Exit Europe "Nove Geografije Kulture"

ISBN 978-953-95994-2-1 ISBN 978-86-84977-07-8 EDITORS Milica Pekić & Katarina Pavić — New geographies of Culture EUROPE EXIT EXITEUROPE — Novegeografijekulture Katarina Pavić Milica Pekići UREDILE

Exit Europe / Nove geografije kulture ISBN 978-86-84977-07-8 ISBN 978-953-95994-2-1 Izdavač: Savez udruga Klubtura / Mreža Clubture Svačićev trg 1, Zagreb

Urednice: Katarina Pavić i Milica Pekić Suradnici i suradnice: Iskra Geshoska (Makedonija), Davor Mišković (Hrvatska), Katja Praznik (Slovenija), Darka Radosavljević Vasiljević (Srbija), Marko Tomaš (Bosna i Hercegovina), Emina Višnić (Hrvatska)

Prijevodi: Jele Dominis (Hrvatska), Hana Dvornik (Hrvatska), Kathryn Opal Hampton (Bosna i Hercegovina), Maja Lovrenov (Slovenija), Jasna Vrteva Shoptrajanova (Makedonija), Aleksandar Vasiljević, Nenad Župac (Srbija) Korekture i lekture: Ana Lovrenčić (Hrvatska), Inge Panos (Slovenija) Engleska lektura i korektura: Nenad Župac (Srbija) Dizajn: Ruta Tisak: Tiskara Zelina d.d. Naklada: 500

ISBN 978-953-95994-2-1 ISBN 978-86-84977-07-8

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 776817.

“Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom broj 421- 02/07-PP-6/11-2. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva http://zaklada.civilnodrustvo.hr”

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport

Zagreb / Beograd 2011.

Ovo djelo je ustupljeno pod licencom Creative Commons Attribution 3.0 Croatia. Da biste vidjeli kopiju licence, posjetite http://creativecommons.org/ licenses/by/3.0/hr/. EXITEUROPE — Novegeografijekulture Savez udrugaKlubtura /MrežaClubture Zagreb /Beograd2011. Milica PekićiKatarinaPavić UREDILE

Exit Europe / Nove geografije kulture

100 116 82 44 54 70 16 8 Razgovor sEminomVišnić rješavati lokalnimangažmanom Opstanak kultureglobalnojepitanjekojegvažno Darka RadosavljevićVasiljević Nezavisna scenauSrbiji Katja Praznik Na križpotjihslovenskeneodvisnekulturnescene Искра Гешоска Ткаење наневидливамрежа Davor Mišković Prebivanje ukulturnojpolitici Marko Tomaš nezavisne kultureuBosniiHercegovini Utopija ilisvjetlonakrajutunela,skicazaportret Katarina Pavić kulturnu suradnjuirazmjenunezavisnescene Regionalna inicijativamrežeClubture-platformaza Milica Pekić,KatarinaPavić Umjesto uvodnika Sadržaj

Exit Europe / Nove geografije kulture

EXITEUROPE — Novegeografijekulture

Exit Europe / Nove geografije kulture Umjesto uvodnika

Uvodni razgovor je rezultat chat- razgovora urednica putem platforme Skype. Razgovor je započet 09. 11. 2010. Godine u 14:10 h.

Umjesto uvodnika

Uvodni razgovor je rezultat chat- razgovora urednica putem platforme Skype. Razgovor je započet 09. 11. 2010. 8 Milica Pekić, Katarina Pavić Godine u 14:10 h. ------Milica Pekić: Vodiš Clubture već dve godine, možeš li da uporediš delovanje clubture na nacionalnom i regionalnom nivou. Koliko je teže sprovoditi aktivnosti u regionu i baviti se zagovaranjem na nekom širem planu? ------Katarina Pavić: Dakle, što se tiče djelovanja mreže Clubture, sigurno je da se s pri čom u regiji mreža širi u svakom smislu, kvantitativno i kvalitativno. Ono što je najveća razlika je da u okvirima djelovanja Clubture-a na razini Hrvatske mreža donekle stabilno djeluje već 8 godina kao Exit Europe / Nove geografije kulture nacionalna mreža nezavisne kulture, prvenstveno kao platforma za direktne programske suradnje, posredstvom čega se krenulo u razne druge razine djelovanja, pa tako i na međunarodnom planu. S aspekta zagovaranja i pozitivnih pomaka u kulturnim politikama, možemo reći da se najveća razlika, tj. poteškoća sadrži u činjenici kako ne postoji vidljiv i jasan regionalni zagovarački okvir. To jest, postoje okviri pojedinih lokalnih jedinica i nacionalni okviri, ali do razine europske birokracije nastaje vakuum. Taj vakuum jedan je od poticaja zajedno s drugim okolnostima koje su rezultirale osmišljavanjem Exit Europe projekta. ------Milica Pekić: Šta bi mogla da istakneš kao najznačajniji rezultat na nacionalnom a šta na regionalnom nivou? ------Katarina Pavić: Nacionalni rezultati - Clubture je prepoznat kao nacionalna mreža organizacija aktivih u polju nezavisne kulture, koja djeluje u Umjesto uvodnika Hrvatskoj već 8 godina - te povezuje organizacije iz sektora na programskim suradnjama ali i u zagovaračkom djelovanju. Ti rezultati se daju kvantificirati i dodatno razraditi, tako da bih mogla potrošiti popodne nabrajajući, ali ono što je najvažnije na nacionalnom planu je da CT svojim iskustvima pokazao kako je nezaobilazan akter čiji je model suradnje poznat i u granicama širim od RH, pa i regionalno. Što se tiče situacije u regiji, uspjesi se ponajprije sadrže u činjenici da smo opstali i da se i dalje razvijamo, uprkos nizu nepovoljnih uvjeta koji se podjednako tiču nedostatka sredstava, nedostatka jasnog i vidljivog institucionalnog okvira na razini regije, razlika između razvijenosti i velike diverzifikacije scena. Ono što bih istakla kao recentno postignuće su naše aktivnosti Uvodni razgovor je rezultat chat- usmjerene europskoj sceni u smislu donositelja odluka i u smislu umrežavanja s partnerima iz EU. ------Katarina Pavić: Upoznale smo se krajem 2008. godine u Zagrebu na susretu razgovora urednica putem platforme regionalne inicijative Clubture, povodom konferencije “Poprišta Neoliberalizma”…možeš li reći kakva su tvoja iskustva u zajedničkom angažmanu (kako nas dvije, osobno) - tako na širem planu od tad? Skype. Razgovor je započet 09. 11. - 2010.------9 Umjesto uvodnika Godine u 14:10 h. ------Milica Pekić: Moja su iskustva zaista dragocena kako lično tako i profesionalno. ------Katarina Pavić: :) ------Milica Pekić: Prvenstveno mislim da je nezavisna scena u regionu imala dosta koristi od regionalne inicijative pokrenute od strane Clubture-a. Prvo kao platforma u okviru koje su se mnogi akteri po prvi put upoznali i razmenili iskustva, zatim po broju konkretnih saradničkih projekata i partnerstava koja su prostekla iz upravo ove inicijative, što je po meni jedan od najznačajnijih aspekata ovakvih platformi. Takođe, mislim da su, podstaknute Clubture-om, scene u regionu postale aktivnije i u zagovaračkom smislu. Npr. u Srbiji je napravljena platforma koja okuplja većinu aktera nezavisne scene i nedavno je medijima predstavljena njihova zajednička deklaracija. Mislim da regionalna inicijativa Clubture-a ima dosta udela u inspirisanju i pokretanju ovakvih inicijativa u susednim zemljama regiona. ------Katarina Pavić: Da, mislim da je to super...pogotovo što se tiče organizacija u Srbiji. Mislim da je ok da se na to posebno osvrnemo, da se taj potencijal pokrene i da su naši zajednički napori urodili takvim plodovima. ------Milica Pekić: Što se tiče naše saradnje na publikaciji, mislim da je bilo važno na jednom mestu objediniti preglede situacija nezavisnih scena, kako pojednično po zemljama, tako i kroz prikaz razvoja regionalne inicijative. Čini mi se da je to neophodan okvir za predstavljanje Preporuka kao centralnog dela publikacije. Što se mene lično tiče, bilo je uživanje raditi na ovom projektu, kako sa tobom tako i sa svim kolegama u regionu koji su zaista bili neverovatno posvećeni. ------Katarina Pavić: Da, i meni. Po prvi puta sam radila na nečem ovakvom, tako da je to za mene istup u nepoznato :) ali sam sretna zbog Clubture-a koji je više godina pokušavao realizirati ideju o ovakvoj knjizi. ------Milica Pekić: Ono što je zaista neprocenljivo jeste broj ljudi koji je svojim tekstovima, komentarima, fotografijama doprineo da knjiga izgleda baš ovako. Obično je dosta koplikovano raditi sa velikim brojem saradnika ali, čini mi se, da su zaista svi bili puni entuzijazma i odgovorno pristupili radu na tekstovima i publikaciji uopšte, da ne zaboravimo i ljude koji su nam davali uputstva, savete, komentare. Emina Višnić. ------

10 Milica Pekić, Katarina Pavić ------Katarina Pavić: Treba im svima poimence zahvaliti. Da, Emina Višnić dala je veliki doprinos, ne samo ovoj publikaciji, već i cijeloj ovoj priči. Kao i mnogi koji nisu izravno uključeni u proces, a teško je zamislivo da bi se išta dogodilo bez njih. ------Milica Pekić: Uvek postoji neka individualna energija koja ako je dovoljno jaka i uporna uspe da pokrene i druge ljude i onda se zaista mogu kreirati pomaci. Mislim da je Emina u velikoj meri baš ta energija, pokretačka i neumorna. Exit Europe / Nove geografije kulture ------Milica Pekić: Kakvo je tvoje iskustvo u ostvarivanju saradnje i partnerskih odnosa na regionalnom nivou? Šta su prednosti, a šta problemi sa kojima se suočavaš? Kako ti doživljavaš zajednički rad na ovoj publikaciji? ------Katarina Pavić: Moja iskustva su izuzetno pozitivna. Poimanje prostora regije podosta se promijenilo upravo kroz angažman u ovoj priči. U vrijeme mog školovanja devedesetih, regija je bila tabu kao i cjeli kontekst koji se uz nju veže. Što se tiče konkretno suradnji, pokazalo se kako sve zemlje u regiji imaju što pokazat, i što se tiče ljudskih kvaliteta, poimence što se tiče spremnosti na suradnju u regiji i poimanja zajedništva. To je uvijek onaj + koji se stvori ili ne stvori, ta neopipljiva uzajamnost odnosa, socijalni kapital :) A što se tiče problema, recimo, roaming je problem :) Ali, ozbiljno, najveći problemi u regiji je i dalje kako se regija percipira, i na to mislim kao na strukturalni problem, utemeljen u društveno- političkom, koji se onda preslikava u sva područja. ------Milica Pekić: Pa da, svakih deset, ako ne i manje, godina menja se definicija regiona. Da li jugoistočna Evropa, Balkan, Zapadni Balkan, pa onda ono što je Zapadni Balkan juče to već danas nije, i tako u krug. Zato mislim da treba biti zaista fleksibilan u razumevanju pojma regiona. Ipak, važna činjenica je da zemlje bivše Jugoslavije dele dosta uticajnu prošlost i da je to jedan jak zajednički imenitelj. Iako te zemlje više ne ulaze u sklop definicije Zapadnog Balkana, one su nekako od početka prisutne u regionalnoj inicijativi Clubture-a. ------Katarina Pavić: Točno, to je prirodna povezanost izrasla iz konteksta, ali koja ima potrebu mijenjati kontekst. ------Milica Pekić: Naravno, Slovenija je u EU. Albanija nije bila deo Jugoslavije ali je dosta aktivna u saradničkim projektima u regionu. Ipak što se tiče Clubture regionalne inicijative ona podrazumeva zemlje bivše Jugoslavije. ------

11 Umjesto uvodnika ------Katarina Pavić: Upravo je bitno istaknuti da se radi o pokušajima stvaranja nekih novih praksi na prostoru bivše Jugoslavije, temeljenih na principima suradnje i zajedničkog odlučivanja. ------Milica Pekić: Sa druge strane, mislim da je to nekako prirodan, ljudski proces. Ljudi se udružuju, prvo susedi pa dalje, radi zajedničkih interesa, uvećanja kapaciteta, saradnje, razmene. E sad, kako mi kao nezavisna scena ipak odolevamo političkim i drugim uticajima, onda ta normalna i sasvim prirodna pojava moze da dođe do izražaja i u konkretnim aktivnostima. ------Katarina Pavić: Da, već smo dosta nakucale o post-jugoslavenskom prostoru, no svejedno kroz rad na ovom projektu sastajali smo se puno puta u gotovo svim zemljama regije. ------Milica Pekić: Jesmo. ------Katarina Pavić: Da, Beograd, Maribor, Ohrid, Zagreb ------Milica Pekić: To je prednost regiona, gde god odeš, lepo ti je (ha) ------Katarina Pavić: da, dobro se jede :) ------Milica Pekić: Da ne širimo……. U kom pravcu misliš da će dalje aktivnosti na nivou regije da se odvijaju, kako vidiš budućnost nezavisne scene u regionu? ------Katarina Pavić: Budućnost? ------Milica Pekić: Pa da! ------Katarina Pavić: Sasvim sigurno je da će se sve zemlje u regiji s vremenom integrirat u širi europski prostor. ------Milica Pekić: Ovde nikad ništa nije sigurno, ali ajde.. ------Katarina Pavić: :) Da, budućnost je kondicionirana mnogim faktorima al ono što je važno, što predviđam je da će se, ako ne u svim onda u velikoj većini zemalja, nezavisno-kulturne scene nametnuti kao nezaobilazi akteri na području donošenja i provođenja kulturnih politika. ------Milica Pekić: Da, i ja verujem da je takav razvoj neminovan. Mislim da je nezavisna scena u većini zemalja razvila ozbiljne kapacitete. ------

12 Milica Pekić, Katarina Pavić ------Katarina Pavić: Što se tiče europske priče, mislim da smo imali moment dobre podudarnosti, što je tijekom 2007. donesena europska kultura agenda koja je po prvi puta donekle reducirala supsidijarnost na području kulturnih politika. To znači da je područje kulture prešlo iz ekskluzivne domene država članica u zajednički EU prostor. Ista stvar se dogodila s ulaskom kulture na bitan položaj u međunarodnim odnosima, tako da mislim da nam je budućnost u Europi, ne znam doduše kakvoj…… ------Exit Europe / Nove geografije kulture Milica Pekić: Verujem da su iskustva nezavisne scene, u smislu kreiranja programa, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, kao i iskustva u ostvarivanju saradnje, umrežavanja, zajedničkog delovanja, od neprocenljivog značaja za dalji razvoj saradnje na međunarodnom nivou. ------Katarina Pavić: Jest, mislim da smo još uvijek u oku tajfuna, nismo u mogućnosti načiniti objektivni odmak tako da će ocjene o postignućima biti realne, tek za puno puno godina. ------Milica Pekić: Ono što je ipak sigurno jeste da svi ljudi aktivni na nezavisnoj sceni rade neprestano i zaista vredno i verujem, kao posledji optimista, da takva posvećenost, angažman i znanje mora uroditi plodom. ------Katarina Pavić: To je evidentno, samo je stvar toga tko će brati plodove. Ali i ja sam optimistična, mislim da je naša uloga najveća tamo gdje se kulturni angažman pretvori u društveno opipljive pomake. ------Milica Pekić: Što se plodova tiče, nadam se da će, ipak, neke nove generacije imati nešto drugačiju situaciju i to je ono što je najvažnije. ------Katarina Pavić: Ok, hoćemo se naći na Skype-u za 10 godina, pa da vidimo ... :) ------Milica Pekić: Ih za 10, ajde za 20...... Šalim se, skeptik i optimista, ne ide. ------Katarina Pavić: Eh, čini mi se da smo se pretplatili na taj dualizam. ------

Razgovor je završio 09. 11. 2010. Godine u 15:19 h.

13 Umjesto uvodnika

Exit Europe / Nove geografije kulture Katarina Pavić Regionalna inicijativa mreže Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene

Katarina Pavić Regionalna inicijativa mreže Clubture - platforma za kulturnu suradnju i razmjenu nezavisne scene nezavisne scene suradnju irazmjenu platforma za kulturnu mreže Clubture - Regionalna inicijativa Katarina Pavić

02 01 www.clubture.org. 2007. (ur.Vidović,et.al.)i proces razmjene2002.– Clubture –Kulturakao Za višeinformacijavidjeti: i nalokalnimrazinama. tiku nanacionalnojrazini utjecaja nakulturnupoli- turne scene,kaoijačanje vidljivosti nezavisnekul- jekata, povećanjejavne zajedničkoj provedbipro- zacijama, temeljenana suradnja međuorgani- proizvodnje, permanentna decentralizacija kulturne Ciljevi mrežeClubturesu realiziraju programe. kroz kojuonezajednički suradnička platforma početaka djelujekao u Hrvatskoj,aodsvojih nezavisne kulturnescene bi povezalaorganizacije na je2002.godinekako Mreža Clubtureosnova- bivše Jugoslavije. dolje navedenihzemalja gije, definiraneprostorom smislu nadnacionalnere- Regija sekaonazivrabiu kih društava,kaoiširenjemEuropske unijenapodručjeregije. prostora, obilježenogtranzicijom ikonsolidacijompostsocijalistič ze izdruštveneipolitičkedinamike unutarbivšegjugoslavenskog tanja nezavisnesceneuregiji, aliičitavnizokolnostikojeproizla- ja teregionalneplatformepodjednakosuodredilaunutarnja kre- ka (odlokalnihdoonihnaeuropskojrazini).Evolucijskiput razvo- do definiranjapreporukazadjelovanjeinstitucijakulturnih politi- programa iradanazajedničkimprojektimameđuorganizacijama, početnih naporauumrežavanjuaktera,potomizravnerazmjene rea prošlajedugiputtetakoizatvorilajedanrazvojniciklus –od u regijiipremaEU. ne irazvojodrživihmodelasuradnjenanezavisnojkulturnoj sceni prema donositeljimaodlukakakobizagovaralapozitivne promje- Mreža seod2008.godineusredotočujenazajedničkodjelovanje rodnih idomaćihpreprekapriosiguravanjufinancijskihsredstava. razmjenu isuradnjunijebilomogućedugoodržatizbogmeđuna- ostatkom Europe.Usprkosentuzijazmuokupljenih,programsku turno-političkih tema,poputrazvojakulturnesuradnjeuregijiis organizacije, većjeipostavilatemeljeokupljanjuokobitnihkul- nja. Uspješnoprovedenasuradnjanijesamoprogramskipovezala nja, satkannanačelimasuradnje tezajedničkogradaiodlučiva- da ukulturiizgradeneštonovo;drukčijiiinovativanoblikdjelova- su kulturneorganizacijepozvane,anaodređennačiniizazvane programa, prviputnakonraspadanekadašnjedržave,nezavisne formalnu suradničkuplatformu.Provođenjempilot-fazerazmjene vije kojasustavnookupljanezavisnekulturneorganizacijeune- – ostavšidodanasjedinaorganizacijanapodručjubivšeJugosla- mreža iniciralapovezivanjenezavisnekulturnescenečitaveregije trideset itrijavnadogađanjausvimnavedenimzemljama.Taje osam različitihsuradničkihprojekata,unutarkojihsuostvarena Hrvatskoj. Upilot-fazubilojeuključenodevetnaestorganizacijau na istimnačelimakojimajezasnovanaimrežaClubture 2005. do2007.tesuorganizacijestvorilesuradničkuplatformu i Srbije. ganizacija izBosneiHercegovine,Hrvatske,Makedonije,Slovenije i razmjeneprograma,tajeinicijativapovezalavišeodstotinuor- tiva Clubturea.Putemraznolikihoblikaskupova,zajedničkograda S 17 U višeodpetgodinadjelovanjaRegionalnainicijativaClubtu - Tijekom pripremeirealizacijepilot-projektasuradnjeod onda idugogodišnjiprogramRegionalna su najprijezajedničkipokrenulepilot-projekt,a zavisne kulturespodručjabivšeJugoslavije,koje je krajem2004.godineokupljatiorganizacijene- avez udrugaKlubtura/mrežaClubturezapočela - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene Regionalna inicijativamreže Clubture 01 inicija- 02 u -

Exit Europe / Nove geografije kulture 03 Na drugom zasjedanju Okviri regionalne kulturne suradnje AVNOJA, 29. studenog 1943., proglašena je De- mokratska Federativna Raspad zajednice naroda koja je u različitim oblicima egzistirala Jugoslavija; Ustavotvorna od 1918. do 2003. godine, a u svom najpoznatijem obliku, kao So- skupština 1945. proglašava 03 naziv: Federativna Naro- cijalistička Federativna Republika Jugoslavija , na specifičan na- dna Republika Jugoslavija; čin objašnjava pojavu nezavisne kulturne scene te neizravno i dje- Ustavnim promjenama lovanje Regionalne inicijative Clubturea. iz 1963. Proglašena je Socijalistička Federativna Prostor bivše jugoslavenske zajednice dvadeset godina nakon Republika Jugoslavija. raspada još uvijek je obilježen istodobnim pokušajima integracije i

04 Geopolitička kategorija dezintegracije. Taj je paradoks uočljiv i u nastojanjima definiranja koja obuhvaća zemlje ju- geopolitičkog prostora koji zauzimaju te države. Tako je u poslje- goistočne Europe koje nisu dnjih desetak godina u upotrebi bilo više naziva, poput Zapadnog članice EU-a. U posljednje 04 05 se vrijeme taj termin rjeđe Balkana ili Jugoistočne Europe , koji su naišli na negodovanje rabi. šire javnosti u zemljama regije. U posljednje vrijeme među njima se ističe neformalni naziv Jugosfera06. Taj naziv slikovito obja- 05 Engleski: South East Europe (SEE) - Naziv za šnjava korijene regionalne, primarno ekonomske suradnje u zaje- prostor zemalja Balkana i dničkoj prošlosti, ali i u segmentima suvremenoga kulturnog živo- naziv programa koji jača partnerstvo na strateškim ta u najširem smislu, kao što su slični jezici, ukusi u gastronomiji, pitanjima između šesnaest glazbi i slično. Gotovo svaki dan možemo čitati o različitim oblici- različitih zemalja, među ma ponovne uspostave suradnje na području nekadašnje državne kojima su osim bivših jugoslavenskih država i: zajednice. Tako je među tim republikama uspješno uspostavljena Albanija, Austrija, Bugar- suradnja u mnogim područjima poput trgovine, među različitim ska, Rumunjska, Grčka, 07 Mađarska, Moldova, Slo- vrstama državnih institucija , uvođenjem redovitih kopnenih pu- vačka, te pojedine regije u tničkih linija na svim relacijama08, kao i ponovnom integracijom Italiji i Ukrajini. teretne željezničke mreže SHS09, te sličnim slučajevima ponovne 06 Otkako je poznati britan- uspostave regionalne suradnje na različitim područjima. Među ski magazin Economist njima se ističe regionalna distribucija zabavnoga televizijskog pro- u kolovozu 2009. objavio 10 članak pod nazivom “En- grama , kao i česta gostovanja najrazličitijih izvođača popularne tering the Yugosphere” glazbe. Izvođači popularne glazbe iz svih zemalja bivše Jugoslavije (http://www.economist. redovito nastupaju širom regije, premda su se neki od njih tijekom com/node/14258861), koji su prenijeli svi najtiražniji devedesetih godina i neposredno nakon toga svrstavali u suprot- / najposjećeniji regionalni stavljene tabore i odlučno odbijali mogućnosti nastupa u zemlja- mediji, pojam Jugosfere 11 infiltrirao je u svakodnevni ma sa suprotne strane . diskurs obilježavanja geo- U kulturnim politikama i u tzv. reprezentativnoj kulturi i dalje grafsko-političkog podru- dominiraju obrasci kulturne proizvodnje koji su više ili manje čja bivše Jugoslavije. usmjereni ka jačanju pojedinačnih nacionalnih identiteta, ali je is- 07 Ističe se suradnja policije todobno, prema sličnom načelu kao i u drugim slučajevima, otvo- i drugih pravosudnih tijela ren prostor i za revitalizaciju kulturne suradnje. To je osobito uo- država u regiji. čljivo u različitim oblicima popularne i audio-vizualne kulture, ali i 08 Uvođenje dugo obećavane u projektima nezavisne kulturne produkcije, premda se oni poja- zračne linije između Za- greba i Beograda još se vljuju uglavnom povremeno i kratko traju. Što se tiče kulturne čeka, a prema medijskim razmjene u domeni javnih institucija, ona je još uvijek marginalna napisima koji se svako pojava koja se ponajprije može svesti na povremena gostovanja, toliko pojave u javnosti, zračni most između Hr- odnosno osnovnu razmjenu sadržaja. Regionalna suradnja u do- vatske i Srbije trebao bi meni kulturnih politika još nije zadobila veće značenje, o čemu sv-

18 Katarina Pavić

09 10 12 11 kulturne fondacije–ECF na inicijativuEuropske osnovan je2006.godine, Incentive FundforCulture i umjetnika.BIFC–Balkan nih organizacija,inicijativa mreža nezavisnihkultur- asociacija.si), slovenska Asociacija (http://www. a čijimradomkoordinira za JugoistočnuEuropu, godine putemPlatforme Republike Slovenije2010. šku Ministarstvakulture BIFC, osnovaneuzpodr- gionalne kontaktnetočke suradnje jeuvođenjere- međunarodne kulturne Slovenije napodručju svjedoči oangažmanu Relativno novprimjerkoji turbo-folku. vatskoj, negativnoprema zemalja, aosobitouHr- stajalište širejavnostitih i Sloveniji,premdaje folk glazbeuHrvatskoj rasta popularnostiturbo- To seodnosinafenomen show. dukcije poznatikaotalent Big brotherailioblicipro- čiti realityprogrami,poput osobito supopularnirazli- uobičajeni, ameđunjima vizijskih zabavnihformata projekti uprodukcijitele- Srbiji. Otadsuzajednički prikazivati uHrvatskoji započela seusporedno sapunica VillaMaria U listopadu2004.TV ca JužnihSlavena. oblicima državnihzajedni- godine kaopretečasvim Hrvata iSrbanastale1918. imena DržaveSlovenaca, a čijijenazivderiviraniz metom ulistopadu2010., započela sredovitimpro- Hrvatske iSrbiještoje infrastrukturu Slovenije, tnih vezakojaobuhvaća Željeznička mrežatere- ne. u drugomdijelu2011.godi- biti ponovnouspostavljen nakon devetnaestgodina prioritetima međunarodnu suradnju,suradnjanaregionalnojrazininijemeđu skoj, čijeMinistarstvokulturefinancijskimpotporamapotiče raju krozpretpristupnefondoveEU-a votno učenje već odkraja60-tihgodinaprošlog stoljeća,aosobitoodkraja70- cija kaodioširihdruštvenihkretanja uzemljamabivšeJugoslavije tranzicijsko razdoblje.Bitno je napomenutidakulturnaproduk- obilježjima, noimnoštvomizazova kojedonosipostkonfliktnoi dničkom prošlošćuibrojnim drugim sličnostimausociokulturnim vije prostoruvjetovaneintegracije–istodobnojeobilježen zaje- zanemarene, ilisenzacionalističkipredstavljenejavnosti. nju tihzemalja,novijestiotomeunajvećemsubrojuslučajeva nas možemorazmatratibitnekorakeumeđusobnompribližava - je, kojojsezemljeuregijipridružujurazličitomdinamikom zaciji, linijepodjelenaprostorregijedonosiširenjeEuropske uni- lježen jeprijelazomunovodesetljeće.No,usprkosmiruinormali - onizmu, apočetaknormalizacijeodnosaizmeđutihzemalja obi- bivše Jugoslavijevodilesupolitikutemeljenuuglavnomna izolaci- ma. Iurazdobljunakonizravnihkonflikatapolitičkeelite zemalja vedesetima, ukojimasustradalimnoginedužninaovimprostori- Jaz jeiuvelikojmjeriodređenizravnimratnimzbivanjimade- u širokojjavnostiprihvaćenkaoinstitucionalnitemeljraspada. zemlja regijekojajepostalačlanicomEuropskeunije što jevezanozaspecifičanpoložajSlovenije,kojazasadjedina suradnja napodručjuregijeetabliralakaopolitičkibitnopitanje, ili lokalnihuprava.IznimkajeSlovenija,ukojojsemeđunarodna kuju iprovodepolitiku–nadležnaministarstvatijelaregionalnih jedoči imanjaksuradničkihpothvatasamihinstitucijakojeobli- tičkog poretka,posebicenakondonošenjaUstavaiz1974. boko uprošlostJugoslavije,tj.temeljeunutrašnjegpravno-poli- graciji postjugoslavenskogprostoradiojekontekstakojisežedu- složenih suradničkihprojekatanapodručjukulture. potencijala zarazvijanjevelikogbrojadugotrajnihipostrukturi toč ratovimaizahlađenjuodnosapotvrđujupostojanjesnažnih kulturnih politika,kaoidijeloviinfrastrukturekojisuopstaliuna- koliko bitobilomogućeipoželjno. uvijek nerealizirajuuonombroju,nionolikokompleksnoitrajno EU-a širikrugmogućnostizaostvarivanjesuradnje,onesejoš ma Kultura2007.–2013. području regiječestorealizirajuputemprojekataunutarprogra- me, poputprogramaEuropazagrađane 19 Sasvim sesigurnomožezaključitidajeprostorbivšeJugosla - Očit jazizmeđuistodobnihstremljenjaintegracijiidezinte- Činjenica dauzemljamaregijepostojesličniokviriuređenja 13 18 , kaoniuostalimzemljamaregije . Iakosepribližavanjemzemaljaregijeprostoru - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene 15 . Programisuradnjetakođerserealizi- Regionalna inicijativamreže Clubture 16 , kaoikrozdrugeprogra- 17 iliprogramazacjeloži- 14 , asuradnjesena 12 . UHrvat- 19 , kojije 20 . Da-

Exit Europe / Nove geografije kulture

Performans Zid Buke, festival Media Mediterranea, Pula Exit Europe / Nove geografije kulture i partnera HIVOS i Insti- Kosova) mogu sudjelovati prva se EU još 2004. go- tuta Otvoreno društvo. u provedbi programa Kul- dine pridružila Slovenija, Danas rad BIFC-a osim tura. Bosna i Hercegovina u valu zadnjeg velikog ECF-a podržava Institut potpisala je 21. prosinca proširenja, zajedno s još Otvoreno društvo, fonda- 2010. Memorandum o devet zemalja, od kojih cije Sorosa na Kosovu, u razumijevanju. Više na: su sedam zemlje bivšeg Makedoniji i Srbiji, kao i http://ec.europa.eu/cultu- Istočnog bloka, a preostale Ministarstvo vanjskih po- re/our-programmes-and- dvije (Cipar i Malta) me- slova Republike Slovenije actions/doc411_en.htm diteranski otoci. Nakon i Ministarstvo kulture Re- proširenja prostora Unije publike Slovenije. Više na: 16 IPA – pretpristupni instru- na Bugarsku i Rumunjsku http://www.bifchub.eu/ ment EU-a objedinjuje niz u 2007., prostor bivše različitih programa koji, Jugoslavije okružen je EU- 13 Izdvajanja Ministarstva između ostalog, omoguću- om. Hrvatska je zatvorila kulture RH na području ju provođenje suradničkih pristupne pregovore zapo- međunarodne suradnje u kulturnih projekata. čete 2005. godine, status regiji u 2009. i 2010. godini Prekogranična i međure- službene kandidatkinje iznosila su svega 10 - 11% gionalna suradnja najčešći ima i Makedonija, koja još od ukupnih sredstava iz- su oblici kulturne suradnje nije započela pristupne dvojenih za međunarodnu kroz IPA-u. pregovore. Ostale zemlje u suradnju. godine 2010. Opća uprava regiji imaju status poten- za proširenje (DG Enlarge- cijalnih kandidata. 14 Prema navodima Darke ment) objavila je poziv za Radosavljević, u tekstu prijavu projekata kojima 21 Ovdje je nužno napome- objavljenom u ovoj publi- se potiče suradnja kultur- nuti da je ipak manje-više kaciji, u Srbiji ne postoji nih organizacija na podru- bila riječ o emancipaciji podrška koja bi omogućila čju regije i drugih zemalja pod kontrolom države, da- sigurnost i razvoj kapaci- korisnica sredstava iz kle o okviru unutar kojeg teta organizacija nezavi- IPA-e, te suradnja s orga- je bilo dopušteno relativno snog kulturnog sektora, nizacijama iz EU-a putem slobodno djelovanje, ali što bi potaknulo češću kojeg je sufinancirano de- koje je i dalje bilo uvjeto- međunarodnu suradnju. U set regionalnih projekata: vano okvirom postojećih Bosni i Hercegovini, prema http://sites.google.com/ institucija sustava, ali ne i navodima Marka Toma- site/ipa129799/home izvan njega. ša, sredstva u kulturi se ponajprije izdvajaju za 17 http://eacea.ec.europa.eu/ 22 Katja Praznik u tekstu financiranje megaloman- citizenship/index_en.php objavljenom u ovoj publi- skih (uglavnom politički kaciji citira Vesnu Čopič, sponzoriranih) festivala, 18 http://ec.europa.eu/edu- koja piše kako su kulturne dok o situaciji u Makedo- cation/lifelong-learning- institucije dosad zadržale niji Iskra Geshoska kaže programme/doc78_en.htm svoje oblike provincijskih da se umjetnost i kultura i http://www.mobilnost. institucija osmišljenih za koriste kao sredstva mani- hr/ vrijeme Austro-Ugarske pulacije u prljavim politič- Monarhije, ne mijenjajući kim igrama. 19 O Jugoslaviji – pitanjima obilježja u jugoslavenskim koja su uvelike odredila oblicima državne zajedni- 15 Kultura 2007. – 2013. raspad bivše državne zaje- ce sve do danas. Darka program je Europske unije dnice, korisno bi bilo pro- Radosavljević - Vasiljević kojim se podupire sura- čitati knjigu Dejana Jovića: piše kako su u Srbiji dono- dnja u kulturnom sektoru, Jugoslavija, država koja je siteljima odluka u kulturi a njezini su osnovni ciljevi: odumrla, Prometej, Za- prioritet glomazne i spore promicanje prekogranične greb, 2003. Autor kritički institucije s uspavanim mobilnosti umjetnika, razmatra načela ustroja kadrovima. producenata, menadžera kardeljevske Jugoslavije i drugih zaposlenika u te analizira posljednje 23 Pogon – Zagrebački cen- kulturi, poticanje tran- razdoblje jugoslavenske tar za nezavisnu kulturu i snacionalne cirkulacije državnosti (1974. – 1991.). mlade je mješovita/hibri- kulturnih i umjetničkih dna ustanova za kulturu proizvoda, kao i poticanje 20 Perspektivu članstva u EU utemeljena civilno-javnim interkulturnog dijaloga. širokim su konsenzusom partnerstva. Osnovali su Od početka 2011., gotovo prihvatile političke elite ga zagrebačka platforma, sve zemlje regije (osim svih zemalja u regiji, a koja okuplja organizacije

22 Katarina Pavić

24 proceduru. te jeupućenuzavršnu hr/Default.aspx?art=39119 2011.: http://www.sabor. održanoj krajemsvibnja dnici HrvatskogSabora Nova prihvaćenjenasje- Zakona oZakladiKultura vim programima.Prijedlog i financijskapotporanjiho- tnosti teosiguralastručna suvremenoj kulturiiumje- nizacija civilnogdruštvau unaprijedio položajorga- kulturne scenekakobise organizacija nezavisne šegodišnjim zagovaranjem nastala jeinicijativomivi- Zaklada KulturaNova na: www.upogoni.org neprofitne aktivnosti.Više se besplatnorabitizasve i privremeniuredmogu mlade. Prostori,oprema kao i različite aktivnosti za mene umjetnostiikulture, grame napodručjusuvre- resursima Centrazapro- grupa možesekoristiti organizacija ineformalna Svaka udruga,umjetnička grame mladihizamlade. kulturne programetepro- vljanje infrastrukturomza osnovne serviseiupra- Grad Zagreb.Pogonnudi tar.wordpress.com/) i grad (http://savezzacen- Savez udrugaOperacija nezavisne kulture i mladih, melje senaservisiranjubrojnihjavnihkulturnihinstitucija sljednicama jugoslavenskefederacijenakonnjezinaraspada,te- scena uzemljamaregijekojepoznajemodanas. duvjeti sukojipostavilitemeljstvaranjunezavisnihkulturnih ralizacije iemancipacijekultureizprevladavajućegobrascapre dao jednopartijskisistemmarksističkogpredznaka.Momentilibe- nego štojetobilomogućeukojojdrugojzemljivla- da), postajućidalekoslobodnijom,demokratičnijomikritičnijom ji 80-tih,kojesuposljednjainajdekadentnijajugoslavenskadeka- tura Nova djeluju napodručjusuvremeneumjetnostiikulture(zakladaKul- fondova namijenjenihrazvojuorganizacijacivilnogdruštvakoje tnih kulturnihobrazaca tih nadaljepokazivalavelikzamahemancipacijeodtadadominan storne resursezarealizacijuprograma(POGON le osnivanjehibridnihinstitucijakojeosiguravajuosnovnepro- stitucija. PrimjericeuHrvatskojsuupravoteorganizacijeinicira- jaza izmeđunezavisneprodukcijeioneunutarsustavajavnihin- ostvariti, nezavisnascenačestoiniciramjerezapremošćivanje Osim širegidubljegopsegazahtjevakojejenajčešćevrloteško upravo organizacijeipojedinciaktivninasceninezavisnekulture. sustava, aglavnisuprotagonistizagovaranjapromjenanajčešće politike. Veomarijetkoitekpovremenotizahtjevidolazeizsamog je izahtjevizareformamauvođenjemkonkretnihmjerakulturne cija. Zbogtogaseupojedinimzemljamaregijepojavljujunoveide- spektive veomabitnofinanciranjeprogramanezavisnihorganiza- lagane ineosobitovidljivepromjene,međukojimajeizoveper- Unutar tihsustavauposljednjihdvadesetgodinadogađajusepo- a zapravokontroliranogtržišta. jom iokretanjaprevladavajućojparadigmideklarativnootvorenog , zacije ikomercijalizacijejavnihdobarakojisunastupilis tranzi štićena odudaraglobalnihneoliberalnihtrendovainstrumentali - zemljama regije.Zbogtogajekulturaostalazasadarelativno za stitucija tijekomdevedesetihuvelikesuusporilirazvojkulture u ćima jugoslavenskezajednicetenedostatakreformikulturnih in- lizaciju kulturneponude(mrežaClubture). 23 Kulturne politikevođeneuJugoslaviji,kaoisvimzemljama Rezultati provođenjakulturnihpolitikauposljednjimdesetlje - 24 ) teosnovalemrežukojauspješnoostvarujedecentra- - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene 21 (štojenajuočljivijeukulturnojprodukci- Regionalna inicijativamreže Clubture 23 ), uspostavljanje 22 . - ci- - -

Exit Europe / Nove geografije kulture 25 Rat u Sloveniji (1991.), rat Devedesete godine: oficijelna kultura u službi u Hrvatskoj (1991.-1995.), nacionalizama i pojava alternativa rat u BiH (1992. – 1995.), rat na Kosovu i NATO-ovo bombardiranje na podru- Raspad zajedničke države, koji je kulminirao nizom ratova vođe- čju Srbije (1998. – 1999.). nih od 1991. do 1999.25 godine, te teško razdoblje ratne i poslijera- 26 Prema navodima Siniše tne zbilje obilježene ekonomskim kolapsom, rastom autoritarnih Maleševića, autora knjige: tendencija te drugim manifestacijama tranzicije, donosi hiberna- Ideologija, legitimnost i nova država, koji opisu- ciju u kulturno-umjetničkoj proizvodnji u regiji. S obzirom na to jući utjecaj dominantne da u devedesetim godinama dolazi do dubokih rascjepa u postju- ideologije na stvaranje hrvatske kulture i nacije goslavenskim društvima i stvaranja novih dominantnih obrazaca citira primjere iz HDZ-ova u kulturi koji su zasnovani na načelima etabliranja nacionalnih programa iz 1993. godine, identiteta, veoma je teško govoriti o bilo kakvim oblicima suradnje prema kojem se kulturna politika Hrvatske “treba na području kulture između zemalja regije u tom razdoblju. temeljiti na našoj trinae- Kulturna dezintegracija provodila se revitalizacijom simbola ststoljetnoj civilizacijskoj baštini koja ima korijene koji su duboko povezani s artikulacijom pojedinačnih nacionalnih u kršćansko-mediteran- identiteta. Za tim se simbolima posegnulo u daleku prošlost ne bi sko-zapadno europskom li se ponudila afirmacija mitologije, popraćena sistematskim bri- kulturnom krugu”. Položaj hrvatske kulture koja sanjem svih elemenata zajedničke kulturne prošlosti među jugo- nastaje iz, kako Maleše- slavenskim narodima26. U tim uvjetima kultura je na prostoru re- vić navodi, univerzalnog gije zloupotrebljavana u krajnjim funkcijama instrumentalizma, stanja pokazuje pokušaje brisanja veza s prošlošću ali ne onako kako bismo to razmatrali danas27, već je njezina pri- jugoslavenskih republika, marna funkcija bila osvještavanje i jačanje nacionalnih identiteta, kao i vraćanje u duboku povijest, u traganju za i to nauštrb izravno suprotstavljenih, drugih i forsirano drukčijih kulturnim identitetom. identiteta na području regije – unutar i izvan granica pojedinih dr- Za više, vidi: S. Malešević, žava. Takva situacija prisutna je u svim zemljama regije, a očituje Ideologija, legitimnost i nova država, Jugoslavija, se i u onim zemljama koje nisu bile zahvaćene najtežom vrstom Srbija i Hrvatska (Jesenski ratnih razaranja, kakvoj su bile izložene Bosna i Hercegovina te i Turk / Fabrika knjiga, 28 2004.). Hrvatska . No, uz ohrabrujuće uspjehe u organiziranju civilnog društva, 27 Prema Jimu McGuiganu krajem devedesetih u cijeloj regiji započinje val demokratizacije. instrumentalizam u kulturnoj politici postavlja Tada nastaje veći broj inicijativa koje eksperimentiraju s različi- ekonomsku logiku (pro- tim oblicima kulturnog djelovanja – i to u okviru neprofitnih orga- izvodnja profita) iznad svakog drugog argumenta, nizacija, najčešće osnovanih kao udruženja građana. U većini slu- a slijedi ga društveni racio čajeva riječ je podjednako o angažmanu pojedinaca i organizacija (proizvodnja društvenih koji su nastavili već prije započete aktivnosti, ali i o sasvim novim vrijednosti) – u tim kate- gorijama kultura se za- akterima, koji su započeli s djelovanjem u novim okolnostima, na- sniva na temeljima izvan stalim na antiratnoj i antinacionalističkoj poziciji te u valovima kulturnog polja, njezine demokratizacije cjelokupnih sustava. Te organizacije djeluju u intrinzične vrijednosti su zanemarene ili sekundar- svim suvremenim kulturno-umjetničkim disciplinama poput glaz- ne. Vidjeti, J. McGuigan, be, dramskih umjetnosti i plesa, vizualnih umjetnosti, videa i fil- Rethinking Cultural policy, Open University Press, ma, arhitekture i dizajna, književnosti, stripa i različitih novih me- 2004. dija. Njihov je pristup u najvećem broju slučajeva interdisciplina- ran i eksperimentalan. U aktivnostima tih organizacija susreću se 28 Prema tekstu K. Praznik, u Sloveniji, koja kroz de- suvremena umjetnost, popularna kultura, nove tehnologije i novi vedesete nije zabilježila mediji, teorija i društveni angažman. Mnoge od njih teže oblicima

24 Katarina Pavić

30 29 Hercegovine većinaudruga kaciji, napodručjuBosnei objavljenom uovojpubli- Marka Tomašautekstu sektora. Premanavodima nezavisnoga kulturnog financijski pomoglerazvoj dnih institucijakojesu se čitavnizmeđunaro- znim fondom,pojavljuje regiji sasvojimtzv.Kri- ponovno prisutanučitavoj društvo, kojijeodnedavno roseva InstitutaOtvoreno zemljama regije.OsimSo- desetih osnivajuusvim fondacije početkomdeve- Georgea Sorosa,čijese financijera ifilantropa sebna ulogaameričkog U ovomjekontekstupo- Zagreb, 2010. Klubtura, UPI-2m,Kurziv, Vidović, Mrduljaš;SU kultura, str.20.-21.;ur. 2008.; Dizajninezavisna dam /BukureštZagreb, licies forCulture,Amster- Hrvatskoj, ur.Višnić,Po- i novesuradničkeprakseu odozdo, Nezavisnakultura et.al.); Kulturnepolitike 2002. –2007.(ur.Vidović, tura kaoprocesrazmjene Clubture: Clubture–Kul- prethodnih izdanjamreže podrobnije saznajteiz ovoj publikaciji.Otome u tekstuobjavljenom osvrće seDavorMišković dručja nezavisnekulture Na samoodređenjepo- cepta. etničko-nacionalnog kon- ture, usmjerenenajačanje elitizacije igetoizacijekul- I. Geshoska,odnosno nopolizacije, kakonavodi izravan suproizvodmo- modeli kulturnepolitike kraju regije,uMakedoniji, naovamo. Nadrugom politika oddevedesetih s timkreiranaikulturna Slovenaca, pajeuskladu konceptualni problem identiteta ostaojeosnovni pronalazak nacionalnog drugih zemaljaregije, tip slomaprisutanuvećini strukturno nazivomnezavisnakultura zvodnje uprostorsamoodređenjadefiniranprijesvegaformalnoi regije jalne pomakeuokupljanjunezavisnihkulturnihscenazemljama je bitnapojavameđunarodnihfondacija,kojesuomogućileinici- tera nakulturno-političkojmapi. turnih organizacijainjihovim pozicioniranjemkaorelevantnihak- oničkih modelakulturnihpolitika umrežavanjemnezavisnihkul- sti idanasvodeistimnačelima osmišljavanjaiprakticiranjasud činu izraženogotpora” tnim vrijednostima,adogađajisuinterpretiraniuodnosunakoli- ku, ukusivrijednostikojesunastaleuotporupremadominan- tiva jekaopojamproširendotihgranicadaobilježavaoesteti- dnostima. KakonavodiDavorMiškovićuovojpublikaciji:“Alterna- pojmom alternativedominantnimdruštvenimikulturnimvrije- u Zagrebu og modeladjelovanjapremaokvirimakulturnihpolitikarazvija se staje sveveća.Načeloumrežavanjakojetežiuspostavizajedničk - stom brojaorganizacijapotrebazapermanentnomsuradnjom po- kse iusmisluoblikaorganiziranja.Srazvojemsadržaja pora- turna scenaširiusmisludiversifikacijekulturno-umjetničke pra- ganizacija napodručjunezavisnekulture,čimesenezavisna kul- S dolaskomnovogdesetljećausvimzemljamaregijeraste brojor- Putdopromjena-odozdo scena. stava bitnajeodrednicakojomsedefiniranezavisnakulturna političko područjeinjihovangažmanuredefiniranjukulturnogs- tičkom diskursu”.Izravanulazaknezavisnihakteraukulturno- došlo slučajno,onajebitnaposljedicaprebivanjaukulturno-poli- vlastitoj proizvodnji,vrijednostima,publici.Dotepromjenenije ne značipromjenubrenda,etikete,negoodnosaprema kursa, promjenaizalternativeunezavisnukulturu.Ta nego jeključnabilapromjenagovoraodogađajima,dis- veći broj događaja, pojava novih prostora, organizacija i programa, na promjenadokojejedošloprelaskuunovimilenijnijebio razvoju nezavisnekulturnescene,očemuMiškovićkaže:“...ključ- bitnim faktoromživućekultureubrojnimzajednicama ne idinamične.Proaktivanodnospremalokalnojzajednicičinih samoorganiziranja krozzajedničkiradiodlučivanjetesufleksibil- Izlazak izterminološkogodređenjaalternativnekulturneproi- U razvojucivilnogdruštva,patakoinezavisnekulture,veoma 25 30 . Općenitomožemozaključitidajetafazabitnoodređena 33 , teseširiosnivanjemmrežeClubture,čijeaktivno- - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene 31 . Regionalna inicijativamreže Clubture 32 odražavaprekretnicuu 29 . i-

Exit Europe / Nove geografije kulture

Mladi grade Centar, Cvjetni trg, Zagreb,2009 / photo by Tomislav Medak

Exit Europe / Nove geografije kulture osnovanih nakon rata Mreža Clubture nastaje povezivanjem nezavisnih kulturnih bavila se isključivo kultur- organizacija u Hrvatskoj. Ona razvija model programske razmjene nom produkcijom. i suradnje koji se temelji na horizontalnom, participativnom nači- 31 Prema Andreji Zlatar-Vi- nu odlučivanja, koji je temelj njezina djelovanja i postojanja. S olić, najčešće korištenje termina alternativna vremenom Clubture razvija niz drugih programa usmjerenih na kultura rezultat je pro- jačanje kapaciteta organizacija (putem edukacijskih i rezidencijal- cjene njezinih ‘estetskih nih programa34) i na povećanje njihove prisutnosti u javnosti (pu- osobina, stupnja inovativ- 35 nosti, uvođenja drugačijih tem medijskih projekata ). Osim toga, mreža je provodila niz za- umjetničkih praksi, itd.’ govaračkih aktivnosti s ciljem unapređenja kulturne politike36. ‘Kultura i tranzicija: Od strategije kulturnog raz- Osnovna uloga mreže Clubture u Hrvatskoj je okupljanje nezavi- vitka do menadžmenta u snih organizacija u stabilnu suradničku platformu. kulturi’, Sarajevske sve- Logika povezivanja kulturnih organizacija u živu programsku ske, br. 27—28 (Sarajevo: Mediacentar Sarajevo, strukturu izgradila je u Hrvatskoj trajne rezultate te potom omo- 2010.). gućila otvaranje regionalne perspektive. Iskorak mreže Clubture

32 Osobito je bitno istaknuti prema djelovanju u regiji prirodan je put mreže s obzirom na či- pokretanje Multimedi- njenicu da su se u svim zemljama regije posljednjih godina razvile jalnog instituta [mi2] u scene sličnih obilježja. Regionalna inicijativa mreže Clubture prvi Zagrebu 1999., koji nastaje odvajanjem Instituta je put omogućila razmjenu programa nezavisne produkcije iz- Otvoreno društvo Hrvat- među različitih organizacija, u različitim sredinama u regiji te ska od programa koji su otvorila vrata širenju načela aktivne suradnje u okvirima utjecaja započeti u njegovu okviru. Multimedijalni institut ini- na kulturne politike. cijator je brojnih projekata Sredinom listopada 2004. održan je inicijalni sastanak mreže na hrvatskoj i regionalnoj sceni, pa je i mreža Club- Clubture i partnera iz regije, a okupio je više od četrdeset organi- ture nastala 2002. godine zacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Svrha na inicijativu te organiza- sastanka bila je mapiranje stanja u regiji, kao i detektiranje potre- cije. Više o [mi2] možete pročitati u razgovoru koji be za suradnjom, te osmišljavanje mogućih okvira za njezinu pro- je s predsjednikom [mi2] vedbu. Tim je sastankom započet proces okupljanja u mrežu iz Tomislavom Medakom vodila Dea Vidović za por- koje će se razviti Regionalna inicijativa Clubturea. Cilj osnivanja tal Kulturpunkt: http:// inicijative bio je izgradnja samostalne mreže na području regije i www.kulturpunkt.hr/i/ suradničke platforme temeljene na programskoj razmjeni i sura- kulturoskop/397/ dnji. Tijekom 2005. obavljene su sve pripreme u smislu mapiranja 33 POLICY-FORUM, Clubture i inicijalnog povezivanja organizacija, osmišljavanja konkretnih i Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000 prve su pojedinosti modela suradnje, poziva za predlaganje i namicanja platforme organizacija u sredstava za provođenje suradničkih projekata, a u 2006. godini kojima se razvijaju temelji započeta je realizacija programa. suradničkih modela, a koje su iznimno aktivne u po- Tako je već u prvoj fazi razvoja Regionalna inicijativa okupila sljednjih deset godina. Više devetnaest organizacija u neformalnu suradničku platformu, a o tome možete vidjeti u: osnovana je i Radna grupa37 mješovitog sastava koju čine pred- Kulturne politike odozdo, Nezavisna kultura i nove stavnici iz svih zemalja regije uključenih u proces, a koja je pratila suradničke prakse u Hr- realizaciju suradničkih programa te utvrđivala strateške smjerni- vatskoj, ur. Višnić, Policies for Culture, Amsterdam / ce za njezin budući razvoj. Bukurešt / Zagreb, 2008. Prva faza Regionalne inicijative Clubturea obilježena je sna- žnim entuzijazmom svih koji su sudjelovali u počecima ostvariva- 34 Od 2005. mreža Clubture provodila je više različitih nja programske suradnje. Nikako se ne smije zanemariti činjenica edukacijskih programa za da je kulturna suradnja u regiji tada još uvijek bila prava rijetkost.

28 Katarina Pavić

36 35 37 (Beograd, Srbija). TkH –Teorijakojahoda Sound System–BYSSi Fond B92,BelgradeYard Kulturni centarREX/ [mi2] (Zagreb,Hrvatska); Multimedijalni institut (Skopje, Makedonija); NVO TochkaiMultimedia Akcija (Sarajevo,BiH); sljedećih organizacija: sudjelovali supredstavnici grupe od2006.do2008. U aktivnostimaRadne politike. jećim okvirimakulturne van odnospremaposto- kojima jezauzimalaakti- drugih zagovaračkihakcija ma, Mrežajeprovodilaniz programskim aktivnosti- politika zamladeitd.Osim kao štojeurbanapolitika, srodnih javnihpolitika, provedbe kulturneidrugih u kreiranjuipraćenju kapaciteta lokalnihaktera Hrvatske sciljemjačanja u različitimkrajevima realiziran jenizaktivnosti 2005. –2007.ukojemuje je programKulturaAktiva Mreža Clubtureprovodila Clubture. medijski suprojektimreže punkt.hr (pokrenut2005.) te portalwww.kultur- stvarnosti (2004.–2007.) 04 –Megazinzahakiranje gostovanja. modela organizacijskih zacija putemjednostavnog stavnika različitihorgani- i iskustavaizmeđupred- prijenos konkretnihznanja je omogućavaoizravan ganizers inresidence,koji pokrenut jeprogramOr- EU (2007.).Godine2005. za procespridruživanja visnog kulturnogsektora Jačanje kapacitetaneza- micanje sredstava(2006.); Projektno planiranjeina- organizacijama (2005.); u neprofitnimkulturnim zvoj istrateškoplaniranje ističu: Organizacijskira- nizacija, ameđunjimase razvijanje kapaciteta orga- forma zajedničkisuproveliUdruženjezarazvojkulture– URK i Film Festival/filmaoljudskimpravima-Regionalna plat- nu nezavisnihscenagradova SuboticeiOsijeka.HumanRights sadržaje napodručjimaekološkog aktivizmateomogućilerazmje- forma Renesansa–Korak2,unutarkojegsuorganizirale različite jeka iDigitalCultureizSuboticezajednosuproveleprogram Plat- nezavisnu kulturnuscenu.Agencijazainformiranje–AGI , izOsi- nazivom S—S,gdjesuseprimarnopovezalisplitskuisarajevsku vo izSarajevaiKUDMrežaLjubljaneprovelisuprogrampod s partnerimaMeđunarodnicentarzadjecuiomladinuNovoSaraje - / Dis-patchizBeograda.Koalicijaudrugamladih–KUMSplita, om KatamanizLjubljaneiinicijativomBelgradeyardSoundsystem nic] –Multimedijalniinstitut[mi2]izZagrebaspartnerima:KUD- Tour promoviraojeelektroničkuglazbu,aprovelisuga[mamatro - kulture -URK,ZagrebiRemontizBeograda.Electronic.Pact.2005. ka, zajednosuorganiziraliGalerijaMočvara/Udruženjezarazvoj koji jepromoviraosuradnjuhrvatskihisrpskihvizualnihumjetni- ne iTeorijakojahoda–TkHizBeograda.Ukradenaideja,program Centar zadramskuumjetnost–CDUizZagreba,MaskaLjublja- suvremenoj praksiuizvedbenimumjetnostima,aprovelisuga i GalerijaKapelicaizLjubljane.ProgramTheFamatemeljiosena Biro suvremeneumjetničkeprakseizZagreba,O3ONEBeograda nu novimtehnologijama,aprovelisugazajednoKONTEJNER– Chinch izBeograda;DeviceArt,promoviraojeumjetnostinspirira- koji suzajedničkiproveliMultimedijalniinstitut[mi2]izZagrebai grama: ExplicitMusicSession,eksperimentalniglazbeniprogram pilot-fazi 2006.– 2007. provedeno osam različitih suradničkih pro- različite sredineipredpublike.Takojekrozplatformuu zivanja organizacija,distribucijekulturno-umjetničkihsadržaja Regionalni programostvariojebitnerezultatenapodručjupove- (2006.–2007.) Pilot-programprogramskerazmjeneisuradnje suradnje uregiji. mjenu programa,razvijaosespecifičnosobziromnapojedinosti ljio navećrazvijenommodeluosmišljenomzaClubture-HRraz- korak uorganizacijskomsmislu. ske, širenjenapodručjeregijebilojezamrežuClubturebitanis- koliko godinarazvijanjaprogramskesuradnjenapodručjuHrvat- zbivanjima udrugimgradovimaizemljama.Osimtoga,nakonne- vantnih kontakata,nitiimaleprilikuinformiratiseotadašnjim Mnoge organizacijeutovrijemejošnisuostvarilevećibrojrele- 29 Iako semodelprogramskerazmjeneisuradnjeuregijiteme- - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene Regionalna inicijativamreže Clubture u

Exit Europe / Nove geografije kulture Multimedijalni institut [mi2] iz Zagreba te Slobodna zona / B92 iz Beograda. Osim navedenih partnera, sudjelovale su i druge organizacije u brojnim gradovima kao domaćini programa. Javna do- gađanja odvijala u su se devet različitih gradova u zemljama regije: Zagreb, Valpovo, Dubrovnik, Split (Hrvatska); Beograd, Suboti- ca (Srbija); Sarajevo, Mostar (Bosna i Hercegovina), te Ljubljana (Slovenija). Regionalni program mreže Clubture vrijedan je iskorak u pro- micanju kulturne suradnje u regiji. Njegova provedba zahvatila je široko i raznoliko područje različitih sadržaja, oblika organiziranja i geografskog određenja. Zajedničkim radom u toj platformi uklju- čene organizacije razvile su suradničke potencijale ili unaprijedile postojeću suradnju. Na taj su način transferirane vrijednosti i na- čela programskog umrežavanja, koji su prvi put zaživjeli u praksi unutar organizacija iz više zemalja. Razmjenom informacija, znanja i konkretnih vještina te osvježavanjem vlastitih ideja doprino- sima iz različitih drugih sredina Regionalna inicijativa Clubturea ohrabrila je mnoge na proaktivno djelovanje u lokalnim sredinama te inspirirala okupljanje drugih pojedinaca i kulturnih organizacija u mreže ili platforme. Premda s uspješnim rezultatima, faza provedbe pilot-programa omogućila je uvid u problematiku koja stvarala trajne prepreke pronalasku stabilnog i održivog modela financiranja platforme. Nakon inicijalnog povlačenja većine međunarodnih aktera koji su početkom 2000-tih podržavali razvoj različitih civilnih i kulturnih inicijativa na području regije, nezavisna kulturna scena regije suo- čila se s izazovom osiguravanja financijskih resursa za održavanje i razvoj programa razmjene i suradnje. Unatoč naporima nezavisne kulturne scene u smislu zagovaranja vrijednosti programske razmjene pred institucijama javne vlasti, on nije stekao uporište u obliku relevantne financijske potpore. Nedostatak realne političke volje uz slabo razvijene instrumente kulturne politike znatno su utjecali na smjer kretanja Regionalne inicijative, koja će po zavr- šetku provedbe pilot-programa razmjene i suradnje preusmjeriti djelovanje na zagovaranje reformi i stvaranja povoljnog okruženja za razvoj regionalne suradnje na nezavisnoj kulturnoj sceni. Tako je od kraja 2007. mreža organizirala niz susreta regionalnih partnera koji su neprestano održavali međusobnu komunikaciju kako bi pronašli zajednička stajališta i zagovaračke metode koje bi otvorile put razvoju održivog i stabilnog modela suradnje na po- dručju regije, kao i put ka uključivanju organizacija nezavisne kulture u trenutačne procese na kulturno-političkoj sceni Europske unije.

30 Katarina Pavić

40 39 38 politika. kovanja iprovedbejavnih nedostatno usmisluobli- administrativnih razina država članicailinižih je samostalnodjelovanje isključivo uprilikamakada i drugiminstrumentima) vanje (zakonskimaktima je Unijidopuštenodjelo- iz Maastrichta,pokojem utvrđeno 1992.Ugovorom meljno jenačeloPravaEU, Načelo supsidijarnostite- l29006_en.htm tion_summaries/culture/ http://europa.eu/legisla- i kulturneinstitucije. ke, profesionalceukulturi koji suuključivaliumjetni- je imeđunarodneprojekte Kultura 2000.podupirala skih vrijednostikulture. i poticanjasocioekonom- formi ukulturnogizraza baštine, promocijunovih mociju europskekulturne umjetničkih djela,pro- mobilnosti umjetnikai proizvoda, poticanja i diseminacijekulturnih mociju kulturnekreacije zajedničkoj prošlosti,pro- kao ipromocijuznanjao mociju kulturnogdijaloga, turnog prostorakrozpro- razvoj zajedničkogkul- temeljni ciljodnosiosena scope” i“Ariane”.Njegov EU-a: “Raphaël”,“Kaleido- triju prethodnihprograma nastaje kombiniranjem Program Kultura2000. ostalih zemaljaregije. stična zauređenjesustava mnoga obilježjakarakteri- sustav jošuvijekzadržava njezin kulturno-politički integracijske procese,no kojim istodobnopredvodi ima specifičanpoložaj, članica Unije,Slovenija da jenovopridružena je, kaoizbogčinjenice ostalim zemljamaregi- konteksta kojidijelis EU, alizbogpovijesnog koja jevećintegriranau u potpunostinaSloveniju, To se,dakako,neodnosi Industries) to Culture)ikreativneindustrije(Potentialofand Creative forme zasuradnjuscivilnimdruštvom:pristupkulturi (Access provedbu politika.Takosukrozstrukturnidijalogaktivirane plat- opipljivih mogućnostiutjecajakulturnogsektoranakreiranje i praksi čestostvaraprividsudjelovanjakojiostavljaveoma malo gradnje sudioničkogpristupaoblikovanjukulturnihpolitika, nou djelovanja unutarUnije,uteorijijepozitivanpomaksmislu iz- ljeva sameAgende.PrimjenaStrukturnogdijaloga,mehanizma vilnim društvom,iopćenitokulturnimsektoromradiprovedbe ci- dnim odnosimaUnije,adrugiuspostavaStrukturnogdijalogasci- aspektima, odkojihjejedanjačanjeulogekultureumeđunaro- konkurentnosti. koji potencirajuulogukultureupromicanjueuropskeekonomske odnosi nadijeloveAgendevezanezakulturneindustrije,odnosno procesima oblikovanjaiprovedbekulturnihpolitika,štoseosobito nim okolnostima problematičnim aspektimaprocesaširenja,kaoidrugimotegot- kulturnog integriranjaprostoraUnije,opterećenograzličitim prijave ibiranja. dok jedrugedvijeplatformeinicirala Europskakomisijauprocesu kulturnu Europupokrenuta‘odozdo’, inicijativomcivilnogdruštva, brisani prostor,uvjetovanobećanjemintegracije gija, zarazlikuodzemaljakojesuvećunutarEU-a,svojevrstan na raziniteekonomskeipolitičkezajednice.Činjenicajedare- se odvijajuuokvirimaoblikovanjaiprovođenjakulturnihpolitika nosti vezanezapristupanjezemaljaregijeuEU,kaoiprocesikoji Novu fazukretanjaregionalneplatformeodređujuvanjskeokol- ExitEuropeproces putem sudjelovanjauProgramuKultura suradnji organizacijaizregijesrazličitimpartnerimaEU-ai nja tihzemalja.Utojfazidolazidopovećanjabrojapojedinačnih stvara novepodjelesobziromnastatusuprocesimapridruživa- nosti, kaoireintegracijeuširieuropskikontekst,norealnosti budi naduzaostvarivanjempotencijalajačemeđusobnepoveza- načelo supsidijarnosti put napodručjukultureuzemljamaEU-adjelomičnoreducira ranju iprovedbikulturnihpolitikanaraziniEU-a.Njomeseprvi kulturu, donesenausvibnju2007.otvaraputpromjenamakrei- tural Europe) – sadaPlatformazainterkulturnuEuropu(PlatformforIntercul - Osim timdualizmom,onajeobilježenajošdvamabitnim 31 iz drugiheuropskihzemalja,aoneseuvelikojmjeriprovode 42 , aneštokasnijeiPlatformazainterkulturalnidijalog 43 . Odsvetriplatformesamoje Platformazainter- 41 . Osimtoga,onajeiskazinstrumentalizmau - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene 40 , anjezinojedonošenjeizravanpokušaj Regionalna inicijativamreže Clubture 39 . EuropskaAgendaza 38 . Toobećanje

Exit Europe / Nove geografije kulture

HRFF : Pravo na grad / photo by Sunčica Ostoić Exit Europe / Nove geografije kulture 41 Sam naslov: European Europska unija u razdoblju nakon Agende razmatra ulogu agenda for Culture in a glo- kulture unutar tzv. Europske strategije 202044 i daljnje korake u balized world – Europska Agenda za kulturu u globa- provođenju kulturnih politika, istodobno se šireći na prostor regi- liziranom svijetu, govori o je. Kako su zemlje u regiji većinom u fazama pripreme pristupanja nastojanjima konsolida- cije europskog projekta Uniji, većina njih provodi reforme unutar tih procesa. No, iako se na temeljima izgradnje faze pristupanja, reformski zahvati i njihovi učinci razlikuju po interkulturnog dijaloga i zemljama, mogu se naći zajednički nazivnici u nedovoljnoj brzini i promicanja kulturne ra- znolikosti. Europska unija nedostatku političke volje. je nakon posljednjih valova S druge strane, usprkos teškim uvjetima, mnogo se organiza- proširenja opterećena tzv. zamorom proširenja cija nezavisne kulture u regiji znatno programski i organizacijski (Enlargement fatigue), kao razvilo i ostvarilo vidljive rezultate oslanjajući se na vlastite kapa- i brojnim drugim socioe- citete i volonterski angažman u velikom broju slučajeva. Značajni konomskim faktorima koji uzrokuju potrebu za inter- su rezultati ostvareni zahvaljujući naporima zagrebačkih organi- vencijom, poput destabi- zacija koje vode dugogodišnji proces s ciljem poticanja reformi i lizacije monetarne unije, općenitog pada ekonom- uspostave novih modela u upravljanju javnim kulturnim resursi- ske konkurentnosti pred ma. Istodobno, one su u partnerstvu s organizacijama mladih, a brzo rastućim azijskim onda i s drugim organizacijama civilnog društva, inicirale široku tigrovima, starenja europskog stanovništva, itd. Po- građansku zagovaračku platformu zahtijevajući zaštitu javnog jedinosti o oblikovanju kul- prostora kao javnog dobra i odgovorno upravljanje javnim resursi- turne politike na razini EU ma na širem društvenom području45. Zagrebačka je scena oku- dostupne su na službenim stranicama Opće uprave pljena u Savez udruga Operacija grad46 od 2005. putem različitih za obrazovanje i kulturu aktivnosti zagovarala osnivanje ustanove POGON - Zagrebački Europske komisije: http://ec.europa.eu/cultu- centar za nezavisnu kulturu i mlade. Centar je osnovan na sa- re/index_en.htm mom kraju 2008. godine kao javna ustanova hibridnog, mješovi- tog tipa, čiji su osnivači Operacija grad i Grad Zagreb. Model 42 http://ec.europa.eu/ culture/our-policy-develo- upravljanja centrom te model koordinacije programa primjeri su pment/doc1199_en.htm angažmana zagrebačke scene u upravljanju javnom infrastruktu-

43 Platformu za interkulturni rom otvorenom za programe nezavisne scene, koji je primjenjiv ne dijalog pokrenuli su 2006. samo drugdje u zemlji, nego i unutar sličnih sustava širom regi- godine ECF i CAE. Godine je47. Osim toga, zagrebačka se scena paralelno uvelike angažirala 2008. Platforma je izradila policy dokument pod na- na širem području u kojem se susreću kulturne i prostorne politi- zivom Rainbow Paper, koji ke, pokrenuvši s drugim partnerima Inicijativu Pravo na grad48 sadržava analizu potreba 49 suvremene Europe po sredinom 2006. godine. Pravo na grad i Zelena akcija , s kojom pitanjima kulturne razno- djeluje u suradnji, okupili su u proteklom razdoblju mnogo aktivi- likosti. Više o Platformi sta i građana u zašiti javnih resursa od sprege korumpirane vlasti za interkulturnu Europu: http://www.intercultural- i krupnog kapitala. Pravo na grad jedna je od najvidljivijih civilnih europe.org/ inicijativa u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj (ali i šire u regiji) koja se istaknula brojnim akcijama, organizacijom prosvjeda, 44 Strategija europskog ekonomskog rasta za kao i drugim oblicima javnog djelovanja. sljedeće desetljeće: http:// Unatoč razvoju i sve većoj prisutnosti nezavisne kulturne sce- ec.europa.eu/europe2020/ index_en.htm ne u javnosti, javna joj vlast još uvijek ne daje dovoljno pozornosti ni podrške, što se snažno reflektira na području regionalne sura- 45 Različiti primjeri platformi dnje, a osobito u izgradnji mreže koja bi omogućila trajnu i stabil- i udruživanja prisutni su i u drugim zemljama, poput nu provedbu suradničkih projekata. Kao što je već navedeno, ne- već spomenute Asociacije dostatak mogućnosti za ostvarivanje potpora iz drugih izvora,

34 Katarina Pavić

46 50 49 48 47 nizirali usvojimgradovi- i Sarajevu,tesuihorga- skih događanjauSkopju programe pretkonferencij- žom Clubtureosmišljavali tneri suusuradnjismre- inicijativu. Regionalnipar- okupljenim uRegionalnu te ostalimorganizacijama ba iAkcija,Sarajevo,BiH, ganizacijama SCCA/pro. Skopje, Makedonija;or- partnerima: Kontrapunkt, racija grad,regionalnim mom SavezudrugaOpe- zagovaračkom platfor- u suradnji sa zagrebačkom Mreža jepokrenulaproces http://zelenaakcija.hr 1990. godine.Višena: u Hrvatskoj,osnovana udruga zazaštituokoliša Zelena akcijanajvećaje http://pravonagrad.org/ upogoni.org Više otome:http://www. u europskimokvirima. od rijetkihtakvihsustava civilnog partnerstva,jedan POGON jeprimjerjavno- com/ savezzacentar.wordpress. . VišeoSavezu:http:// i zagovaračkuplatformu organizacije usuradničku koji okupljazagrebačke nezavisnu kulturuimlade) všeg Savezazacentar Saveza Operacijagrad(bi- od osnivačazagrebačkog Mreža Clubturejednaje okvira. unutar kulturno-političkog jek zagovarajupromjene regije zagovaraleijošuvi- nezavisne kultureširom tiva kojimasuorganizacije više strukturiranihinicija- i brojnihdrugihmanjeili tive PloštadSloboda,kao litike.net/, skopskeinicija- http://www.zakulturnepo- tive zakulturnepolitike: org/, novosadskeInicija- http://www.drugascena. platfome DrugaScena: u Sloveniji,beogradske rodne konferencijePoprištaNeoliberalizma inicijative Clubtureaipartnerskihorganizacijausklopumeđuna- preporukama. ferencije ExitEurope,teuizradiPozicijskogdokumentaspolicy vala upripremiprogramaiodabirugovornikameđunarodnekon- je partnerskipridonijelaprikupljanjubitnihdokumenata,sudjelo- rama kojeseprovodeuokvirueuropskihkulturnihpolitika.CAE ganizacija izzemaljaregijeskontekstomEU-aikonkretnimmje- kulture Action Europe–krovnaeuropskazagovaračkamrežanapodručju konferencija ExitEurope–Novegeografijekulture tnerskim organizacijama ru javnost.Bitanaspektprovođenjaprocesaudruživanjejespar- tivne ukulturnimpolitikamazemaljaregijeiostatkaEuropeteši- organizacija, onuključujebrojnestručnjakerazličitihprofilaak- tivne promjene.StogapokrećeExitEuropeproces.Osimsamih programa. napredovanju, kaoijačanjukapacitetazaprovođenjesuradničkih djelovanjem uprošlostipodupiralescenu,stvarapreprekenjezinu uzrokovan odsustvommeđunarodnihorganizacijakojesusvojim niz konzultacijskihsastanaka užegtimaprojektnihpartnera,kao kulturni kontekstkojizaokružuje ExitEuropeproces.Održanjei okupio brojnegrađaneteomogućio uviduširidruštveni,politički čiji jeangažmannapredavanjima, okruglimstolovimaitribinama tičari, umjetniciiaktivistirazličitih profilaizrazličitihzemalja, ferencije ipretkonferencijskihdogađanjadalisustručnjaci, teore- te predstavniciadministracijeEU-a.Velikdoprinosuspjehu kon- ka nalokalnojraziniinacionalnimrazinamaizrazličitihzemalj institucija idrugihoblikaorganiziranjaukulturi,donositelji odlu- cija nezavisnekultureizregije,predstavnicirazličitihkulturnih zavisne kulturnescene.Okupilosevišeodsedamdesetorganiza - nih politikaiproširenjaUnijenaprostorregijeizperspektive ne- kritički razmatraliparalelniprocesidefiniranjaeuropskih kultur- stopadu istegodine.Natimsusedogađanjimauopširnoj raspravi konferencijska događanjaorganiziranauSarajevuiSkopju uli- Zagrebu ustudenom2009.godine.Njojsuprethodiladva pret- gionalnu policygrupu tih zemaljazainteresiranihzarazvijanjestrategije,okupljenuRe- različitih aktivnosti.Takojeosnovaniužitimsuradnikaizrazliči- je, abrojakterauključenihuprocesrastaojeputemorganiziranja dom inicijativipridružilebrojnenoveorganizacijespodručjaregi- nirane strateškesmjerniceExitEuropeprocesa.Tomsuseprigo- 35 U prosincu2008.uZagrebujeodržansastanakRegionalne Središnje događanjeuokviruprocesabilajemeđunarodna Mreža Clubturenastojiproaktivnodjelovatiizagovaratipozi- 51 . Njezinaulogauprocesuodnosilasenapovezivanjeor- - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene 53 . 50 , međukojimavelikuuloguimaCulture Regionalna inicijativamreže Clubture 52 , nakojemusudefi- 54 , održanau

Exit Europe / Nove geografije kulture ma. Zagrebački partneri i onih šireg opsega55, kojima su se utvrđivali daljnji koraci u pro- zajedno su osmišljavali i vođenju procesa, a najbitniji produkt zajedničkih nastojanja odno- organizirali program konferencije Exit Europe. si se na izradu i zagovaranje Pozicijskog dokumenta policy prepo- ruka56, koje su usmjerene donositeljima odluka u kulturi na razini 51 Culture Action Europe, ne- kadašnji EFAH (European EU-a, nacionalnim i lokalnim razinama. Njima je nezavisna kul- Forum for the Arts and turna scena ukazala na potrebu donošenja mjera kojima bi se po- Heritage), krovna je zago- taknuo kulturni razvoj zemalja u regiji i pospješila njihova reinte- varačka i lobistička mreža kulturnih organizacija sa gracija u zajednički europski prostor. Isto tako, preporuke nude sjedištem u Bruxellesu. niz konkretnih prijedloga čija bi primjena omogućila razvoj neza- Mreža je osnovana 1992. godine, a okuplja više od visne kulture te potaknula ostvarivanje suradničkih projekata, 100 organizacija članica kao i trajnih partnerstava između organizacija u regiji, a i s par- iz različitih područja i tnerima iz ostatka Europe. disciplina kulturnog djelovanja i umjetničkog stva- Preporuke čine prvu koordiniranu inicijativu širih razmjera ralaštva. Mreža Clubture koju provode regionalne kulturne organizacije i partneri iz EU-a članica je CAE od 2007. godine, a Emina Višnić, prema europskim institucijama u kulturi. Tako su organizacije dugogodišnja predsjednica nezavisne kulture pokazale spremnost na proaktivno djelovanje i koordinatorica Mreže prema novim određujućim faktorima kulturnih politika koji su po- Clubture, sada članica Upravnog odbora, članica trebni za ulazak zemalja regije u kulturni kontekst EU-a. Prepo- je Izvršnog odbora te or- ruke su promovirane u Bruxellesu u listopadu 2010. u sklopu kon- ganizacije. Više na:http:// ferencije The Time is Now57, kojom je mreža Culture Action Europe www.cultureactioneurope. org/ pokrenula kampanju We are more58, koja je usmjerena bitnim pitanjima poput kreiranja novih smjernica za sljedeće izdanje Pro- 52 Konferencija koju su za- jednički organizirale par- grama Kultura (2014. – 2020.), izdvajanja za kulturu u sklopu za- tnerske organizacije (Mul- jedničkog proračuna EU-a, kao i izdvajanja za kulturu unutar timedijalni Institut – [mi2] strukturnih fondova EU-a59. , Platforma 9.81 – Institut za istraživanja u arhitekturi, Blok – Lokalna baza za osvježavanje kulture, Savez udruga Operacija Perspektive regionalne suradnje nezavisne kulture grad i Mreža Clubture) u Zagrebu krajem 2008., a Iniciranjem procesa koji je paralelno vođen u zemljama regije i u tematizirala je kroz razli- čite formate borbu za jav- EU, mreža Clubture je razvila vlastite potencijale za okupljanje i ne resurse u galopirajućim povezivanje organizacija iz zemalja regije te otvorila novo pogla- tendencijama privatizacije javnoga i razvlaštenja jav- vlje u razvoju zagovaračkog djelovanja. No, širenjem prostora dje- nosti od javnih dobara. lovanja otvaraju se i novi izazovi zbog kompleksnosti europskog projekta, koji se iz regionalne perspektive još uvijek doima dalek i 53 Regionalnu grupu policy sačinjavali su predstavnici veoma apstraktan. Postoje brojne prepreke s kojima se zemlje re- deset organizacija iz regi- gije susreću u pridruživanju Uniji, od kojih je jedna slaba upozna- je: SCCA/bro.ba, Sarajevo, tost građana tih zemalja s funkcioniranjem institucija EU-a i pro- BiH; Udruga za promicanje kulture – Kulturtreger, cedurama oblikovanja politika. Mreža Clubture, Zagreb, Velik broj kulturnih djelatnika također još uvijek nije dovoljno Hrvatska; NGO Kontra- punkt, Skopje, Makedo- upoznat s okvirom funkcioniranja Unije, ni s pojedinostima pro- nija; Galerija Alkatraz, vedbe kulturnih politika. Nadalje, mehanizmi kojima EU potiče Ljubljana; Multimedijski sudjelovanje kulturnog sektora u donošenju odluka često ostavlja- center Kibla, Pekarna Magdalenske Mreže, ju dojam formalnosti, umjesto da omogućuju ostvarivanje opiplji- Maribor, Slovenija; Kiosk vog utjecaja. Europska unija opterećena je snažnim unutarnjim – Platforma za savreme-

36 Katarina Pavić

56 59 58 54 55 57 licy/index_en.htm ec.europa.eu/regional_po- ne politikeEU-a:http:// funkcioniranju regional- djelovanja EU-a.Višeo je odvitalnihpodručja regionalne politikejedno ski fond(ECF).Područje (ESF) iEuropskikohezij- Europski socijalnifond regionalni razvoj(ERDF), fondova: Europskifondza putem investiranjatriju građana. Ciljevisepostižu što činioko500milijuna i sedamčlanicadržava, razlika izmeđudvadeset ekonomskih isocijalnih nalne politike:smanjivanje vodi osnovneciljeveregio- menti sukojimaEUpro- Strukturni fondoviinstru- http://www.wearemore.eu neuropeconference.eu/ http://www.cultureactio- nosti. u drugezajedničkeaktiv- ski odnos,kojiseprotežei Clubture razvijapartner- umjetnika skojommreža organizacija, inicijativai ža nezavisnihkulturnih Asociacija, slovenskamre- intenzivno sepriključuje definiranja ifinaliziranja U fazinjihovadetaljnog i kaoposebandokument. publikacije, atiskanesu licy preporukediosuove Pozicijski dokument–po- socijalni servisi,etc.). (mailing-liste, internetski različitih on-linealata (Belgija) ikorištenjem (Makedonija); Bruxellesu du (Srbija);Ohridu,Skopju grebu (Hrvatska);Beogra- i Ljubljani(Slovenija);Za- Sarajevu (BiH),Mariboru protekle dvijegodineu zultacije održavanisuu Sastanci ibrojnekon- http://exiteurope.net/ Beograd, Srbija. TkH –Teorijakojahoda, centar REX/FondB92, nu umetnost,Kulturni 2014. –2020.Prijedlogbudžeta u sklopuprocesausvajanjaukupnogproračunaUnijezarazdoblje proračuna kojimćeseraspolagatiunutarprogramaubudućnosti, vori zasljedećerazdobljeprovedbeprogramaKultura,odnosno faktor ekonomskograstaisocijalnekohezije.Utijekusuprego- gumentaciji kojomsekulturatretiranominalnokaonezamjenjiv proračune zakulturumnogihzemaljačlanica,štojeoprečnoar- ostalim nih dugovačlanicaUnijefleksibilizacijomsocijalnihpolitika,me striktivne odredbeonužnostismanjivanjadržavnihdeficitaijav- ravanje održivihjavnihfinancijaEU-a.Temjereobuhvaćajure- vljanja čijijeciljpoticanjekonkurentnosti,zapošljavanjeteosigu ma usvajanjapunogpaketamjeranapodručjuekonomskogupra- njih dodatnopotencirana.Unijajetrenutačnouposljednjimfaza- previranjima, asdolaskomglobalnerecesijeikrizemnogasuod ganizacija nezavisnekulture, osobitoupojedinimlokalnimsredi- ma regije,ugrozivšiprogramsko djelovanjeistabilnostmnogihor- za politikeUnijeuperspektivi širojodnekolikomjeseciiligodina. zahvatima kojeUnijaprovodi radioporavka,akojitvoresmjernice potrebno opreznopristupitiizazovimakojeuzrokovalakriza, kaoi različitih sredina. fonda ukojembikulturatrebalabitiuvaženakaoelement razvoja unutar Strukturnihfondova,prvenstvenoEuropskogsocijalnog za kulturuunarednomperioduidefiniranjenjezinebuduće uloge sta nijeprimarnafunkcija.Osimnavedenog,odvelikejevažnos ti podupiralo kulturneaktivnostikojimapoticanjeekonomskog ra- strija, čijijerastizravnopovezansciljevimaEUstrategije 2020, potrebno uložitiidodatnenaporekakobiseosimkulturnih indu- povećanja budžetasigurnonaićinaotporzemaljačlanica, bitće dnom razdobljupredmnogimjeizazovima.Osimštoćeprijedlog žnija pozicijakultureunutareuropskihlinijafinanciranjaunare- shemama iizvorimafinanciranja–aliuslužbiistihciljeva.Sna Europa, kojibifunkcioniraokaocjelinasodvojenimprogramskim gledno spajanjejeprogramaKulturaiMediauprogramKreativna riteti popojedinimprogramima.Onoštojeuovomtrenutkuiz- nisu izrađenidetaljniproračuni–kaoniodređenistrateškiiprio- gledno nakojićenačinsredstvabitiraspodijeljena,budućidajoš obrazovanje ikulturu,snaznakomkakouovomtrenutkunijeiz- Unutar ukupnograstapredviđenjeirastsredstavainvestiranihu ka poticanjuodrživogekonomskograstaiuzapošljavanju. usmjeren kaispunjavanjuciljevastrategijeEurope2020,odnosno odnosu naproteklorazdobljeza4,8%.Budžetjeuprvojliniji jem lipnja2011.,aonzahtjevapovećanjeukupnogbudžetaUnijeu 37 Kriza jetakođerostavilanegativne posljediceiusvimzemlja- S približavanjemiskorimulaskomzemaljaregijeEU,bitće 60 . Uvođenjetihmjeravećseuvelikenegativnoodrazilona - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene 61 komisijajeobjavilasamimkra- Regionalna inicijativamreže Clubture - đu

Exit Europe / Nove geografije kulture 60 Paket EU mjera za oču- nama. Ona je u zemljama regije potencirala trajne nedostatke un- vanje financijske stabil- nosti i paket za poticanje utar kulturno-političkih sustava koji se trebaju mijenjati, a pritom konkurentnosti potezi su prioriteti svakako moraju biti pozitivne promjene koje bi po- Unije koji interveniraju taknule razvoj suradnje i partnerskih odnosa između svih bitnih u najvažnije unutarnje politike zemalja članica, aktera u kulturi na prostoru regije. One bi se trebale odnositi i na a potaknuti su potresima same donositelje odluka i na kulturne institucije, kao i razne dru- Eurozone u posljednjim ge oblike organiziranja u umjetnosti i kulturi. Iz perspektive neza- mjesecima, kao i zabrinja- vajućim stanjem financija visne kulture naglašena je potreba za stabilizacijom i nastavkom u nekim zemljama čla- jačanja samih organizacija i nezavisnih kulturnih scena u svakoj nicama. Više o mjerama s izvještaja Proljetnog od zemalja. Također, unapređenje suradnje i partnerstava među europskog summita Vijeća organizacijama, kao i potreba za osnivanjem mreže koja bi EU-a, održanog krajem omogućila stabilnu i trajnu programsku suradnju i razmjenu ožujka 2011.: http://www. european-council.europa. sadržaja ostaju najveći izazovi nezavisnoj kulturnoj sceni na razi- eu/home-page/highlights/ ni regije. deal-on-reinforced- economic-governance. U kriznim vremena pojavljuju se jedinstvene prilike za aspx?lang=en provođenje reformi koje ne bi bilo moguće provesti u uvjetima bla- gostanja. Kriza ima izniman potencijal za emancipaciju, primjen- 61 http://ec.europa.eu/bud- get/reform/ jiv na sve birokratizirane strukture, pa tako i na kulturne sustave svake od zemalja regije. Međutim, u razdoblju krize treba oprezno 62 Max Weber, Politika kao poziv, Jesenski i Turk, Za- provoditi reformu kako bi se očuvali njezini temelji. U sustave kul- greb, 2006. turnih politika u regiji nužno je implementirati inovativna i održiva rješenja koja otvaraju put svladavanju izazova, bilo da su oni trajno udomaćene pojave ili posljedice udara globalne krize. Treba na- glasiti da je za svaku reformu, pa i onu na području kulture, potrebno financijsko ulaganje da bi bila uspješna i kako bi omogućila kvalitetnije umjetničke, kulturne, društvene pa i financijske rezultate u budućnosti. Organizacije nezavisne kulture nude modele organiziranja koji željenim i kontinuiranim rezultatima mogu trajno pridonositi kulturnom razvoju pojedinačnih zajednica, ali i regije u cjelini, te pridonijeti jačanju njezine uloge u europskom kontekstu. Zbog toga je i Exit Europe proces doprinos kulturnom razvoju, a njegovi potencijali širi su od same nezavisne scene. Modeli zajedničkog djelovanja u oblicima kulturno-umjetničke prakse, kao i inicijative na području kulturnih politika kakve su izgradile te organizacije primjenjivi su i na druge planove u regiji, osobito u pogledu suradnje različitih profila organizacija civilnog društva. Dakako, za nastavak uspjeha ovog procesa bit će potrebno ulagati dodatne napore imajući na umu da je on, kao i svaki drugi pothvat u politici, dugo i uporno bušenje tvrdih dasaka, istodobno sa strašću i mjerom62. Okvir za sliku njegove budućnosti odredit će niz elemenata koji se razvijaju na više razina, poput unutrašnje dinamike organizacija i scena u pojedinim zemljama te pomaka unutar kulturnih sustava tih zemalja. Ostali elementi koji će utjecati na

38 Katarina Pavić djeluju nameđunarodnojrazini. kulturnim politikamalokalnihinacionalnihaktera,kaoonihkoji nastavit ćepridonositisudjelovanjunezavisnekulturnesceneu lus od2014.do2020.godine.Jednojesigurno,ExitEuropeproces EU, kaoiokviripolitikakojećeUnijadefiniratizanadolazećicik- budući razvojprocesasuokolnostiintegriranjazemaljaregijeu 39 - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene Regionalna inicijativamreže Clubture

Exit Europe / Nove geografije kulture Organizacije uključene u aktivnosti Regionalne inicijative Clubturea

Academica - Akademska grupa, Beograd, Srbija Agencija za informiranje – AGI, Osijek, Hrvatska Akcija - Agencija za kulturni razvoj, Sarajevo, BiH AKTO - фестивал за современи уметности, Bitola, Makedonija Alter Art, Travnik, BiH Kulturno udruženje AMBROSIA, Sarajevo, BiH Art radionica Lazareti – ARL, Dubrovnik, Hrvatska ArtKlinika, Novi Sad, Srbija Asociacija - Društvo nevladnih organizacij in samostojnih ustvarjalcev na področju umetnosti in kulture, Ljubljana, Slovenija Asocijacija za demokratske inicijative – ADI, Sarajevo, BiH Udruga Attack!, Zagreb, Hrvatska Autonomni centar Čakovec – ACT, Čakovec, Hrvatska Autonomni kulturni center Metelkova mesto - AKC Metelkova, Ljubljana, Slovenija Udruga Bacači sjenki, Zagreb, Hrvatska BADco, Zagreb, Zagreb, Hrvatska Belgrade Yard Sound System –BYSS, Beograd, Srbija Blok - Lokalna baza za osvježavanje kulture, Zagreb, Hrvatska Bunker / Stara Elektrarna, Ljubljana, Slovenija Centar za dramsku umjetnost – CDU, Zagreb, Hrvatska Centar za mlade Novo Sarajevo, Sarajevo, BiH Centar za savremenu umetnost, SCCA Beograd, Srbija Centar za savremenu umjetnost, SCCA Sarajevo, BiH Centar za sovremeni umetnosti, SCCA Skopje, Skopje, Makedonija Centre for Balkan Cooperation Loja, Tetovo, Makedonija ЦЕНТАР ЗА ДРАМСКИ УМЕТНОСТИ Т-ХАУС, Skopje, Makedonija Community Art, Zagreb, Hrvatska Udruženje ČINČ - Inicijativa za istraživanje i produkciju savremene muzike, Beograd, Srbija Dispatch, Beograd, Srbija Domaći - Udruga za kreativni razvoj, Karlovac, Hrvatska Udruga Domino, Zagreb, Hrvatska Udruga Drugo more, Rijeka, Hrvatska Druga Scena, Beograd, Srbija Evropski Centar za Kulturu i Debatu GRAD / Kulturni front, Beograd, Srbija Fondacija za razvoj zajednica Mozaik, Sarajevo, BiH ФРИК - Формација за Развој на Иницијативи во Културата, Skopje, Makedonija Galerija Alkatraz, Ljubljana, Slovenija Galerija Elektrika Kulturnog centra, Pančevo, Srbia Galerija Kapelica / Zavod K 6/4, Ljubljana, Slovenija Galerija Kontekst, Beograd, Srbija Gradsko pozorište Jazavac, Banja Luka, BiH Hrvatska glazbena mladež, Zagreb, Hrvatska Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Sarajevo, BiH Institut za međunarodne odnose, Zagreb, Hrvatska Institut za sociološki i političko-pravni istražuvanja, Skopje, Makedonija Kiberpipa, Ljubljana, Slovenija KIOSK - platforma za savremenu umetnost, Beograd, Srbija Koalicija udruga mladih – KUM, Split, Hrvatska Udruga Komikaze, Zagreb, Hrvatska Kontejner - Biro suvremene umjetničke prakse, Zagreb, Hrvatska NGO Kontrapunkt, Skopje, Makedonija KUD Kataman, Ljubljana, Slovenija KUD Mreža, Ljubljana, Slovenija Udruženje za promociju vizuelne kulture KULT zona, Sarajevo, BiH Kulturen centar – CK, Skopje, Makedonija

40 Katarina Pavić Zavod zaproučavanjekulturnog razvitka,Beograd,Srbija Inicijativa Zakulturnepolitike –politikakulture,NoviSad,Srbija Zavod EXODOS,Ljubljana,Slovenija ÚJ21 -Novosadskaurbanistička laboratorija,NoviSad,Srbija Udruženje zarazvojkulture– URK,Zagreb,Hrvatska Tetar Videlo,Skopje,Makedonija Teorija kojahoda–TkH,Beograd,Srbija Tehne, Beograd,Srbija Teatri ipavarurODA,Priština,Kosovo Studentska asocijacijaFakultetatehničkihnauka,NoviSad,Srbija Što, kakoizakoga?–WHW,Zagreb,Hrvatska Stanica -Serviszasavremeniples,Beograd,Srbija Slobodna kultura,Beograd,Srbija Udruga građanaSpirit,Rijeka,Hrvatska Shoqata eBotuesveShqiptarë,Skopje,Makedonija SeeCult portal,Beograd,Srbija Savjet mladihSrebrenice,Srebrenica,BiH Savez udrugaMolekula,Rijeka,Hrvatska Remont -Nezavisnaumetničkaasocijacija,Beograd,Srbija Udruga Romb,Split,Hrvatska Public ROOM,Skopje,Makedonija Protok -centarzavizuelnukomunikaciju,BanjaLuka,BiH Press toExitProjectSpace,Skopje,Makedonija Prelom kolektiv,Beograd,Srbija UG Pravoljudski,Sarajevo,BiH Platforma 9.81–Institutzaistraživanjauarhitekturi,Zagreb,Hrvatska Performing ArtsCenterMultimedia-PAC,Skopje,Makedonija Pekarna Magdalenskemreže–,Maribor,Slovenia Partnerski omladinskipokret-POP,BanjaLuka,BiH Ozone ArtSpace-o3one,Beograd,Srbija Otvoreni univerzitet,Subotica,Srbija Omladinski kulturnicentarAbrašević-OKC,Mostar,BiH Omladinski centarCrnakuća13-CK,NoviSad,Srbija Omladinska organizacijaKvart,Kraljevo,Srbija Odbor zagrađanskuinicijativu–OGI,Niš,Srbija UG NoviPut,Bihać,BiH NVO pokretNoviOptimizam,Zrenjanin,Srbija Neformalna grupaŠvenk,Tuzla,BiH Muzej istorijeJugoslavije,Beograd,Srbija Multimedijski centerKIBLA,Maribor,Slovenia Multimedijalni institut-mi2,Zagreb,Hrvatska Udruga Monteparadiso,Pula,Hrvatska Udruga MojKvart,Zagreb,Hrvatska Mladinski informativniinkulturniklub–MIKK,MurskaSobota,Slovenija Mladinski centerPodlaga,Sežana,Slovenija Mladinski centerBrežice,Brežice,Slovenija Mirovni inštitut-Inštitutzasodobnedružbeneinpolitičkestudije,Ljubljana,Slovenija Udruga Metamedij,Pula,Hrvatska Mediacentar, Sarajevo,BiH MASSO, Skopje,Makedonija Lokomotiva -CentarzaNoviInicijativivoUmetnostaiKulturata,Skopje,Makedonija Line InitiativeandMovement,Skopje,Makedonija Labin ArtExpress–LAE,Labin,Hrvatska Udruga zapromicanjekultureKulturtreger,Zagreb,Hrvatska Kulturni centarREX/FONDB92,Beograd,Srbija Kulturen centarMediaArtes,Ohrid,Makedonija 41 - platforma za kulturnu suradnju irazmjenu nezavisne scene Regionalna inicijativamreže Clubture

Exit Europe / Nove geografije kulture

Exit Europe / Nove geografije kulture Marko Tomaš Utopija ili svjetlo na kraju tunela, skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini

U datim okolnostima, ponekad se bavljenje kulturom čini i potpuno besmislenim. Naprosto, koliko god to fatalistički i Markopatetično Tomaš zvučalo, teško je ignorirati mračnu bosanskohercegovačku svakodnevicu. U tom smislu perspektive nezavisne kulture prilično su maglovite i jedino što ih može razbistriti jeste regionalna suradnja. Ta suradnja, prije svega, može smanjiti klaustrofobiju i Utopijaosjećaj odsječenosti od ostatkaili svijeta svjetlo te dati novi smisao na naporima BH kulturnih aktivista, jer se poslijeratni entuzijazam iscrpio u naporima da se stvore kakve takve krajuplatforme na kojima tunela, se može izgraditi buduća scena. skica za portret nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini Hercegovini kulture uBosni i portret nezavisne kraju tunela, skicaza Utopija ili svjetlona Marko Tomaš dno, dubokozakopanauratnu stvarnost. Ona, naravno,nijeimalajasnu koncepcijuibilaje,sasvimpriro nastala izbazičnepotrebeza opstankomzrnazdravograzuma. drumska, dakledoslovnounderground, glazbenaiteatarskascena ciju kaoi“oficijelna”. tnim godinama,imala,skoroupotpunosti,jednakujavnu percep- također dizalaizpepelatejenezavisnakultura,uprvimposlijer a- kulturu bilojeinepostojanjedržavne,oficijelnekulture,koja se smislu, moraostvoritiizpočetka.Olakotnaokolnostzanezavis nu slobodan način,bezikakvihograničenja.Sustavse,usvakom rilo jeogromanprostorukojemsemoglodjelovatinapotpuno pularne kulture. Također, nepostojanje bilo kakve zadanosti, otvo- poslijeratnoj BIHvišesusenaslanjalinaopćamjestasvjetske po- predratnom umjetničkomscenom,umjetniciikulturniaktivisti u kim djelovanjem.Budućinisuimaličvrstuijasnupoveznicusa ka, avelikidionjihraseliosediljemsvijetaiprestaosaumjetnič- rana imena,nekisuzalutaliuagitpropagresivnihdržavnihpoliti- Kovačević Strašni,IsidoraBjelicaisl.),krozratsupostalietabl kulturne scene(NebojšaŠerićŠoba,JusufHadžifejzović,Milomir predratnoj BHbilioznačavanikaonositeljinezavisneumjetničkei na naslijeđeosamdesetihgodina.Mnogiodumjetnika,kojisuu ve nezavisnekulturneinicijative,kojesenisudirektnonaslanjale turne iineinfrastrukture,auztuobnovustidljivosejavljajupr- Bosnu iHercegovinu.Teknakonzavršetkaratakrećeobnovakul- tom, kojije,uperioduod1992.do1995.godine,potpunorazorio imala prirodanrazvoj,arazlogmožemodirektnopovezatisra- srijedi jebilateknekolicinaautorskih,umjetničkihinicijativa,nije koje možemosmjestitiuokvirenezavisnekulture. dom uosamdesetimgodinamautrliputbudućiminicijativama, Umjetnici, performeripoputJusufaHadžifejzovićasvojimsura- se iunjihovomradumogutražitizačecinezavisnekultureBIH. star tihsugodinadjelovalimimouobičajenihkazališnihpraksite Rupa uzidu.MostarskiteatarmladihiLutkarskopozorišteMo- mentalnih bendova,ŽenevskidekretiSCH,auTuzliokobenda staru iSarajevutesuinicijativebileokupljeneokoHCeksperi- lovale mimoustaljenihtokovatadašnjeoficijelnekulture.UMo- tničkim grupama,prijesvegaglazbenimiteatarskim,kojesudje- K 45 Tokom ratauSarajevuiMostarudjelovalajenekakva,po - Ova “scena”,akoseoscenikaotakvojmožegovoriti,jerpo- SFRJ. Riječje,uglavnom,oneformalnimumje- underground glazbenomifanzinskomscenom prošlog stoljećaiuskosupovezanisatadašnjom protežu seudrugupolovicuosamdesetihgodina orijeni nezavisnekultureuBosniiHercegovini skica zaportret nezavisne kulture uBosni iHercegovini Utopija ili svjetlonakrajutunela, - i-

Exit Europe / Nove geografije kulture Folklor i nacionalizam su dva glavna obilježja dominantne ofi- cijelne kulture u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Takva kultura svoje korijene traži daleko u prošlosti, u fabriciranoj tradiciji i mi- tomaniji. Ona pokušava biti potpuno odvojena od zajedničke pro- šlosti svih bosanskohercegovačkih naroda te tragajući za svojim identitetom glavinja kroz povijest tražeći se u bespućima velikih imperija. Temelj svoje, nacionalne kulture, bosanskohercegovački Hrvati vide u Austrougarskoj monarhiji i NDH, Srbi u Kraljevini SHS, a Bošnjaci u Otomanskoj imperiji. Svakako, jedno od glavnih obilježja ovih kultura jeste duboka povezanost sa zvaničnim religi- jama, koje čine glavnu razliku među tri BH naroda te se kao takve često stavljaju u prvi plan. Sve što se u posljeratnoj BIH kulturi događalo izvan ovog konteksta možemo svrstati u nezavisnu kulturu. Mnogobrojne međunarodne fondacije i organizacije (Fond otvoreno društvo, Schueler Helfen Leben, Pro Helvetia, CCF – Francuski kulturni centri), koje su nakon rata počele djelovati u Bosni i Hercegovini, doprinijele su, prije svega, razvoju nevladinog sektora. Razvoj nezavisne kulture u BIH direktno je povezan sa razvojem nevladinog sektora. Štoviše, većina nevladinih udruga osnovanih nakon rata bavile su se isključivo kulturnom produkcijom. Međutim, stalna promjena smjernica i nedosljednost u stra- tegiji međunarodne politike u BIH, od poslijeratnih kulturnih aktivista stvorila je NGO činovnike, koji srž svog djelovanja mijenjaju iz godine u godinu prema smjernicama međunarodnih fondacija. Većina udruga i nevladinih aktivista odavno je prešla u vode poli- tičkog aktivizma te se bave podizanjem političke i demokratske svijesti u Bosni i Hercegovini. Okosnicu onoga što bismo mogli nazvati nezavisnom kulturnom scenom u BIH od rata naovamo uglavnom sačinjava nekolicina istih entuzijasta. Oni su okupljeni oko udruge GETO u Banja Luci, Alter Arta u Travniku, SCCA i Me- dia centra u Sarajevu i OKC Abraševića u Mostaru. Ostale udruge, koje nisu mijenjale svoju djelatnost, ili su nestale s lica zemlje ili su komercijalizirale svoje djelovanje te danas funkcioniraju kao privatne kompanije. Zanimljivo je da je stupanj suradnje navedenih organizacija bio puno veći netom nakon rata nego danas. Jednim dijelom, ra- zlog leži u različitom profiliranju pojedinih organizacija. S druge strane nemogućnost financiranja određenih projekata (Dani ado- lescenata u Travniku, Mostarski interkulturni festival, Futura u Sarajevu), koji su bili mjesto susreta i činili srž suradnje između ovih organizacija dovela je do smanjenog stupnja suradnje.

46 Marko Tomaš umjetnici raznihprofila.Također, umjetničkaprodukcijaAbArtiz razvija kaosvojevrstan“work inprogress”ukojisuuključeni stalacija uključujeiprodukciju književnogfanzinaKOLAPStese razvio uprojekt,koji,osimperformansa, izložbe,videoiaudioin- sarajevskog SCCA,kojiseod performansaumjetniceLaleRaščić mjer vezanuzovajsegmentjesteprojekt“Indivudualneutopije” ne vizualneiperformanceumjetnostiteknjiževnosti.Izvrstan pri- kupacija ovihudruga.Punopažnjejeposvećenorazvojusuvreme - ganizacija različitihkulturnihprogramajejednaodglavnih preo- Oručević iKathrynHamptonizAbrašMediacentra.Naravno, or- lender iBoroKontićizMediaCentrateRobertJandrić,Husein zia -Friuli.)OsobezaslužnezarazvojovihprogramasuAida Ka- osnivanje produkcijepokrenuliuzpotporutalijanskeregije Vene- cy) iOKCAbraševićauMostaru,kojisuškoluvideonovinarstva i nezavisne videoprodukcijeizmeđuLDA(LocalDemocratic Agen- ni. (Sjajanprimjerlokalnesuradnjeogledaseuradunaosnivan ju turnih fondacijapriinozemnimambasadamauBosniiHercegovi- produkcije, L-Ab.Oviprogramipotpomognutisuodrazličitihkul- netski radiouBIH,atrenutnoradinaosnivanjunezavisnevideo društveno angažiraninewsportalabrasmedia.infoteprviinter- AbrašMedia centarpriOKCAbraševićuuMostarupokrenuoje arhiva legendarnogsplitskogpolitičkogtjednikaFeralTribune. ra ipredavanjanatemunovihmedijauradioprojektdigitalizacije čajne korake.SarajevskiMediaCentarorganiziraojenizsemina- dia centrauSarajevuiOKCAbraševićaMostaruučinilisuzna- jeste razvojalternativnih/novihmedija.NatompoljuprojektiMe- (Akcija, Sarajevo). scenu uBosniiHercegovini.)teAideKalenderAdijaSarajlića zaslužnijih ljudištogradićpoputTravnikaimanajživljuglazbenu odgojio nekolikogeneracijatravničkihglazbenikaijedanjeodnaj- (AlterArt, Travnik;Darkojeizuzetnobitanikaopedagog,koji Nedima Ćišića(Alternativniinstitut,Mostar),DarkaSaračevića aktivisti poputLjiljanePredragovićiDraganaVukovića(Geto,BL), organizirali oveeventesuidanasistaknutiumjetnicikulturni to izBanjaLuke(EXYUROCKS).Ljudi,kojisupokrenuliudrugei Festival iBETON),AlterArtizTravnika(Daniadolescenata)Ge- TURA), AlternativniInstitutizMostara(Mostarskiinterkulturni godina bilesuAkcijaizSarajeva(festivalelektronskeglazbeFU- na organizacijiglazbenihikulturnihfestivalatijekomposlijeratnih “alternativnu” glazbenuscenu.Udruge,kojesučestosurađivale čitih glazbenihfestivalaikoncerata,štojeiznjedrilokakvutakvu Djelovanje ovihudrugauglavnomjevezanouzorganizacijurazli- Glazbaialternativni/novimediji 47 Pored glazbe,glavnapreokupacijakulturnihaktivistauBIH skica zaportret nezavisne kulture uBosni iHercegovini Utopija ili svjetlonakrajutunela,

Exit Europe / Nove geografije kulture

Exit Europe / Nove geografije kulture Mostara uradila je sjajan multimedijalni projekt “Umjetnost u po- dijeljenim gradovima”. Ovaj program je razvijen u suradnji sa ne- formalnim umjetničkim grupama i udrugama iz Bejruta, Kosovske Mitrovice i Berlina. Za realizaciju ovih inicijativa uglavnom imamo zahvaliti kulturnim aktivisticama i povjesničarkama umjetnosti iz Sarajeva i Mostara, Dunji Blažević, Asji Hafner, Amili Puzić, Anji Bogojević i Meli Žuljević.

Festivali za mazanje očiju

Teško je procijeniti koliko nezavisna kultura utječe na bosansko- hercegovačku stvarnost. Zastupljenost nezavisne kulture u medijima je prilično visoka, no pitanje je koliko ta činjenica doprinosi utjecaju nezavisne kulture na BH društvo. Svakako da je krug konzumenata, s dolaskom novih generacija, iz godine u godinu ši- ri. No, stoji i činjenica da je sve teže financijski opstati. Gro sredstava iz gradskih, kantonalnih i državnih budžeta namijenjenih kulturi, koji bi po prirodi stvari dijelom trebali sufinancirati nezavisnu kulturu, odlazi na organiziranje megalomanskih (uglavnom politički sponzoriranih) festivala, koji iscrpljuju i sredstva potenci- jalnih komercijalnih sponzora. Festivalizacija kulture u BIH govori o nepostojanju bilo kakve kulturne politike i strategije, jer festivali su puki privid kulture, nešto čime se potencijalnom konzumentu kulture zamažu oči. Isto tako, možemo ustvrditi da i nezavisna kultura u BIH djeluje poprilično stihijski i bez jasne strategije razvoja. Ipak, ona zorno svjedoči o postojanju četvrte strane u bo- sanskohercegovačkoj političkoj i društvenoj stvarnosti. Ta četvrta strana nalazi svoj prostor izvan nacionalističkih političkih i kulturnih obrazaca i jedini je dokaz postojanja kakvog takvog građanskog društva u BIH. No, teško da možemo govoriti o postojanju nezavisne kulturne scene u BIH. Jedino što sa sigurnošću možemo kazati jeste da postoji nekoliko oaza, otočića nezavisne kulture u Bosni i Hercegovini. A to, ipak, ne čini scenu. Ovakvu situaciju možemo pravdati nedostatkom, prije svega, ljudskih resursa, jer cijela priča počiva na plećima tek nekoliko ljudi, koji po- kušavaju pokriti različita područja djelovanja i time iscrpljuju vlastite kapacitete. U takvoj situaciji teško da se može stvoriti jasna strategija i koncepcija razvoja nezavisne kulture.

50 Marko Tomaš dimo štoćeseiztogaizroditi. acije ukojojcijelustvarvučeteknekolikoljudi.Ostajenam davi- crpili većusamomzačetkutekako,nakoncu,nebidošlo dositu- kakvim logičkimslijedom,akakopotencijalientuzijazam nebiis- aktera testvaratimrežuirazvijatiprogramkorakpokorak, ne- bitno jeizbjećimegalomanijupotaknutupočetnimentuzijazmom vanje ijasnustrategijumogućnostisubeskonačne.Prijesvega, kretni projektiteksuuzačetku.Uzpametnoregionalnoumreža- za uspostavljanjekvalitetnekulturnerazmjeneisuradnje.Kon- unatoč svimnavedenimpoteškoćama,postojipotencijaliskoristiv tek ispitivanjemterena.MišljenjasamdauBosniiHercegovini, gućnostima, isvedosadašnjeinicijativetevrstemožemonazvat aktera nezavisnesceneuregionu.Dosadasegovorilotekomo- koji želepotaknutiumrežavanjeterazmjenuisuradnjuizmeđu grami inozemnihfondacija(ECF,Švicarskifondzakulturuisl.), bija tekuproteklihgodinudana.Jedanodrazlogasusvakakopro- izgraditi budućascena.Regionalnasuradnjakonkretneobrisedo- u naporimadasestvorekakvetakveplatformenakojimamože ma BHkulturnihaktivista,jerseposlijeratnientuzijazamiscrpio osjećaj odsječenostiodostatkasvijetatedatinovismisaonapori- suradnja. Tasuradnja,prijesvega,možesmanjitiklaustrofobijui no sumagloviteijedinoštoihmožerazbistritijesteregionalna svakodnevicu. Utomsmisluperspektivenezavisnekultureprilič- tično zvučalo,teškojeignoriratimračnubosanskohercegovačku i potpunobesmislenim.Naprosto,kolikogodtofatalističkipate- poslom. Udatimokolnostima,ponekadsebavljenjekulturomčini rom danasiovdje,unajmanjuruku,možemonazvatiSizifovskim kulturnim djelatnicimaiaktivistima.Bilokakvobavljenjekultu- sne kulture.Pitanjeje,komejeuBIHuopćestalodokulture,osim ako neikoračanjemunazad.Tiproblemiutičunarazvojnezavi- stvarima situacijuuBIHmožemonazvatitapkanjemmjestu, najveći BHgradoviživepotpunodrugačijestvarnostiiumnogim slijeđe ratanikakonepopušta,zemljasvevišetoneupodijele, BIH jebremenitapolitičkimiekonomskimproblemima.Teškona- Perspektivaumagli:regionalnasuradnja 51 skica zaportret nezavisne kulture uBosni iHercegovini Utopija ili svjetlonakrajutunela,

Exit Europe / Nove geografije kulture Marko Tomaš je rođen Dodatak: priča o OKC Abraševiću u Ljubljani 1978. godine. Jedan je od pokretača i Na lokalnom nivou sjajan primjer umrežavanja i suradnje imamo urednika časopisa Ko- laps i pripadajuće biblio- u korijenima mostarskog OKC Abraševića, koji je nastao kao aso- teke. Novinske tekstove cijacija udruga i neformalnih umjetničkih skupina. Kroz desetak objavljivao u BH Danima, godina, koliko je prošlo od prvih inicijativa za dobijanjem autono- Glasu Istre i Feral mnog kulturnog prostora za mlade, OKC Abrašević je izrastao u tribuneu. Novinar je news portala kulturni centar visokog potencijala. Od dana kada je skvotirana zurnal.info. Poeziju i ruševina bivšeg RKUD Abrašević do danas, stvoreno je mnoštvo prozu objavljivao u bo- različitih platformi, koje svoj dom imaju u Abraševiću. Dio zgrade sanskohercegovačkoj, je obnovljen te je u funkciju stavljena višenamjenska dvorana. hrvatskoj i srpskoj perio- dici. Pjesme su mu pre- Abrašević danas organizira redovite mjesečne glazbene, knji- vođene na Talijanski, ževne, teatarske, filmske i programe vezane uz suvremenu umje- Poljski, Njemački i En- tnost. Osnovan je medijski centar pri kojem djeluju internetski ra- gleski jezik. dio i news portal. U fazi osnivanja je i nezavisna video produkcija. Živio je i radio u Saraje- vu, Zagrebu i Splitu. Umjetnička produkcija AbArt, nakon programa “Umjetnost u po- Trenutno živi u Mostaru dijeljenim gradovima”, nastavlja razvijati druge umjetničke pro- i radi kao glasnogovornik grame vezane, za sada, uz urbanizam kao formu kroz koju se naj- i voditelj kluba OKC Abraševića. više ogleda društveni kontekst u kojem živimo. No, za sve to bio je potreban višegodišnji angažman zasnovan, uglavnom, na entuzijazmu mostarskih kulturnih aktivista. Ne- ophodno je bilo i političko angažiranje te organiziranje pritiska na lokalnu vlast kako bi prostor RKUD Abraševića bio dodijeljen aso- cijaciji nevladinih udruga i neformalnih grupa. U tom političkom segmentu veliku ulogu odigrale su institucije međunarodne zajednice u BIH, prije svega Ured visokog predstavnika, Francuska, Američka, Španjolska, i Njemačka ambasada. U trenutku osnivanja OKC Abrašević činile su grupe ŠkartArt Mostar, Alternativni institut, Mladi most, nekolicina mladih umjetnika i kulturnih aktivista te međunarodna asocijacija udruga MI- FOC, koja se bavila organiziranjem Mostarskog interkulturnog festivala. Asocijaciju MIFOC činili su pojedinci i različite udruge iz Mostara te udruge iz francuskih gradova Grenoblea i Toulousea, Drugi most i Guernica ADPE. Abrašević danas predstavlja jedini centar ove vrste u Bosni i Hercegovini. Tek nakon 5 godina djelovanja u svom prostoru dobio je jasne obrise onoga u što bi se jedan takav prostor trebao razviti, a to je prostor sa snažnom tehničkom i medijskom infrastruk- turom otvoren za različite umjetničke i ine inicijative svih mladih ljudi.

52 Marko Tomaš http://www.ldamostar.org/ Agencija LokalneDemokratije(LDA),Mostar http://www.scca.ba/ SCCA, Centarzasavremenuumjetnost,Sarajevo www.myspace.com/genevedecree Ženevski Dekret www.myspace.com/unsgeto UNS GETO www.artindicities.org Festival umjetnostiupodijeljenimgradovima www.kolaps.org Kolaps Production U.G. AlternativniInstitut,Mostar www.abrasmedia.info Abrašević Mediacentar,Mostar http://radio.abrasmedia.info Abraš MediaRadio,Mostar www.okcabrasevic.org Omladinski kulturnicentarABRAŠEVIĆ,Mostarv www.media.ba Mediacentar, Sarajevo www.pro.ba/utopije Centar zasavremenuumjetnost/pro.ba,Sarajevo Projekat INDIVIDUALNEUTOPIJENEKADISAD 53 skica zaportret nezavisne kulture uBosni iHercegovini Utopija ili svjetlonakrajutunela,

Exit Europe / Nove geografije kulture Davor Mišković Prebivanje u kulturnoj politici

Davor Mišković Prebivanje u kulturnoj politici politici Prebivanje u kulturnoj Davor Mišković prebivanja ukulturno-političkomdiskursu. promjene nijedošloslučajno,onajebitnaposljedica vlastitoj proizvodnji,vrijednostima,publici.Dote promjenu brenda,etikete,negoodnosaprema alternative unezavisnukulturu.Tapromjenaneznači govora odogađajima,promjenadiskursa,iz organizacija iprograma,negojeključnabilapromjena milenij nijebiovećibrojdogađaja,pojavanovihprostora, Ključna promjenadokojejedošlonaprelaskuunovi prebivanja ukulturno-političkom diskursu. promjene nijedošlo slučajno,onajebitnaposljedica vlastitoj proizvodnji, vrijednostima,publici.Do te promjenu brenda,etikete, negopromjenu odnosaprema alternative u nezavisnu kulturu. Ta promjena ne znači govora o događajima, promjena diskursa, promjena iz organizacija iprograma, nego jeključna bila promjena milenij nije biovećibroj događaja,pojava novihprostora, Ključna promjena dokojejedošlonaprelasku unovi

Exit Europe / Nove geografije kulture Izložba “Nacistički teror nad homoseksualcima od 1933-1945” HDLU 2008, Queer Zagreb

Ključna promjena do koje je došlo na prelasku u novi milenij nije bio veći broj događaja, pojava novih prostora, organizacija i programa, nego je ključna bila promjena govora o događajima, promjena56 diskursa,Davor Mišković promjena iz alternative u nezavisnu kulturu. Ta promjena ne znači promjenu brenda, etikete, nego promjenu odnosa prema vlastitoj proizvodnji, vrijednostima, publici. Do te promjene nije došlo slučajno, ona je bitna posljedica prebivanja u kulturno-političkom diskursu. prebivanja ukulturno-političkom diskursu. promjene nijedošlo slučajno,onajebitnaposljedica vlastitoj proizvodnji, vrijednostima,publici.Do te promjenu brenda,etikete, negopromjenu odnosaprema alternative u nezavisnu kulturu. Ta promjena ne znači govora o događajima, promjena diskursa, promjena iz organizacija iprograma, nego jeključna bila promjena milenij nije biovećibroj događaja,pojava novihprostora, Ključna promjena dokojejedošlonaprelasku unovi

06 04 03 02 05 01 visne kulture. aktivni napodručjuneza- u Heinzelovojjošuvijeksu pak okupljaliuATTACK-u Otvoreno društvo,ilise oko tadašnjegInstituta Arkzinu ilisubiliokupljeni u Antiratnojkampanjii Mnogi ljudi koji su djelovali i moć,Globus,Zagreb. Volja zaznanjemuZnanje Foucault, M.(1976./1994.) i moć,Globus,Zagreb. Poredak diskursauZnanje Foucault, M.(1971./1994.) London. Open UniversityPress, thinking CulturalPolicy, McGuigan, J.(2004.)Re- dam/Bukurešt/Zagreb. cies forcultures,Amster- prakse uHrvatskoj,Poli- kultura inovesuradničke politike odozdo – Nezavisna Višnić, E.(2008.)Kulturne udruga Klubtura,Zagrebi mjene 2002–2007,Savez – Kulturakaoprocesraz- mreži Clubtureu 2002.) ilištosveprethodi kulturne scene(1990.– Razvoj hrvatskenezavisne Vidi Vidović,D.(2007.) more, Rijeka. Rijeci uMolekula,Drugo zavisna kulturnascenau Mišković, D.(2006.)Ne- skoj ture, alištojejošivažnije,govoraonezavisnojkulturiuHrvat- kstom). Tačetirielementačineokosnicuprogramanezavisnekul- menost tj.određenostsuvremenimdruštvenimikulturnimkonte- stup temiupravilujeaktivan)iodnosompremavremenu(suvre- ma (čijiizborpredstavljareakcijunadruštvenustvarnost,apri- todama rada(suradničkimodeli,interdisciplinarnost,itd.),tema- lizma, zagovaranjeparticipacijskihmodelaodlučivanja,itd.),me prava, ekološkihstandarda,vrednovanjekreativnostiiindividua- je diskursodređenizvanjskimiunutarnjimprocedurama kulturne politikediskurzivnoodređen,ondatrebaimatinaumuda redak ilimusepakopiru prostoru onogaštozovemokulturnompolitikomodržavaju tajpo- pronaći iupotpunoperifernimtočkama.Svezamislivetočke u ciji unašemdruštvu.Tusituacijuodržavamoćkojujemoguće stituciji ilistrukturikojageneriradiskurs,negooodređenoj situa- dinstvenom žarištu,npr.Ministarstvukulture,jernijeriječoin- kojima govorimoizrazsumoćikojunetrebatražitiunekomje- kod Wittgensteinaodređujegranicenašegsvijeta.Procedureo održavaju ikojeomeđujuprostorkulturnepolitike,kaoštojezik u 90-imačinilicivilno-društvenu scenu tnost –kojeimasvojapravilaizakonitosti. odnosi kaopremajedinstvenomprostoru–tojekultura,umje - maju unutartogsustava.Društvoseprematompoljudjelovanja gađaji čijejeznačenjeodređenosobziromnapoložajkoji zauzi- no kaoklasifikacijskisustavunutarkojegasezbivajuodređeni do- G simboličke vrijednosti njezini objektismješteniuprostorestetike,afektivnoga,ukusai ređena nečimštobismomoglizvatiumjetničkompolitikomjersu pće cijeliprostorkomunikacije,kulturnajepolitikaupraksiod- zno irastezljivo.Iakovrločestouključujemedijskepolitikeuo- me proizlaziizsamogodređenjakulture,kojejeveomanepreci- nosno dasamusebevidiukategorijamakulturnepolitike. zavisna kulturaudobnosmjestilaukulturno-političkidiskurs,od- se prijesvegaodnosinaestetsko-socijalnu fuzijurazličitihglazbe- u prvomdesetljeću21.stoljeća činenezavisnukulturnuscenu.To tavog nizaorganizacijakojekrajem 90-ihgodinaprošlogstoljećai bu. Njihoviafinitetipresudno suutjecalinapodručjedjelovanjači- 02 57 Nezavisna kulturnascenanastajezahvaljujućiljudimakoji su Kulturna jepolitikavrlonestabilankoncept,aprvirazlogto- . Činisedatačetirielementaupućujunačinjenicune- definirati vrijednostima(poštivanjemanjinskih la la. Uzmimonpr.određenjeizmementaMoleku- kreće odpokušajaodređenjaštobitascena- otovo svakitekstonezavisnojkulturnojsceni 01 , premakojemusenezavisnakulturamože 03 . Akoprihvatimočinjenicudajeprostor 05 . Takojepoljekulturnepolitikeodređe- 06 , uprvomreduZagre- Prebivanje ukulturnojpolitici 04 kojega -

Exit Europe / Nove geografije kulture 07 Prvim Zakonom o kulturnih i umjetničkih usmjerenja, filozofskih i političkih koncepcija te nim vijećima iz 2001. nije oblika djelovanja. No dok se civilno-društvena scena 90-ih izgradi- bilo predviđeno osnivanje kulturnih vijeća u jedini- la na otporu šovinističkoj vlasti i afirmaciji vrijednosti civilnog cama lokalne samouprave, društva, nezavisna kulturna scena bavi se stvaranjem uvjeta za dok je izmjenama Zakona u 2004. godini predviđe- kolektivno djelovanje na području kulture i afirmacijom estetske no osnivanje kulturnih dimenzije, koja zapravo rastače nacionalističku kulturu, koja i da- vijeća u svim gradovima lje dominira kao kulturna paradigma. Naravno, nacionalističku koji imaju više od 30.000 stanovnika. Sama izmje- kulturu 90-ih mnogo je ozbiljnije transformirala opća trivijalizaci- na tog zakona izazvala ja kulture u Hrvata. No, za nezavisnu kulturu bitna je činjenica da je mnoge polemike. Ne- moguće je sada ulaziti u ju je postojeća organizacija kulturnog sustava dovela u parado- meritum tih polemika, no ksalnu situaciju u kojoj se istodobno suočava s ideološkim držav- za potrebe ovog teksta nim aparatom oličenim u kazalištima i muzejima i neoliberalnom bitno je napomenuti da je predviđeno ukidanje Vijeća koncepcijom civilnog društva kao uslužnog sektora. Iako umjesto za nove medijske kulture institucionalnog modela uređenja kulture nudi projektnu organi- spriječeno akcijama orga- niziranim na nezavisnoj zaciju i privatno udruživanje, nezavisna kulturna scena ne zahti- kulturnoj sceni. jeva ukidanje institucija. Naprotiv, traži se njihovo redefiniranje, odnosno redefiniranje cjelokupne organizacije kulturnog sektora. 08 Nova medijska kultura pojam je koji obuhvaća Do tog redefiniranja do sada nije došlo. Unatoč tome, unutar kul- novomedijsku umjetnost, turnog sektora otvoren je prostor za djelovanje organizacija koje aktivnu interakciju socijal- veže etiketa nezavisne kulturne scene. nog i kulturnog djelovanja u suvremenom kulturnom To što se nezavisna kultura smjestila u kulturno polje djelo- kontekstu (kontrakulture, vanja povlači određene posljedice. Najvažnija posljedica odnosi se subkulture, umrežavanja, međusektorske suradnje, na činjenicu da se institucije i drugi akteri unutar tog polja djelo- itd.), te interdisciplinarnu vanja na neki način odnose prema aktivnostima nezavisne kultu- i intermedijalnu kulturnu re. Djelovanje tih organizacija na razini je događaja, a ne klasifika- produkciju; riječ je o vrlo širokoj definiciji, koju je cijskog načela, što znači da se ne prepoznaje u totalu kao neka odredilo samo Vijeće za zasebna kategorija, nego se realizirani događaji klasificiraju u od- nove medijske kulture po- kušavajući obuhvatiti za- nosu na već postojeći sustav klasifikacije. No, u to je načelo klasi- pravo djelatnost nezavisne fikacije nezavisna kultura smjestila jednu kategoriju koja se kulturne scene. uglavnom odnosi na nju samu. Radi se o kategoriji nove medijske kulture koja se rjeđe, uglavnom u Zagrebu, naziva i urbanom kulturom. Iako se isprva djelovanje nezavisne kulture vezalo za mlade kao neki oblik generacijski određenoga kulturnog djelovanja, s vremenom je dobilo legitimitet zasebnog područja, imanentnoga kulturnog djelovanja, dakle onog koje nije nužno vezati za izvanj- ske kriterije u odnosu na kulturu. Sada je nova medijska kultura područje koje ima vlastito kulturno vijeće u Ministarstvu kulture i nekolicini gradova i županija, te u većini većih gradova članove u kulturnim vijećima07 koji se imenuju iz područja nove medijske kulture08. Nova medijska kultura je kao zasebna klasa unutar područja kulturne politike zanimljiva pojava. Ona se u samom svom se- mantičkom izvoru veže za medije i tehnologiju, a kao klasa obu- hvaća većinom događaje koje vrlo malo toga povezuje s (novim) medijima i tehnologijom. To je kao kad bi u zoologiji imali klasu

58 Davor Mišković

09 10 ljevsko ipučkokazalište. smo imaliprimjericekra- društvenog statusa,pa dugo dominiraokriterij područjima djelovanja, u kulturije,kaoidrugim za klasifikacijukulture,a Mogući suidrugikriteriji hing. Forms, BlackwellPublis- Exploring FineandPopular Sociology oftheArts– Alexander, V.D.(2003.): od togakakoihdoživljavamoiinterpretiramo načina nakojiseproizvodekulturnidogađajiilidjela,polazeći djelatnosti klasificirasepolazećiodprodukcijeilirecepcijetj. da shvatimozbilju,alijepritomneodražava.Područjekulturne prema drugima.Tajjesustavkonstrukcijakojanamomogućuje klase unutarklasifikacijskogsustavaprijesvegaodnosejedne zbrci skategorijomnovemedijskekultureležiučinjenicidase dvonošci kojabivećinomobuhvaćalačetveronošce.Razlogtoj temelju dvajutemeljnihkriterija,produkcija/recepcija nužno usklađeni.Novamedijskakulturajekategorijastvorenana dnje. Dakle,sustavserazvijanatemeljuvišekriterijakojinisu parstvo, grafika,itd.–prelazinaodređenjeputemnačinaproizvo- tem recepcije,alivećseusljedećojpotkategoriji–slikarstvo,ki- kriterija. Uzmimonpr.vizualnuumjetnost,kojajeodređenapu- umjetnost isl.polazištezaklasifikacijujekombinacijatihdvaju stavu klasifikacije,ukojemimamoizvedbenu,vizualnu,glazbenu, tog poljadjelovanja,iakonenužno iostvarivanjesvihpogodnosti jednačivanje statusasdrugim kulturnimdjelatnostimaunutar ve produkcijomprograma,proizvodnjom sadržaja. da imtouopćenijeprimarna aktivnost.Oneseipakprimarnoba- unutar postojećegaklasifikacijskogsustavaupripadajuće klase,a nizacija) scijelimkulturnimpoljemdjelovanjaismještajući ga tničkih radova,manifestacija)istruktura(klubova,medija, orga- vomedijske kulturetj.povezivanjemkonkretnihdogađaja (umje- političkog diskursa,posebnosebavećielaboracijomsadržaja no- nicu daoneidaljekontinuiranosudjelujuuodržavanjukulturno- hovo jepostignućeiznimno.Timvišejertrebaimatinaumu činje- financijske, organizacijskeiprofesionalnedeprivilegiranosti, nji- cije nanezavisnojkulturnojscenidjelujuutjeskobnimuvjetima mogućnost bavljenjakulturom.Sobziromnatodasveorganiza - u područjukulture.Bavećisekulturnompolitikom,ostvarili su njihove metoderadaitemekojimasebavepriznatekaolegitimne koje onizastupajupostaleivrijednosticijelogsustava,ukojemsu djelovanja obuhvatiloinjihovodjelovanje,ukojemsuvrijednosti kursa, onisupomaknulisustavusmjerukojemjekulturnopolje dnji diskursaokulturnojpolitici.Sudjelujućiuproizvodnjitogdis- je obuhvaćenotometiketomprometnuliubitneaktereproizvo- bio tajštosusepojedinciiorganizacijekojičinejezgruonogašto pće nastalakaoklasakojaobuhvaćauglavnomnezavisnukulturu elaboracije, povezivanjakonkretnogdogađajaiklase. tom klasomproblemjedrugevrste.Tointerpretacijei ukupnu shemuklasifikacije.Štoćekonkretnobitiobuhvaćeno miniraju prostoromkulturnedjelatnostiikaotakvauklapaseu 59 Pripadanje kulturnompoljudjelovanja samoposebiznačiiz- Čini sedajeključnirazlogzaštonovamedijskakulturauo- Prebivanje ukulturnojpolitici 09 . Upostojećemsu- 10 , kojido-

Exit Europe / Nove geografije kulture 11 Pojam statusa ima više koje proizlaze iz tog statusa. To je u Hrvatskoj evidentno. Nitko značenja, a u ovom se te- festivalu Queer Zagreb ili klubu Mama neće osporiti pripadnost kstu koristi kao pojam koji označava relativan položaj kulturnom polju, ali istodobno oni neće uživati ista prava kao neki određenog aktera na javno drugi akteri koji mu pripadaju. Zašto? Odgovor na to pitanje opet priznatoj ljestvici društve- ne vrijednosti. valja potražiti u kriterijima. Naime, klasifikacijski sustav koji dominira na kulturnom polju djelovanja nije ujedno i izvorište dru- 12 Upravo je ta nezavisnost štvenog statusa11 kulturnih organizacija. Dakle, imamo cijeli jedan izvor termina nezavisna kultura. Nije riječ o nekoj klasifikacijski sustav koji određuje što i kako pripada kulturnom političkoj ili financijskoj polju djelovanja, a taj sustav ipak nije ujedno osnova za određiva- nezavisnosti, kako se če- sto pogrešno tumači. Riječ nje društvenog statusa aktera u kulturi. Iako se čini paradoksal- je o nezavisnosti u izboru nom, ta situacija i nije tako neuobičajena jer je osnova za rangira- preferencije, onoga čime nje u društvu dominantni sustav vrijednosti, neka opća društvena će se akter baviti. Iako je i ta nezavisnost uvjetovana paradigma. Ta paradigma određuje vrijednost cijelog polja djelo- (osobito u nekom apsolu- vanja, a često izravno određuje i vrijednost pojedinih aktera u tom tnom smislu) estetikom, ukusom, vrijednostima, polju bez obzira na klasifikacijski sustav koji vlada samim poljem ona je to neizravno, za djelovanja. To konkretno znači da neka institucija, npr. HNK u razliku od aktera unutar Zagrebu, može imati iznimno nizak status unutar kulturnog polja hijerarhijskog modela, čija je uvjetovanost izravna, jer proizvodi loše predstave, a iznimno visoki status u društvu jer određena njihovom ulo- njime odzvanja U boj, u boj, što se uklapa u dominantnu paradi- gom. gmu izgradnje nacionalnog identiteta. Društveni je status udaljena osnova za organizaciju kulturnog polja djelovanja koje je u Hrvatskoj organizirano kao javna služba. Hijerarhijski model organizacije kulturnog sustava danas pretpo- stavlja birokratski sustav u kojem su jasno definirane uloge svih aktera u sustavu, a ljudi unutar tog sustava imaju status službe- nika (državnih, gradskih, općinskih). U hijerarhijskom modelu ključna je uloga, funkcija koju obavlja svaki akter. Ta ga uloga do- vodi u odnos sa svim drugim akterima Tako je npr. u organizaciji sustava muzeja jasno određeno područje rada svakog muzeja, i to s obzirom na vrstu građe, teme i prostor istraživanja. Te su uloge definirane s obzirom na potrebe posla. Problem nezavisne kulture je što se ne uklapa u hijerarhijski model. Ona nije dio hijerarhijske organizacije kulturnog polja djelovanja, ali nije ni izvan sustava kulturne politike jer on osim hijerarhija/države obuhvaća tržište i civilno društvo. Promatrano iz organizacijske perspektive, svi se modeli organizacije društvenih odnosa mogu svesti na dva osnovna modela, hijerarhiju i tržište, a Powell dopušta mogućnost da su mreže treći model. Organizacije civilnog društva iz organizacijske perspektive zaista nemaju neku osobitost. One su dobrovoljna udruženja u kojima su članovi udruženja vlasnici organizacije. Normativna osnova njihovog poslovanja su ugovori i ugovorni odnosi, nezavisne su u izboru preferencija12, forma njihovog djelovanja se ponavlja, kao i transakcije koje obavljaju. Uglavnom su vrlo fleksibilne. Gotovo identične osobine imaju i akteri na tržištu, ali razlikuju ih dva ključna obilježja. Akteri na tržištu prije svega ko-

60 Davor Mišković

13 cations. Organizations, SagePubli- nization uTheSociologyof Network FormsOfOrga- Market norHierarchy– (1990./2003.): Neither Powell, W. je srednja(premavelikoj) formalne ibirokratske.Razinaposvećenostičlanovaorganizacije ferencija ovisiocjelini(hijerarhiji),aorganizacijesukrute,vrlo vanja jeslužba(zaposlenjezapreciznoodređeniposao),izborpre- odnosu naudruge.Prijesvega,normativnaosnovanjihovogdjelo- teri unutarhijerarhijskogsustavaimajuvišerazličitihobilježja organizaciji uglavnomjevelika.Zarazlikuodtržišnihaktera,ak rutinama (kaoiakteriunutarhijerarhija),aposvećenostčlanov nom jemala.Zarazlikuodtoga,udrugeprijesvegakomuniciraju municiraju cijenama,aposvećenostčlanovaorganizacijiuglav- ca procjeneonajboljemnačinuuređenjapojedinedjelatnostisb- uređene odvizualnihiizvedbenihumjetnosti.Razlikesuposljed- turnog polja,pasutakoaudiovizualnedjelatnostiposvedrukčije kulturna politikarazličitouređujerazličitedjelatnostiunutarkul- umjetničkih organizacija,tj.dobrovoljnihudruženja.Postojeća o modeluorganizacijecijelogsustava. 61 Nezavisna kulturasastojisevelikomvećinomodudrugaili 13 . Dakle,organizacijeserazlikujuovisno Prebivanje ukulturnojpolitici u -

Exit Europe / Nove geografije kulture 14 Šuvaković, M. (2005.): Poj- zirom na potrebe građana i društva. Nezavisna kultura je samoni- movnik suvremene umje- kla, nastala u proteklih desetak godina, iako djelovanje pojedinih tnosti, Horetzky, Zagreb. organizacija, i posebno pojedinaca, seže i mnogo dalje u prošlost. Upravo je ta prošlost bitna za shvaćanje sadašnjeg statusa nezavisne kulture. Prije su se događaji koje bismo danas svrstali pod etiketu nezavisne kulture interpretirali kao alternativa. Alternati- va je imala dva izvorišta: umjetničke alternative, umjetnost koja se temelji na kritici, podrivanju, destrukciji i parodiranju domi- nante umjetnosti, kulture i ideologije14, i, političke alternative, koje su kritizirale i podrivale dominantni politički sustav. Alternativa je kao pojam proširen do tih granica da je obilježavao estetiku, ukus i vrijednosti koje su nastale u otporu prema dominantnim vrijednostima, a događaji su interpretirani u odnosu na količinu izraženog otpora. Naravno, alternativa je imala svoje mjesto u klasifikacijskom sustavu kulturnog polja djelovanja, ali ne kao zasebna klasa, nego kao objekt procedura održavanja postojećeg diskursa, kao ono što dominantni diskurs isključuje ili apsorbira

62 Davor Mišković flikti odvijaliuprostoruideja.Sada,kadajemetajezikistihdo- potrebu zareorganizacijomsustava,ionakosusetemeljnikon- kulturnih događajabilaalternativa,kulturnepolitikenisuimale dnosti iutomprostorugradivlastitisustav.Dokgodjemetajezik do promjenedolazioslobađanjemprostoraoddominantnihvrije- jala promijenitiodnoseunutarcijelogsustava,nezavisnakultura vija vlastitisustavvrijednosti.Dokjealternativaotporomnasto- ulazi usukobsdominantnimvrijednostima,negosamostalnoraz- mom, samimsustavom.Baviseivrijednostima,alinetakoda bila sekundarna.Nezavisnasekulturapakdalekovišebavifor- dovodila upitanjeformu,negovrijednosti.Pitanjaformezanjusu dovodila upitanjevrijednostinakojimapočiva.Alternativanije ski sustav,alijestimdiskursombilaiustalnomkonfliktujer dominantnom diskursujernijedovodilaupitanjesamklasifikacij- iako jeriječovrlosličnomtipudogađaja.Alternativabilabliž nativa priličnorazličitopoimanaoddanašnjenezavisnekulture, unutar većpostojećegsustavaklasifikacije.Utomjesmislualter- 63 Prebivanje ukulturnojpolitici a

Exit Europe / Nove geografije kulture 15 Zakladu Kultura nova gađaja nezavisna kultura, reorganizacija sustava je temeljni zah- osniva Ministarstvo kul- tjev jer bez nje neće ni biti prostora za razvijanje ideja. ture RH, koje na taj način odgovora na potrebe ne- Dakle, ključna promjena do koje je došlo na prelasku u novi zavisne kulturne scene. milenij nije bio veći broj događaja, pojava novih prostora, organi- Zaklada je u osnivanju, (listopad 2010.) s ciljem zacija i programa, nego je ključna bila promjena govora o događaj- da se podignu kapaciteti i ima, promjena diskursa, promjena iz alternative u nezavisnu kul- osiguraju kvalitetniji uvjeti turu. Ta promjena ne znači promjenu brenda, etikete, nego pro- za djelovanje nezavisne kulturne scene. Ona se mjenu odnosa prema vlastitoj proizvodnji, vrijednostima, publici. ne bavi programima, nego Do te promjene nije došlo slučajno, ona je bitna posljedica prebi- strukturom. vanja u kulturno-političkom diskursu. Uvid u kulturnu politiku od- 16 Specifičnost Pogona je da redio je potrebu redefiniranja vlastitog djelovanja i donio zahtjeve se radi o instituciji kojoj koji su se odnosili na uvođenje nove klase u klasifikacijski sustav su osnivači Grad Zagreb tj. jedinica lokalne samo- same kulturne politike i sada, logično, slijedi rad na statusnom uprave i Savez udruga priznanju i uključivanju u organizacijski sustav kulturnog polja. Operacija grad. Riječ je o hibridnoj instituciji, jedin- To uključivanje velik je izazov za kulturnu politiku jer ona uobiča- stvenoj u Hrvatskoj, koja jeno kulturno polje djelatnosti uređuje putem hijerarhija ili trži- pripada hijerarhijskom štem. Ministarstvo kulture, kao i neki gradovi, već su priznali spe- sustavu uz očuvanje nezavisnosti u izboru područja cifičnost nezavisne kulture priznavajući neprogramske troškove djelovanja. Budući da je in- projekata i na taj način su uveli novu praksu. No, to je i dalje ne- stitucija osnovana krajem dovoljno za opstanak nezavisne kulture, u kojoj organizacije na- 2008. godine, još je nemo- guće procjenjivati njezin stoje postići status institucija, sa svim pripadajućim materijalnim rad, ali je već prema prvim pravima, a istodobno očuvati nezavisnost. Da bi se u tome uspjelo, potezima vidljivo da Pogon neće biti uključen u hije- potrebno je uvoditi nove prakse u kulturnu politiku, a na tome se i rarhijski poredak na način radi (npr. prijedlog Zakona o zakladi Kultura nova15 i osnivanje za- na koji su uključene druge grebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade - Pogon16). institucije, što je od počet- 17 ka bila intencija jednog od Socijalni markeri odnosno asocijativni niz koji se u društvu osnivača – Grada Zagreba. veže za nezavisnu kulturu ovisan je o nizu čimbenika čija izmjena To podvrgavanje hijerarhijskom poretku uvijek se nije moguća na području kulturne produkcije, nego isključivo na odvija putem podvrgavanja području kulturne politike. Osobitost hrvatske nezavisne kulture procedurama, pravilnicima je nastanjivanje tog prostora, i čini se da se u njemu vrlo ugodno i drugim mikropravilima u kojima je sadržana fizika osjeća. moći.

17 Bourdieu, P. (1979./1984.): Distinction – A Social Cri- tique of the Judgement of Taste, Harvard University Press.

64 Davor Mišković časopisa. vanje tržišta,novinai cija, agencijazaistraži- više kulturnihorganiza- bio jevanjskihsuradnik Ministarstvu kulturei Radio jesedamgodinau skom fakultetuuRijeci. studijima naFilozof- ment nakulturalnim ru ikulturnimenadž- je organizacijskukultu- štu uZagrebu.Predavao sociologije naSveučili- na doktorskomstudiju obrazovanju, trenutnoje jama imrežama.Po nju kulturniminstituci- nih politikaiuupravlja- jući ukreiranjukultur- sektora, aktivnosudjelu- istraživač kulturnog PR-a. Takođerradikao dukcije, fundraisingai programa, izvršnepro- sao sastojiodslekcije more gdjesenjegovpo- tnoj organizacijiDrugo Trenutno radiuneprofi- kulturni radnikizRijeke. Davor Miškovićje http://www.taborfilmfestival.com Tabor FilmFestival Građanska organizacijazakulturu -Gokul,Zabok http://www.fadein.hr/ Fantastično DobraInstitucija –FADEiN,Zagreb http://www.revijaamaterskogfilma.hr/ Revija amaterskogfilma Udruga Far,Zagreb http://kino-mosor.org/ Društveni centarKinoMosor,Zagreb http://www.drugo-more.hr/wordpress/ Udruga DrugoMore,Rijeka http://www.perforacije.org Perforacije –tjedanizvedbenihumjetnosti http://www.queerzagreb.org Queer ZagrebFestival Udruga Domino,Zagreb http://www.domachi.hr Domaći -Udrugazakreativnirazvoj/CentarmladenaGazi,Karlovac http://www.delve.hr DeLVe –Institutzatrajanje,mjestoivarijable,Zagreb http://www.cdu.hr/news/index.php Centar zadramskuumjetnost-CDU,Zagreb http://badco.hr BADco., Zagreb http://shadowcasters.blogspot.com Udruga Bacačisjenki,Zagreb http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/pmwiki.php Autonomna TvornicaKulture-ATK,Zagreb http://www.pierottijeva11.org Autonomni kulturnicentarMedika,Zagreb http://www.attack.hr Udruga Attack!,Zagreb http://www.arl.hr Art radionicaLazareti-ARL,Dubrovnik http://actnow.hr Autonomni centar-ACT,Čakovec http://savezzacentar.wordpress.com/ Savez udrugaOperacijaGrad,Zagreb www.clubture.org Savez udrugaKlubtura/MrežaClubture,Zagreb 65 Prebivanje ukulturnojpolitici

Exit Europe / Nove geografije kulture JAZZart – Udruga za promicanje jazz glazbe i kulture, Zagreb http://www.jazzart.hr

Udruga Komikaze, Zagreb http://www.komikaze.hr/

Konfuzija – udruga za promicanje audio-vizualnih umjetnosti, Zagreb http://www.illectricity.com/

KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse, Zagreb http://www.kontejner.org

Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Zagreb Portal Kulturpunkt http://kulturpunkt.hr

Udruga K.V.A.R.K., Križevci http://www.udruga-kvark.hr

Klub kulture Križevci http://www.klubkulture.org/

Udruga za promicanje kulture - Kulturtreger, Zagreb Klub Booksa www.booksa.hr

Udruga Labin Art Express, Labin http://www.lae.hr/

[BLOK]- Lokalna baza za osvježavanje kulture, Zagreb http://www.urbanfestival.hr

Mala performerska scena, Zagreb http://www.cirkus.hr/

[mi2] - Multimedijalni institut, Zagreb http://www.mi2.hr

Nemeza – Udruga za razvoj neprofitnih medija, Zagreb http://www.nemeza.hr

Platforma 9.81 - Institut za istraživanja u arhitekturi P.P. 630, 10000 Zagreb - e: [email protected] Kliška 15, 21000 Split - e: [email protected]

Test! – Teater studentima, Zagreb http://www.test.hr/

Udruga Restart, Zagreb http://www.restarted.hr/

Udruga Filmaktiv, Rijeka http://www.filmaktiv.org/

Udruga Spirit, Rijeka http://www.spirit-ri.hr/

Udruga Metamedij, Pula http://metamedia.hr/ http://dopust.blogspot.com/ Dani otvorenog performanceauSplitu–Dopust http://www.vum.hr Vrbovečka udrugamladih,Vrbovec http://poluga.hr Udruga mladihPoluga,Karlovac http://www.katapult.com.hr Udruga Katapult,Rijeka http://www.kurs.hr Udruga zapromicanjekultureiumjetnosti-Kurs,Split http://manifest.blog.hr Udruga Manifest,Zagreb http://www.ususur.org/ Udruga Krljaustvari,Zagreb http://www.zadarsnova.hr/ Udruga Zadarsnova, http://www.tala.hr/ Plesni centarTala,Zagreb http://www.whw.hr/ Što, kakoizakoga-WHW,Zagreb http://www.uke.hr/ Udruga UKE-Urbanakulturaiedukacija,Križevci http://www.ssp.hr/ Studio zasuvremeniples,Zagreb http://www.studio-artless.hr/ Studio Artless,Zagreb http://www.upogoni.org Zagrebački centarzanezavisnukulturuimlade–Pogon Klub Močvara-http://mochvara.hr/ Udruženje zarazvojkulture-URK,Zagreb http://www.voxfeminae.net/ Prostor rodneimedijskekulture-K-Zona,Zagreb Bogišićeva 18,10000Zagreb-e:[email protected] Udruga Otompotom,Zagreb http://www.myspace.com/monteparadisopula Udruga MonteParadiso,Pula http://www.klub-orlando.com/ Udruga mladihOrlando,Dubrovnik http://mladiakcijakultura.hr/ mladih, Varaždin Mladi:Akcija:Kultura -Udrugazapromicanjekulturaiprava

Exit Europe / Nove geografije kulture

Flaka Haliti: Als ich ein Kind war, wollte ich Künstlerin werden, installation view, press to exit project space, 2010; photo by Lepa Georgievska photo courtesy: press to exit project space. Exit Europe / Nove geografije kulture Искра Гешоска Ткаење на невидлива мрежа

Кои се капацитетите на независната културна сцена? Дали има јасно дефинирано “кралство” во кое ќе може да преиспитува и да ги презема како одговорност развојните стратегии и ретроградните потреси? Дали има доволно јасна стратегија? Дали има опасност да западне во лоботомизирана позиција на жртва? Дали има сериозен партнер vis a vis, кој ќе се постави дијалошки и ќе дејствува? И токму сите овие прашања, дилеми и сознанија, ме тераат да се прашам кој е сонот на независната културна сцена, која е нејзината позиција во политичкиот контекст во кој треба да дејствува. Искра Гешоска Ткаење на невидлива мрежа мрежа Ткаење наневидлива Искра Гешоска

01 чин, Сликапрва) Вилијам Шекспир(Втор машина.(...)” Хамлет, Сè додекачукаоваа госпоѓице, Твој занавек,најмила “(...)Збогум. ди наместосрцемашинанекојаотчукува од нашите“принцови”и“принцези”знаелдекавонеговитегра- благодарение наилузијатаисторијата.НоХамлет,заразлика револуцијата е“илузијанаполитиката”,која,пак,делувареално некоја нова,повеќезначнастабилност,упатуванатоадека владеење имоќсекриенемоќтадареализиракопнежотпо дека задострастениоти,веќе,историскибанализираниотгрчза однос насогледаното,утврденото,даденото,сосвоетосознание прашања, закритичкоиљубопитноистражувањереагирање во својата неуморнаинеповторливапотребазапоставување и онаштовосебегоносиХамлеткакознак.Тој еонојкојсо нос наонаштотребадагоозначуванезависнатакултурнасцена што еМакедонија,небиможеладанаправампаралелавоод- на практикувањетомоќвоеднапост-транзицисказемјакаква шале восетасвојаконструктивностнемироткојеимпликација Обидувајќи седагинајдамвистинскитезборовиштобигоопи- тргнат побрановите.”ВирџинијаВулф,Бранови тилник иќегозанишамтемниотлегензамоитебродовида “O Македонија сенаоѓавосамиот зачетокисеодвивабезстратеш- ки вредности.Видливостаиважноста наваквиотпроцесво тичка позиција,којатребада произведенекоизначајни,критич историски итеорискидискусии, илиќезаземеодреденасеман- земји какоМакедонија,ќестане илисамопредметназначајни некоја смисла,контрадикторно. Па,оттаму,секакодекатоа,во Значењето нанезависнатакултурнасценаекомплексно и, во Контрадикцииизначења дивидуалната интеракцијасореалностана“кралството”. одговорноста конживотот,политичката,колективната иин смрт всушностраѓањесевика–тојумирајќигираѓасовеста и се плашидазагине.Дагоснема.Затоаштознаедеканеговата ра, создавајќиодгнилостаплоднапочвазахрабрареформа. Не вивисекција намиготиистиотконструктивнодагодеконструи- паст на“гнилотокралство”.Хамлетзнаеданаправихрабра ка ситесеништаподчијплаштсекријатфактитезаможнатапро- фантомите” ибездајавклучиправосмукалката,којаќегившму илузија декаќеможедавладеебезрасчистисо“историјатана 71 мав дапливаат.Тука ќеставам све- сите паднатиливченцаиимдадовза- уште самомалкуслобода.Ги собрав една нестварнатериторија.Имам бвиени смесолеснамагла.Правиме 01 , ивоопштонемал Ткаење на невидливамрежа - - -

Exit Europe / Nove geografije kulture ки воспоставена динамика, иако организирани групи, поединци, невладини организации и здруженија, низ периодот од 1993, па, до денес, се обдуваат да ги практикуваат само-организираните формати и формации на дејствување и да ги трансформираат читањата на културата. Не станува збор за целосна промена на содржините туку за своевидно стихијно, реактивно реструктурирање на моделите и практиките на културата како политички дискурс. Кога ја употребуваме јазичната сложенка “независна културна сцена”, во општествено-политичкиот и во дискурзивниот културен контекст во кој Македонија се препелка во изминатите 19 години самостојност, можеме да кажеме дека сè уште станува збор повеќе за теориски конструкт отколку за реал-политичко-општествен фактор.

Кроки на еден пејзаж

Една од клучните замки која подмолно се провлекува низ неза- висна Македонија е монополизацијата не само на политичките и економските ресурси туку и на културните. Тоа подразбира затворање на културата, нејзина гетоизација и елитизација. Јавниот културен простор се смета за луксуз, култ, ескапизам, државен монопол или област само за привилегираните, израз на нечија класна свест, или продукт на културните индустрии. Све- дочиме на силна централизираност, при што Министертвото за култура ја презема улогата на главен арбитар и финансиер. Не постои реална децентрализација на моќта и дистрибуција на средствата. Независната културна сцена не се третира во ниту еден слој, од административниот корпус, за јадро во кое треба да се инвестира и со кое треба да се воспостави стратешко партнерство. Уметноста, културата кај нас сè повеќе стануваат само сред- ство за манипулација на валканите политички натпревари и на уште повалканите натпреварувачки тимови во политиката. Се најдовме во забалото на политичката глад за смољубие и грабеж. Не само материјална туку и етичка. Со лажните манири и невку- сот на мислата добивме забрзување во празно, одигрување на веќе одиграните сценарија, слики кои ја репродуцираат фатал- ната рамнодушност не само на конкретните протагонисти и авто- ри на говорите туку и на консументите. Државата, наследството, татковината не постојат за себе и по себе. Колективната приказ- на е составена од фракталите на индивидуалните, мали приказ- ни. Имајќи го ова на ум, чинам дека Македонија стана земја на ислучителна семнатичка слоевитост која на некој начин збунето, но воедно и прагматично, трага по своите референтни точки,

72 Искра Гешоска парадигма затоталитарнаи авторитарна нарација.Атојмодел дел наздруженодејствување, сечинипартискиот,којвоедное консолидација. Итоаимаоправдување –бидејќинајмоќниотмо- гашните искуства,сечини,создадоа фобијаодкојбилообликна потребно органскоединство илистратешкопартнерствоДосе- стентна околусвоитецелии модели надејствување,едалини независната културнасцена,којаефрагментиранаинеконзи здружување, обединетосолидарнодејствувањенаактерите од едно. Онаштоеклучнадилемаприобидитезасоработка, ренитетот можатдабидатнештоповеќеодчинотсебиде за- ците нанезависнодејствувањеиздружување.Слободата исуве- социјализација накреативнатаработнаснага. создава сопственимоделинакомуникација, за внатре саматасценаиворамкинапотребитеконтекстот еда некоја големанарација,важечказасите.Онаштосеочекува вреди, акојапрачкаегнилежна,иникакоданегиспојувамево селектираат, дасе“разврстат”,одговорнопроценимешто жеби еподоброваквитеразлични“лози”доброихрабродасе се оцртуваатразличниистории.Тери Иглтон,предлагадекамо- турна сценаетексткојисткаенодразличнинишки.Вотој доминантната нарацијанагрупатакојавладее.Независнатакул политички легитимитетнапоширокатазаедница,анесамо ваат иредефинираатпостоечките.Однеасеочекувадасоздаде значења, знациивредности,вокојапостојаноќесепреиспиту- да бидефабрикавокојапостојаноќесепрозиведуваатнови тоа, таанесмееникакодабидефиксиранидентитет.Таа треба особено когастанувазборзаедномултикултурноопштество.За сцена требадаимаодговорнаулоганасемантичкоотворање, идеолошка позиција.Токму воовааточканезависнатакултурна хетерогеност понационална,етничка,основаноиуметничка, Она штоеклучнаодликанакултуратавоМакедонијанејзината Задачи–просторбезграници што гобирамезасоспственидентитет. се воспоставиипрактикува“анархичнатаодговорност”конона оваа сеопштасклероза,амнезијанатранзицискотоопштество да гнатост, тензијаиборба.Клучнотопрашањезаменеекаково знаеме низвековите.Итокмуованèдрживопостојананапре- штествено наследство.Тоа, ниевоМакедонија,многудоброго ва натоадекаДржаватаесимболичкапрактика,анесамооп Возбудливо, ноистоштувачкопатување.Нашатаисторијаупату- упорно практикувајќигоменталитетотнарасчекорираскол. 73 ВоМакедонија,генералноседоведениподпрашањеобли - Ткаење на невидливамрежа - - - -

Exit Europe / Nove geografije kulture

Cultural center TOČKA Exit Europe / Nove geografije kulture се пресликува од горе надолу. Во услови на декоративна, но не и на функционална видливост на независната културна сцена, мо- жеме да заклучиме дека постои огромен празен простор во кој нејзините актери треба да маневрираат за да станат општествено релевантен политички фактор. Еден од поголемите товари за независната културна сцена е што наместо со оперативност таа сè уште треба да се бави со демистификација и критика на доминантниот политички дис- курс. Освен продукцијата, во нејзините приоритети треба да би- де креирањето културни политики, кои ќе ја подигнат свеста за некакви поинакви културни практики. Не многуте организации кои дејствуваат во просторот на не- зависниот ангажман во општеството и културата имаат навистина сложена задача. Освен што секој би требало да ги развива специ- фиките на своите интереси, актерите на независната културна сцена ја имаат мисијата да се бават и со обезбедување на поши- роко прифатлив амбиент за дејствување. Независните јадра во сферата на културата се оние кои во изминативе години создаваа приказни низ кои се “читаат” урбаните феномени, феноменот на културата сфатена како канал низ кој се процесуираат новите, живи, дијалошки комуникативни вредности на општеството и преку кои се развиваат културните потреби. Актерите кои во овој период се обидуваа да дејствуваат преку формацијата наречена независна културна сцена ја промовираа културата како дина- мична, хетерогена, променлива, нешто што не постои како изоли- рана област, независна во однос на динамиката на општествени- от, психолошкиот, економскиот, политичкиот, емотивниот и има- гинарниот живот на луѓето. Се обидуваат да реагираат на актуел- ното, да ги следат настаните, процесите, да реагираат на разни општествени теми, да укажат на тоа дека не може да постои хомогенизација, стандардизација и унификација на културата. И покрај речиси целосната негација (се разбира не од публи- ката туку од центрите на моќ), се покажа дека независната кул- турна сцена, не вмрежена, со мал капацитет за меѓусебна сора- ботка составена пред сè од поединци со визија и ентузијазам, не е само некаква утописка, ескапистичка иманентност на некои групи и граѓани. Напротив, таа станува сè посигурно, многу повеќе од сон, таа е нешто што постојано и тивко покренува но- ва битка, секогаш кога ќе се насети изневерување на претходна- та битка. Она што се сведува под заедничкиот именител “неза- висна културна сцена”, вклучуваќи го нејзиниот иманентен граѓански знак, можеби е една од ретките општествени форма- ции кои експлицитно стојат наспрема наездата на неолиберализ- мот – се разбира не негирајќи го како modus vivendi туку редефинирајќи ги неговите предзнаци.

76 Искра Гешоска низи цели наколективот.Затоае потребнодополнителносамоорга културна сценаиартикулирањето напотребитеистратешките Јасно едеканужноиитноконсолидирањето нанезависната Влијанија феномени иуслови. нарации коиќегидадатпоинаквитолкувањанаопштествените треба дасенаметнаткакорелевантнизанизнивсоздадат мени иправцинаразвој.Акциитенезависнатакултурна сцена разјаснување наопштествените,политичкитеикултурните фено широко воодноснајавниотпростор,ипомогнапроцесите на многу важнипрашањанесамовоодноснакултурататуку ипо- општествена клима..Таа бешеиницјалнатакапислакоја отвори независната културнасценапридонесезаразвојнакритичката интермедијално, ексцесно.Особеновоизминативедесетгодини, но гоартикулираатпоривотза“утописко”,експериментално, мите наопштественоизразувањеидозирано,носечиниправил- будност воодноснахиерархиитетемите,“жанровите”ифор- ните иницијативи,сепак,десетинаорганизациисевопостојана промислува, баремформално,понатамошниотживотнанезавис- општествената битност,кадештонитуеденцентарнамоќнего Македонија, кадешто“акциите”сеодвиваатнамаргините начинот накојможеадекватнодасеодговори.Исметамдекаво родата наформатитевокоитиепрашањасепоставуваат,како и треба дајапромениприродатанапоставувањепрашања,ипри- сцена вонастанатитеопштествено-политичкипроменизначајно и премиси.Коисетиетемипремиси?Независнатакултурна елементите, стариинови,сеорганизираатоколупоинаквитеми прекинат, когастаритеконстелациигогубатсвоетозначење,а одреден поредок,когастаритеправцинаразмислувањеќесе ба дадејствува.Важенемиготнапрекршувањеворамки на, којаенејзинатапозицијавополитичкиотконтексткојтре ме тераатдасепрашамкојесонотнанезависнатакултурнасце ќе дејствува?Итокмуситеовиепрашања,дилемиисознанија, ли имасериозенпартнерvisavis,којќесепоставидијалошкии опасност дазападневолоботомизиранапозицијанажртва?Да- градните потреси?Далиимадоволнојаснастратегија? да гипреземакакоодговорностразвојнитестратегиииретро- јасно дефинирано“кралство”вокоеќеможедапреиспитуваи Кои секапацитетитенанезависнатакултурнасцена?Далиима Прашања 77 рање. Новажноеиискуството наДругиот.Важнаеанализа- Ткаење на невидливамрежа - - -

Exit Europe / Nove geografije kulture Искра Гешоска е из- та на моделите кои веќе се промовираат, но и на практиките на вршен директор на ЗГ ниво на содржина и форма на дејствување. Тоа значи дека нам Контрапункт (Културен центар Точка). Од 1999 ни е потребен погледот и указот на Другиот во кој ќе ги огледаме година на полето на кул- сопствените, вистински бои и мерки на дејствување, адекватни турни политики, со осо- за просторот и времето. Потребни ни се комуникациски кодови бена посветеност на не- во кои ќе ги препознаеме прифатливите системи на конструктив- зависната културна сце- на. Консултант е во Ми- на акција. Можноста за таквите рефлексии ни е дадена преку нистерството за култура отворањето на различните програми за соработка и поддршка од во периодот од 2002 – страна на западно-европската рецепција и, пред сè, со силната 2006 година. Објавував регионална блискост и поврзаност. Дали и како се ползуваат вак- есеи и теориски прегле- ди кои се однесуваат на вите шанси? Не доволно. За жал тешко учиме, прифаќаме и а културните студии и на уште потешко адаптираме. Сепак, регионалната соработка е изведувачките уметно- клучна за да се изнедри сопствен модел. сти. Во моментов го во- ди тригодишниот регио- нален проект Расшколу- вано знаење, во пар- Мрежа тнерство со ТкХ од Бел- град. (iskra.geshoska@ Во услови на декоративна но не и на функционална видливост gmail.com) на независната културна сцена, можеме да заклучиме дека по- стои огромен празен простор во кој нејзините актери треба да маневрираат за да станат општествено релевантен политички фактор. Независната културна сцена во Македонија постои како не- видлива мрежа, пајажина која ризоматски се шири низ разни ре- лации со општеството и со своите пријатели. Таа можеме да ка- жеме се наоѓа сè уште на ниво на симболичка референтна точка, која во одреден простор и во одредено време не е ничија соп- ственост, припаѓа на секој кој сака да ја (де)конструира и самата неа но и нашата институционална стварност. Сепак, јасно и сме- ло се обидува да укаже на нужноста од епистемолошки анархи- зам, од отвореност, која значи бришење на границите помеѓу секоја бинарна опозиција, ги исцртуваше маргините на некои поинакви модели на дејствување кои подразбираат голем влог, храброст и будност. Една од најважните траги што ќе ги остави, се надевам, е тоа што сепак покажува некои нови перспективи за читањето на културата. Она што се случуваше, фрагментирано, инцидентно но моќно во рамки на независните иницијативи успеа да го спаси контекстот од карневализација и девастација. Независната културна сцена е оној сегмент од општеството кој треба да ја одигра хамлетовската улога на политичката сцена.

78 Искра Гешоска www.ngo-kontrapunkt.blogspot.com www.kontrapunkt-mk.org Здружение награѓаниКонтрапункт (КултуренцентарТочка), Скопје Народен фронт25/63,1000Скопје, Македонија Буден театар k www.mkcbt.org.m Младински културенцентар,Битола www.multimedia.org.mk Центар заизведувачкиуметностиМултимедија,Скопје факс +389(0)44351971 телефон: +389(0)44352970 Илинден 18А,1200Тетово, РепубликаМакедонија Центар заБалканскасоработка,Лоја,Тетово www.cdathouse.org.mk Центар ЗаДрамскиУметности Т-Хаус(КултуренЦентараЦк),Скопје www.plostadsloboda.org Здружение награѓаниПлоштадслобода,Скопје www.culture.org.mk www.culture.in.mk, Здружение награѓаниЈунона,Скопје www.forumskopje.com Forum Skopje www.aktofestival.com АКТО Фестивалзасовременауметност http://www.mediaartes.info Уметничка установа,КултуренцентарМедиаАртес,Охрид www.frik.mk Формација заразвојнаиницијатививокултуратаФ.Р.И.К.,Скопје www.kanal103.com.mk Stotrojka, Skopje zakulturnainicijativa -Zdruzenienagragjani www.scca.org.mk Установа ЦентарзасовремениуметностиСкопје www.presstoexit.org.mk Press to exitproject space,Скопје www.l-i-n-e.org Line InitiativeandMovement,Скопје www.lokomotiva.org.mk Скопје Локомотива –центарзановииницијатививоуметностаикултурата, 79 Ткаење на невидливамрежа

Exit Europe / Nove geografije kulture

IRWIN, LagosNigerija, 2010 Exit Europe / Nove geografije kulture Katja Praznik Na križpotjih slovenske neodvisne kulturne scene

Treba na neodvisni sceni doseči konsenz in povezano delovanje, saj bo to ključno za dosego in priznanje legitimnosti neodvisne umetniške in kulturne produkcije tako v sistemskem, finančnem in pravnoformalnem smislu kot tudi na ravni kulturne politike. Neodvisna scena je torej pred izzivom definiranja skupne vizije, poslanstva in načinov, kako jih uresničevati. Katja Praznik Na križpotjih slovenske neodvisne kulturne scene scene neodvisne kulturne Na križpotjih slovenske Katja Praznik

02 03 01 18–19, str.18. Delo, 13.februar2010,str. svojitvi”, Sobotnapriloga, politika –20letpoosamo- zamrznjenega. Kulturna Vesna Čopič,“Talitev str. 18–35,str.,str32. macije), Ljubljana2006, bljana (zbirkaTransfor- Pogorevc (ur.),MaskaLju- sti, BojanaKunst,Petra Sodobne scenskeumetno- Eda Čufer,“Našastvar”,v: ture ternevladnisektor. področju umetnostiinkul- organizacije (NVO)na ška produkcija,nevladne scena, neodvisnaumetni- pojme neodvisnakulturna kot sinonimeuporabljala V tekstubomizmeničnoin izjema kotpravilo,šeposebejnanacionalniravni. sceno je,dasopartnerskasodelovanjamedorganizacijami prej pobude, povezovanjepaješibko.Izrazitoznačilnozaslovensko streznih sistemskihokvirov,torejvsektorjunizaupanja skupne kurenčne, sajkandidirajozaistafinančnasredstvaznotraj neu- jektno financiranje trebnih zavsakovzdržnodelovanje,ampaksejeizrodilvvečpro - vil vstrukturnofinanciranje,kibiomogočiloobstojstruktur, po- veščinami, jeostalatujekvsistemu.Programskirazpisse niraz- ve produkcijskemodeleinseokrepitiznovimiposlovnimi znanji in jim jeuspelovtehdvajsetihletihinternacionalizirati,prevzetino- ma javnegafinanciranja.Celavrstakulturnihorganizacij,kise neodvisna kulturaostalapopolnomaizključenaizrednegasiste- duciranje pravicinpoložajevjenujnoprispevaloktemu,dat.i. praviloma kriznimenedžment.KotpojasniVesnaČopič:“Repro- stabilnost. Zdrugimibesedami:vSlovenijijeNVOmenedžment njem, zaradikateregaNVO-jemnenehnopretiorganizacijskane- položajem znotrajkulturnepolitiketerzneustreznimfinancira- probleme. Številnisozagotovopovezanizneurejenimsistemskim dogajanja. Nadrugistraniimaneodvisnakulturatudi“notranje” godljive organizacije,torejtudiboljodzivnenaaktualnadružbena kurza osodobniumetnosti.Zasektorsoznačilnemanjšeinprila- dnem prostoruternosilcikritičnerefleksijeinteoretičnegadis- silci prepoznavnostislovenskeumetniškeprodukcijevmednaro- generator sodobnihtrendovvslovenskiumetnostiinkulturi,no- dne organizacije(NVO)inposamezniki,kidelujejovtemsektorju, N stitucionalno, profesionalnoopremljena uveljavljanje vevropskeminsvetovnemokvirupaniprimerno- dakov brezresnejšegavplivanadogajanjevdružbi,zaresnejše danes vlokalnemokviruodrinjenainobravnavanakotrezervatču- kot jezapisalaEdaČufer:“Neodvisnakulturnaprodukcijadan- dično preskromnovlagajovnjunrazvojinsistemskourejanje.Ali, in kultureoziromanevladnisektornatempodročju,zatoposle- tik podcenjujejovlogoinpomenneodvisneumetniškeprodukcije 83 eodvisna kulturnascena da nosilciinsnovalcinacionalnihkulturnihpoli- ni opredeljujevečlastnosti.Enajezagotovota, skupek organizacijaliljudi,kijonasplošnirav- nekakšen nenavaden,predvsempaheterogen 03 .” Polegtegasosinevladneorganizacijekon- Na križpotjih slovenskeneodvisne kulturnescene 02 .” Naenistranisonevla- 01 vSlovenijijedanes

Exit Europe / Nove geografije kulture 04 Vesna Čopič, “Talitev Neodvisna kultura na margini kulturnih politik zamrznjenega. Kulturna politika – 20 let po osamo- svojitvi”, Sobotna priloga, Druga težava, povezana z dejstvom, da je umetniška produkcija Delo, 13. februar 2010, str. večinoma financirana prek razpisov ministrstva za kulturo, je tudi 18–19, str. 19. centralizacija produkcije: zgošča se v glavnem mestu, v Ljubljani, 05 Ibid., str. 34. medtem ko periferija ostaja manj razvita. V prestolnici NVO-je podpira še Mestna občina Ljubljana, medtem ko ostale občine v 06 Katarina Pejović, “Nove strukture radovednosti. Sloveniji neodvisni umetniški produkciji namenjajo izrazito manj Pogovor z Draganom sredstev. Večina proračunskih sredstev na občinskih ravneh gre Klaićem”, http://www. bifc-hub.eu/interview-sl/ občinskim javnim zavodom kot tistim, ki zagotavljajo uresničeva- intervju-1-sl (17. 8. 2010.) nje javnega interesa za kulturo, medtem ko so NVO-ji bolj peto kolo in niso strateško vključeni v razvoj kulturne krajine na lokal- ni ravni. Kot pravi Vesna Čopič: “Nesrečna usoda za kulturo se skriva tudi v reformi lokalne samouprave. Apetiti lokalnih veljakov in politično zlorabljena polarizacija Slovenije na urbano in ruralno so pripeljali do atomizacije na 210 občin, od katerih jih je več kot polovica materialno in opravilno nesposobnih, da bi zagotavljale javne servise svojim občanom. Take občine so tudi za kulturo ne- varnost in ne morejo predstavljati priložnosti04.” Snovalci kulturnih politik in odločevalci ter subjekti z neodvisne scene imajo tako še vedno antagonističen odnos, čeprav se to stanje na nekaterih področjih postopoma izboljšuje. Zlasti v zadnjem letu je bila tako na nacionalni ravni ustanovljena posebna delovna skupina za sistemsko urejanje položaja NVO-jev v kulturi – z ostrim protestom ob objavi enega od večletnih programskih razpisov za umetniško produkcijo jo je iniciralo Društvo Asocacija. Ta delovna skupina predstavlja vstopno točko za vzpostavljanje dialoga med nosilci in oblikovalci politik ter akterji neodvisne scene. Podobno telo obsta- ja tudi na ravni Mestne občine Ljubljana. Ključni problem pa vendarle ostaja ta, da “kulturna politika slovenske države ni reformi- rala lastnega vertikalnega sistema, to je splošnih ideoloških para- metrov in pravil igre od zgoraj, ki bi določali kriterije vrednotenja partikularnosti in s tem omogočali uveljavljanje novih kulturnih dinamik v horizontalnih sistemih od spodaj”05. Ta trend opaža tudi poznavalec kulturnih politik in teoretik Dragan Klaić: “Na splošno na Balkanu in v drugih postkomunističnih državah Vzhodne in Srednje Evrope ni prišlo do večje, korenite in sistematične revizije kulturnega sistema in politik. To pomeni, da je pri teh spremem- bah šlo bolj za ‘kozmetične popravke’06.” Z izjemnim povečanjem kulturne ponudbe in naraščanjem števila NVO-jev, ki se ukvarjajo s produkcijo sodobne umetnosti, se vse bolj kaže tudi določeno pomanjkanje znanj v nevladnem sektorju (kot tudi pri javnih kulturnih institucijah) – denimo na področju razvoja novih občinstev, stikov z javnostmi, marketinga, foundraisinga, tj. pridobivanja sredstev, upravljanja s človeškimi

84 Katja Praznik

08 07 18–19, str.18. Delo, 13.februar2010,str. svojitvi”, Sobotnapriloga, politika –20letpoosamo- zamrznjenega. Kulturna Vesna Čopič,“Talitev Ibid. Jugoslaviji so bilezamišljenevavstroogrskimonarhijiintolerirane kljive. […]Kulturneustanovesoostalenaravnideželnih,takokot gledališča, muzejstva,galerijstvaitd.nedotaknjenealikar nedota- veniji inuvedbidemokracijesoostalejavnemreženapodročju ceptu ohranjanjanacionalneidentitete.“KljubosamosvojeniSlo- okvirov tersokulturnopolitičnopogostoševednozavezanekon- le, posodobile,zatoostajajonaravnikonzervativnihmeščanskih turnih institucij,kisevseodnastankadržavenisoprestrukturira- kulturne inumetniškeprodukcije,zlastivrazmerjudojavnihkul- blem je,daseneodvisnascenanenehnoborizadrugačenmodel tnosti vmednarodnemkontekstu,zlastievropskem.Ključnipro- stikov insodelovanjvzpostavljajopodoboslovenskesodobneume- držo dosodobnedružbenerealnosti.Spričomrežemednarodnih aktivni inpropulzivnitervvelikimerivzpostavljajotudikritično ture tisti,kidejanskoproducirajoinovacijeinsonasplohizredno Z afirmativnegaglediščasoNVO-jinapodročjuumetnostiinkul- Transnacionalnaperspektiva ustvarili zasebnipoligonnamestodružbenegadejavnika mezniki, kijihšekarnaprejupravljajosami,sčimersoiznjih stnim težavamupravljanja,spetdrugesoustanovilivplivniposa- protagonista alikulturnegaakterja.Mnoginisokosnitisvojimla- NVO pogostopotisnjenivvlogoklientanamestoavtonomnega od sicermaloštevilnih,astalnihinvednoistihvlagateljev.Zatoso kontekstu, vkateregasopostavljeni.Polegtegamočnoodvisni ki jeposledicanjihovelastnešibkostiinomejenegadelovanjav “Med NVO-jiprevladujenekakšenglobokovcepljenoportunizem, poudarja Klaić,tudivtem,davsiNVO-jinimajoisteintegritete: ga menedžmenta.Notranjiproblemineodvisnescenepaso,kot mi, jasnopaje,dabivSlovenijiresnopotrebovalištudijkulturne- viri ipd.Tedeficitesesicerdelnoblažispriložnostnimidelavnica- kulture. za vzpostavitevdrugačnihmodelov produkcijeumetnostiin nih, narodovosamobitnostpotrjujočih elementovterprizadevanje dovinskih zametkovstaborba zaosvobajanjeizpodnacionalistič nost neodvisneumetniškeprodukcije inkulturevseodnjenihzgo- preči različnadružbenapoljaingeopolitičnekontekste.Značil - in narodnesamobitnosti,temvečstadojetikottransverzala, ki kultura nedelujetakotstrojzapotrjevanjenacionalneidentitet e verzalistično perspektivo,torejvkateriumetnost in na, jevnjejvendarleševednomočzaznatitransnacionalno uni- 85 Ne gledenato,dajeneodvisnascenatudiideološkoheteroge - 08 .” Na križpotjih slovenskeneodvisne kulturnescene 07 .” -

Exit Europe / Nove geografije kulture

Maja Delak, Expensive Darlings, EMANAT 2007, photo by Nada Žgank Exit Europe / Nove geografije kulture 09 Primož Kozak, Peter Kle- Najprej je bila beseda pec v Ameriki, Mladinska knjiga, Ljubljana 2006, str. 9. Težava, s katero se neodvisna umetniška produkcija v Sloveniji srečuje že od samega začetka, izvira v tem, da sta se slovenska 10 Eda Čufer, “Naša stvar”, v: Sodobne scenske umetno- narodna zavest in identiteta vzpostavljali s kulturo, še preden je sti, Bojana Kunst, Petra obstajala država ali nacija – tako je že tradicionalno slovenska Pogorevc (ur.), Maska Lju- kultura zelo povezana s politiko, čeprav je z njo nenehno v anta- bljana (zbirka Transfor- macije), Ljubljana 2006, gonističnem odnosu. To je že leta 1971 ugotavljal pomembni slo- str. 18–35, str., str 33. venski intelektualec in kulturnik Primož Kozak, ko se je spraševal, zakaj se v Sloveniji kultura in politika stalo bojujeta med sabo. Ugotavljal je, da kljub družbenim spremembam, industrializaciji in dvigu življenjskega standarda Slovenci “vendarle ostajamo Sloven- ci, se pravi, nacionalna skupnost brez prave vodstvene, s tem pa tudi politične tradicije, narod, ki ga je izoblikovala kulturna zavest in ga vzdržujeta zavest kulturnosti in prisega na svoje preroke. Najprej je bila beseda”09. Prav slovenska beseda kot temelj nacije in njenega obstoja pa ostaja tisti vedno čaščeni malik, ki pogosto zavira drugačne umetniške izraze ali koncepte, ki segajo izven in nad nacionalistične trende ali jeziku zavezane umetniške prakse. Tako “osnovni konceptualni problem Slovencev v 21. stoletju” še vedno ostaja “redefinicija njihove identitete”10, ugotavlja Eda Ču- fer. In res se zdi, da je temeljni problem tiste kulture, ki ji danes pravimo neodvisna, prav to, da pristaja na univerzalizem, tj. da želi artikulirati lokalne subjektivitete ter jih vpeti v transnacional- ne registre. Ker neodvisna kultura nikoli ni ravno sistematično in struktu- rirano skrbela za svojo lastno zgodovino, je na vprašanje o njenih začetkih verjetno možnih več odgovorov. Prvega bi morda lahko postavili kar v čas pred drugo svetovno vojno, ko vzniknejo avant- gardistična gibanja (Avgust Černigoj, Katja in Ferdo Delak, Anton Podbevšek), katerih ideološka pozicija se vzpostavlja v odporu do (malo)meščanske tradicije pa tudi konzervativnih nacionalističnih ter tudi klerikalnih ideologij. Ta avantgarda je brutalno zavrnjena, četudi živci in jedra njenih idej obstajajo še danes. V svoji absolu- tno utopični zahtevi po avtonomiji, ki zadeva tako političnost kot tudi samo estetiko, ostaja koncept, ki ga s težavo prebavi kateri- koli sistem, najsi bo to komunistično-partijski, klerikalno-konzer- vativni ali neoliberalno-kapitalistični. Naslednji trendi neodvisne kulture se nato pojavijo po drugi svetovni vojni, ki vsekakor predstavlja hudo zarezo v evropsko družbeno zgodovino in katere posledice učinkujejo še danes. Zlasti v 60. in 70. leta lahko lociramo nov začetek ali nadaljevanje vzpostavljanja neodvisne kulture, ki se poraja deloma iz konteksta avantgardističnih idej, a tudi iz ze- itgeista. Pojavijo se, recimo jim, neoavantgardni trendi (OHO, celj- ska alternativa, Eksperimentalno gledališče Glej, Pekarna ipd.), s

88 Katja Praznik

11 14–39, str.34. let. XXIV,jesen2009,str. čustvovanje), št.125–126, (Umetnost, družbenostin 1995, 2006-09”,Maska teritoriji: UvodvTerritory Eda Čufer,“Čustvain liberalizacijskim strategijam” etično nesprejemljivenjenimpredhodnimdemokratizacijskim in zgolj distributerjascenarijevinvlog,kisobilepogostotuje ali na njenteritorij,takulturaninašlapolitičnegazaveznika, temveč letih socializma.Vmednarodnemumetnostnemsistemu,kijevdrl tivne’ umetnostiinkulture,kijihjetakulturaizgradilavzadnjih nizacijske, produkcijskeinetičnestrukturenekdanjet.i.‘alterna- “v zelokratkemčasurazgradilirelativnodemokratičneorga- cije mednarodnihumetnostnihsistemovinkulturnihmodelovso križajo zlokalnoprovincialnostjo.Učinkiglobalizacijskeprolifera trovali tudivsevečjemurazraščanjuneoliberalnihtrendov,kise vzpostavljajoče sesistemeneodvisnekultureinNVO-jev,asobo- nacionalnih centrovinfundacij,kisonaenistranizačasnopodprli ne učinke.Govorimzlastiointervencijahinpomočiraznihtujih lonizatorskim idejam,kiimajopolegpozitivnihtudisvojenegativ- sledica odpiranjaslovenskegageopolitičnegaprostoraraznimko- čilna idejnaheterogenost.NekateriNVO-jinastanejotudikotpo- Mesto žensk,B51,Drugagodbaitd.)insevzpostavišedaneszna- Kapelica oz.ZavodK6/4,Društvozapromocijoženskvkulturi- sna izbaMaribor,KiblaAKCMetelkova,Exodos,Galerija Bunker, SCCA,Maska,ZavodProjektAtol,ForumLjubljana,Ple- novi velikonovihNVO-jev(čenaštejemsamonekatere:EN-KNAP, stično-meščanskih elit.Trendsenadaljujev90.leta,kousta- osvobajanju civilnedružbeizpodtogihdružbenihokovinkomuni- v navezavizrazpadomJugoslavijetervsesplošnimiidejamio nalne kritike(NSK,Gledališčesestersciponnasice,IRWIN),oboje Hribar, KUDFrancePrešeren)tertudispecifičneoblikeinstitucio- Podjetje zaproizvodnjofikcije,PlesniteaterLjubljanainKsenija so jihvzpostavljaliŠKUC,FV,Laibach,GledališčeAneMonro, z 80.leti,kosepojavijopojmialternativnekulture(meddrugimi be. Naslednjaetapavzpostavljanjaneodvisnekulturejepovezana kanja inborbezalastenprostorznotrajkulturnegapoljadruž- katerimi sepričenjatrendvzpostavljanjalastnegakontekstaizre- jo države,jugoslovanskovojno ternatozvstopomvEU.Kljub času doprecejšnjihsprememb, povezanihnajprejzosamosvojitvi- dovina neodvisnescenejevsekakor zelopestra,sajjeprišlovtem re, kidopuščajoindividualizem sodobnegasubjekta.Nedavnazgo- kulture vdružbiterpovezovanje vtransnacionalne,globalneokvi- zaznamuje borbazadrugačenmodelprodukcije, položaj vinski porivžeštejemozatistipravi,prvialinajboljrelevantni) Seveda pakulturnepraksevseskozi(negledenato,kateri zgodo- Kulturnapolitikaješevednostvarstihijeininercije 89 Na križpotjih slovenskeneodvisne kulturnescene 11 . -

Exit Europe / Nove geografije kulture 12 Vesna Čopič, “Talitev vsem tem spremembam ostaja temeljni problem slovenske kultu- zamrznjenega. Kulturna re odsotnost kulturne politike – kulturna politika je še vedno stvar politika – 20 let po osamo- svojitvi”, Sobotna priloga, stihije in inercije, brez resnih strateških vizij. Obstajajo sicer na- Delo, 13. februar 2010, str. cionalni programi za kulturo, s katerimi se zbuja vtis, “da ima Slo- 18–19, str. 18. venija kulturno strategijo. Pa je nima, ker se je zavestno ali pa po 13 Vesna Čopič, “Talitev liniji najmanjšega odpora odrekla postavitvi prioritet, hierarhiji ci- zamrznjenega. Kulturna ljev in določitvi kazalcev, ki bi spremljali učinkovitost in uspešnost politika – 20 let po osamo- svojitvi”, Sobotna priloga, nacionalne kulturne politike. Táko stanje kaže na dejstva, da je Delo, 13. februar 2010, str. analitska in strateška sestavina kulturne politike slabša, kot je bi- 18–19, str. 18. la leta 1989”12. S tem posledično je stihiji prepuščena tudi sama 14 Katarina Pejović, “Nove neodvisna scena ter NVO-ji na področju umetnosti in kulture, kjer strukture radovednosti. so bila zlasti 90. leta boja za prevlado in uveljavitev določenih idej, Pogovor z Draganom Klaićem”, http://www. pa tudi nenehnih generacijskih bojev, v Sloveniji zaznamovani s bifc-hub.eu/interview-sl/ tekmovalnostjo, namesto s sinergijo, pa tudi z zatiranjem novih, intervju-1-sl (17. 8. 2010). prihajajočih generacij. Uveljavili so se prej tisti, ki so bili fleksibil- ni, če se izrazim z evfemizmom, kot pa vizionarsko, strateško razmišljujoči posamezniki. V kaosu razpada nekdanjega politične- ga sistema in vzpostavljanju novega so v 90. letih v veliki meri iz- viseli transnacionalni modeli ter individualizem posameznika, ki lahko enakopravno biva v družbi različno mislečih subjektov. Bor- ba za uveljavljanje neodvisne umetniške produkcije pa se je izte- kla predvsem v prid rigidnih nacional(istič)nih institucij, ki se danes večinoma utapljajo v neracionalnostih in so na robu funkcio- nalnosti. “Javni zavodi v kulturi so se skratka sprijaznili s tem, da so ostali ujetniki preživelih produkcijskih vzorcev in trdnjava soci- alnih pravic v njih zaposlenih javnih uslužbencev13.” Spričo pomanjkanja kulturne politike z vizijo za sodobnost ter spričo abstraktno definiranih skupnih interesov in pomanjkanjem soglasja o načinih, kako jih doseči, neodvisna scena danes stagni- ra. Akterji so med sabo slabo povezani, združujejo se le v trenut- kih najhujše grožnje – tj. kadar želijo oblastniki zmanjšati finanč- na sredstva. Druga, morda bolj pozitivna sprememba, nastala kot posledica vstopa Slovenije v EU, je vidna v programih podpore za razvoj civilne družbe. Za slovenski kontekst je pomembno, da evropski programi na ideološki ravni podpirajo razvoj civilne druž- be in nevladnega sektorja, kamor se v novih časih vsekakor uvr- ščata tudi neodvisna umetniška produkcija in kultura. Kot poudarja Klaić: “Ko govorimo o evropski integraciji, moramo upošte- vati tudi neke standarde delovanja, transparentnost, upravno in vodstveno integriteto.”14 Pozitivni učinki programov za razvoj civilne družbe in nevladnega sektorja so vidni v tem, da so na nacionalni ravni podprte organizacije, ki delujejo mrežno, in sicer hori- zontalno, regionalno in glede na vsebinsko področje. Ti evropski sistemi z dobršno mero potrpežljivosti, predvsem pa zaradi jasno postavljenih zahtev po kompetentnem in transparentnem delova-

90 Katja Praznik sne scenejeposebnaizdveh razlogov: prvič,Slovenijanidoživela vanskim prostoromsopostali težavni.Pozicijaslovenskeneodvi- nile številnekonstruktivnenavezave instikiznekdanjimjugoslo- Pankrtov, Borghesijeipd.V90. letihsosezizbruhomvojnepreki- umetniških praks,zlastivplivno jebilodelovanjekolektivaNSK, scena jeimelazlastiv80.letihvodilnovlogosnovanjudoločenih teksti vsedanjostiizkoriščeneledeloma.Slovenskaneodvisna z geopolitikovzhodneEvrope,vendarpasopovezavestemi kon- sorodnosti zregijaminekdanjegajugoslovanskegaprostora intudi Slovenska neodvisnascenaimapovsempovedanemtako veliko Povezavezzahodominjugovzhodom ali opazujejosciničnedistance. intelektualcev, kipaumetnostinkulturovečinomapodcenjujejo segment predstavljajotudimlajšegeneracijeinmanjšidelkroga skovalci teprodukcijesovečinomaakterjisamescene,določen trendom političneumetnosti.Podpornikineodvisnekultureinobi- tih krogovinelit–vzadnjihletihpasepridružujejoglobalnim so izrazitonaivneinpreproste,krožijoznotrajboljalimanjzapr- le poseže,jozanimapolitikainnosilcioblasti,aidejeopolitičnost ja, kivredkihprimerihposegadrugesfereinsektorje.Kadarpa udeležuje oblikovanjadružbenegakonteksta,umetniškaprodukci- vedno velja,dajeosrednjinačin,kakoseneodvisnikulturnisektor zelo heterogeniinvčasihtudiidejnonekonsistentni.Predvsemše evropske komisije,mednarodnihfundacijipd.),zatosoprogrami prihajajo zrazličnihsmeri(ministrstvazakulturo,mestnihobčin, gij, temvečjepogostoodvisnoodfinančnihiniciativinprioritet,ki snem sektorjuvendarlepoteka,torejniposledicaizdelanihstrate- svojega razvoja.Oblikovanjedružbenegakonteksta,kivneodvi- vljena nadialoškoinkonsenzualnopostavitevjasnihvizijciljev ali paogledalodružbenasplohtudineodvisnascenašenipripra- ga konteksta.Podobnokotkulturnapolitikaoz.njenoogledalo tudi vtem,danimataenotnegastališčadooblikovanjadružbene- visne umetniškeinkulturneprodukcijepasedaneskažemorda Problem privzpostavljanjuskupnezagovorniškeplatformeneod- Oblikovanjedružbenegakonteksta turnih politik. turiran dialoginkanalezaudeležbosooblikovanjejavnihkul- šanje ravniprofesionalnostiinkompetentnostiNVO-jevterstruk- nju omogočajo,dasepostavijostrukture,kibodospodbujalezvi- 91 Na križpotjih slovenskeneodvisne kulturnescene i

Exit Europe / Nove geografije kulture

IRWIN, East Art Map 2002, detail Exit Europe / Nove geografije kulture 15 Vesna Čopič, “Talitev brutalnih družbenih pretresov, tj. vojne in etničnih konfliktov, in zamrznjenega. Kulturna drugič, dokaj hitro je postala članica EU, s čimer so se okrepile politika – 20 let po osamo- svojitvi”, Sobotna priloga, predvsem vezi z zahodnoevropskih prostorom, kjer tudi zaradi in- Delo, 13. februar 2010, str. strumentov financiranja nastajajo številna partnerstva. Sodelova- 18–19, str. 19. nja, ki so nastala v zadnjih nekaj letih in v katerih je očiten trend ponovnega oživljanja povezav z nekdanjim jugoslovanskih prostorom, so vsekakor omogočili programi, kot so Kultura, predpristo- pni instrument (IPA) ali podpora zasebnih fundacij. Težnja po so- delovanju pa je bila ves čas inherentna in vidna tudi v posameznih iniciativah, nastalih v 90. letih. Nenazadnje je slovenska država (predvsem ministrstvi za zunanje zadeve in za kulturo) vložila precej sredstev v razvoj kulturnih in drugih sodelovanj med drža- vami nekdanje Jugoslavije. Vsekakor ne gre zanemariti dejstva, da je slovenska kultura sorodna južnoslovanskim, s katerimi jo nenazadnje povezuje tudi skupna zgodovina. Neformalno prihaja do pomembnega mešanja kultur tudi na nivoju ekonomske migracije.

Nova vloga umetnosti in kulture v novi družbeni realnosti

Kot optimisti lahko sklenemo, da imata slovenska neodvisna ume- tniška produkcija in kultura glede na trenutno družbeno stanje obetavno prihodnost. Zaradi globalne gospodarske krize namreč končno lahko pride do dialoga o slovenski družbeni realnosti, s tem pa tudi o vlogi umetnosti in kulture v njej. Kot pravi Vesna Čopič: “Pred nami je šok terapija, v kateri se lahko zgodi dvoje. Ali se bo kultura spolitizirala in bodo preživeli tisti, ki so dobro povezani s strukturami moči – ali pa se bo kulturni prostor vendarle zazrl v svoje lastno drobovje, opustil dnevne parcialne interese, pozabil na osebne koristi in zamere ter naposled dosegel, kar bi v teh dvajsetih letih že moral doseči?”15 Še pred dialogom pa bo treba na neodvisni sceni doseči konsenz in povezano delovanje, saj bo to ključno za dosego in priznanje legitimnosti neodvisne umetni- ške in kulturne produkcije tako v sistemskem, finančnem in pravnoformalnem smislu kot tudi na ravni kulturne politike. Neodvi- sna scena je torej pred izzivom definiranja skupne vizije, poslanstva in načinov, kako jih uresničevati. Trenutni procesi v Sloveniji denimo omogočajo, da se javne kulturne institucije reformirajo, a brez enakopravnega vključevanja izkušenj in vizij neodvisne kulture ta iniciativa ne bo imela sinergičnega in širšega družbenega učinka. Če je državni sistem petnajst let vztrajal na trdnem loče- vanju javnega sektorja in neodvisne kulture, bo za napreden razvoj njuno, da se ta konflikt preseže, predvsem tako, da se prizna, uzakoni in sistemsko uredi trajna podpora za neodvisno kulturo. V

94 Katja Praznik Zahodom”. med Vzhodomin stvo: sodobnaumetnost “Intelektualno gospo- doktorsko disertacijo umetnosti, terpripravlja na področjukulturein samostojnih ustvarjalcev nevladnih organizacijin te naAsociaciji,društvu tno vodirazličneprojek- tnosti inkulture.Trenu- področju sodobneume- turginja inpublicistkana kot teoretičarka,drama- kulteti vLjubljani;deluje kulture naFilozofskifa- strirala izsociologije Katja Praznikjemagi- produkcija, produkcijaidej,kijihjeevropskikontekstlačen. slovanskem prostoruševednoizjemnopropulzivnaumetniška vanju kulturnepolitikeEU,sajje,sodečpotrendih,vbivšemjugo- vanskega prostorapostanejotudidejavenpolitičniaktervobliko- skupnimi iniciativamilahkoneodvisnescenenekdanjegajugoslo- že medvključevanjemregijevEUnebismelabitipozabljenja.S EU, temvečimajosvojolastnopolitičnoinkulturnozgodovino,ki ne potekajonanačin,kotjihvidijonosilciinoblikovalcipolitikv številne idiosinkratičneprimeredobrihprakspovezovanja,kipa lahko izjemnopozitivneučinke,sajimaprostorbivšeJugoslavije tej nevralgičnitočkiobstajajopovezave.Tákopovezovanjeima se odvijatudivbivšemjugoslovanskemprostoru,innatančnona tem smisluslovenskaneodvisnascenavstopavsorodenproces,ki 95 Na križpotjih slovenskeneodvisne kulturnescene

Exit Europe / Nove geografije kulture Asociacija, društvo nevladnih organizacij in samostojnih ustvarjalcev na področju kulture in umetnosti, Ljubljana http://www.asociacija.si

Glej, Gledališče, Ljubljana http://www.glej.si

Pekarna magdalenske mreže, Maribor http://www.pekarna.org

Društvo ŠKUC, Ljubljana http://www.skuc.org

Akademska in raziskovalna mreža Slovenije, Ljubljana http://www2.arnes.si

Laibach http://www.laibach.nsk.si

Društvo gledališče Ane Moro, Ljubljana http://www.anamonro.org

Plesni teater Ljubljana http://ptl.si/wsw/

KUD France Prešern, Ljubljana http://www.kud.si/index.php/Glavna_stran

NKS State http://www.nskstate.com/

Zavod EN-KNAP, Ljubljana http://www.en-knap.com/

Neprofitni zavod za izvedbo in organizacijo kulturnih prireditev – Bunker, Ljubljana http://www.bunker.si

SCCA, Zavod za sodobno umetnost, Ljubljana http://www.scca-ljubljana.si/

Maska, zavod za založniško, kulturno in producentsko dejavnost, Ljubljana http://www.maska.si

Zavod Projekt Atol, Ljubljana http://makrolab.ljudmila.org/atol/

Forum Ljubljana http://www.ljudmila.org/forum/

Kulturno društvo Plesna izba, Maribor http://www.plesnaizba.si/sl/

Kulturno izobraževalno društvo KIBLA, Maribor http://www.kibla.org/

96 Katja Praznik http://www.drugagodba.si/ Ljubljana Zavod zaorganizacijoinizvedbokulturnihprireditevDrugaGodba, http://exponto.net Kulturno društvoB-51,Ljubljana http://www.cityofwomen.org/ Mesto žensk-Društvozapromocijovkulturi,Ljubljana http://www.k6-4.org/ Zavod K6/4,Ljubljana http://www.exodos.si/festival/09/ Zavod Exodos,Ljubljana http://www.metelkovamesto.org/?lang=txt_eng& Avtonomni kulturnicenterMetelkovamesto,Ljubljana 97 Na križpotjih slovenskeneodvisne kulturnescene

Exit Europe / Nove geografije kulture

REX razgovor o umetničkom delu Exit Europe / Nove geografije kulture Darka Radosavljević Vasiljević Nezavisna scena u Srbiji

Nesumnjivo je da Snaga nezavisnih kulturnih inicijativa u Srbiji počiva na jednom broju kreativnih i iskusnih nevladinih organizacija, nezavisnih umetničkih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca razvijenih kapaciteta, među kojima mnogi realizuju veliki broj međunarodnih, regionalnih i lokalnih programa i ili kao pojedinci i grupe učestvuju u njima. Na drugoj strani, njihova slabost se ogleda u nejedinstvu, izvesnoj formi izolacije. Izolacija se najpre ogleda u tome što su nezavisne inicijative u ovim prostorima gotovo u potpunosti atomizovane, odnosno što većina organizacija deluje nezavisno jedna od drugih.

Darka Radosavljević Vasiljević Nezavisna scena u Srbiji Nezavisna scena u Srbiji Darka Radosavljević Vasiljević U movisanje kulturnihprograma istvaralaštva,mogusepratitipo ja udruženjagrađana(NVO)koja imajuzaciljproduciranjeilipro U burnimvremenimaskorašnje istorijeSrbije,inicijativeosnivan- Istorija nim kadrovima. odluka, prioritetsuidaljeglomaznesporeinstitucijesa uspava- svojih kolegaizoficijelnog,državnogsistema.Ipak,donosiocima naju evropsketendencijeiprofesionalnijerealizujuprojekte od ri, višekoristedostupneevropskefondove,neuporedivobolje poz- i lokalnihkonferencija,debatadrugihskupovaposvećenim kultu- nezavisnog sektoraidaljepreovladavajućiučesnicimeđunarodn ih odsustva feedback-a,zanimljivaječinjenicadasupredstavnici Novom Sadu(oko16%),ateksporadičnoudrugimgradovima. aktivnosti. KoncentrisanisuprevashodnouBeogradu(oko37%)i nih udruženjakojasebaveprodukcijomipromocijomkulturnih veštije međusobnoorganizovaleiprilagodilesadašnjemtrenutku. tura je marginalizovana i od drugih NVO koje su se neuporedivo opštu zajednicu,neumesnimudobakrize.Takođe,nezavisnakul- deo populacije sklone konstantnim zahtevima, bez veće koristi za nezavisni sektor u kulturi je marginalna pojava koja okuplja manji veoma sumnjivainegativnaoznaka.Zanajširujavnostpolitičare, direktnih i indirektnih posledica. U našem društvu NVO je još uvek slobodnog kulturnog delovanja, opšta situacija izazvala je bezbroj anksioznost nijeprisutnauumetničkojzajednicikojačiniosnovu dukovanjem anksioznostipremasvemuisvakome.Madatakva risati vladavinomanksiokratije,odnosnomedijskimipolitičkimin- ka jejošuvekveomaprisutna,posebnonapoljukulture. dnom Balkanujezapočeosadecenijskimzakašnjenjemitarazli- primenjuju uzvaničniminstitucijama. često jeprviimplementatornovihstandardakojisetekkasnije pređivanje idaljiprofesionalnirazvoj.Takođe,nezavisnisektor ostvarivanje kretivnihkapacitetaiomogućavaosnovezauna- srodnih profesija.Njegovavažnaulogaještostvaraprostorza 101 Bez obziranaprimetnukrizukojajeposledicazamorai U Srbijijedanasaktivnoosamdesetakformalnihineformal- Ovaj Regionjebremenitsukobimaigotovosemožeokarakte- Razvoj civilnogdruštva,usavremenomkontekstu,naZapa- mlađe populacijeilislobodnihumetnikaidrugih venje civilnogsektorauglavnomjeiniciranood sebnu društvenubrigu.Uoblastikulture,delo- kazatelj realnihpotrebagrađanaizahtevapo- savremenom društvucivilnisektorjeosnovipo- Nezavisna scenauSrbiji -

Exit Europe / Nove geografije kulture talasima. Tako se početkom 90-tih formira nekoliko grupa koje su i danas aktivne. Neformalne grupe sa jasnim misijama i ciljevima prvo su se pojavile u okviru scenskih delatnosti (Mimart www.teatarmimart.org.rs, Dah teatar, www.dahteatarcentar.com, Plavo pozorište www.plavopozoriste.com, i drugi). Sredinom devedesetih, kada se otvaraju CZKD www.czkd.org (Centar za kulturnu dekontaminaciju) i Cinema Rex www.rex.b92.net, oni, ali i mnoge druge umetničke zajednice, delatnost obavljaju upravo u ovim prostorima koji su u tom periodu bili retke oaze slobodnog mišljenja. U drugoj polovini i krajem devedesetih gotovo svi i formalno postaju NVO, a pojavljuje ih se još nekoliko: CENPI (Centar za novo pozorište i igru), Centar za savremenu umetnost, Centar za stvaralaštvo mladih, LOW FI, Balkan Kult www.balkankult.org, Remont – nezavisna umetnička asocijacija www.remont.net, (Beograd) , MilenijuM www.millennium.org.rs (Kragujevac)... Osim Balkan Kulta, Remonta i Milenijuma, koji su još uvek aktivni, sve pomenute organizacije su prestale sa radom nakon 2000. i demokratskih promena, a vodeći ljudi su preuzeli pozicije u ofici- jelnom sektoru, najčešće kao direktori postojećih institucija kulture. Sa društvenim promenama , 2000-te godine počinje novi talas osnivanja NVO. Upravo te godine počeli su sa radom Kulturni front www.culturalfront.net; (koji danas vodi Kulturni centar Grad www.gradbeograd.eu ), Bura, Punkt, TKH www.tkh-generator.net (Beograd), ART KLINIKA www.ledart.org.rs, , Vojvođanka www.vi- visectfest.org (Novi Sad), a odmah potom, 2001, i KUDA.ORG www.kuda.org , IZBA www.izba.org.rs (Novi Sad), Kolektiv www. kolektiv.org.rs (Šabac), Kvart www.kvart.weebly.com (Kraljevo), Krug (Čačak).... Sledeći talas se desio 2005/2006 kada je sa radom zapčelo više trenutno uticajnih organizacija: Dezorg http://dezorgbgd. wordpress.com, Prelom www.prelomkolektiv.org , Biro Beograd www.birobeograd.info, Proart org www.proartorg.com, (Beograd), Napon www.napon.org. (Novi Sad), Novi optimizam www.noviopti- mizam.rs (Zrenjanin)... Danas je na sceni veoma malo novih, gotovo su neprimetne. Trenutno možemo izdvojiti samo dve beogradske inicijative: inter- net Radio „Novi Radio Beograd“ www.nrbg.rs i kulturni centar ori- jentisan ka vizuelnom stvaralaštvu „Treći Beograd“ http://trecibeograd.com. Taj podatak je zabrinjavajući i ukazuje na zamor i stagnaciju. Mnogi postojeći nisu spremni za prestruktuiranje u odnosu na globalne promene, a uz to su i preslabi da se uključe u savremene tokove i partnerske odnose, pa ih većina, mimo Beo- grada i Novog Sada, deluje lokalno i povremeno.

102 Darka Radosavljević Vasiljević koliko sepredpostavljalo.Na primer,unedostatkusistemskedru- susreće, alisemogloprimetiti danekiodnjihnisutolikoakutni potvrđeni sumnogobrojniproblemi sakojimasenezavisnascena akteri kulturnepolitikeu Srbiji,CrnojGoriiMakedoniji” Tokom radanaistraživačkom projektu“Vaninstitucionalni Stanje sopstvenog statusa. standardima, razjedinjen,asamimtimbezuticajanapromenu sektor kojipromovišedrugačijikulturniidentitetblizakevropsk im propagira putemrealityshowprograma,dotogadajenezavisni nantnog kulturnogmodelanamenjenogširokimmasama a kojise od nerazvijenostiiekonomskenestabilnostidruštva,preko domi- ničnom kulturnompolitikom.Razlozizatosumnogobrojni, počev skladu saneophodnomvidljivošću,prisustvomumedijimailizva- kao imnogedrugepozitivnekarakteristike,upotpunomsune- mobilnost, aktivnasaradnjasainostranstvom,veštinaplaniranja Venecijanskog bijenala2011... grad.info: 2ndRomaPavilion–CalltheWitness,pratećiprogram značajniji kulturniportaluRegionu;BiroBeogradwww.birobeo- let.org :ZaletfestivaluZaječaru;Seecultwww.seecult.ornaj- tera lokalnekulturnepolitikeujugoistočnojSrbiji;Zaletwww.za- www.ogi.org.rs: projekatZlatniRudnik-izgradnjakapacitetaak- rs; Stanicawww.dancestation.org:Nomaddanceakademy;OGI tnosti izcelogsveta;Noćmuzeja:NOĆMUZEJAwww.nocmuzeja. AL PRESENCE-godišnjiskupstotinakstudenatafakultetaume- NkA- nezavisnakulturnaasocijacijawww.real-presence.org:RE- grade YardSoundSystem:festivalDis-patchwww.dis-patch.com; ul forEurope,idanasvećkultnomesto-KulturnicentarGrad;Bel ja Crossradio,Pozorištešešira,konferencijeForumBeogradiASo- nezavisnog sektora–KulturniFront:festivalRefrakt,radioemisi- dnih konferencija,kaoinicijatoriiorganizatoristojepredstavnici turnih tendencija,ozbiljnihedukacijaiistraživanjailimeđunaro narodnih festivalairazličitihmultimedijalnihprojekatanovihkul- festivala, muzičkihdogađaja,edukativneaktivnosti... strip, filmivideo,webportale,debate,organizacijuvećihmanj savremeni ples,performans),vizuelnuumetnost,izdavaštvo, sti stvaralaštva:scenskudelatnostuširemsmislu(teatar, Uži profilidelatnostiorganizacijaigrupapokrivajuskorosveobla Vrste,značaj,važniprojekti 103 Bogata ponudakulturnihprograma,obrazovanje,sposobnost, Malo kounašemdruštvujesvestandaizaznačajnihmeđu- Nezavisna scenauSrbiji ih - -

Exit Europe / Nove geografije kulture

Remont galerija /izložba Ivane Smiljanić Exit Europe / Nove geografije kulture štvene podrške, mnogi su se oslonili na lične kapacitete i obezbe- dili osnovne uslove za rad, tako da gotovo trećina anketiranih ima kancelarijski ali i javni prostor za delovanje. Neki od tih prostora su iznajmljeni, a do drugih se došlo partnerskim saradnjama sa postojećim institucijama. Svega je nekoliko primera da su lokalne vlasti na neki način pomogle oko rešavanja problema (npr. CK13 http://ck13.org - Novi Sad, Maržik-Kraljevo www.galerijamarzik. com, Kulturni centar Grad - Beograd). Kao poseban, neuspeo slu- čaj, može se izdvojiti prostor Magacin u Beogradu, koga je Grad Beograd namenio nevladinim organizacijama koje deluju na polju kulture ali danas dobar deo programa u ovom prostoru uređuje gradska institucija Dom omladine pod čijim okriljem Magacin funkcioniše. No, problemi su i dalje prisutni. Organizacije su ekonomski nestabilne. U Srbiji na državnom i lokalnom nivou ne postoje javni konkursi namenjeni ovom sektoru. Konkursi su otvoreni ili generalno za kulturne pojekte (institucije, NVO, pojedinci) ili za NVO u najširem smislu gde prednost imaju socijalni I ekološki projekti. Nedostatak strategije i akcio- nog plana je prisutan na celom kulturnom polju, a budžet dostupan pojedinačnim nezavisnim projektima iz kulture, bez obzira na trajanje i obim, je u proseku oko 5.000 eura na godišnjem nivou. O dugoročnoj podršci nevladinom sektoru koja bi obezbedila stabilnost i omogućila razvoj kapaciteta neophodan za veće projekte i međunarodnu saradnju, donosioci odluka ne razmišljaju. Većina značajnih projekata najvećim delom je finasirana od strane inostranih fondacija. U ovom trenutku najznačajniji fonde- ri razvijaju drugačije strategije i povlače se iz Regiona, odnosno postavljaju nove uslove saradnje koje, nedovoljno razvijena scena, teško može da prati, a posledice toga će se najviše odraziti na manje organizacije iz unutrašnjosti koje imaju važnu ulogu u de- centralizaciji kulture. Novi dostupni fondovi (EU i IPA) donekle bi mogli da umanje ovaj problem ali bi njihovi kreatori morali da imaju u vidu stanje na terenu. Nesumnjivo je da Snaga nezavisnih kulturnih inicijativa u Srbiji počiva na jednom broju kreativnih i iskusnih nevladinih organizacija, nezavisnih umetničkih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca razvijenih kapaciteta, među kojima mnogi realizuju veliki broj međunarodnih, regionalnih i lokalnih programa i ili kao pojedinci i grupe učestvuju u njima. Na drugoj strani, njihova slabost se ogleda u nejedinstvu, izvesnoj formi izolacije. Izolacija se najpre ogleda u tome što su nezavisne inicijative u ovim prostorima gotovo u potpunosti atomizovane, odnosno što većina organizacija deluje nezavisno jedna od drugih. Apsurd je da se ključni akteri scene iz većih gradova veoma dobro poznaju, ali retko sarađuju.

106 Darka Radosavljević Vasiljević upozoravaju: noj GoriiMakedoniji”kojiistovremenoohrabruju i “Vaninstitucionalni akteri kulturnepolitikeuSrbiji,Cr- malnih udruženja,odkojihje većinaizunutrašnjostiSrbije. je prisustvovalovišeodpedeset predstavnikaformalnihinefor- KONFERENCIJA NEZAVISNIHKULTURNIHINICIJATIVA . Skupu dničkih ciljeva. potrebu ivoljuzaudruživanjemradiostvarenjaosnovnih zaje- Na osnovupomenutogistraživanja,svianketirani(71)suiskazali Štadalje? kulta isl.ačlanstvonijeproširivanosaorganizacijamaiz Srbije Dah teatra,Anonymoussaidawww.anonymoussaid.org,Balkan - CZKDa, Kulturnogfronta,Kioskawww.kioskngo.org,Remonta, su uključenmnogeuticajnebeogradskeorganizacijepoputRexa, i statussektora.JedanoduzrokajetoštouradDrugescenen- neko javnosaopštenje,Drugascenanijeuspeladautičenarazvoj grada, aliosimveomadinamičnemailinglisteiwebsajta,uzpo forma kojaokupljadvadesetakorganizacijaipojedinacaizBeo- dine godinaosnovanajeDrugascenawww.drugascena.org,plat- umrežavanja izajedničkogdelovanjauširemkontekstu.2006.go- znatno višenegoprethodnihgodina. plodom pajezadelatnosttrećegsektoraizbudžetaizdvojeno jinskog iGradskogkonkursaza2010,akcijajedelimičnourodila transparentnosti kulturnepolitike,sudećiporezultatimaPokra- cije zaštampu.Bezobziraštojošuveknisurazrešeniproblemi nosti suseusporile,aliidaljeorganizujupovremenekonferen- tribine, sastancisapredstavnicimavlasti),početkom2010.aktiv nje kulturnogidentitetagrada. obezvredila njihovudelatnost,smatrajućijenebitnomzaformira- scene bilajeneumesnaizjavagradonačelnikakojaporavnilai sredan povodzakonsolidovanjenezavisnekulturneiumetničke rom inezainteresovanošćugradskeupravezanjihovrad.Nepo- turne politike-politikakulture(ZKP)nezadovoljninema okupili susejuna2009.godineokozajedničkeplatformeZakul- nezavisni istraživačiipredstavnicitrećegsektoraNovogSada (ZKP) (www.zakulturnepolitike.net) sadska inicijativaZakulturnepolitike-politikakulture 107 Na Konferencijisupredstavljeni prvirezultatiistraživanja Krajem juna 2010. u Beogradu je održana PRVA NACIONALNA Na teritorijiSrbijedosadanijepostojalaozbiljnainicijativa Nakon intenzivnihaktivnostitokom2009.godine(saopštenja, Umetnička ikulturnaudruženja,umetnici,radniciukulturi, Nedavni primerokupljanjaokozajedničkogproblemajenovo- Nezavisna scenauSrbiji

. -

Exit Europe / Nove geografije kulture

Muzej dekonstrukcije, Zrenjanin Exit Europe / Nove geografije kulture — godišnja produkcija programa je između 1.200 i 1.500 — nezavisni sektor u kulturi je najkvalifikovaniji društveni sektor – 72% su fakultetski obrazovani, a čak 17% su magistri i doktori nauka. — u nezavisnom sektoru u kulturi u Srbiji radi aktivno oko 2.500 ljudi, od kojih je svega 60 zaposleno. — sufinansijeri su uglavnom strane fondacije, pored državnih organa i pojedinih fondacija velikih korporacija, a saradnja sa biznis sektorom gotovo da ne postoji — partneri većine organizacija i inicijativa u Srbiji su sa prostora bivše Jugoslavije

Na osnovu analize razvijenosti kapaciteta došlo se do zaključka da su dve najslabije karike socijalni (kon- takti sa državnim institucijama, biznisom...) i menadžerski resursi, gde je upravo i prostor za napredovanje. Koordinator projekta Predrag Cvetičanin (OGI/Niš), izneo je tezu da je liberalni period u razvoju NVO sektora u Srbiji završen je i počeo je monopolski proces. To znači da male organizacije ne- staju. Dok je za političke takvo ukrupnjavanje dobro, za nevladine organizacije, koje su i najbliže građanima, može biti pogubno. Za oko 15 procenata anketiranih organizacija se može reći da su razvijene ali za isti procenat postoji opasnost da će nestati. Osim što su se učesnici dogovorili da jedna od prvih aktivnosti bude pokretanja zajedničkog web portala koji bi omogućio uslove za bolju komunikaciju i razmenu programa, definisani su se osnovni zajednički problemi koji su osnova za Deklaracije o razvoju nezavisnog sektora u kulturi. Nacrt Deklaracije predlaže reorganizaciju budžetskih linija u sektoru kulture odvajanjem konkursa za nezavisni sektor od konkursa za javne institucije, kao i otvaranje posebnog konkursa za nezavisni sektor na lokalnom nivou. Predlaže se i formi- ranje konkursa za dugoročnu institucionalnu podršku (dve-tri godine) na svim nivoima vlasti, kao i da konkursima budu priznati i tekući i investicioni troškovi. Drugi segment se odnosi na dostupnost korišćenja poslovnih i drugih javnih prostora na osnovu konkursa, treći na poreske olakšice. De- laracija obuhvata i problematiku medija, nedovoljnu zastupljenost posebno na programima RTS-a, kao javnog servisa, kao i uključivanje kvalitetnih projekata nevladinog sektora u programe zvanične promocije Srbije van granica. Postignuta atmosfera i živa diskusija dale su nadu da je veći- na aktera scene shvatila da je neophodan lični angažman i među- sobna tolerancija različitosti kako bi se uticalo na promenu uslova rada i pozicije ovog sektora. Obzirom na nultu poziciju iz koje za-

110 Darka Radosavljević Vasiljević (2007.). ski salon(2005.),BELEF manifestacija Oktobar- direktor međunarodnih stos izložbi,umetnički brojnih projekata,ku- REX. Autorjemnogo- Radija B92,pokrenula kulturu, 1994.,uokviru kao urednikredakcijeza “Skicen blok”,od1992., specijalizovane emisije Radiju B92kaourednik 1990. do1999.radilana rame (1987.–1989.),od vizuelnu umetnostBeo- (1985.), bilaurednikza ke napravilajeuSKCu Prve profesionalnekora- ciju (www.remont.net). visnu umetničku asocija- dine vodiRemont-neza- umetnosti, od1999.go- Vasiljević, istoričar Darka Radosavljević nešto važnodesilo. jedničko delovanjepočinje,možeserećidasamimokupljanjem 111 Nezavisna scenauSrbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture Teatar Mimart, Beograd www.teatarmimart.org.rs

DAH TEATAR – centar za pozorišna istraživanja, Beograd www.dahteatarcentar.com

Plavo pozorište - pozorišna laboratorija, Beograd www.plavopozoriste.com

Centar za kulturnu dekontaminaciju, Paviljon Veljković, Beograd www.czkd.org

REX kulturni centar, Beograd www.rex.b92.net

REMONT - nezavisna umetnička asocijacija, Beograd www.remont.net

Balkankult fondacija, Beograd www.balkankult.org

Evropski Centar za Kulturu i Debatu GRAD, Beograd www.gradbeograd.eu

TkH: Teorija koja Hoda, Beograd www.tkh-generator.net

ART KLINIKA, Novi Sad www.ledart.org.rs

Centar za nove medije_kuda.org, Novi Sad www.kuda.org

Umetnička asocijacija DEZ ORG, Beograd http://dezorgbgd.wordpress.com

PRELOM časopis, Beograd www.prelomkolektiv.org

ProArtOrg (Professional Artists Organization), Belgrade www.proartorg.com

Napon - Institut za fleksibilne kulture i tehnologije, Novi Sad www.napon.org

Novi radio Beograd www.nrbg.rs

Treći Beograd – slobodna umetnička zadruga http://trecibeograd.com

Dis-patch Festival of Cutting-edge Music & Related Art, Belgrade www.dis-patch.com

Real presence – Workshop for emerging generations of artists, Belgrade www.real-presence.org

112 Darka Radosavljević Vasiljević www.kioskngo.org KIOSK platformazasavremenuumetnost,Beograd www.anonymoussaid.org Anonymous said,Beograd www.drugascena.org Druga scena,Beograd www.zakulturnepolitike.net Inicijativa Zakulturnepolitike–politikakulture,NoviSad www.galerijamarzik.com Udruženje likovnihumetnikaVladislavMaržik,Kraljevo http://ck13.org CK13 omladinskicentar,NoviSad www.birobeograd.info Biro zakulturuikomunikaciju,Beograd www.seecult.org See cultportalzakulturujugoistočneEvrope,Beograd www.ogi.org.rs Odbor zagrađanskuinicijativu,Niš www.dancestation.org STANICA serviszasavremeniples,Beograd www.nocmuzeja.rs Noć Muzeja 113 Nezavisna scenauSrbiji

Exit Europe / Nove geografije kulture

HRFF: Pravo na grad / photo by Sunčica Ostoić Exit Europe / Nove geografije kulture Razgovor Emina Višnić Opstanak kulture globalno je pitanje kojeg je važno rješavati lokalnim angažmanom

Emina Višnić ravnateljica je ustanove u kulturi POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koju su zajednički osnovali savez udruga Operacija grad i Grad Zagreb. Pokretačica je i aktivna članica brojnih inicijativa Razgovorumrežavanja na nezavisnoj kulturnoj sceni u Zagrebu i šire. Vodila je mrežu Clubture i njezin regionalni program Eminau razdoblju Višnić od 2002. do 2009. godine. Sada je članica Upravnog odbora mreže. Razgovor s Eminom Višnić daje nam pregled razvoja regionalne platforme od njezinih početaka do danas, s posebnim osvrtom na postojeće okolnosti i procese na području kulture i širem Opstanakdruštvenom području, koji su podjednako kulture obilježeni tendencijama posvemašnje neoliberalizacije, kao i zahtjevima nezavisne scene za nužnim reformskim globalnozahvatima unutar cjelokupnog je kulturno-političkog pitanje kojeg sustava. je važno rješavati lokalnim angažmanom lokalnim angažmanom je važno rješavati globalno jepitanje kojeg Opstanak kulture Emina Višnić Razgovor

Katarina Pavić: Emina Višnić:

stojale zbogtogaštojemnogo togajebilokoncentriranouZagre- povezivanjem nalokalnojinacionalnoj razinijertevezenisupo- identiteta prekoproizvodnje programa isl.,pojavilasepotrebaza ja, samostalnogdjelovanja,koncentriranosti nasebe–formiranja scena uHrvatskojproživjela inicijalnu fazuformiranjaorganizaci se takvastvardogodi:prijesvega,početkom2000-tih,kada je mici iizvanjskimprilikamaopasnostimakojesupogodovale da mreža iliprojekata,raspadnu.Evouparriječiounutarnjoj dina- ono zbogčegasečestonekidrugizajedničkipothvati,poput nekih cedure, načinodlučivanja,distribucijesredstavaitd., sve područja rada,kaoivrlojasnapraktičnaoperativnapravila, pro jale. Trećielementjedasunasamompočetkuosmišljena načelai otvorene, alineapsolutnoiodmah,negosusepostupno razvi- tako daonikojisuunutrazovudruge.Sveteplatformebile su krugova. Dakle,riječjeookupljanjuokoodređenebazekoja seširi pljanje, većserazvijalapostupnotzv.metodomkoncentričnih megalomanski, odnosnonijezamišljenakaonajširemogućeoku- nije bilousmjerenjakareprezentativnosti,idejasegradila na tematskeidruštveneinteresekojesuzajedničkigradili.Kako ki interesi,ipritomnemislimsamonamaterijalneinterese,već organizacija kojedjelujunasličnompodručju,vežuzajednič- dikalnim okupljanjima.Umjestotoga,fokusjebionapovezivanju kakva postojiubazirazvojareprezentativnedemokracijeilisin- nisu nasjelinaklasičnumanipulacijusidejomzastupanjasektora ni kasnije,tiakterinisupolagalipravonareprezentativnost.Oni menata bitnihzauspjehtihprocesajedaodsamihpočetaka,pa uložili vrijemeienergijuukomunikacijusdrugima.Jedanodele- njega prikupilisredstva,značinisuihprisvojiliilizadržali,ikoji interesa pojedincailipojedineorganizacije. goročnom promišljanjumimoprimarnih,odnosnoizvanosnovnih označava nekidruštvenipomak,stvarsetemeljilanaširemidu- proizvodnje samihmodela.Kaoiusvakomdrugomprocesukoji onda ukulturiposljedično,tenaraziniosmišljavanja,odnosno To jebitnonarazinipromišljanjaopćegstanjastvariudruštvui janje organizacijeipojedinacakojisubilinukleusčitavogprocesa. iz perspektiveregijeiostatkaEurope,ključnijefaktorbioposto- je ukojojsidioprocesa.Noonoštovidimkaorazliku–pogotovo Teško jetojednoznačnoodrediti,pogotovointerpretiratiizpozici- vanja ukulturnompolju? u ovomgraduikakojerazvilapotencijaletajtipdjelo- stoji ubazitakvogorganiziranja?Kakvasescenanašla hov razvojzapočeojeuZagrebu.Zanimamekojaideja danski suprimjerorganiziranjaučitavojEuropi,anji- Modeli suradnjeuneprofitnomkulturnompoljuprese- 117 Postojali suljudikojiseposvetilitomprocesu,za kojeg jevažno rješavati lokalnim angažmanom Opstanak kultureglobalnoje pitanje su - -

Exit Europe / Nove geografije kulture bu, što je i danas slučaj. Jako je dobro što je ta inicijativa krenula iz Zagreba, u smislu da je znala iskoristiti tu situaciju “okrupnje- nja” na lokalnoj razini i povezala kroz mrežu Clubture veće i manje organizacije iz svih dijelova Hrvatske. Na isti način kao što su se okupile u platformama Zagreb – Kulturni Kapital Evrope 3000 i kasnije Savez udruga Operacija grad - najprije su se kroz Kulturni Kapital povezale organizacije u konkretnom projektu koji je obu- hvaćao čitav niz aktivnosti razmjene znanja, zagovaranja, itd., da bi se zatim organiziralo šire okupljanje nezavisne scene i scene mladih oko vrlo konkretnih zagovaračkih aktivnosti. Sve te platforme od samog su početka imale dvojaku svrhu. Jedna je osnov- no okupljanje scene, povezivanje ljudi i organizacija, a druga je okupljanje u radu na konkretnim projektima i programima. Izbje- gli smo sastanke koji su sami sebi svrha, okupljanja radi bazične reprezentacije, izmjene informacija, itd. Umjesto toga, članstvo u mreži, a to se osobito vidi na primjeru mreže Clubture, vezano je za aktivnosti, a aktivnosti su zajednička provedba programa. Treći element je uvijek bila svijest i djelovanje prema situaciji sa sektorom, odnosno njegovoj poziciji u lokalnoj zajednici, nacionalnim okvirima kulturnih politika i drugih srodnih politika uz koje su se vezale različite zagovaračke aktivnosti, ili pak u smislu izgradnje unutarnjih kapaciteta, bilo ovih klasično menadžerskih kao što je strateško planiranje, ili onih koje su vezane za zagovaračko djelovanje.

K.P.: Davor Mišković govori o tome kako najveća promjena s dolaskom u novo desetljeće nije bila zasnovana na este- tici, već na promjeni diskursa i pozicioniranju sektora nezavisne kulture kao aktera na kulturno-političkom polju. Možemo li iz tih premisa krenuti prema stvaranju regionalne platforme? Kako je došlo do tog prirodnog puta, kako su te scene pronašle zajednički nazivnik? Možeš li mi reći iz svog iskustva nešto o toj atmosferi iz koje je došlo do stvaranja regionalne platforme? E.V.: Moram prije svega reći da nije bilo zajedničkog nazivnika, nije po- stojala neka prilika, događanje ili povod. Genealogija procesa vrlo je jednostavna. Nakon nekoliko godina razvijanja temeljnih aktivnosti mreže Clubture pokazalo se da je područje djelovanja za organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj, kao i raznolikost sadr- žaja, relativno skučeno, pogotovo što se tiče razmjene komplek- snijih programa. Uzmimo za primjer koncert ili neki drugi oblik događanja koji je u Zagrebu imao svoju publiku, no već u Splitu, drugom najvećem gradu u RH, nije imao publiku. Radilo se o jednom tipu vrlo konkretnih i pragmatičnih potreba, koje su primarno razvile hrvatske organizacije okupljene u mrežu Clubture i koje

118 Razgovor Emina Višnić

K.P.: E.V.: ranja, bilojeveomateško,pa inemogućeodržatijednutakvu našoj definicijizapravonepostoji, tenepostojenishemefinanci- napraviti inaregionalnojrazini. Sobziromnatodaregijaprema tost. Utommomentusvismo sesložiliivjerovalidatomože siti inaorganizacijeizregije koje suprepoznalenjegovuučinkovi- delu, npr.uSloveniji.ModelrazvijenHrvatskojmogaose preno- drugim zemljamavišeserazvijajupremareprezentativnom mo- Hrvatskoj postojiiznimnojakaprogramskamreža.Okupljanja u transferiralo, prethodnomorapostojatiplodnotlo.Sigurno jedau Sigurno nijepostojaojednosmjernitransfer.Kakobisenešto priča? sinergijski moment?Nakojijenačinzapočelaova diskursa drugimorganizacijamauregijiilisedogodio organizacije okupljeneokomrežeClubtureprenijele tip grebu, samidefiniralinezavisnokulturnopolje.Jesu li Vidljivo jekakosuakteriuHrvatskoj,aposebice uZa- zavisne kulturneproizvodnje. jalne iekonomskedeprivacijenemožemoočekivatieksploziju- rana kaotzv.područjaodposebnedržavneskrbi.Uuvjetimasoci- s područjaSlavonijeiLike,odnosnoizsvihkojasutreti- taka umrežiClubturepostojipremalazastupljenostorganizacija teško savladiviekonomskiipolitičkiuvjeti,kaoštoodsamihpoče- mjeri. Razlozizatosuvrlokompleksniiuovomtrenutkunama donija iBosnaHercegovinabileuključeneutekneštomanjoj u kojojbiseradiloopodjelinatimlinijama,budućidasuiMake- tim, bezobziranato,uplatformisenikadnijestvorilaatmosfera najčešće razvijalanalinijiLjubljana–ZagrebBeograd.Među u bivšojJugoslaviji,gdjesekulturnarazmjenasmislukvantitete postojale surazlikekojereflektirajuonoštonekadbilerazlikei dostupnosti javnihresursaimogućnostifinanciranjaprograma vremeno uvećinizemalja.Naravno,štosetičerazinerazvijenosti, tih organizacija,asličnadinamikarazvojascenadogađalaseist jekom 2005.postojalajesnažnazajedničkaenergijauokupljanju “Zapadni BalkanplusSlovenijaminusAlbanija”.Krajem2004.iti- nog Balkana,ušalismodefiniralinašepodručjedjelovanjakao zirom načinjenicudasenismomogliutrpatiukategorijuZapad- snih razloga,budućidaseradiozemljamabivšeJugoslavije.Sob- vale, izpodručjakojasusesmatralabliskimakulturnihipovije cije pozvalesuonekojepoznajuiskojimapovremenosurađi- se ponovnoširilaukoncentričnimkrugovima.Hrvatskeorganiza- lika uoblikufondailizbognovitetageopolitičkimpodjelama,već regije. Regionalnamrežanijesestvaralazatoštojepostojalapri- dručja možemorazmatratiiznačinanakojismodefiniralipojam su istupileuonoštosesmatrabliskimpodručjem.Blizinupo- 119 kojeg jevažno rješavati lokalnim angažmanom Opstanak kultureglobalnoje pitanje - o- -

Exit Europe / Nove geografije kulture platformu, iz niza razloga: nacionalna ministarstva nisu željela ulagati relevantna sredstva, međunarodni akteri, odnosno ECF kao jedini međunarodni akter, također nije želio ulagati značajna sredstva, a drugih fondova nije bilo. Isto tako, okvir za bilo kakvo zajedničko zagovaranje na regionalnoj razini ne postoji. Te su prepreke imale i pozitivne rezultate u smislu transferiranja znanja i vještina zagrebačke scene u zagovaranju prema scenama u drugim zemljama, što će ostati kao trajna vrijednost u regiji. To nije izravna posljedica nastanka takvih modela u Zagrebu, ipak je mo- ralo doći do sinergijskog učinka. Došlo je do transfera diskursa, načina pozicioniranja, metoda rada, zagovaranja. Nemogućnost održivosti takve mreže dovela je do toga da ona nikad nije do kraja profunkcionirala u željenom smislu, odnosno kao programska platforma. Iz tih premisa započet je Exit Europe proces, koji je iz- veden prilično dobro, međutim, taj se proces teško razvija – poku- šaj uspostave političkog djelovanja usprkos nedostatku političkog okvira i u nedostatku realnog političkog interesa, kako u tim zemljama, tako i međunarodnim politikama, mogli bismo usporediti s borbom protiv vjetrenjača. Otkako su okončana ratna zbivanja, u međunarodnim okvirima regija je prilično nebitna.

K.P.: Na nedavno organiziranoj konferenciji Otvorene institu- cije01, koja je tematizirala pitanja reformi kulturne insti- tucionalne sfere, mogli su se čuti razni zanimljivi za- ključci vezani za potrebu da se nezavisna kulturna scena institucionalizira, da postane legitimni dio sustava, da se u njega ugnijezdi. Slažeš li se s tim tezama i što ukratko možeš reći o tome? E.V.: Ovisi što znači institucionalizacija. Nezavisni sektor ima potrebu za institucionalizacijom u smislu stabilizacije profesionalnog djelovanja.. Vrlo je zanimljiva percepcija donositelja odluka, koji smatraju da se radi o hobiju ili alternativi, što je potpuno pogre- šno. U Hrvatskoj smo se donekle pomaknuli, ali nužno je da se uvidi profesionalnost sektora, i to mimo argumenata o učinkovito- sti, već iz perspektive proizvodnje javnog kulturnog dobra. Iz te perspektive nužno je da se sektor institucionalizira. Institucionali- zacija ne znači okoštavanje, ne znači da nevladine organizacije odjednom postaju institucije osnovane po javnom pravu, nego se radi o tome da je potrebno omogućiti stabilnost, profesionalizaciju i rast organizacijama koje imaju kapacitete i dobre programe.

01 Konferencija je dio projekta Otvorene institucije - Open Institutions, koji zajed- nički organiziraju Zagrebačka platforma, Savez udruga Operacija grad, Centar Pogon, slovenska mreža Asociacija i makedonski Kontrapunkt. http://zagreb.openinstitutions.net/

120 Razgovor Emina Višnić

K.P.: E.V.: kulturu. pa čaknidaacquisuključujeodredbeprilagodbe usmjerenena na raziniEU,jertapitanjane ulazeudomenudonošenjaodluka, ne mogurješavatinaraziniregije kojanemapolitičkeokvire,niti še organizacijaspodručjaregijeshvaćakakoselokalniproblem i Srećom, očekivanjasceneuregijipremaEUsvesumanja. Svevi- riječ ojavnimkulturniminstitucijamanegonetkoizBritanije. Netko izPoljskemnogoćebržeshvatitiočemugovorimo kada je znamo mnogo,askojomdijelimosličnoinstitucionalnonaslijeđ e. bi biloveomabitnodaseosvrnemonaIstočnuEuropu,okojoj ne je upragmatičnomsmisluprocesorijentirannaBruxelles, zanas čemu govorimokadapotenciramopozicijenezavisnekulture. Iako kom brojunašihkolegaizzapadnihzemaljazapravonijejasno o transferirati informacijuotomeukojemsestanjuonnalazi. Veli- na ovompodručjupostojinezavisnikulturnisektor,tenastaviti iako regijanepostojikaopolitičkačinjenica,važnojeistaknutida politika, -tusenalaziprilikazaiskazivanjepozicijaregije.No, nje budžetaEUzakulturu,kaoiširenjakultureupodručjadrugih se baviCultureActionEurope,aodnosinaodržavanjeipoveć- če perspektiva,tutrebabitijakopragmatičan–kampanjakojom Normalno jedaseljudiosjećajuudaljenoodtihprocesa.Štoti- u realnosti–samomprocesudonošenjaodlukaminimalna. parlament jejedinotijelokojeimareprezentativnuulogu,koja što seodlukedonosenavrlodalekojiapstraktnojrazini,a dućnosti postojati,zajedničkaeuropskajavnost.Razlogtomeje europske politike,činjenicajedanepostoji,nitićeubliskojbu- usmjerene premaekonomskimciljevima.Iakosekulturagurau dimenzije građanstva,kulture,itd.Tesutimeiprirodno računa. EUjeneoliberalankoncept,kolikogodpokušavauključiti dalje primarnoekonomskazajednica,štosevidiiiznjezinogpro- donose najbitnijeodluke.DrugiproblemvezanzaEUjedatoi prezentativne, sasustavomjakihnacionalnihdržavakojeidalje EU imapolitičkiproblem,snažneinstitucijekojenisupolitičkire- ma EU? rili natompodručjuteonašojzagovaračkojpozicijipre- prostor. Možešlirećineštooizazovimakojisuseotvo- jedan veomaapstraktaninepotpunojasanpolitički mrežu, organizacijskiiprofesionalno,toznačiširenjeu ma inačinimadjelovanjatihorganizacija.Zanaskao no, tetajnastuppredstavljapotpununovostupristupi- ropske unije.Tojeprviputkakosedogodiloneštoslič- triranoj inicijativiorganizacijaizregijepremasceniEu- kako jevođen,jasnodariječoprvojvećojkoncen- Razmišljajući oprocesuExitEurope–kakojeinicirani 121 kojeg jevažno rješavati lokalnim angažmanom Opstanak kultureglobalnoje pitanje

Exit Europe / Nove geografije kulture Ključ je u lokalnom djelovanju, koliko god to teško zvučalo, i povratku sebi. Povratak sebi odnosi se na okupljanje lokalnih aktera u političkom zagovaranju koje izlazi iz autistične perspektive kulture. Autizam je problem na razini EU, kao i na drugim razinama. Ljudi u sektoru moraju shvatiti da su problemi kulture dio ši- rega problema, a to je tzv. neoliberalna paradigma u ideološkom smislu, koja se posebice očituje u pragmatičnom vođenju politike. To što se događa na razini obrazovanja, osobito visokog obrazovanja, ili na razini privatizacije zdravstva, nešto je što se u kulturi još nije počelo događati, a dogodit će se neminovno. Na neki način nezavisna scena i priželjkuje to raspadanje javnog sustava i rasplinji- vanje nada da će se resursi pretočiti u nezavisni sektor. Takav sce- narij nije moguć. Propast javnog sektora u kulturi povući će i nezavisnu produkciju, i ostat će samo oni tipovi proizvodnje koji su tržišno održivi. Povratak sebi, zagovaranje kulturnih potreba iz ši- rih potreba društva u lokalnoj zajednici, jedina je nada za održivi razvoj nezavisne kulture kao aktivnog elementa društvenog razvoja.

122 Razgovor Emina Višnić