Cjelovita Obnova Grada Zagreba
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
CJELOVITA OBNOVA GRADA ZAGREBA 2020. Obnova ni za koga ne smije biti kazna, nego dobitak! Obnova ni za koga ne smije biti "prilika", nego doprinos! Lijeva strana dokumenta prati prijelog Zakona o obnovi zgrada oštećenih Desna strana dokumenta odnosi se na našu analizu i komentare prijedloga potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke Zakona kao i samih posljedica potresa i našeg viđenja plana obnove Grada županije. U prilogu je uvodno obrazloženje iz prvog čitanja te prijedlog Zakona i Zagreba. Izravni komentari na prijedlog Zakona i njegova obrazloženja su obrazloženja vezana uz prvo čitanje. naznačeni plavom bojom. Također s lijeve strane se nalaze naše fotografije, kojima ilustriramo Dokument je popraćen brojnim fotografijama, kroz koje smo željeli sadašnje stanje oštećenih zgrada, primjere interpolacija i mogućih nadogradnji. dočarati opseg oštećenja zgrada, predočiti primjere postojećih interpolacija, bez prejudiciranja njihove uspješnosti ili promašenosti, prodiskutirati moguće obnove Na kraju naših komentara s desne je strane paralelno prikazan prijedlog cijelih blokova, jer i neki svjetski primjeri pokazuju da su ideje koje predlažemo Zakona u drugom čitanju (tekst u zelenoj boji nasuprot teksta iz prvog čitanja koji moguće. je u plavoj boji). Za razlikovanje između ta dva prijedloga sve su izmjene na obje Prijedlozi navedeni u ovom dokumentu tek su ideje koje nemaju pretenziju strane istaknute crvenom bojom. biti konačne, već su mogući primjeri što bi se moglo napraviti kada bi Zakon to ne samo dozvolio, nego i poticao. Grad Zagreb bi napokon dobio priliku za razvoj, da Kao što ćete vidjeti, predložene verzije Zakona pate od istih "bolesti" kao i u nekoliko desetljeća postane europska metropola 21. ili čak 22. stoljeća. Kad bi većina hrvatskih zakona, samo sada još uz neke dodatne "zaraze", zbog se dogodio takav smjer Zakona, prava rješenja bi razvila struka, uz dijalog s oslabljenog imuniteta cijelog društva. Zakon je predložen bez ozbiljne analize, građanima. A politika, kako je mi shvaćamo, tu je da postavi okvire i motivira bez prave, otvorene i iskrene javne rasprave, bez uvažavajućeg dijaloškog cijelo društvo na sudjelovanje. sudjelovanja struke, bez dugoročne vizije razvoja Zagreba, bez financijskih opravdanja procijenjenih potrebnih sredstava ili realističnih izvora financiranja, Nadamo se da će ovaj dokument pridonijeti ideji da naša generacija može ali zato s poznatom idejom „nepodnošljive lakoće trošenja javnih sredstava“. izgraditi Zagreb kao modernu europsku metropolu. Želje, ideje i znanje imamo, samo još da se sve to kao društvo usudimo pretočiti u djelo. Naravno, ako predloženi zakon čitate očima laika, mnoga od predloženih rješenja na prvi vam pogled izgledaju "razumno". Stoga smo se mi potrudili pružiti širu i dugoročniju sliku, naznačiti mnoga potencijalna rješenja koja bi obnovu učinila cjelovitom, financijski održivom, a u mnogim elementima i dodatno socijalno osjetljivom. PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA STRANKA CENTAR OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA CJELOVITU OBNOVU GRADA ZAGREBA UMJESTO POVRŠNE SANACIJE OPASNIH POSLJEDICA POTRESA I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. Ustav je akt koji govori o najvišim zajedničkim interesima građana jedne stavku 4. podstavcima 1. i 2., članku 16., te članku 50. stavku 2. Ustava Republike države, a ne o marginalnim stvarima. Stoga je pozivanje na Ustav ne samo Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog "pokrivanje" njegovim plaštem, nego i svijest da je riječ o najvažnijim pitanjima suda Republike Hrvatske). zajednice. Evo odredbi na koje se predlagatelj Zakona poziva. "Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj; o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime" (članak 2. stavak 4. podstavci 1. i 2.). "Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi" (članak 50. stavak 2.). Pozivanjem na navedne odredbe Ustava predlagatelj Zakona računa s uređivanjem gospodarskih i poduzetničkih sloboda te pravnih i vlasničkih odnosa radi očuvanja i korištenja kulturnog bogatstva i posebno zaštite ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Očuvanje iznimne kulturne vrijednosti koju za Republiku Hrvatsku predstavlja Povijesna urbana cjelina Grada Zagreba te opasnosti po zdravlje i živote ljudi koje donosi potresom oštećena državna, gradska, ali i privatna imovina, razlog su pozivanja na navedene odredbe Ustava. Zbog tih razloga čini nam se da je Zakon jednu legitimnu ambiciju ozbiljne obnove grada Zagreba poprilično iznevjerio samim sadržajem predloženog Zakona. Sadržaj Zakona poprilično je dezertirao iz sfere ozbiljne planske obnove u područje prigodne neambiciozne sanacije najuočljivije oštećenih dijelova grada. Potres u Zagrebu, 22. 3. 2020. - oštećena zgrada u Petrinjskoj ulici KOMENTAR UZ FOTOGRAFIJU LIJEVO: Obnova koja ne otvori pitanje namjene, ali i odgovornosti za svaki kvadrat prostora – nema "ničijeg" pravno "praznog" i "neodgovornog" prostora – ne samo da neće odgovoriti na izazove sljedećih potresa, nego ni poplava, požara... Tko će sada, kad je ova zgrada iseljena, odgovarati u slučaju izbijanja požara i njegova mogućeg širenja na okolne zgrade i blokove? Grad ili država? A i dan danas na tavanu vidimo ostavu starih, suhih i zapaljivih predmeta. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM Najvažnija posljedica Zakona treba biti temeljito obnovljen grad TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dana 22. ožujka 2020. u 6:24 sati seizmografi Seizmološke službe Potres koji je 22. ožujka 2020. pogodio naš glavni grad i njegovu okolicu Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres magnitude 5.5 prema Richteru s postavio je pred Grad Zagreb i cijelu Hrvatsku jedno ključno pitanje, a ovisno o epicentrom 7 km sjeverno od središta Zagreba (Markuševec) na dubini od 10 km, odgovoru koji na njega kao država i kao Grad Zagreb damo, moći ćemo na posljedica kojeg je djelomično odnosno potpuno uništenje brojnih zgrada i konkretan potres gledati kao na prirodnu katastrofu ili ćemo jednu nesreću građevina na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske okrenuti u urbanističku šansu. Što mi kao Hrvatska želimo od Zagreba i što županije. Oštećena je i djelomično uništena donjogradska kulturno-povijesna Zagrepčani žele od Zagreba? Jer Zagreb se i neovisno o potresu iz dana u dan cjelina Grada Zagreba s pretežito višestambenim starim zidanim zgradama i pretvarao u grad bez vizije, grad čija je urbanistička budućnost ušla ne u jednu, mnogobrojnim kulturnim dobrima javne namjene, zatim područje Markuševca s nego u više slijepih ulica u svih smjerovima: i prometno i komunalno i razvojno i pretežito obiteljskim kućama, kao i područje između ta dva dijela grada te uže metaforički. Potres ga je taman toliko uzdrmao da se može, poput domino- područje iza Medvednice u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Najviše je efekta, nastaviti urušavati – i građevinski i organizacijski – pri svakoj sljedećoj razorena iznimno vrijedna visoko urbana struktura glavnog grada Republike nepogodi. A to će se događati ako posljedice potresa sami pred sobom odlučimo Hrvatske, gdje se procjenjuje da su najveća oštećenja u gradskim četvrtima Donji sanirati taman toliko koliko će nam se pred očima skriti sva trula struktura grada. grad, Gornji grad - Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete. Nasuprot tome, shvatimo li razinu prošlog potresa kao opomenu – naravno, ne kao nadnaravnu opomenu, jer mladi život koji je potres odnio sigurno nije žrtva Od 22. ožujka do 14. travnja 2020., u razdoblju od 24 dana, seizmografi opomene – možemo napokon sami sebe natjerati na smjer kojim ćemo Zagrebu su zabilježili oko 1000 potresa, od toga 145 potresa magnitude iznad 1,3 po otvoriti potencijale za razvoj u 21. i 22. stoljeću. Milijarde o kojima se govori Richteru, te još oko 850 potresa magnituda manjih od 1,3. Došlo je do oštećenja možemo upotrijebiti kao milijarde skupih kratkoročnih krpanja i promašaja u odnosno uništenja, prema prvim procjenama, oko 19 tisuća zgrada, ozlijeđeno je grad bez ikakve vizije ili kao milijarde opravdanih ulaganja u grad s jasnom ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba preminula od zadobivenih ozljeda. vizijom svoje budućnosti, na što mi upućujemo ovim dokumentom. Potresi pripadaju grupi prirodnih opаsnosti koje su kаrаkteristične po Želite li da netko "obnovi" zgradu u kojoj je i vaš stan (čak i isključivo svojoj veličini ili intenzitetu, brzini jаvljаnjа, trаjаnju i rаzmjeru. Potresi krаtko javnim novcem, bez vaše izravne participacije) na način da nam svima "zamaže trаju i obično utječu nа relаtivno mаlu regiju te su u potpunosti nepredvidivi kako oči", pa da vam pri sljedećem potresu magnitude 5.5 prema Richteru kat iznad po vjerojatnosti pojave tako i po intenzitetu. Ono što je o njima poznato, to su vas padne na glavu? A to se u mnogim konstruktivno destabiliziranim zgradama moguće lokacije na kojima postoji vjerojatnost pojave. Medvednica i okolica može dogoditi i pri slabijim potresima, pod teretom snijega na krovovima ili pri Zagreba pripadaju širem seizmotektonski aktivnom prostoru. Prema geološkoj olujnom vjetru kakav zna puhati nad Zagrebom. klasifikaciji Grad