ŠOLTA OTOK BEZ GRADOVA Posjetite Stranice Web Portala

broj no. 8-9

kolovoz/rujan august/september 2020.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

ŠOLTA OTOK BEZ GRADOVA Posjetite stranice web portala

Hrvatske matice iseljenika! Web stranice

Mjesečna revija Hrvatske matice HMI čitaju se diljem iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr svijeta, dostupne su na tri Godište / Volume LXX jezika (hrvatski, engleski, Broj / No. 8-9/2020 španjolski) i bilježe stalan Nakladnik / Publisher porast posjećenosti. Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Lektorica / Lector Sandra Ćudina

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print

VJESNIK GG 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267,

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Naslovnica: Suncokret tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 (Foto: Mato Zeman) mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ

Kolumne 4 Fokus: Vijesti iz Središnjeg 48 570. rođendan Marka 12 državnog ureda za Hrvate Marulića u Berlinu Hrvatski glazbenici izvan RH 50 Revija narodnih nošnji u Davor Schopf 6 10. saziv Hrvatskoga sabora Tomislavgradu

15 8 25. godišnjica akcije”Oluja” 52 Revija narodnih nošnji u Globalna Hrvatska 10 25. Dani hrvatskog filma u Undi Vesna Kukavica Orašju 53 Najava Susreta Hrvata Južne 11 Spomenik u Molise-u Amerike 16 Sociološka slagalica 14 Folklorni webinari 54 Čileanski glazbenik Žarko Marinković Nino Sorić 18 150. godišnjica preporoda podunavskih Hrvata 57 Tri desetljeća Hrvatske 36 nastave u Švicarskoj Endemi u Hrvatskoj 19 110. godišnjica Zagrebačkog 60 Darko Mihelj električnog tramvaja Lektorat hrvatskog jezika u Parizu 20 Zelena budućnost 64 62 Odlazak Ante Glibote 22 100. godišnjica rođenja Klikni – Idem doma! 66 Dan iseljenika na Susku i Vesna Kukavica fotografa Z. Brkana Unijama 24 Ližnjansko zvono 67 Intervju: irski Hrvat Alan 26 Dubrovački kavaljeri Loane 28 Povijesna razmišljanja o 70 Odlazak Nikole Debelića RA N S K I O T O otoku Šolti JA D C I 71 Stipe Miočić najveći UFC 31 Vino, med, masline teškaš svih vremena 32 Zanimljivosti otoka Šolte Šolta 72 Vijesti iz sporta 40 Vapnarstvo na otoku Šolti 74 Crorama 42 Šoltanin u Kanadi 44 Marulova spomen kuća na Šolti

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr

Financijska potpora hrvatskoj nacionalnoj manjini u europskim državama Stipendije za internetsko Oko 5 milijuna hrvatskim učenje hrvatskoga jezika zajednicama u 12 država Hrvatski U ukupnom iznosu od 4.911.000 kn dana je financijska potpora internetski za 119 programa, odnosno projekata hrvatskih udruga, tečaj HiT-1 društava, klubova i organizacija u 12 europskih država

redišnji državni ured za Hrvate izvan pore hrvatskoj nacionalnoj manjini u eu- SRepublike Hrvatske objavio je 14. srp- ropskim državama namijenjen je jačanju nja ove godine Odluku o dodjeli financij- položaja hrvatskih manjinskih zajednica skih sredstava programima/projektima u političkom i društvenom životu drža- organizacija hrvatske nacionalne manji- va u kojima žive te pridonosi očuvanju ne za 2020. godinu. Na temelju provede- hrvatske kulture, baštine i jezika, kao i noga Javnog natječaja, objavljenoga 11. jačanju hrvatskog zajedništva, a provo- HiT-1 ožujka ove godine, za prijavu programa/ di se u suradnji s nadležnim diplomat- projekata organizacija hrvatske nacional- sko-konzularnim predstavništvima Re- ne manjine, u svrhu ostvarenja financij- publike Hrvatske. Odlukom Središnjega ciljem učenja hrvatskoga je- ske potpore za 2020. godinu i prijedloga državnog ureda sredstvima u ukupnom Szika, upoznavanja hrvatske Povjerenstva Središnjega državnog ure- iznosu od 4.911.000 kuna dana je finan- kulture i očuvanja nacionalnoga da za Hrvate izvan Republike Hrvatske cijska potpora za 119 programa, odno- identiteta, promicanja zajedniš- za dodjelu financijske potpore programi- sno projekata hrvatskih udruga, društa- tva i suradnje, kao i povratka ise- ma i projektima Hrvata izvan Republike va, klubova i organizacija u 12 europskih ljenih Hrvata i njihovih potomaka, Hrvatske, donesena je Odluka o dodjeli država. Najviše projekata na natječaj Središnji državni ured za Hrvate financijskih sredstava programima/pro- došlo je iz Republike Srbije i njih 46 će izvan Republike Hrvatske obja- jektima organizacija hrvatske nacionalne financirati hrvatska država u iznosu od vio je 3. kolovoza ove godine Jav- manjine za 2020. godinu. Program pot- 1.250.000 kuna. n ni poziv za dodjelu stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika za akademsku godinu 2020./21. Sti- Objavljen Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog pendija se odnosi na Hrvatski internetski tečaj HiT-1 koji organizi- iseljeništva u prekomorskim i europskim državama radi ostvarenja financijske ra Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska potpore za 2020. godinu matica iseljenika i Sveučilišni ra- čunski centar SRCE. Na Javni poziv Prijavite svoje programe do 5. listopada mogli su se do 18. kolovoza prija- redišnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 4. rujna Javni viti pripadnici hrvatskoga naroda Snatječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u pre- ili njihovi potomci, supružnici, kao komorskim i europskim državama (u ukupno 29 država) radi ostvarenja financijske i prijatelji hrvatskoga naroda i Re- potpore za 2020. godinu. Na Natječaj se mogu javiti organizacije hrvatskog iselje- publike Hrvatske koji njeguju hr- ništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije) koje su se vatski identitet i promiču hrvatsko opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja i koji- kulturno zajedništvo, imaju navr- ma promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima Repu- šenih 18 godina života, najmanje blike Hrvatske ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili dru- stečeno srednjoškolsko obrazova- gu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost. nje i prebivalište izvan Republike Rok za podnošenje prijava počinje teći od 4. rujna, odnosno od dana objave Javnog Hrvatske ili prijavljeno prebivali- natječaja na službenim mrežnim stranicama nadležnih veleposlanstava RH, odno- šte/boravište u Republici Hrvat- sno Ureda i traje 30 dana od dana objave, zaključno do 5. listopada 2020. godine. skoj, ali ne dulje od tri godine za- Dodatne informacije mogu se dobiti na brojevima telefona: +3851/6444-669, ključno s danom objave Javnoga +3851/6444-691 ili na e-mail adresi: [email protected]. n poziva. n

4 MATICA kolovoz/rujan 2020. FOKUS

Izaslanstvo hrvatske zajednice u Srbiji s predsjednikom Vučićem Zahvala za potporu u vezi s rodnom kućom bana Jelačića Ozračje sastanka bilo je pozitivno, konstruktivno, upravo u duhu politike novoga razumijevanja kakvu je potaknula vlada hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića prema srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj, rekla je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji

Osim o uređenju spomen-kuće bana Jelačića, bilo je riječi i o konkretnim problemima hrvatske zajednice kao što je prostor za Hrvate u Beogradu, osnivanje Hrvatskoga školskog centra, me- dijski prostor i informiranje na hrvatskome jeziku.

NAGOVIJEŠTENI POZITIVNI POMACI “Spomenuti su i drugi konkretni izazovi čija adresa rješavanja danas ne bi bio predsjednik države da je hrvatska zajednica integrirana u srbijansko druš- tvo i uključena u procese donošenja odluka na svim razinama vlasti”, navela je predsjednica HNV-a. Po tom pitanju, istaknula je, nagoviješteni su pozitivni pomaci i očekujemo na djelu politike koje će dosljedno poštovati međuna- Predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna rodne obveze, bilateralne sporazume Vojnić i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa suradnicima i visoke standarde zaštite manjina. Do- dala je da će o zastupstvu predstavni- Tekst/Foto: HINA hvala predsjedniku države jer je Vla- ka hrvatske manjine u predstavničkim da Republike Srbije izdvojila sredstva i državnim tijelima Srbije biti riječi na odstvo hrvatske zajedni- za otkup dijela rodne kuće bana Josi- sljedećem susretu. ce u Srbiji zahvalilo je 18. pa Jelačića i očekujemo da će sveča- Posljednji put Aleksandar Vučić se s kolovoza ove godine no otvaranje biti na Dan zajednice, 16. predstavnicima hrvatske manjine izrav- predsjedniku Srbije Alek- listopada”, izjavila je predsjednica Hr- no susreo u lipnju 2018. kada je s čel- V sandru Vučiću na anga- vatskoga nacionalnog vijeća (HNV) u nikom Demokratskog saveza Hrvata u žmanu oko otkupa rodne kuće bana Je- Srbiji Jasna Vojnić, koja je predvodila Vojvodini (DSHV) Tomislavom Žigmano- lačića u Petrovaradinu i zatražilo izaslanstvo hrvatske manjine u Beo- vim razgovarao o njihovim problemima. aktivno uključivanje Hrvata u srbijan- gradu. Dodala je kako je ozračje sa- Čelnik te stranke bio je u izaslanstvu i sko društvo, po ugledu na procese u stanka bilo “pozitivno, konstruktivno, današnjega sastanka u Beogradu, a uz RH. Prošloga mjeseca hrvatska zajed- upravo u duhu politike novoga razu- predsjednicu HNV-a nazočili su mu i nica ušla je u posjed rodne kuće bana mijevanja kakvu je potaknula vlada dopredsjednik HNV-a za Sombor Želj- Jelačića nakon što je za te potrebe Sr- hrvatskoga premijera Andreja Plen- ko Šeremešić te vijećnik HNV-a i upra- bija izdvojila 600.000 eura. kovića prema srpskoj zajednici u Re- vitelj Zaklade “Spomen-dom bana Josi- “Povod za ovaj sastanak bila je za- publici Hrvatskoj”. pa Jelačića” Goran Kaurić. n

MATICA kolovoz/rujan 2020. 5 Konstituiran novi, 10. saziv Hrvatskoga sabora Stvaranje uvjeta za 100.000 novih radnih mjesta “Cilj nam je do kraja mandata daljnjim poreznim rasterećenjima i mjerama za oporavak gospodarstva podići prosječnu neto plaću na 7.600 kuna, a minimalnu neto plaću na najmanje 4.250 kuna”, istaknuo je u Saboru premijer Plenković

i Katarina Peović (RF), Odbora za izbor i imenovanja Nada Murganić (HDZ) i Si- lvano Hrelja (HSU), Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić (HDZ) i Boris Lalovac (SDP), a Odbora za graditeljstvo i prostorno uređenje Predrag Štromar (HNS) i Vinko Grgić (SDP). U uo- bičajenim okolnostima Sabor bira samo četiri odbora: za Ustav, zakonodavstvo, izbor i imenovanja i Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Ovoga puta izabrao je i odbore za graditeljstvo i za financije jer se, kao matični, moraju očitovati o zakonu o obnovi Zagreba i okolice od potresa te o zakonima financijske naravi koji iz Vlade uskoro trebaju doći pred saborske zastupnike. Zbog premijero- va izvješća o sastancima Europskog vi- jeća i potrebi da se o njemu očituje iza- Detalj svečanoga dijela konstituirajuće sjednice Hrvatskoga sabora bran je i Odbor za europske poslove, Premijer je najavio ulaganje tri milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenoga sustava.

Priredio: Željko Rupić (izvor: HINA) no-imunitetno povjerenstvo, kojem je Foto: HINA predsjednik Robert Jankovics (zastupnik mađarske nacionalne manjine), a pot- inom izbora Gordana Jan- predsjednica Barbara Antolić Vupora drokovića za predsjedni- (SDP). ka 22. srpnja ove godine Nakon što su novi zastupnici prise- konstituiran je novi, 10. gnuli, za potpredsjednike Sabora iza- Č saziv Hrvatskoga sabora. brani su HDZ-ovi Željko Reiner i Ante Jandroković (HDZ) je i u prošlome sazi- Sanader, Furio Radin, zastupnik talijan- vu bio predsjednik parlamenta, a dobio ske manjine, SDP-ov Rajko Ostojić i Mi- je veliku potporu zastupnika. Od njih roslav Škoro iz Domovinskoga pokreta. 144, koliko ih je glasovalo, samo jedan Svečani dio zasjedanja Sabora okon- je bio suzdržan, nitko protiv. Zastupni- čan je izborom odbora važnih za dalj- ci su minutom šutnje odali počast pr- nji rad, odnosno njihovih predsjednika, vome hrvatskom predsjedniku Franji potpredsjednika i članova. Za predsjed- Tuđmanu, svim preminulim zastupni- nike i potpredsjednike Odbora za Ustav cima iz prošlih saziva, svim hrvatskim i Poslovnik izabrani su Dražen Bošnja- braniteljima i svima koji su dali život za ković (HDZ) i Vesna Nađ (SDP), Odbora Mandatar Andrej Plenković izlaže program Vlade domovinu. Izabrano je zatim Mandat- za zakonodavstvo Marija Jelkovac (HDZ)

6 MATICA kolovoz/rujan 2020. predsjednik mu je Domagoj Hajduković koje prestaje postojati. Spajaju se mi- Sabor je (SDP), a potpredsjednik Domagoj Ivan nistarstva pravosuđa i uprave, što je izglasovao Milošević (HDZ). dijelom posljedica reformskih aktivno- povjerenje novoj Vladi sti Vlade i decentralizacije poslova dr- MANJE MINISTARSTAVA žavne uprave. Na početku radnoga dijela sjednice Hr- Vlada premijera Andreja Plenkovi- Sabor je izglasovao zakon vatski sabor izglasovao je zakon koji ća i njezin program dobili su dan ka- koji omogućuje da Hrvatska omogućuje da Hrvatska ima manju Vla- snije, 23. srpnja, povjerenje Hrvatskoga du pa će tako umjesto dosadašnjih 20 sabora. Nakon cjelodnevne, maraton- ima manju Vladu pa će tako imati 16 ministarstava. Ostaje jednak ske rasprave za drugu Plenkovićevu umjesto dosadašnjih 20 imati 16 broj središnjih državnih ureda jer se Vladu glasovalo je 76 zastupnika od bivši za sport integrira u Ministarstvo ukupno 151, protiv je bilo 59, suzdrža- ministarstava, a ostaje jednak broj turizma, a osniva se novi, Središnji dr- nih nije bilo. Četverogodišnji program središnjih državnih ureda. žavni ured za demografiju i mlade. Bez nove Vlade temelji se na pet priorite- izmjene, s radom nastavljaju ministar- ta: socijalnoj sigurnosti, perspektivnoj nu s 25 na 13 posto, smanjenje pore- stva vanjskih i unutarnjih poslova, obra- budućnosti, ekonomskoj suverenosti, za na dohodak i dobit. Vladin prioritet ne, financija, znanosti i obrazovanja, osnaženoj državnosti i globalnoj prepo- će biti i da 22 milijarde eura osigura- regionalnog razvoja i fondova EU-a, po- znatljivosti. U novome mandatu Plenko- nih iz novoga višegodišnjega financij- ljoprivrede, mora, hrvatskih branitelja i vićeva Vlada najavljuje stvaranje uvjeta skog okvira i europskoga programa za zdravstva. Ministarstvo gospodarstva i za 100.000 novih radnih mjesta, u što će oporavak Europa za nove generacije u održivog razvoja dobiva novi djelokrug, se uložiti 10 milijardi kuna, povećanje potpunosti iskoristi kako bi osigurala ono će obuhvatiti gospodarstvo, energe- prosječne i minimalne plaće kao i ure- brz oporavak gospodarstva i ulaganje tiku, klimatske promjene, zaštitu okoli- đenje dodatnih poreznih rasterećenja. u prioritetna područja. ša. Ministarstvo kulture dobiva i medije, Nova Vlada ima četiri potpredsjed- a Ministarstvo turizma uz dosadašnje DALJNJA POREZNA RASTEREĆENJA nika: dosadašnje Davora Božinovića i poslove preuzima i one Središnjeg ure- “Cilj nam je do kraja mandata daljnjim Zdravka Marića te nove Tomu Medve- da za sport. Ministarstvo rada preuzi- poreznim rasterećenjima i mjerama za da i Borisa Miloševića (SDSS). Medved ma poslove iz djelokruga dosadašnjeg oporavak gospodarstva podići prosječ- ostaje ministar hrvatskih branitelja, Bo- Ministarstva rada i mirovinskog susta- nu neto plaću na 7.600 kuna, a minimal- žinović unutarnjih poslova, a Marić fi- va te one u području obitelji i socijalne nu neto plaću na najmanje 4.250 kuna”, nancija. Gordan Grlić Radman ostaje politike iz djelokruga Ministarstva za istaknuo je u Saboru premijer Plenković. ministar vanjskih poslova, Vili Beroš demografiju i mlade i socijalnu politi- Najavio je ulaganje tri milijarde kuna zdravstva, Oleg Butković mora i prome- ku. Ministarstvo prostornog uređenja u modernizaciju zdravstvenog sustava, ta, Marija Vučković ministrica poljopri- preuzima i poslove iz djelokruga dosa- povećanje mirovine za najmanje 10 po- vrede. Novi ministar obrane je Mario dašnjeg Ministarstva državne imovine, sto, smanjenje stope PDV-a za svu hra- Banožić, uprave i pravosuđa Ivan Ma- lenica, rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. Ministar gospodarstva i održivoga razvoja je Tomislav Ćorić, graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a je Nataša Tramišak, znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, turizma i sporta Nikolina Brnjac, a kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. n

ENG The tenth session of Croatian parliament was convened on the 22nd of July with the (re-)election of Gordan Jandroković to the post of speaker of the house. The oaths of office of the members of parliament were followed by the selection of deputy speakers Željko Reiner (HDZ), Ante Sanader (HDZ), Furio Radin (MP for the Italian ethnic minority), Rajko Os- tojić (SDP), and Miroslav Škoro (Domovinski pokret). The session opened with the adoption of legislation that will see a reduction in the number of ministries Pozdrav u “novom normalnom” (from twenty to sixteen), but will retain the same number of state offices.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 7 Knin: 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja Naša najveća pobjeda Cijeli državni vrh tradicionalno je 5. kolovoza obilježio u Kninu Dan pobjede i 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, ove godine uz epidemiološke mjere i prvi put u nazočnosti političkog predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj Borisa Miloševića

Gordan Jandroković, Ante Gotovina, Zoran Milanović, Andrej Pleković, Tomo Medved, Davor Božinović i Boris Milošević

Tekst: Hrvoje Salopek (izvor Hina) tovina. “Hrabrost, požrtvovnost, upor- no borimo za hrvatske nacionalne inte- Foto: Hina nost i zajedništvo naših ljudi od početka rese, zajednički tražimo rješenja za sve Domovinskoga rata pod vodstvom pr- unutarnje i vanjske izazove i promjene, roslava 25. obljetnice voj- vog hrvatskog predsjednika Franje Tu- da promičemo međunarodni ugled ze- no-redarstvene operaci- đmana, ratnoga ministra obrane Goj- mlje i osnažujemo njezinu ulogu u no- je “Oluja” ove godine ka Šuška te svih načelnika Glavnoga vom međunarodnom poretku”, poru- održana je u smanjenom stožera bile su presudne odlike da u čio je Jandroković. P opsegu zbog epidemio- posebno nepovoljnim i teškim ratnim loških mjera suzbijanja širenja korona- okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, UKLJUČIVA I TOLERANTNA virusa. Zbog tih je mjera broj uzvanika spremnu i sposobnu obraniti se, okon- HRVATSKA bio ograničen, određena je fizička čati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku Plenković je u svome govoru podsjetio distanca, a prostor na kojem se održa- za trajni mir”, poručio je. “Zajedništvom na poruke pomirbe predsjednika Franje vao službeni dio proslave bio je ogra- svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vuko- đen. ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat varu uputio budućim hrvatskim povrat- Govore na glavnome kninskom Trgu ćemo odgovoriti na sve izazove vreme- nicima i lokalnom srpskom stanovniš- Ante Starčevića održali su predsjednik na u kojem živimo. Na tom putu želim tvu: “Pobjednik koji ne zna praštati, taj Republike Zoran Milanović, predsjed- nam uspjeh uz Božju pomoć”, zaklju- sije klice novih razdora i budućih zala, nik Vlade Andrej Plenković, predsjed- čio je Gotovina. a hrvatski narod to ne želi.” Poručio je nik Hrvatskoga sabora Gordan Jandro- Jandroković je u svom govoru ista- da te državničke poruke treba imati na ković te predstavnik udruga proizašlih knuo važnost očuvanja svijesti o naci- umu u izgradnji uključive i tolerantne iz Domovinskoga rata, umirovljeni ge- onalnom identitetu, poznavanju svoje hrvatske budućnosti. “Kao zemlja koja neral Ante Gotovina. prošlosti, očuvanju hrvatskoga jezika, je pobijedila u nametnutom ratu s mno- kulture i umjetnosti, promicanju najvi- gobrojnim nedužnim civilnim žrtvama, JAČI I BOLJI LJUDI ših vrednota ustavnog poretka. “To ‘od- žalimo zbog svih stradalih, osobito civi- “Kroz naučene lekcije iz naše burne i govorno domoljublje’ potiče nas da sve la, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, što činimo – činimo ne samo zbog sebe, drugih nacionalnosti”, naglasio je. spremni s optimizmom promišljati i ra- već zbog šire zajednice i napretka hrvat- Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih diti danas za bolje sutra”, poručio je Go- skog društva u cjelini, da se svakodnev- zločina počinjenih s hrvatske strane ko-

8 MATICA kolovoz/rujan 2020. Dodjela odlikovanja na Kninskoj tvrđavi. Na slici Zoran Milanović i Rahim Ademi

Odlikovani generali HV-a i brigade HVO-a Predsjednik Republike Zoran Milanović u Kninu je uoči 25. obljetnice Oluje uručio Premijer Andrej Plenković drži govor na Trgu dr. Ante Starčevića odlikovanja zaslužnim generalima HV-a i gardijskim brigadama HVO-a, uz poruku jih je, rekao je, na žalost bilo, “jer legi- nije spremao”, rekao je. Dodao je da da je tada mala grupa dobrih ljudi učini- timno pravo na obranu nije i ne može je težak zadatak rata predvodio pred- la veliku stvar za veliku grupu ljudi izla- biti opravdanje za nedjelo – te je svaki sjednik Tuđman te da je posao koji je žući sebe i svoj život. takav čin bolan za sve obitelji žrtava i tada napravljen nešto iz čega bi Hrvat- Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s ružan ožiljak na pravedno lice i obram- ska danas mogla učiti. lentom i Danicom odlikovani su umirov- beni karakter Domovinskoga rata”. Na- “Rat je počeo porazom i teškim pat- ljeni generali Miljenko Crnjac, Đuro De- glasio je da je, osim što je bila vrhunac njama i mukama prognanika”, dodao čak, Marijan Mareković, Rahim Ademi, svih uloženih napora za obranu i slo- je. Predsjednik RH Zoran Milanović ista- Luka Džanko, Nojko Marinović, Damir bodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica knuo je: “U ratu je otpor na početku Krstičević, Vinko Vrbanac i Ante Kotro- za mir i stabilnost jugoistočne Europe izgledao uzaludan, ali pobjedu su uze- manović. Redom Nikole Šubića Zrinskog “i stoga je s pravom možemo smatrati li naši hrabri vojnici i njihovi zapovjed- odlikovane su 1. gardijska brigada HVO-a našom najvećom pobjedom”. nici. U toj pobjedi trebali smo biti veli- Ante Bruno Bušić - Livno, 2. gardijska bri- kodušniji i organiziraniji nego što smo gada HVO-a - Mostar, 3. gardijska briga- VELIKODUŠNOST I DOBRA VOLJA bili, o tome je nešto govorio i premijer. da HVO-a Jastrebovi - Vitez, 4. gardijska Milanović je u svome govoru citirao bri- Nikada, srećom, nismo potonuli u po- brigada HVO-a Sinovi Posavine i Specijal- tanskog premijera u vrijeme Drugog nor moralne katastrofe. Grešaka je bilo, na policija MUP-a HR HB. svjetskog rata Winstona Churchilla: “U bilo je i zločina koji su nas kasnije ko- ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, štali.” Dodao je da je to bila velika lek- u pobjedi velikodušnost i u miru dobra cija: “Zato posebno cijenim današnju srpskih agresora oslobođena područ- volja. Kako univerzalno i primjenjivo na nazočnost potpredsjednika Vlade Bo- ja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i naš put. U ratu koji je nametnut, u ko- risa Miloševića”, istaknuo je Milanović. Kordunu, a omogućene su i oslobodi- jem su nas napali oružjem koje smo mi Završna oslobodilačka vojno-redar- lačke akcije u susjednoj Bosni i Herce- i Slovenci plaćali, u ratu koji nismo htje- stvena akcija Domovinskoga rata “Olu- govini. Za samo 84 sata hrvatske voj- li, bili smo od prvog trenutka zatečeni ja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su ne i redarstvene snage, u kojima je bilo i suočeni sa situacijom za koju se nitko nakon četiri godine okupacije veliko- ukupno oko 200.000 ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilo- metara, odnosno gotovo petinu drža- ve, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. n

ENG The celebration of the 25th anniversary of Operation Storm was a somewhat muted affair in terms of its scale on account of the epidemiological measures imposed in the face of coronavirus fears and aimed at combating the spread of the virus. This saw a reduced number of dignitaries on hand, with distancing measures in place and a fenced off area in which the official ceremony was staged. Speech- Polaganje 25 crvenih ruža na es were given at Ante Starčević square in Knin by spomenik hrvatske pobjede Oluja President Zoran Milanović, Prime Minister Andrej 95 u spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje. Na slici Plenković, the parliament speaker Gordan Jan- umirovljeni general Ante Gotovina droković, representatives of our many veterans’ as- sociations, and former general Ante Gotovina.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 9 25. “Dani hrvatskog filma - Ivo Gregurević” i filmska radionica u Orašju Spoj hrvatske i bosanske Posavine, BiH i Europe HMI je dugogodišnji suorganizator festivala, a njezin ravnatelj Mijo Marić poručio je kako i dalje ostaju uz festival. ‘Organizirali smo filmsku radionicu ovdje u festivalske dane kako bismo mlade zainteresirali za filmsku umjetnost i nadam se da će to biti tradicija’

pu - riječi dobrodošlice u ime domaći- na uputio je i Iljo Benković, predsjednik organizacijskog odbora festivala koji je na kraju obraćanja premijerno pro- čitao i stihove pjesme koju je napisao nakon Ivine smrti. Za veliki doprinos i angažman u stvaranju hrvatskog filma nagrađeni su producent Stanislav Ba- bić i glumac Dragan Despot, kojima je uručena skulptura Ivo Gregurević, rad akademskog kipara Ante Jurkića iz D. Tramošnice. Filmski festival u Orašju u znaku je projekcije filmova koje započi- nju 30. kolovoza i potrajat će do 5. rujna. Filmovi će se prikazivati uz pridržavanje potrebne socijalne distance u oraškoj Tekst: Nada Koturić boljih hrvatskih tamburaša “Zlatnih du- kinodvorani, naglašava v.d. ravnateljica kata”. Centra Mandica Živković. U sklopu fe- večanom akademijom u Program je izveden u vanjskom am- stivala prvi put je održana i filmska ra- znaku velikana hrvatsko- bijentu uz strogo pridržavanje mjera dionica za desetak sudionika. n ga filma Ive Gregurevića, vezanih uz postojeću epidemiološku inicijatora i utemeljitelja situaciju na prostoru BiH. Visoki pokro- S filmskog festivala u vitelji 25. jubilarnoga filmskog festivala Orašju, ministar vanjskih i europskih “Dani hrvatskog filma – Ivo Gregurević” poslova u Vladi RH dr. sc. Gordan Grlić su predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Radman otvorio je službeno 25. “Dane Čović i predsjednik Vlade RH Andrej hrvatskog filma – Ivo Gregurević” u Plenković. Festivalski sadržaji, kako to Orašju. Pozornica s pogledom na Savu i priliči sjećanju na velikana hrvatsko- odzvanjala je prekrasnim zvucima oper- ga glumišta Ivu Gregurevića, započeli nih diva i solista ansambla Hrvatskoga su posjetom njegovu posljednjem po- narodnog kazališta - Osijek pod ravna- čivalištu na groblju Karaula. Uoči odr- njem maestra Mladena Tutavca, a tome žavanja svečane akademije izaslanstva su pridonosili i zvuci Ivi omiljenih naj- su položila cvijeće i zapalila svijeće uz Gregurevićev spomenik. Otvorenje 25. “Dana hrvatskog – U Orašje sam stigao iz Berlina i filma – Ivo Gregurević” u Orašju mogu vam iskreno reći da ovaj ambijent niti malo ne zaostaje za kulturnim događajima koji se organiziraju u veli- ENG A commemoration celebrating the late Ivo kim središtima kulture - rekao je mini- Gregurević, a legend in Croatian cinematography star Grlić Radman koji je naglasio kako and the founder of the annual film festival in Oraš- Vlada RH čestita na takvoj organizacije, saw Croatia’s foreign and European affairs minister Gordan Grlić Radman officially open the 25th ji. - Uspjeli ste ovdje spojiti hrvatsku i festival in Orašje, now the Ivo Gregurević Days of bosansku Posavinu, Hrvatsku i Euro- Croatian Film.

10 MATICA kolovoz/rujan 2020. Moliški Hrvati

Repliku lađe, postavljenu u središtu Uspomene na pet cestovnog raskrižja “Castellelce”, upot- punjuju dva natpisa koja podsjećaju na povijesni trenutak prelaska Jadranskog stoljeća povijesti mora i dolaska dalmatinskoga naroda na ova moliška brda obnavljajući usme- nu tradiciju održanu sve do današnjih Moliškohrvatska sela, ujedinjena zajedničkim dana, a ta je da su preci moliških Hrva- podrijetlom koje je obilježilo povijest različitih mjesta u ta stigli “iz one bane mora”. Stoga se is- pokrajini Molise, nedavno su dovršila inicijativu koja je pod replike nalaze natpisi na drevnom moliškohrvatskom narječju: “ODE SU za njih od velike povijesne i kulturne vrijednosti i koja DOL ČELJADE IZ ONE BANE MORA”; i na je potvrda njihova identiteta - postavljena je prigodna talijanskom: “QUI GIUNSERO LE GENTI DALL’ALTRA PARTE DEL MARE”. skulptura koja predstavlja repliku plovila zvanog lađa. Lađa se nalazi na mjestu s kojeg se ne može vidjeti more (!!) ... ali sjećanje na morske valove koji su je nosili i na tešku i opasnu plovidbu predstavljaju velike gromade kamenja na kojem po- čiva. To su stijene i hridi istočne strane Jadrana, koje ljudi u Moliseu pamte po pričama i legendama njihovih starih. Čak i izbor mjesta na kojem je djelo postavljeno nije slučajan... Zapravo, izgradnja rotora na tome mjestu i u tom trenutku čini se gotovo znakom sudbine, ono je prirodno raskrižje koje u ra- zličitim smjerovima vodi prema selima moliških Hrvata! Nema povijesnih poda- taka u tom pogledu, ali najvjerojatnije Tekst: Uredništvo pokojnog supruga), a koja je bila posu dalmatinske izbjeglice – koje su doš- kretačica ove inicijative. Motivacija za le s mora – išle uz rijeku Trigno, a zatim eđu moliškim brdima po- projekt bila je stvoriti nešto kao traj- preko dolina do apeninskih brežuljaka javila se jedna lađa! Kako nu uspomenu na dugogodišnje sudje- kako bi stigle do mjesta naseljavanja. to?... Što radi ta lađa u lovanje te udruge na “Maratonu lađa” Posebnu zahvalnost upućuje Udru- šumi, među dolinama i na Neretvi, od kojih je jedna lađa bila ga “Luigi Zara” Pokrajinskoj upravi Cam- M planinama u kojima s posadom Molisea. Treba spomenu- pobasso koja je dala prostor za postav- nema nikakvog plovnog puta?... Ipak, ti i povijesnu obnovu prelaska Jadrana ljanje replike lađe, dajući na taj način kažu nam, nekad davno služila je kao održanog 2010. godine lađom koja je, potporu potrebama zajednice i potvr- prijevozno sredstvo mnogim ljudima polazeći od Neretve, preko cijelog Ja- đujući da želi surađivati u ovoj kultur- koji su se naselili u ovom području Ape- drana došla do obale Molisea. noj inicijativi. Zahvalnost se iskazuje i nina! Odmah su dobili potporu i surad- državi Hrvatskoj, a posebno Središnjem Ograničenja koja je nametnula pan- nju svih udruga koje zajedno čine “Sa- državnom uredu za Hrvate izvan Repu- demija koronavirusa dovela su do pro- vez moliškohrvatskih kulturnih udruga”, blike Hrvatske u Zagrebu i njegovu vo- duljenja radova na izradi ovoga važnog odnosno: Zaklade “Agostina Piccoli” i ditelju, državnome tajniku dr. Zvonku projekta. Nakon višemjesečnog čeka- Udruge “Most” iz Mundimitra, Udruge Milasu, koji je financijski podržao rad nja, lađa je napokon završena i to je “Hrvatski otok u Moliseu” i “Naš život” iz sredstvima stavljenim na raspolaganje obilježeno skromnom ceremonijom u Kruča, kao i Udruge “Stara zemblja” iz hrvatskoj zajednici Molisea. n kojoj su sudjelovali predstavnici kultur- Tavele. Predstavnici tih udruga i njiho- nih udruga svih četiriju priznatih moliš- vih mjesta bili su Paolina Ferrante, An- kohrvatskih mjesta: Kruča, Mundimitra, tonio Sammartino, Corrado Lentilucci, ENG The ethnic Croatian communities of the vil- Filiča i Tavele. Istaknuto mjesto izaslan- Donato Manuele, Ivano Zara i Simone lages of the Molise region in neighbouring Italy are stva s pravom je pripalo Paolini Ferran- Spadanuda, koji su bili prisutni na ce- united by their shared heritage and history. They re- cently installed a monument that celebrates the lađa te, predsjednici kulturnog društva “Lu- remoniji na provincijalnoj cesti 158 “Ca- type boat, important to their historical memory and igi Zara” iz Filiča (koja nosi ime njezina stellelce”, gdje je smješten spomenik. culture, and reaffirming their distinct identity.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 11 Hrvatski glazbenici Akustičko čudo Obilježavamo desetu obljetnicu smrti jedne od najvećih hrvatskih sopranistica 20. stoljeća - Dragice Martinis. Iako je imala relativno kratku, ali briljantnu karijeru, ostala je cijelog života obožavana primadona Bečke državne opere. Umrla je u Beču 9. kolovoza 2010.

gažman u Operi u Stuttgartu. Zbog ratnih okolnosti morala se vratiti u Zagreb i od 1943. angažirana je u HNK. U Za- grebu je bila jedna od najvećih poslije- ratnih zvijezda. Ogledalo se to u njezinu privilegiranom statusu i nazočnosti u medijima kada su – a to su bile teške poslijeratne godine – novine stalno o njoj pisale. Za Aidu je u Jugoslaviji 1948. dobila Saveznu nagradu, a prvu nagra- Butterfly du na Međunarodnome pjevačkom natjecanju osvojila je u Ženevi 1950. godine. Njezine predstave Aide i Otella s A ona jest puno putovala i gostovala. Josipom Gostičem ušle su u legendu Kada nije imala slobodnih termina, rav- Zagrebačke opere gdje je izvježbala dio natelji opernih kuća čekali su da bude repertoara kojim se proslavila u svijetu. slobodna i tada stavljali na repertoar po- U Beč je potkraj 1950. godine došla, jedina djela. U njujorškoj gradskoj ope- pjevala i pobijedila, kako je pisala beč- ri iščekivalo se njezino pjevanje u ope- ka kritika. Ostvarila je 275 nastupa te ri Turandot jer je u nju unosila ljudske imala status prvog soprana za talijanski emocije i pravu ljepotu pjevanja. Pjevala repertoar. Najviše je pjevala Mimi u La je u Berlinu, Hamburgu, Münchenu; u Dragica Martinis Boheme, Toscu, Turandot, Aidu, Ameliju Chicagu, Los Angelesu, Rio de Janeiru i u Krabuljnom plesu i Madame Butterfly. San Franciscu. U milanskoj Scali gosto- Piše: Davor Schopf Pjevala je i Manon Lescaut, Leonoru u vala je u vrijeme kada su vrata te kuće Moći sudbine, Desdemonu u Otellu, An- bila zatvorena inozemnim pjevačima. ođena 19. siječnja 1922. toniju i Stellu u Hoffmanovim pričama Za koncertnu izvedbu Aide u Beču, u selu Balići na Žumber- te Donnu Annu u Don Giovanniju, Leo- prigodom pedesete obljetnice Verdije- ku, pokraj Jastrebarskog, noru u Trubaduru i Madeleine u Andrei ve smrti, došla je iz New Yorka kao naj- Dragica se školovala u Chenier-u. Kada je u Beču namjeravala ljepši glas na svijetu. Za njezinu Manon R Sarajevu te u Petrinji. Za- kupiti kuću, Herbert von Karajan odgo- Lescaut govorilo se kako bi je s partne- tim je u Zagrebu upisala glasovir, a ra- varao ju je od toga smatrajući da umjet- rom Rudolfom Schockom trebala igrati dila je i kao blagajnica u ondašnjem kinu nica poput nje mora putovati jer pripa- u dramskoj verziji u Burgtheateru. Jed- Union. Budući suprug, školovani bari- da cijelome svijetu. nom je na kraju predstave, s partnerom ton, nagovorio ju je da privatno uči so- lopjevanje. Fascinirala je sposobnošću da na prijepodnevnom pokusu već

ZAGREBAČKI POČECI u deset sati, s nevjerojatnom lakoćom i blistavošću, pjeva visoki Debitirala je u Zagrebačkoj operi, po- c u ariji Aide na Nilu, ton koji amblemski označava i sublimira četkom srpnja 1942., kao Mimi u La Boheme. Na audiciji u Frankfurtu oda- umjetnost verdijevskog pjevanja, i što na predstavama nikada brala je, između nekoliko ponuda, an- nije imala straha od te arije.

12 MATICA kolovoz/rujan 2020. Manon

Kada je počela snimati ploče, pojavio se problem njezina imena. “U Beču su me zvali Draga, u Italiji Drađika, u Parizu Dražica. Kako bih izbjegla tu zbrku i imala svugdje isto ime, promijenila sam ga u Carla”, objasnila je na proslavi svojega 80. rođendana, upriličenoj 2002. u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.

Giuseppeom di Stefanom, izlazila pred obavijeni šutnjom nekoliko desetljeća. zastor 28 puta. Na debiju je bečkim lju- Nepravdu je djelomice ispravio Franjo biteljima opere darovala 300 slika s pot- Tuđman dodijelivši joj Red Danice hr- pisom. Mladi posjetitelji učeničkog par- vatske s likom Marka Marulića. tera morali su probdjeti noć, do deset U inozemstvu je doživljavala uspje- sati ujutro kada se otvarala blagajna, da he i ovacije. Pjevala je na tri premijere novine Die Presse, dok Weltpresse njezin bi došli do ulaznica za njezine predstave. u milanskoj Scali: Boitova Mefistofelea, glas naziva akustičkim čudom. Verdijeva Don Carlosa i Mozartova Don U Beču su je nazivali velikom pri- OSTANAK U INOZEMSTVU Giovannija. Nastupala je u Caracallinim madonom naše opere i do kraja života Dragica Martinis bila je prva kojoj je termama u Rimu i napuljskom Teatru pozdravljali pljeskom kada bi došla na bilo dopušteno odlaziti na gostovanja u San Carlo. neku predstavu. Njezine snimke osim inozemstvo. No, netko od njezine bliže Primila je najviša austrijska prizna- fascinantnoga glasa otkrivaju i poseb- obitelji morao je uvijek ostati u Zagre- nja za pjevačko umijeće i glas za koji nu srčanost i nadahnutost interpreta- bu kako bi bilo osigurano da će se ona se govorilo da ga se može slušati cije- cije, kojima je prodirala do slušatelja i vratiti. Jednom je cijela obitelj mogla li dan. “Pjevala je zanosno lijepo s ned- prenosila im misli i osjećaje opernih li- otići i tada su, zbog mogućnosti koje su vojbenim osjećajem za stil i izraz. Nje- kova. Može se zamisliti koliki je bio do- joj se pružale u razvijanju karijere, od- zin pun sopran, bogat blagozvučjem, življaj njezinih živih nastupa, predsta- lučili ostati u inozemstvu. Ondašnji re- bojom i svjetlom snagom pokoravao va i koncerata nakon slušanja snimki. žim to joj nije mogao oprostiti. Dragica se svakom umjetničkom poticaju. Nje- Pjevala je s dušom i srcem i zato na- Martinis prestala je u Hrvatskoj posto- zina je Aida istodobno lirska i dramat- kon tragične pogibelji malenoga sina jati. Njezino ime i njezine snimke bili su ska… Ona je savršena”, pisale su bečke više nije mogla pjevati, tek još kraće vrijeme kako bi ispunila ranije sklopljene Turandot ugovore. Povukla se u privatnost sa su- prugom i dvjema kćerkama. Pokopana je na bečkom groblju Perchtoldsdorfu, pokraj svog sinčića Borisa zbog čije tra- gične pogibije 1957. je naglo prekinula svoju sjajnu svjetsku pjevačku karijeru. U domovinu je ponekad dolazila posjetiti obitelj. Susret sa zagrebačkom publikom u HNK pokazao je da ni u Za- grebu Dragica Martinis nikada nije bila zaboravljena. Srdačnost i toplina kojima je dočekana te njezina sreća i uzbuđenje zbog takvog susreta poništili su ružne trenutke nametnutog prešućivanja. n

ENG It has been ten years since the passing of Dragica (Carla) Martinis, one of the top Croatian so- pranos of the twentieth century. She was born on the 19th of January 1922 and had her premiere per- formance at the Zagreb Opera in early July of 1942. She found recognition at the Vienna Opera and worked there from 1950, giving 275 performances and earning the status of first soprano for the Ital- ian repertoire. She was a featured guest at major stages around the world and enjoyed a relatively short career. She died in Vienna on the 9th of Au- gust 2010 and was buried in the Austrian capital.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 13 Ljetni folklorni webinari HMI-ja Matičina Škola folklora webinarima riješila izazove pandemije Webinari su pokazali i da nam svima nedostaje jače povezanosti radi potpore, razmjene iskustava, prenošenja novog znanja i jednostavno druženja s mrežom ljudi koje povezuje ljubav prema folkloru, hrvatskoj pjesmi i plesu

ga plesnog ansambla te teme vezane uz dinarsku etnokoreološku zonu. Iznimno sam zadovoljan organizacijom i mate- rijom koja je obrađena. Nadalje, meni kao voditelju jedne folklorne skupine od neizmjerne je koristi učiti iz iskustva stručnjaka kao što je gospodin Andri- ja Ivančan. Smatram da je u ovim teš- kim vremenima jedan ovakav webinar i razgovor sa stručnjakom kalibra gos- Katarina Horvatović podina Ivančana bio i te kako potreban vodila je i poticajan nama voditeljima.” webinar na temu Iz Argentine jedna od sudionica bila narodnih je voditeljica Male škole u Cordobi Ka- nošnji ren Bauk: “Hvala lijepa na prilici za slu- šanje webinara. Za nas koji smo daleko Tekst: Snježana Jurišić zaštićenu nematerijalnu kulturnu ba- jako je važno da to možemo raditi. Ima- štinu, vođenja tamburaškog orkestra mo puno posla za potomke doseljenika. avršen je ciklus ljetnih uz predavanje - Od samice do Akade- Svaki put nove generacije manje se bri- webinara Škole folklora mije, metodike vođenja amaterskoga nu o kulturi i to je žalosno, zato moramo posvećenih hrvatskoj plesnog ansambla te teme vezane uz motivirati djecu.” Osim Karen, ove godi- tradicijskoj kulturi i fol- dinarsku etnokoreološku zonu. ne u ljetne programe uključio se veliki Z klornoj baštini. Tijekom U istom okruženju, online na ZOOM broj članova hrvatskih zajednica iz Juž- lipnja i srpnja sudionici iz Južne Ameri- platformi, održan je i veliki okrugli stol ne Amerike pa smo jedan od webinara ke, Sjeverne Amerike, Australije, Kana- voditelja hrvatskih kulturno-umjetnič- u potpunosti posvetili njima. Stjepana de, zemalja EU-a te susjednih zemalja kih društava izvan Republike Hrvatske Lukašević održala je predavanje i radi- gdje žive hrvatske manjinske zajednice na temu izazova djelovanja ansambala onicu na temu hrvatskih narodnih pje- interaktivno su pratili predavanja i ra- u otežanim uvjetima gdje su se tražila sama te uz mnogobrojne video i audio dionice na temu narodnih nošnji jadran- rješenja za daljnji rad i djelovanje an- priloge i prevela neke od njih. ske, panonske, dinarske i alpske zone, sambala. Voditelj Škole hrvatskog fol- Osim voditelja, uključili su se i čla- tradicijskih glazbala i njihove uloge u klora Andrija Ivančan te tim: Katarina novi raznih hrvatskih društava, zalju- izvođenju glazbeno-scenske folklorne Horvatović, Tibor Bün, Siniša Leopold, bljenici u našu bogatu kulturu pa tako umjetnosti, hrvatskih narodnih pjesa- Vjekoslav Martinić i Stjepana Lukašević, i Manda Uršulić iz Njemačke: “Uživala ma i klapskog pjevanja s naglaskom na ispunili su prazninu koja je nastala ot- sam cijelo vrijeme, opet sam nešto više kazivanjem Ljetne škole hrvatskog fol- naučila. Nisam voditelj, ali sam vjeran Više od 400 pratitelja i aktivnih klora zbog protupandemijskih mjera, a član i čuvar tradicije. Pozdrav svima...” n sudionika potvrdilo je da Hrvati prema osvrtima i povratnim informacijama webinaraca - uspješno. izvan Hrvatske čuvaju i njeguju Ivan Križanović iz BiH piše: “Kao vo- ENG The latest series of Summer School of Folk- običaje svojih predaka i znaju ditelj folklornog sastava pri HKD Napre- lore webinars, focusing on Croatian traditional cul- dak - podružnica Busovača sudjelovao ture and folklore heritage, has wrapped up. The June vrijednost tradicije i kulture u and July sessions gathered participants from South sam na webinaru u organizaciji HMI-ja and North America, Australia and our European očuvanju hrvatskog identiteta. na temu metodike vođenja amatersko- neighbourhood.

14 MATICA kolovoz/rujan 2020. Globalna Hrvatska Roditelji – virtuozni žongleri Škole obrazuju, ali igraju i ključnu ulogu u socijalizaciji i prehrani djece, podsjeća Svjetska zdravstvena organizacija pa ove značajke od roditelja iziskuju virtuoznu snalažljivost, osobito u migrantskim prilikama

etni praznici u domovi- ma i od mjerodavnih svjetskih organizacija kako ni za većinu hrvatskih državne zajednice moraju više ulagati u obrazo- iseljenika već su zavr- vanje mladih tijekom posebnih prilika izazvanih šeni, a njihova djeca i zdravstvenom krizom. Za praćenje nastave na mladi studentske dobi daljinu polovina mladih u svijetu, 826 milijuna ovih dana informiraju učenika i studenata, nema kod kuće računalo, se o aktualnim epide- upozorio je UNESCO, dok istodobno većina ze- miološkim mjerama vezanim uz početak školske malja suočena s pandemijom koronavirusa ko- godine, odnosno akademske - daleko od baka i risti nastavu na daljinu, uključujući i sve zemlje J Piše: Vesna Kukavica djedova. Pošast korone ne utječe samo na turi- EU-a. Usto, porazna je činjenica da 43 posto dje- zam i posjete rodnome kraju, već i na svekolike ce nema pristup Internetu pa dodatno uznemi- Lživotne aktivnosti naše sve brojnije nove radne migracije di- ravaju podjele u nastavi na daljinu. Na tu rastuću nejedna- ljem Europe. Posljednjeg desetljeća najveći broj odseljenih iz kost upozorio je, uz ovu spomenutu UN-ovu organizaciju za Lijepe Naše bio je u dobi od 20 do 39 godina, čak njih 44,3%. obrazovanje, znanost i kulturu, i papa Franjo, rekavši kako je Na strana tržišta rada otišle su mlade obitelji, odvodeći sa najmanje 1,5 milijardi učenika i 63 milijuna nastavnika osnov- sobom i djecu. Ako znamo da se prošle godine iz Hrvatske nih i srednjih škola zahvaćeno neviđenim promjenama koje odselilo 40.148 ljudi prema podacima Državnoga zavoda za je izazvala pošast bolesti Covid-19, zatvorivši proljetos privre- statistiku, logično je da nam raste zabrinutost za nastavak meno škole u 191 zemlji, uključujući i Hrvatsku koja još uvi- školovanja djece naših migranata u višejezičnim domicilnim jek ima ruralnih sredina bez internetskog signala i roditelja odredištima. Najviše hrvatskih državljana lani se nastanilo u koji nisu u mogućnosti kupiti svojoj djeci osobno računalo. Njemačkoj, dok je Austriju odabralo oko tri tisuće ljudi, a Ir- Spas za škole u RH stiže iz Europskoga fonda za regio- sku nešto manje... nalni razvoj budući da su 28. kolovoza u Zagrebu potpisani Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, podsjetimo, or- ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu druge ganizira i financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomič- faze programa “e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola” no u 20 država svijeta kao što su Argentina, Austrija, Belgija, ukupne vrijednosti više od 1,3 milijarde kuna. Sredstva su na- Crna Gora, Čile, Francuska, Italija, Irska, Makedonija, Nizo- mijenjena za izgradnju lokalnih mreža u hrvatskim školama, zemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, opremanje učionica, nabavu prijenosnih računala za nastav- Slovačka, Slovenija, Srbija, Švicarska i Velika Britanija. Susta- nike, kontinuiranu edukaciju za učitelje i ravnatelje u primje- vom hrvatske nastave u nadležnosti našeg Ministarstva do- ni računalne opreme u svakodnevnom radu u školi na da- sad je bilo obuhvaćeno oko 6.300 učenika s kojima je na 310 ljinu. Ugovore su, uz ostale, potpisali ministrica regionalnog nastavnih mjesta radilo 95 učitelja. “Nadamo se da epidemi- razvoja i EU-fondova Nataša Tramišak, ravnatelj CARNET-a ološke mjere diljem Europe neće utjecati na smanjenje ovog Goran Kezunović i ministar znanosti i obrazovanja Radovan broja učenika hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu, što Fuchs, želeći zdrav i uspješan početak školske godine uče- zahtijeva dodatne napore i od roditelja i od naših školaraca nicima i studentima u domovini i iseljeništvu. “Unatoč općoj kako bi što bolje njegovali materinski jezik u tuđini”, poruču- recesiji izazvanoj koronakrizom, hrvatske vlasti ulažu goleme je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić – napore u podizanje digitalne zrelosti škola u domovini i dijas- svjestan složenosti organizacijskih izazova koji su pred rodi- pori”, istaknuo je ministar Fuchs, dodavši kako će tek 2022., teljima u pečalbi. Vršnjačka potpora i potpora svih članova kada bude završena 2. faza digitalizacije, 90 posto osnovnih školske zajednice, kao i samih roditelja, pridonosi plemenitoj i srednjih škola RH biti spremno za digitalne izazove buduć- kulturi škole kakvu prakticiraju sve zemlje članice Europske nosti. Srećom, ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije Te- unije. Brojke su neumoljive. Gotovo 25 milijuna ljudi u svije- dros A. Ghebreyesus nada se da će pandemija koronavirusa tu dosad je zaraženo koronavirusom, a 793.382 je preminu- biti kraća od one španjolske gripe te da će trajati manje od lo, navode agencije pa je u tim uvjetima hrvatskome Mini- dvije godine ako se svijet ujedini i uspije pronaći cjepivo.n starstvu znanosti i obrazovanja zadatak još izazovniji, barem ENG kad su u pitanju učenici Hrvatske nastave u inozemstvu koji Our science and education ministry directs national funding and helps organize Croatian language supplemental instruction in nerijetko idu u miješane skupine koje prelaze 15 učenika po twenty countries around the world. The WHO notes that these sup- razredu, a čija su prebivališta rasuta u geografski udaljenim plemental schools provide education and play a role in socialisa- četvrtima europskih metropola poput višemilijunskoga Ber- tion among children and in the nutrition provided to them. Among our ethnic communities abroad the current pandemic fear means lina, ali i Beča, Pariza… that this all requires a high level of resourcefulness both at home S druge strane, stižu iskazi potpore zabrinutim roditelji- and in the household.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 15 Sociološka slagalica

arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu Ljepodusi u u Rijeci te tumači povijest modernoga urbanog razvoja Rijeke i njezine regije prateći utjecaje ekonomskih, političkih i materijalnom svijetu društvenih procesa na arhitekturu grada, a pritom se fokus urbanog razvoja u bitnoj mjeri temeljio na novim teh- Hrvatska kultura preživjela je kao cjelina prvi napadaj nologijama i na ekonomskim učincima. epidemije s naznakama kako će preživjeti i toliko U takvim okolnostima nastale su najavljivanu “olovnu” jesen, ali to ne znači kako će specifične arhitekture i urbani fenomeni koje nadilaze pitanja stila, jezika ili umjetnicima biti lako estetike i koji generiraju vlastitu, lokalno-specifičnu i autonomnu urbanu kulturu. Izložba Fiume fantastika: Fenomeni grada postavljena je u deset paviljona u obnovljenom prostoru Export drva na Delti, od kojih svaki tematizira određe- ni riječki fenomen: Granice, Luka i že- ljeznica, Mreže, Kino: “Stižu ljudi!”, Grad, Palača, Zajedničko tlo, Dokolica, Spome- nici i Fantastične zone. Između tih paviljona vodi svojevrsni “Korzo”, a izložba

Exportdrvo izložba povijest Rijeke Ono što je, pak, primjetno i nije

Piše: Nino Sorić tastika: Fenomeni grada”, koja donosi moglo biti izbjegnuto jest smanjen priču o Rijeci koja je u proteklih 150 go- broj posjetitelja na svakom vantura, erudicija, isku- dina svoje urbane povijesti doživjela ra- koncertu, predstavi, izložbi jer stvo ujedinjuju se u sve- dikalan rast i postala globalno promet- obuhvatnu priču koja no i industrijsko središte. zbog mjera zaštite od koronavirusa teži izraziti stvarnost iz maksimalan broj posjetitelja koji “A neočekivana kruga pro- KAKO ČITATI EPK matranja”, riječi su kojima Hrvatska en- Ova izložba je središnji događaj pro- istodobno može boraviti u prostoru ciklopedija opisuje djelo Saše Vereša gramskog pravca Slatko i slano i osta- izložbe je ograničen, a sve upute koji je sastavio antologiju “Hrvatski Pa- je otvorena do kraja studenoga 2020. riz” o našijencima u toj svjetskoj prije- Temelji se na recentnim istraživanjima vezane uz obilazak posjetitelj prima stolnici. DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, prilikom dolaska. A u Rijeci, u Hrvatskoj, čini se kako korona ipak nije zaustavila instituciju EPK 2020. Nakon šest mjeseci korona- krize i povratka punom funkcioniranju u lipnju vrijedi sagledati posljedice prediv- nog početka EPK godine, zatim komunikacijski paraliziranog usrtaja u krizu koji je završio postavljanjem nove upra- viteljice i redukcije zaposlenih. Sve se či- nilo okončanim i katastrofičnim. Sada se ukupan broj zaposlenih koji se u jednom trenutku smanjio na 11, ustalio na 22, a kraj programa pomaknut je s prosinca 2020. na travanj 2021. Programi su išli cijelo ljeto, njih 120 raznovrsnih događaja, a jedan od najznačajnijih bila je dugo stvarana izložba, temeljena na Izložba Fenomeni grada najnovijim istraživanjima, “Fiume Fan-

16 MATICA kolovoz/rujan 2020. Splitsko ljeto - “Correr o fado” “Histerične mašine”

se može promatrati i kao vizualni pan- Hladni pogon manifestacija, nacionalne kazališne kuće svih dan “najriječkijoj” knjizi, kultnom urat- ku Radmile Matejčić “Kako čitati grad”. gradova, muzeji i galerije će opstati, kao i u doba Domovinskog rata, Smanjen je broj dolazaka i stranih tog doba bez turizma. Međutim, kao i u ratu, svi oni izvan državnih umjetnika, dakle smanjen je priljev svjetskih ljepoduha, kao što je prepolovljen jasli suočit će se sa snažnom željom da promijene zanimanje. i iznos novca kojim EPK može raspola- gati. Posljedice su takve da se ne zna naglašava kako volontiranje nije bespla- nama. Novca nema. I nitko nije kriv, već što će se dogoditi s tvrtkom EPK 2020 tan rad, već želja da se pomogne, kre- će to biti svjetska kriza. I tradicionalne će nakon travnja 2021. Planovi opstanka će se oko 320 volontera koji vjeruju u institucije, kako bi preživjele, što je sa- prije pandemije uključivali su transfor- pomaganje te koji su radili i kad je ka- svim logično, krenuti u reduciranje po- maciju tvrtke od jednokratnog u trajnog rantena blokirala rad cijeloga grada; da- slovanja. Poput toliko hvaljene hrvatske sudionika u kulturi grada. Sada su svi vali su krv, prevozili zaštitne materijale kinematografije i njezinih usluga velikim takvi planovi stavljeni na led, kao što je za zdravstve djelatnike, maske i vizire. svjetskim producentima i internetskim zatvoren na početku epidemije prostor Neki smatraju kako će oni biti najbolje platformama. Igra prijestolja u cijeloj Hr- RiHuba. Bio je trajno namijenjen otvo- nasljeđe EPK, uz naravno materijalne vatskoj i Crna kula u Rijeci, Mama Mia renom protoku građana, grupa, kultur- objekte muzejskog kvarta. na Visu, Robin Hood u Dubrovniku, svi njaka, izložbi, prezentacija, udruga. Dok Na kraju, ako usporedimo rad jed- su uzimali naše dečke, bili smo jeftini, je funkcionirao, bio je fantastično i svi- ne tradicionalne institucije, ove godine davali poticaje, imali kvalitetne ekipe. ma zanimljivo mjesto. 66. Splitskog ljeta i njegova održavanja Sada nitko ne želi osigurati snimanje u U Hrvatskom kulturnom domu na te ljeta EPK, možemo reći kako su slič- stranoj zemlji, svi daju poticaje da film Sušaku, pak, egzistira slobodna, ali čvr- nosti frapantne. Splitsko ljeto izvedeno ostane kod kuće, a hrvatski filmski rad- sto povezana gomila volontera, bez koje s čak 55 posto novca manje, odreda nici upravo na Zagrebačkom velesaj- jih se nijedan od svih mnogobrojnih su to bili otvoreni prostori igre: Peristil, mu snimaju jednu domaću sapunicu. događaja EPK ne bi mogao normalno Sustipan, Meštrovićev kaštelet, dvorište Drago mi je što će institucije preživjeti. odigrati. Pod vodstvom Asje Brusić, koja Nadbiskupskog sjemeništa. Gledališta Potrebne su nam. Naše su. Ali znam i su se neprekidno premjeravala, odu- kako će slobodni umjetnici i kulturnja- stalo se od tribina koje su zamijenjene ci prolaziti dugu kušnju. To je kovanica stolcima ili čak madracima za napuha- kojom se služio Dante kako bi opisao vanje. Prošle godine “Ero s onoga svi- višegodišnju opsadu jednoga grada u jeta” izvodio se osim u Vrlici i u Makar- Italiji. U prvom dijelu njegove Komedi- skoj, a ove godine ta je novost ukinuta. je koji se zove Pakao. Ako vas zanima što je bilo s gradom, ne trebate čitati DOLAZI DUGA KUŠNJA Pakao, reći ću vam - Izdržao je! Ali gra- Reducirani program festivala ponudio đanima nije bilo lako. n je po jednu opernu i baletnu premijeru ENG The current coronavirus scare has not damp- te tri dramske, za razliku od dvostrukog ened the spirits of Rijeka’s tenure as a European broja dramskih i opernih djela prošle Capital of Culture in 2020. Unavoidably, of course, godine, ali održan je velik broj koncera- the expected number of event and venue visitors (concerts, stage plays and exhibitions) was not met ta te dvije izložbe. Stoga možemo reći on account of the imposed crisis measures, with lim- kako nove okolnosti neće zaustaviti kul- its on the permitted number of persons at any giv- turnu proizvodnju. Međutim, očita je i en time in closed areas and recommendations con- cerning visits in general. The expected number of slika koja će se vjerojatno dalje iskrista- Mural u Vodovodnoj visiting foreign artists also fell short and the overall lizirati u sljedećim mjesecima, pa i godi- available funding was cut in half.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 17 Predavanje dr. Roberta Skenderovića o biskupu Ivanu Antunoviću u povodu godišnjice preporoda Iskra nacionalnoga preporoda podunavskih Hrvata U utorak, 30. lipnja, u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskoga instituta za povijest održao je predavanje “Ivan Antunović i 150. godišnjica hrvatskoga narodnog preporoda u Bačkoj”. Ovo predavanje je bila prva manifestacija ovakvog tipa u prostorima Matice nakon velikog potresa u Zagrebu i širenja epidemije koronavirusa.

Tekst: Marin Knezović i najutjecajniji dio Bunjevaca okrenuo je Antunoviću leđa. okretanje Bunjevačkih i Untoč tome, on je oko sebe uspio šokačkih novina označa- okupiti pouzdan krug pristaša i suradni- va početak preporodno- ka i to ponajprije među mladima, učitel- ga rada biskupa Ivana jima i svećenstvom. Pokretanjem Bun- P Antunovića i time poče- jevačkih i šokačkih novina Antunović je tak narodnoga preporoda podunavskih oblikovao snažne veze s Hrvatskom i Hrvata. to posebno Društvom svetog Jeroni- Pokreće novine u trenutku kada je ma. Novine su imale važnu ulogu i u podunavskim Hrvatima prijetila potpu- širenju normi hrvatskoga književnog na mađarizacija. Zato je Ivan Antunović jezika među podunavskim Hrvatima vjerojatno i najvažnija osoba u povijesti nasuprot zahtjevima za nekim “bunje- bačkih Hrvata. Uspješno je usklađivao vačkim jezikom”. svoja vjerska stajališta s ulogom zaštit- Posebno je Antunović bio napadan nika nacionalne posebnosti svoje zajed- dr. sc. Robert zbog njegove navodne težnje za širen- Skenderović nice. Nastojao je predstaviti borbu za jem “panslavizma”, “posrbljavanja” i očuvanje identiteta svoje zajednice kao poticanja mržnje prema Mađarima. nešto što istodobno ne ugrožava ugar- regionalnih identiteta među manjinskim Antunović na to ističe važnu ulogu Šok- sku državu. U tome, pak, nije naišao na zajednicama. To se posebno odnosilo aca i Bunjevaca u obrani Ugarske, ali razumijevanje mađarskih vlasti. na Hrvate u Ugarskoj koji su se mogli i njihovo pravo na vlastitu vjeru, kul- Tijekom 19. st. u Ugarskoj se razvilo izjašnjavati ne kao Hrvati, nego samo, turu i jezik. Bojeći se ovakvih i sličnih snažno nastojanje prema mađarizaciji eventualno, kao Bunjevci, Šokci, Dalmat- prigovora, svoje osobne kontakte s hr- čitavoga njezina stanovništva bez obzi- inci i sl. Na žalost, takvih tendencija ima vatskim političkim i kulturnim uglednici- ra na podrijetlo. Jedan od putova asim- i danas. Proces mađarizacije posebno ma pomno skriva. Zbog mnogobrojnih ilacije išao je poticanjem subetničkih i je ojačao od 30-ih godina 19. st. zahva- teškoća pri pisanju i izlaženju Bunje- tivši, u prvome redu, bunjevačko plem- vačkih i šokačkih novina, već krajem 1870. stvo i bogato građanstvo. novine prestaju izlaziti, no i njihova krat- Ove godine obilježava se Utjecaj ilirskog preporoda među kotrajna pojava bila je dovoljna da zapa- 150. obljetnica od pokretanja bačkim Hrvatima bio je slab i to poli iskru nacionalnoga preporoda među Bunjevačkih i šokačkih novina (1870.), najprije zbog izrazito neprijateljskog podunavskim Hrvatima. stajališta ugarskih vlasti. Antunović je Predavanje o Ivanu Antunoviću or- prvih novina podunavskih Hrvata. došao iz obitelji koja je bila dio bun- ganizirali su Hrvatska matica iseljenika Među njima su bački Hrvati i grad jevačkog plemstva, što je utjecalo i i Kršćanski kulturni centar. n na njegovu crkvenu karijeru. Godine Subotica imali ključnu ulogu. 1896. Antunović šalje proglas Bunjevci- ENG Robert Skenderović of the Croatian Institute Novine je pokrenuo kaločki (kalački) ma i Šokcima kojim najavljuje izdavan- of History gave a lecture on the 30th of June at the je novina. On je izazvao uznemirenost large auditorium of the Croatian Heritage Founda- kanonik, a kasnije naslovni biskup tion on Ivan Antunović and the 150th anniversary mađarskih vlasti, ali i dijela konzerva- of the Croatian national revival movement in the Ivan Antunović. tivnih bunjevačkih slojeva. Najbogatiji Bačka region.

18 MATICA kolovoz/rujan 2020. 110. godišnjica prometovanja ZET-a

mjestu današnjega Tehničkog muzeja, Stoljeće javnoga gdje se nalazi replika konjskog tramvaja. Do 1910. broj kola porastao je na 38. Od tada do danas mreža se proširila na gradskog prijevoza ukupno 116.346 km po kojoj se tramvajski promet redovito odvija. Nekoliko Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj 19. puta se širila (posljednje širenje bilo je 2000. godine puštanjem u promet dio- stoljeća javila se potreba za uvođenjem organiziranoga nica Dubrava - Dubec i Jarun - Prečko), javnoga gradskog prijevoza. Nakon prometovanja a neke dionice pruga su ukinute. Širina kolosijeka je od 1910. godine konjskih omnibusnih linija od 1844., gradnja jedan metar, skretnica je u gradu 174, a jednokolosiječne tramvajske pruge počela je 11. tramvajskih stajališta 255. Ukupna du- svibnja 1891. godine, a od 1910. zagrebačkim ulicama žina pruga na 15 linija dnevnog prome- ta je 148 km, a na četiri noćne linije 57 prometuju električni tramvaji. km. Tramvaji su smješteni u dva pogo-

Konjski tramvaj, Zagreb

Električni tramvaj iz 1924.

Priredila: Ljerka Galic losijeka iznosila je 760 mm, a ukupna na. Trešnjevački pogon na zapadu za prometna duljina pruga oko 8 km. Pru- promet svaki dan priprema šest tipo- rve konjske omnibusne ga je bila izgrađena od Mitnice u Vlaškoj va tramvaja, dva tipa prikolice te radne linije bile su sezonske ulici (današnji Kvaternikov trg), Vlaškom, i teretne tramvaje. Iz istočnog pogona naravi i služile za prije- Draškovićevom i Jurišićevom preko Je- u Dubravi u svakodnevni promet izlazi voz putnika do gradskih lačićeva trga, Ilicom do Vodovodne uli- pet tipova tramvaja, jedan tip prikolice P kupališta ili za potrebe ce (Pivovara) uz odvojak Kolodvorskom te teretni tramvaji. prijevoza gostiju od željezničke postaje cestom (današnjom Ulicom Republi- M-22: motorna kola proizvedena u do ondašnjih zagrebačkih hotela. O po- ke Austrije) do Južnog (današnjeg Za- ZET-u projektirao je dipl. ing. Dragutin trebi uvođenja konjskog tramvaja grad- padnog) kolodvora i uz odvojak Fran- Mandl. Imala su drveni kostur i vozila ski oci počeli su raspravljati 1885. godi- kopanskom ulicom i Savskom cestom su po Zagrebu oko 30 godina. Tramvaj ne, a ideja je postala aktualna 1887. kad do Savskog mosta. Sljedeće godine je iz 1924. prigodno vozi u turističke svr- je francuski inženjer Raoul Pierre izgradnjom novog kolodvora Državnih he; prevezao je sudionike izložbe HMI- Alexandre Gautier predložio gradskom željeznica (današnjeg Glavnog kolodvo- ja 12. svibnja 2008. na otvorenje izložbe poglavarstvu uvođenje konjskog tram- ra) sagrađen odvojak tramvajske pruge “Vučetić/Vucetich” od Tehničkog muzeja vaja od Zagreba do Samobora. Zbog od Jelačićeva trga do novog kolodvora. do “Mimare”. n nedostatka sredstava Gautier je promi- Pruga je imala mimoilaznice na važni- jenio plan i predložio gradnju pruge u jim stajalištima. ENG With its rapid urbanisation in the late nine- Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge Tramvajski vozni park 1891. obu- teenth century Zagreb soon saw a need to introduce konačno je dobio 7. ožujka 1891., ali hvaćao je 10 zatvorenih i šest otvorenih organised public transport. The use of horse-drawn nije započeo njezinu gradnju, već je uz (ljetnih) kola izgrađenih u tvornici Weit- omnibuses, introduced in 1844, was followed by the construction of a single-track tram line, launched pristanak gradske općine prenio svoja zer u Grazu, dugih 5 m, širokih 1,80 m i on the 11th of May 1891, with electric trams running prava i obveze na Društvo zagrebačkih visokih 2,50 m. Prosječna brzina tram- by 1910. The first line of Zagreb’s electric tram sys- građana. vajskih kola koje je vukao konj bila je tem saw its gala opening on the 18th of August 1910. The horse-drawn trams were still in service for a full Konjski tramvaj pušten je u pro- 7,5 km na sat. Remiza je, s konjskom year after that date through to the completion of met 5. rujna 1891. godine. Širina ko- stajom i upravnom zgradom, bila na the electric tram grid.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 19 Ekologija

lenim površinama koje se premrežuju Koraci prema zelenoj i povezuju u zeleni sistem grada. Mak- simizira se korištenje i vrijednost onih parkova koji su uređeni jer postaju lak- budućnosti u gradu še dostupni većem broju ljudi, pogotovo starijima, ljudima s teškoćama u kreta- nju, djeci i roditeljima s dječjim kolici- S obzirom na financijska ograničenja i izazove koji ma – grupama za koje je jednostavan predstoje u bliskoj budućnosti, bitno je u ovom pristup zelenilu od ključne važnosti za trenutku istaknuti važnost zelenih prostora u gradu kao kvalitetu života. Mnoge parkovne površine u Zagre- resursa nužnog za zdrav i kvalitetan život te potrebu bu mogle bi se bolje iskoristiti kada bi njihove zaštite i unapređenja. se poboljšao pristupni put koji do njih vodi, kao što je npr. povezivanje zelenim šumskim putevima više odvojenih šum- skih područja na području Črnomerca.

ZELENA I PLAVA INFRASTRUKTURA Dodatan razlog zašto je razvoj i una- pređenje zelene mreže u gradovima od ključne važnosti u budućnosti jest i izazov koji predstavlja efekt urbano- ga vrućeg otoka (engl. UHI Urban Heat Island), a koji zbog posljedica klimat- skih promjena postaje još izraženiji i problematičniji. Ovaj efekt razvija se u urbanim sredinama zbog visokog udjela betonskih i asfaltiranih površina koje isijavaju toplinu, kao i ispušnih plinova i drugih izvora zagrijavanja, što dovodi do viših temperatura u gradskim sredinama u usporedbi s okolnim geografskim područjem.

Opatovina

Tekst: Sara Stojaković, mag. ing. prosp. datno posljedicama potresa u Zagrebu. arch Foto: Ljerka Galic Težište našeg vremena treba biti na kvaliteti i dostupnosti javnog, otvorenog edna od posljedica ogra- prostora kao osnove za zdrav život u ničenja za vrijeme soci- gradu. jalne izolacije bila je da Zbog ograničenih mogućnosti puto- J su mnogi građani i gra- vanja, mnogi građani i građanke otkrili đanke provodili i još uvi- su puteve, šetnice i parkove u svom su- jek provode u gradskim i kvartovskim sjedstvu za koje možda prije nisu ni znali. parkovima, na šetnicama i park-šuma- ma više vremena nego inače. Boravak DOSTUPNOST I PROHODNOST u prirodi i doticaj s njom imaju opušta- Stvaranjem guste mreže pješačkih (i bi- jući i smirujući učinak u stresnim okol- ciklističkih) staza prema modelu grada nostima izazvanim pandemijom te do- kratkih puteva poboljšava se pristup ze-

Jedan od jednostavnih načina provjere dostupnosti zelenih površina u gradu jest grubo pravilo da udaljenost od mjesta stanovanja do uređene zelene površine ne iznosi više od 10 minuta hoda. Park Ribnjak

20 MATICA kolovoz/rujan 2020. Zrinjevac Strossmayerov trg

Pogled iz zraka otkriva golem udio površina pod zelenim pokrovom. Poka- vada, nasadi trajnica, potezi autohto- asfaltiranih i zabetoniranih površina u zalo se da ozelenjivanje ulica, pogoto- nih i cvatućih grmova itd. Velik dopri- gradskom tkivu. Jedan od koraka pre- vo u gusto izgrađenim dijelovima gra- nos mogu ostvariti i građani sadnjom ma zelenijoj budućnosti je oslobađanje da, bitno utječe na mikroklimu. Zeleni različitih vrsta biljaka u svojim vrtovi- zatvorenih površina od različitih oplo- krovovi i zelene fasade odavno su nor- ma, koji ukupno čine velike površine, a čenja i povećanje udjela zelenih povr- ma za nove građevine u susjednim ze- javni prostori pritom mogu služiti kao šina. To utječe ne samo na smanjenje mljama srednje Europe. S tehničke stra- pozitivan primjer i katalog mogućnosti. efekta vrućega urbanog otoka, nego i ne, ekstenzivno ozelenjeni krovovi nisu Sustav otvorenih prostora grada ne na povećan kapacitet tla za upijanje kiš- puno zahtjevniji od uobičajenog sloja čine samo parkovi, nego i šetnice, aleje nice – koncept grada spužve. šljunka na ravnim krovovima. Pročelja i ulice te svaki dio javnog prostora ako Težište mjera ublažavanja efekta ozelenjena biljkama penjačicama na la- je tako zamišljen i isplaniran. Teme mo- vrućega urbanog otoka upravo je na ganim konstrukcijama jednostavna su bilnosti i prohodnosti grada (engl. wal- sustavima zelenih, otvorenih prostora za izvedbu i održavanje. Osim sadnjom kability) toliko su učestale i rasprostra- i otvorenim vodenim površinama (je- stabala, javni prostori u gradu mogu po- njene kada se govori o funkcioniranju zera, rijeke, potoci) o kojima se u ovom stati ugodniji i hladniji planiranjem ra- gradova u 21. stoljeću da se ove pro- kontekstu govori kao o zelenoj i plavoj zličitih natkrivenih struktura kao što su mjene nazivaju još i prometni zaokret. infrastrukturi. pergole, jedra za sjenu, suncobrani itd. Upravo u vrijeme koronavirusa postalo Najjednostavnija mjera je cilja- Element vode u gradu također je je važno da se osigura protočno gibanje na sadnja stabala (posebice između iznimno bitan za ublažavanje posljedi- gradom uz dovoljno mjesta na pločnici- parkirnih mjesta) kako bi se povećala ca vrućina. Drugi elementi kao što su ma i biciklističkim stazama zbog potre- fontane u razini tla, raspršivači magli- be za fizičkim distanciranjem. U Zagre- ce i privremene točke za osvježenje u bu je zbog posljedica potresa dodatno vrijeme najvećih vrućina također prido- izražen problem preuskih pločnika na nose kvaliteti urbanog prostora. Način kojima se za prostor natječu biciklisti i korištenja na koji su stanovnici prisvo- pješaci. Zagreb je jedan od rijetkih eu- jili nove fontane na Sveučilišnoj liva- ropskih gradova u kojemu je ova kon- di, iako nisu građene kako bi služile za fliktna situacija toliko izražena. Još uvi- kupanje, pokazuje koliko su vodeni ele- jek ne postoji cjelovita biciklistička staza menti za osvježenje i kupanje poželjni i koja povezuje istok i zapad grada, npr. nužni, pogotovo za djecu. od okretišta Črnomerec preko centra do okretišta Maksimir. n ULICE KAO OTVORENI JAVNI PROSTORI ENG One of the outcomes of the current social dis- U Zagrebu je primjetno da je većina ze- tancing episode has seen many of Zagreb’s residents spending more time in the city’s parks, promenades lenih površina sastavljena od samo dva and woods. The limited opportunity for travel has elementa: stabala i travnjaka. Repertoar seen many urban denizens discover paths, prome- vrsta stabala također je ograničen. Isto- nades and parks in their neighbourhoods they may not have known much about before. What has be- dobno postoji čitav niz različitih tipova come evident in Zagreb is that most of the green zelenila koji se uspješno mogu koristi- zones are comprised of only two elements: trees and ti pri planiranju i oblikovanju otvorenih lawns. The nation’s capital has a relatively large number of green zones, but most have much more površina kako bi se povećala raznolikost potential than is currently being used in terms of biljnog pokrova kao što su: cvjetna li- the quality of visits and ecological value.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 21 Obljetnice Prvak zadarske fotografske škole Ovih dana bilježimo stotu obljetnicu rođenja jednog od najvećih hrvatskih majstora umjetničke fotografije, Zvonimira Brkana. Počevši svoj umjetnički put 1948. godine radovima u duhu fotografskog neorealizma, Zvonimir s bratom Antom čini umjetnički tandem poznat pod nazivom Braća Brkan. Zvonimir i Ante stvaraju antologijske fotografije karakteristične po vrhunskoj kvaliteti i avangardnim inovacijama koje će upijati generacije zadarskih fotografa te će mnoge njihove kvalitete postati okosnica zadarske fotografske škole. O’Neill; portret Zvonimira Brkana, 1964.

Stani, 1954. Zvonimir Brkan, 1964. Posljednje vijesti, 1952.

Tekst: Zrinka Brkan Klarin zvana Varoš – tu se u staroj obiteljskoj prepoznavanje motiva. Pažljivo usmje- kući Brkan, u Varoškoj ulici na broju 5, ren na pronađeni detalj znalačkim kadri- vonimir Brkan rođen je nalazio fotografski atelje braće. Ovdje ranjem, jakim kontrastima, svjetlosnim 28. svibnja 1920. godine će početi obnova intelektualnog i um- intervencijama, ali i samim naslovom, u malome mjestu Tinju jetničkog života Zadra. Specifična klima autor ih poetski transformira u novi, vi- u blizini Zadra, gdje je intelektualnog ozračja u skromnoj opu- šeslojni motiv. Motiv izdvaja iz vremena Z obitelj provodila proljet- stošenoj sredini sigurno je velikim dije- i prostora služeći se preobražajnim po- ne dane na imanju obitelji Borelli. Obi- lom utjecala na fotografsku sklonost za tencijalima svoje žive mašte i elementi- telj Brkan živjela je u zadarskom Varo- jezgrovitim kompozicijama ispunjeni- ma poetike nadrealizma. šu do 1933. kada je cijela obitelj ma melankoličnom i poetičnom atmos- Svrstava se u fotografe neorelizma, deportirana u južnu Italiju zbog politič- ferom. međutim zreliji radovi nose i obilježja kih razloga. U Zadar se vraćaju 1939. nadrealističkog stila. Po dubini umjet- pred Drugi svjetski rat i vrijeme do do- MAJSTORSKO PREPOZNAVANJE ničkog doživljaja i poetskoj preobrazbi laska partizana provode dijelom u Va- MOTIVA motiva mnogobrojni domaći i strani kri- rošu, a dijelom izvan stare gradske jez- Gotovo svi kadrovi koje je Zvonimir Br- tičari nazvat će ga poetskim realistom gre, u kući na zadarskome Višnjiku. kan snimio nastali su nadomak obitelj- ili magičnim realistom te prepoznati u Poslije rata u gradu punom sablasnih ske kuće, što upravo potvrđuje njegovu njegovim radovima isti duh koji ispu- ruševina ostala je neporušena četvrt majstorsku sposobnost za fotografsko njava metafizičko slikarstvo.

22 MATICA kolovoz/rujan 2020. Pažnju međunarodne javnosti pri- vukao je 1954. godine fotografijom Iz Li- liputa u vrijeme kada u zemlji dominira društveno angažirana fotografija i so- crealistični patetični humanizam koji su onemogućili prepoznavanje vrijednosti njegova rada. Snažnu napetost ove fotografije, koja se danas nalazi u stalno- me postavu Muzeja suvremene umjetnosti, postigao je nekonvencionalnim uskim izrezom, kao i neuobičajeno ni- skim rakursom uz jaki kontrast lika u ta- mnom odijelu i svijetle pozadine neba i ulice u zadarskoj Varoši.

FOTOGRAFSKI NEOREALIZAM Godinu dana kasnije snimio je svoju zasigurno najslavniju fotografiju Izvan sebe koja će se naći u prikazima povijesti europske fotografije 20. stoljeća. Zvonimir Brkan ponovno nalazi sva- Kuća Brkan u Varoškoj ulici, 1953. Prolaznik kodnevni motiv ronilačkog odijela na sušenju koji transponira u motiv više- slojnog smisla i visokih estetskih vrijed- Kuća braće Brkan u razdoblju poslije Drugoga svjetskog rata postaje nosti. Prvi naziv fotografije je Govornik, ali na intervenciju Općinskog komiteta kulturno sastajalište mnogih umjetnika s područja književnosti, i pod prijetnjom zabrane daljnjeg izla- kazališta i likovnih umjetnosti. ganja, naziv je promijenjen. Snimljeno u protusvjetlu, odijelo ipak zadržava de- moderne hrvatske fotografije. Jedno- Uz fotografsko djelovanje, Zvoni- talje, a zbog snažnoga grafizma, jakoga stavnom kompozicijom i prikazom lika mir Brkan djeluje kao sjajan organiza- kontrasta i preokretanja kadra prerasta u protusvjetlu Brkan postiže još snaž- tor i suosnivač je međunarodnog bi- u nadrealni prikaz ogoljele ljudske lju- niju napetost stvorenu statičnim moti- jenala fotografije Čovjek i more koji u ske raširenih ruku. vom usamljenog promatrača koji nam Zadru postoji od 1957. godine i koji će Godine 1960. snimio je fotografije okrenut leđima i kojemu glava nije u nakon njegove smrti postati trijenalna ju Ulični događaj za koju će kritika ustvr- kadru, postavljenog u naglašeni okvir izložba. Uz redovito zaposlenje i umjet- diti da predstavlja jedan od vrhunaca prozora te naslovom fotografije koji ničko djelovanje, našao je vremena da priziva događaj koji ne vidimo, stvara- se kao dugogodišnji tajnik ove među- jući time dinamiku i dramatiku. Naslov narodne izložbe zauzme za širenje su- ove fotografije poslužio je za naslov fil- vremene fotografije. ma o životu i umjetničkom radu Ante Fotografije Zvonimira Brkana nala- i Zvonimira Brkana koji je 1996. godi- ze se u Muzeju suvremene umjetno- ne snimio Vlado Zrnić (Ulični događaj sti u Zagrebu, obiteljskoj arhivi Antuna braće Brkan). Brkana i u Galeriji umjetnina Narod- Godine 1961. dobiva počasno zvanog muzeja Zadar, a jedan mali broj nje Artist FIAP Svjetske organizacije fo- radova i u Foto kino video klubu Za- tografske umjetnosti. Šest godina ka- greb. Zvonimir je umro 1979. godine snije, 1967. godine, dostigao je i najviše u Zadru, ostavivši neizbrisiv trag u kul- svjetsko fotografsko priznanje, počasno turnoj i umjetničkoj povijesti grada. n zvanje: Excellence FIAP. Godine 1979. ENG dodijeljeno mu je najviše hrvatsko pri- Zvonimir Brkan was born in the village of Tinj near Zadar on the 28th of May 1920, and died in znanje u području fotografije– Nagrada 1979. A photographer of the neorealist school, his Toše Dabca. Izlagao je na otprilike 230 later works were more in the style of surrealism. In izložbi diljem svijeta te na 60-ak izložbi the depth of his art and the poetic cast of his motifs domestic and foreign art critics find a poetic and u zemlji i regiji, pri čemu je osvojio če- Čarobne krivulje, 1954. magical realism and see in his work the same spirit trdesetak različitih nagrada i priznanja. that imbues metaphysical painting.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 23 Izgubljena baština

Zbunjuje činjenica da su pregled Ližnjansko zvono u zvona južne Istre napisala dva cijenje- na istraživača s početka 20. stoljeća, Sc- hiavuzzi i Gnirs. Metropolitan muzeju Katalog zvona Schiavuzzija iz 1905. godine ne navodi ližnjansko zvono, dok Gnirs iz 1917. godine detaljno opisuje ližnjansko zvono. u New Yorku Liječnik i arheolog Bernar- do Schiavuzzi, rođen u Piranu Sa šturim informacijama krenula sam u 1. ožujka 1849., umro u Puli istraživanje o putu zvona od istarskog Ližnjana 27. travnja 1929., jedan je od osnivača i prvi ravnatelj do New Yorka. Sigurno je samo da je skinuto Gradskoga muzeja u Puli, sredinom 1915. nakon što je austrougarsko a poslije i Arheološkoga Ministarstvo rata 21. svibnja donijelo Naredbu muzeja Istre. U svom djelu “Leggende e sigle o rekviziciji metala za potrebe ratne industrije. sopra vecchie cam- pane del territorio di Pola”, Schiavuzzi Tekst: dr. sc. Alida Perkov metala “Patriotische ne spominje posto- Metallsammlung” na- janje ližnjanskoga ada je delegacija istarskih ređivali su rekvizicije zvona iz 1411. go- novinara i kulturnjaka svih metalnih pred- dine. prilikom posjeta New meta za vojne po- No, zato zvono Yorku 1989. godine slu- trebe. spominje povje- K čajno u Muzeju Metro- sničar, arheo- politan otkrila ližnjansko zvono iz 15. PODACI O log i konzer- stoljeća, odmah je postavljeno pitanje ZVONU vator Anton otkud zvono iz Ližnjana u New Yorku. Na temelju Gnirs (Ža- Tijekom Prvoga svjetskog rata au- tih ratnih od- tec, Češ- strougarski pravni akti o skupljanju luka otuđeno Zvono iz Ližnjana 1411. ka, 18. 1. je i zvono iz li- 1873. – Lo- žnjanske crkve. U ket, Češka, 10. Osijeku 1937. Ližnjanac Joso Defranče- 12. 1933.). U Pulu je došao 1899. i radio ski, hrvatski novinar, publicist i književ- kao profesor u njemačkoj gimnaziji. Od nik, daje tiskati biografsku knjigu “C. i 1912. do 1918. pokrajinski je konzerva- kr. ratni logori 1914. - 1918.”. Knjiga je tor za austrijsko primorje i Kranjsku te prvi cjelovit prikaz stradanja civila koje je 1917. godine izdao katalog vrijednih su tijekom Prvoga svjetskog rata au- umjetnina na tome zemljopisnom po- strougarske vlasti iz Južne Istre izgnale dručju pod nazivom “Alte und neue Kir- u sela u Mađarskoj, Moravskoj i Češkoj chenglocken”. U tom katalogu spominje te u logore u Austriji. Detaljno i emotiv- se ližnjansko zvono sa specificiranim dino opisuje grubo skidanje ližnjanskog menzijama, što je ključni dokaz o vla- zvona sredinom svibnja 1915. godine. sništvu i pripadanju zvona župi Ližnjan.

Nakon otkrića kako je otuđeno zvono dospjelo od Ližnjana do New Yorka, župa Ližnjan uz potporu Općine Ližnjan pokrenula je inicijativu za restituciju kulturnog dobra u Hrvatsku, odnosno da se zvono vrati tamo gdje pripada - u crkvu svetoga Martina u Ližnjanu. Mještani Ližnjana vjeruju u sretan ishod ove Crkva sv. Martina 1879. zanimljive priče.

24 MATICA kolovoz/rujan 2020. Nathaniel Spear Max Samassa Anton Gnirs

U cijelu priču upliće se i Max Sa- Na zvonu su jasni podaci da Krajem 1937. ili početkom 1938. godine massa, poduzetnik (Ljubljana, 7. trav- je 1411. godine izliveno u Ližnjanac Joso Defrančeski odlazi u Ar- nja 1862. - Beč, 30. lipnja 1945.), rođen poznatoj ljevaonici majstora gentinu na mjesto “referenta za štam- u poznatoj ljubljanskoj poduzetničkoj pu” Poslanstva Kraljevine Jugoslavije u obitelji. Godine 1892. preuzeo je ruko- Marka u Veneciji. Buenos Airesu. Ondje već od 17. veljače vođenje ljevaonicom zvona u Ljubljani, 1938. uređuje Našu slogu, “glasilo jugo- a 1900. proširio je poslovni odnos s tr- menzija i težine te velike kolekcionar- slovenskih iseljenika u državama Južne govačkom i vojnom mornaricom. Godi- ske vrijednosti bilo je moguće Samassi Amerike”. Riječ je o listu čija je svrha bila ne 1907. izgrađena je nova ljevaonica prebaciti u Austriju i postalo je poželj- da postane krovna tiskovina iseljenika iz metala u Ljubljani koja je udovoljavala no za prodaju, osobito za osobu čija je svih dijelova tadašnje Kraljevine u svim najsuvremenijim zahtjevima, kao i mala tvrtka završila u stečaju. državama Južne Amerike. željezna ljevaonica za specijalno lijeva- Prema jedinoj živućoj članici njegove uže nje, osobito bitna za ovu priču. Godine DONACIJA MUZEJU obitelji, Joso Defrančeski nestao je sre- 1908. Samassa je kupio još jednu lje- METROPOLITAN dinom 1970-ih, u vrijeme kada se u Ar- vaonicu zvona: Hilzer u mjestu Wiener U Austriji se Samassa susreće s Natha- gentini događa ono što je vojna hunta Neustadt, čime je njegova tvrtka posta- nielom Spearom, Jr. (Plymouth, Ohio, 29. eufemistički zvala Procesom nacionalne la lider u ovoj grani poslovanja u Habs- studenoga 1896. - New York, 5. siječnja reorganizacije, a što je poznatije pod na- burškoj monarhiji. Stupanjem na sna- 1988.), bogatim trgovcem namještajem, zivom Prljavi rat. gu Naredbe o prikupljanju metala, u arheologom i kolekcionarom antikvite- ljevaonicu Samassa počela su pristiza- ta, osobito zvona. Prema članku iz New ti zvona i drugi metalni proizvodi iz po- York Timesa od 4. travnja 1938., posje- metmuseum.org/art/collection/sear- dručja Istre, Dalmacije i Slovenije te su dovao je bogatu zbirku od 885 zvona iz ch/466064 također piše da je zvono da- taljeni za vojne potrebe. Tako se u lje- svih razdoblja. Godine 1978. napisao je rovao Metropolitan muzeju 1980. godi- vaonici našlo i ližnjansko zvono, koje je knjigu “Blago arheoloških zvona” (A Tre- ne kolekcionar Nathaniel Spear Jr., gdje u posljednji trenutak zbog svoje umjet- asury of Archaeological Bells, Hastings je registrirano pod brojem 1980.542. n ničke vrijednosti, zahvaljujući Gnirsu House: 1978.). (ovog puta u ulozi direktora konzerva- Spear je bio umjetnički kolekcionar, ENG Nathaniel Spear was a collector that later in torskog odjela), spašeno od taljenja. Po- ali je u kasnijem razdoblju često darivao life was wont to donate artefacts to museums; one četkom 1919. godine, kad je raspadom muzejima umjetničke predmete; stoga such bestowal typical of Spear was that of the Mas- ter Marcus church bell from Ližnjan he entrusted to Habsburške monarhije Slovenija ušla u je donacija ližnjanskoga zvona Metro- the Metropolitan Museum in 1980. When the full Kraljevinu SHS, Samassova ljevaonica politan muzeju 1980. godine bio jedan provenance of the misappropriated bell, cast in Ven- u Ljubljani otišla je u stečaj te je pripa- od uobičajenih poteza donatora Speara. ice in 1411—from Ližnjan in Istria County to New York by way of the Samassa Bell Foundry—was re- la Jadranskoj banci. Samassa se opre- Prema podacima autorice muzej- vealed, the parish in Ližnjan, with the support of the dijelio za boravak u Austriji te nastav- skoga kataloga Carmen Gomez-More- municipal government, launched an initiative to re- lja s radom u već spomenutom Wiener no, ližnjansko zvono teško je 59 kilogra- store this cultural property to Croatia and return it to its proper home, the church dedicated to St Mar- Neustadtu, gdje se 1931. počeo baviti i ma, visoko 58 centimetara i promjera tin in Ližnjan. The residents of Ližnjan are confident trgovinom. Ližnjansko zvono malih di- 42 centimetra. U katalogu https://www. that this fascinating story will have a happy epilogue.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 25 Obljetnice Glazba ne poznaje granice Josipa Čenića, jednog od osnivača nadaleko poznatih Dubrovačkih kavaljera, život je iz rodnoga Trstenog odveo u Beč. Ove godine bend slavi 35. godišnjicu svog postojanja, a Josip je postao i počasni član Hrvatskog centra u Beču u povodu svoga 60. rođendana.

Tekst: Josip Čenić

Dubrovniku je 1984. bio hit da bendovi imaju po dva vokalna solista od kojih nijedan nije ništa U svirao. Josip Čenić i Mar- ko Majkovica dolaze na ideju da uz Jo- sipovu gitaru i Markove klavijature uzmu još četvoricu glazbenika. Zami- sao je bila da se pokušaju pronaći so- lidni glazbenici koji uz to i pjevaju. I tako su se okupili Romano Jukas na bas gitari, Dubravko Bautović na klavijatura- ma, Matko Dišipulo na solo gitari, Mla- den Vučić za bubnjevima te Josip i Marko. U to doba razmišljalo se o imenu benda da bi konačnan naziv, prema ideji Feđe Šehovića, dubrovačkog pisca i pjesnika, bilo ime “Dubrovački kavaljeri”. Prvi angažman bio je 30. siječnja 1985. u hotelu “Teuta” u Risnu (Crna Gora), a već nakon par dana uslijedio je i prvi festivalski nastup na “Karneval festu” u Cavtatu, gdje su Kavaljeri nastu- pili s vlastitom kompozicijom “Maska”. Od travnja 1985. “Dubrovački kavaljeri” nastupaju na Atlasovu brodu “Am- basador”, koji plovi na kružnim putovanjima po Jadranu i Sredozemlju. Novi Josip Čenić sastav benda iskristalizirao se početkom listopada. Bas gitarist je Mišo Kesovija, bubnjar Mladen Špilj, a klavijaturist Igor premama svoga prvog materijala, koji ko rasformira bend pa sljedećih godina Merčep. Grupa intenzivno radi na prije sniman početkom 1986. u tada po- “Dubrovački kavaljeri” nastupaju kao duo znatome studiju “SIM” u Zagrebu. Na ža- (Josip i Marko). Prve probe grupe počele su lost, materijal nije nikada ugledao svje- Dobivaju ponudu od RTV Priština za početkom 1985. u hotelu Sumratin. tlost dana i nije nikada dan u prodaju. snimanje četrdesetminutnoga novogo- Grupa se prijavljuje na festival “Uskrs dišnjeg programa u Peći. Vježbalo se svakog dana po 12 fest” 1986. u Zagrebu, gdje osvaja prvo Redaju se nastupi na reprezentativ- sati i već nakon dvadesetak dana mjesto s pjesmom “Molitva grešnika”. nim mjestima u Austriji, primjerice na Ljetnu sezonu grupa radi na novo- poznatom “Balu gradišćanskih Hrvata”; uslijedila je prva svirka u hotelu otvorenoj terasi “Vrtova sunca” u Oraš- na manifestaciji “Snaga manjina” u po- “Park” u Dubrovniku. cu pokraj Dubrovnika, a najesen Mar- znatom klubu “Roter Engel”, kao prvi

26 MATICA kolovoz/rujan 2020. Hrvati koji su dobili šansu za nastup u tom lokalu. Godine 1988. potporu Ka- valjerima pruža Josipov rođak Stipe Za- radić, inače jedan od najboljih klavijaturista i producenata u to doba u Austriji. Stipe ih upoznaje s Frenkijem Bareličem, menadžerom i glazbenikom iz Gradišća, koji angažira Kavaljere za mnogobrojne nastupe po cijeloj Austriji. Josip piše pjesmu “Kada su zaspa- le rose”, koju snimaju s Meri Cetinić u splitskom studiju. Na tekst Paole Dražić-Zekić nastaje pjesma “Tajnovita dama” koju Kavaljeri šalju na “Karneval Fest”, ali je cavtatski žiri zbog nepoznatih razloga ne uzima. Na nagovor Akila Kocija iz RTV Prišti- ne, Marko pjesmu šalje na festival “Pri- zrenski ljiljan”, gdje osvaja prvo mjesto. Snimaju se spotovi za RTV Priština i Josip Čenić postao je počasni član Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču prvi put za austrijski ORF. Krajem 1988. “Dubrovački kavaljeri” definitivno se sele Na doček Nove 1988. godine dolaze “Dubrovački kavaljeri” prvi put u Beč, gdje i danas žive. svirati u bečki “Restaurant Don Giovanni”. Upoznavanjem velikog PRESELJENJE U BEČ broja hrvatskih ugostitelja i poslovnih ljudi te gradišćanskih Hrvata Početkom Domovinskog rata Josip i Marko žele se vratiti u Hrvatsku, ali im počinje se razmišljati o životu između Dubrovnika i Beča. Zamisao je se daje do znanja da su potrebniji vani. bila da se zime provode u Beču, a ljeta u Dubrovniku. Organiziraju se dobrotvorni koncerti, nastupi na manifestacijama “Nachbar in torij i seli se u Zagreb, a nakon godinu uz svetkovinu i festu moliških Hrvata i Not”, skupljanje pomoći, lijekova. Mar- dana putovanja na relaciji Zagreb – Beč, promociju njihova pravopisa i rječnika. ko tijekom rata prevozi kamionom po- odlazi 1999. iz benda i na njegovo mje- Ponovno izmjene u bendu: Dino Ra- moć iz Austrije po cijeloj Hrvatskoj. Josip sto dolazi Martina Mazanik. šidbegović završava studije i vraća se u piše pjesmu “Jedna je Hrvatska”, koju na Nakon puno godina “Dubrovački ka- rodno Sarajevo, a na njegovo mjesto do- “Splitskom festivalu” izvodi Vera Svobo- valjeri” 2002. održavaju dva koncerta u lazi čovjek iz prve postave Kavaljera, gi- da, a pjeva se po cijelome svijetu. svome rodnom Dubrovniku, uz pomoć tarist Matko Dišipulo, u Austriji poznat Marko je već pomalo zasićen svir- Maje Mozare i Hrvatske matice iseljeni- kao američki rock-izvođač Matt Domain. kom u dvojicu, a zajedno s gradišćan- ka - Dubrovnik. Uz pomoć Hrvatsko-gradišćansko- skim Hrvatima bori se da se tradicio- Priređuju koncert i u Dobroti, za Hr- ga kulturnog društva Beč, Matice hr- nalnom balu u “Park Hotel Schönbrunn” vate u Boki kotorskoj. vatskih iseljenika - Dubrovnik te Pogla- vrati stari sjaj. Tako se uz dogovor s or- Odmah u novoj 2003. godini po- varstva grada Dubrovnika priređena su ganizatorom realizirala ideja da na slje- novno novost u grupi: Marko na mje- dva nastupa u povodu dvadeset godi- dećem balu u velikoj dvorani nastupe sto klavijaturista dovodi vrsnog klavi- na postojanja. Prvi koncert i zabava u “Dubrovački kavaljeri”. Josip i Marko po- rista Dina Rešidbegovića, dok Tina uz Beču održani su 3. prosinca, a drugi u novno skupljaju bend te u rujnu 1994. flaute i udaraljke dobiva svoj dio pje- tvrđavi “Revelin” u rodnome Dubrovni- počinju pripreme i probe u novom sa- vačkog programa. U ovom sastavu Ka- ku 10. prosinca 2005. godine. stavu. Uz Josipa i Marka u bendu su bli- valjeri imaju početkom 2003. veliki broj I tako, da više ne nabrajamo, traje- zanci Slomo; bas gitarist Zoran i bubnjar nastupa na balskoj sezoni u Beču i Au- mo 35 godina! n Goran, Milo Krilanović na klavijatura- striji te također prvi put nastupaju na ma i Siniša Štork na gitari. Prvi nastup već tradicionalnom “Hrvatskom balu” u ENG Josip Čenić is one of the founders of the cele- grupe bio je 21. siječnja 1995. na “Balu “Hübner Salonu”. brated Dubrovački Kavaljeri ensemble. A native of gradišćanskih Hrvata”. Redaju se svirke Jedan vrlo zapažen nastup, opet u the village of Trsteno, he is now a resident of the Aus- po Austriji i Njemačkoj i u tom sastavu organizaciji Maje Mozare i Hrvatske ma- trian capital of Vienna. This year the band is celebrating its 35th anniversary and Josip has been awarded bend ostaje do 1997. godine. tice iseljenika iz Dubrovnika, bio je u an honorary membership of the Croatian Centre in Milo Krilanović završava Konzerva- mjestu Mundimitru u pokrajini Molise, Vienna on the occasion of his 60th birthday.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 27 Povijesna razmišljanja o otoku Šolti

Život na rubu

Šolta uživa sve prednosti i mane svoga rubnog položaja. Biti na rubu znači biti manje izložen pogledima, pa tako i onima neprijateljskih namjera. Tu prednost Šolte iskoristili su kako bjegunci pred barbarima iz antičke Salone, tako kasnije i izbjeglice pred Turcima.

Piše: Marin Knezović je naziv za nedozrelu smokvu. U oko- rac iznad uvale Senjska, na južnoj strani lici Donjeg Sela, na Rogaču u predjelu otoka, čiji su ostaci još vidljivi. olta je bila sigurno mje- Banje, Gornjem Selu (Starine) i u neču- Kraj antičkog razdoblja znači i veliku sto već u pretpovijesno jamskoj uvalici Piškeri rimski car Dio- promjenu otočnog stanovništva. Prem- doba, o čemu svjedoče klecijan imao je svoj ribnjak 295. godi- da kroničar srednjovjekovnog Splita, mnogobrojne gradine ne, čiji se ostaci danas samo naziru pod Toma Arhiđakon priča o Šolti kao zaklo- Š opasane koncentričnim morem. No, prve legende su povezane nu romanskog stanovništva pred bar- bedemima građenim tehnikom suho- s Ilirima, čija je kraljica Teuta imala dvo- barima, a otočno nazivlje svjedoči kako zida. Čini se da su malobrojni stanov- je Šolta rano slavenizirana, pohrvaćena. nici iz razdoblja neolita živjeli u velikim Ako se želi doći do pravih Srednjovjekovna Šolta nepovjerljiva gripinama, čiji su ostaci do danas saču- rubnih područja najvećega je prema moru i obali. Njezina su nase- vani. I zemljopisni termin gripina saču- lja skrivena u unutrašnjosti oko dugač- van je na Šolti u značenju “gomila”. Tu dalmatinskoga grada Splita, koga plodnog polja. Napadi gusara, pobi se drevno stanovništvo sa svojim ov- treba krenuti preko mora i put onoga omiškog kneza Osora u lipnju cama i kozama stisnulo čekajući prola- 1240. godine kada su gusari zapalili cr- zak nevolje. Čak i u mirnim razdobljima doći do otoka Šolte. kvu sv. Stjepana u Grohotama, pokazi- Šolta je bila utočište. O ovom otoku, kao Na drugoj strani rubnost vali su kako je strah od mora i posebno duhovnom utočištu kasne antike, svje- znači i život mimo glavnih onog što s mora dolazi bio utemeljen. doče mnogobrojne ranokršćanske cr- Srednji vijek je i početak uske veze kve nastale u ozračju obližnjega veliko- gospodarskih i kulturnih Splita i Šolte, veze koja je bila kao i sva- ga salonitanskoga vjerskog središta. tokova. Tu obično neželjenu ka dugotrajna veza, često napeta, nerav- nopravna, no u konačnici teško raski- DUHOVNO UTOČIŠTE poziciju jasno određuje diva. Poznato je da u X. ili XI. stoljeću Otok Šoltu u antici prvi spominje grčki tradicionalno, podsmješljivo splitska općina ustupa posjede bene- geograf Pseudoskilaks (IV. st. pr. n.e.) diktincima na ovom otoku. Oni su u pod nazivom Ὀλύντα (Olynta), a rimski splitsko “prokletstvo”: tim i kasnijim stoljećima sagradili na pisci kao Solenta. Značenje imena bio “Dabogda te Šolta dopala!” Šolti nekoliko sakralnih i samostanskih

28 MATICA kolovoz/rujan 2020. R A N S K I O T O JA D C I Šolta Pred Šoltom je bila sjajna prema gordom gradu manje vrijedno. nih kolona na imanju plemića Marchi budućnost, no 1962. pripala je Split iz Šolte nastoji izvući što više, a početkom XVIII. stoljeća, Stomorska u uvrijeđeni Šoltani nastoje mu dati što XVII. stoljeću od doseljenog roda Buči- Općini Split te je pritom opet manje. Tako će se stoljećima splitski ća, koji su se naselili kao brodograditelji došlo do stagnacije otoka. pobirači prinosa i šoltanski težaci igra- iz Hvara i Novakovića iz Tugara, a došli ti igre mačke i miša. Predgrađa su dio su kao koloni na posjede filipina koji su Nakon Domovinskog rata identiteta svakoga grada. To posebno također imali velike i prostrane posjede Šolta opet ima svoju općinu sa vrijedi za Split. Poluseoska naselja, oko na otoku (usp. toponim Filipinsko). Gor- zidina Dioklecijanove palače, Veli Varoš, nja Krušica naseljena je u drugoj polovi- sjedištem u Grohotama. Dobri, Manuš i Lučac, više su odredila ci XVIII. stoljeća, dok se luka Rogač po- karakter grada i njegovih stanovnika činje naseljavati početkom XIX. stoljeća. zdanja, koja su ostavila trag u imenima: nego urbanim potrebama prilagođe- Stomorin pokraj G. Sela, Supetar u Ne- ne ruševine carskih odaja. PREDGRAĐE SPLITA čujmu te Stipanska na istoimenome Stalne provale Turaka u XVI. st. pri- Krajem srednjeg vijeka otok počinje otočiću. Najvažniji je, čini se, bio samo- silili su stanovništvo, mahom iz splitske moru pružati svoja ticala. Pri tome je stan u Stomorini, a svi su potpadali pod i trogirske zagore, da potraže utočište krajnje oprezan. Kuća na obali može biti benediktinski samostan sv. Stjepana u na Šolti. Tada su nastali Gornje Poje i mjesto stanovanja, središte gospodar- Splitu. Početkom XV. stoljeća benedik- zaseoci pokraj Sv. Jele, u Studencu i Du- skih aktivnosti, ali je ponajprije utvrda. tinci su nestali s otoka. gotinji. Raseljavanjem tih zaselaka na- Konačno, nikada se nije znalo kada bi Šolta, premda navodno siromašna, stalo je današnje Donje Selo. Srednje mogli navaliti ulcinjski gusari. To ipak ne nosi Splitu žito, vino, ulje, stoku. To je Selo osnovali su stanovnici susjednih znači kako i sami stanovnici Šolte nisu doslovno otok meda, posebno onog Grohota. Primorska naselja mnogo su bili skloni izvlačenju koristi od morskih cvata ružmarina. Tu nije kraj šoltanskih mlađa. Maslinica je nastala od naselje- pljački. Tako su Šoltani bili revni poma- darova. Tu je i drvo, a posebno vapno. gači senjskih uskoka. Doba pomorskih Mnogobrojne vapnarice bez prestanka Šoltanski iseljenici nisu samo predatora završava tek početkom 19. st. gore kako bi dale potrebno vezivo split- sudjelovali u otkupu otočnog Stvari na Šolti sporo se mijenjaju, no skoj gotici, renesansi i baroku. Konačno, u doba austrijske vlasti ipak se pokre- Šolta Splićanima predstavlja skrovište zemljišta, nego na Šolti grade ću. U prvoj polovici 19. st. svijet je pre- od životnih potresa i dnevnog jadanja, i školske zgrade, cisterne i sl. poznao neobično obilježje jedne dal- kao u slučaju Marka Marulića. matinske biljke, dalmatinskog buhača. Kako to obično biva u odnosu pre- Svi dalmatinski otoci dijele Pokazalo se da cvjetni buhačev prah ma onima od kojih imamo najviše ko- iskustvo iseljavanja, no u ubija 75% poznatih kukaca. Taj prirodni risti, Split se prema Šolti odnosio kao insekticid stekao je veliku popularnost prema nečemu što mu je dano “na vo- slučaju Šolte ono je u jednom diljem svijeta, a Šolta je postala njegov lju”, nečemu što je doduše korisno, ali trenutku postalo drastično. važan proizvođač. Golemo habsbur-

MATICA kolovoz/rujan 2020. 29 R A N S K I O T O JA D C I Šolta ško carstvo potencijalno je veliko trži- šte za dalmatinska vina, pa tako i ona šoltanska. Konačno, Šolta je dom sorte grožđa Dobričić, zajedničkog pretka Plavca malog i kalifornijskog Zinfande- la. Neuspjela politika približavanja Au- stro-Ugarske Italiji, koja je otvorila vrata dvojne monarhije jeftinim talijanskim vinima, skupo je koštala dalmatinske vinogradare, pa tako i one šoltanske. S time povezano gospodarsko propada- nje otoka potaknulo je, kao i u ostatku Dalmacije, masovno iseljavanje u prekomorske krajeve. U slučaju Šolte bolest vinove loze, fi- loksera, nije bila jedini razlog iseljavanja. Šoltani su nastojali u dalekim krajevima steći novac kojim bi se oslobodili feu- dalne ovisnosti o gradu Splitu, točnije od njega otkupili zemljište svog otoka. Godine 1905. Šoltani i Split sklopili su ugovor o prodaji 5.000 hektara otočnog zemljišta otočanima. Unatoč tome, još postavljena 1952. – izgradile su se ce- površnim pokušajima industrijalizaci- dugo vremena Šoltani nisu zaboravlja- ste, otok je započeo s elektrifikacijom, je. Na kraju, biti na periferiji ne znači li nasilja splitskih utjerivača davanja za izgrađene su škola i zdravstvena jedi- nešto nužno loše. Iz nje se vide mno- zemljište – tzv. sagunara. nica, kupljena su dva autobusa u svr- ge stvari koje je nemoguće sagledati iz Za vrijeme Drugog svjetskog rata, hu povezivanja svih mjesta na otoku. središta. Često se tu naziru pojave koje pred prodiranjem Nijemaca u razdoblju Nakon 1953. osnovane su dvije tvrtke, su zapravo jedine zaista važne kao što poslije kapitulacije Italije, ovaj antifaši- prva koja je upravljala s više smještaj- su unutarnji mir i uravnotežen suživot stički otok gotovo su posve napustili nih kapaciteta nego što ih je danas na s okolišem. Takve se stvari u 21. sto- njegovi stanovnici. Šolta je neko vrije- otoku i druga, “Jugoplastika”, u to vrije- ljeću osobito cijene, a toga Šolta ima me bila potpuno prazna, otok je napu- me jedna od najvećih tvornica u bivšoj u obilju. n stilo 1.800 ljudi i otišlo u izbjeglištvo u Jugoslaviji za proizvodnju igračaka. Na kamp u El Shattu u Egiptu. Godine 1946. Šolti je imala tvornicu koja je zapošlja- ENG Šolta has been a safe haven as far back as the stanovništvo se počelo vraćati na otok i vala većinu lokalnog stanovništva. prehistoric period, as borne out by the many hillfort settlements encircled with concentric drystone walls. ulagani su veliki napori da se život vra- Svoj rubni položaj Šolta zadržava i The first mention of the island we know of is from the ti u normalu. Općina Šolta opet je us- poslije Drugog svjetskog rata unatoč antique period: a fourth century BCE Greek geogra- phy by Pseudo-Skylax mentions it as Ὀλύντα (Olyn- ta), and it is referred to by the Romans as Solenta. The name denotes an unripe fig. In the sixteenth century frequent incursions by the Turks saw the residents of the hinterland facing Split and Trogir seek refuge on the island. The medieval period in general saw the first strong links set up between Split on the mainland and Šolta. In the first half of the nineteenth century the world learned of the properties of a local plant, the Dalmatian or pyrethrum daisy, known locally as buhač. It turned out that the extracted pow- der of this flower was lethal to 75 per cent of known insects. This natural insecticide gained massive pop- ularity around the world and Šolta was a major pro- ducer. The massive empire controlled by the Habsburgs was a potentially huge market for wines made in the Dalmatia region, including those of Šolta, the home of the Dobričić grape variety, the ancestor of both the southern Croatian Plavac Mali and Californian Zinfandel varieties. During the Second World War, in the period after fascist Italy had capitulated, almost the entire robustly antifascist population of the island fled in the face of advancing German forces. A municipal administration was revived in 1952.

30 MATICA kolovoz/rujan 2020. Osobitosti otoka Šolte

Izvor: TZ Šolta Baština i sadašnjost orta grožđa “Dobričić” stara je vinska sorta koja je po mnogim odlikama je- autentičnih otočnih dinstvena u Dalmaciji i S dozrijeva samo na Šolti. Znalci su potvrdili da je to roditeljska sorta “Plavca malog”, jedne od najpo- raznolikosti znatijih hrvatskih sorti vina. Boja vina je iznimno tamnocrvena s Vino, ulje i med, tri poznata pojma vezana uz civilizacijski ljubičastim odsjajem. Sorta se na otoku razvoj čovječanstva, na Šolti pokazuju samo sebi uzgaja od antičkih vremena, no širenje se pospješilo njezinom revitalizacijom svojstveno lice. 2005. Nakon što je gotovo u potpunosti nestala, investicijom i trudom Općine Šolta potaknut je razvoj sorte i nekoliko obitelji posvetilo se proizvodnji vr- hunskog vina u ograničenim količinama.

ŠOLTANSKI MED – MED OD SAMONIKLOG RUŽMARINA Med sa Šolte od samoniklog ružmarina, lokalno zvan Olintio, cijeni se od antič- kih vremena. Činjenica da je pčelarstvo i proizvodnja meda jedna od najstarijih šoltanskih tradicija dokazana je osnivanjem prve pčelarske zadruge na Šolti još 1875. godine. Za vrijeme francuske vla- davine posebno povjerenstvo koje se bavilo evaluacijom meda potvrdilo je kvalitetu šoltanskog meda kao najbo- lovina stabala je kultivirana i njihov pri- be Europske komisije naziv Šoltansko ljeg ne samo na ovim prostorima, nego nos se koristi za proizvodnju ulja. maslinovo ulje upisuje se u registar za- u cijeloj Europi! Postoje dvije sorte maslina na Šol- štićenih oznaka izvornosti i zaštićenih Nakon što je šoltanski med osvo- ti – Levatinka i Oblica. Oblica je bila pri- oznaka zemljopisnog podrijetla. Masli- jio medalju u Bratislavi, spomenut je hvaćena i raširena na Šolti do sredine novo ulje koje proizvodi udruga Zlatna i u talijanskom časopisu Unita Catoli- 20. stoljeća. Tada su stručnjaci počeli Šoltanka nagrađeno je zlatnim meda- ca te nakon Drugog svjetskog rata u poticati uzgoj izvorne šoltanske sorte ljama za kvalitetu na natjecanju u New knjizi “Il Miele”, objavljenoj u Italiji, na- Levatinka, još zvane i Šoltanka, kojoj je Yorku 2017. godine, a na istom natje- glašeno je kako je šoltanski med zbog potrebno navodnjeno tlo te se danas canju 2019. i 2020. godine dobilo je na- svojih kvaliteta jedan od triju najboljih može naći samo u južnoj Dalmaciji, ve- gradu “Best in class” kao najbolje eko- vrsta na svijetu. ćinom na Šolti. loško, monosortno, medium maslinovo Maslinarstvo je vrlo brzo postalo ulje na svijetu. n MASLINE I MASLINOVO ULJE – popularno na Šolti ne samo za lokal- ENG The Dobričić wine grape is an ancient grape OBLICA I LEVATINKA – AUTENTIČNE no stanovništvo, već i za vlasnike kuća variety of the southern Dalmatia region, grown only SORTE OD KOJIH SE DOBIVA za odmor, koji uživaju u bavljenju tom on the island of Šolta with many unique character- “TEKUĆE ZLATO” granom poljoprivrede. istics. It has been grown since antiquity. Another local product of Šolta, honey derived from the local Za razliku od drugih mjesta gdje se ma- I nije samo naziv “tekuće zlato” sa wild rosemary and known locally as Olintio, has also slinici nalaze na velikim površinama i Šolte, već iz godine u godinu šoltansko been celebrated since antiquity. That honey making masline se beru strojevima, na Šolti se ulje na nacionalnoj razini i međunarod- and beekeeping are one of the oldest living traditions on this Croatian island is evident from the fact berba maslina obavlja ručno svake go- noj razini osvaja zlatne medalje kao naj- that the first beekeeping association was set up here dine početkom studenoga, u idiličnim bolje ulje. Šoltansko maslinovo ulje svo- back in 1875. The olive oil made on Šolta is also malim obiteljskim maslinicima, razasu- jom vrsnošću i posebnošću priznato je known for its excellence and distinct qualities, rec- ognised by the European Commission. This year it tima na više lokacija. Na Šolti ima oko od Europske komisije. Nakon procedu- won a global best in class award as an ecological, 100.000 stabala maslina, no samo pore na europskoj razini, objavom ured- monovarietal, medium intensity olive oil.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 31 Društveno-povijesne zanimljivosti

Dani Eugena Buktenice 2019 - Park dvorca Martinis Marchi Maslinica Otok bez grada Za razliku od susjednih dalmatinskih otoka, Šolta je svoja starija naselja razmjestila po unutrašnjosti otoka uz prisojne rubove plodnoga polja, zaklonjena pogledu s mora, kojim su u prošlosti krstarile otočanima nepoćudne lađe, najčešće gusarske. Stanovnici Šolte kažu za sebe Soltdhanin, Šoltđanka i u množini Šoltanani. Upravo migracije stanovništva na Šoltu u posljednja četiri stoljeća lako mogu objasniti šaroliku sliku šoltanskih govora.

Izvor: TZ Šolta

ršćanstvo se počinje širi- ti na otoku početkom 4. st., o čemu svjedoče ostaci bazilike i sarkofa- K ga do crkve sv. Stjepana u Grohotama, najvećem i najvažnijem selu, kako tijekom povijesti tako i danas. U doba nastanka starokršćanske bazilike u Grohotama u ovim je krajevima tekao živ proces kristijanizacije pod bizantskim vrhovništvom i pod pa- tronatom solinskoga crkvenog sjedišta. Ta starokršćanska grohotska crkva nalazi se na predjelu Mirje (od lat. murus - zid), koji svojim arheološkim sadržajem upućuje na nekadašnje romansko-hr- Grohote, Šolta vatsko zajedništvo, kao i ime toga pre-

32 MATICA kolovoz/rujan 2020. djela svojim fonetskim prilagodbama /u > y > i/. Istraživanja su pokazala da je riječ o većoj, jednobrodnoj starokr- šćanskoj bazilici longitudinalnog tlocrta s kasnije pridodanim narteksom na zapadnoj strani i aneksima uz sjeverni i južni vanjski zid bazilike. Kada su 614. god. Avari opustošili Salonu, glavni grad provincije Dalmacije, stanovnici su prebjegli na Šoltu, koja je bila najbliže i sigurno utočište. Dolaskom Hrvata koji otok nazivaju Sulet ostvarena je biološka, jezična i konfesijska simbioza sa starosjediocima. Dio zajedničkoga romansko-hrvatskog prožimanja ogleda se u starijoj šoltan- Procesija na Veliku Gospu skoj toponimiji. Prve kule za obranu izgrađene su na otoku u 15. stoljeću za vrijeme mle- Tijekom posljednjih stoljeća naila- nu konotaciju i ustroj. Prestaju s djelo- tačkih borbi protiv Turaka. Jedna takva zimo na prva zabilježena udruženja vanjem krajem Drugoga svjetskog rata kula u Grohotama je obnovljena te da- stanovništva otoka Šolte, poznata kao kada su Šoltani iseljeni s otoka zbog nje- nas postoji kao administrativno sredi- bratovštine. Bratovštine su bile udru- mačke okupacije. Nakon povratka sta- šte Općine Šolta. ge stanovništva vezane uza župu kojoj novništva krenula je i obnova otoka, no su pripadali. U sačuvanom pravilniku iz zbog tadašnjeg režima marginalizirana UDRUGE SLJEDNICE BRATOVŠTINA 1561. postojala je najveća otočna Bra- je nekadašnja uloga crkve i bratovštine Osvrnemo li se na pisane izvore veza- tovština sv. Stjepana, koja je djelovala nisu postojale kao takve. Krajem deve- ne uz stanovništvo otoka Šolte do da- u Grohotama, a uz nju su zabilježene desetih godina prošlog stoljeća, nakon nas, uvidjet ćemo kako su Šoltani ima- još četiri. Dva stoljeća kasnije spomi- donošenja Zakona o udrugama, bratov- li potrebu za zajedništvom od davnina nje se Bratovština sv. Ivana Krstitelja štine su registrirane kao udruge, no nji- do danas, uviđajući i osjećajući važnost u Gornjem Selu i bratovštine u ostalim hovo djelovanje i ustroj nemaju puno suradnje i međusobne interakcije. Vje- mjestima. Uloga tadašnjih bratovština, zajedničkog s ondašnjim župnim bra- rojatno je potreba za udruživanjem na- strukturom sličnih današnjim udruga- tovštinama. Danas se uglavnom bave stala zbog života u specifičnoj sredini jer ma, ogledala se u uzdržavanju crkve, rješavanjem vlasničkih odnosa posje- na škrtoj otočnoj zemlji jedino su udru- bratske imovine, vjerskom i moralnom da koji su nekada bili u vlasništvu sta- ženi, živeći zajedno, surađujući, družeći odgoju te skrbi za članove bratovština. rih bratovština, štujući i dalje svoje za- se i podupirući mogli opstati. Bratovštine su imale ponajprije društve- štitnike i organizirajući u duhu tradicije pučke fešte te njegujući stare pučke i vjerske običaje. Najstarija udruga na otoku djeluje unazad gotovo 100 godina. ŠGZ Olinta okuplja gotovo cijelo stoljeće otočane, popularno zvane glazbari, koji su neizo- stavni dio života Šoltana za vrijeme kulturnih ljeta, pogreba, praznika. Na Šolti djeluje od daleke 1922. godine i Lovačka udruga Šolta, od 1974. Dobrovoljno vatrogasno društvo Šol- ta, okupljajući veliki broj volontera, a od sedamdesetih u šoltanskim mjestima uz more djeluju, potaknuta dugom pomorsko-ribolovnom tradicijom i odr- žavanjem reda u lučicama, sportsko-ri- bolovna društva. Od 1998. do danas djeluje KUD Šolta koji njeguje folklor- Koncert ne običaje i tradiciju otoka.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 33 Godine 1960. knjižnica biva zatvo- Eugen jer mu je otac pet godina plovio rena zbog pomanjkanja stručnog kana brodu Princ Eugen. U rodnim Gro- dra i financijskih sredstava. No, šoltan- hotama završio je šestogodišnju puč- ski kulturni entuzijasti iniciraju obnovu ku školu. Zajedno s majkom i sestrom rada knjižnice, fond je polako rastao, Marijom Terezom živio je u zajednici s prostor postao omiljeno okupljalište, obiteljima svojih stričeva, Antona i Ši- a širina djelovanja ogledala se i u radu muna, koji su se bavili zemljoradnjom i s turistima. Godine 1965. ima više od ribarenjem. Otac mu je dosta vremena 1.000 jedinica. Sedamdesetih je zatvo- proveo u Argentini i po svijetu, a nakon rena, a 1981. započinje njezino konti- povratka iz Argentine zaposlio se u Du- nuirano djelovanje. brovniku, gdje je i umro 1936. godine. Manifestacija Šoltansko kulturno lje- Životni suputnici bili su mu motika i to održava se u svim mjestima otoka, a veslo, a gajeta Argentina koju mu je otac osmišljena je s ciljem unapređenja tu- kupio nakon povratka iz Argentine po- rističke i kulturne ponude. stala mu je drugi dom. U djetinjstvu i Podravska Pisanica od srca, Grohote u mladosti bio je povučen i dobroću- IZVORNA KULTURNO-UMJETNIČKA dan, potpuno različit od ostale grohot- BAŠTINA ske djece i mladeži. Jedne godine, prije Ističe se i Udruga Rusmarin koja Šolta je ishodište dalmatinske naivne II. svjetskog rata, Đenko je pomno pro- djeluje više od dvadeset godina svo- umjetnosti prema liku i djelu Eugena matrao poljskog turista-slikara i napa- jim humanitarnim i kulturno-zabavnim Buktenice Đenka, njezinu začetniku i jao se čarolijom njegovih boja. No, spo- programom njegujući otočnu tradiciju, najznačajnijem predstavniku na cije- menuti rat priredio mu je, jednako kao Amatersko kazalište Sulet, Udruga Šol- lom Sredozemlju. On je stvarao para- i ostalim Šoltanima, velike nevolje. Mo- ta art i Šoltanski trudi. lelno s glasovitim umjetnicima hlebin- rao je napustiti rodni prag. Nijemci ga Osim u udrugama, koje okupljaju ske i podravske naive druge generacije s mnogim Šoltanima krcaju u “vagone otočnu zajednicu, i bratovštinama koje te u hrvatskoj naivnoj umjetnosti osta- smrti”. Sretne okolnosti i zauzeće Šol- su okupljale stoljećima otočane, knjižni- vio neizbrisiv trag. Predsjednik RH Fra- tana u ondašnjoj “vlasti” zadržale su ga ca kao centar društvenog života i cen- njo Tuđman postumno ga je odlikovao u Zagrebu, gdje je prebolio tifus i doče- tar kulture i informiranja okuplja sta- Redom Danice hrvatske s likom Mar- kao kraj rata. novništvo. ka Marulića. Nakon povratka na Šoltu 1946. po- Nastanak narodne knjižnice na Šol- Eugen Buktenica Đenko rođen je čeo je slikati. Najprije olovkom pa tušem ti vezan je uz tradiciju otvaranja narod- u Grohotama 26. 11. 1914. godine, od i vodenim bojama. Eugenovo zanima- nih čitaonica u mjestima na otoku na- majke Antice rođene Gomoić (umrla nje za slikarstvo zapazio je Filip Dobro- kon osnutka Općine Šolta 1952. Bila su 1934.) i oca Josipa. Kršten je imenom šević iz Donjeg Sela, polaznik umjetničke to mjesta okupljanja domicilnog stanov- ništva s ciljem opismenjavanja, eduka- cije, informiranja i zabave. Čitaonica u Grohotama bila je jedina čitaonica koja je nabavljala i posuđivala knjige. Iz njezina skromnog fonda nastao je temelj buduće knjižnice. Trudom nekoliko pojedinaca koji su bili zaljubljeni u knjigu, a na prijedlog Kulturno-prosvjetnog vi- jeća 1957., osnovana je Narodna knjiž- nica i čitaonica koja se nalazila u Domu kulture u Grohotama. Bila je smješte- na u maloj prostoriji koja je služila kao komunikacija između dviju prostorija – društvene i one namijenjene ŠGZ-u Olin- ta. Društveni prostor korišten je za potrebe čitaonice koja je nudila novine i nekoliko časopisa. U tom prostoru igra- le su se društvene igre, pratio TV-program s prvog prijamnika na otoku, ak- Knjižnica Grohote tivno pratio tisak.

34 MATICA kolovoz/rujan 2020. R A N S K I O T O JA D C I Šolta škole. Povezao ga je sa svojim profeso- rom Antom Kaštelančićem, koji mu daje prve poduke. Eugen je svladao slikarsku tehniku “ulja”. Stric Jerolim iz Amerike opskrbljuje ga uljanim bojama i prvim platnima. U selu nije više samo pose- ban i povučen, sad je i čudak, za mje- štane, prijatelje i rodbinu. No, Eugen se znao nositi s malomišćanskim menta- litetom i neslaganjem rodbine. Kad su stričevi radili, i on je radio, no kad su se stričevi odmarali, on je slikao. Njegova posebnost u načinu življe- nja postaje posebnost i njegova slikar- skog sloga. Uz pomoć Seljačke sloge put ga opet vodi u Zagreb gdje upoznaje elitu hrvatske naive: Ivana Gene- ralića, Rabuzina, Bahuneka... Druženje s već afirmiranim slikarima naive nije utjecalo na njegov likovni izričaj. Od mnogobrojnih opasnosti zanata iskre- Ribari nose dupina - Eugen Buktenica, ulje-platno, 1982. nost i nevinost čuvale su njega i njegov dar čudesnim ogrtačem kojemu ništa, ni u vremenu ni u prostoru, nije moglo je lijepo rekao don Bezić, autorovu is- radnji s lokalnom samoupravom, srod- naškoditi. Eugena, čudaka, sad prihva- tinsku bezazlenost. nim ustanovama, udrugama i pojedinci- ćaju svi, mještani i rodbina. Svi mu se Njegov rad nastavio je nećak Vicko ma organizira izložbe, likovne kolonije, dive jer je postao poslanik svoga roda Buktenica. Poštujući Eugenovu želju koji kreativne radionice Mala škola naive i svoga škoja. mu oporučno ostavlja svoje slike, gradi i godišnju manifestaciju Dani Eugena Slikajući pedesetak godina more i Spomen dom Eugenu i Galeriju sa stal- Buktenice, kojoj se pridružuju i aktual- cvijeće, do svoje smrti 1997., motive nim postavom djela obojice umjetnika ni hlebinski umjetnici, članovi Udruge koje je najviše volio prema vlastitim ri- 2007. godine u Grohotama. Pet godina hlebinskih slikara i kipara naive. ječima, bez većih kvalitativnih oscilacija kasnije Vicko Buktenica osniva i Likovnu Ta je suradnja blisko spojila dvije i morfoloških pomaka, potvrđuje kako udrugu koja nosi Eugenovo ime. U su- regije koje zajedno ispisuju povijest hrvatske naivne umjetnosti na svim razinama. Tako su Općina Šolta i Općina Hlebine prošle godine potpisale Akt o prijateljstvu, a uoči Uskrsa 2019. Kopriv- ničko-križevačka županija i njezina turi- stička zajednica darovale su otoku Šolti podravsku Pisanicu od srca kao potporu zajedničkim projektima i stvaranju tematske kulturne rute Putovima naive u Hrvata. n

ENG Unlike neighbouring islands in the southern Croatian region of Dalmatia, Šolta established its older settlements in the interior of the island along the sun-drenched slopes, hidden from the waters once plied by unwelcome ships, often manned by pirates. In recent centuries they locals established their own fraternities. The island is also a home of naïve art in Dalmatia, whose progenitor and most celebrated figure of the form across the breadth of the Mediterranean was painter Eugen Buktenica Đenko. His work was contemporaneous to that of the famed artists of the Hlebina and Podravina naïve Galerija Buktenica, Grohote art groups of the second generation and left a major mark in this art form.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 35 Endemi u Hrvatskoj Vrt samoniklih divota Šolta se ubraja u srednjodalmatinske otoke koji pripadaju tzv. hvarskom smjeru pružanja (zapad - istok). Zahvaljujući svojim prirodnim karakteristikama ovaj otok je pravi mali biser Splitsko-dalmatinske županije, bogat florom i faunom. Oduvijek se smatrao “sjenom” Splita, a simbol otoka je sova koju Šoltani zovu “čuvita”.

Tekst: Darko Mihelj Foto: Dalibor Vladović, Darko Mihelj

lora otoka površine 58 km2 ima oko 788 vrsta i podvrsta papratnjača i sjemenjača, bilo autoh- Kožasti kaćun – Orchis coriophora F tonih (samonikle vrste – podrijetlom su iz nekog kraja), bilo aloh- tonih (vrste koje nisu podrijetlom iz ćun je osjetljiva vrsta i ugrožen je zbog nekog kraja, vrlo često one koje se uz- fragmentacije (npr. gradnjom autoce- gajaju npr. u vrtovima). Taj broj vrsta sta) i gubitka staništa. Kožasti kaćun nije konačan jer još na otoku ima ne- je osjetljiva vrsta koja cvate od svibnja istraženih lokaliteta. do srpnja. Rahlocvjetni kaćun, kako samo ime kaže, ima rahli cvat. Gotovo SAMONIKLE ORHIDEJE ILI KAĆUNI ugrožen kao i muški kaćun, trajnica je Samonikle orhideje ili kaćune, koji su koja naraste do 60 cm visine. Cvate od svi strogo zaštićeni, naći ćemo na ka- travnja do lipnja. Kacigasti kaćun je menjarskim pašnjacima, u makiji ili u osjetljiva vrsta. Razlikuje se od ostalih kaćuna zbog listova izraslih iz dva jajo- lika gomolja koji čine prizemnu rozetu. Mali kaćun je zanimljiv zato što ima dva gomolja, od kojih je jedan mlađi, hra- Bumbarova kokica - Ophrys fuciflora njiv, a iz drugoga starijeg izbija stabljika. Gotovo je ugrožen, uglavnom zbog šumovitim predjelima. Bertolonijeva nekontroliranog iskapanja u prošlosti i kokica je trajnica do 40 centimetara zbog ljepote svojih cvjetova ili pak upo- visoka. Cvate u travnju ili svibnju. Če- trebe gomolja za izradu lijekova protiv sto na mjestu napuštenih kultura. Na- upala sluznice. Obojeni mali kaćun je ziv je dobila po Antoniju Bertoloniju, ta- neobičnog izgleda, raste u grozdovima. lijanskom liječniku i botaničaru koji se Osjetljiva vrsta finobodljasti kaćun je bavio talijanskom florom.Bumbarova zeljasta trajnica, visine do 40 cm. Raši- kokica na stabljici nosi cvat koji se sastoji od 2 do 10 cvjetova. Cvate od trav- Cvjetovi kokica vezani su uz nja do lipnja. Kokica mušica ima cvje- oprašivanje kukcima. Nasljednim tove nalik muhi. Kokica paučica ima cvjetove nalik paucima. U kasnu jesen promjenama došli su do savršenih i početkom zime iz gomolja se razvija- “kopija” ženki kukaca – izgledom ju listovi, dok se cvjetovi pojavljuju u i mirisom i tako su si osigurali Četverotočkasti-kaćun - travnju i svibnju. Raste na otvorenim, Orchis quadrupunctata sunčanim i suhim travnjacima. Ovaj ka- opstanak.

36 MATICA kolovoz/rujan 2020. ren je Sredozemljem, u sjeverozapad- noj Africi, južnoj Europi i na Kavkazu. Često raste relativno blizu obale mora. Grimizni kaćun cvate u travnju i svibnju. Kratkoostrugasti kaćun naraste do 30 cm. Cvate od travnja do lipnja. Ugrože- na je vrsta zbog fragmentacije i gubitka staništa. Stanovnik je travnjaka na va- pnenačkoj podlozi, kamenitih površina i svijetlih šuma i šikara dalmatinskoga crnog bora. Trozubi kaćun je osjetljiva vrsta koja naseljava suhe travnjake, rubove šuma i makiju. Crnocrveni kaćun može cvasti od svibnja do kolovoza na suhim ili vlažnim travnjacima. Ime vrste Gostanka - Phlomis fruticosa predstavlja tamnu boju kacige cvijeta jer znači na latinskom spaljen ili nagorio. Osjetljivi četverotočkasti kaćun ugro- ličine soli u društvu s ostalim hazmofi- Salep je napitak koji se dobiva žen je fragmentacijom i gubitkom sta- tima (biljke koje naseljavaju pukotine ništa. Dosta je čest i raširen u primor- stijena). Strogo je zaštićena kao i srebro- od gomoljastog korijena kaćuna. skom dijelu Hrvatske. liki slak koji je također gotovo ugrožen. Korijen se opere, kraće vrijeme Ova ilirsko-apeninska endemična vrsta ENDEMIČNE, RIJETKE, UGROŽENE I je rijetka i reliktna. U Hrvatskoj naselja- prokuha, suši i melje u prah kojem ZAŠTIĆENE BILJNE VRSTE va obalne klisure. Nizak je vazdazeleni se dodaju mlijeko i šećer. Omiljeni Endem jadranska rumenica je trajnica grmić (od 10 do 50 cm) dlakavih i sivo- i gotovo ugrožena. Ovaj polugrm je sta- pepeljastih listova i eliptično-jajolikih lije napitak u Turskoj i arapskim novnik vapnenastih obala jugoistočne stova. Cvate u svibnju i lipnju. Primor- zemljama. U Hrvatskoj su SVI kaćuni Italije i klisuraste obale srednjodalma- ska ciklama gotovo je ugrožena i strogo strogo zaštićeni pa ne pokušavajte tinskih otoka (jug Šolte) gdje se nalazi zaštićena vrsta. Voli crnogorične šume, pod utjecajem jakih vjetrova i velike ko- a raste na sjenovitim ili polusjenovitim to raditi od naših kaćuna!

Primoska ciklama – Cyclamen repandum Pauk crna udovica – Latrodectus tredecimguttatus

MATICA kolovoz/rujan 2020. 37 R A N S K I O T O JA D C I Šolta

Šarena perunika – Iris variegata Trnovita mlječika – Euphorbia spinosa

mjestima. Ovu ciklamu nalazimo u juž- Latinski naziv roda Orchis podrijetlom je iz grčkog jezika: zbog noj Europi i sjevernoj Africi. Ime vrste repandum znači okrenut prema gore oblika gomolja nalik na testise i uporabe pojedinih vrsta kao ili savijen unatrag (zbog izgleda cvjeto- afrodizijaka. Ime malog kaćuna morio upućuje na to da je cvijet va). Za razliku od ostalih vrsta ciklama sličan luđačkoj košulji. koje nalazimo u Hrvatskoj, a koje cvatu u kasno ljeto ili jesen, ona cvate u pro- ljeće, od ožujka do svibnja. Zmijavičica ukrasna biljka. Tacetica ili višecvjetni ili zmijino zelje je trajnica iz porodice sunovrat gotovo je ugrožena i strogo kozlaca. Jedna je od najsmrdljivijih bi- zaštićena vrsta. Na cvjetnoj stapki može ljaka na svijetu, a svojim smradom pri- imati i do 12 cvjetova. Cvjetovi su bijele vlači muhe i druge kukce radi oprašiva- ili žute boje ili dvobojni, lijepog su mi- nja. Donji dio biljke nalikuje tijelu zmije. risa. Gotovo je ugrožena i strogo zašti- Rasprostranjena je u Sredozemlju od ćena grmolika gostanka ili veliki pelin, Hrvatske do Grčke te u dijelovima Tur- vazdazelena biljka iz porodice usnača. ske. Dosegne i visinu do metar i pol ili Može narasti i do dva metra visine. Žuti čak dva metra. Cvate od lipnja do srp- cvjetovi skupljeni u pršljenaste cvatove nja. Strogo zaštićena šarena perunika cvatu tijekom svibnja do srpnja. Bodlji- je gotovo ugrožena, najviše branjem ili kava veprina je najmanje zabrinjavaju- iskopavanjem zbog lijepih sjedećih, ve- ća vrsta. Na Šolti je zovu “loboda”. Ovaj likih, dvobojnih cvjetova. višegodišnji vazdazeleni grm ima zanimljivo građene listove: listovi su zapra- XXXXXXX vo ogranci stabljike, tamnozeleni, ko- Strogo zaštićena i gotovo ugrožena siv- žasti i tvrdi s oštrim šiljkom, dok se na kasta ljubičina je trajnica koja ima dla- njima nalaze tzv. pravi listovi. Biljka je kavu stabljiku, u osnovi drvenastu. Može dvodomna, tj. postoje muške i ženske narasti do 80 cm visine. Zbog toga što biljke. Cvate u ožujku i travnju dok jar- je pokrivena kratkim bjelkastim dlačica- kocrvene i otrovne bobe - plodovi doz- ma djeluje sivkasto. Cvjetovi, skupljeni u rijevaju u rujnu. Bobe se nalaze na bi- vršne grozdaste cvatove, mogu biti bije- ljci tijekom zime. Raste na sjenovitim le, ružičaste ili ljubičaste boje. Cvatu od mjestima šikara i šuma. Mladi izdanci Šumski tulipan – Tulipa sylvestris ožujka do svibnja. Često se uzgaja kao mogu se iskoristiti za jelo, poput špa-

38 MATICA kolovoz/rujan 2020. roga. Gotovo ugroženi i strogo zaštiće- Na otoku je zabilježeno 136 ni divlji tulipan je trajnica pojedinačnih cvjetova koju nalazimo uz kulture vino- vrsta i tri podvrste ptica grada. Cvate u travnju i svibnju. Na juž- zahvaljujući tome što postoje nom dijelu otoka nalazimo i jedan od mnoga mjesta koja posjećuju najpoznatijih hrvatskih endema, zašti- ćenu dubrovačku zečinu. S obzirom na ptice močvarice prilikom to da raste na okomitim stijenama uz selidbi. Neke od zanimljivih more, izložena je visokim koncentraci- jama soli. No, svojom građom izvrsno ptica su sova, močvarica, suri je prilagođena takvim uvjetima, što je orao i mala čigra. potvrđeno istraživanjima. Biljka ima i veliki antibakterijski potencijal, tj. fitote- Biljke iz porodice mahunarki koje rapijski potencijal. Dvije mlječike su svo- pripadaju rodu vija uglavnom su sit- jom ljepotom ukras kraja u kome rastu. ne i neugledne biljke. No, iako takve, Mlječak veliki ili Wulfenova mlječika je daju prostoru Sredozemlja upravo onaj snažna trajnica koja može narasti i do mediteranski “štih”. Na kamenjarskim 130 cm visine. Ova biljka cvate u veljači pašnjacima nalazimo jednogodišnju ili i ožujku, a može podnijeti i do -100C. U kratkoživuću hmeljastu viju koju Šol- Hrvatskoj raste na kamenitim područji- tani zovu “ditelina”. Sjemenke ove bilj- ma uz obalu Dalmacije i na većini otoka. ke mogu se pržiti i jesti. Biljci odgovara Šumska sova – Strix aluco Inače, ova mlječika se zbog svoje otrov- tlo bogato dušikom i raste na raznoli- nosti može koristiti i kao otrov za tama- kim staništima. Jako je dobra krmna i njenje riba. Trnoviti ušac je glavočika, medonosna biljka. Lucerna je trajnica guštericu, kućnog macaklina, primorsku jednogodišnja ili dvogodišnja biljka ili koja cvate od lipnja do rujna dugulja- guštericu i zidnog macaklina. kratkoživuća trajnica, zeljasta, s trno- stim grozdastim cvatovima. Dobra je Na otoku živi i nekoliko vrsta pau- vitim zaliscima koji okružuju cvjetove. krmna i medonosna biljka. Samonikla kova od kojih je najljepša i najopasnija Cvate od svibnja do srpnja na obalnim dolazi na travnjacima i uz putove. Mla- crna udovica – najotrovniji pauk u Hr- staništima. Ljekovita je biljka. di listovi i vrhovi stabljika su jestivi, a od vatskoj. Ako vas ugrize ovaj pauk, od- cvjetnih glavica i listova može se radi- mah se trebate javiti liječniku i eventu- ti čaj. Istraživanjem je utvrđeno da ima alno donijeti pauka radi determinacije. veliki energetski potencijal. Ovu lucer- U jednom radu se navodi kako su Šolta- nu zovu još i kraljicom krmnih kultura. ni liječili ugriz ovog pauka - Naši su stari takav ujed liječili trljanjem ujedenog mje- ŽIVOTINJSKI SVIJET ŠOLTE sta crvenom čohom više sati. Nijesu do- Šolta ima bogat životinjski svijet. Od ku- zvolili ujedenom da zaspi 24 sata od vre- kaca ovdje žive borov moljac, bumbar, mena kad ga je pauk ujeo. Morao je piti europski skakavac, krijesnica, obična vina i rakije. n bogomoljka, obična osa, obični cvrčak, smrdljivi Martin, stršljen, uholaža, veli- ENG Šolta is an island of diverse landscapes: shel- ka smeđa bogomoljka, vodeni kornjaš tered bays on the northeast side, overgrown with maquis and pine forests; picturesque, steep and of- i zeleni skakavac. Od danjih leptira na ten vertical rocks - cliffs on the southwest side. It has Šolti živi nekih 19 vrsta, npr. lastin rep, always been considered the “shadow” of Split. It is ljepokrili admiral ili mali vatreni crnko; one of the central Dalmatian islands that belong to the so-called Hvar direction of provision (west-east). od noćnih leptira noćno paunče i mr- Thanks to its natural characteristics, this island is a tvačka glava. Sedam je vrsta sisavaca real little pearl of the Split-Dalmatia County, rich in od kojih je najpoznatiji strogo zaštiće- flora and fauna. a symbol of the owl island – “čuvi- ta” as the people of Šolta call it. Šolta fields where ni šišmiš veliki potkornjak. Od vodo- birdsong, vineyards, olive groves are spread, tradi- zemaca ovdje dolazi zelena krastača. tionally Mrduja (Mrduja is a small island between Gmazovi su zastupljeni zmijama: bje- Brač and Šolta which was constantly adopted by both, and by pulling ropes from boats they compete licom, bjelouškom, crnokrpicom, kra- who is better), rosemary bushes, rocky pastures , vosasom, poskokom koji navodno nije holm oak macchia, Aleppo pine forests, calcareous u novije vrijeme primijećen, strogo za- soil, Adriatic type of Mediterranean climate with dry and hot summers and humid and mild winters, rocky štićenom šarom poljaricom i zmajurom; shores full of salt marsh plants - all this attracts na- od guštera tu nalazimo blavora, kršku ture and greenery lovers to visit this island.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 39 Šoltansko vapnarstvo

ma bili su obvezni dovoziti u Split. Ako “Neka zavonja japno” bi se oglušili o ovu odredbu te prenijeli i prodali vapno u nekom drugom mje- Tehnika dobivanja vapna sagorijevanjem kamena stu, kazna je bila oduzimanje polovice vapna te davanje četvrtine količine pri- vapnenca u jedinstvenim nadsvođenim kamenim javitelju. Prodaju vapna trebalo je odo- zdanjima kružnog tlocrta umijeće je koje se na otoku briti Veliko vijeće. Posljednje razdoblje aktivnoga gra- Šolti prenosilo s koljena na koljeno više od tisuću đenja i paljenja vapnenica je ono nakon godina, iskustvom nadograđivalo, dosegnuvši zavidan Drugoga svjetskog rata (1945. - 1960.). Vrativši se na otok nakon osmomjeseč- tehnički stupanj noga ratnog progonstva, Šoltani su se našli u jako teškoj situaciji. Domaće ži- votinje te zalihe vina i ulja bile su pokra- dene, a kako su im za proizvodnju vapna trebali samo drvo i kamen, upravo su se s pomoću vapnarstva spasili od gladi. Vapno su prodavali na susjednim otocima i kopnu na potezu od Splita do Zadra. Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. st. i dalje se povremeno pale vapnenice, ali više za osobne potrebe i prodaju na samome otoku. Posljednja vapnenica zapaljena je 1993. godine u blizini Gornjeg Sela; više za uspomenu nego potrebu. Razlog prestanka je pojava industrijski proizvedenog vapna te otvaranje drugih, povoljnijih radnih mjesta na samome otoku, ali i izvan njega.

Družina ispred naložene DREVNA TEHNIKA SUHOZIDA vapnenice spremne za paljenje Lokalni naziv za vapno je japno, a za ka- mene građevine u kojima su ga dobi- Priredio: Hrvoje Salopek vapna doživjela je svoj vrhunac za vri- vali japjenica. Japjeničarima su nazivani (Izvor: Marina Blagaić, “Povijesni izvori i jeme Rimskog Carstva, a njihove su peći muškarci koji su ih gradili, a njima je u etnografija šoltanskoga vapnarstva”) za žarenje vapnenca pronađene, među spomen jedna od ulica u Grohotama, ostalim, i u Hrvatskoj: u Vinkovcima (Ci- apno je najučestalije ko- balia) te u Ščitarjevu (Andautonia). Zapaljena vapnenica rišteno vezivo u graditelj- stvu, što potvrđuju osta- U SPLITSKOM STATUTU 1312. ci vapna na najstarijim Zapisi o šoltanskoj proizvodnji vapna V građevinama čovječan- rijetki su i uglavnom pravno-admini- stva. Upotrebljava se i za ličenje, dezin- strativne prirode. Svjedoče ipak o važ- fekciju unutrašnjih i vanjskih zidova te nosti ovog obrta za otok te o ugledu koji u poljoprivredi, medicini, umjetnosti. su šoltanski majstori uživali na ostalim Živo vapno ili kemijski kalcijev oksid do- dalmatinskim otocima. Najstariji pisani biva se pečenjem vapnenca ili prirod- izvor o šoltanskom vapnarstvu potječe nog kalcijeva karbonata u pećima va- iz srednjega vijeka. Riječ je o Splitskom pnenicama, i to na čak 900 – 1.200 statutu iz 1312. godine. Šoltansko gos- stupnjeva Celzijevih, pri čemu se odva- podarstvo zastupljeno je u nekoliko čla- ja ugljični dioksid i nastaje živo vapno - naka statuta kojima su propisivana pra- porozan materijal u grumenima ili pravila za proizvodnju maslinova ulja, vina, hu, prljavobijele boje i bez mirisa. žita i vapna. Prema gl. IV., vapno koje Gašeno vapno dobiva se stavljanjem su Šoltani proizvodili za vlastite potre- živoga vapna u vodu. Primjena živoga be te za prodaju Splićanima i Trogirani-

40 MATICA kolovoz/rujan 2020. Pokušaji industrijske proizvodnje Treba spomenuti i dva pokušaja industrijske proizvodnje vapna. U uvali Šešula pokraj Maslinice 1885. godine sagrađena je i u pogon stavljena prva racionalna va- pnara u Dalmaciji – nazivana racionalna japnenica ili tvornica. Izgrađena je prema zamisli Petra degli Albertija, a bila je u vlasništvu Jurja Vranyczanyja-Dobri- novića iz Rijeke. Umjesto drva, ova vapnenica koristila je ugljen te je u svako doba godine bilo moguće proizvesti 2,4 - 3 tone vapna dnevno. Inicijativa industrijske proizvodnje vapna na Šolti poduzeta je 1916. godine i u Stomorskoj. Izgradnja vapnenice trajala je dvije godine, a gra- ditelji su bili Crnogorci. Zapošljavala je ‘Japjenica izgorila, čurma na okupu’ (1957.) 20 radnika, a u samom procesu pečenja također je korišten ugljen. Punim kapa- nice. On bi se najčešće već prije početka bojila zidove svojih kuća. “Neka zavonja citetima radila je do 1920. gradnje zadužio u brodara – trgovca va- japno”, bili bi rekli Šoltani. Dio vapna su pnom te bi tim novcem kupio osnovne koristili i za tzv. bordosku juhu, korište- otočnom središtu, nazvana Put japje- namirnice i otkupio šumu za paljenje. nu za prskanje vinograda. ničara. Vapnenice su se gradile drev- Naime, do prije samo šezdeset godi- nom graditeljskom tehnikom suhozida. na kupovala su se drva na sada boro- ČAK ŠEST STOTINA VAPNENICA Gradnja vapnenice započinje kopanjem vima zaraslom otoku. Većina otoka bila Materijalni ostaci zapaljenih i rjeđe ne- jame, odnosno ložišta. Veličina jame ovi- je obrađena ili pak ogoljena radi palje- zapaljenih vapnenica mnogobrojni su. sila je o željenoj količini vapna, a kretala nja vapnenica (što je znatno smanjiva- Pretpostavlja se da ih na otoku ima se od dva do čak deset metara u pro- lo pojavu požara). Kada bi brodar u ci- čak šest stotina. Većina je na obalnom mjeru te od dva do četiri metra dubi- jelosti otkupio vapno, vlasnik bi platio i priobalnom dijelu otoka, ali ima ih i ne. Od kamenja koje je vađeno iz jame nadničare i ako bi mu ostale nadnice za u blizini sela, čak i na gradinama. Po- odvajalo se ono koje je dobro za dobi- vlastiti rad, smatrao je posao uspješno negdje su vapnenicu sačuvali vlasni- vanje vapna od onoga koje će posluži- obavljenim. Financijski su puno bolje ci zemlje na kojoj su bili njezini ostaci, ti za vanjski zid koji se tehnikom suho- prolazili upravo vlasnici brodova koji čak bi je i uklopili u novu kuću. Češća je zida gradi oko jame. su odvozili vapno na prodaju. ipak praksa da se ostaci uklanjaju. Po- Mukotrpan i dugotrajan posao gra- Šoltani su gašeno vapno koristili za kraj Gornjega Sela, na posjedu obitelji đenja i paljenja vapnenice nije, na ža- bijeljenje zidova. Većina mještana je Blašković, ostala je sačuvana jedna ui- lost, bio previše isplativ vlasniku vapne- svake godine zbog dezinfekcije vapnom stinu impozantna nezapaljena vapnenica. U neposrednoj je blizini i ostatak zapaljene vapnenice te ta dva, možemo slobodno reći spomenika kulture, pru- žaju mogućnost za kulturno-turističku interpretaciju ovoga važnog dijela šol- tanske baštine. Paljenje vapnenica na otoku Šolti jedan je od starijih otočnih zanata, a njegov je značaj velik. Šoltani izražavaju ponos na ovaj dio svoje povijesti. Povijest i materijalni ostaci šol- tanskoga vapnarstva svjedoče o kompe- tentnosti i vrijednosti šoltanskih težaka i ribara u često iznimno teškim život- nim uvjetima. n

ENG The technique of producing lime by the burn- ing of limestone in round, vaulted stone structures is an art that has been passed down, generation from generation, for over one thousand years. The Nezapaljena vapnenica kod Gornjega Sela, obitelj Blašković (Foto: Vidoslav Bagur) technique has been perfected over time, achieving an enviable level of technical accomplishment.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 41 Šoltani u svijetu Dida, I love you Memoare je Dušan Bezić posvetio sinu Valu i kćeri Sandri, slavnim kanadskim reprezentativcima u

umjetničkom klizanju, te unucima Shandi, Carlyn, Šoltanin Dušan Bezić, prvi McKenziju i Deanu, koji su mu za života pružali eliksir hrvatski počasni riječima - Dida, I love you! konzul u Kanadi

Stanimir Vuk Pavlović, dok pogovor pot- pisuje filolog i sveučilišni profesor eme- ritus kanadskoga Sveučilišta Waterloo dr. sc. Vinko Grubišić.

POLIGLOT IZ GROHOTA Autobiografska knjiga prati Bezićev ži- votni put koji započinje na Dušni dan u Grohotama na otoku Šolti 1925. Školo- vao se taj poliglot u Splitu, Dubrovniku i Jeruzalemu, gdje je diplomirao filozofiju. Nakon ratnih dana i izbjegličke drame, od 28. 12. 1943. do 1950. godine živi u logorima Italije i sjeverne Afrike, kada se odseljava u Toronto. Otac je dvoje djece olimpijaca, Sandre i Vala, koji su Dušan sa sinom u Kanadi postali svjetske sportske zvi- jezde u umjetničkom klizanju na ledu. Tekst: Vesna Kukavica izdavača (ICR d.o.o., Rijeka) na hrvat- Predanost radu Dušana Bezića je fasci- Foto: Obiteljski album Bezića skome jeziku, pod naslovom Šoltanin nantna, bez obzira na to o kakvoj vrsti na tankon ledu, sastoji se od 22 temat- posla je riječ. Od 1950. do 1952. radi kao Torontu je, pet godina ske cjeline koje kronološkim redom pra- nekvalificirani radnik u tvornici, svjedoči prije odlaska na vječni te autorove životne etape. Predgovor spisatelj u svojoj autobiografiji. Proda- počinak, istaknuti iselje- je pisao ugledni neuroznanstvenik na jom nekretnina počinje se baviti 1952. nik sa Šolte Dušan Duš- poznatoj klinici Mayo u SAD-u dr. sc. godine. Pet godina kasnije otvara gra- U ko Bezić promovirao knjigu memoara pod naslovom A Boy From Šolta, s podnaslovom My Croatian and Canadian Memories na engleskom jeziku. Autor, ugledni hrvatski poduzetnik iz Kanade, Dušan Bezić (Grohote, Šolta 1925. - Toronto, 22. V. 2019.), u knjizi se pokazao kao vrstan kroničar i odličan organizator svih važnijih poli- tičkih, kulturnih i društvenih događaja u kanadsko-hrvatskoj zajednici druge polovice 20. stoljeća - s dirljivim remi- niscencijama o rodnoj Šolti i domovini Hrvatskoj, iz koje odlazi prvo u izbjegli- štvo, a kasnije u emigraciju. Knjigu je s hrvatskoga preveo naš Kanađanin s to- rontskom adresom Vladimir Bubrin. Knjiga Dušana Bezića A Boy From Šolta, Obitelj i prijatelji na okupu čiji je izvornik objavljen 2011. kod istog

42 MATICA kolovoz/rujan 2020. Dušan Bezić s dr. Franjom Tuđmanom Autor knjige Dušan Bezić uz pehar Toronto Metros-Croatia u Torontu, rujan 1990. godine u kanadskoj Nogometnoj kući slavnih u Torontu

đevinsko poduzeće Bezić Developments to Metros-Croatia, koji tu je započeta suradnja Limited, u kojem je bio aktivan sve do je osvojio prvenstvo u projektu “Identifikacija lipnja 2010. Od tada perspektivnu obi- SAD-a i Kanade 1976. tijela iz masovnih grob- teljsku tvrtku prepušta samostalnom godine. Nastavivši ni- nica”; dr. Marko Mihić, upravljanju sinu Valu, olimpijcu i sport- zati uspjehe klub je ugledni kanadski liječ- skom reprezentativcu Kanade u umjet- uveden u kanadsku nik i znanstveni istraži- ničkom klizanju, a danas nagrađivanom Nogometnu kuću slav- vač te prior Malteških vi- poduzetniku. Uz niz zapaženih i životno nih. Pisac memoara tezova iz Toronta te član važnih projekata Hrvatske zajednice u tijekom posljednjih HNF-a Kanade. U knji- Kanadi, Dušan Bezić jedan je od osni- desetljeća bavio se hu- zi je posebno istaknut vača Hrvatske kreditne zadruge. Član je manitarnom djelatno- ugledni poslovni čovjek i utemeljiteljske skupine za Katedru hr- šću. Tako je od osnutka predsjednik kanadskoga vatskoga jezika na kanadskome Sveučili- 2006. član Međunarod- Hrvatskoga nacionalnog štu Waterloo. Od dolaska na sjevernoa- noga odbora Spoznaj fonda Janko Herak, kao merički kontinent 1950. godine Bezić je sebe! Godine 1991. i vrijedan organizator svih član Hrvatske bratske zajednice te AM- 1998. primio je nagradu akcija pomoći Hrvatskoj od samog CA-e, kao i Kanadsko-hrvatske trgovač- od američke humanitarne ustanove početka Domovinskog rata. Surađujući ke komore. Za predsjednika Hrvatskoga AmeriCares za humanitaran rad u RH. s mnogobrojnim hrvatskim rodoljubi- nacionalnog fonda za Kanadu izabran Šoltanin Dušan Bezić nositelj je niza ma gospodin Herak učinio je taj Fond je 1991. godine. Značajno je pomagao hrvatskih i kanadskih odlikovanja. Nje- najdjelatnijom hrvatskom organizaci- osobnim zalaganjem i obilnim materijal- gova se memoarska proza odlikuje pu- jom u iseljeništvu. U sklopu sredstava nim te novčanim donacijama HKC Nor- stolovnim stilom, jezgrovitim rečenica- koje je Fond osigurao za podupiranje val, ali i u drugim akcijama mnogobroj- ma pa se knjiga čita kao egzotično štivo humanitarne i obrambene situacije u nih hrvatskih katoličkih župa u Kanadi svjetskoga putnika u čijem je srcu obi- RH, kanadski poduzetnik Janko Herak te hrvatskih katoličkih škola i kultur- telj, Šolta i domovina. je među najvećim pojedinačnim daro- no-umjetničkih društava. Ukratko, Be- Najzaslužnije osobe iz SAD-a i Ka- vateljima novčane pomoći. Memoare je zić sudjeluje u gotovo svim projektima nade za veliku humanitarnu pomoć Hr- autor posvetio sinu Valu i kćeri Sandri hrvatske zajednice u Kanadi, a osobito vatskoj tijekom Domovinskoga rata, uz (slavnim kanadskim olimpijcima i re- je bio aktivan tijekom Domovinskoga sve pripadnike naše iseljeničke zajed- prezentativcima u umjetničkom kliza- rata u svekolikoj pomoći Hrvatskoj, od nice, prema Bezičevoj knjizi su: Robert nju) na koje je bio neizmjerno ponosan sanitetskog materijala do svih drugih C. Macaulay, industrijalac i osnivač te te unucima Shandi, Carlyn, McKenziju oblika pomoći. predsjednik humanitarne mreže Ame- i Deanu - koji su mu prigodom svakog riCaresa; Andrew L. Hannah, direktor susreta pružali životni eliksir riječima - PRVI HRVATSKI POČASNI humanitarnih operacija AmeriCaresa; Dida, I love you! n DIPLOMAT U KANADI Stephen B. Skakel, direktor projekta Ukazom prvoga predsjednika Republike za RH AmeriCaresa; Joachim Krausko- ENG Five years before his death prominent Cana- Hrvatske dr. sc. Franje Tuđmana ime- pf, koordinator AmeriCaresove pomoći dian Croatian with roots on the island of Šolta Dušan novan je prvim predstavnikom RH u Ka- u RH i savjetnik Hrvatskoga malteškog Duško Bezić promoted his A Boy From Šolta / My nadi 1991. Na toj službi radio je od trav- reda; Zagrepčanin dr. Stanimir Vuk-Pa- Croatian and Canadian Memoirs in Toronto. Bezić was a successful businessman of Croatian back- nja 1991. do veljače 1994. bez ikakvog vlović, zaposlenik svjetski poznate Kli- ground and proved himself a skilled chronicler, pro- honorara. Od angažmana u sportskim nike Mayo iz Rochestera (Minnesota), viding a superb overview of the major political, cul- organizacijama izdvajamo da je Dušan koji je odigrao glavnu ulogu u angaži- tural and societal events among ethnic Croatians in Canada in the second half of the twentieth century, Bezić bio tri godine (1975. - 1978.) uprav- ranju humanitarne mreže AmeriCaresa and offering touching reminiscences of his native ni direktor nogometnog kluba Toron- u Hrvatskoj, zahvaljujući čijem autorite- Šolta and Croatian homeland.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 43 Otok pjesnika Šoltanska kuća oca hrvatske književnosti Marka Marulića Svoje zrele šezdesete Marul je proveo u inspirativnoj osami uvale Nečujam na Šolti, na imanju kuma Dujma Balistrilića od 1509. do 1511. godine

na sedam jezika, čime se ne može pohvaliti nitko drugi u Hrvatskoj. Marulić je tog ljeta 1509. godine u kuću u Nečujam pozvao Jerolima Pa- palića, Nikolu Albertija, Marina Domi- ća, Kristu Nigrisa, Alviza Papalića i Her- molaja Barbara. Poručio im je kako će ih dočekati prijateljskim poljupcima i zagrljajem te kaže da će im uputiti ve- slarku koju Balistrilići imaju u luci da se preveslaju k njemu, gdje će se odmori- ti u mirnome krajoliku, u hladu maslina uz umilni šum mora, u zatonu koji je i prozvan Nečujam baš po svojoj ti- šini. Tu će moći razgovarati o različitim događajima i stvarima dok im dva dje- tića spreme jelo. Marulić im obećava jelovnik od pršuta i povrća, ribe, voća i uza sve to vino ublaženo hladnom vo- dom iz zdenca.

SPLITSKI HUMANISTIČKI KRUG Marulić je, osim razbibrige na Šolti koja je još od Dioklecijana naovamo Splića- Spomen kuća Marka Marulića u Nečujmu nima bila ladanjska “destinacija”, želio pružiti drugovima i utjehu zbog turskih Tekst: Eda Vujević Foto: Kin, Šolta je, postati temelj hrvatske književnosti zuluma u samom zaleđu Splita, napomi- jer je napisana na hrvatskom jeziku – a njući im kako je život varav i promjenjiv rije više od pola tisućlje- ne na latinskom ili talijanskom, na ko- pa ga jedino vjera u Isusa ispunjava mi- ća jedan je čovjek iz Ne- jima je Marulić također pisao. Uosta- rom i radošću. Iz te korespondencije do- čujma na Šolti, otoku koji lom, upravo zahvaljujući toj činjenici, znaje se kako sve njih doduše okružuju ni danas nema niti tisu- Marulić je i stekao zavidan status best- glazba i pjesništvo, ali i briga za spaša- P ću i pol stanovnika, pa- seler-pisca svoga vremena pa su njegovanje ugroženih vlastelinskih imanja u žljivo sročenim latinskim stihovima pove knjige na latinskom i talijanskom, ili okolici Splita, koji je tad imao pet-šest zvao šest prijatelja da mu se pridruže prevedene na njemački, engleski, fran- tisuća stanovnika. Među Marulovim pri- u njegovu otočnome raju. Pismo je na- cuski ili španjolski, čitale tisuće tadaš- jateljima bilo je ozbiljnih ljudi, odvjetni- pisao tada gotovo šezdesetogodišnji njih Europljana, među njima i okrunje- ka, profesora gramatike, pjesnika, ali i Marko Marulić i adresirao ga na Franu ne glave kao Henrik VIII., španjolski kralj veseljaka, te je Marulovo društvo bilo Božićevića Natalisa, koji će poslije po- Filip II. i car Svetog Rimskog Carstva Kar- prožeto tipičnim renesansnim duhom. stati i autor Marulove prve biografije. lo V. Do danas su njegovi “Institucija” i Marulić je boravio u kući koju mu je bio “Evanđelistar” tiskani više od 70 puta, na RENESANSNI OBRAT ustupio kum, don Dujam Balistrilić, onaj latinskom i u prijevodima na desetak Gotovo renesansni obrat dogodio se, isti kojemu će Marko Marulić 1501. po- jezika, a “Carmen de doctrina” oko 130 međutim, nedavno, a upravo je vezan svetiti svoju “Juditu”, koja će, poznato puta, što na latinskom, što prevedena uz kuću don Dujma Balistrilića i Marulov

44 MATICA kolovoz/rujan 2020. R A N S K I O T O JA D C I Šolta Marulićeva djela “Institucija” i “Evanđelistar” imaju više od 70 izdanja, na latinskom i u prijevodima na desetak jezika, a “Carmen de doctrina” oko 130 izdanja, što na latinskom, što prevedena na sedam jezika, čime se ne može pohvaliti nitko drugi u Hrvatskoj.

šoltanski dom. Naime, čudesnim sple- (Split, 18. VIII. 1450. – Split, 5. I. 1524.) tom okolnosti i velikim angažmanom ostvario velik utjecaj. No, u prvom redu, šoltanske uprave, kuća je ponovno vra- on je nacionalni velikan nemjerljivog ćena u javno vlasništvo prije četiri go- značenja pa, uz europska sredstva na dine, točnije krajem 2015. i početkom koja računamo, držimo da ćemo imati 2016. Pod renesansnim obratom misli- i dodatnu potporu države, odnosno Mi- mo na gotovo nezabilježenu suradnju nistarstva kulture. U toj kući svoga pri- Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatin- jatelja Marko Marulić napisao je mnoge ske županije, Grada Splita i Općine Šol- poznate stihove. Pustinjačkim stanom ta, koji su zajedničkim snagama otkupi- svojega kuma Dujma Balistrilića Maru- li kuću od privatnog vlasnika. Najprije lić se koristio kad god bi došao na otok, nacionalizirana, 1990-ih privatizirana, a a tu je napisao i dio epa “Judite”, prvoga zatim devastirana kao dio posrnuloga književnog djela na hrvatskome jeziku, hotelsko-turističkog poduzeća, Maruli- dodaje načelnik Cecić Karuzić. ćeva kuća je za 1,2 milijuna kuna otku- pljena tako što je Ministarstvo kulture MARULOVA SPOMEN-KUĆA dalo 49 posto novca, Splitsko-dalmatin- Prvo će se u kamenu kuću premjestiti ska županija 20, Grad Split 15 i Općina ured Turističke zajednice koji bi, napo- Nikola Cecić Karuzić Šolta 15 posto. minje načelnik Šolte, osigurao da kuća “Istina, ne događa se često ta vrsta u kojoj je Marulić preveo “Imitatio Chri- dena prema najvišim standardima za- suradnje, na žalost”, kaže Nikola Cecić sti” Tome Kempenskog, iznimno popu- štite kulturne baštine. Karuzić, načelnik Šolte. “No, eto, splet larnu i važnu knjigu koja je nagovijestila okolnosti i zakon po kojem lokalna za- novu religioznost u odnosu na srednjo- JEDINSTVENI HRVATSKI jednica ima pravo prvokupa pri proda- vjekovnu, bude otvorena javnosti s me- HUMANIZAM ji zaštićenoga kulturnog dobra djelomi- morijalnom zbirkom. “Danas je neka- Uostalom, Marko Marulić – oko čije ce su zaslužni za ovaj sretan završetak. dašnji sklop razdvojen cestom, a crkva adrese rođenja u Splitu i dandanas traju Naravno, čeka nas velik posao cjelovi- sv. Petra je posebno zaštićena”, objaš- znanstveni prijepori – središnja je osoba te obnove ovoga povijesnog objekta, a njava dr. sc. Radoslav Bužančić, pročel- hrvatskoga humanističkog kruga toga u kući oca hrvatske književnosti želimo nik Konzervatorskog odjela u Splitu na doba. Hrvatski humanizam jedan je od razvijati jedan turističko-kulturni punkt, čiju je inicijativu, a u dogovoru sa Šol- najranijih i najdugovječnijih u cijeloj Eu- otvoren marulolozima iz čitave Europe tanima, ljetnikovac i bio stavljen pod ropi: traje od početka 15. st. do početka na koju je svojedobno Marko Marulić zaštitu Ministarstva kulture. “Glavnina 17. stoljeća. Usporedbe radi, humani- kuće većim dijelom je sačuvana, iako je zam u Njemačkoj, Portugalu i Španjol- jasno da je pregrađivana u kasnijim sto- skoj javlja se tek krajem 15. stoljeća, a ljećima. Od izvornih otvora pročelja tek u Engleskoj sredinom 16. stoljeća. Toli- se oni u zabatima s većom sigurnošću ka prednost u odnosu na druge zemlje mogu povezati s izvornom raščlambom može se objasniti blizinom Italije, gdje pročelja. Mnoštvo konzola koje su uzi- je humanizam pustio najdublje korijene, dane na drugom katu su sekundarna a s kojom je Dalmacija bila od davnine uporaba izvornih konzola, najvjerojat- povezana, napose od 1409. naovamo, nije odrine. Uza zapadno pročelje pri- kad je potpala pod vlast Venecije. Osim građena je cisterna zaključena terasom. Marulića, splitski humanistički krug čine Na tom prostoru je recentno izgrađe- i Franjo Božićević Natalis, Nikola i Antun na neprimjerena prizemnica te tako- Alberti, Franjo i Jerolim Martinčić, Kristo- đer neprimjerena željezna konstrukcija for i Jeronim Papalić, Kristofor i Toma odrine”, uočava Bužančić, koji se nada Niger... U tom pogledu Marko Marulić da će obnova Marulove kuće biti izve- i njegovih šest prijatelja iz Nečujma, ali

MATICA kolovoz/rujan 2020. 45 R A N S K I O T O JA D C I Šolta

Naslovnica epa Judita, prvog književnog djela na hrvatskome Kip Marka Marulića jeziku

Marulić je stekao zavidan status bestseler-pisca svoga vremena pa su njegove knjige na latinskom i talijanskom, ili prevedene na njemački, engleski, francuski ili španjolski, čitale tisuće tadašnjih Europljana, među njima i okrunjene glave kao Henrik VIII., španjolski kralj Filip II. i car Svetog Rimskog Carstva Karlo V.

i svi ostali iz njegova kruga, dio su jez- se da će iz toga čuda u naše vrijeme li Hektorovićevo ribarsko prigovaranje i gre hrvatskoga identiteta s Marulom u niknuti nešto još čudesnije i prikladno putovanje od jednog do drugog otoka samom središtu. “Balistrilićev ljetniko- poštovanju koje otac hrvatske književ- i očuvali ovu vrijednu kulturno-povije- vac kasnije će postati mjesto književ- nosti zaslužuje. snu baštinu hrvatskog naroda i otoka nog i kulturnog hodočašća Petra Hek- “Nadamo se kako ćemo u kući Mar- Šolte, a Marul bi nam, uz projekt ure- torovića (Stari Grad, 1. VII. 1487. – Stari ka Marulića urediti prostor koji bi u jed- đenja Dioklecijanova ribnjaka, na kojem Grad, 13. III. 1572.).”, napominje dr. sc. nom dijelu bio memorijalni centar u također radi naš Kulturno-informativni Radoslav Bužančić. “Njegov opis borav- spomen Maruliću i Hektoroviću, a u centar, bio poveznica i sa Splitom”, za- ka u Nečujmu govori da je Balistrilićev drugom bismo postavili stalnu izložbu ključuje Glavurtić. n i Marulićev ljetnikovac mjesto pohoda, u čast Vesni Parun (Zlarin, 10. IV. 1922. no ne samo Hektorovićeva. Ovaj ljetni- − Stubičke Toplice, 25. X. 2010.), koja je kovac i spomen na skromni, religiozni posljednje počivalište našla na našem ENG otium Balistrilića i ponajviše Marulića, otoku – rodnome zavičaju svoje maj- The Marko Marulić memorial house on the island of Šolta is over five hundred years old and žarišno je mjesto kulture dalmatinskih ke, na kojem već postoji manifestacija has seen a colourful history, including nationalisa- humanista sredinom 16. stoljeća, što je Dani Vesne Parun”, rekla nam je Tihana tion, then privatisation in 1990, before being re- vrlo značajan podatak”, kaže Bužančić. Glavurtić, tadašnja ravnateljica šoltan- stored to public administration as a common good of Šolta residents. Marulić penned many of his works U vrijeme današnje opsesivne hr- skoga Kulturno-informativnog centra. of poetry in this house. He made use of the eremite vatske pomame za privatizacijom, po- “Poveznicu između ovih velikana hrvat- apartment of his godfather and priest Dujam Balis- vratak kuće u kojoj je Marulić napisao ske književnosti iskoristili bismo za neki trilić whenever he visited the island and wrote part of his epic poem Judita there. The property was re- neke od najvažnijih redaka hrvatske vid međuotočne suradnje s Hektorovi- stored to public ownership and protected as cultur- književne povijesti u ruke male šoltan- ćevim Starim Gradom te bismo željeli al property in 2015/16 for the sum of 1.2 million ske otočne zajednice – Nečujam (sa osmisliti kulturnu manifestaciju kojom kuna (about EUR 160,000), provided from the state and local budget through the Ministry of Culture, samo 171 stalnim stanovnikom) – zvu- bismo promovirali čakavštinu, poveza- Split-Dalmatia County, the City of Split and the Mu- či kao pravo čudo. U to ime nadajmo li naša dva otoka, možda čak i replicira- nicipality of Šolta.

46 MATICA kolovoz/rujan 2020. Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want.

HiT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian as second and foreign language

Proljetni semestar / Spring semester 8. ožujka – 30. svibnja 2021. (prijave do 26. veljače 2021.) March 8 – May 30, 2021 (application deadline is February 26, 2021)

Jesenski semestar / Autumn semester 13. rujna – 5. prosinca 2021. (prijave do 3. rujna 2021.) September 13 – December 5, 2021 (application deadline is September 3, 2021)

n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen n 7 learning units in the Moodle-based e-learning na Moodlu) system n 150 nastavnih aktivnosti n 150 learning activities n 24 sata online nastave u živo n 24 hours of real-time communication online n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini n experienced language instructors, specialists in jezik Croatian as L2 n interaktivan, komunikacijski i individualiziran n an interactive, communicative and individual pristup učenju jezika approach to language learning n mogućnost stipendije n the possibility of a scholarship

Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici Look at videos about the course at web page www.matis.hr

Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected]

47 MATICA lipanj 2020. Kulturne veze Njemačka – Hrvatska Cvijeće pod Marulovim nogama za njegov 570. rođendan Pokraj Marulova spomenika u Berlinu okupili su se 18. kolovoza Petra Radić, prva tajnica u Veleposlanstvu RH u Njemačkoj, Arne Herz, zamjenik gradonačelnika općine Wilmersdorf-Charlottenburg, Jochenn Götz, predsjednik Deutsch-Kroatische Gesellschaft te Karmen Meić, predsjednica Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin te nekolicina građana, proslavivši njegov 570. rođendan

ra s predstavnicima grada Berlina, splitskog prijatelja. Sjećam se dobro i ovog detalja. Jedne godine položismo lijepi vijenac od prirodnog cvijeća Marulu pod noge pa odosmo na kavu u obližnji re- storan. Nakon povratka, a prije razlaza, poželjesmo još jednom baciti pogled na učinjeno, a kad tamo ni traga ni vi- jencu ni cvijeću, samo Marulić uspra- van stoji i prstom pokazuje redove u knjizi. Marula nedavno posjetih jer na dan obljetnice njegova 570. rođendana nisam u Berlinu pa s udaljenog računala u strahu od koronavirusa pišem ovaj prilog. Predstavnici Veleposlanstva RH u Njemačkoj, berlinske općine Wilmersdorf- Charlottenburguz te Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice ZAMAH UNATOČ KORONI Berlin uz polaganje cvijeća proslavili Marulićev 570. rođendan Obradova me vijest o osvježenoj inicijativi i obnovljenom zajedničkom polaga- Tekst: Sonja Breljak uspješnoga kiparskog djela Slavomira nju cvijeća u povodu kako okrugle 570. Foto: Barica Bitunjac Drinkovića. Prema dugogodišnjim ini- obljetnice pjesnikova rođenja, tako i ju- cijativama koje su stizale iz Saveza hr- bilarne 50. obljetnice prijateljstva dvaju erlin - postaja podzemne vatskih društava Berlina, u njegovoj željeznice U7 Ferbelliner plodnoj fazi kojoj je predsjedao naš dra- Platz u berlinskoj općini gi, pokojni Ivan Bitunjac, podno ovoga Charlottenburg-Willmer- spomenika ocu hrvatske književnosti B sdorf čest je moj cilj i na- nalazili bi se o Marulovu rođendanu i kon teških radnih dana. Naime, neda- Nijemci i Hrvati, pročitao koji stih ili esej leko od nje je lijepi vrt jednog restorana (o) pjesniku ili njegovoj “Juditi” u čast. gdje ponekad, u sjeni drveća širokih Posljednjih godina, kako među nama krošnji koja bacaju ugodnu sjenu za više nema Ivana Bitunjca i aktivnog Sa- vrućih dana, pijem kavu s dobrom pri- veza hrvatskih društava, potpuno je ne- jateljicom. Kad se do sita napričamo, stalo zajedničko polaganje cvijeća, a da prošetamo se do nedaleke vijećnice ne pričamo o kakvim većim slavljima i gdje je iza, na velikom i suncem obasja- proslavama važnih obljetnica. Usamlje- nom Trgu Julius-Morgenroth, skoro tri ni strukovi cvijeća i svijeća uz Marulov metra visoka statua Marka Marulića. rođendan znali su ipak osvanuti podno Nekad smo na Marulov rođendan od- kipa. No, bilo nas je sve manje i manje. lazili u većem broju do ovoga vrlo Ni susreta, ni podsjećanja, a ni dogovo-

48 MATICA kolovoz/rujan 2020. Uz 500. obljetnicu prvotiska Judite Marka Marulića Profesor Zvonko Pandžić priprema ovih dana jubilarno i prvo kri- tičko izdanje Marulićeve “Judite”, a koje će javnosti predstaviti na samu 500. obljetnicu, 13. kolovoza 2021. godine

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus, 1450. – 1524.) nazvan je “ocem hrvatske Sveučilište Humboldt književnosti” zbog svojega epa “Judita”, prvoga hrvatskoga epa na narodnom jezi- gradova, našega Splita i berlinske opći- ljanje najljepšeg nam jezika na svijetu ku, to jest prema Danteovu uzoru na “ot- ne Willmersdorf, kasnije spojene s opći- čiju smo melodiju upili zajedno s maj- mjenom pučkom jeziku” (volgare illustre). nom Charlottenburg. Bila bi to sasvim činim mlijekom i prvim uspavankama Ispjevao ga je prije pola tisućljeća godi- sigurno velika i lijepa proslava kakvu s njezinih usana te ga takvog nosimo ne 1501., a bio je prvi put tiskan u Mle- dva grada i zaslužuju i kakve su znali i diljem svijeta. Ponovilo se i dogodine, cima 13. kolovoza 1521. Puni njegov na- prije organizirati, no sada i virus diktira u još većem broju i bez svega što ogra- slov glasi: Libar Marka Marula Splićanina život i isključuje slavlja i velika okuplja- ničava život i njegovu radost. Vidimo u kom se uzdarži istorija svete udovice Ju- nja. Dakle, u popodne netom prošlog se kod Marula! dit u versih harvacki složena. Judita sadr- utorka, 18. kolovoza, pokraj Marulo- Gradovi Split i Charlottenburg-Wil- ži 2.126 dvanaesteraca u šest poglavlja. va spomenika okupili su se Petra Ra- mersdorf - Berlin prijateljstvo su sklo- Glavni lik djela istoimena je biblijska ju- dić, prvi tajnik u Veleposlanstvu RH u pili 1970. godine te su ove godine radi nakinja koja spašava svoj narod od veli- Njemačkoj, Arne Herz, zamjenik gra- pandemijskih mjera skromnije proslavili ke pogibelji, čime je autor želio osnažiti donačelnika općine Wilmersdorf-Char- 50. obljetnicu bratimljenja. Grad Split i rodoljubni zanos vlastitoga naroda koji lottenburg, Jochenn Götz, predsjednik gradonačelnik Andro Krstulović Opara je u to doba bio izložen velikoj opasno- Deutsch-Kroatische Gesellschaft, inače ponosni su na polustoljetno prijatelj- sti najezdom Osmanlija. počasni građanin Splita, Karmen Meić, stvo s Berlinom. Podsjetimo, na ber- Jedan od samo dva sačuvana primjer- predsjednica Hrvatske kulturno-umjet- linskom trgu Julius-Morgenroth 2000. ka prvoga izdanja “Judite” čuva Knjižni- ničke i sportske zajednice Berlin te ne- godine prilikom proslave 30. godišnji- ca Male braće u Dubrovniku. Datum pr- kolicina hrvatskih građana. ce prijateljstva postavljena je tri metra votiska, koji možete i vi digitaliziranoga Spustili su cvijeće pod noge hrvat- visoka brončana statua Marka Maru- prelistati na stranicama Nacionalne i sve- skom velikanu čije kiparsko otjelovljenje lića, rad akademskog kipara Slavomi- učilišne knjižnice u Zagrebu, otkriva da na berlinskom trgu svjedoči i naše pora Drinkovića, pokraj koje predstavnici smo upravo ušli u 500. godinu od objave stojanje, postojanje i prijateljstva dvaju dvaju gradova i dviju prijateljskih drža- toga iznimno značajnoga djela za hrvat- gradova koje je i iznjedrilo postavljanje va uobičajeno polažu cvijeće u pojedi- ski jezik, književnost i kulturnu povijest spomenika te postojanje i nezaborav- nim prigodama. n uopće. Zaguglajte: https://digitalna.nsk. hr/pb/?object=list&mr%5B25955%5D=a U povodu te velike obljetnice hrvatske književnosti profesor Zvonko Pan- džić priprema jubilarno kritičko izdanje Marulićeve Judite. U planu je i njezino predstavljanje javnosti baš na samu 500. obljetnicu, 13. kolovoza 2021. godine.

ENG Representatives of the Croatian embassy in Germany, the Berlin municipal government of Wil- mersdorf-Charlottenburg, and the head of the Cro- atian Culture, Arts and Sports Association of Berlin Karmen Meić were among the guests of a ceremony at a monument in Berlin celebrating the 570th birthday of one of our earliest writers Marko Marulić (1450–1524). Marulić is celebrated as the “father of Berlin je zapadnoeuropski centar Croatian literature” for his work Judita, the first Cro- slavistike još od 1880-ih... atian epic poem written in the vernacular.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 49 Folklorna baština Uspjeh unatoč izazovima Već tradicionalno, u organizaciji Udruge Stećak i Hrvatske matice iseljenika, a pod visokim pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskoga narodnog sabora BiH, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlade Hercegbosanske županije i općine Tomislavgrad, 10. srpnja održana je u Tomislavgradu 7. revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH.

Tekst: Mirjana Piskulić

jere uvedene zbog pandemije prouzročile su da je na Trgu gange i hajdu- čke družine bilo manje M publike nego prijašnjih godina. Te večeri svjedočili smo kako se njegovanje hrvatskih korijena i ljubav prema tradicijskoj baštini prenosi na mnoge generacije naših iseljenika i u najudaljenijim zemljama svijeta. Naime, do ove godine natjecateljice Ocjenjivački sud: Jozo Pavković, Marija Perić, Ivan Miloloža i Petar Galić su se, odjevene u nošnje krajeva iz kojih potječu njihovi preci, predstavljale na pozornici s nekoliko rečenica. Ove godine djevojke su se predstav- tro. Oni su naviknuli na to. Doći u jedan ljale preko videopriloga koji su pripremi- od hrvatskih klubova u tri, četiri ujutro Ivana Glavić iz Kanade - najljepša Hrvatica u le u suradnji s članovima svoje zajednice. kako bi se zajednički gledao prijenos narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske Iako je bilo vrlo izazovno organizirati ovu važne utakmice za Hrvatsku sasvim je reviju, upravo zbog načina predstavlja- normalno za naše iseljenike na toj stra- nja natjecateljica revija je bila posebna. ni zemaljske kugle. Videoprilozi su se tijekom večeri prika- Na zapadnom dijelu svijeta bilo je zivali na velikom ekranu, a gledatelji su malo lakše jer se uglavnom radilo o ra- tako putovali po cijelom svijetu i posje- nim poslijepodnevnim satima. tili mnoge hrvatske zajednice. Mnoga su srca jače kucala u cije- IZRAVNI PRIJENOS PREKO YOU lom svijetu jer su natjecateljice, njiho- TUBE KANALA ve obitelji i prijatelji, kao i ostala publika, Gledatelji su mogli vidjeti naše djevojke mogli gledati iz svojih domova izravan u hrvatskim narodnim nošnjama ispred prijenos revije preko YouTube kanala. sydneyske Opere, crkve svetog Petra u Onima iz Australije to je bilo dubo- Rimu, saznati kako se u Moliseu u Ita- ko u noć ili bolje rečeno jako rano uju- liji govori “na našu”, hrvatskim jezikom

Titula najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske pripala je Ivani Glavić iz Kanade, prvom pratiljom proglašena je Angela Miljak iz Južnoafričke Republike, a drugom pratiljom Annamaria Bunoza iz Austrije. Za biranje najfotogeničnije na Facebook stranici “Stećka” glasovalo je više od 120.000 pojedinaca, a pobjednica je Petra Anić iz Bosne i Hercegovine.

50 MATICA kolovoz/rujan 2020. koji čuvaju već petsto godina srcem i ske, Ana Horvacki i Dorijana Vučinac iz dušom, saznati o običajima Hrvata u Srbije te Ivana Špoljarić i Lorna Cikoja Rumunjskoj, Vojvodini i Bosni i Herce- iz Švicarske. govini, posjetiti raskošan Hrvatski dom Josipa Mrkonjić svojom izjavom naj- u Antofagasti u Čileu i na drugoj strani ljepše je iskazala što znači voljeti svoje: svijeta u Aucklandu nazočiti probama “Hvala Bogu da me moja mati ova- HFA Kralj Tomislav. Posjetili su i Južnu ko odgojila i uvik pričala hrvatski. Go- Afriku i u Kanadi Hamilton i Vancouver. dinama sam išla u hrvatsku školu i uči- Ocjenjivački sud, u čijem sastavu je bio la hrvatski jezik. Didova želja je bila da glavni urednik izdanja Večernjeg lista u naučim puno o Hrvatskoj. I sritna sam BiH Jozo Pavković, zatim poduzetnica iz i zahvalna svim ljudima i fokloru, ško- Frano Ridjan, voditelj programa Tomislavgrada Marija Perić, poduzetnik li, vjeronauku i misama da ovdje u di- Ivan Miloloža i ministar znanosti, pro- jaspori kroz sve te mogućnosti može- svjete, kulture i športa u Vladi Hercegbo- mo naučiti hrvatski i puno o Hrvatskoj. sanske županije Petar Galić, jednogla- Znam da živim u Njemačkoj i da je ov- sno je donio odluku o pobjednicama. dje drugačije nego dole, ali sam sretna da možemo Hrvatsku živjeti i ovdje. Ov- JAČANJE VEZA S ISELJENIŠTVOM dje živi puno generacija Hrvata, neki su Osim navedenih, u ovogodišnjoj reviji ovdje rođeni, neki došli davno, neki ne- još su sudjelovale i Jasna Frković iz Ar- davno, ali zajedničko nam je što živimo gentine, Kristina Drvenkar iz Australije, Hrvatsku u dijaspori. U Hrvatskoj mi je Adela Milić iz Busovače, BiH, Ružica Jo- duša, a tu sam sritna, tu je moj dom!” kić iz Brčkog, BiH, Kristina Božinović iz Reviju je otvorio u ime pokrovitelja Crne Gore, Nevenka Kovačević Alamos mr. Ivan Vukadin, načelnik općine To- iz Čilea, Anamarija Došlić iz Rima, Itali- mislavgrad, a videopozivom se obratila ja, Jessica Greco iz Kruča, Italija, Christi- Žana Ćorić, savjetnica s posebnim polo- su pridonijeli održavanju ovoga progra- na Grgić iz Vancouvera, Kanada, Niko- žajem za pitanja Hrvata u Bosni i Her- ma važnog za jačanje veza s iseljeniš- lett Gati iz Mađarske, Josipa Mrkonjić iz cegovini u Središnjem državnom uredu tvom unatoč svim izazovima s kojima Frankfurta, Njemačka, Matea Varvodić za Hrvate izvan RH. U ime organizatora smo se susreli. iz Duisburga, Njemačka, Ivana Ugrin iz iz Zagreba je sve pozdravio dr. Ivan Te- Priredbi su nazočili predsjednik Vla- Norveške, Olivia Panžić iz Novog Zelan- peš, zamjenik ravnatelja Hrvatske mati- de Hercegbosanske županije Ivan Jozić, da, Izabela Mihaela Banac iz Rumunj- ce iseljenika, koji je zahvalio svima koji ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić, ministar financija Sti- Čestitke i zahvale idu svim natjecateljicama jer su svojim pan Šarac i ministrica rada, zdravstva, sudjelovanjem na ovogodišnjoj 7. reviji tradicijske odjeće i socijalne skrbi i prognanih u Vladi Her- cegbosanske županije Vasilija Broćeta. izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH povezale Voditelj programa bio je radijski i te- Hrvate diljem svijeta. levizijski voditelj Frano Ridjan, bivši fol- kloraš koji je i sam posjetio veliki broj iseljeničkih zajednica. Svojim profesio- nalnim znanjem, širokim srcem i iskre- nim nastupom na jedinstven način te je večeri povezao virtualno predstavljanje 23 djevojke s pet kontinenata, odnosno 17 država, s događajima koji su se odr- žavali u Tomislavgradu. n

ENG The measures imposed in the face of the current pandemic fears saw Tomislavgrad’s main square draw a much smaller audience than in previous years for the Traditional Folk Costume Review and Miss Croatian Folk Costume Pageant for Croatians Abroad. This year the pageant competitors were presented in videos prepared in collaboration with their communities. This virtual pageant saw twenty-three young women from seventeen countries across five continents joined by the event in Tomislavgrad.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 51 Oživljavanje narodnih običaja Ljepota jednostavnosti U subotu 15. kolovoza, u malome mjestu Unda, na zapadu Mađarske, u organizacija Hrvatskoga kulturnog društva “Veseli Gradišćanci” održana je “Revija narodnih nošnji gradišćanskih Hrvata” u Mađarskoj

Tekst: Marin Knezović (načelnik Unde), Mijo Karagić (bivši počasni konzul Repu- nda (mađ. Und, blike Hrvatske u Mađarskoj), njem. Undten) Vince Hergović (predsjednik je malo hrvat- Društva gradišćanskih Hrvata sko selo od tek u Ugarskoj) i Franjo Németh U tristotinjak (voditelj folklorne skupine stanovnika, na samoj granici Konoplje). U kategoriji izvor- Mađarske s Austrijom. Prem- nih nošnji najupečatljiviji do- da neveliko, u Undi djeluje jam na žiri ostavile su one iz agilno folklorno društvo na Kemlje, Unde i Petrova Sela. čelu s Istvánom Koloszárom Među stiliziranim nošnjama (Štefanom Kolosarom). Nje- najbolje su bile one iz Unde, govi “Veseli Gradišćanci” po- Bizonje i Narde. četkom 2020. odlikovani su Narodnim nošnjama gra- Poveljom Republike Hrvatske dišćanskih Hrvata posvećuje zbog zasluga na očuvanju hr- se razmjerno mala pozornost. vatskih tradicija i oživljavanju Jednostavne i ograničenog ko- narodnih običaja gradišćan- lorita na prvi pogled ne čine skih Hrvata u Mađarskoj. se osobito atraktivnima. Bavi- Na ovogodišnjoj “Revi- ti se nošnjama gradišćanskih ji” posjetitelji su se mogli Hrvata u pravilu znači cijeniti upoznati s nošnjama iz Jur- ljepotu skromnog, ali i praktič- sko-Šopronjsko- Mošonjske županije (Győr-Moson-Sopron megye) i Željezne nog i drevnog. Zato revija u Undi pred- županije (Vas megye), točnije nošnjama stavlja važan doprinos vrednovanju noš- Kada se govori o gradišćanskim iz Staroga grada (Mošonmagyaróvára), nji ovog dijela hrvatskog naroda. Kemlje, Bizonje, Vedešina, Bike, Hrvat- Revija u Undi neće ostati samo na Hrvatima obično mislimo na skoga Židana, Hrvatske Šice, Petrova razini dojma jedne manifestacije. Ovu hrvatsku zajednicu koja stoljećima Sela i naravno domaćina – Unde. slijedi fotomonografija kao trajan pod- nastanjuje istok današnje Austrije, Odvojeno su na reviji nagrađivane sjetnik na jedan događaj, ali i priručna izvorne i stilizirane nošnje. Prosudbeni literatura za ljubitelje i stručne pozna- točnije pokrajinu Burgenland sud revije činili su Andrija Handler (di- vatelje narodnih nošnji. Tako će revija (Gradišće). Zaboravlja se kako rektor Zbirke sakralne umjetnosti gradi- u Undi “trajati” puno dulje od jednog šćanskih Hrvata u Prisiki), Tamás Pintér poslijepodneva na zapadu Mađarske. n znatan dio ove skupine živi danas

i na području Mađarske. To je ENG When speaking of the Gradišće Croatian communities we usually think of the ethnic Croa- tians that have lived for centuries in what is now Austria, more precisely Burgenland (Gradišće), posljedica razgraničenja između one of the country’s federal states. What we often forget is that a significant portion of this ethnic enclave also lives in modern Hungary. This came about as a result of the demarcation between Aus- Austrije i Mađarske početkom tria and Hungary in the early 1920s, which divided the traditional and historical western counties 20-ih godina dvadesetog stoljeća of the Hungarian crown between the two newly formed states. The folk costumes of the Gradišće Croats have been afforded relatively little attention. Simple and featuring a limited palette of col- koje je podijelilo tradicionalne, ours they are not as showy as some other costumes. When considering the folk costumes of the Gradišće Croats we appreciate their modest beauty, practicality and ancient heritage. Thus, the re- povijesne, zapadne županije view staged in the small town of Und (Unda in Croatian) is an important contribution to the appreciation of the costumes of this branch of the Croatian nation. The impact of this review goes be- ugarskog kraljevstva između dvije yond the event itself, as it is followed by an illustrated monograph featuring a photographic record for the ages and a source for folk costume enthusiasts and specialists. Thus, the review in Und will države. endure much longer that one afternoon in the west of Hungary.

52 MATICA kolovoz/rujan 2020. Južna Amerika Odgođen šesti susret hrvatske dijaspore Južne Amerike Paragvajsko-hrvatska gospodarska komora iz Asunciona, zadužena za organiziranje šestog susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike, odlučila je odgoditi sastanak zbog svjetske pandemije uzrokovane koronavirusom

Tekst: David Rey

aragvajsko-hrvatska gospodarska komora obratila se početkom srpnja hrvatskim zajednicama P Južne Amerike, hrvatskim udruženjima i klubovima Latinske Amerike te gospodarskim komorama Latinske Amerike izvještavajući ih o od- gađanju šestog susreta hrvatske dijaspore 2020. “Ovim putem obavještava- Gospodarstvenici na susretu hrvatske dijaspore Južne Amerike, mo vas da zbog pandemije koji je okupio preko 300 predstavnika naših iseljenika koronavirusa, a nakon što je prošlo ra- zumno razdoblje od proglašenja plane- ba definirati pa apeliramo na vaše ra- podarska komora nastavila je, prema tarne zdravstvene krize u ožujku, s po- zumijevanje”, istaknuto je u izjavi Para- mogućnostima koje dopušta stanje sljedicama provođenja raznih gvajsko-hrvatske gospodarske komore pandemije, kontaktirati s potencijal- epidemioloških mjera i naredbi koje izdanoj u Asuncionu. nim stranama zainteresiranim za us- dovode do zatvaranja granica, obusta- postavljane trgovačkih i poslovnih veza ve zračnih letova i svih sigurnosnih mje- AKTIVNOSTI U ASUNCIONU s Republikom Hrvatskom. Osim rada u ra koje su usvojile mnogobrojne zemlje, O aktivnostima koje provodi Paragvaj- privlačenju novih suradnika, promovira- a posebno na južnoj polutki, održava- sko-hrvatska gospodarska komora iz jući Hrvatsku kao poslovnu priliku, a s nje 6. susreta hrvatske dijaspore Južne Asunciona govori nam Ana Carolina obzirom na njezine razvojne i proizvod- Amerike 2020., čiju smo organizaciju Soljančić: ne potencijale kao članice Europske uni- preuzeli s velikim povjerenjem i opti- - U sklopu proglašenja izvanredno- je, paragvajska komora uspostavila je mizmom, odgođeno je za sljedeću 2021. ga zdravstvenog stanja zbog bolesti prigode za jačanje trgovinskih odnosa godinu, s točnim datumom koji tek tre- Covid-19, Paragvajsko-hrvatska gos- između naših zemalja. S druge strane, zajednički djelujemo na uspostavlja- nju veza između gospodarskih komora Južne Amerike kako bi se stvorila i veća razmjena, temeljena na znanju o mogućnostima koje nudi svaka južno- američka država. Iako smo tek u po- četnoj fazi, smatramo iznimno važnim ojačati komercijalne, poslovne i profe- sionalne veze. Čak unatoč karanteni i izolaciji, mi i dalje radimo na konsolidaciji Privred- ne komore i njezinih aktivnosti usmje- renih na stvaranje poslovne, trgovin- ske, pravne i ozbiljne poslovne klime. Također, unatoč trenutačnoj recesiji Asuncion, gospodarsko i kulturno središte Paragvaja koju doživljavamo kao rezultat stanja

MATICA kolovoz/rujan 2020. 53 Tekst: Sara Večeralo Foto: Žarko Marinković

ovratnici iz Južne Amerike u Hrvatsku sve su češća pojava koja bi danas, izmjenom zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva, odnosno ukidanjem generacijskog ogra- P ničenja, mogla značiti i pravi “hispanoame- rički boom” za Hrvatsku. Generacijsko ograničenje koje je do početka ove godine bilo na snazi, a bilo je suženo samo na prve dvije generacije potomaka hrvatskih iseljenika, od ove godine proširuje se na sve potomke hrvatskih iseljenika koji žele steći hrvatsko državljanstvo. U Južnoj Americi, osim najbrojnije Argentine, potomke hrvatskih iseljenika možemo pronaći i u drugim zemljama, poput Čilea, Bolivije, Perua, Venezuele, Brazila i drugih. Povratak u zemlju predaka za mnoge znači mitsko putovanje u zemlju “tamo daleko”, odakle su njihovi djedovi i pradjedovi jednom davno otišli na putovanje bez po- u cijelome svijetu. Ali svjesni smo i uvjereni da ne smijemo vratka. No, osim potrage za korijenima, neke pojedince propustiti prilike koje nam nude najgore krize. Konačno, za- motiviraju i drugi razlozi za dolazak, poput ljubavi prema počeli smo pregovore o uključivanju naše komore u Udru- hrvatskoj glazbi i kulturi, ali i potrebe za istraživanjem ženje komora Europske unije. novih horizonata, kako osobnih tako i profesionalnih. Srdačan pozdrav Hrvatima svijeta iz Asunciona, Paragva- Žarko Marinković, čileanski glazbenik, potomak je če- ja, u ime Paragvajsko-hrvatske gospodarske komore - po- tvrte generacija hrvatskih iseljenika. Pričao nam je o svo- ručila je Ana Carolina Soljančić, glavna tajnica te institucije. jim hrvatskim korijenima, profesionalnoj karijeri glazbeni- Podsjetimo, lani je u Buenos Airesu u Argentini uspješ- ka, ljubavi prema hrvatskom folkloru i svojem skorašnjem no održan 5. susret hrvatske dijaspore Južne Amerike u na- preseljenju u zemlju svojih predaka. zočnosti više od 300 predstavnika naših iseljenika i uglednih poslovnih ljudi iz domovine među kojima je bio i ravnatelj Tko je Žarko Marinković? Možeš li mi reći nešto više Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić. U organiza- o sebi i svojim hrvatskim korijenima? ciji Hrvatske gospodarske komore na skupu je sudjelovalo - Ja sam čileanski glazbenik, skladatelj i obrađivač koji gospodarsko izaslanstvo koje su činili predstavnici 23 tvrt- je prije deset godina počeo upoznavati svoje korijene. ke. Održano je više panela o ekonomskim temama, potpi- Moja obitelj dolazi s Komiže, mjestašca na malenome san je tripartitni Sporazum o suradnji između Argentinske jadranskom otoku Visu. Moj prapradjed došao je u Čile komore za trgovinu i usluge, Argentinsko-hrvatske gospo- oko 1891. godine u grad Iquique. Za razliku od većine darske komore i Hrvatske gospodarske komore koji bi tre- Hrvata koji su stigli brodom, on je došao prvo u Buenos bao omogućiti povećanje intenziteta robne razmjene dviju Aires i odande je kopnom prešao do sjevera Južne Ame- država i potaknuti interes argentinskih tvrtki za uspostavlja- rike. Otkako sam započeo svoje glazbene studije, uvijek nje suradnje. Sporazum su potpisali u ime Argentinske koje presudan čimbenik u mom radu bilo upoznavanje vla- more za trgovinu i usluge predsjednik dr. Jorge Luis De Fiori, stitoga glazbenog i kulturnog identiteta Čileanca i Južno- u ime Argentinsko-hrvatske gospodarske komore predsjednik Marcos Pejacsevich i u ime Hrvatske gospodarske komore Vitomir Klasić, predsjednik Komore Zagreb. Nadamo se kako će, čim prođe pandemija koronavirusa, šesti susret hrvatske dijaspore Južne Amerike biti sazvan kako je predviđeno 2021. u organizaciji Paragvajsko-hrvatske gospodarske komore. n

ENG The Paraguayan-Croatian Chamber of Commerce, organizer of the sixth meeting of the Croatian diaspora in South America, has decided to postpone the event in light of the pandemic scare trig- gered by the SARS-CoV-2 virus. As soon as the fear of the COVID-19 disease passes, the organisers intend to convene this major gathering of ethnic Croatians and their descendants in South America, as the plan currently stands in 2021, said Ana Carolina Soljančić of Glazbenik Žarko Marinković, Asunción. The chamber has opened talks on joining an EU associa- Santiago de Chile tion of chambers.

54 MATICA kolovoz/rujan 2020. Hrvatska zajednica iz Čilea Povratak potomka hrvatskih iseljenika u zemlju predaka Žarko Marinković, čileanski glazbenik, potomak je četvrte generacije hrvatskih iseljenika kojeg neodoljivo privlači Hrvatska. Glazbeni je voditelj folklornog sastava “Baština” Kulturno-umjetničkog društva “Domovina” u Santiagu

sastava, prije desetak godina osnovao je klapu Zlatni cvijet i klapu Južno more, koje nisu u sastavu Domovine. Krajem 2019. godine kontaktirala me je Stjepa- na Lukašević, voditeljica klapa Kapric i Zikva, upravo u vrijeme kad sam ja nastojao osnovati klapu. Ona je na po- sljetku bila zaslužna za formiranje prve ženske klape, klape Snaga. Stjepana je doputovala iz Zadra polovicom srpnja i tijekom dva mjeseca radila je s cura- ma koje su danas dio klape. To je bez sumnje bila prekretnica za našu udrugu, a posebice za cure.

Udruženje Domovina aktivno je i u ostvarivanju ostalih projekata. Koji su najvažniji? Radite li trenutačno Kulturno-umjetničko društvo Domovina, Santiago de Chile na nekom projektu ili je u fazi pripreme? amerikanca. Pridruživši se skupini Ba- vole svoje hrvatske korijene, ali također - Tako je, zadaća je prema statutu ština, ova potreba narasla je u smjeru i drugi koji nisu dio hrvatske zajednice, udruge ostvarenje barem jednoga ve- upoznavanja glazbe i plesa koje on- ali su se priključili kao prijatelji kluba i likog nastupa otvorenog za publiku go- dje obrađujemo. Ta znatiželja ne osta- danas čine njegov dio. Prvotna zadaća dišnje, i u tom smo duhu sudjelovali na je samo na Hrvatskoj, već raste prema udruženja jest prenošenje hrvatske kul- mnogim događajima. Također smo ima- čitavom području Balkana. Prije nego ture, tradicije i folklora. S tim ciljem ja li priliku putovati u druge regije Čilea, u Hrvat, ja sam Čileanac, a prije nego Či- kao voditelj nastojim biti što autentič- druge zemlje, a uz to sastav je ostvario leanac, ja sam glazbenik. niji (u glazbenom smislu) u tom zadat- i jednu turu po Hrvatskoj 2007. godi- ku, onoliko koliko to prilike dopuštaju ne. Najvažniji nastupi bili su Hrvatske Trenutačno si glazbeni voditelj fol- jer nemam formalni studij hrvatskoga gala večeri, proslave za Dan državnosti, klornog sastava Baština Kultur- folklora, kao ni ostali sudionici, koji uz no-umjetničkog društva Domovina to nisu profesionalni glazbenici. Prema u Santiagu. Možeš li mi reći nešto tome, ne mogu od njih očekivati pro- više o ovom udruženju i tvojoj ulo- fesionalni stupanj, ali ipak rezultati su zi u njemu? više nego dobri. - Da, priključio sam se sastavu 2011. godine, ponajprije kako bih svirao kon- Prošle godine osnovali ste i žensku trabas (još uvijek nemamo berdu). Tada klapu u Santiagu. Kako ste došli su me, nakon što je tadašnji glazbeni do te ideje? Postoje li i druge kla- voditelj otišao, pozvali da vodim samo pe u Čileu? instrumentalni sastav na početku, a na - Želja za osnivanjem klape postojala kraju sam postao glazbeni voditelj. U je i prije nego što sam se priključio sku- Glazbenik Žarko Marinković potječe s otoka Visa sastavu Baština sudjeluju osobe koje pini. Franco Ferrera Cvitanović, bivši član

MATICA kolovoz/rujan 2020. 55 a također je organizirano pet međuna- rodnih skupova hrvatskog folklora. Prvi i drugi u Santiagu, treći u Montevideu, četvrti u Buenos Airesu i peti ponovno u Santiagu. Trenutačno smo zbog svjetske zdravstvene krize morali odgoditi posjet Klape Kožino planiran za ovu godinu. Imali smo i druge projekte koji su odgođeni, turu po otoku Chi- loé, na jugu Čilea, umjesto koje se raz- matra odlazak u Iquique.

Što je ono što te kao glazbenika naj- više oduševljava u hrvatskoj glazbi i folkloru? - Prije svega, zadivljujuća je raznolikost koja svakome mjestu daje drukči- Žarko planira usavršiti hrvatski jezik ji štih, unatoč tome što nije riječ o velikom prostoru. Druga stvar koja mi jako privlači pažnju jest način na koji se živi jem u projektima koji se kreću od tribu- Koji su tvoji osobni i profesionalni folklor i glazba općenito. Postoji ljubav ta, glazbe za svečanosti, također sviram planovi za budućnost? za glazbu koja se čini tako prirodnom, u bendovima s originalnom glazbom - Uskoro ću se preseliti u Hrvatsku, kao da bez posebno uloženog truda jed- od popa, rocka, latinoameričke fuzije, gdje ću prvo živjeti u Zadru, i ako sve nostavno teče. Moram spomenuti kako uključujući plesne stilove poput salse, bude po planu, prijavit ću se na natje- su svi ovi dojmovi čiste pretpostavke za afrokubanske timbe i sl. čaj za stipendiju učenja hrvatskog jezi- koje se nadam da će se utvrditi istiniti- Otkako sam sa 17 godina počeo svi- ka Croaticum u Zagrebu sljedeće godine. ma uskoro kada započnem ondje živjeti. rati gitaru (dosta kasno za prosječno- Također se nadam mogućnosti razvoja ga profesionalnoga glazbenika), uvijek karijere u glavnome gradu, u kojem su Osim hrvatskog folklora, koje glaz- sam bio jako znatiželjan vezano uz sve koncentrirane kulturne aktivnosti. Moj bene stilove primjenjuješ u svojoj instrumente na koje sam nailazio. Usa- plan je sada pretvoriti Hrvatsku u svoj glazbi? Sviraš različite instrumente?! vršio sam električnu bas gitaru, gitaru i novi dom i naučiti jezik što prije kako - Kao što sam spomenuo na početku, klavir; također neke perkusije poput pe- bih mogao nastaviti razvijati svoju glaz- prije svega sam glazbenik i u svakom ruanske kutije i, naravno, naučio sam benu karijeru. Nadam se u budućnosti glazbenom stilu pronalazim zadovolj- u pristojnim okvirima svirati bisernicu, i mogućnosti učenja folklora, možda uz stvo. Osim hrvatskog folklora, sudjelu- ali na samouk način. jednog učitelja tambure. Također bih volio doći i do drugih ritmova na ovim Santiago de Chile područjima, kao i do onoga znanog kao etno jazz, kojem bih dodao čitavu svoju čileansku i južnoameričku glazbenu podlogu. Ukratko, želim nastaviti raditi u Hrvatskoj ono što radim u Čileu, odakle bih mogao pronalaziti i razvijati nove projekte. Iako sam glazbenik po struci, tako- đer me vesele i druge aktivnosti. U Čileu ponekad planinarim te jako uživam u prirodi pa ću zasigurno uživati u obila- sku različitih krajeva Hrvatske. n

ENG Chilean musician Žarko Marinković is the mu- sical director of the Baština/Domovina culture and arts association of Santiago de Chile. He is a fourth-generation descendant of Croatians who im- migrated to Chile. Marinković tells of his Croatian roots, professional career as a musician, his love of Croatian folklore and his pending relocation to the country of his ancestors.

56 MATICA kolovoz/rujan 2020. Švicarska

Tekst: Tihomir Nuić Foto: Arhiva HDS/HMI Tri desetljeća rvatsku nastavu u Švicar- skoj trenutačno pohađa Hrvatske nastave u oko 900 učenika koje po- dučava 14 učitelja. Pre- H ma podacima u školskoj godini 2019./2020. nastava se održava Švicarskoj u 20 kantona i to na 63 nastavna mjesta diljem Švicarske Konfederacije. Mi- Hrvatska dopunska škola u Švicarskoj počela nistarstvo znanosti i obrazovanja Re- je s radom 8. rujna 1990. iako su se roditelji u publike Hrvatske već 26 godina, točnije od 1994., u potpunosti financira hrvat- Badenu izborili za poučavanje vlastite djece na sku nastavu te odabire i zapošljava uči- materinskome jeziku davne 1973. godine telje koji se na rad u tu razvijenu europ- sku zemlju upućuju na mandat od četiri godine. Ured Hrvatske nastave u Švicarskoj smješten je u Dietikonu i mjesto je koordinacije aktualne ravnateljice Božice Matak, koja se brine za vođe- nje cjelokupne administracije, praćenje rada učitelja, organizaciju raznih izvannastavnih aktivnosti poput kaza- lišnih i književnih susreta učenika te uređuje školski list Govorimo hrvatski, pokrenut 1992. Prije nje tu je odgovor- nu dužnost vrlo uspješno obavljala pro- fesorica Nataša Balić. Kao i prethodni- ca, aktualna ravnateljica suočena je s Roditelji i učenici Hrvatske planetarnom pandemijom kononavi- nastave u Švicarskoj rado sudjeluju u svim aktivnostima rusa, usredotočena i na pojačanu suradnju sa švicarskim prosvjetnim vlastima, kao i suradnju s tamošnjim ske, koje su ovdje u Švicarskoj provodili skim zemljama takve škole već posto- hrvatskim institucijama, našom diplo- roditelji školaraca vezano uz školovanje je i u sklopu institucija i izvan njih kao macijom, udrugama, hrvatskim klubo- na materinskome jeziku. Naime, u de- što je Sustav hrvatskih izvandomovin- vima i katoličkim misijama. mokratskim društvima Europe migran- skih škola Amerike. Dvojbe su, pak, na- ti su za vlastitu djecu uglavnom mogli stajale u svezi s priznanjem tih škola HRABRI RODITELJI po svome nahođenju organizirati škole od matične bivše države SFR Jugosla- Sjećam se migrantskih aktivnosti prije na materinskome jeziku izvaninstituci- vije s jedne strane ili zbog prijetnje da uspostave neovisnosti Republike Hrvat- onalno dok, primjerice, u prekoocean- se dotičnog roditelja proglasi politički nepodobnom osobom s druge strane. U oba slučaja radilo se o gubitku. Bud- Švicarska potpora no oko totalitarnog režima bivše države Švicarske tiskovine također smo zainteresirali za svoj hrabri projekt i one podjednako je pratilo ponašanje poje- nisu štedjele na pohvalama. Tako je 5. studenoga 1990. züriški Tages Anzei- dinaca i organizacija. Sumnjivo je bilo ger objavio članak pod naslovom “Kulturna svijest u tuđini” (Kulturbewusst- sve što se nije pokrivalo službenim ko- sein in der Fremde). Novinarka opisuje kako je Hrvatska dobila građansku munističkim programom. Dio Hrvata u Vladu koja se distancira od jugoslavenske centralizirane države i u ovom Švicarskoj se, unatoč spomenutim dvoj- trenutku naglašava hrvatsku kulturnu autonomnost. Pokrenuli smo 1992. bama, primjereno vremenu i prostoru školski list Govorimo hrvatski koji izlazi do danas jedanput godišnje. Odu- gospodarske migracije, već 1970-ih go- ševljavao je ljude u domovini i nas u tuđini. Tiskan u 1.200 primjeraka, list dina borio za hrvatske odjele u tadaš- je postao tradicija koju njeguju svi učitelji i koordinatori imajući na umu njim jugoslavenskim školama. Godine ljepotu i vrijednost dječjega likovnog i literarnog izričaja. 1973. Hrvati su tako izborili posebne odjele za hrvatsku djecu u gradu Ba-

MATICA kolovoz/rujan 2020. 57 vanje organizacijskih pitanja, naročito u osiguranju prostora”. Mons. Stanko- vić već 3. rujna 1990. prosljeđuje svojoj subraći svećenicima preporuku. Krenuli smo mi iseljenici među ljude i ponudili im školski program, dakako s vjeronau- kom. Prikupili smo sva učila iz Hrvatske i hrvatskih škola diljem svijeta, a prof. Grana Ferić, koja će postati prva ravnateljica HN, nakon konzultacija s istaknutim stručnjacima i pedagozima iz Hrvat- ske te djelatnicima MZO-a izabrala je metodički primjeren nastavni materijal Nastava u prirodi veseli i profesore i učenike za hrvatsku djecu u Švicarskoj. O vjero- naučnim učilima odlučivali su sami mi- denu dok su diljem Švicarske djelovali vić, Tihomir Nuić i Jure Primorac. Vri- sionari. Roditelje smo uvjeravali da je mješoviti razredi. Taj događaj u Bade- jedni Andrija Babić iz Ženeve izabran je riječ o plemenitom naumu koji njiho- nu dogodio se na vremenskoj okomi- za tajnika. Bila je riječ, dakle, isključivo voj djeci može samo koristiti. Napravili ci od samo šest godina nakon što su u o uglednim dugogodišnjim članovima smo Pravila (statute) Hrvatske nastave komunističkoj Hrvatskoj pristaše pot- i dobrim dijelom dužnosnicima bivše pisnika Deklaracije o nazivu i položaju Hrvatske kulturne zajednice. Odmah hrvatskoga jezika iz redova našega na- na sljedećoj sjednici u srpnju pridružio roda ili još robijali ili na slobodi utonuli im se fra Karlo Lovrić, tadašnji ravna- u tzv. hrvatsku šutnju nakon sloma hr- telj hrvatskih katoličkih misija u Švicar- vatskog proljeća. Jugodiplomaciji to je skoj i voditelj Hrvatske katoličke misije bio trn u oku dok su hrvatski građani (HKM) u Zürichu. nastavili demokratski pritisak u dola- Ministarstvo prosvjete, kulture, fizič- zećem desetljeću pa su zahtjev u korist ke i tehničke kulture RH (danas MZO) hrvatskih odjela 1979. godine potpisala obratilo se pismom od 29. kolovoza 263 roditelja, uglavnom iz Badena, Züri- 1990. mons. Vladimiru Stankoviću, ta- cha i Basela, što se jugototalitarne svi- dašnjem ravnatelju dušobrižništva za jesti, naravno, uopće nije dojmilo. Bila Hrvate u inozemstvu, sa zamolbom za je to najhrabrija akcija hrvatskih “paso- potporu u organiziranju hrvatske na- šara” u Švicarskoj koji su smogli snage i stave u Europi te da se “katoličke misije Božica Matak smjelosti da se suprotstave ideologizi- u zemljama imigracije uključe u rješa- ranome jugoslavenskom “bratstvu i je- dinstvu”. Glavna poruka ovog zahtjeva je da su se Hrvati još prije pola stolje- Ciljevi moderne hrvatske nastave u inozemstvu ća vezano uz hrvatski jezik, kao i toli- Nastava hrvatskoga jezika i kulture namijenjena je djeci hrvatskih državljana s ko puta u prošlosti, borili za svoja na- privremenom ili stalnom adresom u Švicarskoj Konfederaciji, odnosno djeci koja cionalna prava. Teško je odgonetnuti žive u Švicarskoj, a kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik, kao i svoj djeci koja zbog čega je ovaj hrabri čin hrvatskih žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezič- roditelja prekriven velom šutnje u hr- no predznanje. vatskoj javnosti. Uz hrvatski jezik i književnost, koji su temelj poduke, nastava uključuje i stjecanje znanja o povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini Republike Hrvatske. Nastavni INICIJATIVNI ODBOR materijali o povijesnom naslijeđu, geografskim obilježjima, hrvatski likovni i glaz- Čim je u svibnju 1990. godine u Hrvat- beni izrazi također su inkorporirani u područje hrvatskoga jezika i književnosti, skoj došlo do smjene komunističko- gdje služe kao sadržajna osnova za učenje jezika i razvijanje komunikacijskih spo- ga totalitarizma, sastao se 22. VI. 1990. sobnosti učenika. Važno je istaknuti da osim razvoja jezičnih kompetencija kao Inicijativni odbor za osnivanje Hrvatske što su slušanje, govorenje, čitanje i pisanje, primarni ciljevi Hrvatske nastave su dopunske škole (danas nosi naziv Hr- i upoznavanje kulturne, povijesne i prirodne baštine jer pridonose razvoju osje- vatska nastava – dalje u tekstu HN). Ini- ćaja pripadnosti hrvatskome narodu i kulturi, njegovanju vlastitoga nacionalno- cijativni odbor činili su: Vladimir Boban, ga identiteta, kao i izgradnji čitave djetetove ličnosti. Temeljni dokument za pla- Zvonimir Čičić, pok. Josip Dobša, Grana niranje i izvođenje hrvatske nastave je Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu. Ferić, Stanislav Ferić, Marijan Jakopo-

58 MATICA kolovoz/rujan 2020. Suradnja škola i diplomacije Suradnja s hrvatskim diplomatskim pred- stavništvima ostvaruje se i na kultur- nome planu pa se tako u Generalnome konzulatu u Zürichu i u Veleposlanstvu u Bernu svakoga prosinca organizira izlož- ba dječjih likovnih radova. Povezivanje s domovinom ostvaruje se na razne nači- ne: dopisivanjem s vršnjacima, sudjelovanjem na raznim likovnim i literarnim natječajima, zatim izletima u Hrvatsku, humanitarnim akcijama, a posebno se ponosimo zajedničkim projektima poput “Priče o srcima” profesorice Boži- ce Matak. Izlet učenika Hrvatske nastave u Švicarskoj

prema Švicarskome građanskom zako- Na godišnjoj skupštini 19. rujna 1991., nova Pravila i novu organizaciju. Nakon nu o udrugama. Definirali smo svrhu odlukom nazočnih roditelja i mjesnih nebrojenih molbi Zagrebu, preklinjanja HN-a kao dodatne školske nastave iz školskih odbora, dorađena Pravila su i razgovora, Ministarstvo prosvjete, kul- hrvatskoga jezika i književnosti, hrvat- odobrena, a GŠO je proširen na 13 čla- ture, fizičke i tehničke kulture preuzima ske povijesti i zemljopisa te nudili nje- nova. U međuvremenu smo 15. I. 1991. škole u rujnu 1993. godine. Nakon što se govanje hrvatske kulture, umjetnosti i dobili dopis ministra prosvjete prof. dr. agilna gđa Ferić umorila, 1. rujna 1993. folklora u svrhu očuvanja nacionalno- Vlatka Pavletića da je Ministarstvo na- imenovana je, na naš prijedlog, nova ga identiteta Hrvata u Švicarskoj. Tijela kon uvida u naš rad suglasno s našim ravnateljica HN-a prof. Stanislava Račić, udruge HN-a bila su godišnja skupšti- radom, pruživši nam potporu. Taj smo koja je do tada radila kao učiteljica. Dr- na roditelja, glavni školski odbor, mje- dopis preveli na njemački i dostavlja- žava je od toga trenutka preuzela bri- sni školski odbori, ovjerovitelji računa li ga školama u kojima još nismo imali gu za nastavu i nastavnike, što nam je i ravnateljica HN-a, koja je morala po- prostorija za djelovanje. Tek 3. VII. 1991. olakšalo organizacijski posao. Ministri- sjedovati odgovarajuću stručnu i peda- iz Zagreba stiže službena odluka o ime- ca prof. Ljilja Vokić svojim dopisom od gošku naobrazbu. novanju ravnateljice HN Grane Ferić. 15. XI. 1994. potvrdila je naš dogovor: “Po preporuci i zamolbi fra Karla Lovri- PRIJELAZNO RAZDOBLJE PRVA HRVATSKA ŠKOLA U ŽENEVI ća, voditelja HKM u Švicarskoj, Ministar- Dok smo tražili učitelj(ic)e po Švicarskoj Prva škola otvorena je u Ženevi 8. ruj- stvo prosvjete prihvaća mogućnost pri- i vodili korespondenciju sa švicarskim na 1990. Njezin učitelj i spiritus movens kupljanja dobrovoljnih priloga roditelja vlastima tražeći priznanje i prostorije, bio je Andrija Babić. Kronološki gleda- učenika HDŠ.” Zaključno, Hrvatsku na- hrvatske katoličke misije umnožava- no, drugu dopunsku školu otvorila je stavu u Švicarskoj pokrenuli su i razvili le su i dijelile upisnice pred crkvom i u Blagica Alilović 27. rujna 1990. u san- domoljubi kojima je preuzimanje ško- misijama. Republika Hrvatska je, dodu- ktgallenskome Buchsu. Od većih mje- le od države bilo veliko priznanje i pri- še, prema uhodanome socijalističkom sta najkasnije je otvorena škola u glav- uštilo neopisive trenutke zahvalnosti i uzusu, slala i plaćala određeni kontin- nome švicarskom gradu Bernu. GŠO radosti. n gent učitelj(ic)a u Švicarsku, ali su oni je odredio da učitelji(ce) imaju satnicu boravišnu dozvolu mogli dobiti samo od 35 franaka s time da se dodatno po- ENG preko jugoslavenskih konzularnih služ- krivaju troškovi putovanja. Svaki član Croatian language and culture classes are provided for the children of Croatian citizens with bi. Naša mlada ustanova nije mogla ni GŠO-a je, kao što je to bilo i u Inicijativ- temporary or permanent residence in the Swiss Con- sanjati o tolikim ovlastima, kao ni o pla- nom odboru, snosio sam sve troškove federation, and for Swiss children to whom Croatian ćama od kojih bi se u Švicarskoj moglo (poštarina, telefon, putovanja, kopira- is the family language, and to all other children in- terested in learning Croatian and about our culture živjeti. Hrvatskim učitelji(ca)ma, koji su nja). Za prvu školsku godinu 1990./1991. that possess the requisite fluency. Besides Croatian već boravili u Švicarskoj, dali smo rok u zatražili smo od roditelja, koji to mogu, language and literature, which form the core of the kojem su se trebali odlučiti hoće li raditi godišnji doprinos od 200 franaka za instruction programme, classes also provide basic insights into Croatian history and its cultural and u HDŠ-u ili JDŠ-u. Tamo gdje su roditelji jedno dijete, a za dvoje i više djece 300 natural heritage. The Croatian language supplemen- bili suglasni, prihvatili smo ih kao svoje. franaka. Imali smo škole na 20 mjesta tal teaching programme in Switzerland began its Inicijativni školski odbor na sastan- i mogli podmiriti sve učiteljske hono- work on the 8th of September 1990. It was, however, as far back as 1973 that parents in Baden se- ku 17. rujna 1990. preimenovan je u rare i putne troškove roditeljskim do- cured instruction in the mother tongue for their chil- Glavni školski odbor (GŠO). Prvi pred- prinosom na kraju školske 1991. godi- dren. Croatian language instruction in Switzerland sjednik bio je pok. Josip Dobša, a nakon ne. Sljedeće školske godine povisio se is currently provided by fourteen teachers and at- tended by some 900 pupils. According to the data što je on 1991. godine obolio, za pred- broj škola na 42, što je zahtijevalo više for the 2019/2020 school year classes are held in sjednika GŠO-a izabran je Tihomir Nuić. nastavnog osoblja. HN je 1994. dobila twenty cantons at 63 venues.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 59 Lektorati hrvatskog jezika

centra: za talijansku kulturu, kulturu i Multikulturalnost književnost središnje Europe i Balka- na te centar za istraživanje germanske, nordijske i nizozemske kulture i knji- Grada svjetlosti ževnosti. Knjižnica Malesherbes sadrži 200.000 djela specijaliziranih za prou- čavanje stranih jezika i kultura te 1200 Povijest Sorbone neodvojiva je od povijesti Sveučilišta francuskih i međunarodnih časopisa. u Parizu što ga je 1257. godine osnovao Robert de Sorbon pod nazivom Collegium Sorbonicum KATEDRA ZA BCMS Posao lektora na Sorboni specifičan je po tome što se studenti prve godine dijele u dvije skupine. U jednoj su početni- ci ili studenti koji vrlo malo znaju o jeziku, a u drugoj su napredni ili studenti koji prilično dobro govore jezik. Na drugoj se godini svi spajaju u jednu grupu te su skupine nerijetko heterogene. Iako su četiri jezika zapravo spojena, jer nema dovoljno studenata da bi se pokrenula posebna katedra za pojedini jezik, svaki lektor predstavlja jezik i kulturu svoga naroda sa svim posebnostima i razlikama. Studentima početnicima dr- žim jezične vježbe, usmeno i pismeno izražavanje, a uz različite jezične teme nastojim uklopiti i sadržaje o hrvatskoj kulturi. Na drugoj godini predajem Vo- kabular, gdje preko različitih tema studenti obogaćuju rječnik bilo da je riječ o općoj kulturi ili o jeziku i književnosti. Na trećoj godini predajem Čitanje knji- Boris Rozga u Versaillesu ževnog teksta i Prijevod, s francuskog na hrvatski. Četvrtoj i petoj godini preda- Tekst: Boris Rozga discipline, stara zgrada Sorbone nije mogla primiti sve odsjeke pa su se otva- ariško Sveučilište reorga- rali mnogi centri u Parizu. Najveći je nizirano je pod Trećom centar Jussieu, u kojem je Prirodoslov- Republikom, a zatim je ni fakultet, u Maison de la recherche 1968. razdvojeno na tri- smjestili su se Odsjek za povijest i Od- P naest autonomnih sve- sjek za geografiju te doktorski studiji, a učilišta, od kojih tri u sebi čuvaju naziv u centru Clignancourt studenti mogu Sorbona. Sveučilište Sorbona nastalo pohađati primjerice studij filozofije, -en je 2018. spajanjem Sveučilišta Paris-Sor- gleskog i španjolskog jezika. bonne (Paris IV), specijaliziranog za knji- U centru Malesherbes, u 17. arondi- ževnost, umjetnost i humanističke zna- smanu (okrugu), odsjeci su za francuski nosti i Sveučilišta Pierre i Marie Curie jezik i književnost, latinski i starogrčki (UPMC - Pariz VI), specijaliziranog za jezik, muzikologiju, germanistiku, tali- znanost i medicinu. Kako su se tijekom janistiku i Odsjek za slavistiku. U centru povijesti razvijale različite znanstvene Malesherbes nalaze se i tri istraživačka

Na Odsjeku za slavistiku je Katedra za BCMS (bosanski, hrvatski, crnogorski i srpski jezik). Svaki jezik predstavlja jedan lektor pa se studenti uvijek mogu obratiti ako imaju pitanja o nekom jeziku. Boris Rozga

60 MATICA kolovoz/rujan 2020. jem Uvod u opću lingvistiku i lingvističke Pariz je zanimljiv grad, kao i većina teorije. Većina studenata podrijetlo vuče metropola - poznat po spomenicima i iz zemalja bivše Jugoslavije, a otprilike muzejima, restoranima, jazzu i kabaretu, dvadeset posto su Francuzi i studenti noćnom životu… - no prije svega izdvo- koji studiraju još jedan slavenski jezik. jio bih njegovu multikulturalnost. Svat- Studenti vrlo dobro savladavaju gradi- ko tko se doseli u Grad svjetlosti prona- vo, ali kada treba čitati tekstove i ko- ći će kutak svoje domovine, jer grad je mentirati ih - što radim sa studentima to u koji su tijekom povijesti svoje niti prve tri godine - nailaze na problem jer utkale doslovce sve kulture. Nakon tri vrlo malo čitaju na hrvatskom jeziku. Na godine života u Parizu smatram da je to početku drugog semestra studentima jedna od najvećih prednosti i kvaliteta druge godine zadao sam da pročitaju grada. Poželite li upoznati bilo koji dio Sorbonne dvije novele, a studentima treće godi- zemaljske kugle, prvo što će vam pasti ne tri novele iz zbirke Ruke Ranka Ma- na pamet jest to da odete u tu zemlju, rinkovića. Iznenadio sam se s koliko su ljef na grobu pape Pija II. U Muzeju Ja- no ako živite u Parizu, taj kutak nerijet- teškoća savladali taj zadatak. Viški Vol- cquemart André u Parizu nalazi se bista ko može biti već u nekom dijelu vaše- taire bio je inspiracija za brojne pove- princeze koju je izradio Franjo Vranja- ga kvarta, s bogatim tradicijskim kolo- znice između Francuske i Hrvatske i na nin, dvije slike Jurja Ćulinovića (Giorgio ritom, začinima, plesovima… i, naravno, njih se u Parizu može naići na nemalom Schiavone) i jedna slika Pavla Istranina autohtonim vinima. n broju mjesta. (Paolo Schiavo). Svatko tko je živio i radio u inozemstvu zasigurno će razumje- BORIS ROZGA rođen je u Trogiru 1974. POVEZNICE IZMEĐU FRANCUSKE I ti s koliko se žara i veselja traže mjesta godine. Osnovnu i srednju školu završio HRVATSKE koja nas povezuju s domovinom. Osim je u Splitu, a diplomirao 1999. na Filozof- Primjerice, u Louvreu, u prvoj prostori- u muzejima, tragovi naše male zemlje skom fakultetu u Zagrebu, nakon toga ji u prizemlju, nalaze se četiri skulpture mogu se naći i na Trgu Bastille, uz koji počinje raditi na zamjenama u nekoliko i bareljefi dvaju hrvatskih kipara - Fra- je šetnica nazvana po Ruđeru Boškovi- škola Splitsko-dalmatinske županije i u nje Vranjanina i Ivana Duknovića. Fra- ću, u nebrojenim antikvarijatima gdje Zagrebu. 2004. upisuje poslijediplomski njo Vranjanin izradio je dvije biste i grb su izložene knjige o Meštroviću, zbirke studij književnosti na Odsjeku za kom- dinastije Anjou, a Ivan Duknović bare- Radovana Ivšića. parativnu književnost. Osim u školama, radi u knjižnici te kao lektor i redaktor Smatram da bi studenti književnosti i jezika trebali jako puno za izdavačke kuće (Školska knjiga i Algo- čitati te im svojim radom pokušavam objasniti koliko je važno ritam). Godinama je lektor u Večernjem čitanje u savladavanju jezika. listu, lektor, redaktor i korektor mono- grafija i kataloga izložbi u Klovićevim dvorima te lektor-redaktor u National Geographicu. Radi i za nekoliko portala, za Umjetnički paviljon i na zamjeni u Drvodjeljskoj školi u Zagrebu. Od rujna 2015. radi u hrvatskoj nastavi u Francu- skoj - u Lyonu, Chambéryju, Annecyju i Nici. Od 2019. lektor je hrvatskog jezika na Sorboni.

ENG Boris Rozga was born in Trogir in 1974. He received his elementary and secondary education in Split and graduated from the University of Za- greb’s Faculty of Humanities and Social Sciences in 1999. Since September of 2015 he has been a teach- er of the Croatian language supplemental programme abroad in France (Lyon, Chambéry, Annecy and Nice). Since 2019 he has worked as a teaching assistant at the Sorbonne university in Paris. The job is specific at the Sorbonne in that first-year stu- dents are divided into two groups. The history of the Sorbonne is integral to the history of the University Fontana Četiri biskupa of Paris and was founded in 1257 by Robert de Sorbon as the Collegium Sorbonicum.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 61 In memoriam

točnije od 1982. do 1994. U fokusu Gli- Pariški obzori botina interesa bili su odnos znanosti i umjetnosti, nove tehnologije i arhitek- tura, što je rezultiralo mnogobrojnim vizionara Hrvatske simpozijima, izložbama i publikacijama. Međunarodni Olimpijski odbor imeno- vao ga je 1986. tajnikom umjetničkog U Parizu preminuo velikan hrvatske i francuske kulture programa Olimpijskih igara u Seulu. Bio te gorljivi hrvatski patriot Ante Glibota je kustos izložbe Sport u umjetnosti na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Au- tor je više od pet stotina međunarodnih izložbi u najznačajnijim svjetskim muzejima i galerijama, četrdesetak doku- mentarnih filmova te niza audiovizual- nih zapisa s istaknutim umjetnicima i znanstvenicima s kojima je blisko su- rađivao na umjetničkim projektima diljem Europe i svijeta. Glibota je autor i izdavač više od dvjesto dvadeset knjiga i kataloga te izdavač više od sto pedeset glazbenih albuma, glazbenih antologija i kompilacija. Održao je mnogobrojna predavanja na sveučilištima, nacional- nim akademijama, muzejima, galerijama i kulturnim centrima diljem svijeta. Pariški Le Monde u broju Le Siècle 1900 - 1999 njegovu je autorsku izložbu 150 godina čikaške arhitekture izabrao za izložbu XX. stoljeća, proglasivši je naj- značajnijim tadašnjim umjetničkim do- Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15. VI. 1945. – Pariz, 29. kolovoz, 2020.) gađajem.

Tekst: Vesna Kukavica optužbom kontrarevolucionarne aktivnosti 1972. godine. Nakon mukotrpnog nameniti povjesničar um- robijanja, izmučen i ponižen, ali ostavši jetnosti, ekonomist i pu- neslomljiva duha nakon izlaska iz za- blicist te neumorni borac tvora, emigrira u Pariz 1974. godine. U za hrvatsku slobodu i ne- Parizu je studirao civilizaciju, ekonomi- Z ovisnost Ante Glibo- ju, estetiku i povijest umjetnosti na Sor- ta (Slivno kraj Imotskog, 15. VI. 1945. – bonni i Collègeu de France, istodobno Pariz, 29. VIII. 2020.) preminuo je u radeći fizičke poslove. Otvorio je umjet- Parizu, ostavivši francuskoj i hrvatskoj ničku galeriju u Parizu 1978. godine i kulturi golem opus. Taj kozmopolitski Chicagu 1981. te uspostavio suradnju galerist i kolekcionar pohađao je osnov- s umjetničkim galerijama i muzejima u nu školu u rodnome Slivnu, klasičnu gi- Italiji, Japanu, Koreji, Americi i drugdje. mnaziju u Splitu, a Ekonomski fakultet Suradnju s američko-švicarskom zakla- završio je u Zagrebu 1969. godine. Bio dom “Open End Theater” započeo je je tajnik Društva ekonomista Zagreba i 1978. Za umjetničkog ravnatelja Paris Društva ekonomista Hrvatske, a s eko- Art Center imenovan je 1979. godine. nomistom Vladimirom Veselicom pokrenuo je Hrvatski gospodarski glasnik, EGZILANT NA ZAPADU koji je postao jedno od najvažnijih gla- Napredujući u karijeri, ovaj kreativni sila hrvatskog proljeća. Hrvatski gospo- kozmopolit i poliglot biva imenovan za Ante Glibota i Ronald Dumas, ministar darski glasnik je zabranjen, a on je s ni- glavnoga ravnatelja Paris Art Center, ob- vanjskih poslova Francuske: razgovor o priznanju Hrvatske 1991. godine zom uglednih kolumnista uhićen pod našajući tu funkciju dulje od desetljeća,

62 MATICA kolovoz/rujan 2020. FRANCUSKA VEZA U egzilu u Francuskoj aktivno sudjeluje u svim aktivnostima hrvatske kulturne emigracije na Zapadu. Od 1990. aktivno je uključen u svekolike aktivnosti u ise- ljeništvu i domovini za neovisnost i slobodu Hrvatske, a nadasve u promociju Hrvatske u svijetu, potičući i vodeći razli- čite promotivne aktivnosti za priznanje neovisnosti Republike Hrvatske, pogotovo u zapadnim demokracijama koje nam u početku nisu bile odveć sklone. Bio je osobni prijatelj, odan suradnik i pošto- vatelj lika i djela dr. sc. Franje Tuđmana, utemeljitelja moderne hrvatske države. Kako je bio poliglot i afirmirani znanstve- nik umjetničke provenijencije, mnoga su mu vrata bila otvorena i rezultati su bivali sve vidljiviji i u širenju istine o agresiji na Hrvatsku kako u medijima tako i u on- Katalozi izložbi i monografije povjesničara umjetnosti Ante Glibote dašnjim centrima moći, pa i konkretnim priznanjima sve većeg broja stranih dr- se, član uredništva Prometheus Interna- Muzeja umjetnosti i urbaniteta – MAUS žava, kao i humanitarnoj pomoći ratom tional i Cahier d’Art, surađivao je i pisao iz Šangaja u Kini od 2010. Dobitnik je ugroženoj Hrvatskoj. Jedan je od organiza Spirale, Ace Arts, Il Secondo Rinacimen- mnogobrojnih nagrada i priznanja kao zatora i voditelja najvećega prosvjednog to New York Art Magazine, Appreciation što su Povelja grada Chicaga (1983.), skupa hrvatske dijaspore, koji je održan Magazine. Bio je član uredništva Ekonom- Povelja grada Versaillesa (1986.), pri- u Mastrichtu 1991. godine. Nije propu- skog pregleda i Hrvatskoga gospodarskoga znanje Vitez reda umjetnosti i literatu- štao niti jednu humanitarnu akciju za Hr- glasnika te časopisa Science and Society… re Republike Francuske (1987.), Povelja vatsku, darujući i osobnu teško stečenu S ponosom ističemo da je bio višedeset- grada Seula (1988.), Povelja grada An- imovinu i ljubav svojoj domovini. Bio je ljetni suradnik Matičinih izdanja, osobito tibesa (1989.), Red Danice Hrvatske s savjetnik i član uredništva revije Cimai- Hrvatskoga iseljeničkog zbornika. likom Marka Marulića (1996.), Red hrvatskog trolista (1996.), Grand Prix Po- KOZMOPOLITSKI AKADEMSKI pmedia (1997.), Povelja Mare nostrum KRUGOVI croaticum (2003.), Povelja Sveučilišta Član je većeg broja uglednih znanstve- Tsinghua iz Pekinga (2004.), Nagrada nih i umjetničkih institucija i udruga Porin za kompilaciju Antologija Josipe poput Znanstvenog vijeća Europske Lisac (2008.), Velika zlatna plaketa bra- akademije znanosti, umjetnosti i lite- nitelja, invalida i udovica Domovinskog rature (EASAL) iz Pariza od 1985., re- rata (2012.) i dr. L’International Biograp- doviti je član te akademije od 2004. i hical Centre iz Cambridgea uvrstio ga član predsjedništva od 2012., počasni je zbog njegovih znanstvenih i umjet- je član American Institute of Archite- ničkih zasluga, s naglaskom na izvan- cts od 1985. te redoviti član američke rednom doprinosu povijesnim studiji- Akademije političkih znanosti od 1999. ma u domeni umjetnosti i arhitekture, godine. Ante Glibota bio je i član Naci- u izbor edicije Tisuću velikih intelektua- onalne akademije za znanost i visoku laca svijeta (2002.). n tehnologiju u Shenzhenu u Kini od 2003., savjetnik Kineskoga nacionalnog centra ENG Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15 June za međunarodnu kulturnu razmjenu – 1945–Paris, 29 August 2020) was a celebrated art CICEC od 2004. te umjetnički savjetnik historian, economist and publicist, and a tireless champion of Croatian liberty and independence. He Huaxie Cultural Development Co. iz Pe- died in Paris, leaving as his legacy to France and kinga od 2005., ali i počasni profesor Croatia a copious body of work in the field of cul- Sveučilišta Shijiazhuanga u Kini od 2008. ture. He was a recipient of many decorations and awards, French and Croatian, for his contributions Kao ugledni povjesničar umjetnosti bio to Croatian independence, and for his work as a je potpredsjednik i glavni konzervator scholar and in the arts.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 63 Klikni – Idem doma!

lja proljeće i vremena koje nepovratno Audioknjige na odlazi, koje predstavlja smrt”, rekao je Brlek dodavši da se to ogleda u ritmu neprestanih obrata u kojima sudjeluju hrvatskome jeziku jedinstvenost i ponovljivost. “Desnica se majstorski služio svim resursima jezika, osobito na razini vokabulara koji je Mobilna aplikacija book & zvook pokrenuta je u Zagrebu inovativan, ali i na razini sintakse te ga lani i uz klasika Vladana Desnicu nudi na slušanje knjige zato treba ponovno čitati”, zaključio je pisaca raznih naraštaja poput Zorana Ferića, Miljenka Brlek. Nataša Puškar iz Vijeća SNM Za- greba rekla je da je “audioforma oživjela Jergovića, Ante Tomića, Ede Popovića i Renata Baretića, lik umjetnika i omogućila sasvim druk- a čitaju ih poznati glumci čiji susret s tim iznimnim djelom”. Mo- bilna aplikacija book & zvook pokrenuta je u prosincu lani i uz klasik Vladana Desnice (Zadar, 17. IX. 1905. – Zagreb, 4. III. 1967.) nudi na slušanje knjige ista- knutih pisaca Danila Kiša i Branka Ćo- pića, kao i živućih prozaista u naponu karijere poput Miljenka Jergovića, Zo- rana Ferića, Ante Tomića, Vedrane Ru- dan, Ede Popovića, Renata Baretića, Sa- nje Lovrenčić… Odabrana književna djela čitaju neki autori, a češće ih čitaju poznati glumci kao što su Vilim Matula, Lela Margitić, Livio Badurina, Filip Šovagović, Jelena Miholjević, Goran Bogdan i drugi. Po- sebna produkcija naklade book & zvook je knjiga “Schindlerov lift” koju čita hrvatski pisac i dramaturg iz BiH Dar- ko Cvijetić. “Darko je snimao kod nas u studiju, zavidnom koncentracijom, za- mahom dobro uigranoga glumca”, rekla Promocija audio-knjige “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice je Ljubica Letinić. Cvijetićeva interpre-

Tekst: Ivo Lučić Foto: Hina a rezultat je suradnje SNV-a, Vijeća srpske nacionalne manjine Zagreba i pro- romocija audioknjige dukcijske kuće Transonica, koja stoji iza “Proljeća Ivana Gale- mobilne aplikacije book & zvook. “Ovo ba” Vladana Desnice, je primjeren oblik interpretacije Desni- označene kao najveći i čine knjige jer je pisac osobitu pažnju P najopsežniji projekt digi- posvećivao ritmu i zvuku, zapravo skla- talne biblioteke book & zvook, održana dao rečenice romana. Vidi se da je u to je u zagrebačkoj knjižari Booksa 18. lip- uložen izniman trud, a vidi se i rezultat”, nja 2020. “Drago mi je da je ovaj hrvat- rekao je književni teoretičar Tomislav ski klasik i zanemareni pisac, za koga je Brlek. kritika rekla da predstavlja čast jeziku Tekst “Proljeća Ivana Galeba” nasta- na kojem piše, dobio audioizdanje. Bio jao je dvadeset godina i već kad je pisan je to prekrasan posao”, rekla je Ljubica bio je izvan vremena i jednako tako je Letinić koja zajedno s tonskom majsto- pisan za sva vremena, istaknuo je Brlek ricom Lanom Deban stoji iza biblioteke dodavši kako je poetska igra jako važan book & zvook. Knjiga se sastoji od 17 sati glazbeni i kompozicijski dio strukture naracije glumca Zorana Čubrila i glaz- toga romana. “To je igra između vre- Književnik Vladan Desnica bene obrade skladatelja Mare Markete, mena koje se vraća, a koje predstav-

64 MATICA kolovoz/rujan 2020. Lana Deban, producentica audio knjiga Rodna kuća književnika Vladana Desnice u Islamu Grčkom pored Zadra tacija dobro rezonira s njegovom krat- gobrojnih radijskih dramskih radova, a duvanjskoj noći, to ima svoju funkciju kom i jednostavnom rečenicom, on je s Lana Deban dugogodišnja dramska ton- i daje posebnu kvalitetu. Isto je s Cvije- protagonistima “Schindlerovog lifta” du- ska majstorica. Dugogodišnje iskustvo tićem i vukovarskim dnevnikom Ivane boko povezan i lako mijenja narativne rada u stvaranju audioadaptacija knji- Bodrožić”, rekla je. “Dugo smo godina perspektive; poput glumca, dobro pod- ževnih i dramskih predložaka potaknu- blisko surađivale na radiju i možemo nosi brzu izmjenu pripovjednih strate- lo ih je da osmisle koncept i uz pomoć reći da smo izučile kako adaptirati ra- gija koje prakticira kao pisac, istaknu- tvrtke Undabot izgrade digitalnu biblio- zličite tipove poetskih, dramskih i prola je Lj. Letinić. “Glumac Zoran Čubrilo teku audionaslova na hrvatskome jeziku. znih tekstova u zvuk”, navodi Letinić. tjednima se pripremao da s Desnicom Producentski ženski dvojac Letinić Veliki broj ljudi misli da su audioknjige uopće stane pred mikrofon, a zatim i Deban najavljuju lektire i neke popu- samo za slijepe, no sve je veći broj lju- smo iz tridesetak snimljenih sati iščisti- larne hitove, a uz potporu Ministar- di koji u novije vrijeme poseže za audi- le tih izvanserijskih 17 sati”, kaže Letinić. stva kulture proširit će, kažu, izbor do- oknjigama. “Nije to neobično. maćih autora na Juricu Pavičića, Anu Kad slušamo govor, mi slušamo i KNJIŽARA AUDIOKNJIGA Brnardić, Olju Savičević-Ivančević, Ru- njegovu intonaciju, ritam i kadence i Osim knjiga iz vlastite produkcije, book menu Bužarovsku te na poemu “Jezik moguće je da slušanjem govora razu- & zvook nudi knjige drugih izdavača. To ptica” sufijskog pjesnika Faridudina Ata- mijevamo spontanije i da je ono snažni- su knjige snimljene u umjetničkoj orga- ra koju je prevela Sanda Hržić, a koju je povezano s emocionalnim centrima nizaciji Pavlice Bajsić Brazzoduro, pri- za ovaj novi audioživot oprema Darko mozga, stoga i asocijativnije i prirodni- mjerice audioizdanje romana Damira Rundek. Produkcija audioknjiga je sku- je”, objasnila je. “Uostalom, čovjek tek Karakaša “Sjećanje šume”, roman “Ho- pa. “Naše knjige u cijelosti su zaštiće- odnedavno čita, dok je prije toga deseci- tel Zagorje” koji je Ivana Bodrožić sama ne autorskim pravom i zahtijevaju ve- ma tisuća godina pripovijedao. Ljubite- pročitala i “Ljubavni roman” spisateljice liki angažman glumaca, režiju, obradu lji audioknjiga kao jedan od najvažnijih Ivane Sajko. Neke od knjiga čitaju slav- zvuka i glazbu, negdje i ozbiljan dizajn razloga svoje privrženosti audioknjiga- ni glumci kao što su Pero Kvrgić, Mu- zvuka, golemo studijsko vrijeme”, ista- ma ističu baš to da vole slušati ljudski stafa Nadarević, Miki Manojlović i Ivica knula je Letinić. “Kad Goran Bogdan glas, oni vole da im se čita”, zaključuje Vidović. Ljubica Letinić autorica je mno- čita radnju romana zgusnutu u jednoj Ljubica Letinić. n

A Croatian Language Audio Book The promotion of the audio book version of Vladan Desni- vić, Ante Tomić, Edo Popović, Renato Baretić and Sanja ca’s Proljeća Ivana Galeba (“The Springs of Ivan Galeb”), the Lovrenčić… The books are read by living writers and top most significant and copious project undertaken by the actors. The production team of Ljubica Letinić and Lana book&zvook digital library, was staged at Zagreb’s Book- Deban note that “in all languages with a small number sa library on the 18th of June. The book&zvook mobile of native speakers like our own the selection of audio application was launched in Zagreb last year. Besides books is modest,” adding that they currently have fifteen the classics by Vladan Desnica it also features audio titles by local writers as interpreted by leading actors. book versions of writers Zoran Ferić, Miljenko Jergo- The books can be ordered on the Internet.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 65 Dani iseljenika na kvarnerskim otocima Kao da laste nisu došle Neke od lokalnih zajednica današnjeg područja Primorsko-goranske županije iseljenicima iz svojih mjesta poklanjaju posebnu pažnju, negdje ih spomenu nakon misnog obreda, a u sredinama u kojima je život i danas protkan suradnjom s našim iseljeničkim zajednicama organiziraju, kao dan spomena i pokazivanja povezanosti s iseljenicima, niz manifestacija pod zajedničkim nazivom - Dan iseljenika.

dok su posebni iseljenički dan, na žalost, odgodili otoci Krk i Cres. Obilježavanje 13. Dana iseljenika otoka Unija započelo je u petak 17. srpnja 2020. u večernjim satima održava- njem vrlo popularnog i svake godine željno očekivanog natjecanja Unijske alke, verzije u kojoj natjecateljski par kopljanik i pogonitelj kariole ili tački nastoji pogoditi sridu. Natjecanje je odr- žano u dvije dobne kategorije, djeca i odrasli, nastupilo je desetak parova, bilo je i pobjednika. Zapravo je pobijedio otočni duh koji nije želio da se od tradicije obilježavanja Dana iseljenika odustane. Sljedećeg dana umjesto tradicionalne kros utrke po unijskoj plaži, radi izbjegavanja bliskog kontakta tr- kača održano je natjecanje individual- Tekst i foto: Dean Miculinić vratak naših iseljenika u krajeve svoga nog tipa, u vožnji SUP-ova, daski za ve- djetinjstva. Godina drukčija od svih do- eć početkom svibnja u sadašnjih, 2020. ćemo pamtiti kao onu Idejni začetnik i organizator Hrvatsko primorje i na kao da laste nisu došle. njegove otoke, u svoj sta- Unatoč svim otežanim okolnostima ili u određenim sredinama ri kraj, pomalo nepri- i mnogobrojnim epidemiološkim ogra- suorganizator manifestacije “Dan V mjetno pristižu i naši ise- ničenjima, tradicija organiziranja mani- iseljenika” već 36 godina je Hrvatska ljenici. Ljudi koji su nekad u prošlosti festacije “Dan iseljenika” uspjela se odr- poželjeli živjeti malo bolje ili su napro- žati ove godine na otocima Unije i Susak, matica iseljenika – Rijeka. sto morali otići, dolaze sa svih strana svijeta kako bi proveli dio godine na prostorima svog djetinjstva i mladosti. Zovu staroga kraja ne mogu odoljeti ve- ćinom pripadnici prve generacije iseljenika. Još uvijek dijele zajednička sjeća- nja s onima koji su na otocima ostali, sjećanja iz mladosti koja su obično naj- snažnija. Na žalost, ova 2020. godina donije- la je velike globalne promjene u načinu života pa tako i na lokalnoj razini. Život uvjetovan pandemijom pun je ograni- čenja koja se odnose na druženja i pu- Susak tovanja pa je to zaustavilo sezonski po-

66 MATICA kolovoz/rujan 2020. Irski Hrvati Ljetovati se mora Mladi irski profesor matematike Alan Loane (1986.) svake godine posjećuje domovinu svoje majke Karlovčanke Ane, te baki i djedu u Selce odnedavna dovodi i svoje sinove. Ni ovogodišnja situacija s otkazivanjem letova nije spriječila Alana ni njegovu sestru Lanu da pronađu aviokompaniju koja im je omogućila boravak u Hrvatskoj.

Unijska alka

slanje, a bilo je vrlo uzbudljivo radi jakoga juga koje je toga dana snaž- no puhalo. Pobijedili su svi koji su uspjeli odveslati zadanu stazu, a na radost organizatora natjecanje se toliko svima svidjelo da će se nastaviti održavati i sljedeće godine. Festi- val zmajeva dio je programa Rijeka - europska prijestolnica kulture 2020, programskog pravca 27 susjedsta- va i rezultat je sinergije VMO Unije, TZ Malog Lošinja, EPK Rijeka 2020 i Hrvatske matice iseljenika - Rijeka. Dan iseljenika otoka Suska naj- značajnija je, najdugovječnija i naj- poznatija manifestacija. Njihov “Dan iseljenika” na Kvarneru svake godine željno se očekuje. Ples u narodnim nošnjama, koncert zvučnoga glazbenog imena, posjet državnih ugled- nika i autentičan ambijent ‘Male Amerike’ na jedinstvenome otoku Razgovarala: Ljerka Galic as a result, there are still beaches to be u Jadranu uvijek je izazivao pažnju found almost empty on the neighbour- medija i mnogobrojnih gostiju koji Poznato je da svake godine obilazite ing islands, cheaper accomodation and bi se te zadnje nedjelje u srpnju tra- ove krajeve, pa ste Hrvatsku upozna- a more authentic taste of Croatia. dicionalno okupljali na otoku. Ove li uzduž i poprijeko. Preporučivali ste Also after over 3 years spent back- godine, na žalost, ništa od toga. Uz ju i svojim prijateljima, a nezaborav- packing around the world I have been pridržavanje svih epidemioloških no je i vaše vjenčanje u Grožnjanu u drawn to more secluded places where mjera, u mjesnoj crkvi održana je Istri koje je 2016. pohodilo poveliko old traditions are preserved. Being in tek svečana sveta misa posvećena irsko društvo. No, ovog ste ljeta po- such places is like stepping through svim ljudima i dušama koji su s oto- sjetili otok Susak. Izrazite nam svo- time to a more peaceful and slower ka u svijet morali otići, neki su se na je utiske. pace of life - which I think in modern njega i vratili, a mnogi su o povrat- - This is actually my second visit to times is harder to find but also an es- ku godinama tek sanjali. n Susak! sential break from everything our cities As you said - I like to explore dif- bombard our senses with - light, noise ENG As the founder of the events, the Rijeka ferent parts of Croatia as there are so and technology. branch office of the Croatian Heritage Founda- many hidden gems. I am lucky that my Susak has this in buckets - old tradi- tion has for the past thirty-six years been an organiser and co-organiser of emigrant days fes- grandparents live to the North - far from tions preserved for hundreds of years, tivities on the islands of Susak and Unije. any other English speaking tourists, and no motorised vehicles except for the

MATICA kolovoz/rujan 2020. 67 odd old school tractor and an appreciation for a slower pace of life. I was always going to return after my first camping visit over a decade ago and now was the perfect time to escape the crowds in Crikvenica during the start of August, and with 2 baby boys there are few places in Croatia with sandy beaches together with clear, pure water. As a result there is a unique atmosphere on Susak.

Nakon što sam proputovao pola svijeta u preko tri godine, sada preferi- ram mirnija mjesta koja su sačuvala umjereniji način života i svoju bašti- nu; upravo takav jedinstveni ugođaj zadržao je otok Susak.

Koliko se razlikuje život u Irskoj i Hrvatskoj; što biste istaknuli kao prednost jedne i druge zemlje? What are the differences and advantages and disadvantages of living in Croatia? - This is a very difficult question to answer - as it is more a comparison of family would come bearing gifts of felt like a time) where the old ways had between city and rural life and also their homemade rakijas, homemade ol- not yet been replaced. And I wonder between two countries progressing ive oils and ajvar, veg from their garden now, whether the gains we have made at different rates - economically and or homemade cheeses and by far the globally are worth the wealth in knowl- emotionally. most bizarre - a skinned lamb ready for edge lost. My grandparents live in Selce, a roasting on a spit as a wedding gift only Also the psyche of the people is very small village on the coast that relies 5 years ago. We went on overnight trips different. Irish people don’t complain - on tourism and I spent up to 3 months to Krk on my grandad’s boat and slept it’s a common trait of the Irish to bite of my fun filled and sun filled summers under stars I could not see through the their tongue and smile rather than to there. Compared to the challenge of endless glow of Dublin city. I was filled offend or complain. Ireland has strong finding my footing in a fee paying pri- with a sense of adventure that encour- links with the church still today and the vate school in the heart of wealthy Dub- aged my own travels around the world old culture of only sharing your mis- lin. - to learn about other cultures and ex- takes, faults or worries in a confession In Selce, with my grandparents and perience life in other far hidden parts box have influenced the mentality of the closest friends, I learned about growing of the globe. seasonal vegetables in the summer and So as the years reeled past I realised was regaled with stories of pickling food that I was stepping into an old way of life to last the harsh winter months. My each summer and gathering knowledge grandad was a renowned hunter and my city friends back home would never we ate wild venison and boar. I was tak- know. I was moving from a technology en in the local forests on hunting trips consuming capitol city with a booming and listened mouth open to his sto- economy with people more and more ries of coming face to face with bears focused on themselves and caught in or poisonous snakes. I was shown how a consumer trap of over spending and to make blends of rakija and a friend overconsumption to a place (or what

Djetinjstva provedena u Selcu pobudila su u meni želju za putovanjima i upoznavanjem kultura drugih naroda

68 MATICA kolovoz/rujan 2020. people still today. Irish people make a ed in tourism of Croatia. Most English joke and have a pint in the face of dif- speaking tourists travel to Zadar and ficult times. anywhere South and I think there is a Croats tell it like it is. I used to think place in the market for those who want they were rude in hospitality as I was to move away from the usual tourist accustomed to irish (verging on Amer- track. However I do love teaching and ican) experience. But now I realise that it would be difficult to give that up. It is if I had to work in hospitality in 30 de- a very rewarding profession. Hopeful- gree heat, overworked and underpaid ly I can balance the two in the future. I and unsecure in the seasonal work and don’t think we as humans are made to on top of that to do it all while everyone work till our prime has passed us and around you is enjoying their summer I have one eye on an early retirement holidays, I too would be short lipped in Croatia also. and slow footed. However, this meant that I made Smatram da će moja djeca dobiti bo- connections with friends there that I lje obrazovanje u Irskoj. Ono što mene never did in Ireland. There is an hon- zanima u Hrvatskoj je turizam. Osob- esty, desire to talk personally and intro- no volim podučavati, ali čeznem i za spectively and philosophise that Croa- ranim umirovljenjem u Hrvatskoj! tian people naturally have. I know my mum agrees her closest friends after Imate li kakve prijedloge za pobolj- 35 years in Ireland are still back ‘home’. šanjem života i što biste savjeto- vali mladima na njihovom život- U djetinjstvu ljeta sam provodio u Se- nom putu. lcu; moj djed lovac vodio me po šu- Any suggestions for improving life in mama gdje sam okusio svu draž pu- Croatia and advice for young people? My advice for the young of Croatia stolovnog života potpuno nepoznatu - I think Croatia still has problems is that travel is the best form of educa- mojim prijateljima u rodnom Dublinu. that Ireland has dealt with. As I mention. If the young people of Croatia are Velika je razlika između Iraca I Hrva- tioned above - Ireland has grown emo- going to change the country for the bet- ta: Irci se nikada ne žale, radije “pre- tionally and economically in the last ter they should travel and work abroad. grizu” jezik da ne bi nekoga uvrijedi- 20 years. We have come face to face Then they can return home and help li. Hrvati su izravni, što sam koji put with some of the demons of our past, to make their home a better place for smatrao neprimjerenim. Možda sam many of which are linked to the Catholic the next generation without losing the se baš zbog toga sprijateljio s nekoli- church and the country has collective- history and traditions that make it so cinom Hrvata! ly faced these and tried to move past unique and special. them. I know Croatia also has a recent It calls me home every year and I Razmišljate li možda u Hrvatskoj past that needs to be processed and am sure that it would do the same for ostvariti koji od svojih životnih pri- talked about openly. any of its young population that set off oriteta u smislu školovanja svojih In Ireland we had one of the first on adventure. sinova ili otvaranjem kojeg biznisa? gay Prime Ministers in Europe and we Do you think some plans for the fu- have legalised abortion and gay mar- Moj savjet mladima bio bi da je pu- ture could be realised in Croatia, chil- riage in recent years. I think the Irish tovanje najbolje obrazovanje; ukoli- dren’s education or business? are more open to equality and change ko žele u Hrvatskoj pomaknuti stvari - Croatia will always be a big part of for the better but Croatians, while an na bolje, trebali bi putovati i raditi u my future. I consider it ‘home’, at least emotionally aware people, are not as inozemstvu, a po povratku narednom I feel most at home there. This sum- open minded to the diversity and needs naraštaju osigurati bolje životne uvje- mer on Susak we stayed in a house of all their people. te čuvajući baštinu. n that had been restored by the son of a I hope in the years to come that Cro- Croat who emigrated to NYC. I would atia can move more left politically and ENG love to do something similar as the best recognise the opportunities for pro- Young Irish professor of mathematics Alan Loane (1986) loves to visit the homeland of his moth- memories I have belong to my time gression by taking the positives from er Ana, a native of Karlovac. Of late he has visited there. I think my children will benefit the leading countries in the EU. Then the grandparents in Selce with his sons. This year’s more from an Irish education purely my children can have the best of both situation that saw the cancelation of many flights did not keep Alan or his sister Lana from finding a for recognition abroad and ease of ac- worlds when we return for 3 month long carrier to take them to Croatia, this time to visit the cess but I have always been interest- summers by the soothing sea of Croatia. island of Susak.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 69 In memoriam Umro dirigent i diplomat Nikola Debelić Surađivao je kao diplomat i glazbeni umjetnik s Hrvatskom maticom iseljenika vrlo uspješno

kulturnim projektima od Rumunjske do canju u Besançonu (Fr.) 1961. Kao gost Zapadne Australije, ali i s iseljeništvom dirigirao u većini europskih zemalja i Sjeverne i Južne Amerike. Gostovao je SAD-a. Sa Simfonijskim orkestrom Du- u Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Ita- brovnik ostvario opsežne turneje: 1974. liji, Španjolskoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Švicarska, Njemačka, Belgija, Nizozem- Poljskoj i SSSR-u. Osobite je uspjehe ska. Godine 1975. i 1978., u suradnji s postignuo na višemjesečnim turneja- Agencijom Columbia Artists Man iz New ma s dubrovačkim Gradskim orkestrom Yorka, organizirao višemjesečne turnejt po SAD i Kanadi (1975. i 1978), gdje je po SAD-u i Kanadi (preko 120 koncera- Nikola Debelić na gotovo 100 koncerata izvodio i dje- ta, solisti Vladimir Krpan, Ivo Pogore- la hrvatskih skladatelja. lić, Valter Dešpalj...) što su vjerojatno Tekst: Marijan Majstorović Sin je veterinarskog stručnjaka, mi- najopsežnije turneje jednog hrvatskog, krobiologa profesora na Veterinarskom tada i jugoslavenskog, orkestra u SAD-u. Nikola Debelić, hrvatski fakultetu u Zagrebu, autora mnogih Dobitnik je plakete Hrvatskoga druš- dirigent, diplomat i do- znanstvenih članaka. iz Prkovaca Šime tva glazbenih umjetnika 1998. godine, moljub (Zagreb, 24. XI. i pijanistice Vlaste rođ. Lorković. Ne- povodom 40. godišnjice rada. 1934. – Zagreb, 28. VI. ćak je hrvatskoga političara i publiciste U diplomaciju ulazi s demokratskim N 2020.) umro je 28. lipnja Mladena Lorkovića (Zagreb, 1. III. 1909. promjenama devedesetih. Prvi je bio 2020. u 86. godini života. Dirigiranje je – Lepoglava, 30. IV. 1945.). Godinu ranije veleposlanik Republike Hrvatske u Ru- diplomirao 1958. na Muzičkoj akade- rodio mu se brat Mladen, poslije pozna- munjskoj (1992. – 1996.). Dužnost gene- miji u Sarajevu, gdje je i magistrirao ti hrvatsko-njemački liječnik pulmolog ralnog konzula RH obnašao je u Perthu 1966. Usavršavao se u Austriji (Mozar- i alergolog. Otac je bio voditelj Odsje- u Zapadnoj Australiji (1997. – 2000.). Prvi teum, kod L. Matačića) i SAD-u (New ka za veterinarstvo pri vladi Banovine je počasni doktor Muzičke Akademije u York, kod J. Parlea). Djelovao u Saraje- Hrvatske, a u Vladi NDH na gospodar- Bukureštu. Počasni je doktor Muzičke vu (korepetitor i dirigent Opere), a od skim poslovima. Pred dolazak partiza- Akademije u Cluj - Napoci. Počasni je 1970-ih kao dirigent pretežito u Hrvat- na u Zagreb 8. svibnja, nije pobjegao građanin grada Cluj - Napoca i hrvatskoj (Gradski orkestar u Dubrovniku, kao ostali članovi ustaške Vlade, nego skih općina Karašova i Lupac. Za svoje dirigent Opere HNK u Zagrebu). Ute- je ostao u gradu raditi svoj svakodnev- zasluge u razvijanju gospodarskih veza meljitelj je i umjetnički ravnatelj Istar- ni posao. Jugokomunističke vlasti uhi- primio od ministra vanjskih poslova Ru- skoga simfonijskoga orkestra te Istar- tile su ga 17. svibnja 1945. u Zagrebu munjske ‘Kristalni Globus’. n skoga glazbenog ljeta (1991.) u Puli. i ubile na Savskoj cesti krajem svibnja Istodobno je bio profesor dirigiranja 1945. Nikola Debelić oženio se Katari- ENG (od 1987.) i dekan (od 1991.) na Peda- nom rođ. Smoje, profesoricom kemije. Nikola Debelić, was a Croatian orchestra conductor, diplomat and patriot (Zagreb, 24 Nov. 1934– goškom fakultetu u Puli. Devedesetih, Otac je dvojice sinova, Berislava Šimu- Zagreb, 28 Jun. 2020). He died on the 28th of June sudjeluje u demokratskim promjena- na i Ivana Stanislava. of this year in his 86th year. His work as an orchestra ma te 1992. biva imenovan veleposla- conductor was exceedingly wide-ranging. He stud- ied conducting in Belgrade, Sarajevo, Salzburg, New nikom RH u Rumunjskoj, a potom ge- KOZMOPOLITSKO I ISELJENIČKO York (Fulbright), and London (British Council), earn- neralnim konzulom RH u Perthu u OKRUŽJE ing a master’s degree. He entered the diplomatic Australiji. Surađivao je kao diplomat i Dirigentsko umjetničko djelovanje izni- service during the democratic changes of the 1990s. He was our first ambassador to Romania (1992– glazbeni umjetnik s Hrvatskom mati- mno je opsežno. Dobitnik je II. nagrade 1996) and served as the Croatian general consul in com iseljenika vrlo uspješno u brojnim na Međunarodnom dirigentskom natje- Western Australia’s Perth (1997–2000).

70 MATICA kolovoz/rujan 2020. Stipe Miočić obranio UFC naslov i postao najveći teškaš svih vremena Najveći borac, a još veći čovjek! “Najopakiji” borac svijeta vrlo često, gotovo u svakoj prigodi, ne propušta naglasiti svoje hrvatsko podrijetlo. “Borim se za Cleveland i moju Hrvatsku.”

vjek nego borac, a taj borac je, podsjetimo, najbolji u svojoj disciplini svih vremena. Pogotovo nakon posljednje borbe i obrane naslova protiv Cormiera uz Stipino ime novinari dodaju titulu “The Baddest Man on the Planet”, što on sam ko- mentira riječima da je to samo izraz za nekoga uspješnoga u njegovu sportu i da, kako je prije par tjedana izjavio jednom našem dnevnom listu, “ja i ne smijem biti loš čovjek jer to mi ne bi dopustile ni supruga ni majka”. “Najopakiji” borac svijeta vrlo često, gotovo u svakoj prigodi, ne propušta naglasiti svoje hrvatsko podrijetlo. “Borim se za Cleveland i moju Hrvatsku”, znao je izjaviti na službenim vaganjima pred borbu, a boljim poznavateljima borilačkih sportova već su poznate njegove mnogobrojne fotografije s “hrvatskom scenografijom”, od tetovaža, rukavica s kocki- S bivšom predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović cama i krunice na retrovizoru automobila, majica naše nogometne reprezentacije, a hrvatska obilježja su i na majica- Tekst: Željko Rupić ma članova njegova tima… Kako sam kaže, razumije hrvatski, ali mu je teško govoriti, no naučit će i to kada nađe više vre- ajka Kathy rođena je u Cetingradu, u blizini mena. A mi mu poručujemo – ima vremena, Stipe, najprije Slunja i Topuskog, a otac Bojan u Rtini, na naj- obrani naslov protiv kamerunske “zvijeri” Francisa Nganno- sjevernijem dijelu kopnenoga dijela Dalmaci- ua, najvjerojatnije. n je, pokraj Paškoga mosta, dok je Stipe došao M na svijet 1982. godine u američkoj saveznoj Stipe Miočić u akciji protiv Cormiera državi Ohio, gdje i danas živi, u Clevelandu. Stalnim zanima- njem vatrogasac u tome gradu, Stipe Miočić, američki borac hrvatskih korijena, danas je najveći borac teške kategorije Ultimate Fighting Championshipa svih vremena nakon što je 16. kolovoza ove godine obranio naslov prvaka svladavši u borbi održanoj u Las Vegasu dobroga “poznanika”, Ame- rikanca Daniela Cormiera, jednoglasnom odlukom sudaca. Bio je ovo treći međusobni dvoboj dvojice boraca i druga uzastopna pobjeda vatrogasca iz Clevelanda. Prije dvije godine Cormier je, stigavši tek iz poluteške kategorije, pobijedio Miočića i uzeo mu naslov prvaka, ali je Stipe uzvratio lani u Anaheimu i vratio “svoj” pojas. U trećoj dionici trilogije s Cormierom u Las Vegasu, Stipe Miočić postao je prvi UFC “teškaš” koji je pobijedio u šest borbi za naslov prvaka i prvi koji je četiri puta obranio taj naslov. U karijeri u oktogonu Stipe ima dvadeset pobjeda, uz tri poraza.

“HRVATSKA SCENOGRAFIJA” U borilačkome svijetu gdje su verbalni pa i fizički ispadi uo- ENG Stipe Miočić is an American prize fighter (mixed martial arts) of Cro- bičajeni i “poželjni” oblici nabrijavanja atmosfere (i zarade, atian ethnic background. He is signed to and is the current heavyweight cat- dakako) pred borbu, Stipe Miočić atipična je pojava, često egory champion of the Ultimate Fighting Championship entertainment pro- podcjenjivan upravo zbog “manjka marketinškoga poten- motion company. He has been called the UFC’s greatest heavyweight fighter of all time. He again defending his title by unanimous decision at a cijala”. Za smirenoga, pristojnoga, korektnoga, obiteljskoga bout staged in Las Vegas on the 16th of August where he squared off with čovjeka Stipu dobro upućeni često znaju reći da je bolji čo- fellow American prize fighter Daniel Cormier.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 71 CROSPORT

PARASTOLNOTENISAČICA MUŽINIĆ NA 16. POI U TOKIJU Parastolnotenisačica Anđela Mužinić je odlukom Izvrš- nog odbora Hrvatskog paraolimpijskog odbora o prihva- ćanju odluke ITTF Para Table imenovana putnicom za 16. paraolimpijske igre u Tokiju. “Na ovu odluku sam čekala puna tri mjeseca jer je potvrda evidentnog kandidata trebala biti 31. ožujka, a svi znamo razloge zašto je sve ka- snilo. Iščekivala sam je iz dana u dan, a iako sam znala da sam se plasirala ipak je falila ta službena odluka. Osjećaj je predivan, osjećam zadovoljstvo jer je za mene ovo ipak uspjeh, naglasila je paraolimpijka Anđela Mužinić koja se u Tokio plasirala na svoje treće paraolimpijske igre kao četvrta parastolnotenisačica svijeta u kategoriji 3. sjede- će. Za sada Hrvatska ima devet evidentnih putnika za 16. POI u Tokiju koje će se održati krajem kolovoza sljedeće godine i to u paraatletici, paraplivanju, parataekwondu, paraboćanju i parastolnom tenisu, a do kraja kvalifikacija ta brojka bi se mogla narasti na njih dvadesetak.

MLADOST OBRANILA NASLOV U JADRANSKOJ LIGI, JUG PRVAK HRVATSKE Vaterpolisti zagrebačke Mladosti obranili su naslov pobjednika regionalne Jadranske lige, oni su u finalu igranom polovicom srpnja na otvorenom plivalištu u dubrovačkom Gružu svladali domaćina Jug AO sa 15-11. U polufinalnim susretima Mladost je svladala Jadran Carine iz Herceg No- vog, a Jug je bio bolji od splitskoga Jadrana. No, dva tjedna kasnije, u završnoj epizodi klupske seniorske sezone, Jug AO je došao do svojega 16. naslova prvaka Hrvatske, po- bijedivši upravo zagrebačku Mladost u sve tri utakmice fi- nalne serije prvenstva države. Prve dvije utakmice završile su neodlučeno u regularnom vremenu, a obje je dobio Jug boljim izvođenjem peteraca, dok je u trećoj utakmici Jug, u svome Gružu, deklasirao mladostaše rezultatom 19:3.

SLAVEN BILIĆ VRATIO WBA U PREMIER LIGU, NIKO KOVAČ TRENER MONACA Bivši izbornik hrvatske reprezentaci- vratak u Premier ligu nakon 16 godi- je Slaven Bilić vratio je momčad West na, dok se WBA vraća u elitni razred Bromwich Albiona u englesku Premier nakon dvije sezone u Champinshipu. ligu osvojivši drugo mjesto u Champi- Bivši kapetan i izbornik hrvatske no- onshipu, drugom razredu engleskog gometne reprezentacije Niko Kovač klupskog nogometa. Bilićevoj mom- novi je trener francuskog prvoliga- čadi je u posljednjem kolu za to dovo- ša Monaca s kojim je potpisao trogo- ljan bio domaći remi 2-2 protiv Queens dišnji ugovor. Kovač je bio bez posla Park Rangersa, 17. neodlučeni ishod od studenoga prošle godine, kada ga „Baggiesa“ u ovoj sezoni. Unatoč tome je na klupi muenchenskog Bayerna što je izgubio samo sedam utakmica, najmanje u ligi, WBA zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Hansi Flick. Prije je osvojio 83 boda, deset manje od Leeds Uniteda koji je toga 48-godišnji hrvatski stručnjak proveo je dvije sezone osvojio prvo mjesto u Championshipu i tako osigurao pona klupi Eintrachta iz Frankfurta.

72 MATICA kolovoz/rujan 2020. PERIŠIĆ POSTAO 11. HRVATSKI NOGOMETAŠ S OSVOJENOM LIGOM PRVAKA Krilni igrač Bayerna Ivan Perišić postao je jedanaesti hrvatski nogometaš koji je osvojio Ligu prvaka od proglaše- nja hrvatske neovisnosti. Do sada su naslov prvaka Eu- rope osvojili Alen Bokšić, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Dario Šimić, Igor Bišćan, Mario Mandžukić, Luka Modrić, Ivan Rakitić, Mateo Kovačić i Dejan Lovren. Luka Modrić je apsolutni hrvatski rekorder sa četiri osvojene Lige prvaka, a sve četiri je osvojio u dresu Real Madrida. Mateo Ko- vačić ima tri europska naslova, također u dresu „kraljev- skog“ kluba, dok je Dario Šimić dva puta bio prvak Europe LIGA NACIJA: PORTUGAL - HRVATSKA 4-1 u dresu Milana. Prvi hrvatski nogometaš koji je osvojio Hrvatska nogometna reprezentacija porazom 1-4 (0-1) od Ligu prvaka bio je Alen Bokšić u dresu Marseillea 1993. kad Portugala u Portu u susretu 1. kola skupine 3 Lige A zapo- su Francuzi u Munchenu na Olimpijskom stadionu slavi- čela je svoj nastup u drugom izdanju Lige nacija. Portugal li protiv Milana 1-0. je poveo pred kraj prvog poluvremena golom Joaoa Can- cela (41), na 2-0 povisio je Diogo Jota (58), za 3-0 strijelac je bio Joao Felix (70), da bi u sudačkoj nadoknadi svaki sastav postigao po pogodak. Prvo je u prvoj minuti nado- knade Petković (90+1) smanjio na 3-1, da bi u posljednjim sekundama Andre Silva (90+4) pogodio za konačnih 4-1. Bio je ovo šesti međusobni susret Hrvatske i Portugala i peta pobjeda aktualnih europskih prvaka uz jedan remi. Hrvatska je u tih šest susreta postigla samo dva pogotka uz 12 primljenih. Za tri dana Hrvatska će u susretu 2. kola gostovati u Parizu protiv svjetskog prvaka Francuske, još jedne reprezentacije koju nikada nije pobijedila. U šest dvoboja protiv “trikolora” “vatreni” su ostvarili dva remi- ja uz četiri poraza.

DINAMO U 3. PRETKOLU LP, JUNIORI PORAŽENI U ČETVRTFINALU Nogometaši zagrebačkog Dinama izborili su 26. kolovoza plasman u 3. pretkolo Lige prvaka nakon što su na gostovanju pobijedili rumunjski Cluj boljim izvođe- njem jedanaesteraca premda su od 51. minute igrali s igračem manje, nakon što je isključen Theophile-Cat- hrine koji je pritom skrivio jedanaesterac, no Domimik Livaković je obranio udarac Cipriana Deaca. Utakmica je završila rezultatom 2-2, nakon što je Dinamo vodio 1-0 i 2-1 golovima Gojaka i Kastratija, no domaćin je oba puta uspio izjednačiti, pri čemu je pogodak za 2-2 zabio u sudačkoj nadoknadi. Nogometaši Lokomotive nisu se uspjeli plasirati u 3. pretkolo Lige prvaka, oni su u susretu 2. pretkola na stadionu u Kranjčevićevoj ulici izgubili od bečkog Ra- pida sa 0-1 i tako će natjecanje u Europi nastaviti u 3. pretkolu Europske lige. Mlada, juniorska momčad Dinama nije se uspjela plasirati u polufinale juniorske nogometne Lige prvaka nakon što je u susretu četvrtfinala u Nyonu izgubila od Benfice sa 1-3.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 73 CRORAMA

NEBESKA ŠETNICA – SKYWALK BIOKOVO Park prirode Biokovo od srpnja je bogatiji za najatraktivniju šetnicu u Hrvatskoj! Naime, “Nebeska šetni- ca – Skywalk Biokovo” je vidikovac obliku potkove izvan litice sa sta- klenom plohom za hodanje. Nala- zi se u jugozapadnom dijelu Parka prirode Biokovo na 13. km biokov- ske ceste i neposredno uz info-centar, na visini od 1228 metara nad morem gdje vladaju specifični vre- menski uvjeti. Plato vidikovca omo- gućuje posjetiteljima ekstremnu i nezaboravnu šetnju u kontrolira- nim uvjetima i fantastičan pogled na morsku pučinu.

IZLOŽBA ‘U SJEĆANJE NA VLADIMIRA DEVIDÉA’ Izložba haiku slika autora Mihovila Rismonda na billboardima “U sjećanje na ‘LIPICANAC’ JE Vladimira Devidéa” održana je u Zagrebu povodom 10. obljetnice smrti tog aka- NAJLJEPŠA EUROPSKA demika i matematičara, posebno zaslužnog za promociju japanske kulture u MARKA Hrvatskoj, naročito haiku poezije. Ova jedinstvena izložba 12 haiku slika održa- Hrvatska poštanska marka “Zašti- na je prvi put u Hrvtaskoj na javnim površinama, uz potporu Turističke zajed- ćene pasmine konja – lipicanac” nice grada Zagreba i Japanskoga veleposlanstva u RH. Hrvatski matematičar, iz 2018. proglašena je najljepšom japanolog, akademik i književnik i istaknuti promicatelj japanske kulture Vladi- europskom markom u izboru čita- mir Devidé (1925-2010) za svoj rad dobio je japansko carsko odlikovanje, a pje- telja njemačkog filatelističkog ča- snik i diplomat Drago Štambuk ustanovio je 2011. njemu u čast godišnju svjet- sopisa “Deutsche Briefmarken-Re- sku nagradu “Vladimir Devidé” za najljepšu haiku pjesmu na engleskom jeziku. vue”. U proglašenju pobjedničke marke uredništvo časopisa ista- knulo je premoćnu pobjedu hrvatske marke koja je prikupila više od 40% ukupnih glasova koji su pristi- gli iz više od 50 zemalja iz cijelog svijeta. “Zaštićene pasmine konja – lipicanac” izdane su u studenom 2018. kao prigodni poštanski blok u ukupnoj nakladi od 30.000 primjeraka. Autor prigodnoga bloka je Vladimir Buzolić-Stegu autor gra- fičkog prijeloma kataloga za izlož- bu HMI “Vučetič/Vucetich”. Marka je napravljena prema fotografiji Domagoja Topića.

74 MATICA kolovoz/rujan 2020. JUBILARNE 60. GLAZBENE VEČERI U SV. DONATU Posljednjim koncertom ovogodišnjih Večeri vratili smo se u davnu 1961. godinu, kad je 14. kolovoza crkva sv. Donata nakon višestoljetnoga sna otvorila vrata glazbi i koncer- tnoj publici prvim koncertom prvih Muzičkih večeri u Donatu! Nastu- pio je tada novoosnovani Zadarski komorni orkestar i otvorio manifestaciju skladbom Moba koju je posebno za tu prigodu skladao Pavlov otac Šime Dešpalj. Mobom se otvorio i ovaj, posljednji koncert ovogodiš- njih Večeri koji je svojom posvetom i programom bio svojevrsni homma- ge i prvim, ali i svim ostalim Glazbe- nim večerima u Sv. Donatu.

‘ERIK/A – VUNASTI NOSOROG’ U palači Herzer Gradskog muzeja Varaždinu otvorena je izložba “Erik/a – vunasti nosorog”, multidisciplinar- ni prikaz jedinstvenog paleontološkog nalaza - fosil- nih ostataka vunastog nosoroga, procijenjene starosti 20.000 godina. U sklopu jednog od najvećih projekata Gradskog muzeja Varaždin, dio je posvećen gornjepa- leolitičkim lovcima koji su obitavali na tom prostoru kada i Erik/a, a na kraju obilaska izložbe može se vidjeti središnji eksponat kostura s proširenom stvarnošću. Ostatke vunastog nosoroga pronašla je 1982. godine na području Malog Segečaka kod Ludbrega mještan- ka Erika Ivančić. Zato je paleontološki nalaz vunastog nosoroga dobio ime po njoj, no analizom je utvrđeno kako je riječ o muškoj jedinki.

150 LOKALITETA SA ZIDNIM SLIKAMA U ISTRI U Kući fresaka u Draguću, u središnjoj Istri, održana je jav- na prezentacija interpretacijskog sadržaja Kuće fresaka i osnivanja posjetiteljskog centra kao središta kulturne rute razgledavanja zidnih slika u Istri. Procjenjuje se da je na relativno maloj površini istarskog poluotoka sačuvano oko 150 lokaliteta sa zidnim slikama koje su nastajale od an- tičkog razdoblja pa sve do 20. stoljeća. Taj se broj poveća- va sa svakim novim istraživanjem arheoloških lokaliteta ili obnavljanjem crkvenih građevina jer uvijek se pronađe kakav novi primjerak zidnog slikarstva i u svjetovnim gra- đevinama i u crkvama. U kulturološkom smislu to je fenomen koji je Istra odlučila čuvati i prezentirati.

MATICA kolovoz/rujan 2020. 75 Opatija u doba korone

Foto: Silvija Butković