Katolički list • _van GOD. XVIII. BR. 2 (196) Subotica, veljača (februar) 2011. 150,00din

zkvh.org.rs

Riječ urednika / Iz sadržaja U društvu je uvijek bolje Iz sadržaja

Svatko od nas zasigurno se rezultate, ali su s druge strane Zabave i prijateljevanje - tijekom života našao u trenut- duboko nesretni, jer nikada nisu cima osamljenosti, čak i onda naučili susretati se s drugim čo- privilegij rijetkih? ...... 6 kada nije bio sam i kada je bio vjekom. okružen ljudima. Ne kaže se zato Da bi doživio radost susreta, Susret biskupa kršćanskih bez razloga da čovjek može biti čovjek najprije mora biti spre- radostan čak i onda kada je man čuti i razumjeti drugoga, da crkava u Subotici ...... 9 usamljen, i to samo zato jer nije i bi isto tako bio shvaćen i prihva- osamljen, jednako kao što može ćen. Koliko je važno davati, isto biti nesretan i osamljen čak i kad tako potrebno je znati primati. A Proslavljen blagdan nije usamljen. Zvuči pomalo o tomu kako je razveseljavati i za- bl. Alojzija Stepinca ...... 11 komplicirano, ali proniknemo li bavljati druge mameći im osmi- malo bolje u smisao izrečenoga, jeh na lice, svjedoči u ovom broju dolazimo do činjenice da samo Zvonika i glumica Sanja Morav- Požar u Rimokatoličkoj crkvi ispunjen čovjek, onaj koji nije čić. u Neštinu ...... 16 dokon, koji u svemu što radi pro- I ovaj novi, „pokladni“ broj nalazi smisao i koji je otvoren za Zvonika, kroz tekstove koji su drugoga čovjeka, može izraziti pred Vama, pokušava potaknuti Aktualno: pravu radost življenja. Takvi to na razmišljanje kako da ovo po- Kakva su ovo vremena?...23 ne moraju isticati u prvi plan, već kladno vrijeme, a u kojemu su u se radost očituje u njihovu život- nas aktualna prela, iskoristimo nom stavu i snazi kojom privlače na što bolji način. Ne zatvarajući Intervju: druge ljude k sebi. U njihovu je se u svoju čahuru tako da bi društvu uvijek lijepo. svaki pokušaj drugoga da nam se Sanja Moravčić, Nerijetko se u našem okru- približi bio pokušaj otvaranja iste, glumica ...... 26 ženju etiketiraju oni koji se u ži- niti na način da od mnoštva po- votu nisu ostvarili kroz brak ili nuđenoga sadržaja biramo sve, a pak posvećenost Bogu, bilo u da se pri tom ne osjećamo bolje. Analiza slike svećeničkom bilo u redovničkom Kvaliteta je uvijek iznad kvanti- u nastavi vjeronauka .....31 staležu. Ipak, brojni su laici koji tete. su svoj život posvetili drugima i Pokušajmo zato ovo vrijeme koji, premda ne žive u bračnoj za- provesti radujući se jedni dru- Duhovnost jednici, vode ispunjen i osmišljen gima, produbljujući svoje obitelj- kršćanskih laika (1) ...... 32 život koji poneki puta može biti i ske i prijateljske veze, pretvara- ispunjeniji nego ovaj drugi. Do- jući svoj dom u dom ljubavi, go- kaz za to su mnogi „samci u stoprimstva i srdačnosti za sve Nema prečica do braku“, u kojemu svatko živi svoj one koji su od nas spremni pri- život, ne dovodeći u pitanje što mati, ali isto tako donoseći radost zdravog čovjeka ...... 34 želi onaj drugi ili pak radeći onomu tko nas prima kod sebe. samo ono što njega čini sretnim. Jer, ponavljam, samo čovjek koji Ljubav nije U tomu, nažalost, ne pomaže ni zna davati, zna dostojno i primiti znanje ni akademski stupanj, već dar. paradičkom čorba ...... 42 otvoreno i iskreno srce, ili rječni- Ponudimo stoga sebe jedni kom suvremene psihologije re- drugima, jer u društvu je uvijek čeno, emocionalna inteligencija. sve bolje. I lakše. A to bi u ovo Zašto je manje vjernika Zato je u suvremenom svijetu pokladno vrijeme mnogima bio u crkvi? ...... 47 mnoštvo intelektualaca koji u najveći dar. svojoj domeni postižu izvanredne Zamjenica glavnoga urednika Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs3 Meditacija Veselje srca život je čovjeku

Nevena Gabrić

Lijepo nam je u ovim da- hemijina poručuje Radost Jahvi- samo još povećala njihovu poti- nima radosti, zabave i smijeha. na vaša je jakost. I Propovjednik štenost. Dakle, tko je ispunjen Kao da odjednom postanemo nas upućuje da budemo sretni: radošću, taj propovijeda, a da svjesni da smijemo živjeti, da S radošću jedi svoj kruh i vesela ne propovijeda. imamo na raspolaganju vrijeme srca pij svoje vino. Jedna legenda govori o za pjevanje i ples, vrijeme za Mudri ljudi su oduvijek na- tome kako se ljudi koji druge šalu i sreću. Barem na kratko glašavali da je veselje važno u razveseljuju ne trebaju na kraju shvatimo da dani koje živimo životu. Neki je redovnik rekao bojati. Tako je neki čovjek, kao nisu kilometri koje valja što da protiv svagdašnjih kušnja i svi drugi, morao stupiti pred brže prijeći. Barem na trenutak pomažu molitva i post, ali ako to suca Isusa Krista. Isus je sva- nam bude jasno da je svaki dan ne pomogne moramo pjevati, kom od njih imao reći nešto lju- nepovratni dar iz Božje ruke, i jer još nikad nije neka kušnja bazno: Da, bio sam gladan, a ti da u svakom danu ima mjesta svladala radosnog čovjeka. Jed- si me nahranio. Bravo, pođi u za radosni smiješak, za pro- nom je majka Tereza iz Kalkute nebo! A nekom je djetetu rekao: plamsaj srca, za komadić neba napisala: Radost mora biti osno- Nitko se nije želio družiti sa na zemlji. vna crta našeg života. Kakav bi mnom, ali ti si dopustio da se Možda je vrijeme poklada bio naš red kad ne bismo bile ra- igram s tobom. Bravo, hajde u dobra prilika da se sjetimo kako dosne? Ne bismo ni za koga dje- nebo. Čovjek je svaki put mislio nas i Sveto pismo uči da bu- lovale privlačno. Zamislite da na svoje vlastito vladanje: on demo veseli. Tako nam knjiga neka sestra dođe tužna lica i teš- nije branio slabe, nije posjeći- Sirahova kaže: Veselje srca život kih koraka u četvrt baraka. Si- vao bolesne... Ali tada je već bio je čovjeku, i radost mu produ- gurno ne bi time donijela ništa na redu i dršćući stupio pred ljuje dane životne, a knjiga Ne- dobro tim sirotim ljudima, već bi Gospodina. Isus ga je pogledao i rekao: Bio sam tužan i poti- šten, a ti si mi pričao šale i na- smijao me. Pođi u nebo. Neka naše molitve ovih dana budu nadahnute razmiš- ljanjima o radosti i sreći koja nam je tako jako potrebna. Mo- limo Gospodina da nam pomo- gne pjevati, pa da ta dvostruka molitva svlada svu našu tugu. Molimo ga da nam njegova ra- dost bude vjetar u leđa i učini nas svjesnima toga kolikim su povodima za radost blagoslo- vljeni naši dani. Obradujmo druge, jer radost što je dajemo vraća se u vlastito srce, a podi- jeljena radost je dvostruka ra- dost. I na zaboravimo od srca reći: Hvala Gospodine, danas mi se netko nasmiješio.

4 2/2011
Zvonik Aktualno OTVORENO PISMO cali to svoje uvjerenje, zbog čega su bili izloženi progonima državnih vlasti, utamničenju, pa i fizičkoj likvidaciji, Hrvati se ne odriču svog posebno ističući da se pripadnost Bunjevaca, koji, osim u Srbiji, žive i u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te u Mađar- subetničkog bunjevačkog imena skoj, cjelini hrvatskoga naroda danas osporava samo u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnje hrvatske zajednice, radi njezine lakše Predsjednicima R. Srbije i Hrvatske, Borisu Tadiću i Ivi asimilacije, Josipoviću, predsjednicima vlada Srbije i Hrvatske, Mirku Cvetkoviću i Jadranki Kosor, predsjedniku Vlade AP Vojvodine ističemo Bojanu Pajtiću, predsjednici Narodne skupštine R. Srbije Sla- – da mi dolje potpisani pripadnici bunjevačke sub- vici Ðukić-Dejanović, predsjedniku Skupštine AP Vojvodine etničke skupine i predstavnici hrvatskih institucija u Sándoru Egeresiju i predsjedniku Sabora R. Hrvatske Luki Be- Vojvodini jesmo baštinici bunjevačke kulturne tradicije biću kao i ministrima u obje države i akademicima, predsjed- od XVIII. stoljeća do suvremenosti i da je se ne mo- nicima SANU, VANU, HAZU i Matice srpke i Matice hrvatske, žemo i ne želimo odreći, četrdesetak Hrvata Bunjevaca, predstavnika ključnih hrvat- – da svoju materinsku bunjevačku novoštokavsku skih institucija u Vojvodini uputilo je otvoreno pismo sljede- ikavicu, kojom smo prvo progovorili, smatramo ne ćega sadržaja: samo jednim nego upravo najraširenijim od hrvatskih dijalekata i da se odlučno protivimo njezinu razbašti- Mi dolje potpisani pripadnici bunjevačke subetničke sku- njenju, koje je na djelu, pine koji živimo na području Autonomne Pokrajine Vojvodine u – da imamo puno civilizacijsko, međunarodno za- Republici Srbiji, jamčeno i ustavno pravo koristiti se svojim subetni- ne dovodeći u pitanje civilizacijsko, međunarodno zajam- čkim bunjevačkim imenom kao jednim od regionalnih čeno i ustavno pravo na slobodno izjašnjavanje nacionalne pri- hrvatskih etnonima i da nitko nema pravo uskratiti padnosti svakoga pojedinca u suvremenim društvima, nam da se slobodno nazivamo bunjevačkim Hrvatima duboko svjesni mnogobrojnih aktivnosti vlasti i državnih i Hrvatima Bunjevcima ustanova u Republici Srbiji za režima Slobodana Miloševića, koje su obnovljene 2004. godine, a u posljednje se vrijeme in- te pozivamo tenziviraju, usmjerenih na denacionalizaciju dijela hrvatske na- cionalne manjine u Vojvodini pružanjem pune stručne i logi- Vas, najviše političke i kulturne predstavnike Re- stičke potpore sada već poodmaklomu institucionalnom zao- publike Srbije, domicilne države bačkih bunjevačkih kruživanju samosvojne bunjevačke etničke skupine, stvaranju Hrvata, i Republike Hrvatske, matične države bunje- manjinske identitetske infrastrukture, medijskoj promidžbi, vačkih i svih drugih Hrvata, da poduzmete sve potrebne osiguranju prostora za nesmetani rad, toleriranju zlouporaba mjere za zaštitu integriteta hrvatske zajednice u Vojvodini pri formiranju popisa birača te jezičnoj standardizaciji bunje- i za prestanak logističke potpore državnih tijela i ustanova vačkoga govora, kvaziznanstvenim, politički anakronim i protucivilizacijskim uz istodobno uskraćivanje slične potpore u zaštiti i jačanju nastojanjima konzervativnih struktura u vlastima i ustano- manjinskoga identiteta Hrvatima u Vojvodini te sprječavanje vama Republike Srbije kojima se stvara umjetna podjela hr- ostvarivanja njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju vatskoga autohtonoga stanovništva na sjeveru Bačke radi lakše na hrvatskome jeziku, uskraćivanje prava kakva imaju druge asimilacije vojvođanskih Hrvata. manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radij- skom i televizijskom servisu i medijsku blokadu, 14. veljače 2011. godine što u posljednje vrijeme kulminira čak i javnim nastupima i sudskim procesima u kojima se traži zabrana korištenja bu- njevačkoga imena onim pripadnicima bunjevačke subetničke Među potpisnicima su: Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga na- nacionalnog vijeća u Srbiji, Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a i roda, iako čine više od polovice ukupnoga broja vojvođanskih narodni zastupnik u Narodnoj skupštini R. Srbije, Tomislav Žig- Bunjevaca, te njihovim kulturnim udrugama, manov, ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, Jas- čime se uvelike pridonosi učvršćivanju predodžbe o Hrva- minka Dulić, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska tima kao negativnom činitelju u društvenim odnosima u Srbiji, riječ, Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika Zvo- što uz stalni afirmativni odnos prema Bunjevcima nehrvatima nik, Ivana Petrekanić-Sič, program na hrvatskom jeziku Radio u javnosti i promotivnu potporu dijela srpske političke elite, Subotice, Ljiljana Dulić-Mesaroš, urednica internetskog portala može imati za posljedicu daljnje jačanje straha u Hrvata te utje- www.suboticadanas.info, Mata Matarić, predsjednik HKUD Vla- cati na njihovo nacionalno izjašnjavanje na predstojećem po- dimir Nazor Sombor i dopredsjednik HNV-a, Petko Vojnić Pur- pisu stanovništva, čar, književnik, Andrija Kopilović, predsjedavajući Katoličkog in- upozoravajući da se institucionalizacija bunjevačke nacije stituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, dopred- temelji na grubim povijesnim neistinama i falsificiranju povi- sjednik HNV-a, Martin Bačić, odvjetnik, zamjenik predsjednika jesti, a osobito imajući u vidu da su se najznamenitiji vojvo- DSHV-a i predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, Vojislav Se- đanski Bunjevci od kraja XIX. stoljeća do danas smatrali pri- kelj, književnik, Stjepan Beretić, biskupski vikar, župnik kate- padnicima hrvatskoga naroda (svećenici Pajo i Ilija Kujundžić, dralne župe sv. Terezije Avilske, Darko Sarić Lukendić, pred- Aleksa Kokić, Blaško Rajić, Albe Vidaković, Lajčo Budanović, sjednik IO HNV-a, Pero Horvacki, dogradonačelnik grada Subo- Ivan Kujundžić i Tomo Vereš, književnici, kulturni i znanstveni tice i član IO HNV-a, Željka Zelić, zamjenica glavnoga urednika djelatnici Antun Gustav Matoš, Matija Evetović, Petar Pekić, Zvonika, Ivan Stipić, predsjednik HKC Bunjevačko kolo, Marinko Ive Prćić, Josip Vuković Ðido, Balint Vujkov, Ilija Džinić, aka- Stantić, predsjednik HosanaFesta i župnik somborske župe sv. demik Gaja Alaga, Matija Poljaković, Geza Kikić, Ivan Pančić, Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Bernadica Ivanković, predsjed- akademik Mirko Vidaković, Bela Gabrić, Vinko Perčić, Josip nica Hrvatske čitaonice, Subotica, Petar Gaković, predsjednik Buljovčić, Ante Sekulić, Lazar Merković i mnogi drugi) i isti- HDPU Bela Gabrić, Subotica, Tamara Dulić, predsjednica Udruge mladih Hrvatski majur, Subotica i drugi. Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs5 Tema Zabave i prijateljevanje – privilegij rijetkih? Piše: Željka Zelić

 U vrijeme prela i zabava ne bismo se trebali utrkivati u tomu tko je napravio bolju zabavu ili prelo, na kojemu se okupilo više uzvanika, tko je ponudio bolju večeru i tombolu, već bismo trebali mjeriti na kojem smo se prelu bolje osjećali, o kojem smo danima razgovarali i prepričavali, koje smo nastavili živjeti i u danima koji su uslijedili i s ko- jega smo na koncu otišli obogaćeni. To je ono što nam nitko ne može oduzeti i što nosimo duboko u sebi.  Za izgrađivanje pravih odnosa puno je važniji sadržaj razgovora i kvaliteta zajedno provedenoga vremena, nego samo vrijeme mjereno satom.  Ne čudi da se mnoga prijateljstva razvrgavaju zbog toga jer je „netko nešto“ prenio pogrešno, sa zlom namjerom, zbog krivo protumačene izjave, taštine kojoj smo svi (neki manje neki više) skloni, zbog nemogućnosti opraštanja ili da se nekom priđe prvi, da se sjedne za isti stol i pokuša razriješiti ono što se ispriječilo kao problem.  Susrete bismo trebali vrednovati upravo po tomu koliko nas obogaćuju, potiču na promišljanje a ponekad i na mijenjanje sebe samih.

Kada sam se nedavno s prijateljima se na prvi pogled čini kako se ljudi čno i jedino jest približiti se i postati dio dogovarala kada bismo se mogli vidjeti, danas druže više nego prije (kada je po- EU. Da ne bude zabune, nitko ovdje ne dogovor se otegnuo na skoro mjesec stojalo jedno prelo, i više onih manjih spori da bismo tomu doista trebali te- dana. Uvijek netko zbog nekog razloga obiteljskih). Netko je nedavno ustvrdio žiti, ali prije nego se to dogodi trebalo nije mogao, pa se susret morao odga- i možda se s razlogom upitao čemu će bi osigurati i dostojne preduvjete za đati. Sve bi to tako išlo u nedogled, dok nam toliko prela u kratkom razdoblju. isto. Što bi se u narodu reklo: Hajmo netko nije lupio šakom o stol i rekao da Skoro svaka manja zajednica ili pak kul- prvo skočiti, pa onda reći hop. Uzmemo to tako više ne može! I bio je u pravu. turna udruga organizira „svoje prelo“. li u obzir da je nezaposlenost u Srbiji na Suvremeni čovjek, nažalost, često Zajedničkim promišljanjem, došlo se do visokoj razini, da je siromašnih sve više, nema vremena niti sam za sebe i svoje zaključka kako nam je ipak potrebno da cijene rastu ali razmjerno tomu ne i najbliže, a kamoli za šire društvo i svoje druženja, s obzirom na to da za njega u plaće, onda se postavlja pitanje jesmo li prijatelje. Nerijetko se događa da pozi- svakodnevnom životu ili ne nalazimo postavili dobre preduvjete za približa- vom nekoga da vam se pridruži na dovoljno razloga ili s druge strane – do- vanje Europskoj uniji, ili je to tek mrtvo nekom kulturnom događanju ili pak da voljno vremena. No, imamo li i dosta slovo na papiru, silom ili visokim strem- skupa nekamo prošećete i slično, dobi- materijalnih sredstava za popratiti sve ljenjima nametnuti cilj. Bojim se da je u jete odgovor: „Oprosti, nemam vre- sadržaje koji nam se nude, ili biramo pitanju ovo drugo. I sve se to, nažalost, mena“. Premda se na suvremeni način prema unaprijed određenim kriterijima, lomi preko leđa svih nas. Na kraju, života i utrku za materijalnim može iz- te koliko nas zapravo ispunjavaju i čine komu je u takvoj situaciji i stalo do dru- reći cijeli konglomerat kritika i premda sretnijim svi ti susreti koji nam se nude ženja? S jedne strane, brinu nas poraža- smo doista često pretrpani obvezama kao mogućnost? Ili je druženje, zabava vajući podatci da je sve više depresivnih na poslu i izvan posla, je li kritika doista i prijateljevanje u današnje vrijeme po- i sklonih samoubojstvu, a s druge stra- jedino rješenje, ili je pak rješenje u pot- stalo privilegij rijetkih, tj. onih koji ima- ne zavirimo li malo bolje u kafiće i klu- punom zaokretu i poduzimanju kon- ju viška vremena i novca? bove, čini se kako nam nikad nije bilo kretnih koraka, davanju prioriteta onim bolje. Znači li i to da se ljudi danas više vrijednostima koje smo silom prilika druže? Nažalost, odgovor nije potvrdan. gurnuli pod tepih i krenuli linijom ma- Putuj Europo, nemoj više Nedavno nasumično istraživanje jav- njega otpora u utrci za onim što nas čekati na nas! noga mnijenja pokazalo je da za blag- trajno ne može usrećiti. dansku trpezu treba izdvojiti barem tre- Budući da smo se već više puta i s Poznati pjevač Ðorđe Balašević u ćinu prosječne plaće u Srbiji. Koji je više aspekata u Zvoniku bavili temama jednoj od svojih pjesama pjeva: Putuj onda dio društva sposoban za organizi- zabava, ovoga puta pokušali smo pro- Evropo, nemoj više čekati na nas. Ne ranje nekih većih slavlja, druženja, pro- mišljati na drukčiji način, pomalo kriti- pitaj mnogo, dospećeš i ti na rđav glas. slava, ako većina ne zarađuje niti tu pro- čki, s obzirom na to da vrijeme u ko- Putuj planeto, super smo se družili. Na- sječnu plaću kojom se toliko „hvalimo“, jemu živimo obilježava prevlast poje- ma je lepo, taman kako smo zaslužili. a koja je u većini obitelji tek nedosa- dinca nasuprot „komune“ koja nam je u Ako malo pozornije čitate dnevni njani san. prošlosti donijela više zla nego dobra. tisak, onda zasigurno primjećujete kako O krizi (ekonomskoj, duhovnoj, obitelj- nas svakodnevno bombardiraju tema- skoj, krizi identiteta) piše se i govori na- ma o približavanju Europskoj uniji, ko- Europsko radno vrijeme, veliko i naširoko svakodnevno. No, dati racima koje smo poduzeli i koji nam tek ali ne i plaće odgovor na to što se zapravo skriva iza predstoje, koje još sve uvjete trebamo sve većega individualizma i udaljavanja ispuniti da bismo postali dio tog, za nas U svjetlu svega goreg iznesenog, ljudi jednih od drugih, nije lagan. Vri- nedostižnog i naizgled savršenoga svi- postavlja se pitanje kada čovjek može jeme koje je pred nama, vrijeme je jeta kojega nam serviraju „pod obve- naći vremena u kojemu bi se susreo s prela, druženja, zabava, maskenbala, pa zatno“. Naš glavni politički cilj trenuta- drugim čovjekom. U neka starija vre-

6 2/2011
Zvonik Tema mena koja su označavana kao socijali- stička, rigidna, ograničavajuća, ljudi su većinom radili od 6 do 14 sati ili od 7 do 15 sati, ostatak dana bavili bi se djecom, nekim drugim poslom ili bi pak vrijeme provodili sa svojim prijateljima, jer bi se tijekom dana možda čak stigli i odmo- riti. Mnogi zagriženi protivnici „Titova vremena“ govore kako to i nisu bila sjaj- na vremena jer se onda živjelo od kre- dita, na kredit se išlo na ljetovanje (ve- ćinom u ljetovališta koja su bila u vlas- ništvu određene tvrtke, pa je samim tim za radnike bilo povoljnije). Neki pamte da se na sindikalne kredite kupovao i namještaj, posteljina i još puno toga. Ali isto tako, pamte vremena kad su se dru- žili (ne samo vikendom nego i preko tje- dna) i bez prethodne najave i dogova- ranja točnoga termina tjedan-dva una- prijed, kad nije bio problem pozvati i po- častiti dvadeset-trideset ljudi… Bila su to vremena kojih se neki sjećaju sa sje- kvu ili gotovo nikakvu vrijednost, a po- barem još polovicu, a ponekad i više. tom. Nerijetko se kaže kako je to bila jedinac i njegova dobrobit u središtu je Većina danas radi po „europskom rad- umjetno stvorena slika blagostanja gdje cijeloga sustava. Danas, više nego prije, nom vremenu“ od 8 do 16 ili od 9 do 17 pojedinac u usporedbi s cjelokupnim živimo od kredita. Da problem bude sati (a mnogi, osobito oni koji rade u društvom nije imao nikakvo značenje. veći, kreditom se niti ne može „pohva- privatnim tvrtkama, nemaju fiksno Usporedimo li ih s današnjim, suvre- liti“ puno njih, jer mnogi nemaju do- radno vrijeme). I mi i dalje hvalimo menim-demokratskim koji se predstav- voljno visoku plaću da bi ga mogli do- takav način opstanka i napretka. Djecu ljaju oslobađajućima, bez ograničenja, s biti. Zato se danas mnogi snalaze kako onda osim teta u vrtićima i nastavnika i potpunom ljudskom slobodom u sva- znaju, a kredit ne spominju čak ni kao profesora u školama odgaja ulica, dru- kom smislu, primjećujemo da smo po- misaonu imenicu. štvo, kompjutor i kompjutorske igrice, stali opterećeniji, zatvoreniji i okrenutiji Isto je i s radnim vremenom. Čo- droga, alkohol i razne druge pošasti sebi, a sve u borbi za samoopstankom. vjek u prosjeku dnevno radi više od današnjega vremena. Što ima majka (i Iz jedne krajnosti stigli smo do druge. osam sati, jer je nerijetko primoran otac, naravno!) koja dolazi mrtva umor- Danas opće dobro ne predstavlja nika- nakon odrađenih osam sati odraditi na s posla u 17 ili 18 sati, osim na brzinu skuhati večeru i spremiti dijete na po- Pretražujući po Internetu, naišla sam na zanimljivo promišljanje djevojke od činak. A igra, smijeh, odlazak u šetnju, tridesetak godina, a koje zapravo oslikava pravo stanje današnjega načina života. u prirodu, na izlete, razgovor? Sve to „Napokon poluradni vikend, a to znači da sam se napokon uspjela odmoriti ostaje (ako!) za vikend. A i onda se do- a i naspavati. U subotu sam dobila veseli poziv za izlazak van, ali taman negdje oko godi da se svatko povuče u svoj kutak, 22.30 mi se počelo spavati (da 22.30h!, što je za mene, noćnu pticu, rekordni odla- u svoju sobu i bavi se onim što ga ispu- zak na spavanje) pa se naše „idemo pit“ pretvorilo u penzionerski „idemo spat“. njava. Nakon ugodno prespavane noći, dočekala me usporena nedjelja koju sam iskoristila za odlazak u shopping u Arena Centar. Na kraju od Je li za druženje doista potre- svega, nisam kupila ništa! Možda ban poseban razlog? zato što mi se cijeli taj površni konzumerizam učinio ispraznim. Koliko god situacija izgledala te- Zar smo zaista spali na to da nam ška, vjerujem da se za prijatelje uvijek se pojam zabave i opuštanja može (i mora!) naći vremena. Na kraju svodi na obilaženje shopping cen- krajeva, to je ono što nas čini sretnijima tara vikendom? i ispunjenijima, jer čovjek kao društve- Nakon izgubljenih dva sata, no biće tek u susretu s drugim čovje- napuštam Arenu, čvrsto odlučivši kom može spoznati samoga sebe. Pri iskoristiti svoje slobodno vri- tom ne mislim na isprazna druženja bez jeme za nešto malo konstruk- sadržaja! Kada kažem isprazna, mislim tivnije. Npr. kavicu s frendicama, na razgovore koji se svode na prepriča- koje u zadnje vrijeme tako i tako vanje i razgovor o drugima (tko je što i premalo viđam. Stvarno mi ne- gdje radio odnosno što nije dobro uči- dostaje druženje i neobvezna, nio, rekao), a koji se prečesto pretvore ali utješna konverzacija o svemu i u seciranje neke druge osobe ili osoba, svačemu. Okrećem par brojeva i s iznošenjem krivih i paušalnih ocjena vrijeme za druženje je počelo! nečije osobnosti. Koliko takav način ko- /Nera/ munikacije i susretanja osiromašuje čo- Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs7 Tema gima, da se jedni drugima obrate ili po- tuže, ali što je još važnije da čuju i razu- miju drugoga, kako se sve ne bi svelo na onu dobro poznatu frazu: „Kako si?“ – „Dobro sam“. Možda se zato ne bismo trebali utrkivati u tomu tko je napravio bolje prelo, na kojemu se okupilo više uzva- nika, tko je ponudio bolju večeru i tom- bolu, već bismo trebali mjeriti na kojem smo se prelu bolje osjećali, o kojem smo danima razgovarali i prepričavali, koje smo nastavili živjeti i u danima koji su uslijedili, i s kojega smo na koncu otišli obogaćeni. To je ono što nam nitko ne može oduzeti i što nosimo du- boko u sebi. Stoga vam svima želim da ovo po- kladno vrijeme koje je pred nama bude ispunjeno radošću, susretima s dragim vjeka vjerojatno je iskusio svatko od bom, dobro raspoloženje i želju za su- ljudima, pravim razgovorima i sadrža- nas, i baš zato bismo susrete trebali sretom s drugim. Zašto tako nešto ne bi jima koji će vam dati poticaj da svoja pri- vrednovati upravo po tomu koliko nas bilo moguće u našim obiteljima, u dru- jateljstva, ali i običaje, njegujete ne obogaćuju, potiču na promišljanje a po- štvu koje se susreće tek s vremena na samo u vrijeme prela i zabava, već i sva- nekad i na mijenjanje sebe samih. Mno- vrijeme. Dakako, uvijek su manja i in- kodnevno ili barem onda kad ugrabite gi si biraju samo ono društvo koje će im timnija druženja bolja prigoda da se malo slobodnoga vremena. laskati i potvrđivati sve ono o čemu ljudi međusobno približe jedni dru- sami razmišljaju, zaboravljajući da je upravo različitost mišljenja i razmjena istih konstruktivnija od pukoga odo- Društvene osobe žive duže bravanja. Pravi je prijatelj upravo onaj Osobe koje su okružene članovima obitelji i prijateljima imaju 50 posto veće koji se ne libi reći nam u lice iskreno izglede nadživjeti osobe koje nemaju bogat društveni život. mišljenje o nečemu (čak i o nama) ili Ako se svako malo nalazite s prijateljima, a rodbinu ne viđate samo na Božić nekomu, bez bojazni da bi takav stav ili rođendan, tada za vas nema straha. Nakon što su analizirali podatke iz gotovo mogao poljuljati ili čak razvrgnuti neko 150 prethodnih studija s više od 300.000 ispitanika, američki su istraživači usta- godinama građeno prijateljstvo. Ne novili kako društvene osobe žive duže! čudi s toga da se mnoga prijateljstva Prosječno, društveno povezane osobe žive 3,7 godina duže nego samotnjaci razvrgavaju zbog toga jer je „netko ili povučenije osobe, a ako ste okruženi članovima obitelji i prijateljima, imate 50 nešto“ prenio pogrešno, sa zlom na- posto veće izglede puhati te svjećice „viška“ na rođendanskoj torti. Prijatelji i mjerom, zbog krivo protumačene iz- osobe koje vam pružaju potporu mogu olakšati život na osnovnoj, svakodnevnoj ra- jave, taštine kojoj smo svi (neki manje zini. Mogu vam posuditi novac, ponuditi prijevoz ili čuvati vaše dijete. Jednako neki više) skloni, zbog nemogućnosti tako vam mogu ohrabriti na bolje zdravstvene odabire, da otiđete liječniku, da više opraštanja ili da se nekom priđe prvi, da vježbate. Mogu vam neposredno pomoći tako što vam pružaju osjećaj da imate za se sjedne za isti stol i pokuša razriješiti što živjeti, tvrdi Bert Uchino, voditelj istraživanja koje su provela dva sveučilišta: ono što se ispriječilo kao problem. Sveučilište Sjeverne Karoline i Utaha. Možda je vrijeme da podignete telefon i Zašto bismo dopustili da se s ne- dogovorite druženje s ekipom. Sigurno vam neće naškoditi! kim ljudima pozdravimo samo u pro- (http://www.ordinacija.hr) lazu, ako se s njima isto tako možemo susresti na kratkom razgovoru u svo- jem domu uz kavu i čaj. Razlog za dru- ženje se uvijek može naći. Ponekad će to biti razgovor, molba za pomoć, za društvo u nekoj aktivnosti, zajednička molitva… Za izgrađivanje pravih od- nosa puno je važniji sadržaj razgovora i kvaliteta zajedno provedenoga vreme- na, nego samo vrijeme mjereno satom. Hvale su vrijedni svi pokušaji da se ljudi okupe. Nedavno je jedna skupina mla- dih odlučila u kućnoj atmosferi organi- zirati prelo, i to na način da su skupili novac, kupili potrebno piće i hranu, za „domaću zadaću“ dobili zadatak da svat- ko odjene neki dio bunjevačke narodne nošnje… Sve ostalo ponijeli su sa so-

8 2/2011
Zvonik Događanja u Subotičkoj biskupiji Susret biskupa kršćanskih crkava u evangeličkoj crkvi u Subotici

U sklopu Molitvene osmine za jedinstvo kršća- Molitvi su nazočili: nadbiskup i metropolita beograd- na, a koja ima veliku tradiciju u Subotici, u evange- ski mons. Stanislav Hočevar, mons. biskup subotički ličkoj crkvi u Subotici, 24. siječnja zajedno su se u dr. Ivan Pénzes, vladika Irinej Bulović, episkop bački, molitvi susreli biskupi kršćanskih crkava. biskup Reformatske crkve dr. István Csete Szemesi, biskup Slovačke Evangeličke crkve Samuel Vrbovsky i domaćin, biskup Evangeličke crkve mr. Árpád Dolin- sky. U svom govoru, nadbiskup Hoče- var je pozvao vjernike da se, dok raz- matramo o uskrsnuću, molimo za lju- bav da svi vjernici mogu biti u zajed- nici cijeloga čovječanstva, na što se na- dovezao vladika Irinej istaknuvši da „stari“ čovjek nije sposoban za jedin- stvo jer je po grijehu izgubio jedinstvo s Bogom, a da je zajednička zadaća svih kršćana dati primjer jedinstva ci- jelomu svijetu. Na mađarskom jeziku govorio je biskup Pénzes, a nakon mo- litvenoga susreta biskupi su imali sa- stanak na kojemu su razgovarali o ak- tualnim temama u regiji. Nakon kon- ferencije okupili su se za bratskim sto- lom. /Csaba Kovács/

toličke radijske postaje u Srbiji – Radio Marije – znači da Radio Marija Srbije je pored pet FM frekvencija: u Novom Sadu, Subotici, Somboru, Plandištu i Leskovcu, sada ovaj radio dostupan u bilo kojem dijelu Srbije. Ako netko ima pitanja u svezi i na Digi Tv-u slušanja programa Radio Marije preko DIGI TV-a, može Program Radio Marije od 8. prosinca prošle go- se obratiti na telefone: 021/4790529; 024/692255 ili izra- dine postao je dostupan i putem satelita korisnicima vno na telefon tehničara Radio Marije Srbije Danijela DIGI TV-a. To je distributer satelitskih TV programa, Perčića: 060/6987710. uz čije TV pakete idu i radijski programi koji se na- Podsjećamo da je jedini cilj i poslanje Radio Marije do- laze na njihovom kanalu satelita Intelsat. (Intelsat nijeti kršćanski glas u svaku kuću, utjehu Božje Riječi, koja 10-12 1,0 W 12 687 MHz, Horizontalna polariza- je toliko potrebna svima u današnjem vremenu. Također, cija, Symbol Rate 27500). podsjećamo da se Radio Marija izdržava iz dobrovoljnih Svi korisnici ove televizije mogu jednostavno, pomoću priloga svojih slušatelja, a rado očekuje i sve dobrona- daljinskoga upravljača, podesiti i slušati program Radio mjerne volontere za pomoć oko realizacije programa. Marije. Ova nova mogućnost slušanja programa jedine ka- /Csaba Kovács/ Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs9 Događanja u Subotičkoj biskupiji Seminar radijskog novinarstva U Bogosloviji svetog Ivana Zlatoustog u Kragu- jevcu, u organizaciji fondacije „Konrad Adenauer“, od 11. do 17. siječnja održan je seminar „Radijsko novinarstvo“ koji je okupio predstavnike vjerskih ra- dijskih postaja. Sudjelovali su predstavnici devet ra- dijskih postaja Srpske Pravoslavne crkve, kao i dva predstavnika Radio Marije Srbije. Seminar je vodio gospodin Karol Lupu, novinar Ra- dija „Deutsche Welle“. Na početku seminara sve nazočne pozdravio je rektor kragujevačke Bogoslovije protojerej- stavrofor dr. Zoran Krstić i glavna urednica Radija „Zla- tousti“, Gordana Jocić. Sve sudionike seminara primio je i episkop šumadijski Jovan, koji je blagoslovio rad semi- nara uputivši svima poruku o značaju crkvenih medija. Sudionici seminara bili su: Radio Beogradsko-karlo- vačke mitropolije „Slovo ljuvbe“ kojeg su predstavljali glav- ni i odgovorni urednik prezbiter Vukašin Milićević, Dar- ko Radovanović, Miljan Tanić i Bojana Jovanović. Kao Jocić, Ana Vukomanović i Jana Aleksić. Iz Radio predstavnici Radija „Svetigora“ bili su nazočni glavni i od- „Glasa“ Niške eparhije bili su glavni urednik Marjan govorni urednik svećenik Jovan Plamenac, urednik Ka- Ćelić, Vladimir Veljković i Darija Pantić. Radio-televi- tehetskog programa Aleksandar Vujović i Slobodanka ziju „Logos“ predstavljali su Goran Dumović i Snežana Kapa. Eparhiju Bačku predstavljale su tri radijske postaje: Janković, Radio „Iskon“ Vranjske eparhije predstavljali „Beseda“ - Branislav Vajda i Olivera Koprivica, „Bla- su: iskušenik Saša Segedinski i Marija Zarev, a ispred govesnik“ koji su predstavljali Blagoje Car i Rade Todo- Radio Marije Srbije sudjelovale su Erika Petri i Sanja rović i Radio „Slavoslovlje“ s predstavnicom Natalijom Pavlić. Organizator i koordinator projekta bila je mr. Je- Kovačević. Predstavnici domaćina, Radija Šumadijske lena Jablanov-Maksimović ispred fondacije „Konrad eparhije bili su: glavna i odgovorna urednica Gordana Adenauer“. /Csaba Kovács/

Susret volontera i Devetnica Gospi Lurdskoj u djelatnika subotičkog Franjevačkoj crkvi Caritasa Tradicionalna devetnica Gospi Lurdskoj održana je u subotičkoj Fra- Nakon božićnih blagdana volon- njevačkoj crkvi na hrvatskom jeziku. teri i djelatnici Caritasa sastali su se, Dani devetnice kao što to i dolikuje jednoj velikoj obi- započinjali su kruni- telji, na blagoslov svojih prostorija. com koju su molili U klubu Caritasa u Gajevoj ulici obav- članovi Franjevač- ljen je blagoslov tamošnjih prostorija, a kog svjetovnog re- potom je ravnatelj Caritasa, vlč. István da. Skupa s propo- Dobai, blagoslovio i prostorije u Zmaj Jo- vjednikom devetni- vinoj gdje je sjedište Caritasa Subotičke ce, p. Domagojem biskupije. Šimunovićem iz Poslije obreda blagoslova uz prigo- Slavonskog Broda, dne pjesme i molitve, uslijedilo je druže- kroz njegove propo- nje uz skromnu zakusku koju su kao i uvi- vijedi, razmišljali jek pripremili djelatnici i volonteri Cari- smo o Mariji i prebi- tasa. Kroz priču smo se dogovarali kako rali u srcu otajstva pomoći obitelji čija je kuća na Paliću iz- Isusova i Marijina gorjela. Volonteri Palića organiziraju bal u života. restoranu Balint 26. veljače te pozivaju sve Misno slavlje, početak devetnice, Dan posvećenog života ujedno i Prikaza- ljude dobre volje za pomoć ovaj obitelji. In- nje Gospodinovo predvodio je i propovijedao biskup subotički mons. Ivan Pén- formacije se mogu dobiti kod Katalin zes. Dudás na telefon: 024/755-038, 064- Veliki broj vjernika koji su bili prisutni svih dana devetnice pamtit će propo- 32 85 671, ili u restoranu Balint. vijedi p. Domagoja koji je svaku svetu misu završavao poučnim pričama. Roza Mikulić Jadranka Lj. 10 2/2011
Zvonik Događanja u Subotičkoj biskupiji Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca U svim hrvatskim župama Subotičke biskupije i ove godine svečano je proslavljen blagdan bl. Aloj- zija Stepinca. Zajednička proslava blagdana za grad Suboticu i okolicu bila je u franjevačkoj crkvi u okvi- ru Devetnice Gospi Lurdskoj, 10. veljače. Euhari- stijsko slavlje predvodio je mons. Slavko Večerin, ge- neralni vikar, koji je zamijenio subotičkoga biskupa budući da je on istoga dana slavlje predvodio u Po- žegi u R. Hrvatskoj. Na misi je uz predvoditelja slav- lja sudjelovalo deset svećenika. Na početku euharistijskog slavlja, predvoditelja svete nikakve međunarodne asocijacije, nego vrijednosti koje je jasno propovijedao i živio te za njih umro bl. kardinal Ste- mise i sve nazočne pozdravio je o. Marijan Kovačević u . U zaključku svoje propovijedi mons. Večerin je oku- ime odsutnoga gvardijana. U prigodnoj propovijedi mons. pinac pljenim štovateljima bl. Alojzija Stepinca uputio poruku: Večerin je podsjetio okupljene na veliki i nezaboravni do- gađaj proglašenja kardinala Stepinca blaženim u Mariji Bi- Kršćani današnjega vremena trebaju moliti Duha Svetoga strici 3. listopada 1998. godine. Podsjetio je na riječi Sluge za njegove darove jer itekako nam nedostaje proročanskog govora. Doista, manjka nam hrabrosti za svjedočenje evan- Božjega pape Ivana Pavla II. koje je ondje izrekao: U osobi đeoske svjetlosti. Gdje nam je, braćo i sestre, ona evanđeoska se novoga blaženika spaja cjelokupna tragedija koja je po- i ona otajstvena privlačnost? Mogu li naši katolici, baš kao godila Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima veli- kršćani Prve Crkve, biti privlačni nevjernicima ako su kim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. Svojim spremni samo za visoki standard i „bolji život“? Može li ka- ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije svo- tolička mladež svoju generaciju oduševiti za Isusa ako se ni jemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijen- po čemu ne razlikuje od sekulariziranog okruženja? Mogu li tirati. U nastavku propovijedi mons. Večerin istaknuo je kako je takvim stavom i sam Papa tada nastupio poput bl. kršćanska djeca biti svojim vršnjacima privlačna ako su ideale zamijenila destruktivnim idolima sporta, glazbe i Alojzija: Jasno, hrabro i otvoreno! Bl. Alojzije bio je u svemu filma?… Zato suvremeno zvuče riječi bl. Alojzija: „Ljudski evanđeoski dosljedan. Njegov govor i njegove riječi uvijek su je rod baš u sadašnje vrijeme upao u duboku jamu iz koje zračile težinom… on je otvoreno u svojim nastupima spo- se teško diže, nastojeći se izvući vlastitim silama umjesto minjao mnoga zla suvremenoga svijeta. Propovjednik je da pruži ruku jedino Onome, koji ga može izbaviti. Ime zatim ustvrdio da se danas rijetko čuje takav ili sličan pro- Gospodnje mora biti naša nada“. ročanski govor, te dodao: Kad bi blaženi Alojzije danas Poslije svete mise vjernici su svojim poljupcem poča- mogao o tome prozboriti, vjerujem da bi njegova riječ šoki- stili moći bl. kardinala Stepinca. Na misi se okupio i lijepi rala i vjernike i mnoge moćnike. Dakle, isticanje blaženoga broj vjernika. Pjevanjem je ravnala Jelena Demšedi, orgu- Alojzija od strane pokojnoga pape kao znaka u procesu za- ljašica župe Presvetoga Trojstva iz Male Bosne. huktavanja globalizma, znači da točka oslonca ne mogu biti Andrija Anišić

sljednika. Zbog toga mo- žemo prepoznati i crte nji- Tribina o Ivanu Pavlu II. hove ljudske naravi kao i njihove sklonosti odnosno i Benediktu XVI. različito naglašavanje poje- dinih stvari u liturgiji kao i Na mjesečnoj Kršćanskoj tribini u načinu komuniciranja s grada Subotice, 9. veljače, predstavljena ljudima. je knjiga Silvija Tomaševića Dvojica pa- Nakon izlaganja, sudio- pa: Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. O nici tribine postavili su pre- knjizi, točnije o dvojici spomenutih papa, davaču niz zanimljivih pita- govorio je fra Domagoj Šimunović, franjevac iz Sla- nja vezanih uz temu tribine ali i u svezi katoličkih škola vonskoga Broda. budući da je on bio osnivač i ravnatelj Klasične gimnazije O. Domagoj Šimunović je u Subotici ostavio svijetle u Slavonskom Brodu. Fra Domagoj je istaknuo prednost tragove svog dugogodišnjeg djelovanja u franjevačkom sa- katoličkih škola i njihov ugled kako u Hrvatskoj tako i di- mostanu, u sjemeništu „Paulinum“, gdje je bio prefekt kao ljem svijeta. Naime, u Vojvodini je u tijeku rasprava o osnu- i u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji u kojoj je bio profesor. tku hrvatskih škola, nakon što je prije deset godina uve- U svom izlaganju o. Domagoj je na zanimljiv način pred- dena nastava na hrvatskom jeziku u pojedinim školama. stavio „poveznice“ i „razdvojnice“ ovih papa istaknuvši da Tom mišljenju suprotstavlja se mišljenje da bi za hrvatsku su obojica „fantastični“ i da smisao isticanja razlika nije zajednicu bilo korisnije i učinkovitije osnivanje katoličkih zbog favoriziranja jednoga i drugoga, nego da se pokaže škola s hrvatskim nastavnim jezikom nego li „samo“ hr- kako je svaki od njih unio i svoje biće u službu Petrova na- vatskih škola. /Andrija Anišić/ Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs11 Obljetnice Održan Okrugli stol o djelima Nace Zelića Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, zajedno s Udrugom za potporu bačkim Hrva- tima i Društvom vojvođanskih i podunavskih Hrvata, organizirala je 28. siječnja 2011. prigodni program po- vodom obilježavanja navršenih 80 godina života istak- nutoga bačkog Hrvata, pravnika i kulturnoga djelatnika Nace Zelića, u Palači Matice hrvatske u Zagrebu. U programu su sudjelovali: akademik Stjepan Damjanović, u ime Matice hrvatske; dr. sc. Stje- Velikom prijatelju Zvonika i Subotičke Danice pan Skenderović, predsjednik za- Uredništva čestitaju veliki jubilej uz obilje Božjeg bla- grebačke Udruge za potporu bač- goslova! kim Hrvatima; Mate Jurić, pred------sjednik Zajednice protjeranih Hr- Naco Zelić je rođen u Subotici, 5. listopada 1930. Na vata iz Srijema, Bačke i Banata te Višoj pedagoškoj akademiji u Novom Sadu diplomirao na Zvonimir Cvijin, u ime Društva grupi kemija-fizika (1951.), a na Pravnom fakultetu Sveučili- vojvođanskih i podunavskih Hrvata. šta u Zagrebu diplomira 1959. godine. Uz spomenute uglednike na Radio kao nastavnik na Nepotpunoj gimnaziji u Bajmoku Okruglom stolu o Naci Zeliću na- (1952/1953.) i kao ravnatelj Osmogodišnje škole u Tavan- stupili su i mons. dr. sc. Andrija Kopilović koji je govorio kutu (1953/1954.), tada škole s hrvatskim nastavnim jezi- na temu Naco Zelić – ljubav prema rodu i zavičaju; mr. sc. kom. Odlazi u Zagreb, etiketiran kao „kleronacionalist“, ali Vesna Kukavica čije je izlaganje bilo usmjereno na suradnju se ponovno vraća u Suboticu i radi kao pravni referent, potom s domovinskim institucijama tj. Naco Zelić i Hrvatska matica je sudijski pripravnik, te sudac Kotarskog suda i Okružnog iseljenika; iz Leksikografskoga zavoda govorila je profesorica suda u Subotici. Zbog „djelovanja s pozicija hrvatskog nacio- Jasna Ivančić na temu Samozatajne potpore suzavičajni- nalizma“, i kao član Matice hrvatske u Zagrebu, razriješen je cima; kroatologinja doc. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih dužnosti suca Okružnog suda u Subotici (1973.) te se pono- studija Sveučilišta u Zagrebu govorila je na temu publicisti- vno seli u Zagreb. Od 1992. do 1996. radi u Ministarstvu vanj- čkog i bibliografskoga opusa – Naco Zelić pogledom izvana; skih poslova Republike Hrvatske, kao savjetnik za konzu- dok je Milovan Miković, književnik govorio O dvjema naj- larne poslove u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bu- novijim knjigama Nace Zelića. dimpešti. Nakon toga je umirovljen. Na kraju programa je dodijeljena zahvalnica i povelja Poznat je kao organizator društvenog života Hrvata-Bu- Naci Zeliću povodom navršenih 80 godina života i aktivnog njevaca u Subotici. Bio je predsjednik, tajnik i umjetnički vo- rada na promociji kulturnih dobara vojvođanskih Hrvata. Pri- ditelj Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija godni program moderirao je Zlatko Žužić. Gubec“ u Tavankutu, osnivač je i prvi tajnik Hrvatskog kul- Hrvatska matica iseljenika ističe pravnika i kulturnog turno umjetničkog društva „Bunjevačko kolo“ u Subotici. Ini- djelatnika Nacu Zelića kao zapaženog promotora kulturnih cirao je obnovu javne proslave bunjevačkog žetvenog običaja vrednota hrvatskoga naroda iz Vojvodine, koji kao autohton Dužijance i kao potpredsjednik Organizacijskog odbora Du- narod žive u dijelovima Srijema, Bačke i Banata unutar da- žijance (1968/1972.) organizirao je brojne priredbe u sklopu našnjih državnih granica Republike Srbije. Naco Zelić aktivno tih svečanosti, a zaslužan je i za uspješnu obnovu tradicijske sudjeluje u afirmaciji knjižne i knjižničarske djelatnosti voj- proslave bunjevačkog Velikog prela (1970/1971.). vođanskih Hrvata u projektu Hrvatske knjige izvan Hrvatske Bio je nositelj i drugih aktivnosti bunjevačkih Hrvata u na zagrebačkome međunarodnome sajmu knjiga Interliberu, Subotici i organizator je priredbi na kojima su predstavljeni čiji projektni tim čine djelatnici Hrvatske matice iseljenika. njihovi običaji, kultura i umjetnost. Organizirao je izložbu Bu- Cilj toga projekta je sustavno prezentiranje novih knjiga i ča- njevačko ruho u Etnografskom muzeju u Zagrebu (1983.) i sopisa koje objavljuje hrvatski narod koji živi izvan Republike sudjelovao je u organiziranju izložbe Iz baštine bačkih Hrvata Hrvatske, kako u manjinskom tako i iseljeničkom statusu. Bunjevaca u istom muzeju (1998.). Sakupio je brojne poslo- Taj komunikacijski kanal valja razvijati i dalje te osigurati su- vice i izreke i manje poznate riječi u govoru bunjevačkih Hr- stavnu dostupnost knjiga i časopisa vojvođanskih Hrvata u vata u Bačkoj, prdačna imena, imena ukućana i drugo. Ob- knjižarama i knjižnicama Republike Hrvatske, i obrnuto u javljivao je članke u Hrvatskom iseljeničkom zborniku, Hrvat- knjižnicama Republike Srbije. skoj reviji, Hrvatskoj misli iz Sarajeva i dr. Objavio je knjige: Unatoč činjenici da je u jednom dijelu života procijenio Protiv zaborava, (Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Ma- ili bio prisiljen (svejedno je), iz ideoloških razloga, napustiti tija Gubec“ u Tavankutu 1946. – 1996.), Zagreb 2000., Nesto zavičaj, promijeniti struku, preseliti obitelj u veću sredinu – Orčić, Subotica, 2007., Hrvatsko proljeće i bački Hrvati, Su- nikada nije djelovao s pozicija isključivosti karakteristične za botica, 2009., Publikacije bačkih Hrvata, popis izdanja od fenomen ugroženosti. 1901. do 2007., Zagreb, 2009. Kao akademski građanin čiji su korijeni vojvođanski, Za svoj je rad dobio više nagrada i odličja. Napisao je mo- Zelić se zalaže za prezentaciju visoke kulture zemlje svoga nografiju o poznatom hrvatskom umjetniku Nesti Orčiću podrijetla, ali i pučke – osobito tradicijske kulture, te nada- (2007.). (Izvor životopisa: Wikipedija) sve hrvatskoga jezika. Često će reći: poštuj tuđe, cijeni svoje; /Prema: www.matis.hr/ Vesna Kukavica upoznaj njihovo, pokaži svoje! Priredila: K. Čeliković 12 2/2011
Zvonik Aktualno Papinsko odlikovanje dvojici profesora u Gimnaziji „Paulinum“ Priznanje je potpora i osobno i mjesnoj Crkvi Subotički profesor filozofije i sociologije dr. Josip Ivanović i profesor biologije prof. dr. Géza Czékus za svoj su 25-godišnji rad u Klasičnoj gimnaziji „Pauli- num“ dobili Papinsko odlikovanje „Pro Ecclesia et Pontifice“ - „Za Crkvu i Papu“. Ovo je jedno od najve- ćih priznanja koje Crkva dodjeljuje laicima, koji su se osobito istaknuli u predanom služenju Crkvi. Prof. Ivanović predaje u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Priznanje dvojici profesora je, na blagdan Obraćenja sv. i sjemeništu „Paulinum“ nekoliko predmeta iz društveno-hu- Pavla i dan „Paulinuma“, 25. siječnja, svečano uručio apo- manističkih područja, te pomaže ravnatelju u vođenju, kao i stolski nuncij u Beogradu mons. Orlando Antonini, koji je reformi na poboljšanju rada ove škole. Međutim, njegov an- tom prigodom boravio u Subotici. gažman u crkvenoj zajednici vezan je i uz osnivanje Teološko- katehetskog instituta Subotičke biskupije, gdje obavlja duž- Prof. Josip Ivano- nost profesora i tajnika, potom predsjednik je biskupijskog vić kaže da najviše odličje Katehetskog vijeća, u proteklih 20 godina član je Pastoralnog Svete Stolice nije očekivao, vijeća, nalazi se u Inicijativnom odboru za osnivanje Teološ- te naglasio da ono pripada kog fakulteta, a također je aktivan i u svojoj župnoj zajednici. cijeloj zajednici Crkve na ovim prostorima. Papinsko odlikovanje „Pro Ecclesia et Pontifice“ samo – Na osobnom planu, rijetki pojedinci imaju priliku dobiti, a utemeljeno je, navodi to je izuzetno veliko zado- prof. Ivanović, još u XIX. stoljeću. voljstvo i, kad bolje razmi- – Ovo je odličje osnovao papa Lav XIII., godine 1888., slim, veće odlikovanje od prigodom organiziranja proslave 10. obljetnice svog pontifi- toga ne mogu ni dobiti. kata. S obzirom na to da su ljudi voljeli papu Lava XIII., jako Stoga u šali znam reći pri- su se založili da ta proslava bude organizirana na visokoj ra- jateljima da sada mogu i zini, jer su Talijani i inače poznati po pompoznim proslavama. umrijeti, jer sam dobio naj- Kako bi im se na neki način odužio, papa Lav XIII. utemeljio više moguće odlikovanje. U je ovo odličje i dodijelio ga na dan proslave nekolicini žena i nekom širem društvenom muškaraca, koji su se osobito trudili oko organizacije Papine kontekstu, moram reći da je, zapravo, to odličje dano ovoj sre- svečanosti. dini i ovoj zajednici Crkve, koja radi u dosta teškim uvjetima, Ovo visoko crkveno priznanje posljednji je puta u Subo- te Sveta Stolica na taj način pruža neku vrst potpore za bu- tici dodijeljeno 1990. godine, profesoru Beli Gabriću za za- dući rad, ne samo meni, nego i cjelokupnoj zajednici. Volim sluge na području duhovne kulture. reći da to priznanje pripada svima onima s kojima sam na putu života zajedno hodio i koji su mi pomagali i podupirali /www.suboticadanas.info/ Marija Matković/ me – ističe prof. Josip Ivanović.

Sjednica povjerenstva za pastoral mladih U Biskupijskom pastoralnom centru Srijemske biskupije u Petrovaradinu, održana je 7. veljače sjed- nica povjerenika za pastoral mladih nad/biskupija u Srbiji. Sjednicu je sazvao srijemski biskup mons. Ðuro Gaš- parović zajedno s vlč. Ivicom Damjanovićem, povjereni- kom za pastoral mladih. Na sjednici su uz biskupa i povjere- nika bili prisutni predstavnici iz Subotičke biskupije vlč. Róbert Utcai, vlč. Árpád Verebélyi, vlč. Marijan Vukov te glavna tema bila organizacija sudjelovanja mladih na Svjet- Petar Gaković, zatim iz Zrenjaninske biskupije don Stojan skom danu mladih u Madridu u kolovozu ove godine. Bilo je Kalapiš, potom iz Beogradske nadbiskupije Branko Si- također riječi o sudjelovanju mladih u Zagrebu prigodom po- monović i iz apostolskog egzarhata za vjernike istočnog hoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj u lipnju, kao i o obreda u Srbiji i Crnoj Gori Ivan Hardi, te Željka Dokoza iz pripremama susreta mladih u Petrovaradinu na razini Među- Srijemske biskupije. narodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda. Sjednica Nakon molitve i pozdrava srijemskog biskupa sjednicu je je završena dogovorom i određivanjem datuma sljedećega vodio Damjanović. Uslijedili su potom kratki izvještaji o pro- radnog susreta te zajedničkim ručkom. teklim događajima glede pastorala mladih. Na sjednici je Marijan Vukov Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs13 Kultura

Veliko prelo 2011.

Na Velikom prelu Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo“ iz Subotice, održanom u prostori- jama Centra 29. siječnja, okupilo se oko 250 gostiju i sudionika, koji su do ranih jutarnjih sati uživali u ovoj tradicionalnoj manifestaciji. Veliko prelo je, kako i nalaže tradicija duga 133 godine, otpočelo prvom preljskom pjesmom „Kolo igra tamburica svira“, pisanom za prvo prelo 1879. godine, koju je otpjevala Antonija Piuković uz pratnju ansambla „Hajo“. U ime domaćina nazočne je pozdravio predsjednik Tijekom večeri nastupili su i članovi ansambla narod- HKC-a „Bunjevačko kolo“ Ivan Stipić, a prelo je otvorio po- nih plesova i pjesama HKC-a „Bunjevačko kolo“. Goste su časni domaćin – gradonačelnik Subotice Saša Vučinić. Na do jutarnjih sati zabavljali tamburaški ansambli „Hajo“ i „Ra- natječaju za najbolju preljsku pismu prvu nagradu, po odluci vnica“, te gosti iz Hrvatske, tamburaški sastav „Dyaco“. žirija, dobio je Josip Dumendžić Meštar za pjesmu pod Kako bi svi u dvorani imali pravi ugođaj i prisjetili se nazivom „Pripoznata noć“, druga nagrada pripala je Sti- nekadašnjih prela, u dvorani je bila postavljena tzv. etno panu Bašiću Škarabi za stihove „Nije više ništa isto“, dok soba koju je za ovu priliku namjestio Grgo Piuković. Svi de- je treću nagradu osvojila Eva Kovačević za stihove pjesme talji u „sobi“ bili su iz obiteljske kolekcije Piuković, a u noš- „San“. nji su „živu sliku“ upotpunili članovi obitelji Dominike i Izbor za najljepšu prelju običaj je novijeg datuma, a kao Grge Piukovića. i prijašnjih godina gosti prela su odlučivali koja će djevojka Organizatori su priredili i vrijednu tombolu, na kojoj je ponijeti titulu „Najlipče prelje“. Među 14 kandidatkinja ova najsretnije ruke bio je Zvonimir Kulić, osvojivši glavnu na- je titula pripala Antoniji Sudarević s Klise, dok je za prvu gradu – ljetovanje na Jadranskom moru za dvije osobe po pratilju izabrana Andrea Šafer iz Subotice, a titulu druge vlastitom izboru. Ova nagrada dar je Hrvatske turističke za- pratilje ponijela je Slađana Tikvicki, također iz Subotice. jednice. /Ž. V./

FESTIVAL HRVATSKIH DUHOVNIH PJESAMA – kraći životopis izvođača sa svim potrebnim podatcima „HOSANAFEST“ (adresa, telefon, e-mail, web i sl.), te navesti zajednicu u kojoj se djeluje; Festival hrvatskih duhovnih pjesama – HosanaFest do- – potvrdu svećenika. brotvorne je naravi i natjecateljskoga karaktera, koji ima za cilj pomoći Humanitarno-terapijsku zajednicu za pomoć ovi- Prijave koje ne budu ispunjavale gore navedene uvjete, snicima - Hosana, koja djeluje u Starome Žedniku kraj Subo- kao i skladbe upitne originalnosti, neće uopće biti razmatrane tice. U tu svrhu Organizacijski odbor HosanaFest-a raspisuje od strane Stručnog povjerenstva. Napomena: Autori slanjem skladbe na natječaj jamče za njezinu originalnost, te daju svoju suglasnost za izdavanje skladbe na festivalskom CD-u. Naknadno utvrđivanje neori- NATJEČAJ ginalnosti skladbe povlači za sobom sankcije određene pra- za prijem novih skladbi vilnikom „HosanaFesta“. Prijavljene skladbe ne mogu se po- vući, niti će biti vraćene. Natječaj je otvoren od 1. 02. i traje do 1. 04. 2011. Rezultati natječaja autorima će biti objavljeni 20. 04. 2011. Izvođači čije se skladbe uvrste u program Festivala, Uvjeti natječaja su sljedeći: trebaju studijsku snimku dotične skladbe, te njenu matricu – skladbe tematski moraju imati kršćanski karakter; dostaviti u roku do 60 (šezdeset) dana po objavljenju rezul- – skladbe ne smiju biti već objavljene niti javno izvođene; tata. – trajanje skladbe ne smije prijeći 4 minute; Redoslijed nastupa na „Hosanafestu“ određuje festival- – uredno potpisani autori glazbe, teksta i obrade; ski Organizacijski odbor. – autor i glavni izvođač pjesme ne smije biti mlađi od 16 godina; Radove slati ili dostaviti na adresu: – u vokalno-instrumentalnom sastavu ne smije biti više od 15 osoba. „HOSANAFEST“ Beogradski put 436. Prijava na natječaj dostavlja se na CD-u ili putem elek- 24224 Stari Žednik, troničke pošte, a obvezno mora sadržavati sljedeće: SUBOTICA – oglednu demo snimku pjesme (snimka ne mora biti Vojvodina – Srbija studijska, ali glazbeno-produkcijski treba biti što sličnija iz- Tel. +381(0)64/4616-394 vedbenoj verziji). Pjesma može biti poslana i u mp3 formatu E-mail: [email protected] s minimalnom rezolucijom od 192 kbps; – tekst pjesme (preporuča se u Word formatu); Organizacijski odbor „Hosanafesta“ www.hosanafest.suboticka-biskupija.info

14 2/2011
Zvonik Kultura Skupština HDPU „Bela Gabrić“ u Subotici Pomlađeno rukovodstvo s ciljem kadrovskog jačanja zajednice Godišnja izborna skupština Hrvatskog društva za pomoć učenicima „Bela Gabrić“ održana je u subotu, 5. veljače u vjeronaučnoj dvorani župe sv. Roka u Su- botici, na kojoj je izabrano novo pomlađeno rukovod- stvo. Nakon skupštine učenicima i studentima s prebi- valištem u subotičkoj općini podijeljena je jednokratna pomoć.

kog jezika ili nekog drugog predmeta. Mi ćemo se potruditi, u suradnji sa srodnim udrugama, naći profesore koji će im onda dati dodatnu pomoć. Potrebno je da se učenici javljaju, jer ako samo očekuju novac, njega će biti sve manje. Ali, ako mi znamo da je netko diplomirao na nekom od fakulteta, moći ćemo ga predložiti tamo gdje budemo pitani o našim kadro- vima, primjerice. Planira se napraviti internetska stranica Udruge, a u „Hr- vatskoj čitaonici“ osigurat će se i dežurstvo jednom tjedno, gdje će učenici moći prijaviti problem glede pojedinih pred- meta. Na sjednici Skupštine Udruge izabrano je novo čelništvo, Učenici su pozvani aktivnije sudjelovati u radu Udruge te usvojen novi statut, a ozbiljno se planira osnivanje podruž- kako bi njezini aktivisti mogli bolje pružiti pomoć, a njezin nice u Srijemskoj Mitrovici te ponovno aktiviranje podružnice novi predsjednik, Petar Gaković je naglasio: u Somboru. Novi predsjednik Udruge je Petar Gaković, do- – Potrudit ćemo se organizirati razne seminare, naučiti predsjednik je Nikola Bašić, a tajnica Marija Jaramazović. učenike i studente kako napisati životopis, molbe ili projekt. U Upravni odbor ušli su još Damir Pismestrović (Srijemska Znati napisati projekt je veoma bitno, to će im služiti i kasnije Mitrovica), Aleksandar Sabo (Sombor), Suzana Gagić (Ta- na njihovom radnom mjestu. Također, potrebno je da za sve vankut), Katarina Čeliković (Subotica), Dražen Petreka- to naša zajednica bude temelj. Ukoliko se međusobno ne po- nić (Subotica) i Tamara Dulić (Tavankut). vežemo, bit ćemo samo skupina pojedinaca koji sâmi neće Sukladno Zakonu o udruženjima, postupak preregistra- puno moći učiniti. cije će voditi novoizabrani predsjednik Udruge Petar Gako- U planu je otvorenje podružnice udruge u Srijemskoj Mi- vić. Novina u Statutu je i kategorija članova–korisnika u koju trovici, doznajemo od njezina prvog člana iz ovoga mjesta Da- ulaze studenti i učenici dok imaju taj status, ali će biti neop- mira Pismestrovića. hodno postati član uz simboličnu članarinu. Ove će se godine – I u našem kraju imamo učenike i studente kojima je krenuti u izradu web stranice društva i baze podataka o svim potrebna ovakva pomoć. Kod nas je već dvije godine uspješ- članovima korisnicima, a učenici su ostavili svoje elektroni- no organizirana nastava predmeta Hrvatski jezik s elemen- čke adrese radi lakše komunikacije. tima nacionalne kulture koji pohađa oko stotinu učenika. To Srednjoškolci, njih 57, primili su ovom prilikom po 1.500 za nas predstavlja uspjeh jer pripadnika hrvatske zajednice u dinara, dok je za 36 studenata odvojeno po 3.000 dinara. našem kraju ima oko četiri tisuće. Udruga „Bela Gabrić“ osnovana je 2002. godine i glavna joj Novac na ovom natječaju obično se dodjeljuje za Božić, je zadaća pomoći učenicima, rekla je članica Upravnog od- ali pošto je uplata sredstava Grada Subotice kasnila, sredstva bora udruge Katarina Čeliković i dodala da se planira uvesti su dodijeljena sada, rekla je Katarina Čeliković. Sredstva koja i dežurstvo radi pomoći u nastavi. je uplatio Grad iznose 150.000 dinara, a za gimnazijalce novac – Učenici će tako moći prijaviti svoje probleme, ako im je darovalo Hrvatsko nacionalno vijeće. /Prema: www.subo- treba pomoć iz biologije, matematike, njemačkog ili engles- ticadnas.info/ Siniša Jurić/

vačko prelo 1879. u Subotici, a koja je uglazbljena i postala 150. obljetnica rođenja „himna“ potonjih prela. Nikole Kujundžića U književnosti se javio 1879. rodoljubnim stihovima, stekavši brzu slavu, postavši najpoznatijim pjesnikom Nikola Kujundžić (Subotica, 9. veljače 1861. - Bajmok, svoga kraja. Njegove pjesme i danas se pamte i često pje- 22. siječnja 1906.) bio je bački hrvatski književnik, pjesnik vaju. Njegovo rodoljublje ima manifestativni karakter na- i kulturni djelatnik. cionalnih budnica. Potječe iz ugledne subotičke obitelji. U rodnom mje- Pisao je i epske pjesme (Dvi mlade Algaševe, Tarke- stu završio je srednju školu i još kao đak istaknuo se u man, Alaga, Prkos), ali nisu doživjele popularnost preljskih radu „Pučke kasine“. Prekinuvši studij filozofije u Budim- pjesama. Većina pjesama objavljena je u „Danici“ i „Neve- pešti, prelazi na bogosloviju u Kalači, gdje je službovao kao nu“, kao i u zbirci Pisme preljske (1893.). svećenik. Zastupljen je u antologijama poezije i proze bunjevač- Nikola Kujundžić poznat je po pjesama, na- preljskim kih Hrvata Geze Kikića (Zagreb, Matica hrvatska, 1971.). pose po pjesmi Kolo igra, koju je napisao za Veliko bunje- Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs15 Katolička crkva u regiji Požar u rimokatoličkoj crkvi u Neštinu Policijskoj postaji u Bačkoj Palanci prijavljeno je da je tijekom noći iz- među 2. i 3. veljače izvršena provala i dogodio se požar u rimokatoličkoj crkvi svete Ane u Neštinu. Prema izjavi župnika u Čereviću Marka Lončara, koji upravlja filijalom Ne- štin, požar je započeo u sakristiji crkve gdje je izgorio sav crkveni inventar i pro- širio se u svetište do oltara. Provala na glavna crkvena vrata i požar se ponovio slje- deće noći iz- među 3. na 4. veljače kada je zapaljen oltar i propovjedaoni- ca u crkvi, koji su zajedno s dru- gim crkvenim inventarom potpuno izgorjeli. Istraga je u tijeku, a prema neslužbenim informacijama, policija u Bačkoj Palanci uhitila je osumnjičenoga za požar N. P., zbog osnovane sumnje da je izvršio kazneno djelo unište- nja i oštećenja tuđe stvari. Srijemska biskupija osuđuje ovaj vandalski čin koji je dva puta izvršen u rimokatoličkoj crkvi u Ne- štinu i zahtijeva da se počinitelji otkriju i privedu pravdi. /Tomislav Mađarević/

dna započela je i škola pa je nastavljeno sa školskim vje- ronaukom. Početak nove godine U Vrdniku je 23. siječnja slavljena sveta misa na više nakana: za pokojnoga Petra Rakića i obitelj Komarčević u župi Irig te za zdravlje obitelji. Uz blagdan Obraćenja apostola Pavla slavimo svetu misu za pokojnoga Kalmana Nagya iz Ma- Nova godina u iriškoj župi i pripadajućim filijalama za- radika (istoga dana pokopan je u Njemačkoj). počela je svetom misom u Irigu i Vrdniku, za pokojne iz Uz dan školske slave sv. Save, župnik je kao vjerouči- obitelji Farkas i Divjak te blagoslovom Marije Bogoro- telj nazočio svečanoj akademiji u Irigu na poziv ravnatelja dice za dobar početak. Tom prilikom, župnik Blaž Zmaić osnovne škole Ðorđa Desića kao i ravnateljice srednje poručio je vjernicima: Potrebno nam je lice, netko drugi, čo- škole Radinke Birinji, a potom i u srednjoj školi u Rumi, vjek, drugi ljudi i srce koje ima živu bateriju: vjeru, nadu i na poziv ravnatelja Marka Loša. ljubav. U subotu, 29. siječnja, služena je sveta misa za po- Sutradan, 2. siječnja, proslavili smo II. nedjelju po Bo- kojne iz obitelji Varga s molitvom da nadvladamo strah žicu u Irigu i Dobrodolu uz poruku: Za ovu godinu su nam vremena u kojemu živimo, od kojega nas oslobađa jedino potrebne milosti (radost u Bogu) i istina (svjetlo, jasnoća) Isus. U nedjelju 30. siječnja, slavljene su svete mise u župi u vjernoj ljubavi. U Dobrodolu je obavljen blagoslov obi- te na filijalama Šatrinci, za pokojne Vinka i Mariju Birinji, telji, a kroz sljedeća tri dana nastavljen je susret s obite- u Dobrodolu za pokojnog Marijana Petrovića i pokojne ljima u Šatrincima. Svetkovinu Bogojavljenja slavimo u iz obitelji Stoncik uz poruku: Bog se u svom pothvatu pro- Irigu. Nedjelju Krštenja Gospodnjeg slavimo u Irigu i Vr- mjene svijeta uzda u takozvane male ljude, a samo je jedan dniku (za obitelji Pizem i Jelenu Vazner). Idućega tjedna Bog kroz sva vremena i blaženstva su slika slobodnog i sret- započeo je blagoslov obitelji i domova u Vrdniku. Uz bla- nog čovjeka. goslov, župnik u kući ostavlja uspomene na jubileje dviju Mjesec završavamo duhovnom obnovom za svećenike crkava i župnika te predstavljanje knjige „Župa Irig“. Za Srijemske biskupije u Petrovaradinu, koja je održana 31. ovu priliku u vlastitoj nakladi izdan je i zidni kalendar župe siječnja, a predvodio ju je duhovnik bogoslova u Ðakovu, za 2011. godinu sa slikom četiriju naših crkava i župnika. mr. Božo Radoš. Tema duhovne obnove bila je „Isus od- U nedjelju 16. siječnja, nakon što je proslavljena sveta gojitelj i molitelj-svećenik odgojitelj i pedagog kroz snovi- misa u Irigu, misno slavlje bilo je i u Šatrincima (za Janiku đenja don Ivana Bosca“. Susret je završen zajedničkim ob- Citnekija). Poruka je glasila: Bog je duboka tajna našega jedom u čast imendana i rođendana iriškoga župnika, preč. života ali treba otkrivati znakove, signale njegove blizine. Blaža Zmaića. Isus Krist je trag Božji u svijetu, rekao je župnik. Toga tje- f. f.

16 2/2011
Zvonik Katolička crkva u regiji Zemunci nastupili u Beškoj Crkveni zbor „Svete Cecilije“ iz Zemuna, a na inicijativu preč. Božidara Lusavca iz Beške i zemun- skog župnika, mons. Joze Duspare, održao je 30. si- ječnja 2011. koncert u župnoj crkvi „Svete Terezije od Djeteta Isusa“ u Beškoj.

U nastavku programa, zbor „Svete Cecilije“ je izveo još ne- koliko božićnih pjesama. Publika je toplim pljeskom podržala svoje goste iz Ze- muna, a program je, iako smo izašli iz božićnog vremena, završen pjesmom „Tiha noć“ kojom smo se vratili u to ra- dosno vrijeme. Na samom kraju večeri, mons. Jozo Duspara i domaći župnik Božidar Lusavec uputili su riječi pozdrava i zahvale sudionicima koncerta i publici. Zanimljivo je da su župe u Ovaj su koncert Zemunci održali pred Božić prošle Beškoj i Maradiku, koje nemaju neku zajedničku povijest, godine u župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“, oduvijek bile povezane pa su tako i ovom prigodom kon- a u Beškoj je program neznatno izmijenjen. Koncert je za- certu prisustvovali i mnogi Maradićani. To je svakako pri- počeo pjesmom „Raduj se o Betleme“ nakon koje je usli- mjer kako se u praksi živi vjera. Nakon koncerta Zemunci jedio niz, vjernicima vrlo dobro poznatih, pjesama kao što i domaćini su nastavili ugodno druženje uz zakusku i su „Spavaj sinko“, „O pastiri“, „Veselje ti navješćujem“ i veoma živ razgovor. Ne štedeći ni tada glasove, do kraja mnogih drugih. Zborom je ravnala mlada talentirana diri- večeri se začula i još po neka pjesma koju su članovi zbora gentica Natalija Stamenković. Ministrant Petar Dujić je darovali domaćinima. Kako su župnici istaknuli, ovo sva- pročitao pjesmu „Sretan Božić“ a zatim, pošto je zbor izveo kako neće biti posljednji put da se župljani Zemuna i Beške nekoliko kompozicija, gospođa je Danijela Lukinović sastaju kako bi podijelili ono najdragocjenije što čovjek po- pročitala pjesmu „Zašto?“. sjeduje, duhovne darove i vrijednosti. Publici je prikazan igrokaz „Siroče“ koji je s puno lju- Danijela Lukinović bavi i truda s djecom i mladima pripremila sestra Ozana.

ze rekonstrukcije crkve koji je izradila projektantska kuća „Šidprojekt“ iz Šida, na čelu s mr. Josipom Logaruši- Obnovljen toranj i ulaz crkve u Šidu ćem, direktorom kao i župljaninom spomenute župe Pre- Nakon punih 6 mjeseci radova na rekonstruk- svetoga Srca Isusova u Šidu. ciji tornja i ulaznoga portala na župnoj crkvi Presve- Vrijednost sveukupnih radova urađenih tijekom pro- toga Srca Isusova u Šidu, Šiđani teklih 6 mjeseci iznosi 120 000 eura. su uselili znakovito i svečano na Župnik župa Šid, Morović, Kuku- samu polnoćku u crkvu te slavili jevci, Gibarac, vlč. Nikica Bošnjaković, prvu svetu misu u novom izgledu zahvaljuje svim donatorima koji su su- crkve. djelovali u realizaciji ostvarenja sna žup- ljana župe Šid: Ministarstvo vjera Repu- Tijekom cijeloga ljeta i jeseni tra- blike Srbije, Ðakovačko-osječka nadbi- jali su radovi 1. faze rekonstrukcije i skupija, Srijemska biskupija, Vukovar- sanacije ove župne crkve sagrađene sko-srijemska županija, Hrvatske katoli- 1932. godine po nacrtima koje je pro- čke misije u Austriji: Linz, St. Polten, jektirao vukovarski znameniti pro- Beč, Insbruck, župe Ðakovačko-Osječke jektant Franjo Funtak. Spomenute iz- nadbiskupije: Čepin 1, Čepin 3, Ðakova- vorne nacrte u župnoj arhivi prona- čki Selci, Podravski Podgajci, Donji Mi- šao je sadašnji šidski župnik vlč. Ni- holjac, Vukovar 3, Županja 2, Viljevo, Li- kica Bošnjaković, te tražio dozvolu povac, Marijanci, Šljivoševci, Osijek 7, i blagoslov od mjesnoga biskupa Sri- Osijek 6, Osijek 2, Višnjevac, Veliškovci. jemske biskupije Ðure Gašparovića, Važno je za naglasiti da je župnik Boš- za realizaciju projekta rekonstrukcije njaković dobrotom župnika spomenutih ove crkve po izvornim nacrtima. Bla- župa slavio nedjeljne svete mise u svakoj goslov i dozvola srijemskoga bisku- župi i prikupljao dar-kolektu za radove pa, omogućili su župniku da se po- na crkvi u Šidu. brine za izradu glavnog projekta 1. fa- N. Bošnjaković/S. Darabašić Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs17 Uredio: Dragan Muharem Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu kupa koadjutora dr. Marjana Turnšeka. Turnšek osmi je bis- Imenovan novi kup (drugi nadbiskup) ordinarij na mariborskom biskup- dubrovački biskup skom sjedištu. Za nadbiskupa koadjutora u Mariboru Papa ga je imenovao 28. studenoga 2009. /IKA/ Papa Benedikt XVI. je u ponedjeljak 24. siječnja Imenovan novi nuncij u Sloveniji imenovao mons. Matu Uzi- nića, svećenika Splitsko- Papa Benedikt XVI. imenovao je 10. veljače nadbiskupa makarske nadbiskupije i rek- Juliusza Janusza novim apostolskim nuncijem u Sloveniji i tora Centralnoga bogoslovnog sjemeništa apostolskim delegatom za Kosovo. Nadbiskup Janusz dosada u Splitu, za novoga dubrovačkog biskupa. je službovao u nuncijaturama na Tajlandu, u Skandinaviji, Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup, Njemačkoj, Brazilu, Nizozemskoj i Mađarskoj. Nuncij osim i nadalje će vršiti službu apostolskog upravitelja Dubrovačke poljskoga govori i engleski, francuski, talijanski, kineski, ma- biskupije do ređenja i preuzimanja dužnosti novog biskupa. đarski, njemački, nizozemski, portugalski, ruski i španjolski Mate Uzinić rođen je 17. rujna 1967. u Dubravi, u Split- jezik. /IKA/ sko-makarskoj nadbiskupiji. Na Teološkom fakultetu u Splitu završava studij filozofije i teologije. Zaređen je za svećenika Odabran logo susreta s papom Splitsko-makarske nadbiskupije 27. lipnja 1993. Studij je na- stavio 1996. godine u Rimu na Papinskom lateranskom sveu- Benediktom XVI. u Hrvatskoj čilištu, postigavši 2000. licencijat iz crkvenog i civilnog prava. Tajnik Odbora za do- Od 2001. rektor je Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u ček Pape mr. Robert Šreter, Splitu. Od 2002. član je Prezbiterskog vijeća Splitsko-makar- predstavio je konačnu ver- ske nadbiskupije a od 2004. Vijeća Hrvatske biskupske kon- ziju loga susreta sa Svetim ferencije za sjemeništa i duhovna zvanja. /IKA/ Ocem Benediktom XVI. u Hrvatskoj. Logo izražava Ustanovljen Vojni ordinarijat simboliku Dana hrvatskih za Bosnu i Hercegovinu katoličkih obitelji sadržanu u geslu „Zajedno u Kristu“. Papa Benedikt XVI. utemeljio je Vojni U središtu logoa nalazi ordinarijat za Bosnu i Hercegovinu, a za se stilizirani prikaz obitelji: prvog vojnog ordinarija imenovao je dosa- otac, majka i troje djece, a dašnjeg generalnog vikara Mostarske bis- otvorenost novom životu iz- kupije i profesora na KBF-u u Sarajevu dr. ražena je trudnoćom majke. U pozadini se nalazi križ koji don Tomu Vukšića. Apostolski nuncij u ukazuje na utemeljenost kršćanske obitelji na vjeri u kojoj za- Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro jednica braka i obitelji izrasta u zajedništvo ljubavi. Ruke na D’Errico podsjetio je da je Ugovor između kojima počiva obitelj simboliziraju oslanjanje na Božju pro- Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, koji vidnost koja štiti i vodi obitelj u njezinu životnom hodu. Usred se odnosi na osnivanje Vojnog ordinarijata za vjersku skrb ka- spojenih dlanova nalazi se stilizirana vatra koja označuje toličkih vjernika članova Oružanih snaga, potpisan u Sara- Božju ljubav kao izvor i poveznicu ljubavi unutar obitelji. Ta jevu 8. travnja 2010. i ratificiran u Vatikanu 14. rujna iste go- vatra ujedno je i prepoznatljiv element hrvatskog identiteta, dine. a četiri kockice označavaju četiri pohoda Petrovih nasljed- „Radi se o imenovanju od velikoga značenja, zbog mno- nika Hrvatskoj te četiri glavna događaja pohoda pape Bene- go razloga: ne samo za Crkvu, nego za cijelu BiH. Ovo je po- dikta XVI. Žuta pozadina i bijeli križ označuju vatikanske sebno važno za Crkvu u BiH, jer vjerska skrb za katoličke boje, a plava boja simbol je grada Zagreba u kojem će se odr- vjernike članove Oružanih snaga – koja je osigurana već više žati susret sa Svetim Ocem. Križ na logu stilizirani je križ godina – uzdignuta je na razinu Vojnog ordinarijata, kao što pape Benedikta XVI. /IKA/ se događa u mnogim zemljama, i sada će ju moći vršiti i koor- dinirati jedan biskup“, istaknuo je Nuncij. „Predlagati duhovna zvanja Dr. don Tomo Vukšić rođen je 9. siječnja 1954. u Stu- u mjesnoj Crkvi“ dencima, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Trenutačno je ge- neralni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije (od 2009.), pro- Poruka pape Benedikta XVI. za 48. svjetski dan molitve fesor patrologije i ekumenske teologije na Bogoslovnom fa- za duhovna zvanja, koji se slavi 15. svibnja, na Četvrtu uskr- kultetu u Sarajevu i Mostaru. Autor je brojnih i cijenjenih pu- snu nedjelju, predstavljena je 10. veljače u Vatikanu. blikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, su- Papa ne taji da je zahtjevan ali i uzvišen Isusov poziv: vremenih pitanja. /IKA, KTA/ „Slijedi me!“ jer uključuje zanemarivanje vlastite volje i ura- njanje u tuđu volju, volju Božju da ona vodi i nadahnjuje život. Mons. Turnšek imenovan Nasljedovanje Krista i danas je zahtjevno, jer valja trajno upi- rati pogled u Isusa, biti mu prijatelj, slušati njegovu riječ i sre- mariborskim nadbiskupom tati ga u sakramentima i sasvim se pokoravati njegovoj volji, ordinarijem a to je prava škola za sve koji se pripremaju za svećeničku i redovničku službu, piše Papa. Papa Benedikt XVI. prihvatio je 3. ve- Važno je hrabriti i podupirati pozvane. I ja ih hrabrim kao ljače ostavku mariborskoga nadbiskupa što sam pismom ohrabrio sve koji su odlučili ući u sjemeni- dr. Franca Krambergera i nasljednikom u šte. „Dobro ste učinili. Jer, u doba tehničke prevlasti i globa- toj službi imenovao mariborskoga nadbis- lizacije u svijetu, ljudi će uvijek trebati Boga koji se objavio u 18 2/2011
Zvonik Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu Isusu Kristu i okuplja nas u općoj Crkvi da s njim i po njemu Pravo na normalan obiteljski život ne znači ujedno da se učimo istinski život i činimo prisutnom i učinkovitom pravu istospolni parovi smiju i vjenčati, pojasnio je Ustavni sud. mjeru čovječnosti“, podsjeća Papa na pismo sjemeništarcima Umjesto toga, takav par može živjeti u zajednici sličnoj braku od 18. listopada 2010. godine. ili u registriranom partnerstvu. Obrazlažući pravo na jedna- Papa potiče opću Crkvu da ne štedi napor u promicanju kost pred zakonom, Ustavni sud definirao je brak kao zaje- zvanja odgajajući na raznim razinama: obiteljskoj, župskoj i dništvo muškarca i žene. Zakonodavac je utvrdio da različite društvenoj, naročito mladiće i djevojke da u osobnoj i litur- situacije istospolnih i heteroseksualnih parova opravdavaju i gijskoj molitvi njeguju prijateljstvo s Gospodinom, da pozorno njihovo različito tretiranje. /IKA/ slušaju njegovu riječ čitajući Sveto pismo, da shvate da volja Božja ne zatire osobu nego joj omogućuje otkriti i slijediti du- Za 20 godina svaki četvrti stanovnik boku istinu. /IKA/ svijeta bit će musliman Nova web stranica u povodu proglašenja Prema najnovijoj studiji blaženim pape Ivana Pavla II. američkog istraživačkog cen- tra, broj islamskih vjernika go- U povodu beatifikacije Ivana Pavla II. 1. svibnja, Rimski dišnje raste za 1,5 posto, dok vikarijat otvorio je internetsku stranicu na adresi www.karol- ostatak svjetske populacije u wojtyla.org. Na stranici se na sedam jezika (talijanski, engles- istom razdoblju poraste za ki, francuski, španjolski, poljski, rumunjski i portugalski) samo 0,7 posto. Na temelju mogu naći iscrpne informacije o životu pape Ivana Pavla II. toga istraživanja, koje je obja- kao i obavijesti vezane uz proces beatifikacije. vio „Pew Research Center“, Na stranici je objavljena i Molitva za dobivanje milosti muslimani bi 2030. godine mo- po zagovoru sluge Božjega pape Ivana Pavla II. koja se može gli činiti 26,4 posto svjetskog pročitati na tridesetak jezika, među kojima je i hrvatski. Na stanovništva, odnosno, svaki proglašenju blaženim na Trgu sv. Petra u Vatikanu zasada se četvrti stanovnik svijeta bit će očekuje sudjelovanje oko 2,5 milijuna hodočasnika. Budući islamske vjeroispovijesti. Pre- da Trg može primiti tek nekoliko stotina tisuća ljudi, na uli- ma predviđanjima iste studije, broj islamskih vjernika u svi- cama će biti postavljeni video zidovi pomoću kojih će svi ho- jetu porast će u razdoblju od predstojećih 20 godina sa 1,6 na dočasnici moći sudjelovati u beatifikaciji koju će predvoditi 2,2 milijarde. papa Benedikt XVI. /IKA/ U Europi će broj muslimana porasti sa 44,1 milijuna na 58,2 milijuna. To odgovara povećanju muslimanske popula- Broj svećenika u svijetu u porastu cije sa šest na osam posto. Posebno se veliki porast očekuje u Belgiji (sa sadašnjih šest posto na 10,2) i u Francuskoj (sa Broj katoličkih svećenika u razdoblju od 1999. do 2009. 7,5 na 10,3 posto). Također se predviđa da će najmnogoljud- porastao je za 1,4%, međutim, europske zemlje bilježe sma- nija islamska zemlja biti Pakistan. /IKA/ njenje od 9%. Podatke iz novog statističkoga godišnjaka Kato- ličke crkve prenosi u izdanju od 11. veljače vatikanski polu- službeni dnevnik „L’Osservatore Romano“. Godine 2009. u IZDANJA svijetu je bilo 410.593 svećenika, što je 1.427 osoba više nego prethodne godine. Od tog broja je 275.542 biskupijskih sve- „Meditacija – uvod u misaonu molitvu“ ćenika, a redovničkih 135.051. U tih godinu dana broj bisku- Knjiga belgijskog karmelićanina o. Gabri- pijskih svećenika porastao je za 4%, dok je kod redovnika jela od svete Marije Magdalene u izdanju smanjen za 3,5 posto. Verbuma. Statistička kretanja u deset godina, od 1999. do 2009. ukazuju na značajne razlike među kontinentima. U Sjevernoj „Izgubljena Biblija. Otkriveni zabo- Americi broj biskupijskih svećenika u tom je razdoblju pao ravljeni spisi“ za 7%, a redovničkih za 21%. U Europi je ukupan broj sveće- nika manji za 9%. Oceanija bilježi pad za 4,6%. U Africi i Aziji Knjigu potpisuje autor J. R. Porter, a ob- međutim isti brojevi snažno su u porastu s 38,5% i 30,5%. Kako javljuje Kršćanska sadašnjost. pišu vatikanske novine, porast je zabilježen i u Latinskoj Ame- rici, iako je broj redovničkih svećenika i na tom kontinentu u Ne/korisni sluge – Svećenička duhov- opadanju. nost u duhu Isusovih riječi Sveukupno gledano, u Europi i dalje dominira biskupij- ski kler, 46,5% svih svećenika s tog je kontinenta, 29,9% su iz Glas Koncila objavio knjigu dr. Milana Špehara. Sjeverne Amerike, iz Afrike 8,9%, iz Azije 13,5%, a u Oceaniji djeluje 1,2% svjetskog svećenstva. /IKA/ „Nemirni plamen. Roman o sv. Augu- stinu“ Francuska: „Homoseksualni brakovi“ ostaju zabranjeni Roman Louisa de Wohla objavio splitski Verbum.

Istospolnim parovima u Francuskoj neće ni ubuduće biti Zvučno izdanje Kompendija Katekiz- dopušteno vjenčati se. Kako je protumačio Ustavni sud 28. si- ma Katoličke Crkve ječnja, zabrana takozvanog „homo-braka“ nije protuustavna. Ustavni sud razjasnio je da se zabranom istospolnih brakova Zvučni zapis je snimljen i objavljen uz Su- ne krši ustavom zajamčena sloboda sklapanja braka. glasnost Hrvatske biskupske konferencije. Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs19 Svetac mjeseca Piše: Stjepan Beretić 1. veljače 1. veljače Blažena Marija Ana Blažena (* 13. svibnja 1736. + 1. veljače 1794.) Odilija Baumgarten    Zidareva kći s 27 godina u samostan (* 15. studenog 1750. + 1. veljače 1794.)  zadužena za ljekarnu  ubijena zbog vjernosti Crkvi   zaštitnica ljekarnika   Mlinareva kći   s 24 godine je stupila u Red milosrdnica  Francuska revolucija  zadužena za financije   ubijena zbog vjernosti Crkvi  Od 14. srpnja 1789. do 10. studenog 1799. harala je ta za kulturu  zaštitnica blagajnica  a posebno za Katoličku crkvu, pogubna revolucija. U pariškim tamni- cama je 1792. godine pogubljeno 300 svećenika. Dokinuti su blagdani, Blažena Odilija je rođena 15. studenog 1750. godine svetkovanje nedjelje, uvelo se štovanje božice uma. Proglašen je i novi u seocetu Gondrexange, koje danas broji oko 460 stanov- ustav, na koji su svećenici trebali položiti prisegu vjernosti. Oni sve- nika, a nalazi se u francuskoj pokrajini Lotaringiji jugo- ćenici, redovnici i redovnice, koji nisu pristali na tu protuvjersku i istočno od Pariza. Odilijin otac je bio mlinar. Imala je 24 protucrkvenu prisegu, često su bili osuđeni na smrt. Za vrijeme revo- godine kad je 4. kolovoza 1775. godine u Metzu stupila u lucije je uhićeno 40.000 svećenika od kojih je jedna trećina završila red milosrdnica svetoga Vinka. Kratko vrijeme je djelo- pod giljotinom, druga trećina je prognana, a ostali su utamničeni. Po- vala u Marijinoj bolnici u Brestu, odakle je premještena slije revolucije broj francuskih svećenika je umanjen za 15 do 20 po- u bolnicu svetoga Ivana u Angersu. Bila je zadužena za fi- stotaka. Osim svećenika progonjeni su u vjernici laici, ali još više re- nancijsko poslovanje bolnice. Onda je revolucionarni ko- dovnice i redovnici. mitet počeo zlostavljati sestre. U listopadu 1793. bilo ih je još 39. Pravi progon je izbio kad su sestre odbile položiti Sestre milosrdnice državnu zakletvu. Predani rad sestara je komitet uzalu- dno pokušao zamijeniti svjetovnjacima. Konačno su 19. Blažena Marija Ana i blažena Odilija su proslavile Družbu se- siječnja 1794. godine sestra poglavarica, Antoinette Tail- stara milosrdnica, koja djeluje u Francuskoj od 1633. godine, kad ju hade, zajedno sa sestrom Marijom Anom i Odilijom je u Parizu osnovao sveti Vinko Paulski i sveta Lujza Marillac. Ta je Baumgarten, uhićene i zatvorene. One su 28. siječnja redovnička zajednica „prolazila gradskim ulicama kao 1794. godine saslušane i osu- da su ulice samostanski hodnici“. Bila je to spočetka đene na smrt. Kad su se 1. zapravo zajednica pobožnih žena, koje su se slobodno veljače dvije osuđene redov- kretale u javnosti bez vječnih zavjeta. Nisu živjele u nice imale svrstati u dugu klauzuri, pa je to bila velika novina u Katoličkoj crkvi. kolonu osuđenih, zapovjed- Nisu oblačile redovničko ruho već nošnju bretonskih nik komandosa za likvidaciju seoskih djevojaka, koje su u Parizu radile kao kućne im je dopustio da slobodno pomoćnice. Išle su od kuće do kuće, dvorile su bole- istupe, kao da su se u posljed- snike, stare i siročad, starale su se i za zatvorenike, a njem trenutku predomislile, po bolnicama su organizirale njegu bolesnika. Vin- pa da su položile prisegu. kovo i Lujzino djelo se brzo širilo i izvan granica Fran- Obje su redovnice odbile tu cuske. Danas djeluje više od 23.000 sestara u više od priliku, pa su Marija Ana 80 zemalja. Sestre i danas pomažu siromasima kako u Vaillot i Odilia Baumgarten tjelesnim, tako i u duhovnim i duševnim teškoćama. zajedno ubijene u Angersu 1. Imaju na brizi cijelog čovjeka. „Nije pomoć bližnjemu veljače 1794. Sestri Odiliji su ako mu pružamo samo hranu i lijekove. Uostalom, ka- tada bile 43 godine. ritas nije samo socijalna služba. Sestre se trebaju sta- Evo imena ostalih bla- rati posebno za muževe i žene koje pate zbog gaženja ženih mučenica koje su 1794. njihova dostojanstva“. Sveti Vinko Paulski je govorio godine ubijene u Angersu: sestrama: „Prvo valja činiti, pa onda poučavati“. Još Ivana Gruget, Lujza Rallier je rekao: „Isus je donio Veselu vijest siromasima. On de la Tertinière, Magdalena je vidljiv i u našoj sredini samo kao onaj koji služi“ (Lk 22,27). Sestre Perrotin, Marija Ana Pichery, Simona Chauvigné, Fran- milosrdnice kažu za sebe: „Mi smo sluškinje siromašnih. Bog nas je ciska Pagis, Ivana Fouchard, Margareta Rivière, Marija izabrao za njih. To je naša prva i najvažnija zadaća. Sve ostalo je spo- Cassin, Marija Fausseuse, Marija Galard, Marija Gasnier, redno“. Marija Ivana Chauvigné, Marija Lenée, Marija Leroy Bre- vet, Marija Rouault, Petrina Phélippeaux, Renata Cai- Marija Ana lleau, Renata Martin, Viktorija Bauduceau, sestre Ivana, Blažena Marija Ana je rođena u gradu Fontainebleu (jugoisto- Magdalena i Petrina Sailland d’Espinatz, sestre Gabriela, čno od Pariza) 13. svibnja 1736. godine u obitelji jednog zidara. Nje- Suzana i Petrina Androuin, sestre Marija i Renata Gri- zin rodni grad danas broji oko 16.000 stanovnika. Marija Ana je u dobi llard, Ana Franciska de Villeneuve, Ana Hamard, Karola od 27 godina, 25. rujna 1761. godine stupila u Red Milosrdnih sestara. Davy, Katarina Cottanceau, Franciska Bellanger, Franci- Živjela je u dva samostana, dok konačno nije dospjela u Angers (ju- ska Bonneau, Franciska Michau, Jakobina Monnier, gozapadno od Pariza), gdje je njezin red djelovao u bolnici svetoga Ivana Bourigault, Lujza Amata Déan de Luigné, Magda- Ivana. Ona se starala za bolničku ljekarnu. Marija Ana je svoj život lena Blond, Marija Leroy, Petrina Besson, Petrina Le- završila mučeničkom smrću 1. veljače 1794. godine u dobi od 57 go- doyen, Petrina Grille, Renata Valin i Roza Quenion. dina. Grad Angers danas broji oko 157.000 stanovnika, a u 4. stoljeću Ivan Pavao II. je 19. veljače 1984. godine Mariju Anu se već spominje kao biskupsko sjedište. Od 14. stoljeća grad je imao i Odiliju zajedno s 97 mučenica proglasio blaženima. i sveučilište, koje danas ima više od 17.000 studenata.

20 2/2011
Zvonik Naš kandidat za sveca / Poetski kutak Govori vam sluga Božji, o. Gerard Tomo Stantić Na slobodu pozvani Piše: o. Ante Stantić, OCD

U nastupnoj propovijedi u Som- kojem govori o. Gerard. To je „svijet“ boru, 21. kolovoza 1904. godine, o. Ge- koji kao da kopa duboku jamu, izbacuje rard je pozvao vjernike na borbu protiv plodnu zemlju, i u iskopanu jamu na- „triju neprijatelja: tijela, svijeta i đavla“. baca kamenje, i na kamenju, sije cvi- Tko ima i površan uvid u brojne jeće“. Gerardove propovijedi, lako će primijeti „Isus, precizira sl. Božji, je usadio da se njegov poziv vjernicima na borbu u našu dušu čudnovatu voćku“, (jama- protiv „svijeta, tijela i đavla“ predstavlja čno kad smo na krštenju bili oslobođeni kao program koji se neprestano pro- istočnoga grijeha, i postali po posvetnoj vlači, sad u jednom sad opet u drugom milosti djeca Božja). „Ta voćka“, „sjeme obliku, kroz njegovu propovjedničku milosti“, u našoj duši ne može rasti djelatnost, koja je trajala preko pedeset dokle god kršćanin nije sasvim slobo- Pripoznata noć godina. dan, dok god nije uništeno „kamenje“ Kako bismo ispravno shvatili smi- sebeljublja, iako je otpušten istočni gri- sao riječi kojima poziva vjernike na jeh. Kad „poniznost“, to jest „sloboda od Propetim blizancima borbu protiv „svijeta tijela i đavla“, po- sebeljublja uhvati korijen“, tada je duša varoške stolnice trebno je obratiti pozornost na izvore na kao „čista voda“, kako bi svijet bio viso- vištim prstima koje se sluga Božji neprestano oslanja koga roda. Po toj „čistoj vodi, vidimo pramenje magle u svojim propovijedima. U ovom kon- Isusovo lice i doživljavamo kao Onoga upliće kosu. kretnom slučaju njegov je izvor djelo sv. koji grli čovjekovo čisto srce“4. Cijela je U ogrnutim sokacima Ivana od Križa „Tamna noć“. dakle duhovnost kršćanina u nastoja- tamnoćom noći U 21. poglavlju crkveni učitelj piše: nju: „Da u njemu umre grešni Adam a poniki pendžer „Duša taknuta ljubavlju prema Kristu zaživi u njemu Novi Adam to jest Isus žuto-blidu svitlost sipa. želeći da mu uđe u milost i da privuče Krist“5. njegovu volju, ulazi preobučena u takvo Kršćanin, osim toga, u mjeri po Drimljiva lampa namiguje peći. odijelo… (bogoslovnih kreposti), te će kojoj se oslobodi posljedica istočnoga hodati sigurna od svih neprijatelja, a to grijeha po „poniznosti“ (tj slobodi od se- Samo se čini su đavao, svijet i tijelo. Odijelo što beljublja) ima eklezijalnu učinkovitost da mir je okovo kuće, oblači su tri bogoslovne kreposti, vjera, jer: „Plodi bašču i cvijeće svega svije- ufanje i ljubav. Obučenu u vjeru đavao ta“6, jer „Isusove rane liječi“7. Osloba- da, samo se čini. je ne vidi i ne može joj nanijeti štetu… đanje od posljedica „istočnoga“ grijeha Oblači nadu i oslobađa se od drugog je doduše: „izvjesna mala borba ali ona A onda pisma časkom prasne, neprijatelja, to jest svijeta, i po njoj do- ima učinak da drugi budu bez tegobe“8. zveket zvečki uzdrma zvizde, biva srčanost u borbi… Najzad (oblači) Gerard stoga potiče da „skidamo sa žica zvuci u rod se pute – odijelo ljubavi prema Kristu i tako po- krive naočale to jest strastveno, sebično – porukom vriju. bjeđuje trećeg neprijatelja a to je tijelo srce, jer ono zamračuje razuma sunce“9. jer u pravu ljubav prema Bogu ne ulazi Mogao bih nastaviti nizati navode Dušom se punom (neuredna) ljubav prema sebi niti pre- iz Gerardove pismene ostavštine, kr- barjak zavijori ma stvorovima. „Oblačenje“ u vjeru, cate tvrdnjama koje potiču vjernike na dok s piska niklo ufanje i ljubav jača ostale kreposti… „oslobađanje“ od posljedica „istočnoga obraz rumeni, Bez ljubavi ni jedna krepost nije Bogu grijeha“, i od osobnoga grijeha, puto- 1 čelo rosi, ugodna…“ . vima bogoslovnih kreposti vjere, ufanja bilo i crno. Duhovnu korist što duša dobiva i ljubavi, kako bismo živjeli u milosnoj kada nastoji osloboditi se „tijela svijeta povezanosti s Bogom, krijepili duše sa- Kanda i Bog nadom škropi i đavla“ „oblačenjem“ u vjeru, ufanje i kramentima ispovijedi i pričesti, i tako u osakaćenom vrimenu ljubav, dodaje sv. Ivan od Križa, zado- bili ne samo u neprestanoj povezanosti vapaje probuđeni vikova? biva „slobodu duha i uspinje se od nis- s Bogom nego pridonosili životu „Otaj- kih stvari k visokima, postaje od ze- stvenoga Kristova Tijela“ odnosna Ni zori ni baš nužda maljske nebeska…“2. Crkve. Sv. Ivan od Križa3, a o. Gerard za ______ranit rano njim, shvaćaju „svijet“ u značenju opisa 1 Tamna noć, II. knjiga, 21,3. kad ju dan pričekat mora, svijeta što daje sv. Ivan apostol u svojoj 2 Ondje, pogl. 22,1. a i prelo još bisni 1. poslanici 5,11, po kojem grijeh ima 3 Sjedinjenje s Isusom, 003636. u ovoj pripoznatoj noći. 4 slobodno i nesmetano boravište u duši. Razg. s Isusom,003922. 5 Ondje. „Svijet“ je to koji je organiziran i podlo- Josip Dumendžić 6 Sjedinjenje s Isusom,003644. Meštar žan vlasti zloga Duha. To je svijet koji 7 Th. Pastoralis,002847. odbacuje Evanđelje. „Svijet“ koji ne 8 Ondje. priznaje Krista. To je taj isti „svijet“ o 9 Biser mišljenja,004387. (Pobjednička pjesma Velikoga prela 2011. ) Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs21 Upoznajmo govor liturgijskih znakova

27. 02. 2011. Bog govori 8. nedjelja kroz godinu Piše: dr. Andrija Kopilović Iz 49,14-15 Ps 62,2-3. 6-7. 8-9 Više puta je spomenuto, ne samo sebi. On je stvoren na sliku i priliku 1 Kor 4,1-5 u ovoj rubrici nego i inače, koliko je Božju, a stvoren je kao muškarac i Mt 6,24-34 Objava temeljni pojam za vjeru. Po- žena. Trodimenzionalnost samoga čo- znajemo svijet religije koji se temelji vjeka unutar njega samoga: muž – Nitko ne može služiti dvojici go- na čovjekovu traženju odgovora na žena – djeca, čini svojevrsno „troj- spodara. Ili će jednoga mrziti, a dru- sve što ga nadilazi, napose ona vječna stvo“, koje nas vodi k izvoru. Bog je goga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, pitanja zašto, kako, što nakon smrti? Trojedini i objavljuje se kao takav. a drugoga prezirati. Ne možete služiti Na ta pitanja nastoji dati odgovor filo- Prije Novoga zavjeta, kada je taj dio Bogu i bogatstvu. zofija, teologija, pa i druge egzaktne Objave postao središnji, čovjek je ipak znanosti. Međutim, svi ti odgovori za- mogao u svome „trojstvu“ prepozna- jedno, čini se, ne zadovoljavaju čo- vati trag Božji. Stoga je najjači govor 6. 03. 2011. vjeka. Čovjek ostaje „otvoreno biće“ i Staroga zavjeta sam čovjek. U doku- 9. nedjelja kroz godinu nezasitno sve dok ga u punini ne mentu se na drugom mjestu govori o ispuni spoznajom ali i susretom neka izravnom Božjem govoru, a to je pre- Pnz 11,18. 26-28. 32 Osoba koja je kadra ispuniti čovjeka ko posrednika. Jednobožački narodi i Ps 31,2-3a. 3b-4. 17.25 koji je otvoren neizmjernom. Pozna- danas se zovu „sljedbenici knjige“. Ob- Rim 3,21-25. 28 jemo stoga mnoštvo religija – često java, kao pisana Božja riječ je u povije- Mt 7,21-27 puta ovisno o razini kulture i civiliza- sti čovječanstva novijeg datuma. Ja- cije – koje se onda među sobom razli- sno, kada gledamo na čovječanstvo u Neće u kraljevstvo nebesko ući kuju, a i često su u suprotnosti sa zna- njegovoj dugoj povijesti. To ne znači svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Go- nošću. Kako koja od „pretpostavljenih da nije postojala usmena predaja koja spodine!’, nego onaj koji vrši volju Oca istina“ u religiji biva oborena znan- je onda ušla u pisane knjige objave kao mojega, koji je na nebesima. stvenim činjenicama, javlja se nepo- prapovijest. Pisac te prapovijesti u vrlo vjerenje prema religiji. Nije na odmet kratkim crtama samo sažima svu ponovno ustvrditi da se religija i vjera usmenu predaju od nastanka do nje- 13. 03. 2011. u tom području bitno razilaze. Religija govih dana. Sama ta usmena predaja 1. korizmena nedjelja je ljudska putanja, traženje i lutanje, a prapovijesti je svojevrsni izvor trajne vjera je direktni zahvat Božji u život komunikacije s religijama jer nam je Izl 17,3-7 čovjeka. U prvom dijelu dokumenta zajednička. Ovaj dokument će se po- Ps 95,1-2. 6-7. 8-9 kojega sada komentiramo, riječ je o zvati na tu datost kada poziva na trajni Rim 5,1-2. 5-8 pobudnici Riječ Gospodnja Benedikta međureligijski dijalog. Međutim, po- Iv 4,5-42 XVI., dana je jedna izvanredno duboka sve je nešto drugo kada se Bog objav- teološka postavka – unutartrojstveni ljuje direktnim govorom po ljudima, Ali dolazi čas – sada je! – kad će dijalog u Bogu. Mi vjerujemo da je kao što su proroci, u Novom zavjetu se istinski klanjatelji klanjati Ocu u Bog Otac, Sin, Duh Sveti u trajnom nu- apostoli i mnogi drugi svjedoci. Svaki duhu i istini jer takve upravo klanja- tarnjem dijalogu koji je Ljubav. U želji posrednik objave je direktno od Boga telje traži Otac. Bog je duh i koji se da se očituje – objavi čovjeku, Bog pro- pozvan. On ne govori u svoje ime, njemu klanjaju, u duhu i istini treba da govara. Cjelokupno stvaranje je veliki nego je svjestan da u „prikladno i ne- se klanjaju. Božji govor kojega treba znati čitati. prikladno vrijeme“ svjedoči ono što Pavao tvrdi da je već taj stvoreni svijet mu je zadano. Jasno, Bog govori i zna- odslik druge božanske Osobe, jer je kovima i porukama i na poseban način 20. 03. 2011. sve po Kristu i u Kristu stvoreno. Ini- svjetlošću Duha Svetoga kako bi onaj 2. korizmena nedjelja cijativa je Božja i Bog prvi progovara. koji je pozvan prepoznao Božju po- Osim kroz stvoreni svijet, On se ob- ruku u znaku ili događaju. Prorok je, javljuje na razne načine. Stvaranje je dakle, u direktnoj službi Božje Riječi Post 12,1-4a Ps 33,4-5. 18-19. 20.22 svakako jedan glasni govor iz kojega koja je upućena ljudima, stoga je pro- 2 Tim 1,8b-10 je i nastala tvrdnja: priroda vodi k rok ne čovjek za sebe nego čovjek za Mt 17,1-9 spoznaji Boga. Stvoreni svijet oduvijek druge. Središnja osoba toga poslanja je bio jedan od putova spoznaje da Bog je utjelovljena Riječ Božja, Isus Krist. Nakon šest dana uze Isus sa jest. „Čitati“ iz stvorenoga svijeta znači Njegov način objave Boga je posve sobom Petra, Jakova i Ivana, brata nje- biti u dijalogu sa Stvoriteljem. Ali do- drugačiji nego poznati komunikatori. gova, te ih povede na goru visoku, u kument naglašava da je cjelokupno On je živa Riječ. I tu živu Riječ je na- osamu, i preobrazi se pred njima. stvaranje jedinstveno djelo Presvetoga slijedila Crkva. Ovu misao o živoj Ri- „Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U nje- Trojstva. Posebno poglavlje toga stvo- ječi u Crkvi nastavit ćemo u sljedećem mu mi sva milina! Slušajte ga!“ renoga svijeta čovjek prepoznaje u broju.

22 2/2011
Zvonik Reportaža Prirodne katastrofe znak su za uzbunu Kakva su ovo vremena? Piše: Katarina Čeliković Prirodne katastrofe posljednjih desetljeća u pro- Velik broj žrtava sjeku uzrokuju 184 smrtna slučaja na dan. Prosjek u 2005., uključujući i tsunami 26. prosinca 2004., iz- Mnogi katastrofalni događaji dolaze iznenada, događaju nosi gotovo 1000! Jesu li ovo posljednja vremena? se trenutačno ili u iznimno kratkom roku, a odnose ogromni Imamo li rješenje i komu se obraćamo za pomoć? Stvo- broj žrtava. Analize su pokazale da je samo od 1980. do 2000. ritelj i danas pruža svoju ruku. u prirodnim katastrofama poginulo više od 1,5 milijuna ljudi. Godinu 2010. u svijetu su obilježili razorni potresi, po- Svjedoci smo velikih, svjetskih (ne)prirodnih katastrofa: plave, požari i erupcije vulkana. Katastrofalni, kobni događaji poplave, požari, vulkani, tsunamiji, potresi, uragani, tornado, počeli su već početkom godine kada je Haiti pogodio potres klizišta, epidemije, ratovi, glad, nezaposlenost i koliko dru- od sedam stupnjeva po Richteru nakon kojega je milijun ljudi gih nevolja! Svakoga se dana događaju masovna ubojstva na ostalo bez krova nad glavom, a nekom kraju zemlje, velike prometne nezgode s brojnim ljud- poginulo je 230.000 ljudi. I inače skim žrtvama pune crne kronike. Je li ovo početak kraja?! Na- siromašno stanovništvo spas je slovi sa spomenutim crnim vijestima pune novine i televizij- potražilo u izbjegličkim kampo- ske ekrane, ostajemo nijemi promatrajući ljudsku nesreću vima. Središnja i istočna Europa ovdje na zemlji. I neminovno postavljamo pitanje nije li ovo dočekale su kraj zime na minus došlo vrijeme za hitno spašavanje našeg planeta, ali još prije 20! Lavine su zatrpale tunel u čovjeka? Tko će i kako odgovoriti na ovo, naizgled, jednosta- Afganistanu gdje je poginulo vno pitanje? više od 160 ljudi. Čile pogađa po- tres od 8,8 stupnjeva Richtera, U globalnoj krizi nema povlaštenih koji je izazvao tsunami, a život je izgubilo oko 800 ljudi. Francus- Gledamo gotovo „uživo“ u medijima kako poplave i po- ku, Španjolsku, Njemačku i Por- žari, i tolike druge pojave uzimaju živote najmilijih, ruše lju- tugal pogodila je oluja u kojima dima domove, nose im imovinu i često ne znamo kako su ti je šezdesetak ljudi izgubilo život. ljudi ostali „normalni“ nakon svega. Otkuda im snage za novi U travnju su poplave pogodile početak, tko im je pomogao? Često nam se čini da i ovdje stra- Rio de Janeiro, poginulo je 190 dava sirotinja, a da bogati budu pošteđeni. Globalno zato- ljudi. Erupcija vulkana na jugu pljenje i velike klimatske promjene ne biraju ni prostor ni vri- Islanda, nakod 200 godina neak- jeme, pa tako ni ljude. Posljedice koje trpi naš planet nisu na- tivnosti, izbacila je crni dim, stale same od sebe, već je to, kako svjedoče mnogi znanstve- zbog kojega je stotine građana nici, plod čovjekova rada i odnosa prema zemlji. Dok stru- napustilo svoje domove a prašina je izazvala kaos u zračnom čnjaci govore o globalnom zatopljenju, postavlja se pitanje prometu. S poplavama su se borile Poljska i Francuska, Au- ima li ono neke veze s požarima u Rusiji, Australiji i, primje- stralija. Brojni požari i visoke temperature ljeto u Rusiji pre- rice, poplavama u Pakistanu? Stručnjak Ryabinin o tome tvorili su u pravi pakao. U šumskim požarima život je izgubi- kaže: Prema izvješću Međuvladina panela o klimatskim pro- lo 28 osoba, a mnogi su se gušili u dimu. Brojne žrtve odni- mjenama (IPCC) iz 2007. godine, raste vjerojatnost da takve jela je poplava u Pakistanu. Zbog višednevnih olujnih mon- ekstremne vremenske nepogode budu sve češće i jače. Ovo čega sunskih kiša na sjeverozapadu zemlje krajem srpnja poginulo smo sada svjedoci, poklapa se s tom prognozom. Smatram da je više od 1500 ljudi! Posljedice poplava vidljive su i u Hrvat- se moramo pripremiti na takve redovite, vrlo intenzivne do- skoj, gdje su rijeke izašle iz korita. Potres od 7,7 Richtera iza- gađaje. zvao je u listopadu tsunami na indonezijskom arhipelagu Ekstremne vremenske prilike trebale bi se ponavljati Mentawai na pučini Sumatre. Poginulo je više od 400 ljudi. svakih tisuću godina, ali se one sve češće događaju. No, kako nesreća ne dolazi sama, u Indoneziji je nakon 400 godina počeo eruptirati vulkan Merapi. Neprestane erupcije trajale su skoro mjesec dana, a izgubljeno je i 240 života. Hai- Najgori potresi u povijesti * 1,1 milijun mrtvih, Egipat i Sirija, 1201. * 830.000 mrtvih, Kina, 1556. * 655.200 mrtvih, Kina, 1976. (kasnije iz nepoznatih razloga smanjeno na 250.000) * oko 300.000 mrtvih, Sumatra, 2004. (uslijedio tsunami) * 300.000 mrtvih, Kavkaz, 1139. * 300.000 mrtvih, Kina, 1662. * 300.000 mrtvih, Indija, 1737. * 260.000 mrtvih, Turska, 115. * 230.000 mrtvih, Sirija, 1138. * 215.000 mrtvih, Indija, 1876. Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs23 Reportaža ćani su se suočili i s epidemijom kolere, od koje je oboljelo više od 21.000 ljudi (prema procjenama, u studenom je od te razorne bolesti umrlo 1.250 osoba).

Tko je kriv za katastrofe? Riječ katastrofa (grč. katastrefo – okrenem, obrnen, pre- vrnem) označava kobni događaj ili slijed događaja s najtežim posljedicama po ljude, prirodu, objekte, ekonomiju, društvo. Dok trpimo posljedice razorne moći koju posjeduje pri- roda, ne smijemo zaboraviti da i čovjek može uništiti prirodu i izazvati ekološke katastrofe. Sjetimo se samo jedne od naj- većih katastrofa u Meksičkom zaljevu, odnosno u svijetu, kada je zbog eksplozije na platformi Deepwater Horizon nafta počela istjecati u more. Tada su uginule brojne životinje su, a ni osam mjeseci nakon katastrofe ne zna se gdje je sva nafta Proroštva u Bibliji završila. Ili, katastrofa sa strašnim posljedicama u našem su- sjedstvu, u Mađarskoj, gdje se iz postrojenja za preradu alu- Iako bismo svi htjeli znati kakva nam je budućnost, često minija u Ajki, na zapadu zemlje, izlilo milijun prostornih me- se okrećemo pogrešnim izvorima. Sjetimo se da je Bog čo- tara otrovnog crvenog mulja, a devet je osoba stradalo. vjeku javljao svoj naum u trenutcima čovjekova otpada, ali Djelovanje čovjeka na ravnotežu u prirodi, neznanjem ili narod nije slušao Božje glasnike. Brojna su proročanstva pri- nehatom, nenamjerno ili namjerno, izaziva nesagledive po- sutna u Starom zavjetu, u kojima veliki proroci upozoravaju sljedice. Mnogi stručnjaci vjeruju da je za veliki dio katastrofa na moguću propast i mole Boga da poštedi narod od kazne i kriva čovjekova navada da mijenja okoliš, remeteći tako propasti. klimu i prirodne tijekove. Kršćani u tomu vide ne samo oče- Bog u Bibliji poziva svakoga da, ako može, otkrije bu- kivanu i logičnu reakciju prirode na čovjekove akcije, nego i dućnost: Tko je kao ja? Nek` ustane i govori, nek` navijesti… Božju kaznu za ljudsku oholost, kako prema prirodi, tako i (Izaija 44,7). prema ljudima i drugim bićima. I onima koji ne vjeruju, Bog preko proroka Izaije poru- Sigurno je da će ove prirodne pojave, o kojima je dosad čuje: Iznesite svoj spor, kaže Jahve, predočite dokaze, kaže kralj bilo riječi biti još izraženije. Ljudi su uglavnom svjesni svoje Jakovljev. Nek‘ pristupe i nek‘ nam objave ono što će se zbiti. Ta krivice, velike svjetske korporacije traže rješenje za globalne što su nam otkrili o onom što bijaše, što se ispunilo, da o tom promjene u prirodi, ali novac najčešće odigra ključnu ulogu mislimo? Il‘ objavite što će biti, da doznamo ono što dolazi te se pravi potezi u cilju zaštite prirode i dalje odgađaju. (Izaija, 41, 21-23).

U hrvatskom Državnom hidrometeorološkom zavodu Želimo znati budućnost vjeruju da će u idućih 100 godina temperatura još nastaviti Živimo u vremenu kada smo okruženi raznim predviđa- rasti te da će, zbog globalnog zatopljenja, biti sve više kiše. njima budućnosti i proročanstvima, od Nostradamusa koji je Europski stručnjaci domeću da će u svijetu u idućih 100 go- jedno vrijeme često navođen kao prorok čija su se predviđa- dina temperatura zraka porasti za 1,4 do 5,8 stupnja Celzija. nja ostvarila, do aktualnim zabavljača na Tv ekranima. O po- sljednjim vremenima, za mnoge, na zastrašujući način, pro- Katastrofe poznate u davna vremena i u Bibliji govara nam Biblija u Knjizi Otkrivenja. Apostol Ivan, milošću Božjom, imao je vizije tzv. zadnjih dana, samog uništenja svi- Nabrojana katastrofalna događanja nisu novijeg vre- jeta i stvaranja nove Zemlje. Sve to je opisao u zadnjoj knjizi mena. Erupcije vulkana, potresi, suše, glad i mnogi drugi do- Biblije – Apokalipsi. Riječ apokalipsa, dolazi od gr. glagola đaji poznati kroz cijelu ljudski povijest. Biblija nam, primje- apokalyptein što znači otkriti, razotkriti, skinuti veo. rice, spominje propast grada Ninive. Rimljani su nastanak ka- Kako ovdje nije moguće prepričati sadržaj, dobro bi bilo tastrofa pripisivali bogovima, a da bi ih umirili prinosili su im uzeti u ruke ovu toliko misterioznu knjigu, koja nas svojom žrtve u vidu najmilijeg i najvrjednijeg što su imali. U srednjem porukom poziva da svoju sudbinu stavimo u ruke Stvoritelja. vijeku, kuga je smatrana vražjim djelom. Glavni znaci „kraja“ svijeta su: ratovi, anarhija, uništava- Poznate su propasti mnogih svjetskih carstava, čitavih nje velikih gradova, potresi, siromaštvo, glad, propadanje mo- naroda i civilizacija, o kojima nam danas svjedoče tek ostaci ralnih vrijednosti, odbacivanje istinskih vrijednosti religije, kamenih zidina. Propala su mnoga slavna carstva iz prošlo- raspad društva i veliki tehnološki napredak. Kako nam je to sti, u Egiptu, Siriji, Babilonu, Asiriji, Judeji, Rimu i u mnogim sve poznato i blisko. Znamo da je takvih znakova bilo kroz ci- drugim zemljama. jelu ljudsku povijest, ali smo svjedoci da su ovi znakovi sve češći.

Četiri jahača Apokalipse su četiri mitske figure i po- javljuju se u Bibliji u šestom poglavlju Otkrivenja Ivanova. Stihovi opisuju 4 jahača i konja, od kojih svaki predstavlja jedno zlo, i koji će se pojaviti na Zemlji na dan Apokalipse, nagovješćujući smak svijeta. Četiri jahača predstavljaju ne- izbježna zla koja se pojavljuju kako ljudi na Zemlji gube hu- manost i odlike ljudskosti. Oni su prva četiri od ukupno sedam zapečaćenih poruka.

24 2/2011
Zvonik Reportaža

Prvi jahač dolazi na bijelom konju, predstavlja antikrista i njegova uloga je da zavede ljude i navede ih na jedne protiv dru- gih. Nosi luk, a na glavi mu je vijenac. On je „osvajač“ koji ima misiju podrediti čovječanstvo. Također, ima metaforičko zna- čenje za pohlepu u ljudima koja ih je dovela do Apokalipse. Drugi jahač dolazi na crvenom konju. Crvena boja simboli- Crkva zadnjih vremena zira krv koja se prolijeva u ratovima. Dobiva snagu da uništi mir na zemlji, nastavi rat koji je započeo prvi jahač, i natjera da U početku ih Riječ okupi se ljudi ubijaju međusobno. U ruci drži mač kao simbol rata. hranila ih snagom svakoga dana Njegovo metaforičko značenje su ratne strahote. pazila im i ravnala pute Treći jahač jaše crnog konja i dolazi kao posljedica rata i ra- čuvala ih bogatstva svijeta zaranja drugog jahača. On će donijeti već pokorenom svijetu Sveci su hodali zemljom glad i bolest. U ruci drži vagu kao znak hrane koju mjereći odu- pogleda dignuta u nebo zima i uništava. Jaše govoreći: „jednu hrpu pšenice za groš, tri A zemni ih ljudi pogrđivaše hrpe ječma za groš, a ulja i vina neće biti“. Četvrti jahač „Smrt“ (jedini imenovani jahač) dolazi na blje- optužbe i klevete bacaše dunjavo zelenom konju. Zelena boja je znak teško bolesnih i označiše ih stigmom čudaka nedavno umrlih ljudi, a blijeda nijansa označava truljenje. Prati Cilj im isti i nada ista ga bog starih Grka - Had, koji simbolizira pakao. Njemu je dana hrana u kruhu i Riječi moć svih prethodnih jahača, te ubija ratom, glađu, bolešću i vezaše ih trajno divljim zvijerima. /Izvor: www.wikipedia.com, kršćanstvo/ Ključevi u jednoga a svima vrata Crkva ih prozvaše

Koji je razlog strašnih katastrofa? – Obraćenje! Vremena se tako mijenjahu Bog je stvorio ovaj svijet savršenim, ali ga je čovjek na- oni ostahu isti tek imena novih rušio svojim ponašanjem i neposlušnošću. Za ovaj otklon od Ne ostahu dužni nikom ljubavi Boga slijedi kazna. Tako nas uči Biblija. U to mi vjerujemo. Novo im vrijeme novi grijeh donese Ali vjerujemo i u to da nas Bog nije ostavio, već se pojavljuje Priznahu, oprostiše i očistiše u liku Bogočovjeka i spašava nas od smrti. Istina, zemaljski pragove svoje spremni na svijeta kaznu život je dragocjen i takvog moramo čuvati, ali paziti i na pri- Ljubav sve pokrila rodu u koju nas je Bog postavio. Priroda nam je dana na Crkvi ne oduze svijet moć upravljanje a ne samo na iskorištavanje, kako to najčešće či- podari joj mučeništva stijeg nimo. Svijest da naš život na zemlji ima svoj kraj, služi nam A Bogu ne preosta ništa do Ljubavi kao podsjetnik da su nam svi dani izbrojani ali i da se još kojom čovjeka uzljubi može popraviti ono što smo nemilosrdno trošili. Obnova svi- u davno vrijeme jeta na koju nas upozorava i Knjiga Otkrivenja treba nastupiti I nitko Mu ništa ne oduzme već sada, ovdje, kako bismo mogli svoju budućnost staviti u Bog osta isti u bogastvu ruke Onoga koji njome upravlja. a veći u Ljubavi A Bog poznaje budućnost. On ima plan za nas, iako mi to najčešće ne vidimo. Još uvi- Vremena su došla jek možemo kao ljudi pose- proroka, mesija i iscjelitelja gnuti za najboljim lijekom novinara, odvjetnika i žrtava protiv svih nevolja ovoga optužbi, javnosti, kritike svijeta – za vlastitim obraće- ravnopravnosti, jednakije jednakosti njem. Tko će komu ako ne Zato u vremenima u čovjek čovjeku zamkom prijetit kojima mi živimo i nemoćno Tko će komu ako ne čovjek Bogu promatramo kataklizmične odlaskom iz Crkve i bez riječi događaje, s nevjerojatnim okrenut leđa žrtvama, u Božjoj riječi, na- Zadnja su vremena, zadnjega čovjeka pose u Apokalipsi, gledamo Preosta mu još samo jedno biće znakove koji bude nadu, po- BOG zadnjih vremena za zadnje ljude tiču na hrabrost i požuruju za Crkvu Božju obraćenje zabludjelih. K. Č. Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs25 Intervju Razgovor sa Sanjom Moravčić, glumicom Kazalište olakšava breme koje nose neke teme i ovo vrijeme

Razgovarao: mr. Mirko Štefković neku ulogu, te ih na taj način preobrazi Sanja Moravčić, glumica. Rođena je u Subotici, gdje je u vrline. Vrline bismo svi trebali gajiti, završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Akade- bez obzira čime se bavimo. Upornost i miji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Rade Mar- ustrajnost su preduvjet svih drugih vr- kovića. U kazalištu je počela igrati još kao dijete. Iza sebe lina. A po meni, to bi bile: kreativnost, ima više od 40 premijera. Uposlena je u Narodnom kazali- osjećajnost, misaonost, radoznalost, sa- štu u Subotici. mopouzdanje ali i suosjećanje. To bi bile samo neke od vrlina, jer za vrline popis nikada nije predug. Glumac od Zv.: Gluma je nešto više od obi- dući da me nije prepoznao, pitala sam slova na papiru treba napraviti lik, živo- čnog zanimanja. Kako ste se i kada sjeća li me se, a on nas dvije želimo li tni, osjećajni, ljudski, pa stoga, treba odlučili za, namjerno kažem, glumački glumiti. Sutradan smo se pojavile u ka- imati dobru memoriju da bi zapamtio poziv? zalištu. I eto, od tada, ja živim kazališni sav tekst, da bude radoznao, da istra-
Sanja: Da, gluma je mnogo više od život. Pa kad me pitate za glumački žuje sve vezano ne samo za njegovu običnog zanimanja. Glumački poziv je poziv, ja to nikad nisam tako shvaćala. ulogu, već i za cijelu predstavu. A divno nekako više izabrao mene, nego ja nje- To je za mene način života. Odrasla sam je kada posjeduje poseban dar, jednu ga. Sve je počelo davno, kada sam imala igrajući u predstavama i putujući na naj- sjajnu vrlinu, a to je duhovitost. Među- 11 godina. Zapravo, ja sam kao i većina značajnije kazališne festivale, čak u Me- tim, za glumca je važno da posjeduje i djevojčica htjela biti balerina. Tada su u xico, Costa Ricu, Rusiju, Italiju, Njema- puno vještina, pa pored onih uobičaje- naš grad stigli redatelj Ljubiša Ristić i čku… Imala sreću igrati s najvećim ju- nih da zna pjevati i plesati, odlično je Nada Kokotović, koje sam imala priliku goslavenskim glumcima, Radom Šer- ako zna i sve druge korisne stvari po- upoznati kod moje tetke Hilde, i saznala bedžijom, Ljubom Tadićem, Ingom trebne za život, počevši od kuhanja, ši- da Nada treba otvoriti baletsku školu. Apelt, Miodragom Krivokapićem, Pe- vanja, vožnje automobila, rola, pa i ja- Međutim, to se nije dogodilo. Ali, ono trom Radovanovićem i drugima. Pomi- hanja, mačevanja, borilačkih vještina, što jest i što je zapravo odredilo moj put slila sam: da, to je to, radiš divne stvari mađioničarskih trikova, poznavanja je sljedeće: u školi smo se moja prijate- s divnim ljudima i još putuješ po svijetu. stranih jezika… Što više, to bolje! ljica Maja i ja prijavile za dobrovoljno Pa tko poslije takvoga iskustva ne bi prikupljanje priloga za Crveni križ. I upisao Akademiju!? * Vrline bismo svi trebali gajiti, tako smo išle od vrata do vrata, pa smo zvonile i kod Ljubiše Ristića. Sjećam se Zv.: Koje vrline treba posjedovati bez obzira čime se bavimo. da nam je dao veliki prilog, a mi smo se jedan glumac? Upornost i ustrajnost su preduvjet zbunile i pitale trebamo li vratiti kusur,
Sanja: Sjajno je kada glumac po- svih drugih vrlina! a on je rekao ne trebamo vraćati kusur, sjeduje što više vrlina, mada je također jer za Crveni križ nikada nije puno. Bu- korisno kada i svoje mane upotrijebi za Zv.: Kada ste prvi puta nastupili pred publikom?
Sanja: Moja prva uloga bila je u predstavi Madach komentari. Sjećam se da sam imala užasnu tremu i da se stol- njak koji je visio sa stola ispred mene i koji sam dodirivala, tresao od mog dr- htanja… Na svu sreću, takvu tremu više nisam imala na drugim izvedbama. Bilo je sve manje treme i sve više uloga u drugim predstavama koje su uslijedile, pa čak i glavna uloga s 13 godina u predstavi po tekstu Lasla Vegela, a u re- žiji Rade Šerbedžije, rađenoj i napisanoj po biblijskoj priči o Juditi i Holofernu.

Zv.: Kako je tekao Vaš glumački razvoj?
Sanja: U periodu od 1986. godine, kad sam prvi put stala na scenu, i za sve vrijeme mog školovanja, kroz osnovnu i srednju školu, paralelno sam radila i igrala u predstavama. Za to vrijeme sam već imala iza sebe oko 20 predstava,

26 2/2011  Zvonik Intervju glume, dodao i riječ sarmice. Pošto je šte, bez obzira igram li ili idem gledati to američki komad i takva riječ je neo- predstave. Predstave koje vas ne ostave čekivana, jedva smo uspjeli savladati ravnodušnima, koje vas svojom temom smijeh i nastaviti predstavu. Ja sam i idejom dotaknu, nasmiju, rasplaču, jedva izgovorila svoju repliku. Ali to je koje vas prodrmaju da se zapitate o sebi predstava na kojoj se publika smije i svijetu u kojem živite. To ne mora ob- skoro sve vrijeme i mi uživamo zaba- vezno biti neka teška drama ili političko vljati ih pa je i ovaj smijeh bio dobrodo- kazalište, to može biti i neka jedno- šao. činka, predstava pokreta, koreodrama, komedija. Važno je da ima što reći i da * Glumac prije svega mora bri- je taj pokušaj to nešto ispričati, u kojoj nuti kakav život živi, tko je i što god formi, stigao do publike. hoće od života, jer od toga ovisi što i kako će glumiti. Zadatak kazališta jest baviti se osnovnim i svjetskim pitanjima. Ne- Zv.: Na početku sam namjerno kada se ona kriju iza naizgled banal- koristio riječ poziv, vezano za glumu. Kako Vi vidite ulogu i poslanje glumca nih priča i tema predstava, ali u nje- u današnjem društvu? zinoj osnovi morao bi ležati svakako
Sanja: Nepromijenjeno, kao i u uzvišeni cilj. Kazalište je tu i da zbaci prethodnim vremenima. Zadatak je glumca glumiti svoju ulogu ili još bolje teret šutnje sa zabranjenih tema i da živjeti je na sceni. Ali jedna od bitnih gledatelju i društvu olakša breme stvari na kojima sam ja kazališno odgo- koje nose neke teme i ovo vrijeme. jena je da glumac prije svega mora bri- nuti kakav život živi, tko je i što hoće od Zv.: U novije vrijeme televizija je života, jer od toga ovisi što i kako će zamijenila kazališnu pozornicu, no glumiti. Sukladno tomu i kako će pro- može li ona pružiti sve ono što nudi ka- matrati svijet i društvo u kojem živi, te zalište? kako će osobnim primjerom ili ulogom
Sanja: Televizija je u posljednje utjecati na druge. Ali dio glumačkog po- vrijeme zamijenila puno više nego što je ziva je i javni život. Kazališni glumci su kazališna scena prije značila. Danas igrala sam Danicu u Nušićevu Narod- nekako izvan te sfere, posebno kad go- ljudi umjesto da žive svoje živote, gle- nom poslaniku, Lavrenciju u Fuente vorimo o popularnosti. Jedna od stvari daju tuđe pred malim ekranima. Zato Ovehuni, Ismenu u Antigoni… Tada se koja mi se dopada kod svjetski poznatih kazalište nudi spas, jer u kazalištu imate puno radilo. U Subotici je bilo stotinu glumaca jest njihov angažman u raznim taj osjećaj postojanja zajednice i neza- glumaca iz svih krajeva bivše zemlje. A dobrotvornim i humanitarnim akci- mjenljivu interakciju publike i glumaca preko ljeta su bili čuveni festivali: Šek- jama. Ako su slava i popularnost povr- na sceni. To je živa stvar. U tom nepo- spir fest, Molijer fest, Kis fest. Odlazak na šni i prolazni, bar da se mogu upotrije- novljivom vremenu. To su trenutci koji Akademiju bio je nekako logični slijed, biti u dobre svrhe. se žive u sadašnjosti. te sam se 1994. upisala na Akademiju umjetnosti u Novom Sadu. Sad sam za- Zv.: Vrijeme je poklada, karne- Zv.: Imate li, pored svoga inten- poslena u Narodnom kazalištu u Subo- vala. Smatrate li da se uloga glumca zivnog glumačkog rada gdje druge tici, i igram vrlo različite uloge, od Kuki sastoji i u tome da razveseljava ljude? razveseljavate, prilike za odmor i čime u komediji Glasine, preko ozbiljne
Sanja: Da, i u tome. Danas su ljudi ispunjate svoje trenutke odmora i opu- dramske uloge Mary u melodrami Sje- puno više raspoloženi za komediju. Živi štanja? ćanje vode do zastrašujuće Mare u De- se teško, pa su ljudi željni zabave, da ih
Sanja: Moji trenutci odmora naj- monu iz Debar Male. netko nasmije. Međutim, nekada se baš više su vezani za prirodu. Jako volim u komedijama kriju najdublje kritike šetnje kroz šumu ili pored rijeke, kad Zv.: Imate li kakvu anegdotu, društva, ljudi, njihovih karaktera i sla- sam u Beogradu, gdje također živim. (ne)zgodu s nekog Vašeg nastupa? bosti. A publika se obično smije onomu Ali najviše volim ljetni odmor, kad odla-
Sanja: Prisjećajući se sada Madac što prepoznaje, što se na komični način, zim na Hvar. To je jedno čarobno mje- komentara, mogu vam reći da sam tada čak kroz pretjerivanje, kao kroz neko sto u Sv. Nedjelji, kod divne gospođe imala priliku igrati s čuvenim Laszlóm uveličavajuće staklo prikaže jasnije i Cecilije, zbog čega to mjesto ima i po- Patakyjem. On je pred predstavu lijepio bliže. Komedija može biti čak i opasna, sebnu dušu. Volim čitati pa grabim bradu. I dan danas kada u nekoj pred- jer naizgled neobveznim tonom može svaki trenutak za neka nova djela. stavi netko od mojih kolega lijepi br- opominjati bahatost moćnih i kratkovi- kove i ja osjetim taj specifični miris ma- dost vlasti. Zv.: I za kraj,što biste poručili mla- stiksa, pomislim na gospodina Patakyja, dim ljudima koji se tek upuštaju u ovaj sjetim se djetinjstva i prvih kazališnih Zv.: Da li i na koji način predstave poziv? koraka… A nekih anegdota uvijek ima. pomažu ljudima da dublje promišljaju
Sanja: Želim im puno sreće, jer je Evo baš na nedavno izvedenoj predstavi svoju životnu stvarnost? ona također jedan od presudnih trenu- Glasine – ima jedan dio kad se nabra-
Sanja: Ovisi od predstava, ali po taka, i da sve što rade, rade punim sr- jaju neka tepanja, kao bombonice, tuf- mom mišljenju, to i jest njihov osnovni cem. nice, mašnice… moj kolega je u zanosu cilj. Mene interesira samo takvo kazali- Zvonik  2/2011 zkvh.org.rs27 Priča / Jubilej Vjera u novi život

Kao uzorni vjernik, Ivan je često pohađao biblijsko- u šoku. Stanje joj se vremenom poboljšavalo, sjećanje joj teološke duhovne tribine koje su se jednom mjesečno odr- se polako vraćalo. Sve je išlo na bolje, ali ju je jedna stvar žavale u franjevačkoj crkvi u njegovu gradu. Jedna tema jako mučila i progonila. Nitko nije htio povjerovati u priču ga se jako dojmila i svidjela: Smrt i klinička smrt. Od tada koju je doživjela u vrijeme kome. Ta iskustva, viđenja i su- je imao sasvim drukčije shvaćanje i pogled na smrt. Riječi srete koje je imala u trenutcima kliničke smrti, nadahnuto predavača na koncu tribine urezale su se u njegovo srce i je pripovijedala. U toj priči bolesnica je polako iz ležećeg uvijek ih se sjećao: Počašćeni ste dragi prijatelji što ste čuli stava prelazila u sjedeći. Ivan joj je iskreno povjerovao i ovo predavanje. Kad god vam se pruži prilika tješite, objaš- ohrabrio u vjeri da je to Božje djelo. Kao Božji poslanik, njavajte, pružite nadu ljudima da smrt nije kraj već prije- potaknut riječima s nedavno održane tribine, pruža nadu laz u novi život – život u Duhu. Garant je tome Kristovo i vjeru u život jednoj nepoznatoj ženi. Iznenada u sobu uskrsnuće. ulazi susjeda bolesnice koja ju je dvo- Jednog ljetnog popodneva Ivanu rila. Zapanjena, najednom uskliknu: je zazvonio mobitel. Javio se. Na vezi Pa ti sjediš! Ivan saznaje da bolesnica je bila žena nepoznatoga glasa. Govo- već nekoliko mjeseci nije ustajala iz rila je tiho, nije se predstavila. Pitala kreveta i da su joj sve mišićno moto- ga je: Čula sam, Ivane, da vi vjerujete ričke funkcije bile ugašene. Susjedu u Boga? Odgovor je bio potvrdan. Za- je poznavao iz crkvene zajednice i na molila ga je učtivo s puno ljubavi bi li njezin poticaj i nagovor bolesna ga je ovoga trenutka mogao doći k njoj. žena i pozvala. Bilo je već kasno, vri- Saznavši adresu, Ivan se bez razmi- jeme je bilo za rastanak. Uz Božji po- šljanja odazvao pozivu. Stigavši, za- zdrav, obećava bolesnici češće po- zvonio je pred ulazom. Vrata su otvo- sjete i da će moliti za nju. rena možete slobodno ući – čuo se glas Uvelike je pala noć. Ivan je po- iz sobe otvorenoga prozora. Ušao je. gledao u nebo i vidio divan prizor. Zvi- Na postelji male sobice ležala je sta- jezde su svjetlucale i širile divnu le- rija žena. Nije se micala iz postelje. pezu svijetlosti, a pun mjesec ih je do- Upoznavši ju, sjeo je na stolicu kraj punjavao. U ovoj noći Bog je po Ivanu nje. Razgovor je mogao početi. Za- donio svjetlost života jednoj izgublje- molila ga je najprije za jedan iskren noj osobi. Hvala ti, dragi Bože, na tvo- odgovor: Vjerujete li vi gospodine u joj milosti! Iz Srca je uskliknuo. kliničku smrt? Naravno da vjerujem – odgovorio je Ivan. Vremenom, uz rehabilitaciju i terapije nepoznata žena Govorila mu je o svojoj bolesti i tegobama. Vjera u Boga je naučila hodati, kuhati, pamćenje joj se u potpunosti vra- nikad ju nije napuštala. Molila je Nebesku Majku i njezina tilo. Duhovno ozdravljena i vjerom osnažena isplovila je Sina Isusa da je prime u svoje krilo, ali ako je to samo volja hrabro na pučinu novoga života. Božja. Međutim, bolest je uzimala maha stanje joj se po- Često ju je posjećivao. Kad god bi odlazio od nje pra- goršavalo. Hitno je odnesena u bolnicu. Uskoro je imala tila ga je riječima: Otkad si mi ti došao u kuću, sve je postalo moždani udar. Počela se gubiti, ne prepoznavati najbliže, drukčije. Znao je Ivan da su te riječi upućene Bogu i da je na kraju je pala u komu. Nekoliko se dana nije budila. On dolazio i da dolazi po nama vjernicima ozdravljati bo- Nade su bile minimalne. Djeca i suprug bolesnice bili su lesne i potrebite. Pun zahvale Svevišnjemu odgovarao bi obaviješteni od strane liječnika o danoj situaciji. Ali, izne- ženi: Vjera te je tvoja spasila! nada jednoga jutra bolesnica se probudila. Liječnici su bili Radomir Hucki

Proslava 25. obljetnice braka

Ivan i Blaženka Miljački proslavili su u nedjelju 5. veljače, 25. obljetnicu svoje bračne ljubavi i vjer- nosti. Na svetoj misi zahvalnici u crkvi sv. Roka župnik An- drija Anišić čestitao je jubilarcima i zahvalio im što su i tom misom javno posvjedočili da su bračna ljubav i vjer- nost mogući i lijepi. To je osobito značajno naglašavati u vremenu kad je sve manje brakova i sve više rastava, nagla- sio je on, poželjevši jubilarcima puno Božjega blagoslova u zlatnom razdoblju njihove bračne ljubavi i puno radosti u obiteljskom životu s njihovim kćerima Anom i Kristinom. /A. A./

28 2/2011  Zvonik Moralni kutak Zar je grijeh ženiti se?! Piše: mr. Andrija Anišić

Oni koji se ove go- sud u Subotici je zaprimio 82 predmeta. braku i osnivanje obitelji. Naši siroma- dine kane vjenčati, već se Šefica građanskog odjela subotičkog šni pređi ulazili su u brak s vjerom „Dat uvelike pripremaju. Morali su na vri- Osnovnog suda Rozalija Tumbas kaže će Bog“ i s nadom „zajednički ćemo jeme zauzeti svadbenu dvoranu, zaka- da je brakorazvodnih parnica više za lakše steći ono što je potrebno za život“. zati građansko i crkveno vjenčanje… oko 20 posto. Uzrok tomu, kako ona na- I zato je tada bilo puno brakova i puno Nekoliko zaručnika izrazilo je želju da vodi, također su teški uvjeti života uzro- brojnih obitelji. se ove godine vjenča u povjerenoj mi kovani financijskom krizom, a sve više U drugom dijelu ovoga članka, koji župi sv. Roka. To, i jedan tekst pod na- je razvoda brakova koji su trajali samo je dakako nepotpun, jer ne može obu- slovom „Sve manje vjenčanja a sve više dvije godine. Većina nema riješeno hvatiti svu širinu suvremenog problema razvoda“ koji sam pročitao na stranici stambeno pitanje ili su nezaposleni i kod smanjenja brakova i povećanja broja ra- „Blic-online“ 29. 05. 2010. godine, po- tih stranaka primijećeno je da lako stava, iznijet ću neke misli mostarskog taknuli su me na ovu temu, kojom po- planu i da su uvredljiviji od drugih. biskupa mons. Ratka Perića koji je u kušavam potražiti odgovor na pitanje Rezultati navedenih istraživanja su promišljanju o smanjenju broja duhov- zašto se danas sve manje mladih vjen- za mene bili pretužni a mislim da su i nih zvanja naveo i misli koje slijede. čava? dobrano manjkavi. No, ako je stvarno Poplava neženidaba i neudaja. U spomenutom tekstu objavljenom istina da su materijalni razlozi glavni Ne možemo sve ljude staviti pod isti na- u Blicu, B. Vučković donosi podatke is- uzrok smanjenja broja novosklopljenih zivnik. Ali ne možemo zaobići tešku či- traživanja Centra za socijalni rad, Grad- brakova i povećanja broja razvoda, onda njenicu koja će nas koštati i u nacional- ske službe matičara i Osnovnog suda u to svjedoči da su ljudi i u ovoj našoj si- nom i u crkvenom pogledu. A to je velik Subotici. Prema rezultatima toga istra- romašnoj sredini potpuno zahvaćeni broj neženja i neudanih osoba, koje su živanja u sjevernoj Bačkoj broj razvoda materijalističkim i uživalačkim duhom. prešle tridesetu, četrdesetu i dalje. I vje- povećan je za oko 20 posto dok broj Razumljivo je da oni koji svoju buduć- rojatno se ne će ni ženiti ni udavati, u novih brakova stagnira. Kao glavni uz- nost gledaju samo kroz prizmu materi- najviše slučajeva. Ako se ne žele ženiti, rok „ljubavnih jada“ i sve rjeđih odluka jalnih dobara nisu spremni na brak a još ne će biti ni rađanja, ni odgajanja djece, za brak navodi se financijska kriza, što manje osnivati obitelj jer je to „presku- i nemaš koga u samostan ili u sjemeni- potvrđuju i razvedeni građani, odnosno po“, jer nemaju „adekvatne uvjete“ za šte ni poslati. pomalo ostarjeli mladenci. bračni i obiteljski život. Ali zato imaju Potrese me u duši kad vidim kako Prema istom istraživanju, sve je „pameti“ živjeti zajedno više godina prije se malo mladića odlučuje za svećenički manje zanimanja i za vjenčanje u Velikoj vjenčanja, jer to je „jeftinije“. Takav stav poziv iz naših župa. Ili djevojaka za re- vijećnici Gradske kuće. Po riječima ma- zapravo je svjedočanstvo o jednoj „raz- dovnički život. A još me više zaboli duša tičarke Aranke Čajkaš, 2004. godine u maženoj“ generaciji koja nije spremna kad čujem kako se kudikamo u većem Subotici je sklopljeno 807 brakova, na žrtvu i odricanje, na odgovorno pri- broju mladići i djevojke ne opredjeljuju 2007. godine 674, 2008. godine 605, hvaćanje onoga što je Božji naum. Svje- ni za ženidbeni stalež. 2009. godine 602. Ona dodaje da je u dočanstvo je to o jednoj vrlo „uvredlji- Zašto se zdravi mladići ne žene?… odnosu na sedamdesete godine broj no- voj“ generaciji, generaciji „tisnog nosa“ Ne znam koliko ima u drugim župama i vosklopljenih brakova značajno manji a koja nije spremna na opraštanje i koja biskupijama diljem Domovine takvih posljednje dvije godine povećano zani- nema ni vjere ni nade a najmanje ljubavi masovnih pošasti, ali znam da je to ču- manje za Malu dvoranu u Gradskoj ku- koja „sve podnosi, sve prašta… koja sve dan i užasan fenomen teško protumačiv, ći, odnosno da su vjenčanja skromnija vjeruje i svemu se nada“ (usp. 1 Kor 13). moralno nedopustiv, psihološki nepri- jer je Velika vijećnica suviše skupa za ce- Svjedočanstvo je to o generaciji koja nije hvatljiv, vjerski pogibeljan, nacionalno remoniju sklapanja braka. Da bi smanjili svladala temeljnu lekciju ljubavi, a to je štetan. Je li u pitanju izvorni grijeh – se- troškove, mladenci u posljednje vrijeme nesebično darivanje drugome i sprem- bičnost, egoizam? I kad o tome govoriš, ne žele usluge kamermana i obično po- nost da doista ostvare ono što jedno svi ti se smiju; jedu, piju i igraju se, sa- slije skromne zakuske u našim prosto- drugom pred oltarom obećaše: „Ljubit mo se ne žene i ne udaju… rijama odlaze na večeru samo s kumo- ću te i poštivati u sve dane života svoga Malobrojna djeca. Velik je broj vima – kaže Aranka Čajkaš. Zanimljiv je – u dobru i u zlu, u zdravlju i bolesti“. obitelji s djecom ispod prosjeka… ispri- i podatak koji ona iznosi kako u Službi Bez idealiziranja nekog prošlog čavajući se stanom, poslom i stotinama matičara primjećuju da na zakazivanje vremena, ipak valja istaknuti da su naši drugih razloga. A ta djeca, kada dođe pređi bili puno optimističniji. Da su oni vjenčanja dolazi veliki broj onih koji bo- njihov čas udaje ili ženidbe, opet još više čekali idealne uvjete za bračni i obitelj- jažljivo pitaju za troškove, a bilo je slu- škrtare… Ondje gdje su srca nedarežlji- ski život, ne bi tada bilo ni toliko bra- čajeva da su zbog nemogućnosti da va, nevelikodušna, nepožrtvovna, gdje kova koliko ih danas ima, jer su uvjeti ži- kupe burme upitali je li prstenje obave- vota i okolnosti življenja u obiteljskim caruju sebični razlozi, ne možeš ni oče- zno. zadrugama puno teži. No, oni su vjero- kivati da će se netko opredijeliti za nešto U spomenutom članku kaže se vali u Boga i njegovu providnost, jer su što po sebi zahtijeva svjesnu žrtvu i od- kako u Centru za socijalni rad ističu da znali da Bog u svemu na dobro surađuje reknuće, bez vidljive materijalne nado- je ranije ukupan broj predmeta za raz- s onima koji ga ljube (usp. Rim 8,28), knade. Dokaz? Sveti Pavao: Tko oskudno vod bračnih zajednica s maloljetnom da Bog nikada neće ostaviti na cjedilu sije, oskudno će i žeti. Tko obilato sije, djecom godišnje bio oko stotinu, a u one koji spremno prihvaćaju njegovu obilato će i žeti. Bog voli vesela darivate- prvih pet mjeseci 2010. godine Osnovni volju, a volja je njegova sigurno i život u lja (1 Kor 9,6-7). Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs29 Paulinum – za duhovna zvanja Uredili: Emanuel Mates i Dario Marton Proštenje u Paulinumu i Dan škole Papinsko priznanje

Svetkovina Obraćenja sv. Pavla radostan je dan za profesorima Paulinuma našu Biskupiju, a još više za naše sjemenište i gimnaziju. Dvojici profesora Klasične biskupijske gimnazije Pauli- Toga dana, 25. siječnja proslavili smo proštenje naše sje- num uručeno je prestižno papinsko priznanje „Pro Ecclesia et menišne kapele i Dan škole. Centralni događaj proslave bila Pontifice“ (Za Crkvu i Papu). Ovo priznanje najvišeg je ranga je sveta misa koju je predvodio apostolski nuncij u Repu- kojeg Papa podjeljuje laicima koji su svojim životom i radom mons. Orlando Antonini blici Srbiji u zajedništvu s mjes- dali velik doprinos Crkvi. Prof. dr. Josip Ivanović, profesor mons. Ivanom Pénzesom nim biskupom , rektorom sje- filozofije i sociologije, te prof. dr. Czékus Géza, profesor bio- meništa mons. Josipom Miocsem, te poglavarima i dru- gim svećenicima. Prigodnu homiliju izrekao je biskup do- maćin na hrvatskom i mađarskom jeziku. Nuncij se nazoč- nima obratio na kraju mise, kada je dodijelio vatikansko priznanje „Pro Ecclesia et Pontifice“ dvojici dugogodišnjih i zaslužnih profesora gimnazije Paulinum. Papinski blago- slov uslijedio je na samom kraju mise, nakon koje je bilo svečano primanje za visoke uzvanike. Uz sjemeništarce u ovom slavlju sudjelovali su profesori Biskupijske klasične gimnazije, dobročinitelji sjemeništa, predstavnici različitih fondacija, ravnatelji srednjih škola, roditelji sjemeništaraca i vjernici grada Subotice.

logije, već 25 godina predano rade u gimnaziji Paulinum. Iako su angažirani i u drugim znanstvenim i obrazovnim instituci- jama, gajili su posebnu ljubav i pažnju prema Paulinumu, gdje su odgajali mnoge generacije učenika koji su kasnije postali svećenici ili laici vjerni Crkvi. Papinsko priznanje „Pro eccle- sia et Pontifice“ potpisao je papa Benedikt XVI. a proslijedio ga je apostolskom nunciju u Beogradu, mons. Orlandu Antoni- niju, koji ga je na blagdan Obraćenja sv. Pavla i dan Paulinuma svečano uručio profesorima.

3. I sakrament pokore je važan. Uči me da sebe proma- Svećenik mora biti „Božji čovjek“ tram Božjim očima i prisiljava me da budem iskren prema sa- mome sebi. Vodi me k poniznosti. Župnik Arški je jednom Pismo pape Benedikta XVI. rekao: „Ne vidite mnogo smisla u tome da danas primite od- sjemeništarcima i bogoslovima (II. dio) rješenje, a znate da ćete opet sutra učiniti iste grijehe. Ali“, kaže on, „sâm Bog taj čas zaboravlja vaše sutrašnje grijehe, da 2. Bog nije samo riječ koja nam je upućena. On nam se bi vam danas dao svoju milost“. Premda se moramo uvijek u sakramentu daje osobno po opipljivim stvarnostima. Sre- boriti s istim grijesima, važno je boriti se protiv nagrđivanja dište našeg odnosa s Bogom i suobličavanja našega života je duše i ravnodušnog mirenja sa činjenicom da smo jednosta- euharistija. Nju slaviti svim srcem uranjajući u to otajstvo i vno takvi. Važno je ne posustati, ne podleći skrupuloznosti, u tako osobno susresti Krista nešto je što mora predstavljati zahvalnoj svijesti da mi Bog uvijek iznova oprašta. Ali isto središte svakog našeg dana. Sveti Ciprijan je u svojem tuma- tako ne smijemo postati ravnodušni i više se ne boriti za sve- čenju evanđeoske molitve: „kruh naš svagdanji daj nam tost i da postajemo bolji. I time što se meni oprašta, učim danas“, među ostalim, rekao da „naš“ kruh, kruh kojega mi opraštati drugima. Time što prepoznajem svoju duhovnu bi- kao kršćani smijemo primati u crkvi, jest sâm euharistijski jedu, bit ću tolerantniji i imati više razumijevanja za slabosti Gospodin. U molitvi Očenaša molimo dakle da nam on sva- moga bližnjega. kog dana daje „naš“ kruh, da bude uvijek hrana našega ži- 4. Čuvajte također u sebi osjetljivost za pučku pobožnost, vota, da uskrsli Krist, koji nam se u euharistiji daruje, sasvim koja je u svim kulturama različita, a opet veoma slična, jer je oblikuje i prožme naš život sjajem svoje božanske ljubavi. Da ljudsko srce, u konačnici, uvijek isto. Sigurno da pučka po- bismo ispravno shvatili euharistijsko slavlje moramo naučiti, božnost teži iracionalnosti, a možda ponekad i vanjštini. No razumjeti i voljeti liturgiju Crkve u njezinu konkretnom potpuno je pogrešno potpuno je odbacivati. Preko nje je vjera obliku. U liturgiji molimo s vjernicima svih vremenâ – vjer- ušla u srce ljudi, postala je dio njihovih osjećajâ, njihovih obi- nici prošlosti, sadašnjosti i budućnosti se okupljaju u jedan čajâ, njihova zajedničkog nazora na svijet i načina života. Zato veliki zbor molitve. Na temelju moga osobnog iskustva mogu je pučka pobožnost veliko blago Crkve. Po njoj je vjera po- reći kako je upravo divno postupno učiti i razumjeti kako je to stala „opipljiva“. Sigurno da pučku pobožnost treba uvijek sve nastalo i razvijalo se, koliko se golemo iskustvo vjere krije pročišćavati, da mora biti usmjerena prema središtu, ali ona u strukturi misne liturgije, koliki su je naraštaji oblikovali svo- zaslužuje našu ljubav i čini nas same u potpuno stvarnom smi- jim molitvama. slu „Božjim narodom“. (Slijedi nastavak)

30 2/2011
Zvonik Uredio: Tim kateheta Kutak za katehete vjeronauka – dobrotom autora koji svoje radove dopuštaju ko- ristiti i drugima, na slavu Božju i ljudima na korist. Drage katehete! Za sat ponavljanja možete iskoristi veoma zanimljivu i sa- držajem bogatu prezentaciju autora don Luciana Cantinija (u Nije lako u jednoj ili više jedinica djeci koja možda i ne prijevodu Mirne Bagić) o ikoni Isusa Krista Svevladara pod idu na župni vjeronauk i u crkvu predstaviti – Isusa Krista. naslovom „Ti si Ljepota“, koju možete naći na spomenutoj Iskreno, nije to lako nikada i nikomu, pa ni najboljem kate- web stranici. Naravno, preduvjet je računalo na satu i bijelo heti-teologu, jer je Isus Krist sam – otajstvo veliko... Ipak, platno. Premda malo kateheta raspolaže takvom opremom u svaki puta – a kada govorimo o Njemu samom još više – sve kabinetu (mnogi nemaju ni kabinet!), ne možemo ne spome- možemo ako smo s Njim, približiti ga djeci i mladima i odra- nuti da je u suvremenoj nastavi ipak neophodno moći kori- slima, i kroz ključne pojmove i kroz „teoriju“ i kroz dogmu i stiti računalo i Internet zbog izuzetno mnogo mogućnosti i kroz doživljaj i kroz iskustvo. Sve to možemo „poslagati“ u materijala koje oni pružaju. Dok ne bude svaki kateheta ras- svom stilu, ali govoreći o Isusu Kristu, ne možemo izostaviti polagao time, snalazimo se kako možemo – nabavite repro- jedno: svjedočenje vlastite vjere, života s Njim, za Njega. dukciju ikone ili je otisnite pisačem u boji. Mnogo je lijepih tekstova o tome kakav je (pa i kakav Kao aktualizaciju ili domaću zadaću možete djeci viših nije) Isus, a dosta takvih je prerađeno za računalo (u obliku razreda ili mladima ponuditi da naprave vlastitu prezentacije Power Point – prezentacija). Mnoge možete naći na www.nad- omiljene im slike Isusa Krista, s komentarima i citatima iz Bi- biskupija-split.com/katehetski i slobodno koristiti u nastavi blije – na računalu ili za pano. ANALIZA SLIKE U NASTAVI VJERONAUKA

Ova ikona Krista Pantokra- na gori Tabor: „I preobrazi se pred njima; zasja mu lice kao tora nalazi se u samostanu sv. Sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost“. Katarine na Gori Sinaj. Prilikom Ikona prenosi na figurativnu razinu ono što Crkva brani restauracije jedne od ovakvih teološki boreći se protiv monofizitske hereze: jedinstva bez ikona, 1961. godine, naslikane u spoja dviju naravi, ljudske i božanske, što je naglašeno asi- 13. stoljeću s prikazom Krista metrijom lica, očiju, sve do obraza i brkova. Čak i sa slikar- Pantokratora (Svevladara), ot- skog stajališta obrisi su potpuno različiti u dvjema polovi- krivena je u pozadini druga cama. Desna strana lica je u vječnom miru, a lijeva strana pri- ikona iz polovice VI. stoljeća: do- kazuje čovjeka koji dijeli patnju ljudskog roda. No lice je to sada najstarija pronađena ikona iste osobe, lice Isusa Krista. Spasitelja. Desna strana zrači božanskim mirom; silinom pogleda Isus je prikazan kao mladić. Boga koji nas nikada ne napušta... Jednom rukom blagoslivlje, dok Lijeva strana ne skriva ljudsku patnju života darovanog drugom drži knjigu. U gesti bla- za svoje bližnje. goslova položaj prstiju, osim „Slava Božja svijetli na Njegovom licu“ (usp. 2 Kor 4,6) – svog očitog značenja, upućuje na pogled je uzvišen i upravljen u beskraj, oči raširene izvan gra- Trojstvo, s tri spuštena prsta te božansku i ljudsku narav Kri- nica vremena i prostora. „Oko je tijelu svjetiljka; ako je oko bi- stovu s preostala dva podignuta prsta. Sliku prati tekst Iz stro sve će tvoje tijelo biti svijetlo“ (Mt 6,22). 51,16. Isus blagoslivlja naš život, našu svakodnevnicu, pod- Jedan bizantski opis ikone glasi: „njegove oči su radosne sjećajući nas da je uvijek s nama. i pružaju dobrodošlicu onima koje ne kori vlastita savjest, no Knjiga, kao simbol mudrosti, čvrsto je u ruci i ima ko- za one koje osuđuje vlastiti sud postaju srdite i neprijateljske“. rice ukrašene ornamentima. Prati je tekst: „Dostojan si uzeti Bizantska estetika mudro je u vremenu oblikovala FI- knjigu i otvoriti pečate njezine, jer si bio zaklan i otkupio krv- GURATIVNI JEZIK koji preobražava vanjski izgled stvarnosti lju svojom za Boga ljude iz svakog plemena i jezika, puka i na- kako bi istaknuo iščekivanje kršćanske vjere u uskrsnuću i roda“ (Otkr 5,9). Knjiga je zatvorena u iščekivanju dana Po- preobraženju svega stvorenog u Kristu. Udaljujući se od natu- sljednjeg suda i slika je novog zakona darovana ljudima te ralističke slike, slikar sakralnog pribjegava STILIZACIJI upućuje na knjigu Otkrivenja. SLIKE koja, ostajući figurativna i povijesno vjerojatna, dobiva Kiton, koji se preklapa s plavom bojom misterijski karakter. Valjanom simboličkom plašta, trebao je biti crvene boje i simboli- analogijom slika uvjerava vjernika u sakral- zirati božansku narav. Pozlaćeno lice (sti- nost prikaza, njegovu transcedentnu i vječnu kos ili klavus) označava Krista, božanskog narav. Stilizacija omogućuje slici da nadiđe Kralja, koji se zaodjenuo ljudskom naravi preosobni, slučajni, izvanjski izričaj u korist simboliziranom zeleno-plavom bojom pla- veće univerzalnosti i jedinstva, gdje se detalj šta. Slika lica je uzeta iz Otkrivenja (1,13): nalazi ujedinjen sa cjelinom. Stilizacija nije „Vidjeh nekoga kao Sina Čovječjeg; odje- samo kulturološki element koji ikoni odre- ven u dugu haljinu, oko prsiju opasan zlat- đuje pripadajuće razdoblje, školu i podri- nim pojasom“. jetlo. U sakralnoj umjetnosti ona je neodvo- Iza Isusa su naslikane zidine Jeruza- jiva od sadržaja i nikada sama sebi svrhom. lema... „Vidjeh i Sveti grad, novi Jeruzalem, Zahvaljujući oštroumnoj „mudrosti znaka“, silazi s neba od Boga, opremljen kao za- tajnovitoj SIMBOLIČKOJ DJELOTVORNO- ručnica nakićena za svoga muža“ (Otkr STI koja je utisnuta i u slikarsku gestu, ona 21,2 ). pridonosi davanju života sadržaju ikone koji Nimbus (zlatni krug koji okružuje lice je često toliko neizreciv da nema drugih iz- Kristovo) je simbol nadnaravne božanske vora izričaja. svjetlosti koju je Spasitelj otkrio učenicima (Don Luciano Cantini) Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs31 Duhovnost

Duhovnost kršćanskih laika (1) Piše: mr. o. Mato Miloš, OCD

Laička duhovnost treba da po- laici (O pozivu i poslanju laika u koji je nadležan za teološka pitanja i primi posebno obilježje već prema Crkvi i svijetu), sluge Božjega pape za ono što je povezano s bogosluž- bračnom i obiteljskom stanju, celi- Ivana Pavla II. 1990.), koja pruža jem. Sada imamo takvu situaciju u batu ili udovištvu, bolesti, profesio- novo svjetlo, poticaj i nadu oko su- kojoj svećenik postaje religijski nalnoj i socijalnoj djelatnosti. Neka, radnje crkvene hijerarhije i samih stručnjak, a nasuprot njemu stoji dakle, ne prestanu trajno njegovati laika. Kao što je papa Pio XI. još laik kao stručnjak na svjetovnom sposobnosti i talente, kojima su ob- 1929. ustvrdio da laički svijet „ne području, kao pravnik, liječnik, teh- dareni a koji odgovaraju tim sta- smije stajati besposlen“ nego treba ničar, građevinar, novinar, koji se u njima, i služiti se vlastitim darovima sudjelovati u apostolatu potpunom svim značajnim pitanjima, pa i gra- koje su primili od Duha Svetoga (De- predanošću svoje osobe, papa Ivan ničnim pitanjima, naspram uputa kret o apostolatu laika, br. 4). Pavao II. u svojoj Pobudnici Christi- teologa, ponaša tako da mu te upute fideles laici očekuje „da vjernici laici teologa nisu relevantne. Unutar Cr- Dragim čitateljima našeg Zvo- poslušaju glas Kristova poziva na kve postoji odjek nazora koji je nika, otvaram novu rubriku: Du- rad u njegovu vinogradu, da uzmu izvan Crkve postao općenit. Čovjek hovnost kršćanskih laika, u nastav- živog, svjesnog i odgovornog udjela ne smije dopustiti da mu bilo što cima za kalendarsku 2011. godinu. u poslanju Crkve u ovaj uzvišen i po- propisuju „specijalisti“ za religiju, S obzirom na sve veću prisutnost tresan povijesni trenutak“ (CL 3). čija je specijalnost pomalo komična, sekularizacije i relativizma koji za- Povijesna je činjenica, da je kler na gledajući s razine privrede i posvje- hvaćaju Crkvu i cjelokupno društvo našim prostorima više od pola sto- tovnjačenih egzaktnih znanosti.3 u kojemu živimo, od velike je važ- ljeća bio izoliran od utjecaja na dru- nosti vratiti se korijenima kršćan- štvo u prošlom sustavu. Tu se vidi Temeljni dokument II. vatikan- ske duhovnosti koja je lijek protiv velika praznina na tkivu Crkve i skog sabora Apostolicam actuosita- bolesti sekularizacije, relativizma i društva. Ova svojevrsna izolacija tem, o laicima u Crkvi, te Pobudnica svih drugih ideologija koje odvra- išla je u dva smjera. Budući da pape Ivana Pavla II. Christifideles ćaju čovjeka od Boga i na taj način Crkva u prošlom sustavu nije imala laici, o apostolatu laika u Crkvi, ne obezvrjeđuju samo dostojanstvo čo- utjecaja na sveopće društvo i kul- želi biti nikakva hibridna tvorevina vjeka stvorena na sliku Božju. Kaže turu, ona se okrenula k sebi i speci- modernog klerikalizma koji poku- se, da je povijest učiteljica života. jalizirala se za apostolsko djelovanje šava na mala vrata izići iz svoga Kao da se ponovno vraćamo u pro- u kleru. S druge strane, što se Cr- geta, i laike uvući u novi klerikali- šlost, kada su još davnih godina, kva više specijalizirala u kleru, to je zam. Naprotiv, Crkva ovim doku- pape Leon XIII., Pio X. i Pio XI. kon- više laik odgovornost svojega apo- mentima proglašava punoljetnost statirali žalosnu činjenicu da „kler stolata prebacivao na kler, pa se i laika i povjerava im službu koja im nažalost više ne udovoljava nužno- sam kler izolirao od ostaloga svijeta. pripada po samom krsnom posve- stima i potrebama našega vremena, U ovoj duhovnoj praznini bivšeg su- ćenju i ostvarenju svetosti i duhov- bilo zbog toga što je ponegdje broj- stava još uvijek u svijesti kršćanskih nosti u Crkvi. Ti su dokumenti poti- čano premalen, bilo zbog toga što vjernika vlada mišljenje kako je sve- caj odlučnijem i sveukupnom daru svojim glasom i opomenama više ne ćenik, odnosno kler, „stručnjak za i odgovornosti koje svi vjernici laici dolazi do čitavih skupina ljudi koje kršćanstvo“, a laik je stručnjak za i svatko od njih posebno imaju u za- svjesno izmiču njegovu utjecaju. „svjetovne stvari“.2 Oni imaju svaki jedništvu i poslanju Crkve, što ćemo Stoga je potrebno da svi postanu svoju „specijalizaciju“ i ne treba se razrađivati u sljedećim nastavcima apostoli, da katolički laički svijet ne miješati u „tuđe“ stvari. U takvom ove goruće teme i povijesnog tre- stoji besposlen, nego da bude naj- ozračju duha, Crkva je u životu rada nutka Crkve i svijeta. uže povezan s crkvenom hijerarhi- i privređivanja, poput nedjelje u tje- jom i njezinim uputama, da sudje- dnu, iznimna pojava, te prividno ili luje u svetoj borbi i potpunoj preda- stvarno nema doticaja s istinskim ži- (nastavlja se) nosti svoje osobe, molitvom i rado- votom. Crkva je stvar svećenstva sno učinjenim djelima, pomogne da koje je za to plaćeno. Svećenik, kao ______vjera ponovno procvjeta i da se ob- pojedinac, može imati kontakta sa 1 Pio XI. kardinalu Segura y Saens, 6. novi kršćansko ćudoređe“.1 stvarnim životom, ali se to događa studenoga 1929. preko zadaća koje nisu neposredno 2 Usp. Hans Urs von Balthasar, Za Boga Na tragu ove žalosne konstata- njegova služba. Njegova stvarna pripravan život, KS, Zagreb 2010., str. 40-41. cije, stoji i Pobudnica Christifideles služba obilježava ga kao stručnjaka 3 Isto, str.43-44.

32 2/2011
Zvonik Upoznajmo Bibliju Židovsko bogoštovlje Piše: mr. Endre Horváth

Blažen kog izabra i k sebi uze: on kult žrtvovanja ljudi nikad nisu postale Preuzetim blagdanima židovstvo do- boravi u dvorima tvojim. Daj da se na- dio židovskog bogoštovlja. sljedno priključuje pojedino veliko Bo- sitimo dobrima Doma tvoga (Ps 65,5). Određene obrede židovstvo je pre- žje djelo iz povijesti. Posebnost Izraelo- Ove riječi Psalmist ne govori samo o di- uzelo samo uz značajne izmjene. Takav va vjerovanja je upravo to što se ži- voti Hrama, kao o mjestu kojeg je Bog je na primjer blagdan pashe, koji je dovstvo obvezno drži Boga koji se ob- odabrao da ondje stanuje u svom na- prema tvrdnjama znanstvenika izvorno javio u povijesti. Bogoštovlje izabranog rodu, nego govore o važnosti svega bio proljetni blagdan pastirskih naroda: naroda, dakle, nije pokušaj samo-otkup- onoga što se povezuje s Hramom, a to je prije nego što su istjerali stada na ljetne ljenja, niti smirivanja božanstva, nego Izraelovo bogoštovlje. Iako je bogo- pašnjake, pastiri su u obrednoj večeri se i po bogoštovnim blagdanima upri- štovlju izabranog naroda dano puno žrtvovali i blagovali jedno janje, čija krv sutnjuju povijesna Božja djela, te se prostora na stranicama Staroga zavjeta, je simbolično imala štititi nomadska vjernici slavljenjem tih blagdana uvijek ipak ono je slabo poznato, i još manje plemena. Taj obred koristi i Mojsije, iznova otvaraju pred Bogom čija prisut- vrednovano od kršćanskih čitatelja Sve- uzimajući konkretni događaj izlaska iz nost je izvor života. toga pisma. Značajan dio tog bogoštov- Egipta, te ga pretvara u proslavu doga- Budući da su se ta velika Božja lja je ustvari nestao razorenjem jeruza- đaja izlaska. Time on toliko mijenja bit djela dogodila u povijesti, bogoštovna ih lemskog Hrama, te je u kasnijem rabin- izvornog kultnog obreda, da mu ostaje svetkovina ne ponavlja na mitološki skom židovstvu preživjelo samo neko- još samo izvanjska sličnost. način, nego ih želi posadašnjiti. Zato liko blagdana. Kako u kršćanskoj litur- Češći je pak slučaj da je Izrael sveti pisac koji opisuje izlazak iz Egipta giji međutim prepoznajemo puno kori- preuzete bogoštovne obrede iz pogan- naglašava slavljeničkoj zajednici koja ga jena židovskog bogoslužja, poželjno je stva ispunjao drugim značenjem. Dok sluša: Upravo u ovoj noći probdio je zato uputiti na vrijednosti drevnog Iz- je za poganske narode krv žrtvovanih Jahve da Izrael izbavi iz Egipta (usp. Izl raelovog bogoštovlja. životinja bila hranom za božanstva, za 12,42). Slično govori i vjerni židov, go- Izrael je dnevno prikazivanje žrtve sje- voreći o sebi: Mene je Gospodin izveo iz ćanje na Abrahamovu žrtvu, po njoj Bog Egipta, iz kuće ropstva (usp. Izl 13,3). Podrijetlo izraelskih blagoslivlja sinove Izabranog naroda, Tako slavljenička zajednica i vjernik ispunjavajući tako jednom dano obeća- židov mogu ući u jednu prisutnost, gdje bogoštovnih običaja nje. Blagdan sedmica, u kojemu tako- je sam Bog prisutan. Oni tako ne ulaze Današnji povjesničari kulture bez đer i kršćanski blagdan Duhova ima u kakvu transcendentalnu prisutnost, dvojbe dokazuju da najveći dio židov- svoje korijene, izvorno je bio blagdan nego u onu koja oslobađa po konkret- skih bogoštovnih običaja nije isključivo žetve. Izrael se međutim, pored blag- nim djelima, u kojima vjernik sudjeluje. i samo tradicija Izabranog naroda. Ži- dana žetve, ujedno sjeća događaja pro- dovsko bogoštovlje se temelji na drev- glašenja Tore na Sinaju. Još je jasnija nim izvorno poganskim običajima, koji reinterpretacija u slučaju blagdana sje- Izraelovo bogoštovlje su bili prisutni među okolnim naro- nica, koji je izvorno bio blagdan berbe, i kršćanska liturgija dima. Tadašnji svijet imao je dva kul- a za Židove, budući da su taj blagdan turna središta: Egipat i Mezopotamiju. provodili u šatorima (sjenicama) u pu- Ovo što smo gore iznijeli gotovo se Veći utjecaj na Izrael imala je mezopo- stinji tijekom izlaska, taj blagdan pod- doslovno može primijeniti i na kršćan- tamijska kultura, bilo zbog toga što su sjeća kako je za Izrael obećana zemlja sku liturgiju, pokazujući koliko duboko židovski preci kao aramejski lutaoci veliki Božji dar. korijeni naše liturgije počivaju u Starom (usp. Pnz 26,5) sa sobom donijeli te obi- Šabat, blagdan koji se tjedno pona- zavjetu. Kršćanska liturgija dakle nije čaje, bilo zbog toga što su židovska vlja, potječe također od mezopotamij- smirivanje Boga, niti je ona jednostavno osvajačka plemena te običaje preuzela skog blagdana sličnog imena, međutim samo određena ritualna radnja, kakvo od Kanaanaca. Ovdje se s pravom po- samo za Izrael on je dobio osobito vjer- bezdušno ponavljanje, nego stupanje u stavlja pitanje: može li se uopće govoriti sko značenje, te je postao isključivo Božju prisutnost koja daje život. I to u o židovskim bogoštovnim običajima? vjerske naravi. jednu prisutnost, koja nije nepomičnost Bibličari odgovaraju da je to sva- vječnoga Boga, nego su to konkretna kako moguće. Prije nego je Izrael pri- spasenjska djela koja je Bog učinio kroz hvatio određene bogoštovne običaje, Božja prisutnost po njegovim povijest. Liturgija nas stavlja pred Isusa dosljedno ih je provijao kroz rešeto svo- silnim djelima Krista razapetog na križu, koji na Gol- jih vjerskih uvjerenja: određene je od- goti pati zbog grijeha cijelog čovječan- bacio, druge je promijenio, a neke je Već je ovaj kratki pregled podri- stva, a njegova smrt pobjeda je nad barem providio svojim vlastitim tuma- jetla starozavjetnih bogoštovnih blag- smrću. Umirući na križu, na svoje uče- čenjem. Brojni su oni bogoštovni obi- dana pokazao u čemu se sastoji Izrae- nike, a po njima i na cijeli svijet, izdiše čaji okolnih naroda protiv kojih su se ži- lova kultna posebnost u odnosu na ono što je u njemu najsvetije, a to je ži- dovske vjerske vođe nemilosrdno bo- druge narode: po blagdanima se upri- votvorni Božji Sveti Duh. rile te ih i iskorijenile: tako na primjer sutnjuju silna Božja djela iz povijesti. magija, vjersko štovanje predaka, te Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs33 Psiholog odgovara Nema prečica do zdravoga čovjeka Piše: Antonija Vaci

Cijenjeni čitatelji! Od ovoga broja Zvonika osim u rubrici Vjernici pitaju, u kojoj se trudimo dati Vam odgovore na pitanja koja se tiču temelja katoličke vjere, duhovnosti i morala te općenito kr- šćanskoga života, pružamo Vam mogućnost da nam ukoliko imate, uputite i pitanja koja se odnose na područje suvre- mene psihologije, bilo da je riječ o razvoju osobnosti, od- goju, međuljudskim i partnerskim odnosima. Također, mo- žete nam uputiti i svoje prijedloge o temama iz ove domene, o kojima biste voljeli čitati. Naša suradnica Antonija Vaci po- kušat će odgovoriti na Vaša pitanja. Svoja pitanja možete uputiti na sljedeći e-mail: [email protected]. Uredništvo koja će se kloniti drugih ljudi i neće im vjerovati ili će otići u drugu krajnost i pretjerano tražiti dokaze ljubavi i privrženo- U posljednje vrijeme u popularnim filmovima, emisi- sti od drugih ljudi. jama, pa čak i na internetskim stranicama, sve češće primje- Nema prečica u odgoju sretnog i zdravog čo- ćujem raznorazne savjete za pravilni odgoj djeteta. Većina vjeka. Treba izbjegavati svako odbacivanje, zanemari- ovih savjeta temeljena je na opravdanju: „I mene su tako od- vanje i zastrašivanje jer negativne posljedice koje gojili i što mi fali“, ili su jednostavno dizajnirani da roditelju ostavljaju na daljnji razvoj nisu vrijedne slobodnoga daju više slobodnoga vremena, bez brige kako će ti postupci vremena koje donose. utjecati na daljnji razvoj djeteta. Prva stvar koju treba znati o novorođenom djetetu jest da je ono potpuno nesvjesno svojega postojanja, a još manje Sljedeće što je bitno za normalni razvoj djeteta jest način postojanja ljudi oko njega. Kada je gladno ili mokro, osjeća na koji roditelji provode vrijeme s njim. Postalo je popularno neprijatnost. Vremenom počinje razlikovati prijatno stanje od djeci davati da se igraju na računalu ili ih pustiti da provode neprijatnog, sreću od bijesa ili tuge, razliku u osjećaju kada sate pred televizorom pod izgovorom da će tako lakše nau- ugrize svoju ruku ili počupa mamu za kosu. Jedan od popu- čiti engleski. larnih savjeta je da dijete treba pustiti plakati, kako bi se ono Samo troje od desetero djece od 5 godina danas zna ve- naučilo „samo smiriti“. Zamislite svijet u kojemu ste potpuno zati pertle, dok sedmero iz istoga uzorka zna surfati Inter- nemoćni i gdje zovete u pomoć, ali se nitko ne odaziva. Tako netom. Djeca koja se odgajaju pred računalom i televizorom se dijete osjeća i umjesto da se samo smiri i manje plače, do- imaju nerazvijen rječnik, probleme s govorom i to je samo po- gađa se upravo suprotno. Dijete koje mora dugo plakati kako četak: kako je računalo postalo popularna zamjena za papir i bi dobilo pažnju i njegu koju zahtijeva, plakat će češće i duže bojice, djeca imaju velike probleme s pravilnim držanjem i nego dijete kojemu se posvećuje pažnja odmah. Ova jedno- manipulacijom olovke. Sve češće se događa da dijete od 4 go- stavna tehnika odgovaranja na dječji plač određuje stupanj dine ne zna nacrtati kuću, mamu i tatu, već švrlja po papiru povjerenja koje će dijete imati prema svojoj majci i kasnije na razini jednogodišnjega djeteta. prema njoj bliskim ljudima. Dijete koje zna da će biti nahra- Za sve ovo su krivi roditelji, ne djeca. Ne treba se zava- njeno, previjeno ili utješeno čim zaplače, odrast će u osobu ravati da je djetetu zanimljivije pred televizorom. Koliko god koja će imati normalne odnose s ljudima oko sebe. S druge da je vremena moguće, treba posvetiti djetetu u što kreativ- strane, dijete koje je prepušteno samo sebi će odrasti u osobu nijoj igri i razgovoru. Što više vremena dijete provede pasi- vno gledajući televizor, to će manje razvijati svoju maštu i to će mu brže i lakše biti „dosadno“ – što će voditi ka još više vremena posvećenom televizoru i računalu. Konačno treba spomenuti zastrašivanje djeteta. Nema ništa lakše nego natjerati dijete da uradi nešto što roditelj želi nakon što ga ovaj zastraši da će ga odnijeti babaroga ili poje- sti pas. Rezultati su brzi, ali roditelj nikad ne zastane da raz- misli u kakvom stanju užasa se dijete nalazi. Dijete vjeruje ro- ditelju. Dijete nema načina da zna da roditelj nije ozbiljan i da se to strašno djelo neće dogoditi. Prijetiti djetetu s nečim čega se ono već utvrđeno boji je jednako kao da netko uzme zmiju otrovnicu i drži je nad vama s prijetnjom da će je pu- stiti da vas ujede ukoliko ne pojedete vašu juhu. Jednom pri- likom je jedna majka kojoj je dosadilo obilaziti svoju kćer noću i pokrivati je, zaprijetila kćeri da će joj babaroga noću doći i odnijeti sve dijelove tijela koji nisu pokriveni. Ovo je dovelo do toga da ta djevojčica, danas žena, ide u krevet u ča- rapama, rukavicama i pidžamom ututkanom u njih, potpuno pokrivena. Drukčije ne može zaspati.

34 2/2011
Zvonik Kršćanski stav Je li svećeniku mjesto na zabavama? Piše: Franjo Ivanković

U ovo pokladno vrijeme kada se gozba i veselje Bogu draga slavlja u ko- jedan kratak razgovor. Dao sam mu do održavaju prela i balovi, među sudioni- jima se oslikava ona vječna gozba na znanja zašto sam napustio slavlje i kroz cima su bili i mnogi svećenici. Nekima koju Bog poziva sva ljude. Svećenik je razgovor pojasnio razlog moje reakcije smeta prisutnost svećenika na zaba- sluga Božji i poslan je biti slugom po- u toj situaciji. Plod ovog razgovora bio vama ovakve vrste. Zato se i postavlja vjerenim vjernicima. Svojom osobnošću je taj što je on već naredne nedjelje pitanje, je li svećeniku mjesto na nave- i svojom službom on uprisutnjuje sa- došao na nedjeljnu misu. Trebalo je vre- denim ili sličnim zabavama? Uredništvo moga Krista. Zato je važno ne zaboraviti mena da on shvati da svećenikova uloga našeg Zvonika povjerilo mi je da odgo- smisao gozbe ili slavlja na kojem se nije svojom prisutnošću podržavati ova- vorim na ovo aktualno pitanje. U tekstu okupljaju vjernici. kve vrste neumjesne zabave. koji slijedi neću braniti sebe i svoj stav Nedavno sam bio pozvan od jedne Kroz ovaj konkretan primjer razvi- glede ovog pitanja, nego ću pokušati do- udruge da sudjelujem u slavlju povo- dno je da svećenik mora jasno razlučiti nijeti razloge i svoj komentar koji će či- dom njihova zaštitnika. Odazvao sam se kada i gdje će sudjelovati na slavljima. tatelju pojasniti postavljeni problem. sličnim njihovim pozivima i ranijih go- Prela su divna prilika da se ljudi opuste Ovih pokladnih dana bio sam na dina. Očekivao sam iste razdragane su- uz druženje, razgovor, igru i pjesmu. više prela, na koja su me po- Praksa je da se na razini mno- zvali organizatori. Nisam od- gih naših župa organiziraju bio ni jedan poziv. Smatrao prela ili balovi. Mislim da je sam da je na tim vrstama za- to divna prilika za bolje upo- bave i moje mjesto jer sam znavanje, plodan razgovor i svećenik, a ta služba ima i rast u dobru. U prostorijama svoju javnu crkvenu i dru- nekih naših župa također se štvenu ulogu. Mnogi misle da ove godine održavaju prela je svećenicima isključivo mje- što mislim da je pohvalno. sto u crkvi i da se na javnim Mnogi smatraju da je zabavama ne bi trebali pojav- javno druženje, zabava, goz- ljivati jer to ne priliči njihovoj ba, nešto što ne priliči crkve- službi i poslanju. Međutim, nim službenicima. Takvo raz- gdje se nalaze vjernici, s nji- mišljanje plod je dugotrajnog ma bi trebao biti i svećenik. utjecaja ateističkog društve- Pastir bi trebao biti uz svoje nog uređenja. Rasli smo u stado. Vjernik ne prestaje biti vremenu propagiranog ate- Kristov sljedbenik i onda kada izma koji je nijekao sve oblike se zabavlja; kada se druži s prijateljima; dionike i dobro raspoloženje. Unaprijed javnog očitovanja vjere. Teško je mije- kada ispunjava vrijeme pjesmom i sam se ispričao da ću kasniti zbog dru- njati ono na što smo se navikli toliki igrom. gih obveza ali ću svakako stići. Kada dugi niz godina. Crkvi je na našim pro- Veselje i prijateljevanje nije strano sam ušao na slavlje, organizatori su se storima zabranjivano javno djelovanje u nama kršćanima jer se tako ponašao i pohvalili da su prije večere zajednički svim oblicima. Zato je jasno da i danas naš Učitelj. On je prijatelj koji biva po- molili Boga. Bilo mi je drago jer to nije nekima smeta prisutnost Crkve u jav- zvan za Lazarov obiteljski stol (Lk bila praksa prije nekoliko godina. Oče- nom društvenom životu. Sjećam se 10,38-42) i na svadbu u Kani (Iv 2,1-11). kivao sam lijepo druženje uz zvuke tam- kada su mladi vjernici prošle godine u Prihvaća poziv farizeja Šimuna, ali tada buraša. Poslije sat vremena, jedan on tišini prolazili centrom Subotice na saslušava i priznanje raskajane gješnice novih sudionika slavlja počeo je naruči- svom korizmenom križnom putu, dvije (Lk 7,36-50). Bez stida i obzira što će vati pjesme nepriličnog teksta. U šali su starije osobe glasno komentirale: reći drugi, sjeda za stol s carinicima sam upozorio mlade svirce koje dobro „Ovo mora da su neki mitingaši!“ Iako Matejem i Zakejom (Mt 6,10; Lk 19,2- poznajem da takav tekst pjesme ne pri- je na čelu organizirane povorke bio ve- 10). Svojom prisutnošću Isus daje goz- liči ovoj situaciji. Međutim, gost je na- liki križ, a mladi hodali polako i dosto- bama punu vrijednost i pravo značenje. stavio naručivati pjesme i plaćati svirce janstveno sabrani u molitvi, spomenu- On kod stola kao gost ne propušta pri- ne obazirući se na komentare. Kada je tim osobama to je bilo nešto posve liku upozoriti sustolnike i domaćine na bila prva stanka, zahvalio sam doma- strano. To dovoljno govori kakvo je prave vrijednosti. Tako je na gozbi kod ćinu i rekao da na zabavi ovakvog sadr- javno raspoloženje prema javnom očito- farizeja Šimuna upozorio domaćina da žaja svećeniku nije mjesto i da je to raz- vanju vjere. je žena grješnica vrijedna oproštenja jer log zbog kojega odlazim. Ovakva moja Uloga svećenika je da živi sa svo- ljubljaše mnogo. Isus također daje kon- reakcija iznenadila je nekolicinu sudio- jim vjernicima i da im postaje što bliži krente upute kako bismo se kao njegovi nika, a posebno domaćina i organiza- kako bi znao odgovoriti njihovim potre- sljedbenici trebali ponašati na gozbama: tora. Više mjeseci organizator, koji je ra- bama. Prela i slična slavlja divna su pri- ne birati prva najčasnija mjesta nego nije znao često doći na nedjeljne mise, lika da se približimo jedni drugima i znati pokazati svoju skromnot i u tim nije dolazio u crkvu. To mi je bio znak tako svjedočimo da smo „jedno srce i prilikama (Lk 14,7-11). da se i on uvrijedio. Prije desetak dana jedna duša“ (Dj 4,32). Mogla bi se navoditi i druga mje- kada smo oko crkve uređivali prostor, sta iz Biblije koja nam pokazuju kako su pozvao sam organizatora večere na Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs35 Kultura Izbor kulturnog događaja u općini Apatin ječnja u prostorijama Narodne biblioteke nazočne je pozdra- vio i plakete izabranima uručio predsjednik općine Apatin dr. za 2010. godinu Živorad Smiljanić. Sonćanska dramska sekcija dobila Među laureatima bila je i Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija“ iz Sonte osvojivši plaketu za premijernu iz- plaketu za najbolju premijeru u 2010. vedbu predstave „Knez nije zno plivat“. Ppredstavniku „Šo- kadije“, autoru predstave Ivanu Andrašiću, plaketu je uru- Predstava dramske sekcije čio predsjednik općine dr. Smi- KPZH „Šokadija“ „Knez nije ljanić. zno plivat“ autora Ivana Andra- – Ovo nije prvo priznanje za šića proglašena najboljom pre- rad naše dramske sekcije, ali je mijerom u prošloj godini. prvo na domaćem terenu, pa je tim i draže. Konkurencija je odista Pod pokroviteljstvom Skup- bila žestoka, ali mi nismo rivali, štine općine Apatin lokalni mediji nego veliki prijatelji i svakom us- Televizija Apatin i Novi glas komu- pjehu skupa se radujemo. Ne bih ne organizirali su izbor najboljih ovu predstavu izdvajao, ona je sa- kulturnih događanja na području mo jedna u nizu od sedam premi- općine Apatin. Na temelju telefon- jernih koje je ova skupina izvela. skog, pisanog i internetskog gla- Radili smo uporno, sustavno kroz sovanja gledatelja i čitatelja, u tra- sve ove godine. Sukladno opredje- janju od mjesec dana, prosudbeno ljenjima „Šokadije“ i dramska sek- povjerenstvo koje su tvorili pred- cija kroz svoj redoviti rad daje do- stavnici navedenih medija i općin- prinos očuvanju izvornog divana skog Odsjeka općih djelatnosti pro- sonćanskih Šokaca. Pred nama je glasilo je kulturni događaj, najbo- naporna sezona, a poznajući na- lju predstavu, najbolju premijeru, kulturnu ličnost ili ustanovu vike i volju glumačke ekipe, uvjeren sam sam i da će biti us- i mladi talenat 2010. godine. Na skupu organiziranom 25. si- pješna – kaže Andrašić. /K. P./ Pedeset tisuća posjeta U Vajskoj predstavljen portalu ZKVH-a 10. svezak Leksikona (www.zkvh.org.rs)

Nakon nešto više od godinu i pol od U organizaciji MO DSHV-a i HKPU „Zora“, u Vajskoj je 22. si- kada je postao dostupan javnosti, 17. si- ječnja, predstavljen deseti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – ječnja 2010., internetski portal Zavoda Bunjevaca i Šokaca. za kulturu vojvođanskih Hrvata (www. U predstavljanju su sudjelovali glavni urednik Leksikona i predsjednik zkvh.org.rs) posjetio pedesettisućiti po- HNV-a dr.sc. Slaven Bačić i suradnici Leksikona Josip Dumendžić Me- sjetitelj. štar i Zvonimir Pelajić. To znači, prosječno oko 100 posjetitelja Skup u dvorani župnog ureda, kome je nazočilo 50-ak osoba iz Vajske, dnevno, s time da je ta dnevna posjećenost vre- Bodjana, Bača i Plavne, otvorio je tajnik HNV-a i domaćin susreta Željko menom rasla. Ove činjenice najbolja su po- Pakledinac. On je pri tom pozdravio i posebnog gosta i čuvenog nogome- tvrda za Zavod da je ovakav informativni medij taša, koji potječe iz ovoga kraja, Zvonka Ivezića, a čiji je životopis uvršten na hrvatskom jeziku vezan za segment kulture u 10. svezak Leksikona. Ovom kulturnom dogadjaju nazočili su i predsta- bio i više nego potreban, tj. da je odluka Za- vnici HKUPD-a „Matoš“ iz Plavne te UG „Tragovi Šokaca“ iz Bača, dok se voda da ga pokrene bila posve opravdana. predsjednica HKUPD-a „Mostonga“ iz Bača ispričala. Pjesnik Josip Du- Podsjećanja radi reći ćemo da je službeno mendžić Meštar uljepšao je večer svojim pjesmama na ikavici, a dvoje djece predstavljanje portala održano u subotu, 16. u šokačkom ruhu bili su živi ukras u dvorani. /Zv/ svibnja 2009., na prvom radnom susretu hr- vatskih udruga kulture u Vojvodini. Samo deset dana nakon toga stranice Zavoda imale su tisuću posjetitelja. To je bio nedvojbeni po- kazatelj da je za web portalom kulture Hrvata u Vojvodini bilo velike potrebe, i s druge stra- ne, da su stranice primjereno odgovorile na te potrebe. Web stranice Zavoda zamišljene su kao in- formativni portal cijele kulturne scene vojvo- đanskih Hrvata, a ne samo Zavoda kao kul- turne ustanove. Web stranice Zavoda danas su najposje- ćenije i najcitiranije internetske stranice na hr- vatskom jeziku u Srbiji.

36 2/2011
Zvonik Kultura Večer vojvođanskih Hrvata u Varaždinu

U studijskoj čitaonici varaždinske Gradske knjiž- danjima govorili su na književnoj večeri Tomislav Žigmanov, nice „Metel Ožegović“ održana je 27. siječnja, vrlo za- ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katarina nimljiva književna tribina, na kojoj je brojnoj publici Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda, te prof. predstavljena nakladnička produkcija Zavoda za kul- dr. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije turu vojvođanskih Hrvata, kao i knjiga Tomislava Žig- u Osijeku. Govornici su istaknuli kako Zavod nema namjeru manova Prid svitom – saga o svitu koji nestaje. Orga- primarno izdavati beletristička djela, nego znanstvene radove nizatori te uspjele književne večeri, uz Gradsku knjiž- koji su tematikom vezani uz Hrvate u Vojvodini, a za kakva nicu „Metel Ožegović“, bili su Ogranak Matice hrvat- prostora na izdavačkoj sceni do sada nije bilo dovoljno. ske, Koncertni ured i HNK u Varaždinu. Pet novih izdanja

U dvije godine rada Zavod je objavio če- tiri značajna izdanja. To su sljedeća djela: Mario Bara i Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti; Ilija Žar- ković: Zaboravljeni rječnik – govor golubina- čkoga kraja; Ivan Andrašić: Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću; te prvi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja, iz 2009. godine. Ovom prigodom predstavljena je i Žigmanovljeva knjiga o životu Hrvata u Bačkoj, koji polako nestaje.

Predstaviti čak pet knjiga u jednoj ve- čeri nije nimalo lak zadatak. O tim novim iz-

Kod gradonačelnika Izložba slika vojvođanskih Hrvata Cjelodnevni boravak hrvatskih kulturnih djelatnika iz Vojvodine u varaždinskom HNK-u započeo je, prema dogovorenom programu, prijamom gostiju kod va- „Paralelni procesi“ raždinskoga gradonačelnika dr. sc. Ivana Čehoka u Gradskoj vijećnici. Uz razmjenu prigodnih darova, dr. Čehok je predstavnike vojvođanskih HNK u Varaždinu, Ogranak Matice hrvatske Hrvata upoznao s iznimno bogatom kulturnom povjesnicom grada Va- Varaždin, kao i varaždinsku Gradsku knjižnicu i raždina, a ujedno je poželio i što plodniju buduću kulturnu i umjetničku Koncertni ured veže lijepo prijateljstvo i suradnja suradnju između Varaždinaca i vojvođanskih Hrvata. s vojvođanskim Hrvatima, a pogotovu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Kao nastavak te suradnje, otvorena je 27. siječnja u Klubu „Europa media“ varaždinskog HNK i likovna izložba „Pa- ralelni procesi“. Stručnu koncepciju ove zanimljive izložbe slika osmislila je i otvorila Olga Šram, povjesni- čarka umjetnosti iz Subotice. Njome se varaždin- skoj likovnoj publici prvi put predstavljaju četiri akademska slikara mlađe generacije, koji su po- drijetlom vojvođanski Hrvati, a već su se do sada uspjeli afirmirati kao reprezentanti suvremenih umjetničkih tendencija u Vojvodini. Vrijedi na kraju pripomenuti kako je ova izlož- ba putujuća (zbog toga je i nešto manjeg opsega), te će se, nakon što je razgleda varaždinska pu- Predstavljanjem spomenutih pet knjiga i otvorenjem likovne iz- blika, seliti u druge gradove Hrvatske. A prva joj ložbe „Paralelni procesi“, nastavljena je suradnja i njegovanje dobrih je sljedeća destinacija – Izložbena galerija Matice odnosa (koji traju već duže vrijeme) između Hrvatskog narodnog kaza- hrvatske u Zagrebu, gdje će se četvero mladih au- lišta u Varaždinu, Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ i tora moći predstaviti zagrebačkoj likovnoj publici. Ogranka Matice hrvatske Varaždin te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, dakle varaždinskih i vojvođanskih kulturnih institucija. /Leon Žganec-Brajša, Varaždinske vijesti/ Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs37 Uredila: Katarina Čeliković Djeca Smijmo se i zabavljajmo

Zvončići već sigurno znaju da čovjek ima tijelo i dušu, ali tijelu posvećuje znatno veću pažnju nego duši. Svaki dan započinjemo jutarnjom higijenom: umivanjem, pranjem zubi, muškarci brijanjem, žene šminkanjem, uljepšava- njem, odijevamo se, doručkujemo… To je korisno. Mi tako brinemo o sebi i svom tijelu, ali ne smijemo zaboraviti na dušu. Duhovna higijena nas obvezuje na prvi jutarnji razgovor s Bogom kroz prvu molitvu dana. U njoj zahvaljujemo na daru života i molimo blagoslov za dan koji je pred nama. No, nakon ove du- hovne vježbe, treba misliti i na ono što čini radost svima s kojima živimo. Što nam je činiti? Jutar- nji pozdrav svojoj mami, tati, bratu ili sestri uz osmijeh i polju- bac najbolji je način za početak dana. Još ako kažemo: „Volim te!“, dan počinje savršeno. Zvonik vam stiže u ruke u vrijeme kada se svi trudimo dobro zabaviti i kada se veselimo na „prelima“. U vrijeme maskenbala svi smo dobro raspoloženi, a nemojmo zaboraviti da je smijeh vrlo zdrav. S obzirom na to da se djeca inače vole smijati, dobro bi bilo da se odrasli ugledaju na njih. Zvončica

Moj dan s Isusom Zašto je smijeh zdrav? * Smijanje 100 puta dnevno je jednako kao da ste 15 minuta proveli na Ujutro kad se probudim, ja se biciklu; prvo pomolim dragome Isusu i * Snažan smijeh povećava broj otkucaja srca, produbljuje disanje, a mome Anđelu Čuvaru, da me koristi srcu i trbušnim mišićima; čuva u miru i ljubavi sa svima. Po- * Osim što poboljšava naše raspoloženje, smijeh može smanjiti stres, slije toga ustanem i spremim se pomoći u borbi protiv infekcija i smanjiti bolove; za školu. U osam sati mi počinje * Smijeh uzrokuje pozitivne promjene u mozgu tako što se otpušta nastava. Za vrijeme ispitivanja hormon endorfin i donosi više kisika u tijelo; dobila sam dvije petice, za koje * Smijanjem se oslobađamo osjećaja ljutnje, straha, krivnje, tjeskobe zahvaljujem Isusu što mi je po- i napetosti; mogao. Sestru, brata i mene je * Smijanjem se oslobađaju antitijela koja se bore protiv zaraznih bo- mama kod kuće dočekala s ru- lesti. /ww.centar-zdravlja.net/ čkom. Poslije ručka sam pomogla mami oprati posuđe, nakon čega smo razgovarale o mojoj Prvoj svetoj pričesti. Prije večere svaki dan mama i ja idemo nahraniti naše zeke i bikove. Kad večera- mo, okupam se i legnem spavati, ali prije nego zaspim zahvalim Isusu na svim darovima koje mi je dao u tom danu. S tim mislima zaspim. Dora Bičkei, 3. razred, Bikovo

38 2/2011
Zvonik Djeca Don Boscova zabava za djecu župe Sonta Učenje uz igru Spomendan svetoga Ivana Bosca Katolička crkva slavi 31. siječnja. Treću godinu zaredom, u nedjelju koja prethodi blagdanu, u vjeronaučnoj dvorani župnog doma u Sonti okupilo se više od pedesetero djece, po- laznika vjeronauka, kako bi ovaj dan obilježili „Don Boscovom zabavom“. S njima su bili i zabavu predvo- dili župnik vlč. Dominik Ralbovsky i njegova sestra, vje- roučiteljica Kristina.

taknula u pokazivanju zavidnoga znanja, stečenog na satima vjeronauka, na prigodnom kvizu, organiziranom u duhu ove zabave. – Sukladno karizmi salezijanaca, cilj nam je bio da kroz igru djeca upoznaju vrjednote vjere, da upoznaju dragoga Boga. Svakako, razina igara prilagođena je dobi sudionika. Uz igre obvezatno ponešto i izmolimo, a kroz neki oblik po- pularnih kvizova obradili smo veći broj tema iz Biblije i iz ži- vota don Bosca. Tako su ova djeca danas, na moje veliko za- dovoljstvo, uz igru usvojila i neke druge vrjednote. – kaže Kri- stina Ralbovsky. Na koncu zabave sva nazočna djeca simboli- čno su nagrađena zgodicima na prigodnoj tomboli. – Svrha ovakvih okupljanja svakako je animiranje djece na aktivan vjerski život. Cilj nam je da oni našu vjersku za- jednicu u svako doba osjećaju kao svoj dom i da kao njihov Kroz niz zanimljivih, dinamičnih i edukativnih igara svi župnik sustavno razvijam odnos međusobnog povjerenja. Cilj sudionici zabave pokazali su svoju spretnost i okretnost, ob- mi je da jednoga dana, kad više i ne budemo u izravnom kon- novili su svoje znanje i sjećanje na ovoga sveca, velikog edu- taktu, ta djeca imaju izgrađene zdrave socijalne navike i da katora i zaštitnika djece i mladeži. Zabava je počela prigod- upražnjavaju iskren i kvalitetan vjerski život. U veljači nam nom Liturgijskom molitvom: „Bože, ti si potaknuo svetog predstoji četvrti susret Škole animatora, a upravo neki od nje- prezbitera Ivana Bosca da mladeži bude otac i učitelj. Na- zinih polaznika daju ton i današnjoj zabavi. Isto tako, nadam dahni i nas ljubavlju kakvu je on posjedovao, da tražimo duše se i da je među ovom djecom jedan broj onih, koji će biti u i tebi jedinom služimo“. Vjeroučiteljica Kristina osmislila je nekoj od novih generacija animatora – kaže vlč. Dominik Ral- više edukativnih igara, kojima je djecu animirala, ali ih je i po- bovsky. /Ivan Andrašić/

Našalimo se

O laganju Molitva prije ručka Vjeroučitelj je rekao djeci da će Bio Ivica kod prijatelja na ručku. sljedeći put na vjeronauku učiti Božju Nakon što su počeli jesti, začuđeno zapovijed: „Ne reci lažno svjedočan- upita: stvo!“, a za domaći rad im je zadao da – Vi se ne pomolite prije ručka? pročitaju evanđelje po Marku, 17. po- A prijatelj odgovori: glavlje. – Ne, naša mama dobro kuha. Sljedeći sat upita učenike: – Tko je pročitao Mk 17? Bog i slatkiši Većina ruku je bila u zraku. Majka: – ‘Evanđelje po Marku ima samo – Jesi li znao da je Bog bio nazočan 16 poglavlja! – reče vjeroučitelj… kad si u kuhinji ukrao slatkiše? a sad imamo lekciju o istini i laži. – Da. – I da te je cijelo vrijeme gledao? Jedanaesta zapovijed Ocjene – Da. Vjeroučitelj pita: – I što misliš, što ti je rekao? Pita majka Ivicu: – Kako glasi jedanaesta Božja za- – Rekao je: Samo smo nas dvojica – Kako si se osjećao u školi pored povijed? ovdje – uzmi dva. svojih ocjena? Vjeroučenik odgovori: Ivica: – Ne pravi budalu od bližnjega – Stajao sam mirno kao general i svoga! promatrao svoje jedinice. Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs39 Uredila: Nevena Mlinko Mladi pima. Još ranije je rečeno da mjesto rodi- Dragi mladi! telja (čitaj u jednini i množini) preuzima televizija. Obrnimo pitanje: kako netko O ljubavi su toliki tko je odgojen na takvom materijalu može govorili, govorili na toliko priželjkivati i graditi drukčiju ljubav od te različitih načina, sa toliko koju najviše gleda – onu obiteljsku ne- mnogo stanovišta izabi- brižnu i razorenu u kombinaciji s kine- rući najbitnije faktore matografskom? održanja ljubavi. Možda je istina da su tolika usta isprana ljubavlju, Mi smo se odlučili u ovom broju pi- onom riječju i onom tjelesnom, da su na sati o ljubavi. Ne zato što mi najbolje zna- Kuhajmo zajedno ponudi samo okrnjeni ostatci ljubavi. Naj- mo o tome govoriti, niti zato što to znamo više smo ljubavnih fraza i začkoljica mogli bolje od gore navedenih. Željeli smo pro- gledati u španjolskim sapunicama od govoriti o jednom tako svetom osjećaju Vrijeme pripreme: 20 min kojih su nam u amanetu ostavljena izvan- (koji semantički premašuje tu omeđenu jezičku kategoriju) jer se već duži vre- bračna djeca i svađe, a sada možemo išče- Za 4 osobe kivati što će nam ostati nakon turskih se- menski period na mnogo načina zloupo- rija. Ipak, najzastupljenija dnevna slika lju- rabi, pogotovo putem medija po kojima ri- bavi je ona koju susrećemo u akcijskim ječi obitelj i ljubav savršeno prianjaju uz 1. 1 žličicu šećera kratko ras- filmovima gdje junak, da bi bio super- velike svjetske kompanije i svaki vid glo- topite na maslinovu ulju (2 žlice) do junak, mora imati kraj sebe heroinu koja balizacije, što je apsurdno. Osim mene u zlatnožute boje i prelijte sokom od isto toliko vješto koliko i on barata oruž- ovom uvodniku, neće biti kritiziranja ☺ rajčice i vodom ( l l soka od rajčice jem, snalazi se u smrtonosnim situacija- nego ćemo pružiti jedan posebni, a ipak ma i spašava svijet. Ljubav je pravocrtna, stvarni pogled na ljubav, onu mladenačku + 200 ml vode). funkcijski očigledna i predvidljiva – kli- koja je odskočna daska za životnu i poslije šeirana. Mahom u svim papirnatim best- životnu tj. vječnu. Pozivamo vas da otvo- 2. Dodajte 2 češnja češnjaka renih srca pristupite iskazanim mislima i sellerima iščitavaju se iste fabule. Tko bi narezana na listiće, kopar, celer, ve- nakon takvih scenarija i vjerovao u ljubav, idejama i da iskreno odvažete njihovu te- ljubav koja mu se treba dogoditi? S pra- žinu prema svojim iskustvima i idealima. getu i pustite da juha zakipi. vom sada možete pomisliti na romantične Pozivamo vas da razmišljate o ljubavi na ljubavne filmove koji nisu skroz izumrli. jedan drukčiji, možda lakši, možda teži 3. Kad juha zakipi, kuhajte još način, ali svakako o ljubavi koja se i dalje Pravi romantični filmovi su ranijih da- 5-10 minuta na laganoj vatri. tuma dok su moderni promijenili svoju temelji na dobrom i lijepom... o ljubavi glavnu i prepoznatljivu okosnicu – ro- koja nije paradičkom čorba jer su za nju, mantiku, zamijenivši ju seksualnim poi- kao što možete usporediti, potrebni neki Juhu poslužite u porculanskim gravanjem i smijehom koji u sebi ne sa- drugi sastojci. ☺ Uživajte. ili staklenim zdjelicama. drži nikakvu katarzu i nadu jer nije za- snovan ni na kakvim vrijednosnim princi- Nevena Mlinko

među redova skraćenih riječi i pravo- pisnih pogrješaka (u tom trenutku Naša Nina nikog nije bilo briga za pravopis) po- lako su nazirali osobu koja je vrijedna Posljepodnevni nemir se osjećao na upoznavanja. Koliko je vremena pro- trgu. Ljudi su prolazili, zagledani preda šlo nisu bili svjesni, sve dok nije malo se, u žurbi i rukama punim vreća i fasci- zahladilo. U međuvremenu došao je kala ili vodeći djecu iz vrtića koja su čovjek s harmonikom i tako je trg sa jedva sustizala njihove velike korake. zalaskom sunca dobio zlatnu boju i Nitko od njih nije mogao ni slutiti kako melodije starih plesova. će ovaj dan, za njih posve običan, za Ninin je pogled skrenuo k jed- neke među njima biti dan kojega će se nom golubu koji je zamahnuvši kri- rado sjećati. lima odlepršao i zadržao se na dečku Nina je sjedila na klupi s laptopom u s laptopom i slušalicama u ušima. Nije krilu, kad je na chatu vidjela jednu prija- mogla vjerovati da je to on! Kako to da teljicu. Brzo je kliknula da bi započela sa- ga nije ranije primijetila! Sljedeća po- svim neobvezano dopisivanje, koje je za- ruka koju je smješkajući se poslala počela uobičajenom riječi Hej!. Odgovor glasila je: Što sad slušaš? Ja inače, ne je brzo uslijedio, ali ne od prijteljice. Bila slušam harmonikaše, ali ovaj baš je to pogreška. Umjesto da je poslala prijateljici, poruku je po- dobro svira! Izvadi slušalice iz ušiju, pa ćeš čuti! Bilo joj je smi- slala dečku kojega je znala samo iz viđenja, ali morala je pri- ješno promatrati njegov izraz lica, dok je čitao, skinuo sluša- znati da joj je njegovo prisustvo bilo posebno ugodno. lice i počeo se osvrtati oko sebe. Vidio ju je! Tako je razgovor, koji je počeo sa Što radiš? – Ništa, Onima koji ne vole nevjerojatne priče kraj se neće svi- Kako si? – Dobro, krenuo u neočekivanom smjeru. Nije to bio djeti, jer to nije kraj već zapravo početak… samo osjećaj zanimljivog čavrljanja i ubijanja vremena. Iz- Ana Ivković

40 2/2011 Zvonik Mladi Obavijesti: Ljubav bez žaljenja Tribina mladih Kada: 20. 02. 2011. U nedjelju, 23. siječnja, održana je prva tribina mladih u ovoj godini na kojoj se, s početkom u 19 sati kao što je to već običaj, okupio veliki broj mladih iz Subotice i okolice. Ovoga puta Mjesto: Katolički krug umjesto predavanja, prikazan je film „Ljubav bez žaljenja“. Snimljen je tijekom preda- Tema: Iščekujem novo nebo i vanja dvoje zaručnika, Jasona i Crystaline, o spolnosti i čistoći u jednoj američkoj sred- novu zemlju njoj školi. Njihova iskrenost i otvorenost nikoga nije ostavila ravnodušnim. Na zanim- Predavač: vlč. Dragan Muharem ljiv i pristupačan način govorili su o ljepoti i vrijednosti čistoće. ... Nemoj propustiti! Iz njihovih primjera vidljiva su dva različita iskustva. Jason je uspio u onom u čemu mnogi padaju – nevin ući u brak. Potvrdio je da je za to potrebna žrtva i Božja Misa mladih pomoć i neprestano slušanje savjesti koja mu je u trenutcima napasti progovarala: „Ne, 4. 03. 2011. u crkvi Isusova to je dar za tvoju suprugu i buduću majku tvoje djece!“. Crystalinina priča je drukčija. Uskrsnuća s početkom u 20 sati Ona je s prvim mladićem spavala s 15 godina i tada je započeo začarani krug iz kog ... Dođi, Krist te čeka! nije mogla izaći, a osjećala je da takav život ne vodi ispunjenju i sreći, pa ni većoj lju- bavi, već samo razočaranju i osjećaju srama. Iako je dugo sama pokušavala promijeniti Omladinska emisija na način života, nije uspijevala, sve dok se nije obratila Bogu u iskrenoj ispovijedi. Sama Radio Mariji je priznala da se divi svim nevinim osobama i da bi se rado voljela mijenjati s njima. na 90,7 MhZ FM, Ohrabrila ih je da se ne obaziru na ismijavanja njihovih vršnjaka, jer je sigurna da će www.radiomarija-srbije.rs i im svi oni zavidjeti kada čisti budu rekli „Da“ na svom vjenčanju. U isto vrijeme ona www.mariaradio.rs svjedoči Božju milost i snagu iscjeljenja svih rana zadobivenih bludnim grijesima. nedjeljom u 15 sati U predavanju je dotaknuta tema odijevanja i poštovanja svoga tijela. Svojim iz- ... Slušaj i uključi se! gledom šaljemo poruku koja govori više od riječi. Samo ako poštujemo svoje tijelo, možemo tražiti i od drugih da to čine. Kao još jedno od velikih iskušenja navedena je Kateheza za mlade pornografija. Mnogi u njoj ne vide ništa loše, jer nikome ne štete, ali najviše štete sami na valovima radio Marije, sebi, jer te slike ne mogu izbaciti iz misli i u svojoj će vezi ili braku cijeniti samo tijelo, srijedom u 22 sata! ... Pouči se! a ne osobu. Na kraju je istaknuto kako svladavanje prije braka „čuva ljubav“ i pridonosi sta- Vjeronauk mladih u Subotici test ljubavi bilnom braku i istodobno predstavlja svojevrsni , jer dolazi do izražaja ono - u crkvi sv. Roka, što dvije osobe drži zajedno. nedjeljom u 19 sati, Zanimljivo je spomenuti kako je snimka ovoga predavanja na Facebooku ozna- slušamo i razgovaramo o litur- čena kao neprikladni sadržaj, na što nije potreban poseban komentar. giji nakon čega slijedi druženje. Više o ovoj temi možete saznati na stranici www.pureloveclub.com na kojoj pre- ... Dođi, ohrabri se! davači, sada već bračni par Jason i Crystalina, odgovaraju na pitanja koja postavljaju - u župi sv. Terezije Avilske, mladi. Harambašićeva 7 Kristina Ivković srijedom u 20 sati

Stigavši do cilja, monah je počeo graditi „ćeliju“ koja je trebala služiti kao kapelica i ujedno njegovo boravište. Marija Iz putopisa – Mariazell je u ćeliji dala ime tom mjestu.

U ranojutarnjim satima zaputili smo se prema najvećem Svetište je utemeljeno davne 1157. Iako su još malobrojni austrijskom svetištu – Mariazell. Krajolik oko Mariazella sva- ostaci srednjovjekovne gotičke crkve, dovoljni su da zami- kako me nije ostavio ravnodušnim. U dolinama se mogu vi- slimo kakvo je veličanstveno zdanje morala biti ova crkva u djeti zeleni pašnjaci, tamne sive 14. stoljeću. Iz toga vremena os- dolomitne stijene uzdižu se lijevo i tao je zvonik, duhovito uklopljen desno nad dolinama i nižim šumo- u novo barokno pročelje. Podno vitim obroncima. Tri tornja, koja zvonika tu je veličanstveni go- sam zapazila kako smo se pribli- tički portal, a usred prostora žavali svetištu, te velebne bazilike crkve je gotički baldahinski su se uklopili u prirodni ambijent oltar, kojeg je podigao hrvatsko- pašnjaka, stijena i snježnih vrhova. ugarski kralj Ludovik Anžuvi- Vrijeme provedeno u Maria- nac. Kad gledam ovu crkvu, gra- zellu bilo je više nego dovoljno da đevinsku izvedbu i bogatstvo de- bih uvidjela kako marijanska po- talja, jednostavnost nije riječ božnost postoji i dalje raste. Osje- kojom bih je opisala. U unutraš- ćaj prisutnosti Majke Božje nikako njosti dominira bijela boja, pa nije nedostajao. Posebnost ovoga ostavlja dojam kao da je netko mjesta je njegov nastanak. Naime legenda kaže da je monah čipkom ukrasio stropove bazilike. Magnus krenuo po naređenju opata Otkera u okolicu Maria- Nakon obilaska crkve koja me ostavila bez daha, proše- zella. Monah je trebao postati dušobrižnikom ljudima koji su tala sam među štandovima ovog živahnog hodočasničkog tu boravili. Na put je uzeo sa sobom Marijin kip načinjen od mjesta, čija se vjersko-turistička ponuda ne gasi tijekom či- lipovog drveta. Nadomak cilja, 21. prosinca, veliki kamen mu tave godine. je zapriječio put. Magnus je zavapio Majci Božjoj za pomoć i Anita Pelhe stijena se rascijepila i omogućila mu prolaz. Zvonik 2/2011 zkvh.org.rs41 Mladi

Vou!!! Što misliš, je li danas lako zadiviti ljude? Što je to što cama ukraden ti je dah, pogled prilijepljen za nečije lice i ni ljudi gorljivo traže i čemu se mogu stopostotno prepustiti? makac: srce se predalo! Čemu? Najvjerojatnije mašti. Kako Evo jednog prijedloga: mi tražimo ljubav (možda malo više lako on postaje pametan i kulturan, susretljiv i brižljiv, ona da budemo voljeni, nego da sami volimo) i najlakše i najunos- nježna, vrijedna, požrtvovana – najidealniji i najbolja. Suživ- nije je upustiti se u živopisni svijet mašte u kojem sami po- ljen s takvom slikom o nekomu, a nakon stvarnog susreta s stavljamo lego kockice u najbolje kombinacije koje realnost pravim licem i naličjem te osobe otvara se izvor razočaranja i nikada ne zna tako savršeno namjestiti. Tako je lako i zanim- boli jer to nije onaj kojeg sam ja zamišljala, jer ona nije onakva ljivo unaprijed uvježbavati govore i odgovore, pokrete i reak- kakvom sam je ja stvorio u svojoj glavi. Idealizacija i prekra- cije koji se mogu i po nekoliko puta brisati i vraćati na poče- janje ljudi po vlastitim mjerilima predstavljaju bijeg od stvar- tak sve dok u potpunosti ne zadovolje sve naše zamisli. Tako nosti i varanje sebe i drugih. Ponekad se stvarni susreti idea- je lako stavljati drugim ljudima točno iskrojene riječi u usta liziranih i ne dogode do u starost. I onda se „idealna bajka“ koje naše uho nestrpljivo želi čuti. Zar to nije zbog toga što že- proživi samostalno, a nakon nje ostaje cijeli život gušenja u limo biti voljeni, lijepo se prikazati drugima i biti po mjeri dimu od kojeg se nikoga ne raspoznaje. njima i svijetu? Mašta je definitivno prostor u kojem se ta naša A kako se mogu nekim oduševiti, kako mogu nekoga za- želja može u potpunosti ostvariti, ali ne i živjeti. diviti ako ne postoji srce otvoreno za dobro i lijepo? To nije Vou! Kakav dečko, kakva cura! Samom pojavom, lijepim stav kontrole i dominacije, nego stav iskrenoga prihvaćanja i manirima i pokretima, talentima, finim izgledom, fensy krpi- razumijevanja; to je srce otvoreno za ljubav.

Dragi prijatelju! Konačno sam smogao snage napisati ti par redaka... sebe. Ovaj svijet je pun zamki, nepredvidivih igara na koje Prošlo je mnogo vremena otkad se nismo vidjeli i čuli, ali nisam navikao, da imam samo malo više ljubavi za sebe imao znam da se tebi uvijek mogu obratiti za pomoć i savjet. Ovo bih i više razumijevanja za sve oko sebe... Jer kako vrijeme o čemu ću ti pisati je nešto što mi već neko vrijeme ne da prolazi, sve više uviđam da me to moje nezadovoljstvo toliko mira. Pokušavam se svim snagama oduprijeti tim mislima, zaokupilo da sam postao egocentričan u negativnom smislu ali jednostavno je to jače od mene. i vidim samo sebe i svoje nedostatke. Vidim da to prihvaća- Vrijeme u kojemu živimo toliko je nezahvalno pa često nje sebe, svojih mana i vrlina ide u pogrešnom smjeru. poželim da se nisam ni rodio, ili bolje da sam se rodio u neko Moram objektivno definirati sebe kao osobu, prihvatiti sve drugo vrijeme, i to samo zato što nemam dovoljno ljubavi. pozitivno i negativno da bih našao mir. Tek onda ću moći Nemam ljubavi za sebe, a kamoli za drugoga. Zlo mi je od očekivati da će mene netko prihvatiti onakvim kakav jesam. maski koje samo slažem na sebe poput slojeva žbuke da bi Ako se dobro sjećam, jednom prilikom si mi rekao da će se zakrpile rupe na cestama... Jer to je ono što ja upravo onaj tko uspravno hoda podnoseći sebe cijela, moći rasti još činim; da bih ugodio ljudima oko sebe, gubim svoje ja. Sve više. Bit će veći dajući se i gledajući naprijed. Te riječi mi manje prepoznajem sebe u razgovorima s drugima, u svo- često dođu u pamet i nekako me povrate od mojih crnih jim djelima, pa čak i mislima. Da, više ni za svoje misli nisam misli. Pitam se kako tebi uspijeva? Ne sumnjam da mi nećeš siguran jesu li moje, one su postale projekcija onoga što pomoći, zato sam se baš tebi obratio. Ti nekako znaš najbo- drugi misle. lje izvući iz čovjeka. U tom stvaranju nekog novog ja, samo sam nezado- Željno iščekujem tvoje pismo voljniji sobom. Zacrtavam sebi neostvarive ciljeve pa stoga nije čudno što sam potpuno izgubio povjerenje u samoga Pozdrav, S.

42 2/2011 Zvonik Mladi

„Leptirići“ u trbuhu važnim zadatkom koji morate obaviti. Dar možete dati i nekom strancu na ulici. A ljubav? U današnje vrijeme, kada je dovedeno u pitanje skla- Ljubav je sakrament – LJUBAV JE ŽRTVA! Ljubav je panje braka, bilo pred Crkvom ili zakonom, rekla bih da se odluka za drugoga, odluka o darivanju sebe, o vjernosti do češće bježi od njega nego što se on planira. Čak i ona „ro- groba, o darivanju života. Kada smo spremni ostaviti sve i mantična“ vjenčanja polako ali sigurno sele se u povijest i odlučiti se u potpunosti prihvatiti drugu osobu takvu kakva romantičnu literaturu. Najjednostavnije rečeno, brak je po- jest i darovati sebe drugoj osobi takve kakvi jesmo – TO JE stao SAMO pravno priznata zajednica muškarca i žene. Pa LJUBAV! Mnogi mladi miješaju zaljubljenost i ljubav i onda čak ni to. Sve je više mladih ljudi koji se odlučuju na zajed- ulaze nespremni u brak. Zaljubljenost nije dovoljna za stu- nički život, ali bez stupanja u brak, tj. odlučuju se za izvan- panje u brak. Da bismo načinili tako važan korak kao što je bračni život. sklapanje braka, potrebno je posvijestiti si da je ljubav Crkveno gledano, brak se ubraja u jedan od sedam sve- odluka. tih sakramenata. To znači da je i Bog uključen u brak. Taj Čovjek ne mora biti vjernik da bi nekoga volio, vjen- sakrament je Božje obećanje supružnicima (ukoliko mu to čao se s njime i rađao djecu. Ljubav, ženidba i udaja, spol- dopuste) da će ih pratiti u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti. nost i djeca – sve su to normalne stvari u životu čovjeka. Ali Bog tim svojim obećanjem pokazuje koliko nas voli i koliko ako u sve to ne uključimo i Boga, tada nećemo imati snage je povezan s nama ljudima u ljubavi. A što je to LJUBAV? Je koja pokreće naše ljudske moći, koja nas oplemenjuje i uz- li ljubav kad si zaljubljen, kada osjećaš napetost i nervozu diže na razinu čovjeka. Tek kada Njemu dopustimo da uzme čim ugledaš voljenu osobu? Ili kad osjećaš „leptiriće“ u tr- „uzde“ u svoje ruke, kada Mu dopustimo da nas poveže u buhu“ čim ti se dečko/djevojka približi? Je li ljubav kada da- ljubavi koju jedno drugome darujemo, tek tada ćemo biti si- rujemo dečku/djevojci dar za Valentinovo? Odgovor na ova gurni i u sebe i u osobu za koju se odlučujemo. Tada ćemo i mnoga druga pitanja je NE! Napetost, nervozu i „leptiriće“ znati što je ljubav. u trbuhu možete osjetiti i kada ste pred ispitom ili nekim

Eros – tjelesna ljubav Filia – ljubav prema prijatelju Caritas – razumijevanje, milosrđe, solidarnost ♥ ♥ ♥ Agape – ljubav prema Bogu Amos – Bog u tebi Koje sve metode uzimamo u obzir kada treba ocijeniti Razvijajmo se, nemojmo ostati na najnižem stupnju. Osje- jesmo li voljeni? Uzimate li cvijet i čupkajući mu latice, kako bi timo pravu ljubav, ljubav prema Bogu. Tada sigurno nećemo metodom voli me-ne voli, utvrdili što je istina? Iskušavate li biti povrijeđeni već uvijek nagrađeni. Dopustimo da Bog uđe u ljude kako bi utvrdili njihove osjećaje? Zašto se jednostavno ne naša srca i da iz njega nikad ne izađe. Ako si ikad zaželio pro- možemo prepustiti Božjoj providnosti i pustiti da nas On vodi mijeniti svijet, Amos je najbolje oružje koje je nezaustavljivo. svojom ljubavlju? Zašto moramo biti tako maleni i nerazumni, Nije moguće ljubiti Boga ako ne ljubimo ljude. Nije moguće tako apsurdni da nemamo vjere u svoju vjeru već mislimo da je svađati se u kući i ljubiti Ga. Tu nema ljubavi jer u svađi nema cvjetić pametniji od Boga i da će on riješiti sve naše dvojbe. Boga. Opraštaj u ljubavi. On se nikad ne svađa već djelima lju- Boga možemo pronaći u svakom kutku svoga života. Mnogi iz- bavi pokazuje kako se trebamo ponašati. Ne možeš druge na- govaraju frazu „ljubav, kome to treba“. Govoreći tako, ti sam iz- tjerati da te vole, možeš samo voljeti. Ako želiš nešto dokazati, govaraš kako tebi Bog ne treba, jer Bog je ljubav, a ljubav treba dokaži to ljubavlju koju nitko ne može zaustaviti. Bog nam je svima. Bog svojom ljubavlju čini da si potpun kao osoba. Bez dao srce da volimo. Koristimo taj dar. Uzmi sve što ti Bog pruža ljubavi bi bio samo jedan robot. Ljubav oplemenjuje, nadogra- jer su to najdragocjeniji darovi ljubavi prema nama koji neiz- đuje, ona te neizmjerno obogaćuje. Bog, kao i ljubav koju mjerno vrijede. pruža, ne poznaje granice. Svi znamo da ima više vrsta ljubavi: Isuse blaga i ponizna Srca – učini srca naša po Srcu svojemu. Zvonik 2/2011 zkvh.org.rs43 Obitelj Uređuje: obitelj Huska Samo 15? Koliki je svjetski rekord? ☺ Dragi čitatelji! Ponekad doživimo svim dovoljno razloga i za tugu i da nas „čudno gledaju“ zbog toga što čak depresiju... Ipak, ima jedan smo nasmijani, zbog toga što ne želimo „proturazlog“, o kojem predivno bez potrebe kritizirati jedni druge (sva- piše sveti Pavao: „Tko će optužiti đe, osobito one „konstruktivne“, ne izabranike Božje? Bog oprav- ubrajamo u tu kategoriju). Mnogi osu- dava! Tko će osuditi? Krist Isus đuju našu vjeru da će Bog sve ipak okre- umrije, štoviše i uskrsnu, on je i nuti na dobro, nazivajući naše najdublje zdesna Bogu – on se baš zauzima kršćansko uvjerenje „ludim optimi- za nas! Tko će nas rastaviti od ljubavi ste kršćane“) nazivaju „bensedini današ- zmom“, od kojeg će nas otrijezniti real- Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progon- njeg svijeta“, jer djelujemo kao lijek za nost – neka samo pogledamo jedne obi- stvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? smirenje, protiv napetosti i svake strep- čne vijesti! Često se to i ispuni – ili se (...) U svemu tome nadmoćno pobjeđu- nje. I kad bi sve teškoće koje sv. Pavao „uvjerimo“ da su štrajkovi dokaz da su jemo u onome koji nas uzljubi. Uvjeren navodi iskusili, i onda na svojoj strani vremena teška, ratovi i krvavi zločini i sam doista: ni smrt ni život, ni anđeli ni imamo – Krista Isusa Gospodina našeg, nasilja nad najnevinijima dokaz kraja vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni koji sve pobjeđuje! Zar to nije razlog za svijeta, a snažne vremenske nepogode sile, ni dubina ni visina, ni ikoji drugi radost, neizmjernu radost, pa čak i bez- dokaz da ni „priroda“ nije na našoj stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi brižni smijeh u teškim vremenima? Pro- strani, ili nam se u životu dogodi nešto Božje u Kristu Isusu Gospodinu na- sječna se osoba nasmije 15-tak puta na strašno, opaka bolest ili teška nevolja šem.“ (Pjesan ljubavi Božjoj, Rim 8,33- dan, pročitala sam u jednom dječjem dostojna Joba, pa posumnjamo i padne- 39). Ma što se dogodilo već sutra, mi se listu. Vježbajmo osmijehe i – izdignimo mo u očaj, strah, tjeskobu... Možemo mi moramo uzdati i naviještati ljubav Božju. se iznad prosjeka! (lvh) ostati „down“ (dolje) – imali bismo sa- Mnogi smo već iskusili da nas („lucka-

bračna svađa do zajedničkog rješenja, ali i moliti oproštenje i oprostiti za sve „nedozvoljene metode“ i uvrede za kojima smo posegnuli I svađanje se – uči! u žaru bitke i nedostatku racionalnih argumenata. Greške koje u svađi činimo su kad previše vodimo računa o sitni- Svađu možemo shvaćati na dva različita načina. Kada je cama, ne uvažavamo drugoga i ne pokušavamo se staviti u svađa tek komunikacija s mnogo očitih negativnih emocija, njegovu poziciju. Ne razumijevajući ni sebe, ni drugoga, ne otvoreno iskazivanje srdžbe i trošenje energije onih koji se znamo što nam je cilj, pa ne možemo imati ni prijedlog rješe- svađaju, koja često uključuje teške riječi i povrjeđuje onog nja. U svađi treba znati bit svađe – što je uzrok svađi, a način drugoga, a ima neposredni povod i dublji uzrok, ona je i – gri- svađanja je forma koja obično više ili manje smeta. U svađi se jeh. Kada je svađa, iako stojimo nasuprot jedno drugom jer ne mogu u potpunosti isključiti osobni napadi i subjektivnost, imamo različite točke gledišta na istu stvar (npr. djeca, novac ali zato treba uključiti i – spremnost na opraštanje, kako svađe i sl.), težnja da se bude zajedno, pokazivanje da mi je stalo do ne bi dovele do prekida odnosa. tebe i tvojih stajališta. ona dugoročno po- Ako smo umorni, teško možemo pravlja kvalitetu veze i onda je nazivamo biti spremni na konstruktivnu i krea- – dobrom svađom. tivnu svađu, jer tada dajemo onaj isti Svađa je posebna vrst komunika- stari odgovor koji smo dali prošli put i cije. Ona je vapaj zbog pomanjkanja blis- koji je i tada izazvao ili produbio svađu. kosti, poziv na razumijevanje, na sluša- Ako možemo izostati s posla jer nam je nje, na kvalitetniji odnos. U svađi oboje loše, možemo i odgoditi svađu za koju moraju biti spremni promijeniti svoje sta- osjećamo kako je nećemo voditi dobro. jalište, te ne smije biti pobjednika niti gu- Mnogi ljudi se svađaju samo onda kad bitnika, poniženog niti uzdignutog. Oni nisu dobro, a kad im se sve čini lijepo, ne koji se ne svađaju, ne daju jedni drugima žele trošiti vrijeme na svađu. Ako odga- prilike da vide što u toj vezi onome dru- đamo svađu, možemo reći, npr: „Ljubavi, gome smeta. Svađama uspostavljamo evo puse za laku noć, a sutra ćemo to jasnije granice i unaprjeđujemo odnos. raspraviti“ – ako odgađamo svađu mo- Mnogi ljudi žive u mirnom, ali gotovo ramo sklopiti „privremeno primirje“, a ravnodušnom, mlakom toleriranju u ne zaspati ljutiti. kojem nema ni svađa ni divnih pomire- Postoji mišljenje da se žene dijelom nja. Ponekad samo jedan dio para želi oslobađaju od stresa svađajući se, a muš- svađu, a drugi ju izbjegava jer se ne zna karci izbjegavaju svađe kako ne bi sebi braniti ili nositi s negativnim emocijama. dodali još više stresa. Ipak, nakon dobre Neki su miroljubivi, pa trpe i šute i kad se jednom posvađaju svađe još se bolje razumijemo. Znamo što nama i onom dru- ružno i teško, svi su iznenađeni – takva zakašnjela žestoka gome malo, a što puno smeta. Ako ponavljamo stare svađe reakcija zna biti fatalna za vezu. koje nikad ne riješimo, nešto radimo krivo pa se može potra- Stručnjaci ističu kako treba znati pravila dobre svađe. žiti i savjet stručnjaka. Možda ne vidimo nešto što će struč- Treba znati prekinuti svađu (odgoditi je zato što je noć ili zato njak zamijetiti i pomoći nam da i mi to uvidimo. Dok smo u što moramo napraviti nešto hitno), nastaviti je i sve svađe svađama ipak u dvoje, proučimo skupa ova pravila „umijeća treba znati završiti. Nakon završetka treba pregovarati, doći svađanja“ i pokušajmo ih primijeniti:

44 2/2011 Zvonik Obitelj / Za život

„Umijeće svađanja“ Ostanimo skupa dok ne završimo razgovor – ponekad je Biti u pravu nije važnije od našeg odnosa – mi kao par to teško, posebno kad se osjećamo ugroženi ili na rubu plača smo važniji od bilo kojeg pitanja ili situacije, posebno za vrije- zbog frustracije ili ranjivosti. Svog bračnog druga prihvatimo me velike napetosti u kojoj najradije branimo svoje stajalište, onakvim/onakvom, kakav/kakva je, a ako je vrijeme ograni- a zaboravljamo partnera. Zamislimo da je problem „na stolu“ čeno, obvežimo se da ćemo nastaviti razgovor. između nas i rješavajmo ga skupa, umjesto da se sukoblja- Bez primjedbi „ti uvijek“ ili „ti nikada“ – one jednostavno vamo jedno s drugim. nisu istinite i sigurno neće pomoći. Bez analiziranja kako smo Iako možda djeluje teško, budimo blizu jedno drugome: dospjeli u tu situaciju radi „raspoređivanja krivnje“ – treba o si- mala gesta nježnosti može pokazati moju brigu i podsjetiti da tuaciji porazgovarati i krenuti naprijed, a ne gledati unatrag. nema stvari koja se ne bi mogla riješiti u ljubavi. Bez izgovaranja ružnih imena – to je bolno i znak slabo- Ne uvlačiti druge osobe (bez primjedbi „Ti si kao i tvoja sti. Bez sarkazma i kritizerstva (nema konstruktivnog kriti- mama“ i sl. ili čak „zvanja u pomoć“ prijatelja ili rodbine koje zerstva!) – ako partnera ponizimo na taj način, on gubi vjeru želimo iskoristiti da nam da veću moć kad je „na našoj strani“, u sebe i u to da jedno drugom (još!) možemo pripadati. a time umanjujemo svojeg bračnog druga ili otežavamo situa- Svađu izbjegnimo kad su jedna ili obje strane izgubile ciju – odgovornost je na nama, važni su naši osjećaji i po- kontrolu i kad namjeravamo jedno drugo raniti – povrijediti. trebe). lvh

male mudrosti Molitva za unuke O sreći se odlučuje Molitva je najbolja zaštita koju vaša djeca ili unučad mogu dobiti. unaprijed Recite im da se molite za njih taj dan, i pitajte njih za što bi oni željeli Jedan čovjek, star 92 godine, mali, da se vi molite u njihovim životima. dobrodržeći i ponosan, koji je svakog Pripremi me, o Bože, kao rodite- jutra u osam sati bio kompletno obučen, lja, djeda ili baku: s modernom frizurom i savršeno obri- – da pažljivo promatram djecu i jan, iako je skoro sasvim slijep, danas da budem osjetljiv za njihove po- se doselio u starački dom. Njegova se- trebe; damdesetogodišnja žena nedavno je – daj mi da imam uvid u njihov život; umrla i time selidbu u dom učinila neop- – daj mi da ja budem siguran u Tvoju ljubav i da se oslanjam na Tebe, hodnom. Poslije mnogo sati strpljivog jer ja Te trebam jednako kao i djeca; čekanja u holu doma, ugodno se nasmi- – pomozi mi da dam pažnju djeci i da budem spreman dati im usmjere- ješio kada su mu rekli da mu je soba nje u odlukama koje donose; spremna. – pomozi mi da im mogu pružiti moralne temelje za njihov život; Dok je upravljao svojom hodalicom – pomozi mi da im pružim okružje u kojem će biti emocionalno zdravi kroz pažnju koju ću im pokazivati; k liftu, opisao sam mu njegovu malu – pomozi mi da se pobrinem za njihove potrebe i da ih pripremim za svi- sobu, uključujući i rolete koje su bile na jet s kojim će se suočiti kad odrastu; prozoru. – pomozi mi da im mogu reći o svome odnosu s Tobom, Oče; – Sviđa mi se – rekao je s entuzi- – i danas, podsjeti me da si uzmem vremena da pogledam svijet iz nji- jazmom osmogodišnjaka kome su upra- hove perspektive; vo pokazali novo štene. – podsjeti me da se više igram s njima; – Gospodine Johns, još uvijek ni- – pomozi mi da im ja mogu biti uzor pobožnosti. Amen. ste vidjeli sobu, pričekajte još malo. – To nema nikakve veze s ovim – odgovorio je. za život: Pet jednostavnih pravila za sreću – Sreća je nešto o čemu odluču- jete unaprijed. Hoće li mi se sviđati soba, ne zavisi od toga kako je raspo- 1. Oslobodite svoje srce od mržnje 2. Oslobodite svoj um od briga 3. Živite ređen namještaj već kako ja rasporedim jednostavno 4. Pružajte više 5. Očekujte manje. svoje misli... Već sam odlučio da mi se sviđa. To je odluka koju donosim sva- protiv života: „Ćaskanje prije operacije“ koga jutra kad se probudim. Ja imam izbor: mogu provesti dan u krevetu bro- jeći teškoće koje imam s dijelovima tije- Dok je pacijentica čekala da počne njen visokorizični porod carskim rezom la koji više ne rade, ili mogu ustati iz kre- po šesti put, jedna neonatološka sestra ovako ju je „pripremala“: veta sretan zbog onih koji još uvijek rade. – Ne znam je li tvoja odluka da rodiš baš hrabrost ili ludost... Sjećam se jedne Svaki dan je dar, i dok su mi oči žene mlade – tako kao ti – koja je isto odlučila roditi, iako joj je doktor kazao da ima otvorene, mislit ću na novi dan i na sve 10% šansi da preživi porod. Ona je bila uporna, željela je dijete i ... (dramska pauza) sretne uspomene koje sam odložio baš ... iskrvarila je na stolu. Rodila je sina i tako mlada umrla. I što ima od toga? Muž za ovo doba svog života. se naravno opet oženio i sina dao u dom. Sin sad ima tridesetak godina, bez obite- Starost je kao bankovni račun. S lji je... Da meni doktor kaže da postoji rizik da umrem na porodu, ja bih sigurno njega podižete ono sto ste uložili. Moj abortirala... savjet vam je da uložite mnogo sreće u Onda su – pošto se sestra tako raspričala i nije na vrijeme pripremila pacijen- banku sjećanja! ticu – svi potrčali da odvezu ženu u operacijsku salu na poziv doktora, ne slušajući Hvala vam za vaš dio u banci sje- ženin odgovor o tome ima li sin iz priče išta od majčine žrtve. ćanja. Ja još uvijek ulažem!!! Ipak, on je živ, zar ne? Zvonik 2/2011 zkvh.org.rs45 Povijesni kutak Sombor zahvalan franjevcima

Piše: Stjepan Beretić

U zahvalnom pismu, koje je som- Pavlini u Somboru toj misi na hrvatskom i njemačkom je- borski gradski magistrat uputio fra- ziku, da se od sutrašnjega dana i u bu- njevcima stoji među ostalim i ovo. Blagdan crkvenog naučitelja sve- duće za primanje sakramenata trebaju Nisu franjevci napuštali grada ni za vri- toga Jeronima, 30. rujna 1781., uzveličala obraćati novom pastiru, odnosno žup- jeme Rákoczijeve bune (1703.-1711.). su tri profesora iz Reda svetoga Pavla niku. Toga je dana novom župniku pre- Ostali su sa Somborcima i 1738. i 1739. prvog pustinjaka iz Požeškog kolegija. dano ono najnužnije za slavljenje svetih godine kad je strašna epidemija pogo- Oni su bili gosti somborskih franjevaca. otajstava: kalež, bijela i crna misnica, dila Srijem i Bačku. Nisu napuštali ovo Nakon svečane svete mise domaćini su alba, amikt, pojas i ostalo. U župnu Božje kraljevstvo ni po cijenu svoga ži- ih zadržali na ručku u samostanskoj kuću su preneseni i barjaci Bratovštine vota. Mnoge su duše pripravili za nebo. blagovaonici. kršćanskog nauka. U Somboru je na- Od 1749. godine, kad su počele pri- ime djelovala hrvatska i njemačka bra- prave za proglašenje Sombora slobod- Svetkovina svetoga Franje tovština. Navečer toga dana je župniku nim kraljevskim gradom do posljednjeg predana i krstionica. Kateheta i hrvat- dana svoga župnikovanja, takvom gor- Još i danas Somborci više slave ski nedjeljni propovjednik fra Bono ljivošću su dijelili sakramente i pasto- blagdan svetoga Franje nego župno Mihaljević je novoimenovanom žup- ralno djelovali među Kristovim vjerni- proštenje. Evo kako je slavljeno prošte- niku istoga dana predao i album to jest cima da su oni najzaslužniji za učvrše- nje u posljednjoj godini franjevačkog knjigu bratovštine. nje rimokatoličke vjere u narodu. Tako upravljanja župom. Svečanu svetu misu je služio kalački kanonik i apatinski žup- se somborski magistrat biranim rije- Franjevci 250 godina čima odužio franjevcima pismom napi- nik Simun Soldan. Propovijedao je sanim 9. studenog 1781. godine. đakon, Somborac Nikola Tomašić, pi- u Somboru tomac kalačke bogoslovije svetoga Prema pisanju fra Bone Mihalje- Somborska mumija Karla Boromejskog. Tomašić je propo- vijedao te godine i na proštenje, na ne- vića, franjevci su u Somboru djelovali Po kraljevskom naređenju, 30. si- djelju Presvetog Trojstva. Tako je obra- od 1531. godine. U ljetopisu doslovno ječnja 1782. godine preuređena je kri- dovao svoju rodbinu, a najviše svoje ro- piše da je somborska župa koju su 250 pta pod župnom crkvom. Tada su ditelje. Njemački je propovijedao gako- godina vodili oci Reda Manje braće sve- toga serafskoga oca Franje provincije ekshumirana tijela svih sahranjenih u vački kapelan, fra Hijacint Petner, Bosne Srebrene Svetoga Križa, kasnije kripti crkve, te su sahranjena i zazidana dok je mađarski propovijedao fra Joá- prozvane Svetoga Ivana Kapistrana, fra- u zajedničku grobnicu na sjevernoj kim Gazsy. strani crkve prema vrtu. Tada je otkri- njevcima oduzeta 1. studenog 1781. go- dine. Tada je kapelica u groblju progla- veno neraspadnuto tijelo časnog oca Svjetovni svećenici – župnici Mirka od Pečuha. Fra Mirko je bio šena župnom crkvom. Tamo je gene- profesor teologije i bivši kustos Provin- u Somboru ralni vikar, prečasni gospodin Antun Gašljević odslužio svečanu pontifikalnu cije svetoga Ivana Kapistrana. Upamćen Generalni vikar Antun Gašljević svetu misu, kojoj su pribivali svećenici je kao vrlo pobožan i nadasve strpljiv je 29. listopada 1781. godine, u nazoč- iz franjevačkog samostana. Za vrijeme muž. Iako je od njegove smrti i spovoda nosti budućeg somborskog župnika te svete mise generalni vikar je uveo u prošlo devet godina, njegovo tijelo je Stjepana Jagodića, u gvardijanovoj župničku službu Stjepana Jagodića kao ostalo ne samo neraspadnuto već i sobi službeno predstavio novoga žup- prvog župnika iz redova svjetovnih sve- meko, kao u čovjeka koji spava. Tko je nika, Stjepana Jagodića. U sobi su bili ćenika. tog pobožnog čovjeka poznavao za ži- nazočni: senator i novoimenovani sin- vota, mogao bi zacijelo o njemu reći da dik (staratelj) somborske župne crkve je za svoga života umro svijetu, da bi Josip Marković, zamjenik suca Bačke Prvi kapelan je bio franjevac živio s Kristom. Fra Mirko je bio i veliki županije Nikola Piuković, i nekoliko Pred spomenutim generalnim vi- štovatelj Blažene Djevice Marije. Svaki franjevaca somborskog samostana. Ge- karom i prepoštom od Saága jankovački je dan molio Mali marijanski oficij (dio neralni vikar je okupljenima objavio (Jánoshalma, sjeverno od Subotice u Časoslova) i njezinu krunicu. Jednim odluku nadbiskupa Adama, baruna Pa- Mađarskoj) župnik i dekan György Ta- čudom Blažena mu Gospa objavila da tičaća od Zajezde, da franjevcima istije- másy je 4. studenoga 1781. godine, u neće do kraja ostati na službi provinci- kom mjeseca listopada prestaje župna okviru velike svečanosti uveo u župni- jala, već da će s te službe biti uklonjen, jurisdikcija u Somboru, te da se prvog čku službu Stjepana Jagodića. Na sve- a na njegovo mjesto biti postavljen dana mjeseca studenog jurisdikcija ima čanosti je bio gradonačelnik s gradskim drugi. To je fra Mirko rekao svojoj su- predati novoimenovanom župniku. braći u samostanu. On je 1767. na kapi- poglavarstvom i malo naroda. Novom župniku je za hrvatskog kapelana ge- tulu u Našicama bio izabran za provin- Primopredaja župe cijala. I doista, službu je obnašao samo neralni vikar postavio fra Filipa Miha- pet mjeseci. Tada je po kraljevskoj na- Po naređenju generalnoga vikara, ljevića od Vukovara iz somborskog sa- redbi postavljen drugi, a on je ostao de- u nedjelju, 31. listopada se sombor- mostana, koji je do tada obnašao službu finitor. skom narodu ima objaviti na prvoj sve- blagdanskog propovjednika.

46 2/2011
Zvonik Vjernici pitaju Zašto je manje vjernika u crkvi? Odgovara: dr. Andrija Kopilović dublju analizu i temeljiti odgovor. Imam on se nikad ne mijenja. Objava je uvijek dojam da su baš te stvarnosti u suprot- izvor vjere. Tumačenje trpi prilagodbe Poštovani, danas u visoko civilizi- nom omjeru. Poznajemo društva s vrlo i to vrlo temeljite. Ivan XXIII. je upravo ranom svijetu, posjećenost crkve je niskim standardom života, ali s heroj- ažurirao taj aggiornamento. No, to nije sve manja. Ljudi slijede vlastiti moral. skim dimenzijama istine, pravde, pošte- promjena sadržaja nego načina inter- Što je uzrok udaljenosti od Crkve? Što nja, itd. Jednako tako poznajemo dru- pretacije ili navještaja. Sabor je djelo štva visoke civilizacije s vrlo niskim nor- Duha i ne može se provoditi „tehni- im Crkva nije „dala“? mama moralnoga, intelektualnoga, rad- kama“ nego snagom Duha. To je kruci- N. S. , Subotica noga ponašanja. Tko će to odrediti jalno pitanje suvremenog kršćanstva. realnu normu? Ne bih dalje duljio nego To što je Sabor reformirao, nažalost, još Vaše pitanje je slojevito. Teško je samo upozorio da o tomu nije lako go- nije provedeno. Cijela generacija se postaviti granicu ili barem datosti koje voriti, pa ni odgovoriti. Ostanimo kod našla u „međuprostoru“. Jedno je ostalo određuju pojam „visoko civilizirano“ ili tvrdnje da je to činjenica. iza njih, a u novo još nisu stupili. Ta manje civilizirano društvo. Koje su to koordinate koje određuju da se neko društvo ubraja u visoko ili niže. Je li to U visoko civilizirano društvo bi spadale one zajednice standard života utemeljen na ekonom- gdje je ekonomska moć jača, kultura razvijenija i skim dobrima? Teško da bi taj odgovor zadovoljio. Ili je možda visoka kultura standard viši. Međutim, upravo ovdje se otvara jedna ta koordinata? Možda. Kad bismo zbro- neprotumačiva „provalija“. U tim društvima često se jili sve ponude odgovora, ne bismo došli do objektivne granice koje odre- javlja jedno veliko duhovno siromaštvo ili velika zbrka đuju neko društvo visokim ili niže civi- ljestvice vrednota. liziranim. Ipak, imate pravo tako tvrditi jer se ti termini upotrebljavaju. U vi- praznina je ovaj čas za Crkvu najjači iza- soko civilizirano društvo bi spadale one Pođimo dalje. Istina je da su u tzv. zov. A onda baš tom vremenu pridolazi zajednice gdje je ekonomska moć jača, „visokim civilizacijama“ crkve manje era konzumizma, hedonizma i nevjero- kultura razvijenija i standard viši. Me- posjećene. Kad kažem crkve, mislim na jatnoga individualizma. Čovjek se otu- đutim, upravo ovdje se otvara jedna ne- bogoslužja. Bilo je vremena (npr. Nizo- đuje od samoga sebe više nego ikada u protumačiva „provalija“. U tim društvi- zemska) u kojima se u tom procesu do- povijesti. Postaje u mnoštvu teški sa- ma koje sam spomenuo, često se javlja seglo dno mogućega. Znači prazne mac. S druge strane, vrhovnom moral- jedno veliko duhovno siromaštvo ili, crkve. Nestanak duhovnih zvanja. U nom normom proglašava ono što je ako hoćete, velika zbrka ljestvice vred- tom slučaju i tim slučajevima, zna se što ugodno, a vrhovnom ekonomskom nor- nota. Postavlja se pitanje na kom mjestu je bio uzrok: krivo tumačenje Drugog mom ono što je korisno. Nastaje jeziva u toj diobi visoko civilizirano i manje ci- vatikanskog sabora (sjetimo se ras- zbrka vrednota. Stoga se sve relativi- zira, a jer se Bog ne može relativizirati, njega se uklanja. Živi se kao da Boga Prazne crkve. Nestanak duhovnih zvanja. U tom nema. Jasno, u takvoj postavci čo- slučaju i tim slučajevima, zna se što je bio uzrok: vjek je i vrhovna norma moralnim kva- lifikacijama svojih čina. Postaje slogan krivo tumačenje Drugog vatikanskog sabora. „sve što smiješ možeš“. I „sve što mo- žeš smiješ“. Međutim, to nije istina. Niti To što je Sabor reformirao, nažalost još nije provedeno. se mijenja božanska narav, niti se mije- nja ljudska narav. Čovjek bez Boga Cijela generacija se našla u „međuprostoru“. Jedno je ostaje prazan, i nema izgleda da će ga ostalo iza njih, a u novo još nisu stupili. Ta praznina je išta usrećiti i ispuniti nego onaj koji ga ovaj čas za Crkvu najjači izazov. A onda baš tom je takvim stvorio da je bogoobličan. Može postojati opravdana kritika Crkve vremenu pridolazi era konzumizma, hedonizma i da je mnoge pojave kasno zapazila (pa i nevjerojatnoga individualizma. vrijeme saziva samoga Sabora), da puno puta nije reagirala adekvatno na vrijeme. Međutim, Crkva niti može, niti vilizirano društvo, igraju ulogu duhov- prave oko Nizozemskog katekizma). Re- smije čovjeku, ni u prošlosti ni u bu- ne vrijednosti, ili uopće vrijednosti. Što lativizacija božanske istine je uvijek iz- dućnosti, ništa više i ništa manje nego je to što je u visoko civiliziranom dru- daja, a vjera ne poznaje izdaju. Dakle, svjedočiti poruku evanđelja. Njeno je da štvu uistinu vrhovna vrednota, a što je moramo jasno reći da se radilo o pro- bude utjelovljeno evanđelje koje i danas to što je u niže civiliziranom društvu vr- pasti tzv. kršćanskog društva. Kršćan- govori čovjeku svjedočki. Možda je rje- hovna vrednota? Čini mi se da je u stvo je ili nije božanskog porijekla. Ako šenje pitanja upravo u tomu jesmo li do- ovom pitanju srž pitanja koje traži jednu je, onda je uvijek Bog onaj koji je prvi, a voljno karizmatsko – svjedočki. Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs47 U susret događanjima

Obilježavanje 100. DEVETNICA SV. JOSIPU obljetnice rođenja u crkvi sv. Roka Čitajte tisak, posudite knjige u Subotici i porazgovarajte s prijateljima dr. Vinka Perčića 10. 03.-19. 03. u Hrvatskoj čitaonici u 17,30 sati Subotica, ulica Bele Gabrića 21 21. 02. u 19 sati srijeda, petak 10 – 14 sati u prostorijama Galerije utorak, četvrtak 16 – 19 sati „Dr. Vinko Perčić“ u Subotici Dan trudnica Otvorenje izložbenog postava i 13. 03. u 17,30 sati prigodni program u čast 100. godiš- njice rođenja primariusa dr. Vinka Per- Obljetnica smrti čića, ljubitelja umjetnosti i kolekcio- biskupa nara koji je dio svoje ostavštine, među Lajče Budanovića kojima je i objekt u kojemu je smje- Sveta misa zadušnica Zlatiborska 4, 24427 Totovo Selo štena galerija koja nosi njegovo ime, i molitva za duhovna zvanja Tel: (024) 883-040; Email: [email protected] darovao Gradu Subotici. u Subotičkoj biskupiji Program zajednički organiziraju 16. 03. u 17,30 Galerija „Dr. Vinko Perčić“, Grad Su- botica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Cara Dušana 4, 21000 Novi Sad ZARUČNIČKI TEČAJ Tel: (024) 469-474, Email: [email protected] u organizaciji V. ŠKOLA ANIMATORA Zajednice bračnih susreta početak: 11. 03. u 19 sati U SONTI 2010./11. završetak: 13. 03. u 18 sati Pastoralni centar Treće okupljanje „Augustinianum“ u Subotici Slušajte polaznika škole animatora Prijave se primaju do 4. 03. Radio Suboticu Subotičke biskupije tel.: 024/561-269 ili 064/406 42 12 program na hrvatskom jeziku u prostorijama Župnog doma Marina i Mirko Šokčić svaku veèer od 18-21 sat u Sonti na frekvenciji 104,4 Mhz Put Jovana Mikiæa 12, 25.-27. 02. 2011. Tel: 024 55 22 00; Fax: 551-902 Tema: „Ljubav i zdrava spolnost” ZARUČNIČKI TEČAJ Moderator: Katarina Ralbovsky, u Subotici hagioterapeutkinja iz Zagreba početak 21. 03. 2011. u 19,30 sati Prijave se primaju do 22. 02. 2011. Harambašićeva 7 na telefon 063/7540-766 Tečaj za sve one (vlč. Dominik Ralbovsky, župnik) koji se namjeravaju vjenčati i na 063/1598-914 kao i za sve zainteresirane Fotografije u ovom broju: (vjeroučiteljica Kristina) starije od 18 godina Zvonik, Photo Nino

Godišnja pretplata za ZVONIK: Zvonik - izravnom dostavom na župe: 1650 din - poštom: Katolièki list (mjeseènik) 1900 din: tuzemstvo (za više primjeraka Izdaje: Rimokatolièki župni ured Sv. Roka, 24000 SUBOTICA, Beogradski put 52 slijedi popust) Telefon: +381(0)24 554-896; Fax: +381(0)24 551-036; E-mail: [email protected] 50 Eura: Europa Web: www.zvonik.rs 60 Eura: USA, CANADA Uredništvo: Pretplatnici iz tuzemstva uplate mogu slati mr. Mirko Štefković, glavni i odgovorni urednik, Tel: +381(0)24 553 610 poštanskom uplatnicom na ime Mirko Štefković, Trg sv. Terezije 3, 24000 Subotica, s naznakom Željka Zelić, zamjenica glavnog i odgovornog urednika podataka pretplatnika, a oni iz Hrvatske na ime mr. Andrija Anišić, pročelnik Izdavačkog odjela Instituta “Ivan Antunović“ Svjetlana Ivković, Stjepana Ljubića Vojode 12, mr. Ervin Èelikoviæ, tehnièki urednik 10000 Zagreb. Katarina Èelikoviæ, lektorica Deviznu doznaku pretplatnici iz inozem- Vedran Jegić, fotograf stva mogu poslati na biskupijski račun s nazna- Urednièko vijeæe: Stjepan Beretiæ, Ladislav Huska, Vesna Huska, Franjo Ivankoviæ, kom Za Zvonik: dr. Andrija Kopiloviæ, mr. Mato Miloš, Lazar Novakoviæ, Jakob Pfeifer, NLB Banka A.D. Beograd s. Blaženka Rudiæ, Željko Šipek. SWIFT: CONARS22 IBAN: RS35310007080200263537 Tisak: Štamparija "PRINTEX", Segedinski put 86, Subotica, Tel.: 024/554-435 Subotička biskupija, Trg sv. Terezije 3, 24000 ISSN 1451-2149 Subotica, Serbia. Izdavanje Zvonika podupire Ministarstvo vera R. Srbije.

48 2/2011
Zvonik Zahvaljujemo našim darovateljima

Zvonik
2/2011 zkvh.org.rs49 Zahvaljujemo našim darovateljima

50 2/2011
Zvonik J'~)lfl\LINII\A U našoj Poliklinici možete obaviti Dermatovenerolog preglede: . SENTE . s l je d eće specijalističke Otorinolaringolog pregled madeža - dermoskopiju Neurolog 24000 Subotica Jo laJoša 4a dugotrajno uklanjan1e dlaka - ep1lac11u Ginekolog tel: 024/520-698 fotopomlađ i v anje kože Pedijatar liječenje akni i kozmeti č ke tretmane aknozne kože kemijski piling Ortoped uklanJanje bradavica, mekih f1broma Urolog i drugih kožnih promjena t e ku ći m dušikom, eketrokirurški, ugljikodioksidn im laserom Kardiolog EKG ispitivanje sluha Gastroenterolog Ultrazvučni pregled: vrata, štitnjače , dojke, gornjeg i donjeg EEG En dokrinolog abdomena, testisa, kukova kod djece Holter Kolor depler krvnih žila vrata Reumatolog Dopler Dvadesetčetverosatni holter srca i krvnog tla ka Specijalist za Ultrazvuk Alergo test ultra zvuk Laser Liječenje bolnih stanja mekim laserom Liječenje bola intramuskularnom stimulacijom Aku punkturolog Denzitometrija i drugih stanja tradicionalnom kineskom akupunkturom Dj ečji neurolog

Svi pregledi se zakazuju telefonom: 024/ 520 - 698 Dječji nefrolog Zahvaljujemo Vam na ukazanom povjerenju! Psi ho log

zkvh.org.rs