUN kulturni prilog događanja

i klape Praska iz Podstrane. Veliku pa i najveću ulogu u ovom projektu odradila je č.s. Klara Pavlović koja je prepoznala kvalitetu pjevača a još više kvalitetu pjevane crkvene bašti- ne u Podstrani. To bogatstvo tradicijske gla- goljaške pjevane baštine željela je ostaviti budučim naraštajima na po- nos i čuvanje od zaborava. Ne smi- je se zaboraviti ni doprinos gosp. Ljube Stipišića Delmate koji je već prije dvadesetak godina s muškim Zborom Župe Gospe od zdravlja snimio CD s istom tematikom. Naše tajnik Hrvatskog društva skladatelja. sve nazočne profesore Instituta za novo izdanje ovog multimedija do- Uvodno je gosp. Nimac pozdra- etnologiju i folkloristiku a posebno kaz je da pučko glagoljaško pjevanje vio sve nazočne a posebno povje- etnomuzikologa dr.sc. Joška Čaletu u Podstrani pljeni pažnju struke i za- sničara dr.sc. Anđelka Mijatovića, koji je bio glavni voditelj izrade na- ljubljenika u tradiciju kao i izvorno povjesničara prof. Josipa Jurčevića, šeg multimedija, te sve ostale uzva- skladanje i pjevanje klapske pjesme. znanstvenika prof. Emilija Marina, nike kao i članove Župskog zbora

15. Smotra klapa u Podstrani

crkve Gospe u Siti. Ovaj koncert, pe. Ove godine u finalima festivala Piše: Zoran Jurišić kao dio bogatog Podstranskog kul- klapa u Omišu nastupile su ženske turnog ljeta, ovaj put je završni dio klape Kurjože i Ankora te muška Kao dio obilježavanja blagdana Velike Gospe, u dvorištu crkve Gos- višednevnog slavlja kojim se u crkvi klapa Praska. Klapa Ankora osvoji- pe u Siti već petnaesti put održana je Gospe u Siti u Strožancu obilježava la je prvu nagradu publike i treću na- Smotra dalmatinskih klapa. Prired- blagdan Velike Gospe, koji se od gradu žirija, a Praska drugu nagradu bu su u ime organizatora, Ogranka davnina na području Podstrane slavi publike i treću žirija. To ne mogu Matice hrvatske u Podstrani, otvorili upravo na ovome mjestu. Prije četr- ostvariti ni veliki gradovi, a evo, dr. Darijo Radović i načelnik opći- naest godina, kad su se ovi susreti maloj Podstrani pošlo je za rukom. ne Mladen Bartulović. U uvodnoj počeli održavati uz potporu veli- U predivnoj kolovoskoj noći na- najavi voditeljica Edita Lučić Jelić kog čovjeka i počasnoga građanina stupile su i pjesmom ispunile prepu- istaknula je: Podstrane, pokojnog maestra Ljube no crkveno dvorište klape Ankora, – Tradicija ljubitelja klapskog Stipišića Delmate, na području Pod- Kurjože i Praska iz Podstrane, Ru- pjevanja počela je u Podstrani 2003. strane nije djelovala ni jedna klapa, sula, Sv. Mihovil i Kolura iz Splita, godine, najprije u ljetnikovcu obi- a kao što znate, sada imamo tri vrlo Sv. Luka iz Otoka, Pasika iz Kosta- telji Cindro, a potom u dvorištu uspješne i nagradama ovjenčane kla- nja, te Čiovo s Čiova. događanja PERUN kulturni prilog 9

programskih sadržaja Matice, koji Sastanak predsjednika moraju biti zanimljivi članovima. U povećanju broja članova moramo biti svjesni da je kultura zanimljiva ogranaka MH u relativno malom broju ljudi, a uz činjenicu da kulturne sadržaje nude Splitsko-dalmatinskoj i brojne druge ustanove, za Maticu su ciljana skupina oni koji povezuju kulturno i nacionalno, odnosno oni županiji kojima su kulturni sadržaji u služ- bi očuvanja nacionalnog identiteta. Piše: Darijo Radović Za poboljšanje suradnje važno je da jedni druge slušaju, a ne da samo odstvo Matice hrvatske, na dišnjice da je upoznata s planovima govore, jer nitko nije predodređen čelu s akademikom Stjepa- rada pojedinog ogranka, načinima da samo sluša, niti da samo govo- nom Damjanovićem, odr- realizacije, ali i teškoćama na koje V ri. Predsjednik je svoje izlaganje žalo je sastanak s predsjednicima u svojem radu nailaze. Isto tako, re- zaključio riječima: „Hvala svakom ogranaka MH s područja Splitsko- kao je predsjednik, potrebno je da pojedincu koji išta čini za djelova- dalmatinske županije u prostorija- su ogranci upoznati s radom Sre- nje Matice, hvala mu za svaki napor, ma Ogranka MH u Splitu. Svrha je dišnjice i njezinih odjela, izdanjima vrijeme i rezultat koji pridonosi radu ovakvih sastanaka, koji se održavaju Matice, kako bi svojim članovima i Matice hrvatske.“ u cijeloj Hrvatskoj, bolja suradnja drugim zainteresiranima omogućili Stipe Botica podsjetio je na zna- Središnjice s ograncima, kao i poti- upoznavanje s njima, organizirali čenje koje je Matica kao najstarija canje njihove međusobne suradnje. gostovanja odjela s pojedinim tema- kulturna ustanova u Hrvatskoj imala Tako su na ovom susretu održanom ma. Matica nije samo izdavaštvo, 11. studenog 2017. uz predstavnike brojna kulturna zbivanja područje su u svojoj prošlosti. Matici je u nara- Središnjice, predsjednika Stjepana u kojem predsjednik vidi veliku mo- vi djelovanja da se njeguje najprije Damjanovića, potpredsjednika Stipu gućnost suradnje kako među ogran- lokalno, regionalno i nacionalno, a Boticu i glavnog tajnika Zorislava cima, tako i između ogranaka i odje- onda da to bude univerzalno. Pre- Lukića, nazočili predstavnici se- la Središnjice. Što se tiče članstva, zentacija našeg djelovanja na lokal- dam od jedanaest ogranaka iz naše predsjednik je ukazao na netočan noj razini, unutar ogranka, te potom županije. Uz domaćina, predsjedni- dojam da se članstvo Matice osipa, između ogranaka, kao i u Središnji- ka Ogranka u Splitu, susretu su se odnosno da je staro i da odumire. ci, koliko god nam ponekad izgle- odazvali predstavnici Trogira, Ma- U posljednje dvije godine u Maticu dala mala, pridonijet će bogatstvu karske, Visa, Jelse, Hvara i Podstra- je primljeno više od 800 novih čla- djelovanja Matice hrvatske. ne. nova, ali problem je što se događa Glavni tajnik Zorislav Lukić pre- U uvodnoj riječi predsjednik Da- s tim članovima godinu ili dvije na- zentirao je rad ogranaka s područja mjanović ukazao je na potrebu Sre- kon primanja. I tu opet dolazimo do naše županije, broj članova, izdavaš- tvo, najvažnije programske sadržaje, a potom su predstavnici prisutnih ogranaka iznijeli trenutne aktivnosti, planove, kao i probleme s kojima se susreću u svojem radu. Problemi su kod svih slični, uglavnom se radi o nedovoljnim financijskim sredstvi- ma, malom broju aktivnih članova, posebno mladih, te slabom razumi- jevanju lokalnih vlasti za djelovanje Matice. No, izneseni su i primjeri suradnje među ograncima unutar županije i izvan nje, dobivanja sred- stava iz europskih projekata. U raz- govoru koji je potom uslijedio dogo- voreni su novi susreti i predstavlja- nja ogranaka, te redoviti susreti svih ogranaka naše županije dva, tri puta Zorislav Lukić, Stjepan Damjanović, Stipe Botica i Trpimir Jurkić godišnje. 10 PERUN kulturni prilog događanja U GRUDAMA PREDSTAVLJEN RAD MATICE HRVATSKE - OGRANAK PODSTRANA

Miro Rom

pod Perunom 2017. organizaciji Ogranka Ma- tice hrvatske u Podstrani, U u Cindrovim dvorima 12. lipnja 2017. održana je deveta ve- čer čakavske poezije Ča pod Perun, Gradskoj knjižnici u Gru- Zatim su nastupile pjesnikinje, koju je utemeljio Ljubo Stipišić dama, u sklopu 12. Dana članice Ogranka MH u Podstrani: Delmata. Nastupili su Nikica Jurun U Matice hrvatske u Grudama Danica Bartulović, Nevenka Kova- (koji je govorio stihove bračkog pje- 2017., a u trodnevnici svetkovine sv. čević i Divna Ban Bakota, koje su snika Zlatana Jakšića, preminulog Katarine, zaštitnice Gruda, Ogranak predstavile svoja izdanja i kazivale prije 10 godina), viška književnica Matice hrvatske Podstrana predsta- svoje pjesme. Anela Borčić te splitski autori i au- vio je svoje djelovanje u četvrtak, Na kraju susreta predsjednik torice Marija Kuzmanić Kurte, Miro 23. studenoga. Na samom početku Matice hrvatske Podstrana darovao Rom, Dobrila Kuzmić Franetović, voditeljica Knjižnice u Grudama je, u ime svojeg Ogranka, Gradskoj Nikša Krpetić, Tomislav Najev, Još- Snježana Barić pozdravila je sve na- knjižnici u Grudama njihova pri- ko Armanda, Maja Tomas, Nađan zočne, posebice drage goste iz Pod- godna izdanja, a također su doma- Dumanić i Dunja Kalilić, koji su strane, zaželjevši im da se u Gruda- ćini svojim nakladničkim izdanjima govorili splitsku čakavštinu s pri- ma osjećaju ugodno. darivali članove Matice hrvatske mjesama podstranske, trogirske ili Video-prezentaciju rada Ogranka u Podstrani. Ovaj kulturni događaj marinske čakavštine. U glazbenom predstavio je njegov predsjednik dr. završio je obostranom željom za dijelu programa nastupio je Johnny Darijo Radović. Svoje predstavlja- nastavkom suradnje dvaju ogranaka Gitara, program je vodio Mladen nje naslovio je Djelovanje Matice Matice hrvatske. Vuković, a na početku je zaljublje- hrvatske u Podstrani. Matica hrvatska - Ogranak Grude nike u čaroliju čakavskoga stiha po- zdravio predsjednik Ogranka dr. sc. Darijo Radović. Sljedeće godine, za jubilarne desete čakavske dane pod Perunom, trebala bi se objaviti zbir- ka izabranih stihova svih sudionika koji su nastupali na Ča pod Perun od 2009. do ove godine, a bilo ih je ukupno dvadesetak i stihom su pred- stavili sve mjesne govore u srednjoj Dalmaciji. M.V. Radomir Dumičić, ‘’Portret’’, olovka Marin Domitrović - ‘’Cejlonska soba’’ knjige PERUN kulturni prilog 11

i civili koji su se našli u nevolji pri- Mulac je nego što su i shvatili razloge rata. No, nerijetko nametljivi likovi koji Sve je stivano po livelu predvode tumačenja dobra za koje Ovamo fali, tamo pritiče se opredjeljuju spuste svoj obraz Uvik na jubav pravu, velu da bi očuvali čast ideologije u koju Najde se jedna brez nade, sriće vjeruju, a samo zato što je teško pri- znati kada čovjek pogriješi. I dok je Vridna cura, težaške kuće OSVRTlakovjernih i lakomislenih, bit će i Iz bonace upade u nevere zavedenih. Zanesenjacima oprosti- Dala je momku, poštenja k᾽juče ANITE MARTINAC mo ako sebe žrtvuju, ali ako svoju A on pobiga u marinere zanesenost naplaćuju životima dru- ad okreneš posljednju stra- gih, to je više nego zločin. Ostala sama, a dite mu nosi nicu i zaklopiš knjigu u ko- Vjerodostojnost vremena ogleda Dočekala nije vese`je, dotu joj nisi pronašao ni junaka se u izvrsnim dijalozima koje autor U čače nima ko je isprosi᾽ K ni glavnog lika, nego si se, kao i spi- stvara, gdje i u razgovorima o ba- Familji ciloj došla na sramotu satelj, s puno razumijevanja unosio nalnim stvarima predstavlja karak- u svaki od likova objašnjavajući ra- ter čovjeka, lika kojeg tumači. Vrlo Pape se štica zaraj svita zloge njihovih odluka, koje su neri- često stavljajući „u usta“ likovima Šporku vodu vaja prolit jetko bile i pogrešne, pitaš se posto- kroz dijaloge, autor romana vješto Mater se bidna i ne pita je li junaci u stvarnom životu ili su, je izbjegao sukobe mišljenja, kakvi Moreš samo svetog Antu molit kao i u ovom romanu, samo likovi i danas vladaju o istim temama u no- ili s naglaskom da je svaka sličnost vija vremena, ali dao nam je priliku Smiluje se teta, stara udovica slučajna. da razumijemo i drugu stranu. Au- Ali ko će prigovorit bratu Parodija vremena izražena je u tor kao da s vrha planine mudrosti Da su dite učinila dica ljudskim sudbinama, koje pod slu- promatra propuste i pothvate svih Gubiš bitku u svakemu ratu čajnim ili namjernim okolnostima likova, a opet s puno razumijevanja upadaju baš u one nevolje koje su obrazlaže njihove postupke kako bi Svi na svitu prid Bogon su grišni izbjegavali. Vrlo često promatramo pružio jasnu sliku koju i sam želi ra- Zato čovik uvik Boga slavi kako se kolo sudbine nemilosrdno zotkriti i shvatiti. A slika, zamrljana Rodija se muškić smišni okreće i kako je ponekad nesreća krvlju, izrafalana ubojitim mecima, Ricast, bjondo, anđel pravi upravo spas, ili pak volja za životom, slikana nevinim ručicama i glanca- te nas nagna na postupke preživlja- na izboranim rukama mudrosti, nije Sveta rič i blagost o᾽svega je jača vanja koji vode u propast, nerijetko ništa drugo nego svijet u kojem ži- Ča je razbiveno, molitve spoju i u smrt. Tko svoj život više cijeni vimo. Oslikano plavetnilo mora i Za sve je dozna marinerov čača od života drugoga ili, bolje rečeno, smaragdna zelena boja šuma, prekri- Sa ženon je doša po nevistu svoju tko život drugoga ne cijeni kao svoj, vena krvavim snijegom i blatnjavim taj će brzo izgubiti i to malo što ima. tragovima, ne odaje nikakav život u S druge strane, zadivljuju nas liko- Pape za života nije oprostija sebi, ali živjeti se moralo. vi koji pomažu drugima u životnim Po starinsku, ni se moga miri᾽ Etnološke vrijednosti sačuvane Ča će mi u kuću tuja mularija situacijama u kojima čovjek riskira u romanu su iznimne. Prikaz običa- A uvik bi s kara malega poviri sve što ima, i to je poput kredita kod ja, kao i starina, poput predmeta, pa Svevišnjega jer nas vodi dalje putem čak i pjesama, daju romanu posebnu Mene ne spominji, ajde vidi dite koji vodi k izlazu iz ovozemnog pa- draž. Čak nas i birani ulomci koji su Meju prste u falšo bi ništo mrvi kla, kakav je bio u vremenima rata. ubačeni u roman u svojoj dvojakosti I vazmi mu čakod, od ovo munite „Vremena se mijenjaju, ali ko- istovremeno ljute prividnom slikom, Naš je mulac, naše je krvi lone uvijek prolaze: ilirske, grčke, a opet razoružaju promišljanjima turske, mletačke, francuske, austrij- likova koji ih i sami tumače, poput I umra je tako, svon rišpetu sluga ske, srbijanske, talijanske, njemač- ubačenog teksta Uputstva pokrajin- sa᾽ ka᾽ je pasalo, koga li se boja ke... Smjenjuju se bogovi i božice, skog komiteta KPH za Dalmaciju od Pri vengo je iša u vrimena druga tko zna sve kakvi i čiji“, rečenica kolovoza 1941. rukovodstvima NOP svojemu je mulcu ostavi sva poja je iz romana koja sažima zaključak Dalmacije za stvaranje narodnooslo- romana, te jasno upućuje čitatelja bodilačkog fronta, iz Zbornika rado- Nađan Dumanić da je riječ o samo još jednom ratu. va NOB-a u Dalmaciji 1941.-1945. O sukobljenim stranama, u kojima knjiga I. Zanimljivo je objašnjenje opet nastradaju najviše mobilizirani Vinka svojim partijskim drugovima 12 PERUN kulturni prilog knjige kako da natjeraju ljude u šumu, ma- ljubavlju prema zemlji, „jer jedino kar varanjem i laganjem, pa i pro- je ljubav i trud onih koji je obrađuju JA SAM 6387 vociranjem talijanske vojske kako bila mjerilo hoće li postati majka ili bi bili gori prema narodu, ne bi li se maćeha“, piše autor. Piše: Zoran Jurišić opredijelili za bunu. Autor dobro poznaje podneblje Veličanstvena rečenica: „Pone- o kojem piše i s ljubavlju i s uoče- aš ogranak Matice hrvatske kad je teže porušiti zidove između nim manama, kao i vrlinama. Zna je 27. listopada ove godine ljudi nego zidove od grada“ na origi- slabosti svoga naroda i ne susteže se predstavio knjigu Jakoslava nalan način objašnjava kako obično jasnim jezikom pisati kritike prema N Davida Rojnice pod nazivom Ja sam ljudsko ponašanje zbog inata i mrzo- partijskim dodvorašima. 6387. O knjizi su govorili Mladen volje toliko zatruje čovjeka da ostaje Zanimljivi su opisi likova poput Vuković, Davor Ljubičić, Zoran Ju- slijep kod očiju, te u tom sljepilu i Marka Pilića, kojeg opisuje: „Kada rišić i autor. dalje samo potpiruje mržnju koja je Pavelić došao na vlast, bio je uz Ovaj roman, pisan u trećem licu, vodi u zlo. njega, a poslije sloma NDH bio je govori o vremenu komunističke vla- Dotiče se autor i nekih poznatih uz Tita.“ Razotkriva i postiđuje, a davine, kad se na robiju osuđivalo povijesnih likova u kontekstu razot- istovremeno i razumijeva i pravda, ljude koji bi ispričali neki nepodo- krivanja njihove veličine običnom te mu sve to daje veličinu da i dalje ban vic, zapjevali pjesmu ili čitali ljudskom prizemnošću, baš kao što stoji na svojem brdu mudrosti i piše nepoćudnu literaturu. Tako je i glav- i potpuno nepoznate likove odiže o jednom vremenu koje s odmakom ni lik, tj. autor romana, na studiju u veličinu nadčovječnosti. Na taj prikazuje kroz roman. Ostavlja nam prava u Zagrebu čitao emigrantske način jasno odaje sliku da je svaki čak i neskrivene tragove iz današ- novine te ih je dao na čitanje svojim čovjek jednako vrijedan. Teološka njih vremena na kojima je pronašao kolegama. Čitavoj je skupini suđe- razina autora daje mu slobodu da ključeve iz prošlosti kako bismo i no, a četvorica su osuđena na zatvor- kroz male ljudske sudbine prenosi sami još jednom zavirili u zatvorena ske kazne od tri do pet godina, među poslanice za svakog od nas. vrata na kojima je komunistički tota- njima i Jakoslav. U romanu opisuje Kao znalac jezika, autor se poi- litarizam stavio namjerno iskrivlje- vrijeme u istražnom zatvoru, zatvor grava i ikavicom i čakavicom i što- nu tumačnicu vremena. Svi pogledi na Golom otoku, život poslije za- kavicom, dajući identitet likovima u nerijetko nam djeluju čudno iz da- tvora i nemogućnost zapošljavanja prostoru i vremenu, a i prikazujući našnje perspektive, ali autor se baš u bivšoj državi, a u kratkom pasusu bogatstvo naroda na području na ko- toga i prihvatio, da objasni čitatelju život u slobodnoj Hrvatskoj. Kako jem žive. i vrati povjerenje u svoje misto, koje je autor napomenuo: „Želio sam Uz zamjerku na prestrogi sud bi i Mačekovo, kako je pisao. zabilježiti ono što mi se dogodilo u koji se ponekad omakne autoru, kao Autor govori što su sve sijači zla jednoj državi totalitarnog sistema. u rečenici: „NDH je postala vazalna ostavili za sobom, a opet objašnja- Ono što se dogodilo meni moglo se država u kojoj su stvarnu vlast imali vajući i razloge i posljedice svakog dogoditi svakome. Tada je bio potre- Nijemci i Talijani“, jasno je da ne- događaja. U rečenicama: „Hrvati ban samo 'svjedok' koji će te optužiti dostaje povijesne potkovanosti na koji bi podigli glavu, lako su bez da si neprijatelj državnog poretka, a globalnoj razini te se pod utjecajem nje ostajali. Drugi, poslušni beskič- 'pravne' službe bivše države sve dru- lokaliteta odavala suosjećajnost s menjaci su za svoju lojalnost vlasti, go su same odrađivale.“ područja življenja, odnosno zanima- kakva god i čija god bila, bili nagra- Ovaj bi roman zbog svoje zani- nja za temu pisanja. Autor ne smije đivani ili su barem ostajali živi, ma mljivosti bio idealan scenarij nekog sebi dopustiti pristranost, što se do- kakav da je taj život bio“, autor kao igranog filma. Nadajmo se da će se sta vješto trudio izbjeći u ovoj knji- da govori i o nedavnom vremenu ili netko iz filmskih krugova zainteresi- zi, ali isto tako ni ne donositi sud u možda pak o budućem vremenu, jer rati za ovu temu, jer nje nema u fil- ime čitatelja. i sam zaključak čitatelja može biti movima zapadne filmske industrije, S druge strane, prekrasne misli pitanje koliko je puta potrebno po- a kinematografija tzv. istočnog blo- o čovjeku i Bogu, o državi i vlada- činiti greške iz prošlosti da bismo ih ka ovu je temu tek uzgred dotaknula. rima, dao je u dijalogu don Mate shvatili. kao propovijedi čitateljima. Izdvo- I naslov koji me baš i nije privu- jila bih rečenicu: „Društvo stvoreno kao – Knjiga od očaja. Nakon čita- zločinom ne more biti dobro ni pra- nja romana i sa željnim iščekivanjem vedno“, kojom upozorava na uvijek nastavka, druge knjige, poimam se s ponovljene povijesne pogreške. autorom i razumijem da naslov nije Težački život u romanu opisan je ni mogao biti drugi, jer ovo je isti- kristalno jasnom slikom, oslikanom nita priča o ljudima u prošlom očaj- i u znoju i u suncu, s nemjerljivom nom vremenu. Ne ponovilo se. knjige PERUN kulturni prilog 13 PLAMEN RIJEČI DANICE BARTULOVIĆ

Tradicija nije čuvanje pepela, nego daljnje prosljeđivanje vatre. sv. Thomas Morus

Piše: Maden Vuković

Kao 14. naslov u poetskoj knjižnici ‘Perun’ Matice hrvatske u Podstrani objavljena je knjiga “Drhtave latice sna” Danice Bartulović, ukupno devetna- esti naslov naše vrijedne suradnice, koja je popraćena starim i novim fotogra- fijama iz iz autoričina obiteljskog albuma. Iako nas suvremeni tehnološki napredak i sve veća automatizacija načina života sve više otupljuje i čini ravnodušnima spram nedaća, tegoba, tuga, uzdaha i nesreća malog čovjeka, poezija još nije sasvim usahla, još pruža melemne latice duše, ma koliko je pržilo sunce medijskih reflektora, plavili tsunamiji pomodarstva i gazile stope materijalne bešćutnosti. Ostaje stih lijek, medni napoj srcu, eliksir duše kojim se napaja i Danica Bartulović u svojoj novoj zbirci „Drhtave latice sna“, u kojoj svojim perom ispisuje kardiogram snivane nade u očuvanje suosjećanja s nemoćnima i poniženima, u njegovanje istine i ljudske mjere u ovom suludom svijetu u kojem se gube svi kriteriji smislenosti i ufanja u moralnost življenja. Pred nama je više od stotinu novih Daničinih pjesmotvora podijeljenih u tri ciklusa. U uvodnoj, naslovnoj škriljci najviše je – skoro šezdesetak pjesama umočenih u domoljublje i tvrdu vjeru, ljubav prema precima i roditeljima, rodu i svom narodu, baštini i istini, te će se autorica izrijekom zavjetovati, iako je sve manje zraka za njih, upaliti plamen „… svijeća Ljubavi / Pravde / i Istine“ (Tri svijeće). Iako središnji ciklus zbirke „Suze iz kamena“ ima samo 23 pjesme, opsegom zauzima polovicu knjige jer je riječ o osebujnim poetiziranim slikama iz autoričina djetinjstva, kakve smo mogli čitati i u dvije prethodne pjesnikinjine knjige, pisanim u dijalozima na materinskoj ikavici te bi se kao dramoleti mogli izvoditi i na pozornici. U njima se baš ćute suze iz krškog kamena, u selu u Dalmatinskoj zagori u kojemu su sredinom prošlog stoljeća mještani živjeli vrlo oskudno i bijedno, i prvi put se najeli i obukli komad robe na sebe s prvom gastarbajterskom plaćom zarađenoj na bauštelu daleko od rodnog ognjišta (koja nam se sudba kao ponovno događa). Osim filološke arheologije, te pje- sme imaju i etnografsku vrijednost dokumentiranja ubogog života našeg sela (neke su pjesme naslovljene narodnim poslovicama i izrekama). Treća rukovet ove zanimljive zbirke „Krivulje i pravci“ donose autoričine intimističke i socijalne poglede na našu aktualnu društvenu i političku zbilju, sve naše pravde i krivde, vrtenja u krugu u kojemu više ne prepoznajemo svoje iskonske vrijednosti i tradicije za koje su ginuli naši pređi, a mi ih krčmimo budzašto na bjelosvjetskim pijacama na kojima moćnici kupuju malene, koji su „cijepljeni“ protiv svakog samopoštovanja i nacionalnog pijeteta. Većinu tih lirskih recepata za ozdravljenje dezorijentirane duše autorica posvećuje dragim prijateljima, uz koje se kročenje mondenim vjetrometinama čini toplijim, sigurnijim i ljepšim. Autorica na koncu ponovno poseže za svijećom:

ovdje smo užegli zavjetnu svijeću i prisegnuli Kristu vinom i uljem ojačali duh i krv i zavjet zapečatili ovo je naša sunčana postojbina (Mi nismo Regija)

I taj plamen svijeće u poetskom iskazu Danice Bartulović ne stvara pepeo i lug, već je – kao što reče sv. Thomas Morus – vatra koja nas grije, daruje nam Svjetlost i nosi naprijed naša zapamćenja svete baštine, svijest o nama i nas same. 14 PERUN kulturni prilog knjige / izložbe

popisi nađeni. Drugi dio knjige sa- stoji se od raznih dokumenata Ozne Imotski u Udbinim i Udbe, kao što su, primjerice, popisi likvidiranih, nestalih, osuđenih, za- točenih, proganjanih, potom popisi dokumentima tzv. narodnih neprijatelja, emigrana- ta i dr. Mnogi od ovih dokumenata sačuvani su bez potpisa i pečata pa je za njih teško sa sigurnošću utvrdi- ti tko ih je i kada sastavljao. Autorica je istaknula kako doku- menti objavljeni u ovoj knjizi pred- stavljaju značajan doprinos istraži- vanju suvremene povijesti Imotske krajine, a mnogi od njih prvi put otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja Piše Magdalena Vuković krajine pojedinačno te za tri stanična ove zbirke bili tek „nestali na križ- područja – Imotski, Zagvozd i Cista nom putu“. Oni također dokazuju da ana 12. listopada 2017. Provo. Elaborati su pripremljeni u u hrvatskim arhivima postoji obilje godine u novouređenoj drugoj polovini 50-ih godina proš- dokumenata za čije je pronalaženje dvorani u zgradi Općine u log stoljeća te pružaju niz podataka i pregledavanje potreban dugogodiš- D o prijeratnoj, ratnoj te poslijeratnoj nji rad, a u ovom slučaju riječ je o Podstrani, u organizaciji Hrvatske stranke prava – Podružnica Podstra- gospodarskoj, kulturnoj, političkoj i potpuno volonterskom radu. na, održano je predstavljanje knjige vjerskoj situaciji u selu. Uz svaki se Predstavljanje je bilo iznimno autorice Blanke Matković Imotska elaborat nalaze i prilozi koji uklju- dobro posjećeno, a knjigu su, osim krajina u dokumentima Ozne, Udbe čuju popise likvidiranih narodnih autorice, predstavili Ivan Andabak, i Narodne milicije (1944. - 1957.), neprijatelja, prijeratnih i poslijerat- magistar povijesti i etnologije te Likvidacije i progoni. Knjiga na oko nih emigranata, pripadnika ustaških gradski vijećnik Nezavisne liste mla- 1000 stranica donosi arhivske doku- i domobranskih snaga, klera i člano- dih u Solinu, te Magdalena Vuković, mente o svim selima Imotske krajine va crkvenog odbora itd. Također, u studentica povijesti na Filozofskom od 1944. do kraja 50-ih godina, koji knjizi su uz sve elaborate Narodne fakultetu u Splitu i suradnica na iz- su u vrijeme nastanka bili označeni milicije slagani po selima slični do- danju. Promociju je predvodio Mate kao „strogo povjerljivi dokumenti“. datni popisi Ozne iz 1945. i 1946., Buljubašić, pjesnik i umirovljeni pu- Prvi dio knjige čine elaborati Na- odnosno Udbe iz 1947. godine, ali kovnik Hrvatske vojske. rodne milicije za svako selo Imotske samo za ona naselja za koja su takvi

osnovali Janet Karaman Nardelli, i turisti. Kako bi došlo do njene Likovna Rade Bakota, Marija Jovanović, realizacije, članovi se okupljaju na Mario Tomasović, Margarita Ke- likovnim kolonijama i tako stva- udruga lava, Nikša Erceg i Zlatko Juras. raju realistična, ekspresionistička Udruga nosi ime velikog podstran- i apstraktna djela. Kako su nam ANTE skog akademskog slikara Ante Ka- potvrdili, druženja organiziraju u štelančića, što im istodobno pred- prirodi, koja ih vječno nadahnjuje. KAŠTELANČIĆ stavlja obvezu ali i zvijezdu vodilju Zadnje takvo organizirano je u ikovna udruga „Ante Ka- u njihovom radu. listopadu ove godine, a pridružile štelančić“ od 1994. godine U ovih 20 godina iza imena su im se i neke nove članice. Prema Lokuplja podstranske lju- ove LU, krije se velik broj izlož- riječima Marije Jovanović, pred- bitelje slikarstva, koji nadahnuti bi, od kojih su neke i humanitar- sjednice LU „Ante Kaštelančić“, prirodnim i ostalim ljepotama na nog karaktera. Prva je održana je u suradnji s Osnovnom školom platnu kreiraju vlastiti doživljaj tih 1.listopada 1994. godine u Staroj „Strožanac“ planiraju pokrenuti istih. Udruga danas broji 12 čla- Podstrani, te od se od tada tradicio- satove crtanja i slikanja, pod vod- nova, a sve je počelo prije nešto nalno dva puta godišnje organizira- stvom slikarice Anamarije Kahrić. više od dvadeset godina, kada su je ju izložbe koje posjećuju i mještani knjige / izložbe PERUN kulturni prilog 15

Slavica Marić Zlatko Juras Anamarija Kahrić

Danijela Melić Vanja Božiković

Vesna Dumičić Dora Vlajić Nikša Erceg 16 PERUN kulturni prilog eseji

iječ je zatražio uvaženi za- da se sve to dogodilo u prošli petak stupnik Niko Gović. Izvo- oko podne. Da je “kolega” Uzbrdi- Rlite… ca, nakon šta je o nemilomu doga- - Poštovani gospodine predsjed- đaju razgovara s mojin “dobrona- niče, uvažene kolegice i kolege za- mjernin” susidon, svratija malo i stupnici, do mene, da čuje malo i drugu stra- nisan se nada, a virujen ni vi… nu, sad bismo znali ko je zapravo baren oni među vama koji me dobro šef nedodirljivoga kokošinjca. Jer, poznaju, a ti nije malo… Daklen, istina je da je njegovu kokoš ubila nisan se nada da ću pod ovin ča- moja crna kokoš – žutu san, naime, snin… iako bi triba reć… pod ovin ko reagiran. Jer, ovde su iznesene na susidove oči, a to je prešutija, sad oskvrnjenin krovon… doživit “činjenice” koje nimaju nikakve operuša sedan dana ranije. Nadalje, ono šta san maloprije doživija od veze s činjenican, oću reć istinon. istina je da je cilu stvar moj pivac kolege…, ako se tin imenon može Nanesen mi je težak udarac, uka- promatra sa strane i da se nije miša nazvati osoba koja je izgovorila ljan mi je obraz koji san cili život u sukob. Istina je da su samo dvi ono šta je izgovorila… Jer, takva mukotrpno pra, za koji san se tuka moje kokoši pomogle svojoj crnoj gomila laži, izmišljotina, insimaci- od najmlađi dana do dana današ- kolegici. Napadnutoj kolegici! I da ja, paušalni ocjena i kleveta, napa- njega, angažiran uvik i svestrano u je to, uvažena gospodo, bila samo- da na nečiji moralni, stručni i svaki svin akcijan, šta potvrđuje i cili niz obrana… koja je, na žalost, za su- drugi integritet od spodobe s kojon društveni priznanja, ne samo lokal- sidovu kokoš tragično završila… se još ni za šankon nisan sreo, a ka- ni, počevši od kućnoga savjeta, već Sve će to, jer ova nečasna rabota moli u nekoj abnormalnoj atmosfe- i šire društvene zajednice, koja je ne može završit u ovomu časno- ri… još nije odzvanjala pod ovin, to, još u onoj državi, znala cijenit. mu domu, posvidočit na sudu i sve reka san već, kakvin stropon… Ni Pa i u ovo šta danas imamo, utkan ostale moje kokoši. Točno je da je prije ni posli gusaka… koje su da- je cili moj život. Uostalom, da nije pas laja, ali bija je žedan, a ne da nas, uvažena gospodo, ovin neču- tako, ka da bi ja sad sidija ovde s podjaruje. A ja san, tvrdi on, sve to venin ispadon, doživile priobražaj i vami. I samo ovo šta san nabrojio mirno gleda i uživa!… A i sam do- pretvorene u kokoši… bilo je dovoljno da “uvaženi” ko- bro zna, a to će potvrdit i neki časni - Molim vas, uvaženi kolega, lega Nizbrdica, pardon, Uzbrdica, kolege iz ovoga časnoga Doma, da prijeđite na stvar, inače ću biti pri- duboko posumnja u ono šta mu je ja, usprkos svin svojin zastupničkin moran… živo za gotovo, proda moj susid – obvezama, svakoga petka oko pod- - Uvaženi gospodine predsjedni- čije me prijateljstvo, usput rečeno, ne prodajen jaja na Docu. Toliko, če, uvažene kolegice i kolege… do- zbog pišljiva dva kvadrata, nagnalo poštovani gospodine predsjedniče, pustite, svatite me… malo san ko… da pribavin rotvajlera - I da onda tu premda, ponavljan, ovo nije i kraj ko… kos… kostreniran, zapravo, priču, bez ikakvi kriterija, ponudi priče. Razumiš ti mene tute! duboko san kostreniran.. pa se ne ovomu časnomu domu. Cili moj - Zahvaljujem, uvaženi zastu- čudite šta mi se glas i ruke tresu… ku… ku… sad mi je bilo na jezi- pniče, a za repliku, pardon, za - Manje bumbit!... – dopre iz za- ku… e da, cili moj kukurikulum ispravak točnoga navoda javio se dnjega reda s desne bande. opovrgava ono šta ste maloprije uvaženi zastupnik Uzbrdica. - Molim vas, kolege, bez upadi- ovde čuli. ca, jer ću biti prisiljen nekoga uda- - Oni će i nakon ovoga govorit P.S. Zašto si ovome urednom i ljiti iz dvorane… Još jednom vas da reforma kukurikanja nije potreb- nimalo neobičnom izvješću iz Sa- molim, uvaženi zastupniče, prijeđi- na – dobaci glas s live bande… bora dao tako glup naslov? – pita te na stvar, inače… - Tišina, molim, a vi, uvaženi me znanac iz kafića. - Poštovani gospodine predsjed- zastupniče, ili prijeđite na stvar ili Eto tako, potrefilo se. niče, uvažene kolegice i kolege, nije vam oduzimam riječ. mi jasno kako se može dogodit da - Dobro, ajmo redon. Nije istina (Ovo je treća verzija prije de- neko, jednu časnu osobu, prid vama da je moja žuta kokoš ubila susido- setak godina objavljene i za ovu i prid cilon hrvatskon javnošću koja vu kokoš. Nije istina da je cilu stvar priliku s reformom kuku – rikanja ovo pažljivo prati, nazove šefon zamiša moj pivac. Notorna je laž da usklađene i osvježene priče kojoj, nedodirljivoga kokošinjca! Da me su u nemilomu događaju sudjelova- blago nama, rok trajanja u bilo ko- se optuži za naručeno ubojstvo! le sve moje kokoši. A najmanje je jem obliku nije ograničen.) Da, uvažena gospodo, za naručeno istina da i je moj pas lajanjen podja- ubojstvo! Zato se ne čudite šta ova- riva. Konačno, da ne spominjen laž Ivo Klarić eseji PERUN kulturni prilog 17

sničar J. Matthews, kralj Artur je nja objavio u časopisu Diadora. Kralj Artur zapravo rimski centurion Lucije Današnji najveći naš autoritet za Artorije Kast iz našeg mjesta Pod- Lucija Artorija Kasta, centuriona, a zapravo je bio strane, odakle je vladao rimskom kasnije i prokuratora, odnosno na- pokrajinom Liburnijom. mjesnika Liburnije, jest akademik rimski centurion Nadalje, naš Lucije Artori- Nenad Cambi. Lucije Artorije je Kast, tj. kralj Artur, pokopan je Na osnovi dosadašnjih istraživa- u velikome mauzoleju na svojem nja došlo se do dovoljno informaci- Kast iz Podstrane!? imanju, gdje je danas crkva sve- ja da bi se moglo povezati stvarnu tog Martina u Podstrani. Znamo to povijesnu osobu s legendom o kra- Piše: Denis Jonjić jer su oko crkve pronađeni kameni lju Arturu. Tu je tezu postavio 1924. fragmenti koji su bili dio njegova godine američki lingvist i povjesni- Britanski povjesničar sarkofaga i mauzoleja. Sačuvani su čar Kemp Malone. Engleski povje- J. Matthews pobornik je teze natpisi koji prilično detaljno opisu- sničar i pisac John Matthews naj- da je Artorije prva osoba u ju Artorijevu vojnu karijeru. A ona gorljiviji je pobornik teze da je Ar- uključuje i službovanje u Britaniji, torije doista prva osoba u povijesti s povijesti s kojom se može ispod čuvenog Hadrijanova zida kojom se može povezati kralj Artur, povezati kralj Artur, što je koji je branio otočki dio Rimsko- odnosno za koju se može utvrditi objavio na prvom simpoziju ga Carstva od invazije Kaledonaca, kako je kralju ratniku dala ime. Tu održanom u Podstrani na temu odnosno Pikta. Pojedinost je to koja je tezu gorljivo branio na prvom simpoziju o rimskom centurionu povezivanja povijesne ličnosti spaja Lucija Artorija Kasta s legen- darnim kraljem Arturom. Luciju Artoriju Kastu i kralju Artu- Lucija Artorija Kasta Prvi povjesničar koji se upustio ru. s legendom o kralju Artur u raspetljavanje ove priče bio je Budući da priča nije do kraja Francesco Carrara, koji je svo- zaokružena, te zbog potrebe obje- Priča o kralju Arturu i njegovim je spoznaje objavio daleke 1850. dinjavanja novih spoznaja vezanih vitezovima inspiracija je za brojne godine. Drugi povjesničar koji se uz ovu temu, MH – Ogranak u Pod- različite autore, i to na različitim uhvatio ukoštac s ovom tematikom strani planira koncem 2018. godine poljima znanosti i umjetnosti. Za- je naš Franjo Bulić, koji je svo- organizirati drugi simpozij o ovoj dnji od radova o ovoj temi je „novi“ je spoznaje objavio 1890. godine. temi. Simpozij će biti posvećen Ju- film o mitskom kralju ratniku Kralj Nadalje, treba spomenuti i Johna J. lianu Mediniju i Luji Medvidoviću, Artur i legenda o maču. Wilkesa, koji ovu tematiku obrađu- dvojici ljudi koji su svojim radom i Kralj Artur je kod nas dodatno je u svojoj knjizi Dalmatia, izdanoj zalaganjem zadužili nas i našu Pod- pobudio zanimanje i zbog puno u Londonu 1969. godine. Posebno stranu. konkretnijeg razloga. Naime, po je zaslužan za istraživanje natpisa tezi koju zastupa britanski povje- Julian Medini, koji je svoja zapaža-

Ogranak MH u Podstrani u ime svih stanovnika Podstrane čestita Hrvatskom glazbenom katoličkom društvu 110. godišnjicu postojanja. Dvodimenzionalni prikaz gravitacijskih valova nastalih rotacijom dviju neutronskih zvijezda oko zajedničkog težišta

18 PERUN kulturni prilog eseji

mo i drugi humanisti upuštaju se u filološke analize evanđeljā, uspore- đujući grčke izvornike s njihovim latinskim prijevodima, s namjerom ispravljanja prevodilačkih pogreša- ka i proturječja. Počinju objavljivati nove prijevode, pa se humanizam, a posebno na njemačkom sjeveru, za razliku od talijanskoga i francuskog (usredotočenih uglavnom na zna- nost i filologiju), počinje zanimati religijom. (U POVODU 500 GODINA Time se polažu temelji raskolu REFORMACIJE) unutar Katoličke crkve, pokretu re- formacije što ga je otvorenim izlaga- Piše: Ivan Tadej njem svojih ideja potaknuo svećenik i augustinski fratar Martin Luther (1483. – 1546.), profesor moralne JESEN SREDNJEGA VIJEKA teologije na Sveučilištu u Witte- Srednji se vijek nezaustavljivo nbergu, Saska – Anhalt, u Njemač- bližio kraju. Renesansa, u Italiji kra- koj (premda je i prije bilo pokušaja jem XIII. i početkom XIV. stoljeća, reformacije, npr. Jan Hus (1369. – potaknuta uglavnom djelima Dan- Lucas Cranach: “Martin Luther”, 1529. 1415.) u Češkoj i još neki), a nasta- tea i Petrarce, razbuktala se u XV. ne uzima prvu u nizu svojih žena, a vili su Jean Calvin (1509. – 1564.), stoljeću i sve je dublje prodirala u u Nizozemskoj Erazmo, pod utje- Huldrych Zwingli (1484. – 1531.) i razne aspekte intelektualnog života cajem talijanskih humanista, piše drugi. Europe. Pohvalu ludosti koja, tiskana 1511. Luther se odlučio usprotiviti ne- Iz Gutenbergove radionice 1450. godine, odigrava veliku ulogu u po- kim učenjima i običajima Katoličke godine izlazi novovjeko širenje pisa- kretanju reformacije. crkve. Prije svega, običaju prodaje ne kulture, svojevrsna prvotna infor- Kopernik 1514. godine oprezno tzv. indulgencija, tj. oprosta od gri- matička revolucija. U to vrijeme, na izlaže svoje ideje o heliocentrizmu, jeha; ideji da se oslobođenje od ka- istoku kontinenta Osmanlije 1453. u rukopisu zvanom Comentariolus, zne Božje može otkupiti novcem, a godine osvajaju Carigrad i ruše Bi- dok njemački renesansni majstor koju je držao sramotnom. Već je Jan zantsko Carstvo, te ih više ništa ne Albrecht Dürer gravira zagonetnu Hus, stotinjak godina ranije, tvrdio ometa u pohodu na Europu. Naziru alegorijsku kompoziciju pod nazi- da se oprost od grijeha dobiva iskre- se počeci rasta onoga što će postati vom Melankolija I. nim pokajanjem, a ne kupnjom nov- klasičnim Turskim Carstvom, koje Magellan, koji se sprema na plo- cem. U Lutherovo je vrijeme običaj će vrlo brzo, u idućih osamdesetak vidbu oko svijeta, izjavljuje: „Crkva trgovanja oprostima bio doveden do godina (s vrhuncem pri sredini XVI. kaže da je Zemlja ravna, ali ja znam krajnosti, pa su se prodavali i oprosti stoljeća, za vladavine Sulejmana da je okrugla, jer sam vidio njezinu za grijehe mrtvih. Crkvi je nedosta- Veličanstvenog) doprijeti do samih sjenu na Mjesecu, a imam više vjere jalo novca za rekonstrukciju bazilike pragova Zagreba i Beča. u sjenu nego u Crkvu.“ sv. Petra; papa je bio Lav X. (1475. Doba zemljopisnih otkrića uzi- – 1521.), rastrošni sin neformalnog ma snažnoga maha. Kolumbo je POVRATAK KORIJENIMA vladara Republike Firence Lorenza 1492. doplovio do otočja Srednje Renesansni humanizam inte- de’ Medicija. Lav X. bio je svesrdni Amerike i poslije je još nekoliko lektualni je pokret koji obilježava pokrovitelj umjetnosti, prekomjerno puta plovio tamo i natrag. Vasco da europski prijelaz iz „mračnoga“ u se zaduživao i još više trošio. Kler Gama se 1497. godine otiskuje na svijetli vijek. Pod svjetlom huma- je tako uveo običaj prodaje „plenar- trogodišnju avanturu do Indije, oko nisti podrazumijevaju ovladavanje nih indulgencija“, a to su bile pisane Rta dobre nade. Otvaraju se putevi vještinama dobroga govora i pisa- potvrde o otpustima svih „vremeni- velikoj globalizaciji. nja. Jezikom, naravno, razumljivim tih kazni za grijehe“ (za razliku od Michelangelo 1504. dovršava svima. Ondašnjoj se Crkvi i konzer- „parcijalnih indulgencija“, djelo- Davida, remek-djelo renesansnoga vativnim krugovima nove ideje čine mičnih, kojima se otpuštao samo dio kiparstva, a u isto vrijeme Leonar- neprijateljskima. tih kazni). Takve su potvrde ljudi do slika nenadmašnu La Giocondu, Nakon pada Carigrada, Itali- mogli, ako ne i morali kupovati za Mona Lisu. ju preplavljuju rijeke pravoslavnih svoje voljene koji su se nakon smrti Velikim knezom Moskve postaje izbjeglica, koje donose ne samo nalazili u čistilištu. 1505. godine Vasilije III., otac budu- grčke rukopise Platona i Aristotela, Luther je predložio akademsku ćega prvoga cara svih Rusa, Ivana nego i kršćanska evanđelja, dotad raspravu o stvarnoj učinkovitosti tih IV. Groznog. nedostupna latinskom Zapadu. otkupa grijehā, nabrojivši na jednoj Godine 1509. u Engleskoj krunu Nakon što izum tiskarskog stroja stranici svih svojih Devedeset i pet nasljeđuje Henrik VIII. i iste godi- čini te tekstove pristupačnima, Eraz- teza, te ih je dao umnožiti u tiskari eseji PERUN kulturni prilog 19

Lucasa Cranacha Starijeg (1472. – ka III. Saskoga, u zámku Wartburgu, 1553.), svojega prijatelja i poštova- gdje je počeo prevoditi Bibliju s telja (koji je kasnije, 1529. godine, hebrejskoga i grčkog na njemački naslikao i njegov poznati portret). (prvo izdanje Novog zavjeta tiskano Jedan primjerak Teza Luther je 31. je 1522. godine, a čitava Biblija s listopada 1517. godine (po julijan- apokrifima 1534. godine). skom kalendaru; a 10. studenog, Lutherov suradnik Philip Me- po novom), izvjesio, slijedom sve- lanchton (1497. – 1560.), koji je još učilišnog običaja, na vratima crkve 1518. godine prihvatio njegov poziv Svih svetih u Wittenbergu, pa se za preuzimanje katedre grčkog jezi- taj dan drži početkom reformacije ka na Sveučilištu u Wittenbergu, a (i obilježava kao Dan reformacije). potom ga je, nakon objave Teza, bra- Drugi je primjerak Luther poslao nio, sistematizira teologiju i postaje nadbiskupu Mainza; izvjesio je pri- intelektualnim vođom reformacije. mjerke i po vratima ostalih crkava Ulaskom u brak, Luther (godine u Wittenbergu. Tiskani su se listo- 1524. oženio se bivšom redovnicom vi tijekom nekoliko tjedana brzo Katarinom von Bora) postavlja stan- raspačali njemačkim kneževinama darde života evangeličkoga klera, i počeli se širiti drugim dijelovima gdje se celibat nije prihvaćao. Carstva i Europe, demonstrirajući također moć i značenje Gutenbergo- OSTAVŠTINA va izuma. Teze su se brzo dodatno ti- Početni pokret reformacije brzo Drvorez iz 1525. godine prikazuje skale, prevodile i dijelile. Potaknule se širio u različitim smjerovima i va- Krista koji ima veću težinu od su „pamfletni rat“ između Luthera i rijacijama. Sve veći broj Gutenber- papinskih oprosta tamošnjega glavnog prodavatelja in- govih strojeva omogućavao je brz bila poprištem žestokih sukoba, koji dulgencija, Johanna Tetzela (1465. protok religijskih informacija na ra- su vrhunac doživjeli u razornome – 1519.), što je Lutheru samo pove- znim jezicima i narječjima. Osnivale Tridesetogodišnjem ratu, između ćavalo popularnost. su se tzv. luteranske crkve, najviše 1618. i 1648. godine. u njemačkim krajevima, ali i druge Lutherovi prijevodi omogućili su ALTERNATIVNA TEOLOGIJA reformirane i drugdje; kalvinističke laicima lakši pristup biblijskom zna- Neizbježno i predvidljivo, Luther (Calvin je isticao pojedinčev izravan nju, a to je ostavilo duboka traga i je ubrzo optužen za krivovjerje i, pa- odnos s Bogom bez papinskoga i u crkvi i u njemačkoj kulturi. Pota- pinskom bulom 1521. godine, izop- svećeničkog posredovanja, te prven- knuli su kultivaciju i oplemenjivanje ćen iz Katoličke crkve. Iako su Teze stvo Biblije), švicarska (Zwingli se standardna njemačkoga književnog potaknule reformaciju, sam Luther nije slagao s Lutherom oko pitanja jezika, pridonijeli mnogim načelima nije ih držao onoliko važnima koliko transsupstancijacije), baltičke, re- prevodilačkog umijeća, utjecali na neka druga, dublja teološka pitanja, formirane u Mađarskoj, u Nizozem- engleske i druge prijevode; psalmi posebno tri: sola scriptura, predno- skoj, Škotskoj, itd.; pokret je utjecao su potaknuli razvoj pjevanja u pro- sti Svetoga pisma pred predajom; na Englesku crkvu (Henrik VIII. po- testantskim crkvama. sola fide, vjere pred djelima; i sola stao je „na svijetu jedinim vrhovnim U dvama poznijim djelima, me- gratia, milosti pred zaslugama. Ove poglavarom Crkve u Engleskoj“), đutim, valja napomenuti, Luther je su tri „sole“ postale glavnim nače- došlo je do tzv. radikalne reformaci- izrazio i neke prijeporne stavove u lima reformacijske teologije. Luther je iz koje su proizišli anabaptisti, pi- vezi sa židovstvom, napisavši da je naučavao da se spasenje, dakle jetisti i razne druge vjeroispovijesti. bi židovske kuće i sinagoge trebalo vječni život, ne zaslužuje dobrim Katolička crkva reagirala je Trident- uništiti, a Židovima oduzeti novac djelima, nego se prima kao dar Bož- skim saborom (1545. – 1563.) kojim i ograničiti im slobodu. Premda su je milosti, putem vjere u Isusa Krista je pokrenuta katolička obnova, to takve stavove osudile praktički sve kao spasitelja od svih grijeha. Ka- jest protureformacija, radi rješava- luteranske vjeroispovijesti, njihov snije je osporio i temeljni katolički nja problema izazvanih reformaci- je autor jamačno odigrao izvjesnu nauk o transsupstancijaciji: dogmu o jom. Iako je, što se tiče dijeljenja ulogu u razvoju njemačkog antise- stvarnoj pretvorbi kruha i vina u tije- oprosta, korupcije i sličnih krajnosti, mitizma. lo i krv Kristovu. Njegova teologija Katolička crkva konačno i sama bila Općenito, protest i neustrašivi usprotivila se papinskom autoritetu primorana prihvatiti niz izvjesnih bunt protiv neuvjerljivosti autoriteta, učenjem po kojemu je Biblija jedini reformi u određenoj mjeri, u drugom koji se rasplamsao pojavom refor- izvor znanja što ga je Bog razotkrio je ostala odlučno nepopustljiva. Pri- macije, vjerojatno je imao utjecaja i ljudima i po kojemu su svi kršteni tom je nedavno osnovani i dobro or- na kasnije tokove u filozofiji, znano- kršćani kršćansko svećenstvo. ganizirani jezuitski red odigrao važ- sti i kulturi u najširem smislu, kao Nakon izopćenja, car Svetoga nu ulogu u borbi protiv reformacije. što su, recimo, brunovska sloboda Rimskog Carstva, mladi Karlo V., Ipak, osim Irske, praktički je čitava mišljenja ili dekartovska metodička otjerao je Luthera u nemilost pro- sjeverna Europa prihvatila argumen- sumnja, čime je onda u velikoj mjeri gonstva. Međutim, tajnu zaštitu na- te Lutherova protesta. Južna je osta- zacrtan smjer kretanja europske, ako šao je kod simpatizera, kneza Fridri- la katoličkom, dok je srednja i dalje ne i svjetske povijesti. 20 PERUN kulturni prilog eseji

Prošlo je 100 godina otkad je Einstein u svojoj općoj teoriji rela- tivnosti predvidio postojanje gra- vitacijskih valova. Gravitacijski val nastaje u interakciji masivnih svemirskih objekata koji djeluju na zakrivljenje prostora. Poput dvaju vrtloga u vodi, stvaraju interferen- cijske valove. (Šire se brzinom svje- tlosti, a intenzitet im opada kvadra- DETEKCIJA tom udaljenosti.) Davno prije, naš je Ruđer Boško- GRAVITACIJSKIH vić u svojoj Teoriji prirodne filozo- fije anticipirao Einsteinovu teoriju, VALOVA Umjetnička predodžba dviju crnih rupa u koliziji razmišljajući o tome kako materijal- ni objekti, krećući se u poljima sila, neznatno mijenjaju svoje dimenzije; Nobelova nagrada za fiziku 2017. realni prostor nije homogen, nego lovoza 2017. detektirana je i kolizija ovisan o općem rasporedu materije Piše: Zlatko Juras dviju neutronskih zvijezda koje su u njemu. Tako upravo gravitacijski istovremeno proizvele i optičke si- val djeluje na neznatne promjene di- obitnici Nobelove nagrade gnale vidljive optičkim teleskopima. menzija objekata, to jest tijela kroz za fiziku 2017. godine su Signal je bio iznimno slabašan u koja prolazi. Rainer Weiss, Kip Thorne D trenutku kad je stigao do Zemlje, ali Detektiran je gravitacijski val i Barry Barish, za odlučujuće do- već predstavlja revoluciju u astrofi- prinose na LIGO detektoru i opaža- stvoren poremećajem uslijed koli- zici. Za istraživanje svemira dosad nju gravitacijskih valova. zije dviju crnih rupa, udaljenih od su korištene sve vrste elektroma- LIGO je oznaka za laserski in- Zemlje 1,3 milijarde svjetlosnih gnetskih valova i čestica, poput koz- terferometar opservatorija gravita- godina, a to je vrijeme koje odgova- mičkih zraka i neutrina, a ovime je cijskih valova koji laserskim elek- ra otprilike jednoj desetini starosti uveden novi način promatranja sve- tromagnetskim zrakama mjeri sitne vidljiva svemira. Daljnji će razvoj mira. Gravitacijski su valovi izravan promjene fizičkih objekata, dese- ove složene tehnologije omogućiti dokaz promjena u samome prostoru- tak tisuća puta manje od dimenzi- detekciju i starijih događaja iz povi- vremenu, stoga se s novim eksperi- ja atomske jezgre, u ovom slučaju jesti razvoja svemira i time unaprije- mentalnim nalazima mogu očekivati 4-kilometarske duljine cijevi krako- diti kozmološke spoznaje o raznim nova otkrića i napredak kozmološke va interferometra. Nakon refleksije teorije. fazama njegova razvoja. laserske zrake i mjerenjem njezina laserskog spektra, utvrđuje se pro- mjena dimenzije prostora, to jest distorzija prostora, koja se očituje u promjeni dužine krakova interfero- metra izazvanoj prolaskom gravita- cijskog vala. Projekt znanstvene suradnje oku- pljen oko LIGO detektora obuhvaća više od tisuću istraživača iz dvade- setak zemalja iz cijeloga svijeta i 440.000 aktivnih korisnika računal- nog projekta Einstein@Home. Nakon više od deset godina na- stojanja, 2015. godine konačno su prvi put uočeni gravitacijski valovi, koji su u ovom slučaju nastali koli- zijom dviju crnih rupa. Do kolovoza Dvodimenzionalni prikaz gravitacijskih valova nastalih 2017. godine obavljeno je pet detek- rotacijom dviju neutronskih zvijezda oko zajedničkog težišta cija gravitacijskih valova, a 17. ko- eseji PERUN kulturni prilog 21

zadržale dva tjedna ,a sveukupno na ljestvici bile „Bo Diddley“ 18, a „I'm a Man“ 11 tjedana. Pjesma „Bo Diddley“ bila je i dva tjedna na prvoj poziciji pjesama koje su se izvodile na Juke Boxovima. Bo Diddley je ubrzo postao rado slušani izvođač, što bi se ono reklo, pravi obiteljski pjevač. Spomenute dvije pjesme su tokom vremena obasuta priznanjima tako da je pjesma“Bo Diddley“ uve- dena u Dvoranu Slavnih Grammya, kao i Dvoranu Slavnih Rock & Ro- lla. Na popularnoj ljestvici Rolling Stones –RS500 nalazi se na 62 pozi- ciji a na ljestvici Udruženja Američ- ke Diskografske Industrije – RIAA zauzima trenutačno 155 poziciju. Druga pjesma „I'm a Man“ nalazi se na ljestvici RS500 na 369 pozi- ciji. Pjesma „Bo Diddley“ postala je njegova himna a neobični afro ritam BO DIDDLEY njegov zaštitni znak, koji će kasnije upotrijebiti skoro svaka rock grupa u šezdesetim godinama od Doorsa do The Rolling Stonesa. U drugoj okolnostima, kao i mnogi siromašni Piše: Radomir Dumičić polovici pedesetih godina snima ne- crnci s juga mali Elllas je za uspjeh u koliko pjesama od kojih je ona pod životu imao dva puta: boks i glazbu. ni, koji su, nekada u pede- naslovom „Say Man“polučila najve- Svoju glazbenu karijeru je počeo u setim godinama bili rock ći uspjeh. Pjesma se našla 14.rujna ringu kao bokser, koji je uglavnom pioniri, danas, početkom 1959 godine na R&B ljestvici i u O dobivao batine, ali i stekao nadimak drugog desetljeća 21. stoljeća su konačnici popela na treću poziciju u „Bo Doddley“, koje će mu kasnije rock matuzalemi ili rock pokojnici. trajanju od tjedan dana ,sveukupno Nekih se još sjećamo, drugih pri- biti i jedino ima, a dobio ga je pre- ma jedno-žičanoj afričkoj gitari. Ne na ljestvici provela 15 tjedana, da sjećamo a o trećima je zaborav već bi se tjedan dana kasnije 21. rujna odavno rekao svoje. Jedan od tih mogavši više podnositi bol, objesio je rukavice o klin, uzeo gitaru i mi- '59 pojavila i na popularnoj američ- rock pionira, a danas, desetu godine krofon i popeo se na pozornicu, na koj ljestvici i 26.listopada smjestila rock pokojnika bio je i legendarni kojoj će ostati sljedećih pedeset go- na 20 poziciju u trajanju od tjedan R&B- rock & roll pjevač i gitarist dina, ravno pola stoljeća. Pjevati je dana, sveukupno 12 tjedana provela Otha Ellas Bates, koji će kasnije, na- počeo u blues klubovima u Chicha- na ljestvici, Ploča se prodavala po kon što je usvojen od majčine rođa- gu sa repertoarom Louis Jordana, 30 dolara a izvedba pjesme je trajala kinje, siromašne obitelji napoličara John Lee Hookera i Muddy Water- 2:30 minuta. Ukupno na ljestvicama svom imenu dodati i njihovo prezi- sa. Kada je navršio 18 godina, prvi je imao 11 pjesama. Snima ploče me McDaniel. Oni, koji se više dru- put se oženio i počeo svirati, kako sam ili u društvu drugih glazbenika, že s glazbom moguće će i pogoditi o zlobnici tvrde, onako kako je gospo- nastupa na festivalima. Popularan je kome je danas riječ, ali oni, kojima đa Diddley dirigirala. To mu se pak u Britaniji i bio je velika inspiraci- je glazba samo kulisa koja ima zada- neće svidjeti a kasnije će se i osvetiti ja t. zv.“britanskog vala“ Poznat po tak da prekrije tišinu dok rade, reći dirigentici. Osjećajući potrebu da ga glasu ali i stasu,te po načinu svira- će da nisu nikada čuli za tog pjeva- se čuje i dalje od domašaja noćnih nja- naime uz žice na gitari, prstima ča. No kada otkrijem da se ustvari klubova 1954. godine udružuje se je lupajući po gitari davao ritam, a radi o pjevaču poznatom pod ime- sa Bill Boy Arnoldom i snima demo i gitara mu je bila posebnog oblika- nom BO DIDDLEY mnogi će ga se „I'm a Man“ i „Bo Diddley“ sa koji- pravokutnog, prodana nakon smrti sjetiti kao i njegovih pjesama. Eto, ma dolazi na američku R&b ljestvi- na aukciji ta 60 tisuća dolara. Ženio naš današnji gost u Podstranskoj cu. Pjesme su se pojavile prvi put na se četiri puta, razvodio tri. Bo, jed- Reviji ,rođen je 30.prosinca 1928. toj ljestvici u subotu 5. svibnja 1955. na od ranih legendi „rock & rolla“, godine u mjestu McComb, Missi- godine, da bi se u konačnici zausta- umro je u ponedjeljak 2.lipnja 2008. ssippi. Bila je nedjelja.U takvim vile na prvoj poziciji na kojoj su se godine. Srce. 22 PERUN kulturni prilog šahovski kutak IN MEMORIAM Filip Ljubičić (5.X.1964. – 8.VIII.2017.); splitski šahist, rodom iz Aržana. Međunarodni majstor, počeo igrati 1976. godine, bio članom ŠK Poštar, ŠK Mravince, ŠK Brda, ŠK Mornar. Prvak Hrvatske 1987. i 1994. godine. Sahranjen na mjesnom groblju u Aržanu. Partija protiv velemajstora Kovačevića, odigrana u Makarskoj 1994. godine. Ljubičić igra bijelim figurama. Francuska obrana, klasična varijanta. Richterov napad.

U 35. potezu bijeli nudi skakača, 35. potez: crna dama s g4 na f4 uzi- Šahovski rebus: Bijeli na potezu – daje crni uzima, što ga u 37. potezu do- ma bijelog skakača mat u 5 poteza (zadnja dva poteza crnog vodi do gubitka topa, čime bijeli mogu se izvesti u dvije varijante.) ostvaruje prednost, te u 44. potezu Rješenje rebusa donosimo u sljedećem pritišće crnoga kralja i prisiljava cr- broju Peruna. Z. Juras nog na predaju.

ŠAHOVSKI AFORIZMI Velimir Vrsalović Vesna Dumičić „Prosječan velemajstor SAMO TEBI JEDINSTVENA napravi tri greške u svakoj partiji. Prosje- Ovu pjesmu pišem samo tebi Ti si jedinstveno biće čan šahist napravi tri i nitko je ne smije čuti Posebna u stilu i htijenju greške u svakom pote- zu.“ (Gari Kasparov, bili sretni ili ljuti! Još nisi starost. r. 1963., šahovski vele- Zašto li su nam se razišli puti? Odmakni se od majstor, pisac i politički aktivist, biv- Nametnutih svjetonazora ši svjetski prvak i jedan od najvećih Sklad i nesklad stvarnosti Al' još mislim na te šahista svih vremena.) i to godine svake Odgovori bez odgovora. što proveli smo skupa, Birala si manje bolne situacije jer baš svemu dođe kraj Gledala kako vjetar nosi „Kad pronađeš do- i u ljubavi i životu – znaj! Iskre nemira bar potez, traži bolji.“ Uvrede, poniženja (Emanuel Lasker, Još se nadam da ćeš mi se vratit' Ti si žena. 1868.-1941., njemački obećajem ti, ako dođeš Čitavo vrijeme stvarala si sebe šahist, matematičar i da ću te do kraja života pratit'! Tražeći odnose drukčijeg sklada filozof, svjetski prvak Još se u tebi život rađa u šahu 27 godina, od 1894. do 1921. Drži ga se općenito Još nisi starost. jednim od najjačih igrača uopće.)

putopis PODSTRANSKA revija 23

Kako nam je potvrdila, u Irskoj za- trebao dignuti kredit – priznao nam rađuje gotovo tri puta veću plaću u je Ivan. odnosu na prosječnu hrvatsku. Ovaj tridesetogodišnjak u četiri – Radno vrijeme je od 10 do 19 je godine od pomoćnika u trgovini NOVI ŽIVOTNI POČETAK sati, s pauzom za ručak od sat vre- došao do statusa poslovođe u jed- mena. Dosta se radi, ali nakon posla nom trgovačkom centru u predgrađu Piše: Silvija Melić često odemo na piće, što je stari obi- Dublina, a samo su mu tjedna pri- čaj Iraca, koji su veoma druželjubi- manja viša od prosječnih hrvatskih. z godine u godinu sve više mla- vi. Vikendima sam slobodna i onda s Kako nam je potvrdio, radi se dosta, dih seli se izvan okvira Lijepe obitelji uvijek idem na izlete u priro- a najviše se troši na smještaj. Tako- Inaše. Riječ je o nekoliko tisuća du. Život je ovdje stvarno skladan, a đer nam je priznao da koliko god je radno sposobnih osoba koje godiš- uvjeti za rad su idealni – uvjerila nas Irska divna, bajkovita i pršti od ka- nje „trbuhom za kruhom“ napuštaju je, dodavši kako nema želju uskoro rijerističkih mogućnosti, ipak ne bi svoje gradove u potrazi za boljom se vratiti u Hrvatsku. mogao provesti cijelu godinu živeći budućnošću. S diplomom u ruci, – Kad usporedim ovu plaću s tamo. Evo kako je to započelo... ili pak bez nje, zbog nemogućnosti onom hrvatskom, ponekad se upitam – Inače se bavim fotografijom i zapošljavanja, napretka, boljih pri- zašto nisam i prije otišla. Uvjeti su glazbom pa od toga zarađujem ljeti, manja, ipak su primorani kucati na zbilja bolji. Hrvatska je predivna, ali u proljeće i jesen. Kako obožavam neke inozemne adrese. Kreću se u treba još rasti i omogućiti ljudima da glazbu i sviranje, a u Dublinu je raznim smjerovima, od perspektivne napreduju kako se ne bi morali ise- ulična scena dosta jaka, prije četiri Njemačke, Francuske, Engleske, pa ljavati. Kad uspijem, odem posjetiti godine odlučio sam se okušati tu u do daleke nam Amerike i Australije. obitelj, a u Hrvatsku ću se tek vratiti takvoj vrsti posla. Dobio sam sve U posljednje vrijeme jedna od naj- u starosti – kazala nam je blogerica. dozvole i počeo svirati na ulici, no plodonosnijih destinacija je Zeleni Svoju priču s nama je podijelio i uskoro sam preko prijatelja iz Spli- otok, ilitiga Irska, gdje neki mje- Trogiranin Ivan Čujić, koji već če- ta saznao za neke sezonske poslove sečno zarade i tri puta veću plaću tvrtu godinu odlazi na Zeleni otok i poslao životopis nekoliko tvrtki od prosječne hrvatske. U to smo se raditi sezonske poslove, pa od li- – kazao nam je Ivan, dodavši kako i sami uvjerili razgovarajući s Trogi- stopada do siječnja zaradi više nego je u vrlo kratkom roku dobio posao raninom Ivanom Čujićem i Zagrep- što bi u Hrvatskoj zaradio u godinu pomoćnika u trgovini, gdje su ga čankom Ana-Marijom Hotom, koji dana primajući iznadprosječnu mje- podučavali o proizvodima, prodaji i su nam ispričali svoju irsku priču. sečnu plaću. Naglasio je i fascinira općenito funkcioniranju trgovine. Ono što je nas zanimalo jest je li ži- ga da tamo zapošljavanja „preko – S obzirom na prvo irsko isku- vot u Dublinu uistinu tako bajkovit i veze“ gotovo da ne postoje, jer je stvo, bio sam više nego zadovoljan. kako izgleda prosječan dan u gradu poslovnih mogućnosti u različitim Pogotovo ako uzmem u obzir činje- Vikinga. branšama bezbroj. nicu da je to iskustvo bolje od ve- Ana-Marijina priča započela – Irska je zakon! Ovdje u tri mje- ćine dosadašnjih radnih iskustava u je 2013. godine, kad se s djecom i seca zaradim za kupnju prosječnog Hrvatskoj. U mjesec dana zaradi se suprugom iz Zagreba odselila u Du- automobila, za koji bih u Hrvatskoj gotovo tri puta više u odnosu na naš blin. Bili su među prvim hrvatskim obiteljima koje su u potrazi za bo- ljim životnim uvjetima došle u ovaj grad. Kako nam je potvrdila, u Dublin se odmah zaljubila, osobito u njego- vu ležernost. Kako bi ohrabrila one koji su se „friško“ doselili, počela je pisati blog zbog kojega je posta- la svjetski popularna. Redci bloga Život u Dublinu ispisani su inspira- tivnim, pozitivnim mislima, turistič- kim smjernicama te savjetima kako se asimilirati na novi život, u ovom slučaju u Dublinu. Ana-Marija je po zanimanju fri- zerka, a u Irish Timesu proglasili su je jednom od najboljih frizerki u Ana-Marija Hotom gradu, u što smo se i sami uvjerili. 24 PODSTRANSKA revija putopis

kupuju i traže ukrase. Radim svaki koncert – smatra on. Onima koji su dan gotovo cijeli dan. Počnem u se- odlučili okušati život u Irskoj i koji dam pa završim s poslom tek nave- traže posao savjetuje da kucaju na čer, tako da slobodnog vremena baš i sva vrata, da pošalju životopise na nemam – kazao nam je i potvrdio da različite adrese i tvrdi da će jedan to sve nadoknadi u Hrvatskoj. sigurno upaliti. Nas je zanimalo o kolikom je Mane? iznosu riječ. – Hm... Osim što se svakih pola – Ovdje se većina poslova ispla- sata izmijene sva godišnja doba i što ćuje tjedno, a za to odrađeno vrijeme zbilja dosta puše, izdvojio bih to što dobijem minimalno 600 eura. Kad Irci previše piju. Čak se ni mi Hrvati sve zbrojim, u tri mjeseca zaradim ne možemo mjeriti s njima. Oni zbi- više od 10 tisuća eura – priznao nam lja ne znaju uživati u alkoholu, pa se Ivan Čujić je Ivan. Imao je priliku raditi i u dru- doslovce natječu tko će više popiti – prosjek – priznao nam je mladi Tro- gim gradovima u Irskoj. Oduševilo našalio se Ivan te za kraj dodao kako giranin. ga je to što nije sve centralizirano u mu je život ipak ljepši u Hrvatskoj, Ivan je iz godine u godinu napre- Dublinu, kaže da se i u ostalim gra- ali da je odrađivati sezonu na Zele- dovao te su mu nakon četiri godine dovima jako dobro živi. nom otoku za mladu osobu uistinu ponudili da postane i poslovođa tr- – Nije kao kod nas, gdje se sve posao iz snova. govačkog centra. Vodi cijeli trgo- događa u Zagrebu, gdje su i plaće Ana-Marija Hota kao mane je iz- vački kompleks, određuje gdje će nešto više u odnosu na manje gra- dvojila višu stopu kriminala i broj- se postavljati proizvodi, zapošljava dove. U malim gradovima dobro se ne narkomane koji nerijetko kruže sezonske radnike... živi, primanja su kao i u Dublinu, ulicama Dublina, pa je savjetovala – To je jedan od najtraženijih negdje čak i viša, a kulturni život ne kako je za ugodan boravak najvažni- sezonskih poslova u Irskoj. Već od zaostaje od onoga u glavnom gradu. je odabrati mirno i sigurno naselje. studenog ovdje počne božićna po- Uvijek se može posjetiti neka dobra Osim toga, cijene najma su veoma trošačka groznica, svi pomahnitalo izložba, pogledati predstava, otići na visoke.

vanja. Navodi nas na razmišljanje o bila skromna, njemu je bilo najvaž- Kako je tome kakvi su to ljudi koji u prvom nije da je njegova. A vuk, medvjed i redu ne vole svoj dom, a također ni divlja svinja završili su onako kako Ježurka Ježić druge ljude, pa čak ni svoje bližnje. i završavaju oni kojima vlastiti dom Tako u knjizi vuk, medvjed i divlja ništa ne znači – ostali su bez doma, volio i branio svinja govore kako im vlastiti dom slobode, a neki i bez života. svoj dom nije važan i kako je za njih to nešto Kad smo svjesni koliko nam bezvrijedno, a ježu se obraćaju istim vlastiti dom vrijedi, znamo i da ga Piše: Ines Bošković Sorić riječima: vrijedi braniti. Ježurka Ježić bio je – Budalo ježu, bodljivi soju, spreman raditi, mirno živjeti i brani- vaki je dom svetinja i to je zar tako cijeniš straćaru svoju?! ti svoj dom. To bi svima trebao biti ono najljepše što čovjek ima. Odgovor Ježurke Ježića glasi: životni cilj. Naučimo, napokon, da Dom svakome znači život, jer – Ma kakav bio moj rodni prag, se svi mi moramo tako ponašati jer S on mi je ipak mio i drag. obrana doma je svakome sveta duž- ljudsko se biće u svojem domu osje- ća najsigurnije. Zbog toga je pravo Prost je i skroman, ali je moj, nost. Onaj tko brani svoj dom čini tu sam slobodan i gazda svoj. to na ponos svojih predaka i svojih na dom jedno od temeljnih ljudskih Vrijedan sam, radim, potomaka. Čuvanje svoga doma nije prava. bavim se lovom sramota ni zločin, premda nam mno- Branko Ćopić, prvenstveno dječ- i mirno živim pod svojim krovom. gi „naprednjaci“ žele nametnuti ta- ji pisac, promišljajući o vrijednosti To samo hulje, nosi ih vrag, kvo razmišljanje. doma napisao je Ježevu kućicu, ri- za ručak daju svoj rodni prag! Pročitajmo Ježevu kućicu i raz- movanu basnu za djecu u kojoj obra- Zbog toga samo, lude vas troje mišljajmo o njoj. Naši branitelji dali đuje važnu, uvijek aktualnu temu. čestite kuće nemate svoje. su svoje živote za dom, da mi u svo- Jednostavnim izrazom razumljivim Živite, čujem, od skitnje, pljačke jem domu možemo biti sretni i za- djeci napisao je antologijsko djelo i svršit ćete – naopačke! dovoljni, raditi za dobro sebi i svojoj koje naši stariji čitatelji vjerojatno Dakle, Ježurka Ježić brinuo se za domovini. Jer, naš dom je domovi- pamte iz svoga djetinjstva i školo- sebe i svoju kućicu. Iako je kućica na, domovina je naš dom. putopis PODSTRANSKA revija 25

anzibar je otok uz istočnu oba- Tekst i foto:Zorana Ivanković Buljan lu Afrike, u Indijskom ocea- Znu, oko šest stupnjeva južno cijele Afrike i tu su ih prodavali, a od ekvatora, površine 1464 četvorna smatra se da se godišnje tu prodava- kilometra (dužine 85 kilometara, te lo 50.000 robova. Na tom je mjestu širine 39 kilometara). U prijevodu izgrađen muzej i anglikanska kate- poslom s robljem i bjelokosti, prese- Zanzibar znači „Zemlja crnaca“ (od drala. Oltar katedrale nalazi se na lio svoj dvor iz Muskata i 1883. go- arapskog Zinjel-Barr). Sastoji se mjestu stupa srama, gdje su robovi dine tu je izgradio sultanovu palaču. od otoka zanzibarskog arhipelaga u bičevani. Većina zgrada u centru pod Nazivali su je Kućom čuda (Beitel- Indijskom oceanu, 25 do 50 kilome- zaštitom je UNESCO-a, a izgrađene Ajaib) jer je prva imala električnu tara od afričke obale. U arhipelagu su u 19. stoljeću, kad je otok, pod struju i lift. Danas je palača prena- živi oko milijun stanovnika, a veći- vlašću omanskog sultana, bio glavni mijenjena u muzej. nom su Bantu crnci. Zanzibar je bio trgovački centar u Indijskom ocea- Ulice Stone Towna uske su i kri- središte istočnoafričke trgovine, tu nu. U isto vrijeme širio se europski vidave, tako da tvore labirint pa se su prolazile brojne karavane koje su utjecaj pa je vlast Omana postupno stranac teško može snaći. Ono što ostavile traga, pa je danas tu mješa- slabjela. Da bi se smanjila i ukinula ćete sigurno primijetiti su drvena vina arapske, afričke, portugalske i trgovina robovima, Britanci i Ame- vrata na kućama, koja su svojevr- indijske kulture. Ovaj rajski otok u rikanci na otoku su osnovali kon- stan statusni simbol. Starija vrata Indijskom oceanu ponosi se djevi- zulate, ali tek pod prijetnjom bom- nastala su pod arapskim utjeca- čanskim plažama s čarobno bijelim bardiranja 1873. u najkraćem zabi- jem, četvrtasta su i imaju rezbarije pijeskom koje su okupane tirkiznim lježenom ratu (trajao je pola sata). s islamskim motivima, dok su indij- morem. Osim prirodnih ljepota koje Slave market je zatvoren, a Zanzibar ska polukružna s cvjetnim dekora- ostavljaju bez daha, ono što Zanzi- postaje britanski protektorat, sve do cijama. Među džamijama i kućama bar čini drugačijim od ostalih trop- povlačenja Britanaca 1963. godine. sa svojim visokim tornjem ističe se skih rajskih otoka njegova je bogata Zanzibarskom revolucijom 1964. katedrala sv. Josipa, dar francuskih povijest. godine Tanganjika i Zanzibar ujedi- misionara s kraja 19. stoljeća. Sve u Pretpostavlja se da su prvi sta- njuju se u Republiku Tanzaniju. gradu ima tu starinsku patinu, stari novnici Zanzibara bili Afrikanci sa Glavni grad Zanzibara je Sto- grad je stvarno star, kuće su od ko- susjednoga kopna koji su došli u po- ne Town (Kameni Grad), stari grad raljnoga kamena, kojega ima puno u trazi za većom ribom. Već u 8. sto- izgrađen u arapskom stilu. Oman- oceanu, ali je s vremenom potamnio ljeću arapski su trgovci iz današnjeg ski sultan Said je, opijen unosnim i oronuo. U središtu grada je grad- Omana plovili prema tim krajevima radi trgovine slonovačom, robovi- ma i začinima (klinčićem). Plovili su malim brodovima ručne izra- de, dhowima, koji su bili opremljeni jednim jedrom, a sva trgovina ovisi- la je o monsunskim vjetrovima. Kra- jem 15. stoljeća na Zanzibar su stigli Portugalci, koji su pretvorili otok u pomorsku bazu na trgovačkom putu prema Indiji, ali nisu ostavili dublje- ga traga. Omanski su Arapi 1698. protjerali Portugalce te je Sultanat Oman vladao Zanzibarom oko 200 godina, što je učvrstilo islam kao glavnu religiju. Prema popisima, 97 posto stanovništva je musliman- sko. U 18. i 19. stoljeću tu je bila glavna tržnica robova (slave market) koje su dovodili arapski trgovci iz 26 PODSTRANSKA revija putopis

ribe i morskih plodova. Nacional- no jelo im je pilau, riža s povrćem. Naravno, tu je i neizostavno voće: ananas, papaja, mango, banane, ko- kos, passionfruit, stairfruit i mnogo drugog egzotičnog voća predivnog okusa. Jeli smo crvene, zelene i žute banane, a oni najviše cijene kratke žute. Meni su po okusu sve slič- ne. Naravno, tu su i plodovi mora, razne vrste izvrsne ribe, škampi, ho- botnice... Zanzibar je, za razliku od ostalih rajskih destinacija poput Maldiva i Sejšela, na kojima se osim mora i prirodnih ljepota nema što vidjeti, mjesto s puno sadržaja. U svijetu je ska tržnica na kojoj se trguje raznom „jumbo“, a „pole pole“ znači samo poznat kao začinski otok, jer se tu u robom, od voća, začina, mesa, ribe polako, opušteno. Taj njihov moto povijesti živjelo od trgovine i uzgoja i odjeće. Nema hladnjaka, sve su „hakunamatata“ me je oduševio, jer začina. Posjetili smo plantažu začina namirnice na prašnjavom tlu i štan- su, iako jako siromašni, vrlo sretni i i to je bilo prelijepo iskustvo. Jed- dovima pa vas zapahnu razni miri- veseli kao da imaju sve. nostavno se izgubite u intenzitetu si. Predvečer se pojave brojni štan- Otok se nalazi na južnoj Zemlji- okusa i mirisa cimeta, klinčića, kar- dovi na kojima se pripremaju lokal- noj hemisferi, međutim, zbog blizi- damoma, đumbira, curryja, vanilije, na jela od ukusnih morskih plodova, ne ekvatora, temperaturne su razlike muškatnog oraščića, vidite kako ovi riba i rakova, do pečenih banana i u godišnjim dobima male. Prosječna začini rastu. Gledali smo kako se raznih mesnih specijaliteta, ražnjića temperatura tijekom cijele godine vodič penje na stablo kokosa viso- i kebaba. iznosi oko 26 °C, a najtoplije raz- ko 40 metara i odozgo nam je bacao Gradske ulice su kaotične i praš- doblje godine su siječanj i veljača. kokosove orahe, koje smo rascijepili njave. Promet je brz, vozi se lije- Sezona kiša traje od travnja do lip- i popili bistru tekućinu. Zatim odla- vom stranom, a uskim uličicama nja. Na put se kreće s dolarima koji zak na Prisonisland – otok koji je ne- uz pješake se provlače i motocikli se mijenjaju u tanzanijski šiling, ali kad služio kao zatvor, a sada je dom i bicikli. Sve je puno poluradnji, može se plaćati i dolarima. za divovske kornjače donesene sa štandova, prodavaonica, suvenirni- Za turiste je preporuka piti samo Sejšela. Uspješno su se prilagodile, ca. U prolazu se može vidjeti pri- flaširanu vodu, čak i zube prati može ih se hraniti i maziti, a osjećaj premanje hrane, svi su polubosi ili njom, jer njihova voda sadrži amebe je kao da dodirujete dinosaura. bosi, a djevojčice i žene imaju po- na koje su oni otporni. Jednog smo dana u rano jutro krivene glave. Ulice su pune dječice Zanzibarska je kuhinja pokupila krenuli do sela Kizimkazi na jugu otoka. Podijelili smo se u grupice u poderanim majicama s mangom u najbolje od svih kuhinja (arapske, od po pet osoba i tradicionalnim ruci koja su za nama vikala „mzun- indijske, britanske, kineske, bantu) te je spoj riže, raznih začina, povrća, jedrenjacima dhow otplovili na pu- gu“, tj. „bijeli čovječe“. Kuda god smo išli, djeci smo davali bombo- ne, olovke, bojice i neprocjenjivo je vidjeti njihove osmijehe i sreću kad ih dobiju. U Stone Townu je rođen i Freddie Mercury, frontmen grupe The Queen, i tu je danas restoran Mercury's. Na Zanzibaru se govori svahili, ali gotovo svi znaju engle- ski. Svahili je lagan jezik, zvuči za- bavno, ali jedina mantra kojom oni pozdravljaju kad nas vide je „ha- kunamatata“, fraza iz svahili jezi- ka koja označava život bez pravila, odgovornosti i briga, jednostavno afričko hedonističko načelo po či- jem motu žive tanzanijski pripad- nici plemena Masai. Pozdravlja se s putopis PODSTRANSKA revija 27

činu, do mjesta gdje se zna da pro- laze dupini u velikim jatima. Tko se boji dubine mora i akcije, nije za to. Kad smo ugledali dupine, s maska- ma i perajama skočili smo u more, te smo plivali i ronili s njima dok se nisu izgubili u daljini. Bilo je to potpuno ludo i neočekivano. To nisu zarobljeni, dresirani, pitomi dupini, ovi slobodno plivaju oceanom u za- nzibarskome moru. Jozaniforest je zaštićena šuma u kojoj živi vrsta majmuna red co- lobos. Simpatični su, može ih se fotografirati, ali većina je zaražena HIV-om pa ih se ne smije dodiriva- ti. Poseban je dio i šuma mangrova, posebnog drveća sa zanimljivim i Pripadnici plemena Masai su su nas čekali džipovi i vožnja oko jakim korijenjem, u močvarnom po- najzanimljiviji. Žive u divljim pre- 320 kilometara do nacionalnog par- dručju. djelima Tanzanije, svojim načinom ka Mikumi (površina mu je 3230 Među boljim izletima je i Safa- života i po pravilima koja se ne mi- kilometara) u kojem smo prespavali ri blue, kad smo dhowima otplovili jenjaju od davnih vremena. Odjeve- u hotelu, a rano ujutro pošli smo na na pješčani otok usred oceana, i to ni su živopisno, u crvene i naranča- safari. Vozikali smo se džipom po u određeno vrijeme, kad je oseka... ste marame, i koriste štap. Lako ih ogromnom parku s pola metra di- Sunčali smo se i ronili po koraljnim se raspoznaje po visokom rastu, spe- gnutim krovom i nailazili smo na grebenima. Tu se boravi do plime, cifičnom obliku glave i ušiju, te po razne životinje. Vidjeli smo četiri koja polako preplavljuje sve i za- vretenastim mišićima. Posao im je od big five (ovaj izraz ne označava tim otok nestane u oceanu. Scena da svoje suvenire prodaju turistima pet najvećih životinja, nego pet ži- je kao s nekog drugog planeta. Na i naplaćuju fotografiranje s njima. votinja koje je najteže uloviti, a to su kraju smo išli jesti jastoge i škam- Šetaju se po plažama, nasmijani su lav, slon, leopard, nosorog i bizon). pe netom izvađene iz mora. Pravilo i veseli, a i dobro govore engleski Bio je to nezaboravan doživljaj. je za sve izlete visoki zaštitni faktor nudeći svoju robu. Usprkos činjenici da se turizam za sunce, kape, naočale i papuče za Zadnja tri dana proveli smo na nekontrolirano i ubrzano razvija, što more. Vidjeli smo drvo baobab za safariju. Ide se trajektom do Dar-es- je prijetnja otočnom identitetu, Zan- koje se smatra da je starije od tisuću Salaama, najvećega grada Tanzani- zibar je još uvijek pravi mali tropski godina. je, a putuje se oko dva sata. Tamo raj koji vrijedi posjetiti.

Hodočašće u Jeruzalem Župa gospe u Siti hodočastila je u Svetu zemlju od 14.-21. studenog ove godine. Vođeni župnikom don Antom Vrankovićem, don Ivanom Marićem i vodičem Natašom Bulić, proveli su nezaboravan tjedan na iskonu naše vjere. Hodati Biblijskim putevima i mjestima, slušati i razmišljati o događajima koje su zapisali evanđelisti na mjestima gdje su se oni uistinu zbivali, susresti se s kontrastima vjera i kultura na relativno malom prostoru i sve to vidjeti kroz povijesne slojeve arheoloških nalaza teško je opisivo iskustvo. Treba ga doživjeti. Pojedina iskustva i doživljaje pripremit ćemo za slijedeći broj naše revije. Darijo Radović

Pogled na Jeruzalem s Maslinske gore 28 PODSTRANSKA revija povjesnice

potpuno je napušten. Od 1948. pa do 1988. godine na njemu je bio ka- zneno-popravni dom za žene. Broj ubijenih u ovim kaznioni- cama varira od službenog podatka o 431 osobe do njih 4000. Bijeg nije su izbačeni iz broda na stijene, uku- bio moguć, a ako bi poneki zatvo- Piše: Zoran Jurišić pno oko 1200 ljudi. To je označilo renik i uspio preplivati Velebitski kanal, na obali bi ga milicajci uhva- an 22. kolovoza proglašen početak osnivanja Golog otoka kao tili, pretukli ga na smrt i napisali je Europskim danom sje- strogog zatvora (robije), gdje su bili obavijest: „Utopio se.“ Stvarni broj ćanja na žrtve totalitarnih zatvarani isključivo politički zatvo- D renici. mrtvih nikada neće biti poznat. Na režima, a Goli otok je upravo to – Sv. Grgur dovodili su zatvorenike i simbol zločina jednoumnih režima: Ovaj je zatvor bio u rukama fe- držali ih godinama bez sudske pre- komunizma, fašizma i nacizma. Jer deralne vlade sve do 1956., kad pre- sude, bez evidencije o vremenu do- između tih političkih ideja, različitih lazi u nadležnost SR Hrvatske. Dok laska, odlaska, smrti. Čovjek nije po idejama, a identičnih po njihovu je bio u nadležnosti SR Hrvatske, u postojao. Samo broj. provođenju, nije bilo razlike. Za te zatvor na Golom otoku uglavnom su Hrvatsko društvo političkih za- zločinačke ideologije čovjek kao je- smještani politički zatvorenici, no tvorenika, uz potporu Vlade Repu- dinka nije postojao. „Onaj tko nije poslije su bile zatvarane osobe koje blike Hrvatske, organiziralo je u po- za nas, taj je protiv nas“, zajednička su počinile kriminalna djela (krađe, vodu ovog dana posjet Golom otoku je mantra protuljudskih ideologija ubojstva...), a ponekad i maloljetni i Sv. Grguru uz polaganje vijenaca dvadesetog stoljeća u ime kojih je delinkventi. Protivno čestoj pre- žrtvama Titova terora, kao simboli- pobijeno više od sto milijuna ljudi. dodžbi, na Golom otoku nisu robija- ma uništavanja ljudskog dostojan- A među najvećim zločincima tog li samo komunisti – pristaše Inform- stva u komunističkoj Jugoslaviji. krvavog stoljeća komunistički vođa biroa, nego i drugi politički zatvore- Vijence su položili predsjednik Hr- Tito zauzima zavidno deseto mje- nici (hrvatski, albanski, makedonski vatskog sabora Goran Jandroković, sto po broju likvidiranih političkih i drugi antikomunisti i nacionalisti). HDPZ-a te Grada Raba i Općine Lo- protivnika. To nije bio pojedinačni Zatvorenici su bili prisiljeni na par, kojemu teritorijalno pripadaju zločin „avangarde radničke klase“, a težak fizički rad u kamenolomu i ova dva otoka, a molitvu za ubijene u stvarnosti jugoslavenskih komuni- u rudnicima boksita, bez obzira na predvodio je Frane Borzić, župnik stičkih vlastodržaca, nego sustavno vremenske uvjete: ljeti na visokim Lopara. planiran režimski zločin protiv svih temperaturama, kao i zimi na hlad- Goran Jandroković u svojem je potencijalnih neprijatelja. Pa i onih noj buri. Čuvari su zatvorenike re- obraćanju naglasio: s kojima je Tito stvarao nakaradnu dovito premlaćivali i maltretirali. „Hrvatskom je narodu jako važ- državu u kojoj će biti dobro njemu i Zatvor je prestao s radom 1988., no prvo da spozna istinu o tome da njegovim poslušnicima, a u kojoj će a godinu poslije, 1989., Sv. Grgur običan narod raditi da bi onima na vlasti bilo dobro. Nakon sukoba Tita i Staljina 1948. godine jugoslavenske vla- sti osnovale su politički logor Goli otok, u koji se zatvorenike slalo uglavnom administrativnim odluka- ma, bez ikakvog suđenja. Navodi se da je o osnivanju tog logora odlučio osobno Josip Broz Tito, na prijed- log Steve Krajačića. Na Golom otoku nije bilo nase- lja sve do Prvog svjetskog rata, kad je Austro-Ugarska tu izgradila logor za ruske zarobljenike s Istočnog bo- jišta. Poslije Drugog svjetskog rata, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, 9. srpnja 1949. prva skupina kažnjeni- Oni su robijali na Golom otoku: Tomo Ereš, Jakoslav Rojnica, Tadija Zubak i ka stigla je na Goli otok, točnije, bili Želimir Crnogorac povjesnice PODSTRANSKA revija 29

Ruševine nekadašnjeg zatvora na Sv. Grguru su i fašizam i komunizam iza sebe najveći zločin komunizma bio uni- Zahvaljujem gradonačelniku općine ostavili krvavi trag. Puno je ljudi štiti ljudsko sjećanje. Jako je važno Lopar, koji je najzaslužniji za to da ubijeno, mučeno, zvjerski likvidira- da je saborsko izaslanstvo, zajedno smo danas ovdje svi zajedno, mi koji no. Ljudi su stradavali samo zato što s predsjednikom Sabora, iskazalo smo robijali za Hrvatsku uz pred- su imali drugačije političko mišlje- pijetet žrtvama koje su stradale u ju- stavnike hrvatske vlasti. Pa ako ova nje. Današnjim generacijama to je gokomunističkom sistemu, te ljudi- Hrvatska i nije onakva kakvu smo vrlo teško shvatiti, ali to se događalo ma koji su izdržavali dugogodišnje sanjali, ipak je tu. Na nama svima je, ovdje na Golom otoku i to je povi- kazne na ovom otoku. Iskoristio bih a pogotovo na mladima, da je dotje- jesna činjenica. Povjerenstvo koje bi ovu prigodu da predložim članovi- ramo da u budućnosti bude bolja.“ trebalo proučiti povijesno naslijeđe ma Povjerenstva za istraživanje po- Ispred križa na Golom otoku žu- hrvatskoga naroda i o tome izvije- vijesti da posjete ove otoke i iz prve pnik Lopara Frane Brozić pomolio stiti javnost trebalo bi jasno ukazati ruke čuju istinu od uznika koji su se za sve mučenike i žrtve, blagoslo- na zločinački i totalitarni karakter i robijali. Oni su ovdje sanjali svoje vio ih i izmolio Pokoj vječni. fašizma i komunizma, kako bi pre- snove o slobodi i dosanjali slobod- U delegaciji su bila i četvorica stale dnevnopolitičke rasprave oko nu Hrvatsku. Sretan sam što među političkih zatvorenika koji su robo- toga i kako bismo onemogućili da nama još imamo živih koji su pod- vali na Golom otoku: Želimir Crno- se to ikad više ponovi. Jer sloboda nijeli teške robije na Golom otoku. gorac (od 1959. do 1962.), Jakoslav i demokracija nisu došle same po Rojnica (od 1978. do 1981.), Tadija sebi, za njih je tisuće ljudi dalo svoje Zubak (od 1957. do 1961.) i Tomo živote, pa i ovdje na Golom otoku. Ereš (od 1960. do 1962.). Njihova Ti ljudi danas zaslužuju svako po- zajednička izjava bila je da su, eto, štovanje.“ preživjeli sve tegobe, muke i robije Predsjednik HDPZ-a Marko u životu (Crnogorac je još tri godi- Grubišić kazao je: ne robijao u drugim kazamatima, „Danas ovdje obilježavamo žrtve Ereš još 18 godina i Zubak još četi- svih totalitarnih režima, a u ovom ri godine), ali sretni su što napokon slučaju žrtve jugokomunističkog imamo svoju slobodnu hrvatsku dr- sistema. Odabrali smo simbolično žavu, a onaj zbog kojega su robijali mjesto, na kojem je izvršen zločin već odavno je pod zemljom, jednako nad čovjekom. Negdje piše da je Spomen obilježje na Sv. Grguru kao i država koju je vodio. 30 PODSTRANSKA revija povjesnice

Piše: Ivana Mogić, Z. Jurišić

ana 21. srpnja ove godine u Trnbusima je održana kome- Dmoracija, uz polaganje vije- naca i svetu misu koju je predvodio don Željko Marić, ravnatelj Katolič- kog školskog centra Petar Barbarić u Travniku, za hrvatske gerilce iz sku- pine Feniks, a posebno za dvojicu od njih, Ambroza Andrića i Pavla Vegara, koje su upravo na tome mjestu prije jatno su bili informiraniji nego mi u formiran pedesetih godina prošlog 45 godina ubili pripadnici jugosla- Jugoslaviji, moglo misliti da će uspje- stoljeća, u tajnosti, u Jugoslaviji kad venskih sigurnosnih službi. Vijence ti dignuti ustanak u narodu kojemu je šef Udbe bio Aleksandar Ranko- su položili članovi obitelji poginulih, je ubijen duh, narodu u kojem vlada vić, da je HRB zapravo prava tvore- izaslanstvo Splitsko-dalmatinske žu- jedino strah? Što je to tjeralo te ljude vina Udbe. Infiltrirani „udbaši“ među panije, veliki poljički knez Petar Ro- da idu u sigurnu smrt? Je li moguće hrvatskim su izbjeglicama formirali dić, te udruge iz Domovinskog rata: da nisu znali da idu u sigurnu smrt, da ogranke HRB-a u svim zemljama u Hvidra iz Splita, Omiša i Podstrane, od jadnog i duhovno ubijenog hrvat- kojima su postojali hrvatski izbjegli- Udruga veterana 141. brigade i drugi. skog naroda ne mogu očekivati podrš- ce (emigranti). Mreža jugoslavenske Komemoraciji su nazočili brat Jerko i ku? Što ih je tjeralo naprijed? Ideali? Udbe, za koju kaže da joj pripadaju i nećakinja Keti Vučak pokojnoga Pa- Jesu li svjesno išli u smrt kao žrtvena pojedini članovi HRB-a, kao njezina vla Vegara, te časna sestra Bernardina janjad? Jesu li bili budale, uvučeni stvarna tvorevina, dospjela je u najdu- Crnogorac, sestra Stjepana Crnogor- od nekoga u klopku? Nije nam bilo blje pore hrvatskog izbjeglištva. Ju- ca, kojega je Udba otela i likvidirala jasno, a sve nas je tjeralo da tražimo goslavenska je Udba osnovala 20-ak „zbog suradnje s ustaškom emigraci- odgovor, odnosno logično objašnjenje tzv. Hrvatskih političkih organizacija jom“ u ljeto 1972. godine te don Anto njihova motiva i svijesti o situaciji u među Hrvatima širom svijeta. Prema Jelić, župnik u Sarajevu i don Tihomir zemlji i narodu prilikom njihova upa- Ružičinu kazivanju, stvarni cilj HRB- Jurčić, župnik iz Trnbusa.. da u Jugoslaviju. a bio je da se terorističkim nasiljem I 45 nakon ovog događaja Jerku Božo Vukušić napisao je doku- hrvatski narod prikaže svijetu kao zlo- Vegaru i Bernardini Crnogorac pote- mentarnu knjigu Hrvatsko revoluci- činački i teroristički. Sama Udba bila kle su suze. onarno bratstvo – Rat prije rata, u je pod zaštitom svjetskih moćnika koji Bez obzira na različite „službene“ kojoj se bavi i tematikom Bugojanske Hrvatsku nikada nisu željeli, posebno verzije objašnjavanja akcije Feniks, i skupine, njihovim organiziranjem, ne slobodnu, samostalnu i suverenu. danas, nakon 45 godina, postavlja se motivima i tijeku događaja nakon nji- Udba, koja je preko vodstva HRB- ključno pitanje: zašto su pripadnici hova upada u Jugoslaviju 1972. godi- a, nadalje govori Ružica, manipulirala hrvatske emigracije odlučili provesti ne, kao i događajima koji su prethodili „bugojancima“, imala je za cilj da bu- akciju Feniks kad su svi pokazatelji tome i bili, na neki način, poticaj da gojanskom akcijom izazove proganja- nakon sloma hrvatskog proljeća govo- se sve to ubrza. No, ta knjiga, pisana nje Hrvata širom svijeta, a najviše u rili da je ta akcija mogla završiti jedi- po „dostupnim“ dokumentima iz arhi- Jugoslaviji. Nadalje, njihov je cilj bio no onako kako je i završila? Jer, go- ve Udbe, ne čini se vjerodostojnom i poniziti Hrvate, slomiti im duh slobo- dinu dana prije, dakle 1971., dogodio uvjerljivom, pogotovo jer su njezini de i ubiti u njima nadu i vjeru u hrvat- se slom tzv. hrvatskog proljeća, što je zaključci suprotni zdravorazumskim i sku državu. Za umorstvo Bugojanske unijelo strah u hrvatski narod, ubilo logičkim razmišljanjima. Puno istini- skupine, za masovna ubojstva, pro- im duh, volju i svaku nadu u slobodu tijom verzijom priče o HRB-u i Bu- ganjanja i teroriziranja običnih hrvat- i suverenu državu Hrvatsku. Hrvat- gojanskoj skupini čini se objašnjenje skih ljudi nisu krivi svi Jugoslaveni, ski je narod nakon hrvatskog proljeća Ružice Andrić, supruge i udovice Am- niti svi komunisti, nego izabrana elita 1971. bio duhovno mrtav, beznadan i broza Andrića, koja je nakon neuspje- jugoslavenskih komunista i njihovih ustrašen progonima i zatvorima, po- ha akcije Feniks zbog svojih stavova, agenata, koji su bili specijalno izabra- litičkom i policijskom čistkom svih odbačena od svih, teškom mukom ot- ni i istrenirani za ove zločine. Svi su onih koji su u Hrvatskoj tražili bilo hranila obitelj. oni bili plaćenici podzemnih interna- kakve promjene, pa i one na razini ko- Ružica Andrić kaže da je HRB for- cionalnih sila. Njihova propaganda munističkog učenja. malno (i javno) osnovan u Sydneyu želi lansirati u javnost svoju „istinu“ Kako je devetnaest odraslih ljudi 1961. godine, međutim, da je prava navodeći da su „bugojanci“ otišli u koji su živjeli u inozemstvu i vjero- istina to da je HRB zapravo stvarno akciju znajući da će biti ubijeni. To su povjesnice PODSTRANSKA revija 31 laži! Ružica ističe: „Bugojanci su bili No, vratimo se na neke detalje ak- odredbe o nadležnosti sudova, kako svjesni da idu u rat! Očekivali su da cije Feniks. Devetnaest komandosa stvarne, tako i mjesne, ostale su u os- će neki od njih i poginuti, ali nikad, HRB-a ušlo je lipnju u Jugoslaviju novi neizmijenjene. Prema tome, ako nikad nisu sumnjali, niti očekivali da iz Austrije, otevši kamion i vozača u su kaznena djela učinjena na područ- će svi biti poubijani!“ Akciju Feniks Sloveniji koji ih je odvezao na planinu ju nadležnosti određenog suda, u tom trebali su predvoditi Jure Marić, Fra- Radušu kod Uskoplja. Vozača su pu- je slučaju za suđenje u tom predmetu njo Peričić i Marko Mudronja. Peričić stili i on ih je odmah prijavio milicij- nadležan sud na čijem je području dje- i Mudronja dezertirali su iz skupine skim službenicima. Krenula je hajka, lo učinjeno, tim prije ako su se okriv- na jugoslavensko-austrijskoj granici, u prvom sudaru jedinice specijalaca ljenici i predali na području nadležno- a Marić se nije ni pojavio. Peričić je ubijaju četvoricu komandosa, ostali se sti istog suda. U obzir se može uzeti naveo da je star za tu akciju, a Mu- u tri skupine razilaze. Vidjevši da su da je netko od stranaka u postupku dronja da se iznenada razbolio. Po Pe- izdani i izigrani, pokušavali su spasiti zatražio delegaciju mjesne nadležno- ričićevoj zapovijedi, članovi skupine goli život. No, službe SUP-a, rezervi- sti drugog stvarno nadležnog suda, što Feniks su ad hoc izabrali među sobom sta i drugih komunističkih agitatora je također moguće prema odredbama vodstvo, i to su bili braća Ambroz i dignute su na najviši stupanj priprav- ZKP-a, ali u tom slučaju sude suci Adolf Andrić. Članovi skupine otišli nosti, te nastavljaju bjesomučnu haj- delegiranog suda, a ne, kao u ovom su u akciju uvjereni od vodstva HRB- ku. Jedan za drugim komandosi ginu. kaznenom predmetu, da okrivljenici- a da je hrvatski narod spreman za Pavao Vegar i Ambroz Andrić ubijeni ma Horvatu, Keškiću, Vlasnoviću i ustanak, no povijesna je činjenica da su u Trnbusima 21. srpnja 1972. go- Pavloviću, na „delegiranom“ sudu – je vodstvo HRB-a, s njihovim stranim dine, a tri dana poslije, 24. srpnja, u sudi vijeće mjesno nadležnog suda?! suradnicima, zapravo uvelo Bugojan- Ogorju su ubijeni Ilija Glavaš, Filip Možda su u SFRJ postojali i neki dru- sku skupinu u zamku. Bešlić i Stipe Ljubas, Petar Bakula gi procesni zakoni različiti od ZKP-a Ružica se nadalje osvrće i na Đor- kao ranjenik se predao, a poslije toga koji su regulirali rad vojnih sudova i đa Ličinu i njegovu knjigu Dvadeseti je bio likvidiran (po nekim očevici- po kojima bi ovako suđenje bilo mo- čovjek. Naime, Đorđe Ličina je napi- ma, živ bačen iz helikoptera). Četvo- guće, što u najmanju ruku zvuči čud- sao knjigu o Bugojanskoj skupini u rica „feniksovaca“: Mirko Vlasnović, no, ali ovdje se postavlja još jedno kojoj govori da je osim devetnaesto- Đuro Horvat, Vejsil Keškić i Ludvig vrlo važno pitanje: je li okrivljenicima rice postojao još jedan, dvadeseti član Pavlović, nakon predaje jugoslaven- Horvatu i drugima za kaznena djela – dvadeseti čovjek, po kojem njegovo skim milicajcima nisu likvidirani kao koja im se stavljaju na teret trebao su- djelo nosi naslov, a koji je zapravo njihovi suborci. Njima se poslije sudi diti Vojni sud, ili pak redovni sud? Na- izdao „bugojance“. Govoreći o knjizi i sva četvorica su osuđena na smrt- ime, okrivljenici nisu bili vojna lica, Đorđa Ličine, po kojem je postojao nu kaznu, s tim da je kazna Ludvigu nego civili, a niti je SFRJ u to vrijeme dvadeseti čovjek – izdajnik cijele sku- Pavloviću, kao mlađem punoljetniku bila u ratnom stanju da ovoj četvori- pine, Ružica kaže da je to zapravo bio (navršio je bio tek 20 godina) zami- ci „terorista“ sudi Vojni sud! Dakle, Jure Marić, te da opis tog dvadesetog jenjena kaznom od 20 godina strogog postavlja se pitanje i stvarne i mjesne čovjeka u tom djelu po svemu odgo- zatvora. nadležnosti suda! vara njemu. Po sadržaju knjige da se Posebno je dvojben kazneni postu- Prema ZKP-u, povreda odredbi zaključiti da je Jure Marić (u knjizi pak koji se vodio protiv ove četvori- o stvarnoj nadležnosti suda spada u nazvan Martin Juriša) zapravo izdaj- ce „feniksovaca“: Horvata, Keškića, bitne povrede odredaba o kaznenom nik i on je taj dvadeseti čovjek. Vlasnovića i Pavlovića. Za osobe koje postupku, na koje svaki sud mora Rezime kazivanja Ružice Andrić se imalo razumiju u pravo i tijek ka- paziti po službenoj dužnosti. Pa ako bio bi da je istina sljedeća: vodstvo znenog postupka postavlja se pitanje u postupku postoji takva procesna HRB-a zavelo je i uvelo mlade Hrvate zakonitosti postupka. Informacije o povreda, presuda koja je donesena u u jugoslavensku zamku. Bugojanska bitnim elementima postupka dostupni takvom predmetu po žalbi ne može akcija bila je potrebna jugoslaven- su na internetu. opstati, nego mora biti ukinuta! Tako skom režimu da ima opravdani razlog Dakle, u konkretnom kaznenom se ovdje nameće pitanje je li moguće za proganjanje Hrvata. Bugojanska predmetu prvostupanjsku presudu da je svim sucima u tom postupku, skupina bila je zavedena na prijevaru, izreklo je sudsko vijeće nadležno za svim sudionicima postupka, tužite- po vodstvu HRB-a, i uvedena u jugo- Vojnopomorsku oblast u Splitu, kojeg lju, braniteljima, drugostupanjskom slavensku zamku, a onda – likvidira- je predsjednik bio sudac Aleksa Bilan, sudu, promakla ta činjenica stvarne na! Ali je Udba akcijom Feniks učinila budući da su se okrivljenici predali na nenadležnosti suda?! Ili je bilo bitno još jednu, za nju bitnu stvar. Smjenom području za koje je nadležna Vojnopo- da se što prije proglasi prvostupanjska Rankovića s čelnog mjesta, te slomom morska oblast, a djela su učinili (ako presuda, kojom se okrivljenici pro- hrvatskog proljeća ugled Udbe i potre- su išta učinili?!) na teritoriju navedene glašavaju krivima; da im se odmjeri ba za njom u komunističkoj Jugoslavi- sudske nadležnosti. Međutim, presuda tada najstroža kazna – smrtna kazna; ji gubila je na važnosti. Vrhuška Udbe je izrečena u Sarajevu i navedeno je da se u drugostupanjskom postupku pobojala se za sebe i svoje interese. vijeće izreklo presudu kao vijeće suda što prije potvrdi prvostupanjska pre- Ovakva oružana akcija na teritoriju Sarajevske vojne oblasti. suda i, po pravomoćnosti presude, što Jugoslavije „pokazala“ je partijskim Ova je činjenica zbunjujuća i ne prije izvrši; da se okrivljenicima što dužnosnicima da je Udba prijeko po- uklapa se u odredbe Zakona o kazne- prije oduzme „ustaški i teroristički“ trebna. Nakon nje nitko više nije rad nom postupku (dalje: ZKP), premda je život, bez obzira na povrede odredaba Udbe dovodio u pitanje, ona je postala ZKP koji se tada primjenjivao na po- o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti suda, država u državi, ona je stvarno vladala dručju SFRJ zapravo akceptirani ZKP bez obzira na bitne povrede odredaba Jugoslavijom, a što se tiče Republike koji se, uz određene izmjene i dopu- kaznenog postupka? Hrvatske, Udba i njezini nasljednici i ne u skladu s vremenom, i danas pri- O tome kakva je hajka provedena danas upravljaju Hrvatskom. mjenjuje u Republici Hrvatskoj. No, protiv hrvatskih emigranata, s koli- 32 PODSTRANSKA revija povjesnice

moglog Ambroza Andrića, koji je bio nad Đurom Horvatom, Vejsilom Keš- potpuno iscrpljen i nemoćan. Tada je kićem i Mirkom Vlasnovićem. No, šofer pucao u njega i ubio ga. Nakon sve je jasno ako se uzme u obzir izjava pogibije u Trnbusima, tijelo njezina druga Tita prije početka suđenja, koji brata Ambroza bilo je prevezeno na kaže: „Njima ćemo suditi kako treba i Patologiju u Vojnu bolnicu u Splitu, zna se kakav treba biti rezultat toga!“ gdje je obdukciju tijela obavio liječnik Međutim, time akcija Feniks nije J.M. (podaci poznati autoru) ili je bio završila. Godinama poslije Udba je samo nazočan za vrijeme obdukcije. zatvarala, osuđivala i likvidirala broj- Protiv ovog šofera, ubojice nje- ne Hrvate, suradnike i pomagače ove zina brata, Marija Mikac je nakon akcije, tako da se stvarni broj žrtava Domovinskog rata, u već suverenoj u ovoj akciji ne zna, a vjerojatno se Republici Hrvatskoj, pokrenula ka- nikada neće ni doznati. Ako se na po- zneni postupak, podnijevši kaznenu pis žrtava uvrste i vojnici Teritorijalne prijavu nadležnom Državnom odvjet- obrane, uglavnom Hrvati, popis je još Spomen ploča Pavi Vegaru i Alojzu ništvu zbog kaznenog djela ubojstva. porazniji. Andriću u Trnbusima Prethodno je bila upozorena od svo- Ludvig Pavlović odležao je kom- jeg odvjetnika da, s obzirom na pro- pletnu kaznu, 20 godina zatvora, od kom su mržnjom pripadnici milicije tek vremena od počinjenja djela do i komunistički zanesenjaci lovili „te- čega osam godina samice. Dana 23. trenutka podnošenja kaznene prija- prosinca 1990. godine privremeno je roriste“ navest ćemo jedno svjedočan- ve, zbog nastupanja zastare, kaznena stvo čovjeka čije ime zbog razumlji- pušten iz zatvora Srijemska Mitrovica prijava vrlo lako može biti odbačena. na odsluženje zatvorske kazne u hrvat- vih razloga ovdje prešućujemo: „Am- Međutim, Marija Mikac je ustrajala i skim zatvorima. Uključio se u obranu broz Andrić ležao je ubijen u jednom podnijela je kaznenu prijavu Županij- RH, da bi 18. rujna 1991. „poginuo“ jarku, a Pavao Vegar je mrtav ležao skom državnom odvjetništvu u Spli- u insceniranom napadu na vojnu ko- na jednoj livadi. Ravnatelj Osnovne tu. Kaznena prijava bila je odbačena lonu JNA, i to od „hrvatske“ ruke, od škole u Trnbusima (podaci poznati zbog zastare (što se moglo i očekivati, autorima članka) zahtijevao je da se s obzirom na prethodno rečeno!), no strane pripadnika Udbe u Studenim na toj livadi, oko mrtvog tijela Pavla Marija Mikac navodi da je u rješe- Vrilima iznad Posušja. Za ovu tvrdnju Vegara, okupe djeca iz osnovne škole nju kojim se odbacuje bilo navedeno imam nekoliko svjedoka, no naravno kako bi im kazao kako završavaju i što da je za kazneno djelo kojim se tereti da njihova imena ovdje neću navesti. zaslužuju državni neprijatelji i ustaše, osumnjičenik nastupila zastara, te da Trebalo je zamesti svaki trag o djelo- kakav je bio Pavao Vegar. Nakon krat- nema dokaza za počinjenje navedenog vanju Udbe kroz HRB i akciji Feniks, kog govora, iznenada, neočekivano, kaznenog djela. Nadalje, ona navodi a Ludvig je previše toga znao. pred školskom djecom, ravnatelj je u (a njezini su navodi dostupni preko U svakoj normalnoj državi de- mrtvo tijelo Pavla Vegara ispalio rafal interneta) da je u potpisu tog rješenja vetnaest boraca za njezinu slobodu i iz automatskog oružja i kod djece iza- neovisnost imalo bi status heroja. U zvao šok. Vidjevši taj užas i prskanje bilo navedeno ime zamjenice župa- nijskog državnog odvjetnika u Splitu Hrvatskoj oni su teroristi i zločinci. krvi svud uokolo, djeca su počela vri- Zato i nije čudno da se ovogodišnja štati, plakati i povraćati, a mnoga su M.M. (podaci također poznati autoru). Dalje, postavlja čisto ljudsko i logično komemoracija u Trnbusima, kao i sve još dugo od straha i šoka imala razne druge dosadašnje, održava pod pokro- druge psihosomatske posljedice.“ pitanje: kako je moguće da upravo za- mjenica županijskog državnog odvjet- viteljstvom rodbine poginulih, brani- Prema saznanju i kazivanju Mari- teljskih udruga ili lokalnih i crkvenih je Mikac, starije sestre braće Andrić, nika M.M. navodi da nema dokaza za djelo koje se osumnjičeniku stavlja na zajednica. Od službenih predstavnika koja je nakon događaja 1972. godine samo je Splitsko-dalmatinska župani- čitav svoj život tragala za istinom o teret kad je upravo njezin otac, kao ja poslala svojeg izaslanika da položi pogibiji svoje braće, proizlazi da je liječnik u Vojnoj bolnici u Splitu, te vijenac na spomen-obilježje Pavi Ve- njezin brat Ambroz Andrić nakon puc- davne 1972. godine bio nazočan ob- garu i Ambrozu Andriću. njave u Trnbusima bio ranjen i teško dukciji tijela pokojnog Ambroza An- pokretan. Iz Omiša su stigli pripadnici drića, pa je stoga mogao utvrditi da se Istina o hrvatskim emigrantima, Teritorijalne obrane, među kojima je u konkretnom slučaju radi o ubojstvu? njihovoj borbi za slobodu hrvatskog bio i jedan visoki općinski i politički Bez obzira na odbacivanje kaznene naroda i stvaranje suverene Republi- rukovodilac koji je na mjesto doga- prijave i prethodno upozorenje njezi- ke Hrvatske još je prekrivena velom đaja stigao službenim vozilom sa šo- na odvjetnika o osnovanosti prigovora tajne, poluistina i mitova. Za to smo ferom. Stigavši na mjesto događaja, zastare, Marija Mikac željela je pokre- krivi i mi koji smo obranili Hrvatsku ovaj rukovodilac je zajedno s ostalim nuti ovaj kazneni postupak da bi čitav od velikosrpske agresije, ali je nismo pripadnicima Teritorijalne obrane od- slučaj koliko-toliko dobio na važnosti. obranili od domaćih izdajica. Naiv- mah otišao u akciju, dok je njegov Puno toga nelogičnog samo izlazi no smo vjerovali da njih nema ili da šofer ostao sjediti u automobilu, če- na vidjelo. Jer, „zaklela se zemlja raju nisu opasnost za domovinu. Nažalost, kajući da akcija završi. Opreza radi, da se sve tajne doznaju“. Jasno je i to hrvatski je narod u svojoj dugoj po- šofer je dobio pištolj da se u slučaju da je i suđenje četvorici preživjelih vijesti previše puta bio naivan pateći iznenadnog napada terorista zaštiti. okrivljenika, Vlasnović – Horvat – od kolektivne zaboravnosti, ništa ne Bila je noć. Nakon izvjesnog vreme- Keškić – Pavlović, bio državni igro- naučivši od svojeg gorkog povijesnog na, šofer je čuo kako u grmlju nešto kaz. Koji je trebalo što prije okončati. iskustva... Izgleda da dicta koja glasi šuška. Kad je pogledao da vidi što je Suđenje je počelo krajem 1972., a već „Historia magistra vitae est“ u hrvat- to, na tlu je ugledao ranjenog i izne- u ožujku 1973. izvršena je egzekucija skom narodu nema nikakvog učinka. duhovnost PODSTRANSKA revija 33 PRVI SVJETSKI DAN SIROMAŠNIH riječi i pouci? I jedan i drugi nauk Piše: Nives Matijević (evanđeoski i socijalni) mogu biti iromasi nisu problem, nego besplodni, „mrtvi“, bez djela... i, od njih možemo naučiti bit unatoč tomu, ostati uzvišeni, ideali- Evanđelja – jedna je od mi- zirani, kao najpoželjniji oblici živo- S ta u ljudskoj zajednici. Čini se da bi sli koju možemo pronaći u Papinoj poruci u povodu prvog Svjetskog za društvenu angažiranost vjere bilo dana siromašnih, koji je obilježen veliko osiromašenje kad bismo nje- 19. studenog 2017. godine. Kao što zino opravdanje i utemeljenje tražili je napisao u apostolskom pismu Mi- samo u riječima, u nauku – svetopi- sericordia et misera, na Svjetski dan samskome ili crkvenome. Teško je siromašnih Crkva će „promišljati o razmišljati, iako je lako nazrijeti za- tomu da se siromaštvo nalazi u srcu ključak, što bi u današnjemu svijetu Evanđelja i da je nemoguća društve- ostalo od vjere i evanđelja da Crkva na pravednost i mir sve dok nam La- počiva samo na nauku, na katehezi i zar kuca na vrata vlastite kuće“. na propovijedanju o ljubavi. Bio bi U dokumentu naslovljenom Lju- to još samo jedan nauk među toliki- ma u svijetu. bimo, ali ne riječima, nego djelima, poput sv. Franje pozvani približiti Socijalna zauzetost kršćana u papa Franjo podsjetio je na riječi se siromasima, susresti ih, pogledati našem se društvu prepoznaje kroz „ljubljenog učenika“ Ivana, koji u ih u oči, zagrliti ih i dopustiti im da različite oblike skrbi za potrebite. svojoj poslanici piše: „Dječice, ne osjete toplinu ljubavi. ljubimo riječju i jezikom, već dje- Svako nabrajanje zahvatilo bi tek Papa je nadalje istaknuo da je lom i istinom“ (1 Iv 3,18). Te rije- neznatni dio posvjedočene ljubavi današnjem svijetu teško jasno pre- či predstavljaju imperativ koji ni jer samo mali dio kršćanskoga zau- poznati siromaštvo. A opet nas ono jedan kršćanin ne može zanemariti. zimanja biva obuhvaćen projektima, svakodnevno izaziva na tisuće na- Nas se kršćane mjeri po konkretnim akcijama ili institucionaliziranim čina, na licima obilježenima trplje- djelima, a ne po ispraznim riječima oblicima solidarnosti i skrbi (npr. njem, marginalizacijom, ugnjeta- koje često prelaze preko naših usa- kroz Caritas, na različitim razina- vanjem, nasiljem, mučenjem i uta- na. Sveto pismo svjedoči nam da je ma). Kršćanska nastojanja oko djela mničenjem, ratom, oduzimanjem upravo to bila jedna od temeljnih ljubavi pozvana su trajno njegovati slobode i dostojanstva, neznanjem i točaka Crkve od njezinih početaka. autentičnost kršćanske ljubavi, koja nepismenošću, zdravstvenim hitnim Prvi su kršćani stupili „na scenu se ne identificira s ljudskim suosje- slučajevima i nezaposlenošću, trgo- svijeta“ služenjem siromaha. Tako ćanjem, nego s Kristovom ljubavlju, nam Djela apostolska očituju da su vinom ljudima i ropstvom, egzilom, iskušenom u sakramentu ljubavi. oni među sobom dijelili sve što su krajnjom bijedom i prisilnom mi- Čini se da mnogim našim karitativ- posjedovali. Nije riječ o retoričkoj gracijom. Siromaštvo ima lice žena, nim akcijama nedostaje takvoga sa- formulaciji, nego je sv. Luka opisao muškaraca i djece koje se izrabljuje, kramentalnoga nadahnuća, pa se nji- praksu prvih kršćana – napomenuo te koje gazi izopačena logika moći ma ne uspijeva postići rast u ljubavi, je papa Franjo. i novca. nego samo pomoć potrebitima. No, bilo je i vremena – upozorava Svjedočenje vjere i evanđeoska Papa Franjo pozvao je čitavu Cr- Papa – kada kršćani nisu u potpuno- angažiranost u društvu – u zajednici kvu, kao i muškarce i žene dobre vo- sti slijedili taj poziv, nego su usvojili vjernika i u široj društvenoj zajed- lje, da na taj dan svoj pogled usmje- ovosvjetski način razmišljanja. Ipak nici – poimaju se kao pokazatelji re prema svima onima koji pružaju je Duh Sveti od početaka Crkve pa životnosti vjere. Iza poziva na so- svoje ruke te traže našu pomoć i so- sve do danas podizao muškarce i cijalnu zauzetost Kristovih vjernika lidarnost. Taj dan predstavlja poticaj žene koji su na različite načine po- stoji misao koja se dade izvesti iz vjernicima da reagiraju protiv kul- svetili svoje živote službi siromaha. evanđeoskoga govora o ljubavi, iz ture odbacivanja i otpada, te da pri- Papa Franjo je tako posebno ista- primjera Kristova čovjekoljublja ili hvate kulturu susreta. Svi ljudi, neo- knuo sv. Franju Asiškog, koji se nije pak iz novozavjetne pouke o vjeri visno o svojoj vjerskoj pripadnosti, zadovoljio time da gubavce zagrli te koja je mrtva bez djela (Jk 2,14–26). pozvani su na otvorenost i dijeljenje im daje milostinju, nego je odlučio No, je li socijalni nauk Crkve ute- sa siromasima konkretnim djelima živjeti s njima. Današnji su kršćani meljen samo u nauku evanđelja, na solidarnosti i bratstva. 34 PODSTRANSKA revija sport

ke. Igrač Stipe Jelić proglašen je naj- boljim igračem i strijelcem turnira. Seniorska ekipa Mislava u novu sezonu u Trećoj ligi ulazi znatno po- mlađena, ali s ciljem da budu u vrhu lige, tj. među četiri ekipe kako bi igrali Ligu za prvaka. Mlađe kategorije igraju u svojim međužupanijskim ligama, u kojima postižu zapažene rezultate.

JEDRENJE I SPORTSKI RIBOLOV JK Podstrana tijekom ljeta orga- nizira Kup Hrvatske u jedrenju na dasci – disciplina slalom. Sudjeluju na regatama po Jadranu (Bol, Pag...), a sudionici su i tradicionalne Mrduj- Sport u Podstrani ske regate. Na windsurfing regatama NOGOMET I MALI NOGOMET Malonogometni klubovi iz Pod- zapažene rezultate postižu njihovi NK Union sklopio je ugovor o strane dobro su započeli novu sezo- članovi Ante Berlengi i Mark Gan- poslovno-sportskoj suradnji s NK- nu u svojim ligama. čević. om Primorac iz Stobreča i sada, za- Veterani Podstrane nakon odigra- JK Strožanac je organizirao jedno sa svojim mlađim kategorija- nog šestog kola prve veteranske lige Dječju ljetnu školu jedrenja – klasa ma, postižu dobre rezultate. na vrhu su tablice. optimist. Ovog ljeta na malonogometnom Također treba istaknuti i dobar SRK Porat organizirao je klup- turniru u Podstrani nastupilo je nešto početak mladih igrača koji nastupaju sko natjecanje u lignjolovu, dok je manje ekipa od očekivanog broja, ali za MNK Strožanac, a od ove godine DŠR Strožanac organizirao Otvore- raduje prijava mlađih ekipa. Pobjed- imaju novog voditelja, Joška Budi- no natjecanje u lignjolovu s velikim nik turnira je ekipa Madunić bus. mira, kojemu želimo puno uspjeha. brojem sudionika iz Podstrane i bli- Od domaćih ekipa, MNK Strožanac MNK Bili 9 također je uspješno že okolice. odigrao je dobar turnir dospijevši u startao u novoj sezoni u Trećoj split- BORILAČKI SPORTOVI četvrtfinale, dok ostale domaće eki- skoj ligi. pe na turniru nisu imale zapaženu JK Tempo, nakon priprema za ulogu. KOŠARKA novu sezonu, sudjeluje na turniru u U veteranskom dijelu turnira eki- KK MISLAV ovog je ljeta su- Makarskoj, gdje njihovi borci ostav- pa CB Porat Podstrana obranila je djelovao na međunarodnom turniru ljaju dobar dojam. prošlogodišnje drugo mjesto. Bolja za kadete (godište 2002.) i u konku- Ostali borilački klubovi (boks, od njih bila je ekipa Desetka, s pro- renciji šest momčadi osvojio je prvo kickboxing) veću pažnju posvećuju vjerenim imenima splitskog malog mjesto. Osim hrvatskih, sudjelovali osiguranju boljih uvjeta treniranja nogometa. su i klubovi iz BiH, Italije i Slovač- nabavljajući opremu i nove rekvizite za svoje članove.

OSTALO I na kraju spomenimo vrijedne rezultate naše Ivane Prižmić u pli- vanju. Na natjecanju Jadran Grand Prix Ivana Prižmić osvojila je zlat- nu medalju u disciplini 200 metara slobodno. Na 45. međunarodnom plivačkom mitingu Mladost 2017. Ivana je disciplinu 200 metara lep- tir otplivala s rezultatom 2:24:97 i osvojila treće mjesto u juniorskoj i apsolutnoj kategoriji. Nogomet se igrao na „Brajičić ledini“ u Staroj Podstrani (fotografija iz 1950.) Ante Milković sport PODSTRANSKA revija 35 PERUN u planinama

Piše: Petar Čorić

tezao sam s predajom ovog teksta koliko sam god mo- Ogao. Malo je nezgodno od- govoriti na pitanje: „Što je Planinar- sko društvo Perun radilo ove godi- ne?“, a mi u špici sezone. Jer, plani- narska sezona ovdje počinje vikend poslije prve ozbiljne kiše, i upravo Je li netko iz vašeg kluba osvo- smo se zagrijali na radnu tempe- Piše: Zoran Jurišić jio neku medalju? raturu. Za ilustraciju, dva vikenda – Naravno! Naš član Ante Berlen- prije nastanka ovog teksta gotovo edriličarski klub Podstrana kompletno članstvo osvajalo je vrh osnovan je prije trinaest godi- gi ove je godine osvojio treće mjesto na Dinari, dok su ostali imali radnu na na inicijativu zaljubljenika u na Prvenstvu Hrvatske, a trenutno je J vodeći u Kupu Hrvatske. U ženskoj akciju. Vikend nakon toga jedna je jedrenje Marca Guertsa, koji je tada ekipa četiri dana švrljala po Tro- došao živjeti u našu općinu. Svih konkurenciji Katarina Pelivan osvo- glavu i oko njega, druga je osvajala ovih godina klub aktivno radi, po- jila je treća mjesta na Prvenstvu i u najviši vrh Hrvatske – Sinjal, treća najviše s mladima, kroz škole jedre- Kupu Hrvatske. I po broju članova i po plasmanu sportskih jedriličara je penjala novu feratu u Omišu, a nja na dasci i škole jedrenja, a uz to na natjecanjima trenutno smo naj- četvrta čistila Hrastovinu. I još smo je već nekoliko godina organizator uspješniji klub u Hrvatskoj. Osim imali predstavnika na biciklijadi na brojnih regata na državnoj, pa i na toga, u klubu djeluju i natjecatelji Hvaru. Tko zna gdje ćemo sve osva- međunarodnoj razini. Što su radili u kite surfingu te katamaranu, kao i nuti dok ovaj tekst dođe do čitatelja. ovog ljeta, kazao nam je tajnik kluba dvojica jedriličara na krstašima, od No, odnekud moramo krenuti, pa Slaven Matković. kojih je Nikola Aljinović kao član zašto ne otpočetka. Godina je kre- – U okviru sredstava koje dobi- posade bio sedmi na Mrduji. nula standardno, malo izleti, malo vamo od lokalne uprave, trudimo Čestitam! Ovo je sigurno za- čišćenje Hrastovine (što se pokazalo se rad podići na što višu razinu. pažen rezultat za koji je potreban ključnim nešto kasnije), obnavljanje No, jednako tako trudimo se privu- velik rad, prvenstveno s mladima. staza, prijevoz materijala na buduće ći nove članove, pogotovo mlade. Koliko je tome pridonijelo i prese- sklonište. Početkom proljeća dobili Tako svake godine u rad kluba do- ljenje u nove klupske prostorije? smo ponudu koju nismo mogli odbi- nosimo nove ideje i aktivnosti. Ove – To je sigurno velik korak u radu ti; naime, HGSS u svrhu sigurnosti, godine organizirali smo školu stand kluba, jer smo dobili znatno bolje up paddlinga, tj. veslanja na dasci u uvjete za rad, više prostora, a samim stojećem položaju, što je dobro pri- tim smo privukli i veći broj novih hvaćeno, pogotovo od naših mladih članova. Osim toga, pokazalo se da članova. u Mutograsu ima više vjetra, bez ko- Što se tiče organizacije regata u jeg nema nikakvih aktivnosti u vezi sklopu natjecanja na nacionalnoj s jedrenjem. Prostorije su donijele i razini, niste zakazali ni ove godi- veći polet kod starijih članova, koji ne? su svojim radom nekad derutne pro- – Organizirali smo dvije regate u storije pretvorili u danas funkcio- jedrenju na dasci u disciplini slalom, nalan objekt. Što se tiče rada zimi, te smo bili suorganizatori na među- jedrenje na dasci je zimski sport, pa narodnoj regati u Bolu na Braču u toj čim zapuše dobro jugo, možete vi- disciplini. Na njima su sudjelovali i djeti naše jedriličare na otvorenom naši verificirani natjecatelji, ukupno moru kako jedre i pripremaju se za njih četrnaest koji se natječu na rega- iduću sezonu. tama u Hrvatskoj, a sve pod kapom Želim vam dobar vjetar u ime Hrvatskog jedriličarskog saveza. uredništva Podstranske revije. Naši članovi u izgradnji penjališta 36 PODSTRANSKA revija sport ali i promidžbe, izdaje planinarske karte određenih područja, pa je tako i naš Perun došao na red. Na inicija- tivu prijateljske nam udruge Žrvanj odlučili smo ustanoviti kružnu stazu preko našeg dijela Peruna. Problem je bio što je karta bila pred samim tiskom i trebalo je požuriti. Ekipa je zavrnula rukave i, uz svesrdnu po- moć udruge Žrvanj, za nekoliko tje- dana odradila posao od cijele sezone. Staza, koja je sad očišćena i označe- na, vodi od kamenoloma uzvodno rijekom kroz Žrnovnicu, zatim uz jarugu potoka Vilar, kroz povijest i prapovijest, pred Srinjinama skreće na padinu Peruna i lagano uzbrdo vodi na kapelicu svetog Jure, odakle Vilinske stine na Kamešnici se kroz Hrastovinu spušta natrag do ganizirati preventivno prorjeđivanje Od akcija u kojima smo sudjelo- kamenoloma. Stazu neću opisivati, šume na našem Perunu, no zajednica vali volio bih spomenuti sudjelova- rezervirajte sunčanu nedjelju, uzmi- može računati na naše vrijedne ruke nje i pomoć u trima avanturističkim te malo hrane i puno vode, parkirajte i volontersko srce. utrkama, postavljanje umjetne stije- su u kamenolomu i krenite... Da svedem aktivnosti na razu- ne u Veloj Luci na utrci Vela Luka Na blagdan Jurjevo održali smo mljiv jezik: planinarili smo od Ve- outdoor, bilo je ispomoći u raznim još jedne, sad bi se moglo reći i tra- lebita do Bosne i Crne Gore, na Bi- akcijama čišćenja i uređivanja okoli- dicionalne Dane otvorenih vrata Pla- okovu, Mosoru, Kamešnici, Dinari, ša, neki članovi pomagali su u akci- ninarskog društva Perun, uz vođene Svilaji i gdje sve ne. Penjalište raste, jama spašavanja, uređivali smo sta- ture po Perunu, izložbu fotografija i ako sad navedem broj smjerova, do ze na Perunu i oko njega, postavljali na otvorenome, planinarski grah i trenutka kad ovaj tekst izađe iz tiska i popravljali putokaze. veselicu do kasno u noć. već će ih biti barem dva, tri više. Ra- Da rezimiram, Planinarsko druš- Ljeto nas je pomalo zaskočilo, dovi na klinčanom putu iz Hrastovi- tvo Perun zadovoljno je i sretno no nisu izostali izleti, bilo društveni, ne na buduće sklonište idu sigurno postignutim u ovoj, 2017. godini, a bilo individualni, baš kao ni posjeti i polako, pripremaju se info-ploče, ako vas je ovaj tekst zagolicao, mo- festivalima i manifestacijama. Bilo zakloni i odmorišta na penjalištu, a žete nam se pridružiti svake srijede nas je od Cetinske krajine do Crne ogromna hrpa žala polako se pre- oko sedam navečer u prostorijama Gore, i svugdje smo osvjetlali obraz. mješta s podnožja na greben, gdje će Matice hrvatske u Lučici Strožanac. I onda je došao požar. Manje-vi- u dogledno vrijeme niknuti i skloni- A možete nas, naravno, pratiti i na še svi su članovi pokupili opremu i šte, prvo na našem brdu. Facebooku. samoinicijativno krenuli u gašenje. Bilo nas je od Hrastovine, obrona- ka Peruna, doslovno smo spašavali kuće na Žminjači i u Žrnovnici, da bismo se naknadno prebacili na Mo- sor te gore zajedno s nama sličnima obranili planinarski dom Umberto Girometta i Lugarnicu. Koristim pri- liku ukazati na činjenicu da je mila nam i draga Hrastovina, mjesto uto- čišta i odmora od radnih akcija, koje redovito čistimo, ostalo gotovo ne- okrznuto stihijom. Sve uokolo, sva borovina, brnistra i nesređena hra- stovina, izgorjelo je, ali naša šuma, čistog tla i prohodna, prošla je tek s manjom štetom. Nadležnima na zna- Penjalište na Perunu nje. Ne znam kako i hoće li se or- sport PODSTRANSKA revija 37 Turnir na male branke

Piše: Stipe Dedić

eć drugu godinu Podstrana je centar svijeta kad je u Vpitanju nogomet „na male branke“. Braniteljska udruga Pod- strana i malonogometni tim ŽNJV- ŽNJI i ove su godine privukli na Petrićevo čak 41 malonogometnu Pobjednici turnira s organizatorima ekipu, što iz Podstrane, što iz Spli- finalu s 4:1 bili bolji od ekipe CB Ipak, najveće pohvale zaslužuju ta, ali i šire. U tri tjedna loptanja na Leonardo. U utakmici za treće mje- volonteri, koji su tri tjedna odvajali Petrićevu gledatelji su imali priliku sto Beach bar Cool slavio je protiv svoje slobodno vrijeme i trudili se uživati u pregršt odličnih utakmi- Brkova iz Žrnovnice, također rezul- da turnir prođe u najboljem redu. ca. Na turniru su nastupila neka od tatom 4:1. U vrijeme kada „velike“ nogo- najzvučnijih imena malonogometne Prve dvije godine održavanja metne turnire u pravilu osvajaju scene u županiji. Ipak, najveće je turnira proletjele su u hipu. Možemo ekipe sastavljene od profesionalnih blago Turnira na male branke u Pod- neskromno ustvrditi da smo iskaza- malonogometaša, male branke osta- strani veliki broj prijavljenih ekipa no nam povjerenje uzvratili jednim ju oaza za sve kvartovske ekipe koje iz našeg mjesta, od kojih je mnoge od najbolje organiziranih turnira ta- u žestokoj konkurenciji traže svo- upravo naš turnir privolio da se oku- kvog tipa uopće, no teško da bismo je mjesto pod suncem. Ostaje nam šaju u nogometu „na male branke“, išta od toga mogli bez naših spon- samo pozvati vas da nam se u svib- a to je, vjerujte mi, ljubav koja će zora. Ovim putem stoga moramo nju 2018. godine pridružite na tre- trajati cijeli život. zahvaliti Zajednici športova općine ćem izdanju Turnira na male branke Spomenimo da je naslov prvaka Podstrana, Karlovačkoj pivova- u Podstrani i doznate koja će nogo- otišao los galacticosima iz Kašte- ri, Korušce metalima, Eugramusu metna Pepeljuga na Petrićevu zasjati la, ekipi Konoba Intrada. Oni su u i knjigovodstvenom obrtu Okovi. svojim punim sjajem.

tjecatelji su imali prilike iskušati se Uspješno u četiri utrke: River DUT, utrka duga 20 kilometara koja je startala iz Du- završen gog Rata, Sea DUT, 60 kilometara iz Baške Vode, Mountain DUT, 100 2. Dalmacija kilometara s Kliške tvrđave, te Sky DUT iz Omiša. Ultra Trail Najduža staza Sky DUT, duga 155 kilometara, nakon starta u Omi- Piše: Anamaria Marović šu kružila je preko Poljičke planine, Podstrane, Solina, Kaštela, Klisa, atjecateljski dio Dalmaci- podmosorskih sela od Sitnog Gor- ja Ultra Traila završio je njeg preko Zadvarja do Baške Vode Nulaskom na cilj posljednjeg i natrag do Omiša, pritom prešavši trkača, nešto više od 43 sata nakon pet planina i tri rijeke, a svladala je starta najduže utrke. visinsku razliku od 6570 metara. Sve Ovogodišnje vrlo uspješno iz- ovo predugo je i da bi se samo nabro- danje Dalmacija Ultra Traila, koje jilo, ali najbržem trkaču, Austrijancu šić Golub, koji je na cilj na omiškoj se održalo od 20. do 22. listopada, Matthiasu Kodymu, za tu je avantu- plaži utrčao kao trećeplasirani, uz okupilo je gotovo 500 natjecatelja iz ru trebalo 20 sati i 53 minute. U istoj buran doček i oduševljenje sugra- 33 države sa svih kontinenata. Na- kategoriji natjecao se i naš Ivan Pe- đana. Koliko je Golub žarko želio 38 PODSTRANSKA revija sport doći do cilja, govori nam podatak da je posljednje dvije dionice istr- čao brže od svih ostalih natjecatelja. U toj kategoriji drugoplasirani je muškarac bio Marko Prot iz Slo- venije, dok je među ženama pobi- jedila predstavnica najmnogobroj- nijeg tima na DUT-u, Katarzyna Szewczyk iz Poljske. Poljaci izuzet- no vole ovu utrku, tako da ih je ove godine nastupilo više od pedeset. Na Mountain DUT-u, utrci dugoj 100 kilometara, vodila se bespošted- na borba do samoga kraja, a rezul- tatu je presudilo bolje snalaženje na teškim krškim terenima natjecatelja iz Slovenije Jana Božića. Iako je većinu utrke Etienne Pillone bio u prednosti i po pola sata, dolazak na Osvajači odličja na cilju u Omišu teži tehnički spust pomogao je Boži- ću da nadoknadi razliku i u završnoj jeta na Dalmacija Ultra Trail. Iako dolazak na sljedeću. Utrke ovakvog dionici preuzme vodstvo te nakon je ovo tek druga godina održavanja, tipa znatno pridonose promociji na- 11 sati i 40 minuta dođe do pobjede. respektabilan je podatak o sudjelo- šeg područja i produženju turistič- Među ženama je slavila supruga vanju gotovo 500 natjecatelja iz 33 ke sezone, a fotografije i dojmovi s prošlogodišnjeg pobjednika utrke na države, a naša je utrka sve prepo- utrke predstavljaju nas u najboljem 165 kilometara, Katja Kegl Vencelj. znatljivija na trail trkačkim kartama. svjetlu. Prošle je godine trudna Katja pratila Realno, ne postoji puno trkača koji Uspjehu Dalmacija Ultra Traila supruga do pobjede, dok je ove go- mogu po krškom terenu, kao što je uvelike pridonose i naši volonteri, dine lanjski pobjednik Toni Vencelj ovaj dalmatinski, istrčati više od 150 koji su i danima prije, a i u svih 24 s malom Hanom u naručju na cilju kilometara u malo više od 20 sati, sata utrke, bili na raspolaganju na- dočekao prvoplasiranu Katju. što je ovogodišnji najbolji rezultat. šim natjecateljima, te su svakoga, od Na utrci dugoj 60 kilometara po- Posebno nas raduje što se veliki broj prvog do zadnjeg, dočekali s osmije- bjedu je odnijela žena, Ajda Radinja natjecatelja koji se natjecao lani pri- hom i riječima podrške. Oni su naj- iz Slovenije, koja je stigla na cilj javio na ovogodišnju utrku i najavio veća vrijednost ove utrke. za šest sati i 16 minuta, 18 minuta brže od drugoplasiranog Poljaka Pr- zemysława Bieńa. Zoltan Zóka-Ujhelyi iz Mađar- ske i Eva Tušar Suhadolc iz Sloveni- je slavili su na 20 kilometara dugom River DUT-u. Nakon odraslih, na red su doš- li najmlađi, za koje je organizi- rano trčanje na njihovu prvom trail kilometru na dječjoj utrci Decathlon. Omiškom se plažom rastrčalo 150 mališana, a s njima i članovi omiške Udruge za djecu s posebnim potrebama Prijatelj. Vjerujemo da se među njima krije jedan od budućih pobjednika Dal- macija Ultra Traila.

IZJAVA ORGANIZATORA: Sretni smo zbog ovako velikog odaziva natjecatelja iz cijelog svi- udruge PODSTRANSKA revija 39 Poljičani kao povijesna vojna postrojba na vojnom hodočašću rvatska vojska tradicional- no prve nedjelje u listopa- Hdu hodočasti Majci Božjoj Bistričkoj. Ove godine 1. listopada održano je jubilarno 25. vojno hodo- Poljičani, predstavljeni Udrugom Poljičana Sv. Jure Priko, redovito čašće. Poljička republika I ove su godine Majci Božjoj Bi- sudjeluju u ovom hodočašću, a ove stričkoj hodočastili brojni pripadnici godine su primljeni u Savez povije- Od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu snih postrojbi Hrvatske vojske. Ova svih rodova Hrvatske vojske, polici- slave život i povijest pišu. udruga osnovana je 2000. godine, je, hrvatske povijesne postrojbe, kao Republika davno mi smo bili kad se nekoliko povijesnih postroj- i branitelji i članovi njihovih obite- dok su drugi tražili Put svíli bi iz Požege, Dubrovnika, Karlovca, lji, zatim stopostotni hrvatski ratni zakoni su naši bili prvog reda. Varaždina, Osijeka, Boke kotorske i invalidi, djeca, supruge i roditelji Europa nas odavno ispod oka gleda Korčule udružilo s ciljem očuvanja i poginulih i nestalih hrvatskih bra- knezu dobri, knezu pravi ovog dijela naše bogate baštine. nitelja iz Domovinskog rata. Misno dobili smo opet mi po glavi Društvo Poljičana Sv. Jure Priko, slavlje na prostoru crkve na otvore- nitko za nas nema sluha, uz brojne druge aktivnosti na očuva- nom bl. Alojzija Stepinca predslavio nitko ne zna naših muka. nju baštine i tradicije drevne Poljič- je predsjednik Hrvatske biskupske Sve se mijenja, sve prolazi ke knežije, i na ovaj način želi poka- konferencije zadarski nadbiskup vjerni moji, bolje vrijeme dolazi zati bogat doprinos Poljica hrvatskoj Želimir Puljić, a pobožnost križno- i dok Cetina moru teče baštini, koje ne bi bilo da nije bilo ga puta na bistričkoj Kalvariji pred- bit će svega, pa i sreće. hrabrih boraca za slobodu i opstoj- vodio je vojni ordinarij u Republici Dalibor Skejić nost Poljica i Hrvatske. Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. Darijo Radović

ći da govorim esperanto, javio sam poglavito danas, tvrđava je središnje Ponešto predsjednici Esperantskog društva u mjesto u Sisku za čuvanje povijesne Petrinji Nataši Dorosulić da dolazi- i kulturne građe toga grada. Danas o Udruzi mo, a ona se ponudila da nam bude se tvrđava koristi i kao prostor za na usluzi kao vodič, što smo rado vjenčanja. umirovljenika prihvatili. Nakon tvrđave posjetili smo Tvrđava Stari grad spomenik je kuću Vjekoslava Krekera, velikog nulte kategorije i zavrjeđuje da se o Piše: Davor Grgat ljubitelja gramofona, koji nam je njoj kaže koja riječ. Izgrađena je u pokazivao gramofone, neke stare i 16. stoljeću i trokutastog je oblika, stotinu godina. Mnoge od nas zvuci lanovi Matice umirovljenika tako da su dvije kule veće, a jedna je s tih gramofona vratili su u mladost. iz Podstrane prošlog su ljeta manja. U to vrijeme tvrđava se na- Kreker, inače čovjek u poodmaklim posjetili Sisak, Petrinju, Bre- lazila na samom ušću rijeke Kupe u godinama (rođen je 1935.), nedavno Č Savu, a danas je udaljena kilometar, zovicu, etno selo Čigoč, Petrinju i je potpisao ugovor s Gradom o otva- što znači da su se tokovi tih rijeka Krašić. U Krašiću smo posjetili rod- ranju muzeja gramofona u Rimskoj toliko izmijenili. Već duže vrijeme, a nu kuću nadbiskupa Alojzija Stepin- ulici, pa se nadamo da ćemo prigo- ca i crkvu u kojoj je službovao, te dom našeg sljedećeg dolaska u Sisak smo se potpisali u spomen-knjizi. posjetiti budući muzej. Nakon dolaska u Sisak ugodno Izlet je bio vrlo zanimljiv. Svu- smo se smjestili u hotelu Panonija da gdje smo bili vidjeli smo mnoge i već u 16 sati krenuli smo u razgle- zanimljivosti i vratili smo se puni danje grada. Autobus nas je poveo dojmova. Umirovljenici su bili za- do tvrđave Stari grad, gdje smo se dovoljni viđenim i doživljenim, pa ugodno iznenadili bogatom povije- su predložili da ovo putovanje što šću Siska i njegove okolice. Budu- prije ponovimo. 40 PODSTRANSKA revija udruge Braniteljska udruga PODSTRANA

Piše: Zoran Jurišić

raniteljska udruga Podstra- na zasigurno spada u svijetle Bprimjere okupljanja branite- lja, ne samo u Podstrani, nego i na razini Hrvatske. Svojim radom po- kazali su da branitelji nisu negativci Predsjednik BUP Robert Petričović ispred klupskih prostorija koji troše društveni novac, nego da se sve može ostvariti zajedničkim tvornih metara, kako nalaže zakon, sredstva koje nam daje naša Općina radom ako se postave realni ciljevi. potom smo uz nju postavili montaž- na godišnjoj razini, ali pomažu i na Članovi udruge u samo su tri godine ni roštilj, koji je dovezen kamionom druge načine. Zadnje što je Općina dovršili svoje društvene prostorije, i uvijek se može odvesti. Sve smo to učinila je asfaltiranje ceste do našeg koje su danas jedne od najbolje ure- spojili u cjelinu, a iznad terase pred objekta. đenih u našoj općini. O njima, te o kućicom postavili smo nadstrešnicu Čime se još udruga bavi osim radu udruge nekoliko riječi kazat će te smo je zatvorili aluminijskim sti- izgradnjom? nam predsjednik BUP-a Robert Pe- jenkama. Tako sada imamo stotinjak – Dio novca koji dobivamo iz op- tričević. metara korisnog zatvorenog prostora ćinskog proračuna trošimo planski. – Najprije želim iskazati pošto- za druženje i zabavu. Struju objektu Plaćamo školu stranih jezika Omnia vanje Podstranskoj reviji koja naš daju panel-ploče. Uz taj prostor na- iz Podstrane za djecu branitelja sla- rad prati već godinama, a također lazi se i balotište. Donirani su nam bijeg imovinskog stanja, te jednom i našim mještanima, čitateljima. televizor i bilijarski stol, a u planu je godišnje obilazimo mjesta strada- Uglavnom, 2013. godine Branitelj- nabava stola za stolni tenis, pikado vanja branitelja i civila u Domovin- ska udruga Podstrana, koja je tada i drugo. skom ratu. Lani smo bili u Vukova- imala četrdesetak članova, odlučila Napominjete da, bez obzira na ru, ove godine idemo u Dubrovnik je poslati svoje predstavnike u Op- uložen novac i vlastiti rad, niste položiti vijence na mjesto pogibije ćinu kako bi upitali članove Op- vlasnici ovog prostora. Vladimira Vukovića Vate, a iduće ćinskog vijeća mogu li nam dati na – Da, Općina je vlasnik svega što godine planiramo odlazak u Blei- korištenje dio općinske zemlje, gdje smo napravili, mi smo samo korisni- burg, možda i u Vukovar. Sve ovisi bismo se družili, te po mogućnosti ci. Uz to moram naglasiti da smo iz o financijama, premda moram napo- i izgradili sadržaje za rehabilitaci- općinskih sredstava u ovih nekoliko menuti da svi naši članovi svojim ju starih ratnika. Općina je taj naš godina dobili oko 200.000 kuna, a novcem potpomažu te odlaske jer prijedlog podržala, ustupivši nam da sam objekt, bez rada naših člano- su dosta skupi; treba platiti smještaj, dio poljoprivrednog općinskog tere- va, vrijedi oko pola milijuna kuna. prijevoz i hranu. Zato se ponašamo na na pet godina plus mogućih još Dakle, potrudili ste se dobiti kao dobri domaćini jer nam je svaka pet godina korištenja. Potpisali smo sredstva od raznih donatora. Mo- kuna važna. ugovor s Općinom, u kojem smo žete li izdvojiti najvažnije? Za kraj moram naglasiti da su prihvatili određene zahtjeve koje – Iskreno, ne mogu. Ljudi koji su sve izgradili članovi udruge svojim smo do sada u potpunosti ispošto- nam davali donacije žele ostati ano- rukama. Posebno moram istaknuti vali. Tako smo ogradili taj prostor nimni. Mi ih, naravno, znamo, no Marina Matešana, koji je bio glavni od nekih 2000 četvornih metara te oni ne žele s tim izlaziti u javnost. građevinski operativac, te uz njega posadili masline i breskve, autohto- Ali ovim im putem zahvaljujem, jer skupinu obrtnika koji su izgradili ne biljke najviše zastupljene na po- bez obzira na to kolika bila donacija, ove objekte, uz sve nas ostale člano- dručju naše općine. Čak smo uredili nitko nam od onih koje smo molili ve udruge. mali vrt s povrtlarskim kulturama, za pomoć to nije odbio. Mogu, reci- Čestitam na ovom uspjehu, uz premda nemamo vodovod, ali smo mo, spomenuti Cemex iz Kaštel Su- želju da udruga nastavi s ovakvim uz pomoć vatrogasaca riješili i taj ćurca, koji nam je donirao dio gra- radom, koji je na ponos čitavoj op- problem. Slijedi ono najvažnije: iz- đevnog materijala koji smo utrošili u ćini Podstrana. gradili smo poljsku kućicu na 20 če- izgradnji. Osim njih, naravno, tu su i ostalo PODSTRANSKA revija 41

dvije sezone, a onda sam odlučila da svoje plivačke sposobnosti isprobam i u sinkroniziranom plivanju za klub Dolfine. Nakon tri godine boravka u Hrvatskoj, vratili smo se u SAD i ja Piše: Danica Bartulović sam se pridružila svojem timu u ko- jem sam i počela svoju plivačku ka- judski su putovi nepredvid- rijeru. Godine 2014., u prvoj godini ljivi. Migracije ljudi s jednog srednje škole, bila sam spremna još mjesta na drugo traju oduvi- jednom promijeniti školu i plivački L tim. Ovaj put sam se pridružila timu jek. Ljudi se raseljavaju i naseljava- ju prema tome kakve im uvjete za Cheshire Seadogs, timu broj 1 u život pruža određena zemlja. Naši Connecticutu, jednom od najboljih preci bili su prisiljeni ići u tuđinu timova u SAD-u. Cheshire Aca- zarađivati za kruh. U naše vrijeme demy, college preparatory school, Mijini odgovori: ljudi odlaze zbog raznih razloga. bila je moj izbor srednje škole zbog Moje ime je Mia Leko, kći Mi- Traže bolju životnu priliku, zaradu svoje povijesne reputacije kao jedne koja bi im omogućila nakon povrat- rele i Igora Leke iz Podstrane. Moji od najboljih i najrigoroznijih privat- ka u domovinu lakši život, djeci bo- roditelji su se odselili u SAD 1998. nih srednjih škola u zemlji. Spome- lju budućnost. Ujedno je poželjno na godine. Rođena sam u Yale Hospita- nula bih isto tako da sam se bavila neko vrijeme otići dalje od domovi- lu u New Havenu, Connecticut, 20. baletom od svoje druge godine, po- ne da čovjek upozna drukčiji svijet, 5. 2000. čevši s New Haven Balletschool, i stekne spoznaje, obogati svoj život Svoje školovanje sam započela HNK-om Split tijekom mog boravka novim iskustvom, nauči jezik, uhva- u St.Mary Branford u dobi od šest u Hrvatskoj. Nakon 10 godina pliva- ti ritam s civilizacijom. Uklopi se u godina. Plivanjem se bavim od svoje nja i bezbroj natjecanja na lokalnom nove, suvremene trendove življenja. sedme godine. Prvi tim za koji sam i državnom nivou i napretka na svim No, u ovom slučaju riječ je o mla- plivala bio je Stingrays, pod vod- poljima, ponosno mogu istaknuti đoj obitelji koja se odselila u SAD. stvom trenera Georgea Millesa. U neke od rezultata. To je obitelj Leko, gospođa Mirela, mojoj osmoj godini moji roditelji Verbalcomitment to Dartmoth- njezin suprug Igor i kći Mirela, o ko- zaželjeli su se domovine i vratili college (Ivyleageschool, jako selek- joj je riječ u ovom tekstu, te mlađa smo se u Podstranu. Odmah sam na- tivna škola koja je dostupna samo kći, sedmogodišnja Ema. Čula sam stavila plivanje u plivačkom klubu najboljim studentima i sportašima u za nadarenu i lijepu djevojku Miju Mornar, pod vodstvom trenera Ante svijetu). i fasciniralo me je koliko je svojim i Zrinke. Za Mornar sam plivala Senior National Meet – u rangu s talentom i upornošću postigla u Olimpic Trials u neolimpijskoj godi- učenju i sportu, odnosno plivanju. Uspjesi ove mlade djevojke vrijed- ni. Natjecanje broj 1 u SAD-u. ni su divljenja. Dirljivo je kad naši Takve vijesti svakoga od nas odu- Moja disciplina je 100 i 200 lep- mladi iseljenici, koji u tuđem svijetu ševe jer se potvrđuje koliko je naš tir i trenutačno sam broj 1 u Connec- svojim naporima i ambicijom uspiju narod, gdje god boravio, pametan ticutu. Na državnom nivou sam do- ostvariti svoje snove i doći do cilja, spjela do finala, a pripremam se i cilj i vrijedan, sposoban uklopiti se u s toliko nježnosti i ljubavi govore o mi je 2020. Olimpijske igre (1 sec. svako društvo, živjeti po normama svojoj domovini, pogotovo izraža- tog društva, a istodobno ostati odan vajući želju da svojim uspjehom pri- na 100 metara leptir da bih dospjela domovini koju nosi u srcu. Očuvati donesu promociji hrvatskog sporta na SAD Olimpic Trials). svoj identitet. Poznato nam je kako u svijetu. Mia je svojem sadašnjem Jedan od planova za budućnost se naši iseljenici okupljaju u raznim treneru iznijela želju da, ako dođe mi je da kontaktiram trenere u Hr- prigodama, ponajviše u našim mi- na Olimpijadu, uz zastavu SAD-a vatskoj i aktivno se uključim u na- sijskim centrima, njeguju tradiciju, istakne i zastavu svoje domovine. tjecanja na državnoj razini tijekom kulturu, pokušavaju sačuvati svoj Prelijepi hrvatski stijeg. Trener se idućih godinu dana. Hrvatska je pre- jezik. Nastoje što češće posjećiva- složio. Ugodno je ovo i lijepo čuti. divna zemlja i za nju me vežu rod- ti domovinu. Mia je proteklog ljeta Svaki žitelj naše domovine koji se binske veze s dragim ljudima koji posjetila Hrvatsku, određenije, rod- predstavi svijetu na pozitivan način žive u Podstrani. Ponosna sam na to binu u Podstrani i drugdje. Kontak- na ponos je svima nama. Našoj Miji da pišem i pričam hrvatski i željela tirala sam je e-mailom i postavila zahvaljujemo na srdačnom odazivu bih posjetiti Hrvatsku toliko često joj nekoliko pitanja. Ona mi je od- da nam se predstavi u našoj Reviji koliko je god to moguće. Jako sam govorila, pa da ne skrnavim njezine i nadamo se da će je pratiti dobro ponosna na svoje podrijetlo i Hrvat- odgovore, prilažem njezin tekst u zdravlje, sreća i izvrsni uspjesi u sku često spominjem kao dio moje cjelini. svim područjima života. prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. 42 PODSTRANSKA revija ostalo

taj novac. Mi smo kao tvrtka na nuli, Javna nabava ali državni proračun je bogatiji za taj iznos. Na takav smo način indi- na hrvatski rektno u državni proračun priskrbili više od 650.000 kuna. Ali u odnosu način na iznose koji su preplaćeni u poje- dinim natječajima, taj iznos pred- Piše: Zoran Jurišić stavlja milostinju. Na koji se način najlakše pro- našem kapitalističkom gos- vodi pogodovanje? podarskom sustavu svje- – Evo, po novom zakonu cijena U doci smo brojnih pljački, nije jedini parametar, nego se gle- malverzacija i prijevara. Jedna od da ekonomski najpovoljnija ponu- njih je pogodovanje određenom do- da. Osim cijene, tu su rok isporuke, bavljaču, a posredno i proizvođaču, Naš mještanin Nediljko Ramić jamstveni rok, kvaliteta, servis i u postupcima javne nabave. Za one slično. Svaki parametar nosi odre- koji ne znaju, javna nabava je naru- Naravno da se može opravda- đen broj bodova, a kriterij postavlja čivanje poslova i usluga od državnih no sumnjati da tu nisu čista posla. sam naručitelj. I tek tu je mogućnost poduzeća ili lokalna samouprava. Vi ste se često žalili na takve očito još većih manipulacija. Tako, reci- Pravilnik biranja najpovoljnije po- namještene natječaje i preko dr- mo, cijena može biti deset do dva- nude na natječajima javne nabave je žavne komisije poništavali te ne- deset posto viša, a na temelju drugih jasan: bira se ponuđač koji zadovo- zakonite odluke. Kako je doživjeti kriterija izabere se skuplja ponuda. ljava tehničke karakteristike narudž- barem zadovoljštinu da se natje- Nekad se traži rok isporuke od de- be, a koji za svoj rad traži najmanji čaj mora ponoviti? set dana, premda je normalni rok iznos. No, uvijek je moguće zaobići – U tome nema nikakve financij- 60 dana. Znači da to može ispuniti najbolju ponudu pojedinim specifi- ske koristi, postoji jedino moralna samo onaj tko je robu već pripremio kacijama kojima se pogoduje točno satisfakcija. Državna komisija za i za kojega je natječaj i pripremljen. određenom ponuditelju. Naš mje- kontrolu postupaka javne nabave Znači, novi Zakon o javnoj na- štanin Nediljko Ramić o tome nam do sada je na temelju naših žalbi bavi omogućuje još veći lopovluk? uistinu ima što reći. Naime, on već poništila više od pedeset natječaja. – Tako je. Prije je glavni kriterij dvadeset i tri godine posluje kao di- Ona ipak radi svoj posao. Ali, to je bila cijena, uz ispunjavanje tehnič- rektor privatne tvrtke za distribuciju slaba korist, jer u ponovljenom po- kih uvjeta, odnosno kvalitete, a sada elektrotehničke opreme. Do sada se stupku naručitelj izmijeni neki spor- je to doslovno mogućnost manipu- natjecao na raznim natječajima za ni detalj koji je bio predmet žalbe i lacije bez ikakve odgovornosti. Čak isporuku elektrotehničke opreme u ubaci neki novi koji može ispuniti se ne možeš ni žaliti na kriterije koji Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i na Ko- samo određeni proizvođač ili trgo- su po novom zakonu mogući i koji sovu. Za našu Reviju postavili smo vac koji ih predstavlja. Doslovno, u naručitelju omogućuju da radi što ga mu nekoliko pitanja. državnim tvrtkama postoje inženjeri je volja. S obzirom na vaša iskustva u čiji je posao samo prilagođavanje Dakle, u Hrvatskoj će biti ne- dosadašnjem radu, kako je na- uvjeta natječaja u dijelu tehničkih moguće dobiti posao na javnom tjecati se za određeni posao, dati specifikacija. To je najčešće, recimo, natječaju? najpovoljniju ponudu, a ne dobiti širina, visina, izvedba, neki potpu- – Što se može. U Hrvatskoj se taj posao? no nevažni detalji koji ne utječu na ne može. Ali može se u BiH, Crnoj – Teško. Natjecao sam se stoti- funkcionalnost, ali koje ne može is- Gori, na Kosovu. Prošle godine imao ne puta na raznim natječajima, ne- puniti nitko drugi doli određeni proi- sam više dobivenih ugovora u Crnoj kad bih i dobio posao, ali najčešće zvođač. I tu si nemoćan, ostaje samo Gori i u Bosni nego u Hrvatskoj. bih bio odbijen, premda je ponuda žalba, a uz nju se mora platiti nakna- Žalosno je da je u drugim država- bila i najniža i tehnički ispravna. da za pokretanje žalbenog postupka. ma, koje smatramo korumpiranima, Zašto je to tako? Ima puno razloga. Ona ovisi o vrijednosti natječaja. postupak javne nabave znatno po- Ne samo da natjecateljske komisije Koliki su ti novčani iznosi? šteniji i razvidniji nego u Hrvatskoj, posao daju određenoj tvrtki od koje – Mogu biti i do 100.000 kuna za koja se diči članstvom u Europskoj mogu nakon ostvarenog posla oče- natječaj velike vrijednosti. Upravo uniji. Ali nadam se da će se i to brzo kivati nekakav uzvrat, nego se čak zbog tih velikih iznosa žalbe mnogi promijeniti. Zato pozivamo sve tvrt- iz političkih vrhova naređuje kome se ponuditelji ni ne žale, jer u sluča- ke koje rade u sličnoj situaciji da se će se posao dodijeliti. Čak i komisija ju neuspjeha novac se ne vraća. Mi ne ustručavaju žaliti se i tražiti svoja za natjecanje nije samostalna, nego plaćamo žalbu državnoj komisiji. U prava, jer im bez borbe nitko ništa moraju provoditi naredbe onih iznad slučaju da žalba uspije, naručitelj je neće pokloniti. Samo zajedno može- sebe. dužan nama koji smo se žalili vratiti mo nešto pokrenuti nabolje. ostalo PODSTRANSKA revija 43

Ako pogledajmo tlo u šumi, koje inače ne prekopavamo, ono je me- kano, prhko, stabilno, uravnoteže- no. To želimo postići i u povrtnja- ku. Malčiranjem zadržavamo vlagu (trošimo puno manje vode za odr- žavanje povrća), zemlja nikada ne ispuca, ne suši se jer nije izložena suncu, nema trave, koja ne može ra- sti bez sunčeva svjetla, nema puže- va, drugih nametnika... Prava blago- dat! A slama polako propada i tako gnoji našu zemlju. Malčiranje obavljamo prekriva- njem suhom travom (koju nabavi- Piše: Vinko Radica mo ako nemamo svoje), slamom u klasičnog prekopavanja povrtnjaka, debljini od oko 40 centimetara, što ođen sam 1942. godine u se s vremenom slegne na desetak Splitu u težačkoj obitelj i prevrtanja zemlje da bi se prozrači- la i slično. Drugo je pravilo, jedna- centimetara. Tako nastane taj zaštit- oduvijek sam imao doticaja ni sloj. Kad želimo posaditi kulturu, saR zemljom te sam proučavao razne ko važno, da zemlja nikad ne smije ostati otkrivena, mora biti prekrive- malo razmaknemo slamu i posadimo pristupe rada u poljoprivredi. Tražio je. Slamom ćemo zagrnuti povrtnicu sam optimalne opcije za uzgoj povr- na slamom, što nazivamo malčira- nje. Treća je, najvažnija činjenica da nakon petnaestak dana, kad ojača, ća za svakodnevne potrebe u obitelji. ne odmah nakon sađenja. U procesu prikupljanja informacija i kad ne trošimo vrijeme na kopanje, A što ćemo sada raditi kad ima- iskustava, došao sam do određenih dobijemo novo slobodno vrijeme, mo toliko vremena? Tamo u polju zaključaka koje sada želim podijeliti koje možemo uložiti u kvalitetniju provodili smo cijele dane, a da po- s vama, mojim sumještanima. obradu posjeda ili na nama zadovo- sao najčešće ne bi bio obavljen do Vrt bez motike – ekološki uzgoj ljavajuće druge aktivnosti. kraja... Svi znamo da je uvijek nedo- povrća s kauča, bez kopanja Što se inače događa u zemlji kad Zdrava, energetski uravnotežena je oremo, kopamo, prevrćemo? Tada stajalo vremena. A sada, na našu sre- prehrana – makrobiotika (u sljede- se remeti njezina prirodna ravnoteža, ću, imamo ga napretek, za zabavu, ćem članku) mikroorganizmi koji žive na određe- hobije, obitelj... Kako tko želi. Kad mi je prije 25 godina došla noj dubini dođu na drugu razinu, sve Međutim, još jednu činjenicu že- u ruke knjiga Amerikanke Eleanor se izmiješa pa tako slabimo imunitet lim naglasiti kao vrlo važnu. Zbog Stout pod nazivom Vrt bez motike, (samozaštitu) zemlje. A nakon toga, nje i predlažemo primjenu ovakvog uzviknuo sam: “To! Dosta mi je ko- nažalost, slijedi umjetna zaštita štet- uzgoja. Naime, populacija naših panja!“ U mojoj mladosti nije bilo nim kemijskim sredstvima, odnosno sumještana težaka sve je starija, sa- toliko kultivatora ni traktora, sve trovanje zemlje. mim tim i nemoćnija, o čemu svaka- smo kopali motikom, mašklinom i perunom. Kosti su boljele da Bog sačuva! Nikad kraja kopanju... Ne- mate vremena za vezivanje, obrezi- vanje i drugo jer treba kopati. Za primjenu ovog načina uzgoja prvo i osnovno pravilo je da nema 44 PODSTRANSKA revija ostalo

ko treba voditi računa. Ne mogu svi upravljati snažnim kultivatorima, tu su opasnosti latentne, a ozljede če- ste. Ovakvim uzgojem povrća u ci- jelosti izbjegavamo sve te opasnosti i teške poslove. O svim pitanjima o ovakvom uzgoju povrća detaljnije ćemo go- voriti na predavanjima koja ćemo promptno organizirati za vas. Pitanja zdrave, energetski urav- notežene prehrane – makrobiotike, primijenjene u našim okolnostima, s ciljem unaprjeđenja kvalitete ži- vota stanovništva Podstrane, obradit ćemo sljedećom prilikom. HOMEOPATSKI pristup zdravlju

Piše: Suzana Radica ta ravnoteža narušena. Homeopatija homeopatska terapeutkinja funkcionira na principu frekvencija (vibracija), tako da se određena in- anas, kad su nam mnoge formacija, koja je pohranjena u ne- Za postojanje ove vrste kom- informacije dostupne samo koj prirodnoj supstanciji, prenese re- plementarne medicine moramo za- jednim klikom, važno je zonancijom. Tim prijenosom postiže hvaliti Nijemcu dr. Samuelu Hane- Dmožda više nego ikada prije dobi- se njezino optimalno postojanje, a mannu, koji je, prepisujući stare spi- ti dobre smjernice da ne lutamo u potom simptomi neke bolesti sami se o liječenju u prošlosti, došao do moru internetskih podataka, pa tako iščezavaju. Da bi se moglo uspješno važnog opažanja da tvar koja može ne propustimo nešto što bi nam mo- i kvalitetno odrediti koja tvar iz izazvati određene simptome, može glo unaprijediti život i zdravlje. prirode odgovara određenom stanju te iste simptome ukloniti kad su in- Homeopatija je jedna takva dje- koje pokazuje pacijent, potrebno je dicirani. Homeopatija je u svijetu latnost koja nam pomaže da na pri- prije svega pozorno promatrati i na druga po zastupljenosti u liječenju, rodan, cjelovit i blag način vratimo temelju razrađenih sistema to povez- iza kineske medicine. U mnogim je izgubljenu ravnotežu, jer sve bolesti, ati. zemljama u sustavu zdravstvenog simptomi i dijagnoze pokazuju da je osiguranja. Mnoge poznate ličnosti u povijesti koristile su ovu metodu liječenja: Majka Tereza, Abraham Lincoln..., te naši suvremenici, sprinter Usain Bolt, Navratilova, članovi njemačke nogometne repre- zentacije i drugi. Na ovome mjestu ne mogu ulazi- ti u dublje analize homeopatije kao znanosti, ali ako vam taj pojam do sada nije bio poznat, bilo bi korisno da ga svatko za sebe prouči u skladu s vlastitim interesima. A ako se do- godi da vas ovaj inteligentan pristup zdravlju i životu dublje zainteresira, rado ćemo Podstrani pokloniti pre- davanja o toj temi. ostalo PODSTRANSKA revija 45

ROTARIJANCI NA DJELU prikupili više od milijun kuna za Zavod neurokirurgije KBC-a Split USPJEŠNO PRIVEDEN KRAJU HUMANITARNI PROJEKT KRUG PRIJATELJSTVA Piše: Dražen Vlašić, predsjednik Rotary kluba Solin

četvrtak, 12. listopada ovu priču završio rečenicom: „Kad pacijenata, a dio prikupljenog nov- 2017., na Zavodu za ne- se male ruke slože, sve se može, ca uložen je u edukaciju liječnika U urokirurgiju, Klinike za sve se može.“ Dakle, kad smo je- koji će raditi sa stereotaksijskim kirurgiju KBC-a Split, organizi- dinstveni, možemo napraviti čuda. uređajem. Naime, u suradnji s Ro- rana je mala svečanost prigodom Takvog nam jedinstva danas treba tary klubom liječnici neurokirurzi završetka dobrotvorne akcije Krug više nego ikada prije. odlazit će u Nizozemsku, gdje će prijateljstva tijekom koje je za Treba istaknuti da su u ovaj hu- se dodatno educirati u Centru za splitsku Neurokirurgiju prikuplje- manitarni projekt uložena značajna izvrsnost. Inače, kroz ambulantu no 1,13 milijuna kuna. U ovoj hu- novčana sredstva izvana, jer da nije splitske Neurokirurgije godišnje manitarnoj akciji sudjelovala je i bilo međunarodne Rotary fondaci- prođe oko 12.000 pacijenata, kroz naša Općina Podstrana, doniravši je, ova humanitarna akcija imala Hitni kirurški prijam KBC-a Split 30.000 kuna. Voditelj humanitar- bi puno skromniji učinak. Naime, njih još oko 3500, a splitski neuro- nog projekta Krug prijateljstva je iz te su fondacije dobivena velika kirurzi godišnje obave između 600 istaknuti rotarijanac Danijel Jo- novčana sredstva. i 700 operativnih zahvata. zić (guverner nominee), inače i Prikupljenim sredstvima Ro- Nakon primopredaje opreme, član Matice hrvatske – Ogranka u tary klubovi Solin, Kaštela, Split i pročelnik Zavoda za neurokirur- Podstrani. nizozemski Heerenveen su za Neu- giju KBC-a Split dr. Vlatko Le- U ime rotarijanaca svečanost je rokirurgiju kupili novi stereotaksij- denko zahvalio je rotarijancima svojom prisutnošću uveličao prof. ski uređaj koji je nužan za obavlja- na svesrdnoj pomoći u realizaciji dr. Goran Račić, specijalist otori- nje biopsije mozga i moždanih tu- ovog projekta jer je od prikuplje- nolaringologije u mirovini, koji mora (kompatibilan je CT uređaju nog novca kupljena oprema koja je bio izaslanik Dubravka Kušete, i magnetskoj rezonanciji), sustav je Odjelu neurokirurgije najpo- guvernera Rotary districta 1913 tabularnih retraktora. Osim toga, trebnija, a uz to su neurokirurzi Hrvatska. Svečanost je obilježila kupljeno je i 28 specijalnih bolnič- dobili mogućnost usavršavanja jer završna riječ Mije Rogulja iz Ro- kih kreveta, kao i tri monitora za je edukacija kadra isto tako važna. tary kluba Kaštela, koji je cijelu praćenje vitalnih životnih funkcija Dr. Vlatko Ledenko zahvalio je i HNK-u Hajduk, koji je komple- tan prihod od Bile noći namijenio obnovi Neurokirurgije. Pomoćnik ravnatelja za kvalite- tu u KBC-u Split Anton Marović ocijenio je kako je riječ o izuzetno vrijednoj donaciji splitskoj bolnici koju treba promatrati kao završ- nu akciju obnove Neurokirurgije, stradale u požaru u rujnu 2015. godine. Zahvalio je Rotary klubo- vima koji su dali veliki doprinos, s obzirom na to da je od donacije kupljena vrhunska oprema.

Danijel Jozić, dr. Vlatko Ledenko, Ivna Cvitković, Dražen Vlašić, Mijo Rogulj. 46 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda