SADRŽAJ
AKTUALNO
Incident u Apatinu 5 PREBIJEN MLADIĆ IZ SONTE
RAZGOVOR
Vesna Prćić, narodna zastupnica 19 IZAZOV JE RADITI U SKUPŠTINI VOJVODINE
ŠIROM VOJVODINE
Zorica i Josip Šafarik, poljoprivrednici iz Sota 24-25 ZAJEDNO JE SVE MNOGO LAKŠE
REPORTAŽA
Rezervat prirode Zasavica 26-27 RAJ NETAKNUTE PRIRODE
KULTURA
Izložba S Božjom pomoći u Subotici 30-31 BUNJEVAČKO MOMAČKO KOLO I DUŽIJANCA
SPORT
Jelena Ademi, triatlonka 51 PONOSNA NA SVOJ PREMIJERNI HALF IRONMAN HrvatskaRIJEČ
OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ, Trg cara Jovana Nenada 15/II, Bre 24000 Subotica UPRAVNI ODBOR: etrdeset mi je godina, ružno doba: Vesna Prćić (predsjednica) čovjek je još mlad kako bi imao želja, a Ivan Gregurić, Mato Groznica, Zvonko Sarić, Josip Stantić, Thomas Šujić, već star da ih ostvaruje. Šteta što nemam Vesna Zelenika, Tomislav Žigmanov deset»Č godina više, pa bi me starost čuvala od pobu- DIREKTOR na ili deset godina manje, pa bi mi bilo svejedno«, Ivan Karan napisao je Meša Selimović u romanu Derviš i smrt e-mail: [email protected] i u duhu tih njegovih riječi, sada, kada sam u svojoj GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: pedeset i nekoj, udaljen od »mladosti koja se ničega dr. sc. Jasminka Dulić ([email protected]) ne boji, pa ni sebe«, napisat ću ovaj uvodnik, pipavo, POMOĆNIK I ZAMJENIK pomalo plašljivo, kako i priliči mojim godinama. GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE: Zvonko Sarić Redatelj Luis Buñuel je još 60-tih rekao da skan- LEKTOR: dal više nije moguć, ali nije rekao da bezobrazluk Zlatko Romić više nije moguć. »Šta je bre, Hrvati?«, rekao je Cane, pjevač srbijanskog rokenrol REDAKCIJA: benda Partibrejkers u Sloveniji 1992., na prvom koncertu, kada su i Hrvati mogli Davor Bašić Palković vidjeti i slušati taj bend, u vrijeme koje se može najblaže okarakterizirati kao ne (urednik rubrike kultura i urednik Kužiša) Dražen Prćić baš stvoreno za tulume. No, već 2014., na koncertu u zagrebačkoj Tvornici, isti (urednik rubrike sport i zabava) taj Cane je rekao u stanki između dvije pjesme: »Palite svjetla da vidim ove divne Željka Vukov (urednica društvene rubrike i urednica Hrcka) ljude.« Fina promjena, nema što! Zlata Vasiljević (novinarka dopisništva Sombor) Meni je dovoljno i sunce da vidim divne Subotičane, raznih nacionalnosti, Suzana Darabašić (novinarka dopisništva Srijem) moje sugrađane i nikome sigurno neću reći u nekoj nacionalnoj varijanti ono ŠEF DOPISNIŠTAVA I KOREKTOR: Canetovo »bre«, ni u ovo vrijeme koje nije baš stvoreno za žurke i nadam se da će Mirko Kopunović ([email protected]) sunca i dalje biti dovoljno, ali kada oni koje sebe nazivaju političarima ili domolju- TEHNIČKA REDAKCIJA: bima, počnu upravljati s osvjetljenjem, onim dnevnim ili noćnim, odmah nastaju Thomas Šujić (tehnički urednik) ([email protected]) problemi. Sjetimo se vremena kada su Srbi vodili besmislene ratove sa susjedima, Jelena Ademi (grafička urednica) čiji je cilj bio formiranje Velike Srbije. Hoćemo li sada reći »bre?« I što je sad? ([email protected]) Tišina dečki? Na vlasti su sada u Srbiji bivši članovi radikalne stranke koji su zago- FOTOGRAFIJE: Nada Sudarević ([email protected]) varali razne granice, primjerice Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica. Rekao sam sad nešto što ne znate? Ljudi su zbog toga bili u rovovima i ginuli. UREDNIK WEB IZDANJA: Dražen Prćić No dobro, tu smo di smo, u kanikuli ovog ljeta, a nakon što je Povjerenstvo za dodjelu zvanja i priznanja usvojila prijedlog Saveza srpskih udruženja ADMINISTRACIJA: Branimir Kuntić ([email protected]) Sjevernobačkog okruga da Matija Bećković ove godine dobije zvanje Počasnog Ljubica Vujković-Lamić ([email protected]) građanina Subotice, taj prijedlog je i usvojen ovoga tjedna na sjednici subotičkog Zdenka Sudarević ([email protected]) parlamenta. Doma u kojem sjede osobe koje pomno prate književnost i koje KOMERCIJALISTICA: su pomno pročitali djela Bećkovića. Znači, trebamo pretpostaviti da je nagrada Mirjana Dulić ([email protected]) dodijeljena zbog književnog rada. Ili? Možda je Bećković nečim drugim zadužio TELEFON: ++381 24/55-33-55; Subotičane? Možda ću to saznati jedne noći, pa ću pozvati zadužene majstore da ++381 24/55-15-78; ++381 24/53-51-55 upale sva svjetla, kako bih mogao pročitati stihove Bećkovića: »Molio sam za sluh fizičkih radnika, divio se njihovom surovom apetitu.« ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69 Stihovi su to pjesnika u službi naroda, tada socijalističkog, a kasnije estradnog E-MAIL: [email protected] WEB: www.hrvatskarijec.rs nacionalizma, suradnika prvog jugoslavenskog erotskog časopisa Čik. Tu i mi, Hrvati, ne manjkamo glede nekadašnjih suradnika, pa još kad pjesnik Bećković TISAK: Sajnos doo Novi Sad kaže »Srpska vojska je zauzela Skadar i Jedrene, a ova ne može Borovo Selo i List je upisan u Registar javnih glasila Tenje«, bravo političari za nagradu! Agencije za privredne registre Republike Srbije pod registarskim brojem: NV000315 I da ne brzamo. Ovo je paralela, a ne poređenje. Ni jedan umjetnik u Hrvatskoj, a čija su djela značajna, nije davao potporu ministru kulture Hasanbegoviću koji COBISS SR-ID 109442828 je, među ostalim, izjavio i da »nema razloga da kulturu monopolizira samozvana lijeva avangarda kulturnjačke klase«. Lijep pozdrav retrogardi, slična je situacija i s CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Bećkovićem. Fantom slobode, film kojim se Buñuel dobro našalio s pojmom slobo- Matice srpske, Novi Sad de, može se pogledati, ali imate li i dalje snage ostati u iluziji slobode ili odlazimo? 32+659.3(497.113=163.42) Pitanje je – kamo? Z. S.
15. srpnja 2016. 3 AktuAlno HrvatskaRIJEČ Demokratski savez Hrvata u Vojvodini najoštrije osuđuje novi brutalni napad na Hrvate
emokratski savez Hrvata u manje od pola godine pojavilo sebe smatra demokratskim i svoju suradnju s predstavnici- DVojvodini najoštrije osu- nekoliko slučajeva etnički moti- koje pretendira na članstvo u ma Hrvatskog nacionalnog vije- đuje brutalni napad na Hrvata viranih napada, čije su žrtve Europskoj uniji dopušta i tole- ća i narodnim zastupnikom u iz Sonte J. B., koji se dogodio bile osobe hrvatske nacional- rira ovakve slučajeve. I ovom Narodnoj skupštini Republike 10. srpnja na Apatinskim ribar- nosti, i to što su svi napadi kao prigodom podsjećam da je Srbije, jer se samo na taj način skim večerima. Ovaj napad na sredstvo koristili fizičko nasilje. hrvatska nacionalna zajednica u može odgovoriti na ovako teške nedužnoga mladića hrvatske Kao narodni zastupnik i Republici Srbiji izuzetno ranjiva slučajeve. Pripadnike hrvat- nacionalnosti očito pokazuje da predsjednik političke stranke i da je od svih drugih nacional- ske nacionalne zajednice u u srbijanskom društvu i dalje hrvatske nacionalne zajednice, nih zajednica, zbog negativnog Republici Srbiji pozivam i hra- postoji raširena netrpeljivost i zahtijevam od nadležnih držav- nasljeđa iz 1990- ih, i dalje u brim da ovakve ili slične slučaje- negativne predodžbe kada je nih tijela da se slučaj brutalnog javnosti objektom najnegativni- ve prijave nadležnim tijelima, te u pitanju hrvatska nacionalna prebijanja građanina J. B. pod jih predodžbi koje u posljed- da se obrate i traže potporu od zajednica, što se u posljednje hitno istraži i da se vinovni- nje vrijeme rezultiraju fizičkim Hrvatskog nacionalnog vijeća i vrijeme znade manifestira- ci ovog jezovitoga napada pod nasiljem. narodnog zastupnika DSHV-a. ti fizičkim nasiljem. Veoma hitno pronađu i kazne. Nije pri- Stoga je veoma važno da Predsjednik DSHV-a je zabrinjavajuće to što se za mjereno da jedno društvo koje nadležna tijela intenziviraju Tomislav Žigmanov
Mirović s poduzetnicima Gradska uprava Subotica, Tajništvo za poljoprivredu i zašti- redsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović razgovarao je 12. tu životnog okoliša, temeljem članka 10 i 29 Zakona o pro- Psrpnja s predstavnicima Unije poslodavaca Vojvodine. Tijekom cjeni utjecaja na životni okoliš (»Sl glasnik RS« br.135/04 i razgovora razmijenjena su mišljenja oko načina za unaprjeđenje gos- 36/09) objavljuje: podarskog ambijenta u Pokrajini i razvoja poduzetništva. U skladu s prioritetima programa nove Pokrajinske vlade koji su usmjereni na brži ekonomski razvoj Vojvodine, predsjednik OBAVIJEST O PODNIJETOM ZAHTJEVU ZA Mirović istaknuo je kako postoji spremnost da se, kroz zajedničko ODLUČIVANJE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA identificiranje problema i modela njihovog rješavanja, podrže mjere NA ŽIVOTNI OKOLIŠ za jačanje položaja gospodarskih subjekata i očuvanje radnih mjesta u Pokrajini. Nositelj projekta »Design Office« PR Subotica – »Norma Predsjednik Unije poslodavaca Vojvodine Stanko Krstin upo- znao je predsjednika Mirovića s načinom rada ove reprezentativne grupa jugoistočna Evropa« d.o.o, Subotica, Batinska br. organizacije, koja okuplja više od 30.000 gospodarskih subjekata, 94, podnio je dana 30. 6. 2016. godine pod brojem IV-08- s osnovnim zahtjevima u pogledu zajedničkog djelovanja, što je u 501-211/2016, Zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene interesu i AP Vojvodine, poslodavaca i zaposlenih. utjecaja na životni okoliš projekta: »Rekonstrukcija dijela Ivan Karan v. d. ravnatelja proizvodnog pogona u laboratorijski i uredski prostor«, na katastarskoj parceli 33928/11 KO Donji grad, Subotica, Hrvatske riječi (46.078877°, 19.636103°).
van Karan iz Stanišića imenovan je za vršitelja dužnosti ravnatelja Uvid u podatke, obavijesti i dokumentaciju iz zahtjeva INovinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ na razdoblje najdulje 6 mjeseci. Odlučio je to Upravni odbor te ustanove na svojoj VII. nositelja projekta može se obaviti u prostorijama Odsjeka izvanrednoj sjednici održanoj u utorak, 12. srpnja. za zaštitu životnog okoliša i održivi razvoj (Trg slobode 1, Gradska kuća, II. kat, soba 226).
Obljetnica DSHV-a Zainteresirana tijela, organizacije i javnost u roku od deset emokratski savez Hrvata u Vojvodini obilježava danas, 15. srp- dana od dana objavljivanja ove obavijesti mogu dostaviti Dnja, 26. obljetnicu osnutka. Program obilježavanja će započeti mišljenja o potrebi procjene utjecaja predmetnog projekta u 17 sati, kada će biti služena sveta misa u franjevačkoj crkvi Svetog na životni okoliš, osobno ili poštom na gore navedenu Mihovila Arkanđela, nakon čega će od 18 sati biti organiziran prijam adresu, ili elektronski na adresu [email protected]. u dvorištu Doma DSHV-a u Subotici (Beogradska cesta 31).
4 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ AktuAlno INCIDENT U APATINU Prebijen mladić iz Sonte
Nasrtaja na ovoga mladića bilo je i ranije i to u Sonti, na katolički Božić i na kirbaj. I tada su mu nanese- ne teže tjelesne ozljede, a kako napadnuti kaže, vinovnici tih sukoba odgovorni su i za ovaj napad
a zatvaranju 53. mogu s pozicije svoje funkcije, Apatinskih ribarskih a sve u smislu toga što želim večeri u toaletu jednog sav svoj aktivitet upotrijebiti u apatinskogN kafića devetnaesto- korist ne samo Hrvata, nego i godišnjak J. B. hrvatske naci- pripadnika svih drugih nacija onalnosti iz Sonte, sačekan je i koji žive na ovom području«, brutalno napadnut od skupine rekao je Velimir Pleša prije odla- mladića iz obližnje Prigrevice. ska u Apatin, na sastanke s pred- Napadnuti mladić bio je u druš- sjednikom općine Radivojem tvu jednoga prijatelja iz Stapara, Sekulićem i nadležnim dužno- kojega su napadači stisli uza zid, snicima policije. ne dopustivši da mu na bilo koji Kako saznajemo, u Apatinu način pomogne, niti da pozove su se Žigmanov i Pleša susreli policiju. Nasrtaja na ovoga mla- s načelnikom UOP-a Srećkom dića bilo je i ranije i to u Sonti, Vejinom i Milanom Glumcem na katolički Božić i na kirbaj. I iz policijske uprave Sombor gdje tada su mu nanesene teže tjele- je u najhitnijem roku inicirao i Srbije. Mislim da je dogovor i su upoznati s postupanjem poli- sne ozljede, a kako napadnuti i sastanke s lokalnim dužno- potpisivanje Sporazuma između cije koje je djelo kvalificirala kao kaže, vinovnici tih sukoba odgo- snicima u Sonti i Apatinu. U predsjednice Hrvatske Kolinde kazneno i predalo tužiteljstvu u vorni su i za ovaj napad. Sonti su se on i generalni konzul Grabar – Kitarović i mandatara Somboru. Zamjenica predsjed- Roditelji napadnutog obra- Republike Hrvatske u Subotici Vlade Srbije Aleksandra Vučića nika općine Apatin Dubravka tili su se sutradan policiji, taj- Velimir Pleša sastali s tajnicom jedini pravi put da se ovi proble- Korać je također iznijela svoje nici MZ Sonta i dužnosnici MZ Renatom Kuruc i predsjed- mi pokušavaju riješiti. Nadam se spoznaje, osudila sam događaj, Demokratskog saveza Hrvata nikom MO DSHV Andrijom da ću tijekom boravka u Sonti naglasila da je to bio izolirani u Vojvodini Renati Kuruc, ali Ađinom, a kasnije su posjetili i i u Apatinu uspjeti dobiti neku incident, te iskazala nadu da se i nadležnim tijelima hrvatske napadnutog i njegove roditelje, cjelovitiju sliku i znati na kva- takvo što ubuduće neće doga- nacionalne zajednice u Srbiji. kako bi se podrobno obavijestili litetan način iskomunicirati sa đati. Prema njihovim riječima, ovaj o incidentu. svima s kojima mislim da to Ivan Andrašić slučaj, ali i mlaka reakcija poli- »Nažalost, i to je dio posla cije, izazivaju u njima veliku generalnog konzula na području Gradska uprava Subotica, Tajništvo za poljoprivredu i zaštitu strijepnju i zabrinutost za svoje koje pokriva. Sonta je mjesto s životnog okoliša, temeljem članka 20 i 29 Zakona o procjeni dijete. Mladiću su ovoga puta najvećim postotkom hrvatskih utjecaja na životni okoliš (»Sl glasnik RS« br.135/04 i 36/09) nanesene tjelesne ozljede, čak i državljana u Srbiji i moja je objavljuje: u predjelu leđa, gdje su vidljivi zadaća skrbiti o njima. Žao mi je tragovi ugriza. da se ovako nešto neprimjereno OBAVIJEST O PODNIJETOM ZAHTJEVU ZA Reagirali su predsjednik događa, a posebno mi je žao DAVANJE SUGLASNOSTI NA STUDIJU PROCJENE Povjerenstva za praćenje krše- što se istoj osobi ovo opetovano UTJECAJA NA ŽIVOTNI OKOLIŠ nja prava nacionalne manjine događa. Koliko sve ovo ima veze pri HNV Darko Baštovanović s nacionalnim pitanjem teško je Nositelj projekta »TELEKOM SRBIJA« ad, Beograd, Takovska i zastupnik u Skupštini Srbije, reći kad niste u to osobno uklju- br. 2, Izvršna jedinica Subotica, Prvomajska br. 2-4 podnio je predsjednik DSHV-a Tomislav čeni i to je jedna od tragedija dana 11. 7. 2016. pod brojem IV-08-501-226/2016, Zahtjev Žigmanov. u odnosima Hrvata i Srba i na za davanje suglasnosti na Studiju procene utjecaja na životni »Primjerene reakcije držav- prostorima u Hrvatskoj i na pro- okoliš projekta: »SUU95 SU-PESNIČKA (UMTS)«, Subotica, nih tijela tada nije bilo, a vodstvo storima u Srbiji. Najtragičnije na katastarskoj parceli broj 2224/3 KO Novi grad, Subotica, hrvatske zajednice sada čeka je to što su u inkriminirana (46.106959°, 19.688558°). zapisnik iz policije i liječnički događanja upletena djeca rođe- Javni uvid u predmetnu Studiju može se obaviti u prostorijama nalaz kako bi se dalje postu- na poslije Domovinskog rata. Odsjeka za zaštiitu životnog okoliša i održivi razvoj, II. Kat, soba palo«, rekao je među ostalim Oni ne mogu osobno znati što 226, svakog radnog dana od 10 do 12 sati od 15. 7. 2016. do 12. Baštovanović. je suština problema u odnosu 8. 2016., a javna prezentacija Studije bit će održana 15. 8. 2016. Osim službenog priopćenja Hrvata i Srba, odnosno kad su u godine u 12 sati u prostorijama Odsjeka. stranke, Tomislav Žigmanov pitanju odnosi između Hrvatske
15. srpnja 2016. 5 temA HrvatskaRIJEČ DRUGI HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES ODRŽAN U ŠIBENIKU Doprinos kvalitetnijim javnim politikama Posebna tematska oblast bila je posvećena kulturi, stanju i perspektivama hrvatskih manjina pola- zeći od činjenice da je održavanje veza između hrvatskih povijesnih iselje- ničkih zajednica i Hrvatske kao domovine njihovih predaka od iznimne važ- nosti za očuvanje njihova etničkog identiteta, jezika i autohtone kulture u okruž- ju većinskih naroda susjed- nih zemalja
osnovnim ciljem rasvi- nje kvalitetnijih javnih politika godom otvorenja kongresa u renja između iseljene i domo- jetljavanja glavnih teško- prema iseljeništvu. Hrvatskom narodnom kazalištu vinske Hrvatske i treba ga vratiti. ća i zapreka u odnosima u Šibeniku ukazao na potrebu Domovina je stvorena u teškoj Sizmeđu hrvatskih iseljeničkih ISELJENICI – INTEGRALNI ponovne uspostave povjerenja patnji i ne smijemo dopusti- zajednica i hrvatskoga politič- DIO HRVATSKOG NARODA i zajedništva između iseljene i ti da uništimo sve dobro što kog i gospodarskog sektora u domovinske Hrvatske i na ulogu je napravljeno u posljednjih Šibeniku je početkom srpnja, Kao izaslanik predsjed- Kongresa u snaženju zajedništva 25 godina«, poručio je Milas. pod pokroviteljstvom predsjed- nice Hrvatske predstojnik nacije. U ime domaćina na svečanom nice Hrvatske Kolinde Grabar Državnog ureda za Hrvate »U proteklom razdoblju, otvaranju prisutnima se obra- – Kitarović, održan drugi izvan RH Zvonko Milas je pri- stječe se dojam, nestalo je povje- tio gradonačelnik Šibenika dr. Hrvatski iseljenički kongres. Željko Burić, zaželjevši sudio- Kongres je okupio gotovo nicima plodonosne rasprave a 250 znanstvenika i gospodar- riječi ohrabrenja sudionicima je stvenika iz 11 zemalja svijeta koji uputio i šibenski biskup emeri- su analizirali promjene i procese tus Ante Ivas. U ime predsjed- u hrvatskim iseljeničkim zajed- nika Hrvatskog sabora Željka nicama, mogućnostima suradnje Reinera njegova izaslanica i hrvatskog iseljeništva s domo- saborska zastupnica Margareta vinskom Hrvatskom, demograf- Mađerić istaknula je kao jedan skim i kulturnim aspektima ise- od najvećih nacionalnih pro- ljeništva kao i institucionalnim blema aktualni odlazak mla- okvirima za povratak, surad- dih, ukazavši i na poteškoće nju i investiranje u Hrvatskoj. povratnika u ostvarivanju nji- Akademska zajednica okuplje- hovih prava zbog birokratskih na oko ovog Kongresa nastoji prepreka. Uz potpredsjednika potaknuti učinkovitije oblikova- Hrvatskog sabora Ivana Tepeša, Dr. sc. Marin Sopta 6 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ temA
se u intenzivnom trodnevnom vitalnosti, a osobito povezanosti POPRATNI PROGRAM – ERO I KRKA programu odvijao na četiri s Hrvatskom, jer je to Zakonom lokacije u Šibeniku kroz plenar- i bilateralnim ugovorima sa U popratnom kulturnom i umjetničkom programu, uz lje- nu sesiju, gospodarski forum, susjednim zemljama zajamčena pote šibenske Katedrale i ostale znamenitosti Krešimirova te jedanaest panel diskusija: obveza Hrvatske spram njezinih grada, sudionici HIK-a gledali su operu Jakova Gotovca Poduzetništvo i ulaganje u hrvat- sunarodnjaka izvan hrvatskih sko gospodarstvo, Hrvatska iselje- nacionalnih granica«. O hrvat- Ero s onoga svijeta u izvrsnoj izvedbi splitskog HNK-a, nička politika, Portreti, Migracije skim manjinama govorili su te plesača KUD-a Jedinstvo na fascinantnoj novootvore- žena i identiteti iseljeničkih zajed- znanstvenici iz Hrvatske, Crne noj pozornici na tvrđavi sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika. nica, Društvene mreže, Hrvatsko Gore, Srbije i drugih zemalja. Posljednjeg dana HIK-a sudionici su razgledali Nacionalni iseljeništvo i javnost, Pastoralna O Hrvatima kao nacionalnoj park Krka, posjetivši potom i franjevačku crkvu i samostan skrb u hrvatskom iseljeništvu, manjini u Srbiji izlagali su dr.sc. Iseljavanje i povratak: teškoće i Jasminka Dulić, dr.sc. Zlatko na otočiću Visovcu, nakon čega se druženje nastavilo u perspektive, Hrvati kao nacio- Šram i dr.sc. Krešimir Bušić. eko oazi Pakova sela s kulinarskim delicijama toga kraja. nalne manjine, Jezik, kultura i Tijekom ove završne večeri dr.sc. Marin Sopta najavio je i književnost, te Uloga institucija u REZOLUCIJA KONGRESA održavanje trećega Kongresa. Prvi Hrvatski iseljenički kon- hrvatskom iseljeništvu. gres uspješno je održan 2014. u Zagrebu, kao i ovaj protekli Sudionici Drugog HIK-a zahvaljujući entuzijazmu dr. sc. Marina Sopte, tajnice kon- HRVATSKE MANJINE formulirali su Rezoluciju u kojoj traže formuliranje i provođenje gresa Tanje Trošelj Miočević i drugih suradnika. Posebna tematska oblast suvisle razvojne politike spram bila je posvećena kulturi, sta- hrvatskog iseljeništva. Među radu Kongresa prisustvovao je klora ili eventualno nekog finan- nju i perspektivama hrvatskih ostalim traže: uspostavu i obno- predsjednik Hrvatske gospo- cijskog doprinosa. Umjesto da se manjina polazeći od činjenice vu Ministarstva iseljeništva koje darske komore Luka Burilović, prihvati činjenicu da su hrvatski da je održavanje veza između bi trebalo razviti izradu strate- predsjednik saborskog Odbora iseljenici integralni dio hrvat- hrvatskih povijesnih iseljenič- gijskog okvira državne politike i za Hrvate izvan RH zastupnik skog naroda« istaknuo je Stier. kih zajednica i Hrvatske kao prema Hrvatima izvan Hrvatske, dr. sc. Božo Ljubić, zastupnik domovine njihovih predaka od reviziju iseljeničke legislative, i umirovljeni general Željko DOPRINOSI ISELJENIŠTVA iznimne važnosti za očuvanje promjenu zakona kojima se Glasnović, te zastupnik RH u njihova etničkog identiteta, jezi- definira zastupljenost hrvatskog Europskom parlamentu Davor Predsjednik Programsko- Ivo Stier. Ivo Stier je ukazao organizacijskog odbora HIK-a Organizatori Kongresa bili su Centar za istraživanje na postojeće stereotipe koje na dr. sc. Marin Sopta naglasio je hrvatsko iseljeništvo gledaju kao kako je cilj da radni dio HIK-a hrvatskog iseljeništva, te Centar za kulturu i informacije na neprijatelja, a koji su »neki sustavno analizira razvojne Maksimir, uz mnoge suorganizatore. derivat prošlih i propalih poli- doprinose hrvatskog iseljeništva tika«. modernizaciji hrvatskog društva. »Iz tih stereotipa danas se i »Posebno je važno cjelovito ka i autohtone kulture u okruž- iseljeništva, uklanjanje zapreka ulogu hrvatskih iseljenika želi rasvijetliti i opisati ukupni pri- ju većinskih naroda susjednih gospodarskoj suradnji s hrvat- ograničiti. Neće ga više nazi- nos hrvatskog iseljeništva uspo- zemalja. Istaknuto je kako su skim iseljeništvom, osnutak vati neprijateljskim, ali često se stavi hrvatske državne samostal- »hrvatske manjinske zajedni- Muzeja hrvatskog iseljeništva, hrvatske iseljenike prikazuje u nosti i razvitku na prijelazu u ce rasadište lobista i prirodni te uspostavu stalnog Tajništva javnom prostoru RH kao radi- XXI. Stoljeće«, kazao je Sopta. most Hrvatske prema susjedi- hrvatskog iseljeničkog kongre- kale, ekstremiste ili se u blažoj Nakon ceremonije svečanog ma, zbog čega treba posvetiti sa koje bi bilo stalna adresa za varijanti njihova uloga želi svesti otvorenja u HNK-u i uvodne posebnu pozornost njihovu koordinaciju budućih kongresa. samo na očuvanje kulture, fol- Dokumentarne večeri Kongres održanju, kulturnom razvoju i H. R.
15. srpnja 2016. 7 temA HrvatskaRIJEČ STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA ODGOJITELJE, UČITELJE I NASTAVNIKE IZ VOJVODINE U ZAGREBU Održan kontinuitet stručne edukacije
Kvalitetna edukacija i povezivanje odgojno-obrazovnih radnika koji njeguju hrvatski jezik i kulturu izvan granica Hrvatske bili su vidljivi rezultati i ovog stručnog skupa * Odlazak petnaestoro sudionika iz Vojvodine financiralo je Hrvatsko nacionalno vijeće
dgojitelji, učite- lji i nastavnici, koji u zemljama diljem OEurope i svijeta izvode nastavu na hrvatskom jeziku i poduča- vaju djecu hrvatske manjine, ise- ljenika i Hrvata u BiH, okupili su se u Zagrebu na stručnom skupu koji je od 4. do 8. srp- nja 2016. godine organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. Ovogodišnjem stručnom skupu koji je održan u prostorijama Osnovne škole Kajzerica, jedne od najljepših i najmodernijih škola u Zagrebu, sudjelovalo je više od 90 odgojno-obrazovnih radnika iz Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije (Vojvodine) i Švedske. Odlazak petnaestoro sudioni- ka iz Vojvodine financiralo je Ministar Šustar primio predstavnike hrvatske nastave u Vojvodini Hrvatsko nacionalno vijeće.
Tijekom trajanja stručnog skupa u Zagrebu, na poziv ministra znanosti obrazovanja i spor- MULTIDISCIPLINARNO ta Hrvatske Predraga Šustara, predstavnici hrvatske nastave u Vojvodini posjetili su STRUČNO USAVRŠAVANJE Ministarstvo gdje je održan radni sastanak. Nakon upoznavanja ministra s načinom provo- Svečanom otvorenju su đenja nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini uslijedio je razgovor o konkretnim načinima prisustvovali brojni uzvanici i rješavanja svih važnih pitanja za ostvarivanje prava na obrazovanje Hrvata u Vojvodini kao uvaženi gosti. Tom prigodom što su smještaj studenata u domove, dodatno stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te ravnateljica Agencije za odgoj i nabava knjiga i lektire na hrvatskom jeziku. Bilo je riječi i o mogućnostima otvaranja katedre obrazovanje Jadranka Žarković za hrvatski jezik u Vojvodini, osiguravanju pomoći pri kupnji udžbenika za nastavu na hrvat- – Pečenković poželjela je svim skom jeziku kao i drugim važnim pitanjima. sudionicima srdačnu dobrodoš- Učitelji i nastavnici na hrvatskom jeziku iz Vojvodine istakli su značaj stručnog skupa koji licu u Zagreb i istaknula da orga- organizira Agencija za odgoj i obrazovanje sa željom da se suradnja nastavi i u budućnosti, nizacijom i provođenjem ovoga te pozvali ministra da na jesen posjeti škole i vrtiće u Vojvodini u kojima se odvija nastava stručnog usavršavanja Agencija na hrvatskom jeziku. nastoji pridonijeti unaprjeđiva- nju i razvoju odgoja i obrazo-
8 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ Intervju vanja na području školovanja djece hrvatskih građana u ino- zemstvu. »Želja mi je da vam pripre- mljeni sadržaj, predavanje i radi- onice, budu na osobnu izgradnju i profesionalnu korist u narednoj školskoj godini. Osim prilike za multidisciplinarno stručno usa- vršavanje ovaj skup je svakako i prilika za posjet domovini, upo- znavanje s kulturnom i prirod- nom baštinom te razmjenu ideja i iskustava«, kazala je Jadranka Žarković – Pečenković. Sudionike skupa pozdravili su Jelena Pavičić – Vukičević, potpredsjednica Gradske skup- štine Grada Zagreba, Željko Rupić, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine Hrvatske, koji je uputio iskrene PREDAVANJA I RADIONICE Među brojnim temama istakla u inozemstvu Državnog ureda zahvale odgojiteljima, učiteljima su se predavanja o identitetu i za Hrvate izvan Republike i nastavnicima iz inozemstva na Pozdravno pismo sudioni- imidžu Hrvatske u globalnom Hrvatske koji je, među ostalim, radu i trudu koji ulažu u obrazo- cima uputio je Ured predsjed- svijetu koje je održao prof. dr. sc. istaknuo: vanje djece hrvatskih građana u nice Hrvatske Kolinde Grabar Božo Skoko, profesor s Fakulteta »Posao koji je vama povje- inozemstvu. – Kitarović, koje je pročitala političkih znanosti. Prof. dr. ren je jedan od najplemenitijih »Znam koliko je to teško, voditeljica ovog stručnog usavr- sc. Ante Bežan s Učiteljskog i najvažnijih poslova koje čovjek a koliko je to dragocjeno za šavanja Tihana Šimunić, čijim fakulteta u Zagrebu govorio je može raditi. Biti učitelj nešto nas. Zato stojim vam na raspo- višegodišnjim zalaganjem je o identitetu hrvatskoga jezi- je dostojanstveno. A biti učitelj laganju, i ono što imamo, kao edukacija održala potrebnu kva- ka, sa sociološkog, povijesnog, materinskoga jezika daje dodat- primjerice ovaj stručni skup, litetu i kontinuitet. kulturnog i političkog aspekta. Prof. dr. sc. Vladimira Velički je oduševila polaznike seminara predavanjem o značaju i načinu pričanja priča djeci dok je prof. dr. sc. Nevio Šetić predstavio Hrvatski pedagoško-književni zbor. U okviru terenske nasta- ve sudionici stručnog skupa su uz pomoć Turističke zajednice grada Zagreba organizirano posjetili sve značajne lokalite- te u Zagrebu. Za sve sudionike stručnog skupa gradonačelnik Zagreba Milan Bandić prire- dio je svečani prijem u palači Dverce. Iako po mnogo čemu dru- gačiji od prethodnih semina- ra, i ovaj je ispunio očekivanja. Kvalitetna edukacija i poveziva- nje odgojno-obrazovnih radni- nu snagu, jer jezik nosi tradiciju, zadržat ćemo bez obzira na sve Tijekom stručnog usavrša- ka koji njeguju hrvatski jezik i dušu i život svakoga naroda.« okolnosti«, kazao je ministar vanja uslijedila su predavanja i kulturu izvan granica Hrvatske Otvorenju je prisustvo- Predrag Šustar i pozvao sve na radionice iz hrvatskoga jezika, bili su vidljivi rezultati i ovog vao i Predrag Šustar, ministar suradnju s Ministarstvom u kre- književnosti, povijesti, geografije stručnog skupa. znanosti, obrazovanja i sporta iranju budućih planova i radnji. te glazbene i likovne umjetnosti. Bernadica Ivanković
15. srpnja 2016. 9 Intervju HrvatskaRIJEČ MARINKO PIUKOVIĆ, DIREKTOR UDRUGE BUNJEVAČKIH HRVATA DUŽIJANCA Entuzijazam za unaprjeđenje manifestacije
Plan je sastaviti trodnevni paket za središ- nju proslavu Dužijance i ponuditi ga turi- stičkim agencijama * U sklopu projekta Muzeja Dužijance – identiteta vojvođan- skih Hrvata započeta je izgradnja hanga- ra u Đurđinu, izložbenog prostora za stal- ni smještaj i prezentaciju starih žetelačkih strojeva tijekom cijele godine
Razgovarao: Davor Bašić Palković
etvena manifestacija ovogodišnje Dužijance, Piuković dištu grada, jer nije bilo sred- Dužijance. Što se tiče Takmičenje Dužijanca u Subotici govori i o izazovima organizi- stava za rentiranje pozornice, risara ono je prošlo dosta dobro. počela je još u travnju, a ranja ove manifestacije, kao i o rasvjete i ozvučenja. Ove godine Natjecanje je održano prvi puta trenutačnoŽ je u svojoj intenzivi- planovima za njezino unaprje- HKC nije dobio sredstava za to, u Đurđinu na parceli koja će ranoj fazi, kada nas do završnice đenje, kako u kontekstu razvo- ali mislim da je nastup djece u biti stalna lokacija te manifesta- 20. kolovoza gotovo na svakih ja turističkih potencijala tako i Bunjevačkom kolu bio dobro pri- cije. I ove godine smo priredili nekoliko dana očekuje neki u smislu prezentacije naslijeđa ređen. Smatram i da bi radionice risarski ručak za sve, odnosno program. Protekloga vikenda bunjevačkih Hrvata. za djecu koje su bile prije dvije bilo je dovoljno hrane za sve. održana je jedna od najatrak- Uz brojne druge, godine trebalo više intenzivirati. Zanimljivo je da smo imali i tivnijih manifestacija Dužijance HR: dosad su odr- Naime, ove su godine djeca išla nekoliko turista iz Japana i – Takmičenje risara, a pred nama žane dvije veće manifestacije na ergelu Kelebija, gdje im je Ukrajine. Prateće natjecanje u je još dosta sadržaja među koji- u sklopu Dužijance – Djeca u bilo lijepo, ali su izostali sadržaji kuhanju tarane je i ove godi- ma se svakako ističe središnja Dužijanci i Takmičenje risara. vezani za Dužijancu, gdje se oni ne izazvalo veliku pozornost i proslava Dužijance od 12. do 14. Kako ste zadovoljni odzivom upoznaju s tehnikama pletenja lijep broj sudionika. Novina je kolovoza. publike i drugim aspektima žita, izradom perlica ili nekim da smo za potrebe natjecanja Tim povodom razgovarali navedenih manifestacija? igrama koje su zaboravljene. U osigurali domaću taranu koju je smo s Marinkom Piukovićem, Manifestaciju Djeca u tom smislu, volio bih da taj izlet proizvela jedna žena s Bikova. direktorom Udruge bunjevač- Dužijanci organizira HKC iduće godine bude u Đurđin Nažalost, nismo uspjeli na naj- kih Hrvata Dužijanca koja od Bunjevačko kolo. Žao mi je što gdje imamo etno-salaš i druge bolji način prezentirati rad na prije dvije godine organizira ovu zbog nedostatka novca ta mani- sadržaje koje želimo dugoroč- starim poljoprivrednim stro- manifestaciju. Osim o programu festacija nije bila održana u sre- no staviti u funkciju održavanja jevima, zastajkivali su u radu.
10 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ Intervju
Ostaje nam zadatak to dotjerati čaja kako je i utemeljena prije mo koju posjeduje snimatelj strane, uvidjeli smo da su dobro za iduću godinu. 105 godina. Dodao bih i to da Zvonimir Sudarević. Također, posjećeni oni programi u koje je U svezi s iz godine u godinu proširuje- trebamo obraditi i fotografije i sama publika uključena. Tako HR: Dužijancom često mo naš program, sa sadržajima vezane za Dužijancu, posebice smo tri godine unatrag imali se spominju i njezini turistički kao što su Priskakanje vatre na iz razdoblja od 1968. do 1971., krcati trg na Bandašicinom kolu, potencijali. Kako vidite taj dio sv. Ivana Cvitnjaka, natjecanja a neki njihov odabir bi se tamo završnom programu u nedje- aspekt manifestacije? u kuhanju tarane, natjecanja u mogao naći. Vjerujemo da bi lju navečer. Uključenost ljudi u Želimo pojačati marketinš- pucanju bičevima, koje se ove takav multimedijalni pristup u sadržaje je vjerojatno i razlog ku priču oko Dužijance, a za to godine održava drugi puta, tu prezentaciji baštine mogao biti dobre posjećenosti Takmičenja ćemo angažirati profesionalce je i Revija Dužijanca i svaka- zanimljiv široj publici. risara. U svezi s ovom temom, tu iz toga sektora. Plan je sastavi- ko najznačajniji je kompleksni Kakva je financij- su upravo važni već spomenuti ti trodnevni paket za središnju projekt Muzej Dužijanca – HR: ska konstrukcija planovi na jačanju turističkog proslavu Dužijance i ponuditi identiteta vojvođanskih Hrvata. ovogodišnje Dužijance? aspekta Dužijance i marketinga ga turističkim agencijama. U Kako se razvija Dužijanca se najvećim dije- manifestacije. tu ponudu bi bio uključen i HR: projekt Muzej lom financira iz proračuna Grada Koliko je ljudi posjet Đurđinu, na kojem bi Dužijanca – identiteta voj- Subotice, kao manifestacija od HR: uključeno u orga- turisti proveli drugi dan borav- vođanskih Hrvata za kojega posebnog značaja za Grad. Ove niziranje Dužijance, kako se ka, doživjeli risarski ugođaj na ste dobili financijsku potpo- je godine Grad za Dužijancu nosite s tim izazovima budući njivi, prije večernjeg programa ru Zaklade Adris i Državnog osigurao 1,2 milijuna dinara. Na na bogat program i planove za u gradu. U smislu turističke ureda za Hrvate izvan natječaju Ministarstva kulture i unaprjeđenje manifestacije? ponude, plan je više se povezati Hrvatske? informiranja dobili smo 200.000 Udruga bunjevačkih Hrvata i s ugostetiljima koji bi u ponu- U sklopu projekta Muzeja dinara, od Pokrajinskog tajniš- Dužijanca ima 48 članova i goto- di tih dana imali autentična jela Dužijance započeta je izgradnja tva za poljoprivredu 120.000 vo svi oni imaju neku manju i pića s ovih prostora i tambu- hangara u Đurđinu, izložbe- dinara za Takmičenje risara, a po ili veću zadaću u organizaciji rašku glazbu. Voljeli bismo i nog prostora za stalni smještaj 20 tisuća za Takmičenje risara i Dužijance. Najviše ljudi zahti- radit ćemo na tomu da grad tih i prezentaciju starih žetelačkih Dužijancu dobili smo na natje- jevaju Takmičenje risara i sre- dana bude više okićen u duhu strojeva tijekom cijele godine. U čaju Pokrajinskog tajništva za dišnja proslava Dužijance. Osim Dužijance, da to ne budu samo tu priču uključen je već posto- obrazovanje, propise, upravu i članova, tu je još nekoliko dese- aranžirani izlozi. Moja ideja je jeći etno salaš u sklopu župe sv. nacionalne manjine – nacional- taka osoba, ukupno preko sto- napraviti i sajam skulptura od Josipa Radnika u Đurđinu koje- ne zajednice. Očekujemo rezul- tinu, uključenih u ove aktivno- slame, to nije novina, toga ima ga je ta župa ugovorom ustupila tate natječaja Veleposlanstva sti. Velikom većinom one rade u svijetu i regiji. Da se skulpture UBH-u Dužijanca na upravlja- Republike Hrvatske u Beogradu volonterski, trenutačno imamo prave u sklopu Takmičenja risa- nje na razdoblje od deset godi- i natječaja Hrvatskog nacional- samo jednu osobu u Uredu, ra, a da ih kasnije prenesemo na. I taj objekt zahtijeva odre- nog vijeća, kao i pomoć Grada etnologinju uposlenu po ugovo- u grad za središnju proslavu đena renoviranja. Nadalje, plan Zagreba. Imamo i potporu pri- ru. Prošle smo godine imali upo- Dužijance. A i samu nedjeljnu je u blizini izgraditi i Risarski vatnih donatora, te sponzore – slene dvije osobe, a jednu smo povorku sudionika u nošnjama salaš gdje će se uzgajati stare banku Credit Agricole i osigura- uposlili preko javnih radova, ali želimo učiniti atraktivnijom. sorte biljaka i životinja, u smislu vajuće poduzeće Delta Generali. ove godine taj se natječaj nije Nadalje, želimo redizajnirati očuvanja genoma. Taj će salaš Institut NS seme nam je primje- odnosio na kulturu. Općenito, izgled bine po modelu kakva biti izgrađen od slame i trebao rice dao sjeme koje je posijano otvoreni smo za mišljenja i je bila ranije, da zamijenimo bi imati i smještajne kapacite- za Takmičenje risara. Naš ideal- sugestije drugih, među ostalim tu čeličnu konstrukciju kako bi te za turiste ili djecu koja bi ni, ovogodišnji proračun za sve i zbog toga večeras u župi svetog imala vizualni identitet sukla- tamo dolazila na radionice. Dio manifestacije i prateće sadržaje, Roka organiziramo okupljanje dan duhu žetvene svečanosti. Muzeja bi bio i u gradu, a tu poput Revije Dužijanca, je oko 5 bivših bandaša i bandašica od Folklorni program bismo isto mislim na stalni postav kruna milijuna dinara. Vjerojatno je da sredine 80-ih do danas, koje usmjerili k dovođenju KUD- za Dužijancu, koje se trenutačno nećemo imati toliko sredstava, želimo uključiti u organiziranje ova koji imaju koreografije čuvaju u Biskupijskoj riznici i te ćemo se prilagođavati finan- Dužijance. Da neke ljude, koji vezane za žetvu ili neki žetve- nisu dostupne javnosti. Mi smo cijskim uvjetima u smislu broja recimo 15 godina nisu bili na ni običaj. U konačnici, voljeli prošle godine tu građu obradili, gostujućih KUD-ova ili sličnih godišnjem, oslobodimo obveza, bismo uključiti i više zaprega popisali autore i godine nastan- stavki. a i da drugima damo priliku. kao i prikaz kosidbe na pri- ka kruna. Glede pronalaženja Kako ste zado- Na Takmičenju risara proveli kolicama, što je organizacijski izložbenog prostora, razgovarali HR: voljni odzivom smo anketu u cilju unaprjeđe- zahtjevno. Svjesni smo toga da smo s tajnikom Biskupije vlč. publike? nja manifestacije. Sadržaji se se današnji turisti žele zabaviti, Mirkom Štefkovićem, a to bi Neki su programi bolje proširuju, pa će biti potrebe za popiti čašu vina, pojesti nešto, moglo biti u Katoličkom krugu posjećeni, poput Takmičenja uključivanjem većeg broja ljudi. čuti tamburaše. Ipak, u svim ili u prostorijama u Ulici Matije risara, a neki slabije. Primjetili Kulturni amaterizam je u krizi, tim planovima ne želimo da Gupca koji su vraćeni Crkvi. smo i da je posljednjih godi- ali mi se borimo protiv toga. Dužijanca preraste u neki vašar Uz krune, tamo bismo posjeti- na središnja proslava Dužijance, Vjerujemo da publika prepozna- već da bude dostojanstvena teljima ponudili na gledanje i prijepodnevni program u nedje- je energiju koja dolazi upravo proslava završetka žetve, zahva- arhivu video snimaka Dužijance lju, ima manji broj posjetitelja iz entuzijazma. A to je ono što la Bogu u duhu crkvenog obi- od kraja 80-ih godina naova- nego ranije. Međutim, s druge odlikuje Dužijancu.
15. srpnja 2016. 11 temA HrvatskaRIJEČ SVEČANA AKADEMIJA U POVODU 70 GODINA OD OSNUTKA HKPD MATIJA GUBEC I 55 GODINA ORGANIZIRANOG SLAMARSKOG STVARALAŠTVA Sumiranje činjenica i emocija Uključivanje u projekt Bogatstvo različitosti, potporu projektu osnutka Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame te doniranje kuće u selu i salaša koji je danas okosnica seoskog turizma u Tavankutu neki su od značajnih momenata posljednjih godina
ciljem sažimanja i sagleda- vanja svega onoga što se u okviru Hrvatskog kultur- no-prosvjetnogS društva Matija Gubec u Tavankutu događalo proteklih 70 godina kontinuira- noga rada, održana je 8. srpnja svečana akademija u Tavankutu. Predsjednik društva Ladislav Suknović sažeto je uveo pri- sutne u večer posvećenu obilje- žavanju 70 godna od osnutka ovoga društva i 55 godina orga- niziranog slamarskog stvaralaš- tva kao »...susret predviđen i za sumiranje činjenica i za emocije, za hvalu, ali i za konstruktivnu u udruzi, te je s ponosom uka- kritiku i prijedloge...«. zao na svoje prethodnike. »Rad kao mjerilo vrijednosti ZNAČAJNI MOMENTI čovjeka nije uvijek ovjekovje- čen samo uspjesima, brojni su Suknović je ukazao na neko- i problemi te pogreške. No, to liko značajki razvojnoga puta je siguran znak da postojimo«, ove udruge, od vremena osnut- istaknuo je Suknović. ka kada se njeno osnovno djelo- vanje odvijalo u pravcu uključi- GUPČEVA PORODICA vanja mladih u pojedine sekcije (folklornu, dramsku, likovnu), Akademiji su prisustvovali pa sve do današnjih dana kada nekadašnji predsjednik i autor se udruga kreće u pravcu proši- monografije HKPD Matija rivanja svoje osnovne djelatnosti Gubec, objavljene 1996. povo- i programskih aktivnosti, kao dom 50. obljetnice udruge Naco što je projekt razvoja seoskog Zelić, nekadašnji predsjednik turizma u Tavankutu, smatraju- osnutka Galerije Prve kolonije arheologinje iz Zagreba, rođe- Branko Horvat, dugogodišnja ći time i sigurniji opstanak na naive u tehnici slame te dvije ne Tavankućanke i nekadaš- voditeljica slamarske sekcije u sve zahtjevnijem programskom okosnice koje doprinose stabil- nje članice udruge, a koji je udruzi Jozefina Skenderović, i projektnom tržištu. Među nosti udruge: doniranje kuće od danas okosnica seoskog turiz- nekadašnji predsjednik te autor značajne momente posljednih strane nekadašnjeg predsjedni- ma u Tavankutu, pod imenom dokumentarnog filma Od zrna godina Suknović je istaknuo ka Branka Horvata koja posta- Etnosalaš Balažević. Suknović je do slike Branko Ištvančić, umi- uključivanje u projekt Bogatstvo je sjedište udruge, te doniranje na kraju svoga izlaganja istaknuo rovljena djelatnica Hrvatske različitosti, potporu projektu salaša od strane Jasne Balažević, značaj generacijske solidarnosti matice iseljenika iz Zagreba
12 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ temA
Marija Hećimović, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, te predsjednica Galerije Prve kolo- nije naive u tehnici slame Ljubica Vuković – Dulić. Svi su se oni iz svojega aspekta djelovanja osvrnuli na određene značajke vezane za dvije aktualne obljet- nice. Tako je Naco Zelić ukazao na značajke razdoblja djelova- nja udruge do 1971. godine, kada su postavljeni čvrsti teme- lji udruge i kada su dramska, folklorna i likovna sekcija bile postigle značajne uspjehe kako na lokalnom tako i na širem jugoslavenskome prostoru. Također je ukazao i na teškoće vezane uz razdoblje Hrvatskoga proljeća koje nisu mimoišle ni voditelje i članove ove udruge. OTVOREN XXXI. SAZIV PRVE KOLONIJE NAIVE U TEH- Branko Horvat je istaknuo zna- NICI SLAME čaj Gupca u obrazovnom i kul- turnom uzdizanju Tavankuta i Na ljetnjoj pozornici Etnosalaša Balažević 8. srpnja je otvoren XXXI saziv Prve kolonije naive Tavankućana, te stvaranju velike u tehnici slame. Prisutni su već na samome otvorenju mogli pogledati nove slamarske rado- Gupčeve porodice. Kao osobito važnu prekretnicu istaknuo je ve priređene za ovaj saziv kolonije. Riječ je o novoj 21 slici, koje će biti prikazane i u Subotici povratak hrvatskog predznaka tijekom kolovoza i programa Dužijance. Program otvorenja kolonije upriličili su članovi u naziv društva 1991. godine folklornog odjela HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, te KUD-a Kupjenovo iz Kupjenova kod koji je nedvojbeno ukazao na Zaprešića. Ovogodišnji saziv kolonije prigodnim je riječima otvorio Naco Zelić, nekadašnji njeno programsko usmjerenje, predsjednik Društva te dugogodišnji promoter slamarstva. zbog kojeg je Društvo prošlo Rad polaznika ovogodišnje kolonije održava se u prostoru OŠ Matija Gubec u Tavankutu novo teško razdoblje djelovanja, do subote, 16. srpnja, kada će kolonija biti svečano zatvorena. Tijekom kolonije održavaju no koji i danas s ponosom nosi. se brojni popratni programi. Jozefina Skenderović sažela je značajne odrednice u razvoju slamarstva i slamarske sekcije u Društvu, te ukazala na značajne izložbe i gostovanja. Suradnja Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba te Gupca odvijala se najčešće posredstvom Marije Hećimović, koja je sažela razli- čite aspekte aktivnosti koje su vezale ove dvije institucije. Tomislav Žigmanov je nagla- sak stavio na poimanje značaja kulture sjećanja i memoriranja vlastitih aktivnosti, a Ljubica Vuković – Dulić na potrebu institucionaliziranja slamarske materijalne baštine u Tavankutu. Na kraju akademije prisutni su imali prigodu pogledati kolaž isječaka dokumentarnih snima- ka vezanih za Tavankut, koji je za ovu prigodu priredio Branko Ištvančić. I. D.
15. srpnja 2016. 13 temA HrvatskaRIJEČ U MONOŠTORU ODRŽAN XI. FESTIVAL MARIJANSKOG PUČKOG PIVANJA Čuj nas, Majko, nado naša
Na ovogodišnjem festivalu pjevane su pjesme posvećene Mariji, a pjevaju se na putu do nekog svetog mjesta
subotu, 9. srpnja, u Brega. Sudionici su u crkvu sv. na. Slično je i s čovjekom: svaki i križnoga puta. Na tom putova- Bačkom Monoštoru Petra i Pavla, odjeveni u starin- život je od rođenja put prema nju bitno je ostati uvijek vjeran je održan XI. Festival ske nošnje svojih mjesta, došli u zalazu – smiraju. Naš nemirni Bogu i uzdignuta pogleda prema marijanskogU pučkog pjevanja. mimohodu od mjesnog Doma hod kroz život uvijek je putova- vječnosti. Na tom te putu nebe- Članovi KUDH-a Bodrog, veli- kulture. Riječima: »Pogledom nje Božjeg hodočasnika. Protkan ska Majka želi pratiti. Marija ki štovatelji Blažene Djevice pratimo dan od svitanja do suto- je dionicama životne radosti, ali je divno, veliko srce, koje želi Marije, utemeljili su ovaj festival uskladiti ritam našega srca sa prije jedanaest godina s namje- srcem svoga Sina. Ti otkucaji rom okupljanja pjevačkih skupi- prate nas na hodočašću u živo- na KUD-ova i crkvenih zborova tu, da u konačnici prispijemo u Bačke i Srijema, a kroz godine mir nebeske tajanstvenosti. Zato je prerastao u međunarodni. rado pođi, dragi hodočasniče, Tako su na Festivalu nastupale zatraži i primi Božju snagu i i pjevačke skupine iz Hrvatske, blagoslov na svom životnom Mađarske i BiH. Ove godine, hodočašću.« Festival je najavila osim domaćih MPS Bodroški Anita Đipanov. Predstavnike bećari i ŽPS Kraljice Bodroga, hrvatskih institucija HNV–a u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla i NIU Hrvatska riječ, Željka pjevale su i četiri skupine iz Pakledinca i Ivana Karana, te Hrvatske, a u posljednji čas sudionike, u ime organizatora, sudjelovanje je otkazala pje- KUDH-a Bodrog, pozdravio je vačka skupina HKPD-a Silvije predsjednik Željko Šeremešić, Strahimir Kranjčević iz Bačkog a u ime domaćina monošto-
KOMENTARI SUDIONIKA Mikanovci: »Današnje gostovanje nam je prvo s ove strane Dunava. Doživljeno mi se urezalo u dušu, divim se našim Anita Đipanov, Bački Monoštor: »Svaki je čovjek hodočasnik domaćinima na entuzijazmu u čuvanju svoje tradicijske bašti- od rođenja do vječnosti. Hodočastiti, znači poći na put. Sve ne. Za mene posve neočekivano, mislim da su u punoj mjeri procesije su upozorenje čovjeku kako na ovom svijetu nema uspjeli sačuvati svoj kulturni i vjerski identitet, a time i svoje trajnog boravišta. Svi smo u jednom toku, poput rijeke koja nacionalno biće.« teče od izvora prema ušću, u ocean vječnosti. Stoga je naša Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljopri- svagdanja molitva, potkrijepljena radošću pjesme, hodočašće vredu Brodsko–posavske županije: »Iskreno, ugodno sam uma, srca i duše, našega cijeloga bića, vođenog samo jednom iznenađen što se na ovim prostorima na jedan ovako izravan težnjom: biti s Bogom.« način baštini hrvatska nošnja, ples, pjesma i dobro je da je Željko Šeremešić, predsjednik KUDH-a Bodrog: »Kad se situacija takova da se ljudi i njihova nastojanja u punoj mjeri manifestacija završi ovako kako se završila današnja, čovjek uvažavaju. Dobro je da se promovira identitet svakoga nacio- ne može a da ne osjeti neko unutarnje zadovoljstvo. U organi- nalnoga bića, a dok je te žive riječi, žive pjesme, do tad ćemo zaciju ovakove manifestacije potrebno je uložiti puno rada, a i biti i prepoznatljivi.« nemalo sredstava, do kojih sve teže dolazimo. Na sreću, imam Vladimir Živković, Sveta Nedjelja. »U svojstvu neke vrste vrlo dobru i uhodanu ekipu suradnika, pa već sada znamo i menadžera danas sam u Monoštor doveo dvije grupe iz kako će nam manifestacija izgledati iduće godine. Ovaj festi- Zagreba. Naša je zadaća da svojim dolaskom podržavamo val nije slučajno napravljen, samo je izraz dubokog štovanja manifestacije autohtonih Hrvata s ovih prostora. Pjevanje na Gospe od Monoštoraca, a vrlo smo zahvalni Veleposlanstvu današnjoj manifestaciji vrlo me se dojmilo, doslovno mi je RH u Beogradu, ZKVH-u i HNV-u, koji su prepoznali vrijednost potjeralo suze na oči. Prezadovoljan sam i ponosan što sam projekta i financijski nas podržali.« na bilo koji način sudjelovao u jednom ovako velikom i lije- Vladislav Molnar, voditelj MPS KUD-a Šokadija Stari pom događaju.«
14 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ temA rački župnik vlč. Goran Vilov. grupa Wisla Poljske kulturne Proteklih godina na Festivalu su udruge Mikolaj Kopernik iz se izvodile Marijanske pjesme Zagreba, MPS KUD-a Šokadija koje se pjevaju tijekom svibnja, iz Starih Mikanovaca i domaće te u crkvenom vremenu kroz Kraljice Bodroga pokazali svu godinu. Potom su uslijedile milozvučnost i raskoš pučkog marijanske korizmene, uskrsne, pjevanja. Na koncu koncerta, u božićne, pjesme iz doba adventa, čast Blaženoj Djevici Mariji, sve a tema ovogodišnjeg festivala su skupine su zajednički otpjeva- pjesme posvećene Mariji, koje se le stari napjev Čuj nas, Majko. pjevaju na putu do nekog svetog Po izlasku iz crkve upriličeno je mjesta, odnosno hodočasničke malo narodno veselje, a potom i pjesme. Tako su redom Bodroški zajednička svečana večera uzva- bećari, KUD Mihovil Krušlin – nika i sudionika u velikoj dvora- Šenkovec, ŽPS Vranovke KUD- ni Doma kulture. a Vranovci – Bukovlje, vokalna Ivan Andrašić
CIKLUS HRVATSKOG FILMA U VOJVODINI 2016. Dokumentarac o istraživaču glagoljice i freskoslikarstva
vogodišnji Ciklus Kowalski, a skladatelj glaz-glaz- hrvatskog filma u be Igor Karlić. Vojvodini započeo je Bernardin Modrić Ou subotu, 9. srpnja, kada je rođen je 1954. u Ogulinu. na ljetnjoj terasi Etnosalaša Debitira na filmu 1980. Balažević u Donjem godine, a osim dugome- Tavankutu prikazan ddoku-oku-oku- tražnog dokumentarnog mentarni film Az, Branko filma Ritam rock plemena pridivkom Fučić redatelja režirao je još oko 130 krat- Bernardina Modrića iz kih igranih i dokumentar- Rijeke, koji je ujedno bio i nih filmova koji su prikazi- gost programa. vani i nagrađivani u zemlji Dokumentarni film Branko Fučić i svijetu. Član je Zajednice Az, Branko pridivkom Fučić hrvatskih umjetnika, (2016.) poetska je i kontem- Društva hrvatskih filmskih plativna priča o najugledni- redatelja, Društva hrvat- jem hrvatskom istraživaču skih filmskih djelatnika i glagoljice i freskoslikarstva Hrvatske udruge produce- Branku Fučiću čija je djelat- nata. nost obilježila povijest umjet- Ciklus hrvatskog nosti naših krajeva druge filma u Vojvodini odr- polovice prošloga stoljeća. žava se u organizaciji Ovaj film dočarava nje- Udruge za audiovizualno gov svijet mističnih priča i stvaralaštvo Artizana iz prizora sačuvanih na zidovi- Zagreba i Zavoda za kult- ma crkava, kamenitim put- uru vojvođanskih Hrvata, ovima, uličicama istarskih, a u okviru međunarod- krčkih i primorskih gradića, ne suradnje i uz potporu seoskim grobljima... Uz Hrvatskog audiovizualnog režiju Bernardin Modrić pot- centra. pisuje i scenarij, snimatelj je I. D. Robert Kalčić, montažer Tin
15. srpnja 2016. 15 reportAžA HrvatskaRIJEČ TAKMIČENJE RISARA U ĐURĐINU: Isto u boljoj varijanti
Iako na prvi pogled isto, nekoliko je detalja po kojima se ovogodišnje Takmičenje risara, svakako najatraktivnija manifestacija Dužijance, razlikovalo od prethodnih; po nečemu na bolje, a po nečemu baš i ne
zbor Đurđina kao stal- tome što je preko svog izaslani- ma za informaciju neka posluži risara, pa i Dužijance općeni- ne lokacije održavanja ka, predsjednika Skupštine grada Labanova izjava u utorak da ga je to, upravo turizam ističu kao Takmičenja risara (o čemu Tivadara Bunforda javnost bolest supruge, kao prvog grado- najneiskorišteniji potencijal jeI u Hrvatskoj riječi već više puta šturo obavijestio kako su razlozi načelnika do sada, spriječila doći gosti iz Južne Koreje, Ukrajine, bilo pisano, a o čemu možete više za to obiteljske naravi, ostavlja- na Đurđin i otvoriti Takmičenje Češke, Francuske i Španjolske u pročitati i u intervjuu u ovom jući prisutnima da do mile volje risara. Đurđinu su se pojavili zahvalju- broju) svakako bi trebao pridoni- nagađaju i komentiraju što je Mnogo ljepša slika bila je jući organizatorima jedne druge jeti i učvršćivanju strukture ove tu, zapravo, posrijedi: ignorira- svakako grupa mladih ljudi koji manifestacije: Seoskih igara manifestacije, i to ne samo kada nje ove manifestacije ili je zaista na engleskom komentiraju ono bez granica, koje će u nedjelju je riječ o jednodnevnom progra- riječ o opravdanom izostanku. što do tada nikada nisu vidje- biti održane na Bikovu. Jovica mu od pletenja uža do proglaše- Iako škrt na riječima, ali čitatelji- li. Iako organizatori Takmičenja Marcikić, koji ih je i doveo vidje- nja pobjednika natjecanja nego prije svega u njezinoj organiza- ciji: salaš i njiva kao najnužnija »logistika« trajno su osigurani, a preostalih 364 dana u godini (do sljedećeg Takmičenja) stvar su maštovitosti i sposobnosti orga- nizatora, Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca kako što češće i u što većem broju privući ljude da vide kako je izgledao »pravi« život na salašu. Ako se za ovaj neutralni uvod svakako može primijeni- ti najnemaštovitiji zaključak o »budućnosti nekog početka« da će to, svakako, »vrijeme pokaza- ti«, onda se jedna činjenica sva- kako mora podvući kao posebno problematična. Ne, nije riječ o tome što novoizabrani grado- načelnik Bogdan Laban nije u subotu došao u Đurđin nego o
16 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ reportAžA
ti kako se nekada odvijala kosid- sredina, a samim tim i kultura, nici natjecanja u kuhanju tarane tiželjnika oko pokaznih parcela. ba i vršidba žita, kaže kako je bila je presudna i da dvadeset- dijelili su je prisutnim gostima, a Ali, kako god da obrneš i tko god riječ o volonterima koji su došli godišnji František Novotny na zna se: »kad je besplatan, i sirćet da dođe iz Bosne i Hercegovine, pomoći u pripremi nekadašnjih kraće vrijeme napusti Češku i je sladak«. Sladak je, naravno, bio Hrvatske, Mađarske, Vojvodine i seoskih igara u našim krajevima. čuje jezik, zvuke i melodije kakve i risarski »ručak« (doručak) kako okolnih sela Subotice jedna stvar Mladoj Sonii Andrave iz Seville u svom Pragu rijetko kada uživo na svježem zraku i na balama ostaje ista: pobjednik je otac ili (Španjolska) sve je u subotu na ima prilike čuti. slame samo već može biti slani- sin iz obitelji Kujundžić. Prošle Đurđinu bilo zanimljivo: i radne A kada smo već kod spome- na sa slatkom mljevenom papri- godine to je bio otac Stipan, a nošnje i ručna kosidba i okus nute tarane, recimo i to kako je kom, solju, lukom i »kiselnom«. ove sin Marinko. Obojica s risa- tarane za koju kaže kako, i pored za svaku pohvalu činjenica da Dijelili su svoje umijeće i rušom Ružom Juhas. paprike u njoj, uopće nije ljuta. je ove godine nije okusio samo risarski parovi, kako oni stariji Z. R. Želja za upoznavanjem novih onaj tko nije htio. Naime, sudio- tako i mlađi, s više stotina zna-
15. srpnja 2016. 17 pItAnje tjednA HrvatskaRIJEČ Što mislite o dodjeli zvanja ? Počasni građanin Subotice Matiji Bećkoviću ?
ĐORĐE DRAGOJLOVIĆ, LARISA INIĆ, BOŠKO KOVAČEVIĆ, Subotica Subotica Subotica
Ubijen Nagrada selu, Sramno je šutjeti multikulturni duh a ne gradu
o je nagrada predviđena prije svega za atija Bećković kao laureat nagrade tvarno ne znam porive i namjere ljudi Subotičane ili one koji su podrijetlom MPočasni građanin u Subotici, s kojom koji su predlagali i odlučili o tome da T nikakvih dodirnih točaka nema, je klasično S iz Subotice ili za one koji su svojim stvara- primitivno obilježavanje teritorija kakvom Matija Bećković dobije priznanje. Ostaje laštvom pridonijeli ovom gradu. Uklapa li smo svjedočili 90-ih. Odluka pokazuje samo jedno veliko otvoreno pitanje – koliko se Matija Bećković po bilo kom kriteriju za kakve su zaista namjere nove vlasti, odnosno je, doista, u nekakvom kontinuitetu svog da o toleranciji nema ni govora. Ona još dobitnika ovog zvanja? Ni u jednom. Stoga stvaralaštva Matija Bećković živio i ostavio više ukazuje na narav odnosa koalicijskih smatram kako je ovo pokušaj nametanja partnera u gradu. U ovom je slučaju SVM traga na ovim prostorima? Naravno da se Subotici nečega što prirodno nema nika- onaj manji mačor, koji je ostao obilježen, ovo priznanje može promatrati i kroz poli- a svi znamo kako se to radi u mačijem kve veze s njom. Da budem još precizniji: tičku prizmu i tu i jest problem: Grad, naime, rodu. Da je riječ o klasičnoj bahatosti gov- Subotica se pokušava još više »posrbiti«, jer ori i činjenica da je sličan dogovor SNS-a već godinama nagrade dodjeluje paralelno, valjda nije toliko srpska koliko bi to netko s omiljenim koalicijskim partnerom ne za Suboticu nego za njene zaseoke. To je htio ili želio. Stoga je i sam Matija Bećković (SVM) mogao postići i u Bećkovićevoj deplasirano, jer su u ovoj zemlji pomjerene rodnoj Senti. Poslije dvostrukog skandala ovom prigodom »slučajna žrtva«: nije baš iz s Radomirom Konstantinovićem, sulude sve moguće vrijednosti i sve se relativizira. I Subotice, ali je rođen nedaleko od nje. Kao ideje da Fondacija Danilo Kiš ponese ime ranije je bilo primjera da su nagrade dobijali da predlagači nisu mogli naći nekog Srbina Brane Crnčevića i apsolutne ravnodušnosti razni nacionalni korifeji i ovo je finale ružne prema svim stvaraocima koji iskaču iz okvira iz Subotice ili koji je u njoj rođen ili ju je podobnosti takozvanim patriotama, jasno i tužne priče koja će se ustaliti i na kraju svojim stvaralaštvom zadužio, pa da ga pred- je da naprednjačka vlast robuje plemenskim obesmisliti bilo kakva priznanja. Da je čovjek lože za nagradu. Ali, ne: ovo je prije svega principima i atavizmima, te da je vuk koji, od moralnog integriteta, Matija Bećković ma kakav europski kostim obukao, nikada politička odluka u kojoj je sudjelovao i Savez neće promijeniti ćud. Izborom Bećkovića, bi ovu nagradu odbio. Ali...Ne znam, zaista vojvođanskih Mađara, ne možda zbog toga Subotica je izgubila svoju suštinu i ona od ne znam, kako je došlo baš do ovakvog što se slažu ili ne slažu s njom, nego iz jed- jučer nije više grad Kiša, Konstantinovića, prijedloga. Mogao je biti predložen netko, Kosztolányija i Csátha, ona je postala sve nostavnog razloga što su u koaliciji s takvom poput primjerice Radomira Konstantinovića, ono čemu je odoljevala 90-ih godina kada političkom idejom. Što se šutnje javnosti tiče, je u mraku Miloševićeve Srbije bila iskrica o kome smo govorili prilikom predstavljanja ona je najbolji komentar sama za sebe. Ta je antiratnog aktivizma, demokratičnosti i slo- zbornika radova s Međunarodnog okruglog bodnog mišljenja. Subotica od utorka više ne šutnja sramna i nastavak je godinama stvara- stola posvećenom ovom književniku i filozo- postoji, jer je njen multikulturni duh bukval- nog ozračja u kom se čini da je upravo šutjeti no ubijen, a ono malo preostalog europejstva fu, koji je ovdje živio oko osam godina, koji najbolje. Uostalom, što ima netko nešto reći iščezlo je šutnjom uplašenih, obeshrabrenih se ovamo stalno vraćao sa svojim knjigama i kada premijer to sve na televiziji dnevno i poniženih žitelja, koji sebe više ne mogu sudjelovao u veoma ozbiljnim razgovorima i nazivati građanima. Subotica iz 90-ih bi već ponovi petnaest puta! bila na ulicama i protestirala. imao je neki kontinuitet prisutnosti. Z. R. D. B. P. Z. R.
18 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ rAzgovor
RAZGOVOR POVODOM VESNA PRĆIĆ, POKRAJINSKA ZASTUPNICA, POČETKA MANDATA: PREDSJEDNICA SUBOTIČKE PODRUŽNICE DSHV-a Izazov je raditi u Skupštini Vojvodine Načelno jeste, s obzirom na to isticanja najnovijih primjera fizičkog nasilja da postoje pravila usklađenosti te nad Hrvatima, netrpeljivosti ili negativnih zakonitosti kod usvajanja novih atributa spram Hrvata, nego rad Odbora za zakonskih, a dakako i drugih akata utvrđivanje istovjetnosti pokrajinskih propi- čija je primjena u oblasti ravno- sa na jezicima u službenoj uporabi, u kome pravnosti svih nacionalnih zajed- je najavljeno nakon konstituiranja da ću biti nica tako i Hrvata. U dijelu gdje je izabrana za podpredsjednicu Odbora. usklađivanje izostalo ono svakako Kakvi su Vaši prvi dojmovi o radu u slijedi u postupku predpristupnih pokrajinskom parlamentu? pregovora. Po meni, mnogo je veći Rekla bih da je izazov raditi u Skupštini problem realizacije ovako danih Vojvodine. Iza televizijske slike ili radijskog prava pripradnicima, koja u situaci- prijenosa krije se mnogo iskusnih i vrijednih ji nekonzumiranja bivaju u cijelosti uposlenika koji rade po svojim nadležnosti- derogirana a kao takve, Hrvati ih ma, sve s ciljem da Vojvodina bude bolje, apsolutno u svom svakodnevnom organiziranije i ljepše mjesto za život. Ipak, zabrani ste u Odbor Skupštine APV za životu čak zaboravljaju a nacional- to je dojam o pojavnom. Suštinski, rad u nacionalnu ravnopravnost. Hoće li na na samosvijest i identitet blijede. pokrajinskom parlamentu podrazumijeva sjednicama biti puno posla i »borbe«, Mislite li da će Vučićevo obećanje o kontinuirano upoznavanje s različim obla- jerI je nadležnost tog Odbora u vezi s pred- daljnjem redovitom financiranju NIU stima života, sudjelovanje u samom procesu laganjem mjera u oblastima obrazovanja, Hrvatska riječi biti održano-realizirano, s donošenja odluke te praćenje realiziranja kulture, informiranja i službene uporabe obzirom na to da su za ovaj mjesec sred- takvih odluka, mnogo poznanstava a na jezika i pisma, kao i drugih pitanja vezana stva umanjena za 50 posto? sposobnosti zastupnika je da iz svega toga za ostvarivanje Ustavom zajamčene potpu- Bilo bi uputno da se ne radi o medijski izdvoji benefite, brojne pogodnosti za sve ne ravnopravnosti pripadnika nacionalnih atraktivnom obećanju jer NIU HR zbilja Hrvate koji žive u Vojvodini. manjina? ovisi od sredstava koje koristi isključivo za Jeste li ponosni što zastupate ovdašnje Odbor je konstituiran početkom tjedna djelatnost za koje je osnovana imajući u vidu Hrvate u pokrajinskom parlamentu? Ta izborom zamjenika predsjednika, a budući da su vlastiti prihodi minorni u odnosu na pozicija je stečena radom DSHV-a, kao da je poslan poziv za sjednicu Skupštine, troškove organizacije i rada ustanove. Vidjet i Vašim osobnim radom. I onda slijedi Odbor je razmatrao i Izvješće o radu pokra- ćemo kako održati ova dostignuta prava na logično pitanje: zbog čega je ipak bilo u jinskog zaštitnika građana-ombudsmana razini dovoljnih radi nesmanjivanja broja maloj mjeri izraženo nezadovoljstvo u za 2015. godinu. Ovaj odbor ima izuzetno stranica tjednika ili neprihvatljivog gašenja stranci nakon izbora, unatoč odličnim važnu nadležnost – prati ostvarivanje prava podlistaka, u situaciji trenutačnih sredstava reultatima? nacionalnih manjina-nacionalnih zajednica u proračunu Pokrajine. Izuzetno sam ponosna! Vjerujem da u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i Prođu li za građane sjednice pokrajin- DSHV ima snage i potencijala, što je poka- međunarodnim standardima u oblasti naci- skih Odbora nezapaženo, jer su sjednice zao na završenim izborima, nema razloga onalne ravnopravnosti, a što pretpostavlja i pokrajinskog parlamenta medijski pokri- da nam svakodnevno ne raste broj članova delegiranje teme o nepoštovanju bilateral- venije? Koliko je važan rad tih odbora? i simpatizera – u cijelom procesu ja doživ- nog sporazuma koji su potpisale Hrvatska Aposlutno neprimjetno, ali djelomi- ljavam sebe kao onoga tko fizički zastupa i Srbija, dakle, kao teme u radu Odbora. ce zahvaljujući stavu da odbori predstav- DSHV u Skupštini pokrajine. Dakle, bez Imajući u vidu ovako brojne nadležnosti ljaju prvu instancu, odnosno radna tijela dvoumljenja: pokrajinski mandat je rezultat Odbora, sigurna sam da ću, s obzirom na Skupštine koja razmatraju pojedine mate- DSHV i Hrvata. Kada su u pitanju republički svoje obrazovanje, ali i iskustva tijekom više- rijale te su sugrađani u prilici čuti i saznati i pokrajinski mandati, nezadovoljstvo čla- godišnjeg rada u manjinskoj zajednici, u pojedinosti iz materijala tek tijekom raspra- nova stranke može se pojaviti iznenada, pri radu Odbora biti u prilici aktualizirati brojne ve o istom ili eventualno iz medija. U tom čemu je takvo nezadovoljstvo izuzetno krat- probleme i pridonijeti rješavanju otvorenih smislu postoje i Odbori koji su prilično kog vijeka. Nezadovljstvo je izravna posljedi- pitanja hrvatske zajednice u Vojvodini. neatraktivni za građane – smatram da će ca broja osvojenih mandata u Subotici i kao Je li srbijansko nacionalno zakonodav- svi s više pažnje pratiti rad i teme koje su na sredstvo i način demokratske borbe sasvim stvo u skladu s međunarodnim standardi- dnevnom redu Odbora za nacionalnu rav- prihvatljivo, do donošenja Odluke. ma u oblasti nacionalne ravnopravnosti? nopravnost u kom sam član, osobito u svjetlu Zvonko Sarić
15. srpnja 2016. 19 SUBOTICA IZ ISTOG KUTA HrvatskaRIJEČ Ulica lubenica u prošlosti
Ulica Matije Gupca je posljednjih desetljeća dvadesetog stoljeća imala dvije važne funkcije za cjelokupno sta- novništvo. U međuvremenu su gotovo pale u zaborav, ali, osim što se povremeno pripadnicima starije generacije vrate takve slike iz varljivog sjećanja, tu su i fotografije koje dokumentiraju zašto je ova ulica bila važna mnogim Subotičanima, ne samo onima koji u njoj stanuju, ili njome prometuju. NEKAD Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, od kada potječe fotografija objavljena u onovremenim »zidnim i novinama«, u Ulici Matije Gupca u ovo doba godine potrošačima su na raspolaganju bile gomile lubenica. SAD Zahvaljujući sačuvanoj snimci, vidi se na koji način su pritom lagerovane. Ovdje je tada bila tržnica. Prodavao se »zeleniš«, a bliže raskrižju s Ulicom Maksima Gorkog ljeti su stizale gomile lubenica šireći ponudu i izvan uobičajenih granica tržnice. Nakon tržnice, od 1976. u Ulici Matije Gupca narednih nekoliko godina bila je autobusna stanica za gradski i prigradski promet. Danas je funkcija ove ulice prometna, jedna je od najvažnijih putanja kroz grad, što se vidjelo i po gužvama kada je zatvorena radi obnove instalacija. No, ona je i stara obtnička ulica, sada već s manjim bro- jem lokala. Opstaje obiteljski stolarski obrt, cvjećarski i ponuda prehrambenih artikala, kao stalno tražena roba zbog blizine čak tri srednjoškolske institucije. U ovom dijelu ulice, bližem Gradskoj kući, obtništvo, odvjetnički uredi i privatne ordinacije postojali su još u devetnaestom stoljeću. Davno, na lokaciji kuće ispred koje se na fotografiji nalaze lubenice, radio je užar.
K. K. 20 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ TREĆA STRANA MEDALJE
Piše: Zsombor Szabó Fantom medijske slobode
esto gledamo medijska sama nacionalna vijeća, a glav- naslovom snimio svoj pretpo- ljačkom postrojbom. U završnoj izvješća, čitamo pro- ne i odgovorne urednike, kao sljednji film davne 1974. godine. sceni pak vidimo razne životinje svjedna pisma novi- i direktore, biraju vijeća to jest Buñuel je svoj prvi nadrealni film zatvorene u ZOO vrtu kako se narskihČ udruga koje se žale na komisija sastavljena od članova snimio zajedno sa Salvadorom uznemireno šetaju, i samo čuje- ograničavanja slobode u pisa- redakcije i vijećnika koji imaju Dalijem, naravno i ovaj film je mo povike »dolje sloboda«. nim ili elektroničkim medijima. brojčanu prednost. Zato su mi nadrealan, pomalo i apsurdan. Nasuprot ovih »prosvjednika«, u prvi mah čudne bile raspra- Kritika je svojevremeno bila BUDIMO REALNI, TRAŽI- slušamo političare, ali i neke ve oporbenjaka, jer znam da podijeljena, neki su ga hvalili MO NEMOGUĆE novinare, koji tvrde da u našoj je u drugim manjinskim pisa- kao sjajnu komediju apsurda, Republici nema cenzure, nema nim medijima ovo već odavno kao žestoku kritiku građanskog Tijekom 1968. godine u ograničenja što i kako da pišu praksa, a po riječima oporbenih društva, drugi su govorili da je Europi, u više država su izbi- mediji, nema partijskog upliva govornika glavnog urednika je film antiklerikalan i nihilistički. le studentske demonstracije, u rad redakcija. Prije otprilike do sada birala sama redakcija. Kada sam ga onomad pogle- najžešći sukobi demonstranata tjedan dana bili smo svjedoci Naravno, pominjana je sloboda dao, meni se generalno dopao, i policije bili su u Francuskoj. prosvjeda novinara koji rade u tiska i informiranja, isticano je i neke scene sam i zapamtio Tada je u Parizu lansirana parola medijima mađarske nacionalne da je samo jedna partija sta- a napose naziv koji asocira da »budimo realni, tražimo nemo- guće!«. Bili su prosvjedi i u SFRJ, najveći u Beogradu, štrajk na Univerzitetu trajao je sedam dana. Sedmog dana je drug Tito održao je govor, koji je preno- sila i TV, rekavši da su studenti u pravu, ali je osudio metode studentskog nasilja. Nasilje je, međutim, vršila policija, uz pucnjavu i jurišom na sjedeće demonstrante kod Podvožnjaka u Novom Beogradu. Vođa kom- partije je nagovjestio i promje- ne u ustrojstvu zemlje, čak su donešene i neke »smjernice«. Činilo se da će pomenuta parola postati realnost. Naravno, ništa od tih obećanih reformi se nije ostvarilo i na koncu zemlja je nestala u krvavom ratu. Tada smo prvi put počeli shvatati što znači »fantom demokracije i Kako je Francesco Goya vidio uvođenje novog poretka (detalj slike) slobode«. Tada još respektabilni dnevni list »Politika« je imao manjine (Magyar Szó i Hét Nap). vila svoje »šape« na pomenute sloboda (liberté), jedna od glav- dva izdanja: jedno za Beograd i Prosvjed se odvijao i u Subotici, redakcije. Većinu oporbenjaka nih parola Francuske građanske studente, kako-tako objektivan, ispred Mađarskog doma za vrije- znam, iz vremena dok su pri- revolucije, zapravo ne postoji. drugi za unutrašnjost pun lažne me trajanja sjednice Mađarskog padali partiji koju sad zdušno Zahvaljuljući internetu, ponov- propagande. Danas su metode nacionalnog vijeća (MNV), a na kritiziraju, među njima i bivši no sam pogledao ovo djelo. Film možda malo suptilnije, nema samoj sjednici u direktnom TV predsjednik MNV-a. Slušajući počinje Gojinom slikom »3. svi- direktne cenzure, ali ciljevi se prijenosu (Pannon RTV) mogli njih pao mi je na pamet jedan banj 1808.« koja prikazuje kako ne mijenjaju, treba javnost uvje- smo čuti izlaganja članova koji film, čiji je naslov Fantom slobo- Francuzi strijeljalju uhićene riti u fantoma slobode medija. su bili protiv promjene statu- de (Le fantome de la liberté). španjolske borce, nastavlja sce- Zato su mi posljednji subotički ta pomenutih listova. U čemu nom u kojem su francuski voj- demonstranti ličili na one, koji je bila bit predloženih promje- PRETPOSLJEDNJI nici (»oslobodioci od kraljevske su prihvatili, istina dosta kasno, na? Trebalo je postojeće Statute BUNUELOV FILM tiranije«) jednu katedralu pre- parolu davnih studentskih pro- uskladiti sa Zakonom po kojem tvorili u boravak i konjušnicu, svjeda, a sami su dosta davno su osnivači pisanih medija na Čuveni oskarovac, španjolski a časnik uz vino jede hostiju i bili studenti, a uz to i akteri rani- jezicima nacionalnih manjina redatelj Luis Buñuel je s ovim kasnije odlazi komandirati stre- jih događanja.
15. srpnja 2016. 21 ŠIrom vojvodIne HrvatskaRIJEČ Bajmačka Dužijanca
ladi, okupljeni oko okupljanja i motiviranja mladih župe sv. Petra i Pavla, za održavanje Dužijance. vrijedno su radili Nakon svete mise povor- kakoM bi se žito očistilo, vijenci se ka je otišla u Dom Kulturno- ispleli, te kako bi se na prigodan umjetničkog društva Jedinstvo- način zahvalili Bogu za darovani Egység, gdje je odigrano kolo, kruh. Osim djece i mladih koji a nakon toga je slijedio svečani su bili odjeveni u bunjevačku ručak. Krunu, tj. simbol ovo- nošnju, važnu ulogu u ovogodiš- godišnje bajmačke Dužijance njoj svetkovini završetka žetve uradila je slamarka Klara Vujić imali su bandaš Mario Vujević iz Bajmaka. Dužijanca je orga- i bandašica Estera Ušumović, sa nizirana pod pokroviteljstvom svojim roditeljima. Bunjevačkog kulturnog centa i U bunjevačkoj narodnoj Nacionalnog savjeta Bunjevačke nošnji mladi su došli u crkvu, nacionalne manjine. dok je nekoliko karuca doni- Bandašicino kolo se u večer- jelo zaslužne risare i bandaša i njim satima održalo u dvori- bandašicu. Misno slavlje služio štu Doma Jedinstvo-Egység u je župnik Zsolt Bende. Obitelj Bajmaku. Petreš je i ove godine, kao i I. D. ranijih, bila potpora i okosnica
RADOVI NA ŽUPNOJ CRKVI PRESVETOG SRCA ISUSOVA U ŠIDU Rekonstrukcija u završnoj fazi
akon postav- iz svijeta i Hrvatske. ljanja novog Važno je naglasiti da je tornja, krova, župa Šid sudjelovala na Nstropa, zatim radovima općinskom natječaju za na uređenju unutraš- sredstva namijenjena njosti crkve, ličenja, održavanju i poprav- postavljanja novih ci crkvenih objekata, pločica i podnog gri- tražeći u dokumen- janja, na župnoj crkvi taciji za te namjene Presvetog Srca Isusova milijun dinara. Ovim u Šidu, u tijeku su rado- putem župljani župe vi na žbukanju crkve. Presvetog Srca Isusova Svi nabrojani radovi na zahvaljuju na primlje- rekonstrukciji župne nih 100.000 dinara crkve u Šidu započe- koliko im je odobre- ti su milošću samoga no, u očekivanju još Srca Isusova, kojemu mogućih potrebnih je crkva i posveće- sredstava. Izvođač na. Upravo je snaga radova na župnoj crkvi Isusovog srca moć i u Šidu je samostalna sila koja je opipljivo građevinska radnja učinila da konstantno Tako i ove godine, kako navodi na žbukanju vanjskih fasada. Saša Mitrović iz Crne svake godine radovi na određe- župnik vlč. Nikica Bošnjaković, Sredstva za žbukanja osigurali Trave, a župljani su se aktivno nim fazama, kao što je vraćanje Presveto Srce Isusovo objavilo su sami župljani župe Presvetog uključili i u pripremanju hrane crkve u izvorni izgled iz 1932. je ljubav prema župnoj crkvi Srca Isusova u Šidu, uz pomoć za sve radnike. godine, konstantno napreduju. u Šidu, kroz nastavak radova nekoliko anonimnih donatora S. D.
22 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ kolumnA
TJEDAN U BAČKOJ Za godinu-dvije
okviru 53. Apatinskih ribarskih večeri pred- sjednik općine Apatin Radivoj Sekulić Uugostio je predstavnike gradova i općina Zapadnobačkog okruga: gradonačelnicu Sombora Dušanku Golubović, predsjednika općine Kula Pericu Videkanjića i delegaciju upućenu od pred- sjednika općine Odžaci Dušana Marijana. Uz birane riječi dobrodošlice domaćin Radivoj Sekulić poželio je gostima ugodan boravak u svojem gradu i nagovijestio da je došlo vrijeme da Sombor, Kula, Odžaci i Apatin pokrenu ozbiljnu suradnju, ne samo na papiru, nego i u stvarnosti. »Nadam se da ćemo budućom suradnjom uspjeti podići gospodar- stvo i znatno poboljšati kvalitetu života građana u Zapadnobačkom okrugu.«, naglasio je Sekulić. I gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović upo- znala je svoje kolege s namjerom svojega grada da snažno podrži svaku suradnju s Apatinom, te da će ubuduće međusobni odnos ovih susjednih gradova biti partnerski i kvalitetan, a Apatin će dobiti pot- poru od Sombora u svakom smislu. Istaknula je i visok stupanj suglasja na sastanku. »Mi već imamo dobru suradnju sa Somborom i Odžacima, od sad i s Dužijanca Apatinom. Ne želimo da Zapadnobački okrug bude slijepo crijevo, nego središte na mapi Europe«, rekao je, među ostalim, Videkanjić. Na koncu, sudionici susreta su jednoglasno zaključili da će zajednički u Žedniku projekti za kratko vrijeme u Apatinu, Somboru, Kuli i Odžacima oživjeti poljoprivredu i napraviti veliki nedjelju, 10. srpnja, u Crkvi Gršić, a bandašica Danijela Siracki. gospodarstveni pomak, te da će građani u roku od sv. Marka evanđeliste povo- Podmladak Dužijance u Žedniku ove godinu-dvije znatnim boljitkom svojega standarda dom Dužijance održana godine predstavljaju mali bandaš Alen svjedočiti rezultatima koji u prethodnih 20 godina Uje sveta misa koju je prevodio vlč. Zvekanov, dok je mala bandašica Andrija Anišić, koji je ujedno i Teodora Dožai. nisu viđeni niti u jednom od ovih mjesta. Zvuči li predsjedavajući Udruge bunjevačkih Vlč. Željko Šipek je dobio pohvalu vam ovaj zaključak poznato? U svim gradovima i Hrvata Dužijanca. za organiziranje Dužijance u Žedniku općinama Zapadnobačkog okruga sada su na vlasti Ovogodišnji bandaš je Vladimir da je »sve na svome mjestu«. pripadnici Srpske napredne stranke. Na vlast su došli, po vlastitoj tvrdnji, izbornom voljom građa- na, po stvarnim, vrlo ružnim i malo je reći politički nekorektnim događanjima prije, tijekom i poslije izlaska građana na birališta. Pristupanjem preletača, odnosno kupovinom (ili drugim načinima djelo- vanja na svijest i obraz) zastupnika izabranih na protivničkim izbornim listama namirili su potreban broj za minimalnu većinu u lokalnim parlamentima. A upravo lider sadašnjih vlastodržaca poznat je po javnom negiranju svih rezultata prethodnih struk- tura. I da, već petu godinu nas iz svih medijskih oruđa uporno granatira izjavama kako će za godinu- dvije na ovim prostorima teći med i mlijeko. Ivan Andrašić
15. srpnja 2016. 23 ŠIrom vojvodIne HrvatskaRIJEČ
ZORICA I JOSIP ŠAFARIK: POLJOPRIVREDNICI IZ SOTA Zajedno je sve mnogo lakše
a Zoricu i Josipa Šafarika sam i ranije volio raditi a volim povrće u vrtu: luk, bob, gra- za struju. Što se tiče posla, neka- iz Sota svi u šidskoj opći- i danas. Završio sam strojarsku šak, mahune, krastavce, rajčice, da postignem sve a nekada ne ni vrlo dobro znaju da školu za bravare i po završetku kukuruz za kuhanje... To radim i to je jedina prednost u ovom Zsu vrijedna i marljiva obitelj. U školovanja nisam ni pokušavao sama i uvijek imamo posađene poslu što ono što ne postignem- svom domaćinstvu gaje i do 200 pronaći posao, samo sam nasta- sve povrtne kulture. Uglavnom danas, mogu odgoditi za sutra. svinja, razne vrste živine i obra- vio raditi poljoprivredu kao što za svoje potrebe, mada nekada Sve je stvar dobre organizacije«, đuju 35 hektara zemljišta. Gaje su to i moji radili. Vremenom ima i previše pa se nešto može navodi Zorica. sve vrste poljoprivrednih kultu- smo kupili kombajn, veliki trak- i prodati, tako da imam toliko I pored velikog posla kojeg ra, od kojih pšenicu i suncokret tor i još neku pomoćnu opremu, mjesečno da mogu platiti račun imaju, ovo dvoje vrijednih ljudi prodaju a soju i kukuruz ostav- uzeli još nešto zemlje u arendu i ljaju u svom ambaru za uzgoj skupa nastavili obiteljski posao«, svinja. U sve poljoprivredne kaže Josip. poslove uključena je cijela obitelj: Izučen zanat u školi samo mu majka Zorica, otac Josip i djeca je pomogao da sve naučeno pri- Valentina i Kristina koje rado mijeni u praksi na svojoj meha- pomognu posebno u vrijeme nizaciji. U tom smislu, smanjio je sezone. Od novca koji zarade od troškove pa sve popravke na stro- poljoprivrede i stočarstva izdr- jevima obavi sam. Ali poljopri- žavaju se i školuju svoju djecu i, vreda iziskuje dosta rada tijekom kako vole reći, život na selu ne bi cijele godine, napose sada kada je mijenjali ni za što na svijetu, ma sezona radova u polju u punom koliko da poljoprivreda iziskuje jeku. Zato nije rijedak slučaj da vremena i truda, mnoga odrica- Zorica sjedne u traktor, dotjera nja a ponekad i manju računicu prikolicu na njivu i priskoči u od planirane. pomoć kad god je potrebno: Josip Šafarik »Jednostavno, da bismo sve NASTAVAK TRADICIJSKOG poslove stigli uraditi, moramo POSLA raditi skupa jer jedino tako možemo danas opstati. Kada je U vrijeme našeg posjeta zate- sjetva, ona vuče gnojivo, vodu za kli smo obitelj na okupu, svako špricanje...« u svom poslu. Josip se upravo vratio s njive po završetku žetve DOBRA ORGANIZACIJA pšenice i. dok su djeca utovarala posljednje kilograme pšenice u I iako je svaki dan ispunjen ambar, majka Zorica je hranila mnogobrojnim poslovima, obi- svinje, kojih u oborima trenutno telj Šafarik ne bi mijenjala svoj ima preko 150. A zbog čega su život. Udajom za Josipa, Zorica se nakon sklapanja braka odlu- je već tada bila riješena da ostane čili ipak ostati na selu, a ne kao u selu i prihvati se posla. Danas je mnogi preseliti u grad, objašnja- ona velika potpora Josipu i često va nam Josip: se dogodi, dok je Josip na njivi, »Kada smo se uzeli, imali da većinu poslova u kućanstvu smo od čega početi. Imao sam odradi sama: svoju zemlju, dva traktora i berač »Odrađujem sve poslove u i samo sam nastavio raditi ono kućanstvu: hranim svinje, spre- što je moj otac započeo. Zemlju mam im hranu a pritom i sadim
24 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ kolumnA uspiju pronaći slobodnog vremena za stvu je puno odricanja, puno posla i TJEDAN U SRIJEMU sebe. Zorica je u udruzi žena, gdje je nema odmora. Na njivu ne moram ići stalno aktivna, a Josip voli otići na svaki dan, mogu odgoditi, a svinje ne, pecanje i u lov: one se moraju redovno hraniti, pojiti, »Na selu si sam svoj gazda. Nekada da se čisti oko njih. Ali, unatoč svim U iščekivanju moraš uraniti rano, a nekada možeš poteškoćama, nastavljamo s radom. i odspavati i ne moraš biti opterećen Proizvodnju nećemo proširivati, povr- da ćeš negdje zakasniti. Drugačiji je šinu zemlje ćemo obrađivati kao i do tunela tempo života na selu, nema gužvi kao sada, jer jednostavno mora se raditi«. u gradu, zrak je drugačiji i bez obzira Na godišnji odmor ova obitelj posljednje vrijeme radovi na povećanju sigur- na veliki posao, život je opušteniji i ne može otići. Jer, nije jednostavno nosti u prometu sve se češće mogu vidjeti u ljepši«. ostaviti nekome da brine o tolikom Ugradovima Srijema. Tako su u Srijemskoj A ljubav prema ovakvoj vrsti posla broju životinja. A razdoblje godine Mitrovici u tijeku radovi na izgradnji obilaznice i na selu prenijeli su i na djecu koja rado koje slijedi nosi sa sobom već neke asfaltiranju cesta u Laćarku, a u Šidu su tijekom pro- pomognu u svemu. Starijoj Valentini druge poslove: žetva suncokreta, soje, teklog tjedna završeni radovi na postavljanju ležećih upravo je ljubav prema životinjama kukuruza, a potom berba grožđa, pa policajaca i putne signalizacije na onim mjestima bila presudna da upiše fakultet na onda zimsko oranje, a zatim svinjo- gdje je frekventnost prometa najveća, a samim tim i smjeru koji najviše voli: veterini. kolje kada se mještani Sota i najviše veća ugroženost stanovnika. Radovi na putnoj infra- druže između sebe: strukturi svakako su za pohvalu, ali jedan problem MALA RAČUNICA »To nam je najdraže razdoblje koji se proteže već desetljećima prisutan je u Irigu. kada idemo jedni kod drugih i poma- Naime, prošlo je skoro tri godine od kako je kamion A na pitanje može li se od poljo- žemo si. I mislim da smo mi u Sotu po u Irigu udario u kuću obitelji Stepanović, nakon privrede i stočarstva danas živjeti, tome jedinstveni«, ističe Josip. čega su Irižani blokirali magistralni put Novi Sad Josip odgovara: I unatoč maloj računici ova vri- – Šabac. Cilj tadašnjeg prosvjeda bio je da se ukaže »Može. A ima li neke računice, jedna obitelj nastavit će i ubuduće se nadležnim republičkim institucijama na dugogo- mogu reći da nema. Više sam u minu- baviti poljoprivredom i stočarstvom. dišnji problem s kojim se mještani Iriga godinama su nego u plusu. Svinje su sada 140 Jer, kako kažu, tako su naučili, s punim susreću. Iriškom ulicom danonoćno prolaze teški dinara po kilogramu i to je taman da ambarima, svinjcima i kokošinjcima, teretnjaci koji tresu temelje kuća. Učestale su nesre- pokrijem sve troškove, ništa da zara- punim zamrzivačima i mirnim živo- će, a frekventnost prometa dostiže vikendom i preko dim. Da su barem 160-170 dinara, tom na selu koga ne bi mijenjali ni za 20.000 vozila dnevno. Građani se godinama žale onda bi neki dinar i ostao, da se može što na svijetu. na oštećene kuće uz magistralu, buku i prometne reći da nisi džabe radio. Jer u stočar- Suzana Darabašić nesreće. Desetljećima razne vlasti obećavaju da će se u Irigu riješiti ovaj problem, izgradnjom obilaznice i tunela kroz Frušku goru, ali još uvijek od toga nema Zorica Šafarik ništa. Krajem svibnja prošle godine tadašnja pot- predsednica Vlade Zorana Mihajlović izjavila je da je izgradnja Fruškogorskog koridora vraćena u jedan od prioriteta i, kako je rekla, koridor će se sigurno graditi, jer ta prometnica pripada grupi prioriteta Vlade. Kako objašnjavaju stanovnici Iriga, situacija se poboljšala od kako su postavljeni semafor i ležeći policajci. Prometnih nesreća je manje, ali se gužve nisu smanjile a njateže je ljudima koji žive pored tranzitnog puta. Kako navode Irižani, znaju da drža- va zna za njihov problem, ali isto tako su sviesni da se novca nema. Ne gube nadu, kažu vjeruju da će se obilaznica izgraditi čim se za to stvore uvjeti. Kažu, tunel im je obećan još 1954. godine. Samo u pro- teklom razdoblju, od prosinca 2016. kada je šleper zbog kvara na kočnicama skrenuo s ceste i proletio kroz tri dvorišta, pa u 2008. kada su u teškoj pro- metnoj nesreći poginule dvije osobe, do posljednje velike nesreće kada je kamion skrenuo na suprotnu kolovoznu traku, prošao kroz kanal i zakačio dvo- rišnu ogradu i zaustavio se na prozoru kuće, govore dovoljno koliko je izgradnja obilaznice neophodna. A u iščekivanju tunela, Irižanima ne preostaje ništa drugo nego da sami vode računa o svojoj sigurnosti, onoliko koliko je to u njihovoj moći. S. D.
15. srpnja 2016. 25 RepoRtaža HrvatskaRIJEČ
REZERVAT PRIRODE ZASAVICA
Raj netaknute prirode
a 12. kilometru od čemu su u Zasavici danas naj- ta voda apsolutno čista i zato i da su nam nekako uvijek inte- Srijemske Mitrovice prepoznatljiviji, tu je smještena je ovdje prva kategorija vode«, resantnija druga mjesta. Mnogi prema Mačvi, nalazi se najveća farma muznih magarica ističe direktor Rezervata prirode traže turističke destinacije gdje mjestoN Donja Zasavica, Zasavica u Srbiji, a kako kažu, po veličini Zasavica Slobodan Simić. se nude razne atrakcije. Zato su 2 u kojoj je smješten Rezervat su drugi u svijetu. Od ovih živo- U tome je, kako su i sami ovdje češći gosti iz inozemstva, prirode Zasavica. Zasavica je tinja proizvodi se paleta zdravih istraživači zaključili, izuzetnost pa se stječe dojam da ne znamo 1997. godine od Vlade Srbije proizvoda kao što su mlijeko i ovog rezervata prirode i to upra- cijeniti ono što imamo, barem proglašena za rezervat prirode razni sirevi. Ali ono što je naj- vo zahvaljujući hladnoj drinskoj kada je priroda u pitanju: i povjerena je na staranje prvoj važnije za sve posjetitelje je da vodi koja je u proljeće prve a u »Mi nemamo naviku ići u nevladinoj organizaciji u Srbiji ovo mjesto u Srijemu pruža ide- jesen druge kategorije i u njoj prirodu nego više volimo sjedi- Pokretu gorana iz Srijemske alne uvjete za uživanje i odmor apsolutno nema zagađenja: ti po restoranima i kavanama. Mitrovice. Na prostoru od 1.800 u netaknutoj prirodi, koje je, »Sada je Zasavica gusta Dakle, mi ovdje imamo logisti- hektara i rijeke od 33 kilome- zahvaljujući određenom broju čorba od vodenog bilja, a s ku, ali nije stvar da ljudi dođu tra u netaknutom dijelu prirode ljudi entuzijasta, danas postalo prvim mrazom ona pada. U njoj ovdje i potroše novac, stvar je smješteni su svjetski fenomeni jedno od omiljenih mjesta za se nalazi mulj raspadnutih bilja- u tome da dođu ovdje, pove- ptica rijetkih vrsta, poput čaplje boravak. ka na dubini do 8 metara. Za du svoju djecu i nauče skupa govedarske koja je samo tri puta nekih 200.000 godina, ili možda sa njima voljeti prirodu«, kaže do sada registrirana, roze čaplje, POMOĆ PRIRODI u još kraćem razdoblju, ovdje će Simić. također rijetke vrste, kao i preko biti livada, a na nekom drugom U rezervatu su najvažnije 200 drugih vrsta ptica, potom 80 Prilikom realiziranja same će probiti voda. Kada se pojavi stvari voda, biljke i životinje: vrsta biljaka, leptira, buba, tvr- ideje, rukovodstvo rezervata višak vode u vrijeme vodostaja, »Ovo je rijeka močvara. dokrilaca i drugih vrsta životi- prirode imalo je samo jednu taj višak se prebaci u Savu u Narod to ovdje zove bara i to je nja kojima pogoduje močvarno želju, a to je da pomognu priro- Mačvanskoj Mitrovici. Tada mi najbogatiji oblik života na svije- tlo. U okviru rezervata prirode di, prije svega vodnom režimu, a nastojimo održati što veću koli- tu. Ako metar zemlje ima 100 nalaze se tri avenije: zaštita i da ostalo ne diraju: činu vode«. organizama, onda metar plitke upravljanje, turistički dio i treća »Neki misle da to znači ure- vode ima 1.000. To je jako veli- avenija po čemu je možda ovaj đenje prirode, očuvanje. Ne, jer VELIKO BOGATSTVO ko bogatstvo i ono što će biti rezervat prirode i najpoznatiji – mi smo ovdje doslovno uredi- moje zadovoljstvo jeste da ljudi i s obzirom na to da su u Zasavici li samo jedan hektar, a osta- Obilazeći Zasavicu ne može- poslije mene uspiju sačuvati. Jer poznati kao najveći čuvari starih lo smo prepustili divljini i to te ostati ravnodušni na sve ono ovdje nikada nije bila niti jedna rasa životinja u Srbiji – jeste je dragocjenost ovog rezerva- što vam priroda nudi, a da toga tvornica u blizini i za sebe mogu mini ZOO. U njemu su smje- ta. Prirodni ambijent je ovdje ponekad ne budete ni svjesni. reći da sam otkrio novu rijeku štene svinje mangulice, zatim krasan, zahvaljujući prije svega Stječe se dojam da su mnogi na kraju XX. Stoljeća. Na teme- lasani, koze, goveda i ono po drinskoj hladnoj vodi. Zato je zaboravili čari netaknute prirode lju iskustava iz inozemstva shva-
26 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ RepoRtaža
tili smo da moramo napraviti rezervat posjeduje 16 ležaja, preko međunarodnih projekata rodni projekt kako bismo dobili jedno mjesto gdje će svi moći dva najsuvremenija opremljena i projekata prekogranične surad- sredstva. Kada smo počinjali, dolaziti, da dobijaju informacije, apartmana, a nudi se mogućnost nje s Hrvatskom: »Mi smo rezer- bilo nas je manje, mislim na a potom, u zavisnosti od zani- broj nevladinih organizacija, pa manja, otići na pješačke ture, smo samim tim i imali određe- vožnju brodom, pecanje itd. nu prednost. Do sada je, da bi se Zato imamo vizitorski centar«. postiglo ovakvo savršenstvo, u rezervat preko raznih projekata KAMP LJUBITELJA PRIRO- uloženo oko 2 milujuna eura«. DE U odnosu na prošlu, ove godine je manji broj posjetite- Osim tri navedene avenije, lja, posebno iz Srbije, ali i iz u rezervatu se nalazi i kamp pri- Grčke i Turske odakle su neki lagođen ljubiteljima prirode. U posjeti otkazani. Međutim, uvi- Zasavici s ponosom ističu da je jek ima onih koji dođu i tijekom njihov kamp u rangu europskih, cijelog dana uživaju u prirodi, a da čak ni u bivšoj Jugoslaviji životinjama, prirodnom ambi- nije bio niti jedan koji je bio u jentu, nakon čega se i ponovno tom rangu: vrate. A iduće godine Zasavica »Imamo predviđene jed- će proslaviti jubilej: 20 godina nodnevne posjete koji podra- i besplatnog smještaja za novi- vat koji radi i surađuje sa svima. postojanja i rada kada će biti zumjevaju obilazak rezervata, nare istraživače«. A pošto u ovoj zemlji ništa nije objavljen i Atlas ptica, u kojem vožnju brodom, ručak, boravak Za sve radove i opremanje regulirano, pa tako ni financije, će biti sublimirani svi znanstveni u vizitorskom centru, pecanje rezervata nevladina organizaci- jer bi se rezervat trebao finan- radovi koje je rezervat imao za i druge zanimacije. U ponudi ja Pokret gorana iz Srijemske cirati iz općinskog proračuna, proteklih 20 godina. su i smještajni kapaciteti, jer Mitrovice sredstva je osigurala mi smo morali uraditi međuna- S. Darabašić
15. srpnja 2016. 27 KultuRa HrvatskaRIJEČ Bunjevačko kolo Kulturna baština Bunjevaca u Koprivnici i Varaždinu bez granica
SUBOTICA – Folklorci HKC Bunjevačko kolo iz Subotice gosto- TAVANKUT – U sklopu XXXI. saziva Prve kolonije naive u teh- vali su prošloga tjedna u Hrvatskoj. Prvo su nastupili na 10. nici slame, večeras (petak, 15. srpnja) u Tavankutu će biti održan Međunarodnom festivalu folklora Iz bakine škrinje u Koprivnici. koncert folklornih skupina iz Mađarske i Srbije pod nazivom U sklopu toga festivala Subotičani su nastupili nekoliko puta, Kulturna baština Bunjevaca bez granica. Koncert se održava na među ostalim i na koprivničkom gradskom trgu, te u obližnjem Etno salašu Balažević, a početak je u 20 sati. Novigradu. Zatvaranje kolonije slamarki je sutra (subota, 16. srpnja) navečer. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
TAVANKUT – HKPD Matija Gubec iz Tavankuta organizira V. seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji je počeo u utorak i trajat će do sutra (subota, 16. srpnja). Seminar obuhvaća sljedeće teme: ples, tamburaška glazba, sviranje gajdi, slamarsku umjetnost i umijeće tkanja i šlinganja. Završni koncert sudionika seminara bit će odr- žan sutra na Etno salašu Balažević, u 19.30 sati.
Nakon Koprivnice, članovi HKC-a su u nedjelju nastupili u Varaždinu, na 3. Međunarodnom festivalu tradicijske kulture Dužijanca u Tavankutu FolkloFonija. Voditelj Folklornog odjela HKC-a Bunjevačko kolo Andrija TAVANKUT – Za vikend nas očekuje Dužijanca u Tavankutu. U sklopu Bašić Palković ističe kako je zadovoljan gostovanjem u Podravini, programa, sutra (subota, 16. srpnja) u 19.30 na Etno salašu Balažević bit gdje su se predstavili bunjevačkim i vlaškim plesovima. će održano Risarsko veče, uz proglašenje bandaša i bandašice. »Imamo suradnju s KUD-ovima diljem Hrvatske, ali dosad nismo U nedjelju, 17. srpnja, u 10.30 sati u crkvi Srca Isusova bit surađivali s udrugama iz Podravine. Prigodom gostovanja dogovorili će služena sveta misa, a navečer od 20 sati u prostoru župe Srca smo suradnju s njima, oni će doći kod nas u Suboticu«, kaže on. Isusova bit će održano Bandašicino kolo. Nakon predstojećih nastupa u Tavankutu i na subotičkoj Dužijanci, Kolo krajem kolovoza očekuje osmerodnevna turneja po srednjoj Dalmaciji, u okviru koje će nastupiti u Zadru, Svetom Natjecanje u pucanju bičevima Filipu i Jakovu, te Biogradu na Moru. ĐURĐIN – U okviru programa Dužijance, u utorak, 19. srpnja, u Đurđinu će biti održano Natjecanje u pucanju bičevima. Početak je Cro Art u Dušnoku i Koljnofu u 17 sati.
SUBOTICA – Troje članova HLU-a Cro Art sudjelovalo je 3. srp- nja na likovnoj koloniji u Dušnoku (Mađarska), koja je održana Festival europskog filma na Paliću u povodu 800. obljetnice toga mjesta. Tom je prigodom Cro Art s SUBOTICA – Festival europskog filma Palić počinje sutra (subo- mjesnom likovnom udrugom i gradonačelnikom Dušnoka dogo- ta, 16. srpnja) projekcijom Požara na moru Gianfrancoa Rosija, vorio nastavak suradnje i to u okviru projekta Panon koji povezuje pobjedničkim filmom ovogodišnjeg Berlinala, koji će biti prikazan slikare iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. izvan konkruencije. Prigodom otvorenja, redateljima Slobodanu Inače, članovi Cro Arta od jučer ponovno gostuju u Mađarskoj, Šijanu (Srbija) i Ulrichu Seidlu (Austrija) bit će uručene nagrade a ovoga su puta gosti Gradišćanskih Hrvata, odnosno udruge Aleksandar Lifka za izuzetan doprinos europskoj kinematografiji. Hrvati u mjestu Koljnof. Oni sudjeluju na tamošnjoj manifestaciji Uključujući i predfestivalski program Klasici na trgu na ovogo- Slikom kroz naš kraj. dišnjem festivalu publika će do 22. srpnja imati prilike pogledati uku- pno 103 filma u čak 13 programskih cjelina. Uz glavni Natjecateljski Atelje 212 u Zagrebu program i Paralele i sudare, tu su i selekcije Mladi duh Europe, Baltik u fokusu, Novi mađarski film, Eco dox, Short Matters!, Oči u oči... BEOGRAD – Atelje 212 sudjelovao je s predstavom Konstelacije u Dobitnik nagrade Underground Spirit za dugogodišnji rad na programu Ljetnih noći Teatra Exit u Zagrebu, na kojem je gostovalo nezavisnom filmu je slovenski redatelj Karpo Aćimović Godina. i 2015. Konstelacije su romantična komedija Nicka Paynea u režiji Pored glavne scene Festivala – Ljetne pozornice na Paliću, pro- Saše Milavić Dejvis. jekcije će biti održavane i u kinu Eurocinema i u Filmskom klubu Program Ljetnih noći održava se na otvorenoj sceni Muzeja za na Otvorenom sveučilištu u Subotici, te u kinu Abazija na Paliću. umjetnost i obrt (MUO) od 28. lipnja do 6. kolovoza, a nudi 21 Od filmova iz Hrvatske, u selekeciji kratkih filmova Short predstavu, uključujući produkcije s redovnog repertoara Teatra Matters! bit će prikazan Piknik Jure Pavlovića. Taj je film na pro- Exit i pet gostovanja iz regije. gramu u četvrtak, 21. srpnja, od 19 sati u Art kinu Lifka.
28 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ KultuRa
ZAVRŠEN JE JOŠ JEDAN EXIT FESTIVAL U NOVOM KULTURAMA SADU Tavankutsko Glazbena magija kulturno ljeto na tvrđavi jetno je vrijeme. Ovo nam godišnje doba, osim Lkanikule, donosi i razna kulturna ljeta, kako se već nazivaju takvi progami karakteristični najviše za turistička mjesta. Iako nije na moru, niti je neko city break odredište, i Tavankut, selo nadomak Subotice, ima svoj projekt »kulturnog ljeta« kojega priređuju tamošnji HKPD Matija Gubec i Galerija Prva kolonije naive u tehnici slame. Riječ je o nizu kulturnih priredaba koji je započet Priskakanjem vatre na sv. Ivana Cvitnjaka, nastavljen festivalom Djeca su ukras svijeta, XXXI. sazivom Prve kolonije naive u tehnici slame, gosto- vanjem KUD-a Kupljenovo iz Hrvatske, Ciklusom hrvatskog filma u Vojvodini, Seminarom bunjevač- kog stvaralaštva i koji okončava u nedjelju seoskom Dužijancom. Uz navedeno, u srijedu je tamo održan tambu- raški koncert U zlatnom klasju Tavankuta a večeras će biti ugošćene folklorne skupine bunjevačkih Hrvata iz Srbije i Mađarske na koncertu pod nazi- vom Kulturna baština Bunjevaca bez granica. Pretpostavljam da većina sela posjeduje resurse avršen je još jedan, 16. po redu Exit festival koji je održan od 7. do 10. za seoski pa i tzv. kulturni turizam. No, da bi se srpnja na Petrovaradinskoj tvrđavi. Četiri dana, koliko je trajao, kroz vrata resursi iskoristili potrebno ih je staviti u tu funkciju. Petrovaradinske tvrđave prošlo je 197.000 posjetitelja čime je oboren rekord A to osim volje i ideja, zahtijeva menadžere, pisanje posjećenostiZ ove najveće glazbene manifestacije u regiji. projekata, lobiranja... Tavankutski Gubec je prije Festival je otvorila glasovita engleska pjevačica Ellie Goulding. Najutjecajniji nekoliko godina krenuo u »priču« razvoja seoskog svjetski glazbeni producent i DJ David Guetta nastupio je drugog dana Festivala, turizma. Kako je i apostrofirano na prošlotjednoj priredivši nezaboravni scenski i glazbeni ugođaj. Trećeg dana gledali smo, među akademiji posvećenoj 70. obljetnici te udruge i 55. ostalim, kultni domaći bend Disciplin A Kitschme, koji nas je otpuhao svojim zvu- obljetnici slamarstva, na tom planu značajni su bili: kom sirovog rokenrola. Program četvrtog dana Festivala bio je posvećen hip hopu: uključivanje u projekt Bogatstvo različitosti koje- slušali smo domaći Bassivity, Stormzyja i još jednu svjetsku zvijezdu Wiz Khalifu. ga realizira Dunavski turistički Klaster Istar21 u Festival su zatvorili The Prodigy pokazavši zašto uspješno traju 25 godina. suradnji s Vladom Vojvodine, osnutak »specijalizi- Kao i ranijih godina, na Exitu su nastupili i glazbenici iz Hrvatske. Prvoga dana rane« Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame te je to bio riječki bend Damir Urban&4 koji je svoje hitove Ruke, Astronaut, Budi projekt Etnosalaša Balažević koji je danas okosnica moja voda i mnoge druge izveo skupa s fanovima. Čudesna je energija koju Urban seoskog turizma u Tavankutu. pokreće kod publike, čak i u jutarnjim satima. Danas ta »priča« živi. Možda se u Tavankut ne »Exit je fantastičan, sama svirka je samo jedan dio toga. Iako smo bili u Novom sliva veliki broj turista, ali ih ima. Možda tradicijska Sadu nedavno, bio nam je izazov napraviti repertoar za dva sata ujutru. Svi smo u kultura bunjevačkih Hrvata nije (a niti mora biti) nekoj euforiji tada, ali sam se iznenadio publikom koja je bila bistra i moćna što me svima zanimljiva, ali je tamo dostupna. Možda im je pozitivno motiviralo. Jedno je kad imate solo koncert, pa možete svirati i manje ni marketing nije najbolji, ali znamo da je Tavankut poznate pjesme, ali na festivalu kao sto je Exit gdje imate sat vremena publici trebate predstavljan na brojnim sajmovima u zemlji i ino- isporučiti najbolje od sebe«, istaknuo je Damir Urban nakon koncerta. zemstvu (među ostalim i u Berlinu) te da je progla- U nedelju je na Festivalu nastupila glazbena diva Josipa Lisac, a ovo je bio njezin šen za najturističkije selo i uvršten na listu portala prvi nastup na Exitu. Selo uspelo. Možda Kulturno ljeto u Tavankutu nije »Exit je jedna velika avantura i veoma sam zahvalna što me ljudi iz Exit tima najbolja manifestacija, ali je bogata sadržajima i nisu zaboravili. Divno je kad se glazba sluša i jako sam sretna što sam ovdje«, kaže predano organizirana. Josipa Lisac. A svi učinjeni napori su dovoljni da nam dozvo- Nakon Novog Sada, Exit avantura se nastavila u Crnoj Gori, na festivalu Sea ljavaju zaključiti: palčevi gore za ekipu iz mista di Dance u Budvi. sunce grli Bačku. A. K. D. B. P.
15. srpnja 2016. 29 KultuRa HrvatskaRIJEČ IZLOŽBA S BOŽJOM POMOĆI U SUBOTICI Bunjevačko momačko kolo i Dužijanca
Otvorenje izložbe: Branimir Kopilović, Andrija Anišić i Ljubica Vuković-Dulić
unjevačko momačko Katoličkom divojačkom druš- djelovanja Društva koje je radilo tamburaška (u četiri navrata), kolo i Dužijanca tema tvu. Prva skupština Društva na vjerskom i kulturnom osna- dramska, književna te šahovska je ovogodišnje izložbe S održana je 24. listopada 1920. živanju bunjevačkih mladića. sekcija. Osim gradske ‘centrale’, BBožjom pomoći koja se tradici- godine. Društvo je vremenom stvaralo odnosno glavne jezgre Društva, onalno priređuje u sklopu subo- »Iz sačuvanih dokumenata svoje sekcije kao i podružnice. postojale su i podružnice: u tičke Dužijance. Izložba se može vidljive su osnovne smjernice Tako su stvorene prosvjetna, župi sv. Jurja koja je vremenom pogledati u Suvenirnici Gradske zapravo postala nositelj svih kuće do 16. kolovoza. aktivnosti Društva, te u župi sv. Bunjevačko momačko kolo Roka i kratkotrajno u Žedniku. bila je katolička prosvjetno- Bunjevačko momačko kolo je odgojna i zabavna organizacija organiziralo i različite zabave, subotičke mladeži između dva najčešće prigodom vjerskih svjetska rata. Na izložbi su, osim blagdana. Tako su, primjerice, fotografija i dokumenata, izlo- obilježavane poklade, održavana ženi i predmeti te barjaci koji kola (igranke) i prela, izvođene svjedoče o radu toga Društva. amaterske kazališne predstave, a povremeno su organizirane i VJERSKO I KULTURNO duhovne vježbe, kao i preda- OSNAŽIVANJE vanja namijenjena članovima«, kazao je prigodom otvore- Bunjevačko momačko kolo nja izložbe jedan od njezinih osnovano je nakon Prvoga autora, povjesničar umjetnosti svjetskoga rata kao pandan Branimir Kopilović.
30 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ KultuRa
VEZA S DUŽIJANCOM proslavu Dužijance birali ban- daša među sobom, osiguravali Sjedište Društva nalazilo se konjanike za povorku i sudje- u Katoličkom krugu iza katedra- lovali u zajedničkoj procesiji. le sve do 1935. kada je preseljeno Nadalje, pridonosili su masov- u Dom Katoličkih udruženja u nosti manifestacije i pomagali Harambašićevoj ulici. Društvo je prilikom organizacijskih poslo- imalo svoje duhovnike – Blaška va za proslavu Dužijance«, rekao Rajića, Stjepana Prćića, Pavla je Branimir Kopilović. Bešlića i Ivana Beneša. Bunjevačko momačko kolo Rad udruge vezan je i za 1936. sudjeluje na velikoj pro- organiziranje Dužijance. slavi 250. godišnjice doseljenja »Bunjevačko momačko kolo bunjevačkih Hrvata u Suboticu. surađivalo je u pripremama Tijekom Drugog svjetskog rata za žetvenu svečanost, počev- Društvo je smanjilo opseg rada, ši od druge polovine 1920-ih ali je iz sačuvanih dokumena- godina. Do tada je Katoličko ta vidljiv podatak da je i tada divojačko društvo imalo vode- postojalo. Nakon rata Društvo ću ulogu u organiziranju Barjak Društva je nastavilo rad i organiziralo Dužijance, a potom im se pri- Momačko prelo 1946. godine, ključuje i Bunjevačko momačko ali je sljedeće godine ukinuto kolo. U narednom razdoblju, odlukom vlasti. sve do Drugog svjetskog rata, Osim Branimira Kopilovića, Dužijancu su zajednički organi- u realizaciji izložbe Bunjevačko zirali i priređivali. Momci su za momačko kolo i Dužijanca sudje- lovali su i Ljudevit Vujković TRIBINA O BMK-U Lamić, Jelena Piuković, Klara Dulić, Marinko Piuković i Petar Skenderović. Organizatori Bunjevačko momačko kolo izložbe su Udruga bunjevačkih bit će tema tribine, koja će Hrvata Dužjanca i Katoličko u okviru Dužijance, biti odr- društvo Ivan Antunović iz žana u iduću nedjelju, 24. Subotice u suradnji s Gradskim srpnja, u Katoličkom krugu muzejom Subotica. D. B. P. (iza katedrale).
Jubilarni godišnji sastanak iz 1936.
15. srpnja 2016. 31 KultuRa HrvatskaRIJEČ JOSIP CVENIĆ, TAJNIK OGRANKA MH OSIJEK I KNJIŽEVNIK Most povezivanja
Najveća donacija knjiga iz Hrvatske
»Puno. Tridesetak ljudi aktivno sudjeluje u radu našeg ogranka Matice hrvatske. To su vrijedni stvaraoci koji pri- maju državne nagrade. Poslije Zagreba, Osijek je drugi po brojnosti pisaca koji žive i dje- luju u svom gradu, jer Splićani više gravitiraju prema glavnom gradu i tamo se odsele« .
KNJIŽEVNOST
S obzirom na to da se Josip Cvenić ovoga puta u Subotici očetkom prošloga mjese- »Prije nekoliko mjeseci grad mo gotovo istim jezikom i zašto našao u dvostrukoj ulozi: profe- ca ogranak Matice hrvat- Osijek je izdvojio sredstva za se ne bi pomiješali, razmijenili sionalnoj i umjetničkoj, namet- ske iz Osijeka darivao je kupovinu knjiga i udžbenika za iskustva između srpske i hrvat- nulo se pitanje kako se kao knji- vrijednuP donaciju u brojnim učenike hrvatskih odjela, dogra- ske književnosti. Jer to je mnogo ževnik osjeća u pogledu činjeni- knjigama namijenjenim učeni- donačelnik je sjeo u automobil i lakše nego kada je u pitanju, ce da se i njegova djela nalaze na cima hrvatskih odjela u Srbiji. zaputio se prema Subotici. No, primjerice, drugi nam susjedni popisu školske lektire. Dio osječke delegacije koja ih na granici je vraćen jer je na jezik – mađarski« . »Drago mi je što se i moja je osobno donijela u prostori- popisu knjiga pisalo udžbenici knjiga Čvrsto drži joystick nalazi je Hrvatskog nacionalnog vije- za Hrvate u Vojvodini i carina OGRANAK MATICE na popisu školske lektire, kon- ća bio je i Josip Cvenić, tajnik Srbije je stopirala mogućnost HRVATSKE OSIJEK kretno za uzrast šestog razre- ove institucije i poznati hrvatski njihovog unošenja kao vid ula- da. Kada sljedeći puta budemo književnik. U kraćem razgovoru ska u sustav srpskog školstva. Za darivatelje ove vrijedne došli, nastojat ću donijeti tu knji- za naš tjednik dotakli smo se ove Ovoga puta je popis knjiga sadr- donacije ova godina ima poseb- gu, kao i knjige mojih osječkih hvale vrijedne donacije, ali i nje- žao naslove lijepe književnosti, nu važnost, jer je njihov dugo- kolega čija su djela također uvr- govog trenutačnog književnog proze i poezije i nije bilo pro- godišnji rad nagrađen vrijednim štena na popis školske lektire. angažmana. blema prilikom njihovog prela- priznanjem. Djeca su dobri i iskreni čitatelji, »Izuzetno mi je draga spo- ska granice. U budućnosti pla- »Dobili smo županijsku oni odmah kažu jel’ im se sviđa znaja zbog činjenice kako nitko niramo dostavu naslova lektire nagradu za kulturu i stvarno se ili ne. A to se onda najbolje vidi prije našeg ogranka Matice za osnovne škole, jer primjerice trudimo u svim segmentima po knjižnicama, koliko se odre- hrvatske na dar nije donio toliku upravo nekoliko Osječana ima našeg djelovanja, kako u naklad- đena knjiga traži ili ne«. količinu knjiga. Knjige uopće ne svoje književne naslove na tom ničkoj djelatnosti tako i u odjelima Na koncu, kakav je Vaš aktu- bi trebale biti problem, jer knjiga popisu« . za hrvatski jezik, biti što uspješniji alni literarni trenutak? Radite li kod nas ima, i ajmo reći kako je Na naše pitanje kako osob- i produktivniji. A nastojimo biti i na nekom novom djelu? ovo tek početak« , kaže nam na no gleda na ovaj knjiški most inventniji, pa je, primjerice prošle »Završavam novi roman koji početku Josip Cvenić. kojim se povezuje čitalaštvo s godine, osnovan i odjel za arhi- bih trebao predati tijekom ovoga obje strane granice, osmjehujući tekturu koji je uspješno zaživio, ljeta. Dobio sam stipendiju za D OSTAVA se odgovara: pa Matica hrvatska ne mora biti stvaralaštvo od Ministarstva »Opće je poznato kako su isključivo vezana za društvene dje- kulture i cijeli taj projekt bi tre- Zanimljiva priča prati dio knjige svojevrstan most pove- latnosti i hrvatski jezik« . bao biti dovršen do jeseni, pa ovoga kontigenta knjiga koji zivanja ljudi, ali i književnosti Koliko je poslenika knji- ću nakon tri godine imati novu su osječki darivatelji namijenili između naroda. To je jako dobra ževne riječi angažirano u radu knjigu«. školarcima hrvatskih odjela. stvar, s obzirom na to da govori- osječkog ogranka MH? Dražen Prćić
32 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ KultuRa SEDMI BROJ GODIŠNJAKA ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZKVH-A Znanstveni prinos zajednici vojvođanskih Hrvata
čar iz Zagreba Ivan Armanda ska istraživanja studenata zagre- Bunjevci u vremenskom i pro- Dolazak i prvo desetljeće sestara bačkog Filozofskog fakulteta, stornom kontekstu čiji su ured- dominikanki u Subotici (1947.– odsjeka za etnologiju i kultur- nici Milana Černelić, Jadranka 1957.) (str. 75.-93.). nu antropologiju, uz mentorsko Grbić Jakopović, Tihana vodstvo dr. sc. Milane Černelić, Rubić, Marijeta Rajković Iveta, PRAVO I POLITOLOGIJA urodila radnjama važnim za Matija Dronjić, Mihovil Gotal, šokačke Hrvate u Vojvodini, ali dok Jelka Vince Pallua prika- U drugom se odjeljku, pod i za Hrvate u Banatu. Dalibor zuje djelo Tradicijska baština i naslovom Pravo i politologija Mergel objavljuje radnju o etnokulturni identitet podunav- nalaze dva rada, čija se važnost banatskim Hrvatima Etnički skih Hrvata Bunjevaca, uredni- ogleda u inače relativno skro- identitet Hrvata u Starčevu ce Milane Černelić. Dominik mnim prilozima ovakve vrste (str. 193.-230.) tematizirajući i Deman piše o knjizi Evgenije u znanosti čija su tema Hrvati povijesni kontekst postepenog Savojski i njegovo doba Branka u Vojvodini. Prvi se put kao gubitka nacionalnog određenja. Bešlina, a Klara Dulić o zbor- edavno je objavljen autor pojavljuje mladi Darko Slijede radnje studentica koje niku Dani Balinta Vujkova sedmi broj Godišnjaka Baštovanović kao autor radnje s su istraživale hrvatsko šokačko : dani hrvatske knjige i riječi : za znanstvena istraži- veoma aktualnom temom Prava stanovništvo u sjevernoj Bačkoj. zbornik radova sa znanstve- vanjaN Zavoda za kulturu vojvo- nacionalnih manjina u Srbiji u Katarina Dimšić autorica je rad- nih skupova 2013.-2014. koji đanskih Hrvata. Na 397 stranica, procesu EU integracija – Srbija nje Običaj prošnje u Monoštoru i je uredila Katarina Čeliković. Godišnjak donosi 14 znanstve- u svjetlu europskih iskustava s Beregu (str. 231.-251.), a rad- Vjerni suradnik Godišnjaka nih i stručnih radova, koje tema- posebnim ukazom na hrvatsku nju Posmrtni običaji Hrvata Zvonimir Pelajić, iznenada je tiziraju neki aspekt društvenog nacionalnu manjinu u Republici Šokaca u Monoštoru i Beregu preminuo i nije dočekao objavu života Hrvata u Vojvodini, bilo Srbiji i AP Vojvodini (str. 95.- kroz XX. stoljeće (str. 253.-287.) svog prikaza zbornika Urbani u povijesti bilo u sadašnjosti. 135.). Slaven Bačić objavljuje potpisuju Gabriela Paradžik, Šokci 8/9 urednica Helene I u ovom se Godišnjaku svi radnju Parlamentarno predstav- Sonja Periškić i Andrea Višak. Sablić Tomić i Vere Erl. Slijede radovi po prvi put objavljuju. ništvo nacionalnih manjina i Slijede radovi: Primjena narod- još dva prikaza: Slaven Bačić Sadržaj Godišnjaka podijeljen njihova zastupljenost u drugim ne medicine među hrvatskim piše o knjizi Dužijanca je zahva- je u četiri tematske cjeline, u tijelima državne i javne vlasti u šokačkim stanovništvom u sje- la Bogu i pohvala čovjeku Laze kojima su radnje iz društvenih Republici Srbiji (str. 137.-156.) vernoj Bačkoj (str. 289.-309.) Vojnića Hajduka, a Tomislav i humanističkih znanosti, a čija što svjedoči o važnosti praćenja Sare Mikelić, Uloga tradicijskih Žigmanov o monografskoj objava ima značaj znanstvenog političkih procesa. zanata na području Monoštora publikaciji Tragovima predaka – prinosa za sve subetničke skupi- Književne znanosti donose i Berega (str. 311.-336.) Martine Povijest loze Perušić autora Lajče ne Hrvata u Vojvodini. radnju Priljubljena uz zemlju. Novosel, Slobodno vrijeme djece Perušića. U prvoj cjelini Povijesne zna- Egzil kao pjesnička i životna u Monoštoru sredinom XX. stolje- Godišnjak br. 7 završa- nosti – prostor, procesi, događaji sudbina Ljubice Kolarić-Dumić ća (str. 337.-368.) Sonje Periškić va Dodacima (str. I-XXVII) u nalaze se četiri radnje, od kojih (str. 159.-190.) koju potpisuje i Suvremena primjena tradicijske kojem su Upute suradnicima je prva Pisac Emerik Pavić iz Vjekoslava Jurdana, a temati- nošnje u Monoštoru i Beregu (str. Godišnjaka za znanstvena istra- Budima Od Oca Slovinskoga zira pjesništvo Sremice, rođene 369.-380.) Lucije Halužan. Ovo živanja, informacija O Zavodu (str. 9.-35.) stalnog suradni- u Kukujevcima koja svoju život- je iznimno važna cjelina za etno- za kulturu vojvođanskih Hrvata ka Franje Emanuela Hoška, nu priču zbog poznatih nedav- grafiju, jer sadrži važne zapise te popis svih knjiga u (su)nakla- dobro uklopljena u ovogodišnji nih ratnih zbivanja nastavlja u koji doista u zadnjem trenutku di Zavoda za kulturu vojvođan- jubilej 300. obljetnice rođenja Republici Hrvatskoj, u Rijeci. čuvaju tradicijsku baštinu od skih Hrvata. ovog franjevačkog pisca. Slijedi zaborava. Godišnjak se objavljuje u radnja Bunjevci u kontekstu ple- SOCIOKULTURNA ANTRO- Peta je cjelina sastavljena od nakladi od 300 primjeraka, a menske i zadružne kulture Dinka POLOGIJA I ETNOLOGIJA Prikaza knjiga (str. 383-399) u može se nabaviti u prostorija- Tomašića (str. 37.-52.) koju kojima se predstavljaju znan- ma Zavoda (Laze Mamužića potpisuje dr. sc. Mario Bara. Četvrta cjelina ima najvi- stvena i publicistička djela o voj- 22, Subotica) ili naručiti putem Vladimir Čavrak napisao je še, sedam radnji, a naslovom vođanskim Hrvatima objavljena elektroničke pošte ili telefonom. rad Predijalci Topuske opatije u Sociokulturna antropologija i tijekom 2014. godine. Goran Cijena primjerka je 900 dinara. Banatu (str. 53.-73.), a povjesni- etnologija ukazuje kako su teren- Pavel Šantek predstavlja knjigu (www.zkvh.org.rs)
15. srpnja 2016. 33 CRKva HrvatskaRIJEČ Dužijanca u Lemešu
adost završetka žetve i Predstavljanje je teklo spontano proslava Dužijance u tijekom kojega je svoje minu- Lemešu i ove sedamna- te između govora predavača i Reste godine trajala je tri dana, naratora zajedno s Kristinom a sve zahvaljujući organizatoru Kemenj imala i Melinda Batalo HBKUD-u Lemeš, inače manife- Balaž iz Čonoplje na klavijatu- staciji odanim, upornim, istraj- rama. nim, požrtvovanim članovima i Večer je završena mini vječitim entuzijastima. Tijekom koncertom lemeškog soprana trodnevice u čast žitu i poslu Aleksandre Pletikosić, koju vršidbe zahvalilo se za dar novog su na klaviru i klarinetu pratili kruha na obiteljskom stolu, ali i Stefan Jančić i Nebojša Đurić onom u prilici darovanog kruha iz Sombora. s nebesa. Folklorni program, U avliji Literarni odjel imao je kod baće i nane u subotu navečer, prvenstvo, pa je tako u petak, 8. entiteta Hrvata Bunjevaca. Sama na pisanje i tok nastanka knji- 9. srpnja, počeo je također laga- srpnja, u Mjesnoj zajednici upri- autorica obrazložila je naslov ge a u svom emotivnom izlaga- nim notama pjesme Hej salaši na ličio predstavljanje knjige Garavi knjige, obrazložila što je nagnalo nju otvorila se pred publikom. severu Bačke u izvedbi Kristine salaši Somborke Katarine Firanj, inače lemeške unuke. Program po ideji Lucie Knezi otvorila je Kristina Kemenj, lemeška solistica na tamburi, polaznica pete godine glazbene škole u Somboru dok je doma- ćin večeri i narator bio Željko Zelić. Prisutnima se u ime nakladnika ZKVH-a i kao ured- nica knjige obratila Katarina Čeliković, koja je u više navrata podcrtala koliko je važno bilje- žiti elemente iz ne tako davne prošlosti i otrgnuti ih zabora- vu a koje će neminovno nova povijest pregaziti, predstavljaju- ći knjigu u svjetlu poglavlja i tematskih cjelina, dodavši koliko je izričaj i pisanje na bunjevač- koj ikavici važno za očuvanje
34 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ meDitaCija
Kemenj. Domaćini su ugosti- li lokalne MME Németh László Imati vremena i VA Musica Viva, te GKUD Sombor i HKUD Vladimir Nazor za Boga iz Sombora. Između koreografija Banat, Posavina, Srbija, Bunjevac, sigurno još veća nego da joj je sjetiti ovu kućanicu da u svojoj klapskih i obrednih pjesama čuli došao neki drugi gost, jer je on pretjeranoj brizi za ovozemalj- su se tekstovi o koscima, stavama Učitelj. S druge strane, njena sko propušta ono što je uistinu sestra Marija nije se mnogo vrijedno i potrebno. i krstinama, težini, žeđi i umoru obazirala kako će ugostiti kosidbe, dozrijevanju žita, risa- Učitelja i čime će ga poslužiti. AKTIVAN VJERNIK rima, bandašima i bandašicama. Ona je postupila kao učenica, a Pred kraj programa obavljena je ne kao kućanica, pa je sjela do U današnjem svijetu užur- primopredaja bandaštva. Naime, Piše: dipl. theol. Ana Hodak njegovih nogu i slušala što on banosti, kada čovjek sebi ovogodišnje centralne ličnosti govori. Dakle, koja je postupila postavlja velike poslovne cilje- Dužijance predstavljane su na ovjek se često pita što ispravno? ve, pa mu treba strašno mnogo literarnoj večeri u petak, a duž- je u životu bitno i oko Učitelja treba što bolje truda i napora da ih dostigne, nost su preuzeli tik prije Naninog čega se više treba tru- ugostiti, ali treba i slušati što kada društvo pred njega stavlja blagoslova mekinjama i vodom. ditiČ u strahu da mu, dok brine poučava. I mi bismo vjerojat- teško dostižna mjerila uspje- Ove godine ulogu Nane preu- za nebitno, ne promakne ono no postupili poput Marte da ha, modernom vjerniku osta- zela je Tamara Kanjo – Brkić. važno. Zato se svatko trudi nas Isus posjeti. Željeli bismo je malo vremena da sjedne do Mala bandašica je Magdalena sebi odrediti prioritete i time ga ugostiti najbolje što može- nogu Učiteljevih i sluša što mu Kopunović, dok je mali bandaš se voditi kroz život. Međutim, mo i tako mu pokazati koliko on ima reći. Veliko materijalno Matija Barić. Velika bandašica je koliko je različitih ljudi, toliko nam je važan. No, želi li Isus bogatstvo, luksuz i blagostanje Ivka Brkić, a veliki bandaš Josip je i prioriteta, pa ostaje pita- to? Na Martin prigovor kako od čovjeka zahtijevaju veliki Knezi. Jednoiposatni program je nje tko je ispravno odredio što njena sestra ne čini ništa da angažman, a i veliku brigu kako završen Velikim bačkim kolom. je važno u životu, a tko nije. bi joj pomogla Isus odgova- sve to postići. Roditelji se utr- U nedjelju, 10. srpnja, prije- Odgovor na takvo pitanje daje ra: »Marta, Marta! Brineš se i kuju tko će svojoj djeci pružiti podne organiziran je ophod sela Isus na primjeru sestara Marte uznemiruješ za mnogo, a jedno više i bolje, ne žele da im bilo karucama i fijakerima. Išlo se po i Marije (Lk 10,38-42) je potrebno. Marija je uistinu što manjka. A u toj utrci, čak i iz stajalištima pokupiti bandaše i izabrala bolji dio, koji joj se neće najbolje namjere, zaboravljaju bandašice. Svečana sveta misa MARTA I MARIJA oduzeti« (Lk 10,41s). Marija je bitno i za to nemaju vremena. zahvalnica za Dužijancu služe- postupila poput prave učenice, Zaboravljaju da treba odvoji- sjela je do njegovih nogu i slu- ti vrijeme za Boga, da djecu na je u mjesnoj crkvi Rođenja U Crkvi se kroz povijest šala ga. Kada je Isus u pitanju treba u vjeri odgojiti, da nije BDM koju je prikazao vlč. Jozef često javljalo pitanje kako biti to je ono najvažnije – slušati u vječnosti važno je li obitelj Vogrinc iz Subotice dok je susla- bolji vjernik: puno moleći i ga. Sve drugo u usporedbi s tim zajedno išla na more, nego je li vio lemeški župnik vlč. Antal meditirajući ili pak djelujući. To se vidi i po tome što postoje je nevažno. Martina briga je se zajedno molila. To nas Isus Egedi. i različiti redovi. Neki su isklju- za ovozemaljsko, materijalno, želi poučiti na primjeru Marte Iza svete mise i molitve kod čivo kontemplativni, bez veli- a Isus je više puta naglasio da i Marije. križa uz crkvu uslijedio je pri- kog kontakta sa svijetom, dok tu brigu ne treba brinuti, nego Potrebno je brinuti za obi- jem kod dopredsjednice Savjeta su drugi angažirani u društvu brigu za vječno, kao što je uči- telj i raditi, ali ne smijemo Mjesne zajednice Marije Bagi, koliko god mogu. Stoga ostaje nila Marija. dopustiti da nemamo vreme- koja je primila krunu i novi kruh pitanje što Isus želi, kakav treba Isus na drugom mjestu kaže na za Boga. Na ovom svijetu u ime seoskog rukovodstva čime biti naš vjernički angažman. »Ne tražite što ćete jesti, što se ništa ne događa da on ne je završen službeni dio proslave. Evanđelje u kojem se krije piti. Ne uznemirujte se! Ta sve zna, stoga zna i što je nama U nedjelju su u Lemešu gosto- odgovor na ovu vjersku nedou- to traže pogani ovoga svijeta. potrebno. Zato treba svoju vali ravnatelj ZKVH-a Tomislav micu govori o Isusovom posje- Otac vaš zna da vam je sve to brigu predati s povjerenjem Žigmanov i ravnatelj tjedni- tu dvjema sestrama: Marti i potrebno. Nego, tražite kraljev- njegovoj Providnosti. Iz tog ka Hrvatska riječ Ivan Karan, Mariji. I dok je Isus u njihovoj stvo njegovo, a to će vam se razloga nam je ostavio nedjelju, predstavnici HKC-a Bunjevačko kući kao gost, one se različito nadodati« (Lk 12,29-31). Sada dan Gospodnji, da, i ako nekad kolo iz Subotice kao i predstav- ponašaju, ali na prvi pogled ne postaje jasno kakve učenike dopustimo da nas u ove dane nici HKUD-a Vladimir Nazor možemo reći ni za jednu da gri- Isus želi – one koji će ga slušati, preokupiraju ovozemaljske sa somborskim bandašem ješi. Naime, Marta ga je željela a neće to slušanje zanemariti brige, taj dan posvetimo njemu. Davidom Antunićem i banda- što bolje ugostiti, te se potpuno zbog ovozemaljskih stvari. On Tako na kraju nije pitanje šicom Katarinom Budimčević. oko toga angažirala. Htjela se nije želio obezvrijediti Martin biti više okrenut molitvi ili dje- Najmlađa sudionica ovogodišnje pokazati kao dobra kućanica trud, znamo i da je često pri- lovanju nego: imam li vreme- Dužijance bila je mala lemešanka kod koje u kući gostu ništa ne hvaćao pozive na gozbe, ali sve na za Boga? Kada se vrijeme je to bilo u svrhu naviještanja posveti Bogu, iz njega proizlazi Teodora Ivanković, s nepunih može usfaliti. Njena želja da Božjeg kraljevstva. On želi pod- plodno djelovanje u svijetu. godinu dana. Isusa što bolje ugosti bila je Željko Zelić
15. srpnja 2016. 35 KoKtel ZaBave HrvatskaRIJEČ
MINI INTERVJU: GORAN FRANCIŠKOVIĆ, IGRA MAJSTOR KUHANJA TARANE Halli Galli Specijalitet na laganoj vatri
Igrači: 2 - 6 Dob: 6 + Trajanje: 15 minuta
Kratak opis igre
Svaki od igrača redom okreće po jednu kartu. Čim okre- nute karte, prikažu točno 5 jednakih voćki. Prvi igrač koji zazvoni zvoncem dobiva sve otkrivene karte. Cilj igre je pridobiti što veći broj karata. Sadržaj: 56 karata 1 zvonce 1 upute
Priprema: Postavite zvonce na sredinu stola na komad tkanine, odnosno neku podlogu koja će zaštiti stol. Izaberite djelitelja. On promiješa karte i podijeli ih igračima, jednu po jednu sve dok se sve ne razdijele. astavni dio manifestacije Takmičenja risara već nekoliko godina je i natjecanje Svaki igrač svoje karte bez gledanja ostavlja na svom Su kuhanju tarane, koje okuplja znalce tradicionalne kuhinje ovdašnjih bačkih skupu ispred sebe okrenute licem nadolje. Hrvata. Subotičanin Goran Francišković, rodom iz Male Bosne, je svoju vještinu pokazao i dokazao, osvojivši drugo mjesto po ocjeni stručnog žirija. Igra: Igrač lijevo od djelitelja započinje igru. Svaki igrač Kao je došlo do odluke da sudjelujete u natjecanju kuhanja tarane? okreće kartu s vrha svog skupa i postavlja je okre- Godinama se dobro poznajem sa svima iz Organizacijskog odbora Dužijance, nutu na stol. Te su karte njihovi pojedinačni skupovi za pa sam prihvatio njihovu ideju oko organiziranja ovog natjecanja koje promovira odbacivanje. Svaka se karta na taj skup postavlja tako tradicionalnu kuhinju ovdašnjeg življa i aktivno se uključio kao jedan od natjecatel- da prekriva prethodno odbačenu kartu i biva jedinom ja u kuhanju tarane. vidljivom na skupu. Kakve su bile pripreme? Oko šest sati izjutra smo se krenuli prema Đurđinu, sa svim potrebnim stvari- Okretanje karte: Kartu okrećete suprotno od sebe tako da ma za natjecanje. Ovdje nas je dočekao sav potrebni materijal i onda smo lagano bude sigurno da je nećete ugledati prije suigrača. Što je počeli s kuhanjem. brže okrenete, brže ćete vidjeti o kojoj se karti radi. Što je sve potrebno za dobru taranu? Domaća tarana, divenica i krumpir, a začine koristi već svatko po svom ukusu. Kada zazvoniti zvoncem? U biti, treba voljeti ono što se radi i kuhati na laganoj vatri. Na štednjaku je to Svaki igrač mora pokušati biti prvi koji će zazvoniti zvon- mnogo lakše, a ovako na kotlu je zbog svega zanimljivije. Nakon otprilike dva sata cem čim se otkriju karte s točno 5 jednakih voćki. kuhanja poznat je rezultat. Koliko ste količinski skuhali tarane? Kraj kruga: Igra završava kada u krugu preostanu samo Prošle godine smo imali mali kotlić, pa nije bilo dosta za sve koji su htjeli kušati. 2 igrača. Oni nastavljaju igru sve dok jedan od njih ne Zato smo se ovoga puta odlučili za nešto veću količinu, za otprilike tridesetak osvoji otvorene skupove. Postoji posebno pravilo za ovu porcija. situaciju: ako igrač greškom zazvoni »Sorry!«, njegov Kako doživljavate ovaj događaj očuvanja tradicije? suigrač dobiva sve otkrivene skupove i igra završava. No Lijepo je što se običaji čuvaju, organizacija je odlična i svi se zbilja trude da sve igrači mogu, ako žele, nastaviti igru sve dok jedan od njih bude u najboljem redu. Svi se dobro poznajemo, družimo se i što nas više bude, bit ne dobije sve karte. će još ljepše. Ovu lijepu manifestaciju koja se brine o očuvanju brojnih tradicijskih vrijednosti treba njegovati i čuvati, jer sve je to dio naše obiteljske prošlosti. Pobjednik: Pobjednik je onaj igrač koji ima najveći broj D. P. karata.
36 15. srpnja 2016. Uređuje: Dražen Prćić HrvatskaRIJEČ KoKtel ZaBave
NEDJELJA, 17. SRPNJA, HTV 2 18:42 KNJIGA 50. Đakovački NEDJELJKO FABRIO vezovi Berenikina kosa snimka otvorenja ovoj partituri za Uveliku povijest i slabe junake, kako neki nazivaju Bereniku, od rađanja, ženidbi, smrti i nesretnih ljubavi što pogađaju pojedine članove jedne obitelji puno je bitniji nji- hov zajednički odnos prema povijesti, njihova upletenost u klupko iz Poznata manifestacija izvornog narodnog folklora kojega se nitko od njih Đakovački vezovi ove godine obilježava 50. obljetnicu. ne uspijeva izmotati, jer Prvi Đakovački vezovi održani su 1967. godine kao je ono jednako zamršeno prigodna turističko-kulturna manifestacija u povodu za sve, a onaj tko ga je Međunarodne godine turizma i već to prvo izdan- namatao ne prepoznaje je doživjelo je veliki uspjeh u Slavoniji i izvan nje. pisma kojima su na ovim Đakovački vezovi održavaju se svake godine u srpnju, prostorima ispisivane a izvodi se izvorni folklor prije svega Slavonije, Baranje godine naših rođenja i i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske uz porodična prezimena. prateće priredbe – otvorenje izložbi, konjička Stoga današnji čitatelj natjecanja te druga kulturna i turistička zbivanja. prepoznaje na stranica- Manifestacija ima i međunarodni karakter jer oku- ma Berenikine kose i vlas- plja izvorne folklorne skupine iz svih dijelova svijeta. titi nemir, nagomilan u pukotinama međuvremena u kojemu jaki traže signale Svakog ljeta na Đakovačkim vezovima okuplja se na vremena od povijesnog značenja. desetke tisuća sudionika. Održavaju se razne folk- lorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkve- no pjevanje, svečano otvorenje, Đakovština u pjes- mi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povor- Kad mi dođeš ti ka ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, PJESMA ZA DUŠU: Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora Slavonije i Oliver Dragojević Baranje, te program zatvaranja Slavonijo, zemljo ple- menita uz izbor najbolje nošenog narodnog ruha. Pada noć puna strepnje i samo čekam dan Središnji događaji su svečano otvorenje, nastupi folk- nema te tu kraj mene da dođeš mi lornih skupina, svečana povorka ulicama grada te cer- a trebam te emonija zatvaranja manifestacije pod nazivom Slavonijo, kao pjesnik svoju bol Ref. zemljo plemenita. Pogledajte snimku svečanosti otvaranja 50. Đakovačkih Na srcu mi studen zime A kad mi dođeš ti vezova, održanu na Strossmayerovom trgu ispred katedrale. na usnama tvoje ime i osmijeh vratiš mi U glazbenom dijelu nastupili su: ŽVS Đakovčanke, sva patnja i bol MVS Bećarine, Zrinka Posavec, STD Pajo Kolarić, Vera života mog će proć’ Svoboda, Krunoslav Kićo Slabinac, KUD Gorjanac, KUD Tena - Đakovo, Sanja Hajduković, TS Kadenca, U noćima bez sna TS Zvona, Stjepan Jeršek Štef, Šima Jovanovac, TS ja tebe dozivam Izvor, Slavonia band i Slavonske lole. da dođeš mi ti Scenarist priredbe: Mirko Ćurić i kao svi počnemo mi Redatelj i koscenarist: Darko Milas mirno živjeti Glazbeni urednik: Tomislav Radičević Voditeljica: Sandra Lončarić Tankosić Moj dan nema kraja Producent: Zdravko Sandrin a noću tebe sanjam TV redatelj: Vladimir Koščević i samo čekam dan Urednik: Branko Uvodić da dođeš mi
15. srpnja 2016. 37 Feljton HrvatskaRIJEČ
IDEMO LI VEČERAS U KAZALIŠTE? (16) Piše: Milovan Miković U susret novom razdoblju
azališna kronologija artistički redatelj je Nikola Petrović Pecija: Mrak, Duše je slovila za važno kazališno Subotice, između dva Hajdušković... Kao prvaci ističu i Pljusak; – Milan Ogrizović: središte južne Ugarske između svjetska rata nije tako se gospođe: Katica Hajdušković Hasanaginica; – Ilija Okrugić dva svjetska rata, nije uspijevala bogataK i raznovrsna, kao što od Osječkog kazališta, Micika Srijemac: Šokica; – Janko dosegnuti značaj čak ni bano- je bila u prethodnom razdo- vinskih kazališta, mada su neka blju, a promijenila se i većina od njih ovdje nastupala. Ali zato protagonista. Nakon stvaranja su se u tisku, primjerice, tijekom nove državne zajednice Srba, 1928./29. godine pojavili napi- Hrvata i Slovenaca, 1918. godi- si o veoma neredovitoj isporuci ne, u subotičkom listu Neven, električne energije, a također i u tekstu Slavensko kazalište u o pritužbama zbog vrlo slabog Subotici, među ostalim može napona, koji je iznosio svega 83 se pročitati i ovo: »Mađarsko do 85 volti. Novinski su tek- kazališno društvo neće zapo- stopisci iznosili tvrdnje kako četi sezonu ove godine. Glumci subotičko kazalište i kino baš i glumice su se već razišli, a zbog toga slaboga i neredovitoga ravnateljstvo je izjavilo, da nije napona imaju znatnih smetnji i u tome stanju da može makar i opravdanih prigovora od posje- nešto pomoć. Većina glumaca titelja, pa se sve češće postavljalo i glumica su već otputovali. pitanje kupovine i postavljanja Pošto poslije ovoga nema više vlastitih agregata za proizvodnju poteškoća pred tim da imamo Subotica između dva svjetska rata struje. slavensku kazališnu sezonu, mislimo da bi lakim načinom Hrvojić od Srpskog narod- Veselinović-Dragomir Brzak: NASTANAK BANOVINSKIH mogli za najkraće vrijeme uži- nog pozorišta, Milica Bandić Đido; – Borisav Stanković: KAZALIŠTA vati u našoj kazališnoj umjet- od Beogradskog pozorišta, Koštana; – Ljubomir Petrović nosti... Znamo da svaki jedva Desa i Danica Marković od Ljubinko: Djevojačka kletva, a U pokušaju zauzdavanja sve čeka to, da čuje ponovno našu Varaždinskog kazališta, Milica od inozemnih autora: – Ede izraženijih socijalnih i nacio- riječ, naše tragedije, naše pje- Pany od Slovenskog kazališta Tóth-Stevan Deskašev: Seoski nalnih napetosti i sprječavanja sme i naše šale s pozornice, u Trstu. Od gospode: Nikola lola; – Ede Sigligeti: Ciganin raspada Jugoslavije, kojoj ova koja je prije četiri i pol godine Hajdušković, redatelj Osječkog i vojnički bjegunac; – Ferenc prijetnja od osnutka visi nad na strogu i zlobnu zapovijed kazališta, Fran Neubauer od Molnár: Đavo; – Viktor glavom, vlastodršci su 3. listo- zanimila. Da pozovemo jedno Kraljevskog srp. narodnog Hugo-Birn Pfajfer: Zvonar pada 1929. izveli geografsku ras- kazališno društvo naše, koje pozorišta u Beogradu, Rad. Bogorodičine crkve; – J. B. podjelu zemlje. Uspostavlja se bi nas podarilo divnim uživ- Dinulović, od Varaždinskog Mollier: Georges Dandin; – banovinsko teritorijalno i uprav- ljajima i koje bi dokumentira- kazališta, Svetislav Ćurkić od Aleksandar Bison: Dupla no ustrojstvo, čime su, zapravo, lo da imamo visoke kazališne Narodnog srpskog pozorišta u punica; – Moris Henekin: učvršćene karike i do tada odveć kulture«. Novom Sadu, Rudolf Pany od Radosti svoga doma; – Ernest krute administrativno-centrali- Slovenskog gledališta u Trstu, Blum-Raul Toše: – Madam stički postavljene monarhističke GOSTOVANJE PREDSTAVA Dragutin Levak sa Zemaljskog Mongoden; – Ivan Mjasnicki: države. Tako su nastale: Dravska, kazališta u Zagrebu«. Kuća dobrog ujaka; – drama- Savska, Primorska, Vrbaška, Tako je, dakle, osjećao i Među ostalim, subotički list tizacija romana Lava Tolstoja: Drinska, Zetska, Dunavska, mislio člankopisac lista Neven, Neven navodi i repertoar, koji Ana Karenjina. Moravska i Vardarska banovina, a mjesec dana kasnije, 22. pro- sačinjavaju uglavnom domaći a da bi se stvorio dojam kako sinca 1918., započet će gosto- autori. Sudeći prema recenzi- ISTROŠENI POLET će one odigrati značajnu ulogu vanje kazališne trupe Bosansko- jama i bilješkama objavljenim u bržem i učinkovitijem rješa- hercegovačkoga kazališta, kada u istom listu »znatna je, među- Potrebno je, međutim, ista- vanju sve oštrijih nacionalnih u istom glasilu čitamo: »Osoblje tim, razlika između najavljenih knuti kako se početni, naglašeni i socijalnih nezadovoljstava, te ovog zavoda sastavljeno je iz i stvarno izvedenih predsta- polet, kojim je bilo obilježeno uspostaviti kakav-takav društve- članova nar. kazališta u Osijeku va«, a tijekom gostovanja do 2. prvih godinu-dvije, u novo- ni i kulturni milje, napose nakon i Varaždinu, Srpskog narod- veljače 1919. na repertoaru su stvorenoj državi brzo potrošio. šestosiječanjske diktature – u nog pozorišta u Novom Sadu se našla sljedeća djela doma- Tomu će presudni žig biti od novoformiranim regionalnim i Beogradske opere... Upravu ćih autora: Branislav Nušić: početka neriješeni društveni jedinicama osnivaju se banovin- vodi tajnik Radivoj Dinulović, Svijet i Običan čovjek; – Petar odnosi. Subotička scena, koja ska kazališta.
38 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ pRiča o FotogRaFiji Pod penđerom
a fotografiji su četiri pri- jateljice, druge iz Sonte. Nama s lijeva na desno suN Janja Andrašić, Andršćeva (1928. – 2014.), udana Barun, Jobrina, Ana Miloš, Mežina (1929. – 1945.), Kata Jakšić, Pečićova (1929. – 2000.), udana Bačić, Sikina i Marica Klapčić, Zmajova (1929. – 2014.) udana Jakšić, Mišina. Sve su stanova- le u blizini u Trećemu sokaku, osim Ane Miloš, koja je stano- vala paralelno u sokačiću Miloša Obilića. Zahvaljujući blizini stanovanja viđale su se skoro svakoga dana. Igrale su se kao djeca, išle zajedno u školu i tako dočekale i doba djevojaštva.
U TREĆEMU SOKAKU
One su tinejdžerice, švigeri- ce, što se vidi po njihovim frizu- rama. Naime, kada se djevojka zadivojči više nije plela kosu u ne u apoteku, poštu ili u dućan. sokaci pamte mnoge radosti i iz bunara ili nahraniti i napo- pletenice (kao što su one), već u Mlade su i tek su počele izlaziti tuge. jiti marvu i živinu.Uvečer, kad kukulj od uva do uva. To je vrsta u selo da bi vidjele i bile viđene, se porade svi poslovi i nakon punđe na potiljku elipsoidnog onako iz prikrajka. To je bio NE GUBEĆI VRIJEME ZALUDU večere, ako je bilo lijepo vrijeme, oblika koja je dosezala skoro od početak njihovog djevojaštva. žene su znale prest i po misečine. uha do uha. Kosa se prvo upli- Dan u koji su snimljene sigurno Žene koje su iz bilo kog Često se tu našla i po koja tala u dvije pletenice koje su se nije nedjelja, jer nisu u posveča- razloga za vrijeme ljetnjih dana niska kolijevka s odojčetom. Kada oblikovale u punđu. Obučene nomu ruvu. Fotograf ih je nasli- ostajale doma, kao i starice, bake beba zaplače, mati ili baka koja su u svakidašnju, svagdanju kovo pod penđerom. i majke, su preko dana redovito ga čuva, nogom je dotakla zipku, odjeću za u selo. Snimljene su U selu su se u svim sokacima izlazile pod penđer s obveznim kolivku, i zakolišala je ne ispu- najvjerojatnije u rano proljeće pod penđerom odvijale mnoge ručnim radom u rukama. Na štajući ručni rad iz ruku. Ako je ili jesen 1944. godine, što se da aktivnosti. Buljuci djece su se ulicu su iznosile čak i preslice, bilo vrijeme djetetu za obrok, za zaključiti po vunenim marama- svakodnevno igrali na ulici pilja- prelje, kojima se prela vuna ili sisanje, mati ga je podojila tu, pod ma koje nose. Snimljene su u ka, skakuce, ganje i žmure, topo- konopljino vlakno. Bilo je tu još penđerom, ne gubeći vrijeme zalu- Trećemu sokaku, pod penđerom, va od blata, kuća, mame i dade, puno raznih poslova kao što je du. Starija djeca kad ogladne obič- tj. ispred kuće Palike Rajtera lutaka... Ako mati ili bilo koji opšivanje tek izatkanih vreća za no su tu bila s komadom kruha. (sada Abelova kuća). član, tada mnogobrojne obitelji, žito i kukuruz, popravljanje i Onako umazani od ljetnje prašine Majstor Palika je bio sve- traži dijete tražila ga je na s’kaku, stavljanje zakrpa na dotrajaloj s tekom su jela u društvu. Padne stran čovjek. Imao je pecaru za pod penđerom. odjeći, namatanje vune u klupka komad kruha, ko u inat na nama- rakiju, rakidžinicu i dućan široke Uvečer, svakim danom kao i za pletenje i namatanje cvrtaka zanu stranu, samo malo otpuhnu potrošnje. Uz to se bavio brava- za blagdane mladež se okupljala vune za tkanje, finih radova kao prašinu i u slast pojedu, jel grijota rijom, limarijom, zidarstvom i po uglovima ulica, na ćošu pod što je vezenje i pulanje narod- je bacit ’no zašto ti otac i mater krv fotografijom, pa je tako snimio penđerom. Tu se razgovaralo, nih nošnji, heklanje i nercovanje propišu dok do njega ne dojdu. i ovu fotografiju. Cure su četvrt- šalilo, pjevalo, sviralo i igralo uz čipaka i upleta na ponjave. Ispod Pod penđer, u vrijema ovih kom, subotom i nedjeljom pro- obvezno ljuskanje cuncukreta i penđera, sa sokaka žene su ula- djevojaka, dogod tama ne padne, lazile pored njegove kuće bilo simena od bundiva. Tu su se raz- zile u kuću samo uspavati stariju ljubavnici nisu smjeli dolaziti, jel da su išle u crkvu, kao učenice mjenjivali značajni pogledi, tu se djecu, obiđu eventualnog bole- šta će bit ako ti momak ostavi, a u školu, a u ovim godinama u zaljubljivalo, kortešovalo, prosilo snika, namazati komat kruva za svi su ti ispod penđera vidili. korzo, korzu ili da su bile posla- i ostavljalo, pa tako sonćanski sebe i djecu, izvući hladne vode Ruža Silađev
15. srpnja 2016. 39 HRCKo HrvatskaRIJEČ RUŽE BL. MARIJE PETKOVIĆ Proslavili smo blagdan Blažene Marije Petković
lažena Marija Petković je jako voljela svu djecu i posebice se brinula o njima. Zato smo se mi maleni i okupili proslaviti njen blagdan, 50. rođendan za nebo, u subotu, 9. srpnja u crkvi Bsvetog Roka u Subotici. Blažena Marija Petković je utemeljiteljica i zaštitinica sestara Družbe Kćeri Milosrđa, zaštitnica dječjih vrtića
Blažena Marija Petković – Sunčica i Biser, te suzaštitnica župe sv. Roka. Svi ju volimo i štujemo i svi joj se utječemo svojim molitvama. Mnogima je i isprosila kod Boga razne milosti, te se nadamo da će se po njezinom zagovoru uskoro dogoditi i čudo koje će posvjedočiti njenu svetost. Devet dana uoči njezina blagdana okupljali smo se na molitvi i misi u devetnici Blažene Marije Petković. Na sam blagdan slavlje je započelo igrokazom Ruže bl. Marije Petković koji su izvela djeca iz vrtića Marija Petković i djeca župe sv. Roka pod vodstvom s. Silvane Milan, te uz pomoć vjeroučiteljice Vesne Huska i odgojite- ljice Marine Piuković. Kako su prekrasni bili naši glumci pogledajte na slikama.
ISPRIKA
U prošlom broju našeg tjednika, u tekstu pod nazivom Djeca u Dužijanci, objavljenom na stanicama 40. i 41., pogrešno je navedeno ime malog bandaša. Umjesto Andrija Matković treba stajati Andrija Mandić. Uredništvo HR
40 15. srpnja 2016. Piše i uređuje: Bernadica Ivanković HrvatskaRIJEČ HRCKo Literarni kutak
ako četrnaestogodišnjakinje vide svijet, plaši li ih i čemu se Knadaju... doznajte u prekrasnom tekstu koji je napisala Martina Buljovčić, bivša učenica VIII .h razreda OŠ Matko Vuković Subotica, sada već upisana gimnazijalka. Narast ću i postati kao ostali
„Narast ću i postati kao ostali.” Hoću li? Hoću. Mogu li protiv toga? Kao dijete, promatrajući odrasle, pitala sam se mnogo toga. Promatrajući njihove živote i navike ostala sam zbunjena. Često sam se pitala da li ću ikada saznati kako je živjeti njihove živote i jesu li i oni nekada bili djeca kao mi. Sad znam – jesu. Svi su nekada bili djeca, ali kako su se tako brzo pretvorili u robote koji svakodnevno imaju istu rutinu? Hoću li i ja postati takva? Hoću li se i ja ponašati kao da se nalazim u začaranom krugu svakodnevice? Vjerujem da su i odrasli zbunjeni i uplašeni pred budućnosti. Niti jedan razgovor Sada, kao četrnaestogodišnjakinja koja zna što želi postati, bojim s mamom ne može proći bez spominjanja, bar jednom, te magične, se budućnosti. Voljela bih postati uspješna. »Uspješan« za mene a istovremeno i strašne, riječi »posao«. Je li on odgovoran za ljude ne znači biti bogat ili imati što poželiš, već biti dobar čovjek koji je kakve poznajem? Jeste. Znao je on što radi. Polako, ali sigurno vukao ostvario obitelj kakvu želi, bavi se poslom koji želi i ima slobodnog ih je sa svih strana i sada su rastrgani. Ljudi rade posao na radnom vremena za sebe i svoju obitelj. Hoću li uspjeti u svojim željama ili će mjestu, u kafiću tijekom svoje popodnevne kave, kod kuće. To je me opaka ruka budućnosti uhvatiti i odvući u začarani krug? taj začarani krug iz kojeg se ne može. Posao, zatim posao, a nakon Mogu li protiv budućnosti – ne znam. Pokušat ću svom snagom, toga još posla. Vjerujem da odraslima ne prođe dan, a da ne požele pokušat ću izdvojiti se iz mase začaranih robota. Pokušat ću! se vratiti u bezbrižno djetinjstvo. Kroz samo nekoliko godina osoba koju smo donedavno zvali djetetom postaje čovjekom. Bezbrižno igranje autićima ili lutkicama pretvara se u svakodnevnu obvezu odlaska na posao.
Dopuna informacije iz prošlog broja
U okviru manifestacije Djeca u Dužijanci u nedjelju, 3. srpnja, je u katedrali Svete Terezije Avilske održana sveta misa
zahvalnica na kojoj su pored domaćina HKC Bunjevačko kolo iz Subotice i njihovog ogranka u Žedniku, sudjelovala i djeca iz HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, HBKUD Lemeš iz Lemeša, HKUD Vladimir Nazor iz Sombora, Kraljice iz Žednika te mali bandaši i bandašice iz okolnih mjesta.
15. srpnja 2016. 41 tv pRogRam HrvatskaRIJEČ
PETAK 12:15 Sretna obitelj, serija SUBOTA američki film ‘ film, komedija 15.7.2016. 13:57 Coffin Rock, australsko- 16.7.2016. 13:25 Jednostavni slatkiši, 01.05 Izdaja, igrani film, novozelandsko-britanski dokumentarna serija kriminalistička drama film 13:55 Sasvim posebni domovi, 02.55 Astro show, emisija uživo 16:00 Regionalni dnevnik dokumenarna serija 03.55 RTL Danas 16:35 Odbrojavanje do Rija, 14:22 Čarobni gradski otoci: 04.35 Kraj programa 06:35 TV kalendar dokumentarna serija Istanbul, dokumentarni 17:00 Bitange i princeze, 07:02 TV kalendar film 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 07:15 Klasika mundi: 07:00 Vijesti humoristična serija 15:08 TV vremeplov - Školski 17:35 U uredu, humoristična Waldbuhne 2014 - program (2.) 07:07 Dobro jutro, Hrvatska Berlinska filharmonija 08:00 Vijesti serija 16:00 Regionalni dnevnik 07:20 Halo, halo, gledate 18:05 Pobjednica, pod ravnanjem Gustava 16:35 Davis Cup: SAD - Radio Zagreb! Ivo 08:07 Dobro jutro, Hrvatska Dudamela (1. dio) 09:00 Vijesti dokumentarni film Hrvatska, sažetak Tijardović o »Maloj 18:55 Kratki dok. film 08:03 Indijanski masakr, 17:15 Bitange i princeze, Floramye« 09:08 Gorski liječnik, serija američki film - Kinoteka, 09:54 Ljudi s rijeke: Zambezi 19:10 Luda kuća, serija humoristična serija 07:28 Prvi, s glazbom - Parni 19:50 Australija sa Simonom ciklus klasičnog vesterna 17:50 U uredu, serija Valjak (2.dio) (1. dio), dokumentarna (R) serija (R) Reevom, dokumentarna 18:15 Svlačionica: Braća 07:59 Neprilagođeni, američki serija (R) 09:24 Mijenjam dom, Navojec (2014.) film - Zlatna kinoteka 10:50 Čudnovate zgode iz dokumentarna serija prirode, dokumentarna 20:51 Vrijeme na Drugom 19:09 Luda kuća, serija 10:00 Prugovac: Misa, prijenos 21:00 Davis Cup: SAD - 10:10 Kućni ljubimci 19:50 Indijski ocean sa 11:00 Biblija serija 10:45 Hrvatsko vodeno blago: 12:00 Dnevnik 1 Hrvatska, prijenos Simonom Reevom: Od 11:10 Pozitivno 23:00 Europske sveučilišne Kopački rit, Južne Afrike do Zanzibara, 12:00 Dnevnik 1 12:26 Talijanska mlada dokumentarna serija 13:15 Dr. Oz, talk-show igre, emisija dokumentarna serija 12:30 Plodovi zemlje 23:15 Davis Cup: SAD - 12:00 Dnevnik 1 20:47 Vrijeme na Drugom 13:25 Split: More 14:03 McLeodove kćeri, serija 12:26 Prizma 14:48 Jelovnici izgubljenog Hrvatska, prijenos 20:55 Europske sveučilišne 14:00 Mir i dobro 01:15 Magazin Noć velikih 13:13 I to je Hrvatska (R) igre, emisija 14:30 Osvjetljivač zvuka, vremena: Velu Luku mala 13:32 Žena iz Hitne pomoći, ne zaboravi borbi 21:10 Umag: Ivanišević - dokumentarni film 01:40 Noć velikih borbi, američki film Agassi, emisija 15:19 Jelovnici izgubljenog 15:13 Najbolje iz Lijepom 14:59 Jelovnici izgubljenog našom snimka 21:30 Umag: Ivanišević - vremena: Patlidžani iz 03:10 Sretna obitelj, serija (R) vremena: Tripice s Agassi, prijenos pakla i raja 15:46 U registraturi, serija pašnjaka i podmorja 17:00 Vijesti u 17 04:50 Odbrojavanje do Rija 23:00 Davis Cup: SAD - 15:39 Prvi, s glazbom: 05:15 Noćni glazbeni program 15:22 Downton Abbey, serija Hrvatska, prijenos parova Tamburaši Runjiću 18:16 Odmori se, zaslužio 17:00 Vijesti u 17 si - serija 00:30 Prsten do proljeća, 16:03 Mapp i Lucia, serija 17:24 Skica za portret (R) američki film 17:00 Vijesti u 17 19:00 Dnevnik 2 17:39 Loza, serija 19:57 Vrijeme 01:55 Noćni glazbeni program 17:24 Bajkovita Hrvatska: 18:25 Prvi, s glazbom - Parni Palača obitelji Vukasović, 20:03 Kulturni Kolodvor valjak (2. dio) 20:37 Iznenadni udar, 05.40 RTL Danas, (R) Senj - Gradski muzej Senj 06.20 Sve u šest, magazin (R) 19:00 Dnevnik 2 17:40 Lijepom našom: Široki američki film - Ciklus 19:55 Loto 7/39 Clinta Eastwooda 06.45 Lego Friends, (R) Brijeg, 1.dio 07.10 Svemoguća Kim 20:03 Dobri momci, američki 06.40 RTL Danas, (R) 19:00 Dnevnik 2 22:33 I to je Hrvatska (R) film 22:50 Eurojackpot 08.00 Pet na pet, kviz (R) 07.20 Jezikova juha, reality 19:55 Loto 6/45 08.55 TV prodaja 22:27 Dnevnik 3 show 20:05 Hrvatski kraljevi: 23:00 Dnevnik 3 22:58 Preljub, serija 23:36 Domovina, serija 09.10 Kolo sreće - nove 08.10 Legenda o Tarzanu Usponi i padovi, epizode, kviz (R) 23:52 Domovina, serija 08.35 Lego Friends, dokumentarna serija 00:23 Večer na 8. katu 00:36 Indijanski masakr, 01:08 Rekonstrukcija: Hladno 10.10 TV prodaja 09.30 Svemoguća Kim 20:50 Prosjaci i sinovi, serija 10.25 Ruža vjetrova, serija (R) američki film - 10.15 TV prodaja 21:50 Dnevnik 3 pivo Kinoteka, ciklus 01:38 Šušur 11.20 TV prodaja 11.20 Mađioničari, zabavna 22:23 Domovina, serija 11.35 Bibin svijet, serija klasičnog vesterna (R) emisija 23:20 George Harrison - 02:21 Iznenadni udar, 01:53 Večer na 8. katu američki film - Ciklus 12.10 Bibin svijet, serija 13.10 TV prodaja život u materijalnom 12.45 Budva na pjeni od mora, 02:41 Damin gambit 13.25 Točno u podne, igrani svijetu, glazbeno- Clinta Eastwooda 03:23 Šlep šou 04:13 Jelovnici izgubljenog humoristična dramska film, vestern (R) dokumentarni film serija (R) 04:09 Jelovnici izgubljenog 15.15 Transformeri 2: Osveta 01:05 Večer na 8. katu vremena: Miješanje vremena: Velu Luku sastojaka, slaganje 13.50 Kriza, serija (R) poraženih, igrani film, 01:50 Damin gambit 14.25 Andrija i Anđelka, (R) mala ne zaboravi znanstveno-fantastični/ 02:35 Neprilagođeni, američki namirnica (R) 04:29 I to je Hrvatska (R) 04:33 Najbolje iz Lijepom 15.00 Andrija i Anđelka, (R) akcijski (R) film - Zlatna kinoteka 15.35 Wipeout, game show(R) 04:42 Skica za portret (R) 16.30 RTL Vijesti 04:36 Skica za portret našom 04:54 Žena iz Hitne pomoći, 05:03 Skica za portret (R) 16.30 RTL Vijesti, informativna 16.40 Transformeri 2: Osveta 04:49 Plodovi zemlje emisija američki film poraženih, igrani film, 05:39 Mir i dobro 05:07 Hrvatska uživo 06:18 Prizma 05:49 Kulturni Kolodvor 17.00 Ruža vjetrova, serija znanstveno-fantastični/ 06:04 Split: More 06:19 Talijanska mlada 18.00 Sve u šest, magazin akcijski (R) 18.30 RTL Danas 18.30 RTL Danas 19.15 Pet na pet, kviz 19.15 Galileo, emisija 20.00 Kolo sreće - nove 20.00 10 najsmješnijih internet- epizode, kviz 05:55 Pad leta 29, serija videa Hrvatske, zabavna 05:55 Pad leta 29, serija 06:30 Juhuhu 05:55 Pad leta 29, serija 21.00 Transformeri 2: Osveta emisija 06:30 Juhuhu poraženih, igrani film, 09:30 Kućni ljubimci Marca 21.00 Sumrak saga: Praskozorje 09:22 Juhuhu junior 06:30 Juhuhu Morronea, 08:57 Juhuhu junior znanstveno-fantastični/ - 2.dio, igrani film, 09:53 Umorstva u Midsomeru akcijski dokumentarna serija romantični/ fantazija/ 11:35 Vrtlarica: Strast prema 09:40 Plesni izazov, serija 09:55 Umorstva u Midsomeru, 10:05 Svaki dan dobar dan: 23.45 Točno u podne, film, avanturistički biljkama vestern serija 23.10 Susjedi treće vrste, igrani 12:04 Nećemo reći mladenki Alkohol i mladi 11:30 Vrtlarica: Oblikovanje 10:35 Kirstie preuređuje: 01.30 Isporuka, film, akcijski 13:05 Dobar, bolji, najbolji... 03.20 RTL Danas, (R) vrta NEDJELJA britanski slastičar Vintage domovi (R) 12:00 Prsten do proljeća, 11:22 Capri, telenovela 04.00 Kraj programa 17.7.2016. 14:07 Abelov teren, američki
42 15. srpnja 2016. tv pRogRam HrvatskaRIJEČ
film 06:40 TV kalendar 21:01 Vrijeme na Drugom 15:10 Najbolje iz Lijepom 08.00 Pet na pet, kviz (R) 15:48 Davis Cup: SAD - 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 21:10 Vikinzi, serija našom 08.55 TV prodaja Hrvatska, snimka 07:00 Vijesti 22:00 Tiger Woods - The Rise 15:50 U registraturi, serija 09.10 Kolo sreće - (R) 17:27 Foyleov rat(9), serija) 07:05 Dobro jutro, Hrvatska and Fall, dok.film 17:00 Vijesti u 17 10.10 TV prodaja 19:00 Svlačionica: Poduzetnici 08:00 Vijesti 22:50 Europske sveučilišne 18:23 Odmori se, zaslužio 10.25 Ruža vjetrova, serija (R) (2014.) 08:05 Dobro jutro, Hrvatska igre, emisija si - serija 11.20 TV prodaja 19:52 Čuda svijeta, kratki 09:00 Vijesti 23:05 Crna lista, serija 19:00 Dnevnik 2 11.35 Bibin svijet, serija dokumentarni film 09:08 Gorski liječnik, serija 23:50 Crna lista, serija 20:00 Cedar Cove, serija 12.10 Bibin svijet, serija 19:58 Grenland - domovina 09:56 Plodovi zemlje 00:35 ATP Umag, tenis - 20:46 Moj tjedan s Marilyn, 12.45 Budva na pjeni od mora ledenjaka, dokumentarni 10:49 Čudnovate zgode iz snimka 1. meča američko-britanski film 13.50 Kriza, serija (R) film (R) prirode, dok serija 02:05 Sretna obitelj, serija 22:28 Otvoreno 14.25 Andrija i Anđelka, (R) 20:51 Vrijeme na Drugom 12:00 Dnevnik 1 03:45 Noćni glazbeni program 23:03 Dnevnik 3 15.00 Andrija i Anđelka, (R) 21:00 Davis Cup: SAD - 12:26 Talijanska mlada 23:36 Ljudi iz sjene, serija 15.35 Wipeout, game show (R) Hrvatska, prijenos 13:14 Dr. Oz, talk-show 00:30 Pjevaj moju pjesmu 16.30 RTL Vijesti 23:00 Europske sveučilišne 14:02 McLeodove kćeri, serija 01:55 Rekonstrukcija 17.00 Ruža vjetrova, serija igre, emisija 14:49 Jelovnici izgubljenog 02:25 Moj tjedan s Marilyn, 18.00 Sve u šest, magazin 23:15 Sestra Jackie, serija vremena: Paštete iz 06.35 RTL Danas, (R) američko-britanski film 18.30 RTL Danas 23:45 Kalifornikacija, serija kuhinje, postelje i lova 07.15 Sve u šest, magazin (R) 04:00 Dr. Oz, talk-show (R) 19.15 Pet na pet, kviz 00:15 Kuća laži, serija 15:13 Najbolje iz Lijepom 07.40 Legenda o Tarzanu 04:42 Hrvatska uživo 20.00 Kolo sreće - nove 00:45 Noćni glazbeni našom 08.05 Svemoguća Kim 05:24 Otvoreno epizode, kviz 15:56 U registraturi, serija 09.10 Pet na pet, kviz (R) 05:54 Talijanska mlada 21.00 Andrija i Anđelka, serija 17:00 Vijesti u 17 10.05 TV prodaja 21.40 Andrija i Anđelka, serija 18:22 Odmori se, zaslužio 10.20 Kolo sreće - (R) 22.15 RTL Direkt si - serija 11.20 TV prodaja 22.50 Budva na pjeni od mora 19:00 Dnevnik 2 11.35 Ruža vjetrova, serija (R) 00.00 Kriza, serija 07.10 RTL Danas, (R) 20:00 TV Bingo 12.40 Bibin svijet, serija 05:55 Pad leta 29, serija 00.35 CSI, serija 07.50 Jezikova juha, reality 20:45 Cedar Cove, serija 13.15 Bibin svijet, serija 06:30 Juhuhu 01.30 CSI, serija show 21:35 Turistička klasa 13.45 Rio, igrani film, (R) 08:57 Juhuhu junior 02.20 Astro show, emisija uživo 08.45 Lego Friends 22:10 Otvoreno 15.35 Wipeout, game show (R) 09:40 Plesni izazov, serija 03.20 RTL Danas, (R) 09.35 Svemoguća Kim 22:45 Dnevnik 3 16.30 RTL Vijesti 10:05 Svaki dan dobar dan: 04.00 Kraj programa 10.00 Sportske igre mladih, 23:21 Domovina, serija 17.00 Ruža vjetrova, serija Prerano odrasli SRIJEDA emisija za mlade 00:12 Pjevaj moju pjesmu 18.00 Sve u šest, magazin 10:35 Kirstie preuređuje: 10.15 TV prodaja 01:37 Rekonstrukcija 18.30 RTL Danas Vintage domovi (R) 20.7.2016. 10.30 10 najsmješnijih internet- 02:07 Satirikon (R) 19.15 Pet na pet, kviz 11:25 Capri, telenovela videa Hrvatske, zabavna 02:52 Dr. Oz, talk-show (R) 20.00 Kolo sreće 12:20 Sretna obitelj, serija emisija (R) 03:34 Jelovnici izgubljenog 21.00 Andrija i Anđelka, serija 14:00 Bračna kapelica, 11.40 TV prodaja vremena: Paštete iz 21.40 Andrija i Anđelka, serija kanadski film 11.55 Oproštaj, igrani film, kuhinje, postelje i lova 22.15 RTL Direkt 15:30 Vrhunska hrana iz puba: 06:55 Dobro jutro, Hrvatska drama 03:54 Skica za portret 22.50 Budva na pjeni od mora Kajgana s tartufima i 07:00 Vijesti 13.50 TV prodaja 04:10 Turistička klasa 00.00 Kriza, serija slaninom, dokumentarna 07:05 Dobro jutro, Hrvatska 14.05 Povratak kući, igrani 04:40 Hrvatska uživo 00.35 CSI, serija serija 08:00 Vijesti film, drama 05:22 Otvoreno 01.30 CSI, serija 16:00 Regionalni dnevnik 08:05 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Sumrak saga: Praskozorje 05:52 Talijanska mlada 02.20 Astro show, emisija uživo 16:35 Bitange i princeze, 09:00 Vijesti - 2.dio, igrani film, 03.20 RTL Danas, (R) humoristična serija 09:08 Gorski liječnik, serija romantični/ fantazija/ 04.00 Kraj programa 17:15 ATP Umag, tenis - 09:58 Ljudi s rijeke: Ganges (1. avanturistički (R) prijenos 1. meča dio), dokumentarna 16.30 RTL Vijesti UTORAK 19:20 Luda kuća, serija serija (R) 16.40 Sumrak saga: Praskozorje 05:55 Pad leta 29, serija 19.7.2016. 20:00 Indijski ocean sa 10:53 Čudnovate zgode iz - 2.dio, igrani film, 06:30 Juhuhu Simonom Reevom: prirode romantični/ fantazija/ 08:57 Juhuhu junior Od Kenije do 12:00 Dnevnik 1 avanturistički (R) 09:32 Plesni izazov, serija Somalilanda, 12:25 Talijanska mlada 18.30 RTL Danas 09:54 Riječ i život: Između dokumentarna serija 13:13 Dr. Oz, talk-show 19.15 Galileo, zabavno- navike i spoznaje 21:01 Vrijeme na Drugom 14:00 McLeodove kćeri, serija obrazovna emisija 10:24 Kirstie preuređuje: 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 21:10 Vikinzi, serija 14:45 Jelovnici izgubljenog 20.00 10 najbolje odjevenih Vintage domovi (R) 07:00 Vijesti 22:00 Graham Norton i gosti vremena: Jela starih barda Hrvatica, zabavna emisija 11:14 Capri, telenovela 07:05 Dobro jutro, Hrvatska - talk-show 15:10 Najbolje iz Lijepom 21.00 Rio, igrani film, 12:04 Sretna obitelj, serija 08:00 Vijesti 22:50 Europske sveučilišne našom animirana komedija 13:44 Slučaj vjenčanje, 08:05 Dobro jutro, Hrvatska igre, emisija 15:55 U registraturi, serija 22.50 Večera s idiotom, igrani američki film 09:00 Vijesti 23:05 Crna lista, serija 17:00 Vijesti u 17 film, komedija 15:10 Rijeka: Europske 09:09 Gorski liječnik, serija 23:50 Crna lista, serija 18:20 Odmori se, zaslužio 01.05 Susjedi treće vrste, igrani sveučilišne igre: Rukomet 09:56 Ljudi s rijeke: Zambezi 00:35 ATP Umag, tenis - si - serija film, komedija (R) (Ž), prijenos (2. dio), dokumentarna snimka 1. meča 19:00 Dnevnik 2 03.00 Astro show, emisija uživo 16:45 Davis Cup: SAD - serija (R) 02:05 Sretna obitelj, serija 19:55 Loto 7/39 04.00 RTL Danas, (R) Hrvatska, snimka 10:51 Čudnovate zgode iz 03:45 Noćni glazbeni program 20:00 Cedar Cove, serija 04.40 Kraj programa nedjeljnog meča prirode 20:46 Dječak s biciklom, 17:15 ATP Umag, tenis - 12:00 Dnevnik 1 belgijsko-francusko- PONEDJELJAK prijenos 1. meča 12:25 Talijanska mlada talijanski film 19:20 Luda kuća, serija 13:13 Dr. Oz, talk-show 22:20 Otvoreno 18.7.2016. 20:00 Indijski ocean sa 14:00 McLeodove kćeri, serija 05.40 RTL Danas, (R) 22:55 Dnevnik 3 Simonom Reevom: 14:45 Jelovnici izgubljenog 06.20 Sve u šest, magazin (R) 23:28 Ljudi iz sjene, serija Od Madagaskara do vremena: Škarpun i 06.45 Lego Friends, (R) 00:17 Večer na 8. katu Sejšela, dokserija škarpina 07.10 Svemoguća Kim 01:02 Rekonstrukcija
44 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ tv pRogRam
01:32 Šušur 22:50 Europske sveučilišne ^ETVRTAK 02:16 Gnjavator, francuski 23:50 Crna lista, serija 02:17 Dječak s biciklom, igre, emisija film (R) 00:35 ATP Umag, tenis - belgijsko-francusko- 23:05 Crna lista, serija 21.7.2016. 03:40 Dr. Oz, talk-show (R) snimka 1. meča talijanski film 23:50 Crna lista, serija 04:23 Skica za portret 02:05 Sretna obitelj, serija 03:41 Dr. Oz, talk-show (R) 00:35 ATP Umag, tenis - 05:22 Otvoreno 03:45 Noćni glazbeni program 04:24 Skica za portret snimka 1. meča 05:52 Talijanska mlada 04:40 Hrvatska uživo 02:05 Sretna obitelj, serija 05:22 Otvoreno 03:45 Noćni glazbeni program 06:40 TV kalendar 05:52 Talijanska mlada 06:55 Dobro jutro, Hrvatska 07:00 Vijesti 05.40 RTL Danas, R) 07:05 Dobro jutro, Hrvatska 05:55 Pad leta 29, serija 06.25 Sve u šest, magazin (R) 08:00 Vijesti 06:30 Juhuhu 06.45 Lego Friends, (R) 05.40 RTL Danas, (R) 08:05 Dobro jutro, Hrvatska 08:57 Juhuhu junior 07.10 Svemoguća Kim 05:55 Pad leta 29, serija 06.20 Sve u šest, magazin (R) 09:00 Vijesti 09:45 Plesni izazov, serija 08.00 Pet na pet, kviz (R) 06:30 Juhuhu 06.45 Lego Friends, (R) 09:08 Gorski liječnik, serija 10:10 Svaki dan dobar dan: 08.55 TV prodaja 08:57 Juhuhu junior 07.10 Svemoguća Kim 09:55 Ljudi s rijeke: Ganges (2. Recikliramo - dizajniramo 09.10 Kolo sreće - (R) 09:40 Plesni izazov, serija 08.00 Pet na pet, kviz (R) dio), dokumentarna 10:40 George Clark: Čudesne 10.10 TV prodaja 10:05 Svaki dan dobar dan: 09.10 Kolo sreće - (R) serija (R) zamisli 10.25 Ruža vjetrova, serija (R) Pas - najbolji prijatelj 10.25 Ruža vjetrova, serija (R) 10:50 Čudnovate zgode iz 11:25 Capri, telenovela 11.20 TV prodaja 10:35 Kirstie preuređuje: 11.20 TV prodaja prirode 12:20 Sretna obitelj, serija 11.35 Bibin svijet, serija Vintage domovi (R) 11.35 Bibin svijet, serija 12:00 Dnevnik 1 14:00 The City Slacker, 12.10 Bibin svijet, serija 11:25 Capri, telenovela 12.10 Bibin svijet, serija 12:25 Talijanska mlada britanski film 12.45 Budva na pjeni od mora 12:20 Sretna obitelj, serija 12.45 Budva na pjeni od mora 13:13 Dr. Oz, talk-show 15:27 Vrhunska hrana iz 13.50 Kriza, serija (R) 14:00 Knjižara krimića: 13.50 Kriza, serija (R) 14:00 McLeodove kćeri, serija puba: Slanina pečena u 14.25 Andrija i Anđelka, (R) Vrijeme za igru, američki 14.25 Andrija i Anđelka, (R) 14:45 Jelovnici izgubljenog medu, dokumentarna 15.00 Andrija i Anđelka, (R) film 15.00 Andrija i Anđelka, (R) vremena: Novi život serija 15.35 Wipeout, game show (R) 15:30 Vrhunska hrana iz 15.35 Wipeout, game show (R) prastare žitarice 16:00 Regionalni dnevnik 16.30 RTL Vijesti puba: Omlet s dimljenom 16.30 RTL Vijest 15:10 Najbolje iz Lijepom 16:35 Bitange i princeze 17.00 Ruža vjetrova, serija bakalarkom, 17.00 Ruža vjetrova, serija našom 17:15 ATP Umag, tenis - 18.00 Sve u šest, magazin dokumentarna serija 18.00 Sve u šest, magazin 15:55 U registraturi, serija ( prijenos 1. meča 18.30 RTL Danas 16:00 Regionalni dnevnik 18.30 RTL Danas 17:00 Vijesti u 17 19:20 Luda kuća, serija 19.15 Pet na pet, kviz 16:35 Bitange i princeze 19.15 Pet na pet 18:22 Odmori se, zaslužio 20:00 Indijski ocean sa 20.00 Kolo sreće 17:15 ATP Umag, tenis - 20.00 Kolo sreće si - serija Simonom Reevom: 21.00 Andrija i Anđelka, serija prijenos 1. meča 21.00 Andrija i Anđelka, serija 19:00 Dnevnik 2 Od Šri Lanke do 21.40 Andrija i Anđelka, serija 19:20 Luda kuća, serija 21.40 Andrija i Anđelka, serija 20:00 Cedar Cove, serija Bangladeša, 22.15 RTL Direkt 20:00 Indijski ocean sa 22.15 RTL Direkt 20:46 Gnjavator, francuski dokumentarna serija 22.50 Budva na pjeni od mor Simonom Reevom: 22.50 Budva na pjeni od mora film (R) 21:01 Vrijeme na Drugom 00.00 Kriza, serija Od Omana do Maldiva, 00.00 Kriza, serija 22:20 Otvoreno 21:10 Vikinzi, serija 00.35 CSI, serija dokumentarna serija 00.35 CSI, serija 22:55 Dnevnik 3 22:00 Graham Norton i gosti 01.30 CSI, serija 21:01 Vrijeme na Drugom 01.30 CSI, serija 23:28 Ljudi iz sjene, serija - talk-show 02.20 Astro show, emisija uživo 21:10 Vikinzi, serija 02.20 Astro show, emisija uživo 00:16 Večer na 8. katu 22:50 Europske sveučilišne 03.20 RTL Danas, informativna 22:00 Graham Norton i gosti 03.20 RTL Danas, (R) 01:01 Rekonstrukcija igre, emisija emisija (R) - talk-show 04.00 Kraj programa 01:31 Šušur 23:05 Crna lista, serija 04.00 Kraj programa
HRVATSKI PROGRAM NA RTV-U PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE
Informativna emisija na hrvatskom jeziku Dnevnik emitira se od pone- SHEMA ZA RADNE DANE: 20.30 - 21.00 djeljka do subote u terminu od 17.45 minuta na Drugom programu 18.00 - 19.00 • Narodna glazba • Blic vijesti i Radio-televizije Vojvodine. Emisija Izravno - razgovor na aktualne teme Najava programa • Večernji dnevnik • Anemov prilog odjava programa emitira se nedjeljom u 16 sati a emisija iz kulture Svjetionik nedjeljom Bolja Srbija • Agencijske vijesti iz RH • Kronologija od 16.30 sati. - Dogodilo se na današnji dan • Jezični savjetnik SHEMA ZA DANE VIKENDA: Polusatna emisija na hrvatskom jeziku emitira se subotom s početkom u Govorimo hrvatski Subota 21 sat na Radio Novom Sadu. 104, 4 Mhz 19.00 - 19.30 • 18.00 Najava programa, Vijesti GLAS HRVATA • Poetski predah • Popularne melodije - zabavna dana, zabavna glazba glazba (ponedjeljkom) • Na valovima hrvatske glaz- • 18.15 Vojvođanski tjedan Radijska emisija Glas Hrvata u produkciji HKUD Vladimir Nazor iz Stanišića bene tradicije - narodna glazba (utorkom) • Veliki • 18.30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan emitira se na valovima Radio Fortuna subotom od 16 do 17 sati na frekven- majstori glazbe - ozbiljna glazba (srijedom) • Rock • 19.00 Vjerska emisija, duhovna glazba ciji 106,6 Mhz. vremeplov (četvrtkom) • Minute za jazz (petkom) • 20.00 Divni novi svijet • 20.55 Odjava programa ZVUCI BAČKE RAVNICE 19.30 - 20.00 • Europski magazin - magazin Radija Deutsche Nedjelja Emisija na hrvatskom jeziku Zvuci bačke ravnice emitira se četvrtkom od Welle (ponedjeljkom) • Kulturna povijest (utorkom) • 18 do 20 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz). Znanjem do zdravlja (srijedom) • Razmišljanje dopu- • 18.00 Najava programa, Vijesti dana šteno (četvrtkom) • Tjedni vodič (petkom) • 18.10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti, HRVATSKA PANORAMA NA TELEVIZIJI YU ECO zabavna glazba) 20.00 - 20.30 • 18.30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • U pauzi o poslu (ponedjeljkom) • Aktualije (utorkom) • 19.30 Putnici kroz vrijeme emisija za djecu Program obuhvaća informativnu petominutnu emisiju Cro info vijesti, koja se prikazuje • Otvoreni studio (srijedom) • Kultur café - magazin iz Hrvatskoga radija radnim danima nakon Info bloka ove televizije u premijernom i tri reprizna termina kulture Radija Deutsche Welle (četvrtkom) • Vodič za • 20.00 Hrvatima izvan domovine - emisija Pitomog (15.30, 19.15, 22.15, 00.15 sati). Polusatna društveno-politička emisija Motrišta emitira moderna vremena – emisija Hrvatskoga radija (petkom) radija iz Pitomače (RH) se četvrtkom od 22.30 sati, a reprizira ponedjeljkom od 9 sati. Kolaž emisija s pregle- 20.55 Odjava programa dom tjedna iza nas pod nazivom Hrvatska panorama emitira se subotom od 11 sati.
15. srpnja 2016. 45 aBava Z HrvatskaRIJEČ
U NEKOLIKO SLIKA IZ IVKOVIĆ ŠORA Pletenje uža Iđe, valjda..
aljnis, čeljadi. Eto, iđe Fnama opet Dužijanca. Av, kako vrime leti pa to je da čovik ne poviru- je. Nisam se ni obazro oko sebe a već proletila godina. Nije meni krivo, Bože sačuvaj, al što sam matoriji i matoriji to mi Piše: Branko Ivković krivo. Tako sam eto rišio se malkoc modernizovat, da ne mislite da sam baš tušta zaostanut i da samo divanim o žitu i kuruzima i rondzam o cinama. Al, božem prosti, izio i ko i izgato, stvarno su male. Pa ova čeljad što nije vridna radit sama i mora izdat u arendu kad plati ovoj nezajažljivoj vlasti porez, i pravi i izmišljeni, njima neće ostat ni na kruv. Ovaj siromaški pun kojikaki praškova da lipo naraste i da izgleda velik a kad ga čovik metne na mažu u njim ni po kile. I tako ja da se modernizujem lipo očo kad sam dobio arendu u dućan, tamo di prodaju tekniku i kupio meni jedan kompjutor. Ta neće meni svaka šuša doć na salaš pa divanit »vidio sam na internitu ovo te ono«. Sad će se i Braniša malo kulturno i teknički uzdizavat... Al oš očin! Kad ja raspakovo ti desetak škatulja sa svim tim drangulijama, imam šta i vidit: bar dese- tak kojikaki žinora, s jednog kraja vaki s drugog naki, te ovo vamo ono namo. Fala Bogu da nisu tu ni jedan od ove moje dvojce, sad bi cilo selo znalo kaki sam glupav... Ne razvlačio ko razvlačio, vamo-tamo, pa opet vamo-tamo i na kraju moro zvat majstor Novicu da on to posastavlja. Al sad sam već pravi kompjutoraš, čeljadi. Znam ić već i na kojikake oglase, vidim svega i svačega, a i zove me svit na kojikake priredbe i mani- festacije. Eto, na priliku, još niki dan me zvali na kosidbu u Đurđin. Kažu radiće se ris kugod kadgod da ovi mladi nauče, jel bar vide kako se kadgod svit patio so tim. Borme se tribalo dobro oznojit da se pokosi jutro žita i nakosit i narukovetat, a zorom ustat, plest i bacat uža, a ne kugod sad: brrrrr i ode lanac, sad već i više na sat. Al borme rasipaju ovi novi kom- baji, ne žale sirotog čovika. Ta vidim ja kad prođem pored njiva, tako se zeleni na strnjiki, pa sve sjašim s bicigle kod nas u Ivković šoru. Ne virujem sam sebi: ta žito je nije trava. A ono kugod da si ga posijo, i to gazdački s dupli lulama. Eeee, kadgod se borme paštrilo da se sačuva svako zrnce, pa i sitna pliva a kamoli slama. Neg, bio sam, čeljadi, i gledat bioskop u Tavankutu, na salašu »Balažević«. Zdravo lipo bilo i tamo, samo sam susto, čeljadi moja. Ta fajin je tribalo verglat biciglu za ti dva dana, a noge, borme, nisu od juče. Ni mi žao, lipo kažu di god čovik dospije i svašta vidi tim je pametniji. Tako kažu priko kumpjutora. No, ne triba zaboravit ni onu mojeg dida Grge, a on je uvik divanio »što manje znaš, imaš se manje s čim sekirat«. Ni to nije rđav divan, jel sam sebe uvatim posli kaki visti da sam bisan. A da nisam vidio, ne bi se opšte jidio. Al kad čovik, kažu, mora imat informaciju u ovim brzim živo- tu, makar ni ne zna šta će s njom. Ajd zbogom, čeljadi moja.
46 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ ZaBava BAĆ IVIN ŠTODIR MISLI POZNATIH Ford: Ne postoji osoba koja nije sposobna da uradi više od Nika nova vrimena onoga što misli da može. Namath: Ako nećeš ići cijelim putem, zašto bi išao.
Mader: U rječniku ljubavi riječ nemoguće ne postoji. oć već dobro odmakla, bać KVIZ NIve san nikako neće na oči. Vrtoši se po krevetu, pa već malo Đuro Deželić i bisan na njegovu što blago krca. Popijo i nikaku medecinu za Koje godine i gdje se rodio Đuro Deželić hrvatski književnik spavat, al ništa ne vridi. Svašta i publicist? mu prolazi kroz glavu, a što više Što je bila njegova akademska naobrazba? štodira, sve budniji. Eto, juče Gdje je radio u gradskoj službi? mu bijo njegov dobri stari paj- Što je njegovom zaslugom urađeno u Zagrebu? taš Pava, dugo se već nisu vidli. Po čemu će ostati posebno upamćen? Dovejo š njim i dite, veli došli Koje je novine uređivao? malo na divan. Ka ji vidijo na vraci obradovo se, znade da se i š Što je pisao u svom literarnom opusu? Koja su neka od njegovih najpoznatijih djela? jednim i š drugim uvik mož lipo Piše: Ivan Andrašić
ispripovidat. Eto, Pavin deran Kada i gdje je umro Đuro Deželić? Umro je 28. listopada 1907. godine u Zagrebu u godine 1907. listopada 28. je Umro
Medvedgradski kruh Medvedgradski , Surka , jeste mlad, nema ni devetnajs, al Bogovića Mirka Životopis
mu u divanu, baram sa starijima, nikada na pameti nisu ludorije životopise... romane, pripovijesti, Poeziju,
Vienac , Danicu , ko što su danas većine mladi. Volji konje, volji paoršag, a bome i novine Narodne
tamburu. U nikoliko svatova di su bili zajdno, bać Iva vidijo da zna Hrvatskoj u službu vatrogasnu je osnovao 1868. Podignuti su pojedini dijelovi grada, posađeni parkovi i napravljen vodovod napravljen i parkovi posađeni grada, dijelovi pojedini su Podignuti
lipo zacigrat, a bome i glasno fićnit i podviknit. Znade i nako obe- gradonačelnika zamjenik i vijećnik gradski kao Zagrebu U
šenjački najerit šešir i namigit, pa ga bome i cure pogledu. I dosta prava studij je Završio izdišu za njim. Sve to bać Ive za dram proletilo kroz glavu, al bome, Gradu Ivanić u godine 1838. ožujka 25. se Rodio ka su sili u prisunje, istom onda opazijo da su obadva ko pokisniti. Nisu tili ništa ni popit, veli mu Pava da su se došli samo posvitovat FOTO KUTAK š njim. Pri neg što su se počeli divanit, zadigo košulju deranu. Bać Iva se prisiko ka je vidijo, leđa mu ko da su ga kerovi izgrizli. A ka se malo bolje zapiljijo, vidi da mu i livo oko namodrito. Veli mu Pava da su derana natukli jedni iz komšijckoga sela. I on i oni bili u varoši na nikake priredbe, pa se krenijo u nužnik i tu ga zaskočili. Bijo sam, a nji nikoliko, pa mogli. Jedni ga držali, a taj najdrčniji mu izgrizo leđa. I to jim ni bilo prvi put. Natukli ga ti isti i za Božić i za kirbaj i to u njegovomu selu. Moro it i ko doktora. Žandari ništa radi reda pribiližili, pa se to kanda i zaboravilo. I eto, dok se ne situ, to će se i ponavljat. Tako to ide. I ker se lako navadi na jajca, pa ji se neće okanit dok ne dobije po njuške. Džaba mu divanite da se to ne smije. Pava se jako uznemirijo, veli imo i on kadgoda okapanja š njevima očevima, a sad, eto, tako štogoda imadu i dica. Njemu sve to izgleda ko da je nikako njevo razračunavanje š našima. Svi znadu brog čega, al niko to ne smije glasno iskazat. Bać Iva se sitijo i stari, njegovi i Pavini momački dana. Još kako su se znali potuć, najviše ka dojdu kakigod iz okolni sela, pa počmu oko njevi cura. Tužni panj! Onda bi fasovali, al bome i ka su njegovi išli u njeva sela, ne bi se lipo proveli. Al sve bi se to brzo zaboravilo, niko ni ni sapijo da je VICEVI batina bilo zoto što su jedni o vi, a drugi o ni. A reda u selu držo Idu dva pijanca doma: samo jedan žandar, pa ka bi naišo, a naišo bi uvik ka počme gužva, - Koliko imam kvrga na čelu? - upita jedan niko ni ni smijo bižat, svi bi njerovali jednako. Sve se to prominjilo - Tri – odgovori drugi zovoga poslidnjega rata. Bać Ivini uvik za sve u ve države bili krivi. Krivi i danas. Jedni što se odselili, drugi što su ostali. Jedni što dižu - Onda imam još dvije bandere do kuće! glas, drugi što ćutu. Jedni što ne dadu na se, drugi što ćutu i gledu. A drugači i žandari. Više ni dosta jedan za držat reda u selu. Imade ji nikoliko, al džaba, ka kažu da po zakonu ne smiju radit no što - Molim vas možete mi dati šibicu? kadgoda radijo naj jedan. Došla nika nova vrimena, pa ko i u cile države, što više žandara, manje reda. - Nemam šibice, izvolite upaljač. - Hvala, ali toliko rijetke zube nemam! 15. srpnja 2016. 47 spoRt HrvatskaRIJEČ ATLETIKA POGLED S TRIBINA Perković zlatna, Kolak brončana Košarkaši icem od 69,97 m u petom pokušaju finalne serije EP u omalo u sjeni završnice Europskog nogometnog prvenstva HAmsterdamu Sandra Perković je četvrti puta osvojila naslov Podjeknula je senzacionalna vijest o plasmanu hrvatske europske prvakinje u bacanju diska. Pored ovog očekivanog uspjeha, muške košarkaške reprezentacije na Olimpijske igre u Rio de ugodno je iznenadila kopljašica Sara Kolak koja je s novim hrvatskim Janeiru. U finalnom susretu kvalifikacijskog turnira u Torinu, rekordom od 63,50 m osvojila brončanu medalju. nakon produžetaka, izabranici Aleksandra Petrovića svla- TENIS dali su domaćina Italiju i izborili olimpijsku vizu. Iskreno govoreći košarkaši su s dosta skepse ispraćeni na SAD – HRVATSKA put u Italiju, jer je sustav natjecanja garantirao samo jedno voga vikenda (15. – 17. srpnja) igraju se četvrtfinalni susreti Svjetske sku- Opine Davisova kupa. Hrvatska gostuje reprezentaciji SAD u Portlandu, a izbornik Željko Krajan ima na raspolaganju kompletnu momčad koju će predvoditi Marin Čilić. Uz njega će prolaz u polufinale pokušati izboriti Borna Ćorić, Ivan Dodig, Franko Škugor i Marin Draganja.
ATP Konzum Croatia Open
edini hrvatski ATP turnir, Konzum Croatia Open igrat će se idućeg tjedna, J27. puta, u Umagu na terenima u Stella Marisu. Ove godine u glavnom turniru neće biti najboljih hrvatskih tenisača, ali su zato pozivnice organi- zatora dobili mladi i talentirani igrači Nikola Mektić i Nino Serdarušić, mjesto za Rio. Ono na pobjedničkom postolju. Nakon poraza te Franko Škugor. Centralni stadion u Stella Marisu, odlukom organiza- u prvom susretu skupine upravo protiv domaćina, kao da je tora turnira Istraturista, ponijet će ime Gorana Ivaniševića, a svečanost imenovanja obavit će se na prigodnoj svečanosti u subotu, 16. srpnja, kada nevjerica bila još veća. Ali, onda se momčad konsolidirala i će se obilježiti 15 godina od njegovog osvajanja Wimbledona. Specijalni počela igrati pobjedničku košarku. Za zagrijavanje svladan je s gosti su Andre Agassi i Juan Carlos Ferrero. dvadeset poena razlike objektivno mnogo slabiji Tunis i izbo- ren nastup u polufinalu protiv Grčke. MALI NOGOMET U teškoj utakmici s malo pogodaka, svladani su Grci i s dozom velikog optimizma momčad je stigla do novog ogleda, Nacional obranio naslov ovog puta finalnog, protiv Italije. Veliki pobjeđuju kada je to najpotrebnije. I bilo je tako u objedom u četvrtom susretu finalne serije protiv momčadi Split subotu, 9. srpnja. PTommy, malonogometaši Nacionala obranili su naslov prvaka Luka Babić, Filip Krušlin, Rok Stipčević, Krunoslav Hrvatske u malom nogometu. U regularnom dijelu susret je završio Simon, Mario Hezonja, Dario Šarić, Roko Ukić, Darko 1:1, ali su poslije boljeg izvođenja penala gosti iz Zagreba stigli do svog šestog šampionskog naslova. Planinić, Miro Bilan, Željko Šakić, Marko Arapović, Bojan Bogdanović odigrali su jedan od onih susreta koji će zasigurno doživotno pamtiti. Pobijedili su Italiju pred 15.000 domaćih navijača i posve NAMA JE DOVOLJNO zasluženo izborili nastup na Olimpijskim igrama. Unatoč svemu. DA ZNATE ZA NAS Lošem nastupu na Europskom prvenstvu, odlasku izborni- ka Velimira Perasovića, otkazima pojednih igrača i drugim otežavajućim okolnostima. Ova generacija je pokazala kako ima veliki potencijal i veli- FUNERO ku priliku pokazati svoju stvarnu kvalitetu. Privatno pogrebno poduzeće Olimpijski turnir je san svakog košarkaša, a hrvatski košar- - Subotica, Karađorđev put 2, kaši su ga prošle subote u Torinu pretvorili u stvarnost. - Telefon (danonoćno): Ždrijeb olimpijskog turnira Hrvatsku je svrstao u skupinu (024) 55-44-33 B gdje će se za prolazak u nastavak natjecanja boriti protiv Španjolske, Litve, Argentine, Brazila i Nigerije. Raspored sprovoda i umrlice na D. P. Internetu: www.funero.co.rs e-mail: [email protected] Kod smrti umirovljenika umanjujemo račun 48 za iznos posmrtne pomoći koju daje PIO.15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ mali oglasi Izdajem apartmane u Novom Vinodolskom. Izdajem (od 1. 9.) 2-soban namješten stan (3 Prodaje se drvena vaga s tegovima, ojačana željezom. www.apartmani-karasic.com kreveta+pomoćni ležaj, plinsko grijanje, blizina tramva- Mjeri do 500 kg. U Subotici. Tel.: 064 3910112. ja) u Zagrebu, Folnegovićevo naselje. Cijena: 250 eura. 2 Tročlana obitelj prima na dvorbu stare osobe za Prodaje se trosoban stan od 73 m , dvije tera- Tel.: 063 8820654, 065 6081194. +385 92 1770196. se, renoviran, prijeko od Hrvatskog konzulata mirovinu ili nekretninu. Tel.: 062 1941729. Hitno prodajem mali moto-kultivator, marke u naselju Tokio. Ima kablovsku, CG,... Cijena U Somboru prodajem kompletno završenu ter- VALPADANO s frezerom, 10 KS. Tel.: 062 86 87964. 50.000 eura. Tel.: 069 2052608. moizoliranu veću katnicu sa suterenom, garažom, Izdajem u najam 20 ari placa u progonu u centru Potrebni radnici za rad u novoj tvornici u Slovačkoj. ljetnom kuhinjom, svim komunalijama i CG u Tavankuta, pogodno za plastenik ili organsku proi- Tel.: 064 4109369 centru grada. Tel.: 025 5449220; 064 2808432. zvodnju – ima bunar. Tel.: 064 5259245. Prodajem veći 1 S, integralova zgrada, parketiran, s Starija kuća (4 sobe, ručaona, 2 kupaone, kuhinja, Prodajem kuću u Subotici, Beogradski put 30. malim barom, IV. kat, 2 lifta, podrum, cg, adsl, kds tv ostava) + sporedna zgrada (ljetna kuhinja, soba, Visoka prizemnica sa suhim ulazom. Građena i interfon. Tel.: 062 8900458. kupaona) se prodaje ili mijenja za Zagreb (stan ili početkom XX. stoljeća za veleposjednike. 4 sobe kuća) – centar. Tel.: 024 754760 ili 064 2394757. 114 m2, dvorište 5 ari, pomoćne zgrade. Kišni i Prodaje se apartman od 36 m2 u Jadranovu, 5 km od Izdajem stan na Srednjacima, Zagreb, 25m2, topla kopani bunar, štala za konje, podrum, tavan. Za Crikvenice. Tel.: 024-4527-499, 064-18-39-591. tvrtke, atelje, umjetničke radionice i drugo. Cijena voda, centralno grijanje, interfon. Tel.: 063 596840 80 tisuća eura. Tel.: 063 8765 071. Prodaje se muška kožna jakna vel: 56 braon boje, i 024 547204. Mijenjam ili prodajem veće leandere u boji i limun, nova. Tel.: 064 4618006. Izdajem apartman Silver u Zadru za 2 (+1) osobe s koturaljke, muške čakšire s prslukom, kožne čizme, koš, Prodajem perjani jastuk 80x120 s odgovarajućom opremljenom kuhinjom i kupaonicom, klimatiziran, šešire, šubare, kaput i žensko bunjevačko ruvo (i sefiri), novom ručno šivanom salvetskom krevetninom TV, Wi-fi. Na raspolaganju je vrt sa sjedećom gar- razne marame, sto i stolice, tepisi i ekskluzivna italijanska (dvije navlake za jastuk i dvije navlake za jorgan). niturom i roštiljem. Osiguran parking. Mogućnost dodatnog ležaja ili kunice. Udaljeno 5 min autom od vjenčanica od čipke, muške košulje, sanduk za postelji- Cijena po dogovoru. Tel.: 060 5402733. plaže (Borik) te 10 min od centra grada. U neposred- nu, mesnate svinje 100-150 kg i 5,5 t soje (upotrebljiva i Prodajem trodijelni orman – mahagonij, regal iz noj blizini nalazi se nekoliko većih shopping centara. za sjeme). Tel.: 024 532570 ili 060 0532570. četiri dijela, dva garderobna i dvije vitrine, kauč, Cijena apartmana iznosi 40 eura/dan. Kontakt HR: fotelju i dva taburea. Tel.: 024 4561752, 064 3051513. Prodaju se koturaljke, stolovi i stolci, bunjevačka Juraj 00385955110573, e-mail: phohnjec.ph@gmail. ruva – svila i sefiri, marame, pregače, ponjavice, Prodajem stroj šivanje marke Bagat s ormančićem, com, Kontakt SRB: Andrej 0641583637 čaršavi, muške čakšire i prsluk, čizme, šeširi, nova visoki sjaj, orahovina. Tel.: 069 2887213. Uzimam zemlju u zakup, Klisa, Stari i Novi el. kosilica, tepisi i staze. Tel.: 024 528 682. Prodajem ručno štrikaći stroj Empisal skoro nov – Žednik, Mala Bosna, Subotica. Plaćam 12 meteri Prodaje se dvosoban stan (51 m2 + terasa) s odlič- stolni. Katarina Turkal. 025 5742 136. po jutru. Tel.: 064 305 14 88 nim rasporedom prostora na Prozivci. Stan se MAKARSKA: Iznajmljujem sobe s balkonom, redovito održava i sačuvan je. Ima klimu, kablovsku Prodajem poslovni prostor u centru grada cca, 350 2 kupaonom, hladnjakom, kao i upotreba kuhinje i daljinsko grijanje. Cijena 28.000 eura (nije fiksno). m na tri nivoa. Inf. 069 2887213. Tel.: 064 2498244. za ljeto 2016. god. Cijena povoljna. Tel.: 060 6331910. Besplatni mali oglasi uz kupon iz Hrvatske riječi Hrvatska likovna udruga CroArt VAŽI DO 22. 7. 2016. prodaje umjetničke slike, djela članova udruge. Zainteresirani se Poštovani čitatelji našeg i vašeg tjednika, i dalje mogu javiti predsjedniku udruge. nastavljamo objavljivati rubrike malih oglasa Tel.: +381 24 529 745; mobil: +381 63 518 218; u kojoj ćete moći objavljivati sve ono što želite e-mail: [email protected] prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet za objavu vašeg malog oglasa je priloženi kupon HKC Bunjevačko kolo, Likovni odjel , kojega objavljujemo u svakom broju Hrvatske vrši prodaju slika svojih članova. Slike riječi. se mogu vidjeti u prostorijama Centra, Duljina malog oglasa ne smije prelaziti više od ul. Preradovićeva 4. radnim danom od 8 do14 sati. Tel: 024/556-898 ili 555-589. 30 riječi. Uredništvo
7. ožujka 2014. 51 spoRt HrvatskaRIJEČ JELENA ADEMI, TRIATLONKA Ponosna na svoj premijerni
ovoga mjeseca u Dunaújvárosu km i konačno 21 pretrčani kilo- dodam da mi se u oba koljena (Mađarska) subotička triatlon- metar za plasman u konačnom počela u 30-om kilometru jav- ka Jelena Ademi sudjelovala je poretku. Kako je sve to izgledalo ljati intenzivnija bol. Tijekom na svom prvom Half Ironmanu iz njenog kuta prepričava nam vožnje vremena za razmišljanje (kraće dionice u sve tri disci- naša sugovornica: ima na pretek, pa se javljaju broj- pline), a svoje dojmove otkrila »Tog jutra osvanuo je osvje- ne nedoumice: što mi je sve ovo nam je u kraćem razgovoru za žavajuci dan, oko 25 stupnje- trebalo, da se nisam puno ni pri- naš tjednik. va, uz dosta jak vjetar. Plivanje, premala za ovako nešto. Istina, »Mislim da još uvijek ne kao prva disciplina, odvijalo se toga sam bila svjesna još i kod mogu vjerovati da sam odradila u rukavcu Dunava, 2 kruga, uz same prijave. Ipak, pred svaki svoj prvi Half Ironman, ali iteka- valove i nagutavanje vode. Nije uspon ohrabrivala sam sebe i ko jesam, i jako sam zadovoljna bilo lako, ali izašla sam iz vode s svoja koljena da to možemo onim što sam tamo uradila!« vremenom od oko 48-49 minu- izgurati. Padalo mi je na pamet riatlon predstavlja izuzet- skromno je Jelena, na početku ta, sasvim zadovoljna. S obzirom da siđem s bicikla i trčanjem pri- no napornu kombinaciju priče o triatlonu, komentirala na to da smo prethodni dan jeđem uspon, ali ipak si to nisam plivanja, vožnje bicikla i svoj premijerni nastup. istražili dio staze kuda se vozi mogla dopustiti. A pomisao da Ttrčanja, i sve to u kontinuitetu od biciklistička ruta, i to onaj naj- me poslije ovoga čeka dionica nekoliko sati. Ovom sportskom HALF IRONMAN teži dio s oko 8-9 posto uspona, trčanja od 21 km, dodatno mi je disciplinom, poznatijom i po znala sam da me čeka težak dio narušavala voljni moment i pod- imenu Ironman (željezni čovjek) Kraća verzija Ironmana, utrke. Prema zadanoj stazi tre- svjesno ponavljala što mi je sve mogu se baviti samo najspre- popularno nazvana Half balo je odvoziti 12 x 7,4 km, što ovo trebalo! Ali u posljednja dva mniji sportaši i sportašice, spo- Ironman, od prijavljenih natje- znači i 12 puta prijeći spomenuti kruga me sustiže Aleksandar sobni izdržati sve napore koje catelja zahtijeva plivanje na uspon, uz već spomenuti jak vje- Malagurski, kojem je također nosi objedinjavanje svake od tri dionici od 1,9 km, potom bici- tar. Stvarno nije bilo lako prijeći ovo bio prvi Half, i zajedno pre- navedene aktivnosti. Početkom klističku vožnju na ruti od 90 90 km uz ovakve uvjete, ako još lazimo ostatak krugova, što mi
Plivačku, biciklističku i trkačku dionicu završila je nakon 7 sati i 14 minuta
50 15. srpnja 2016. HrvatskaRIJEČ Sport Half Ironman
je pomoglo da malo odgodim doista shvatila da imam još sve- mučne misli i ovu dionicu za- ga 3,4 km do cilja, do svog pr- vršim koju minutu prije 4 sata vog Half Ironmana. Krenule su vožnje. Ostavljam bicikl u depo mi suze na oči i nastavila sam s i krećem na trkački dio staze. osmijehom i suzama u očima Već nakon par koraka shvati- istrčavati posljednji krug. Pre- la sam kako mi trčanje možda trčala sam još troje natjecatelja, i neće tako teško pasti kao što noge su mi letjele do cilja i osmi- sam se plašila, a kako se utrka jeh mi je bio sve veći i veći, srce odvijala u fazi od 6 krugova po sve punije. I tako, nakon 7 sati i 3,4 km, brojala sam krugove 14 minuta, prošla sam kroz cilj umjesto pređene kilometre i to punim srcem, i podignutim ru- mi je olakšavalo situaciju u gla- kama. Hvala svima koji su bili uz vi. Kriza mi se dogodila poslije mene, mnogo mi je značilo imati trećeg kruga, ali prevladala sam ovakav tim uz sebe« . i to i nastavila dalje. Početkom u skorijoj budućnosti okušati i cem srpnja u Nagyatàdu, gdje ću posljednjeg kruga timski kole- TRIATLONSKA BUDUĆ- na punoj stazi Ironmana? sudjelovati u štafeti (po dio od ga György Teleki se pojavljuje NOST Svakako planiram jednoga svake dionice). Potom u kolovo- pored staze (on je već odavno dana u skorijoj budućnosti opro- zu slijedi sudjelovanje na Hvar- završio svoju utrku) i počeo me Nakon svog prvog, uspješno bati se na punoj stazi Ironmana skom polumaratonu čime se za bodriti riječima ‘Imaš ga, Jeco, odrađenog Half Ironmana, na- (3,8 km plivanja, 180 km na bi- mene završava ljetni dio natje- imaš ga’, i mislim da sam tek tada meće se pitanje hoće li se Jelena ciklu i 42 km trčanja), ali to ipak cateljske sezone. Vjerujem kako iziskuje ozbiljnije i dugotrajnije će moji rezultati biti sve bolji i pripreme. Sljedeće natjecanje, bolji«, poželjela je subotička tri- EKIPA SUBOTICE I SOMBORA ovog puta kompletni Ironman atlonka Jelena Ademi. je ponovno u Mađarskoj, kon- Dražen Prćić Prvi put na Half Ironmanu sudjelovali su: Ildikó Fabó, čla- nica kluba »Triogy Racing«, zatim članovi kluba »ARK Tron«,
Ildikó Fabó, Jelena Ademi, György Teleki, Aleksandar Malagurski, Gašpar Matarić, Alfred Skenderović Aleksandar Malagurski, Alfred Skenderović i već iskusni ironman-ovac György Teleki iz Subotice. Sombor je predstavljao triatlonac Gašpar Matarić. 15. srpnja 2016. 51