IDIZ RODNO/SPOLNO OBILJEŽAVANJE PROSTORA I VREMENA U HRVATSKOJ Urednica Jasenka Kodrnja BIBLIOTEKA znanost i društvo 1 IDIZ 2 Izdavač Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Za izdavača Nikola Skledar Recenzentice Tena Martinić Nadežda Čačinovič Projekt Rodno (spolno) obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj Voditeljica projekta Jasenka Kodrnja Financiranje projekta Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba 2006. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu CIP ISBN 953-6218-29-1 3 RODNO/SPOLNO OBILJEŽAVANJE PROSTORA I VREMENA U HRVATSKOJ Urednica Jasenka Kodrnja Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Zagreb, 2006. 4 Sadržaj: Zahvale I KONCEPTUALIZACIJA- NAZNAKE (DE)KONSTRUKCIJE RODNOSTI/SPOLNOSTI PROSTORA I VREMENA 1. Pristup temi (Jasenka Kodrnja) 2. Djevojka i duga (Jasenka Kodrnja) 3. Odsutan prostor žene: povijest, javnost i svijet (Gordana Bosanac) 4. Metodološke napomene (Jasenka Kodrnja) II PROSTOR I ROD/SPOL 1.Rodna/spolna hijerarhija javnog prostora ili žene u nazivima ulica i trgova RH (Jasenka Kodrnja) 2.Spomenici, rodno mapiranje (Sanja Kajinić) III VRIJEME I ROD/SPOL (na osnovi analize Hrvatskog općeg leksikona, Zagreb, LZMK, 1996.) 1. Rodni stožac vremena (Jasenka Kodrnja) 2. Rodne značajke djelatnosti (Mirjana Adamović) IV ZNANSTVENICE, FILOZOFKINJE, UMJETNICE 1. Znanstvenice i filozofkinje (Gordana Bosanac) 2. Arhitektice (Ivana Radić) 3. Primijenjene umjetnice i dizajnerice (MirnaCvitan Černelić) 4. Likovne umjetnice (Ljiljana Kolešnik) 5. Književnice (Željka Vukajlović) 6. Glazbene umjetnice (Naila Ceribašić) 7. Kazališne umjetnice (Lada Čale Feldman) 8. Plesne i baletne umjetnice (Maja Đurinović i Ljiljana Gvozdenović) 9. Filmske umjetnice (Diana Nenadić) Sažetak Summary Prilozi 5 ZAHVALE Zahvaljujemo svim nadležnima u institucijama koji su na razne načine doprinijeli ostvarenju ovog istraživanja: ustupanjem i prikupljanjem dokumentacije, provedbom ankete, informatičkom obradom, kolegijalnom podrškom. U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža zahvaljujemo ravnatelju Vlahi Bogišiću, pomoćnici ravnatelja Zdenki Ožić i gospodinu Nikši Lučiću. Posebno zahvaljujemo pomoćniku ravnatelja prof. dr. sc. Damiru Borasu koji je informatički prilagodio dvije različite klasifikacije. U Državnom zavodu za statistiku zahvaljujemo Marijanu Gredelju (ravnatelju u vrijeme provođenja istraživanja), pomoćniku ravnatelja Petru Jakšiću, zamjeniku ravnatelja Zdenku Milonji, te gospodinu Miji Mašiću. Državna geodetska uprava uz potporu ravnatelja Željka Bačića i pomoćnika ravnatelja Damira Pahića organizirala je slanje i prikupljanje upitnika u katastarskim podružnicama i ispostavama, te zahvaljujemo njima kao i svim službenicima koji su u tome sudjelovali. Također, zahvaljujemo nadležnima u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove grada Zagreba: pročelniku u vrijeme provođenja istraživanja Stjepanu Galiću, gospođama Blanki Lozo i Matildi Banković i gospodinu Ivanu Maureru. Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, prije svega gospodinu Ivanu Fumiću predsjedniku u vrijeme provođenja projekta, zahvaljujemo na identifikaciji imena boraca i borkinja NOB-a. Zahvaljujemo kolegama Božidaru Lukaču na statističkoj obradi podataka i Goranu Zecu na prezentaciji tablica. Naročito zahvaljujemo na podršci recenzenticama prof. dr. sc. Teni Martinić i prof. dr. sc. Nadeždi Čačinovič, kao i konzultantici izvr. prof. dr. sc. Silvi Mežnarić. 6 I KONCEPTUALIZACIJA – NAZNAKE (DE)KONSTRUKCIJE RODNOSTI/SPOLNOSTI PROSTORA I VREMENA 7 JASENKA KODRNJA 1. PRISTUP TEMI a) Vrijeme, prostor, rod/spol Susret vremena (Krona) i prostora (Gee) oduvijek je intrigirao filozofe, znanstvenike i mnoge druge ljude. U Olimpijskoj mitologiji radi se o susretu sina i majke, muškarca i žene, a taj je odnos paradigmatičan za odnose između spolova, njihovo društveno pripisivanje, te znanstvenu i svakodnevnu interpretaciju. Vratimo se Olimpijskom mitu o stvaranju svijeta. «U početku svih stvari Majka Zemlja (Gea) izdigla se iz kaosa i rodila u snu Urana. Gledajući je s ljubavlju s planine, Uran prosu plodnu kišu na njene tajne pukotine i ona porodi cvijeće i drveće, zajedno sa zvjeradi i pticama.» (Graves, 1987: 33). Potom su nastale, vode, jezera i mora, te Geina i Uranova djeca tri storuka Džina i tri jednooka Kiklopa. Uran je buntovne Kiklope survao u Tartar sumorni podzemni svijet bojeći se njihove pobune. Potom je Gea s Uranom rodila sedam Titana među kojima je najmlađi bio Kron. Da bi osvetila progon Kiklopa nagovorila je Titane na svrgavanje oca. Pri tome je Kronu uručila srp kojim ga je on kastrirao. Kron tada uspostavlja svoju vlast, Kiklope vraća u Tartar, a svoju djecu rođenu s Reom proždire neposredno po njihovom porodu bojeći se proročanstva da će ga sinovi svrgnuti, odnosno da će ponoviti sudbinu svog oca. To se dakako dogodilo, a u tome je također sudjelovala majka progonjene djece (ovaj puta Rea). Kron je međutim za Grke i dalje predstavljao Oca Vremena (Kronosa), a njegovi simboli srp i vrana pripisuju mu se i danas. To je vrijeme koje asocira na početak uspostave patrijarhata, moć oca, represiju, a što se života pojedinca tiče na neumitni kraj, starost, smrt. U ovom je mitu indikativno da Gea pomaže sinu (Kronu) u svrgavanju oca, a isto se događa s Reom i Zeusom. Gei je Uran sin i muž, a Kron sin. Rei je Kron brat–muž, a Zeus sin. Veza majka-sin jača je od veze žena-muž i također od veza sestra-brat i majka-muž-sin koje su incestuozne. Incest se sankcionira još u prededipovskom razdoblju kako je to na svoj način pokazao Freud. No tu se događa paradoks. Štiteći živote vlastite djece od nasilja njihova oca boginje majke Gea, i kasnije Rea, podržavajući pobunu sinova podržavaju nasilje kao generacijsku i spolnu (rodnu) dominaciju. Nasilni sinovi postaju nasilni očevi i nasilni seksualni partneri (što pokazuju mitemi koji slijede o Zeusu i drugim bogovima) i patrijarhat je uspostavljen. U ovom su mitu prisutna dva pretpatrijarhalna elementa. Prvo je djevičansko začeće Gee (natopljena kišom, a ne Uranovim sjemenom), a drugo je samo ime boga Urana. Graves naime pretpostavlja da ono proizlazi iz imena starog ženskog božanstva Ur-Ana (kraljica vjetra, valova, planina). Uran je, po toj 8 interpretaciji, preobraćena, transformirana, transrodna žena. Zapravo, slabi muški bog koji teži konstrukciji novih spolnih/rodnih odnosa moći. Iz mita se iščitava da je patrijarhat proces koji se gradio generacijama, kao i da su u njemu sudjelovale boginje majke koje su poticale pobunu sinova. U kršćanstvu djevica Marija sa sinom (također začetim partenogeno) i u Freudovoj interpretaciji Jokasta s Edipom figure su koje nastavljaju prethodni patrijarhalni obrazac majka-sin. Kao Gea tako i Marija i Jokasta djeluju statično, kao prostor, mjesto, dok se njihovi sinovi projiciraju u vrijeme (Isus buduće – stvarajući novu vjeru ili Edip prošlo – asocirajući univerzalnu regresiju). Što se vremena i prostora tiče apstrahiranog od mitskih atribucija, dakle konstruiranog iz očišta filozofije i znanosti uočava se disciplinarna komplementarnost i različitost. To znači da su astronomi, fizičari, filozofi, arhitekti, antropolozi, sociolozi i drugi pristupali vremenu i prostoru iz raznih (od struke definiranih) motrišta. Znakovita je bila rasprava između supstantivista i relacionista koji su raspru sveli na dilemu: Jesu li vrijeme i prostor entiteti po sebi ili ljudske tvorbe? Relativiziranje ovih kategorija kontinuitet je koji (također s različitom argumentacijom) baštinimo još iz razdoblja Antike, a traje do danas. No rodno/spolno filozofsko i znanstveno iščitavanje (relativiziranje) vremena i prostora nije bilo moguće unutar patrijarhalne paradigme koja je između ostaloga određivala vizuru i granice znanja. Zadatu kao rodno/spolno neutralnu! Freud kao preteča ovog iščitavanja (prepoznatog u mitu), svoju interpretaciju zadržava u društveno zadanim rodnim (spolnim) konstrukcijama. Tek postmoderna, feministička i postfeministička teorija omogućavaju relativiziranje prostora i vremena iz rodnog/spolnog motrišta. Iz patrijarhatom zadane rodne (spolne) prikrivene neutralnosti znanja i svakodnevnih obrazaca. Iz šutnje i zabrana! Tek je danas moguća dekonstrukcija znanja-neznanja, otvoren susret roda/spola, prostora i vremena. Pri tome je najplodniji onaj pristup koji vrijeme motri u razlici linearno- cikličko, a prostor u razlici javni-privatni. b) Rod i spol Feministička teorija imenovanjem pojmova rod i spol potiče na novo čitanje znanja. Rod/spol se upisuje u znanost. Do nedavno gotovo potpuno zanemareni pojmovi koriste se u znanosti (kao ženski studiji ili studiji roda), u medijima, svakodnevici, ulaze u javne rasprave, u zakone, na osnovi njih se osnivaju posebne međunarodne i nacionalne institucije koje štite ravnopravnost spolova/rodova. Što je rod, a što je spol? Od istraživanja Margret Mead (Spol i temperament u tri primitivna društva, 1935. godine) prihvaćeno je razlikovanje spola kao 9 biološke, a roda kao društvene kategorije (Humm, 1995). Tu distinkciju slijedi osnovna struja feminističkih teoretičarki kao Kate Millet i Shulamith Firestone. Potonja tvrdi da rodne razlike strukturiraju svaki aspekt našega života konstruirajući neupitne obrasce za muškarce i žene. Na sličan način rodu i spolu pristupa niz autorica, dodajući specifičnosti, varirajući osnovu: Oaklej, Rosaldo, Rubin, Nancy Chodorow, Dorothy Dinnerstein, Catharine Mac Kinnon i druge. Danas se međutim ova distinkcija problematizira. Prije svega, vrlo je teško odrediti što