(1-2) VI (2015) Proslov
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
UDC 001 15(1-2) 1-340, I-VIII (2015) ZAGREB ISSN 1333-6347 1-2/15 Hrvatski prirodoslovci 24 1. međunarodni skup Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Sarajevo, 23. – 24. listopada 2015. UDC 001 ISSN 1333-6347 PRIRODOSLOVLJE Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Izlazi dvaput godišnje / Published twice a year Nakladnik / Publisher Matica hrvatska Odjel za prirodoslovlje i matematiku Ulica Matice hrvatske 2, HR-10000 Zagreb Za nakladnika / For publisher Stjepan Damjanović Pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Jasna Matekalo Draganović Počasni urednik / Honorary editor Nenad Trinajstić Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-chief Barbara Bulat UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD Barbara Bulat, Paula Durbešić, August Janeković, Tatjana Kren, Nikola Ljubešić, Jasna Matekalo Draganović, Željko Mrak, Snježana Paušek-Baždar, Nenad Raos, Berislav Šebečić, Darko Veljan, Nenad Trinajstić Lektor za engleski jezik / English language advisor Robert Bulat PRIRODOSLOVLJE 15(1-2) III (2015) III UDC 001 ISSN 1333-6347 Časopis je tiskan uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Slog i prijelom / Typesetting Matica hrvatska, Zagreb Oblikovanje / Layout Barbara Bulat Tisak / Print Kerschoffset d.o.o., Zagreb Naklada / Circulation 500 primjeraka /copies IV PRIRODOSLOVLJE 15(1-2) IV (2015) Kazalo PRIRODOSLOVLJE 1-2/15 1 Proslov: Barbara Bulat Hrvatski prirodoslovci 24 IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER 3 Ivica Martinović Juraj Dragišić o pojmu mjesta u Dubrovniku godine 1498. Juraj Dragišić on the notion of place in Dubrovnik in 1498 25 Tatjana Kren Izgled neba nad Stolcem i bavljenje astronomijom Ivana Mažuranića The sky over Stolac and Ivan Mažuranić’s astronomic work 57 Ankica Valent i Josip Brana Krunoslav Ljolje – teorijski fizičar Academician Krunoslav Ljolje – theoretical physicist 79 Vanja Flegar i Snježana Paušek-Baždar Mladen Deželić – gradnja Prirodno-matematičkog fakulteta i početci nastave i znanstvenih istraživanja iz kemije u Sarajevu Mladen Deželić – building the Faculty of Sciences and the beginning of teaching and scientific research in chemistry in Sarajevo 101 Branko Hanžek i Dubravko Horvat Vrkljanovo istraživanje relativističke kvantne fizike Vrkljan’s Work in Relativistic Quantum Physics 119 Berislav Šebečić Boksiti Suvaje kod Bosanske Krupe, manganske rude i minerali Striževa, te uljni/ bituminozni škriljavci južne Hercegovine i zapadne Bosne Bauxites in Suvaja near Bosanska Krupa, manganese ores and minerals in Striževo and oil/ bituminous shales in South Herzegovina and West Bosnia 143 Paula Durbešić Povijest entomoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini The history of entomological research in Bosnia and Herzegovina 165 Snježana Paušek-Baždar i Vanja Flegar Franjo Krleža i razvitak hrvatske i bosanskohercegovačke kemije Franjo Krleža and the growth of Croatian and Bosnian-Herzegovian chemistry 179 Krunoslav Kovačević Vladimir Prelog – od Sarajeva 1906. do Züricha 1998. Vladimir Prelog – from Sarajevo 1906 to Zurich 1998 193 Berislav Šebečić Josip Šebečić – od Volavja kod Jastrebarskog do Sarajeva Josip Šebečić – from Volavje near Jastrebarsko to Sarajevo PREGLEDNI RAD / REVIEW PAPER 205 Darko Mihelj i Dubravka Šoljan Povijesni pregled istraživanja roda Edraianthus A. DC. (Campanulaceae) u flori Bosne i Hercegovine Historical overview of the genus Edraianthus A. DC. (Campanulaceae) in the flora of Bosnia and Herzegovina PRIRODOSLOVLJE 15(1-2) V (2015) V Kazalo 225 Dubravka Šoljan Čedomil Šilić – izvrstan botaničar i umjetnik Čedomil Šilić, an exceptional botanist and artist 241 Dubravka Šoljan Željka Bjelčić-Pavić, plodonosna znanstvenica Željka Bjelčić-Pavić, a prolific scientist 253 Zvonimir Jakobović Karlo Kempni, mnogostrani fizičar Karlo Kempni, manysided physicist 267 Adnan Busuladžić Odjeljenje prirodnih nauka Zemaljskoga muzeja Bosne i Hercegovine u ratnom i poratnom razdoblju Department of Natural History in The National Museum of Bosnia and Herzegovina in the war and postwar period 277 Zvonko Pađan Prirodoslovna komponenta u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidharta Natural components in the architectural thought and work of Juraj Neidhardt IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / CONFERENCE PAPER 299 Rifat Hadžiselimović Akademik Tonko Šoljan – prirodoslovac svjetskoga glasa Academician Tonko Šoljan – world-known natural scientist 309 Dalibor Ballian Profesor Konrad Pintarić, europski uzgajivač šuma u Bosni i Hercegovini Professor Konrad Pintarić, European silvicultures in Bosnia and Herzegovina 317 Teodor Wikerhauser i Vesna Vučevac Bajt Profesor Jakov Rukavina (1905. – 1978.) Professor Jakov Rukavina (1905 – 1978) 325 Darko Veljan Matematičari u Bosni i Hercegovini Mathematicians in Bosnia and Herzegovina 339 Popis znanstvenih skupova Hrvatski prirodoslovci 340 Naputci autorima I Naslovna stranica Geografska karta Sarajeva iz doba Austro-Ugarske Monarhije VI PRIRODOSLOVLJE 15(1-2) VI (2015) Proslov Hrvatski prirodoslovci 24 1. međunarodni skup Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Sarajevo, 23. – 24. listopada 2015. Sarajevo, grad rijekom Miljackom presječen na dva nejednaka dijela povezana bijelim mostićima, opstaje u dosluhu sa svojim graditeljima. Njegove nastambe gra- đene kroz stoljeća, razasute po okolnom gorju, ponekad bi djelovale kaotičnima, a danas se čine da su tu od pamtivijeka i da su upravo takve trebale biti. Slijevali su se u Sarajevo mnogi namjerni i nenamjerni putnici, trgovci, mu- draci i osvajači sa svih strana, vođeni različitim nakanama i interesima. Posezali su za mačem i ognjem, uvjereni da će tu zanavijek ostati i osigurati sebi kontinuitet generacija, epoha i svjetova – a onda bi jednoga dana otišli kako su i došli, trajno izloženi sudu vremena i (ne)pravde. Tu su se stoljećima susretale rimska i grčka kultura, franačka, bizantska, sve- torimska i osmanlijska carstva i preklapale tri ponajveće svjetske religije – kato- ličanstvo, pravoslavlje i islam i ostavile svoje tragove u oprječnim orijentalnim i zapadnjačkim civilizacijama, u materijalnom i duhovnom smislu. Unatoč tome ili upravo stoga u svojoj kotlini s dahom minulih buna i ratova, s patinom teških godina i velikih nada, prkosi Grad dobru i zlu i privlači svojom otvorenošću prema svijetu i vjerom u budućnost. Kad je Odjel za prirodoslovlje i matematiku pred petnaestak godina svoje aktiv- nosti naumio oteti zaboravu i pretočiti ih u časopis, bilo je upitno je li za to ‘pravo vrijeme’. Oni bliski izdavaštvu znaju da za pokretanje časopisa ili tiskanje knjiga nikada ne će biti „boljih“ ni „pravih vremena“. Potrebne su samo čvrsta odluka i opravdana vjera u uspjeh. A upravo to ostvarili smo zajedničkim djelovanjem pri- rodoslovaca koji osvjetljavaju nepoznanice iz hrvatske starije i novije povijesti zna- nosti. Tako je prvi svezak Prirodoslovlja ugledao svjetlo dana ujesen godine 2001. Radovi objavljeni u Prirodoslovlju jedinstveni su izvor znanja i autentičnih in- formacija, a svojim temama i sadržajem kao da izranjaju iz laboratorija poznatih prirodoslovaca. U njima su sadržani život i postignuća hrvatskih velikana i duh PRIRODOSLOVLJE 15(1-2) 1 – 2 (2015) 1 Proslov vremena u kojima su odrastali i djelovali, a mlađim naraštajima prilika su za us- postavljanje sveza s nečim što se već činilo izgubljenim. Tu slojevitu obnovu znanja o preminulim znanstvenicima autori pisanih članaka posebno nadahnjuju svojom osobnom prošlosnom, uspomenskom dimenzijom – jer su nerijetko bili njihovi iz- ravni učenici i zahvalni suradnici i nasljednici na fakultetima i katedrama u zemlji i inozemstvu. Svi su ti prirodoslovci bili svestrane osobe svjetskoga ugleda i značenja, što nije potrebno posebno isticati. Međutim, ono što treba isticati povezivanje je poje- dinca s pojedincem, naroda s narodom i otvaranje prema svim pozitivnim svjetskim postignućima. Eklatantan primjer podrške i suradnje upravo su hrvatski nobelovci Leopold Ružička i Vladimir Prelog, koji su zahvaljujući nesumnjivim talentima dospjeli u Gornji dom svjetske znanosti, jedan pored drugoga, a odlaskom u ETH u Zürich, jedan nasljeđujući drugoga. Otvarajući se prema svijetu moramo tome svijetu upornije i djelotvornije pred- staviti naše znanstvenike, one okrunjene laureatima ali i one manje poznate ili zaboravljene ili čak zabranjene. Dužnost nam je odužiti se našim zaslužnim pri- rodoznancima i istraživačima i osigurati im mjesto koje im u znanstvenom svijetu pripada. „Jer čemu povijest ako nè da iz nje poznaš ljude i narode.” Uporno ističemo značenje prirodoslovaca u znanosti, kulturi i tehnici uopće, sva- ko njihovo otkriće ima mjesto u povijesti znanosti i bez njegova bi otkrića bili siro- mašniji upravo za to otkriće. I danas hrvatskomu narodu Matica hrvatska svjedoči svoje nezaobilazne vrijednosti kao njegova stožerna potpora. Mi znamo što nam je činiti, a vjerujemo i kako ćemo to ostvariti. Prvi korak u tom smjeru upravo je ovaj svezak časopisa Prirodoslovlje u kojemu su tiskani radovi s 1. međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatski prirodoslovci 24, a za mjesto održavanja izabrali smo nama blisku i prijateljsku Bosnu i Herce- govinu i Sarajevo, grad koji se ne zaboravlja. Drugi je korak nastojanje na daljnjoj internacionalizaciji časopisa, objavljiva- njem radova na hrvatskom i engleskom jeziku. Barbara Bulat, glavna i odgovorna urednica 2 PRIRODOSLOVLJE 15(1-2) 1 – 2 (2015) ISSN 1333-6347 Izvorni znanstveni rad UDC 113/129:929 Dragišić Original scientific paper Juraj Dragišić o pojmu mjesta u Dubrovniku godine 1498.* Ivica Martinović Institut za filozofiju, Ulica grada