Požurimo Polako Pametniarpad Kolar, I Privatni VRIJEDNI Poduzetnik SU NA Iz Marginisombora

Uvodnik HrvatskaRIJEČ Požurimo polako PAMETNIArpad Kolar, I privatni VRIJEDNI poduzetnik SU NA iz MARGINISombora ...... 14

u ovome broju Hrvatske riječi ističemo i kulturne sadržaje na naslovnici. INTERVJU Od početka izlaženja našeg tjednika, kulturi se ne pridaje manji značaj u odnosu na druge rubrike. Razlog posvećivanja opsežnog i stalnog prostora za objavljivanje sadržaja iz područja kulture i umjetnosti leži u jednostavnoj POVIJEST VOJVOĐANSKIH činjenici što je ovo područje jedno od najvažnijih područja života za stvaranje HRVATADominik Deman, NIJE DOVOLJNO magistar povijesti i čuvanje društvenog identiteta i prepoznatljivosti, a uz to, dodao bih kako je u pitanju i društveno korisno područje života. ISTRAŽENA ...... 12-13 Jezik jest sredstvo za prenošenje poruka, ali je prije svega medij smisla. Tako masovni mediji, koji predstavljaju dio suvremene društvene strukture, uz SUBOTICA rasprostiranjeI vijesti, stvaraju ili održavaju određene kulturne sklopove. Dakle, i prezentiranje sadržaja iz područja kulture i umjetnosti u našem tjedniku utječe malim koracima na kulturne modele i sustave vrijednosti koje su bitne odredni- ce za postojanje i izgrađivanje naše manjinske hrvatske zajednice. Počela izgradnja koridora 10, Promoviranje stvaralaca i stvaralačkog mišljenja u području kulture i OSPORAVANJE»Vojput« tvrdi daTENDERA je bilo kršenja20-21 umjetnosti možda se čini lakom zadaćom za novinare, ali to nije tako, jer to Zakona o javnim nabavama promoviranje podrazumijeva razne načine zastupljenosti tematike kulture i DOPISNICI umjetnosti, od vijesti i izvještaja, do intervjua i recenzija. A kada se u startu eliminiraju zamke procjenjivanja na osnovi lažnog apsoluta, u slučaju kada se apsolutne vrijednosti definiraju samo na osnovi vlastitih vrijednosti kao izraz etnocentrizma, te izbjegnu zamke nezaobilaznih mediokriteta koji se pojavlju- Projekt »Stoljeća Bača« ju u izboru društvenih i političkih elita i pokušavaju stvarati određeni kulturni model, slijedi i napor da se prozru manipulacije vrijednostima koje se na kul- turnoj sceni često dešavaju. Zatim novinaru ostaje posao da bude radoznao, dovoljno informativan, ali i ocjenjivački, u cilju da tekst bude spona između čitatelja i određenog djela. I na koncu, preostaje pratiti trendove i fenomene koji prate široku kulturnu produkciju. Uz same aktere koji stvaraju u području kulture i umjetnosti, kao i postojeće kulturne baštine, ne zaboravimo i prošle i sadašnje utjecaje politike i ekonomije na postojanje i izgrađivanje kulturnih modela. Dakle, uspostavljanje racionalne slike o našoj kulturi nije lagan posao. U ostvarenju toga cilja, kao i u razvoju naše manjinske kulturne politike, veliku važnost imaju i drugeZ. proS. - ZAUSTAVLJANJE PROPADANJA fesionalne hrvatske manjinske institucije. Zato, požurimo polako. KULTURNO-HISTORIJSKOG SADRŽAJ NASLIJEĐA ...... 25 KULTURA AKTUALNO CILJ JE RAZVIJANJE DOPISNIČKE MREŽE ...... 8-9

Promocija knjige i CD-a Mirjane i HRTKOVCEProšlo je 18 godina POLAKO od početka PREKRIVA drame Marije Jaramazović ZABORAVHrvata u Srijemu ...... 7 Trideset godina od smrti Josipa Broza Tita TEMA

Hrvatski program na Radio-televiziji Vojvodine HAJDEMO ZAJEDNO ...... 34

SPORT

ŠAMPIONSKI NASLOV U GLORIFIKACIJA I DEMONIZACI- PRAVIMDunja Prćić, RUKAMA košarkašica ...... 47 Partizana JA ZA SVA VREMENA ...... 10-11

7. svibnja 2010. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno

ODBOR ZA OBRAZOVANJE ORGANIZIRAO JAVNU RASPRA- »DANI POREČA« U ZRENJANINU VU O NOVINAMA U ZAKONU O VISOKOM OBRAZOVANJU Predstavljanje turističkih potencijala Praksa nalaže izmjene, anifestacija pod nazivom »Dani Poreča« bit će održana 7. i 8. ciljevi ostaju isti Msvibnja u Zrenjaninu u organizaciji Gradske uprave i Javnog poduzeća Turistički centar grada Zrenjanina. dbor za obrazovanje, znanost, kulturu, mladež i sport Skupštine Prema najavi organizatora, u lovačkom dvorcu »Kaštel« će danas OVojvodine u utorak je održao prvi dio tematske sjednice na kojoj (petak, 7. svibnja) biti organizirana promocija na kojoj će se nazočni- je vođena javna rasprava o radnoj verziji novog Zakona o visokom ma obratiti gradonačelnik Poreča i direktor Turističke zajednice iz tog obrazovanju. Po riječima predsjednice Odbora prof. dr. Svetlane Lukić- grada. Prezentacija sadrži video snimke i materijal pripremljen za tu Petrović na drugom dijelu ove sjednice, koja će biti održana sljedećih priliku, a uz nastup istarske klape bit će predstavljena i bogata istarska dana, bit će sumirani prijedlozi koji su se čuli na prvom dijelu sjed- kuhinja i vina s tih prostora. nice, te će biti definirani zaključci javne rasprave koji će biti upućeni U okviru manifestacije, u subotu 8. svibnja na Trgu slobode u Vladi Srbije i Vladi Vojvodine. Suorganizatori skupa, koji je iniciralo Zrenjaninu, od 10 do 19 sati bit će postavljeni štandovi sa propagan- Sveučilište u Novom Sadu, su Odbor za obrazovanje, Pokrajinsko dnim materijalima i informacijama o kulturno-povijesnom naslijeđu i tajništvo za obrazovanje i Pokrajinsko tajništvo za znanost i tehnološki turističkim potencijalima Poreča. razvoj. Uvodna izlaganja imat će rektor Sveučilišta u Novom Sadu prof. (Beta) dr. Miroslav Vesković i pokrajinski tajnik za obrazovanje prof. dr. Zoltán Jeges, priopćili su iz Pokrajine. BLAGI OPTIMIZAM U HRVATSKOJ U prvoj javnoj raspravi sudjelovali Broj nezaposlenih polako opada su dekani državnih i privatnih fakulteta, Hrvatskoj je 30. travnja bilo 308.675 nezaposlenih, odnosno za ravnatelji viših škola U 9983, ili 3,1 posto manje nego u mesec dana prije, objavila je strukovnih studija, premijerka Jadranka Kosor. Istodobno je zaposleno 16.968 osoba, predstavnici stude- odnosno 38,7 posto više nego prethodnog mjeseca. nata, SANU, VAZU Govoreći o konkretnim mjerama za oporavak gospodarstva, premijer- i Matice srpske, kao ka je najavila kako će već na sljedećoj sjednici Vlade biti određeni točni i članovi nacional- datumi provedbi pojednih mjera. nih vijeća za obra- »Odredit ćemo rokove provedbe mjera do kraja 2010. godine, zatim zovanje s teritorija onih mjera koje će biti donesene do ulaska Hrvatske u EU te dugoročnih Vojvodine. mjera koje se odnose na razdoblje od idućih 10 godina«, rekla je Kosor »Kada je 2005. dodavši kako su upravo te dugoročne mjere one koje su se do sada naj- godine donesen češće odgađale, ali sada više nema opravdanja da ih se donese i provede. Zakon o visokom obrazovanju, u BORIS TADIĆ BIT ĆE U MOSKVI NAZOČAN NA PROSLAVI njemu je prihva- 65. OBLJETNICE POBJEDE NAD FAŠIZMOM Zoltán Jeges ćen duh europskog sustava obrazovanja. Na okupu lideri iz mnogih zemalja Petogodišnja praksa u njegovoj primjeni govori kako mora doći do određenih izmjena, koje roslavi 65. obljetnice pobjede nad fašizmom 9. svibnja u Moskvi ne mogu dovesti u pitanje ciljeve započete reforme visokog obrazova- Pnazočit će, pokraj ostalih, i predsjednik Srbije Boris Tadić. Proslavi nja«, rekla je prof. dr Lukić i istaknula, kako je jedan od prioritetnih će prisustvovati i lideri Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Bugarske, ciljeva i donošenje nacionalne Strategije visokog obrazovanja, kao i Grčke, Francuske, Njemačke, Slovačke, Češke, Latvije, Estonije i Strategije visokog obrazovanja u AP Vojvodini. Italije, te predsjednici Vijetnama, Izraela, Kine i Mongolije. Uvodne napomene o predloženim izmjenama Zakona o visokom Prema riječima šefa uprave za poslove predsjednika Rusije Vladimira obrazovanju imali su članovi radne skupine na njihovoj izradi – dr. Zoltán Jeges i dr. Miroslav Vesković. Zoltán Jegeš je, između ostalog, rekao kako je radna skupina za izradu izmjena zakona definirala što će biti preneseno u nadležnost AP Vojvodine, a rektor Vesković je naveo kako su u Zakonu o visokom obrazovanju iz 2005. godine nedostajala neka konkretna rješenja pitanja koja su »mučila« akademsku zajednicu. Obrazlažući predložene izmjene, rektor Vesković je također rekao kako nedostaje Strategija visokog obrazovanja. Naveo je kako bi trebalo poja- čati mobilnost i profesora i studenata u oba smjera, a naročito privlačiti studente iz inozemstva, za što je preduvjet prohodnost diploma. Prve generacije studenata po novom, Bolonjskom sustavu, već su završile studiranje, a zbog problema u komunikaciji s tržištem rada još uvijek nije bilo ozbiljne prilike da se testiraju njihove kompetencije. Vesković je rekao kako nema dovoljno komunikacije između Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje i Povjerenstva za akreditaciju, da postoji i neu- sklađenost s drugim zakonima i podzakonskim aktima, kao u slučaju obrazovanja nastavnika. Također, institucije studentskog standarda ne prepoznaju sve razine visokog obrazovanja, a spomenuo je i pitanje Kožina, lideri Ukrajine i Bjelorusije neće nazočiti svečanostima, jer financiranja svih razina studija. U novim rješenjima otvara se i pitanje će one biti održane i u tim zemljama. Lideri SAD i premijer Velike odnosa privatnih i državnih sveučilišta i fakulteta, kao i odnos znanstve- Britanije također neće doći, zbog izbora. Konačan popis lidera u srijedu nih instituta i fakulteta. još nije bio zatvoren.

6 7. svibnja 2010. Aktualno HrvatskaRIJEČ PROŠLO JE 18 GODINA OD POČETKA DRAME HRVATA U SRIJEMU Hrtkovce polako prekriva zaborav Od Hrvata ispražnjena srijemska i dijelom bačka mjesta, sada žive neki svoj drugi, novi život, s novim stanovnicima, a iseljeni srijemski Hrvati polako su se uklopili u nove sredine, jer život ide dalje

estog svibnja navršilo se 18 godina od događaja Škoji je te 1992. Srijemom i Vojvodinom proširio strah, a dese- tine tisuća Hrvata natjerao u progon. Taj je događaj kasnije nazvan hrtkovačkim sindromom, a među ostalim i zbog njega u Den Haagu se sudi Vojislavu Šešelju. Tog je dana u do tada mirnom srijemskom selu Hrtkovci održan zbor građana, koji je okupio prije svega srpske izbjeglice iz Hrvatske, ali i ostale dovedene prosvjedni- ke, te neke mještane. Protjerivanje građana nesrpske nacionalnosti iz višenacionalne Vojvodine tada je dobilo svoju »službenu« dimenziju. Priznaje da je zagovarao retorziju: Vojislav Šešelj u Den Haagu Nazočan je bio i spomenuti samo- zvani vojvoda, predsjednik Srpske na vlast distancirala od počinitelja. i desetak i više godina nakon hrt- narodno pravo. Jedna od njego- radikalne stranke, koji je na zboru Ali to je bilo sve što je legalna vlast kovačkog događaja čitav je Srijem vih rečenica, izgovorena na zboru i vatreno govorio. Pročitan je popis tada uradila. bio snažno političko uporište najra- u Hrtkovcima, glasila je: »Bit će 17 mještana hrvatske nacionalno- Hrtkovci će u povijesti ostati dikalnijih srpskih stranaka. dovoljno autobusa, odvest ćemo ih sti, koji su kasnije pod prijetnjama zabilježeni kao simbol protjerivanja Suđenje Šešelju ne ide kako valja, (Hrvate) do granica srpske zemlje, život spašavali iseljavanjem. U tom Hrvata iz Srijema, neki kažu neza- demokratski svijet nije naviknuo na odatle nek idu pješice, ako prije ne prvom naletu 20 je hrvatskih obitelji služeno. Jer, osim iz Hrtkovaca, balkanske pravne marifetluke, pa odu sami.« Šešelj je još uvijek u izbačeno iz kuća, a kasnije su otišli i Hrvati su protjerivani i iz drugih se i danas, 7 godina nakon njegova Scheweningenu, ali domaći mediji mnogi drugi. Većina, zapravo. srijemskih, ali i bačkih mjesta. odlaska u Haag, nalazimo daleko naveliko špekuliraju da se »Voja Nakon zbora mještanima U nekima ih više gotovo uopće od pravedne presude za događaje (uskoro) vraća kući«. Hrtkovaca prijetilo se telefonom, nema. Hrtkovački su zlosretni put koje zapravo nikada nitko ne bi Od Hrvata ispražnjeni Hrtkovci, najčešće riječima: »Ustašo seli se prošli i mnogi stanovnici Beške, smio zaboraviti. Šešelj je tijekom kao i druga srijemska i dijelom ili biraj dijete koje ti je draže!«. Sota, Gibarca, Šida, Golubinaca, unakrsnog ispitivanja jednog svje- bačka mjesta, sada žive neki svoj Mještani starosjedioci pronalazili Slankamena, Rume, Zemuna, doka početkom ove godine pred drugi, novi život, s novim stanov- bi zaklanog psa s porukom: »Seli Srijemske Mitrovice, Srijemskih Haškim sudom potvrdio da se 1992. nicima, a iseljeni srijemski Hrvati se, što čekaš?«, nož zaboden u Karlovaca, Kukujevaca, Martinaca, zalagao za protjerivanje Hrvata iz polako su se uklopili u nove sredine, vrata sa sličnom porukom, insceni- Vašice, Morovića, Nikinaca, Srbije, tvrdeći, međutim, da je kao jer život ide dalje. Kao i puno puta rane su tuče mladića koji su došli i Platičeva, Sonte... Stradanja Hrvata uvjet za to navodio dolazak na vlast ranije, i ovoga puta sjećanje na hrt- onih koji su rođeni u Hrtkovcima... u Srijemu najbolje je opisao i doku- Srpske radikalne stranke. Priznao je kovački događaj ne zauzima previše Strah se širio i nimalo nije bio ira- mentirao Marko Kljajić u knjizi kako je u travnju 1992. u Skupštini prostora u srbijanskim medijima. cionalan. »Kako je umirao moj narod«, čije Srbije zagovarao retorziju, odnosno Tek poneko priopćenje preslab je Hrtkovčani su se selili, najče- je prvo izdanje odmah razgrablje- odmazdu nad Hrvatima u Srbiji za doprinos nastojanjima da se tragika šće u Hrvatsku preko Mađarske, no. Demografska struktura Srijema protjerivanje Srba iz Hrvatske, ali je 90-ih u Srijemu rasvijetli do kraja. ostavljali svoje susjede, prijatelje i zauvijek je silom izmijenjena, a još tvrdio kako retorziju dopušta među- Z. Perušić grobove, a kuće na neviđeno mije- njali za druge u Hrvatskoj. Među Predsjedništvo DSHV-a u povodu obljetnice događaja u Hrtkovcima prvima su se iselili najugledniji građani: liječnici, učitelji, profe- Udar od kojeg je teško oporaviti se sori. Hrtkovčanin Mijat Štefanac pronađen je mrtav u polju između povodu hrtkovačke obljetnice, Predsjedništvo DSHV-a izdalo je priopćenje u kojem se, Hrtkovaca i Nikinaca. Maltretiran između ostalog, kaže: »Taj se događaj uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva je župnik Nikola Kraljević. Progon U i ostalih neistomišljenika iz Srijema, a poznato je kako su upravo srijemski Hrvati bili pod naj- mještana nesrpske nacionalnosti dobivao je na zamahu. žešćim udarom. Deseci tisuća nedužnih stanovnika, lojalnih građana ove zemlje, koji nisu imali Mjesna vlast u Hrtkovcima na nikakve druge krivice osim nacionalne pripadnosti, morali su se iseliti zbog ubojstava, incide- čelu s Ostojom Sibinčićem promi- nata, prijetnji i opće nesigurnosti. Od ovakvog se udara ovdašnja hrvatska zajednica vrlo teško jenila je naziv sela u Srbislavce, može oporaviti. Ističemo kako su vojvođanski Hrvati nedužna žrtva besmislene agresije i rata, i a on je s istomišljenikom Trivom da sami nikada nisu dali povoda da ih se tako surovo kazni. Za protjerivanje nesrpskog stanov- Ivkovićem zamijenio ploču na ula- ništva iz Hrtkovaca ni poslije 18 godina nitko nije odgovarao u Republici Srbiji, dok Haški tribunal sku u selo. Tu je ploču policija sudi Vojislavu Šešelju između ostalog i za protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Vojvodine.« sutradan uklonila, kako bi se legal-

7. svibnja 2010. 7 HrvatskaRIJEČ Tema HRVATSKI PROGRAM NA RADIO-TELEVIZIJI VOJVODINE Cilj je razvijanje dopisničke mreže Mislim da ćemo prave rezultate imati tek nakon godinu dana rada, kada se redakcija postavi kadrovski i strukturalno, kaže urednik Dragan Jurakić * »Dnevnik« na hrvatskom najgledaniji od manjinskih dnevnika na RTV2

rošlo je nešto više od dva POKRIVANJE SRIJEMA dopisnike za područja Srijema i mjeseca otkako je Radio I PODUNAVLJA Sombora s Podunavljem. To nam Ptelevizija Vojvodine poče- nije odobreno, a odobrena je sat- la emitirati redoviti informativni Sumirajući rad u protekla dva mje- nica programa. U tom smislu, mi program na hrvatskom jeziku. seca, odgovorni urednik progra- smo osobno nezadovoljni što ne Gledatelji pokrajinskog medijskog ma na hrvatskom jeziku Dragan uspijevamo, čak i u manjoj mjeri, servisa šest dana u tjednu – od Jurakić kaže kako je dogovor video informacijom pokriti doga- ponedjeljka do subote – u terminu uprave RTV-a i Hrvatskog nacio- đaje iz života hrvatske zajednice u od 17 sati i 45 minuta na drugom nalnog vijeća za sada ispoštovan Srijemu i Somboru s okolicom. To programu RTV-a mogu gledati glede satnice programa, ali ne i zasad ne možemo nikako tehnički 10-minutni »Dnevnik« na hrvat- broja ljudi uključenih u realizaciju ostvariti i to je dio na kojem se i skom jeziku. programa. dalje mora inzistirati. Prvi idući Osim informativnog, program »Mi smo i dalje manjinska sastanak uprave RTV-a i vodstva na hrvatskom jeziku sadrži i dvije redakcija s najmanje uposlenika, i HNV-a je u lipnju, kada treba tra- polusatne emisije – »Izravno« i imamo samo jednog jedinog dopi- žiti da proširenje ide u tom smjeru, »Svjetionik«. odnosno da dobijemo dopisniš- snika i to iz Subotice. To je jed- Dragan Jurakić nostavno jako malo i tražili smo tva«, kaže Dragan Jurakić.

Anketa napredak u informiranju hrvatske zajednice. Osim emisija na hrvatskom jeziku »Izravno« i »Svjetionik«, uvođenjem Dnevnika na hrvatskom jeziku Hrvati u Vojvodini imaju mogućnost svakodnevnog informiranja o hrvatskoj Radio televizija Vojvodine od 1. ožujka emitira redoviti informativni pro- zajednici na svom jeziku. Po mom mišljenju emitiranje Dnevnika trebalo bi gram na hrvatskom jeziku. Građani su različito informirani o ovom doga- biti i u prijepodnevnim satima, jer puno ljudi radi poslijepodnevnu smjenu đaju. Neki taj program redovito prate, neki povremeno, a mnogi još niti ne ili su tada zauzeti, te bi još jedan termin emitiranja povećao informiranost. znaju za ovu novost. Ima i onih koji program poistovjećuju ili miješaju s Prizmom, ili s radijskom emisijom Zvuci bačke ravnice, a neki čak gledaju bunjevački program misleći da je to naša emisija. Razgovarali smo s neki- Zlatko Načev, ma koji ne žele davati izjave i fotografirati se za novine, ali i s onima koji član Gradskog vijeća Srijemske Mitrovice dobro znaju o čemu se zapravo radi. Uvođenje programa na hrvatskom jeziku na RTV-u ocje- Vilma Tomić, umirovljenica iz Plavne njujem vrlo pozitivno. Dosadašnja situacija, u kojoj hrvatska zajednica, koja je po brojnosti treća u Vojvodini, nije Znam za program na hrvatskom jeziku, a to sam imala ustaljenu shemu programa na materinjem jeziku, bila slučajno saznala gledajući RTV 2. Volim gledati je nedopustiva. Na ovaj način pripadnici naše zajednice informativne emisije, pogotovo kada su namijenjene dobili su priliku na jednom se mjestu informirati o najvažnijim zbivanjima našoj zajednici. Ovo je, kako sam ja shvatila, dnevnik kako u zajednici, tako i u matičnoj i domicilnoj državi. Uzevši u obzir na hrvatskom jeziku i gledam ga uvijek kada sam slo- činjenicu da je formiranje redakcije još uvijek u tijeku i da izvjestan dio pri- bodna. Sviđa mi se što ima puno informacija iz raznih područja, a najviše loga rade amateri, a u usporedbi s programima na drugim manjinskim jezi- mi se dopadaju vijesti o kulturnim zbivanjima u našoj zajednici. Zanimljive cima, kvalitetu programa ocjenjujem vrlo visokom ocjenom. Da bi ovakav su i vijesti iz svijeta. program još više zaživio i bio kvalitetniji, smatram neophodnim osnivanje dopisništava koja bi se bavila zbivanjima u Srijemu i na taj način prido- Marija Sotinac, kućanica iz Plavne nosila razmjernoj zastupljenosti priloga iz svih područja gdje žive Hrvati.

Redovito gledam program na RTV, pa i emisije za Damir Pismestrović, zamjenik direktora Centra manjine. Do sada su bili programi na mađarskom, za kulturu Sirmiumart iz Srijemske Mitrovice slovačkom, romskom i drugim jezicima, a ugodno sam se iznenadila kada sam čula Dnevnik na čistom hrvatskom jeziku. Redovito gledam vijesti hrvatske redakcije na RTV Vojvodini. Na taj Nisam mogla vjerovati, mislila sam da je to možda neka pogreška, ali sada se način obavještavam o aktualnim događajima vezanim uz hrvatsku znam da je to redovita i svakodnevna emisija na hrvatskom jeziku. I do nacionalnu manjinu u Srbiji. Interesantno je to, što redakcija vijesti ima sada sam gledala našu emisiju subotom, a od sada gledam kad god stignem drugačije prioritete izvješća od državnog javnog servisa, što je sasvim i ovaj svakodnevni informativni program. razumljivo, pa je s tim moje interesiranje veće. Kad imam slobodnog vremena pogledam i emisije kolažnog tipa Marko Žagar, poput »Svjetionika« i »Izravno«, koje upoznaju i zbliža- vozač iz Srijemske Mitrovice vaju ljude na ovim prostorima koji djele ista interesiranja. Siguran sam da će sve ove medijske aktivnosti naše hrvatske manjinske zajednice dati rezultata i pridonijeti jačanju Smatram da je uvođenjem Dnevnika na hrvatskom boljih susjedskih i međuljudskih odnosa u Vojvodini, što jeziku postignuto ono što su ostale nacionalne manjine i jest cilj. već izvjesno vrijeme imale. Tim je postupkom postignut

8 7. svibnja 2010. Tema HrvatskaRIJEČ O Hrvatima i u emisiji pokrivati jer je suština razvijanje s HNV-om, pa ćemo onda i to pita- omjer neovisne produkcije prema dopisništava, odnosno pokrivanje nje rješavati. Emisija ‘Svjetionik’, Zakonu o radiodifuziji najmanje »Zajedno« događaja iz života hrvatske zajed- koja je zamišljena kao emisija iz 10 posto od ukupne produkcije. nice. Mi sebi ne možemo dopustiti kulture, za sada je ‘ad hoc’ rije- »Naš je glavni fokus sačuvati Prilozi iz života hrvat- luksuz da budemo tzv. ‘radio koji šena, tako što, primjerice, pušta- termine i s maksimalno moguće ske zajednice u Vojvodini se gleda’, već moramo imati dopi- mo snimku s Festivala bunjevački diplomacije rješavati sva otvorenja mogu se gledati i u emisiji snike, što onda jamči gledanost«, pisama iz više dijelova. Smatramo pitanja, jedno po jedno. Mislim »Zajedno«, koja se emitira kaže Jurakić. da je i to bolje, nego ništa, kako da ćemo prave rezultate imati tek srijedom u 14:05 na prvom bismo sačuvali termin«, kaže nakon godinu dana rada, kada EMISIJE BEZ STATUSA Jurakić. se redakcija postavi kadrovski i programu RTV-a. On dodaje kako u ovim dvama strukturalno«, zaključuje Jurakić. On ističe i kako istraživanja Realizacija emisije »Izravno« emisijama vidi također i prostor Na realizaciji programa trenu- javnog mnijenja pokazuju da je zamišljene kao razgovor s istaknu- za angažiranje nezavisnih produk- tačno je angažirano četvero upo- »Dnevnik« na hrvatskom jeziku tim ličnostima iz hrvatske zajedni- cija koje produciraju programe na slenika – osim urednika Dragana u 90 posto slučajeva najgledaniji, ce i emisije iz kulture »Svjetionik« hrvatskom jeziku. »Nadamo se da Jurakića, to su: novinar Ivan a da je gledanost te informativne je, po Jurakićevim riječima, statu- ćemo dobiti kapacitete i da anga- Benašić, prezenterica Gordana emisije vrlo često veća i ukupne sno potpuno neriješena. Iako su s žiramo neovisne produkcije, ali i Jerković i novinar-dopisnik iz gledanosti sviju drugih manjinskih početka bile u terminima subotom one traže definirane uvjete, koji im Subotice Josip Stantić. Podsjetimo, dnevnika. U prosjeku »Dnevnik« i nedjeljom, sada se emitiraju u se za sada ne garantiraju. Dobru prije 1. ožujka, kada je s emitira- na hrvatskom jeziku prati oko spojenom nedjeljnom terminu od suradnju već od ranije imamo s njem počeo redoviti informativni 15.000 gledatelja. »To nam daje 16-17 sati. »Mi smo to pitanje ‘Cro-mediom’ iz Subotice, ali program na hrvatskom jeziku, na ohrabrenje, da je naše ‘pakiranje’ pokušali riješiti s upravom RTV- jednostavno oni ne mogu dobiti RTV-u se mogla gledati polusatna zasad zadovoljavajuće, ali znamo a, ali zasad nam samo govore da nikakvu definiciju njihova statu- tjedna emisija »Prizma«. da se time ne možemo dugo pričekamo sljedeći krug razgovora sa«, kaže Jurakić dodajući kako je D. B. P.

Stipan Parčetić, odvjetnik iz Sombora možemo čuti i vidjeti što se zbiva u svijetu, ali ovdje bismo trebali čuti što se zbiva kod nas. Mislim da imamo puno proširenih vijesti, a nepotrebno. Nažalost, niti jednom nisam pogledao emisiju na hrvatskom jeziku namijenjenu za hrvatsku nacionalnu manji- Antun Krstin, umirovljenik iz Sonte nu ovdje u Srbiji, a tek sam prije nekoliko dana sasvim slučajno čuo da tako nešto postoji. Stoga smatram da je Sadržajem programa na hrvatskom jeziku na RTV-u potrebna bolja reklama, ne samo u Hrvatskoj riječi, već i nisam zadovoljan, no velika je stvar što je to pokrenuto u drugim medijima. Također, dobro bi bilo emisiju emiti- s mrtve točke i što sada i mi, poput ostalih nacionalnih rati u pogodno vrijeme, kada je obitelj doma i kada nema puno posla. U sva- manjina, imamo svoj informativni program na mate- kom slučaju ovako nešto podržavam i želim da takvih emisija bude što više. rinjem jeziku. Članovi redakcije na hrvatskom jeziku Nastojat ću je redovito gledati, ukoliko mi vrijeme i poslovi budu dopuštali. moraju se potruditi proizvesti više programa u kojima bi bilo više priloga o nama iz Podunavlja i o Srijemcima, ne Marko Lerić, poljoprivrednik iz Bačkog Brega žive Hrvati samo u Subotici i okolici. To će postići jedino ukoliko se budu malo sa svojim kamerama spustili i u takozvanu provin- Moram priznati kako niti jednom nisam gledao emisije ciju. Konkretno, predložio bih im da više izvještavaju o katastrofalnom na hrvatskom jeziku, ali sam nekoliko puta gledao stanju gospodarstva u selima šokačkoga Podunavlja, o odlasku velikoga Dnevnik na hrvatskom jeziku na RTV-u. Hvala Bogu, broja mladih trbuhom za kruhom, kojemu je umnogome pridonijela i naj- neka prava hrvatske manjinske zajednice se i na ovaj jača stranka naše nacionalne zajednice. Sve u svemu, ukoliko je to doista način ispunjavaju i sve ovakve projekte treba podržati. slobodno informiranje, naša bi se riječ trebala čuti, bez obzira koliko bila Smatram da mnogi pripadnici naše zajednice još uvijek teška i opora. ne znaju da tako nešto postoji, ali isto tako mislim da će vremenom gledanost porasti. Zato je potrebno prije Viktor Feher, radnik iz Sonte svega poraditi na kvaliteti emisija i pratiti aktualne teme, prije svega vezane za našu manjinsku zajednicu ovdje u Srbiji. Bilo bi dobro da i gledatelji Kad god imam vremena pogledam emisije na hrvatskom mogu telefonom, mailom ili SMS porukama sudjelovati u emisijama. jeziku, kako one koje se emitiraju na Radio-televiziji Vojvodine, tako i one s Hrvatske televizije, namijenjene Petar Barbek, umirovljenik iz Petrovaradina dijaspori. Neizmjerno me raduje to što smo konačno i mi, poput ostalih nacionalno-manjinskih zajednica, Uglavnom pratim vijesti, ali mislim da su veoma suho- dobili svoj informativni prostor, no mislim da je program parne. Sve se prepisuje. Malo se ide u, recimo, hrvatske redakcije na hrvatskom jeziku RTV preopterećen prilo- udruge, da se one obiđu, da se vidi što rade, kako djeluju. zima koje jednostavno skidaju s beogradskog i zagre- U Srijemu ima sedam udruga, »Jelačić« ima tamburašku bačkog informativnog programa. Nedostaju mi prilozi koji bi više govorili sekciju, Golubinci, Slankamen, njih treba prezentirati. ne samo o problemima, nego i o pozitivnim zbivanjima u hrvatskoj naci- Nemam ništa protiv zagrebačkih tamburaša, ali imamo naše, pa te dvije i onalnoj zajednici u ovoj državi. Svakako, trebalo bi biti puno više priloga pol minute ili pet treba njima darovati. iz Podunavlja i Srijema, jer, konačno, Hrvati u ovoj državi ne žive samo u Subotici. Slušam i radijske emisije, mislim tu prvenstveno na »Zvuke bačke ravnice«, jako mi se ta emisija dopada. Ne znam što rade političari iz naše Ankica Markuš, zajednice, nikako mi nije jasno kako se još nisu izborili za emitiranje jedne umirovljenica iz Petrovaradina slične emisije na nekoj od apatinskih postaja.

Mislim da bi emisije na hrvatskom jeziku trebale malo Anketu proveli: Zvonimir Pelajić, Dario Španović, više obuhvatiti Vojvodinu. Mi i na drugim programima Zlatko Gorjanac, Ankica Jukić-Mandić i Ivan Andrašić

7. svibnja 2010. 9 HrvatskaRIJEČ Tema TRIDESET GODINA OD SMRTI JOSIPA BROZA TITA Glorifikacija i demonizacija za sva vremena

S obzirom na činjenicu da je Jugoslavija definitivno zbrisana iz povijesti, povijesni utjecaj »najvećeg sina naših naroda i narodnosti« ne može ocjenjivati samo kroz propast njegova dva glavna politička projekta – Jugoslavije i pokreta nesvrstanosti. Činjenica je da je Tito pridonio (u okvirima ko- munističkih načela) i modernizaciji i stabilizaciji društava i nacija koje su se našle u jugoslavenskoj zajednici

Jugoslavije, čimbenik koji ni zapad na, da Tito osobno nije zapovijedio ni SSSR nisu mogli zaobići, a Tito te zločine, ostaje svakako činjenica bio nesporni vođa komunističkog da je čak i u tom slučaju odgovoran partizanskog pokreta otpora i glavni po tzv. zapovjednoj odgovornosti. organizator strategije i taktike partizanskog načina ratovanja, kao i KONTROVERZE I TAJNE prošli je utorak, 4. svibnja, ratu, odnosno vojni značaj partizana političkih odluka koje će oblikovati navršeno točno trideset go- navodeći da je Titova vojska »vezi- buduću Jugoslaviju na razvalinama Osim ovih razmimoilaženja puno Udina od smrti predsjednika vala« preko 20 njemačkih divizija, uništenih osovinskih saveznika. je i raznoraznih tračeva kojima su Socijalističke Federativne Republi- dok je u stvarnosti veći dio rata na Protivnici mu, pak, zamjeraju se služili njegovi neistomišljenici. ke Jugoslavije Josipa Broza Tita, području cijele Jugoslavije bilo sta- njegovu političku (komunističku) Jedan od njih je i »povjerljiva in- čovjeka na čijem je sprovodu nazo- cionirano najčešće 4 do 5 divizija ideologiju i, dakako, poratne zlo- formacija« kako je on zapravo lažni čilo 209 izaslanstva iz 127 zemalja (uz preko 300.000 talijanskih vojni- čine koje zajedničkim imenom na- Tito, da je »pravi« Josip Broz umro s najistaknutijim svjetskim državni- ka i časnika). Nadalje, partizanska zivamo Bleiburg, ili kolokvijalno tijekom svog boravka u Rusiji te da cima, državnika kojeg je britanski vojska je stalno bila u defenzivi, i Križni put. su ga ruski komunisti zamijenili svo- časopis Time izabrao među 100 sve važnije vojne operacije su se Neosporno je kako je sam kraj jim pouzdanikom. Zajedno s tom in- ljudi koji su obilježili 20. stoljeće, svodile na bijeg partizana ili probi- rata doveo do najvećega zlodjela formacijom pisalo se kako ga nakon dok ga je list La Panorama uvrstio janje njemačkih, talijanskih, ustaš- u Brozovoj karijeri. Masovna ubi- njegova posjeta Kumrovcu poslije u popis 1000 osoba koje su stvarale kih ili četničkih obruča. Tako je bilo janja domobrana, ustaša, sloven- Drugog svjetskog rata neki njegovi 20. stoljeće. do 1944., kada su partizani odnijeli skih bjelogardijaca, crnogorskih rođaci nisu prepoznali te da pravi Premda je, evo, prošlo već tri de- prevagu u dijelovima južne Hrvat- i srpskih četnika i ljotićevaca, te Broz na jednoj ruci nije imao mali setljeća od smrti Josipa Broza Tita, ske i prodrli u Srbiju u kojoj su uz mnoštva civila koji su pratili »svoju prst. Neistinitost tih tvrdnji potvrdio čak niti ova vremenska distanca pomoć sovjetske vojske zauzeli vojsku« (ponajviše vojsku NDH) je, između ostalih, i kumrovečki žu- nije bila dovoljna za objektivno sa- Beograd. U sjevernoj Hrvatskoj je svrstali su Tita, bez imalo sumnje, pnik, s kojim je Tito imao ideološke gledavanje njegova lika i djela, još za veće vojne operacije bila nužna u kategoriju ratnih zločinaca – po sporove još u dvadesetim godinama, je uvijek puno kontroverzi vezanih vatrena moć sovjetskih divizija, dok svim kriterijima koje vrijede u me- koji ga je tom prigodom prepoznao i uz njegovo ime. Još uvijek je puno je ofenziva kroz Slavoniju prema đunarodnom pravu. porazgovarao s njim, a postoji i više onih koji su, što zbog svojih vla- Zagrebu vođena bez sudjelovanja Dok se pojedinačni ratni zločini u nego dovoljno dokaza da je Tito nit- stitih sudbina, što zbog ideološkog sovjetskih divizija, ali uz određenu vrtlogu rata još kako-tako mogu ra- ko drugi do Josip Broz, metalski rad- razmimoilaženja i političkih razlo- pomoć bugarskih trupa, pa se i od zumjeti (iako ne i opravdati), jer je nik i mariborski uznik koji je vještim ga, krajnje isključivi u ocjeni Tita toga kasnije pokušala stvoriti fama, retorzija i osvetničkih pohoda bilo manevrima, osobnom karizmom, te uporno ignorirajući činjenice koje kao, »Bugari oslobodili Zagreb«. na svim stranama, a rat takvoga pro- spojem hrabrosti i realistične pro- ne idu u prilog njihovom razmišlja- fila se ne može voditi po ženevskim cjene situacije izborio mjesto gene- nju. Tako Titovi vatreni pristaše ne NEOSPORNI POBJEDNIK, konvencijama, masovno ubojstvo ralnog sekretara KPJ i uspio kroz žele vidjeti njegove negativne stra- ALI I ODGOVORAN ZA više desetaka tisuća razoružanih revolucionarni rat i poslijeratnim ne, već glorificiraju njegovu ulogu ZLOČINE vojnika i civila, pripadnika njihovih mirotvornim aktivizmom dospjeti preuveličavajući objektivne zaslu- obitelji, često uz sadističko iživlja- do svjetske afirmacije. Iznošene su ge, a protivnici ga pak demoniziraju No, ako se i uzme u obzir da je vanje i psihopatska divljanja parti- i netočne »činjenice« o sumnjivim zbog tamnih mrlja koje je, nedvoj- vojno značenje Titove vojske u zanskih egzekutora, pripada u naj- prazninama u njegovom životopisu, beno, imao u svojoj dugoj (predu- Drugom svjetskom ratu predimen- mračnija poglavlja jugoslavenske zanemarujući da je to sasvim logično goj?) političkoj karijeri, ne prizna- zionirano, nepobitna je činjenica da povijesti i stavlja Josipa Broza u red za karijeru profesionalnoga revoluci- jući mu nikakve zasluge. Primjeri- su se partizani već samom borbom, masovnih zločinaca. Iako mnogi onara za koga je promjena identiteta ce, ovi prvi preuveličavaju Titove postojanjem i brojnim žrtvama, tvrde, uključujući i pokojnog hrvat- i baratanje lažnim ispravama sva- vojne zasluge u Drugom svjetskom nametnuli kao budući gospodari skog predsjednika Franju Tuđma- kodnevna stvar.

10 7. svibnja 2010. Tema HrvatskaRIJEČ Pokuša li se danas, nepristrano Ideju međunarodne politike nazva- je potrebno, donese o tome odluku. HRVAT ĆIRILIČNOG POT- i objektivno, sagledati povijesna ne aktivna miroljubiva koegzisten- Činilo mi se da je posve siguran u PISA uloga Josipa Broza Tita, ta ocjena cija razvijao je od 1954. godine, a sebe. Bio sam svjestan da je taj čo- nikako ne može biti jednoznačna prva je konferencija šefova država vjek starješina, a ne podređeni. Za U pogledu Titove nacionalnosti (osim kod zagriženih pristaša i i vlada nesvrstanih zemalja održana mene je to saznanje bilo nešto posve obožavatelji ga često prikazuju kao protivnika) jer se njegova politič- 1961. u Beogradu, na kojoj je Tito novo, u jednom komunistu otkriti nadnacionalnoga Jugoslavena, dok ka djelatnost protegla u preko pola postao generalni tajnik tog pokreta. toliku sigurnost i samostalnost«, na- ga protivnici, najčešće velikosrpske stoljeća i bitno je obilježila sudbi- Politikom mira i međunarodne su- pisao je Maclean uz objašnjenje da provenijencije, drže za srbofobnog nu, prošlost i sadašnjost, a posred- radnje stekao je svjetski ugled i svr- je Tito te odluke, bile one vojničke hrvatskoga nacionalista. Činjenica no i budućnost naroda koji su tvo- stao se među ključne osobe svjetske ili političke, donosio hladnokrvno i je da je kod Josipa Broza prevla- rili bivšu »Titovu Jugoslaviju«. Ne politike. sabrano pošto bi prije toga saslušao davao jugoslavenski nacionalni po- radi se toliko o često naglašavanoj Početkom 1948. došlo je do obja- argumente za i protiv. »Često bi se nos, ali ne i da je potpuno odbacio povijesnoj distanci koliko o mito- ve Rezolucije Informbiroa (nasljed- događalo da se ne bismo složili, ali svoje hrvatstvo. Nije bio ni prvi ni vima koji su se ispleli, s raznim nika u ratu raspuštene Kominterne) bi Tito uvijek bio spreman da sva- posljednji koji je vjerovao da se motivima, oko Brozove ličnosti, u kojoj su, rječnikom poznatim iz ki problem razmotri sa svih strana može biti Hrvat i Jugoslaven isto- njegovih nakana i ostvarenja, a što doba moskovskih procesa i masov- kad god bi se mogli pružiti dovoljno vremeno, kao što recimo danas ve- je sve intenzivirano polarizacijom nih čistki u 30-im godinama, Tito i snažni argumenti.« ćina smatra da se može istovremeno i ratovima koji su razrušili socija- njegovo najuže vodstvo proglašeni Maclean se divio Titu kao vojnom biti Hrvat i Europljanin. Po pitanju lističku Jugoslaviju. Pogleda li se za bandu demonskih urotnika, špi- vođi i savezniku, ali je kao konzer- nacionalnog određenja najbolje je pozornije životna putanja Josipa juna i ideoloških heretika. U tim vativac bio svjestan da su politički uzeti Titovo osobno izjašnjavanje Broza, usprkos njegovoj evident- je trenucima Tito pokazao zavidnu protivnici. »I inače je Tito imao na partijskim i narodnim skupo- noj crti hedonizma koja je u njemu hrabrost (naročito ako se zna kako mnoge neočekivane karakteristike: vima : »...ja sam Hrvat, ali što bih uvijek postojala i želje da se osob- u trenutku raskida nije mogao raču- neobičnu širinu pogleda, uvijek živi sada to isticao«. Druga odrednica je no uzdigne iznad skučenog načina nati na potporu zapada i Sjedinjenih smisao za šalu, neprikrivenu ljubav vidljiva iz njegova govora; govorio života seljaka i radnika, o kojoj je Američkih Država) i odlučnost, ne za sitne radosti što ih pruža život, je ublaženom inačicom srpskog je- uostalom i sam svjedočio iznoseći dopuštajući upletanje u ideološke prirođenu stidljivost u odnosima s zika i potpisivao se ćirilicom. uspomene iz rane mladosti o čežnji sporove i inzistirajući na državnoj ljudima koja bi se kasnije pretvo- I za kraj, s obzirom na činjenicu za lijepim odijelima i provodom u samostalnosti kao načelu odnosa rila u urođenu prijaznost, žestoki da je Jugoslavija definitivno zbri- bečkim kavanama, vidljivo je da među suverenim zemljama. temperament koji bi izbijao u nena- sana iz povijesti, zaključak je da se je Josip Broz ostao vjeran ideji za povijesni utjecaj Josipa Broza Tita koju se borio i onda kada je od toga ne može ocjenjivati samo kroz pro- imao osobne koristi, ali i onda kada past njegova dva glavna politička je zbog toga teško trpio po razno- projekta – Jugoslavije i pokreta ne- raznim zatvorima. Neosporno je da svrstanosti. Činjenica je da je Tito je Tito, kao pravi komunist, iskre- pridonio (u okvirima komunističkih no vjerovao da jedino komunistič- načela) modernizaciji i stabilizaciji ka revolucija može poboljšati život društava i nacija koje su se našle u svih ljudi njegove klase, i tom cilju jugoslavenskoj zajednici. Iako su posvetio cijeli svoj život. procjene takvoga tipa uvijek spor- Osim toga, Josip Broz Tito je iz ne i diskutabilne, čini se da su svi Drugog svjetskog rata izašao kao narodi koji su tvorili Jugoslaviju priznati državnik, vođa u antifaši- nešto dobili i nešto izgubili. Sveu- stičkom ratu. Za Hrvatsku, zaslužan kupno su svi narodi bili dijelom ve- ne samo što su vraćeni dijelovi Dal- like regionalne sile, na koju nijedna macije koje je Ante Pavelić ustupio susjedna država nije mogla vršiti Italiji, nego i za to što su u sastav pritisak, tako da su nakon tisućgo- Hrvatske ušli Istra i Rijeka i Kvar- dišnjeg defetizma svi narodi u Tito- nerski otoci. Po završetku rata ob- voj državi imali prostora za miran našao je ključne državne i političke napredak. položaje: predsjednik privremene Promašaj Titove politike se dobro vlade Demokratske Federativne Kraljica Elisabeth u posjeti Titu vidi u pristupu nacionalnom pita- Jugoslavije, vrhovni zapovjednik nju; iako je stalno bilo raspravljano Jugoslavenske armije i ministar O snazi Brozove ličnosti, nje- danim izljevima srdžbe, obazrivost i premda su učinjeni mnogi poma- obrane, generalni sekretar KPJ. Od govim kvalitetama kao vođe i o i plemenitost što bi stalno dolazilo ci u rješavanju starih animoziteta, 1945. do 1953. godine bio je premi- snažnom dojmu koji je ostavljao, do izražaja na mnogo načina. Bile prevladavalo je »guranje pod tepih« jer, a od 1953. do smrti predsjednik svjedoči zapis Fitzroya Macleana, su to u svakom slučaju osobine koje ključnih sporova, što se vratilo kao SFRJ. britanskog brigadira koji je ujesen nikako nisu bile u skladu s uobičaje- bumerang u ratovima devedesetih. 1943. padobranom ubačen na po- nom predodžbom što je čovjek ima A kod pokreta nesvrstanih, una- V A N J S K O P O L I T I Č K I dručje pod kontrolom partizana, o nekoj komunističkoj marioneti. toč padu njegova značaja u današ- USPJESI kao saveznički časnik za vezu kod One su omogućile da se među nama nje vrijeme, Titov ugled je ostao i Vrhovnog štaba NOVJ. Ovaj kon- razviju bolji odnosi nego što sam dan-danas visok u nesvrstanim ze- U vanjskoj politici Tito je jedan od zervativni političar dobro je govo- mogao i sanjati. Međutim, nisam mljama, gdje čak i među najizolira- osnivača i najutjecajnijih državni- rio ruski i pomalo hrvatski, boravio ni časa smetnuo s uma činjenicu nijim zajednicama znaju za njega, ka pokreta nesvrstanosti – skupa je kao diplomat prije rata u Moskvi da imam posla sa čovjekom čiji su iz razloga što su ti nesvrstani narodi izvanblokovskih zemalja koje su i imao je iskustva s komunistima ciljevi, osim neposredno vojničkih, kroz suradnju sa Titovom Jugosla- politikom aktivne miroljubive ko- koje je tamo sretao. po svoj prilici dijametralno oprečni vijom ostvarili veliki civilizacijski egzistencije djelovale kao čimbenik »Jedno mi je odmah palo u oči: ciljevima za kojima ja težim«, svje- napredak. smanjenja napetosti između zema- spremnost Tita da svako pitanje raz- doči zapis Fitzroya Macleana. Zlatko Žužić lja NATO-a i Varšavskog ugovora. motri sa svih strana i da odmah, ako

7. svibnja 2010. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju DOMINIK DEMAN, MAGISTAR POVIJESTI

na tom prostoru, posebice na Povijest vojvođanskih Hrvata području današnje Vojvodine? Taj utjecaj je sigurno vrlo veliki. Još od srednjega vijeka Hrvati žive nije dovoljno istražena na području Srijema, u Srijemskoj i Vukovarskoj županiji u okvi- I pokraj toga što mnoge stvari još nisu poznate, ima puno manjih radova o pojedinim rima Srijemske, Kaločko-bačke i Pečujske dijeceze, zajedno s segmentima povijesti Hrvata u Vojvodini. Nedostaju monografije, pojedine povijesne sinteze Mađarima, Srbima, Bugarima koje bi nastale na sustavnom proučavanju, prije svega povijesnih vrela * Čini se kako je ovo i Grcima. Na području Bačke, prvo desetljeće novog milenija i ujedno XXI. stoljeća donijelo dosta toga novoga, pozitivnoga Podunavlja, značajnije prisustvo i obećavajućega za Hrvate u Petrovaradinu, a prije svega tome je pridonijelo Hrvata se opaža tijekom novog ponovno pokretanje, odnosno obnova rada HKPD-a »Jelačić« vijeka u vrijeme osmanlijske vla- davine i nakon nje, tijekom broj- Razgovor vodio: Davor Bašić Palković nih migracija, najčešće iz Bosne i Hercegovine. Crkva je svojim djelovanjem, preko dijecezanskog klera, a napose djelatnošću fra- njevaca i kasnije isusovaca, oču- vala vjeru u hrvatskom narodu, ali i nacionalnu svijest, spoznaju o vlastitom podrijetlu i povijesti i time sprečila odnarođavanje u većoj mjeri.

HR: Objavili ste više radova o značajnim Hrvatima (Josip Jelačić, Ilija Okrugić, Franjo Štefanović). Koliko se povijesnih izvora o ovim ličnostima može naći u ovdašnjim arhivskim ustanovama?

O ovim znamenitim Hrvatima, napose važnim i s gledišta lokalne povijesti, pisao sam povijesne radove prigodom održa- vanja tematskih večeri njima u čast u okviru svog djelovanja u Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu »Jelačić« u Petrovaradinu. To nisu strogo znanstveni radovi u smislu korištenja historijske meto- rošloga je tjedna u Zavodu noj školi, kako na satima povije- dologije, već su bili namijenjeni Značaj djelovanja Jakova za kulturu vojvođanskih sti, tako i na župnom vjeronauku. široj publici, pa sam manje kori- Markijskog na prostorima južne Hrvata u Subotici odr- On se povećavao i produbljivao stio arhivsku građu. Koliko mi je P Ugarske, odnosno današnje žan znanstveni kolokvij »Jakov tijekom srednjoškolske naobraz- poznato, ona se donekle može naći Vojvodine, u prvoj polovici XV. Markijski u srednjovjekovnoj be, a napose redovitim pohađa- u lokalnim kulturnim institucija- stoljeća može se sagledati kroz Ugarskoj« na kojemu je o spome- njima biblijskih večeri, koje je ma, na primjer u knjižnici Matice njegovu pastoralnu, misionarsku, nutoj temi govorio magistar povi- godinama držao utorkom navečer srpske, Rukopisnom odjelu, čita- propovjedničku i inkvizitorsku jesti Dominik Deman. Predavanje fra dr. Tadej Vojnović u Novom onici rariteta, gdje sam konkretno djelatnost. Pravovjerni katolički čini izvadak iz njegove magi- Sadu. Sustavnije sam se počeo pronašao jedno Okrugićevo djelo. puk je utvrđivao u vjeri vatre- starske teze pod nazivom »Jakov baviti ovim pitanjima ipak kao Vjerojatno da bi se nešto dalo naći nim propovijedima, dijeleći i svete Markijski«, koju je početkom ove student Teološko-katehetskog u Muzeju i Arhivu u Novom Sadu. sakramente, a krivovjerce (prije godine obranio na Odsjeku za instituta i kao student povije- Ipak, za ove Hrvate-Srijemce zna- svega ondašnje husite) je razu- povijest (smjer Opća povijest sred- sti na Filozofskom fakultetu na čajne su kolekcije djela, članaka, vjeravao u njihovim zabludama, njeg vijeka) Filozofskog fakulteta Novosadskom sveučilištu. rukopisa pojedinih privatnih lica, pozivao ih na povratak u krilo u Novom Sadu. . napose profesora Đure Rajkovića, Katoličke crkve, a mnoge je i pro- HR: U magistarskom se radu koji mi je prilikom pisanja tih gonio, ako bi ustrajali u svojim HR: Otkud interes za povijest bavite djelovanjem franjev- radova dosta materijala posudio. Katoličke crkve i kršćanstva na ca Jakova Markijskog (1393.- zabludama. ovim prostorima? 1476.). Koji je značaj njegova HR: Prema vašem mišljenju, je HR: Povijesno gledano, koliko djelovanja u južnoj Ugarskoj, li mjesna povijest vojvođanskih je utjecaj Katoličke crkve i nje- Interes za povijest Katoličke crkve posebice u dijelovima današnje Hrvata dovoljno istražena? U zinih redova u južnoj Ugarskoj i kršćanstva na ovim prostorima Vojvodine – Bačkoj i Srijemu tom smislu, tko bi po vašem značajan za opstojnost Hrvata javila se kod mene još u osnov- (Bač, Srijemska Kamenica...)? mišljenju trebao raditi na boljem

12 7. svibnja 2010. Intervju HrvatskaRIJEČ istraživanju tog područja, možda mogli reći o aktualnoj poziciji, čak i u suradnji s Katedrom za životu i aktivnostima hrvatske povijest Filozofskog fakulteta u zajednice u tom mjestu? Novom Sadu? Hrvatska zajednica u Petrovaradinu Povijest vojvođanskih Hrvata u posljednja dva desetljeća nije nije dovoljno istražena, ali ima brojna, na što su najviše utjecali puno manjih radova o pojedinim poznati nemili događaji na pro- segmentima te povijesti. Nedostaju storima bivše zajedničke države monografije, pojedine povijesne koncem prošlog stoljeća. Ipak, čini sinteze koje bi nastale na sustav- se kako je ovo prvo desetljeće nom proučavanju prije svega novog milenija i ujedno XXI. sto- povijesnih vrela. Poviješću voj- ljeća donijelo dosta toga novo- vođanskih Hrvata bavili su se i ga, pozitivnoga i obećavajućega bave se mnogi kulturni djelatnici, za Hrvate u Petrovaradinu. Prije profesionalni povjesničari ili ama- svega, tome je pridonijelo ponov- teri, svećenici, glazbenici s ovih no pokretanje, odnosno obnova područja, i drugi znanstvenici, od rada HKPD-a »Jelačić«, koje oku- Ilije Okrugića, Matije Evetovića, plja mnoge Petrovaradince raznih do prečasnog Marka Kljajića, generacija, makar prigodom nekih Josipa Temunovića, Ante Sekulića, manifestacija, susreta, glazbeno- Maria Bare... folklornih nastupa, druženja. Osim Na boljem istraživanju ovog toga, smatram da je Katolička područja bi trebali raditi prije crkva u Petrovaradinu i postoja- svega Hrvati podrijetlom s ovih nje triju župa: sv. Jurja, Uzvišenja prostora, bilo da žive ovdje, bilo svetog križa, sv. Roka i Gospinog u inozemstvu, prvenstveno povje- svetišta Tekija i dalje glavni kohe- sničari, ali i drugi kulturni djelat- zijski čimbenik hrvatske zajednici, etnolozi, glazbenici, kroatisti. nice i njene opstojnosti u ovom Mislim da je suradnja s Katedrom mjestu. Svakako, tome pridonosi za povijest na Filozofskom fakul- višegodišnja prisutnost srijem- tetu u Novom Sadu dobra ideja, skog biskupa preuzvišenog Đure a ako bi u dogledno vrijeme na Gašparovića u Petrovaradinu, spomenutom fakultetu bio otvoren obilježavanje crkvenih godova studij kroatistike, on bi također i zavjetnih dana, hodočašća na pridonio i povijesnom istraživanju Tekije, održavanje već tradicio- Hrvata u Vojvodini. nalnih božićnih, odnosno bogo- Uže usmjeren na povijest srednjeg vijeka, povijest Katoličke javljenskih koncerata, održavanje HR: Budući da se bavite znano- crkve i kršćanstva općenito veze s matičnom domovinom i šću, kako ocjenjujete dosadašnji sličnim udrugama u Hrvatskoj, angažman Zavoda za kulturu Dominik Deman rođen je 1977. u Novom Sadu, gdje je djeca Petrovaradinaca koja studi- vojvođanskih Hrvata na tom završio osnovnu i srednju ekonomsku školu. Diplomirao ranju u Republici Hrvatskoj, odla- području? zak mladih na lokalne ili nacional- je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Novom ne susrete... Osnivanje Zavoda za kulturu voj- Sadu 2003. godine, te na Teološko-katehetskom institutu u vođanskih Hrvata je prava stvar Subotici 2004. Živi u Subotici gdje predaje povijest u sred- HR: Predavali ste u hrvatskim za Hrvate s ovoga podneblja. odjelima u Subotici, a također Svojim dosadašnjim radom Zavod njoj školi. Uže područje njegova zanimanja usmjereno je na bili i razredni starješina odjelu u opravdava svrhu svoga postoja- povijest srednjeg vijeka, povijest Katoličke crkve i kršćanstva subotičkoj gimnaziji. Kakva su nja. Nastoji sustavno i profesio- općenito. Objavio je više radova o značajnim Hrvatima (Josip vaša iskustva glede toga? nalno djelovati i na znanstvenom Jelačić, Ilija Okrugić, Franjo Štefanović) i događajima iz povi- i na kulturno-umjetničkom polju. Točno je da sam predavao jedno Organizira često znanstvene kolo- jesti Petrovaradina i Srijema, srednjovjekovnoj teologiji i dr. kraće vrijeme, školske 2007./2008. kvije, pokrenuo je donekle i izda- Voditelj je sekcije za povijesna istraživanja pri Hrvatskom godine (prvo polugodište) u hrvat- vačku djelatnost, ostvaruje široku i akademskom društvu i suradnik Leksikona podunavskih skim odjelima, kako u Gimnaziji dobru suradnju s mnogim instituci- »Svetozar Marković«, tako i u jama i ličnostima, prati događaje i Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. Osnovnoj školi »Matko Vuković«. zbivanja na znanstveno-kulturnom Moja iskustva glede toga su veoma području od značaja za hrvatsku HR: Voditelj ste sekcije za povi- imam dosta dobru suradnju sa pozitivna iz više razloga. Kako zajednicu na ovim prostorima. S jesna istraživanja pri Hrvatskom Zavodom s kojim sam u čestim zbog rada s djecom koja žele obzirom da postoji tek nešto više akademskom društvu iz kontaktima. Neko moje buduće ostvariti svoje pravo na obrazo- od godinu dana, mislim da će i Subotice. Radite li na nekom angažiranje ili istraživanje u okvi- vanje na svojem materinjem jezi- ubuduće njegov angažman biti još istraživanju u okviru udruge? ru HAD-a moglo bi biti u svezi s ku, tako i zbog novih iskustava bolji i plodonosniji. Sa Zavodom Kakvi su planovi rada te sekcije? Leksikonom podunavskih Hrvata- i saznanja u radu u prosvjeti kao konkretno surađujem na projektu Bunjevaca i Šokaca. razrednika, kao i tješnjom pove- analize sadržaja koji se tiču Hrvata Trenutačno ne radim ni na jednom zanošću s eminentnim ljudima iz u udžbenicima povijesti namijenje- istraživanju u okviru ove udruge, HR: Iako danas živite i radi- hrvatske zajednice na ovim i širim nim učenicima trogodišnjih stru- odnosno HAD-a. Ovaj dio anga- te u Subotici, podrijetlom ste prostorima, koju sam ovim poslom kovnih škola u Republici Srbiji. žmana sam malo zanemario, ali iz Petrovaradina. Što biste nam ostvario.

7. svibnja 2010. 13 HrvatskaRIJEČ Tema rivatna tiskara »Sito Grafika« obitelji Kolar iz Sombora po- ARPAD KOLAR, PRIVATNI PODUZETNIK IZ SOMBORA Pstoji od 1981. godine. Njome je isprva upravljao Stjepan Kolar, a 1996. je preuzima njegov sin Arpad Pametni i vrijedni Kolar. S Arpadom smo razgovarali o njihovom malom poduzeću i problemima koji su neizbježni i koji ga, uostalom kao i druge »male« podu- su na margini zetnike i obrtnike, prate u stopu. Ne- kada se od njihova rada moglo živje- Kad pogledam u globalu, čini mi se kako stalno stojimo u mjestu. A ako pogledamo malo ti puno lakše i puno bolje nego li se retrospektivno, onda nisi ni tu, ni tamo. Faktički radiš, a kao da ne radiš to može danas, a i opseg posla je bio veći. Vremenom, posao je stagnirao, pa čak i opao.

DIO ZARADE ODLAZI U VJETAR

»U ono vrijeme davanja su bila mnogo manja i za porez i za socijalno, a opseg posla je bio veći«, započinje priču Arpad. »Nije sramota reći, momentalno je tvrtka blokirana i to nije nikakva tajna. Imam dužnike još od prije dvije godine koji mi duguju novac za tiskanje kalendara. Veli- ki su to problemi, ali ipak se nešto pokrenulo i nadam se da ću za koji mjesec krenuti s normalnim radom. Kada pogledam u globalu, čini mi se da stalno stojimo u mjestu. A ako pogledamo malo retrospektivno, onda nisi ni tu ni tamo. Faktički radiš, a kao da ne radiš.« Problemi izgleda niču kao gljive poslije kiše. Obveze prema državi, nemogućnost naplate sitnih računa mušterijama i mnoge druge nedaće nala, kojeg danas svatko ima. Borba ne bih odbio neku eventualno poten- sebe, ali drugi privatnici zapošlja- svakidašnjica je vlasnika ove male za opstanak je odavno počela, a tko cijalnu mušteriju. Međutim, cijene vaju ljude. Zatvaranjem tvrtki ti će tiskare. opstaje? Arpad Kolar odgovara: meni potrebnog materijala idu gore. se ljudi jednostavno naći na ulici. »Veliki je problem nemogućnost »Generalno, stanje je katostrofal- One su vezane za euro, a sve boje Zato im je možda bolje pomoći s naplate nekih jako sitnih računa. Ako no. Moje je osobno mišljenje da op- su uvozne. I sav papir je uvozni, jer nekim povoljnim kreditima, ali i to je račun od 800 do 2 i 3 tisuće dinara, staju samo oni koji imaju neki fond, trenutno u Srbiji nemamo tvornicu je jedan zatvoreni krug. Ako uzmeš ovisiš o dobroj volji naručitelja. Ne novac, neku ušteđevinu kojom mogu papira.« minimalac, ne možeš dobiti kredit možeš ga ni tužiti privrednom sudu, pokrpati ‚rupe.‘ Sitniji poduzetnici jer sebi isplaćuješ minimalnu plaću, jer je to mala suma novca pa te više jako teško opstaju i apsolutno je isto GRIJEH JE SPUTAVATI LJUDE a samim tim, bez kredita, bez ičega, koštaju njihovi troškovi, nego što ta od branše do branše. Uvijek postoji faktički si osuđen na propast, ili na suma vrijedi. I ako se dobije parni- najgora situacija, uvijek netko ne- Malo je optimizma u priči Arpada neku stagnaciju. Država bi trebala ca, opet je pitanje kada će se novac kom duguje, a to dugovanje dovodi Kolara, mada on jest optimist i tru- stati iza svakog čovjeka koji pokaže isplatiti. Nažalost, moram konsta- do jedne svojevrsne dubioze. Tako di se to i ostati, ali ono što ga sva- makar neku elementarnu volju za ra- tirati jednu surovu činjenicu da 6 je kod poljoprivrednika, vlasnika bu- kodnevno okružuje baš i ne ulijeva dom. Grehota je ljude sputavati, ne do 15 tisuća dinara ponekad ode ‚u tika i drugih. Reći ću jedan primjer. optimističnu nadu. Svjetlo na kraju dati im da rade. To je možda malo vjetar‘. To su neke sume koje se ne Samo u prošloj godini, oko 20 mojih mračnog tunela neizvjesnosti se gruba riječ, ali u suštini je tako. Ima mogu naplatiti, a ako se to pomnoži s mušterija zatvorilo je firme. Znači, izgleda još ne nazire, a globalno, za puno pametnih i vrijednih ljudi koji 10 godina u nazad, priznat ćete da je više im ne radim, ne zato što sam rješenje velikih problema ekonomije jednostavno ne mogu doći do izraža- to jedna lijepa količina novca. To su nekvalitetan, već zato što je prestao u našoj državi, prema njegovim rije- ja, ili ne mogu sakupiti minimalnu stalni problemi koji se nagomilavaju s radom njihov privatni biznis. Jed- čima, bit će potrebna još najmanje količinu novca da bi krenuli s nekim i nagomilavaju.« nostavno im se nije isplatilo, mada je desetljeće. poslom. Oni su, na žalost, osuđeni da interesantna teorija Uprave prihoda »Trudim se u svemu ovome biti uvijek budi marginalci. Figurativno OPĆA DUBIOZA koji kažu: ‚koliko ljudi zatvori, toli- pozitivna osoba, pokušavam vjero- rečeno, ne mogu isplivati i pokazati ko ih i otvori‘. vati u bolje sutra i biti optimist, ali svoje. To je jako žalosno u jednom Arpad Kolar u svojoj tiskari radi To možda i jest tako, ali gube se baš i nema velikog razloga za opti- životu. Život jednostavno prođe, a sito tisak, a zbog širenja ponude do- mušterije, jer oni koji otvore, ne mizam. Bit će dobro ako ekonomi- sve šanse padaju u vodu. Česta je punjava se s kolegom u nekoj vrsti znače da će doći kod mene. Dodu- ja stane na svoje noge, ali nažalost, priča da ljudi ne žele raditi ili da su kooperacije. Ali problem je što u še, imam novih mušterija, ali više ih mislim da se to neće dogoditi u apatični, ali ja ne mislim da je to baš posljednje vrijeme ima jako puno ti- izgubim nego što ih dobijem, dok su narednih deset godina. U Somboru tako«, zaključuje Arpad Kolar. skara, a neke stvari se mogu odraditi cijene u posljednje tri godine iste. su, primjerice, prestale s radom sve vrlo jednostavno – uz pomoć raču- Cijene ne smijem ni povećavati da velike i vodeće firme. Ja radim za Zlatko Gorjanac

14 7. svibnja 2010. Tema HrvatskaRIJEČ NOVA POSLOVNA SURADNJA SRBIJE I HRVATSKE Otvaranje jadranskih i panonskih dveri Dogovorom »Jadranskih vrata« iz Rijeke i »Panonskih vrata« iz Srijemske Mitrovice, već u srpnju ove godine vlakovima će se iz riječke luke dopremati kontejneri pristigli iz cijelog svijeta s robom za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, djelomice Mađarsku, možda čak i Rumunjsku i Bugarsku

i mitrovačkih poduzeća, profitirat direktor »Panonskih vrata«, Marko su i ekonomski interesi nezaobi- će i mali kupci. Cijeli se projekt Simić, uvjereni su da će poslovna laznih partnera – željeznica obiju dominatno financira kreditom, a suradnja s Riječanima biti obostra- država. Željezničari se, međutim, terminal će ukupno, kad bude zavr- no ekonomski značajna. Uostalom, moraju dogovoriti kako će organi- šena prva faza, uz prateće objekte interes ih je i spojio, jer se riječka zirati prijevoz da dopremanje kon- i neophodnu infrastrukturu koštati luka mora rasteretiti, budući da je tejnera ne uspore, a istovremeno oko dva milijuna eura – što je sve manje prostora za skladištenje ga učine jeftinijim i, naravno, da izravna investicija Luke Leget. Za kontejnera, a oko 70 posto onih i sami zarade. Jedna od ideja je da kasnije planirano proširenje bit će koji stignu u Rijeku namjenjeno je se lokomotivama Hrvatskih želje- potrebno još bar tri puta veća svota. tržištu u Srbiji. znica omogući ulazak u Srbiju i Ukratko, to je samo početak dale- dolazak industrijskim kolosijekom kosežnih poslovnih planova Luke PRIRODNI PARTNERI izravno do Luke Leget, umjesto Leget, u kojoj se može urediti još zamjene lokomotiva u Šidu. No, oko 50.000 četvornih metara skla- »Bilo je posve prirodno da izabere- poslovne vize za ulazak hrvatskih dišnog prostora. mo jedni druge, jer je Luka Leget lokomotiva još su pod upitom, Luka zapravo ima izuzetnu i u Srijemskoj Mitrovici, praktički, jer je to stvar dogovora, odnosno Zoran Nešić rijetko povoljnu lokaciju. Čini je Rijeci najbliža kopnena destinacija dozvola državnih i prometnih vla- 100 metara okomite obale duž rije- u Srbiji koja ima prometnu infra- sti u Srbiji. adranska i Panonska ke Save – uz mogućnost proširenja, strukturu i povoljnu poziciju za Kakve su šanse i mogućnosti vrata« uskoro će biti oko 17.000 četvornih metara zatvo- jedan kontejnerski terminal kakav za uspješno poslovanje i pozitiv- otvorena za promet robe renog i oko 20.000 metara otvore- upravo gradimo«, kaže Zoran ne rezultate ovog velikog projek- »J nog skladišnog prostora, ima vlasti- Nešić. »Ne treba puno računati da ta pokazat će, naravno, vrijeme. iz Hrvatske, koja će krenuti izravno u Srijemsku Mitrovicu. U imeni- ti željeznički industrijski kolosijek se shvati kolika je prednost razvijati Unatoč tome, dvije luke su svoju ma dvaju poduzeća – »Jadranskih koji je povezuje s dvokolosječnom ovakav terminal. Očekujemo da će poslovnu suradnju ugovorom, vrata« u Rijeci i »Panonskih vrata«, prugom Beograd-Zagreb, a na maršrutnim ili tzv. blok vlakovima optimistički, vezale za sljedeća tvrtke koju je osnovala Luka Leget manje od dva kilometra je od auto- iz Rijeke stizati po 50 kontejnera dva desetljeća. U Legetu vjeruju iz Srijemske Mitrovice, sadržana je ceste Beograd-Zagreb-Ljubljana. u kompozicijama dugim oko 500 da će i izvoznici iz Srbije, odno- simbolika dvaju mora – današnjeg Do mađarske granice treba sat i pol metara. U početku planiramo dva sno regije, prepoznati povolj- Jadranskog i davno presušenog vožnje, nešto manje do Slavonije i vlaka tjedno, a kasnije po jedan nu mogućnost preko Srijemske Panonskog. Osijeka, u Beograd se stiže za sat, dnevno. Cilj je da s partnerima Mitrovice i riječke luke izvozi- Već u srpnju ove godine vlako- do Novog Sada ili Bijeljine u BiH postanemo regionalni lideri u ovom ti svoju robu u svijet. Konačno, vima će se, kako je ugovoreno, iz ima pedesetak kilometara, a do gra- poslu, a za to postoje svi preduvjeti, metaforički dva mora – današnje riječke luke dopremati kontejneri nice s Hrvatskom 35. Trenutačno, jer je do sada iz Rijeke samo u Jadransko i nekadašnje Panonsko pristigli iz cijelog svijeta s robom više od 80 posto posla Luke i njenih Srbiju godišnje dopremano izme- – imaju i svoje »gospodarstvene za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, 180 zaposlenika čini eksploatacija đu 35.000 i 40.000 kontejnera s mornare«, koji plove neumitno djelomice Mađarsku, možda čak šljunka i pijeska iz Save, Drine i robom.« brzim tokovima ekonomije, bilo i Rumunjsku i Bugarsku. Do tada Dunava, a direktor Zoran Nešić i Na širem popisu korisnih stavki uzvodno ili nizvodno... bi u Srijemskoj Mitrovici trebao njegov pomoćnik prodaje, ujedno i ovog projekta poslovne suradnje Bojana Oprijan Ilić biti završen terminal tvrtke koju je osnovala mitrovačka Luka Leget, a na inicijativu riječkih i srbijanskih gospodarstvenika. Inače, ugovor o poslovnoj suradnji tih kompanija potpisan je lani, 30. listopada, a obostrani je cilj povećati kontejnerski promet između luka Rijeka i Leget.

RIJETKO POVOLJNA LOKA- CIJA MITROVAČKE LUKE

U tom poslovnom lancu računa se na interes i zaradu i za proizvođače i izvoznike preko lučkih i želje- zničkih kompanija. Naravno, i za uvoznike, te za krajnje kupce zbog jeftinjeg transporta. Ukoliko se ostvare ambiciozni planovi riječkih

7. svibnja 2010. 15 HrvatskaRIJEČ Tema ZAVOD ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA stualnih sadržaja, obrađeno je i po- stavljeno preko 500 fotografija. Članci koji su najviše zanimali naše posjetitelje odnose se prije svega na sâm Zavod – tekst o Zavodu Godina dana web portala do 30. travnja 2010. godine otvoren Za godinu dana gotovo 25 tisuća posjetitelja * Dosad objavljeno više od 300 članaka * je gotovo 3200 puta, potom slijede Pozivamo udruge da nam prosljeđuju informacije o događajima koje planiraju, napisi o aktivnostima (1968) i dje- kao i izvješća o njima i o svojim drugim aktivnostima, ali i o eventualnim statusnim promjenama latnicima (1947), te o misiji (1540) i osnutku i ustrojstvu Zavoda (1507). Među tekstovima vezanim za bašti- nu vojvođanskih Hrvata, po učita- vanju prednjače oni o banu Josipu Jelačiću (1797) i o Hrvatima u Voj- vodini danas (1452). Također, vijesti o aktivnostima Zavoda, ali i one o aktivnostima kulturnih udruga, osobito od trenutka kada su se i one počele pojavljivati na naslovnici, dobro su posjećene – od gotovo 900 učitavanja vijesti koje su objavljene polovicom 2009. godine, do stoti- njak učitavanja najsvježijih vijesti.

PLANOVI ZA PREDSTOJEĆE RAZDOBLJE

Dodajmo ovome i činjenicu da je nekolicina naših vijesti prenesena u drugim medijima, te na web stranicama Hrvatske matice iseljenika i drugih medija u Hrvatskoj i Srbiji, čime je njihova čitanost, a time i vid- ljivost kulturne scene vojvođanskih Hrvata, značajno povećana, što nam je i primarni cilj. Iako je puno toga urađeno, smatramo da je to još uvijek nedovoljno. S jedne strane, nažalost, često izosta- ju vijesti o aktivnostima i manifesta- cijama naših udruga kulture diljem Vojvodine. Stoga ovim putem pozivamo sve udruge da nam proslje- đuju informacije o događajima koje planiraju, kao i izvješća o njima i o svojim drugim aktivnostima, ali i o eventualnim statusnim promjenama rije godinu dana (30. travnja pokrene bila posve opravdana. Ujed- najvažnijim kulturnim manifestaci- kako bismo mogli ažurirati podatke 2009. godine), internetski no, čitanost naših napisa zaposlenike jama, najave događaja i izvješća o na portalu koji se odnose na same Pportal Zavoda za kulturu voj- Zavoda i mene kao urednicu portala njima... Također, stranice sadržavaju udruge ili manifestacije. vođanskih Hrvata (www.zkvh.org. ohrabruje da nastavimo ne samo re- i kalendar kulturnih manifestacija S druge strane, zbog brojnih aktiv- rs) postao je dostupan javnosti. Web dovito ga održavati s novim infor- hrvatskih udruga kulture u Vojvodi- nosti Zavoda koje provode svega tri stranice Zavoda, zamišljene kao in- macijama, već i obogaćivati s novim ni, čime se nastoji uvesti red i omo- uposlenika, segment portala vezan formativni portal cijele kulturne sce- stajaćim sadržajima vezanim za našu gućiti voditeljima kulturnih udruga uz baštinu vojvođanskih Hrvata nije ne vojvođanskih Hrvata, a ne samo prošlost i sadašnjost, kulturnu bašti- bolje planiranje kulturnih događaja previše i u onoj mjeri u kojoj smo to Zavoda kao kulturne ustanove, za nu i slično. s ciljem da se izbjegnu preklapanja. željeli bogat sadržajima, no to ćemo godinu je dana posjetilo gotovo 25 ti- Na internetskim stranicama Za- u predstojećem razdoblju nastojati suća posjetitelja, odnosno, prosječno INTERNETSKE STRANICE voda za godinu dana objavljeno je nadomjestiti. 68 posjetitelja dnevno, s time da je ta ZAVODA više od 300 članaka, i to vezanih za Koristim ovu prigodu zahvaliti dnevna posjećenost vremenom rasla. aktivnosti Zavoda (48) i hrvatsku za- svima onima koji posjećuju naše Također, zahvaljujući web portalu Uz osnovne informacije o Zavodu jednicu u Vojvodini (63), relevantnih web stranice i na takav način prate ostvarili smo brojne kontakte sa zain- te aktualne vijesti o aktivnostima vijesti iz RH i RS (11), kao i naja- naš i rad hrvatskih udruga kulture na teresiranom javnošću, a s pojedinim kako Zavoda tako i kulturnih udru- va raznih kulturnih događaja (103), području Vojvodine, te ih pozivamo posjetiteljima i započeli suradnju. ga diljem Vojvodine, na stranicama natječaja (13) i tekstova vezanih za da, ukoliko imaju komentare, suge- Ove činjenice najbolja su potvrda se predstavlja kultura vojvođanskih udruge u kulturi vojvođanskih Hrva- stije i odgovarajuće sadržaje, isko- za Zavod da je ovakav informativni Hrvata uopće, te se mogu naći prika- ta i njihove manifestacije, kulturnu riste mogućnost izravne komunika- medij na hrvatskom jeziku vezan za zi vlastite povijesti, prikazi velikana, baštinu, povijest i slično (70). U ka- cije s nama preko portala, na adresi segment kulture bio i više nego po- materijalni tragovi kulture, informa- lendar kulturnih događaja uneseno je www.zkvh.org.rs. treban, tj. da je odluka Zavoda da ga cije o institucijama i organizacijama, 185 natuknica, a za ilustriranje tek- Ljiljana Dulić

16 7. svibnja 2010. Tema HrvatskaRIJEČ ZNANSTVENI KOLOKVIJ O SUVREMENOJ KNJIŽEVNOSTI HRVATA U MAĐARSKOJ Skroman institucionalni okvir i slaba produkcija U hrvatskoj zajednici u Mađarskoj i dalje postoji minimalna svijest o književnosti, a čitateljska publika nestaje iz dana u dan, ocijenio je prof. Stjepan Blažetin iz Pečuha

uvremena književnost PERIODIZACIJA Hrvata u Mađarskoj ima Sskroman institucionalni Pitanje periodizacije je ključno okvir koji podrazumijeva naklad- pitanje pri izradi svake povijesti ništvo, književne časopise i kri- književnosti. No, kada je riječ o tiku, ali je književna produkcija književnosti Hrvata u Mađarskoj slaba, osobito u posljednje vrije- periodizaciju nije moguće napravi- me, ocijenio je Stjepan Blažetin, ti po stilskim razdobljima, objasnio profesor na Odsjeku za kroatistiku je Stjepan Blažetin. »To je tako, jer Filozofskog fakulteta u Pečuhu, te elemente jednostavno ne može- koji je u utorak, 4. svibnja, održao mo prepoznati u toj književnosti, predavanje na temu »Suvremena budući da je ona anahronistična«. književnost Hrvata u Mađarskoj U tom slučaju za potrebe periodi- – institucionalni okvir, produkci- zacije, kaže, mogu se uzeti povi- ja i valorizacija«, u organizaciji jesni društveno-politički događaji Zavoda za kulturu vojvođanskih koji književno stvaralaštvo nekako Hrvata. razgraničavaju. »U hrvatskoj zajednici u Pri pisanju knjige »Književnost Mađarskoj i dalje postoji minimal- Hrvata u Mađarskoj od 1918. do na svijest o književnosti, a čitatelj- Stjepan Blažetin u ZKVH-u danas« Blažetin je napravio slje- ska publika nestaje iz dana u dan«, deću periodizaciju: od 1918. do rekao je Blažetin. 1945., zatim od 1969. kada se Stjepan Blažetin (Velika Kanjiža, 1963.) poznati je pjesnik, pojavljuje knjiga »U kolo – anto- STRUČNJACI I SUSTAVNO književni povjesničar i prevoditelj. Na Filozofskom fakul- logija južnoslovenskih pesnika u FINANCIRANJE tetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1988. jugoslavi- Mađarskoj«, te od 1984. kada se pojavljuje antologija »Gdje nestaje stiku, a magistrirao 1996. s temom »Književnost Hrvata u Izgradnja književnosti kao sustava, glas?« s kojom dolazi nova genera- po njegovim riječima, podrazumi- Mađarskoj od 1918. do danas«, koju je 1998. objavio kao cija pjesnika. jeva i postojanje katedri za hrvat- knjigu u izdanju Matice hrvatske Osijek. Nakon što je diplo- Govoreći o produkciji, Blažetin ski jezik i književnost, mogućno- mirao zaposlio se na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog je naveo kako suvremenu knji- sti stvaranja stručnih kadrova, ali ževnost Hrvata u Mađarskoj čini i sustavnog financiranja. »Da u fakulteta Sveučilišta Janus Pannonius u Pečuhu, gdje i mahom poezija, a da su ostali to treba ulagati mora se dokazati danas radi kao predavač. Recentne radove iz povijesti književni rodovi slabo zastuplje- onima koji vrše distribuciju sred- književnosti i kulture Hrvata u Mađarskoj objavljuje u ni. Glede popularizacije književne stava«, dodao je Blažetin. baštine, izdavačka kuća »Croatica« Postojanje katedri za kroatisti- mađarskoj i hrvatskoj periodici. Sastavljač je antologije pokrenula je ediciju »Hrvatski ku, kakve su u Mađarskoj ona u suvremenoga hrvatskog pjesništva u Mađarskoj – »Rasuto književnici u Mađarskoj« u okvi- Pečuhu, ali i u Budimpešti, Baji i biserje« (2002.), a uspješno se okušao i u umjetničkom pre- ru koje su dosad tiskana djela Szombathelyu, otvara mogućnost Ivana Antunovića, Ante Evetovića sustavnog proučavanja književne vođenju, poglavito s mađarskog na hrvatski poezije Miklósa Miroljuba, Miše Jelića, Antuna baštine. Radnótija te proze Pétera Eszterházyja i Tvrtka Vujića. Karagića. »Takva mjesta su vrlo bitna, Blažetin je istaknuo i kako knji- jer nijedna visokoškolska ustano- se, ukoliko studiraju u Hrvatskoj, zijasti, ali to ipak zahtijeva pro- ževnost Hrvata u Mađarskoj nije va u Mađarskoj, osim Odsjeka za nakon školovanja vrate«, rekao je fesionalizaciju, koja je nemoguća dovoljno zastupljena u školskim kroatistiku Filozofskog fakulteta u Blažetin. bez sustavne financijske potpore«, programima nastave na hrvatskom Pečuhu, ne posvećuje takvu pozor- kazao je Blažetin. jeziku, kao i da je slabo integrirana nost Hrvatima u Mađarskoj. Naši KNJIŽEVNI ČASOPISI Inače, prvi hrvatski književ- u korpus cjelokupne hrvatske knji- diplomanti pišu diplomske radnje ni časopis u Mađarskoj bio je ževnosti. i iz kulturne povijesti Hrvata u Književni časopisi predstavljaju »Riječ«, koji je izlazio od 1996.- Inače, prema popisu pučanstva u Mađarskoj. No, ipak, kod tih radnji glavni prostor za književno stva- 1999. godine (ukupno 9 brojeva) Mađarskoj iz 2001. godine ukupno uvijek je naglasak na etnografskoj, ranje, a bez njih niti književna i ta je publikacija, među osta- ima 29.965 Hrvata sukladno njiho- folklornoj ili mjesnoj povijesnoj kritika ne može funkcionirati. A lim, nastojala povezati hrvatsku vom izjašnjavanju, i to po nacio- građi, a premalo na književno- književne časopise, po riječima i mađarsku književnost. Godine nalnosti – 15.620 te prema uporabi sti. Dakle, znanstveni pomladak Blažetina, trebaju uređivati stručni 2002. pojavljuje se časopis za kul- materinskog jezika – 14.345. je jako bitan, a bitno je i to da ljudi. »Lijepo je kada to rade entu- turu i društvena pitanja »Pogledi«. D. B. P.

7. svibnja 2010. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica OBJAVLJEN PRVI TURISTIČKI VODIČ PALIĆA Vremeplov o onome što je bilo i onome čemu se nadamo Turistički vodič: Palić, pogled; autori: Boško Krstić i Dragutin Miljković; izdavač: JP Palić-Ludaš i Boško Krstić; fotografije Augustin Juriga; tisak: Rotografika, 128 stranica

edeker Palić, pogled naprav- 1928., a napisao ga je tadadašnji Europi, povjesničar umjetnosti Bela se također javlja turistička privreda ljen je na popularan, ozbi- gradski inženjer Kosta Petrović. Duranci je podsjeto da je prvi puta jer Subotica 1869. ima i Željezničku Bljan i dokumentiran način Zanimljivo je kako taj bedeker nije 1841. godine (iste godine na Paliću stanicu. kako bi predstavio ponosnu povijest bio za prodaju već ga je koristila je počela sadnja Velikog parka) »Sport koji je u Subotici bio pri- Palića, pokazao njegovu pitoreksnu samo gradska administracija. Poslije izvjesni Thomas Cook počeo orga- sutan, kultura, secesijske građevi- sadašnjost i da bi naznačio njego- toga oko 1932. godine pojavio se nizirano djelovati na usmjeravanju ne koje su Palić pretvorile u nešto vu budućnost, rekao je Dragutin Naslovnik grada Subotice koji sadr- turista. Cook je deset godina kasnije jedinstveno i neponovljivo, sve to Miljković, jedan od autora bede- ži podatke i o Paliću, a sljedeći načinio prvi organizirani turistič- govori o strukturi ove sredine, nje- kera, na predstavljanju priređenom je izdan tijekom rata u okupiranoj ki bum posjetom svjetskoj izložbi nim potencijalima i vrijednostima. 27. travnja. Turistički vodič objav- Subotici na mađarskom jeziku. Prvi u Londonu kada je zakupio cijeli Ovaj bedeker sve je to u sebi na neki ljen je na srpskom jeziku, očekuju poslijeratni turistički vodič s kartom vlak i dovezao turiste. Tada počinje način sakupio i svim ovim tekstovi- se njegova izdanja na mađarskom grada izdaje 1950. godine knjižni- i izgradnja prvih hotela, 1850. u ma na određeni način izaziva zapita- i engleskom jeziku, a tehnički je čar Blaško Hajduk Vojnić, a 1964. Parizu a ubrzo i u Berlinu grade nost i potrebu da se o tome misli. On pripremljen tako da se vrlo brzo godine bedeker izdaju Subotičke se veliki hoteli, ne kao svratišta za je pravi bedeker zato što se zasniva može tiskati na bilo kojem drugom novine čiji je urednik bio Lazar poslovne ljude nego zbog turista. na činjenicama, ali istodobno potiče jeziku za koji se osigura prijevod. Merković. Uredništvo Subotičkih Prije te gradnje, u Subotici je već imaginaciju i na neki način stvara Koautor Boško Krstić rekao je kako novina, Tomislav Vojnić i Boško 1846. godine donijeta odluka da se vremeplov o onome što je bilo i je zapravo riječ o prvom bedekeru Krstić 1986. izdaju novi bedeker, gradi hotel Pešta, koji istodobno onome čemu se nadamo«, rekao je Palića, koji je uvijek prije pred- a godinu dana kasnije, za razliku treba biti i kazalište. Razlog tomu je Duranci. stavljan kao sastavni dio turističkih od prethodnih, objavljeno je izdanje to što se u Pešti već od 1830. godina vodiča Subotice. On je naveo kako posebno tiskano na srpskom, mađar- grade veliki hoteli, jer je u to vri- DOJAM POVIJESNOG I je 1885. godine objavljen turistički skom i engleskom jeziku. jeme uvedena stalna brodska linija UMJETNIČKOG ZNAČAJA vodič Palića koji je zapravo, kako između Beča i Pešte. Tako Subotica PROSTORA je rekao, album s dragocjenim tek- ZASNOVAN NA ČINJENICA- među prvima u Europi, na mjestu stovim o kvaliteti vode, ribama, lje- MA, POTIČE IMAGINACIJU Velike gostionice i svratišta, gradi Dr. Snežana Besermenji, šefica kovitosti jezera i s velikim brojem dvonamjenski objekt s hotelom i katedre za turizam departmana za fotografija najljepših vila najbogati- Povlačeći paralelu između Palića i kazalištem. Spomenuti Cook 1871. geografiju, turizam i hotelijerstvo jih Palićana. Kada je riječ o povijesti njegove izgradnje, te svjetskih tren- organizira put oko svijeta, i tako turi- Prirodno matematičkog fakulteta bedekera Subotice prvi se pojavio dova i početaka razvoja turizma u zam zaista osvaja svijet, a na Paliću u Novom Sadu, istaknula je kako Palić promatra kao prostorno kulturnu cjelinu: »Palić je pun kulturnih dobara koja danas predstavljaju spomenike povijesne i umjetničke vrijednosti. Osim tranzitnog, kupa- lišnog, sportsko rekreacijskog i ekskurzonog turizma, na Paliću bi se mogao razvijati kulturni turizam koji je danas izuzetno aktivan u svijetu, osobito na prostorima srednje i zapadne Europe. Kroz ovaj bedeker turisti će najviše saznati o Paliću, a kad ih još netko provede kroz ovaj prostor, steći će dojam povijesnog i umjetničkog značaja prostora koji okružuje Palićko jezero.« Povodom predstavljanja bedekera priređena je izložba radova arhitekta Károlya Törtelija, a publika je imala prigodu poslušati mladog talentira- nog violinista Antónia Lakatosa. Sve to se događalo u ugodnom ozračju Ženskog kupališta, a ne »štranda« kako se najčešće pogrešno naziva ovaj objekt. Bela Duranci, Snežana Besermenji, Dragutin Miljković, Goran Gabrić i Boško Krstić S. Mamužić

18 7. svibnja 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ

NA KELEBIJI ODRŽAN SASTANAK UPRAVNOG ODBORA POSLOVNOG UDRUŽENJA »PIJACE SRBIJE« Tržnice ne bi trebalo prepustiti privatnicima O privatizaciji komunalnih poduzeća puno će se pričati, nama je važno da je priča počela, važno nam je sudjelovati u njoj od početka i važno nam je pokušati modelirati buduća zakonska rješenja i ukazati na specifičnosti djelatnosti, kaže Savo Duvnjak

predstojećoj privatizaciji javnih komunalnih U poduzeća tržnice bi trebale ostati u većinskom vlasništvu države, odnosno gradova i opći- na, a prije definiranja konačnih rješenja o načinu restrukturiranja, država bi trebala imovinu tržni- ca vratiti lokalnim samouprava- ma, odnosno utvrditi nepokretno- sti i vrijednost njihove imovine. Mjerodavna državna tijela trebala bi pokrenuti široku javnu raspravu o ovim pitanjima, a također, djelatnost tržnice treba jasno definirati kao komunalnu. Ovo su zaključci s dvodnev- nog sastanka proširenog Upravnog odbora Poslovnog udruženja »Pijace Srbije« održanog prošlo- ga tjedna, 27. i 28. travnja, na Kelebiji, kojemu su nazočili predstavnici svih 22 člana ove udruge. Zahtjev s Kelebije: tržničku djelatnost, u novom zakonu, tretirati kao komunalnu ARGUMENTI U KORIST LOKALNIH SAMOUPRAVA Zakonu o trgovini, ali udruženje prvi puta Zakon o trgovini detaljno »Nema smisla da nas ne tretira- smatra kako je dominantno komu- na nekoliko stranica bavi tržnič- ju kao komunalnu djelatnost, jer »Na neki način prejudiciramo nalna i da zbog svog značaja za nom djelatnošću. podaci pokazuju da je trenutačno potencijalna zakonska rješenja, opskrbom, prvenstveno urbanih 53 tisuće ljudi uposleno u cjelo- jer još uvijek nemamo konkretno sredina svežim voćem i povrćem, NE PONAVLJATI POGREŠKE kupnoj komunalnoj djelatnosti, a predloženo rješenje da bismo mogli treba ostati komunalna, te da 51 DRUGIH tržnične uprave u Srbiji na svojim o njemu govoriti«, kaže izvršni posto vlasništva trebaju ostati pod prodajnim jedinicama, tržnicama i direktor udruženja Savo Duvnjak. kontrolom države, odnosno gra- Ove godine udruženje je osno- poslovnim prostorima upošljavaju »Budući da djelatnost tržnice po dova i općina. To je stav za koji valo još jednu radnu grupu koja 70 tisuća ljudi, tj. onih koji žive sa Zakonu o komunalnoj djelatno- mi imamo unutarnju suglasnost, prati dešavanja oko predstojeće ili na tržnicama. Drugi pokazatelj sti nije svrstana u red obveznih veoma slično misle i predstavnici privatizacije javnih komunalnih je da u ukupnom robnom prometu komunalnih djelatnosti, logično javnih komunalnih poduzeća koja poduzeća, a koja bi prema naja- tržnice sudjeluju s 35 do 38 posto, pretpostavljamo da će ona biti u su udružena u Komdel, ali to za vama trebala biti provedena do i taj trend iz godine u godinu nekakvom prioritetu onoga što će sada ništa ne znači.« kraja 2011. godine. S tim u vezi raste. To pokazuje da treba imati se privatizirati. Jedan od najozbilj- Udruženje »Pijace Srbije« služ- na Kelebiji je službeno potpisan razumijevanja za ovu djelatnost nijih argumenata za prijedlog da beno je registirano 2003. godi- i protokol o suradnji između PU koja predstavlja izuzetno znača- lokalne samouprave ostanu većin- ne radi zaštite interesa svih koji »Pijace Srbije« i Komdela, jednog jan faktor u zemlji«, kaže Béla ski vlasnik nad tržničnim uprava- se bave tržničnom djelatnošću, a od najvećih udruženja poduzeća Bodrogi. On dodaje kako se, kada ma i njihovom imovinom, jest da 2007. je izradilo Strateški razvoj koja se bave komunalnom djelat- je riječ o privatizaciji komunalnih tržnične uprave smatraju kako je tržnične djelatnosti u Srbiji, prvi i nošću, a na inicijativu predstav- poduzeća, udruženje rukovodi i njihova djelatnost komunalna, da jedini dokument takve vrste u drža- nika Gospodarske komore Srbije ima u vidu iskustva zemalja u tran- je od infrastrukturnog značaja za vi. Prije godinu dana formirane su osnovana je i grupacija za trž- ziciji, te da ne bi trebalo ponavljati nesmetano funkcioniranje urbanih dvije radne grupe: jedna za zako- ničnu djelatnost u okviru udru- njihove pogreške. On ističe kako sredina i da tržnična djelatnost ras- nodavstvo i druga za standardiza- ženja za komunalnu djelatnost tržnična djelatnost u Mađarskoj polaže s jako velikim brojem izra- ciju. Predsjednik Upravnog odbora Gospodarske komore. U budućem nije privatizirana, pa čak ni pozna- zito atraktivnih prodajnih lokacija. udruženja i direktor »Subotičkih postupku restrukturiranja i priva- te tržnice u Budimpešti nisu prešle O ovoj će se temi puno pričati, tržnica« Béla Bodrogi ističe kako tizacije ove će udruge i grupaci- u privatne ruke. Naime, već prve nama je važno da je priča počela, je radna grupa za zakonodavstvo je nastupati zajednički u svojim privatizacije vodovoda dovele su važno nam je sudjelovati u njoj već postigla i konkrektne rezul- zahtjevima prema Vladi. Jedan od do rasta cijena vode i usluga, a od početka, važno nam je poku- tate, jer su svi njihovi prijedlozi i prvih koraka bit će zahtjev da se Budimpešta je zbog toga morala šati modelirati buduća zakonska primjedbe prihvaćeni i uvršteni u u novom Zakonu o komunalnoj otkupiti svoj vodovod natrag, ali ju rješenja i ukazati na specifično- nacrt novog Zakona o trgovini koji djelatnosti, koji bi u skupštinsku je on onda koštao tri puta više od sti djelatnosti. Ova djelatnost ima će se uskoro naći u skupštinskoj proceduru mogao ući u lipnju, trž- cijene po kojoj je prodan. elemente tržišne djelatnosti, zato proceduri. Bodrogi kaže kako to nična djelatnost tretira kao komu- će i biti regulirana u budućem smatra velikim uspjehom, jer se po nalna, što trenutačno nije slučaj. S. Mamužić

7. svibnja 2010. 19 HrvatskaRIJEČ Subotica

POČELA IZGRADNJA KORIDORA 10, »VOJPUT« TVRDI DA JE BILO KRŠENJA ZAKONA O JAVNIM NABAVAMA Osporavanje tendera i sumnja u mogućnosti izvođača Direktor subotičkog poduzeća Duško Dražić tvrdi kako je potpisan (26. travnja) nezakonit ugovor, da tenderski postupak nije proveden po propisima, a radovi na autocesti su otvoreni premda nije završena eksproprijacija zemljišta niti tehnička dokumentacija. Kompanija je uputila žalbu Komisiji za zaštitu ponuđača, a ne isključuje se niti mogućnost tužbe za pretrpljenu štetu pred domaćim sudom, kao i pred sudom u Strazburu

utra, 8. svibnja, istječe petna- tvrdi kako je ponuđeni rok izgrad- ru dok sva tri ponuđača ne isprave pisa morati snositi posljedice, te je estodnevni rok u kojemu bi nje od 270 dana za 110 kilometara manjkavosti zbog kojih je bilo ne- istaknuo kako je Vojput prva kom- SKomisija za zaštitu ponuđača nerealan, niti će izabrani izvođač moguće utvrditi čija je ponuda naj- panija iz Subotice koja se nalazi na morala odgovoriti na žalbu »Voj- moći sam sebe financirati 65 posto povoljnija, a »Vojput« se žalio na tu Beogradskoj burzi od 2003., gdje puta« povodom njihove tvrdnje o u odloženom plaćanju od 30 mje- obustavu nazivajući je nelegalnom. svaka promjena vlasništva mora biti kršenju odredaba Zakona o javnim seci. »Ako znamo da su neke od Ministar za infrastrukturu Milutin evidentirana. On je također naveo nabavama tijekom procedure do- tvrtki, koje će raditi na projektu, Mrkonjić izjavio je kako »niti jedna kako se podaci o vlasništvu mogu djele ugovora o izgradnji Y kraka i ponuda nije bila sasvim dionice od Horgoša prema Novom do kraja dobra«, što je Sadu. Budući da su radovi već za- bio razlog da se poništi počeli teško se može očekivati da otvoreni postupak i pri- će odluka Komisije biti u korist jeđe na pregovarački. »Vojputa«, jer bi u tom slučaju ra- Međutim, najpovoljniji dovi morali biti obustavljeni. U su- ponuđač nije izabran niti protnom, u poduzeću ne isključuju 7. travnja, jer je ponuda ni mogućnost tužbe za pretrpljenu konzorcija »Hidroelek- štetu pred domaćim sudom, kao i tra niskogradnja«, kako pred sudom u Strazburu. se spekuliralo u mediji- »Vojput« je prije toga uputio žal- ma, čekala na pisarnici bu i Ministarstvu za infrastrukturu, Milutin Mrkonjić Vlade Srbije. njihov zahtjev za zaštitu prava u cijelosti je odbijen, a kompanija je tijekom cijele prošle godine izgra- TKO STOJI IZA KOGA potom uputila i pismo predsjedniku dile samo 20 kilometara cesta, onda Srbije Borisu Tadiću, premijeru i nije jasno kako će za devet mjeseci Ova vijest je ubrzo demantirana, a članovima Vlade, kao i svim zastu- izgraditi 110 kilometara«, rekao je neimenovani izvor iz Vlade Srbije pničkim grupama, u kojemu skreće Dražić na konferenciji za novinstvo. rekao je za »Blic« kako je doku- pozornost na ugrožavanje javnog Podsjetimo, domaći konzorcij koji mentacija »Hidroelektra niskograd- interasa zbog kršenja zakona pri- predvodi Poduzeće za puteve »Be- nja« na vrijeme stigla do kabineta provjeriti na sajtu Centralnog regi- godom izbora izvođača radova na ograd« pobijedio je na tenderu s ministra Mrkonjića, ali ju on nije stra, te istaknuo: »Vojput ide u prav- koridoru 10. ponudom da će dionicu od 110 ki- htio uopće razmatrati jer iza nje cu strateškog partnerstva s tvrtkama lometara izgraditi u roku od devet stoji Ljubiša Buha Čume. Buha je koje će moći putem veleposlansta- POSAO DODIJELJEN mjeseci za oko 10 milijardi dinara, izbjegao kaznenu odgovornost jer va svojih država utjecati na to da se NAKON PONOVLJENOG uz rok za isplatu od 30 mjeseci. Na je na suđenju članovima »zemun- ovo, kao što je bruka s ovim tende- POSTUPKA tenderu su sudjelovali i konzorcij skog klana« optuženim za ubojstvo rom, ne dešava. Očito nam je jedina hrvatske tvrtke »Hidroelektra« i premijera Zorana Đinđića sudjelo- zaštita to da neki sa strane vide ka- Direktor »Vojputa« Duško Dražić »Vojputa« iz Subotice, koji je ponu- vao kao svjedok pokajnik. »Kada kva se bruka ovdje radi i pomognu tvrdi kako je potpisan (26. travnja) dio cijenu od 11,5 milijardi dinara, su u Vladi shvatili što se zapravo nam da to prevladamo. Mi svojim nezakonit ugovor, da tenderski po- izgradnju za 426 dana i plaćanje dogodilo i nakon što je Hidroelek- radom, znanjem, kvalitetom to si- stupak nije proveden po propisima, za 24 mjeseca, dok je slovensko tra niskogradnja uložila žalbu, od gurno zadovoljavamo, ali moramo a radovi na autocesti su otvoreni »Primorje« ponudilo cijenu od 11,6 Milutina Mrkonjića zahtijevalo se se na taj način dodatno zaštiti.« premda nije završena eksproprija- milijardi dinara, rok izgradnje 590 da odmah poništi tender. Naime, iz- Dražić je poslije odluke Mini- cija zemljišta niti tehnička doku- dana i plaćanje za 12 mjeseci. gradnja koridora 10 financira se iz strstva o izboru izvođača podnio mentacija. Navodi se kako je tender Ovo je, inače, bilo drugi put da su novca nekoliko europskih banaka i ostavku na dužnost direktora, a u objavljen 30. prosinca 2009. godi- se razmatrale ponude ovih triju tvrt- svaku grešku na tenderu država bi svom obrazloženju Upravnom od- ne, a odluka o njegovom objavlji- ki koje su se natjecale za izgradnju morala skupo platiti«, piše Blic. Taj boru naveo je: »U ovakvim okol- vanju donesena je dan kasnije, što 110 kilometara autoceste od Horgo- list je naveo i kako iza »Vojputa« nostima, nemoguće je legalnim i je učinjeno kako ne bi poslovanje iz ša do Novog Sada. Na prošlom ten- stoji Čume, te da je na prvom tende- zakonskim sredstvima osigurati 2009. godine utjecalo na kriterije o deru sredinom veljače srbijanski je ru ta ponuda imala najviše bodova. uspješno poslovanje tvrtke. Naj- dodjeljivanju poslova. U pismu se konzorcij dao najbolju ponudu, ali »Ponuda Hidroelektre i Vojputa nije veći je problem što moćnici s po- među ostalim navodi kako je iza- je u njoj navedeno kako će predlo- imala najnižu cijenu, ali jest najduži zicije vlasti, ne poštujući zakonom brani konzorcij Poduzeće za puteve žena cijena od 9,97 milijardi dinara rok otplate, što je veoma važno. Za propisane procedure iz samo njima »Beograd« prošle godine bilo oko biti naknadno usklađena s inflaci- radove na dionici država ove godi- poznatih razloga, favoriziraju druge 250 dana u financijskoj blokadi u jom. Prema uvjetima tendera pone može platiti samo četiri milijarde tvrtke u postupcima javne nabave. više navrata, te da je jednoj od čla- nuđači su morali dati fiksnu cijenu, dinara od ukupno deset milijardi, Kap koja je prelila čašu je tender za nica konzorcija svojedobno, zbog pa su predstavnici hrvatskog i slo- kolika je vrijednost ovih radova.« koridor 10«. nekvalitetnih radova, bila oduzeta venskog poduzeća podnijeli žalbu S tim u vezi prošloga je tjedna Dra- Duško Dražić je većinski vlasnik koncesija nad dijelom autoceste natječajnoj komisiji. Tenderska je žić na konferenciji za novinstvo Vojputa s 50,6 posto vlasništva, pre- Novi Sad-Beograd. Dražić također komisija zatim obustavila procedu- rekao kako će netko zbog takvih nama podacima Centralnog registra.

20 7. svibnja 2010. Subotica HrvatskaRIJEČ Rodom je iz Istre, a u Suboticu je došao studirati na Ekonomskom fakultetu. Već OSJEČKA ŠKOLA DAROVALA KNJIGE SUBOTIČKOJ EKONOMSKOJ ŠKOLI 30 godina radi u Vojputu, od čega veći dio vremena na dužnosti direktora. Po- duzeće je 1990., tada »Vojvodina put«, Partnerska suradnja između škola privatizirano u prvom valu privatizacije koji je pokrenula nekadašnja savezna gostiteljsko-turistička šten, te dodaje kako je ovaj dar da postanu suradnici i prijatelji. vlada Ante Markovića, a ta »mala rabad- škola iz Osijeka darova- još jedna potvrda dobre suradnje Želimo i da nema barijera, barem žijska firma«, kako Dražić naziva svoje la je 501 knjigu subotič- dviju partnerskih škola. između djece, između njih koji će poduzeće, i do danas uspješno radi. On U koj Ekonomskoj srednjoj školi Pomoć u dopremanju knjiga svima nama stvoriti bolju buduć- je svih ovih godina prilično uspješno su- »Bosa Milićević«. Riječ je o pružio je Generalni konzulat Re- nost. Danas ovakvu, s granica- rađivao i balansirao sa svakom vlašću, knjigama školskog bibliotečnog publike Hrvatske u Subotici, a ma, a sutra i bez granica«, rekla a ostao je zapamćen njegov sukob prije fonda koje se više ne koriste u prigodom predaje generalna kon- je Alajbeg. četiri godine sa subotičkom Direkcijom hrvatskom školskom programu, zulica Ljerka Alajbeg istaknula Članica Hrvatskog nacional- za izgradnju grada na čijem su čelu u to nog vijeća zadužena za obrazo- vrijeme bili Dragan Trklja i Nebojša Ja- vanje Stanislava Stantić-Prćić njić, danas pomoćnik ministra za životni istaknula je kako će HNV podr- okoliš i prostorno planiranje. Premda je žati sve zainteresirane škole i su- rađivati s njima, neovisno o tomu provodi li se u njima nastava na hrvatskom jeziku, a član Grad- skog vijeća Slobodan Čamprag rekao je kako lokalna samouprava potiče prekograničnu suradnju i podupire zajedničke projekte. Partnerska suradnja između Ugostiteljsko-turističke škole iz Osijeka i subotičke Ekonomske srednje škole »Bosa Milićević« započela je prije tri godine i sada već funkcionira uhodanim tem- Stanislava Stantić-Prćić, Ljerka Alajbeg, Igor Bem i Slobodan pom. Prije mjesec dana profesori Čamprag razgledaju darovane knjige ugostiteljskog usluživanja s uče- nicima su bili u gostima na jed- a koje su u srpskim programima je kako će se u budućnosti, kada nom od regionalnih natjecanja u i dalje u uporabi. Ravnatelj subo- svi budemo u Europskoj Uniji, iz- Vinkovcima, a učenici i jedne i tičke Ekonomske škole Igor Bem među partnerskih škola razmje- druge škole redovito se posjećuju ističe kako je ova donacija zna- njivati učenici, kao što se danas prigodom raznih manifestacija i na natječaju za asfaltiranje stotinu uli- čajna za školu, jer je bibliotečni razmjenjuju knjige. »Cilj nam je natjecanja. ca Vojput ponudio za 30 milijuna nižu fond već prilično star i iskori- da se učenici povežu, i kasnije S. M. cijenu, tenderska komisija je izabrala »Alpinu« kao najpovoljnijeg ponuđača. Ovaj sukob je kasnije izglađen, a Vojput je i dalje dobivao poslove u Subotici, IN MEMORIAM ali sada preko »Somborputeva«, svoje kćerke tvrtke. Marko Dulić O izabranom izvođaču Poduzeću za 1937.-2010. puteve »Beograd«, također je ovih dana puno pisano po medijima. PZP Beograd 74. godini života, 29. travnja preminuo je Marko Dulić, veliki čo- dio je grupacije »Nibens grupa«, koja U vjek, omiljen otac, voljeni dida, te jedan od odsnivača DSHV-a. Na sudjeluje u 50 posto poslova izgradnje posljednji put ispratili su ga njegovi najmiliji, mnogobrojna rodbina, po- i održavanja cesta u Srbiji. »Nibens gru- znanici i prijatelji, kao i čelnici hrvatske zajednice. Od njega se oprostio pa« osnovana je 2005. godine i obavlja i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, koji je rekao: »Životni put Marka većinu poslova asfaltiranja i rekonstruk- Dulića bio je do posljednjeg trenutka ispunjen neumornim radom. Zate- cije ulica na teritoriju Beograda, Niša, čeni viješću o iznenadnoj smrti čovjeka koji je među prvima prepoznao Novog Sada, Kragujevca i Vranja. For- potrebu organiziranja Hrvata, čovjeka koji je postavljao kamen temeljac malni vlasnici su Milo Đurašković, tr- DSHV-a, koji je među prvima u ime Hrvata bio vijećnik DSHV-a u općinskoj Skupštini Subotice, govac gorivom iz devedesetih, i »Mera onda kada to nitko drugi nije smio, te čovjeka koji nikada nije okrenuo leđa DSHV-u, čak niti onda investment fond« s Nizozemskih Antila. kada se povukao. Možemo samo ostati nijemi i u nevjerici. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i U Agenciji za privredne registre kao čla- hrvatska zajednica izgubili su još jednu od svojih legendi. Ogroman je to gubitak, ali nas on mora oja- novi »Nibens grupe« zavedeni su PZP čati i mora biti obveza, gotovo zavjet, da ideju, koju su ljudi poput Marka Dulića pokrenuli, razvijamo. Beograd, PZP Niš, PZP Vranje, Bački Poštovana obitelji pokojnog Marka Dulića, tužni skupe, ako je utjeha, dužina vijeka ne mjeri se put i PZP Kragujevac. Suvlasnici u svim samo godinama života već i djelom koje ostaje iza sebe. Marko Dulić će u sjećanjima svih onih koje navedenim tvrtkama su Đurašković i je poznavao ostati živjeti još dugo, osobito u Đurđinu«, istaknuo je Kuntić. »Mera investment fond«, s tim što udio Marko Dulić rođen je 1937. godine na salašu kod Đurđina, gdje je završio i osnovnu školu. Bio je u vlasništvu u PZP Beograd ima i tvrtka temeljni i tihi vjernik župne zajednice u crkvi svetog Josipa Radnika u Đurđinu. Čitav svoj radni vijek »Delta M«. proživio je na Đurđinu. Pokopan je 30. travnja na Bajskom groblju. S. Mamužić

7. svibnja 2010. 21 HrvatskaRIJEČ Feljton

OSOBNA IMENA, PREZIMENA I NADIMCI HRVATA I DRUGIH MJEŠTANA U PLAVNI OD 1697. DO 2007. GODINE (3. dio) Nastanak, nestanak i nova prezimena rezimena stanovnika Plav- olovkom je vlastoručno zapisao šokački Hrvati, nije utvrđeno da nić, Ivanković, Kovač, Kovačić, ne, u kojoj žive Hrvati, Ma- kako je te godine u Plavni kršte- je itko donio ovu povlasticu s po- Tomašić, Vidaković, Vinković, Pđari, Nijemci, Srbi i drugi, no 42-oje djece, vjenčano 12 pa- dručja izvan Bačke, niti da ju je Vuković. O tome u ovom kraju još nastajala su najčešće po osobnom rova, a umrlo 47 duša. Tada je u stekao u Podunavlju. Ipak, u Plav- nitko nije ozbiljno razmišljao. U imenu (Andrić – Andrija), po ovom selu bilo166 čistih šokačkih ni postoji nekoliko prezimena koja istraživanju naše cjelovite povije- zanimanju (Sitar), po ocu (Bar- kuća, a čistih Šokaca i Šokica, bi mogla imati veze s proglašenim sti ima mnogo posla, a suviše malo tulov), a u ovom popisu nastojali što se nose šokački, čak 660. Na plemićkim obiteljima (?): Adamo- ljudi spremnih zasukati rukave. smo zabilježiti abecednim redom jednoj je stranici napisao imena vić, Babić, Bošnjak, Horvat, Iva- prezimena i, gdje god je moguće, svih osoba koje su te godine bile pouzdanu godinu kada se prvi put upisane u Subotičku maticu. Bili spominje. Bitne etničke promjene su to zasigurno ugledni Plavanjci, nastajale su od 1946., kada su u koji su pokraj svojih svagdanjih ove krajeve kolonizirani ljudi iz poslova, vodili računa malo više i Bosne i Hercegovine na mjesto o svom kulturnom i duhovnom ži- Nijemaca, koji su tada u velikom votu: Kuzma Mišić, Ivan Petrović broju napustili ove prostore. Tako Antunov, Stipan Kavedžić, Mata su neka prezimena nestajala a po- Kavedžić Blažev, Stipan Babić javljivala su se nova. To isto dogo- Ivanov, Ivan Obadov, Ivan Petro- dilo se i devedesetih godina XX. vić Stipin, Stipa Petrović Đukin, stoljeća te su prezimena i etnička Franja Petrović, Đura Džanić, struktura stanovništva u Plavni na Joza Herbst, Đura Vinković, Mar- početku trećeg milenija bitno pro- ko Pakledinac, Pava Mijok, Antun mijenjeni. Bartulov Barin, Ivan Maroš Ste- U davnoj prošlosti Plavna je vin, Joza Sotinac Vinkov. imala sve izglede da se razvije u Poznato je da je plemstvo tije- urbano naselje. U Subotičkoj Da- kom povijesti bunjevačkih Hrva- nici, kalendaru za 1937. godinu, ta imalo svoje značenje. Na ovim plavanjski kroničar Kuzma Mišić prostorima, gdje žive uglavnom

A Đ moš (1886.), Lavrić (1946.), Leko S Abt, Adamović (1765.), Adamec, Đerđ (1890.), Đuretić, Đurković (1946.), Lovrić, Lukenić, Lukić, Sabo, Sedlaček (1791.), Segedi, Ajvazov, Andrašić (1756.), Andrić (1762) Lukin, Luterović Sentivanac (1775.), Sentivanski (1756.), Anišić (1787.), Antalović, F M (1791.), Severin (1900.), Sili, Sitar, Antić, Antunović (1792.), Astaloš, Filipović (1946.), Franjišić Mačvanin, Majić, Mako, Malovoz, Skališić (1784.) Slavik, Smolenski, Ašberger, Augustinov, Azaševac G Margić, Marianov (1782.), Marija- Solin, Somborac (1890.), Sorić, B Galić, Galik, Gambiroža (1946.), nović (1781.), Marković, Maroš, Sotinac (1756.), Stogrošić, Stojan Babić (1785.), Bader, Balaš, Balaž, Garvan, Gergelj, Germanić Marošev (1794.), Martinčević, (1890.), Stojanov (1920.), Stojano- Balgavi, Balić, Balog, Bandur, Ba- (1756.), Golub, Gorjanac, Gra- Matić, Matković (1787.), Matoš vić (1776.), Sučić nović, Bartolović (1756.), Bazler, dić, Grbavac (1946.), Greganov, (1837.), Matošev (1797.), Mešterić Š Begović (1756.), Bek, Benaček, Gregurović, Grgić, Grubanović (1775.), Mihaljević (1776.), Miha- Šabin (1785.), Šarčević (1782.), Benak, Benašić, Bender, Benjik (1798.), Grubišić (1946.), Gurić ković (1787.), Mijok (1756.), MI- Šarvari, Šebić (1785.), Šepšić, Šer- (1785.), Benjković, Bereš, Beretić, (1756.) ličević (1946.), Milošević (1798.), fezi, Ševo, Šimak, Šimić (1756.), Blašković (1775.), Blažek, Blaže- H Mišić (1765.), Mokuš, Molnar, Šimudvarac, Šimunić (1764.), Ši- vić, Bogdanović, Bogović, Borak, Helmlinger, Herbst, Higl (1795.), Mravinjac (1798.) munović (1797.), Širić, Šokčev, Boras, Borić, Bošnjak (1797.), Hodak, Horn, Horvat, Hotolić N Špoljarić, Štajgmajer, Šterbanov Bošnjaković (1756.), Božin (1782.), I Nemet, Novak (1863.), Novosel (1782.), Šumić, Šuvak, Šuvaković Brekalo (1946.), Broža, Brzica, Išiković (1756.), Ištokov, Ištoko- O (1775.) Bujak, Bukovac, Bunoza (1949.), vić, Ivaković, Ivanić, Ivanković, Obadov (1895.), Obadović (1781.), T Bunjevac, Buvar Ivanović Oreč (1948.), Osečan, Oto (1828.) Takač (1886.), Terzić, Tica, To- C J P kić, Tomašev, Tomić, Topalović Carić (1797.) Jakić, Jerkov, Jerković, Josipković, Pakledinac, Pančić, Pavić (1756.), (1756.), Tot Č Juhas, Jurešić, Jurković (1798.) Pavliček, Pejak, Pejčić (1773.), U Čanadi (1890.), Čelić (1886.), K Pelajić (1947.), Penavin, Perdić, Udiljak Čepo, Čolak (1946.), Čuljak Kampel (1771.), Kampelov (1799.), Perišić (1946.), Peterman, Pe- V (1948.), Čupić (1797.), Čuport Kanaloš, Kanja, Kaplar, Kapla- trović (1756.), Pilipović (1756.), Vađina, Vazović, Vinković (1781.), D rević (1781.), Kavedžić (1776.), Pinter, Plavanić (1781.), Plavate- Vodeničar (1756.), Vorgić (1785.), Domin, Dugalić, Dujan (1890.), Klinovski, Knežević (1780.), Ko- vić (1785.), Polgar, Pos, Poturčić Vučić (1950.), Vukoja, Vukojević Dujanov, 1791.), Dujanović (1787.), maromi, Kopšić, Kordić (1946.), (1771.), Požeglić (1785.), Probojče- (1946.), Vuković (1781.), Vukšić Dumendžić (1756.), Duspara Kovač (1756.), Kovačev, Kovače- vić, Prodan, Prokopec (1946.) (1946.) vić (1781.), Kovačić, Krstin, Kupi- R Z DŽ ca (1786.), Kubatov, Kupković Reljanović, Remenar (1791.), Zec, Zeljko (1948.), Zlopaša Džajo (1946.), Dževlan (1946.), L Repa, Ring, Rumi, Ružević, Ružić (1946.), Zomborac, Zovak Džanić (1798.), Labuhar (1946.), Lakić (1756.), La-

22 7. svibnja 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ HKUPD »MOSTONGA« BAČ u kojemu bi se odvijao rad sekcija, niti uredskoga. »Prostor u kojem sada djelujemo, ustupljen nam je na uporabu od stra- Podstanari od osnutka ne MZ Bač«, kaže Dara Filipović. »Prostorija nam je dodijeljena na Udruga djeluje u krajnje neuvjetnoj prostoriji, prošle godine dodijeljenoj od lokalne vlasti određeno vrijeme, nigdje u rješenju nije navedeno na koliko. Na taj način rvatsko kulturno umjet- vezane su nam ruke glede ulaganja u ničko prosvjetno društvo adaptaciju, a ne možemo ni aplicirati »Mostonga« djeluje u H na bilo koji od svake godine aktu- Baču od 16. prosinca 2006. godi- alnih natječaja. Elektroinstalacija u ne. Od inicijativnog odbora pred- prostoriji zastarjela je, imamo samo ložen, na osnivačkoj Skupštini je nekoliko žarulja i jednu običnu utič- za prvog predsjednika izabran Stje- nicu. U cijelom objektu u kojem je pan Čoban. Na redovitoj godišnjoj ta prostorija nema niti vode, tako da skupštini, održanoj u prosincu, Čo- o sanitarnom čvoru ne možemo ni ban je iz osobnih razloga ponudio sanjati. Neke od naših manifestacija ostavku na mjesto čelnoga čovjeka manjega obujma biti ćemo prinuđeni udruge, a na dužnosti ga je nasli- održavati u tom prostoru, jer sred- jedila dotadašnja članica predsjed- stava za iznajmljivanje odgovaraju- ništva Dara Filipović. ćega nemamo. Naša je sreća što za »Mostonga« djeluje u nekoliko održavanje programa većih mani- odjela od kojih su najaktivnije fol- festacija dobijemo veliku dvoranu klorna i tamburaška skupina, te dječ- Kulturnoga centra Bač. Ambicije ja folklorna, mješovita pjevačka, za posjedovanje vlastitoga prostora dramsko-literalna i etnološka sku- su nam jake, no, svjesni smo da su pina. Glavni ciljevi HKUPD »Mo- Članove društva čeka puno posla za urediti prostoriju želje jedno, a mogućnosti drugo. U stonga« Bač su očuvanje tradicije, Baču se može kupiti starija kuća za jezika i kulturološke baštine Hrvata kog Podunavlja, kojom je obilježena bala« koji se održava svake godine 10.000-12.000 eura, a kako taj novac Šokaca u Baču, te zaštita nacional- 320 obljetnica dolaska Hrvata Šoka- posljednjeg vikenda u siječnju, te nemamo, o tome ne možemo ni raz- nog identiteta na ovim prostorima. ca iz Soli u Bačku, pod zajedničkim manifestacije »Susret Šokadije« u mišljati. I pored svih problema glede U 2008. godini »Mostonga« je bila nazivom »Tragovi Šokaca od Gra- kolovozu. prostora, naša udruga i dalje nesme- nositelj organizacije zajedničke ma- dovrha do Bača 1688.-2008.«. Orga- HKUPD »Mostonga« nema svo- tano radi.« nifestacije subjekata kulture šokač- nizator je tradicionalnog »Šokačkog jega vlastitoga prostora, niti onoga Ivan Andrašić

OTVORENI RADOVI NA PLINOFIKACIJI SONTE Nakon svečanog otvorenja u kraćem kulturno-umjetničkom programu okupljeni su vidjeli članice sonćanskog KUD-a »Mažoret« i dječju Plin stiže za tri mjeseca skupinu OKUD-a »Ivo Lola Ribar«. Poslije svečanosti u velikoj dvorani Doma kulture održan je zbor građana, na temu predstojećega re- četvrtak, 29. travnja, u ferenduma o izglasavanju novoga samodoprinosa građana naseljenoga U Sonti su svečano otvo- mjesta Sonta. Referendum će biti održan od 8. do 11. svibnja na pet reni radovi na plinofikaciji predviđenih biračkih mjesta, a za izglasavanje samodoprinosa potreb- sela. Riječ je o kapitalnom no je da opciju »za« na listiću zaokruži natpolovična većina Sonćana projektu plinofikacije općine upisanih u birački popis. Apatin u kojega je JP »Srbija- Ivan Andrašić gas« investirao 250 milijuna dinara. Po riječima predsjed- ZAHVALJUJUĆI HUMANITARNOJ AKCIJI nika općine Apatin dr. Živo- rada Smiljanića, ovo je je- Vanja dobila novo srce dina investicija »Srbijagasa« ovakve naravi u 2010. godini. Radovi u Strossmayerovoj ulici evetnaestogodišnja Sonćanka Vanja Pili- U realizaciji istoga projekta, Dpović u večernjim satima 2. svibnja pre- radovi na plinofikaciji, od strane izvođača DOO »Energotehnika - Juž- vezena je iz beogradaske zračne luke u Beč, u na Bačka« i DOO »Bobar« iz Beške, završeni su prije roka u naseljima glasovitu kliniku A-KA-HA, na transplanta- Apatin, Prigrevica i Svilojevo. Po riječima predstavnika izvođača ra- ciju srca. Iste noći Vanji je ekipa predvođena dova, direktora »Bobara« Petka Bobara, radovi na plinofikaciji Sonte vrhunskim kardiokirurgom prof. dr. Andrea- po ugovoru bi trebali biti završeni u roku od tri sljedeća mjeseca, no u som Zuckermannom ugradila novo srce. internim planovima, ukoliko ne bude više sile, završetak radova zacr- Podsjetimo, budući da nadležne institu- tan je za prve dane srpnja. cije Republike Srbije nemaju riješene odno- Pred velikim brojem okupljenih građana i uzvanika, ispred zgrade se s »eurotransplantom«, niti je predviđeno mjesnog Doma kulture otvaranje radova najavili su predsjednik Sa- pokrivanje troškova neophodne operacije u vjeta MZ Sonta Igor Jakšić i tajnica MZ Renata Kuruc. Okupljenim inozemstvu od strane zdravstvenog fonda, dobrotvornom akcijom »Za građanima i uzvanicima obratili su se i predsjednik općine Apatin dr. Vanjino srce« prikupljeno je potrebnih 100.000 eura i tako je pružena Živorad Smiljanić i izvršni direktor za investicije Srbijagasa Jovica prilika za novi život jednoj mladoj osobi. Po riječima liječnika opera- Budimir, nakon čega su tradicionalnim presijecanjem crvene vrpce cija je uspjela, a uz Vanju su i članovi njezine obitelji. ispred strojeva za iskop kanala otvorili radove na plinofikaciji Sonte. I. A.

7. svibnja 2010. 23 HrvatskaRIJEČ Dopisnici ZA TJEDAN DANA OTVARA SE POLJOPRIVREDNI SAJAM U NOVOM SADU 2010. Hrvatski gospodarstvenici respektabilan partner I ove su godine tvrtke iz Hrvatske zakupile više od 200 četvornih metara sajamskog prostora a predstavit će se poduzeća iz cijele Hrvatske, od Zadra, Biograda i Zagreba do Varaždina, Ludbrega i Vrbovca, Vukovara, Kutjeva, Čepina i Osijeka

a tjedan dana svoje će kapije starstvo poljoprivrede Republike BOGATA PONUDA i ne kriju zadovoljstvo što će jed- širom otvoriti Poljoprivred- Hrvatske, što će u ovim kriznim SIROMAŠNE OPĆINE noga dana podijeliti domaćinstvo Zni sajam u Novom Sadu, vremenima itekako pomoći. Veći- s općinom Negoslavci iz Vukovar- najveći agro-sajam u regiji sa za- na tvrtki odnosi se na poljoprivre- Tragom te vijesti posjetili smo sko-srijemske županije. »Imamo vidnim međunarodnim renomeom, du i prehrambenu industriju, pro- općinu Šodolovci, koja prema nekoliko mladih, obrazovanih i a na njemu će se ponovno naći i izvodnju strojeva za poljoprivredu posljednjem popisu stanovništva vrijednih poljoprivrednih proi- gospodarstvenici iz Hrvatske. i prehranu, ambalažne materijale, broji 1955 žitelja u nekoliko sela, zvođača, pa će se predstaviti OPG Deset je proteklih godina orga- proizvodnju vina i ulja a iz Dalam- ukupne površine 78,23 četvornih Studen s eko-proizvodnjom jabu- niziranje prezentacije hrvatskih cije dolaze i prerađivači ribe, zatim kilometara čiji je proračun za ka i krušaka na po desetak hekta- postignuća u području agrara plastenici, navodnjavanje i sl., da- tekuću godinu 3,8 milijuna kuna. ra, zatim OPG Kordić također sa i prateće industrije u susjednoj kle sve ono što može upotpuniti po- Većina žitelja živi od poljoprivre- eko-proizvodnjom višanja na dva- državi povjereno Hrvatskoj gos- desetak ha, i agilni proizvođač ja- podarskoj komori – Županijskoj goda OPG Šarić, a gotovo sva nji- komori Osijek, pa nas je zanimalo hova proizvodnja završi u izvozu. što je to, što će Hrvati ove godine Svi oni teže povećati broj hektara ponuditi na Novosadskom sajmu. i proizvodnju voća, a za nedavnog Odgovor smo potražili od pred- posjeta župana Šišljagića sa su- sjednika Županijske komore Osi- radnicima, kušali su eko-sokove jek Zorana Kovačevića. mladoga proizvođača Studena. Osim toga imaju još proizvodnju PROTEKLIH DESET GODINA lješnjaka, te već tradicionalnu proizvodnju lubenica u Silašu i »Ako dopustite da rezimiram Palači, pa već dulje razmišljaju o proteklih deset godina, mogu lijepoj manifestaciji u slavu lube- vam reći kako smo vrlo respek- nice«, kaže načelnik Zlokapa. tabilan partner i na sajmu u No- Dodaje i kako vode dobru pro- vom Sadu sudjelovali smo s više Zoran Kovačević Mile Zlokapa natalitetnu politiku i svaku novo- od 300 tvrtki iz čitave Hrvatske rođenu bebu nagrade s po 2000 na više od dvije tisuće četvornih nudu i zadovoljiti potrebe jednoga de, gotovo 95 posto, a ono što je kuna. Prošle je godine rođeno 19 metara sajamskog prostora«, kaže agro-sajma. i bilo uposleno u sektoru građe- djece, a vode računa i o mladeži, Zoran Kovačević. »Posebice su Prigoda je ove godine da se na vinarstva danas je na minimalcu pa su za potrebe studenata iz op- bile izazovne prve godine, kada sajmu predstave i jedinice lokalne ili je bez posla. Imaju 8 udruga, ćinskog proračuna izdvojili 35. je sudjelovalo i više tvrtki i više samouprave sa svojom kulturom i od čega 2 nogometna kluba i dva tisuća kuna, kao jednokratnu na- naših gospodarstvenika, kada je tradicijom i projektom »vrijedne lovačka društva, DVD, KUD i gradu, što također nije puno, jer se zanimanje bilo doista veliko, no ruke«, tradicijskim obrtima i svime Udrugu umirovljenika, a od gos- na natječaj javilo 17 studenata koji tečajem godina, mnoge su hrvat- što u ovako kriznim vremenima podarskih subjekata tek dvije po- zadovoljavaju kriterije. Za sajam, i ske tvrtke akvizirale srodne tvrt- može radno angažirati žitelje, pa će ljoprivredne zadruge i nekoliko to kada budu domaćini, organizi- ke u Vojvodini i Srbiji, ili su tamo u svojstvu domaćina nastupiti šest, trgovačkih obrta, rekao nam je raju i besplatan prijevoz, kako bi otvorile svoja predstavništva ili sedam općina iz Osječko-baranjske načelnik općine Mile Zlokapa. što više žitelja općine došlo u Novi nastupaju u nekom višem obliku i Vukovarsko-srijemske županije, Siromašna općina sprema boga- Sad. zajedničkog sadržaja, tako da po- dodaje još Zoran Kovačević. tu ponudu na Novosadskom sajmu Slavko Žebić sljednjih godine, ne bih rekao da zanimanje slabi, ali nije istog in- tenziteta, mjereno brojem sjedala u autobusima kojima smo prevo- zili gospodarstvenike, dok danas mnogi odlaze vlastitim autima, odsjedaju kod poslovnih partnera ili se jednostavno idu provesti u Novom Sadu i okolici.« I ove je godine zakupljeno više od 200 četvornih metara sajamskog prostora a predstavit će se petnaestak tvrtki iz cijele Hrvat- ske, od Zadra, Biograda i Zagreba do Varaždina, Ludbrega i Vrbovca, Vukovara, Kutjeva, Čepina i Osije- ka. Treba istaknuti kako će nastup navedenih tvrtki sufinancirati s polovicom sredstava HGK i Mini-

24 7. svibnja 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ PROJEKT »STOLJEĆA BAČA« Zaustavljanje propadanja kulturno-povijesnog naslijeđa rednjovjekovna tvrđava Bač mostana i manastira Bođani. Uloga radionice za njegovanje kulturne za ulazak na listu UNESKO-a. iz 14 stoljeća s podgrađem, Fonda je i da bude spona poveziva- tradicije. Želimo franjevački sa- Projekt »Stoljeća Bača« provodi Sfranjevački samostan iz 12 nja mreže partnera koji sudjeluju u mostan i crkvu u manastiru Bođani se pod nadzorom Pokrajinskog za- stoljeća, pravoslavni manastir Bo- realiziranju ovog projekta i lokal- spasiti od razornog djelovanja vla- voda za zaštitu spomenika kulture đani iz 15 stoljeća, kao i ostaci ha- ne zajednice kroz stvaranje uvjeta ge koja nezaustavljivo uništava ova iz Petrovaradina i Slavice Vujović, mama iz 16 stoljeća, tradicionalna za otvaranje novih radnih mjesta. dva zdanja koja su od neprocjenjive koja je i tvorac ovog projekta. narodna arhitektura i spomenici in- Osim toga, Fond se angažira na po- vrijednosti. Jedan od ciljeva Fonda »Želja nam je kroz mnoge akcije dustrijskog naslijeđa zajedno s bolju njegovanja tradicije u najširem je i formiranje difuznog muzeja u ovom projektu podići svijest ov- gatim prirodnim i nematerijalnim kontekstu – stari zanati, gastrono- koji bi obuhvatio sve spomenike dašnjih ljudi da u svom bogatom naslijeđem, atraktivni su za posje- mija, stvaralaštvo... kulture naše općine«, rekla nam je kulturnom naslijeđu mogu prona- titelje i veliki su potencijal za bu- »Rezultati do kojih kroz ovaj pro- direktorica Fonda »Stoljeća Bača« ći i svoju materijalnu sigurnost za dući razvoj kulturnog, ekološkog jekt želimo doći su prije svega da se Vesna Glavočević. ljepši i udobniji život«, kaže Vesna i turizma posebnih interesiranja. naša tvrđava s podgrađem nađe u Glavočević. Od dvije stotine kulturnih dobara jednom obnovljenom kulturnom MEĐUNARODNI ZNAČAJ Nadamo se da će naš drevni Bač od izuzetnog značaja u Srbiji, njih pejzažu, s vraćenom vodom u ro- opet bar malo zasjati onim prijaš- trećina se nalazi u Vojvodini, a tvr- vovovima oko tvrđave, onako kako Koliko se ovom projektu u među- njim sjajem, da će se u podgrađe i đava u Baču, kao rijedak primjer je ona nekada izgledala. Da se kao narodnim krugovima pridaje zna- oko njega vratiti stari obrti i male srednjovjekovnog vojnog objekta, istražena i revitalizirana cjelina čaj govori i činjenica da je uvršten obrtničke radnje, da će se opet pot- dio je projekta čiji je cilj zaustav- uključi u kulturnu ponudu naše op- u Ljubljanski proces koji se odvija kivati, tkati, plesti košare od pruća, ljanje propadanja tog kulturno- ćine, a da se u budućoj etno kući u pod pokroviteljstvom Vijeća Eu- peći licitarska srca i praviti svileni istorijskog naslijeđa, ali i definiri- podgrađu stvore uvjeti za obavlja- rope i Europske komisije, a bačka bomboni. Pa makar samo za turiste. nja lokalnog razvoja. Izgrađena je nje edukativnih programa u okviru tvrđava je najozbiljniji konkurent Stanka Čoban sredinom 14 stoljeća, a posljednjih godina to vojno utvrđenje sve više privlači pozornost istraživača i tu- Bačka tvrđava najozbiljniji kandidat za ulazak rista. Naime, u okviru regionalnog programa za kulturu i prirodnu na listu UNESKO-a * Želimo franjevački samostan baštinu Jugoistočne Europe, pro- i crkvu u manastiru Bođani spasiti od razornog vedena je prva faza projekta »Sto- utjecaja vlage, kaže direktorica novoosnovanog ljeća Bača«, koja obnovom kultur- fonda koji koordinira sredstva i povezuje nog naslijeđa treba da doprinese partnere, Vesna Glavočević razvoju te multinacionalne sredine. Osim na revitalizaciji tvrđave, radi se i na obnovi turskog kupatila – hamama, franjevačkog samostana i manastira Bođani. Projekt »Stoljeća Bača« oslanja se na program prioritetnog financiranja od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, sufinanciranja Pokrajisnkog tajništva za kulturu Autonomne Pokrajine Vojvodine i općine Bač. Međunarodna podrš- ka projektu definirana je Protoko- lom o lokalnom razvoju na osnovi vrjednovanja kulturnog naslijeđa potpisanom 2007. godine od strane Ministarstva za ekonomski razvoj Republike Italije, Pokrajinskog taj- ništva za obrazovanje, udruge Alto Belice Corleoneze i Centralni Ape- nini. OSNOVNI CILJEVI PROJEKTA

Osnovni ciljevi ovog projekta su u petogodišnjem razdoblju us- postaviti model za vrjednovanje naslijeđa kroz komponente istra- živanja, konzervacije, revitaliza- cije i upravljanja naslijeđem kao i njegovim održavanjem. Upravo u tom kontekstu, općina Bač je osnovala Fond »Stoljeća Bača« koji ima za cilj koordinirati dio sredstava usmjerenih na istraživanje, konzer- vaciju i revitalizaciju najvažnijih spomenika kulture na ovom po- dručju: tvrđave, franjevačkog sa-

7. svibnja 2010. 25 HrvatskaRIJEČ Oglas

Ustanova kulture ART KINO »Aleksandar Lifka«, Subotica Temeljem članka 12, stavak 1, točka 1 Zakona o javnim službama (Službeni glasnik RS br. 42/91 i 71/94) i članka 12, stavak 1, alineja 6 Odluke o osnivanju ustanove kulture ART KINO »Aleksandar Lifka«, Subotica (Službeni list Grada Subotice, broj 31/2005, 1/2006 i 7/2006 stavak 1) i članka 23, alineja 7 Statuta Ustanove kulture ART KINO »Aleksandar Lifka«, Subotica, broj 022-2/2006 od 11. siječnja 2006. godine Upravni odbor Ustanove kulture ART KINO »Aleksandar Lifka« dana 27. travnja 2010. godine raspisuje: N A T J E Č A J za izbor i imenovanje ravnatelja ustanove na mandatno razdoblje od četiri godine

Osim zakonom propisanih uvjeta (opći uvjeti koji su propisani Zakonom o radu) kandidat mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

1. da ima završen VII. stupanj stručne spreme društvenog smjera, 2. da ima najmanje 3 godine radnog iskustva, 3. da posjeduje organizatorske sposobnosti i 4. da protiv njega nije pokrenut kazneni postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje dužnosti ravnatelja, odnosno da nije pravomoć- no sudskom odlukom osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje dužnosti ravnatelja ustanove.

Uz prijavu na natječaj, potrebno je da kandidat priloži i dokaze o ispunjavanju uvjeta i to: - ovjereni preslik diplome o završenoj stručnoj spremi, - dokaz o radnom iskustvu (ovjereni preslik radne knjižice), - uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, odnosno da nije pravomoćno sudskom odlukom osuđivan. Kandidat je dužan uz prijavu podnijeti i svoj radno-profesionalni životopis. Kandidat je dužan predložiti program rada i razvoja ustanove, kao sastavni dio natječajne dokumentacije. Ravnatelja imenuje Skupština grada Subotice, na temelju prijedloga Upravnog odbora ustanove. Prijave na natječaj s dokazima o ispunjenju uvjeta natječaja dostaviti Upravnom odboru Ustanove kulture ART KINO »Aleksandar Lifka«, na adresu: Subotica, Trg žrtava fašizma 5, s naznakom »Natječaj za ravnatelja«. Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objavljivanja natječaja. Natječaj će biti objavljen u listovima: Subotičke novine, Magyar Szó, Hrvatska riječ i Poslovi Nacionalne službe za zapošljavanje u Subotici. Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane. Upravni odbor

26 7. svibnja 2010. Dopisnici HrvatskaRIJEČ

MARKAN LOPAR, STUDENT IZ SOMBORA, APSOLVENT NA FER-U U ZAGREBU Čovjek nikad ne zna kuda će ga život odnijeti

Znao sam da su sredstva koja se dobiju od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske ograničena, pa sam želio da ih dobije netko kome je to potrebnije

arkan Lopar iz Sombora, i afinitet prema kompjutorima i apsolvent je Fakulteta računarstvu.« Melektronike i računarstva Nastavak školovanja nije bio u Zagrebu. Diplomski rad je nakon lak, roditelji su pomagali koli- puno rada i istraživanja spreman, ko su mogli, ali troškovi živo- a sada s nestrpljenjem čeka nje- ta u Zagrebu su toliko veliki, da govu obranu i dakako diplomu. Markana roditelji jednostavno nisu Nakon toga želi pronaći posao, za mogli u potpunosti izdržavati. sada u Hrvatskoj, najvjerojatnije u »Shvatio sam, kada sam izišao Zagrebu, gradu u kojem je studirao iz Bogoslovije, da ću morati sam i usput radio. doprinijeti svome financiranju. Put do završne točke Markanova Ispočetka sam računao na pomoć studija nije bio lak. Isprva je želio roditelja, ali sam shvatio kako me biti svećenik, ali nakon dugog oni neće moći izdržavati premda razmšljanja, shvatio je kako to su u Zagrebu veći troškovi života. ipak nije poziv za njega. Uvijek Morao sam nešto raditi. Stekao je bio odličan učenik, a osobito su sam studentska prava i preko ga privlačile prirodne znanosti iz studentskih servisa tražio i radio kojih je išao na razna natjecanja razne poslove. Neki su bili bolje i bez problema osvajao nagrade. plaćeni, a neki ne, ali sam većim U Zagrebu je započeo studij teo- dijelom uspio sam sebe izdrža- logije, ali ljubav prema prirodnim vati. Najduže sam radio u jednoj znanostima bila je sve jača, te je tvrtki koja se bavi namještanjem shvatio da je ustvari to njegov sajamskih štandova, a kasnije sam rim. To bi s obzirom na život i žio u Hrvatskoj, a po svemu sude- poziv. prešao u ‚Končar‘, gdje sam radio aktivnosti studenata u studentskim ći, neće se vratiti nazad u Sombor, uglavnom na emajliranju bojlera. domovima bilo malo teže postići.« odnosno u svoju zemlju. SAMOFINANCIRANJE To su sve bili fizički poslovi, ali »Kriza je uzela maha i čovjek i na to se čovjek brzo navikne. NAKON DIPLOMSKOG – ne može steći realnu sliku kako »U Zagreb sam došao sa Ispočetka je teško, ali poslije ide. POSAO U STRUCI je gdje. Gdje god da si, govori željom postati svećenikom«, priča Najveći problem je bilo uskladiti se da nije dobro. Ali što se tiče Markan Lopar. »Završio sam, kao vrijeme posla i vrijeme predavanja Markan skromno kaže kako Zagreba, sredine u kojoj boravim, sjemeništarac, klasičnu gimnaziju i obveza na fakultetu. Na sreću, je jednom tražio pomoć od tamo je uglavnom dobro. Većina ‚Paulinum‘ u Subotici, a potom nailazio sam na razumne ljude s Ministarstva vanjskih poslova koje ljudi dolazi u Zagreb i lakše se nastavio izobrazbu u Zagrebu, kojima sam se mogao dogovori- je davalo stipendije za iseljenike, može dobiti posao. Dokaz tome premda me je biskup poslao na ti. Radio sam kada nisam imao ali zaposlivši se, odustao je od bilo je i da sam ja kao student mogao Filozofsko teološki fakultet obveze na fakultetu. Za nekoliko kakve pomoći, sebe i svoj studij je bez problema dobiti posao. U osta- Družbe Isusove na Jordanovcu. godina studiranja imao sam sreće, do kraja financirao svojim radom. lim dijelovima Hrvatske ljudi se Tamo sam bio dvije godine na što nije zanemariv faktor.« »Nije da nisam htio pomoć, uglavnom snalaze i situacija baš studiju filozofije, a onda otišao u Markan Lopar za vrijeme studija svaka bi mi pomoć dobro došla, i nije sjajna. Nakon diplomskog, vojsku. Kada sam trebao započeti nije živio u studentskim domovi- ali kada sam počeo raditi i stu- potražit ću posao u struci. Kada studij teologije, koji je odvojen ma, već privatno na stanu, isprva dirati, jednostavno, nametnule sam upisao ovaj fakultet, bio sam od filozofije i traje četiri godine, s cimerima, a kasnije sam, što mu su se obveze, pa se baš i nisam vođen spoznajom i mišlju da ljudi lagano sam shvatio da to nije za je dobro došlo radi učenja. Imao mogao puno baviti drugim stvari- u vrlo kratkom roku pronalaze mene. Prvo, nisam osjećao poziv, je studentsku iskaznicu s kojom je ma. Mogao sam pristojno zaraditi, posao i tu ne bi trebalo biti nekih a drugo, nije me privlačio takav tip ostvario pravo na prehranu, što je tako da sam se samofinancirao. većih problema. Navikao sam se u učenja. U osnovnoj školi sam išao bila još jedna olakšavajuća okol- Znao sam da su sredstva koja se Hrvatskoj i tu želim tražiti posao, na natjecanja iz matematike, fizi-fizi- nost. dobiju od Ministarstva vanjskih a ako se ukaže prilika, možda ke, odnosno iz prirodnih znanosti »Živim privatno na stanu«, kaže poslova ograničena, pa sam želio bih otišao i dalje na neko usavr- i to mi je dobro išlo. Prema huma- Markan, te dodaje: »Što se tiče da ih dobije netko kome je to šavanje. Nitko ne može reći gdje nističkim znanostima više nisam doma, da budem iskren, nisam potrebnije.« će ga život odnijeti. Ne samo u imao neke afinitete i na početku ni išao na natječaje. Dobro mi je U sedmom mjesecu, Markan Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi, studija teologije vratila mi se lju- došla ta komotnost da ne moram Lopar bi trebao diplomirati. manje-više nedostaje stručnjaka za bav prema prirodnim znanostima. dijeliti sobu ni s kim. Ta komotnost Diplomski rad je iz područja ras- računarstvo i informacijske tehno- Napustio sam teologiju i razmi- je dobra za prirodu mog studiranja, poznavanja uzoraka obrade slike, logije, tako da većina u ovoj struci šljao koji bi mi fakultet mogao jer potrebna mi je tišina premda identifikacije i slično. Nakon može pronaći kvalitetan i dobro odgovarati. Od strojarstva, pri- sam često udubljen u računalo, diplomiranja treba pronaći posao. plaćen posao sa dobrim okruže- rodoslovno-matematičkog, arhi- u neko programiranje. To mi je Markan se ne boji budućnosti, njem, upravo zbog nedostatka tekture i sličnih studija odabrao dobro i radi posla. Ako do kasno mišljenja je da će posao dobiti bez kadra.« sam FER (Fakultet elektronike i radim i ustajem rano, treba mi je problema. Za početak bi ga potra- Zlatko Gorjanac računarstva), jer sam pokazivao vremena da se naspavam i odmo-

7. svibnja 2010. 27 HrvatskaRIJEČ

prošlom broju za potrebe rubrike »Priča o fotografiji« uspjeli NEKAD I SAD smo, zahvaljujući ljubaznosti subotičkog Historijskog arhiva, U dobiti nekoliko fotografija subotičkog buvljaka koje datiraju iz šeszdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Iskoristili smo dvije, a ove preostale željeli bismo podijeliti s vama u jednoj retro-modernoj reportaži istoga naziva. Vjerojatno ste tijekom slobodnih prazničnih dana možda »skočili« do tržnog centra Mali Bajmok – kako danas glasi naziv nekadašnje »stareške pece«, možda ste nešto kupovali ili samo razgle- Subotički dali, a upravo tako je bilo i prije nekoliko decenija kada je i zaživjela ideja o pokretanju jedne ovakve tržnice. Naravno, u početku je to zbilja bio klasičan buvljak na kojemu je dominirala ponuda ponajprije starih, rabljenih stvari i predmeta za koje se uvijek, kako to biva, našao poneki zainteresirani kupac. Jer svaka roba ima svoga kupca, stara je trgovačka buvljak

28 7. svibnja 2010. Tema HrvatskaRIJEČ

izreka, samo treba iščekati njegovo pojavljivanje i odluku da određenu Pa tko voli, nek’ izvoli. Mnogi naši stariji čitatelji zasigurno će se, robu kupi. Naravno, ništa se nije promijenilo niti u prvom desetljeću 21. gledajući starije fotose, prisjetiti nekih drugih vremena i svojih odlazak stoljeća, moderni trgovci za modernim tezgama i u poslovnim prostorima na stari buvljak, pa će biti u prilici usporediti fotografije sa svojim sjeća- u tržnom centru pokraj Somborske kapije strpljivo čekaju svoje kupce, njima. A mlađi naraštaji imaju jedinstvenu priliku vidjeti kako je to sve kojih zbog aktualne financijske krize ima sve manje. A robe ima, koliko u prošlosti izgledalo u vremenima koja nisu znala za sve moderne novo- je nikada nije bilo. tarije, koje se sve, eto, danas mogu kupiti upravo na prostoru subotičkog Poželite li kupiti »bilo što«, vjerojatno ćete to i naći na subotičkom buvljaka – tržnog centra, kako se to sada ispravnije kaže. Bilo kako buvljaku u šarenoj ponudi nekoliko natkrivenih dvorana. Trebate se samo bilo – buvljak stoji na svom mjestu, točnije, malo se (par stotina metara) odlučiti, otići i ponijeti dovoljno novca sa sobom. Jer nisu više ona vre- pomaknuo s prostora ispred gradske kalvarije, gdje mu je bila prvobitna mena kada se na istom prostoru roba prodavala po znatno nižim cijenama. lokacija, i vjerojatno će stojati još dugo godina. Ili će možda biti poma- Istina, nekada je i standard bio drugačiji. Ali i tada, kao i danas, ima roba knut negdje drugdje, ali će zasigurno ostati jedan od prvih asocijativnih i roba. Skupljih i jeftinijih. pojmova koji se vežu uz Suboticu. D. P. 29 7. svibnja 2010. HrvatskaRIJEČ Kronologija

VRIJEME, LJUDI, DOGAĐAJI Priprema: Lazar Merković

KRONOLOGIJA od 7. do 14. svibnja

7. SVIBNJA 1890. s polovicom Cesapa u Bodroškoj objektima. Početkom sedamdesetih Jose Šokčića »Subotica pre i posle županiji, kao polog dati su Jánosu godina 20. stoljeća, pokraj nje je oslobođenja«. U njoj je na osebu- U subotičkoj Nacionalnoj kasini, na Hunyadiju (Janku Sibinjaninu) i nje- podignuta zgrada sadašnje Bolnice, jan i dokumentiran način, ali živ i inicijativu profesora Istvána Iványija govom istoimenom bratu, na ime na- mahom sredstvima samodoprinosa reporterski, prikazao povijest grada (obiteljsko prezime Ivanovski), knade za 2757 zlatnih forinata koje Subotičana. od najstarijih vremena do 1933. održan je dogovor o utemeljenju su utrošili za ojačanje vladarevih događaji uoči Prvog svjetskog rata, javne Gradske knjižnice. Prva njena utvrda. 10. SVIBNJA 1941. te 1918. zaključno sa 1933. dati su lokacija nalazila se u zgradi stare veoma iscrpno, kronološkim redo- Gradske kuće, koja je srušena 1908. 9. SVIBNJA 1776. U Bajmoku je rođen istaknuti du- slijedom. godine. hovnik, dr. Andrija Kopilović, Luka Vojnić je izabran za sudiju župnik Marije Majke crkve, pro- 12. SVIBNJA 1690. 7. SVIBNJA 1991. varoši Sveta Marija, ili Subotice; rektor Hrvatskog odjela Teološko- mandat mu je 1777. produžen za katehetskog instituta Subotičke bi- Zapovjednik Segedinske utvrde, U sklopu proslave 600. obljetnice još godinu dana. Od 21 rujna 1779. skupije, pročelnik Katoličkog insti- ujedno i pogranične oblasti u Poti- Subotice, otvorena je nova postava plemeniti Luka Vojnić je prvi su- tuta za kulturu, povijest i duhovnost sju, general D. Nechem, službenim Gradskog muzeja, u novim pro- dija Magistrata (Gradskog vijeća) »Ivan Antunović«, kulturni djelatnik spisom je potvrdio vojne zasluge storijama, na prvom katu Gradske slobodnog kraljevskog grada Maria i spisatelj obimnog i raznovrsnog trojice kapetana – Duje Markovi- kuće. U večernjim satima u katedrali Thereziopolis. djela. Nedavno mu je tiskan naj- ća, Luke Sučića i Đure Vidakovića, Svete Terezije Avilske, održana je noviji svezak kolumni objavljenih koje su stekli u četiri minule godine ekumenska misa u kojoj sudjeluju 9. SVIBNJA 1861. u Hrvatskoj riječi, pod naslovom rata protiv Osmanlija. Potrebno je predstavnici pet vjerskih zajednica »Okom svećenika III«. spomenuti da su bili među predvod- što djeluju na području općine. Na izvanrednoj sjednici, kojoj su nicima seobe bunjevačkih Hrvata u nazočni mnogi gradski uglednici, 10. SVIBNJA 1970. Bačku potkraj osamdesetih godina 8. SVIBNJA 1835. Gradsko vijeće osudilo je neljudsko XVII. stoljeća. i bezobzirno ponašanje financijske Završen je Deseti festival »Omladi- Prigodom istražnog postupka u za- policije. Ujedno je odlučeno da se na ‘70«. Prvu nagradu žirija osvojila 12. SVIBNJA 1959. tvoru subotičke policije ubijen je oštećenim građanima nadoknadi sva 21-godišnji Josip Zelić, predsjednik materijalna šteta koju su im nanijele Umro je spisatelj i sakupljač bunje- poluilegalne komunističke organiza- vojska i financijska policija. vačkih narodnih umotvorina, Ive cije u gradu. Ustvari je s trećeg kata Prćić, stariji. Osim tri zbirke kra- Gradske kuće bačen na pločnik u 9. SVIBNJA 1906. ćih pripovijesti, crtica i legendi, dvorištu. Policija je proturila vijest o zatim djela »Subotica i Bunjevci« i njegovu samoubojstvu. Na jubilarnim Međuolimpijskim »Bunjevački narodni običaji«, 1939. igrama u Ateni, Subotičanin Đuro tiskano je njegovo najznačajnije 8. SVIBNJA 1887. Stantić (1878.-1918.), osvojio je djelo »Bunjevačke narodne pisme«. zlatnu medalju u hodanju na tri tisu- Oba je knjiga 1971. tiskana u proši- Rođen je Antun Bačić, jedan od će metara. Pokraj toga što je bio dr- renom obliku, u redakciji prof. Bele predstavnika tzv. izgubljene gene- žavni prvak, on je Svjetskom prven- je skladba Slobodana Samardžije, a Gabrića. racije subotičkih slikara. Po uspješ- stvu u Berlinu, godinu dana ranije prvu nagradu publike Subotičanin no položenom prijamnom ispitu stazu od dugu 75 kilometara prešao Gábor Lengyel. Dobitnica nagra- 13. SVIBNJA 1785. na Višoj likovnoj školi u Zagrebu, za 8 sati, 66 minuta i 24 sekunde, te de Subotičkih novina bila je mlada odlazi u München, gdje se izdržava tako u ovoj zahtjevnoj atletskoj dis- Suzana Saulić. Nastojeći da se okolica franjevačke kopiranjem dijela velikih majstora u ciplini postao svjetski rekorder. crkve učini što pristupačnijom, uredi Bavarskoj. Umro je 3. srpnja 1977. 11. SVIBNJA 1861. i ukrasi, Gradsko vijeće je odluči- 10. SVIBNJA 1897. lo razgraditi i poravnati nekadašnji 8. SVIBNJA 1949. Prema odluci proširene sjednice nasip oko gradske utvrde. Suboticu Otvorena je subotička Opća bolnica Gradskog vijeća Subotice, članovi- su ti nasipi s okolnim močvarama Na zasjedanju Vlastelinskog suda, »Marija Valerija«. Podignuta je u ju- ma vijeća i činovnicima zabranjeno štitili od zavojevača i pobunjenika. arendator Šandora Lojzija Vojnić, goistočnom dijelu grada, na površini je financijskoj policiji i vojsci poma- tužio je šandorsku općinu što mu od 7,5 jutara. Činio ju je kompleks gati u nasilnom ubiranju poreza. 13. SVIBNJA 1914. nije vratila stanovite količine žitarica od 12 zgrada (paviljona) s pratećim Grad je, naime, odbio plaćati porez u vrijednosti od 2.055 forinata koje budući da mu je država za opskrbu Rođen je Jovan Mikić Spartak, asi- joj je pozajmio. Presuda je bila očita: Bolnice i vojnih postrojbi dugova- stent Više ekonomsko-komercijalne Općina mora vratiti dug s kamatom i ča mnogo više novca nego što je škole u Beogradu, višestruki jugo- troškovima izvršenja odluke. potraživala. slavenski i balkanski prvak u lakoj atletici, publicist, književnik i zapo- 9. SVIBNJA 1439. 11. SVIBNJA 1934. vjednik Subotičkog partizanskog odreda. Poginuo je u noći između Do tada kraljevski posjedi: Subotica, Objavljena je knjiga subotičkog 10. i 11. listopada 1944. u borbama Madaraš, Tavankut i Halaš, zajedno spisatelja, publicista i nakladnika za oslobođenje Subotice.

30 7. svibnja 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ

Otvorena izložba Vidmarović, Igor Šipić, Zvonimir Čedomira Kristijana Sekulića Marić, Tihomil Maštrović, Sanja Vulić, Željka Lovrenčić i Stjepan Skenderović. O jednom urbanom PETROVARADIN – Novoosnovana galerija »Jelačić« je u kratkom kompleksu izuzetne vrijednosti vremenskom ciklusu ugostila i drugu po redu izložbu: »Vojvodina u – Ulici cara Lazara u Subotici, srcu i crtežu« autora Čedomira Kristijana Sekulića svečano je otvorena piše Viktorija Aladžić, dok Stevan u utorak, 4. svibnja. Mačković predočava svoj rad »Iz »Kao zreo umjetnik Sekulić je odavno iskristalizirao svoj način povijesti svakodnevice«, arhiv- pristupa slici kao autentičan slikar iz vojvođanskog podneblja čiji se sku građu o Šimi Romiću. U specifični rukopis lako prepoznaje«, riječi su Mileta Ignjatijevića, rubrici Baština tiskani su novi povjesničara umjetnosti iz Muzeja Vojvodine. »S osobitim osjećajem ulomci iz neobjavljenog rukopisa Antonije Čota Rekettye »Lemeš u osimu plemenitog drača«, te Milovana Mikovića »Navodi o kazalištu od 1747. godine«. Likovne priloge za ovaj svezak »Klasja naših ravni« pripremio je Matija Molcer.

Nova knjiga Dražena Prćića

SUBOTICA – U izdanju »Rotografike« iz Subotice nedavno je izašao novi roman subotičkog pisca Dražena Prćića pod nazivom »Come&back«. Riječ je o nastav- ku njegova romana »Wild Card« za likovnost ovaj umjetnik je uvjeren da svaki naizgled beznačajan iz 2005. godine, kojega je NIU motiv iz svijeta realnih utvrda u percepciji njegove egzekucije može »Hrvatska riječ« iz Subotice tiska- imati univerzalan umjetnički značaj. Crteži rađeni u jednom mediju la u dva izdanja i koji je preve- ili kao kombinirana tehnika, pokazuju jasnu koncepciju uznemirenog den na engleski, mađarski i srpski rukopisa s razradom problema, odnosa masa, materijalizacije forme i jezik. graficističke geste koja upotpunjuje konačan plastičan dojam kompak- Novi Prćićev roman ponovno tnosti i podjednake učinkovitosti, kako u većim blokovima, tako i u se bavi tematikom profesionalnog sitnim dijelovima«. tenisa, nastojeći čitateljima poja- Vojvođansko podneblje prikazano olovkom, suhim pastelom, tušem, sniti što se sve zbiva u životima akrilem i uljem, spojeno i izmiješano na slici u svim kombinacijama profesionalnih tenisača i tenisa- čini ova djela posebnim. Izložba u galeriji »Jelačić« u Petrovardinu čica iza kulisa teniskih arena. I moći će se pogledati do 18. svibnja. ovoga puta u glavnoj ulozi je Boris Čedomir Kristijan Sekulić je rođen u Novom Sadu. Godine 2004. Božjaković, tenisač koji je u 28. oslikao je središnji strop u crkvi Snježne Gospe u Petrovaradinu i jednu godini uspio započeti karijeru, scenu bitke kod Petrovaradina 1716. godine s Blaženom Djevicom unatoč brojnim skepsama u svojem Marijom. Sekulić je 2000. godine dobio i zvanje počasnog crkvenog okruženju. Drugi dio ovog »teni- slikara pri Đakovačko–srijemskoj biskupiji. Iza sebe ima 15 samostal- skog romana« donosi i ljubavnu nih izložbi u zemlji i inozemstvu. priču glavnoga junaka. Radnja se odvija na čak četiri kontinenta, igra A. J. M. se na dva Grand-Slam turnira u New Yorku i Melbournu, ali, kako to u Prćićevim romanima redovito biva, dio priče smješten je i u Suboticu. Predstavljanje 9. sveska Leksikona Dražen Prćić (Subotica, 1967.) je objavio deset romana, a knji- ževne uratke povremeno objavljuje u časopisu »Klasje naših ravni«. u Đurđinu Novinarstvom se bavi od 1985. godine, a tekstove je objavljivao u više novina i časopisa u Srbiji i Hrvatskoj. Trenutačno je urednik sportske i ĐURĐIN – U okviru redovite mjesečne tribine Župe sv. Josipa radni- zabavne rubrike tjednika NIU »Hrvatska riječ«. ka u Đurđinu u nedjelju, 9. svibnja, u 20 sati u župnoj dvorani bit će predstavljen 9. svezak »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Zagrebačko predstavljanje Godišnjaka Šokaca«. Svezak će predstaviti akademik dr. sc. Ivan Gutman te glavni urednik dr. sc. Slaven Bačić. za znanstvena istraživanja ZAGREB – Predstavljanje prvog broja »Godišnjaka za znanstvena Novi svezak »Klasja naših ravni« istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata« bit će održano u Hrvatskom školskom muzeju (Trg maršala Tita 4), u Zagrebu, u utorak SUBOTICA – Novi svezak časopisa »Klasje naših ravni«, u dvobroju 11. svibnja s početkom u 19 sati. 3.-4., 2010. donosi pjesme Tomislava Ketiga, Jasne Melvinger, Petka Osim Muzeja, organizator predstavljanja je Institut za migracije i Vojnića Purčara, Tomislava Marjana Bilosnića i Ljubice Kolarić- narodnosti, a održava se u sklopu obilježavanja Međunarodnoga dana Dumić. Donosi i ulomak iz romana Ervina Sinkóa »Opitimisti«, muzeja 2010. uz temu ICOM-a »Muzeji za društveni sklad«. naslovljen sa »Subotička predigra«, i pripovijetku Franje Petrinovića O Godišnjaku će govoriti ravnatelj IMIN-a dr. sc. Marino Manin, na »Na rubu ravnoteže«. Iz Čilea se sa svojim zapisom o razor- znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Robert Sken- nom zemljotresu javlja glasoviti pisac hrvatskog podrijetla Juan derović, znanstvena suradnica IMIN-a dr. sc. Sanja Lazanin, te glavni Mihovilovich, a novosadski stvaratelj Stjepan Bartoš radio-dramom urednik Tomislav Žigmanov. »Životinjska farma«. U rubrici prikaza, svoje tekstove objavljuju Đuro

7. svibnja 2010. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura konomska i gospodarska gram čiji je nastup – ponajprije zbog ZAVRŠEN JOŠ JEDAN »TRENCHTOWN« kriza, i sve njima prateće neobičnog vokala frontmena Kebre Epojave koje negativnu utje- – publiku poslao kući s podijelje- ču na stanje ljudskoga duha, nisu nim dojmovima. Što se, pak, tiče mnogo utjecale na građane, pa tako mađarskog reggae benda Irie Maffa, i one pripadnike mlađih naraštaja, s obzirom na koncepcijsku naklo- da prvosvibanjske praznike provedu njenost festivala – a samim time i u prirodi, pritom se zabavljajući na njegove publike – tom glazbenom različite načine. Jedna od opcija - žanru, tu nije bilo »fulanja«, što je ukoliko vam ključne riječi za dobar pokazala kako sviračka virtuoznost provod nisu »roštilj« i »šatra« - bio benda, tako i dobra reakcija publike. je svakako i glazbeni festival »Tren- Iduće večeri, za reggae primjesu chtown« održan od 30. travnja do zadužen je bio mostarski Zoster, 2. svibnja u šumi nadomak Palića, zanimljiv po svojim angažiranim koji je pokazao da nekadašnji salaš, tekstovima. Reaktivirani Sunshine danas takozvani Ethno camp, može je opravdao status žestokog i ener- biti »cool« mjesto za tisuće mladih gičnog live benda, a Darkwood Dub posjetitelja. Po riječima organizatora opravdali svoju povlaštenu poziciju, iz Fondacije »Fokus« festival je u tri koja se temelji na tomu da na Paliću dana posjetilo 11 tisuća posjetitelja nastupaju iz godine u godinu. iz Srbije (na parkingu su se mogla vidjeti vozila s tablicama iz različitih OZLIJEĐENI GOBAC gradova u državi), ali i Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske. Završna, treća večer je, ne računaju- Možda to i nije bila »najzabavnija ći audio-vizualnu psihodeliju elek- šuma na svijetu«, kako su je organi- troničkog benda port-royal iz Italije, zatori festivala reklamirali, ali sigur- bila možda i najzabavnija, budući da no je da su se mnogi dobro proveli. je ugostila potvrđene zabavljače – Uspješnosti ovogodišnjeg festival- Psihomodo Pop i Lollobrigidu. Iako skog izdanja svakako su pridonijele je dan ranije slomio stopalo, pjevač i meteorološke prilike: vrijeme je Psihića Davor Gobac se pokazao bilo izvanredno toplo za ovo doba kao dobar zabavljač i u sjedećoj godine, a nije bilo ni kiše. S druge poziciji. Doduše, tu i nema otkriva- strane, na količinu prašine – budući nja tople vode: ako masu treba podi- da se radi o terenu Subotičko-hor- ći na noge Psihomodo Pop su uvijek goške pješčare – teško da se moglo igra na sigurno, shema koja radi. Uz utjecati. pjesme s posljednjeg albuma »Jeee! Jeee! Jeee!« čuli su se i stari hitovi REGGAE AFINITETI poput »Volim samo sebe«, »Frida«, »Ramona«… Na dvije bine nastupili su neki od Nešto drukčiji, ali zato isto Nije sve u roštilju, trenutačno najzapaženijih domaćih, uspješan način da se publika zaba- ali i bendova iz regije. Prvi dan bio vi, demonstrirale su cure iz VIS-a je rezerviran za Veliki prezir (koji je Lollobrigida, koji je širu popularnost ima nešto i u glazbi pokazao da je danas već upravo veli- stekao osvojivši MTV nagradu za ki bend), te novosadski Obojeni pro- najbolji regionalni bend. Ida i Petra potrudile su da Trenchtown zbilja Zapažene nastupe na ovogodišnjem festivalu imali su i bude »najsexy provod za 1. svibnja hrvatski bendovi – Psihomodo Pop i Lollobrigida koji djeca s Balkana, vesela, nemir- na i divlja, mogu zamisliti«. Što se tiče programa na Maloj bini, bilo je svega: od lokalnih bendova, do reggea, hip-hop i indie- rock izvođača. Zanimljiv nastup, između ostalih, imao je somborski Line-Out, baš kao i subotički hip- hoper Rajaman. Prateći program pod nazivom »Kultur fitnes« je, čini se, bio posje- ćeniji nego ranijih godina, za što je najzaslužnije »Pjesničenje – aktivni trening poezije«. Također, bilo je i predavanja, performansa, izložbi, radionica… Sve u svemu, ovogodišnji »Trenchtown« bio je dobra prilika za druženje uz solidan program po receptu »za svakoga ponešto«, ali i za boravak u prirodi, nasuprot iza- zovima koji nam se nude »online«. D. B. P.

32 7. svibnja 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ

ako ima 43 godine, hrvatski takvu odluku. Sada su mi neke kantautor i pjevač pop glazbe BORIS NOVKOVIĆ, KANTAUTOR I PJEVAČ stvari, o kojima sam ranije više IBoris Novković prisutan je na brinuo, postale manje važne. sceni već skoro četvrt stoljeća. No, to i ne čudi budući da je rođen u Posljednji studijski album glazbenoj obitelji – pokojni otac »Zapisan u tebi« objavili ste pri- Đorđe bio je jedan od najvećih Danas je puno je dvije godine. Snimate li nešto autora hrvatske zabavne glazbe, a novo? majka Ozana radila je kao profe- Kod nas kantautora koji smo duže sorica glazbe. Svoju prvu gitaru na sceni to malo sporije ide, čovjek dobio je s 13 godina, a glazbenu vremenom postaje više samokriti- karijeru započeo je 1986. godine instant glazbe čan. Imam nekoliko novih pjesa- albumom »Kuda idu izgubljene ma, ali se još nisam zahuktao, ra- djevojke (Tamara)«. Svoj za sada dim pomalo kampanjski te mi tre- posljednji, inače trinaesti po redu, ba neka energija, da krenem u taj studijski album »Zapisan u tebi« proces stvaranja novoga albuma. objavio je prije dvije godine. Dobitnik je brojnih nagrada: Pišete pjesme i za druge izvo- najveće hrvatsko diskografsko đače, a surađivali ste s Tajči, priznanje »Zlatnu pticu« primio Tonijem Cetinskim, Crvenom je 1999. godine, a 2002. Croatia jabukom, Severinom… Kako bi- Records mu je dodijelila priznanje rate suradnike? »Kristalna gitara« kao najtiražni- Surađivao sam s puno ljudi, no ne jem kantautoru s preko 500 tisuća bavim se time u smislu da »štan- prodanih nosača zvuka u razdoblju cam« pjesme i nekom nudim, već od 1986. do 2002. godine. Osvojio samo ukoliko prepoznam nekakav je i brojne festivalske nagrade, senzibilitet i dobru priču, da ima od kojih je svakako najznačajnija povoda za ostvarenje suradnje. pobjeda na Dori 2005. s pjesmom »Vukovi umiru sami«, koja mu je Iza sebe imate trinaest albuma, donijela nastup na Eurosongu. dobitnik ste skoro svih značajni- jih diskografskih nagrada: može Bavite se glazbom od rane mla- se reći da ste se prilično ostvarili dosti, a karijera vam traje već 24 u poslu kojim se bavite. Imate li godine. Jeste li ikada pomišljali još nekih neostvarenih glazbenih baviti se nekim drugim poslom? želja? Bilo je takvih ideja, to je normalna Kada sam počeo pisati pjesme, one ljudska stvar. Ponekad se želiš su bile prvo na engleskom, ali su maknuti iz show-biznisa, otići mi onda kolege rekle da živim u gajiti ovce na Novom Zelandu. zemlji s 22 milijuna ljudi i da im se Odrastao sam u klasičnoj glazbe- trebam obraćati na jeziku koji ra- noj obitelji – majka je bila profe- zumiju. Dakle, kad sam bio mlađi sorica glazbe, a otac je pisao za bilo je ideja o inozemnoj karijeri. mnoge poznate pjevače koji su Čak sam 1989. bio kod jednog po- nam dolazili u kuću. Tako da sam znatog producenta u Londonu koji ujedno vidio i mnoge uspješne i je radio s Wet Wet Wet, koji mi je neuspješne karijere, tragikomične rekao da onda trebam ostaviti sve sudbine… Moram priznati da je ovdje, a ja nisam bio spreman na to stvaralo i nekakav otpor prema to i išao sam na sigurno. Također, karijeri u glazbi. No, ipak ljubav u to doba je ovdje bilo dobro, tad prema glazbi je bila velika, pose- još nije bilo rata. Mislim da je da- bice je kreativni moment pisanja našnjim klincima lakše ako rade pjesama tinjao u meni i na kraju na engleskom, jer on dolazi u prvi preovladao. ciji je bilo obratno, glazba je bila predstavlja neku vrstu »zabranje- plan, Europa se povezuje. S druge cilj, a tek onda slava i novac. To nog voća«. S tim što je kod nas strane, i konkurencija je danas za- Kako vam se čini današnja glaz- su bitne razlike, koje su posljedica bio bunt da pokidaš traperice, da se sigurno veća. bena pop-scena? vjerojatno i ovog brzog života, ošišaš čudno, a slušali smo Azru, Mislim da je scena najtanja upra- gdje se glazbenici na sceni pojav- Prljavo kazalište, Bajagu i instruk- S kojim biste poznatim izvođa- vo u mainstream pop-rock glazbi. ljuju, ali i nestaju munjevitom tore. Vjerujem da će turbo-folk biti čem voljeli podijeliti binu? Doduše, on i jest proizvod prošlog brzinom. kratkog daha i da će se vremenom Nastupao sam s Tinom Turner pred stoljeća, nekog drugog vremena. taj interes za njime smanjiti. 50.000 ljudi u Zagrebu. No, moj Mislim da je danas puno instant Kako komentirate popularnost najveći idol je Paul McCartney, još bendova, da je sve puno pomo- turbo-folk glazbe među mladima Prošle ste godine dobili sina. od vremena Beatlesa. U posljed- darstva. Glazbenici danas manje u Hrvatskoj? Koliko je to utjecalo na vas? njih pet godina bio sam na nje- sanjaju snove, što znači da prvo To je čudan fenomen. Meni se Ne mogu reći da me je promijeni- govih 7-8 koncerata, time punim imaju na pameti slavu i novac, a čini da se on javlja kao neka vrsta lo, ali me je na neki način opusti- baterije. tek onda glazbu. U mojoj genera- bunta među mladima, budući da lo, budući da sam dugo odgađao D. B. P.

7. svibnja 2010. 33 HrvatskaRIJEČ Kultura PROMOCIJA KNJIGE I CD-A Hajdemo zajedno Duhovna poezija je ono što nam često treba, jednako kao ruža na grudima umjesto novčića koji nam kao kakvom prosjaku pružaju na dlan, kako bismo shvatili da čovjek ne živi samo od kruha, nego i od ljubavi, rekao je među ostalim mons. Andrija Kopilović

ajdemo zajed- KNJIGA S DUBOKIM Cvijin, Davorin Horvacki, Ivana i naša suradnja je ‘Tragom Njegove no« naziv je knji- TRAGOM Karla Rudić, Vesna Huska i Filip ljubavi’. Oboje smo u Zagrebu i »Hge i CD-a koje su Čeliković. tamo smo i započeli surađivati. Kod subotičkoj publici u petak, 30. U ime Hrvatske čitaonice o knjizi nas nema previše dogovaranja i pla- travnja, predstavile majka i kćer, je govorila i Katarina Čeliković, PRVI CD MARIJE niranja, dosta je reći ‘idemo raditi’ i Mirjana i Marija Jaramazović. koja je istaknula kako je knjiga JARAMAZOVIĆ tako sve nekako krene svojim tije- Katolički institut za kulturu, povi- ostavila duboki trag na sve one koji kom«, pojasnio je Filip. jest i duhovnost »Ivan Antunović« su je do sada pročitali. Ona je pred- O nosaču zvuka u ime nakladnika Da njih dvoje dobro surađuju i Hrvatska čitaonica iz Subotice stavila i one koji su radili na knjizi. govorila je Ksnenija Abramovič iz potvrdili su i svojim nastupom u objavili su prvu knjigu pjesama Fotografije, kao i dizajn knjige i Zagreba, koja je rekla kako pjesme petak u Velikoj vijećnici Gradske Mirjane Jaramazović, a Marijin CD-a uradio je Petar Gaković. Marije Jaramazović nose vjernu i kuće. Marija je svoje pjesme prvi nosač zvuka izdala je naklad- O samoj knjizi govorila je i au- istinitu poruku. Subotičanima predstavila i s tam- nička kuća »Laudato« iz Zagreba. torica Mirjana Jaramazović, koja je »U Marijinim pjesmama nalazi- buraškim sastavom »Nesanica«, a zahvalila svima koji su joj pomo- mo ljude koji su Isusu Kristu pre- gli u ovom pothvatu. »Ako u njoj dali putove svoje i donijeli jasnu pronađete poruku s križa, vama, ali odluku: odlučili su slijediti Krista.

Mirjana Jaramazović, Ksenija Abramovič i Katarina Čeliković

baš samo vama upućenu, ako na- Ovaj CD postaje mogućnost da se kon pročitane pjesme kapne kap i kroz pjesmu svjedoči vjera u život i Filip Čeliković iz vašeg oka, ako sklopite ruke u nada u bolje sutra«, rekla je Ksenija Marija Jaramazović molitvu, knjiga nije uzalud napisa- Abramovič. na«, rekla je Mirjana Jaramazović. Istoimeni nosač zvuka »Hajdemo O knjizi je govorio mons. dr. Sve što se nalazi u knjizi pisano zajedno« Marije Jaramazović sa- kao gosti večeri su nastupili i VIS Andrija Kopilović, predsjedavajući je desetak godina. »Pjesme su na- drži 11 pjesama. Većinu tekstova »Proroci« iz Subotice. CD je sni- Instituta »Ivan Antunović«, koji je stajale skoro neprimjetno, jedna po napisala je Marijina majka Mirjana, man u zagrebačkoj katedrali te u djelo opisao riječima: »Svatko od jedna. Intenzivni rad na ovoj knji- dok je veliki dio pjesama uglaz- kućama »Šišmiš« – Velika Gorica, nas je malen čovjek i često pognu- zi je bio tek posljednjih 5 godina. bio Filip Čeliković, te neke Nikola »Audio solution« i »Kesler studio« ta pogleda i pružene ruke, tražimo. Izvrsna motivacija je svakako rad Jaramazović i Sonja Berta. »Sve – Subotica. U snimanju CD-a je Ali tu je potrebna jedna Mirjana, za moju kćer, koja je moje pjesme pjesme su duhovnog karaktera i pomogao i VIS »Apostoli mira« iz i ne samo ona. Ljudi poput nje će najbolje mogla osjetiti i prenijeti izvođene su na dosadašnjim festi- Mađareva (Hrvatska). nam znati, u času kada smo tako ih publici na njoj svojstven na- valima duhovne glazbe«, rekla je Marija i Filip su svoj rad do sada pognuti i sami, umjesto onoga nov- čin. Mogu samo zahvaliti dragom Marija Jaramazović, koja je i otpje- promovirali u Subotici, kao i po čića pružiti dušu. Duhovna poezija Bogu što nas je naveo na ovaj put i vala sve pjesme. Mariju u zadnje cijeloj Hrvatskoj sudjelujući na ra- je ono što nam često treba, jedna- upoznao sa svim tim divnim ljudi- vrijeme na klaviru redovito prati znim festivalima, gdje su osvojili ko kao ruža na grudima umjesto ma oko nas. U knjizi se nalaze pje- Filip Čeliković, koji najčešće i piše brojna priznanja i nagrade. Na po- novčića koji nam kao kakvom pro- sme, nešto proze i križni put koji je glazbu. O njihovoj suradnji Filip sljednjem Tonkafestu 2010, koji je sjaku pružaju na dlan, kako bismo nastao prošloga Uskrsa«, rekla je kaže kako je nastala sasvim sponta- održan prošlog vikenda, Marija je shvatili da čovjek ne živi samo od Mirjana Jaramazović. no, štoviše neprimjetno. »Zapravo bila i članica žirija, te su nastupili u kruha, nego i od ljubavi«, rekao je Stihove Mirjane Jaramazović ni mi nismo sigurni kako je sve to revijalnom dijelu programa. mons. Kopilović. govorili su: Željka Zelić, Lazar započelo. Pjesma kojom je započela Željka Vukov

34 7. svibnja 2010. Kultura HrvatskaRIJEČ KREATIVNO LJETOVANJE U ORGANIZACIJI HRVATSKE MATICE ISELJENIKA Seminar »Stvaranje kazališta« na otoku Školjiću rvatska matica iseljenika poziva kazalištarce i mladež Hiz dramskih grupa, te pro- fesore hrvatskoga jezika i kulture iz cijeloga svijeta od Amerike, Europe, do Australije, koji izvode predstave na brojnim zavičajnim govorima hrvatskog jezika, kao i na jezicima do- micilnih zemalja da se odazovu seminaru iz područja kazališne umjetnosti. Stručni seminar »Stvaranje ka- zališta« održat će se 3. do 11. srpnja 2010. na otočiću Galovcu (zvanom Školjić) u blizini Zadra. Predavanja i vježbe se odvijaju na hrvatskome i engleskome jeziku. Seminar će biti od osobite koristi voditeljima iselje- ničkih kazališnih grupa koje djeluju Franjevački samostan na Školjiću u bilingvalnom jezičnom okružju i multikulturnim sredinama svijeta. prenijeti polaznicima. Namjera je or- od užitaka u prirodnim ljepotama Na kraju seminara polaznici izvo- Na Seminaru će se raditi u dvije gru- ganizatora da putem ovog Seminara Jadranskoga mora, kupanja, nezabo- de javni sat, predstavu, pred lokal- pe: u naprednoj grupi pod nazivom pomogne učiteljima u nadgradnji ravnih prijateljstava koja se sklapaju nom publikom i novinarima – kako Rad redatelja s glumcem i početnoj kroatističkih studija u području scen- u predavaonicama, ali i pod zvjez- bi pokazali dosege svoga intenziv- grupi pod nazivom Upoznavanje ske umjetnosti, kako bi postali bolji danim nebom zadarskoga akvatori- nog sudjelovanja u radu seminara temeljnih kazališnih zakonitosti. voditelj kazališnih grupa pri osnov- ja. Na tom izdvojenom otočiću, uz Stvaranje kazališta. Voditeljica Seminara je istaknuta nim i srednjim školama. Seminar Stvaranje kazališta, ima i Prijave su u tijeku na e-mail: ni- zagrebačka redateljica Nina Kleflin, Svakodnevno se radi od 10 do dirljivih susreta s fra Rokom za vri- [email protected]. Opširnije o seminaru koja je bogato kazališno umijeće i 13 sati, a popodne od 18 do 20.30. jeme euharistijskih slavlja u crkvi na internetskoj stranici www.matis. obrazovanje (stečeno u Hrvatskoj, Matičino ljeto, uz upoznavanje re- na Školjiću te ugodnih razgovora s hr. SAD-u, Kanadi i nekim europskim prezentativnih uzoraka nacionalne gvardijanom samostana fra Božom V. Kukavica zemljama) spremna vrlo sugestivno kulture, sastoji se – razumije se – i Sučićem.

STJEPO MARTINOVIĆ, »KAP KRVI S LOVOROVA LISTA«, HENA COM, 2010., 312 STR. Hommage Vječnom Mediterancu

ovih dvanaest mediteranskih koliko god im jezik i stil bili što ih je čuo ili na druge načine o Nstorija iz pera Stjepa Marti- namjerno prilagođeni auri njima doznao, a koje je desetljeći- novića – književnih slika južnodal- vremena u kojem se zbiva- ma »nosio u glavi« da bi im jed- matinskoga, dubrovačkog i kona- ju – besprijekorno moderne, nom (možda) podario pisano ruho. voskog podneblja, vremenski pro- itekako čitljive u suvremenom Već prvom zbirkom pripovjedaka tegnutih od antike do 21. stoljeća kontekstu dilema pojedinaca »Oči svete Lucije« Martinović je – – nose osebujan zajednički naziv- i zajednica u svijetu posija- kako stoji u obrazloženju nagrade nik: iskustveno-vrijednosni i men- nu ultimativnim kušnjama. »Slavić« za 2009. godinu – podi- talitetski ambijent u kojem njihovi Ovih dvanaest storija hom- gao literarni spomenik ljudima i protagonisti žive svoje neponovlji- mage su upravo Vječnom regiji iz koje potječe, afirmirao ve i, u isti mah, arhetipske živote. Mediterancu, homo pruden- slojevitost i kompleksnost kona- Bilo da je riječ o propovjedniku su i homo ludensu, tvorcu voskog ambijenta... ispisavši izni- trihotomije – hereze što, politič- posve osebujne priče posve mno vrijedan literarni prvijenac. kom manipulacijom, postaje ide- osobita dijela univerzuma, »Kap krvi s lovorova lista« treći ologijom posljednje pobune Ilira koji redovito ostaje bez ori- je njegov naslov – nakon prvih protiv rimske vlasti u Dalmaciji jentira u svijetu što ga sâm sedam »konavoskih priča« i roma- – ili emigrantu iz druge polovice stvara od pradavnog pra- na »Okovani snima« – kojim autor 20. stoljeća, njihov je sudbinski skozorja svoje civilizacije. ispisuje svojevrsnu dužničku posla- kod zajednički: riječ je o usudu Stjepo Martinović (Duba nicu onima od kojih je zapisane i koji istodobno nadahnjuje i fatali- Konavoska, 1945.), po obra- interpretirane priče čuo i koji su mu stički usmjerava, sputava svojim zovanju filolog i politolog, a snikove kuće, beletristike se latio prenijeli strast prema (jednako izgo- nepremostivim međama i oslo- po vokaciji (i dvjema trećinama tek u ranima (svojim) šezdesetim vorenoj i napisanoj) mediteranskoj bađa kreaciju kao odgovor na radne biografije) novinar, dugogo- – da ne bi, kako sâm objašnja- storiji u kojoj se prelamaju vječni nevolju, prokletstvo, smrt samu... dišnji reporter, komentator i ured- va utjecanje Kaliopi i Polihimniji, srazovi erosa i tanatosa. Stoga su Martinovićeve priče – nik u izdanjima nekadašnje Vje- nezabilježene ostale stotine priča (Moderna vremena Info)

7. svibnja 2010. 35 HrvatskaRIJEČ Crkva Franka i F. Dugana izveli su odgojitelji sjemeništa vlč. Laslo Baranji i Otvara se izložba na svetištu u Petrovaradinu vlč. Dragan Muharem. Glazbene točke upotpunjavale su pjesme i recita- cije učenika. Tekije na razglednici kroz vrijeme Nakon programa slijedila je sveta misa koju su predvodili poglavari gimnazije i sjemeništa. O svom životnom putu i pozivu progovorila su i dva učenika. Na misi je pjevao komorni zbor »Pro musica« pod ravnanjem vlč. Čabe Paška. Mnoštvom vjernika ispunjena katedrala svjedoči o radosnoj duhovnoj i molitvenoj podršci kojom prate i pomažu duhovna zvanja.

Tonkafest u Ogulinu »Prorocima« dvije nagrade

Ogulinu je 2. svibnja u organizaciji Udruge »Oda prijateljstvu« odr- U žan IV. festival duhovne glazbe »Tonkafest 2010«. Suorganizatori su bili Pučko otvoreno učilište Ogulin i ZAMP. Festival je održan u čast pokojne Antonije Turković. Sav prihod od ulaznica, prodanih CD-ova prethodnog Tonkafesta i knjiga poezije pokojne Antonije išao je u korist liječenja troje bolesne djece: Tine Rupčić i Tine Kosanović iz Ogulina i Igora Kasipovića iz Plaškog. Na ovome festivalu, koji je ujedno dobrotvornog karaktera, među 12 izvođača predstavili su se i VIS »Proroci« iz Subotice i osvojili II. mjesto stručnog žirija, i kako kaže Josipa Dević, voditeljica ovoga sastava, njima još dražu II. nagradu publike. Nakon nastupa podijeljeno je ukupno 7 nagrada – 3 nagrade publike, 3 nagrade žirija i jedna samih izvođača. Natjecatelji su između sebe nagradu uručili sastavu »Ben Hur« za pjesmu »Glas iz Hrvatske«. Prema odluci žirija III. mjesto osvojio je sastav

ahvaljujući ravnatelju Biskupijskog svetišta Majke Božje Tekijske Zu Petrovaradinu vlč. Stjepanu Vukovcu i voditelju Petru Pifatu, u pripremi je izložba pod nazivom »Tekije na razglednici kroz vrijeme«. Izložba će biti otvorena u Tekijskom svetištu u Petrovaradinu, u subotu 15. svibnja. Otvorenje je u 19 sati, a izložba će se moći pogledati do 22. svibnja. Radno vrijeme izložbe je u vremenu kada je svetište svakodnevno otvoreno od 13 do 18 sati. T. M.

Glazbena meditacija sjemeništaraca Dan duhovnih zvanja

a Nedjelju dobroga Pastira slavi se Svjetski dan duhovnih zvanja. NTom je prigodom u katedrali sv. Terezije upriličena glazbena medi- »Ben Hur«, drugi su VIS »Proroci« iz Subotice sa skladbom »U ime tacija koju su pripremili i izveli učenici Klasične biskupijske gimnazije Gospodnje«, dok je pobjednica Maja Tadić iz Rijeke s pjesmom »Pjesma »Paulinum«. Na programu je nastupio sjemenišni zbor »Schola Cantorum nad pjesmama«. Sličnog izbora bila je i publika, s tom razlikom da je III. Paulinum«, izvevši napjeve gregorijanskog korala, te višeglasne sklad- mjesto pripalo Damiru Topiću i klapi »Levanda« s pjesmom »Ni za zlato, be i kanone pod ravnanjem mons. Josipa Mioča. Orguljske skladbe C. ni za bisere«. Tekst za pjesmu »U ime Gospodnje« napisala je Josipa Dević, dok su za glazbu zaduženi VIS »Proroci« i Viktor Kesler, koji je ujedno uradio i aranžman. Po riječima voditeljice Josipe »Proroci« su ove godine prvi puta nastupili na ovome festivalu, gdje su bili izuzetno lijepo primljeni i prihvaćeni. Na putu do kuće bili su uključeni i u emisiju koja se emitira uživo na Radio Ogulinu, te su i tim putem predstavili svoj rad, pjesmu i uopće Subotičku biskupiju. U revijalnom dijelu festivala publici se predstavila pobjednica 2008. godine Marija Jaramazović iz Subotice, koja je ujedno ove godine bila i članica mnogobrojnog žirija. Uoči četvrtog Tonkafesta, svi sudionici festivala nazočili su večer- njoj misi koju je u župnoj crkvi sv. Križa predslavio katedralni vikar u Gospiću don Anđelko Kaćunko u koncelebraciji fra Jure Aščića iz Jajca. Dio sudionika festivala činio je zbor, koji je glazbom pratio misu. U propovijedi je don Anđelko glazbenicima predstavio neke od stavova Crkve prema glazbi i potaknuo mlade da žive u duhu evanđelja i ne dopuste da im nekršćanski lobiji oblikuju ponašanje i razmišljanje. Ž. Vukov

36 7. svibnja 2010. Meditacija HrvatskaRIJEČ

BOG KAŽE: »OVO MI JE MJESTO DRAGO, TU ŽELIM BORAVITI S LJUDIMA!« Kraljevstvo nebesko

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović

odina je svećeništva. Benedikt XVI. pro- iznosi na svjetlo sva zla. On je onaj koji, mnogo glasio je ovu godinu godinom svećenika, puta, širi blato što prelazi s otaca na sinove, od Gpotaknut 150. obljetnicom smrti svetog jednog pokoljenja na drugo, i što se, možda, neće Ivana Marije Vianneya, župnika Arškog. Taj vrli više nikada moći izbrisati. Zlobnikov jezik ide da svećenik bio je po koji puta i žestok propovjednik. pretresa i u grobu preminulih; on podiže otpuh Kako je bio u ispovjedaonici utjeha, tako je na Da, zlobni jezik otru- praha onih nesretnih siromaha, trudi se oživjeti propovjedaonici bio vatra. Htio bih s vama podi- njihove mane što su pokopane s njima u grobu. jeliti u ovoj godini barem jednu njegovu misao iz Kakve li grozote! Kako biste se zgrozili kad biste propovijedi. Govorio je na jedanaestu nedjelju iza vidjeli nekog jadnika koji je pobjesnio pred neči- Duhova ovako: jom lješinom, i da je razdire na mnoštvo komada? je sva dobra djela i Takav čin potaknuo bi vas na plač od sućuti. Dakle! GRIJEH ZLOBNOG GOVORA Zločin je još teži kada se počnu iznositi na vidjelo pogreške jednoga mrtvaca. Kolike li osobe imaju Neki govore zlo iz zavisti, što se ponajviše događa ovu naviku, kada govore o nekom pokojniku: »On između osoba istoga zanata, da privuku k sebi iznosi na svjetlo sva se obojio svim bojama za vrijeme čitavog života; mušterije. Govorit će zlo o drugima da njihova bio je savršeni pijanac, prepredeni lukavac, ukrat- roba ne vrijedi ništa – ili varaju – da nema ništa kod ko, bio je zla osoba...« Ajme, prijatelju moj, možda njih što ne bi mogli biti sposobni dati robu po onoj se ti varaš, pa i da je istinito, govoriš, možda je sad cijeni, jer će uz ostalo vidjet da za njih neće stvar u nebu, to je dobri Bog oprostio. Ali gdje je tvoja biti od koristi... Ili da tu nema ni težine ni mjere. zla. On je onaj koji, ljubav? Tako župnik Arški. Čudno! I nakon 150 Neki nadničar će reći za drugoga da nije dobar godina nije se puno promijenilo. Štoviše, možda je majstor, jer ne znam kolike je kuće obišao i nisu i gore. O, ta česta mana ljudskih srdaca koja biva mnogi s njim bili zadovoljni, ne radi, zabavlja se. izvor tolikih patnja. Kako bi bilo lijepo bez nje. Ili ne zna raditi. Ovo što vam kažem ne treba njemu mnogo puta, širi blato reći, dodaju, jer bi mu moglo naškoditi. Treba li da KAKO BI TREBALO KAO BRAĆA ŽIVJETI? mu vi kažete? Bilo bi bolje da ni vi sami ne rečete ništa, izbjegli biste neprilike. Neki će ratar vidjeti Kako bi trebalo kao braća živjeti? Bog kaže: da dobra njegova napreduju bolje od njegovih: to što prelazi s otaca na »Ovo mi je mjesto drago, tu želim boraviti s ga srdi, o tome će zlo govoriti. Drugi govore zlo o ljudima!« Jedna priča govori: Živjela dva brata. svom susjedu iz osvete; ako ste učinili neku stvar Jedan bio oženjen, a drugi neoženjen. Zajedno su nekome, bilo po dužnosti ili za ljubav, tražit će da obrađivali polja i želi plodove, koje bi onda dijelili vas ozloglase, da izmisle nebrojene stvari protiv popola. Jedne jeseni nakon žetve spavali su obojica vas da vam se osvete. Ako se ne govori o tome, sinove, od jednog kraj svojih hrpa pšenice. Oko ponoći probudi se to ih ljuti, reći će vam: Jest, a dobro je, kako svi neoženjeni brat i počne razmišljati: »Ovo nije pra- imaju svoje mane. Učinio je ono, rekao je ono. Ne vedno. Brat i ja smo podijelili popola urod naših poznajete li ga? I zašto, zbog čega još niste imali polja. Moja hrpa jednaka je njegovoj. On, među- što raditi s njim? Mnogi govore zlo iz oholosti, pokoljenja na drugo, tim, ima ženu i djecu. Mora ih sve prehraniti!« I smatraju da će iznijeti na vidjelo ponižavanje dru- on uze vreću žita i prenese na bratovu hrpu. Malo gih. Stavljaju na izložbu njihove predmnijevane iza toga probudi se i oženjeni brat i promisli: »Moj dobre sposobnosti. Sve ono drugo što će govoriti brat je sam. Tko će ga njegovati u starosti ako ne i činiti bit će dobro, a sve ono što će drugi činiti i bude imao čime platiti pomoćnicu? Ja imam ženu i govoriti bit će zlo. i što se, možda, neće djecu i njihovu pomoć, a on nikoga. Moj brat treba Smatram da grijeh zlobnog govora uključuje više žita i nije pravedno što smo popola podijelili.« u sebi gotovo sve ono što je odviše. Da, ovaj Uzme vreću i prenese je na bratovu stranu. Ujutro, grijeh sadrži u sebi otrov svih pogrešaka, niskost kad su ustali, ustanove, na svoje iznenađenje, da su ispraznosti, otrov ljubomore, oštrinu mržnje, lako- više nikada moći obje hrpe jednake. Sljedeće noći dogodi se isto. No umnost što je nedostojna kršćanina ... Zlobni govor dok je mlađi brat nosio vreću, odjednom se nasred je, doista, što posvuda sije neslogu, podjelu, što puta sudari sa starijim bratom natovarenim vrećom. unosi neslogu među prijatelja, što priječi pomirbu Iznenađeni zagledaju se jedan u drugoga, skoče u između neprijatelja, što unosi nemir u obitelji, što zagrljaj i zaplaču. U taj čas začuju Božji glas: »Ovo razdražuje brata protiv brata, muža protiv žene ... izbrisati mi je mjesto drago, tu želim boraviti s ljudima!« Kolike je obitelji vrlo složne samo jedan zli jezik »Nešto prodaješ! Što, Gospodine?« Kraljevstvo oblatio, pa se ne mogu više ni vidjeti, ni govoriti. nebesko! Čime se kupuje? Siromaštvom kra- Što je tome uzrok? Samo zlobni jezik susjeda ili ljevstvo, bolešću radost, trudom počinak, smrću susjede. Da, zlobni jezik otruje sva dobra djela i život!« (Sv. Augustin)

7. svibnja 2010. 37 HrvatskaRIJEČ Obitelj Kulinarski kutak ... i još po nešto... UPIS DJECE U PRVE RAZREDE TRAJE DO 31. SVIBNJA JUNETINA S CRVENIM VINOM I GLJIVAMA

Potrebno: 1 kg junetine (od buta), 80 g pance- te, 500 g šampinjona, 2 žlice ulja, 80 g luka, 1 Priprema za polazak u školu češanj češnjaka, 1 žlica vegete, svježe mljeveni papar, 40 g pšeničnog brašna, 2 žlice maslaca, Dijete raste u obitelji, osigurajte mu zdravu obiteljsku atmosferu, 300 ml crvenog vina, 30 ml konjaka, 1 grančica puno ljubavi, vaše aktivno bavljenje njime i dovoljno igre timijana, 1 grančica peršina, 1 list lovora, 2 žlice svježe nasjeckanog peršina. koliko imate Priprema: Na žlici ulja kratko popecite pancetu predškolca si- narezanu na trakice, dodajte luk narezan na ploške gurno vas ovih i kratko pirjajte. Dodajte protisnuti češnjak (ili sitno narezan), gljive narezane na U dana brinu mnoga pita- četvrtine, te uz dodatak vegete i papra pirjajte na laganoj vatri dok tekućina ne nja. Naravno, i ukoliko ispari. Maknite s vatre. Junetinu narežite na kockice, a potom je uvaljajte u brašno. imate malo dijete, ili Na preostalom zagrijanom ulju i maslacu popecite meso. Zalijte vinom i konja- pak sadašnjeg školarca, kom, dodajte timijan, peršin i lovor. Meso pirjajte u pokrivenoj posudi na laganoj ova vam tema može biti vatri oko 90 minuta uz povremeno miješanje i podlijevanje vodom. Nakon toga, zanimljiva. U razgovo- dodajte pirjane gljive i nastavite sve zajedno pirjati još oko 10 minuta, te na kraju ru s psihologinjom u pospite svježe nasjeckanim peršinom. Poslužite toplo uz pire krumpir. OŠ »Matko Vuković« Jasna Vojnić SALATA OD CELERA S VOĆEM Jasnom Vojnić saznali smo što očekuje naše buduće prvaše, koja pitanja muče njihove ro- Potrebno za 4 osobe: 300 g celera, 100 g nariba- ditelje i što ih očekuje na testiranju za školu. ne jabuke (kisele), 1 žlica limunova soka, 100 g Polazak u školu je iznimno važan događaj crnog grožđa, 100 g prženih lješnjaka. za svako dijete, ali i za njegovu obitelj. Cijeli Potrebno za preljev: 2 žlice vegete, 4 žlice vode, život djeteta do polaska u školu, sva iskustva 4-5 žlica maslinova ulja, 2 žlice octa od jabuke, i svi odgojni utjecaji kojima je bilo izloženo – začini po okusu. jesu svojevrsna priprema za polazak u školu. Priprema: Oguljeni celer naribajte, pomiješajte Tisuću pitanja traži i odgovore: Kako će s naribanom jabukom i nakapajte limunovim se dijete snaći u školi, hoće li prihvatiti uči- sokom. Vegetu pomiješajte s vodom, ostavite teljicu i ona njega? – najčešća su pitanja koja stajati oko 5 minuta, pa dodajte maslinovo ulje i ocat. Mješavini naribanog »muče« roditelje, kaže Jasna Vojnić, kao i: Je celera i jabuke dodajte grožđe, prelijte pripremljenim salatnim preljevom li gradivo prvoga razreda teško? Treba li dije- i dobro izmiješajte. Ohlađenu salatu poslužite s grubo nasjeckanim te učiti pisati i čitati? Može li ono samo ostati lješnjacima. kod kuće? Kako mu roditelji mogu pomoći i Savjet: Ovu salatu možete poslužiti uz glavno jelo ili samostalno kao što se od njih očekuje? međuobrok ili večeru.

NENINE PRINCES KRAFNE KARAKTERISTIKE BUDUĆIH ŠKOLARACA Potrebno: kupiti ili ispeći 15 ve- Osnovne karakteristike uzrasnog doba od 7 do ćih princes krafni. 12 godina su da vršnjaci postaju sve važniji, Potrebno za kremu: 3 pudinga od vole sami odlučivati koja će pravila prihvatiti, vanilije, 1 l mlijeka, 12 žlica usmjeravaju pažnju na postignuća, vole se na- šećera (velikih), 1 vrećica žela- tjecati, svadljivi su, usvajaju nove vrijednosti tine, ½ l slatkog vrhnja, 175 g izvan obitelji, skloni su izvrtati značenje rije- margarina, aroma vanilije. či, te se smiju raznim predmetima koji odra- Za preljev: 100 g šećera, 2 re- bra čokolade za kuhanje, listići badema Priprema kreme: Skuhati 3 pudinga u 1 l mlijeka, dodati šećer. Još dok je toplo dodati razmućenu želatinu. Ostaviti nekoliko sati da se stisne. U međuvremenu umutiti pola litre slatkog vrhnja. Puding izmiješati s dobro izrađenim margarinom, te dodati aromu vanilije. Sve sjediniti sa slatkim vrhnjem. Priprema preljeva: Blago propržiti listiće badema, te na slaboj vatri otopiti 100 g šećera te posebno otopiti malo čokolade za kuhanje. Svaku krafnu razrezati na pola, bogato je napuniti smjesom, staviti poklopac od gore, te preliti rastopljenom karame- lom (samo malo preliti, može sa žlicom). Dok je toplo na to staviti listiće badema da se zalijepe. Sasvim na kraju opet tanko preliti otopljenom čokoladom. Držati na hlad- nom mjestu.

38 7. svibnja 2010. Obitelj HrvatskaRIJEČ ... Piše i uređuje: Željka Vukov UPIS DJECE U PRVE RAZREDE TRAJE DO 31. SVIBNJA Dijete vam treba znati objasniti što ga brine ili bauk. »Imamo praksu testiranje obavljati u vr- plaši u situacijama kad je samo bez vas. Kroz tićima i to tako da u prvom razdoblju odlazi- razgovor provjerite koliko vaše dijete zna o opa- mo samo kako bi se upoznali s budućim pred- snim situacijama i zna li kome se može obratiti. školcima, te nakon nekoliko dana upoznavanja Priprema za polazak u školu i igre obavimo testiranje. Odlazimo u vrtiće KAKO I ŠTO UČITI? radi djece, kako bi oni bili okruženi svakod- Dijete raste u obitelji, osigurajte mu zdravu obiteljsku atmosferu, nevnim stvarima i prijateljima, te kako ne bi puno ljubavi, vaše aktivno bavljenje njime i dovoljno igre Igra je najbolja priprema, jer u igri dijete najbo- bili u strahu radi testiranja«, kaže psihologinja lje i najlakše uči, stječe iskustva, uči promatrati, Jasna Vojnić. »Testiranjem se ne ispituje ne- slima realno nisu smiješni. Čak neka djeca u razmišljati i zaključivati. Igra djetetu pomaže da što što se može naučiti za dva- tri dana, niti se fazi prilagođavanja ispoljavaju ponašanja koja se osamostali i stekne samopouzdanje. Možete provjerava stupanj znanja iz školskih predme- su karakteristična za ranije faze razvoja. skupa igrati razne društvene igre (čovječe ne ta (čitanje, pisanje i zbrajanje), već se ispituje ljuti se, memori, domino), matematičke igre spremnost djeteta da ta i druga znanja usvo- ŠTO JE KORISNO NAUČITI DIJETE u svakodnevnim situacijama, zajednički čitati ji«, objašnjava Jasna Vojnić. Ona također kaže PRIJE POLASKA U ŠKOLU? priče, gledati filmove, prepričavati priče i doga- kako testovi prije svega služe školama da se đaje, crtati, bojiti, modelirati, vježbati motorne formiraju po sastavu približno isti odjeli u po- Dijete se treba znati samo obući, obuti, umiti, koordinacije, kao i igrati razne igre za razvijanje gledu broja učenika, odnosa dječaka i djevoj- oprati zube, počešljati, upotrijebiti toalet, samo pažnje. »Ono najvažnije u svakodnevnom živo- čica, sposobnosti djece, i specifičnosti djeteta. uzeti jednostavni obrok, zaključati i otključati tu i igri s djetetom je – nikada ne kritizirajte di- Kako bi se dobila takozvana »slika generacije« vrata. Također treba naučiti kada i kako može jete, već ukoliko je potrebno kritizirajte njegovo koja polazi u prvi razred. koristiti telefon, treba zapamtiti osnovne po- ponašanje«, kaže naša sugovornica. datke o sebi i svojoj obitelji (adresu stanova- KAKO DIJETE PRIPREMITI ZA nja, broj telefona, ime roditelja i gdje rade). TESTIRANJE NIJE BAUK! TESTIRANJE? Zapamtiti ili prepoznati položaj kazaljki na satu u vrijeme kada treba poći u školu. Treba znati Testiranje koje se obavlja po upisu u školu, ali Naša sugovornica savjetuje roditelje kako će samo otići u prodavaonicu i kupiti 2-3 sitnice. koje se najčešće obavlja u vrtiću, nije nikakav najbolje pripremiti dijete ako mu kažu da će se tamo događati njemu poznate stvari, da će crtati, razgovarati i da će odgovarati na neka pitanja i rješavati neke zadatke. Da će nešto znati, a nešto neće i da može ne znati i da smije pogriješiti. Na ovaj način jačate dječje samopouzdanje i omogućujete da slobodno i spontano pokaže ono što zna.

NIKADA DIJETE NEMOJTE PLAŠITI ŠKOLOM!

Svoje strahove i nesigurnosti roditelj nemi- novno prenosi na dijete. Spremnost roditelja na razdvajanje je jednako važna kao i spremnost samog djeteta. Školu je poštenije predstaviti u realnom svjetlu. Na kraju ono najvažnije – dajte djetetu do znanja da vaša ljubav prema njemu ne ovisi od njegovog uspjeha u školi.

Dan polaska u školu nosi najviše uzbuđe- nja i radosti, neka bude svečan i poseban!

7. svibnja 2010. 39 HrvatskaRIJEČ Hrcko Andrej Jakšić Andrej Miloš

Stripove su uradili učenici OŠ »Ivan Goran Kovačić« u Sonti

40 Marijana Gomboš Alen Krstin Hrcko HrvatskaRIJEČ SVJETSKI DAN SMIJEHA Smijehom do zdravlja i sreće

ragi moji mali i veliki prijatelji! - Ali jučer ne počinje s »U«! Vjerujem da svi znate što je to - Kako ne, jučer je bio utorak! D smijeh, no, znate li što se obi- lježava 4. svibnja? Upravo to – Dan Došao Ivica s plavim okom u školu. smijeha! Profesorica ga upita sva u nevjerici: - To bi trebao biti najsmješniji dan u Ivice što se to dogodilo? godini, tada bi se svi trebali smijati - Ubola me susjeda s iglom za pletenje do suza. - odgovara Ivica Smijeh je nešto predivno, on je dostu- - Što, slučajno? - pita profesorica pan svima. Svi se mogu smijati, siro- - Ne, kroz ključanicu! - odgovara Ivica mašni i bogati, mali i veliki, crni i bije- li, svi ljudi na ovome svijetu. Uveli Muji telefon u kuću i sutradan U današnje vrijeme često susrećemo on zove telefonsku kompaniju: tmurna, ozbiljna, zabrinuta, tužna i – Halo, telefonisti, jeste li to vi? namrštena lica. Pitam se - zašto je to – Da, izvolite. baš tako? Zašto su ljudi tužni i namr- – Biste li mogli povući žicu sa svoje šteni? strane? Znate, kod mene u stanu je Zašto ne bismo radosnim smijanjem ostao duži kraj, pa se stalno saplićem! uljepšali život sebi i drugima? Zašto ne bismo nakon umora život »ukrasili« - Gle tata, naučio sam pisati. humorom? - Odlično sine! A što si to napisao? Kad dođete doma iz škole, svojim smi- - E, to ne znam. Još nisam naučio jehom pokušajte odrasle oraspoložiti, čitati. nasmijati ih, te će i njima biti bolje, ali i vama. Također se s prijateljima Sjedi luđak i pokraj sebe drži vrećicu možete družiti, smijati i veseliti. Vrlo s bananama i drugu vrećicu sa šećerom. jednostavno: smijte se što češće i što Stalno uzima banane, guli ih, umače u više. šećer i baca ih kroz prozor. Ovom Postoji izreka »Tko se smije, dulje do njega dosadilo da ga gleda, pa ga živi«, po tome možemo zaključiti da upita: smijeh utječe i na ljudsko zdravlje. - Izvinite, zašto bacate te banane Upravo zbog toga što nam je svima po- kroz prozor? treban smijeh, ovoga puta donosimo A ovaj će njemu: - Ne volim ih s vam nekoliko zanimljivih stvari. Dobro šećerom! se nasmijte! Ž. V. Pričaju dva štrebera. ŠALE MALE - »Čuj, starci su mi otputovali, imam praznu kuću.« Žali se Ivica mami: »Neću ići u školu. - »Blago tebi, možeš učiti naglas.« Učenici me mrze, a nastavnici preziru.« Mama: »Moraš ići! Prvo, jer imaš 56 Zakasnio Ivica u školu i učiteljica ga godina, a drugo - ti si i ravnatelj pita koji je razlog njegovog kašnjenja, škole!« a Ivica će na to: - Učiteljice, vi ste nas naučili da U koju grupu ��životinjatinja spadaju ken-ken- moramo poštovati znakove. guri? - Pa da, ali kakve to veze ima? U skakavce. - Na jednom je pisalo: uspori, škola.

Učiteljica pita Ivicu: Stavila baka šešir na glavu, stala pred - Ivice, reci nam jednu riječ koja zrcalo pa se zamisli i kaže: počinje na slovo »u«. - Ajme meni, dal‘ sam pošla il‘ sam - Jučer - odgovara Ivica kao iz topa. došla...?

Alen Krstin 7. svibnja 2010. 41 HrvatskaRIJEČ Zabava

PRIČA O FOTOGRAFIJI Piše: Ivan Andrašić

ispašu na Močile tjerao seoski svinjar, kojemu se za tu uslugu plaćalo. Močile su bile teren s dosta podzemnih voda i kanalom koji ih je presijecao, nepogodan za ratarstvo. Tu su se svinje mogle kaljužati, tako da je ljeti ovaj teren više služio za njihovo rashlađivanje nego li za ispašu, jer je u svinjcima bilo vruće, a poznato je kako ove životinje teško podnose žegu.

OSTALA SAMO SJEĆANJA

Svinjar bi ujutro krenuo s donjeg dijela sela i pucanjem biča javljao vlasnicima da puštaju svinje na ulicu, kako bi se priključile čoporu. Osim biča imao je štap i poveću torbu u kojoj je nosio hranu, nož, kabanicu i slično. Sa svinjarom bi kao ispomoć išlo nekoliko derana, a svaka kuća je redom davala pomoćnika u određeni dan. Svinje su se na Močilama kaljužale, pasle i hranile se onime što nađu ili izruju – od trave, raznoga korijenja do kukaca. Predvečer bi se Kad su stari svinje žirovali čopor vraćao kućama, a svinjar je opet pucanjem biča javljao da se otvore kapije. Njegov bič je bio dug, pleten od kože na kratkoj drvenoj drški, a na tari su Sonćani nekada bili poznati kao bukvalno sve što nađu na površini i u plitkom kraju je imao šviger – raščehan komad špage ili dobri uzgajivači svinja. Uzgoj najkvalitet- sloju tla. Imale su i bogatu ispašu, a i vode je u manile, koji je stvarao pucanj. Seoskog svinjara Snijih svinja temeljio se na šumskoj ispaši blizini bilo dovoljno. seljani su zajednički plaćali, u početku su mu nazvanoj žirovanje. Idealne uvjete za takav uzgoj davali hranu i ogrjev, a nerijetko nije imao svoju pružale su hrastove šume u dijelu seoskog atara ISPAŠA kuću nego je spavao po štagljevima, štalama i koji se protezao uz Dunav. Čim bi snijeg oko- ambarima. Kasnije, svinjari su nametnuli svoju pnio, svinje bi netko iz kuće, a najčešće bi to bio Svinjari su se hranili, obično nekoliko njih, tarifu i plaćani su novcem. Oprema svinjara jedan od mlađih muških članova obitelji, često i skupa. Za doručak bi se obično »madžarilo«. Na vremenom je postala i dio nekih narodnih izreka, netko od starijih, koji više nisu bili u najboljoj deblji prut se natakne komad slanine i peče se uglavnom poruga. Tako se za nekoga tko ima snazi za teške ratarske poslove, tjerao u šumu uz na otvorenoj vatri. Masnoća koja curi iz slanine nešto veliko znalo reći da ima »to-i-to veliko pomoć vjernih i radišnih pasa pulina. U šumi bi za vrijeme pečenja nakapa se na posoljeni kruh, poput svinjarske torbe«, a za nekoga tko je malen se više svinjara udružilo i podiglo kolibu od pri- na luk, ili kasnije u sezoni na uzduž razrezani reklo bi se: »Taj može stati u svinjarsku torbu«. ručnih materijala, kako bi se imali gdje zakloniti krastavac, papriku, rajčicu. Mnoga već zaborav- Poznata je i izreka da »ne puca bič nego šviger« u slučaju nevremena. U kolibi bi i spavali, a isto ljena jela pripremala bi se za ručak u tučanim kao i »bič puca samo ako je dobar šviger«. Djeca tako i držali zalihe hrane. loncima, postavljenim na »sadžak«, ili u kotli- su rado sa svinjarom išla na Močile, uživala u U šumi, sa svinjama, boravili bi od ranoga ćima. Povremeno bi netko od svinjara odlazio u njegovim beskrajnim pričama, a za odrasliju proljeća, pa sve do kasne jeseni. Na žirovanje selo po nove zalihe hrane, a ponekad bi iz sela mladež žirovanje je bilo prigoda za povreme- bi se otjerali prasići, pa i suprasne krmače, a u šumu dolazili i poneki ukućani, pa bi tom pri- na potajna ljubovanja daleko od očiju strogih pred zimu bi se svinjari vratili u selo s čoporima godom donosili i zalihe. Na ovaj su način svinje roditelja. Uvođenjem intenzivnog načina uzgoja kvalitetno utovljenih svinja. Svinje bi se u šumi uzgajane sve do ranih pedesetih godina, kad je svinja nestali su i svinjari, žirovanje je postalo hranile bukvalno svime što izriju. Osim žira, ovakav uzgoj zakonom zabranjen zbog uništava- davna prošlost, ostali su samo u sjećanju starijih. kojega je bilo u izobilju, jele bi i gliste, kukce, nja mladih zasada šuma. Nakon toga svinje je na

42 7. svibnja 2010. Foto: Marija Matković 7. svibnja2010. Zabava Stari Žednik Stari

VICEVI KVIZ FOTO KUTAK U NEKOLIKO REDAKA svetkovina manjeg dijela populacije. dijela manjeg svetkovina budućnosti intimna u samo biti to će ili se rada praznik slaviti masovnije li hoće pitanje je veliko nastavljao, dalje i trend ovaj se li Bude mjesta. radnih manje je sve danom novim svakim stoje stvari kako ali tijekom, jim svo teče Život nama. za ostao praznik je Prvosvibanjski praznika Nakon - Ovo je bilo za dlaku. za bilo je Ovo - druga: će dok zgazi jednu i automobil naiđe ulicom, dlake dvije Idu tebe. samo volim ja druge, niti jedne Niti - djevojke? pametne ili lijepe se ti li sviđaju Dragi, - momka: svog djevojka Pita otac. odgovori – devetka Golf izađe Kada - peticu? Golf kupiti ćemo Tata,kada - oca: sin Pita A koja je njegova najpoznatija TV serija? TV najpoznatija njegova je koja A movi? fil igrani najbolji ocjenama, mnogima prema njegovi, su Koji redatelj? kao debitira djelom kojim s i godine Koje dobio? nagradu najveću je koju i glumio filmova je koliko U filmu? na glumac kao debitirao je Kada Vrdoljak? Antun rođen gdje i godine je Koje Vrdoljak Antun Duh djetinjstva! HrvatskaRIJEČ 43 - - 5. lipnja 1931. godine u Imotskom. 1957. godine u filmu »Nije bilo uzalud« - N. Tanhofera. Glumio je u više od 20 fimova, a za ulogu u filmu »Rat«, 1960. dobio je godine Zlatnu arenu 1965. godine s omnibusom »Ključ«. »U gori raste zelen bor«, »Kiklop«,« Glembajevi«. »Prosjaci i sinovi«. HrvatskaRIJEČ Sport NOGOMET mali Đurđinčani zauzeli drugo mjesto ispred vršnjaka iz NK Preporoda MEĐUOPĆINSKA LIGA SOMBOR – APATIN – ODŽACI – KULA (Novi Žednik) i Starog Žednika. Susret veterana je završen neodlučenim rezultatom (3-3) Favorit ne može bez suca MEĐUOPĆINSKA LIGA BAČKA PALANKA - II. RAZRED SONTA – U 25. kolu Međuopćinske nogometne lige Sombor – Apatin – Odžaci – Kula u Sonti je gostovao najozbiljniji kandidat za lidera Labudnjača – Sloga 7:2 prvenstva, Hajduk iz Stapara. Od prve minute gosti su napadali na vrata Dinama i uz jednu vratnicu stvorili su još nekoliko ozbiljnih prigoda, PLAVNA – U pretposljednjem kolu prvenstvene utakmice Sloga je u no, lopta nije htjela u mrežu iza leđa sigurnog vratara Matića. Kako je Vajskoj pretrpjela težak poraz od Labudnjače rezultatom 7:2. To je bila, vrijeme odmicalo, Dinamovci su se oslobađali pritiska gostiju, pa iako kako se i očekivalo, prava borbena utakmica u kojoj su domaćini bili su od 41. minute igrali bez isključenoga Topala, stvorili su i oni svoje cijelo vrijeme nadmoćni. I Sloga je, pokraj očite indisponiranosti, imala prigode, koje su na žalost domaćih navijača ostale nerealizirane. I, kad nekoliko šansi, ali nije uspjela nijednu realizirati. Oba pogotka za Slogu su svi očekivali utakmicu bez zgoditaka, gosti su nakon grube pogreške postigao je Gajić i to ne iz igre, nego jedan iz jedanaesterca, a drugi iz suca Dubaića iz Apatina u 75. minuti poveli. U poziciji koja je mirisala slobodnog udarca. na zaleđe pričuva gostiju Pekez dao je sebi for rukom i akciju okrunio U posljednjem, 14. kolu prvenstva, Sloga igra na svom igralištu protiv zgoditkom. Samo tri minute kasnije isti igrač bio je strijelac za konačnih NK Mladost MB iz Bača i svi su izgledi da će ovo prvenstvo završiti na Dinamo - Hajduk 0:2. polovici tablice. Dinamo: Matić, Rakin (Karajkov), Topal, Andrašić, Nesvanulica, Ileš Sloga: Novaković, Elesin, Jovanović, Pupovac, Tucev (Milaković), (Vidaković M.), Kmezić, Gal, Vidaković K. (Mihaljev), Dekan, Vučićević Grubješić, K. Nikolić, V. Nikolić, Gajić, B. Nikolić, Rakas. Ostali rezultati: Aleksa Šantić – Sport 5:0, OFK Šikara – Terekveš 1:1, Z. P. Panonija – Jedinstvo (Ribarevo) 0:2, Jedinstvo (Kolut) – Sloga 3:0 služ- benim rezultatom (gosti nisu doputovali). VOJVOĐANSKA LIGA SKUPINA ISTOK Nakon 25. kola sonćanski Dinamo zauzima 10. poziciju na tablici. I. A. Pobjeda Bačke

MEMORIJALNI TURNIR LOJZIJA KORPONAJIĆ – JOKA SUBOTICA – Pogotkom Trešnjića u 58. minuti susreta nogometaši Bačke pobijedili su (1-0) u srijedu, 3. svibnja, istoimenu domaću mom- Dan nogometa čad u Bačkoj Palanci i zadržali drugu poziciju na tablici Vojvođanske lige skupina Istok. U sljedećem, 30. kolu na svom terenu dočekuju momčad ĐURĐIN – U znak sjećanja na istaknutog, dugogodišnjeg člana NK Radničkog iz Zrenjanina, trećeplasiranu momčad prvenstva. Đurđina Lojziju Korponajića – Joku, u Đurđinu se tradicionalno svakoga 2. svibnja održava dan nogometa u kojemu na prigodnom turniru SUPER LIGA nastupaju mali nogometaši pionirskog uzrasta, a pravu atrakciju, na koncu, čini revijalni prijateljski susret veterana ovoga kluba. Pobjednik Pobjeda u Kruševcu pionirskog turnira ovoga puta je bila momčad Bačke iz Pačira, dok su KRUŠEVAC – Spartak Zlatibor voda nastavio je seriju odličnih igara na strani, pobjedivši domaći Napredak u Kruševcu (3-1). Golove za subo- tičkog superligaša postigli su Mirić, Nosković i Puškarić. U sljedećem prvenstvenom kolu Spartak ZV u Subotici dočekuje momčad Metalca, a susret se igra u subotu, 8. svibnja, na Gradskom stadionu.

RUKOMET Prvi na tablici

STANIŠIĆ – RK »Stanišić« je odnio pobjedu u gostima nad ekipom iz Ruskog Krstura RK »Rusin« rezultatom 22:21. Utakmica je odigrana u

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.)

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS Tel.: 024/555-566

44 7. svibnja 2010. Sport HrvatskaRIJEČ nedjelju. Ova pobjeda je, uz ranije dobivenu utakmicu protiv ekipe RK AEROSPORT »Partizan« iz Horgoša koja je na domaćem terenu dobivena rezultatom 28:21, bila dostatna da osigura prvu poziciju na tablici. Miting na Bikovu S.T. BIKOVO – Članovi aero kluba Ivan Sarić iz Subotice na svom aerodro- KARATE mu proslavili su prvosvibanjski praznik prigodnim druženjem uz mini Odlični rezultati u Italiji

LIGNANO SABIADORO (ITALIJA) – U okviru priprema za predsto- jeća velika natjecanja (Prvenstvo Europe za seniore – lipanj i Svjetsko prvenstvo za kadete i juniore – listopad), reprezentacija Srbije u kadet- skoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji nastupila je na velikom europ- skom karate kupu u Italiji, održanom u mjestu Lignano Sabiadoro. Naša reprezentacija je uvjerljivo bila najbolja na ovom natjecanju osvojivši 17 medalja – od toga 8 zlatnih, 2 srebrne i 7 brončanih. Natjecatelji karate kluba Enpi iz Subotice su bili izuzetno raspoloženi za natjecanje i osvojili su 8 medalja. Najuspešniji je bio Milan Poledica – zlato u borbama, zlato u katama, zlato u ekipnom nastupu za juniorsku reprezentaciju; Ivana Margetić – zlato u borbama, bronca u katama i zlato u ekipnom nastupu za seniorsku reprezentaciju; Una Nišević – zlato u borbama i bronca u katama; Maja Svrdlin – zlato u katama i bronca u borbama i Dejan Otašević – bronca u borbama aero miting. Na ovaj, pomalo neobičan način željeli su približiti ljepotu Sljedećeg vikenda u Lazarevcu (9. svibnja) slijedi najvažnije natje- aerosporta svim zainteresiranima, priređujući letove tijekom sva tri pra- canjenje u ovom dijelu sezone – Prvenstvo srbije za sve uzraste. Pravo znična dana. nastupa kroz kvalifikaciona regionalna natjecanja iz kluba Enpi osigu- ralo je 48 natjecatelja. VESLANJE STOLNI TENIS Jedna bronca za VK Palić Stolnotenisači propustili šansu SEGEDIN – Tijekom protekloga vikenda (1. i 2. svibnja) u Segedinu (Mađarska) je održana Internacionalna regata, koja se ZRENJANIN – Samo jedna pobjeda više u majstorici odigranoj u uto- nalazi se i u službenom kalendaru natjecanja Veslačkog saveza rak, 4. svibnja, u Zrenjaninu nedostajala je stolnotenisačima Spartaka za Srbije. Na Internacionalnoj regati u Segedinu sudjelovali su i plasman u finale doigravanja za prvaka Srbije. Domaća momčad Banata veslački klubovi iz Srbije, a nakon dvije godine pauze i Veslački uspjela je održati neodlučeni rezultat (5-5) i plasirati se u odlučujući duel za naslov prvaka države zahvaljujući ukupno boljem rezultatu u sva tri klub Palić bio je prisutan na ovom međunarodnom natjecanju. susreta. VK Palić nastupio je s 14 natjecateljskih posada, odnosno sa 17 veslača i osvojio je jednu brončanu medalju. ŠAH Rezultati Veslačkog kluba PALIĆ: 3. mjesto (brončana medalja) Eva Paći, Natalia Tikvicki - dubl- Sedlak prvak Srbije skul kadetkinje 5. mjesto (bez medalje) Levente Čeke, Sabolč Bošnjak, Martin KRAGUJEVAC – Subotički velemajstor Nikola Sedlak osvojio je naslov Mačković, Daniel Njitri - četverac skul kadeti prvaka Srbije na prvenstvu održanom u Kragujevcu. U 13 odigranih kola uspio je osvojiti 9,5 poena, isto kao i drugoplasirani Bogosavljev, ali je 6. mjesto (bez medalje) Andrea Kukla, Adrien Abraham - dubl- Sedlak imao bolji skor prema ostalim rivalima i zasluženo osvojio prvo skul juniorke mjesto sa 7 pobjeda, 5 remia i samo jednim porazom. 6. mjesto (bez medalje) Laura Vaš - skif seniorka

7. svibnja 2010. 45 HrvatskaRIJEČ Sport POGLED S TRIBINA KOŠARKA Neredi Zadar i dalje nepobjediv

rvenstveni susret 28. kola 1. HNL, veliki derbi hrvatskog nogo- ošarkaši Zadra nastavili su pobjedom protiv Cedevite (89-96) Pmeta Dinamo – Hajduk odigran je u subotu, 1. svibnja, i kako je Ku Zagrebu niz nepobjedivosti u natjecanju A-1 lige za prvaka padao na sam praznik, trebao je biti praznik najljepše sporedne stvari Hrvatske. Cibona je slavila na gostovanju u Slavonskom Brodu (108-88) na svijetu. Njegova veličanstva nogometa. Ali, nažalost, ništa se od i zadržala drugo mjesto na tablici. Na trećem mjestu je Cedevita s 18 toga nije dogodilo. Dapače... bodova, dok četvrtu poziciju drži Zagreb CO s dva boda manje. Na maksimirskom travnjaku tijekom svih devedeset minuta nije bilo niti N od nogometa, a nogometaši u plavim i bijelim majicama TENIS odrađivali su poslovnu zadaću. Dinamovcima je bod i matematički osiguravao peti uzastopni šampionski naslov, a Hajdukovci su u misli- Karlović i Škugor na Serbian Openu ma već bili u Šibeniku na uzvratu finala kupa. I jedni i drugi su imali objedom protiv srbijanskog tenisača Dušana Lajovića (7-6, 6-4) u samo jednu želju. Ostati neporaženi. Pprvom kolu ATP Serbian Opena u Beogradu, Ivo Karlović se uspješno vratio, nakon mjesec dana pauze zbog ozljede ahilove tetive. Uspješnim nastupom u kvalifikacijama, Franko Škugor prodružio se Karloviću u glavnom ždrijebu turnira koji se igra za nagradni fond od 424.950 eura.

Krajinović opravdao pozivnicu

ladi Somborac Filip Krajinović dobio je pozivnicu organizatora Mdrugog po redu Serbian Opena i u prvom kolu glavog turnira igrao je protiv kvalifikanta Evgenija Donskoja iz Rusije. I zabilježio svoju prvu pobjedu na ATP touru (5-7, 7-6, 6-1).

Ali umjesto njih poraz je još jednom doživio nogomet. I to ne samo na terenu, nego i na tribinama. Razulareni navijači domaćeg sastava, umjesto proslave još jednog naslova prvaka, okrenuli su se boju protiv policajaca i osiguranja na stadionu i dogodili su se krvavi neredi u kojima je nekoliko ljudi ozbiljnije stradalo, a jedan policajac ostao bez oka. Zbog čega? Zbog loše igre svoje momčadi kojom je, na koncu, osiguran potreban rezultat za osvajanje prvoga mjesta dva kola prije završetka prvenstva. Nažalost, tužne i tragične scene viđene tijekom i nakon susreta Dinama i Hajduka rezultirale su ponovnim otvaranjem pitanja sigur- nosti na nogometnim stadionima i potrebi za drastičnijom izmjenom postojećeg zakona o navijačima. Margaret Thatcher je riješila problem nogometnog huliganstva na engleskim stadionima, izgleda da je sada red stigao i na Hrvatsku. Za dobrobit nogometa. D.P. NAMA JE DOVOLJNO NOGOMET Dinamo prvak DA ZNATE ZA NAS

eodlučen ishod velikog hrvatskog derbija između Dinama i Hajduka N(0-0) konačno je odlučio novoga – staroga prvaka Hrvatske u nogo- metu. Zagrebački modri, dva kola prije kraja prvenstvenog natjecanja u 1. HNL, ponovno su šampioni. Pobjedom u gostima protiv Međimurja (2-0), nogometaši Cibalie osigurali su izlazak na europsku scenu i napra- FUNERO vili jedan od najvećih sportskih rezultata u povijesti kluba. Ostali rezultati 28. kola: Karlovac – Šibenik 0:2, Osijek – Varteks 1:1, Privatno pogrebno poduzeće Zadar – Lokomotiva 1:1 Slaven – Rijeka 1:1, Istra 1961 – Inter 2:0, - Subotica, Karađorđev put 2, Croatia Sesvete – Zagreb 1:4 - Telefon (danonoćno): Olić i Pranjić šampioni Njemačke (024) 55-44-33 objedom protiv Bochuma (3-1) nogometaši Bayerna osvojili su još Raspored sprovoda i umrlice na Pjedan naslov prvaka Njemačke, a dobar dio zasluga u još jedan veliki Internetu: www.funero.co.rs uspjeh najtrofejnijeg njemačkog kluba utkala su i dva hrvatska repre- zentativca – Ivica Olić i Danijel Pranjić. Bavarci nastavljaju još na dva e-mail: [email protected] kolosijeka, jer ih očekuje finale nacionalnog kupa (Werder) i veliko finale Mogućnost odloženog plaćanja Lige prvaka (Inter).

46 7. svibnja 2010. Sport HrvatskaRIJEČ

DUNJA PRĆIĆ, KOŠARKAŠICA PARTIZANA Šampionski naslov u pravim rukama Kruna velikog uloženog truda tijekom cijele sezone

Razgovor vodio: Dražen Prćić

ove prvakinje Srbije u ozračja koje je vladalo tijekom ženskoj košarci postale cijele protekle sezone u redovi- Nsu igračice beogradskog ma ’crno-bijelih’. U pogledu moje Partizana, a jamačno jedna od uloge u ekipi, ona se zasnivala na najzaslužnijih za veliki uspjeh i odrađivanju svih zadataka koji se osvajanje naslova ispred favori- odnose na ulogu beka (dvica ili ziranih igračica Hemofarm Stade trica u ekipi), što je i moje prirodno iz Vršca je i Subotičanka Dunja mjesto otkada se bavim aktivno Prćić. Tijekom proteklih prvosvi- košarkom. Od mene se očekiva- banjskih praznika Dunja je posje- lo da budem nositeljica igre, uz tila rodni grad i nakon dugog i naglašene obrambene zadatke i ja iscrpljujućeg prvenstva konačno sam sve to nastojala makismalno dobila malo slobodnog vremena ispuniti u svakoj odigranoj utakmi- izvan košarkaških dvorana i teških, ci«. dramatičnih susreta, kakve su bile obje finalne utakmice doigravanja REPREZENTACIJA za naslov prvaka. Kao prava spor- tašica, ipak nije odbila naš upit Odlične igre tijekom cijeloga za jedan »šampionski« razgovor i prvenstva, i konačno šampionski vrijeme koje smo joj »ukrali« od naslov, jamačno su najbolja pre- zasluženog odmora. poruka za poziv u državnu repre- »Naslov prvakinja države pred- zentaciju. stavlja krunu cijeloga prvenstva u »Tijekom proteklih godina doži- kojemu smo napravili pobjednič- vjela sam dosta nepravdi i izo- ku seriju od 22-0, uz samo jedan stanak poziva u reprezentativnu poraz u cijeloj sezoni (finale kupa selekciju, ali moj odnos prema protiv Hemofarma). Pobjedama državnoj vrsti je ostao nepromije- u oba finalna susreta doigravanja njen i smatram velikom čašću igra- pokazali smo da možemo napraviti nje u najboljoj državnoj selekciji. i taj, završni korak prema osvaja- Vjerujem kako će sada ta nepravda nju naslova prvaka«, kaže Dunja biti ispravljena i da ću biti na Prćić. popisu sljedećeg reprezentativnog selektiranja. POBJEDA CIJELOGA Dunja i Iva Prćić KOLEKTIVA STUDIJ, ODMOR,

Iako su, prije finalne serije doigra- Podrška Uz iznimno dobre sportske rezulta- vanja za naslov ženskog prvaka u te Dunja Prćić je i odlična studen- košarci, veće šanse davane ekipi »Iskoristila bih ovu priliku, i u ovim radosnim trenucima tica na Fakultetu sporta i tjelesnog iz Vršca, ŽKK Partizan je uspio zahvalila cijeloj mojoj obitelji koja je svih proteklih godina odgoja. pobijediti već u prva dva susreta i mog aktivnog bavljenja košarkom uvijek bila uz mene, a »Ostala su mi još četiri ispita bez majstorice osigurati šampion- na DIF-u, i vjerujem kako ću ih posebno mojoj sestri i dugogodišnjoj suigračici Ivi, koja je sku krunu. ’počistiti’ već do lipnja, a potom »Oba susreta finala bila su bila uz mene i u najtežim trenucima moje igračke karijere. slijedi upis mastera za 5. godinu. rezultatski tijesna i odlučivala je Što se tiče odmora, za sada smo na minimalna razlika (pola koša), ali cijele sezone, uz ogromnu borbe- IGRAČKI UČINAK pauzi do 15. svibnja kada ćemo još nakon pobjede u prvom susretu nost i ispoljenu igračku energiju, dva tjedna nastaviti s treninzima, na našem parketu, znali smo kako te rezultatsku agresivnost, donio Podsjetimo, Dunja Prćić je u a onda će se ovisno o programu možemo iskoristiti već prvu meč je najljepšu moguću satisfakciju Partizan stigla iz Crvene zvezde, reprezentativne vrste vidjeti daljnji loptu i pobjedom u Vršcu osigu- u trenutku podizanja pobjednič- najvećeg rivala na ovim prosto- nastavak priprema za novu sezonu. rati naslov. Druga utakmica protiv kog pokala namijenjenog najboljoj rima. Nažalost, zbog brojnih obveza na Hemofarm Stade je bila znatno momčadi u Srbiji. Istaknula bih »Odlično sam primljena u fakultetu i u klubu, rijetko imam teža za igrati, jer je u njoj bio veći još i fascinantno samopouzdanje, Partizanu, unatoč činjenici da sam prilike doći doma u Suboticu – adrenalin i naboj potencijalnog sjajne međuljudske odnose u ekipi došla iz Zvezde, i željela bih nagla- jednom u dva mjeseca, i zato sam iščekivanja glede mogućnosti za i odlučno ozračje u cijelom kolek- siti kako su uvjeti u mom nekadaš- radosna što sam imala priliku ove veliki trijumf. Na koncu je i bilo tivu na čelu s trenericom Marinom njem klubu bili bolji, ali jedno- svibanjske praznike provesti skupa tako, a veliki uloženi trud tijekom Maljković.« stavno nije bilo ovako pozitivnog s mojom obitelji.

7. svibnja 2010. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK 14.10 - Pet zvjezdica, serija 09.55 Kralj Queensa, 17.15 - Eko zona HRT1 9.5.2010. 17:35 7.5.2010. 14.55 - Kod Ane humoristična serija 17.45 - Svirci moji, glazbena 15.10 - Puni krug 10.25 Pod istim krovom, emisija LIJEPOM NAŠOM 15.25 - Izazovi: La Loca Girl, humoristična serija 18.30 - Luda kuća 5, NASLOV EPIZODE: nizozemski dok. 11.10 Raymond, humoristična serija ČAČINCI 1. DIO film za mlade humoristična serija 19.07 - Tajni dnevnik patke 15.40 - TV vrtić: Mlijeko 11.40 Bibin svijet, Matilde Na početku 1. emisije Lijepom 05.50 - Najava programa 15.50 - Tajni dnevnik patke humoristična serija 19.15 - LOTO 7/39 našom snimljene u Čačincima, u 05.55 - Trenutak spoznaje Virovitičko-podravskoj županiji, Matilde: Naočale 12.10 Exkluziv, magazin 19.30 - Dnevnik 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska splet slavonskih plesova izvest će --.-- - Zauvijek prijatelji: 12.30 Večera za 5, 20.15 - Šibenik: 2. Porin 07.05 - Vijesti KUD ‚Čačinci‘. Zatim nastupaju i Piroman lifestyle emisija jazz&classic, prijenos 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska izvode: KUD Slovaka ‚Miljevci‘ --.-- - Brum: Brum u grmlju 13.20 Najljepši urok, 21.50 - Vijesti 07.35 - Vijesti - slovački plesovi, humoristi 16.15 - Zvjezdane staze: telenovela 22.05 - Vijesti iz kulture 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska Did‘ Tunjo i bač‘ Roka iz Otoka, Enterprise 2, serija 14.10 Drugo lice, telenovela 22.15 - Mamutica, serija MPS ‚Crkvari‘, Čačinački tam- 08.35 - Vijesti 17.05 - Posebni dodaci, (dvije epizode) 23.10 - Filmski vikend s buraši - ‚Slavonac sam‘, Dyako 09.10 - Dolina sunca emisija o filmu 15.45 Cobra 11, Nicole Kidman: + ‚Đakovčanke‘ - ‚Praskozorje‘, 10.00 - Vijesti 18.00 - Vijesti na Drugom kriminalistička serija Moulin Rouge, film Slavonski bećari - ‚Kapo moja pode- 10.15 - Putovanja željeznicom, rana‘, Mladi dukati - ‚Tamburica 18.20 - Županijska panorama 16.35 Kralj Queensa, 01.20 - Filmski maraton: dokumentarna serija od javora suva‘, Podravski muži- 18.50 - Crtani film humoristična serija Zauvijek neženja, film 11.10 - Oprah show kaši - ‚Pokraj Drave‘, Željko 19.25 - Serija za mlade 17.05 Pod istim krovom, 03.00 - Filmski maraton: 12.00 - Dnevnik Sesvečan i Podravski mužikaši - 20.15 - Čarolija 10, serija humoristična serija Obasjani vatrom, film 12.30 - Moj grijeh, telenovela ‚Idem selom za mnom tambura- 21.10 - Muškarci na stablima, 17.30 Raymond, 04.45 - Palčica, dokumentarni 13.20 - McLeodove kćeri 6 serija humoristična serija film 14.10 - Vijesti 21.55 - Vijesti na Drugom 18.00 Bibin svijet, 05.15 - Moj grijeh, telenovela 14.40 - Glas domovine nogometnih prven- 22.10 - Posrnuli anđeo, serija humoristična serija 15.05 - Drugo mišljenje stava:1970. Meksiko 23.45 - Sevdah u Lisinskom, 18.30 Vijesti 15.35 - Znanstvena petica 01.00 - Noć u kazalištu - snimka koncerta 18.55 Exkluziv, magazin 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti J.P.Kamov: 01.00 - Kraj programa 19.10 Večera za 5, 16.20 - Hrvatska uživo Mamino srce lifestyle emisija 07.00 - Panorame turističkih 17.50 - Iza ekrana 02.40 - Kraj programa 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, središta Hrvatske 18.20 - Kod Ane glazbeni show uživo 07.20 - Najava programa 18.35 - Dolina sunca 22.00 Divlje sestre, 07.25 - Vrijeme je za Disneyja: 19.30 - Dnevnik 06:10 Naši najbolji dani, serija igrani film, 101 dalmatinac 20.10 - Tito, dokumentarno- 07:00 Jackie Chan, humorna drama (1. dio) 07.50 - Vrijeme je za Disneyja: igrana serija 06:10 Legenda o tri muškarca, crtana serija 23.00 Hrvatska traži zvijezdu Moji prijatelji Tigar i Pooh 21.05 - Ciklus novog igrani film 07:30 Tomica i prijatelji, - odluka, glazbeni 08.15 - TV vrtić hrvatskog filma: 07:55 Dora istražuje, crtana crtana serija show uživo 08.25 - Danica: Danica Vjerujem u anđele serija 07:45 Fifi i cvjetno društvo 23.30 Divlje sestre, i praščić 22.50 - Lica nacije 08:20 Timmy Time, crtana 08:00 Bumba, crtana serija igrani film, humorna 08.30 - Ninin kutak 23.45 - Vijesti serija 08:10 Odavde do vječnosti, drama (2. dio) 08.35 - Čarobna ploča 00.00 - Poslovne vijesti 08:35 Jagodica Bobica, crtana serija 00.30 Vijesti 08.50 - Pripovjedač 00.15 - Posebni dodaci, serija 10:10 Magična privlačnost, 00.40 Maverick, igrani film, 09.15 - Navrh jezika emisija o filmu 09:00 U slučaju frke, serija serija vestern komedija 09.25 - Izazovi: La Loca Girl, 01.10 - Zvjezdane staze: 09:30 Dodir s neba, serija 11:10 IN magazin 02.45 Astro show, film za mlade Enterprise 2, serija 10:30 Frikovi, serija 12:00 Farma, reality show emisija uživo 09.40 - Kokice 01.55 - Žuta boja oprosta, 11:30 Čarobnice, serija 13:00 Provjereno, magazin 10.10 - Ton i ton 1 (5.) portorikansko-američki 12:30 Legenda o tri muškarca, 14:00 Odavde do vječnosti, SUBOTA 10.25 - Ni da ni ne film igrani film serija 8.5.2010. 11.25 - Briljanteen 03.30 - Vip Music Club LP 14:30 Farma, reality show 16:00 Magična privlačnost, 12.10 - Majstori svirači: 05.30 - Moj grijeh, telenovela 16:55 Vijesti serija Koncert u Požegi 17:05 August Rush, igrani 17:00 Vijesti Nove TV 12.45 - Hrvatski pisci na film 17:20 Naša mala klinika, serija TV ekranu - Ivan 19:15 Dnevnik Nove TV 18:15 IN magazin 06.15 - Najava programa Slamnig: Profesor 20:00 Muškarac u kući, igrani 18:50 Upitnik, kviz 07.00 - Znanstvena petica latinskoga film 19:15 Dnevnik Nove TV 07.30 - Iza ekrana 13.15 - 4 zida 06.45 - Najava programa 21:45 Ubojica, igrani film 20:00 Farma uživo, 08.00 - Vijesti 13.55 - Barcelona: Kvalifi- 06.50 - Žderonja, crtana serija 23:35 Nevidljivi ubojica, reality show 08.15 - Kinoteka - ciklus kla- kacijski trening F1 07.10 - Garfield 1 igrani film 22:20 Face s faksa, igrani film sičnog vesterna: Destry Rides za Veliku nagradu 07.35 - TV vrtić: Mlijeko 01:20 Vidoviti Milan, tarot 23:55 Plaćenik, igrani film Again, američki film Španjolske, prijenos 07.45 - Tajni dnevnik patke show 01:35 Vidoviti Milan, 09.45 - Skica za portret 15.20 - Četiri prijatelja, Matilde: Naočale 02:20 Zločinačka veza, igrani tarot show 10.00 - Vijesti američki --.-- - Zauvijek prijatelji: film 02:35 Čovjek od pruća, film 10.10 - Vijesti iz kulture 17.05 - Veliki prirodni Piroman 03:50 August Rushw, igrani 04:25 Face s faksa, igrani film 10.15 - Kućni ljubimci događaji, serija --.-- - Brum: Brum u grmlju film 05:50 Kraj programa 10.50 - Veterani mira 18.00 - Zadar: Susret hrvatske 08.10 - Silvestrove i Čičijeve 05:40 Čarobnice, serija 12.00 - Dnevnik katoličke mladeži tajne, crtana serija 06:30 Frikovi, serija 12.30 - Moj grijeh, telenovela 19.45 - Tuđinci u Americi, 08.35 - Dvorac igračaka, serija 07:15 Kraj programa 13.20 - Prizma humoristična serija 09.00 - Daleko od doma, serija 14.05 - Duhovni izazovi 20.10 - HNL: Šibenik - 09.25 - Zabavni program 06.40 Miffy, animirana serija 14.35 - Reporteri Dinamo, prijenos 10.00 - Sudamja, prijenos 06.55 YooHoo i prijatelji, 15.45 - Euromagazin 22.05 - Volim nogomet 12.30 - Prijenos sjednice animirana serija 16.20 - Vijesti 23.05 - Sportske vijesti Hrvatskog sabora 07.15 Miffy, animirana serija 07.10 Looney Tunes 16.30 - Kulturna baština: 23.20 - Ritam tjedna, glazbeni 13.30 - Prijatelji 10, serija 08.00 2 glupa psa, crtana serija 07.35 RTL ritam zona - Urban, Labin - grad rudara magazin 13.50 - Moja žena i djeca 4 08.25 Bakugan, crtana serija glazbena emisija 16.45 - Palčica, film 00.00 - Povijest Svjetskih 08.50 Bikeri s Marsa, crtana

48 7. svibnja 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ

ši‘, Slavonski dukati - ‚Šokac‘, film 07:20 Dodir s neba, serija PONEDJELJAK 09.00 - Daleko od doma, serija Renata Holi i Slavonski dukati 17.35 - Lijepom našom: 08:20 Dora istražuje 10.5.2010. za djecu - ‚Srce od šećera‘, Stjepna Jeršek Čačinci 08:45 Timmy Time 09.25 - Zabavni program Štef i Slavonski dukati - ‚Sve 18.35 - U istom loncu, kuli 09:00 Jagodica Bobica 10.00 - Sutkinja Amy 6, serija poštivam, svoje uživam‘ i ‚Ne narski show 09:25 Ulica sjećanja, serija 10.45 - Karo, austrijski film daj, Slavonijo‘, Krunoslav Kićo 19.15 - LOTO 6/45 10:25 Automotiv, auto-moto 12.20 - Ritam tjedna, glazbeni Slabinac i Slavonski dukati - ‚Nije 19.30 - Dnevnik magazin magazin 05.40 - Najava programa meni važno mati‘ i ‚Svatovac‘. 20.10 - Tko želi biti miliju 10:55 Magazin Lige prvaka 13.00 - Morske orgulje, 05.45 - Mir i dobro naš?, kviz 11:25 Novac, dokumentarni film Trajanje: 57 min. 06.15 - Drugo mišljenje 21.10 - Odmori se, zaslužio si business magazin 13.30 - Prijatelji 10, humori Autor: Branko Uvodić 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 4 - TV serija 11:55 Zbogom, bivši, serija stična serija Redatelj: Vladimir Koščević 07.05 - Vijesti 21.50 - Paralele 12:55 Žene američkih vojni 14.15 - Pet zvjezdica, serija Producent: Darko Vulić 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska Urednik: Branko Uvodić 22.25 - Vijesti ka, serija 15.00 - Kod Ane 07.35 - Vijesti 22.40 - Vijesti iz kulture 13:55 Rajski odmor, film 15.15 - Ton i ton 2 (2/10) 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 22.50 - Filmski vikend s 15:20 Frajeri s plaže, film 15.30 - Kad umjetnost govori 09.10 - Dolina sunca, Nicole Kidman: 17:15 Vijesti 15.45 - TV vrtić: Kazališna telenovela Rođenje, film 17:25 Muškarac u kući, film predstava 10.00 - Vijesti 00.30 - Monk 6, serija 19:15 Dnevnik Nove TV --.-- - Brlog: Koza 10.10 - Vijesti iz kulture 01.15 - Monk 6, serija 20:00 Farma, reality show --.-- - Nogalo: Teška ljubav 10.15 - Putovanja željezni 02.30 - Skica za portret 21:00 Posejdon, igrani film 16.03 - Čarobna ploča - učimo com, serija 02.45 - Lijepom našom: 22:50 Red Carpet , showbiz engleski 11.10 - Treća dob, emisija za Čačinci magazin 16.20 - Zvjezdane staze: umirovljenike 03.40 - U istom loncu, kuli 00:10 Televizijska posla, Enterprise 2, serija 12.00 - Dnevnik narski show serija 17.05 - Na rubu znanosti serija 12.32 - Moj grijeh, telenovela 04.20 - Plodovi zemlje 00:40 Ubojica, igrani film 18.00 - Vijesti na Drugom 09.15 Skrivene poruke, 13.20 - McLeodove kćeri 6, 05.10 - Split: More 02:15 Frajeri s plaže, film 18.20 - Županijska panorama humoristična serija serija 03:55 Red Carpet, showbiz 18.50 - Otkad si otišla 2, 09.55 Put u El Dorado, 14.10 - Vijesti s prijevodom magazin humoristična serija animirani film za gluhe 05:05 Automotiv, auto-moto 19.20 - Johnny Bravo, crtana 11.35 Dunston u hotelu, igrani 14.40 - Normalan život, magazin serija film, komedija emisija o osobama 06.35 - Najava programa 05:30 Novac, business 19.45 - Garfield 1, 13.10 Avioni, vlakovi i auto s invaliditetom 06.40 - Zgode Toma i Jerryja, magazin crtana serija mobili, komedija 15.35 - Direkt crtana serija 05:55 Televizijska posla, 20.15 - TV Bingo Show 14.50 Hrvatska traži zvijezdu, 16.10 - Hrvatska uživo 07.05 - Paulino ljeto, serija serija 21.10 - Tračerica, serija glazbeni show 17.40 - Najslabija karika, kviz za djecu 06:20 Kraj programa 22.00 - Vijesti na Drugom 17.25 Zvijezde Ekstra: 15 naj 18.20 - Kod Ane 07.30 - Regina, kanadsko- 22.15 - Dr. House 5, serija seksi tijela, emisija 18.35 - Dolina sunca islandski film 23.05 - Control, britanski film 18.30 Vijesti 19.30 - Dnevnik 09.00 - Prijatelji 00.40 - P.D.James: Varke i 19.05 Ljubav je na selu, doku 20.10 - Škrinja: Klinček 10.00 - Nora Fora, TV igra čežnje, serija mentarna sapunica u vulkanu za djecu 06.40 Skrivene poruke, humo 01.25 - Kraj programa 20.00 Za sve je kriva svekrva, 21.05 - Potrošački kod 10.50 - Portret mjesta i Crkve - ristična serija igrani film 21.40 - Putovanje naših preda Dubrava (kod Šibenika) 07.10 Miffy, animirana serija 21.50 Ključ tajni, igrani film, ka, dokumentarna serija 11.00 - Dubrava (kod 07.50 2 glupa psa, crtana horor 22.40 - Otvoreno Šibenika): Misa serija 23.40 TV premijera: Specijalni 23.35 - Vijesti 12.00 - Biblija 08.15 Bakugan, crtana serija izvještaj, igrani film 23.50 - Poslovne vijesti 12.15 - Međunarodni turnir 08.40 Bikeri s Marsa, crtana 06:10 Naši najbolji dani, serija 02.05 Astro show 23.55 - Vijesti iz kulture standarnih i latino- serija 07:00 Jackie Chan, NEDJELJA 00.05 - Na rubu znanosti američkih plesova 09.05 Rat u kući, humori crtana serija 01.00 - Zvjezdane staze: 9.5.2010. 13.25 - Studio F1 stična 07:30 Tomica i prijatelji, Enterprise 2, serija 13.50 - Barcelona: F1 za serija (dvije epizode) crtana serija 01.45 - Pet zvjezdica, serija Veliku nagradu 10.15 Jedna od dečkiju, humo 07:45 Fifi i cvjetno društvo, 02.30 - Dr. House 5, serija (12) Španjolske, prijenos ristična serija crtana serija 03.15 - P.D.James: Varke i 15.40 - Studio F1 10.40 James Bond 007: U 08:00 Bumba, crtana serija čežnje, serija 16.00 - Olimp - sportska službi Njezina Veličan- 08:10 Odavde do vječnosti, 05.50 - Eko zona 04.00 - Skica za portret emisija stva, igrani film serija 06.20 - Glas domovine 04.05 - Dokumentarna serija 17.25 - Košarka, PH: Zagreb - 13.15 Odred za čistoću, doku 10:10 Magična privlačnost, 07.00 - Euromagazin 04.35 - Potrošački kod Zadar, prijenos mentarna emisija serija 07.30 - Duhovni izazovi 05.05 - Moj grijeh, telenovela 08.00 - Vijesti 19.15 - Olimp - sportska emi 13.45 Columbo: Počivala u 11:10 IN magazin 08.10 - Simfonijski orkestar sija miru, gđo. Columbo 12:00 Farma, reality show i Zbor HRT-a pod rav- 19.30 - Magazin LP 15.35 Discovery: Preživjeti 13:00 Najbolje godine, serija nanjem Tončija Bilića 20.05 - Doctor Dolittle 2, film divljinu - Namibija, film 14:00 Odavde do vječnosti, 21.35 - Sportske vijesti 16.35 Proslava zgoditka serija izvode djela Franza 06.50 - Žderonja, crtana serija 21.50 - Garaža 16.55 Premier liga, prijenos 16:00 Magična privlačnost, Schuberta 07.10 - Trolovi, crtana serija 22.25 - Povijest Svjetskih 19.05 Vijesti serija 09.25 - Opera box 07.35 - TV vrtić: Kazališna nogometnih prven- 19.40 Exkluziv, magazin 17:00 Vijesti Nove TV 10.00 - Vijesti predstava stava: 1974. Njemačka 20.00 Na rubu divljine, igrani 17:20 Naša mala klinika, serija 10.20 - Monk 6, serija --.-- - Brlog: Koza 23.30 - Dobro ugođena večer: film, avanturistički 18:15 IN magazin 11.05 - Monk 6, serija --.-- - Nogalo: Teška ljubav Dnevnik nestalog 22.00 CSI: Miami, kriminali 18:50 Upitnik, kviz 12.00 - Dnevnik 07.53 - Čarobna ploča - učimo 00.30 - Transfer stička serija 19:15 Dnevnik Nove TV 12.30 - Plodovi zemlje engleski 01.00 - Kraj programa 22.50 Zakon braće, 20:00 Najbolje godine, serija 13.25 - Split: More 08.10 - Silvestrove i Čičijeve kriminalistička serija 21:00 Farma, reality show 14.00 - Nedjeljom u dva tajne, crtana serija (dvije epizode) 22:00 Navy CIS, serija 15.05 - Mir i dobro 08.35 - Dvorac igračaka, serija 00.35 TV premijera: Ključ 23:05 Večernje vijesti 15.45 - Vijesti za djecu 16.00 - Podstanarka, američki tajni, igrani film, horor 23:20 Heroji, serija

7. svibnja 2010. 49 HrvatskaRIJEČ TV Program

00:20 Seinfeld, serija pučke i predajne kulture serija 19.10 Večera za 5 tajne, crtana serija 00:50 Bračne vode, serija 16.10 - Hrvatska uživo 19.45 - Garfield 1, crtana serija 20.00 Hrvatska traži zvijezdu - 08.35 - Dvorac igračaka, serija 01:20 Začarani, serija 17.40 - Najslabija karika, kviz 20.10 - Nepokoreni grad: Magazin, glazbeni show za djecu 02:20 Ezo TV, tarot show 18.20 - Kod Ane Čovjek u sjeni, serija 21.00 Ljubav je na selu, doku 09.00 - Daleko od doma, serija 03:20 Rajski odmor, film 18.35 - Dolina sunca 21.40 - Zločinački umovi 3, mentarna sapunica za djecu 04:40 Seinfeld, serija 19.30 - Dnevnik serija 22.05 Moje prvo vjenčanje, 09.25 - Zabavni program 05:05 Bračne vode, serija 20.10 - Globalno sijelo 22.30 - Fawlty Towers 2, igrani film 10.00 - Sutkinja Amy 6, serija 05:30 IN magazin 20.45 - Na rubu, dokumentarni humoristična serija 00.00 Vijesti 10.45 - Strani igrani TV film 06:05 Kraj programa film 23.05 - P.D.James: Varke i 00.10 Vatreni dečki, dramska 13.50 - Povratak na novo, 22.20 - Zlatni ključ, reportaža čežnje, serija serija (dvije epizode) humoristična serija 22.45 - Otvoreno 23.50 - P.D.James: Varke i 01.50 Astro show, emisija 14.10 - Moja žena i djeca 4, 23.40 - Vijesti čežnje, serija uživo humoristična serija 23.55 - Poslovne vijesti 00.35 - Metallica Specijal SRIJEDA 14.30 - Kod Ane 06.05 Miffy, animirana serija 00.00 - Vijesti iz kulture 01.00 - Kraj programa 14.45 - Koga briga? 06.25 YooHoo i prijatelji 00.10 - Drugi format 12.5.2010. 15.15 - TV vrtić: Avion 06.40 Looney Tunes 01.05 - Zvjezdane staze: --.-- - Ninin kutak: Zmija 07.00 RTL ritam zona - Pop Enterprise 2, serija marioneta hitovi, glazbena emisija 01.50 - Pet zvjezdica, serija --.-- - Vitaminix: Grožđe 09.25 Kralj Queensa, serija 02.35 - Zločinački umovi 3, 06:10 Naši najbolji dani, serija --.-- - Luckaste pačje pusto 09.50 Pod istim krovom, serija 07:00 Jackie Chan, serija 05.50 - Najava programa lovine: Pingova tajna humoristična serija 03.20 - P.D.James: Varke i 07:30 Tomica i prijatelji 05.55 - Među nama 15.50 - Zvjezdane staze: 10.35 Raymond, serija čežnje, serija 07:45 Fifi i cvjetno društvo 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska Enterprise 2, serija 11.05 Bibin svijet, serija 04.05 - P.D.James: Varke i 08:00 Bumba, crtana serija 07.05 - Vijesti 16.40 - e-Hrvatska 11.35 Exkluziv, magazin čežnje, serija 08:10 Odavde do vječnosti 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 17.15 - Znanstvene vijesti 12.30 Večera za 5 04.50 - Skica za portret 10:10 Magična privlačnost 07.35 - Vijesti 17.35 - Vijesti na Drugom 13.20 Najljepši urok 05.05 - Moj grijeh, telenovela 11:10 IN magazin 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 17.55 - Košarka, PH: Cibona - 14.10 Drugo lice 12:00 Farma, reality show 09.10 - Dolina sunca Zadar, prijenos 15.45 Cobra 11, serija 13:00 Najbolje godine, serija 10.00 - Vijesti 19.45 - Garfield 1, serija 16.35 Kralj Queensa, serija 14:00 Odavde do vječnosti 10.10 - Vijesti iz kulture 20.15 - Nogomet, EL - emisija 17.05 Pod istim krovom, serija 16:00 Magična privlačnost 10.15 - Šareni planet serija 20.35 - Hamburg: EL, nogo 17.30 Raymond, serija 06.50 - Najava programa 17:00 Vijesti Nove TV 11.10 - Oprah show met - finale, prijenos 18.00 Bibin svijet, serija 06.55 - Žderonja, crtana serija 17:20 Naša mala klinika, serija 12.00 - Dnevnik 22.35 - Nogomet, EL - emisija 18.30 Vijesti 07.15 - Trolovi, crtana serija 18:15 IN magazin 12.32 - Moj grijeh, telenovela 22.55 - Vijesti na Drugom 18.55 Exkluziv, magazin 07.40 - TV vrtić: Sama u vrtiću 18:50 Upitnik 13.20 - McLeodove kćeri 6, 23.10 - P.D.James: Varke i 19.10 Večera za 5 --.-- - Danica: Danica 19:15 Dnevnik Nove TV serija čežnje, serija 20.00 Američki ninja 4: i magarčić 20:00 Najbolje godine, serija 14.10 - Vijesti 00.00 - P.D.James: A Certain Uništenje, film --.-- - Gusarske priče: 21:00 Farma, reality show 14.40 - Riječ i život, religijski Justice, serija 21.50 Poštena igra, igrani film Debela stvar 22:00 Lažljivac, igrani film program 00.45 - Kraj programa 23.30 Vijesti --.-- - Profesor Baltazar: 23:45 Večernje vijesti 15.35 - Alpe Dunav Jadran 23.45 Vatreni dečki, dramska Alfred, noćni čuvar 00:00 Seinfeld, serija 16.10 - Hrvatska uživo serija (dvije epizode) 08.10 - Silvestrove i Čičijeve 00:30 Bračne vode, serija 17.35 - Najslabija karika, kviz 01.20 Astro show, emisija tajne, crtana serija 01:00 Začarani, serija 18.15 - Kod Ane uživo 08.35 - Dvorac igračaka, serija 01:55 Ezo TV, tarot show 18.30 - Dolina sunca 06:10 Naši najbolji dani, serija UTORAK za djecu 02:55 Čudni likovi, igrani film 19.15 - LOTO 7/39 07:00 Jackie Chan, serija 09.00 - Daleko od doma, serija 04:25 Seinfeld, serija 19.30 - Dnevnik 07:30 Tomica i prijatelji, serija 11.5.2010. za djecu 04:50 Bračne vode, serija 20.10 - A sad u Europu! 07:45 Fifi i cvjetno društvo 09.25 - Zabavni program 05:15 IN magazin 21.00 - Dossier.hr 08:00 Bumba, crtana serija 10.00 - Sutkinja Amy 6, serija 05:55 Kraj programa 21.50 - Proces 08:10 Odavde do vječnosti, 10.45 - Velik i dlakav, ame 22.30 - Otvoreno serija rički film 23.25 - Vijesti 10:10 Magična privlačnost, 05.50 - Najava programa 12.20 - Metallica Specijal 23.40 - Poslovne vijesti serija 05.55 - Normalan život, emi- 12.45 - Dokuteka 23.45 - Vijesti iz kulture 11:10 IN magazin sija o osobama s invaliditetom 13.25 - Povratak na novo, 06.45 Miffy, animirana serija 23.55 - e-Hrvatska 12:00 Farma, reality show 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska humoristična serija 07.05 YooHoo i prijatelji 00.30 - Znanstvene vijesti 13:00 Najbolje godine, serija 07.05 - Vijesti 13.45 - Moja žena i djeca 4, 07.20 Looney Tunes 00.50 - Zvjezdane staze: 14:00 Odavde do vječnosti, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska humoristična serija 07.40 RTL ritam zona - Priča Enterprise 2, serija serija 07.35 - Vijesti 14.10 - Pet zvjezdica, serija o..., glazbena emisija 01.35 - P.D.James: Varke i 16:00 Magična privlačnost, 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 14.55 - Kod Ane 08.40 RTL ritam zona - Top 40 čežnje, serija serija 09.10 - Dolina sunca 15.10 - Koga briga? domaći, glazbena emisija 02.20 - Prekid programa 17:00 Vijesti Nove TV 10.00 - Vijesti 15.40 - TV vrtić: Sama u vrtiću 09.55 Kralj Queensa, serija 04.35 - Alpe Dunav Jadran 17:20 Naša mala klinika, serija 10.10 - Vijesti iz kulture --.-- - Danica: Danica 10.25 Pod istim krovom, serija 05.05 - Moj grijeh, telenovela 18:15 IN magazin 10.15 - Putovanja i magarčić 11.10 Raymond, serija 18:50 Upitnik, kviz željeznicom --.-- - Gusarske priče: 11.40 Bibin svijet, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 11.10 - James Martin u Debela stvar 12.10 Exkluziv, magazin 20:00 Najbolje godine, serija Bretanji, serija --.-- - Profesor Baltazar: 12.30 Večera za 5 21:00 Farma, reality show 11.40 - Kulturna baština: Alfred, noćni čuvar 13.20 Najljepši urok 06.55 - Žderonja, crtana serija 22:00 Privatna praksa, serija Labin - grad rudara 16.15 - Zvjezdane staze: 14.10 Drugo lice 07.15 - Trolovi, crtana serija 23:05 Večernje vijesti 12.00 - Dnevnik Enterprise 2, serija 15.45 Cobra 11, serija 07.40 - TV vrtić: Avion 23:20 Nestali, serija 12.30 - Moj grijeh, telenovela 17.05 - Drugi format 16.35 Kralj Queensa, serija --.-- - Ninin kutak: Zmija 00:20 Seinfeld, serija 13.20 - McLeodove kćeri 6, 18.00 - Vijesti na Drugom 17.05 Pod istim krovom, serija marioneta 00:50 Bračne vode, serija serija 18.20 - Županijska panorama 17.30 Raymond, --.-- - Vitaminix: Grožđe 01:20 Začarani, serija 14.10 - Vijesti 18.50 - Otkad si otišla 2, 18.00 Bibin svijet, serija --.-- - Luckaste pačje pusto 02:20 Ezo TV, tarot show 14.40 - Među nama humoristična serija 18.30 Vijesti lovine: Pingova tajna 03:20 Lažljivac, igrani film 15.35 - Jalba, jalba - emisija 19.20 - Johnny Bravo, crtana 18.55 Exkluziv, magazin 08.10 - Silvestrove i Čičijeve 04:50 Seinfeld, serija

50 7. svibnja 2010. TV Program HrvatskaRIJEČ

05:15 Bračne vode, serija 01.50 - Zakon i red: Zločinačke 16.20 - Zvjezdane staze: 00:20 Seinfeld, serija 05:40 IN magazin nakane 3, serija Enterprise 2, serija 00:50 Bračne vode, serija 06:10 Kraj programa 02.35 - Oprah show 17.05 - City Folk: Helsinki 01:20 Začarani, serija 03.20 - Colourful Planet 17.30 - Vrijeme za knjigu 02:20 Ezo TV, tarot show 05.50 - Najava programa dokumentarna serija 18.00 - Vijesti na Drugom 03:20 Perike, šljokice i perje 05.55 - Riječ i život, religijski 04.10 - Saša, 18.20 - Županijska panorama 04:55 Seinfeld, serija program dokumentarni film 18.50 - Otkad si otišla 2, 05:20 Bračne vode, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 06.40 Miffy, animirana serija 04.40 - Pola ure kulture humoristična serija 05:45 Kraj programa 07.05 - Vijesti 06.55 YooHoo i prijatelji 05.05 - Moj grijeh, telenovela 19.20 - Johnny Bravo, serija 06.45 Miffy, animirana serija 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 07.10 Looney Tunes, serija 19.45 - Garfield 1, serija 07.05 YooHoo i prijatelji 07.35 - Vijesti 07.35 RTL ritam zona - Retro, 20.10 - HNL, prijenos 07.20 Looney Tunes, serija 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska glazbena emisija 22.05 - Volim nogomet 07.40 RTL ritam zona - 09.10 - Dolina sunca 09.55 Kralj Queensa, serija 23.40 - Vijesti na Drugom Dalmatinski libar 10.00 - Vijesti 10.25 Pod istim krovom, serija 06.50 - Najava programa 23.55 - Zakon i red: Zločinačke 10.15 - Šareni planet, 11.10 Raymond, serija 06.55 - Žderonja, crtana serija nakane 3, serija dokumentarna serija 11.40 Bibin svijet, serija 07.15 - Trolovi, crtana serija 00.45 - Glazbeni program za 11.10 - Oprah show 12.10 Exkluziv, magazin 07.40 - TV vrtić: Mađioničari mlade 12.00 - Dnevnik 12.30 Večera za 5 --.-- - Danica: Danica 02.45 - Kraj programa 08.40 RTL ritam zona - Top 40 12.30 - Moj grijeh, telenovela 13.20 Najljepši urok i kameleon strani, glazbena emisija 13.20 - McLeodove kćeri 6, 14.10 Drugo lice --.-- - Profesor Baltazar: 09.55 Kralj Queensa, serija serija 15.45 Cobra 11, serija Duga pro. Baltazara 10.25 Pod istim krovom, serija 14.10 - Vijesti 16.35 Kralj Queensa, serija --.-- - Matylda: Proročica 11.10 Raymond, serija 14.40 - Trenutak spoznaje 17.05 Pod istim krovom, serija 08.10 - Silvestrove i Čičijeve 06:10 Naši najbolji dani, serija 11.40 Bibin svijet, serija 15.35 - Saša, dokumentarni 17.30 Raymond, serija tajne, crtana serija 07:00 Jackie Chan, serija 12.10 Exkluziv, magazin film 18.00 Bibin svijet, serija 08.35 - Dvorac igračaka, serija 07:30 Tomica i prijatelji, serija 12.30 Večera za 5 16.10 - Hrvatska uživo 18.30 Vijesti za djecu 07:45 Fifi i cvjetno društvo 13.20 Najljepši urok 16.20 - Hrvatska uživo 18.55 Exkluziv, magazin 09.00 - Daleko od doma, serija 08:00 Bumba, crtana serija 14.10 Drugo lice 17.40 - Najslabija karika, kviz 19.10 Večera za 5 za djecu 08:10 Odavde do vječno- 15.45 Cobra 11, serija 18.20 - Kod Ane 20.00 CSI: NY, serija 09.25 - Zabavni program sti10:10 Magična privlač- 16.35 Kralj Queensa, serija 18.35 - Dolina sunca 21.00 Mentalist, serija 10.00 - Sutkinja Amy 6, serija nost11:10 IN magazin 17.05 Pod istim krovom, serija 19.30 - Dnevnik 21.55 Put osvete, 10.45 - Strani igrani TV film 12:00 Farma, reality show 17.30 Raymond, serija 20.10 - Tko želi biti miliju- kriminalistička serija 13.30 - Povratak na novo, 13:00 Najbolje godine, serija 18.00 Bibin svijet, serija naš?, kviz 22.45 Zaboravljeni slučaj, humoristična serija 14:00 Odavde do vječnosti 18.30 Vijesti 21.10 - Dome, slatki Dome - kriminalistička serija 13.50 - Moja žena i djeca 4, 16:00 Magična privlačnost 18.55 Exkluziv, magazin humoristična serija 23.45 Vijesti, humoristična serija 17:00 Vijesti Nove TV 19.10 Večera za 5 21.50 - Pola ure kulture informativna emisija 14.15 - Pet zvjezdica, serija 17:20 Naša mala klinika, serija 20.00 CSI: Miami, serija 22.25 - Otvoreno 23.55 Vatreni dečki, dramska 15.00 - Kod Ane 18:15 IN magazin 21.00 Uvod u anatomiju 23.20 - Vijesti serija (dvije epizode) 15.15 - Kokice 18:50 Upitnik, kviz 22.45 Kućanice, serija 23.35 - Poslovne vijesti 01.40 Astro show, 15.45 - TV vrtić: Mađioničari 19:15 Dnevnik Nove TV 23.45 Vijesti 23.40 - Vijesti iz kulture emisija uživo --.-- - Danica: Danica 20:00 Najbolje godine, serija 23.55 CSI: NY, serija 23.50 - Vrijeme za knjigu i kameleon 21:00 Farma, reality show 00.45 Mentalist, serija 00.20 - Zvjezdane staze: ^ETVRTAK --.-- - Pro. Baltazar: 22:00 Provjereno, magazin 01.40 Astro show Enterprise 2, serija Duga pro.Baltazara 23:05 Večernje vijesti 02.40 Zaboravljeni slučaj, 13.5.2010. 01.05 - Pet zvjezdica, serija --.-- - Matylda: Proročica 23:20 Nestali, serija serija

HRVATSKI PROGRAM NA RTV-U PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

Informativna emisija na hrvatskom jeziku »Dnevnik« emitira se od pone- SHEMA ZA RADNE DANE: 18,00 - 19,00 20,30 - 21,00 djeljka do subote u terminu od 17,45 minuta na Drugom programu Radio- Najava programa • Večernji dnevnik • Anemov • Narodna glazba • Blic vijesti i televizije Vojvodine. Osim novosti iz života hrvatske manjinske zajednice, prilog »Bolja Srbija« • Agencijske vijesti iz RH • odjava programa emisija donosi i informacije o događajima u zemlji i okruženju. Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • Jezični savjetnik ‘Govorimo hrvatski’ SHEMA ZA DANE VIKENDA: 104, 4 Mhz Emisija »Izravno« - razgovor na aktualne teme emitira se subotom u Subota 16,30 a emisija iz kulture »Svjetionik« nedjeljom u 16 sati. 19,00 - 19,30 • Poetski predah • 'Popularne melodije' - zabavna • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, zabavna glazba glazba (ponedjeljkom) • 'Na valovima hrvatske glaz- • 18,15 ‘Vojvođanski tjedan’ GLAS HRVATA bene tradicije' - narodna glazba (utorkom) • 'Veliki • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan majstori glazbe' - ozbiljna glazba (srijedom) • 'Rock • 19,00 ‘Vjerska emisija’, duhovna glazba Radijska emisija »Glas Hrvata« u produkciji HKUD »Vladimir Nazor« iz vremeplov' (četvrtkom) • 'Minute za jazz' (petkom) • 20,00 ‘Omladinska emisija’, narodna glazba Stanišića emitira se na valovima Radio Sombora nedjeljom od 17 do 18 sati. • 20,55 Odjava programa 19,30 - 20,00 • 'Europski magazin' - magazin Radija Deutsche Nedjelja ZVUCI BAČKE RAVNICE Welle (ponedjeljkom) • 'Kulturna povijest' (utorkom) • ‘Znanjem do zdravlja’ (srijedom) • ‘Razmišljanje • 18,00 Najava programa, Vijesti dana Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrt- dopušteno’ (četvrtkom) • 'Tjedni vodič' (petkom) • 18,10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti, zabavna glazba) kom u 19 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz). 20,00 - 20,30 • 18,30 Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • »Razgovor s povodom« (ponedjeljkom) • ‘Staza- • 19,30 ‘Putnici kroz vrijeme’ emisija za djecu GLAS DOMOVINE ma agrara’ (utorkom) • »Otvoreni studio« (srijedom) Hrvatskoga radija • »Kultur café« - magazin iz kulture Radija Deuts- • 20,00 ‘Hrvatima izvan domovine’ - emisija che Welle (četvrtkom) • »Vodič za moderna vreme- Pitomog radija iz Pitomače (RH) Emisija o životu Hrvata izvan domovine pod nazivom »Glas domovine«, na« – emisija Hrvatskoga radija (petkom) 20,55 Odjava programa emitira se na HRT1 petkom od 14,35 sati.

7. svibnja 2010. 51 HrvatskaRIJEČ Križaljka

52 7. svibnja 2010.