korice 1+4.indd 3 17.4.2007 11:27:38 korice 2+3.indd 2 17.4.2007 11:28:54 Impressum Tjedni komentar HrvatskaRIJEČ

OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće  Stari strahovi IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«, Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica lub Vojvođanskih zastupnika najavio je u utorak da će ponuditi na usvajanje  UPRAVNI ODBOR: Republičkom parlamentu »Deklaraciju o zaustavljanju narastajućeg šovinizma i Lazar Baraković (predsjednik), nasilja nad neistomišljenicima«. Razbijanja prozora i napadi na prostorije nacionalno- Dušica Dulić, Zdenko Đaković, K dr. Marija P. Matarić, Pavle Pejčić, manjinskih stranaka, prijetnje smrću i napadi na novinare i pojedine političare ponovno su pri- Dražen Prćić, Zvonko Sarić, sutni, kao što se to uvijek događa u vrijeme političke nestabilnosti, ocijenili su ovi zastupnici. Stipan Stantić, Zvonko Tadijan  Istoga dana, gostujući u TV emisiji posvećenoj istoj temi, napadima pa i pokušaju ubojstva DIREKTOR: jednog uglednog novinara, ministar kulture u »tehničkoj vladi« Dragan Kojadinović ocijenio Zvonimir Perušić  je kako se ozračje u kojoj živimo od početka 90-tih godina do danas nije mnogo promijenilo. ODGOVORNA UREDNICA: Ratno i poratno ozračje i dalje traje zbog toga što se, kako je naveo, nije raščistilo s razdobljem Jasminka Dulić  ratnih vihora i svim zlom koje nas je okruživalo. POMOĆNIK I ZAMJENIK Ovih dana i mještani Novih Karlovaca, kao što su to nedavno učinili i mještani Novog ODGOVORNE UREDNICE: Slankamena, traže prisutnost policije kako bi se osigurala javna sigurnost. Zvonko Sarić  Vrijeme osjećaja nesigurnosti, čini se, opet se vratilo. Iskustvo nam govori da politička nesta- REDAKCIJA: bilnost i nerješavanje dugotrajnih unutarnjih problema nerijetko može dovesti do povećanja Ivan Andrašić (Podunavlje) Davor Bašić Palković (kultura) incidenata usmjerenih protiv manjina. Imajući to u vidu, država bi upravo sada trebala pokazati Dušica Dulić (politika) da ima snagu osigurati stabilnost i sigurnost u društvu. Na manjinskim je zajednicama da tomu Dražen Prćić (sport i zabava) Zdenko Samaržija (povijest) pridonesu. Nada Sudarević (fotografije) J. D. Željka Vukov (društvo)  TEHNIČKI UREDNIK: Thomas Šujić Jelena Ademi (tehnički prijelom)  ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević Ljubica Vujković Lamić  Attila Szalai LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk  KOREKTOR: Mirko Kopunović  TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78  ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69  E-MAIL: [email protected]  WEB: www.hrvatskarijec.co.yu  TISAK: »Rotografika« doo Subotica List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73. List je oporezovan PDV-om od 8 posto, po Službenom glasniku broj 140 od 1. siječnja 2005.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, 32+659.3(497.113=163.42)

Nakladnička produkcija NIU »Hrvatska riječ« predstavljena na tribini »Književni petak« Jezi~no i knji`evno stvarala{tvo Hrvata u Vojvodini ...... 8,9

Privatizacija medija Kako za{titi medije na manjinskim jezicima ...... 14,15

U Subotici predstavljen roman »Bezdan« Željke Zelić Ukazivanje na kr{}anske vrednote ...... 28

Momčad hokejaša na travi

SADRŽAJ»Trula kobila« stigla u Suboticu ...... 42

3 20. travnja 2007. HrvatskaRIJEČ Aktualno Održana sjednica Predsjedništva i Vijeća DSHV-a Kooptirani novi članovi rukovodećih tijela

Za dopredsjednika DSHV-a s područja Sombora izabran je Mata Matarić, a s područja Subotice Dujo Runje njeno je kako je najznačajnije pitanje zaključaka tijela DSHV-a. »U tim sjednice usvajanje završnog računa je tijelima angažirano ukupno 125 za 2006. godinu i proračuna za 2007. novih i starih članova, a u cilju godinu. moderniziranja stranke i namje- Vijećnici su raspravljali i o re stranke da se osim pitanja iz preporuci Odbora za informira- oblasti manjinske politike i ostva- nje Hrvatskog nacionalnog vijeća rivanja prava na kulturnu autono- da emisiju TV Tjednik ubuduće miju odgovori i zahtjevima koji se producira NIU »Hrvatska riječ«. pojavljuju pred našom strankom DSHV smatra da se ravnatelj NIU glede artikuliranja naših intere- »Hrvatska riječ« u svom obraća- sa u općinama gdje sudjelujemo nju novoizabranom rukovodstvu u Izvršnoj vlasti. Također, želi- HNV-a, kada je otkazao suradnju mo pružiti našim članovima iste Na sjednici su formirana povjerenstva u kojima je angažirano na produkciji ‘TV Tjednika’, tom mogućnosti podnošenja projekata 125 članova u cilju moderniziranja stranke prigodom i opredijelio, a svoj stav na lokalnoj, pokrajinskoj i repub- stranka je iznijela u svom priopće- ličkoj razini, kao što to čine i sve a zajedničkoj sjednici narušavanja ugleda stranke«. U nju za javnost «, kazao je Kuntić druge stranke. Aktiviranjem većeg Predsjedništva i Vijeća međuvremenu su pismene ostavke Zbog istupanja iz članstva broja stručnih ljudi u povjerenstvi- Demokratskog saveza podnijeli Antun Merković i Dragan N stranke dosadašnjeg predsjednika ma želimo logistički pomoći da se Hrvata u Vojvodini, kooptirani su Hupko.. Podružnice Joze Kolara i ostvare zamišljeni projekti a u cilju novi članovi ovih tijela i izabrani KOOPTIRANI NOVI novi dopredsjednici, nakon što su ČLANOVI: »Kako prema Statutu iz stranke istupili ili je isključeno Vijeće između dviju sjednica Poziv nekoliko članova rukovodećih tije- Skupštine može kooptirati do treći- la u stranci. ne članova Vijeća i Predsjedništva, a sjednici je izabran i organizacijski odbor za organiziranje Na sjednici, održanoj u petak a s obzirom da isključeni članovi s Nposjeta rijeci Buni, Međugorju i Sinjskoj alki, od 3. do 6. 13. travnja, prema riječima pred- prošlih sjednica Đorđe Čović i Josip kolovoza, a u povodu 320 godina doseljenja veće skupine sjednika stranke Petra Kuntića Z. Pekanović nisu uložili žalbu bunjevačkih Hrvata u Bačku, te je upućen poziv svim zaintere- »vijećnici su raspravljali o izja- Vijeću, rješenja o prestanku članstva siranima da na vrijeme obave rezervaciju u najbližim MO DSHV vama danim na konferenciji za su postala pravosnažna, te je na ovoj, ili Uredu DSHV-a u Subotici. Za operacionalizaciju ovog progra- novinare skupine nezadovoljnih VI. sjednici Vijeća, za dopredsjedni- ma zaduženi su Ivan Budinčević, Saša Bukvić, Gojko Zeljko, članova DSHV-a, na kojoj je izne- ka s područja Sombora izabran Mata Branislav Borović, Mirko Bašić Palković i Jelena Prćić. seno niz neistina na račun DSHV-a Matarić, a s područja Subotice isključenja dosadašnjeg predsjed- poboljšanja socijalno-ekonomskog s ciljem da se naruši ugled stran- Dujo Runje. U Predsjedništvo su nika Mjesne organizacije Sombor položaja Hrvata kroz različite pro- ke, i na kojoj su pojedini članovi kooptirani Josip Petreš iz Tavankuta Josipa Pekanovića, zakazana je jekte, a u cilju edukacije članova DSHV-a izjavili kako istupaju iz i Pere Horvacki iz Subotice, a u izvanredna izborna skupština MO organizirat će se i tečaj engleskog članstva stranke. Budući da posto- Vijeće Antun Borovec iz Sombora Sombor za 20. travnja s početkom i hrvatskog jezika i informatike« jeći Statut ne poznaje kolektivno i Damjan Raguž s Palića. Ovim su u 19 sati u prostorijama HKUD kazao je Kuntić. istupanje iz članstva putem medija konstituirana nova tijela rukovođe- »Vladimir Nazor«. Kuntić je najavio i ponovno već samo putem pismene izjave, nja u DSHV«, kazao je Kuntić. FORMIRANA POVJEREN- organiziranje Mladeži DSHV-a, za Predsjedništvo je donijelo odlu- U okviru točke dnevnog reda STVA: Među ostalim, na ovoj što su zaduženi Suzana Marjanović ku da se svi sudionici te konfe- vezanog uz pripremu XVI. sjednice su sjednici formirana povjeren- i Ivan Karan. rencije isključe iz stranke zbog Hrvatskog nacionalnog vijeća ocije- stva DSHV-a, temeljem odluke i J. D.

Priopćenje DSHV-a doblja problematične uređivačke koncepcije, dotle je očigledno da se netko predomislio glede »TV Tjednika« i da je to pravi razlog hajke na ekipu koja je željela održati ovu emisiju namijenjenu subotičkom Pod plaštom institucija gledateljstvu, unatoč više no skromnim tehničkim i materijalnim uvje- tima, ali i stalnim podmetanjima tvorcima emisije. povodu posljednjih napada na »TV Tjednik« od strane pojedina- Zato Demokratski savez Hrvata u Vojvodini podržava nastojanje U ca iz hrvatske zajednice, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini da se osim hrvatske emisije na pokrajinskom TV servisu, održi i TV ističe kako je razvidno da se radi o dirigiranom scenariju iza kojega emisija na subotičkoj razini, koja će šire informirati o događanjima stoje snage koje su izgubile prijašnje pozicije u Hrvatskom nacional- u subotičkoj hrvatskoj zajednici i o lokalnim temama od interesa nom vijeću i koje nastoje fabricirati bilo kakav povod radi pokušaja za ovdašnje Hrvate. Svatko je pozvan surađivati u pravljenju »TV promidžbe njihove politike i njezinih preostalih nositelja u tijelima Tjednika«, ali ukoliko je to odbio onda je stvaranje bilo kakve zbrke zajednice, preko osoba upitne stručnosti zaogrnutih u plašt instituci- neutemeljeno, tim prije što se u posljednjem broju »Subotičkih novi- ja, koje se pri tome zlorabe. na« poziva i na anonimne napadaje. Dok »Hrvatska riječ« vraća povjerenje čitatelja nakon dugoga raz- g

4 20. travnja 2007. Aktualno HrvatskaRIJEČ Pismo šest vijećnika Hrvatskog nacionalnog vijeća Borisu Tadiću »Upozorenje sveukupnoj javnosti«

ijećnici Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Srbije. Petar Kuntić je zastupnik DS-a u se, među ostalim u pismu, i zaključuje da »to što Lazo Vojnić Hajduk, Josip Pekanović, Narodnoj skupštini Srbije i o tome je odlučio je Republički odbor za rješavanje o sukobu VJoza Kolar, Josip Ivanković, Đorđe Glavni odbor DS-a«. interesa pokrenuo postupak, između ostalih, Čović i Stipan Stantić uputili su pismo pred- U pismu se dalje kaže: »Poštujući pravo DS-a i protiv Petra Kuntića, zbog sukoba interesa, sjedniku Demokratske stranke Borisu Tadiću, da na listu svojih zastupnika stavi bilo koju samo je još jedan pokazatelj neozbiljnosti u kojemu izražavaju »oštar prosvjed zbog toga osobu, za koju procijeni da će vjerno slijediti odluke da g. Kuntić predstavlja bilo koga u što se zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije interese te stranke, upozoravamo da mi, vijećni- Narodnoj skupštini Republike Srbije«. Petar Kuntić u javnosti lažno predstavlja kao ci HNV-a, kao i ogromna većina Hrvata u Srbiji, Ovo je pismo, prema riječima Laze Vojnić zastupnik hrvatske zajednice«. U pismu se Petra Kuntića ne smatramo svojim zastupnikom, Hajduka, prošloga petka poslano, osim pred- navodi kako se time želi »upozoriti javnost, te se ograđujemo od svih njegovih postupaka i sjedniku DS-a i predsjedniku Republike kako hrvatske zajednice u Srbiji, tako i sve- glasovanja, kako u Narodnoj skupštini Srbije, Hrvatske Stjepanu Mesiću, predsjedniku Vlade ukupna javnost u Republici Srbiji i Republici tako i u drugim tijelima ili institucijama, u Republike Hrvatske Ivi Sanaderu, predsjedni- Hrvatskoj, da Petar Kuntić nikada nije od kojima je dotični predstavnik DS-a aktivan. ku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu, mini- strane Hrvatskog nacionalnog vijeća predložen Također izražavamo najdublje nezadovoljstvo strici vanjskih poslova i europskih integracija za zastupnika. Hrvatsko nacionalno vijeće zbog rigidne retorike Petra Kuntića i njegovog Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović, u Srbiji, kao zakonom osnovano predstav- destruktivnog odnosa prema pojedincima u predsjedniku Demokratske stranke Srbije ničko tijelo hrvatske zajednice, nikada nije hrvatskoj zajednici, kojima ovaj predstavnik Vojislavu Koštunici i predsjedniku Hrvatskoga raspravljalo, pa niti odlučivalo o tome tko će u DS-a pribjegava, pokušavajući disciplinirati, nacionalnoga vijeća u Srbiji Branku Horvatu. srbijanskome parlamentu predstavljati Hrvate diferencirati i ušutkati Hrvate u Srbiji« navodi g

Klub Vojvođanskih zastupnika u Republičkom parlamentu Prijedlog deklaracije o zaustavljanju nasilja

lub Vojvođanskih zastupnika Lige socijaldemokrata Vojvodine– partije u Zemunu i pokušaju ubojstva novinara Dejana Anastasijevića. Saveza Vojvođanskih Mađara u Skupštini Srbije je na konfe- On je ukazao na to da Skupština treba usvojiti ovaj dokument, čime Krenciji za novinare, održanoj u utorak, predstavio »Deklaraciju bi Srbija pokazala kako nasilje ne može nadjačati nenasilnu političku o zaustavljanju narastajućeg šovinizma i nasilja nad neistomišljeni- borbu i da se pridružuje europskim principima koji će je uvesti u EU. cima«, koja će biti ponuđena republičkom parlamentu na usvajanje. Poslanik SVM-a László Varga konstatirao je da do rasta tenzija, napada Kako je objasnio zastupnik LSV-a Aleksandar Marton, Deklaracija je na imovinu i pripadnike nacionalnih manjina, uvijek dolazi u periodu inspirirana posljednjim dešavanjima u Srbiji, gdje dolazi do ponovnog političke nestabilnosti, prvo kada je pala Vlada Zorana Živkovića, a progona neistomišljenika i upotrebe nasilja u cilju zastrašivanja onih sada kada nema dogovora o formiranju nove. čije se mišljenje ne poklapa s preovladavajućim. U dokumentu se, među ostalim, kaže kako Narodna skupština On je rekao kako se konkretno radi o razbijanju prozora na prosto- Republike Srbije osuđuje svaki vid šovinizma, političkih progona i rijama SVM-a u Novom Sadu, napadu na Vesnu Pešić, prijetnji smrću nasilja u našem društvu jer je slobodno samo ono društvo u kojem je novinaru Dinku Gruhonjiću, upadu u prostorije Sandžačke demokratske slobodan svaki pojedinac. g

U subotu 21. travnja bit će održana Sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća redsjednik HNV-a Branko Horvat zakazao je 16. sjednicu Hrvatskog 6. Donošenje odluke o isplati naknade Julijani Skenderović temeljem Pnacionalnog vijeća, koja će se održati u subotu, 21. travnja 2007. Ugovora o filmskom djelu za potrebe televizijske emisije »TV Tjednik« godine, s početkom u 10 sati u maloj sali restorana »Dukat« u Subotici, Izvjestitelj: Mato Groznica Preradovićeva 4. Za predstojeću sjednicu predložen je sljedeći dnevni 7. Izvješće o materijalno-financijskom poslovanju HNV-a u razdoblju od red: 1. siječnja do 31. ožujka 2007. godine i donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju člana Nadzornog odbora NO HNV-a 1. Usvajanje Zapisnika sa 15. sjednice HNV-a 8. Usvajanje Izvješća o financijskom poslovanju HNV-a za 2006. godinu 2. Izbor dopredsjednika HNV-a za područje Srijema (Prijedlog: Zdenko Izvjestitelj: Slavica Peić i Sabadi Šandor, računovodstveni biro »Finex« Đaković) 9. Usvajanje financijskog plana za 2007. godinu 3. Izbor dopredsjednika HNV-a za područje Subotice (Prijedlog: Josip Izvjestitelji: Slavica Peić i Šandor Sabadi, računovodstveni biro »Finex« Ivanović) 10. Donošenje odluke o imenovanju osoba za poslovno-pravno pred- 4. Imenovanje člana Izvršnog odbora HNV-a zaduženog za obrazovanje stavljanje HNV-a (Prijedlog: Jašo Šimić) 11. Donošenje odluke o imenovanju potpisnika financijskih dokumenata 5. Donošenje odluke o isplati naknade Vesni Prćić za pružene intelektual- HNV-a ne usluge tijekom 2006. godine 12. Vijećnička pitanja Izvjestiteljica: Slavica Peić 13. Razno g

20. travnja 2007. 5 HrvatskaRIJEČ Tema Rekonstrukcija Narodnog kazališta Dva viđenja (novog) teatra Ideja o neophodnosti rekonstrukcije kazališne zgrade začeta je još osamdesetih godina, budući da je već tada objekt bio u prilično lošem stanju, a s konkretnim se potezima krenulo sredinom devedesetih godina ako se čekalo gotovo dva desteljeća da započne rekonstrukcija već prilično propale Izgrade subotičkog Narodnog kazališta, naja- va konkretnog početka tih radova izazvala je, i još izaziva, polemike u javnosti, a sudionici su podijeljeni uglavnom u dva tabora – jedan koji smatra kako je pravo rješenje izgradnja nove zgrade i drugi, koji želi sačuvati od rušenja postojeću zgradu kao vrijedan arhitektonski, kulturni i povijesni spomenik Subotice. Ideja o neophodnosti rekonstrukcije kazališne zgrade začeta je još osamdesetih godina, budući da je već tada objekt bio u prilično lošem stanju, a s konkretnim se potezima krenulo sredinom deve- desetih godina, kada je beogradskoj agenciji Justat povjerena izrada projekta koji bi uključio rekonstrukciju i dogradnju. STRUKA…: Izrađeni projekt, nedavno pre- zentiran subotičkoj javnosti, podrazumijeva suvremenu i funkcionalnu zgradu koja bi odgo- vorila potrebama triju drama – na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku – a kasnije i baletnog ansambla i kamernog zbora. Novo kazalište bi imalo glazbenu, kamernu i dramsku scenu, kao i balsku dvoranu. Međutim, vanjski izgled zgrade, odnosno fasade, nije predstavljen, što i jest jedan od najvažnijih »detalja« upravo u ovom sučeljavanju dvaju mišljenja o izgledu budućeg kazališta. Među onima koji smatraju kako se upravo sadašnji izgleda zgrade treba sačuvati je i mr. sc. Viktorija Aladžić, ugledna subotička arhitektica, koja sadašnje kazalište vidi kao važan spomenik kulture i važno kulturno naslijeđe. Upravo zbog

Tko je zapustio kazalište

ritičari ponuđenog projekta rekon- Kstrukcije kazališta također postavljaju pitanje – tko je i zašto dopustio da se sadašnja zgrada do te mjere ruinira da je potreban gotovo novi zahvat, i što su radili zaduženi za njeno održavanje. A ukoliko grad nije bio sposoban održavati ovu zgradu, koja je mnogo manje zahtjev- na, kako će se postaviti prema novoiz- građenoj, za čije je održavanje, kako se neslužbeno tvrdi, potrebno oko dva mili- juna eura godišnje, čulo se na mnogim konferencijama za novinare posvećenim kazalištu.

6 20. travnja 2007. Tema Rekonstrukcija Narodnog kazališta Dva viđenja (novog) teatra Ideja o neophodnosti rekonstrukcije kazališne zgrade začeta je još osamdesetih godina, budući da je već tada objekt bio u prilično lošem stanju, a s konkretnim se potezima krenulo sredinom devedesetih godina činjenice da je zgrada proglašena ekonomske opravdanosti izgradnje sfere koje bi omogućilo ovo kaza- ove kulturne ustanove, na kojoj se zaštićenim kulturnim dobrom, ona zgrade kazališta, kao i analizu nje- lište«, pita ona. skupljaju politički poeni. Zastupnik se i ne bi smjela rušiti. »Sadašnje govog kasnijeg održavanja. Protiv Ravnateljica Narodnog kazališta ove stranke u republičkom par- kazalište je simbol nastajanja gra- ponuđenog projekta rekonstrukci- Ljubica Ristovski podsjeća kako lamentu László Varga napominje đanske klase i njenog urbanog lika. je i dogradnje kazališta izjasnio su uvjeti za rad ansambla u zgra- kako su oni koji su protiv kazališta To je bilo mjesto susreta i okup- se i Demokratski savez Hrvata di kakva je sada nemogući i da u stvari protiv toga da Subotica ljanja predstavnika raznih nacio- u Vojvodini, kao djelomično i razvoj teatra svakako zahtijeva i postane kulturni centar sjeverne nalnosti i raznih vjera na jednom Demokratska stranka, koja zastupa modernizaciju postojećeg prostora. Vojvodine, i podsjeća da je tako- mjestu, mjesto ujedinjenja naše neku međuvarijantu. Ravnatelj Zavoda za urbanizam đer bilo otpora i kada se planirala građanske klase koja je gradila grad koji se danas tako trudimo uništiti. Postojeće kazalište je bilo Projekt jedno od vrhunskih dostignuća rojekt koji je izradio onog vremena. A nitko ne ruši Justatov tim arhitekata, vrhunska dostignuća ranijih epoha, P predvođen dr. Radivojem osim nas«, kaže Viktorija Aladžić. Dinulovićem, predviđa Dosadašnji glavni arhitekt mr. izgradnju gotovo nove zgra- Zsombor Szabo smatra kako se de u duhu modernog gradi- planirani novi objekt arhitekton- teljstva, koja bi trebala biti ski ne uklapa u vizualni identitet završena do 2010. godine, grada, te da je buduća zgrada pre- uz cijenu od 24 milijuna dimenzionirana i da njeni duboki eura. Novi Talijin hram imao temelji u nestabilnom subotičkom bi odlično opremljen interi- tlu mogu proizvesti neželjene jer, koji uključuje glazbenu, posljedice. Također on napominje kamernu i dramsku scenu, kako je rušenje postojeće zgrade balsku dvoranu, kao i niz posebice diskutabilno ako se ne pomoćnih prostorija za rad zna kada će uopće biti izgrađena drame na srpskom, hrvat- nova. skom i mađarskom jeziku, …I POLITIKA: Osim stručnja- dok bi u kasnijoj fazi kaza- ka, protiv rušenja zgrade kazališta lište bilo prošireno i balet- pobunile su se i političke parti- nim ansamblom i kamernim je, a konkretnu akciju pokrenula zborom. Novi dio zgrade visoke preko 20 metara, prema jednoj verziji čak 28 metara, u prizemlju je Liberalno demokratska partija, bi imao i komercijalne sadržaje vezane za kazalište, a prema prvim neslužbenim proračunima, inicirajući peticiju za zaštitu stare održavanje takvog kazališta subotičku bi općinu koštalo oko dva milijuna eura godišnje. zgrade. Prikupljeno je međutim (samo) oko 4.800 potpisa, koji su uručeni predsjedniku Skupštine ZA OSTVARENJE PROJEKTA: Kristijan Bartuš, s druge strane, izgradnja sadašnje Gradske kuće, Općine Saši Vučiniću. Koliko će Argumenti »druge strane« govore navodi kako je objekt u takvom ali da se ipak ona izgradila, i sada to imati efekta i utjecaja na daljnji kako je kazalište u takvom sta- stanju da je nemoguća njegova je to najljepša građevina u sadašnjoj razvoj događaja, znat će se vrlo nju da mu može pomoći samo polovična obnova i da je jedino rje- Subotici i u ovom dijelu Europe. brzo, jer se već ovih dana spominje detaljna rekonstrukcija u kojoj će šenje njegova temeljna rekonstruk- »Da su slušani oni koji su bili mogući početak konkretnih rado- samo mali dio sadašnje zgrade biti cija. A povodom tvrdnji oponenta protiv izgradnje Gradske kuće va, odnosno rušenje stare zgrade. sačuvan. Arhitektica mr. Gordana tom rješenju kako je najavljenih početkom prošlog stoljeća, mi U subotičkom odboru G17 Plus Prćić navodi kako se planiranim 24 milijuna eura, koliko bi trebalo danas ne bismo imali objekt na napominju kako je odluka o počet- projektom čuva najvredniji dio biti uloženo u novi projekt, previ- koji smo ponosni i po kojem je ku rušenja zgrade kazališta prilič- postojećeg zgrade – urbanistička soka cijena, on kaže da će, ukoliko Subotica prepoznatljiva u svije- no nejasna, te su najavili iniciranje cjelina i njena funkcija. Ona napo- Subotica ne utroši taj novac, koji tu«, kaže u istom tonu predsjednik sastanka svih koalicijskih partnera minje kako su se kazališne potrebe osiguravaju Pokrajina i Republika, Općine Géza Kucsera, najavljujući kako bi se pitanje kazališta stavilo promijenile i da treba napraviti taj novac tamo i ostati, a grad neće da Općina neće odustati od kaza- na dnevni red subotičke skupštine, nešto što će biti pokretač razvoja dobiti ništa. lišnog projekta, pogotovu što je, koja u stvari nijednom nije o tome grada. »Želi li Subotica biti grad? U Savezu vojvođanskih Mađara kako tvrdi, novac već osiguran. raspravljala. G17 Plus će tražiti da Želi li ostati na razini gdje je sada, ocjenjuju kako je nastala nepo- mjerodavni sačine detaljne analize ili se želi uključiti u neke kulturne trebna politizacija rekonstrukcije J. K.

20. travnja 2007. 7 HrvatskaRIJEČ Tema Nakladnička produkcija NIU »Hrvatska riječ« predstavljena na tribini »Književni petak« Jezično i književno stvaralaštvo Hrvata u Vojvodini U zagrebačkoj je Gradskoj knjižnici prošloga petka održana promocija nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« a poziv voditeljice tribine ske zajednice i rad Novinsko-izda- istraživanju kulturnog i književ- riječi nesnošljivosti ili proziva- »Književni petak« Dunje vačke ustanove ‘Hrvatska riječ’ nog života bačkih Hrvata i iza sebe nja«, zaključio je dr. Sekulić. NSeiter-Šverko, u zagrebač- usmjereni su na očuvanje nacional- ostavio iznimno bogat opus znan- Književni kritičar Branimir koj je Gradskoj knjižnici prošloga nog i kulturnog identiteta Hrvata stvenih, književnih i drugih djela. Donat, koji je također bio predstav- petka održana promocija naklad- i to u okruženju koje još uvijek »Ove knjige nastavak su cijelog ljač, složio se s dr. Sekulićem kako ničke djelatnosti NIU »Hrvatska ima predrasude prema Hrvatima. niza knjiga izdanih tijekom povi- NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice riječ«. Na početku tribine direktor U mjeri u kojoj budemo prihva- ove novinsko-izdavačke ustanove ćeni u kulturi matičnog naroda, rvi »Književni petak« održan je davne 1955. godine i ova Zvonimir Perušić istaknuo je kako bit ćemo prihvaćeni i uvažavani Pse tribina s manjim prekidima održava do danas. Mnogi Hrvati u Vojvodini ne smatraju i tamo otkuda dolazimo«, rekao su hrvatski književnici nastupili na »Petku«, a publika je na sebe klasičnom dijasporom, nego je Perušić, nakon čega je u krat- tribini mogla slušati i strane goste: Jean Paul Sartrea, Guntera se osjećaju sastavnim dijelom cje- kim crtama predstavio izdanja Grassa, Jiri Menzela, Claudia Magrisa… ove novinsko-izdavačke ustanove: a predstavljanju naklad- tjednik »Hrvatska riječ«, dječji list jesti u Bačkoj i neoboriv su dokaz uz puno muke, fascinantnom upor- Nničke produkcije NIU »Hrcko« i nakladničku djelatnost, postojanja velikog bogatstva hrvat- nošću i s puno žara obnavlja jednu »Hrvatska riječ« nazo- napominjući kako je ustanova ske književnosti u Bačkoj«, rekao književnu tradiciju koja nije tako čan je bio i predstavnik suizdavač časopisa za književnost, je dr. Sekulić i posebno se osvr- mala i koja je uvijek bila vitalna, Veleposlanstva Republike umjetnost i znanost »Klasje naših nuo na knjigu mons. dr. Andrije jer su knjige hrvatskih pisaca izla- Srbije u Zagrebu Rade ravni«, glasila HKUD »Vladimir Kopilovića »Okom svećenika«. zile i između dva svjetska rata. Stefanović. Nazor« iz Sombora i lista »Glasnik »To dvoknjižje na 600-tinjak »Jedan dio studenata koji su Pučke kasine 1878«. strana i 195 bilješki, koje je dr. za vrijeme Drugog svjetskog rata lokupnog hrvatskog naroda i žele OBNAVLJANJE KNJIŽEVNE Kopilović pisao kao kolumne u otišli na studij u , kao što su na taj način i biti prihvaćeni. TRADICIJE: Zatim je o naklad- tjedniku ‘Hrvatska riječ’, pisano je gospoda Sekulić i Jakšić, svojim »Mi želimo da se naš rad ocje- ničkoj djelatnosti NIU »Hrvatska okom suvremenog čovjeka i sve- su radom ostavili dubok, neizbrisiv njuje objektivno, a ne kao rad riječ« govorio dr. Ante Sekulić, ćenika, bačkog Hrvata, koji piše o trag, a ovih 15 naslova nastavak su tamo neke ‘egzotične zajednice’. znanstvenik i književnik koji je svom narodu, upozorava na neke te bogate tradicije bačkih Hrvata«, Djelatnost u okviru naše manjin- svoj cijeli radni vijek posvetio pogreške, grijehe, ali bez ijedne rekao je Branimir Donat i dodao kako su ove knjige posebno inte- resantne zbog hrvatskih riječi koje mi gotovo i ne znamo. »Te su riječi specifične, obojene, i sasvim sigurno mogu poslužiti cjelokup- noj hrvatskoj književnosti«. O DIJALEKTU: Dr. Sanja Vulić govorila je o pokušajima da se u Vojvodini uvede »neki novi stan- dardni književni jezik«, odnosno da se standardizira dijalekt bunje- vačkih Hrvata, s ciljem negira- nja hrvatstva Hrvata koji žive na tim prostorima. Malobrojna tzv. bunjevačka opcija koja je prihva- tila tu srpsku propagandu da se dekroatizira, počela je izdavati i Bunjevačke novine, u kojima je očito kako njeni novinari ne znaju izvorni bunjevački govor, ali je bitno samo da taj jezik nije hrvat- ski. »Što zapravo onda preostaje Hrvatima u Bačkoj?«, zapitala se dr. Vulić i odgovorila kako im zapravo ne preostaje ništa drugo nego činiti ono što sada i rade, a Zvonko Sarić, Branimir Donat, dr. Ante Sekulić, Zvonimir to je pisati na standardnom hrvat- Perušić, dr. Sanja Vulić i Milovan Miković 8 20. travnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ skom književnom jeziku. Od 15 se podrazumijeva i izlišno je o Željko Vegh naslova objavljenih u naklad- potrebi kontinuiteta govoriti u ničkoj djelatnosti 13 je pisano Hrvatskoj, ali nije izlišno govo- adovoljstvo mi je što su večeras naša braća iz Bačke vrlo na hrvatskom standardnom jezi- riti Hrvatima izvan Hrvatske, »Zuspješno prezentirali bogatu produkciju svoje nakladničke dje- ku. »Dijalekt će se, nažalost, poglavito u Podunavlju gdje mi latnosti NIU ‘Hrvatska riječ’. Nadam se da će realizirati svoje ambi- kao živa riječ na tim prostori- živimo, gdje su nam nepresta- ciozne ciljeve i da ćemo se ponovno vidjeti u sličnoj prigodi«, iznio je ma izgubiti i završiti kao sred- no presijecali naš kontinuitet svoj dojam član redakcije tribine »Književni petak« Željko Vegh. stvo obogaćivanja standardnog uvjeravajući nas da smo neki hrvatskog jezika. Međutim, drugi, da ne znamo tko smo i želim posebno naglasiti kako je da ne znamo otkuda smo došli. prof. Jasna Ivančić besmisleno od jednog dijalekta Naravno da mi vrlo dobro znamo kojim se govori i u Hrvatskoj, tko smo i otkuda smo došli, ali ao rođenoj Subotičanki izuzetno mi je drago postojanje NIU stvarati novi, umjetni standardni nas netko neprestano hoće uvje- »K‘Hrvatska riječ’ i njihove bogate produkcije u izdavačkoj dje- književni jezik, a pokušavaju riti u suprotno. To su nas uvjera- latnosti, unatoč svim osporavanjima hrvatskog jezika i hrvatskog nacionalnog korpusa u njihovoj sredini. Ponosna sam na njihov rad, upornost i kreativnu raskoš i želim im još puno novih knjiga«, rekla je prof. Jasna Ivančić.

Stjepan Sučić

ve iznimne večeri bili smo svjedoci predstavljanja novih knjiga »Oobjavljenih u Subotici, u izdanju NIU ‘Hrvatska riječ’, koje donose obilje tema važnih za budućnost Hrvata ne samo u Subotici nego i za život hrvatskog jezika i naš kulturni identitet općenito, jer je za nas važna cjelina hrvatske književnosti. Čuli smo večeras i o povijesti književnosti Hrvata u Bačkoj, o bogatom korpusu hrvatske književnosti koja počinje od Budimskog kruga, nastavlja se preko ‘Klasja naših ravni’ i, dakako, suvremenim radovima koje objavljuje ova izdavačka ustanova. Također smo čuli o velikim lomovima i stradanjima, ali i ustrajnom stvaralaštvu Hrvata u Bačkoj. Dakle, u jako teškim prilikama mi susrećemo jednu iznimnu upornost i vedrinu hrvatskih književnika u Bačkoj, koji u raznim književnim rodovima i vrstama izgrađuju i razvijaju kulturni identitet. Na tome im iskreno čestitam«, rekao je Za 15 do sada izdatih naslova bila je velika zainteresiranost potpredsjednik središnjice Matice hrvatske Stjepan Sučić.

ga stvarati oni koji su, praktički vali Mađari do 1918. godine, a Ljiljana Sabljak jučer, a rekla bih i danas, negi- nakon Mađara taj su recept pri- rali hrvatski standardni jezik, mjenjivali Srbi. Milošević nije eni je izuzetno drago da su u zaštićenom fondu Gradske smatrajući da on zapravo ne ništa novo izmislio, samo je taj »Mknjižnice, znači ono što knjižnica trajno čuva, i djela iz knji- postoji«, rekla je dr. Vulić i recept osvježio i taj se scenarij ževnosti vojvođanskih Hrvata kao i svih Hrvata izvan domovine. zaključila kako je jedino rješe- i danas nama događa«, rekao Tribinom ‘Književni petak’ želimo pokazati bogatstvo knjiga koje nje u obiteljima pokušati čuvati je Miković i dodao kako NIU imamo i našu želju njihovog prezentiranja svim zainteresiranim kori- dijalekt, a u školama učiti stan- »Hrvatska riječ« danas pokuša- snicima. Prije nekoliko godina imali smo veliku izložbu izdavačke dardni hrvatski književni jezik. va pokazati da od Budimskog djelatnosti podunavskih Hrvata, koja je bila izuzetno dobro posjećena Književnik Zvonko Sarić književnog kruga, od 17. sto- i mislim da su to bili prvi kontakti između, moram to reći, nama nepo- predstavio je časopis za knji- ljeća do danas, postoji jedan znatog dijela stvaralaštva naše vlastite književnosti. Misija knjižničara ževnost, umjetnost i znanost književni jezični kontinuitet u je uvijek širiti znanje, glad za znanjem i informacijama, a ova večer »Klasje naših ravni«, pri čemu prostoru Podunavlja. je jedna u nizu u takvih nastojanja u okviru realizacije tog našeg pro- je istaknuo kako je specifikum »Dr. Sekulić je svojim rado- grama«, rekla je voditeljica Gradske knjižnice Ljiljana Sabljak. časopisa predstavljanje kontinui- vima pobrojao i obradio oko teta hrvatskog književnog pisma stotinu relevantnih književnika, u Podunavlju, jer uz uspostavu premda ih je bilo i više, i ta su Naco Zelić dubljeg uvida u pisanu prošlost, imena već sada ubaštinjena u književna produkcija »Klasja« matičnu hrvatsku književnost. ako me vesele ovakvi događaji, koji pokazuju da unatoč svemu omogućuje čitateljima i uvid u Naravno ne sva, i naravno ne u »Jpostoje snage koje hrvatsku književnost u Bačkoj dostojno aktualnu književnu praksu. dovoljnoj mjeri, ali to je osnova prezentiraju. Mislim da Hrvatska može biti zadovoljna visokom razi- »Ovaj naš časopis je važan i koju možemo pokazivati svima nom književnosti bačkih Hrvata, a posebice činjenicom da sve više zbog formiranja mladih pisaca, onima koji nas konstantno ospo- mladih sudjeluje u književnom stvaralaštvu i nastavljanju naše bogate koji kroz časopis ulaze u knji- ravaju i niječu, a to pokazuje tradicije«, rekao je član predsjedništva Udruge za potporu bačkim ževni život, a časopis je također i naša nakladnička djelatnost«, Hrvatima Naco Zelić. važan i zbog tekstova književne ustvrdio je Milovan Miković. kritike, bez kojih je izgradnja Na koncu tribine Miković je kvalitete književnosti nemogu- najavio zajednički projekt NIU dr. Stjepan Skenderović ća.« »Hrvatska riječ« i Katoličkog KNJIŽEVNI JEZIČNI KON- instituta za kulturu, povijest i ojmovi nakon promocije su mi vrlo snažni i pozitivni. Ono što TINUITET: Urednik naklad- duhovnost »Ivan Antunović« iz »Dsam čuo doista ohrabruje, jer u vrlo kratkom vremenu izdati ničke djelatnosti NIU »Hrvatske Subotice, tiskanje sabranih djela 15 naslova, kao što je to učinila NIU ‘Hrvatska riječ’, dokaz je velike riječ« Milovan Miković naglasio dr. Ante Sekulića. upornosti i kreativnosti bunjevačkih Hrvata. Na tome im čestitam i je kako je ključna riječ u kulturi želim još puno novih izdanja«, rekao je predsjednik Udruge za pot- svakog naroda kontinuitet. »To Zlatko Žužić poru bačkim Hrvatima dr. Stjepan Skenderović.

20. travnja 2007. 9 HrvatskaRIJEČ Intervju Dinko Gruhonjić, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Nismo uzalud prozvani »sedmom silom«! Hajmo sada pokazati da se nećemo sklanjati pred bitangama i učinimo konačno nešto da ovo društvo »progleda«! U protivnom, sve će nam češće prijetiti i bacati na nas »kašikare«, kao što se desilo kolegi Dejanu Anastasijeviću iz lista »Vreme«

Razgovor vodio: Zvonko Sarić

inko Gruhonjić, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine i šef dopi- Dsništva agencije Beta za Vojvodinu našao se na meti prijetnji koje su mu uputili sudionici foruma na neonacističkim Internet stranicama »Stormfront«. Prijetnje i vrijeđa- nja Gruhonjića najoštrije je osudila javnost u Srbiji. Osim teme o fenomenu neonacizma, neonacističkih simbola i pojava Skinhedsa u Srbiji, Dinko Gruhonjić govori i o fenomenima potiskivanja i poricanja nedavne prošlosti, te o zaštiti medija na manjinskim jezicima u proce- su privatizacije medija

Vama su prije sada već više od HR: dva tjedna, na međunarodnom neonacističkom site-u »Stormfront« upuće- ne anonimne prijetnje smrću i uvrede na nacionalnoj, osobnoj i profesionalnoj osnovi. Kakve su Vaše informacije, dokle je policija stigla s istragom? Da budem iskren, znam koliko i Vi o detaljima iz istrage. Drugim riječima, nikakvi novi deta- lji, osim uhićenja a zatim i puštanja iz pritvora jednog pripadnika »Nacionalnog stroja« nisu mi poznati. Inače, zadovoljan sam prvobitnom reakcijom policije. Kontaktirali su me visoki dužnosnici MUP-a i uvjerili me da će pronaći anonimne autore groznih prijetnji. Nemam razloga sumnjati u to, a želio bih podsjetiti kako je policija vrlo promptno reagirala prije dvije godine, kada je u rekordnom roku uhitila mladića koji je napravio uvredljiv web-site o gradonačelnici Novog Sada, gospođici Maji Gojković iz Srpske radikalne stranke. Siguran sam da će i ovaj put policija uraditi posao do kraja, premda im je, kako kažu, sada teže, jer je taj nacistički site »hostiran« u Kaliforniji. Što je po Vašem mišljenju HR: uzrok upućenih prijetnji? Pa čitava ta nevolja počela je 9. studenoga 2005. godine, na sada već čuvenoj antifaši- stičkoj tribini na novosadskom Filozofskom fakultetu, povodom Svjetskog dana borbe pro- tiv fašizma i antisemitizma. Tada je, sjećate se, na tribinu upala skupina od 20-25 mladića koji su išamarali i ispsovali neke od prisutnih, a

10 20. travnja 2007. Intervju HrvatskaRIJEČ pojedini iz te skupine su i salutirali koliko moćni možemo biti kada ništa specifičnija od bilo koje Kod nas se desio taj izuzetno glupi u znak nacističkog pozdrava. E, smo solidarni. I to je pouka koju druge zemlje, takvih pojava, na proces odricanja od antifašizma, moja je osobna nevolja, a novinar- treba sačuvati za budućnost. Pa žalost, ima svugdje u svijetu. Iako, jer je, po mišljenju tih »duhovnih ska sreća, učinila da budem jedini nismo uzalud prozvani »sedmom blago rečeno, čudno zvuči kada i političkih vođa«, antifašizam isto izvještač na toj tribini. I da imam silom«! Samo bi bilo lijepo da čujemo da su neonacističke skupi- što i komunizam. Oni su, dakle, »ekskluzivu«. Dakle, moja je to stalno imamo na umu. Da su ne uzele maha, recimo, u Rusiji i u potpuno nesvjesni da je Europska agencija objavila vijest, zatim sam mediji moćni, pokazali su kada su Srbiji. Zar treba nekoga podsjećati unija upravo izgrađena na tradiciji pozvao kolege s televizija, koji su odigrali jednu od ključnih uloga u kako su ti narodi prošli u Drugom antifašizma. I da je ovdašnje slav- od organizatora tribine dobili video sramnoj i krvavoj pripremi rato- svjetskom ratu i koliko ih je pogub- ljenje kvislinške vlade iz Drugog kazetu sa snimkom incidenta, te je svjetskog rata potpuno jednako čitava Srbija istu večer imala pri- kao kad bi, recimo, Francuzi sla- godu gledati što se dešavalo. Zatim vili Vichyev režim. A, eto, ovdje je uslijedilo i suđenje tim mladići- čak i ministri poručuju kako pred ma iz »Nacionalnog stroja«, a ja kvislinzima treba kleknuti i pošto- sam bio jedan od svjedoka. Prema vati ih. I kako onda mladi ljudi da svemu sudeći, oni su meni pripisali ne budu dezorijentirani, kad njima krivnju za njihovo uhićenje, vode- nakon završene srednje škole vje- ći se valjda logikom kako nitko rojatno uopće nije jasno tko je ne bi niti saznao što se dogodilo, pobijedio u Drugom svjetskom da ja nisam bio tamo. Dakle, kriv ratu? Dodamo li tomu još i našu sam što sam dobro odradio svoj duhovnu i materijalnu bijedu, eto posao?! Potom je prvooptuženi u plodnog tla za bujanje ekstremiza- tom slučaju izdao i neko ukoričeno ma svih vrsta. štivo »Slučaj Nacionalni stroj«, u Smatrate li da u kojoj je mojoj malenkosti posve- HR: Srbiji postoji poti- ćen zavidan prostor. Tamo sam skivanje i poricanje nedavne okarakteriziran i kao »ustaša«, i prošlosti? kao »balija«, i kao »agent BND-a«, To je vrlo očigledno, a i ovdje »Mosada«, kao »manipulator«... moram napomenuti kako ni to nije Sve u stilu one logike koja nam je ništa čudno niti smo mi po tome poznata iz drame »Balkanski špi- specifični. Svaki narod koji je jun«. Potom sam u siječnju tužio nekad u svojoj povijesti doživio da autora tog štiva i, evo, desilo mi se se u njegovo ime kolje, ubija, da se sada i da prijete smrću meni, i, što prave genocidi, masakri..., također je najgore, mojoj obitelji. je sklon poricanju tih zločina. Da Nakon tih prijet- budem potpuno iskren, iako sam se HR: nji, plašite li se za načitao i naslušao teoretičara koji sebe i za obitelj? govore o fazama kao što su pori- Da budem potpuno iskren, pla- canje i potiskivanje zločina, nikad šim se. Ne toliko za sebe, jer mi mi neće biti jasan taj kolektivni smo novinari i inače suočeni s mehanizam zvani nacija. Nikad mi realnošću zvanom »nezadovoljni neće biti jasno zašto bih ja imao čitatelj«, a preživjeli smo i gore, braniti nekog »mog« zlikovca s Miloševićevo vrijeme. Ali se plašim jedinim argumentom da je iz redo- za obitelj. Supruga nije novinarka, va »mog naroda«?! Ali, očigledno nije joj lako objasniti da je upravo je da to upravo tako funkcionira, strah ono što se želi postići ova- pogledajte kako se ponašaju naro- kvim barbarskim prijetnjama. Tu di na prostoru bivše Jugoslavije. je i naša Dunja, od devet mjeseci, Jednom sam prigodom slušao kojoj, hvala Bogu, još uvijek nisu predavanje izvjesnog španjolskog jasne te »odrasle stvari«. Ali, naš istražitelja ratnih zločina, koji je David ima osam godina i najviše pobrojao genocide i masakre u smo vremena proveli pokušavajući 20. stoljeću. Pa je kazao, izme- ga »sakriti« od vijesti. Za sada smo va na prostoru bivše Jugoslavije. ljeno, samo zato što je netko sma- đu ostalog, kako su Turci počini- uspjeli, ali nešto ćemo mu morati Hajmo sada pokazati da se nećemo trao da ni Rusi ni Srbi nisu nekakvi li genocid nad Armencima 1915. reći, jer će i ovako saznati u školi sklanjati pred bitangama i učini- »arijevci«?! Očigledno, riječ je o godine, pa Izraelci masakre nad od prijatelja. mo konačno nešto da ovo društvo tome da živimo u društvu potpu- Palestincima u ratu za neovisnost, Koje su instituci- »progleda«! U protivnom, sve će no izvrnutog sustava vrijednosti. pa Srbi genocid u Srebrenici... HR: je zatražile hitnu nam češće prijetiti i bacati na nas I nije »Nacionalni stroj« jedini Reakcija publike, a to su sve stu- reakciju državnih tijela u povo- »kašikare«, kao što se desilo kole- problem. Ima sličnih ekstremistič- denti-poslijediplomci iz regije, du ovih prijetnji? gi Dejanu Anastasijeviću iz lista kih organizacija podosta u Srbiji, koji su svojevoljno odabrali slušati Predsjednik Srbije Boris Tadić, »Vreme«. samo ne djeluju pod nacističkim tečaj o ratnim zločinima, bila je predsjednici Skupštine i Izvršnog Što mislite, otkuda simbolima, premda im je ideolo- sljedeća: Turkinja s Kosova napala vijeća Vojvodine, Bojan Kostreš i HR: u Srbiji fenomen gija zapravo klasična nacistička je Španjolca i kazala kako nikak- Bojan Pajtić, mnogobrojne novi- neonacizma, neonacističkih sim- – ideologija »krvi i tla«. vog genocida nad Armencima i narske udruge. Najviše sam sretan bola i pojava Skinhedsa? Za bujanje takvih skupina naj- nije bilo; Židov iz Sarajeva ga je zbog podrške kolega, pokazali smo Pa, slušajte, nije Srbija po tome veću krivicu snose društvene elite. pitao o kakvim on to masakrima

20. travnnja 2007. 11

HrvatskaRIJEČ Intervju nad Palestincima priča; a moja politikom samo da biste davali godine učinilo kako je demokra- i sramota za medije, od 5. listopada zemljakinja iz Banjaluke ustvrdi- koncesije na ceste, »kraduckali«, cija na velika vrata ušla u Srbiju, do danas. Da ne pričam kako se la je kako u Srebrenici nije bilo otimali, uživali u privilegijima... ali smo se, na žalost, svi skupa kod nas izvještava o zbivanjima genocida... I sad vi budite pametni Politika podrazumijeva odgovor- prešli. NDNV smo revitalizirali i na Kosovu... I poslije takve epizo- u čemu je štos! nost i hrabrost, osobito u ovakvim postojimo zato što, na žalost, ništa de postavljam pitanje kako svi ti Postoji li u javnom »smutljivim« vremenima. Ali, čini od naših optimističnih, revolucio- urednici mogu u budućnosti odbiti HR: diskursu Srbije mi se kako se pomalo regrutiraju narnih očekivanja nije ispunjeno: i jednu zamolbu ili zahtjev svojih i dovoljno kritičkog diskursa neki politički lideri koji su spremni niti su sramote za novinarsku pro- političkih gurua? Ponavljam, medi- glede nedavne prošlosti? »okrenuti list«. fesiju lustrirane i izopćene, niti je ji su »sedma sila«, a ne nekakvi Naravno da ne postoji, osim u Koji su osnovni novinarski standard, i materijalni »društveno-politički djelatnici« ili okviru one »druge Srbije«. Ali, ono HR: ciljevi udruživanja i profesionalni, porastao, niti su »sredstva javnog informiranja«. I što je najgore jest činjenica da mi novinara u Nezavisno društvo zaustavljeni napadi na novinare... hajdemo to shvatiti već jednom, imamo ili kukavičku političku elitu novinara Vojvodine? Drugim riječima, gotovo svi razlo- makar je točno i to da u ovakvim (uz časne, ali marginalne iznim- NDNV je najstarije nezavisno zi zbog kojih smo utemeljeni 1990. blesavim tranzicijskim vremenima ke), ili jednostavno političku elitu novinarsko udruženje na prostoru godine, na očaj svih nas, tu su i ima i previše mogućnosti za ucjene koja je bila ili je naknadno postala cijele bivše Jugoslavije. Te 1990. danas. političara. sudionik Miloševićeve politike. Pa godine, kada smo osnovani, bilo Ima li danas poli- Od 1992. do 2002. pazite, oni su tolike kukavice ili su je i pregršt razloga, a prije svega HR: tičkih utjecaja na HR: godine NDNV je toliki sudionici, da čak ni onu naj- riječ je bila o zaštiti novinara koji uređivačke politike medija? izdavao Vojvođanski građan- manju moguću stvar nisu uradili: nisu željeli u kolo s Miloševićevim O, da, naravno, svakodnevnih! ski list »Nezavisni« koji je imao građansku, antinacionalističku i antiratnu orijentaciju. Je li nje- govim gašenjem nastala određe- na medijska praznina? Nastala je ogromna praznina, koja je, eto, još jedna svjedodžba o provincijalizaciji i Novog Sada i Vojvodine. Mi nemamo novca ponovno ga pokrenuti. A nije da ga nismo tražili i nije da ga ne tražimo i dalje. Nećemo odustati, makar se zadovoljili i internet-tjednikom, zašto ne. Što je po Vašem HR: mišljenju razlika između »Medija i antimedija«, kako je nazvana i serija javnih tribina održanih 2005. godine u organizaciji NDNV? Antimediji su svi oni mediji, novinari, vlasnici, urednici..., koji nastaju zahvaljujući kojekakvim mutnim interesima kojekakvih mutnih krugova. Antimediji su tabloidi u Srbiji, koji nemaju blage veze s tabloidima u njihovoj izvor- noj, zapadnoj formi. Recimo, bri- tanski najprodavaniji tablod »The Sun« će uvijek tretirati teme poput »je li Beckham prevario Victoriu ili nije«, ali se nikad neće baviti »pitanjima života i smrti«, kako to nisu građanima ove zemlje kazali ratnim propagandistima i koji su Posljednji najdrastičniji primjer rade srbijanski tabloidi. Tabloid je kako jednostavno nije dopušteno zbog toga izgubili posao. bio je s onom grotesknom kampa- medijski proizvod čija je intencija ubijati ljude! Umjesto toga, oni i Nakon demokrat- njom za usvajanje novog Ustava zabaviti i razonoditi široku čita- dalje štite, recimo, Mladića, koji HR: skih promjena u Srbije. Sjećate li se, je li i jedan teljsku publiku i njih u razvijenom je optužen da je organizirao i pro- Srbiji 2000. godine, organiza- medij tada izvještavao objektivno, svijetu nitko ne uzima za ozbiljno veo prvi genocid na tlu Europe cija NDNV je faktički zamrla. ili su se svi stavili »u službu općeg niti oni žele da ih se uzima za nakon Drugog svjetskog rata. Ok, Godine 2004., ova je organizacija interesa«, kako je predstavljena ozbiljno. Kod nas imamo neke netko će kazati kako nije lako revitalizirana. Koji su bili razlo- čitava ta predstava čiji je jedi- mutirane tabloide, koji pišu o tome preuzeti odgovornost na sebe i zi za akciju revitalizacije i zbog ni cilj bio zavaravanje javnosti, da su »Srbi arijevci«, koji slave uhititi Mladića ili neke »sitnije« čega smatrate da i danas postoji odvraćanje pažnje od suštinskih, optužene za najteže ratne zločine, zločinačke ribe. I u redu, jasno je potreba za profesionalnom orga- ekonomskih problema i pozicioni- koji donose pornografske foto- da su Zorana Đinđića baš takvi i nizacijom kakva je NDNV? ranje pred parlamentarne izbore? grafije na naslovnim stranicama, ubili. Ali, to ne može biti politič- Starijim kolegama, a i mnogima Sa žaljenjem moram konstatirati koji dezavuiraju ljude na najcrnji ki argument. Ne možete se baviti od nas se nakon 5. listopada 2000. kako je to jedna od najvećih bruka mogući način, pozivajući se na

12 20. travnja 2007.

Intervju HrvatskaRIJEČ »anonimne izvore«... Kada uzme- privatizaciji općinskih medija. To vatizacije općinskih radijskih i rom da su manjinska nacionalna mo u obzir njihovu prenisku cije- je proces koji se mora desiti i mora TV postaja? vijeća institucije koje su djelo- nu, zatim činjenicu da imaju jako biti jasno koliko medija imamo, pa Kao što sam rekao, NDNV je, mice na proračunu. Tu postoje malo komercijalnih oglasa, onda da tržište konačno počne funkcio- kao i ostale novinarske udruge, i problemi izazvani prije svega se postavlja pitanje tko financira nirati. I to je osnovni preduvjet da za privatizaciju tih medija, jer je činjenicom da država nije dobro takve listove. Odgovora na to pita- se i naš socijalni položaj popravi. jasno kako niti država niti lokalna postavila stvari kada je u pitanju nje nema i to je suština cijele priče. Dobro, može mi netko prigovo- samouprava nisu i nikada i neće način izbora nacionalnih vijeća, te Očigledno, netko je spreman platiti riti kako će mnogi u tom procesu biti dobre gazde za medije. je jasno kako su te najviše institu- debeo novac kako bi preko takvih ostati bez posla. I to je točno, ali Kako se mogu cije manjinske autonomije često novina servirao narodu lažnu sliku mislim da za dobre novinare nika- HR: zaštiti mediji na zapravo jednopartijski monopoli, stvarnosti. da neće biti zime, dok oni koji su manjinskim jezicima? koji baš i ne trpe objektivno i Ruku na srce, međutim, nisu ušli u novinarstvo samo zato što Kad je riječ o lokalnim medijima nepristrano informiranje. Stvar je, tabloidi jedini problem. Uzmite, nisu znali kud bi sa sobom jedno- koji imaju i programe na manjin- dakle, u tome da se pluralizuju recimo, javne servise ili neke stavno neće opstati. skim jezicima, NDNV, kao i ostale manjinska nacionalna vijeća, što »ugledne« dnevne listove, koji bi I onda ćemo konačno moći pri- medijske udruge i stručna javnost, će se neminovno odraziti i na ure- trebali imati i onu »prosvjetitelj- čati i o pravoj sindikalnoj borbi stoje na stajalištu da je privati- đivačku politiku medija na manjin- sku ulogu«, jer se financiraju iz za dobar kolektivni ugovor, za zacija tih medija neminovna, ali skim jezicima. Svakako mislim da naših džepova. Ali, i oni još uvijek standard ispod kojeg nećemo ići. je država po ustavu i zakonu isto ti mediji ne mogu opstati na tržištu itekako padaju na ispitu zvanom Da izvučemo profesiju iz gliba, iz tako obvezna zaštititi programe bez pomoći države, konkretnije profesionalna odgovornost, pa situacije, kada ljudi tvrde kako su na manjinskim jezicima, jer to se pokrajine. Jer u strukturi njiho- također tetoše teme i ideje kojima novinari nikogovići koje je mogu- ubraja u korpus prava nacionalnih vih prihoda donacije sudjeluju s je odavno bilo mjesto u ropotarnici će kupiti za tri piva i ručak. zajednica na informiranje na vla- 30 do čak 100 posto. Dakle, ima povijesti. Vi ste šef dopisniš- stitom jeziku. Zato smo zahtijevali manjinskih medija koji ne bi mogli Kakav je danas HR: tva agencije Beta da država formira fondove iz kojih preživjeti niti jedan jedini dan bez HR: socijalni položaj za Vojvodinu. Što sve podra- će se novi vlasnici stimulirati da pokrajinskih donacija. A sada je novinara u Srbiji? zumijeva vođenje jednog dopi- zadrže programe na manjinskim stvar vještine menadžmenta u tim Katastrofalan! Naime, mi danas sništva? jezicima, budući da je više nego medijima da osiguraju još neke imamo previše medija i previše Podrazumijeva prije svega koordi- jasno kako velika većina tih pro- donacije, iz matičnih država, na novinara, što je posljedica sveopće niranje radom 10 Betinih dopisni- grama ne može biti komercijalno temelju projekata itd. Da na taj inflacije vrijednosti u društvu, od štava u Vojvodini u svim aspekti- isplativa. način podignu i kvalitetu, i tiražu, čega ni mi novinari ne možemo ma, a najvažnije u aspektu proiz- Što se tiče medija koji su pod i pretplatu i tako povećaju i komer- biti izuzeti. Stvari su se konačno, vodnje vijesti. okriljem nacionalnih vijeća, poka- cijalni utržak u strukturi svojih doduše sporo, počele sređivati pri- Kakvo je Vaše gle- zalo se kako je i tu riječ o nekom prihoda. čama o raspodjeli frekvencija i o HR: dište na proces pri- vidu državnog vlasništva, s obzi- g

20. travnnja 2007. 13 HrvatskaRIJEČ Tema Privatizacija medija Kako zaštiti medije na manjinskim jezicima Nije jasno na koji će način lokalne samouprave izvršavati svoju obvezu glede ostvarivanja prava manjina na informiranje na maternjem jeziku kada one ne budu osnivači radija ili televizije, kaže član Izvršnog odbora HNV-a Mato Groznica rivatizacija općinskih radij- skupi, a ti mediji ne mogu opstati skih i TV postaja, kao i na tržištu. Radio postaje koje emi- Pmedija koji informiraju na tiraju emisije na više jezika mogle jezicima nacionalnih manjina, su do sada opstati zahvaljujući mora biti završena do konca ove financijskim sredstvima iz općin- godine. Pravo na informiranje skih proračuna. Bio sam uvjeren na materinjem jeziku jedno je od da će se Zakon o radiodifuziji mije- ključnih manjinskih prava. Većina njati, ali sam sada sve više uvjeren medija na jezicima manjina finan- da se to neće dogoditi. Razlozi za cira se iz proračuna Republike privatizaciju elektroničkih medija Srbije, odnosno AP Vojvodine. čiji su osnivači skupštine općina, Iako su 2003. godine osnivačka uglavnom su neshvatljivi. Jedno prava medija na jezicima manji- od objašnjenja je da su ti mediji na, čiji su osnivači bili Republika skupi i da na te medije imaju direk- Srbija ili AP Vojvodina, prenesena tan utjecaj lokalne političke snage. na nacionalna vijeća nacionalnih Nakon privatizacije budući vlasnik manjina, nastavljen je takav oblik bi trebao održati programe na jezi- financiranja. cima nacionalnih manjina koji su Potpuna privatizacija medija u u službenoj uporabi u općinama, Srbiji zahtijeva nove oblike finan- a u budućnosti će lokalna samou- ciranja medija na nacionalnoj i prava morati osigurati financijska lokalnoj razini. Privatizacijom se sredstva iz proračuna za te emisije. mediji na manjinskim jezicima Svejedno će ti programi ‘trpjeti’, pretvaraju u robu, za koju se una- jer će vlasnik komercijalne radio- prijed zna da ima ograničeno trži- postaje gledati svoj interes, nauštrb šte i time suženu konkurentnost na programa javnog servisa koji se tržištu, što znači – male izglede za tiču građana lokala«, kaže Antal opstanak. Pitanje je kako se medi- Biacsi. ji na manjinskim jezicima mogu BEZ JASNOG STRATEŠKOG zaštiti? KONCEPTA: Član Izvršnog VULGARNA PRIVATIZACIJA: odbora Hrvatskog nacionalnog Ravnatelj Javnog poduzeća Radio vijeća Mato Groznica kaže kako Subotica Antal Biacsi ističe kako institucija HNV-a nije službenim je od donošenja Zakona o radi- putem upoznata s najavom priva- odifuziji bio u uvjerenju da je u tizacije manjinskih medija čiji su može odraziti na budućnost medija drugi mehanizmi, recimo priklad- pitanju vulgarna privatizacija, a osnivači nacionalna vijeća nacio- na manjinskim jezicima. Kao što ni institucionalni aranžmani prila- provedbom takve privatizacije osi- nalnih manjina. je opće poznato, to su medijski gođeni novim pravnim rješenjima romašit će se lokalno i regionalno »Glede pak radijskih i televi- sadržaji koji nisu tržišno atraktivni ili mjere iz domene financijske informiranje. zijskih postaja, odnosno pisanih i faktički ne mogu postojati bez naravi. Tako, na primjer, sada nije »Privatizacijom će se postoje- medija čiji su osnivači tijela lokal- financijske dotacije od strane drža- jasno na koji će način lokalne ći, izgrađeni lokalni informativni ne samouprave i koji su ušli u ve. I tu nije ništa sporno, budući samouprave izvršavati svoju obve- sustavi uništiti u najvećem dijelu. privatizaciju, mora se primijetiti da se država obvezala osigurati zu glede ostvarivanja prava man- Osakatit će se i mediji koji infor- kako se cijeli taj proces odvija ostvarivanje ovog prava. Međutim, jina na informiranje na maternjem miraju na jezicima nacionalnih na jedan pomalo kaotičan način, problem je što ustavne i zakonske jeziku kada one ne budu osnivači manjina, jer nakon privatizacije s podosta pravnih nedorečenosti članke koji ovo pravo garantiraju radija ili televizije. Još ću navesti nikome neće biti u interesu da odr- i bez jasnog strateškog koncepta, pripadnicima manjina, ne prate i kako u svezi s cijelim nizom pitan- žava te medije iz razloga što su oni što se onda posebice negativno

14 20. travnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ ja koji se nameću u takvoj situaciji, Mato Groznica. stvu non-profitnog poduzeća za jasno kako bi se to moglo uopće legitimni predstavnici nacionalnih MANJINSKI MEDIJI U informativnu i izdavačku djelat- napraviti, naime tko bi htio pri- manjina u Srbiji – a to su nacio- MAĐARSKOJ I HRVATSKOJ: nost ‘Croatica Kht’, koje ima i vatizirati manjinske medije, koji nalna vijeća, nisu ni na koji način »’Hrvatski glasnik’ djeluje u okvi- svoju tiskaru. Uredništvo čine su s marketinškog stajališta pot- konzultirani niti nam se netko tim ru izdavačke kuće ‘Croatica Kht’, četiri zaposlena novinara na čelu puno nekurentna roba. Mi nikada povodom obratio, što samo kazuje čiji ravnatelj piše projekt za godiš- s glavnom i odgovornom ured- nismo uspjeli dobiti ni jednu jedi- da su ova tijela često tek izlog nji natječaj za financijsku potpo- nicom, koja se bira na mandat nu reklamu, a ni ne vidim način za prikazivanje strancima. Dakle, ru, koju osigurava mađarska vlada od četiri godine, a o imenova- da to ikad uspijemo«, kaže glavni mora se pravna sfera u ovoj oblasti putem Javne zaklade za nacionalne nju odlučuju zastupnici Skupštine o odgovorni urednik »Novosti« nadograditi, definirati točno obve- i etničke manjine u Mađarskoj«, Hrvatske državne samouprave, Rade Dragojević. ze države glede financiranja, a sve kaže odgovorna urednica tjednika njih 39 i članovi Zemaljskog vije- PONIŠTENA PRODAJA: Loš uz suradnju sa zainteresiranima – Hrvata u Mađarskoj »Hrvatski gla- ća Saveza Hrvata u Mađarskoj, primjer privatizacije medija koji nacionalnim vijaćima. Da se vratim snik« Branka Pavić-Blažetin. nakon raspisanoga javnog natječa- nije manjinski medij je slučaj na početak odgovora. Budući da je »Svih trinaest taksativno ja. Sjedište uredništva, priprema i »Subotičkih novina«, koje su pri- ovo pitanje od izuzetne važnosti za navedenih manjina u Republici tiskara, pakiranje, te ured za tajnič- vatizirane lipnja 2006. godine, a manjinske zajednice, jako bi me Mađarskoj dobivaju potporu za ke i računovodstvene usluge nalazi na konferenciji za novinare koja je radovalo i to smatram neophod- svoje tiskovine, od kojih njih šest se u Nagymező ulici na broju 49, u održana 17. travnja, poslije skoro nim, da se čim prije inicira šira imaju svoje tjednike. Naš se list sklopu ‘Croatica Kht’. Uredništvo godinu dana od privatizacije, novi- rasprava relevantnih institucija na tiska u ‘Croatici’, koju su uteme- je u dnevnom kontaktu. Želimo u narima je predsjednik gradskog budućnosti širiti i utemeljiti dopi- sindikata Istvan Hugyi predočio sničku mrežu. Ponedjeljkom fina- kako je republička Agencija za liziramo izgled i sadržaj novina privatizaciju raskinula ugovor o koje smo prije toga prethodnog prodaji »Subotičkih novina« s kon- četvrtka počeli sadržajno sastav- zorcijem koji je ove novine kupio, ljati. Novine tiskamo u utorak, a 70 posto kapitala koje je kon- stavljamo ih na poštu istoga dana i zorcij kupio prelazi u vlasništvo one dolaze do pretplatnika. Širimo države i taj će se kapital u obliku se isključivo pretplatničkom mre- dionica prodavati na burzi. žom«. Dugogodišnji novinar Samostalni srpski tjednik »Subotičkih novina« Ljubomir »Novosti« financira se uglavnom Đorđević ističe kako ne postoji iz proračunskih sredstava Vlade ni jedan specifičan problem glede Republike Hrvatske. privatizacije, nego postoji general- »Dio sredstava dobiva se i od ni problem. Ministarstva kulture Republike »Mi smo nedavno formirali Srbije. Ranije je ovakve publika- udrugu malih dioničara ‘Subotičkih cije znalo pomagati i pokoje vele- novina’ i od deset osnivača svatko poslanstvo, primjerice norveško, je od strane policije provjeren je nizozemsko, međutim ta je strana li kažnjavan i vodi li se kaznena pomoć sada vrlo rijetka. ‘Novosti’ istraga protiv nekoga od osnivača. su tjednik, uglavnom političkog Ako netko ode na aukciju i kupi profila. Pišemo o najbolnijim tema- neku tvornicu, nitko ne provjerava ma vezanim uz Hrvatsku i njezin je li kupac kazneno kažnjavan. odnos prema Srbima, kao što su Također, nitko ga ne pita kako je problemi raseljenih osoba, neza- stekao kapital za kupovinu tvor- poslenost, neriješeni ratni zločini nice. Ako stjecajem okolnosti toj činjeni nad Srbima. Tjednik izlazi tvornici posao krene ‘nizbrdo’, na 32 strane, dopisnička je mreža opet nitko vlasnika neće pitati kako prilično rasprostranjena. Osim je moguće da ta firma uspješno zagrebačke redakcije, koja broji 5- posluje, recimo, dvadeset godina, 6 ljudi, postoji i redakcija za istoč- a za šest mjeseci nakon kupovine nu Slavoniju u Vukovaru i Belom ide u stečaj. Tu su problemi glede Manastiru. Dopisnička mreža, koja privatizacije. Ako vidimo da zakon je, velim, široka, ubraja novinare o privatizaciji lokalnih medija ne iz Knina, Rijeke, Karlovca, Gline, valja, hajmo promijeniti zakon. U Antal Biacsi: »Privatizacijom će se postojeći, izgrađeni Beograda, Kosovske Mitrovice, teškoj su se situaciji našli i medi- lokalni informativni sustavi uništiti u najvećem dijelu. Züricha i Vojnića. Novca, dakako, ji na manjinskim jezicima. Glede Osakatit će se i mediji koji informiraju nikad nije dovoljno, ali me vijest privatizacije manjinskih medi- na jezicima nacionalnih manjina koju ste mi prenijeli, naime da se ja, vjerujem kako je jedino rje- u Srbiji i s manjinskim medijima šenje u pozitivnoj diskriminaciji. planira ići u privatizaciju, napro- Manjinski mediji ne mogu zaraditi sto šokirala. Nadam se da se to u na tržištu dovoljno za opstanak, a ovu temu, ali kako službeno nismo ljili Savez Hrvata u Mađarskoj Hrvatskoj nikada neće dogoditi, društvo, tj. država je ta koja treba s ovom inicijativom upoznati, pos- i Hrvatska državna samouprava jer je to, posve sigurno, smrt za osigurati financiranje tih medija«. tavlja se pitanje od čega početi i u koncem 1999. godine. Uredništvo manjinske medije, koje god oni kom smjeru voditi raspravu«, kaže se nalazi u organizacijskom ustroj- provenijencije bili. Ipak, nije mi Z. Sarić

20. travnja 2007. 15 HrvatskaRIJEČ Tema Sastanak članova udruge »Naša djeca« Dogovori i planovi za budućnost Branko Horvat je rekao kako mu je drago što je bio prisutan i što je iz prve ruke čuo što udruga radi i kako roditelji razmišljaju, te je obećao da će primiti zahtjeve sa sastanka i razmotriti ih

a sastanku osnivača udruge »Naša djeca«, roditelja i gostiju održanom N12. travnja u vrtiću, »Marija Petković« razgovaralo se o potrebi što efikasnijeg anga- žiranja u informiranju roditelja za upis pr- vaša u osnovnu školu, kako u subotičkim gradskim školama, tako i u školama u okol- nim selima. Pokraj domaćina, časne s. Silvane Milan, sastanku je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat, te predstavnici i suradnici udruge iz okolnih sela, osnivači i zainteresirani roditelji iz cijelog grada. Roditelji su iznijeli i zamjerke i pohvale na postojeći kadar koji predaje na hrvatskom jeziku. Također, zanimali su se za nastavak Osnivači, predstavnici i suradnici udruge »Naša djeca« srednjoškolskog obrazovanja na hrvatskom na sastanku s predsjednikom HNV-a Brankom Horvatom jeziku, a govorilo se i o visokoškolskom obra- zovanju na materinjem jeziku u Subotici. Među Među ostalim roditelji su mišljenja da bi već je bio prisutan i što je iz prve ruke čuo što udru- ostalim zatraženo je od HNV-a, da napravi regi- u vrtiću, pri upisu, odgojiteljice trebale savjeto- ga radi i kako roditelji razmišljaju, te je obećao star postojećih nastavnika i učitelja, a isto tako vati roditelje, dati im informacije o mogućno- da će primiti zahtjeve sa sastanka i razmotriti i registar onih koji bi željeli raditi u školama i stima nastave na materinjem jeziku. Roditelji i ih. Kako je rekla predsjednica udruge Nevenka predavati odgovarajući predmet, odnosno sam članovi udruge koji su zaduženi za upis prvaša Tumbas, želja članova udruge je da u svim jezik. Tako bi uvijek imali uvid u to tko predaje u Subotici, iznijeli su svoja iskustva o tematici školama koje su do sada u gradu imale odjele hrvatski jezik ili nastavu na hrvatskom jeziku, te upisa, te savjetovali prisutne. Dogovoreno je s nastavom na hrvatskom jeziku i dalje nastave ako je hitno potreban nastavnik, da ga se ima na kako će se u gradu i okolnim mjestima održati s radom, te da i ove godine imaju prvaše. Isto raspolaganju. Ovaj bi se registar koristio isklju- pojedinačni roditeljski sastanci za upis prva- tako želja im je da se pokraj gimnazije otvore čivo radi podizanja kvalitete nastave. Roditelji i ša, te se uprava udruge složila da će dati svu odjeli s nastavom na hrvatskom jeziku i u osta- uprava udruge smatraju kako nitko, tko ne želi moguću potporu i da će se odazvati svakom lim subotičkim srednjim školama. ili nije u stanju srcem podučavati djecu na svom roditeljskom sastanku koji bude održan. materinjem jeziku, to ne treba činiti. Branko Horvat je rekao kako mu je drago što Ž. V.

16 20. travnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ Dr. sc. Nevio Šetić i dr. sc. Ante Kutle boravili u posjetu Vojvodini Potpora obrazovanju vojvođanskih Hrvata Cilj posjeta bio je upoznavanje s obrazovanjem na hrvatskom jeziku i dogovor oko uključivanja učenika hrvatskih odjela u projekte udruge »Lijepa naša« rošlotjedni posjet državnog tajnika za osnovno obrazovanje iz Ministarstva Pznanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Nevia Šetića i predsjednika udruge »Lijepa naša« dr. sc. Ante Kutle, započeo je u srijedu 11. travnja Subotici, gdje su osim lokalne samouprave (o čemu ste mogli čitati u prošlom broju) posjetili i Hrvatsko nacio- nalno vijeće, te osnovne škole u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku, kao i vrtić »Marija Petković«. Idućeg dana oni su posjetili Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu, dok je Ante Kutle u petak obišao osnovne škole u Podunavlju (Somboru, Bačkom Monoštoru, Bačkom Bregu i Sonti) u kojima se izučava predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. »Vrlo je značajno što su gosti prigodom posjeta razgovarali s učiteljima i nastavnicima Razgovor s nastavnicima i ravnateljima: sa sastanka koji izvode nastavu u hrvatskim odjelima ili u OŠ »Matko Vuković« u Subotict predaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture«, kaže komentirajući ovaj posjet ravna- Stipić. »Bila je to prigoda da nastavnici iznesu preko nedostatka lektire, do problema razli- telj OŠ »Ivan Milutinović« i bivši član Izvršnog probleme s kojima se susreću u svakodnevnom čitosti dvaju nastavnih programa, što dovo- odbora HNV-a zadužen za obrazovanje Ivan radu, od nedostatka priručnika za nastavnike, di do teže uporabe udžbenika, budući da se nastava na hrvatskom izvodi s udžbenicima iz Rješavanje problema svjedodžaba Republike Hrvatske, a po ovdašnjem programu. i knjižica Također, predstavljena su i postignuća i uspjesi u proteklih nekoliko godina, koliko traje obra- okrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu pod hitno će s Ministarstvom pro- zovanje na hrvatskom«, dodaje Stipić. Psvjete Republike Srbije rješavati pitanje trenutačno nepostojećih svjedodžaba i Predsjednik udruge »Lijepa naša« Ante Kutle knjižica na hrvatskom jeziku, istaknuto je, među ostalim, prošloga četvrtka na sastanku je prigodom posjeta predstavio rad ove udruge, pokrajinskog tajnika za obrazovanje i kulturu Zoltana Jegesa s državnim tajnikom za posebice ekološki kviz »Lijepa naša« i manife- osnovno obrazovanje Republike Hrvatske Neviom Šetićem i predsjednikom udruge staciju »Dani kruha«, na kojima su učenici iz »Lijepa naša« Antom Kutle. Osim Jegesa, na sastanku su bili nazočni i njegova Vojvodine koji pohađaju nastavu na hrvatskom, zamjenica Svetlana Vujović, pokrajinski tajnik za ekologiju i zaštitu životnoga okoliša nekoliko godina unatrag sudjelovala kao gosti. Zoltan Dyarmati, te ravnatelj OŠ »Ivan Milutinović« Ivan Stipić i pokrajinski zastupnik Kako je dogovoreno, učenici hrvatskih odjela Dujo Runje. će se od sljedeće školske godine uključiti redo- Prema riječima Duje Runje, prigodom sastanka su otvorena i sva druga pitanja za vito u ekološke projekte ove udruge, te sudje- obrazovanje na hrvatskom jeziku u Vojvodini. Među ostalim, na sastanku je razmatrano lovati na državom i svehrvatskom natjecanju u pitanje lektorata koje bi se, kako je naglašeno, trebalo rješavati bilateralnim sporazu- mom između Republike Srbije i Republike Hrvatske, odnosno otvorenjem lektorata za kvizu »Lijepa naša«. hrvatski jezik u Srbiji i obratno. »Mi želimo da se oni uključe ravnopravno Glede eventualnog otvorenja gimnazije na hrvatskom u Subotici, kako ističe Runje, sa školama iz Hrvatske i BiH, da djeca ravno- u Pokrajini je pokazana otvorenost za sve varijante – od formiranja hrvatskog odjela u pravno odmjere znanje iz ekologije, što će im već postojećoj Gimnaziji do osnutka zasebne škole. koristiti u ukupnom shvaćanju ekoloških pojava »Općenito, sastanak je protekao u optimističnom ozračju, budući da je pokazana i zakonitosti. Iz ovoga ne isključujemo i drugu velika otvorenost za rješavanje naših problema te realizaciju ideja. Na zajednici je da djecu, drugih nacionalnosti«, izjavio je Kutle za se izjasni o svojim potrebama glede obrazovanja, o čemu se treba očitovati Hrvatsko program na hrvatskom Radio Subotice. nacionalno vijeće«, dodao je Runje. D. B. P.

20. travnja 2007. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica Održana Godišnja skupština HKC »Bunjevačko kolo« iz Subotice Protekla godina jedna od uspješnijih Protekla je godina bila jedna od uspješnijih, što se očitovalo kako u velikim manifestacijama koje su organizirane tako i u radu odjela Centra, ocijenio je predsjednik Centra Mirko Ostrogonac

a redovitoj Godišnjoj skupštini Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo«, održanojN u prošlu subotu 12. trav- nja, nazočno je bilo 70 od ukupno 501 člana kojima su poslana poziv- na pisma. Podnoseći izvještaj o radu Centra između dviju skupšti- na, predsjednik Mirko Ostrogonac je naglasio kako je protekla godina bila jedna od uspješnijih, što se očitovalo kako u velikim mani- festacijama koje su organizirane (Dužijanca, Festival bunjevački pisama, Veliko prelo…), tako i radu odjela Centra. U tom kontekstu on je istaknuo obnovu Dramskog odjela i osnutak Glazbenog odjela, koji je, kako je naveo, zaokružio rad Centra u cjelini. Izvješća o radu odjela u proteklom razdoblju podnijeli su njihovi pro- čelnici – Davor Dulić (Folklorni odjel), prof. Mira Temunović (Glazbeni odjel), Josip Horvat (Likovni odjel), Dejan Kovač (Dramski odjel) i Grgo Kujundžić Godišnjoj skupštini nazočilo je 70 članova (Odjel velikih manifestacija). Osim spomenutih izvješća, na Skupštini su usvojeni i izvješće Govoreći o planovima on je, među ganja, Ostogonac je najavio kako u ći), Bela Ivković, Jelena Piuković, Nadzornog odbora, koje je podnio ostalim, naveo kako članove odje- predstojećoj godini neće biti većih Mira Temunović i Josip Dulić. član ovog odbora Pajo Đurašević, la očekuju značajna gostovanja i investicija, budući da za planiranu Kao gosti nazočni su bili zamje- te program rada za iduću godi- manifestacije, te dodao da će se rekonstrukciji krova, čija investi- nik predsjednika Općine Subotica nu, kojeg je predstavio predsjed- rad odjela i u idućem razdoblju cija iznosi oko 30 tisuća eura, Petar Kuntić, predsjednik HNV-a nik Centra Mirko Ostrogonac. prožimati. Glede financijskih ula- nisu osigurana sredstva. »Budući Branko Horvat, počasni građa- da se ovaj projekt ne može raditi nin Subotice Josip Gabrić, pred- po fazama neophodno je osigurati stavnica Generalnog konzulata cjelokupna sredstava, što će se Republike Hrvatske u Subotici Iva pokušati iz triju izvora – Općine, Aranjoš, predsjednik Hrvatskog Pokrajine i MVPEI Republike akademskog društva Dujo Runje i Hrvatske«, rekao je Ostrogonac. mons. dr. Andrija Kopilović. Radno predsjedništvo činili su: Grgo Kujundžić (predsjedavaju- D. B. P. Ivan Stipić novi član UO

53 glasa »za« i 13 »suzdržanih«, za novog člana Upravnog Sodbora umjesto dr. Marka Sente izabran je ravnatelj OŠ Radno predsjedništvo Godišnje skupštine »Ivan Milutinović« Ivan Stipić. HKC »Bunjevačko kolo«

18 20. travnja 2007. Subotica HrvatskaRIJEČ Potrebni dokumenti za upis mališana Izrađen tekst oglasa za izdavanje državnog poljopri- Upis u PU »Naša radost« u svibnju vrednog zemljišta Mogućnost za redškolska ustanova »Naša radost« počet će s upisom djece u registrirana gospodarstva Pjaslice, obdanište i vrtić, 7. svibnja. Upis, koji će trajati do 18. svib- nja, obavljat će se u Radnoj jedinici PU »Naša radost« u ulici Antona pćinsko povjerenstvo za izradu programa za uređenje i izda- Aškerca broj 5. od 10 do 15 sati. Ovanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na sjed- Od dokumentacije su potrebni izvadak iz matice rođenih (može i pre- nici održanoj 16. travnja izradilo je konačan tekst oglasa za slik), potvrda o zaposlenju oba roditelja i to samo za djecu koja se upi- izdavanje državnog zemljišta u zakup u 11 katastarskih općina. suju u obdanište i jaslice, te zamolba koja se popunjava prilikom upisa. Uvjeti natječaja prilagođeni su zahtjevima seljaka, što znači da će se Liječničko uvjerenje iz Dječjeg dispanzera trebaju donijeti samo oni u zakup moći uzeti samo jedna parcela ne veća od 100 hektara. Bit će roditelji čije će dijete biti primljeno u vrtić i to najkasnije do 30. lipnja, moguće uzeti u zakup i veću površinu, ukoliko ona predstavlja jednu a ukoliko obitelj prima dječji doplatak za dvoje i više djece, potrebno je funkcionalnu cjelinu. Početna cijena zakupa je sedam tisuća dinara priložiti i važeće rješenje o dječjem doplatku. Potom, ako je dijete koje po hektaru. Državno zemljište izdavat će se na pet godina, a pravo se smješta u Ustanovu treće i svako sljedeće u obitelji, potrebno je pri- na licitaciju imat će samo registrirana poljoprivredna gospodarstva. ložiti izvatke iz matice rođenih za svu djecu, te preslik osobne iskaznice Prema riječima zamjenika predsjednika Općine Subotica Petra Kuntića, majke, potvrdu o prebivalištu djeteta koje se upisuje i rješenje o dječjem tekst oglasa nije uspio usuglasiti zahtjeve i interese individualnih doplatku ako ga obitelj prima. poljoprivrednika i velikih kombinata. Tekst oglasa će biti proslijeđen Također, ako je dijete samohranog roditelja, potrebno je priložiti republičkom Ministarstvu poljoprivrede radi dobivanja suglasnosti, rješenje o razvodu braka ili potvrdu iz Centra za socijalni rad, te uko- a predsjednik Općine bi mogao raspisati natječaj u javnim glasilima liko je odgođeno školovanje, potvrdu o odgađaju škole u koju je dijete ovoga tjedna. Oglas za izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta upisano. trebao bi biti raspisan za katastarske općine Čantavir, Bački Vinogradi Ivana P. S. i Tavankut. Lj. D. Prvo službeno »kumovanje« u ZOO vrtu na Paliću Medvjedić Cuker Prosvjed LDP i novinara u povodu napada na Anastasijevića ednoglasnom odlukom žirija Blokada za sigurnost Jjedan od najmlađih stanovnika palićkog Zoološkog vrta – mali bijeli trossmayerova ulica u središtu grada danas je na pet minuta u podne medvjedić, dobio je ime Cuker, po Sbila blokirana. Promet su zaustavili članovi Liberalno demokratske prijedlogu naše sugrađanke Julijane partije i subotički novinari u znak potpore novinaru lista »Vreme« Lacko. Ovo je priopćeno na prvom Dejanu Anastasijeviću na čiju je obiteljsku kuću tijekom vikenda bače- službenom »kumovanju«, odnosno na bomba. davanju imena nekoj životinji rođe- U blokadi središnje gradske ulice, koja je prošla bez incidenata, noj u Zoološkom vrtu na Paliću. sudjelovalo je 15-ak članova stranke i nekoliko novinara. Moramo Žiri, koga su činili: glav- napomenuti da nisu svi okupljeni novinari sudjelovali u potpori svojemu na i odgovorna urednica tjednika kolegi. Član Glavnog odbora i šef izbornog stožera subotičkog LDP-a »Subotičke« Dragica Pavlović, rav- Ivan Francišković novinarima je izjavio: »Htjeli smo dati potporu vaše- natelj Zoološkog vrta Mirko Šinković i Mirjana Alapović, u Zoološkom mu kolegi jer tko zna tko je sljedeći. Počelo je s Ćuruvijom (ubijenim vrtu zadužena za odnose s javnošću, odlučio se za ime Cuker, jer je, vlasnikom ‚Dnevnog telegrafa‘), nastavilo se s napadom na stan Vesne kako je istaknuo Šinković, to ime internacionalno, dobro zvuči i bit će Pešić, da bi sada bio izveden napad na Anastasijevića. Ne znamo dokle prepoznatljivo i na drugim svjetskim jezicima. to vodi. Odlučili smo se simboličnom gestom animirati sve građane da U nagradnom »kumovanju«, koje je organizirao tjednik »Subotičke«, podignu glavu i da pokušamo u 5 do 12 spasiti demokraciju u Srbiji«. sudjelovalo je pedesetak čitatelja lista i svi su od organizatora dobili Povodom napada na novinara »Vremena«, aktivisti LDP-a danas su od utješne nagrade – majice sa slikom malog medvjedića, vodiče kroz 11,55 do 12 blokirali promet u još 164 općine u Srbiji u kojima ta partija Zoološki vrt i jednogodišnje propusnice za ulaz. Julijana Lacko je ima općinske odbore. kao »kuma«, uz sve nabrojane darove, od Subotičkih dobila i digitalni J. S. i LJ. D. fotoaparat. Nagradu joj je uručila bivša stanarka kuće Velikog brata, Novosađanka Aleksandra Vrbajac, koja je, čim je doznala za natječaj »Subotičkih«, poželjela biti »kuma« malom bijelom medvjediću. Cuker će u našem Zoološkom vrtu uz majku provesti još oko godinu dana nakon čega će, prema riječima direktora Mirka Šinkovića, biti udo- mljen u nekom drugom zoološkom vrtu, koji će mu ponuditi najbolje uvjete za život. Podsjećamo, prethodno mladunče ovog para sjevernih medvjeda, koje je na svijet došlo prije nešto više od dvije godine, danas se u iznimno dobrima uvjetima nalazi u jednom japanskom zoološkom vrtu. Lj. D.

20. travnja 2007. 19 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Susreti prijateljstva Šokački dani u Somboru HKUD »Vladimir Nazor« ugostio je udrugu »Šokačka grana« iz Osijeka

ilo je kao u pjesmama popularnog susret potvrdio je vrijednost Šokačke grane i na ovu svečanost knjige u Somboru. I veći je dio Zvonka Bogdana, a prelijepi somborski nitko se ne bi usudio reći da ne djelujete već autora ženskoga roda, što će reći da dominira Bšorovi ličili su na one iz pedeset i neke, godinama. Mi smo zimus obilježili 70. obljetni- žensko pismo, a i inače Šokica voli dominirati. kada smo se provezli fijakerom u subotnje cu našega društva ‘Miroljub‘, preimenovanoga Šokica je odvajkada to temeljno biće koje čuva predvečerje na Nedilju bilu, ili kako to katolici u ‚Vladimir Nazor‘, koje svih ovih godina naš identitet, jer selo nam je raslojeno, običaji vole reći, uoči Mladog Uskrsa. Svake godine, uglavnom nosi hrvatski predznak, a imamo i se više ne žive, ili se rijetko gdje žive, običaji se baš toga nadnevka, HKUD »Vladimir Nazor« dobru suradnju s nizom kulturno-umjetničkih bilježe, prikazuju i uprizoruju. I ako se zanima- priredi Šokačku večer u Somboru, a ove su društava diljem Hrvatske. Dođite nam opet«. mo otkuda i otkada potječe pojam Šokac, ako se godine u goste pozvali udrugu »Šokačka grana« Goste su pozdravili i dopredsjednica zanimamo tko se to rugao govoreći Šokac, a tko iz Osijeka, a osječki su se urbani Šokci predsta- »Vladimira Nazora« Marija Šeremešić, te je bio itekako ponosan na to ime, na taj pojam vili u najboljem svijetlu te su brojni posjetitelji Zvonko Tadijan, predsjednik HKPZ »Šokadija« identiteta, i tu su Šokice imale važnu ulogu«. uživali u dvosatnom programu u okviru koje- iz Sonte, koji nisu krili kako su ustvari i sudi- »Počašćena sam da i osječki ogranak Matice ga su predstavljeni prvijenci Šokačke grane, onici već spominjanog okruglog stola, dakle Zbornik radova s prvog međunarodnog okrug- obuhvaćeni i Zbornikom Šokačke grane. »Na log stola Urbani Šokci i Šokačku čitanku, koju žalost, ostaje živjeti samo ono što je zapisano, su za tisak priredili poznati osječki književnici a ono što nije kao da se i nije dogodilo«, rekao Helena Sablić-Tomić i Goran Rem, a u drugome je Tadijan, i dodao da treba pozdraviti ovu dijelu Somborcima su se predstavili muška pje- aktivnost Šokačke grane, koja je širom otvorila vačka skupina »Šokci«, ženska pjevačka sku- vrata i našim šokačkim udrugama s druge strane pina »Šokice« te tamburaški sastav »Šokačka Dunava, a i mi smo se odmah odazvali, iskori- duša« pod ravnanjem Mirka Bašića i vokalni stili prvu priliku, a uvjeren je da će i sljedeću. solist Joza Jurušić. ŠOKICE: Prvijenci Šokačke grane iz Osijeka PRIJATELJSTVO I SURADNJA: »Dvije privukle su pozornost nazočnih, pa su govornici godine traje naše prijateljstvo i suradnja sa često prekidani pljeskom. Tako je i Goran Rem Šokačkom granom, rekao je Šima Raič, pred- nagrađen dugotrajnim pljeskom kada je počeo sjednik HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, hvaliti Šokice. »Šokačka je grana ženskoga »ali imam dojam kao da se znamo već desetlje- roda, šokačka čitanka također, pa i ova večeraš- ćima. Istina, do sada smo razmjenjivali posjete nja zabava je ženskoga roda, baš kao i veći dio samo na razini delegacija, ali ovaj večerašnji ovdje nazočnih, koji su našli tren vremena i došli

hrvatske zajedno sa Šokačkom granom može u ovim vašim prekrasnim prostorima predstaviti ove knjige, prvijence Šokačke grane. Matica hrvatska najstarija je kulturna institucija u Hrvata, a Šokačku smo granu prepoznali već kod osnutka prije dvije godine, i zahvaljujući toj ženskoj energiji, evo već sada imamo dvije knjige, a vidim večeras da je i u Somboru pre- sudna ženska energija koja drži na okupu Šokce i Bunjevce. Čujem da i vi imate izdavačku djelatnost, čujem da imate i svoje glasilo, i to je ono što treba pozdraviti. Kolega Rem i ja smo nedavno izdali knjigu Slavonski tekst hrvatske književnosti i već tada smo se usudili govoriti o hrvatskoj pismenosti, o hrvatskoj riječi, ne Somborci na Šokačkoj večeri samo unutar zadanih granica koje se moraju

20 20. travnja 2007. Dopisnici HrvatskaRIJEČ prelaziti predočavajući kakvu putovnicu, već puno šire, pa evo, i u Šokačkoj čitanci, tu su autori iz Slavonije, Srijema, Bačke, Mađarske Baranje i Bosanske Posavine, počev od Ilije Okrugića Srijemca, koji je prvi u hrvatsku knji- ževnost uveo pojam Šokac, odnosno Šokica. Ta njegova Šokica je i početak ove lijepe knjige, pa Vas sve skupa pozivam da nam povjerujete, da prelistate ovu Čitanku i ovaj Zbornik«, toplo je preporučila obje knjige Helena Sablić-Tomić. TRAJNA SURADNJA: Antun Kovač je proči- tao svoju pjesmu o Monoštoru, dok je samičar Franja Verić odsvirao nekoliko šokačkih pje- sama, no najveći je pljesak zavrijedio svirajući bunjevačko kolo. »Ovo jest prvi službeni nastup Šokačke grane u Somboru, ali mi smo ovdje već četvrti, peti puta, i zahvaljujući toplini s kojom nas ugoš- ćujete, osjećamo se kao kod kuće«, rekla je

Promocija knjiga udruge »Šokačka grana«

Vera Erl. »Imam dojam da smo napravili nešto Uslijedio je program koji je potrajao još sat i jako dobro kad smo s vašim društvom potpisali pol a osmislila ga je Vesna Dorušak iz Čepina povelju o trajnoj suradnji, jer sjedinili smo i a na koncu su svi sudionici i posjetitelji završili naše sličnosti i naše različitosti, jer to jedinstvo u velikom šokačkom i velikom bunjevačkom koje je u nama, ta naša zajednička nit, ta naša kolu. kultura i baština rasuta na ovim prostorima od Među gostima je bila i konzulica Generalnog Tuzle do Sombora, od Mitrovice do Subotice, konzulata Republike Hrvatske u Subotici Iva Mohača i Pečuha, koju želimo objediniti, oču- Aranjoš i izjavila kako je oduševljena Šokcima vati i njegovati i ostaviti u naslijeđe generaci- i Šokačkom granom. »Bila sam već u gostima jama koje dolaze. To su dvije lijepe knjige o kod Šokačke grane u Osijeku, susretali smo kojima su već govorili moji prethodnici, to je se na raznim manifestacijama od Bača, Sonte, pregršt aktivnosti i manifestacija, i samo mogu Sombora, Subotice do Pečuha, i uvijek se rado reći da nećemo stati, i evo već za mjesec dana srećem s Osječanima, a iznimno sam zadovolj- idemo s novim međunarodnim okruglim sto- na onim što čini Šokačka grana, a također i lom na temu Šokci i tambure, u povodu 160. otvorenošću za aktivnosti hrvatske manjinske obljetnice tamburaškog zbora Pajo Kolarić i zajednice u susjednim zemljama, posebice u Muška pjevačka skupina »Šokci« 35. obljetnice Festivala hrvatske tamburaške Vojvodini«. glazbe u Osijeku, pa se osjećajte pozvanima«. Slavko Žebić

a starija izvorna folklorna skupina prikazala U posjetu Gospinom svetištu je običaj »Bereško proštenje«. Na kraju svog programa, izvorna je skupina otpjevala neizo- Berežani u Gunji stavne bećarce, kao i himnu društva »Na sje- veru u ravnici«. Poslije gostiju predstavili su a poziv KUD »Graničar« iz Gunje u svoga kraja »Majka Diva ti jedina«. Svetište se domaćini s isto tako bogatim programom, NRepublici Hrvatskoj, članovi HKPD Šumanovci je poznato po maloj kapelici i a poslije su svi skupa zaigrali i zapjevali uz »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog bunaru iz kojega izvire čudotvorna voda za tamburaše. Brega su 14. i 15. travnja boravili u ovom koju se vjeruje da liječi vid. Tu se okupi veliki Sutradan se išlo na svetu misu na kojoj je lijepom mjestu. broj vjernika iz cijele Cvelferije i Bosne za župnik domaćin pozdravio goste, a Berežani Pri dolasku u Gunju goste je dočekao taj- Veliku Gospu, kada je proštenje, a veliki se su na kraju misnog slavlja zapjevali pjesmu nik KUD »Graničar« Dragan Mitrović, broj vjernika okupi i na blagdan Male Gospe. »Zdravo Djevo«. koji je Berežane poveo u Gospino svetište U Domu kulture je priređen ručak, a navečer Poslije ručka krenulo se kući, a člano- »Šumanovci«. Berežani su upoznati s povi- u 20 sati započeo je program u kojem se mlađa vi KUD »Graničar« su obećali kako će se ješću ovog svetišta i s poviješću Gunje, a folklorna skupina iz Bačkog Brega predstavila odazvati pozivu Berežana i uzvratiti posjet. potom su otpjevali staru marijansku pjesmu iz spletom šokačkih igara iz Bačkog Monoštora, Z. Gorjanac

20. travnja 2007. 21 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Mladi Uskrs 2007. u Srijemskoj Mitrovici Obilježen Dan starih i bolesnih nedjelju 15. travnja 2007. zdravstvenog stanja redoviti pohod koncu svete mise održan je uskrš- redom, zabavu uz tamburaše i godine, na Mladi Uskrs, svete mise otežan, a u nekim slu- nji recital kao čestitka svim starim tombolu koja je bila sačinjena od U župni Caritas »Blažena čajevima potpuno onemogućen. i bolesnim župljanima koji nisu ručnih radova volontera i djelatni- Majka Terezija« u suradnji s U svojoj se propovijedi župnik mogli u zajedništvu s drugima pro- ka Caritasove radionice i članova Hrvatskim kulturnim centrom posebnim riječima obratio upra- slaviti Uskrs. Nakon mise u župnoj ateljea »Sveta Anastazija«. Oko »Srijem« obilježio je Dan starih i vo tim župljanima, izražavajući dvorani upriličen je domjenak za 200 sugrađana različitih uzrasta, sve župljane, koji su tom prili- prijatelja iz partnerskih udruga i kom imali i mogućnost pogledati organizacija veselilo se uz igru uskršnju izložbu ručnih radova i i pjesmu, dok su ih posluživali i rukotvorina koju su prezentirali domaćini im bili djelatnici Caritasa predstavnici Općinske organiza- sa svojim volonterskim timom od cije Crvenog križa, Ženskog cen- dvadesetak mladih ljudi, koji su se tra, HKC »Srijem« – ateljea »Sv. toga dana stavili na raspolaganje

Dječji zbor župe sv. Dimitrija bolesnih osoba, koji se po dugogo- radost i zadovoljstvo što ih može dišnjoj mitrovačkoj tradiciji obilje- susresti i čestitati im prošle uskr- žava na Mladi Uskrs. sne blagdane ohrabrujući ih da Svečano euharistijsko slavlje svoj križ patnje i bolesti strpljivo u konkatedrali bazilici Svetog podnose zagledani u Isusa patni- Djelatnici Caritasove radionice Dimitrija predvodio je preč. ka, koji uvijek i svima pokazuje Eduard Španović, župnik i dekan put k slavi uskrsnuća. Posebno Srijemskomirovačkog dekanata uz ozračje uskrsnog veselja dao je Anastazija« i Caritasa Srijemska našim starijim župljanima, da im koncelebraciju župnog vikara vlč. dječji zbor župe sv. Dimitrija, pod Mitrovica. ovaj dan učine ljepšim i sunčani- Ivice Zrno. Svetoj misi prisustvo- ravnanjem s. Cecilije Tomkić, koji Uvečer istoga dana, u prosto- jim u njihovoj jeseni života. vali su brojni stari i bolesni župlja- je prekrasnim pjevanjem uveličao rijama župske dvorane, Caritas ni, kojima je inače zbog narušenog svečano euharistijsko slavlje. Na je organizirao, treću godinu za Ivan Cingeli/Ivica Zrno

Gostovanje Rumljana u Drenovcima Nastavak suradnje rvatsko kulturno-prosvjetno društvo mogli uživati u raznovrsnom repertoaru koji su im ti vidio sklopljene ruke, Đenka, Ljubav..., da »Matija Gubec« iz Rume sa svojim gosti priredili: osim tamburaške glazbe izvedeno bi sve bilo završeno zajedničkim izvođenjem HVelikim tamburaškim orkestrom, pri- je i nekoliko dramskih točaka i nastupa pjevač- crkvene skladbe Glori, glori aleluja uz prave godom uskrsne zabave, gostovalo je 14. travnja kih zborova. Goste i sve prisutne je na samom ovacije nazočne publike. Travanjski posjet 2007. godine u selu Drenovci u Republici početku zabave pozdravio predsjednik udruge HKPD »Matija Gubec« iz Rume Drenovcima Hrvatskoj. Domaćin ove manifestacije bila »Sveti Mihovil« Ilija Andrić, a Rumljani su se ujedno je i odgovor na gostovanje Drenovčana je lokalna udruga pisaca i pjesnika »Sveti i ovoga puta predstavili u svom prepoznatlji- u Rumi povodu maškara 17. veljače i ujedno Mihovil«, a pokraj rumskog Društva na zaba- vom stilu. Nastup je počeo instrumentalnom početak dugotrajne suradnje. Po završetku služ- vi su sudjelovali i KUD »Samica« iz Novih skladbom Večernji zvon Tibora Andrašovana, benog dijela programa uslijedila je zabava, a Jankovaca, KUD »Zovik« iz istoimenog mjesta a nakon toga slijedili su nastupi vokalnih soli- goste su svojom pjesmom uveseljavali upravo u Brčko distriktu, Bosna i Hercegovina, kao stica Marije Benčić i Katarine Atanacković. U gosti iz Rume. Ugodno druženje uz pjesmu i i članovi Gradskog kazališta »Joza Ivakić« iz njihovoj izvrsnoj interpretaciji redale su se stare ples potrajalo je do duboko u noć. Vinkovaca. Nazočni su na uskrsnoj zabavi doista varoške i zabavne pjesme: Proljeće dolazi, Nisi Nikola Jurca

22 20. travnja 2007. Dopisnici HrvatskaRIJEČ Sjednica MO DSHV u Sonti o informiranju i upisu prvaša Traganje za trajnim rješenjem

radio-Apatinu i tekstova u »Glasu komune« mogućnostima formiranja odjela na hrvatskom na jezicima nacionalnih manjina. Uz suglasnost jeziku, ili, u nemogućnosti navedenoga, izuča- predsjednika SO Apatin Miodraga Bakića i vanju hrvatskoga jezika s elementima nacional- dopredsjednika Mirka Cvjetičanina, članovi ne kulture. Gost sjednice, direktor OŠ »Ivan Savjeta su odlučili da, za početak volonterski, Goran Kovačić« iz Sonte prof. Zvonko Tadijan, pripadnici mađarske i hrvatske nacionalne za- izvijestio je nazočne o pripremama za upis pr- jednice pripreme tekstove na svojim materinjim vaša, uz konstataciju kako će ih ove godine biti jezicima, a koji bi, u dogovoru s lokalnom upra- svega četrdeset troje. Napomenuo je kako je po- vom, bili tiskani u »Glasu komune«. trebna dobra koordinacija u radu svih subjekata Ovo rješenje bilo bi u primjeni do nalaženja hrvatske nacionalne zajednice u mjestu i kako, trajnoga modusa ostvarivanja prava na informi- zbog smanjenja broja djece, naša zajednica ubr- ranje na jezicima nacionalnih manjina. Poslije zano stari. Nakon rasprave zaključeno je da se opsežne rasprave članovi MO su prihvatili ova- pristupi temeljitim pripremama za edukaciju ro- kav zaključak Savjeta, uz konstataciju kako ditelja prvaša u cilju upisa djece na nastavu na je prijeko potrebno razgovarati na tu temu s hrvatskom jeziku. Do konca sjednice predsjed- predsjednikom Općine Apatin dr. Živoradom nik Silađev je informirao nazočne o najnovijim Smiljanićem, a u razgovore uključiti i čelnike zbivanjima u stranci, a odabrani su i članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća i DSHV-a. koji će 20. travnja nazočiti izbornoj skupštini U nastavku sjednice raspravljalo se o upisi- somborske Podružnice. Predsjednik MO DSHV: ma prvaša u školsku 2007/8. godinu, odnosno o Ivan Andrašić Stipan Silađev Andrija Ađin a sjednici Mjesnoga odbora Demokratskog saveza Hrvata Sonta, u povjerenstvu Nodržanoj u ponedjeljak 16. travnja, do- minirale su dvije teme: pravo na informiranje na ovjerenstvo za davanje i preimenovanje uli- materinjem jeziku i upisi prvaša na nastavu na Pca i trgova u Općini Apatin, osim pet članova hrvatskom jeziku. Glede prve teme predsjednik koje imenuje lokalna zajednica, na posljednjoj MO Stipan Silađev, koji je i vijećnik u Skupštini sjednici Savjeta za međunacionalne odnose, a i predsjednik Savjeta za međunacionalne odno- na prijedlog predsjednika ovoga tijela Stipana se Općine Apatin, informirao je nazočne o po- Silađeva, dopunjena je predstavnicima nacio- sljednjoj sjednici ovoga tijela. nalnih zajednica. Hrvatsku nacionalnu zajedni- Jedna od tema bilo je i informiranje, odno- cu Općine Apatin predstavljat će učitelj iz Sonte, sno odgovor JP IC »Glas komune« na zahtjev član Hrvatskog nacionalnog vijeća Andrija Ađin. Savjeta za uvođenje informativnih emisija na

Najznačajnije područje Štefanovićeva glazbenog stvaralaštva, dječja Ispravak i nadopuna članka o Franji Štefanoviću opera; čiji je on tvorac, nije ni spomenuto. Štefanović ni­je skladatelj igrokaza u kojima se i govori i pjeva, nego je skladatelj pravih dječ- Tvorac dječje opere jih opera u kojima je tekst skroz prekomponiran, a sve uloge izvode isključivo djeca. članku pod nazivom »Književnik i sklada­telj« objavljenom U članku nisu spomenute ni Štefanovićeve skladbe izvedene na U 6. travnja ove godine, koji izvješćuje o večeri posvećenoj večeri posvećenoj njegovu životu i djelu. Izvedene su njegove sklad- Petrovaradincu Franji Štefanoviću, netočno je navedeno da je on bio be: zbor vila »Objavi, Danice« iz dječje opere »U vilinoj gori« i dječja književnik odnosno pjesnik. Štefanović je bio samo skladatelj. Nije popijevka »Rosa« u izvedbi Elizabete Rot i Marije Rajkovic te zbor rođen 12., nego 13. ožujka 1879. godine. Nije se školovao u Zemunu, vila »Molimo se, Lađo« iz dječje opere (alegorije) »Seoba Slavena« a prvo učiteljsko mjesto bilo mu je u Starom Slankamenu. i crkvena popijevka »U slavu sv. Srca« u izvedbi pjevačkog zbora U petrovaradinskoj osnovnoj školi nije postavljena Štefanovićeva HKPD »Jelačić« pod vodstvom Vesne Kesić-Krsmanović. Dvije sklad- bista 1969. godine, nego spomen-ploča na 100. obljetnicu njegova be izvedene su uz pratnju glasovira, a ne uz asistenciju. rođenja. Stanislav Preprek, Štefanovićev kolega po uči­teljskom Značaj Štefanovićeva doprinosa vojvođanskoj i svjetskoj glaz­benoj zvanju, spasio je od uništenja Štefanovićeve skladbe, a ne tekstove. baštini prinudio me je da sve ovdje izneseno i zabilježim. Štefanovićeva glazbena ostavština pohranjena je u Nacionalnoj i sveu- čilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ne u zagrebač­koj povijesnoj knjižnici. Đuro Rajković

20. travnja 2007. 23 HrvatskaRIJEČ Zbivanja Rezultati natječaja Splićani u Subotici Hodočasnički susret Hosanafest-a 2007. Subotici su od 13. – 15. travnja na hodočašću boravili vjernici iz rganizacijski odbor U Splita koji se okupljaju u crkvi sv. Filipa. Oni su stigli u Suboticu HosanaFesta 2007. ras- u petak navečer predvođeni dr. Josipom Mužićem, docentom KBF u Splitu, na kojem predaje filozofiju i neke dijelove moralke. On je pisao je natječaj od 1. O ujedno i duhovnik crkve sv. Filipa u Splitu, u kojoj se okupljaju mladi. siječnja do 1. travnja 2007. za Festival hrvatskih duhovnih pje- sama u Subotici, koji će se održati 19. kolovoza 2007. Na natječaj su pristigle ukupno 33 skladbe. Glazbena i tekstualna komisi- ja razmatrale su skladbe koje su ispunjavale uvjete propisane Natječajem. Zbrajanjem glasova člano- va stručnog povjerenstva dobili smo redoslijed pjesama. Prvih 15 skladbi s najviše osvojenih bodo- va bit će izvedene na HosanaFestu Goste je dočekao katedralni župnik mons. Stjepan Beretić sa svojim 2007. župljanima, koji su ih ugostili u svojim obiteljima za vrijeme njihova boravka u Subotici. Abecedni popis skladbi koje će biti izvedene na HosanaFestu 2007 su: Hodočasnici iz Splita su u Subotici posjetili, osim katedrale-bazilike 1. Bog će me odvesti najdalje - Maja Vasilj (Zagreb / HR) sv. Terezije, i druge crkve i ustanove, a razgledali su i centar grada, kao 2. Bože, slavim te - »Antunići« (Sombor) i Gradsku kuću. U subotu su slavili Euharistiju na svetištu Bunarić, a sv. 3. Božji svijet - »Proroci« (Subotica) Misu je predvodio don Josip u zajedništvu s vlč. Ivicom Ivankovićem 4. Crvena je ova glas - Antonija Piuković (Subotica) Radakovićem. Na misi je pjevanje predvodio VIS »Proroci«. Nakon mise na Bunariću razgledali su izletište »Palić«, a potom su posje- 5. Dolazak - Pamela Štefec i »Toma Akvinski« (Vinkovci / HR) tili župu Srca Isusova u Tavankutu, gdje im je župnik preč. Franjo 6. Hvala Ti - Siniša Česi i »Prečisto srce« (Madžarevo / HR) Ivanković priredio ručak »u prirodi«. 7. Kralj prirode - »Izvor« (Sombor) Navečer u 18 sati gosti iz Splita posjetili su župu sv. Roka. Najprije 8. Moja molitva - Jelena Barić (Split / HR) su razgledali crkvu gdje ih je pozdravio župnik preč. Andrija Anišić. 9. Nebesko trnje - Lidija i Slobodan Ivković (Subotica) On im je u kratkim crtama predstavio povijest crkve i župe sv. Roka, a 10. Primi ljubav Kristovu - Ivan Šomođvarac (Sombor) s. Silvana Milan im je govorila o prisutnosti i aktivnosti sestara Kćeri 11. Pronaći - »Riječ« (Split / HR) Milosrđa u Subotici. Poslije toga gosti iz Splita susreli su se s mladima 12. Puna je zemlja - »Novo Svitanje« (Zagreb / HR) te župe, te su jedni drugima predstavili svoje aktivnosti i zadržali se 13. Quo vadis-Petar pred Rimom - Stipe Odak (Ljubuški / BiH) dugo u druženju uz pjesmu i ugodno raspoloženje. I na ovom susretu 14. Tragom Njegove ljubavi - Marija Jaramazović (Subotica) VIS »Proroci« je pomogao da druženje bude raspjevano. 15. Uskrsna radost - »Matheus« (Bizovac / HR) Ova skupina hodočasti svake godine u razne dijelove Hrvatske, ali i u susjedne zemlje u kojima žive Hrvati. Čine to sa željom da upoznaju njihov život i njihove aktivnosti te da se međusobno obogaćuju »lije- Molimo izvođače čije su skladbe ušle među petnaest odabranih, da studij- pim«, koje ondje susreću i produbljuju međusobno zajedništvo. sku snimku skladbe dostave najkasnije do 20. lipnja na adresu: A. A. HosanaFest 2007 Gajeva 2 24000 Subotica Vojvodina Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali na Natječaju HosanaFest-a 2007.

Disco večer u HKC »Bunjevačko kolo« u Subotici Prisjećanje na hitove 80-tih ko stotinu i pedeset gostiju okupila je disco večer pod nazivom O»Jeans generacija je najjača nacija« koja je u subotu, 14. travnja, održana u Velikoj dvorani HKC »Bunjevačko kolo« u Subotici. Večer je bila rezervirana za domaću i stranu pop glazbu 80-ih godina, a na »stare dobre« hitove okupljene je podsjetio glazbeni urednik večeri Otmar Hegediš.

24 20. travnja 2007. Mladi HrvatskaRIJEČ Iz kuta mladih: Jasna Vukov Studij i folklor Folklor ju je zasigurno promijenio, posredstvom njega navikla je na komunikaciju, u društvo je uvijek dolazio netko nov, koga su morali prihvatiti Razgovor vodila: Olga Perušić nosi nošnju na bini i u povorci Jasna se sada poglavito druži s pri- Dužijance. Folklor ju je zasigur- jateljima s folklora, a to je utjecaj no promijenio, posredstvom njega iste glazbe koju slušaju i dugog navikla je na komunikaciju, u druš- poznanstva. tvo je uvijek dolazio netko nov, Za godinu ili dvije dana Jasna koga su morali prihvatiti. Ne voli sebe vidi na završetku studija, koje se isticati, što je putem folklora jako želi završiti kako zbog sebe, na to sam navikla mnogobrojnim tako i iz zahvalnosti roditeljima na nastupima. Folkloraši se prepo- velikoj potpori. Nakon toga voljela znaju i po držanju tijela, lijepom bi naći posao u području financija izgledu, a iskustvo nakon dugog i ostvariti dugo očekivanu financij- plesanja stvorilo je rutinu, te je sku neovisnost. Želja joj je ostala lako je naučiti novi korak. posjetiti neke talijanske gradove, DRUŽENJE: Problem joj je bio dok ovo ljeto planira pohađati tečaj uskladiti društvo iz srednje škole slamarenja s prijateljicom. i s folklora, jer bilo je teško opre- dijeliti se s kim ići vani u zabavu. g asna Vukov (1984.) studenti- druga animacija kako bi se izba- ca je Ekonomskog fakulteta u cila negativna energija. Ona već JSubotici, na smjeru financij- dvanaest godina aktivno igra folk- ski menadžment i knjigovodstvo. lor u Hrvatskom kulturnom cen- Odabir studija i nije bilo veliko tru »Bunjevačko kolo« i to joj je iznenađenje, jer je prethodno zavr- postalo sastavnim dijelom života. šila srednju ekonomsku školu, te je Mnogi je pitaju kada će presta- zavoljela računovodstvo kao spoj ti aktivno igrati folklor, na što matematike i ekonomije. Ranije ona odgovara kako za sada za tim je željela biti učiteljica, ali usmje- nema potrebe jer može sve obve- ravanjem na ekonomiju od toga je ze uskladiti, a vjeruje kako će to odustala, dok je prema gimnaziji uslijediti tek nakon veće promjene imala određene predrasude. »Pri kao što je zaposlenje. Tri puta izboru srednje škole sam se zapita- tjedno Jasna pohađa probe, pred la, što će biti ako ne upišem studij? nastup je to i češće, ali to joj ne Sebe sam zamišljala među papi- pada teško jer tamo joj je društvo rima, pa tako i danas volim kada što je opušta. »Tijekom dvanaest su mi obveze i vrijeme isplanirani. godina koliko sam aktivna u folk- Sada na studiju imam cilj kojem loru, smjenjivale su se generacije, težim i tu se sve može dobro ispla- mladi su odlazili i dolazili, a nisam nirati, samo se treba na vrijeme imala niti jedan prekid. Još uvijek početi učiti. Knjiga od pet stotina ne mogu zamisliti kako će izgle- strana se ne može svladati, za krat- dati kada prestanem igrati, jer po ko vrijeme, pa se trudim poštovati prirodi sam mirna osoba i trebam planirani tok, naravno, što ni meni negdje izbaciti suvišnu energiju«, uvijek ne polazi za rukom«, kaže pojašnjava Jasna Vukov. naša sugovornica, Jasna Vukov. U početku ona nije tako pozitiv- FOLKLOR: U studentskom živo- no doživljavala oblačenje nošnje, tu nije jedina stvar učenje i Jasna jer je putem televizije i gledano ističe kako osim posvećivanja iz daljine to nije privlačilo. Jasna vremena učenju mora postojati i to sada drugačije doživljava i rado

20. travnja 2007. 25 HrvatskaRIJEČ

Odmor ispod Ekvatora Vječito ljeto: Fortalezza Uz nezaobilazni Rio, ovo je najpoznatije brazilsko ljetovalište i nalazi se 500 kilometara od polutnika Zapisivao: Dražen Prćić

Bez viza Problem komunikacije

rvatski državljani mogu nesmetano edini ozbiljniji problem tijekom boravka u Brazilu pred- Hputovati u Brazil jer između dviju Jstavlja jezik, tj. komunikacija s lokalnim stanovništvom država postoji sporazum o bezviznom koje vrlo slabo govori strane jezike, već se isključivo služi boravku. svojim portugalskim jezikom, koji opet govori minimalan broj inozemnih gostiju.

26 20. travnja 2007. Reporta`a HrvatskaRIJEČ jedan i pol prije uskršnjih praznika, bračni par Dobo, Josip i jače zasija. U skladu s ovakvom temperaturnom svakodnevicom, sve je Snežana, proveli su u egzotičnoj Fortalezzi, najpoznatijem ljeto- jamačno podređeno turizmu i djelatnostima vezanim uz ovu gospodarsku Tvalištu Brazila, koje je zemljopisno locirano u neposrednoj blizini granu. Ugodno smo bili iznenađeni zbilja pristupačnim cijenama izvan- ekvatora, a shodno tome posjeduje i fantastične klimatske uvjete vječitog pansionske ponude, jer primjerice jedno piće košta 1 američki dolar (oko ljeta. Ovaj grad od blizu 3 milijuna stanovnika, upravo zbog navedene 60 dinara), dok obilna riblja večera za dvije osobe, od najkvalitetnije ribe osobine »toplotnog savršenstva«, uspijeva privući milijunsku armiju plus rakovi, košta samo 15 dolara (oko 900 dinara), što je kod nas recimo turista, koji tijekom svojih odmora imaju priliku uživati na dnevnoj tem- nezamislivo», kaže Snežana i nastavlja: peraturi od 31 stupnja i nevjerojatnoj temperaturi mora (Atlantski ocean) »Glede samog mora tj. Atlantskog oceana, ono je zbilja prekrasno, od 29 stupnjeva (primjerice, temperatura mora u Rio de Janeiru je 19-20 osobito kada se voda povuče i ostaju stotine metara pješčanog žala, ali stupnjeva). Svoje dojmove iz egzotičnog Brazila i Fortalezze, uz prekra- nažalost, o nekom ozbiljnijem kupanju i plivanju nema niti govora. sne fotose zbilja impresivne prirode, s čitateljima našeg tjednika podijelio Naime, zbog iznimno jakih morskih struja toplo se preporuča ulazak je ljubazni bračni par Dobo. samo do 3 metra, jer u suprotnom, jači nalet bi vas mogao odnijeti »tko »Odmah bih željela pojasniti kako je zbog već navedenih visokih zna gdje«. No, zato postoje brojni bazeni i prirodna ili umjetna jezera u temperatura zraka i mora, upravo Fortalezza centar masovnog brazilskog kojima se može nesmetano kupati, uz sunčanje i užitak u čistom, indu- turizma u koji dolaze brojni domaći i inozemni turisti. S obzirom da nam strijski nezagađenom zraku. Jedina gospodarska djelatnost tog kraja, uz se ukazala zbilja povoljna prilika, uz povoljnu cijenu aranžmana, odlu- jamačno turizam, je proizvodnja šećerne trske, po kojoj je Brazil inače čili smo desetak dana prije ovogodišnjeg Uskrsa provesti u egzotičnom poznat u svijetu, ali ova aktivnost ne prouzrokuje nikakvo zagađenje ambijentu neposredne blizine ekvatora. Putovali smo iz Budimpešte zra- okoliša. Dapače, dobiva se etanol, a na taj pogon idu brojni automobili u koplovom preko Kanarskog otočja do Fortalezze, a put je trajao nekih 12 Brazilu. Etanol, za razliku od naftnih derivata, ne stvara emisiju štetnih sati. Već po dolasku, točnije izlasku iz zrakoplova, odmah nas je osvojila plinova u atmosferu. Upravo zbog svega navedenoga priroda ovog dijela toplina vječitog ljeta koje vlada u ovom dijelu zemljina globusa. U biti, svijeta je još uvijek netaknuta i predstavlja jedinstveni doživljaj uživanja kako smo saznali od vodiča, tamo niti nema drugog godišnjeg doba, u ‘drugačijem okruženju‘. Sunce, more, plaže, šume i sve ostalo, uz ljude osim kalendarski, izuzev ljeta i tijekom cijele godine gotovo uvijek je koji su dobronamjerni i gostoljubivi, čini Brazil i konkretno Fortalezzu danju oko 31 stupnja, dok je noću »samo« 29 stupnjeva Celzija. Naravno, idealnim mjestom za malo egzotičniji odmor«, dovršila je priču Snežana ovakve atmosferske prilike stvaraju i izuzetno veliku vlažnost zraka, te Dobo. vrlo često dođe do kratkotrajnih pljuskova, poslije kojih obično sunce još g

20. travnja 2007. 27 HrvatskaRIJEČ Kultura U Subotici predstavljen roman »Bezdan« Željke Zelić Ukazivanje na kršćanske vrednote Probleme koje ističe u romanu, autorica pokušava riješiti ukazujući na kršćanske vrednote, koje je ugradila u likove svojega romana, rekao je preč. Andrija Anišić

redstavljanje romanesknog prvijen- ca subotičke autorice Željke Zelić pod Pnaslovom »Bezdan«, okupilo je u pone- djeljak 16. travnja, u Velikoj dvorani HKC »Bunjevačko kolo« veliki broj posjetitelja. O knjizi su govorili bivši glavni i odgovorni urednik katoličkog lista »Zvonik« preč. Andrija Anišić, te književnici Zvonko Sarić i Milovan Miković. Ispred nakladnika nazočnima se obra- tio direktor NIU »Hrvatska riječ« Zvonimir Perušić, naglasivši, među ostalim, kako je ovo jedan od 14 naslova objavljenih u godinu i pol dana otkako je pokrenuta nakladnička djelat- nost ove novinsko-izdavačke kuće. Govoreći o kršćanskim vrednotama u romanu »Bezdan«, preč. Andrija Anišić je naveo kako autorica na njih ukazuje baveći se problemima komunikacije među mladićima i djevojkama, problematikom života u braku i obitelji te goru- ćim problemom suicida. »Probleme koje ističe u romanu autorica pokušava riješiti ukazujući na kršćanske vrednote, koje je ugradila u likove svojega romana. U romanu nema završetka, već citat iz psalma 30, čime se jasno ukazuje kako Bog ima odgovore na sva naša pitanja, odno- sno da je konačno rješenje moguće«, rekao je S predstavljanja knjige u HKC »Bunjevačko kolo«: spisateljica Željka Zelić Anišić. SLOŽENA PITANJA: Zvonko Sarić je, među pitanjima i temama, kao ustanovljavanje polja kontekstu na djela autorica kao što su Mara ostalim, naglasio kako se u romanu reflektira za daljnji književni rad mlade autorice, a kako Đorđević-Malagurski, Mara Švel-Gamiršek, kontekst aktualnog potrošačkog društva i »pre- autorica piše ovo svoje prvo djelo sa stajališta Jasna Melvinger, te posebice Marica Vujković. natrpanost svijeta svim i svačim«, te promišlja svjetonazora kršćanske, katoličke vjere, pred Osvrćući se pak na prvijenac mlade spisateljice, o vrlo složenim pitanjima i temama za mladog njom se u budućem radu ukazuje mogućnost i Miković je napomenuo kako sudbine junaka u pisca, kao što je čin samoubojstva, značenje književni izazov predočavanja kontrapunkta«, romanu »Bezdan« podsjećaju čitatelja »da je pojma slobode, pitanje odgovornosti ili mapira- rekao je Sarić, dodajući kako roman ima istan- veoma teško, a za mnoge i nemoguće, živjeti u nje relacija između medicine, znanosti i vjere. čan ritam, kao i da su dijalozi u njemu pitki, pravdi, istini i ljubavi«. »U romanu je vidljiv začetak promišljanja o tim neizvještačeni i »dišu«. »I utoliko je ‘Bezdan’, ne samo pripovijest o »Pred autoricom je veliko polje književne manje ili više ogorčenim i usamljenim pojedin- Dodir fiktivnog avanture, a nakon čitanja ‘Bezdana’, promišlja- cima nego i neizravno prizorište zajednice koja nja književnog pisma Željke Zelić i čitateljske se, ne rijetko, doima osuđenom na nestajanje, i realnog gradnje asocijacija, siguran sam kako se svatko ne samo zato što to drugi hoće, nego još i češće od nas može upitati hoće li poći k sljedećim radi toga jer olako podliježe napasti predrasuda oman sadrži elemente vratima koja će otvoriti u potrazi, ili već u o drugima, o sunarodnjacima, te stalno gubi »Rkoji su fiktivni i one koji su samoj gradnji rasta u ljubavi, ili će se odlučiti kohezionu snagu, što je izravno vodi samouni- realni. Prvi su plod mojih razmišljanja za ‘zalutali i zaboravljeni vagon, uspavan na štenju. Skup ljudi kojima nedostaje vjera u sebe i stremljenja, a ono što je realno jest pruzi zarasloj u neput i smrt? Bez pogleda i druge. Vjera općenito«, rekao je Miković. ono što sam promatrala u drugima. U anđela gvardijana čija krila šume iza zapadnoga U okviru večeri nastupio je subotički komor- komunikaciji s drugima spoznala sam prozora’«, zaključio je Sarić. ni zbor »Collegium Musicum Catholicum« pod sebe, ali i onu drugu osobu tako da sam ŽENSKO PISMO: Urednik nakladničke ravnanjem Miroslava Stantića. Predstavljanju djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovan knjige, između ostalih, nazočili su generalni u roman na neki način mogla uključiti Miković je ukazao kako je romanom »Bezdan« konzul Republike Hrvatske u Subotici Davor i njihova iskustva«, rekla je u izjavi za ostvaren kontinuitet »ženskog pisma« u knji- Vidiš i predsjednik HNV-a Branko Horvat. »Hrvatsku riječ« Željka Zelić. ževnosti ovdašnjih Hrvata, podsjetivši u tom D. B. P.

28 20. travnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ

Koncert »Plesati zajedno« u Subotici Koncert za orgulje u subotičkoj Katedrali

iduću nedjelju, 29. travnja, s početkom u 19 sati, u Dvorani nedjelju, 22. travnja, u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije U sportova u Subotici, članovi triju kulturno-umjetnič- U Avilske nastupit će orguljaš Višeslav Jaklin iz Varaždina (Republika kih udruga priredit će treći skupni koncert pod nazivom »Plesati Hrvatska). Na programu su djela J. S. Bacha, A. Schlicka i J. Reubke. zajedno«, najavljeno je u srijedu na konferenciji za tisak. Početak je u 19 sati. Nastupit će reprezentativne folklorne skupine i glazbenici OKUD »Mladost«, HKC »Bunjevačko kolo« i MKC »Nepkör«, a kako su orga- Godišnji koncert HKPD »Matija Gubec« nizatori najavili, na sceni će se pojaviti oko 200 sudionika. iz Tavankuta

odišnji koncert folkloraca Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva G»Matija Gubec« iz Tavankuta održat će se u nedjelju 22. travnja, u Domu kulture, s početkom u 19 i 30 sati. Na koncertu će nastupiti i nekadašnji članovi Folklornog odjela. Izložba »NY Nights & Modrine« u Subotici

akon gostovanja u Beogradu, izložba fotografija »NY Nights & NModrine« auto- ra Lorencea Fericha i Tončija Čorića bit će otvorena u ponedje- ljak 23. travnja, u 18 Prema riječima umjetničkog voditelja Folklornog odjela HKC sati, u Modernoj gale- »Bunjevačko kolo« Davora Dulića, cilj koncerta je ovu vrstu umjet- riji »Likovni susret« u nosti predstaviti široj publici, ali i na jednom mjestu pokazati kulturno Subo-tici. Izložbu će bogatstvo različitih nacionalnih zajednica koje žive u ovom gradu. otvoriti veleposlanik Cijena ulaznica je 300 dinara i mogu se kupiti u prostorijama triju Republike Hrvatske društava, te na blagajni Dvorane sportova na dan koncerta. u Beo-gradu Tonči Pokrovitelji koncerta su Općina Subotica i Pokrajinsko tajništvo za Staničić. nacionalne manjine, upravu i propise. Svečani koncert u subotičkoj Katedrali Zagrebačko lutkarsko kazalište u Novom Sadu četvrtak, 26. travnja, u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije U Avilske održat će se svečani koncert na kojem će nastupiti okviru programa ovogodišnjeg Nomusa, novosadska će publi- komorni zbor »Collegium Musicum Catholicum«, komorni orkestar, U ka moći vidjeti lutkarsko–glazbeni spektakl »Čarobna frula« Kornelije Vizin (orgulje) i solisti novosadskog SNP-a. Koncertom će Zagrebačkog kazališta lutaka, koji će biti izveden u nedjelju, 22. ravnati Miroslav Stantić, a na programu su djela D. Buxtehudea, J. S. travnja, u novosadskom Pozorištu mladih. Ovaj scenski spektakl rađen Bacha, G. F. Haendela, G. P. Telemmana i G. G. Gorczickog. Početak po glasovitoj Mozartovoj operi režirao je Krešimir Dolenčić. Operni je u 19 sati. solisti su svjetski afirmirani pjevači, a glumačku ekipu predvode Boris Mirković i Maja Petrin. Posebno atraktivne su velike, živopisne lutke »Zora D« gostuje koje su kreacija Gorana Lelasa, međunarodno priznatog likovnog u Hrvatskoj umjetnika. Premda je na repertoaru kazališta za djecu, predstava je namijenjena publici svih uzrasta. omorna opera »Zora D« Isidore Žebeljan, koja je premijerno izve- Kdena na BEMUS-u u Beogradu 2004., bit će dva puta izvedena u Subotički tamburaški orkestar putuje Srbiji i Hrvatskoj, piše novosadski »Dnevnik«. u Belgiju Poslije Beograda i Sombora, »Zora D« gostuje 22. travnja u Zagrebačkom kazalištu mladih i 24. travnja u Narodnom kazalištu ubotički tamburaški orkestar će sudjelovati na Omladinskom u Rijeci. Obnavljanje opere pisane po narudžbini britanske fonda- Sglazbenom festivalu Europe, koji se od 27. travnja do 1. svibnja cije Genesis, koja je svjetsku praizvedbu imala 2003. i izvedena u održava u Neerpeltu u Belgiji, a na kojem ove godine sudjeluju orkestri Nizozemskoj i Beču prije nego što je stigla u Beograd, jest inicijativa svih kategorija. Subotički tamburaški orkestar pod vodstvom Stipana Muzičkog biennala u Zagrebu, na kojem je izvedena prije dvije godi- Jaramazovića imat će nastup pred žirijem, a nakon toga i revijalni ne. U operi u koprodukciji beogradskog Jugokoncerta i zagrebačkog nastup u belgijskom gradu. Po povratku iz Belgije orkestar će imati i Biennala, »nove snage« su bariton Goran Krneta iz Novog Sada koji cjelovečernji koncert, 30. travnja, u Dortmundu u Njemačkoj. će pjevati Stranca i sopranistica iz Hrvatske Antonela Malis-Hodžić Ž. V. – mlada Vida.

20. travnja 2007. 29 HrvatskaRIJEČ Kultura Promocija knjige »D« Dražena Prćića u Subotici Petnaest godina pisanja

rošloga četvrtka, 12. travnja, u amfiteatru Otvorenog sveučilišta u Subotici priređena je promocija romana »D« Dražena Prćića, Pkojom je ovaj subotički pisac ujedno proslavio 15 godina pisanja knjiga. Najnoviji, osmi po redu, Prćićev roman je priča o muškom odgoju ženskog djeteta u prvoj godini puberteta, točnije autor je na tragu stvar- nosnog (reality) romana iznio osobne dogodovštine sa svojom trinaesto- godišnjom kćeri Donnom Dianom (skraćeno D.). U knjizi je predočeno 38 raznih situacija s kojima se, kako je istaknuo autor, potencijalno može susresti svaki otac ženskog djeteta. Promocija je protekla u nestereotipnom ozračju za književnu večer, budući da se osim činjenice pristojnog broja nazočnih, u ulozi voditeljice našla autorova kći, glavna protagonistica romana »D« – Donna Diana. Ona je pročitala kritiku spomenutog romana iz pera Dejana Ušumovića. Glavna protagonistica i autor knjige: Zahvala čitateljima Donna Diana i Dražen Prćić

udući da svojim knjigama primarno želim zabaviti čitate- U okviru večeri nastupio je subotički Komorni zbor »Collegium »Blje, odlučio sam se organizirati jednu ovakvu, ponajprije, Musicum Catholicum« pod ravnanjem Miroslava Stantića, koji je prire- zabavnu promociju. Na ovaj način želio sam zahvaliti svim dio mini-koncert sakralne glazbe. Na koncu, gosti su druženje s autorom svojim čitateljima, sponzorima i svima onima koji su me podr- knjige mogli nastaviti na prigodnom koktelu kojeg je priredila »Vinarija žavali tijekom proteklih 15 godina, koliko se bavim pisanjem«, objašnjava Dražen Prćić. Čoka«. D. B. P. Znanstveni skup »Najpoznatiji prozni pisci naroda i nacionalnih zajednica u Vojvodini« u ZKV-u Obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava oordinacijski odbor društava za jezik, književnost i kulturu a osobito mlade, na knjigu, potaknuti na čitanje te unaprijediti KZavoda za kulturu Vojvodine (ZKV) u povodu 23. travnja, nakladništvo i skrenuti pozornost na zaštitu intelektualnog vla- Svjetskog dana knjige i autorskih prava, organizira treći znanstve- sništva kroz zaštitu autorskih prava. ni skup pod nazivom »Najpoznatiji prozni pisci naroda i nacional- Dan 23. travnja simboličan je datum u svjetskoj književno- nih zajednica u Vojvodini«, u prostorijama ZKV u Novom Sadu. sti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i Osim mnogih sudionika, na znanstvenom će skupu sudjelovati William Shakespeare, a sama zamisao temelji se na katalonskom i sekcija za njegovanje hrvatskog jezika pri HKUPD »Stanislav običaju darivanja knjiga i ruža na dan sv. Jurja. Osim ovog dana, Preprek« iz Novog Sada, čiji će članovi prezentirati vlastita poet- UNESCO ima i druge programe vezane uz knjige i književnost. ska i prozna djela, ali i djela jednog Godine 1948. organizacija je započela od naših najznačajnijih autora Balinta ambiciozan program s područja pre- Vujkova (materijal o Vujkovu pripre- vođenja, a jedan od glavnih dijelova mila je predsjednica sekcije Jelisaveta toga programa je Index Translationum, Buljovčić Vučetić). međunarodna bibliografija prijevoda Inače, odluka o obilježavanju koja sadrži podatke iz više od stoti- Svjetskoga dana knjige i autorskih nu zemalja i omogućuje uvid u sve prava donesena je na Generalnoj kon- podatke o prevođenju nekog djela. ferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu Uz to, UNESCO svake druge godine 15. studenoga 1995. godine, od kada dodjeljuje nagradu za književnost za se 23. travnja obilježava u više stotina djecu i mlade u službi tolerancije, zemalja svijeta. Obilježavanju ovog za djela namijenjena mladima, koja dana uvijek pomažu nakladnici, knji- promiču uzajamno razumijevanje ute- žari, profesori i drugi stručnjaci koji meljeno na poštovanju drugih naroda se bave knjigom i autorskim pravima. i kultura. Cilj UNESCO-a je podsjetiti svakoga, D. P. G.

30 20. travnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ »Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« predstavljen u Segedinu Stvarni mozaik naše prošlosti Član Uredništva Leksikona Stevan Mačković istaknuo je probleme oko rada na Leksikonu. »U početku je postojala samo volja i želja. Srećom, svaki je svezak bio bogatiji suradnicima i skepse u ishod novih svezaka bile su sve manje. Do sada je Leksikon predstavljen već dvadesetak puta i normalno je da na red dođe i Segedin«, istaknuo je Mačković. U ugodnom razgovoru nazočni su istaknuli kako je izdavanjem Leksikona spaseno i osigurano nešto »naše« od zaborava za sadašnje i buduće generacije. Članovi Hrvatske samouprave pokazali su veliki inte- res za sve ono što se događa u Vojvodini. Posebice ih je zanimalo što se dešava na planu realizacije ideje hrvatske gimnazije i ostvarivanja prava iz domene kulturne autonomije. D. R. Promocija Leksikona u Sonti Leksikon u Segedinu predstavili su Stevan Mačković i Dujo Runje nedjelju 15. travnja, u organizaciji Kulturno prosvjet- ne zajednice Hrvata »Šokadija«, u vjeronaučnoj dvorani organizaciji Hrvatske manjinske samouprave Segedin, u nedje- U župnoga doma u Sonti održana je promocija »Leksikona podu- lju 15. travnja u ovom je gradu u Mađarskoj održano predstav- navskih Hrvata – Šokaca i Bunjevaca«. ljanje »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca«. U Leksikon su predstavili dr. Slaven Bačić i prof. Tomislav Na samom početku predsjednik Hrvatske manjinske samouprave Segedin Žigmanov. Govoreći o realizaciji ovoga projekta, od samoga Dušan Marjanović predstavio je hrvatsku zajednicu iz Segedina koja začetka ideje, pa sve do izdavanja ovoga, već šestoga sveska, broji oko 200-tinjak članova te izrazio zadovoljstvo što će Hrvati iz ovog autori su izazvali veliku pozornost nazočnih. U razgovoru koji mađarskog grada biti upoznati s aktivnostima na izdavanju Leksikona. je uslijedio dotaknut je veliki broj zanimljivih tema, a zajednička O Leksikonu su govorili predsjednik Hrvatskog akademskog društva je konstatacija da i u »provinciji« ima vrijednih podataka za ovo Dujo Runje i ravnatelj Historijskog arhiva Subotice Stevan Mačković. kapitalno djelo naše zajednice, te da su Podunavlje, a osobi- Dujo Runje je upoznao nazočne sa zadaćama HAD-a i ozračju oko to Srijem, hendikepirani udaljenošću od Subotice, a još više stvaranja i izdavanja Leksikona. On je, među ostalim, istaknuo da bi bez namjernim ili nenamjernim lošim protokom relevantnih informa- Leksikona »bezbroj rodnih zrnaca naše povijesti vremenom netragom cija od ovoga središta k »provinciji«. nestalo, a s njima i krupnijih i sitnijih, ali uvijek dragocjenih kamenčića za stvarni mozaik naše prošlosti.« I. A.

Nova knjiga Petka Vojnića Purčara Prstenovani gavran – drugi dio

izdanju Grafičke radionice »Simbol« iz Petrovaradina ovih je dana objavljena U knjiga novela »Prstenovani gavran – drugi dio« pjesnika, prozaika, dramskog pisca, esejiste i filmskog autora Petka Vojnića Purčara (Subotica, 1939.). »Knjiga novela ‘Prstenovani gavran – drugi dio’ kao da sakuplja Vojnićeve Purčarove različite prozne postupke kako bi se vratile bogatim slojevima značenja vremena ‘svjetova i satova’. Ona su naizgled osvijetljena različitim znanjima i ironič- nim sumnjama koje često hrle u zagrljaj ciničnoj dosjetki kakvu u posljednjim proza- ma njeguje pokojni Dalibor Cvitan. Zbilja se naseljava bukom i bijesom, ali i nekom tihom mudrošću koja kao da još nije spremna preuzeti tegobni teret rečenice. Proze Petka Vojnića Purčara pokazuju te krugove naracije koja prepričava naše svjetove, dok satovi odbijaju kasne ure i uspavljuju one koji budnošću žele svjedočiti. Jednom riječju ove novele čine doista veliko djelo«, zapisao je u recenziji književni kritičar Branimir Bošnjak. D. B. P.

20. travnja 2007. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura Od 19. do 20. travnja u Osijeku Festival ogranaka Matice hrvatske Osijeku je jučer, u čet- Pogledi) – tradicija ili nužnost?«, vrtak 19. travnja, po- otvorena izložba nakladničkog U čeo prvi međunarodni programa četiriju ogranaka, pri- Festival ogranaka Matice hrvat- kazan film »Pivaj, Bačka, veselo« ske na kojem sudjeluju ogranci (rađen po istoimenoj monodrami ove kulturne ustanove iz Osijeka, Milivoja Prćića), održano pre- Pečuha, Subotice i Tuzle. davanje »O čemu govorimo kad Na dvodnevnom Festivalu, govorimo o kulturnom i/ili knji- ogranak MH iz Subotice pred- ževnom identitetu?«, predstavljena krug, a u okviru Književnih mosto- ne manifestacija trebala zaživjeti stavljat će predsjednik Ogranka knjiga Dinka Šokčevića »Hrvati va razgovarat će se s Julijanom u Tuzli, potom u Subotici, a 2010. Stipan Stantić, književnici Milovan u očima Mađara, Mađari u očima Matanović. Festival završava u Pečuhu. Kako organizatori isti- Miković, Milivoj Prćić, Zvonko Hrvata«, predstavljen ogranak MH monodramom Tarika Markovića ču, jedan od ciljeva Festivala je Sarić i Dražen Prćić, te članovi iz Istre i knjiga Branka Fučića »La linea« (Teatar Kabare Tuzla), i osvijetliti problem promicanja Zvonimir Perušić, Jasminka Dulić »Iz istarske spomeničke baštine«, u Dječjem kazalištu Branka hrvatske riječi u prostorima gdje i Stevan Mačković. otvorena je izložba fotografija te Mihaljevića. ona nije dominanta. Prema najavama, prvoga dana prikazana etnokolekcija »Kućar« Inače, prema prvobitnim zami- Organizator festivala je ogra- održan je skup »Tema s povodom Maje Duka. slima, Festivalu bi svake godine nak Matice hrvatske iz Osijeka, a – Časopisi (Književna revija, Kolo, Danas, u petak 20. travnja, bit će domaćinom bio jedan od četiri pokrovitelj je Grad Osijek. Klasje naših ravni, Gradovrh, predstavljen Subotički književni grada sudionika pa bi već dogodi- D. B. P.

Uskršnji koncert u Skoplju Nastupio i Kićo Slabinac hove recitirali su dramski umjetnici Biljana Dragičević, Aleksandra Peševska, Branko Đorčev, Vasil Zafirčev i Mirko Kraljev. Nazočnima se obratio skopski biskup i apo- stolski egzarh dr. Kiro Stojanov, naglasiv- ši kako je ovaj glazbeni događaj »najljepši blagdanski poklon za sve katoličke vjernike u Republici Makedoniji«. Posebno se zahvalio Veleposlanstvu RH koje je organiziralo koncert, kao i svim sudionicima. Na makedonskom jeziku govorio je vele- poslanik RH u RM Ivo Kujundžić, istaknuvši, među ostalim, kako je »Uskrs kojeg su u prošlu nedjelju zajednički proslavili i katolički i pra- voslavni vjernici simbol kršćanstva, praznik pobjede života nad smrću, vjere i nade, ljubavi i obitelji, kao i vrijeme za razmišljanje za mir i zajedništvo, međunarodnu toleranciju i razu- mijevanje.« »U molitvama tražimo i gradimo blagoslov, kako svatko za svoj narod, tako i za europsko zajedništvo naroda«, rekao je hrvatski veleposlanik. dr. Kiro Stojanov, Kićo Slabinac i Ivo Kujundžić Među gostima su bili potpredsjednik Sobranja Republike Makedonije Ivan Anastasovski te rošle subote, 14. travnja, u katoličkoj kate- nim duhovnim pjesmama, najpoznatija make- brojni drugi predstavnici političkog, diplomat- Pdrali Presvetog Srca Isusova održan je donska pjevačica popularne glazbe , skog, javnog i kulturnog života Makedonije. Uskršnji koncert. U programu su sudjelovali kao i velika nada makedonske operne glazbe, Kićo Slabinac i trio »RIO« iz Rijeke sa izabra- bariton Martin Georgijevski. Prigodne sti- M. K.

32 20. travnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ Uskršnji koncert Katedralnog zbora »Albe Vidaković« Blagdan obilježen glazbon Zbor je izveo uskršnje motete i napjeve u pratnji gosta koncerta, orguljaša Alena Kopunovića Legetina, koji je ovom prigodom izveo i nekoliko solo točaka

radicionalni, sedamnaesti ni su i »Laudate Dominum« G. Osim kao pratnju zboru, publi- S. Bacha, »Toccata g-mol« hrvat- po redu, Uskršnji kon- O. Pitonija i »Ave Verum« W. A. ka je Kopunovića Legetina ovom skog skladatelja Franje Dugana i Tcert Katedralnog zbora Mozarta, te napjev »Nek’ mine prigodom mogla čuti i u soli- »Festival toccatu« P. E. Fletchera. »Albe Vidaković« pod ravnanjem Majko« iz zbirke Cithara octoc- stičkim točkama. Glazbenik se U izvedbi skladbe »Probasti s. Mirjam Pandžić, održan je u horda, čije je treće izdanje, kako je predstavio interpretacijom djela Domine« V. Jelića flaute su svirale utorak 17. travnja, u katedrali – istaknuto na početku večeri, objav- »Preludij, fuga i ciacona C-dur« D. Marina Piuković i Milica Repac. bazilici svete Terezije Avilske u ljeno u Zagrebu prije 250 godina. Buxtehudea, »Dorska toccata« J. D. B. P. Subotici. Gost ovogodišnjeg koncerta bio je orguljaš Alen Kopunović Doma je najljepše! Legetin, podrijetlom Subotičanin, koji trenutačno živi u Požegi u vijek je lijepo vra- Republici Hrvatskoj, gdje radi kao »Utiti se u Suboticu katedralni orguljaš i zborovođa, te i nastupati s Katedralnim predaje u srednjoj glazbenoj školi. zborom ‘Albe Vidaković’, s kojim sam i počeo svi- Težište programa činili su uskr- rati orgulje. Doma je naj- šnji moteti i napjevi hrvatskih skla- ljepše«, dojmovi su Alena datelja – »Probasti Domine« Vinka Kopunovića Legetina. Jelića (čije je duhovne motete za Inače, prošloga tjedna suvremeno izvođenje obradio Albe on je održao koncert u Vidaković), »Ave Maria« Ivana budimpeštanskoj bazili- pl. Zajca, »Zdravo silna utvrdo« ci sv. Istvána, a u svo- o. Kamila Kolba, »Svet i blago- jem rodnom gradu, kako slovljen« (iz II. Staroslavenske kaže, planira ponovno mise) Albe Vidakovića, »Domine nastupiti u kolovozu, sa aut pati, aut mori« Milana Asića zborom požeške kate- i »Zemlja uzdrhta« Božidara drale. Antonića. Uz spomenute izvede-

20. travnja 2007. 33 HrvatskaRiječ Kultura Robert Kolar, pomoćnik pokrajinskog tajnika za obrazovanje i kulturu Vojvodina u Motovunu Na ovogodišnjem Motovunskom filmskom festivalu partner-regija bit ćeojvodina V

kojim smo razgovarali nakon nje- iscrtan sat Petrovaradinske tvrđa- novosadske glumice Mire Banjac, gova prošlotjednog posjeta Istri, ve, jedna kuća biti će potpuno pre- kao domaćice partner-regije MFF odnosno gradiću Motovunu, ideja svučena platnom s vojvođanskim značajan broj vojvođanskih glaz- da Vojvodina bude partner-regija obilježjima i motivima, a sresti benih skupina i umjetnika imat pokrenuta je prije četiri godine, patke i vidjeti slamu i slične stvari će priliku prezentirati svoj rad. dok je prošle godine jedna večer koje karakteriziraju ulice vojvo- Prema Kolarovim riječima, izložbe bila posvećena Vojvodini i to je đanskih sela na ulicama Motovuna slika vojvođanskih umjetnika bit bila najava za ovu godinu. bit će sasvim normalna pojava. će kolektivne, jer se nema prostora Inače, ideju o partner-zemlji VOJVOĐANSKA KUHINJA: za pojedinačne, bendovi će imati pokrenuo je osnivač MFF-a Budući da je Vojvodina poznata i koncerte, dok će na rijeci Mirni Rajko Grlić sa suradnicima i ona po »dobroj hrani«, tijekom festiva- posljednjeg festivalskog dana za podrazumijeva prezentaciju kultu- la bit će prezentirana i vojvođan- zabavu biti zadužen »Exit«, koji će re, umjetnosti i običaja regije ili ska kuhinja, kaže Kolar naglašava- se na ovaj način prezentirati moto- grada tijekom festivala. Do sada jući kako je gastronomija značajno vunskoj i istarskoj publici. su partneri MFF-a bili grad Beč i obilježje Vojvodine, te da će u Dalmacija. taj dio biti uloženo mnogo. Osim D. Popov-Gaulhet PREDSTAVLJANJE POK- RAJINE: Tijekom prošlotjednog Pomoćnik pokrajinskog posjeta kulturnih djelatnika iz tajnika za obrazovanje Vojvodine Motovunu, po riječi- i kulturu Robert Kolar ma našeg sugovornika urađene su detaljne pripreme za predstojeći uradnja pokrajinske admi- festival. »Osim mene, još 12 kole- nistracije i Republike ga iz svijeta kulture bilo je u posje- SHrvatske od 2000-te do tu s metrom, blokovima i svim danas napreduje u različitim aspek- potrebnim za finaliziranje pripre- tima, osobito u oblasti kulture. ma kako bi se realizirao cijeli pro- Pokraj organiziranja manifestacija jekt za sudjelovanje vojvođanskih »Dani Istre u Vojvodini« i »Dani umjetnika na MFF«, kaže Kolar. Vojvodine u Istri« realizirana je Osim filma, MFF njeguje i suradnja s Motovunskim film- druge kulturne aktivnosti, što tra- skim festivalom (MFF), na kojem dicionalne što moderne, te će tih će partner-regija ove godine biti dana Motovun postati pravo voj- Vojvodina. Kako je rekao pomoć- vođansko mjesto. Kako je objasnio nik pokrajinskog tajnika za obra- Kolar, stara kula Motovuna bit će zovanje i kulturu Robert Kolar, s presvučena platnom na kojem je Retrospektiva najznačajnijih filmskih ostvarenja

ijekom pet festivalskih dana na četirima lokacijama, dva Totvorena kina i dva zatvorena, bit će prikazana retrospekti- va 12 najznačajnijih vojvođanskih filmova kao što su »Doručak s đavolom« i »Sveti pesak« Miroslava Antića, »Parlog« Karolja Vičeka, »Misterija organizma« Dušana Makavejeva, »Veliki transport« Veljka Bulajića i drugi važni filmovi, te zabranjeni filmovi iz takozvanog »bunkera«. Također, bit će predstavljeni i filmovi nezavisnih produkcija, poput Nezavisnog kino-klub Novi Sad koji će tijekom festivala svake večeri snimati po jednu epi- zodu »filmskih novosti«, najavljuje Kolar. Propeler u Motovunu: simbol filmskog festivala

34 20. travnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ »300: bitka kod Termopila« Zacka Snydera Zeleno platno nikad nije izgledalo tako fascinantno Film je snimam ispred »zelenog platna« tako da su scenografija, razni akteri, efekti, čak i šminka glumaca dodavani u postprodukciji Piše: Miroslav Šokčić bolje otvorenje ove sezone u svijetu u veoma jakoj konkurenciji i drugo najbolje otvorenje u povijesti u Srbiji, odmah iza »Titanika«). Pokraj toga što je pravljen za široku publiku, film je, kao i »Grad Grijeha«, koji je sada već stekao kultni status, zadržao tipičnu stripovsku »šminku« (usporedite fotografije), ali se čini da kod »300« to ne funkcionira na pravi način. Cijeli film je snimam ispred »zelenog platna« tako da su scenografija, razni akteri, efekti, čak i krv i šminka glumaca dodavani u postprodukciji. Moguće da je zbog toga film izgubio svoju »filmičnost« (da budem precizniji »sinetičnost«) budući da sve izgleda kao dobro ura- đena video-igra: nedostaje prirodnost pokreta osobito kada su u pitanju masovne scene, što bi rekli oni koji igraju igrice loš AI. Naravno to nika- ko ne znači da film izgleda loše, naprotiv zbog loše napisanih dijaloga koji su pokušaj da se dočara lakonski govor Spartanaca (istina preuzeti su iz stripa) film se objeručke drži za atraktivne i lijepe scene i na tome gradi svoju privlačnost. SPARTANSKI ZAKONI: Za razliku od dijaloga glas i tekst naratora su nešto na što vrijedi obratiti pozornost. Narator nas uvodi u priču od samog početka kada upoznajemo spartansko društvo i njihove »zakone« i vodi nas do prekretnice u filmu kada perzijski glasnici dolaze u Spartu spartanskog kralja Leonide tražiti pokornost, međutim bivaju ispraćeni na adekvatan način. Mnogi bi rekli kako film počinje tek kada protagonisti napuste svoju voljenu Spartu i kada se njih nekoliko stotina uputi na meg- dan milijunskom neprijatelju (najvećoj vojsci ikada oformljenoj) – svatko tko je gledao trailer može doći do istog zaključka, i bit će u pravu. »300« svakako nije film za one bez mašte ili tolerancije k istoj, jer je »pretjeran« u svakom smislu – od glume do veličine svega u njemu. Slonovi i nosorozi su barem dvostruko veći nego što bi trebalo, krv šiklja na sve strane, a jedan Spartanac u filmu u prosjeku ubije 1000 Perzijanaca. Da je film neka vrsta hard core-a potvrđuje i ljubavna scena između Leonide i njegove kraljice. Stoga, teško je odrediti ciljnu skupi- nu ovog filma, u čemu možda i leži tajna njegove gledanosti. Naravno, svijetu filma oduvijek se postavljalo pitanje kako izvršiti adapta- pokraj velike atraktivnosti i ljepote kojom nas platno prosto usisava i ciju stripa. Postojale su (i postoje) dvije škole: oni koji su tvrdili Millerova svijeta »super Spartanaca«. g U da strip, osim naravno dramaturgije, treba zadržati svoje grafič- ke odlike pod svaku cijenu (kolorit, scenu itd.) i oni koji su tvrdili kako strip samo treba biti dramski predložak po kojemu će filmski stvaraoci graditi priču, a sve ostaje zanemarivo. Čini se kako je danas – pojavom nekoliko strip autora koji su zakoračili i u svijet filma – prevladala ona prva struja. Naravno, prije svega misli se na Franka Millera, čije su dvije grafičke novele za samo dvije godine doživjele vrlo uspješne ekranizaci- je. Pod redateljskom palicom »filmskih« redatelja, ali i pod supervizijom samog Millera, svijetlost je dana prvo ugledao »Grad Grijeha« (Sin City) u režiji Roberta Rodrigueza (Tarantino i Miller su potpisano kao kore- datelji), a nedavno i veliki kino hit »300: bitka kod Termopila« u režiji Zacka Snydera. STRIPOVSKA ŠMINKA: Ovaj posljednji je još jednom potvrdio kako Snyder zna napraviti film koji će prije svega biti gledan (film je imao naj-

20. travnja 2007. 35 HrvatskaRIJEČ Crkva Osamdeset godina života i dvije godine pontifikata Brojni hodočasnici u Rimu u povodu Papina rođendana

iše od pedeset tisuća vjernika sudjelo- što majčinska ljubav znači. Hvala Bogu na valo je u nedjelju, 15. travnja na Trgu mojim sestrama i braći, koji su bili uz mene VSvetog Petra u Rimu na svečanoj misi i pomagali mi u životu« rekao je Papa. u povodu 80. rođendana pape Benedikta XVI. Joseph Ratzinger rođen je 16. travnja kojeg je Papa proslavio 16. travnja. U čast 80. 1927. godine u bavarskom mjestašcu Marktl rođendana Josepha Ratzingera, pape Benedikta am Innu. U drugoj godini njegova pontifi- XVI., u ponedjeljak je poslije podne odr- kata, koja je obilježena jučer 19. travnja, tri žan posebni koncert u Vatikanu. U nedjelju u milijuna i 400 tisuća vjernika sudjelovalo homiliji papa Benedikt XVI., zahvalio je Bogu je na audijencijama i slavljima Benedikta i svima koji ga podupiru molitvama. »Hvala XVI., obznanila je u nedjelju Prefektura Bogu što sam mogao iskusiti značaj obitelji, Papinskog doma. zahvaljujem Bogu što sam dubinski iskusio Hina

Održan Festival duhovne glazbe u Zagrebu Uskrs fest 2007 estival duhovne glazbe »Uskrs fest biskupske konferencije i Hrvatski katolički F2007« održan je u nedjelju 15. travnja u radio u suradnji s povjerenicima za mlade. Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Festival je održan pod visokim pokrovitelj- Zagrebu. stvom kardinala Josipa Bozanića, predsjed- Brojnoj publici pridružili su se i mladi iz nika Hrvatske biskupske konferencije. Glavni Sombora, koji su skupa sa župnikom vlč. medijski pokrovitelji bili su Hrvatski katolički festivalu duhovne glazbe »Uskrs fest«, sa 68 Marinkom Stantićem organizirali odlazak radio i Glas koncila. bodova dobila je pjesma »Bog te ljubi«, koju autobusom i posjetili ovogodišnji »Uskrs Na ovogodišnjem »Uskrs festu« nagradu je izvela VIS »Dujam« iz Splita, drugo mjesto, fest«. Mladima iz Sombora priključili su se i za najbolji tekst dobila je Ana Ostojić, koja je sa 64 boda je dobila pjesma »Sad te prepo- njihovi vršnjaci iz Bača, koji su u Zagreb pošli napisala tekst za pjesmu »Križ istine«, u izved- znajem«, koju je izveo Bogoslovski bend iz automobilom, a predvodio ih je župnik vlč. bi Vokalno instrumentalne skupine »Damask«, Zagreba, dok je treća nagrada s 33 boda pripala Josip Štefković. nagradu publike odnijela je pjesma »Moja VIS »Misterij« iz Zagrebačke Dubrave, koji su Kao i posljednje četiri godine, »Uskrs ljubav si Ti«, koju je izvela VIS »Stope« se predstavili pjesmom »Moja ljubav si Ti«. fest« su organizirali Ured za mlade Hrvatske s Korčule. Prvu nagradu na ovogodišnjem Ž. V.

Kršćanska tribina grada Subotice Sveta misa na blagdan sv. Marka služit će se u đurđinskoj župnoj crkvi sv. Josipa Radnika s počekom u 17 sati. Nakon misnog slavlja u sve- ršćanska tribina grada Subotice održat će se u utorak, 24. travnja čanoj će se procesiji otići do njive, na kojoj će mjesni župnik Lazar Ks početkom u 20 sati u HKC »Bunjevačko kolo«. Tribina će biti Novaković, po crkvenom obredniku blagosloviti žito. Njiva na kojoj posvećena katoličkom listu »Zvonik« u povodu izlaska 150. broja. će biti blagoslov žita se nalazi pokraj bajmočkog puta, a započinje od Sudionicima tribine, uz druge goste, obratit će se i bivši urednik preč. dvorišta župe. Andrija Anišić i novi urednik vlč. Mirko Štefković, a svi sudionici tri- Ž. V. bine moći će se uključiti u razgovor o Zvoniku te reći svoje kritike i pohvale i dati svoje prijedloge kako bi »Zvonik« u budućnosti bio što bolji i još pristupačniji čitateljima. HR Blagoslov žita

bred blagoslova žita, po dugogodišnjoj tradiciji obavit će se na Oblagdan sv. Marka, 25. travnja. Ove godine, njiva na kojoj je posi- jano žito i na kojoj će se održati i natjecanje risara nalazi se u Đurđinu.

36 20. travnja 2007. Meditacija HrvatskaRIJEČ Razmišljajmo zajedno o događajima iz susreta s Uskrslim Isusom Ljubav pobjeđuje Piše: mons. dr. Andrija Kopilović

alazimo se u Uskrsnom vre- da se začelo u susretu s uskrslom jer joj netko tko je autoritetom jak, Na Kalvariji se menu. Ovo je osobito vri- osobom i da sada živi, opstoji upravo rekao u ime Svevišnjega da joj je Njeme, vrijeme milosti, jer prisutnošću te osobe kako u zajed- grijeh oprošten, ali da više ne griješi. događaj koji slavimo i čega se sjeća- nici, tako i u pojedincu – čovjeku. To je Marijin susret s Isusom u komu čak i broj učenika mo, temelj je naše vjere. Nemoguće Prvi susret o kojem danas želim reći je ta Marija oplakala svoje grijehe, je naime, ni prihvatiti, a pogotovu nekoliko riječi je opisan u Ivanovom dokazala svoju ljubav i postala uče- slijediti kršćanstvo ako ne slijedimo evanđelju u dvadesetom poglavlju od nica. Stoga se nemojmo čuditi da je u s dvanaest sma- Isusa živoga, uskrsloga i slavnoga. prvoga pa do osamnaestoga retka. To Ivanovom evanđelju prvi opisan ovaj Mnogim ljudima je danas u svijetu je poznati događaj susreta s Marijom susret Uskrslog Gospodina i to upra- njio na jednoga, nejasno da kršćanstvo kao vjera, kao Magdalenom. Mi znamo iz drugih vo s obraćenicom koja je doživjela religija nije skup tek nekih vjerskih izvještaja evanđelja tko je ta Marija svoje drugo obraćenje vrlo šokantno istina, a osobito ne neki kodeks pona- Magdalena. Marija iz Magdale bila ali jako, a to je susret na Kalvariji na jednu i na šanja, nego da kršćanstvo započinje, je ne baš časnog ponašanja. Javna gdje je ona bila prisutna. Znamo da su temelji se i počiva na jednom događa- žena, grešnica. Kada je izvjesni Šimun pobjegli i ozdravljeni i hromi i koji su njegovu majku. ju koji je doduše u povijesti, ali koji je farizej pozvao Isusa na gozbu da bi ga prohodali i slijepi koji su progledali i izišao, »iskoraknuo« iz povijesti, a to kušao je li uistinu čovjek Božji, u tom mnogi bolesnici koje je Isus ozdravio. je Isusovo Uskrsnuće. času u Šimunov dom došla je jedna Na Kalvariji se čak i broj učenika s Ta jedna je bila žena iz Magdale koja je bila grešnica dvanaest smanjio na jednoga, na jednu MARIJA IZ MAGDALE: Ovih uskr- u gradu i približila se Isusu koji je, po i na njegovu majku. Ta jedna je bila Marija, upravo ta snih dana posjetila me jedna novinarka ondašnjem običaju, ležao za stolom. Marija, upravo ta Marija, obraćena u sa željom da dam izjavu o kršćanstvu, Došla je do njegovih nogu i suzama ih pokajanju, a sada prisutna na Kalvariji. Uskrsu, kako to gleda Crkva i prvo je oprala, kosom otirala i miomirisom Ostala je srcem vezana za Isusa i onda Marija, obraćena pitanje je bilo neobično postavljeno: pomazala njegove noge. To je bio kad je od svih bio napušten i ostala »Znamo da je uskrsnuće legenda i da krik, vapaj žene koja je željela izići iz je uz križ s Isusom. Bio je taj susret u pokajanju, a je utemeljena na poganskom vjerova- svoga groba grijeha i osjećala je da u koji slijedi iza uskrsnuća upravo znak nju, pa što vi velite za to?« Zapitao svoj toj masi učitelja i zakonodavaca, kojim treba ići, obraćenje, vjernost sam je je li to njeno pitanje ili je to ovaj čovjek govori drugačije, ponaša i onda kada je kušnja najteža i pri- sada prisutna na poslala redakcija? Odgovor je bio: se drugačije, dakle, susrela je u Kristu jateljstvo s Isusom i onda kada je to »To je pitanje redakcije«.Uskratio sam Spasitelja. Nije znala da je on stvarno vrlo skupo i može stajati glave, kada Kalvariji. Ostala odgovor zbog toga što nas kršćane ne Bogočovjek i da je stvarno Mesija, da se riskira sve, ama baš sve pa i sam može više povrijediti, negoli ovako je stvarno Spasitelj, ali je nutarnjom život. Nije li to nagrada i putokaz pitanje da se nakon dvadeset stoljeća intuicijom, a i milošću, osjetila da ovaj nama svima da se Isus objavljuje samo je srcem vezana od toga događaja još uvijek pokušava čovjek može promijeniti njen život. onima koji su vjerni? Da dragi čitatelji, tumačiti legendom i tumačiti pogan- u evanđelju su zapisane objave Isusove za Isusa i onda skim naslijeđem događaj koji je iznad PUT OBRAĆENJA: Ne bih htio nakon uskrsnuća samo svojima, samo svih događaja i neponovljiv i jedin- zalaziti u dublju analizu, sjetite se vjernima. Ni Sinedriju, ni farizejima stven u povijesti, koji, kako rekoh, malko dijaloga Šimuna i Isusa kako ni mnoštvu, ni nikom drugom, osim kad je od svih iskoračuje iz povijesti jer ulazi u nad- Šimun kao domaćin prigovara, a njegovima. Očiti je i to znak i poruka povijest u stvaranje novoga čovjeka Isus odgovara i opravdava ovu ženu nama upravo u tom smislu pripadnosti po mjeri Isusa Krista ali uskrsloga i i govori završnu rečenicu, »…prašta opredjeljenja za Isusa. Tko bi od nas bio napušten i slavnoga. Stoga ćemo ovih uskrsnih joj se mnogo jer je ljubila mnogo«. mogao osjetiti tu radost i snagu te tjedana razmišljati zajedno o doga- To je prvi čin Marijina obraćenja. vjere koju je Marija imala? Naš put je ostala je uz križ s đajima iz susreta s Uskrslim. Zašto? Osjetila je da je ljubav kojom je uči- sličan od obraćenja, do objave i posla- Da bismo upravo u uskrsno vrijeme nila gestu poniznosti i pokajanja kod nja, biti svjedok: Krist je živ! To je svoju vjeru utvrđivali u činjenici da ovoga čovjeka iz Nazareta dovoljna autentično kršćanstvo i jedino ono ima Isusom je kršćanstvo počelo jednom osobom, da mogne poći ojačana, preobražena šanse. Ljubav pobjeđuje! g

20. travnja 2007. 37 HrvatskaRIJEČ Hrckov kutak

Draga djeco, kao i u prethodnim brojevima i u ovome vam donosimo nekoliko zanimljivih Disneyevih likova. Upoznajte se s njima i ako ih do sada niste vidjeli prošećite do obližnje videoteke, posudite film i pogledajte ga. Dama i skitnica 101 Dalmatinac 2 isneyev klasik o uličnom psu i dami iz visokog društva ukazuje nam tene Patch se osjeća zapostavljenim što možda i nije tako čudno da ljubav prevladava klasne razlike i da tradicionalna animacija D uzevši u obzir njegovih 100 braće i sestara. Uz to, velika obitelj se još nije za zaborav, dapače. Priča je krajnje jednostavna. Dama je koker Š seli. Roger, Anita i njihov pasji klan spremaju se za veliku selidbu na španijelka iz visokog društva naviknuta na glamurozan život na visokoj Plantažu Dalmatinaca, prostranu kuću na selu u kojoj će biti dovoljno nozi, no sudbina će ju dovesti u sasvim joj nepoznato životno okruženje,

mjesta za 101 štene daleko od kandži Cruelle de Vil. Patch, najenergič- niji od svih štenaca osjeća se izgubljenim u moru točkica i žudi za tim da postane jedinstven i veličanstven kao što je to njegov televizijski uzor Thunderbolt. Gledajući Sat Thunderboltovih Avantura, Patch saznaje kako postoji prilika da se pojavi na emisiji za vrijeme njenog na ulicu. Tamo upoznaje psa lutalicu, mješanca koji ju između ostaloga snimanja u Londonu. Međutim, obiteljska selidba kvari Patchove pla- spašava od ne baš prijateljski raspoloženih pasa, te ona odlučuje neko nove – sve dok ga slučajno i u totalnoj zbrci ne ostave za sobom. vrijeme putovati s njim. Malo po malo rađa se romanca između simpa- tičnih životinja. Film je prepun nezaboravnih scena poput igre s mesnom okruglicom, te izjavljivanja ljubavi za večerom pod punim mjesecom. Maćuhica Animacija je vrhunska, posebice uzmemo li u obzir da je svaki detalj crtan rukom bez gotovo ikakve upotrebe tehnologije. Film je sinkroni- U zelenom parku ziran na hrvatski. maćuhica bila, a došao leptir lepršavih krila, pa rekao nježno umiljatu cvijetu: »Maćuhice ti si najljepša na svijetu!«

Na te riječi ljupke Maćuhica mila Stidljivo i čedno U sjenu se skrila latice je tamne prema zemlji svila, pa je tako skromna još i ljepša bila.

Ratko Zvrko

Zoltan Sič 38 20. travnja 2007. Zdravlje HrvatskaRIJEČ Svakodnevna, sve češća pojava - Alergija Devet načina da zaštitite svoje dijete od alergija ećina ljudi je upoznata s alergijama, o se riješite ove ograničavajuće navike. »Ali ja tome što riječ alergija znači te kako i pušim samo vani«, možda ćete racionalizirati Vzašto do nje dolazi. No, evo nekoliko – svejedno, unosite alergene iz dima na kosi savjeta kako zaštititi svoje dijete od alergija. ili odjeći i izlažete njima dijete dok ga grlite i Iako se sklonost alergijama nasljeđuje, mazite. Mogli biste se, vrlo pristojno, izgovo- postoji nekoliko stvari koje možemo učiniti riti na vašeg liječnika: »Naš liječnik kaže da je kako bismo umanjili vjerojatnost za nastanak ona vrlo alergična na duhanski dim«. alergija, te ublažili tegobe koje alergije kod 7. Odgodite odlazak u jaslice ili vrtić. djeteta izazivaju: Istraživanja pokazuju da djeca u vrtićima 1. Bez alergena i u maternici. Osobito ako češće obolijevaju od respiratornih infekcija u obitelji postoji sklonost alergijama, možete (upala uha, sinusa, astma) koje mogu pogoršati umanjiti rizik da dijete razvije alergije tako da alergije. Utjecaj vrtića na alergije ovisi i o dru- smanjite izloženost alergenima tijekom trud- gim čimbenicima kao npr. koliko djece boravi noće. Ovo se posebno odnosi na alergije na u koliko velikom prostoru i koliko vremena hranu. Izbjegavajte hranu koja je visoko aler- djeca provode vani. Ako je moguće izaberite gena: lješnjaci, jaja, kravlje mlijeko i školjke vrtić koji pohađa manje djece i koji ima veće (ponekad čak pšenica i soja). prostorije, te vrtić u kojem djeca mnogo vre- 2. Dojite svoje dijete. Pojava astme i drugih davati djetetu do godinu dana starosti. Odgodite mena provode vani. alergija rjeđa je u dojene djece. Dojite često i lješnjake, bjelanjak i školjke do napunjene dvije 8. Dom smješten daleko od alergena. Ako što duže da biste zaštitili svoje dijete. Američka godine. vam dijete pati od alergija i imate alergija u akademija pedijatara i WHO preporučuju doje- 4. Očistite sobu u kojoj dijete spava. Redovito obitelji, pri izboru lokacije za dom trebate nje kao idealnu prehranu prvih 6. mjeseci čišćenje i provjetravanje prostorije u kojoj dije- izbjegavati: života. Majčino mlijeko sadrži protektivna IgA te spava smanjit će prisutnost alergenih čestica · Blizinu autocesta ili prometnica na kojima se antitijela koje dojenačka crijeva ne sadrže. u zraku. odvija vrlo gust promet. IgA antitijela smanjuju pojavljivanje nutritivnih 5. Dječji krevetić bez alergena. Uklonite čupa- · Blizinu površina na kojima raste korov poput alergija. Nažalost, ne postoji dovoljno dokaza ve punjene životinje i plišane igračke iz dječjeg ambrozije. da dojenje sprječava razvoj alergije kasnije krevetića, izbjegavajte vunene i pernate jastuke · Područja sa stablima čiji pelud izaziva aler- u životu. Ono međutim, odgađa pojavljiva- i pokrivače. Isprobajte antialergijske jastuke gije. nje nutritivne alergije odlaganjem izloženosti i navlake za madrac. Izazvati alergiju može i · Starije kuće s vlažnim i pljesnivim prostori- dojenčeta onoj hrani koja može uzrokovati daska krevetića ako je u proizvodnji obrađena jama. alergiju. Uključivanjem krute hrane nakon 6. formaldehidom. Provjerite kod proizvođača je · Vlažne podrumske stanove. mjeseci starosti ili kasnije, također se može li namještaj vaše spavaće sobe napravljen od 9. Očistite nosić. Nos je ulaz za alergene. Neka produljiti period bez alergije kod djeteta. drveta obrađenog formaldehidom. vam postane navika svakodnevno čistiti dječji 3. Odgodite uvođenje u prehranu hrane koja 6. Pušenje je zabranjeno! Nemojte dopustiti nosić fiziološkom otopinom ili sprejevima koji može izazvati alergijsku reakciju. Mliječne pušenje u vašem domu ili u blizini djeteta. Sada sadrže morsku vodu. proizvode, osobito kravlje mlijeko, ne treba kad ste postali roditelj i vi imate dobar razlog da Priredila: Ž. Vukov Gastronomski Kutak Đuveč

Sastojci: Priprema:

Malo ulja, vegete i crvene papri- ke pomiješati sa sitno narezanim 3 glavice crnog luka lukom i dinstati na malo ulja. Povremeno dodavati malo vode 2 svježe paprike i vegete. Potom dodati isječene 5-6 rajčica rajčice i nastaviti kuhanje na tihoj vatri, a pri kraju dodati 2 šake riže rižu i crvenu papriku. Nastaviti s kuhanjem dok riža ne bude Vegeta skuhana. Služiti kao samostalno Crvena paprika jelo ili kao prilog.

20. travnja 2007. 39 HrvatskaRIJEČ Zabava Stil života (Lifestyle) Harley Davidson Voziti ovaj motor znači živjeti rock‘n‘roll Bilježio: Dražen Prćić

izvjesnog vremena i dijela prije- fešta na kojoj se zna okupiti dese- đenog puta. Osnova svega je dru- tine tisuća motora, njihovih vozača ženje i ogromno prijateljstvo koje i pratilaca koji dolaze skupno u se razvija i stvara tijekom godi- automobilima. Tijekom nekoliko asigurno su i osobe koje ke grudi, uz naravno i »Harley na zajedničkog uživanja u načinu dana trajanja ovog moto festi- baš niti malo nisu vične Davidsona«, koji je postao sinoni- života«, kaže Krele i dodaje: vala, svakodnevno se održavaju Zmotorima, čule za glaso- mom objedinjavanja svega nave- »Svake godine u lipnju, mađar- raznovrsna natjecanja u spretnosti, vitu američku marku dvokotača. denog. Vozači ovih motora, prije sko jezero Balaton središte je veli- akrobacijama i vještinama vožnje, Legendarni Harley Davidson. svega su mirni i dobronamjerni kog okupljanja ‘bykera‘ iz cijele ali defile tisuća motora, kada svi Najvjerojatnije uz pomoć brojnih ljudi, iako je pogrešna slika iz Europe i tamo redovito odlazim sa skupa prolaze određenim mjestom, filmova u kojima se pojavljuju nekih filmova pridonijela posve svojim ‘HD‘ prijateljima iz cijele najimpresivniji je moment cijelog ovi motori i njihovi vozači, jer suprotnom shvaćanju. Primjerice, Srbije, dok nam je, također, želja skupa. Interesantno je zamijetiti na našim je cestama i ulicama još s nama se skupa voze i direktori otići u Pulu, na veliki hrvatski kako sve više (iako je to još uvijek uvijek rijetkost vidjeti nekog od velikih tvrtki, menadžeri banaka i skup motorista koji se tradicional- u granicama 1 posto) ima i žena njih. Ali, ipak ih ima. Ekskluzivno ozbiljni poslovni ljudi, koji kada no održava svake godine u šumi za volanom, koje nastoje ravno- za naš tjednik, uz želju da njegovo skinu skupocjena odijela oblače pokraj ovog lijepog, drevnog istar- pravno živjeti svoj moto stil. Svi puno ime i prezime ostanu stvar jeans i kožne jakne i sjedaju na skog grada, i konačno, jednog bih skupa za volanima svojim dvo- diskrecije, subotički »harleyaš« svoje dvokotačne ljubimce. U pro- se dana želio voziti na legendarnoj kotačnih ljubimaca nastojimo što Krele pristao je govoriti o stilu sjeku vozač ‘HD-a‘ je star oko 42 cesti ‘Route 66‘ od Chicaga do Los više vremena provoditi u vožnji i življenja koji podrazumijeva izbor godine i u najvećem broju sluča- Anglesa dugoj oko 5000 km. Skup druženju«, dovršava svoju »HD« ove cestovne jurilice. jeva u pitanju su obiteljski ljudi na Balatonu uvijek je nezaboravna storiju subotički byker Krele. g »Od 2000. godine vozim Harley koji jednostavno vole ovakav stil Davidson, model Sportster od života i nerijetko ga prenose na Na motoru od malih nogu 900 kubičnih cm i od trenutka svoje potomke. Također postoji još kada sam prvi puta sjeo na svoga jedna, vrlo pogrešna, predrasuda u a motor sam sjeo već u 13. godini, bio je to mali Pony »Harleya« ispunio sam svoj život- svezi vožnje ovim motorima, jer Nexpress, potom sam izmijenjao sve vrste manjih dvokota- ni san. Da pojasnim, nije tu u pita- pravi »driveri« uživaju u laganoj ča, da bih na koncu, 2000. godine konačno postao vlasnikom nju samo vožnja već i cjelokupan vožnji i tzv. krstarenju cestom pri svog Harley Davidsona. Jasno, više nikada neću voziti niti jedan način života (lifestyle), u kojemu normalnoj putnoj brzini od 120 drugi motor, kaže Krele središnje mjesto čini rock‘n‘roll. km/h. Jer, vozači ‘HD-a‘ uživaju u Opće je poznato kako neke stvari vožnji, voze se otprilike 2–3 sata, nikada ne izlaze iz mode, to su potom stanu i druže se, pa potom upravo rock‘n‘roll, jeans i veli- nastave vožnju, opet stanu poslije Pogrešna procjena

rije nekoliko tjedana, kada je počelo ljepše i toplije vrije- Pme, na jednu sam vožnju otišao prilično lagano obučen, računajući kako ću se vratiti prije noćnih sati. Ali, društvo je bilo dobro, priča se odužila i pala je noć, a skupa s njom i temperatura. Na povratku preko Fruške Gore bilo je svega 3 stupnja Celzija i morao sam stati na jednoj benzinskoj crpki, kupiti novine i barem se malo izolirati od jake hladnoće, sa smi- jehom priča Krele nezaboravnu vožnju s koje se vratio solidno promrznut.

40 20. travnja 2007. HiZabava-Tech HrvatskaRIJEČ Pregledavanje i skladištenje slika u pokretu će vam se, kao i prikladan džojstik i gumbi za kretanje kroz menije,­ koja se lako koriste. Fotografija Odlične velike slike udući da suvremeni digital­ni fotoaparati imaju osjetila od deset Bmegapiksela i jače, skoro je nemoguće osloniti se na medijske psonov P-5000 s diskom kapaciteta 80 GB je veći (8,9 x 15x3,3 cm) kartice za skladištenje­ svih snimljenih fotografi­ja. Zato na scenu stupaju Ei teži 450 g, što je projektantima omogućilo ugraditi 4-inčni zaslon s ure­đaji za pregledavanje fotografija poput Picture Porter Elite (470 USD) razlučljivosti 640 x 480 točaka i podrškom za prikazivanje 16.700 tisuća tvrtke Digital Foci i Epsonov P-5000 (700 USD). Oni imaju velike zaslo- boja. Stoga se ne biste ni iznenadili­ ako su slike oštrije i s više detalja ne i ležišta za medijske kartice i čvrste diskove kapaciteta 80 GB. Na nego na Picture Porteru i smatram da je P-5000 vrlo podesan za profe­ testovima tržišnih modela tih uređaja može se ustanoviti kako oni imaju sionalne fotografe. sličnu skupinu funkcija, ali se u osnovi ipak razlikuju jedan od drugog. Ovaj uređaj izgleda elegan­tno i ima zaobljene ivice. U gornjem­ desnom Ova se dva uređaja za ponijeti ispo­ručuju sa softverom koji omogućuje kutu privlačnog mat crnog kućišta su intuitivni,­ dobro označeni gumbići da slike snimljene na karticama prebacite na čvrsti disk i da ih potom za navigaciju. U dva ležišta na vrhu mogu se umetnuti kartice formata pregle­davate na LCD zaslonu. CompactFlash i SD. Epsonov uređaj također zahtijeva od korisnika da napravi rezervne kopije fotografija. Korisnik se bez problema može kre-

Picture Porter radi s brzim, efikasnim operativnim sustavom zasno- tati kroz menije modela P-5000. Softver zasnovan na Linuxu omogućit vanim na Linuxu, kroz koji se korisnik lako može kretati. On prihvaća će Vam brzo »izlistavanje« fotografija, a meniji da »u letu« napravite memorijske kartice formata Compact-Flash, SD i Memory Stick. Kada albume i serije slajdova, kao i da fotografijama i albumima dodijelite umetnete karticu, uređaj će au­tomatski zatražiti da napravite rezervne prikladne ocjene. kopije fotografija i video snimaka ili pak svih podataka koji se na njoj I pokraj svega toga, P-5000 je u ponečemu ograničeniji od uređaja nalaze. Kopiranje je brzo, a fotografije izgledaju sasvim solidno na Picture Porter Elite. Ležište za kartice ne prihvaća standard Memory 3,6-inčnom LCD displeju razlučljivosti 320 x 240 točaka, otpornom na Stick, primjera radi, a podržava samo formate JPEG i RAW. ogrebotine. Pic­ture Porter čuva i prikazuje datoteke u formatima JPEG, Ozbiljnim fotografima ipak preporučam Epsonov P-5000. Njegov GIF, BMP i TIFF, a podržava i neke RAW formate. veći zaslon više razlučljivosti opravdava veću cijenu. Međutim, i Picture Iako nije očaravajući četvrtast dizajn, niti su oštre ivice Picture Portera Porter Elite će zadatak za koji je namijenjen obaviti sasvim dobro. (njegove su dimenzije 7,8 x 13,5 x 2,8 cm, a težina 312 grama), dopast Priređuje: Siniša Jurić

20. travnja 2007. 41 HrvatskaRIJEČ Sport Momčad hokejaša na travi »Trula kobila« stigla u Suboticu Igrači zagrebačke Concordie oformili su momčad šaljiva naziva, s kojom nastupaju na turnirima diljem svijeta Razgovarao i zapisao: Dražen Prćić

4Koliko često se, tijekom tjedna, uspijete okupiti i trenirati za buduće nastupe? Zbog poslovnih i životnih obve- za, uz jamačno i redovite treninge naših aktivnih igrača, jedino se tijekom vikenda uspijevamo oku- piti i zaigrati zajedno, ali i to je dovoljno da održimo kontinuitet uigranosti naše momčadi. 4Kako uspijevate financijski realizirati brojna gostovanja i navedena daleka putovanja? U biti najveći dio izdataka za putovanja i nabavu sportske opre- me snosimo samostalno iz svojih resursa, jer svi smo zaposleni i možemo odvojiti novac za hokej. No, kod ovih daljnjih destinacija bili smo primorani tražiti i određe- nu sponzorsku pomoć. 4Kakvi su vaši ovogodišnji subotički dojmovi, s obzirom da ste i prošle godine gostovali na roteklog vikenda (14. i 15. dječju igru, opće znanu i prihva- ski nastupi, vid su nastavka lijepog istom natjecanju? travnja) Subotica je bila ćenu na svim ovim prostorima, ali druženja. Dojmovi su ponovno izvrsni, lije- Pdomaćin međunarodnom opet s druge strane kada nastupa- 4Gdje ste sve nastupali i koja po smo se snašli, odlično smo turniru u hokeju na travi, na koje- mo kao škvadra pod ovim imenom je najudaljenija destinacija na primljeni i drago nam je što svojim mu su, uz dvije momčadi doma- nemamo nikakvih organizacijskih kojoj ste zaigrali hokej na travi? sudjelovanjem možemo djelovati će Elektrovojvodine, sudjelovale problema oko reguliranja gostova- Nastupali smo na puno turnira i u promoviranju hokeja na ovakav ekipe iz Hrvatske, Srbije, Bugarske nja u inozemstvu, kako je to opet susreta, najdalje je jamačno bio revijalni način. Hotel u kojem smo i Mađarske. Prošlogodišnji pobjed- slučaj ukoliko se negdje ide kao nastup na turniru u Indiji, stigli smješteni je zbilja fin, grad pozna- nici ovog lijepog hokejaškog dru- registrirani klub. smo i do New Yorka, te u veći dio jemo još od prošle godine i odista ženja, momčad »Trula kobila« iz 4Ipak, svi ste vi ipak pravi europskih zemalja u kojima se se osjećamo ugodno. Zagreba, ponovno je prihvatila hokejaši na travi i većim dije- igra hokej na travi. g poziv i posjetila najveći grad sje- lom članovi renomiranog vera Bačke. U ugodnom ozračju hrvatskog hokej kluba na travi Popularnost hokeja sporta i rekreacije, uz po koju pivu »Concordia«. između natjecateljskih turnirskih Jesmo, nekoliko članova naše na travi susreta, s članovima ove mom- momčadi još uvijek aktivno nastu- čadi razgovarali smo uz teren s pa za »Concordiu«, a glede naše ve je zime reprezentacija Njemačke osvojila Svjetsko dvo- umjetnom travom koji se nalazi u »Trule kobile« nju poglavito čini Oransko prvenstvo, što će uvelike pomoći populariziranju Prvomajskoj (1. svibnja) ulici. jedno društvo koje se zna cijeli ovog sporta na europskom kontinentu, koji je još uvijek, po popularnosti ovog sporta, daleko ispod azijskog. Nažalost, u 4Prije svega, otkud neobično život, još od malena, i aktivnosti Hrvatskoj je hokej na travi još uvijek isključivo amaterski sport, ime pod kojim nastupate? vezane uz igranje hokeja na travi, dok 1. ligu igra svega šest klubova. U pitanju je pošalica na poznatu kao i ovakvi revijalno-natjecatelj-

42 20. travnja 2007. Sport HrvatskaRIJEČ

Veliki tjedan hrvatskih tenisača Naslovi za Karlovića i Čilića U svom trećem nastupu u finalu ATP-a, »Div sa Šalate« uspio je osvojiti prvi naslov u karijeri, dok je mlađahni Marin također stigao do prvog profesionalnog trofeja Piše: Dražen Prćić subotu 14. travnja, te nedjelju 15. 2007., Andy Murray), treće »sretno« donijelo protiv znatno bolje rangiranih tenisača (trenu- travnja, hrvatski je tenis postao boga- je konačno osmijeh na licu »Diva s Šalate«. tačno je 176. na svijetu), nekoliko kvalitetnijih U tiji za dva turnirska naslova. Prvo Istina pomalo neočekivano, na zemlji koja je plasmana u više runde profesionalnih turnira, je mlađahni Davis cup reprezentativac Marin najsporija podloga teniskog svijeta, tenisač s ali je subotnji trijumf u povijesnoj Casablanci Čilić pobjedom u Casablanci stigao do prvog jednim od najučinkovitijih servisa (idealno za ostvario »početak jednog lijepog prijateljstva« naslova u profesionalnoj karijeri, a potom je Ivo brze podloge), uspio je svladati sve svoje pro- s budućim šampionskim naslovima na profi Karlović, hrvatski reket broj 3, u svom trećem tivnike, uključujući i ove godine izvanrednog touru. Istina u pitanju je Challenger, ali Marin finalu u karijeri uspio upisati prvi ATP naslov Nijemca Haasa (četvrtfinale 7-6, 6-4), a potom je još uvijek teenager i bit će još puno prigoda i trijumfom u Houstonu (416.000 $). U godini i Hispanoamerikance Montanesa i Zabaletu, vremena za ATP naslove. Samo naprijed Čiliću, koja donosi Ljubičićev oproštaj od igranja u specijaliste za igru na »lešu«. Svaka čast Ivo, hrabro u pohod prema novom naslovu. Davisovom cupu i neizvjesnog tijeka Ančićeva još jednom si dokazao svoju tenisku kvalitetu HRVATSKI »NEBODERI«: Svojevremeno je liječenja (mononukleoza), ova dva izuzetna unatoč brojnim osporavanjima i kritiziranjem rađena analiza visina igrača svih reprezentacija rezultata daju realnu nadu bezbrižnijeg čeka- jednoličnog načina igre. Čini se, da bi ovom koje nastupaju u Svjetskoj skupini Davisova nja odlučujućeg susreta protiv Velike Britanije pobjedom trebao imati mjesta u zrakoplovu za cupa i hrvatska je momčad u prosjeku bila (gostovanje u rujnu) za ostanak u Svjetskoj Veliku Britaniju, kada se u rujnu bude putova- najviša. Tom statističkom »prvom mjestu«, uz skupini. lo na veliki ispit protiv Murraya i kompanije. natjecateljski naslov (2005. godine), najviše su TREĆA SREĆA ZA KARLOVIĆA: Možda će to biti odlična prilika za revanš zbog svojim košarkaškim visinama »pridodali« upra- Službeno najviši (208 cm) tenisač na ATP touru, poraza u ovogodišnjem finalu San Josea. vo prošlotjedni šampioni Ivo i Marin. Iako su Ivo Karlović od nedjelje i trijumfa na zemlji MARINOV PRVIJENAC: Osvajanjem juni- ih, vjerojatno, još od malih nogu i prekomjerne Houstona (pobjeda u finalu protiv Argentinca orskog Roland Garrosa prije dvije godine, visine gurali pod obruče, oni su ostali vjerni Zabalete 6-4, 6-1), postao je, dodatno, naj- mlađahni Marin Čilić, također visok rastom svom izboru »bijelog sporta«, dokazavši kako viši igrač koji je osvojio ATP naslov. Poslije (oko 200 cm), skrenuo je pozornost svjetske nisu pogriješili. Svojim prvim naslovima na poraza u prijašnja dva ATP finala (Queens teniske javnosti i navijestio lijepu profesional- velikoj sceni samo su to dodatno potvrdili! 2005., poraz od Andy Roddicka, San Jose nu budućnost. Uslijedilo je par lijepih pobjeda g

20. travnja 2007. 43 HrvatskaRIJEČ Kri`aljka

44 20. travnja 2007. PP HrvatskaRIJEČ

20. travnja 2007. 45 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 15.45 - Hrvatska danas 07.15 Ed, Edd i Eddy 19.30 - Dnevnik 02.40 Sav taj bijes, igrani film 20.4.2007. 16.00 - Vijesti na Drugom 07.40 Medvjedići dobra srca 20.50 - Zvijezde pjevaju (3.) 04.10 Kraj programa 16.10 - Bitange i princeze 3., 08.05 Princ iz Bel- Aira, (R) 22.05 - Zmijske oči, film serija 08.30 Puna kuća, serija (R) 23.45 - Vijesti dana 16.45 - Pričekajmo 09.00 Pod istim krovom, 23.55 - Vijesti iz kulture 17.00 - Pričekajmo humoristična serija (R) 00.05 - Rock-zvijezda, 17.15 - Dva i pol muškarca 3., 09.25 Bračne vode, serija (R) američki film 06.45 - TV raspored 06.30 Nikola, humoristična serija 09.55 Deseta policijska, 01.50 - Beyond Hypothermia / 06.50 - TV kalendar humoristična serija 17.35 - Život je lijep dramska serija Sipsi 32°, 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 07.00 Trollz, crtana serija 18.10 - Županijska panorama 10.50 Sudnica, show (R) hongkonški film 09.10 - Ubojstvo, 07.25 Jagodica Bobica, 18.33 - Vijesti na Drugom 11.50 Vijesti 04.35 - Zakon i red: Odjel za napisala je - serija crtana serija 18.55 - Večernja škola 11.55 Exploziv, (R) žrtve 7., serija 10.00 - Vijesti 07.45 SpužvaBob Skockani, 19.25 - M.A.S.H. 8. 12.25 Sanja: , show 05.20 - Oprah Show 10.06 - National Geographic: crtana serija 19.50 - Bez oduševljenja, 13.15 Zabranjena ljubav, 06.30 - Dvoboj strasti, serija Kriterkam 08.10 Desert ljubavi, igrani molim 3., serija sapunica (R) 07.15 - Popuna 15’ 11.00 - Vijesti iz kulture film, 20.15 - Genijalci 13.45 Amerika, telenovela 11.05 - Među nama, emisija romantična komedija 20.50 - Naši i Vaši, serija (dvije epizode) 12.00 - Dnevnik 09.55 Zabranjena ljubav, 21.25 - Vijesti na Drugom 15.30 Princ iz Bel- Aira, 12.30 - Dvoboj strasti, serija sapunica (5 epizoda) (R) 21.40 - Love Lies Bleeding, humoristična serija 13.17 - Radni ručak 12.20 Everwood, mini-serija 15.55 Puna kuća, serija 14.15 - Ed 4., serija dramska serija 22.55 - Love Lies Bleeding, 16.25 Pod istim krovom, 07.45 - TV raspored 15.00 - Vijesti 13.15 Vijesti uz ručak, mini-serija humoristična serija 10.40 - Briljanteen 15.10 - Aladdin, crtana serija informativna emisija 00.05 - Ususret PORINU: 16.55 Sam svoj majstor, 11.30 - Parlaonica 15.32 - Nora fora, igra za djecu 13.25 Vatromet taštine, Dubravko Detoni humoristična serija 12.25 - O.C. 3., serija 16.00 - Znanstvena petica igrani film, komedija 00.35 - Dva i pol muškarca 3. 17.20 Bračne vode, 13.10 - Automagazin 16.35 - Život uživo 15.30 Gradonačelnik, 00.55 - Pričekajmo humoristična serija 13.45 - Mali Buddha, 17.35 - Vijesti igrani film, triler 01.10 - Pričekajmo 17.45 Sudnica, show britansko-francuski film 17.45 - Znanstvene vijesti 17.45 Zvijezde Ekstra: Latino 01.25 - Pregled programa 18.45 Vijesti 18.45 - Post scriptum 17.55 - Najslabija karika, kviz bogovi i božice, za subotu 19.10 Exploziv, magazin 19.26 - M.A.S.H. 8., serija 18.40 - Obični ljudi, serija zabavna emisija 19.35 Zabranjena ljubav 19.50 - Skica za portret 19.30 - Dnevnik 18.45 Vijesti, 20.05 Koledžicom po svijetu, 20.00 - Emisija informativna emisija 20.10 - Instinct, američki film zabavna emisija 20.10 - Prijenos utakmice 19.10 Žuta minuta, 22.10 - Burzovno izvješće 21.00 Fear Factor, show 22.05 - Emisija zabavna emisija 22.15 - Vijesti 22.00 Najveći rizik, igrani film 22.45 - Sportske vijesti 20.05 Posljednji samuraj, 22.25 - Emisija opće prakse 07.10 Yu-Gi-Oh, crtana serija 23.40 Vijesti 22.55 - Zakon i red: Odjel za igrani film, povijesni 23.30 - Vijesti iz kulture 07.40 Šaljivi kućni video 23.50 Poštena igra, igrani film žrtve 7., serija 22.25 Bez povratka 2, 23.35 - 16. dani hrvatskog 08.10 Čarobnice, serija 01.20 Otrovna Ivy: Novo 23.40 - Obavještajci 3., serija igrani film, horor filma - kronika 09.00 Kontakt, talk show zavođenje, igrani film, 00.25 - Lovci na natprirodno, 00.00 Gattaca, igrani film, 23.50 - Replikant, 10.00 Nova lova – TV igra triler/drama (R) serija znanstveno- američki film 12.00 Vijesti 01.05 - Pregled programa fantastični triler 01.25 - Vijesti dana SUBOTA 12.10 Cosby show, serija za nedjelju 01.40 Najveći rizik, igrani film, 01.35 - Zavedena naivnost, 13.10 Večernja škola – Praksa 21.4.2007. akcijski (R) američki film 13.50 Skrivena istina, serija 03.15 Poštena igra, igrani film, 03.05 - Gerry, američko- 15.00 Ljubav i mržnja, serija akcijski triler (R) argentinsko-jordanski film 16.00 Oluja, serija 04.45 - Ed 4., serija 17.00 Vijesti Nove TV NEDJELJA 05.30 - Bez oduševljenja, 17.20 Oluja, serija 07.45 - TV raspored 22.4.2007. molim 3., serija 07.20 Atom, crtana serija 18.10 Sekunde do katastrofe, 07.50 - TV kalendar 05.50 - M.A.S.H. 8. 07.40 Power Rangers S.P.D., dokumentarna serija 08.00 - Žutokljunac 06.15 - Reprizni program serija 19.15 Dnevnik Nove TV 08.55 - Vijesti 06.35 - Znanstvena petica 08.10 Put oko svijeta u 80 dana, 20.00 Večernja škola – Praksa 09.00 - Velike filmske zvijezde: 07.00 - Dvoboj strasti, serija crtani film 21.00 Cimmer fraj, serija Marthe Keller 09.20 Moja ekipa, serija 07.30 - TV raspored 21.30 Instinkt za ubijanje, film 09.30 - Kinoteka - filmovi 10.00 Nova lova, Tv igra 07.35 - TV kalendar 23.20 Vijesti Nove TV Kirka Douglasa: 12.00 Kviskoteka, kviz 07.45 - Inspector Gadget’s 23.30 Seinfeld, serija Staze slave 13.10 Grijesi prošlosti, 00.00 National geographic 10.55 - Vijesti iz kulture Biggest Caper Ever: Report: 11.05 - Meta, mini serija The Case of 07.45 - TV raspored 00.05 Navy CIS, serija emisija za branitelje 14.50 Instinkt za ubijanje, the Giant Flying Lizzard, 07.50 - TV kalendar 00.50 Detektivi Hart: 12.00 - Dnevnik igrani film am.animirani film 08.00 - ŽUTOKLJUNAC Obiteljske tajne, film 12.30 - Dvoboj strasti, serija 16.30 Interijeri, 09.00 - Nove pustolovine 08.55 - Moomini, crtana serija 02.20 Poslužitelj na golf 13.20 - Prizma, multinacionalni lifestyle magazin medvjedića Winnieja 09.20 - NULTI SAT igralištu, igrani film magazin 17.00 Vijesti Nove TV Pooha 09.35 - 10 minuta 03.50 JAG, serija 14.30 - Vijesti 17.10 Kod Ane, 09.25 - Lilo i Stitch, 09.55 - Navrh jezika 04.40 Istraga, kriminalistički 14.45 - Oprah Show kulinarski show crtana serija 10.20 - Sjednica Hrvatskog magazin 15.35 - Reporteri: Chirac 19.15 Dnevnik Nove TV 09.50 - Vijesti sabora, prijenos 06.00 Kraj programa 16.45 - Vijesti 20.00 Cimmer fraj, serija 10.05 - Inspektor Morse, serija 13.25 - Vijesti na Drugom 17.00 - Uzmi ili ostavi, TV igra 13.30 - All American Girl, 20.40 Zuhra light show, 12.00 - Dnevnik 17.40 - Prirodni svijet: američki film zabavna emisija 12.15 - TV kalendar Oko za slona 15.00 - Ubojstvo, 21.40 Rambo 3, igrani film 12.25 - Syngenta - 18.35 - TV Bingo Show napisala je - serija 23.20 Željezni orao 3, poljoprivredni savjetnik, 19.15 - LOTO 7/39 07.00 Fifi i cvjetno društvo igrani film emisija za poljoprivrednike

46 20. travnja 2007. TV Program HrvatskaRIJEČ

12.27 - Mali savjeti za 07.00 Atom, crtana serija 17.35 Odred za čistoću, 06.00 - Dvoboj strasti, serija 21.30 Uvod u anatomiju, serija poljoprivednike, emisija 07.30 Power Rangers S.P.D., zabavna emisija 22.30 Vijesti Nove TV za poljoprivrednike serija 18.05 Exkluziv, magazin 22.40 Sex inspektori, serija 12.30 - Plodovi zemlje 07.50 National geographic 18.45 Vijesti, 23.30 Medicinska istraga, serija 13.25 - Rijeka:More report: informativna emisija 00.20 Seinfeld, serija 07.45 - TV raspored 00.50 Navy CIS, serija 14.00 - Nedjeljom u dva 08.00 Automotiv, auto 19.10 Salto, zabavna emisija 07.50 - TV kalendar 01.40 Prvi radni dan, serija 15.05 - Vijesti moto magazin 20.05 Policijska patrola, 08.00 - ŽUTOKLJUNAC 02.30 Detektivi Hart: Posljednji 15.20 - Planet Zemlja - 08.30 Navigator, dokumentarna sapunica 08.55 - Moomini, crtana serija slučaj Hartovih, igrani film budućnost nautički magazin 20.50 Zakon braće, 09.20 - NULTI SAT 04.00 Medicinska istraga, serija 09.10 Smallville, serija kriminalistička serija 16.15 - Narodna medicina, 09.35 - Pročitani 04.40 Red Carpet, 21.40 Na rubu divljine, igrani dokumentarna serija 10.10 Topli obrok Jamieja 09.55 - Kratki spoj zabavna emisija film, avanturistički 16.50 - Uzmi ili ostavi, TV igra Olivera, kulinarski show 10.20 - Vremenski putnici, 05.30 Kraj programa 17.35 - Smokey i bandit II, 11.10 Svi mrze Chrisa, serija 23.10 Bez povratka 2, serija za mlade američki film 11.40 Cimmer fraj, serija film, horor (R) 10.45 - Mali titani, crtana serija 19.15 - LOTO 6/45 13.00 Naša mala klinika, serija 00.45 Gattaca, igrani film, (R) 11.10 - Mali titani, crtana serija 19.30 - Dnevnik 14.00 Karate Kid 4, igrani film 11.30 - Smokey i bandit II, 20.10 - Tko želi biti milijunaš?, 15.50 Vijesti Nove TV PONEDJELJAK američki film 06.50 Fifi i cvjetno društvo kviz 16.00 Rambo 3, igrani film 23.4.2007. 13.10 - Vijesti na Drugom 07.05 Ed, Edd i Eddy 21.10 - Makarska: PORIN 17.40 UFC: Cro Cop vs. 13.15 - Inspektor Morse, serija 07.25 Medvjedići dobra srca 2007., prijenos Gonzaga, snimka 15.00 - Ubojstvo, 07.50 Princ iz Bel- Aira, (R) 23.45 - Vijesti dana 18.10 Epicentar, talk show napisala je - serija 08.20 Puna kuća, serija (R) 23.55 - Vijesti iz kulture 19.15 Dnevnik Nove TV 15.45 - Hrvatska danas 08.45 Pod istim krovom, (R) 00.05 - Shpitzza 20.00 Nad lipom 35, 16.00 - Vijesti na Drugom 09.15 Bračne vode, serija (R) 06.45 - TV raspored 00.55 - Emilia, serija humoristično 16.10 - Kazalište u kući, 09.40 Deseta policijska, serija 06.50 - TV kalendar TV serija 02.25 - Film glazbeni show 10.40 Sudnica, show (R) 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 16.45 - Pričekajmo 04.25 - Plodovi zemlje 21.10 Air America, igrani film 11.40 Vijesti 09.10 - Ubojstvo, 17.00 - Pričekajmo 05.15 - Nedjeljom u dva 23.10 Red Carpet, 11.45 Exkluziv, magazin (R) napisala je - serija 17.15 - Dva i pol muškarca 3., 12.25 Sanja: Vidio sam prikaze, 06.15 - Rijeka: More zabavna emisija 10.00 - Vijesti humoristična serija ne traži dokaze!, show 00.10 Karate Kid 4, igrani film 10.06 - National Geographic: 17.35 - Direkt 13.15 Zabranjena ljubav, 02.00 Ratnici podzemlja, Zadaća spašavanja 18.10 - Županijska panorama sapunica (R) igrani film 11.00 - Vijesti iz kulture 18.33 - Vijesti na Drugom 13.45 Amerika, telenovela 03.30 Air America, igrani film 11.05 - Riječ i život, religijski 18.55 - Večernja škola 15.30 Princ iz Bel- Aira 07.20 - TV vodič 05.20 Zuhra light show, program 19.25 - M.A.S.H. 8. 15.55 Puna kuća 07.45 - TV raspored zabavna emisija 12.00 - Dnevnik (T) 19.50 - Bez oduševljenja, 16.25 Pod istim krovom 07.50 - Obični ljudi, serija 06.20 Kraj programa 12.30 - Dvoboj strasti, serija molim 4., serija 16.55 Sam svoj majstor 09.20 - Opera Box 13.17 - Radni ručak 20.15 - CSI: Las Vegas 7., 17.20 Bračne vode 09.50 - Biblija 14.15 - Ed 4., serija serija 17.45 Sudnica, show 10.00 - Martin na Muri: Misa, 15.00 - Vijesti 21.00 - Luda kuća 2., serija 18.45 Vijesti prijenos 15.10 - Aladdin, crtana serija 21.45 - Vijesti na Drugom 19.10 Exploziv, magazin 11.00 - Tenis, FED Cup: 05.55 Nikola, 15.32 - Nora fora, igra za djecu 22.00 - Buđenje mrtvih 4., 19.35 Zabranjena ljubav 16.00 - Alpe-Dunav-Jadran Njemačka - Hrvatska, humoristična serija serija 20.05 CSI: Miami, 16.35 - Život uživo prijenos 06.25 Looney tunes, 23.30 - Dva i pol muškarca 3., kriminalistička serija 17.40 - Vijesti 14.05 - Mir i dobro crtana serija humoristična serija 20.50 Zakon braće, 17.55 - Najslabija karika, kviz 14.35 - Zmijske oči, 06.45 Jagodica Bobica, 23.50 - Pričekajmo kriminalistička serija 18.40 - Obični ljudi, serija 00.05 - Pričekajmo američki film crtana serija 21.35 Operacija Swordfish, 19.30 - Dnevnik (T) 00.20 - Pregled programa 16.10 - Čekanje, 07.10 SpužvaBob Skockani, igrani film, akcijski triler 20.10 - Latinica: Kad je država za utorak dokumentarni film crtana serija 23.20 Vijesti maćeha, 1. dio 23.35 Zakon braće, 16.40 - Košarka, PH: Zagreb - 07.35 Edel i Starck: snažni i 21.05 - Latinica: Kad je država kriminalistička serija Cibona, prijenos odvažni, maćeha, 2. dio (dvije epizode) (R) 18.30 - Arena humoristična serija 21.35 - Polusestre, 01.05 Na rubu divljine, igrani 19.30 - Magazin nogometne 08.30 Jednom lopov, dokumentarni film 07.20 Yu-Gi-Oh, crtana serija film, avanturistički (R) Lige prvaka kriminalistička serija 22.15 - Otvoreno 07.40 Šaljivi kućni video 20.05 - Svi predsjednikovi 09.15 Red Bull Air Race - Abu 23.10 - Vijesti iz kulture 08.10 Čarobnice, serija UTORAK ljudi, američki film Dhabi, sportsko- 23.20 - Na rubu znanosti 09.00 Slučajni partneri, serija 24.4.2007. 22.30 - Evergreen - filmovi dokumentarna emisija 00.25 - Vijesti dana 10.00 Nova lova – TV igra Paula Newmana: 09.50 Mijenjam ženu, 00.30 - Vrijeme je za jazz 12.00 Vijesti Život i vrijeme dokumentarna sapunica (R) - HGM: Glazba 12.10 Cosby show, serija suca Roya Beana, 11.00 Koledžicom po svijetu, Woodyja Hermana 13.10 Večernja škola – Praksa američki film zabavna emisija (R) 01.30 - Ed 4., serija 13.50 Skrivena istina, serija 06.45 - TV raspored 00.30 - Pregled programa 12.00 Nadreality show (R) 02.15 - CSI: Las Vegas 7., 15.00 Ljubav i mržnja, serija 09.08 - Mali savjeti za serija za ponedjeljak 12.30 Bibin svijet, 16.00 Oluja, serija poljoprivrednike, emisija 03.00 - Bez oduševljenja, humoristična serija (R) 17.00 Vijesti Nove TV pod pokroviteljstvom molim 4., serija 13.15 Vijesti uz ručak 17.20 Sudnica Melani 09.10 - Ubojstvo, 03.20 - M.A.S.H. 8. 13.25 Maybe baby, igrani film, Vukmirice, court show napisala je - serija 03.45 - Skica za portret romantična komedija 18.20 Kontakt, talk show 10.00 - Vijesti 04.00 - Alpe-Dunav-Jadran 19.15 Dnevnik Nove TV 05.50 Pokemon, ispuni mi 15.10 Posljednji samuraj, igrani 10.06 - National Geographic: 04.30 - Latinica: 20.00 Večernja škola – Praksa želju, crtani film film, povijesni (R) Potapanje Belgrana Kad je država maćeha 20.40 Kućanice, serija 11.00 - Vijesti iz kulture

20. travnja 2007. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

11.05 - Normalan život, emisija 20.35 - Nogometna Liga prvaka 15.55 Puna kuća, serija 01.00 National geographic za osobe s invaliditetom - polufinale, 1. poluvrijeme 16.25 Pod istim krovom report: 12.00 - Dnevnik (T) 21.35 - Vijesti na Drugom 16.55 Sam svoj majstor, serija 01.10 Navy CIS, serija 12.30 - Dvoboj strasti, serija 21.40 - Nogometna Liga prvaka 17.20 Bračne vode, serija 02.00 Mike Hammer: Više od 07.45 - TV raspored 13.17 - Radni ručak - polufinale, 2. poluvrijeme 17.45 Sudnica, show ubojstva, igrani film 08.00 - ŽUTOKLJUNAC 14.15 - Ed 4., serija 22.45 - Dr. House 2., serija 18.45 Vijesti 03.30 JAG, serija 08.10 - Magic English 15.00 - Vijesti 23.30 - Hollywood povjerljivo 19.10 Exploziv, magazin 04.10 Ništa zajedničko, serija 08.55 - Moomini, crtana serija 15.10 - Aladdin, crtana serija (Hollywoodska mafija), 19.35 Zabranjena ljubav 04.40 Sve što znam o 09.20 - NULTI SAT 15.32 - Nora fora, igra za djecu fr.dokumentarni film 20.05 Bibin svijet, muškarcima, serija 09.35 - Športerica 16.00 - Potrošački kod 00.25 - Dva i pol muškarca 3. humoristična serija 05.00 U sridu, društveno 10.00 - Otokar 16.35 - Život uživo 00.45 - Pričekajmo 20.40 Nadreality show politički magazin 10.20 - Sjednica Hrvatskog 17.35 - Vijesti 01.00 - Pričekajmo 21.10 P.C.U., igrani film 06.10 Kraj programa sabora, prijenos 17.55 - Najslabija karika, kviz 01.15 - TV raspored za srijedu 22.30 Reži me, dramska serija 13.25 - Vijesti na Drugom 18.40 - Obični ljudi, serija 23.30 Vijesti 13.30 - Skrbništvo srca, film 19.30 - Dnevnik (T) 23.45 Operacija Swordfish, 15.00 - Ubojstvo, 19.57 - Sport (T) igrani film, (R) napisala je - serija 20.10 - Globalno sijelo 01.20 CSI: Miami, 07.00 Fifi i cvjetno društvo 16.00 - Vijesti na Drugom 20.45 - Kontraplan 07.20 Yu-Gi-Oh, crtana serija kriminalistička serija (R) 07.15 Ed, Edd i Eddy 16.10 - Globalno sijelo 21.40 - Poslovni klub 07.40 Šaljivi kućni video 02.05 Reži me, 07.40 Transformers Energon 16.40 - Pričekajmo 22.20 - Otvoreno 08.10 Čarobnice, serija dramska serija (R) 08.05 Princ iz Bel- Aira, (R) 23.15 - Vijesti iz kulture 09.00 Kontakt, talk show 16.55 - Pričekajmo 08.30 Puna kuća, serija (R) 23.25 - Posljednji autohtoni 10.00 Nova lova – TV igra SRIJEDA 17.10 - Dva i pol muškarca 3., 09.00 Pod istim krovom, (R) Petrović, dokumentarni film 12.00 Vijesti 25.4.2007. humoristična serija 09.25 Bračne vode, serija (R) 23.55 - Vijesti dana 12.10 Cosby show, serija 17.35 - Euromagazin 09.55 Deseta policijska 00.05 - Ponoćna antologija: 13.10 Večernja škola – Praksa 18.10 - Županijska panorama 10.50 Sudnica, show (R) Zajednica, španjolski film 13.50 Skrivena istina, serija 18.33 - Vijesti na Drugom 11.50 Vijesti 01.50 - Ed 4., serija 15.00 Ljubav i mržnja, serija 18.55 - Večernja škola 11.55 Exploziv, magazin (R) 02.35 - Dr. House 2., serija 16.00 Oluja, serija 19.25 - M.A.S.H. 8. 12.25 Sanja: Toliko keša za 20.00 - Emisija 03.15 - Bez oduševljenja, 17.00 Vijesti Nove TV 06.45 - TV raspored tako malo donjeg veša!, 20.40 - 1. poluvrijeme molim 4., serija 17.20 Sudnica Melani 09.10 - Syngenta - show 21.35 - Vijesti na Drugom 03.35 - M.A.S.H. 8. Vukmirice, court show poljoprivredni savjetnik, 13.15 Zabranjena ljubav, (R) 21.40 - 2. poluvrijeme 04.00 - National Geographic 18.20 Kontakt, talk show emisija pod 13.45 Amerika, (dvije epizode) 22.40 - Emisija 04.55 - Skica za portret 19.15 Dnevnik Nove TV pokroviteljstvom 15.30 Princ iz Bel- Aira 23.05 - Galactica 2., serija 05.00 - Poslovni klub 20.00 Večernja škola – Praksa 09.12 - Ubojstvo, 15.55 Puna kuća, serija 23.45 - Metro express, emisija 05.30 - Potrošački kod 20.40 Naša mala klinika, serija napisala je - serija 16.25 Pod istim krovom, serija pod pokroviteljstvom 06.00 - Dvoboj strasti, serija 21.30 Tamnice i zmajevi, 10.00 - Vijesti 16.55 Sam svoj majstor 23.50 - Dva i pol muškarca 3. igrani film 10.06 - National Geographic: 17.20 Bračne vode 00.10 - Pričekajmo 23.20 Vijesti Nove TV Posljednji monarsi 17.45 Sudnica, show 00.25 - Pričekajmo 23.40 Medicinska istraga, serija 11.05 - Treća dob, emisija 18.45 Vijesti 00.40 - Pregled programa 00.30 Seinfeld, serija za umirovljenike 19.10 Exploziv, magazin za četvrtak 07.45 - TV raspored 01.00 Navy CIS, serija 12.00 - Dnevnik (T) 19.35 Zabranjena ljubav 08.00 - ŽUTOKLJUNAC 01.50 Mike Hammer: Ubojstvo 12.30 - Dvoboj strasti, serija 20.05 CSI: New York, serija 08.55 - Moomini, crtana serija bez kamata, igrani film 13.17 - Radni ručak 20.50 Zaboravljeni slučaj, serija 09.20 - NULTI SAT 03.20 JAG, serija 14.15 - Ed 4., serija 21.40 Ubojiti nagon, serija 09.35 - Abeceda EU - slovo P 04.10 Sex inspektori, serija 15.00 - Vijesti 22.35 Reži me, dramska serija 07.20 Yu-Gi-Oh, crtana serija 09.55 - Nando, nizozemski 05.00 Medicinska istraga, serija 15.10 - Aladdin, crtana serija 23.30 Vijesti 07.40 Šaljivi kućni video dokumentarni film 05.40 Epicentar, talk show 15.32 - Nora fora, igra za djecu 23.45 Red Bull Air Race - Abu 08.10 Čarobnice, serija 10.20 - Crtani film 06.40 Kraj programa 16.00 - Glas domovine Dhabi, sportsko- 09.00 Kontakt, talk show 10.30 - Vremenski putnici, 16.35 - Život uživo dokumentarna emisija (R) 10.00 Nova lova – TV igra serija za mlade 17.29 - Vijesti 00.50 Fear Factor, show (R) 12.00 Vijesti 11.00 - Mali titani, crtana serija 17.39 - Metro express, emisija 01.45 P. C. U., igrani film, (R) 12.10 Cosby show, serija 11.25 - Na valovima, film pod pokroviteljstvom 03.00 Reži me, serija (R) 13.10 Večernja škola – Praksa 12.55 - Vijesti na Drugom 07.00 Fifi i cvjetno društvo 17.45 - Najslabija karika, kviz 13.50 Skrivena istina, serija ^ETVRTAK 13.00 - Rijeka, američki film 07.15 Ed, Edd i Eddy 18.30 - Obični ljudi, serija 15.00 Ljubav i mržnja, serija 15.00 - Ubojstvo, 07.40 Medvjedići dobra srca 19.15 - LOTO 7/39 26.4.2007. 16.00 Oluja, serija napisala je - serija 08.05 Princ iz Bel- Aira, (R) 19.30 - Dnevnik (T) 17.00 Vijesti Nove TV 16.00 - Vijesti na Drugom 08.30 Puna kuća, serija (R) 20.10 - Piramida, 17.20 Sudnica Melani 16.10 - Luda kuća 2., serija 09.00 Pod istim krovom, (R) zabavni program Vukmirice, court show 16.45 - Pričekajmo 09.25 Bračne vode, (R) 21.15 - Sudski poziv 18.20 Kontakt, talk show 17.00 - Pričekajmo 09.55 Deseta policijska, 21.50 - Otvoreno 06.45 - TV raspored 19.15 Dnevnik Nove TV 17.15 - Dva i pol muškarca 3. dramska serija 22.55 - Drugi format 09.10 - Ubojstvo, 20.00 Večernja škola – Praksa 17.35 - Umnjak, 10.50 Sudnica, show (R) 00.00 - Festivalski filmovi: napisala je - serija 20.40 Kviskoteka, kviz znanstveni magazin 11.50 Vijesti Dečki se vraćaju, jp.film 10.00 - Vijesti 21.50 U sridu, društveno 18.10 - Županijska panorama 11.55 Exploziv, magazin (R) 01.45 - Ed 4., serija 10.06 - Sunce i smrt - Černobil politički magazin 18.33 - Vijesti na Drugom 12.25 Sanja: Je li i on 02.30 - Galactica 2., serija i poslije njega, film 23.00 Vijesti Nove TV 18.55 - Večernja škola uljepšavanju sklon?, show 03.15 - M.A.S.H. 8. 11.05 - Trenutak spoznaje, 23.10 Novac, business magazin 19.25 - M.A.S.H. 8. 13.15 Zabranjena ljubav, 03.40 - National Geographic: emisija 23.40 Seinfeld, serija 19.50 - Bez oduševljenja, sapunica (R) Posljednji monarsi 12.00 - Dnevnik 00.10 Ništa zajedničko, serija molim 4., serija 13.45 Amerika, 04.35 - Drugi format 12.30 - Dvoboj strasti, serija 00.40 Sve što znam o 20.10 - Pritisak na tlak, telenovela (dvije epizode) 05.30 - Euromagazin 13.17 - Radni ručak muškarcima, serija humoristična serija 15.30 Princ iz Bel- Aira 06.00 - Dvoboj strasti, serija 14.15 - Ed 4., serija

48 20. travnja 2007. TV Program HrvatskaRIJEČ

15.00 - Vijesti 07.20 Yu-Gi-Oh, crtana serija TV TJEDNIK 15.10 - Aladdin, crtana serija 07.40 Šaljivi kućni video Emisija na hrvatskom jeziku »TV Tjednik« na programu 15.32 - Nora fora, igra za djecu 08.10 Čarobnice, serija YU ECO televizije emitira se petkom u 22,30. Repriza je nedjeljom u 10,30 sati. 16.00 - Josip Slade, graditelj - 09.00 Kontakt, talk show E-mail: [email protected] dokumentarna emisija 10.00 Nova lova – TV igra 16.35 - Život uživo 12.00 Vijesti ZVUCI BAČKE RAVNICE 17.40 - Vijesti 12.10 Cosby show, serija 17.55 - Najslabija karika, kviz 13.10 Večernja škola – Praksa Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrtkom u 19 sati, na valovima 18.40 - Obični ljudi, serija 13.50 Skrivena istina, serija Radio Bačke (99,1 MHz). 19.30 - Dnevnik 15.00 Ljubav i mržnja, serija 19.57 - Sport 16.00 Oluja, serija GLAS DOMOVINE 20.10 - Tko želi biti milijunaš? 17.00 Vijesti Nove TV 21.10 - Brisani prostor 17.20 Sudnica Melani Emisija o hrvatskim manjinama i iseljeništvu »Glas domovine«, emitira se srijedom na programu 22.05 - Pola ure kulture Vukmirice, court show HRT1, u terminu od 16 sati. 22.40 - Otvoreno 18.20 Kontakt, talk show 23.40 - Transfer 19.15 Dnevnik Nove TV PRIZMA 00.15 - Parovi, kanadski film 20.00 Večernja škola – Praksa Emisija na hrvatskom jeziku »Prizma« emitira se nedjeljom na RTV2 u 16.30 sati. 02.10 - Ed 4., serija 20.40 Istraga, magazin E-mail emisije je: [email protected] 02.55 - CSI Miami 4., serija 22.10 Vijesti Nove TV 03.40 - M.A.S.H. 8. 22.20 Slijepa pravda, serija 04.05 - Josip Slade, graditelj - 23.10 Forenzičari u potrazi HRVATSKA KRONIKA dokumentarna emisija za istinom, serija 04.35 - Pola ure kulture 00.00 Seinfeld, serija Program o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj na hrvatskom jeziku uz mađarski prijevod 05.05 - Brisani prostor 00.30 Navy CIS, serija emitira se srijedom s početkom u 12 i 30 sati na programu MTV 1. 05.55 - Dvoboj strasti, serija 01.20 Mike Hammer: Povratak Mikea Hammera, film 02.50 JAG, serija PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE 04.20 Slijepa pravda, serija PROGRAMSKA SHEMA ZA RADNE DANE: 05.10 Forenzičari u potrazi 18,00 – 19,00 08.00 - ŽUTOKLJUNAC za istinom, serija • Najava programa 08.40 - Danica i zeko 06.00 Novac, business magazin • Večernji dnevnik 08.55 - Moomini, crtana serija 06.30 Kraj programa • Agencijske vijesti iz zemlje 09.20 - NULTI SAT 09.35 - Glazbeceda • Agencijske vijesti iz RH 09.55 - Kokice • Kronologija 10.20 - Sjednica Hrvatskog • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski' sabora, prijenos 07.00 Fifi i cvjetno društvo 19,00 - 19,30 13.25 - Stric Buck, film 07.15 Ed, Edd i Eddy • Poetski predah 15.00 - Ubojstvo, 07.40 Transformers Energon • 'Popularne melodije' – zabavna glazba (ponedjeljkom) napisala je - serija 08.05 Princ iz Bel- Aira, (R) • 'Na valovima hrvatske glazbene tradicije' – narodna glazba (utorkom) 15.45 - Hrvatska danas 08.30 Puna kuća, serija (R) • 'Veliki majstori glazbe' – ozbiljna glazba (srijedom) 16.00 - Vijesti na Drugom 09.00 Pod istim krovom, (R) • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) 16.10 - Sudski poziv 09.25 Bračne vode, serija (R) 16.40 - Pričekajmo 09.55 Deseta policijska • 'Minute za jazz' (petkom) 19,30 – 20,00 16.55 - Pričekajmo 10.50 Sudnica, show (R) • 'Ususret Europi' (ponedjeljkom) 17.10 - Dva i pol muškarca 3. 11.50 Vijesti • 'Kulturna povijest' (utorkom) 17.35 - Sasvim obični ljudi: 11.55 Exploziv, magazin (R) Melanom 12.25 Sanja: Reci, draga, koliko • 'Putokazi' (srijedom) 18.10 - Županijska panorama si ih imala do sada?, show • 'Iz hrvatske književne baštine' (četvrtkom) 18.33 - Vijesti na Drugom 13.15 Zabranjena ljubav, (R) • 'Kamo za vikend' (petkom) 18.55 - Večernja škola 13.45 Amerika, (dvije epizode) 20,00 - 20,30 19.25 - M.A.S.H. 8. 15.30 Princ iz Bel- Aira • 'Aktualije' (ponedjeljkom) 19.50 - Bez oduševljenja, 15.55 Puna kuća, serija • 'Gospodarski magazin' (utorkom) molim 4., serija 16.25 Pod istim krovom • 'Otvoreni studio' (srijedom) 20.15 - Luka i igara 16.55 Sam svoj majstor, • 'Kultura četvrtkom' (četvrtkom) 20.40 - Nogometni Kup UEFA 17.20 Bračne vode, serija • 'U društvu s mladima' (petkom) - polufinale, 1. poluvrijeme 17.45 Sudnica, show 20,30 - 21,00 21.35 - Vijesti na Drugom 18.45 Vijesti • Glazba, izvanredne emisije (specijali, reportaže) 21.45 - Nogometni Kup UEFA 19.10 Exploziv, magazin • Blic vijesti i odjava programa - polufinale, 2. poluvrijeme 19.35 Zabranjena ljubav PROGRAMSKA SHEMA ZA DANE VIKENDA: 22.40 - Vrtoglavica 2 20.05 Mijenjam ženu, Subota • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, glazba 23.10 - Intervju s vampirom, dokumentarna sapunica film 21.10 15 minuta, igrani film • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba 01.05 - Dva i pol muškarca 3. 23.15 Reži me, dramska serija • 20,00 'Razgovor s povodom', zabavna glazba 01.25 - Pričekajmo 00.15 Vijesti • 20,55 Odjava programa 01.40 - Pričekajmo 00.30 CSI: New York, (R) Nedjelja • 18,00 Najava programa, Vijesti dana 01.55 - Pregled programa 01.15 Zaboravljeni slučaj, (R) za petak 02.00 Ubojiti nagon, • 18,10 'Nedjeljni mozaik' (zanimljivosti, moda, Tjedni vodič) kriminalistička serija (R) • 19,30 'Priča za laku noć' – Dječja emisija 02.55 Reži me, • 20,00 'Ljudi nizine' dramska serija (R) • 20,30 Narodna glazba•

20. travnja 2007. 49 HrvatskaRIJEČ PP Mali oglasi Nama je dovoljno da znate za nas...

Prodajem kuću u Starom Žedniku, u centru sela, 84 m2, dvije sobe, kuhinja i kupatilo. Plac je dvije motike s postojećim objektima. Interesirati se na broj tel. 787-091 ili 063 80 87 840. FUNERO Kupujem sređenu četverosobnu kuću ili kuću za rušenje s većim placem u Subotici, prvenstvo Privatno pogrebno poduzeće lokacije imaju Mjesne zajednice: Bajnat, Novo selo, Ker ili Gat. Tel. 063 80 87 840. - Subotica, Karađorđev put 2, Prodajem šarplanince, štenad šampionskog podrijetla i odrasle ženke i mužjake izuzetnog eksterijera i karaktera, tijekom cijele godine prodajem, telefon (danonoćno): (024) 55-44-33 Karan. Tel: 025 830 475 i 063 71 74 888. - Horgoš, Borisa Kidriča 7, Dajem u zakup lijep poslovni prostor u centru grada (35 četvornih metara) sastavljen iz dvije prostorije plus sanitarni čvor. telefon (danonoćno): (024) 792-202 Tel: 064 22 96 773 Raspored sprovoda i umrlice na Izdajem novu garsonjeru u centru Subotice Tel: 063 70 81 14 Internetu: www.funero.co.yu e-mail: [email protected] Mogućnost odloženog plaćanja

Besplatni mali oglasi uz kupon iz »Hrvatske riječi«

Štovani čitatelji našeg i vašeg tjednika, I dalje nastavljamo s objavljivanjem rubrike malih oglasa u kojoj ćete moći objavljivati sve ono što želite prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet za objavu vašeg malog oglasa je priloženi kupon koji ćemo objavljivati u svakom broju »Hrvatske riječi«. Duljina malog oglasa ne smije prelaziti više od 30 riječi. Uredništvo

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica - Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti: - djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koje se dobije na autobuskoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332din., a u jednom smjeru 1.960 din.) POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

50 20. travnja 2007. korice 2+3.indd 3 17.4.2007 11:29:01 korice 1+4.indd 2 17.4.2007 11:27:28