Spomenar Muzeja Prigorja

SPOMENAR MUZEJA PRIGORJA

Sesvete, prosinac 2017. Nakladnik: Muzej Prigorja

Za nakladnika: Morena Želja Želle

Glavna urednica i autorica koncepcije: Morena Želja Želle

Tehnička urednica i autorica popratnih tekstova: Irena Vidošević

Uredništvo: Damir Fofić, Dubravka Habuš Skendžić, Irena Vidošević, Jagoda Vondraček Mesar, Morena Želja Želle

Fotografije: Dokumentacija Muzeja Prigorja (Damir Fofić, Dubravka Habuš Skendžić, Josip Herceg, Josip Kovačević, Vladimir Sokol, Mladen Tomljenović, Irena Vidošević, Jagoda Vondraček Mesar), Tin Bedenko, Vladimir Beštak, Sanja Gospodinović, arhiva Branka Podolara, arhiva Muzeja Moslavine Kutina, Udruženje obrtnika Sesvete

Lektura: Anđa Matić

Grafičko oblikovanje: Miljenko Gregl

Grafička priprema: Laser plus d.o.o.

Tisak: STEGA TISAK, Zagreb

Naklada: 300 kom

ISBN 978-953-7820-09-1

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000981619.

Tisak publikacije omogućili su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport SPOMENAR MUZEJA PRIGORJA

Zagreb, 2017. Stjepana Kezerića gospodina Sesvete, četvrti Gradske Riječ predsjednika 10 Bandića Milana gospodina Zagreba, Riječ gradonačelnika Grada O imenu 12 Riječ glavne urednice 11 9 Uvodne riječi 8

prostora… muzejskog za uređenje su uvjeti Kurije…Renoviranjem stvoreni 22 gorja u Sesvetama… Pri Muzeja rad je počeo dine 1977. srpnja 28. go od Sesvete …Odlukom Skupštine Općine 20 O počecima 13 S tjepan Bakran tjepan Ivan Barbarić Ivan - - ma i sa svojim sjećanjima… svojim isa ma dili… se iznena smo jer draži nalaz …Taj naj bio je mi novčić prvi 37 dalje… traje borba ali ploču, spasiti smo …Uspjeli 35 k stvarima, se starim žio sam okru kući roditeljskoj …U staroj 33 daka… tražilivu fotografije svojihpre arhi u obiteljskom smo …Žurno 31 njem… darivanjem, i otkupom istraživa d istarosti, oveličini neovisno ji, muze isvi kao Muzej Prigorja, 26 ako bih živio među uspomena o građe za svoj fundus dolazi dolazi fundus za svoj o građe Suzana i Sanda Glavaš, David David Glavaš, iSanda Suzana O skupljanju Ja B iserka Glavaš rođ. Stibilj, Stibilj, rođ. Glavaš iserka 25 goda Vondraček Mesar Glavaš WeinbergerGlavaš S tjepan Mladiček tjepan S tjepan Bukaltjepan Ivan Puzak Ivan ------njao, rodbini i prijateljima… građe muzejske donatora Popis 47 družina“! „prstenova moja „družina“, prava vrijeme sve ste …Bili 45 poduzeti… hitno nešto ram mo da jasno je mi bilo plovilo, to staro neko je …Vidjevši da 43 s prodavao ni tako nije pa malo ga nikad zani nije …Materijalno 41 ostalo pripada Muzeju... a vaše, je otkopate koje …zlato 39 voje radove. Puno je pokla je Puno radove. voje Z denka Hadrović Vladimir SokolVladimir I van Sandelić Josip Rogin Josip - - - g ram i tako sačuvam za buduće restauri je da bila je mi …Želja 59 njene i uspomene… moje pohra su unjemu da čini često se mi pa prošlost čuva …Muzej 56 š gorja u Sesvetama, nisam znala u Muzej Pri raditi došla godina trideset od više Kada prije sam 52 trnje ikoprive… trnje u se smjestio sam dan …Jedan 66 važno… je to kaj nam ne …Treba propad ne da sačuvati 64 zapanjeni… smo ostali raspelo, fiksirano bilo je kojem u kamenje izvadili smo …Kad 61 to me čeka… to me eneracije... O čuvanju V Dubravka Habuš Skendžić Habuš Dubravka D alerija Kelemen Pepeonik ubravka Habuš Skendžićubravka Habuš 51 Branka i Josip Čavlović Marijana Galović Zlatko Nežić Zlatko - - - - crno-bijelim fotografijama… crno-bijelim posežem za dragocjenim tim iznova, uvijek danas, do ja …i 73 opstanak muzeja… ili gotovo depoa je ključna za …Važnost muzejske čuvaonice 72 sjetili… se smo god i čega mogli smo god što iz smo arhive …izvukli 70 započeti... i ve Trebalo ruka zasukati je vina… se ruše prisjetiti ugodno …Nije 68 SADRŽAJ Stela Cvetnić-Radić I van Damjanović Marija Pavlović Miroslav Čihak - - O učenju 77 O pričanju 107

78 94 108 Uz prikupljanje, čuvanje i komu- …Projekt je osvojio prvu nagra- U muzejima se uz predmete koji niciranje, istraživanje je jedna du… čine muzejski fundus skuplja i od važnijih funkcija muzeja. Jelena Zenko Milović znanje, mnoštvo informacija i Damir Fofić 96 podataka koji pomažu u tuma- 81 …To je bio prijelomni trenutak u čenju baštine i tema kojima se …Najprije sam, naravno, morao njegovu životu… muzej bavi. utvrditi prepuštovečki fonološki Damir Prpić Irena Vidošević sustav… 98 111 Mijo Lončarić …Zato smo se s veseljem okup- …Mi planinari došli smo u Muzej 84 ljali na tim radnim sastancima… s idejom da napravimo izložbu… …Kaj sem znala, sem povedala… Marina Šimek Vladimir Beštak Katarina Horvat 100 113 86 …Informatizacija i računalo bili … Izložbe bez rizika i jasnog sta- …Upoznale su me s materijali- su pojmovi iz SF romana… va ne mogu danas nikoga poma od kojih se tkalo… Vladimira Pavić sebno oduševiti… Vinka Mareković 102 Vinko Fišter 88 …njihovo je viđenje i prepozna- 115 …Pričao sam o kućama i zgra- vanje važnosti Muzeja najvaž- …Danas, nakon svih tih godina dama kojih više nema… nije... suradnje, umišljam kad idem u Marijan Munda Žarka Vujić Kuriju, da idem u „svoj muzej“…. 90 104 Ivan Pavičić …Prigorje je ušlo u mene, a ja …Svaki je partner projektu pri- 117 sam duboko u njemu!... donio svojim iskustvom i zna- …Slagala se priča o ljudima i do- Ivan Klaić njem te ga je nadogradio no- gađajima, pisala se povijest… 92 vim… Branko Podolar …Kako priču pretvoriti u izložbu? Ursula Hribernik i Martina 119 Jer to nije lako, posebno kad se Zanjkovič …Moj je zadatak bio da obra- radi o prvoj izložbi... dim sablje na tlu Hrvatske… Eva Hursa Tomislav Aralica SADRŽAJ

O nama 137

121 129 138 …Svaki je dan na posao nosio …Teta, daj nam dodaj onu sta- O nama „torbu punu tičov“… rinsku… Dubravka Habuš Skendžić Sandra Bubalo 149 123 131 Zahvala …I tako jednog dana, krajem …potaknuli smo niz djece na če- prošlog stoljeća, prolazeći kraj šći odlazak u muzeje… Kurije ugledah da je postavlje- Arijana Piškulić Marjanović na izložba o Prigorju… 133 Darko Jelaković …Takvo je učenje spontano i za- 125 nimljivo, nije mučenje… …Za nas „domoroce“ Kraljev Ljiljana Bukal hrast je oduvijek bila mala čisti- 135 na uz cestu… …zato smo razne brošure koje Stjepan Škrapec su izrađene u muzeju rado podi- 127 jelili našim prijateljima i rodbini… …ljubav kojom su umjetnici i Dragutin Zmiša korisnici stvarali svoju likovnu priču… Sanda Stanaćev Bajzek GRAD ZAGREB 17 gradskih četvrti

GRADSKA ČETVRT SESVETE 38 naselja 165,25 km² 70 009 stanovnika (Popis stanovništva 2011.)

MUZEJ PRIGORJA 40 godina 6278 inventiranih predmeta 358 održanih izložaba 245 izdanja UVODNE RIJEČI UVODNE 8 Riječ gradonačelnika Grada Zagreba

Upravo u bogatoj raznolikosti naselja i gradskih četvrti grada Zagre- ba, životu i memoriji njegovih stanovnika, leži šarm našega grada. Jedna od najboljih sastavnica, što čine kompleksni organizam grada je Gradska četvrt Sesvete, koja se proteže na četvrtini ukupnog prostora Grada Zagreba, od brežuljaka Sesvetskog prigorja do rav- nice uz rijeku Savu, i predstavlja istočno gradsko naselje u kojem danas živi preko 70 tisuća stanovnika. Sa svojom zanimljivom i iznimno vrijednom kulturom i poviješću, čiji kontinuitet se može pratiti još od dalekog 4. tisućljeća prije naše ere te bogatom i raznovrsnom tradicijskom kulturom, zagrebačke Sesvete postale su poznate i izvan granica našega grada i države. Želio bih zahvaliti građanima Sesveta, koji su prije gotovo pola sto- ljeća, uvidjeli potrebu i založili se da se vrijedna baština i memorija ovoga kraja sačuva od zaborava te potaknuli inicijativu za osnivanje zavičajnog muzeja u staroj Kuriji. Od svog osnutka 1977. godine, Muzej Prigorja postao je i ostao središnja kulturna i druš- tvena institucija u samome srcu Sesveta, mjesto susreta građana i mjesto koje čuva i na najbolji način predstavlja iznimnu arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu baštinu iz svoga fundusa, a koja se svakim danom dodatno obogaćuje novim arheološkim nalazima, građom i donacijama iz privatnih zbirki lokalnog stanovništva, kao i suvremenim likovnim stvaralaštvom sesvetskih i gostujućih autora, koje muzej redovito prezentira. Muzej Prigorja pripada korpusu zagrebačkih muzeja te Grad Zagreb redovito prati i po- dupire djelatnost i programe ove, premda veličinom malene, ali svojim opsegom i dopri- nosom iznimno važne gradske muzejske ustanove, koja istovremeno prezentira lokalnu zavičajnu baštinu Sesveta i Sesvetskog prigorja, od velike važnosti za lokalno stanov- ništvo, kao i arheološku baštinu značajnu za europsku, pa i svjetsku kulturu, iz nalazišta brončanog doba s brojnih arheoloških lokaliteta na sesvetskom području: Kuzelinu kod Glavnice Donje, groblja Moravče – Draščica, rimskodobne građe s područja rustičnih vila u Glavnici, Moravču i Đurđekovcu i noričko-panonskih grobnih humaka u Dumovečkom lugu i Đurđekovcu te važnih nalaza iz prisavskih šljunčara. Čestitam Muzeju Prigorja na značajnoj 40. obljetnici, a posebno zahvaljujem svim njegovim bivšim i sadašnjim djelatnicima na predanom i stručnom radu, te svim građanima Se- sveta, koji svojim raznovrsnim aktivnostima, zalaganjem i donacijama doprinose Muzeju Prigorja i žive zajedno sa svojim zavičajnim muzejom. Muzeju Prigorja, želim da nastavi, kao i dosada, svakim danom djelovati u skladu sa svojom vizijom, kao otvoreno i prijateljsko mjesto koje u suradnji sa zajednicom njeguje po- štovanje i ljubav prema lokalnom nasljeđu kao trajnom izvoru nadahnuća. Milan Bandić UVODNE RIJEČI UVODNE 9 Riječ predsjednika Vijeća Gradske četvrti Sesvete

Zgrade sesvetske kurije sjećam se iz svoje mladosti, dok još nije bila u funkciji Muzeja Prigorja, ali i tada je već služila za potrebe lokalne zajednice kao sjedište lokalne uprave. S obzirom da se radi o građevini koju poznaju sve Sesvećanke i Sesvećani, zgradi koja je kulturno dobro Republike Hrvatske, zgradi koja svojom samom pojavom simbolizira Sesvete i zgradi za koju se logično nametnulo da bude mjesto koje će čuvati i prezentirati baštinu našeg kraja kroz rad muzejske ustanove koja se u njoj nalazi, kao predsjedniku Gradske četvrti Sesvete predstavlja mi čast da se obratim ovim prigodnim tekstom svojim sumještanima i svim drugim čitatelji- ma ovog Spomenara o prvih 40 godina Muzeja Prigorja. Kao član Upravnog i Muzejskog vijeća u prošlom mandatnom razdoblju od 2013. do 2107., godine upoznao sam puno detaljnije funkcionira- nje muzejske ustanove, njezine zadatke, probleme, težnje. Muzej Prigorja mogu sagledati iz različitih perspektiva – kao mladić koji se sjeća jedne lijepe, stare zgrade u kojoj se kasnije ustrojio Muzej Prigorja, kao domoljub koji je u Muzeju pohodio izložbe o sje- ćanjima na starija događanja, kao branitelj koji je u Muzeju pohodio izložbe o sjećanjima na novija događanja iz Domovinskog rata, kao član Upravnog i Muzejskog vijeća koji je sudjelovao u radu i funkcioniranju muzeja; zaključio bih da ova privilegija donosi svijest o značaju ustanove koja, laički pristupačno rečeno, skuplja sjećanja o identitetu jednog kraja. Završio bih ovaj tekst s pogledom u budućnost – a to je ono što je za sve nas, i kao pojedince, i kao Sesvećane, i kao Prigorce, i kao one koji su se u Prigorje doselili, na- prosto kao građane Hrvatske, važno – budućnost u kojoj ćemo otvoriti stalnu muzejsku izložbu i tako ostvariti težnje lokalne zajednice s kojima je i krenula u stvaranje Muzeja Prigorja. Vjerujem da će muzej na taj način postati još zanimljiviji široj publici, a priče o sjećanjima dopuniti će onima o stalnoj muzejskoj izložbi. Stjepan Kezerić UVODNE RIJEČI UVODNE 10 Riječ glavne urednice

Muzej Prigorja otvoreno je i prijateljsko mjesto koje u suradnji sa zajednicom njeguje poštovanje i ljubav prema lokalnom nasljeđu kao trajnom izvoru nadahnuća. Vizija, 2015. Na pragu novog desetljeća, stoljeća ili tisućljeća, ustanove, kao i pojedinci i cijela druš- tva, u potrazi za najboljim putom u budućnost okreću pogled unazad preispitujući svoja djela. Rad muzeja nemoguće je sagledati i razumjeti bez uvažavanja uloge njegovih dionika. Dionik (osoba ili skupina koja utječe na rad ustanove, pridonosi njezinu uspjehu ili ima korist od nje), pojam je s kojim smo se počeli susretati na pragu novog tisućljeća, kada je porastao interes za proučavanje brojnih i složenih veza od kojih su satkane aktivnosti zajednice, među njima i one od javnog interesa. Neporeciv značaj dionika potvr- đuje i prošlost Muzeja Prigorja – iako je Muzej s radom započeo prije točno 40 godina, nastojanja zajednice i pojedinaca da se u Sesvetama osnuje ustanova koja će baštinu područja čuvati za buduće generacije, pojavila su se mnogo ranije. Zamolili smo stoga dionike Muzeja Prigorja da se prisjete svoje suradnje s Muzejom, svojih osobnih iskustava i konačno, razloga koji su ih naveli da dio svog vremena posvete baštini Sesvetskog prigorja. Odabir sugovornika nije bio nasumičan; nastojali smo osigurati da svoje priče ispričaju predstavnici različitih kategorija dionika, kao i da se njima stekne uvid u najvažnije muzejske djelatnosti. Svaki je odabir rizik da se izostavi nešto važno i mi smo ga potpuno svjesni. U osnivanje Muzeja Prigorja i četrdeset godina njegova rada stotine su ljudi i organizacija uložili svoje znanje, vrijeme i entuzijazam. Mnogo je više priča koje knjiga u Vašim rukama nije zabilježila, od onih koje su u njoj. Neki mogući sugovornici, nažalost, više nisu među nama, s nekima je Muzej izgubio kontakt, a neke je možda, pomislit ćete, propustio kontaktirati. Uvjereni ipak da je uvijek bolje pokušati uči- niti nešto s najboljim namjerama, nego odustati zbog straha od nesavršenosti krajnjeg ishoda, upustili smo se u rizik, a procjenu jesmo li u tome pogriješili prepuštamo Vama. Kad u čitanju knjige dođete do kraja, bacite ponovno pogled na ovu stranicu – na njezinu je početku vizija Muzeja Prigorja. Razmišljajući o ulozi ustanove, njome su zaposlenici u najsažetijoj formi nastojali izraziti svoje dugoročno viđenje Muzeja Prigorja. Uočite li da trebamo mijenjati put prema budućnosti, javite nam bez odlaganja. Kao i dosad, buduć- nost ćemo i nadalje nastojati graditi zajedničkim snagama!

Morena Želle UVODNE RIJEČI UVODNE 11 O imenu Na početku publikacije o Muzeju Prigorja, ukratko o njegovu imenu. Primijetili smo, u du- gogodišnjoj komunikaciji s različitim ustanovama, tvrtkama i osobama, da se naziv Muzeja dosta često pogrešno navodi. Upotrebljavaju se razne varijante: Muzej Prigorja – Sesvete (s crtom ili bez nje), Muzej Prigorja u Sesvetama, Muzej Sesvete ili Muzej Prigorje. Muzej je u svojih 40 godina ime mijenjao dva puta i možda je upravo to razlog zbog kojeg se „Muzej Prigorja“ teže pamti, iako je to službeni naziv ustanove već više od 20 godina. Nadamo se da će prikaz tih promjena pomoći da pogrešaka ubuduće bude što manje. Osnovan je 1977. godine kao Zavičajni muzej Prigorja – Sesvete, a odmah po osnutku na- zivu se u službenim dokumentima dodaje i „(u osnivanju)“. Od siječnja 1983. Muzej djeluje u sastavu Narodnog sveučilišta Sesvete, a 1986. godine, kad ponovo postaje samostalna ustanova, iz naziva se izbacuje „Zavičajni“ i mijenja se u Muzej Prigorja – Sesvete. Do promjene ponovo dolazi 1995. godine, kada se iz imena izbacuje „Sesvete“ jer se smatralo da se naziv sjedišta ionako svuda navodi, a i da Muzej zapravo pokriva šire područje Prigorja. I tako do danas ostaje – Muzej Prigorja.

28. srpnja 1977. Zavičajni muzej Prigorja – Sesvete 24. ožujka 1986. Muzej Prigorja – Sesvete 19. listopada 1995. Muzej Prigorja O POČECIMA 14 O POČECIMA predstavnika lokalne zajednice iz tog vremena, gospoda Stjepan Bakran i Ivan Barbarić. iIvan Bakran Stjepan gospoda vremena, iz tog zajednice lokalne predstavnika idvojica pišu publikaciju zanašu sjećanjima svojim prema aotome opočecima, baš novina Sesvetskih iz izrezaka nekoliko prikazujemo Ovdje izlaziti. prestale nisu dok sve aidalje, 1977. godine, srpnja 28. –Sesvete muzeja Prigorja Zavičajnog oosnivanju Rješenja idonošenja ideja prvih od Muzeja povijest pratiti tako možemo novinama USesvetskim Sesvete. Općine saveza Turističkog tajnica Smiljanić, Marta đa gospo pisala većinom je ačlanke 1957. od godine, izlazilo 1990. do sprekidima je koje Sesvetske novine glasilu uopćinskom se su pratile oko osnivanja Sve akcije muzeja. zavičajnog zaosnivanje planovi prvi pojavili tada već se su pa baštini kulturnoj bogatoj organizacijamapolitičkim prepoznali su kulturne potencijale tog područja temeljene na i društvenim usesvetskim djelovali stoljeća prošlog godina sedamdesetih iranih setih šezde su koji Ljudi zajednica. lokalna je imala Prigorja Muzeja uosnivanju ulogu Veliku koji govore govore koji - - ,

15 O POČECIMA Sesvetske novine br. 18 studeni 1971.

Sesvetske novine br. 28 rujan 1972. Sesvetske novine br. 37 lipanj 1973.

Sesvetske novine br. 76 prosinac 1976.

Sesvetske novine br. 84 rujan 1977. Stjepan Bakran

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća radnici Turističkog saveza općine Se- svete, predsjednik Stjepan Bakran i tajnica Marta Smiljanić, imali su ideju o osnivanju zavičajnog muzeja u Sesvetama. Godine 1975. u Sesvetama se pojavio arheolog Vladi- mir Sokol s informacijama o arheološkim nalazima u Glavnici Donjoj i drugim lokalitetima u Prigorju. Ubrzo su pokrenuta prva istraživanja, a i konkretne akcije oko osnivanja Muzeja. Skupština općine Sesvete osnovala je 18. studenoga 1976. godine Inicijativni odbor za osnivanje Zavičajnog muzeja općine Sesvete i gospodin Bakran izabran je za predsjednika Odbora, a poslije i za predsjednika Savjeta muzeja u osnivanju. Danas, četrdeset godina poslije, gospodin Bakran skromno sve zasluge za osnivanje Muzeja pripisuje Vladimiru Sokolu iako je i sam u tome imao važnu ulogu.

Ove godine navršava se 40 godina postojanja Muzeja Prigorja u Sesvetama. Odlukom Skupštine Općine Sesvete od 28. srpnja 1977. godine počeo je rad Muzeja Prigorja u Sesvetama, a Rješe- njem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1977. godine počeo je neprekidan niz znanstveno-istraživačkih aktivnosti. Rad na istraživanju pojedinih lokaliteta i pripreme za osnivanje Muzeja Prigorje počeo je 1975. godine. O… Odlukom Valja reći kako je došlo do ideje o formiranju – osnivanju Muze- Skupštine Općine ja Prigorja u Sesvetama. Za taj čin zasluga pripada mladom arheologu Vladimiru Sokolu. On se, naime, na odsluženju vojnog Sesvete od 28. roka upoznao s jednim mladićem – vojnikom iz Sesveta – koji je, saznavši za stručno obrazovanje Vladimira Sokola, iznio niz infor- srpnja 1977. godine macija o pronalaženju (pri obrađivanju zemlje) raznih predmeta u počeo je rad svom kraju. Njihovo prijateljstvo nastavilo se i nakon odsluženja vojnog roka Muzeja Prigorja u pa je mladi arheolog posjetio svog prijatelja, koji ga je u tim posje- Sesvetama… tima vodio na razgledanje tih lokaliteta. Pregledom pojedinih lokacija i u razgovorima sa stanovnicima tog područja shvatio je da te lokacije valja arheološkim iskapanjima stručno istražiti. On, kao privatna osoba, nema pravo na takav posao, nego ga mora obaviti odgovarajuća stručna organizacija sa svojim struč- njacima, a to je Muzej. O POČECIMA 20 ja u Sesvetama iskrene čestitke i velika hvala za obavljeni rad. zaobavljeni hvala ivelika čestitke iskrene uSesvetama ja Sada umirovljenom arheologu Vladimiru Sokolu i dugogodišnjem Muzeja direktoru Prigor formiranja muzeja. –opravdanost –ipotvrđuju su potvrdili rada njegova irezultati Prigorja Muzeja Postojanje kraja. ovoga stanovništva iživotu uradu važni meti, ipred alati razni nošnje, –narodne postav zamuzejski predmeti razni se su Skupljali ga). idru Dumovec Kuzelin, (D. Glavnica, istraživanja mnoga se su provodila godina Sljedećih djelatnost. i–stalnu sadržaja muzejskih postav stalni zanjegov Prigorja Muzeju dodijele prostorije itavanske Kurije kat prvi –cijeli uređenja ipotrebnog sanacije završetku –po se da odluka je idonesena Kurije sesvetske obnova je počela U to vrijeme Sesvete općine donesena odlukaštine o za formiranju Odbora osnivanje Muzeja Prigorja. iznesenih informacija prihvatio mladog prijedlog te arheologa je na sljedećoj sjednici Skup Sesvete općine Marijanu Kosu, gospodinu Skupštine predsjedniku tadašnjem koji je nakon i iznio Tu potom ideju je Prigorja. Muzeja oosnivanju ideji zapotporu imolbu prijedlog svoj je im Iznio Sesvete. općine savez iTuristički zaurbanizam Zavoda do pa Šagovca, Željka na gospodi iobrazovanje zakulturu referenta –od pojedince inadležne službenike općinske pojedine obilaziti počeo je pa Sesvete iOpćine pojedinaca potporu je trebao ideju tu Za kako bi nađeni predmeti u u iskapanjima Sesvetama. ostali i istraživanjima – muzeja uSesvetama –zaformiranje varijantu zadrugu se opredijelio arheolog Mladi naše općine. području na istraživanja potrebna obavio muzej bi koji oformi uSesvetama se da ili grebu uZa muzejom postojećim snekim obavi rad takav se da li da opredijeliti trebalo se Stoga ------

21 O POČECIMA Ivan Barbarić

Gospodin Ivan Barbarić obavljao je dužnost predsjednika Skupštine općine Sesvete u vrijeme dok je Muzej Prigorja još bio u počecima i bez vlastitog prostora. Sa svoje pozicije poduzeo je napore kako bi se obnovila sesvetska Kurija i Muzej dobio zgradu koja mu je pri osnivanju namijenjena te se zajedno sa svojim službama i iselio iz nje.

Povijest osnivanja Muzeja Prigorja počinje s otkrićem važnoga arheološkog lokaliteta Kuzelin kod Donje Glavnice 1975. godine. Istraživanja nastavlja Muzej Prigorja pod stručnim vodstvom dr. Vladimira Sokola, dugogodišnjeg ravnatelja tog muzeja, koji je od početka u tom projektu. Tim istraživanjem došlo je do velikog stručnog otkrića arheoloških nalaza – keramike, kamenih sjekira, oružja, rimskoga brončanog novca i mnogih drugih nalaza. Istraži- Pvanja su se provodila i na području Moravča, Vugrovca i na drugim lokalitetima. Iste godine Skupština Općine Sesvete podržava elaborat o arheo- loškim lokalitetima na području općine te daje inicijativu za osniva- … Renoviranjem nje zavičajnog muzeja. Muzej je osnovan 1977. godine i registriran kao samostalna institucija, ali nije još imao primjeren prostor za Kurije stvoreni su rad i razvojno djelovanje. Da bi se ta ideja mogla ostvariti, trebalo je renovirati kasnobaroknu sesvetsku Kuriju, koju su osnovali ka- uvjeti za uređenje nonici zagrebačkog Kaptola 1784. godine. muzejskog Kurija je nekad služila za smještaj kaptolskih službenika na imanju prostora… i kao postaja diližanse s konjušnicom u dvorištu Kurije. Na istoč- nome i zapadnome sjevernom dijelu Kurije nalaze se dva široka portala, kroz koja su prolazile kočije s konjima smještenima u dvo- rištu, koje su putovale na relaciji Beč – Zagreb i obratno. Postoji legenda da je u Kuriji odsjela i carica Marija Terezija. U Kuriji bila je nekada i općina Sesvete dok se nije izgradila nova zgrada op- ćine istočno od Kurije. Nakon preseljenja općinskih službi u novu zgradu, u Kuriji su bile smještene političke organizacije, Knjižnica Sesvete, turistička zajednica i nekoliko stanara. U tijeku 1980. godine, dok sam obavljao dužnost predsjednika Skupštine Općine Sesvete te u isto vrijeme bio i ravnatelj Povije-

O POČECIMA snog muzeja Hrvatske u Zagrebu, ozbiljno smo počeli dogovore 22 go godina muzealci imati posla oko nalaženja i obrađivanja građe. iobrađivanja oko nalaženja posla imati muzealci godina go mno će još da bogata tako je koja kraja, prigorskoga baštinu bogatu iprezentirati obraditi stručno prikupiti, uspjeli su koji Muzeja, zaposlenicima ipriznanje čestitke jedanput Još stalni postav. ili zaseban kao ih iprikazati kraja ovoga vrijednosti iskonskih do doći problem nije Muzeju pa kućama iuprigorskim je sačuvana baština ikulturna Velika narodna kom velesajmu. Zagrebač ina prezentirana uPrepuštovcu, stari“ naši jeli su „Kaj iakcija je osnovana 1982. Godine iobičaja. nošnji narodnih bogatstvo prikazano je kada išire, prstena zagrebačkog folklora smotra velika održana je uSesvetama stoljeća prošlog godina Osamdesetih šini. gasnih i društava limenih glazbi, a tambura kao bila je instrument posebno cijenjena u Ka vatro tako isto KUD-ova, broj veliki postoji području ovom na da napomenuti naodmet Nije tradicije Prigorja. ivelike baštine kulturne očuvanju na rad nastave idalje da im želeći Muzeja, zaposlenicima ientuzijazmu stručnosti na ipriznanje udivljenje izražavam 1947. Posebno davne godine. od živim ukojem kraj, zaovaj vezan emotivno sam jer Prigorja, Muzeja irazvoj rad pratio sam pozorno stoljeća prošlog godina muzeja 80-ih povijesnog Hrvatskoga ravnatelj Kao fundusa Muzeja. za popunjavanje materijal je i važan čuvana brižno podruju ovom na je koja Prigorja, štine sPrigorja, obzirom koji kulturne ba veliku ima doista razvojnu na bogatstvo perspektivu zaMuzej se koristi zgrada cijela muzeja gotovo iaktivnosti zbirki muzejskih kon proširenja Na katu. prvom na djelatnosti zadruge iprostora prostora muzejskog zauređenje uvjeti su stvoreni Kurije Renoviranjem imale. nisu dotad Sesvete koju ivjenčaonica, uređena tu je prilikom itom restauriranje je Počelo službe. injegove općine predsjednika i preseljenje Kurije uređenja mogućnost iskoristili tada te smo službe zasve općine prostora poslovnog razvoj uvjetovao Sesveta je Brz proširenje djelatnosti. brana u investiranja neprivredne za zakonska je postojala U to vrijeme muzeja. u funkciju je i staviti Kuriju kako renovirati ------

23 O POČECIMA

O SKUPLJANJU 26 O SKUPLJANJU sne zbirke. Povije začetak su bile građa povijesna te ostala oNOB-u građa prikupljena Sva knjižnicu. zamuzejsku te knjige NOB-a za zbirku dokumente daruju ida pozivani su Prigorci stanovnika“. i njegovih Prigorja života inačinom sprošlošću povezani bili način drugi koji bilo na ili starinom porijeklom, svojim bi da misle zakoje predmete novina Sesvetskih preko savjet je Muzejski Muzeja, osnutku po sredno Nepo zbirka. iPrirodoslovna osnovala potrebi prema se bi nom zbirke: Arheološkom, Etnografskom i Zbirkom a s vreme NOB-a, muzej s tri zavičajni kao ga su zamislili Prigorja Muzeja Osnivači i drugih. jednih djela zastupljena podjednako zbirci uLikovnoj su Stoga područja. tog izvan iumjetnicima otvorena galerija je ali ja, prigor Sesvetskog području na umjetnika aktivnost likovna potiče fotografiju,ilustraciju, skulpturu, kolaž). Izložbenom sepolitikom grafiku, (sliku, djelo svoje jedno po zbirku zaLikovnu Muzeju ruju izložbi da samostalnih svojih završetku po umjetnici da praksa se U godinama djelovanja muzejske galerije, „Galerije Kurija“, ustalila istraživanjem. Povijesnu zbirku prikupljaju se i darivanjem, otkupom terenskim na i građa u Predmeti odnosno drugim institucijama, arhivima. za važ istraživanje je povijesno Za kazivanja. iusmena dobrodošla izponajprije dokumentima kojih crpi povijesne podatke, ali su zapredmetima, traga Prigorja Muzeja području na Povjesničar otkup. na Muzeju iponude domaćinstvu cijelom po potraže zaboravljene, ih, da ili Muzeju daruju odmah predmete razne da ljude potaknuo bi često terenu na etnologa Rad slojeve. društvene iostale uključuje nego nije ograničeno samoIstraživanje na ruralno stanovništvo, prošlosti. i bliže daleke Tako života oblike sve upoznaje prigorja. Sesvetskog širom domovima unjihovim stanovnicima njegovim istražujeEtnolog područje Sesvetskog prigorja razgovarajući s zbirku. zaArheološku otkupljeni ili darovani su ,bili Savi, u rijeci pronađeni ioni kao ivrtovima, poljima svojim na pronalazili gorja koje su Sesvetskog pri stanovnici neiskopane Artefakti, starine. na upozoravaju koji zemljišta obrađivanju pri nalazima i slučajnim Muzeju su vrlo dragocjene i informacije Prigoraca o toponimima na području Sesvetskog prigorja nalaze se u Arheološkoj zbirci. metodom iskopavanja i drugim metodama. Predmeti iskopani do prepoznavanja lokaliteta i arheoloških njihovog istraživanja dovodi koje terena istraživanje arheologa rada je Specifičnost ilikovna. povijesna etnografska, područja. Fundus Muzeja Prigorja čine četiri zbirke: arheološka, granična šira ni isključena nisu ali Prigorja, sesvetskog građu prije ponaj čuva da znači što tipa, zavičajnog muzej je Muzej Prigorja i istraživanjem. otkupom darivanjem, dolazi fundus za svoj građe do istarosti, oveličini neovisno muzeji, isvi kao Muzej Prigorja, pozivao Prigorce da „poklone, daruju ili sve ustupe one ------U tin Jazbec, koji je došao u Sesvete i kao mesar se zaposlio u me zaposlio se mesar i kao u Sesvete došao je koji Jazbec, tin Dragu čovjek takav je Jedan Sesveta. središta urbanog vo života u tki urastao posao ili život je čiji ljudi, „običnih“, „malih“ predmeti važni itekako Sesvete stare na uspomene učuvanju su Muzeju Ružicetveniku Kos. na zidovima hiže i osobnim predmetima, svetim sličicama u moli izražavala svoje vjerske osjećaje svetim slikama – reprodukcijama izvod opekarske Peška industrije iz Soblinca. Vidimo da je obitelj pro glazure, fine vrlo ivazica se našla lončara zagorskih posuđem običnim Među držala. u njima se koja odjeće punima pokućstva ikomore života obiteljskog zajedničkoga hiže – Sačuvalo se obiteljskim pokućstvo portretima. članove obitelji od rane do kasne dobi zahvaljujući fotografijama upoznati smo Mogli Muzeju. je darovao Šašinovca, međuratnog kapsulu vremensku pravu kuće, inventar pokretni Kos. Cjelokupni Teodora iRužice pokojnih vlasnika, nekadašnjih zaživota kao opremljenu potpuno kuću staru je Zatekao pogon. industrijski ni suvreme Kos podigao kako bi obitelji imanje uŠašinovcu godine 1995. je kupio Donje iz Glavnice Pepelnjak Zlatko ing. Dipl. meta. pred iskupina može biti pak vrijedna Izvanredno podatke. ili ne krhoti pojedinačne povezuje pronalazak njezin pa nedostajala je koja npr. karika kao važan, neizmjerno može biti predmet jedinačni U navedenim su slučajevima pronađeni pojedinačni predmeti. Po dolaze obići svoj nalaz. nalaznici godina više I nakon uMuzeju. čuvati će se što vrijedno nešto pronašli su što zadovoljni bili su nego naknade, do bilo nije vađenje, i daljnje postupke. pohranjivanje potrebne Nalaznicima organizirao Muzej iMuzej je se obavijestilo preveliko, bilo je Ako uMuzej. donijelo se obično dimenzija, malih nešto to bilo je Ako stari. vrlo predmeti ti su da vidjelo se Odmah itd. čamac drveni golemi pa koplja, vršak željezni pronašao netko uiskopu je put Drugi papira. od je da kao ga izgužvalo vrat štitio je koji kacige, dio stražnji zahvatilo jaružalo je Jednom šljunak. vade Savu rijeku uz Sesveta uokolici koji radnici uMuzej dolazili su da se Događalo zanimljive priče naše pričaju zbirke. den itd. Slijedi nekoliko primjera koji bi trebali kakve dati naslutiti kako proizve je vlasnik, bio je mu tko umuzej, kako dospio je đen, na predmet kako igdje je otome podaci isprepleću se U njima Predmeti koji su darovani, ili otkupljeni iskopani imaju svoje priče. vugrovečke prošlosti. burne očevica zapis je a vrijedan djed, njegov napisao je koju ca, Vugrov jezikom ikroniku latinskim pisane stoljeća 19. i početka 18. iz sredine Kaptola zagrebačkoga isprave dvije naime, Popovca, iz Herjavića Franje darove vrijedne posebno novina preko je vio Sokol obilazili sela i predmete. prikupljali Sokol Direktor predsta Vladimir idirektor Habek Jagica Muzeja Savjeta članica su i da saznati se Moglo uspješno. vrlo teče prikupljanje da otome jesti Sesvetskim novinama Sesvetskim objavljivala su se imena darovatelja ivi darovatelja imena se su objavljivala , spavaonice s komadima , prostorije ------

27 O SKUPLJANJU 28 O SKUPLJANJU gitalno restaurirani, stavio na Muzeju raspolaganje stavio restaurirani, gitalno za i istraživanje di ioštećenja starosti zbog azatim digitalizirani, su koji negative, važniji slikovni dokument sesvetske Turajlić Gospodin povijesti. je inaj najraniji ovaj je sačuvan duhu kolekcionarskom tiželjnome Turajlić, u mirovini. policijski inspektor Zahvaljujući njegovu zna Varaždinskoj 2. ih Našao je zet Branko Ropac, gospodin gospođe u Kirin Gostionice kuće, obiteljske tavanu na zaboravljenih filmu) i70 na staklenih (67 To negativa 137 nepoznat. bilo je ostao dugo ostavštine njegove dio je jedan Kirina Ive smrti prerane Nakon Ropac. Biserki Ive obitelji, gospođi nećakinji Kirina gom ogranku idru zahvaljujući ostavštinu fotografsku utu uvid stekao Muzej je vrijednosti. dokumentarne velike života sesvetskog kroniku kovnu sli su u prerasle angažirali Sesvećani ga su za koje te fotografije događaji javni razni gradilo, novo se što isvega Sesveta dijelova starih vedute obitelji, iz života fotografije Privatne fotograf. svetski se kvalificirani prvi –1956.), (1911. Kirin Ivo Ljudmile, gospođe brat uspomenama su se našle mnogobrojne fotografije, koje je snimio Među udovice. uspomene te naposljetku imajke supruge nice, zaruč djevojke, mlade predmeti osobni i školovanja, djetinjstva građu, koja ima, dakako, ženski To pečat. su predmeti iz vremena raznovrsnu sadržava kćeri, njezine darovale Muzeju godine 2011. Sesvećanke gospođe LjudmileOstavština (Milice) Šemper, koju su itd. ustanova kulturnih radu školstva, cima prigorja pa je podatke prikupljao o sakralnim građevinama, poče iSesvetskog Sesveta povijest bila strast iprava hobi je Njegov ostavštinu. rukopisnu bogatu te profesorovu (1970. –1973.) novina ne kći prof. Đurđa, Petravića, darovala Muzeju 41 broj Sesvetskih godi je Ove komada). (227 zbirke Povijesne predmeta skupinom najbrojnijom je postala Muzeju, darovana arhiva je Kada godine. 1929. udruženja zabrane do SHS Kraljevine zavrijeme svetama uSe zbivanja ipolitička društvena aktivnosti, sportske godine, 1924. osnutka od udruženja djelovanje može pratiti se potpuna, bili tiskani dokumenti, materijali i fotografije. Premda arhiva nije sokolomota s Sesvete. arhivskom Hrvatski građom To društva su kartonska dva našao je tavanu Na zgrade. školske usklopu stanu u stanovao nekada, iučitelji kao je, Petravić Prof. ulici. lovarskoj Bje udanašnjoj zgradi ustaroj nalazila još se škola u Sesvetama, školi uOsnovnoj zaposlio 1953. godine (1924. –1991.) ko Petravić Mir iknjiževnosti jezika injemačkog hrvatskoga profesor se Kada Muzeju. darovala je ju ona Nade, unuke do došla nasljeđivanjem uspomena obiteljska ta je Kada Nadu. unuku svoju bebicu, ručju una držeći glavi po kako češe se pregačom s gostioničarskom Soblincu izradili su 1941. godine unikatni kalup i izlili njegovu figuru u Peška tvornice opekarske Zaposlenici Sesveta. predratnih nom iko postala figura korpulentna impozantna je Jazbecova dobi Ninskoj ulici Korner. nalazi obrt ugostiteljski U srednjoj i kasnijoj u kući utoj se Danas Kod Jazbeca. igostionicu mesnicu vlastitu otvorio je Svremenom Sljeme. poslije isin, Rabus K. industriji snoj ------nja s plesom i pjesmom. Obitelj Peška bila je pokrovitelj i donator okuplja spontanih do gostima spozvanim plesova od Sesveta, nadareni ljudi, koji glazbene su priređivali priredbe u cijeloj okolici iglazbeno društveni vrlo kao pamte danas do se uokolici Peška obitelji Članovi proizvodnju. ibačvarsku razvili uz nju te su ivina, ra like zaproizvodnju sirovine davali su koji ivoćnjake, vinograde ne kvalitet je Posjedovala proizvoda. opekarskih tvornicu podigla cu u Soblin je Obitelj i građane. za radnike gozbom golemom završio je Posao zaradio. ijakodobro Sveprodao je prodavao. povoljno mjesta licu –na upotrebljivo bilo je što isve kamen grede, cigle, srušenjem, istodobno je, da to tako je Izveo materijala. đevnog gra od očistiti odmah površinu će cijelu da obvezao on se nego rušenje, problem bio nije Naime, čuđenje. najveće izazivala je ali najpovoljnija, bila ponuda je Njegova uZagrebu. trgu Jelačićevom na bolnice Zakladne rušenja zaposao natjecao natječaju javnom na godine 1931. se –koji –Karlek Dragutin istakao poduzetnošću svojom se Prvi Sesveta. blizu selu uSoblincu, živjela je koja Peška, zglednica i 30 dopisnica omogućuje nam da upoznamo obitelj ra 80 fotografija, 600 dokumenata, 700 od Skupina obitelj. ljaju predstav dobro vrlo slučaju ujednom predmeti nam Otkupljeni muzejskimčuvamo jer su šlavuneri u zbirkama hrvatskim rijetkost. ga što smo Ponosni irestauriran. godine 1999. je Otkupljen padao. su zamijenili automobili. je Ovaj desetljećima u stajao sjeniku i pro šlavunere vozila prolazilo, zaprežnih Kako vrijeme je svečanosti. zaobiteljske isusjedima rodbini raspolaganje na stavljao stvom zadovolj sa je Loina Stjepan kočijaša kao isebe šlavuner Konje, nje firma vozili na roditeljima ikumčetovim skumčetom puta mnogo iz Kašine se su Ušlavuneru uzajednici. ugled donosi i kumstvo roditelja poslije osobe najpoštovanije čovjeku svakom kumovi su jer kumovali rado su Oni ivjenčani. krizmani pričesni, kumovi: ni poželj su bili ljudi, bogati kao i Ana, Stjepan sjedišta. tapecirana mekana su bila drugih, od razlikovao šlavuner njegov se kojima po pojedinih dijelova naručivao kod raznih Jedan od obrtnika. detalja izradu je pa zahtjeve visoke njegove zadovoljiti trebao je Šlavuner šlavuner. izraditi dati odlučio je kada ga iunapređivao posjedom ženio iprio Podgorski iz obitelji jedinicom kćeri Anom, ibogatom pom lije oženio se ijoš siromašan bio nije sam Toplica. Ni iz Krapinskih Loina Stjepan vlasnik, pokojni njegov osoba je Zanimljiva stoljeća. prošlog razdoblja iz međuratnog ošlavuneru je Riječ prigode. ne zasveča aobvezatno upotrebu, zasvakodnevnu služilo rijetko je koje sredstvo, prijevozno luksuzno i fino kočija, je bila stvari đenih ponu od Jedna mladosti. isvoje roditelja svojih iz vremena stvari stare prodati željela ona bi da poruka uMuzej stigla je kada dina, go dvadesetak prije smo upoznali iz Kašine, udovicu Loinu, Anu otkupljenima. ravni su Po zanimljivosti mentacije. Dosadašnji se primjeri odnose na darovane predmete. Doku uodjelu pohranjeni obliku udigitalnom su Oni objavljivanje. u katedralu u Zagreb. Mnogo su se puta vozili s mladencima. vozili smladencima. puta se su Mnogo uZagreb. ukatedralu se u njezinu obitelj. Spretno je upravljao velikim zemljišnim zemljišnim velikim upravljao je Spretno obitelj. u njezinu se ------

29 O SKUPLJANJU 30 O SKUPLJANJU susjedstvu, Dugom Selu i Brckovljanima imali svoje posjede. svoje imali iBrckovljanima Selu Dugom susjedstvu, u našem su koji templara, ulogu na upozorava koji primjer samo je iskih Tatarima. plemića templara bezuspješno suprotstavila Mač slavon vojska slaba se kada 1241. godine, prijelazu riječnom na ubitci Save korita dno na dospio desetak drugih sjoš zajedno mač taj je da se Čini templari. koristili njime se su da potvrđuje što st.), –13. (12. kraljevstva Jeruzalemskoga znak prepoznaje se njemu Na i Zagrebu. Gradišci u Novoj zbirki privatnih u više se nalazio uMuzej Prigorja, dospio je što nego Prije ke kod Jasenovca. Save rije iz korita pijeska vađenju pri nađen navodno je koji cm, 103 ku A sada jedna dramatična. To je o priča maču, otkupljenome dugač te obitelji. potomaka nekoliko samo živo je danas mnogobrojnih Nacionalizacija društava. ih je materijalno i uništila Jagoda Vondraček Mesar - - - Biserka Glavaš Glavaš Biserka Stibilj rođ. i Sanda Suzana Glavaš Glavaš David Weinberger

Bogata poduzetnička obitelj Weinberger bila je na početku 20. stoljeća, sve do Dru- goga svjetskog rata, kada je, kao i mnoge židovske obitelji, doživjela stradanja, među glavnim nositeljima gospodarskoga, ali i društvenoga i kulturnog života u Sesveta- ma. Njihova kuća na raskrižju glavnih prometnica dio je povijesnog središta Sesveta. Obiteljska ostavština koju čuvaju njihovi potomci sadrži vrijednu povijesnu građu, a jedna manja cjelina čuva se i u Povijesnoj zbirci Muzeja Prigorja.

Još od vremena Sesvetskih novina traje naša suradnja s tobom, pisanjem članaka i podsjećanjem na razne izložbe i događaje koje si osmislio i ostvario u zgradi stare Kurije. I osobno smo, i kao obitelj, koja se ubraja među starosjedioce Sesveta, sad već stasale u peti naraštaj, uvijek bili privrženi našoj maloj sredini i zajednici, čak i onda kad smo, često putujući svijetom i boraveći u inozemstvu, nemalo puta kročili u tvoje prostore za koje si nam srdačno i prija- Jteljski otvarao čak i zatvorena vrata. Sve se to najbolje odrazilo i izrazilo kad si od naše obitelji, kao jedinih još rezidencijalnih potomaka jedine židovske sesvetske obitelji Graf-Weinberger, zatražio suradnju vezanu za dokumentacijsku građu koja ti je bila potrebna i dragocjena za pripremu izložbe Sesvete i Sesvetsko prigorje u … Žurno smo u Prvom svjetskom ratu. Žurno smo u obiteljskom arhivu tražili fotografije svojih predaka i predali ti na posudbu Mosingerovu fo- obiteljskom arhivu tografiju Paula Weinbergera u uniformi austrijskog časnika, kao i tražili fotografije neke dopisnice i pisma iz tog vremena, te time budili mile i nemile uspomene i sjećanja na mnogobrojne članove naše obitelji, od ko- svojih predaka… jih su mnogi, posve nedužni, stradali poslije kao žrtve holokausta. Time si pokazao kako tvoj sadržaj nije samo „stvar prošlosti“, nego zapravo „stvar sadašnjosti i budućnosti“ te si tako i sebe postavio na ugledni položaj neke vrste dostojnog promicatelja očuvanja sesvetske kulturne i druge baštine za dobrobit budućih naraštaja. S te ti strane odajemo veliko priznanje. Istina je, dugo si šutio o mnogim stvarima i, osim područja Kuzelina, kao da i nije bilo do nekog doba drugih prostora za istraživanja. Svjesni smo i drago nam je što si dosta pažnje u određenom trenutku posvetio našim precima, obitelji Graf-Weinberger, o kojoj čuvaš dragocjenu povijesnu trgovačko-poslovnu građu, a koja ti je zaslugom nekoga dobrog namjernika svojedobno predana. Stoga se i nadamo da će O SKUPLJANJU 31 32 O SKUPLJANJU svojim starim i novim djelatnicima i njihovim istraživačkim radom kroz desetljeća. kroz radom istraživačkim injihovim djelatnicima inovim starim svojim podičiti doista možeš se Sesveta, centru ustrogom ustoličen lijepo sasvim svemu, Unatoč istraživanja. svojih područja proučavana premalo ili propuštena neka osvijetliš i zanosa, ti stoga, dragi naš Muzeju Prigorja, da u nastupajućim vremenima, s još predanosti više objavljuju i zapisi s koji pojedinačnim mišljenjima djelatnosti, o tvojoj ulaze u knjigu! Želimo znanim pridaješ mještanima dužnu pažnju i značaj. toliko Čak veliku da se o tome eto već ine znanim drugim svim inama da također drago je nam Iskreno drugoga. čega mnogo ijoš Weinberger, Gustav tiskao sredstvima svojim dopisnica sesvetskih nakladu prvu je da ljekarna, sesvetska iprva bila rata dva između unjoj je te da godine 1909. podigli bergeri Wein Sesveta ucentru kuću gospodsku veliku prvu su da uJasenovcu), života 42. godini svetama bila praška i medicine, dr. bečka studentica ortoped Weinberger Draga (ubijena u uSe osoba visokoobrazovana prva je da Radić, iStjepan navraćao anerijetko Domjanić, Dragutin pjesnik zalazio redovito unju je te da Weinbergera, iGustava Hermine vlasništvo bila uSesvetama igostionica trgovina prva je da uJasenovcu, ubijenih iRuže Graf, Lea vlasništvo bila uSesvetama pekara prva je da Podsjećamo izložba. monografska i napraviti se o toj poduzetničkoj obitelji, među značajnijima na širem području Zagreba, jednom moći - - - Stjepan Bukal Stjepan

Gospodin Stjepan Bukal iz Belovara zadužio je Muzej Prigorja ne samo donacijom 80 predmeta nego i mnogobrojnim kazivanjima kojima je pomogao u istraživanju i prikupljanju podataka o lokalnoj povijesti i tradicijskom načinu života. Iako već u po- znim godinama i lošeg zdravlja, ponovo se odazvao na naš poziv, a ovaj put zabilježili smo priču o njemu samom i o razlozima koji su ga motivirali za suradnju s Muzejom.

Zovem se Stjepan Bukal, rođen sam u Belovaru i u Belovaru sam proživio cijeli život. O sebi mogu reći da mi je oduvijek ljubav dje- dovina i pradjedovina. U staroj roditeljskoj kući okružio sam se starim stvarima, kako bih živio među uspomenama i sa svojim sje- ćanjima. Ne znam što je to u meni da sam odmalena čuvao stvari i od prabake, Jelene Grgat, koja je rođena oko 1840. godine pa od bake i od mame i tate. Čuvao sam i pronalazio stvari i koje su oni bacali. Još mi je na tavanu jedna škrinja. Uživao sam u tome i Zrazmišljao kako su se te stvari koristile. Uljanica! Lampaši sa svi- … U staroj jećom! roditeljskoj kući Jako me zanimala ta prošlost i način života. Kao dječačić sam s velikim interesom gledao svoje starije kako rade, ali su oni i mene okružio sam se uključili pa sam i ja radio. Tu smo bili baka, mama i tata, moja sestra i ja. Bilo mi je i zabavno i mukotrpno potapati konoplju u potok. Po- starim stvarima, slije se konoplja stupala. I ja sam stupao, a to je naporno. U mojoj kako bih živio među se kući tkalo od jeseni, od 11. mjeseca. Bila je pripremljena velika količina pređe. Pripremala se osnova. Te stvari su me vezale za uspomenama i sa djetinjstvo. Mama i baka su radile, ja sam pomagao i moja sestra, koja se udala kada sam imao devet godina. Dvije zime se za nju svojim sjećanjima… pripremalo rubje. Iz te sam ljubavi mnogo stvari donio u novu kuću u nadi da će se moje dvije kćeri pa i njihova djeca zainteresirati. Vlado Beštak radio je na općini, a znao je da imamo mnogo starih stvari pa je predložio da me poveže s muzejom. Moj razlog da se povežem s Muzejom Prigorja bila je svijest da će moje drage uspomene koje me vežu s ranijim generacijama biti bačene. Jer, život je jako promjenjiv i te stvari više nikoga ne zanimaju. Osobe iz muzeja pokazale su interes za dokumente još iz vremena mog pradjeda. Laknulo mi je što će ti dokumenti biti sačuvani. O SKUPLJANJU 33 34 O SKUPLJANJU predaka, stari obrti i putujući obrtnici, seosko dvorište, svatovski običaji… svatovski dvorište, seosko obrtnici, iputujući obrti stari predaka, naših život opisan je u kojima monografija izdavanju na muzeja može zahvaliti se osoblju tako Isto godina. sto sljedećih život omogućili im kako bi ekipa, spasilačka kao predmete, stare skupljali hrčci kao bi da selima po trčalo sljubavlju osoblje je čije području ovom na ustanova je jedinstvena Muzej uSesvetama preci. naši imali život su ikakav služili se su čime dočarali su i posjetiteljima oživljeni predmeti ti su izložbama Na i uništenja. zaborava od otrgnuti su itime život inaziv. broj osigurao Tamo svoj dalje se im idobili uređeni bili utočište, našli tamo kako bi muzeju u Sesvetama sam darovao Sve te predmete pradjeda. život si i dočarao djeda i oca majke, svoje život doživljavao unjima sam jer sam čuvao predmete stare Sve svoje unuk Sven i unuka Žana nešto od naslijediti tih mojih osobina. će moj da se inadam takav sam što zadovoljan sam da zaključka do sam došao kraju, Na riječ. izvorna sačuvala se što drago je mi Jako MuzejaPrigorja. u monografije ušla Ta sjećanja iz moja ljubavi. su udaje ne žena mlada se što žalio sam Katkad čudio. se sam i mnogočemu svadbama na harmoniku svirao sam jer kraja ovoga običaje otkrivao sam Sam iz domaćinstva. predmeta alata, To muzeju. odjeće, daruje nešto je ih da ili onjima im ipriča kćer isina svoju za to čuva kćerka da je mi iželja čuvam koje istvari Imam iprodao. nešto sam pa i prodati muzeju može se da saznao sam aposlije stvari, pokloniti sam Želio pružala. je mi koju ljubav za sam Zahvalan život. sretan baš ne injezin majku zamoju vezane stvari sve drage mi su Osobito čuvati. će ih koje uruke dođu stvari da sam Želio živjeti. njih kroz obitelj imoja ja i ćemo ada čuva, ih da muzeju stvari dati dobro bilo bi da rekao sebi sam Sam u muzeju. nađu predmeti se da važno je da sam Zaključio predmete. proučava života, način zapisuje institucija ili osoba što jako vrijedno je da upoznali se smo kad razmišljati sam Počeo i kultura. naroda i različitih povijesti istraživanju posvetili život su koji ljudi postoje da misao je mi Došla ljenih ljudi. iscije crteže strahopoštovanjem sa sam Gledao vjerski. ne doživljaj, bio je zamene Bistricu uMariju Ići red. davala je vjera ali religija, me zanima Ne stradali. mučenički su koji narod, za svoj i požrtvovni veliki bili su koji pojedince i pronalaziti vjere različite proučavati sam lio Vo filmovi. prvi došli su jer iIndijanaca, židovstva kršćanstva, Hrvata, povijesti privržen sam Bio dječak. kao još opovijesti, čitati volio sam Oduvijek čitao. više isve se sam Doškolovao - - Ivan Puzak

Godine 1721. Hrvatski sabor je izgradio cestu od Kašine preko Laza Bistričkog do Marije Bistrice, a za vrijeme bana Ivana Mažuranića (1873. – 188.) sagrađena je nova cesta koja je djelomično pratila trasu ceste iz 18. st. Cesta koja i dan-danas nosi ime bana Ivana Mažuranića otvorena je 1879. godine, kada je postavljena i spomen-plo- ča. Mramorna ploča bila je pričvršćena na stijenu pokraj izvora oko 2 km sjeverno od Kašine. Za vrijeme građevinskih radova zbog rekonstrukcije dionice državne ceste D29 (Kašina – Marija Bistrica) ploča je uklonjena s originalnog položaja. Vijeće Mje- snog odbora Kašina donijelo je zaključak da se ploča smjesti u muzej, a s time se složilo i Vijeće gradske četvrti. Muzej Prigorja 2016. godine preuzeo je ploču na ču- vanje i pohranu. Tadašnji Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Kašina, gospodin Ivan Puzak poduzeo je sve kako bi se spriječilo propadanje ploče, ali i obnovio spomen na gradnju povijesne ceste.

Na pitanje gdje je ploča, čovjek iz firme Osijek koteks, koja je bila izvođač radova na cesti, veli – mi smo to skinuli, kod nas je u skladištu, kad budemo gotovi s radovima trebalo bi ju maknuti. Došli su dečki iz Hrvatskih cesta i tako pričamo o ploči, kako bi s njom trebalo nešto napraviti i oni su rekli da su ta naša Mažurani- ćeva ploča i još jedna u Kumrovcu jedine dvije ostale u originalu. NPloča je bila pričvršćena na stijenu kojoj su dio morali maknuti i kad su skinuli ploču, hvala Bogu, nisu ju oštetili. Mislio sam da bi ploču negdje trebalo pohraniti, a pohrana je najbolja u muzeju, … Uspjeli smo jedino na taj način smo je mogli zaštititi. Krenuli smo u dogovor s Morenom da se to papirnato poprati, dopremili smo ju tu i to je spasiti ploču, ali cijela priča. Uspjeli smo spasiti ploču, ali borba traje dalje jer su borba traje dalje… u Gradskoj četvrti obećali da će financirati izradu replike i postavljanje na isto mjesto. Ploča je već prije bila restaurirana, to je organizirao Muzej, Mladen Nadu, s kojim smo tijesno surađivali. To je napravljeno na licu mjesta i ploča je samo počišćena. Već prije sam ja i obitelj Podgorski iz Gornje Kašine povezao s muzejom, oni su imali jedan lajbek koji su valjda napali moljci na tavanu, pokušali smo da to muzej preuzme, ima tome dobrih dvadeset godina – ne znam kako je završilo. Trebali smo i zastavu HSS-a darovati muzeju, pokojni Mato je htio da je ja čuvam i dalje

predam k vama, ali to se još nije realiziralo. Vjerujem da bi njegov O SKUPLJANJU 35 36 O SKUPLJANJU zu da brinem otome. brinem zu da obave osjećam idalje ali Vijeća, predsjednik nisam više Ja mjesto. staro na ide a replika k vama, ide ploča – ne, odlučili smo i onda uništiti mogao netko je bi da smo zaključili Ali ito osvijetliti. ploču staviti mislili smo koji na blok jedan ima iondje iuredili izmjestili smo Izvor kod izvora. postavili ju bi da verzija neka bila je prvo spločom, ćemo kud razmišljali smo Kad situacija. ista nije to više srušene, bile stajala je kojoj na te stijene trećine dvije su jer teško bilo to bi ali natrag, vraća ne se zašto pitali su ljudi skinuta, ploča je Kad može koga vidjeti, interesira. to tu se ida sačuva se da To umuzej. dao najpametnije, volje bilo bi drage zastavu unuk - Stjepan Mladiček Stjepan

Otkriće rimske vile rustike u Glavnici Donjoj 1975. godine bilo je senzacija za lokalnu zajednicu, a definitivno je pridonijelo i osnivanju Muzeja Prigorja jer su arheološka istraživanja koja su uslijedila, rezultirala vrijednim nalazima. Za Stjepana Mladičeka, tada sedamnaestogodišnjaka, bio je to početak dugogodišnje suradnje s Muzejom. Nakon Glavnice postaje stalni član ekipe na Kuzelinu, a i danas sudjeluje u akcijama Muzeja kad je potrebna logistička pomoć. Osim toga, za Etnografsku zbirku darovao je 21 predmet iz svoje obiteljske ostavštine jer je smatrao da je starinama mjesto u Muze- ju, gdje ih ljudi mogu vidjeti, a ne da propadaju kod njega na tavanu. Posjetili smo Štefa u Glavnici kako bismo zabilježili njegovu priču, a on nas je odveo na lokalitet Frtić, danas livadu na kojoj nije vidljivo ništa od rimske građevine koja se krije pod zemljom.

Nismo mi prije znali da je tu neki objekt, ali kad su ljudi orali, našli su se zidovi, u dužini jedno trideset metara pojavljivalo se kamenje. I onda je došao profesor (Vladimir Sokol, nap. ur.), kopali smo probne sonde i tak je počelo. Bilo nas je osam ili devet, nas četiri smo bili mladi – Hasnek Josip, drugi Stjepan Mladiček, kum Ču- kec i ja, još su tu bili Ivan Frigan, jedan Nikola, Pepelnjak… Ja sam našao prvi novčić i Vlado je onda častio s buteljom dobrog vina, a Ndrugi Stjepan Mladiček je našao prvi novčić na Kuzelinu. Keramiku prvo nisam kužil, ali kasnije sam naučil, Vlado je volio puno pričati … Taj prvi novčić o tome. Išao sam s njim i po drugim terenima, u Blagušu, pa negdje kod Popovca, u Dumovec isto, a na Kuzelinu sam bio od prvog do mi je bio najdraži zadnjeg dana. Na Frtiću smo bili fizička radna snaga, ali mi je bilo zanimljivo, Vlado nam je objasnio – kad dođete do zida, pazite, nalaz jer smo se pratite ga pažljivo i na taj način smo učili. Vlasnik zemlje se ništa iznenadili… nije bunio, kad smo završili, kad je sve bilo očišćeno i snimljeno, sve smo vratili u prvobitno stanje. Tam di je jedan čovjek imao kuruzu, čekali smo dok je pobral pa smo mogli nastaviti s iskopa- vanjem i nitko se nije ništa žalio. Ljudi su dolazili vidjeti kaj tu ima, pogotovo kad je bila cijela otkopana. Postoje tu i legende da je tu iznad vile rustike bila drvena crkva. Crkva je najvjerojatnije izgori- la, nema ničega više, ali mi smo tu tražili groblje. Vlado je sondirao pet ili šest sondi metar puta metar i metar dubine, našli smo neko kamenje, ali ništa što bi asociralo na groblje, rekao nam je – ako

budete našli ploču… Tu je bila župa i veće selo, jedno od većih po- O SKUPLJANJU 37 38 O SKUPLJANJU se nešto pojavi, onda – četkica, malo strugalica, polako. strugalica, malo –četkica, onda pojavi, nešto se a kad doći, zida do ili sijati trebalo je kad Zapneš posao. takav je – kad radiš lijepo polako tam novaca, nemaš zazabave mladi, dečki došlo, dobro je Anama to otkopano. odjednom događalo, nije se niš vrijeme, uono to pojam je Bio rakiju. vino, –sokove, ne donijeti znali ipiće nam su čak gledati, su došli okolo, svud od Blaguše iz Glavnice, dolazili, nam su Ljudi uživali. smo tamo društvo, dobro je Ibilo zanimljivi. bili zidovi su to. je Meni otkud ukrašeno i kako zavinuto je tom po znao odmah je žice, a Vlado drota, željeza, komadi to bili su mene za našao, on je koje kopče –te fibule, nalaz svaki sad, E, kuća. je da se vidi vidjeti, bilo jakolijepo to je otkopali, smo kad zid sâm ali toliko, baš fasciniralo me bi da o arheologiji ništa znao tad još ja Nisam nalaz. prvi novčić, je ibio to oprao je malo Vlado, došao je onda lopate, jedan je gledao trenu i sam slučajno u vidim, mislio prvom da je keramika ili kamen, smo –bacali sito na se Prosijavalo našli. ga smo kad začudio se i Vlado iznenadili se smo jer nalaz najdraži bio je mi novčić –fibule. prvi kopče keramike, Taj novčića, bilo je nalaza Od dugo. dosta pratili ga smo ali srušen, bio je Kanal je. tu kakav kamen mekani bijeli bil je uzidovima aonaj ploče, kamene obrađene lijepo bile to su drugačiji, bio je zakanal Kamen kanalčić to s pločama, smo jako pazili. Rimljani su imali centralno grijanje, a mi nemamo! našli smo kad e, ali zidove; otkopali smo kad jako zanimljivo je Bilo vodu. dobivali su tuda iod to zove, se izvor je tu Vrberje vode, bilo uvijek je tu tak, sam napravili nisu rustiku Vilu šume. jako velike bile tu su Popredaji uMoravče. preseljena poslije je župa ali Kašine, slije Josip Rogin

Dumovečki lug jedan je od četiri arheološka lokaliteta na području Sesveta, uz Ku- zelin, Gradišće i Kamenicu, koji su zaštićeni kao kulturno dobro Republike Hrvatske. To nalazište rimsko-dobnih grobnih humaka – tumula – istraživano je od 1977. do 1979. godine, a pronađeni predmeti nalaze se u Arheološkoj zbirci Muzeja. Tumule je otkrio i upozorio na njih stanovnik Dumovca, uzgajivač ruža i pjesnik Josip Rogin.

Bio je krasan sunčan dan kad su Ameri sletjeli na Mjesec. Taj dan sam prvi put prespavao u Dumovcu, u svom plemićkom gnijezdu na broju 10, ulica Josipa Antolaka. U to sam vrijeme imao plan da skupim sve sorte ruža pod suncem, a moje aspiracije bile su novi- narstvo pod šifrom – Dum spiro scribo – što bi značilo u prijevodu – dok živim, pisat ću. Razgledao sam okolicu i u kaptolskoj šumi spazim uzvišenja na ravnom tlu. Stara kurija u Sesvetama bila je zapuštena. Tamo je u jednom kutu Bsjedila gospođa Marta Smiljanić, tajnica Turističkog saveza i ured- …zlato koje nica Sesvetskih novina. U razgovoru spomenem uzvišenja u kaptolskoj šumi i u tom trenu stvori se prof. Vlado Sokol, jedina ptica u otkopate je vaše, Hrvata bez krila. Nimalo mi nije ličio na Indianu Jonesa, nije imao šešir ni bič, već neku čudnu obleku sličnu žandarmerijskoj. Filmad- a ostalo pripada žije i arheolozi i danas se malo čudno oblače. Četiri desetljeća dru- Muzeju... žio sam se s Vladom, ali da se vratim u sedamdesete. Vizija Vlade Sokola materijalizirala se, Muzej Prigorja značajna je institucija za Prigorje i Posavinu. Došao je Vlado u Dumovec i rekao Dumovčanima – zlato koje otkopate je vaše, a ostalo pripada Muzeju. Kopali Dumovčani ko mutavi, a kad je Vlado odlazio, već je bio legenda. Bilo je to vrijeme sesvetskih sajmišta, dobrog pečenja, svud okolo telići, pajceki, purani, guske posavske. Danas je to sve izumrlo, Sesvete pretvo- rene u gradsku četvrt, no Muzej je preživio metamorfoze i nek mi ga Bog poživi. O SKUPLJANJU 39 40 O SKUPLJANJU Zdenka Hadrović Zdenka

Umjetnik Zlatko Potočki (1941. – 2014.) – kipar, slikar i nastavnik likovne kulture, bio je istaknut i omiljen član sesvetske lokalne zajednice. Kao član umjetničkog Savje- ta Galerije Muzeja Prigorja sudjelovao je u kreiranju izložbenog programa, a kao nastavnik često je s učenicima dolazio na izložbe ili radionice. U Muzeju je imao šest samostalnih izložaba i sudjelovao na mnogobrojnima skupnima, a posljednja, retrospektivna izložba, održana je nakon njegove smrti 2016. godine. Dio umjetničke ostavštine Zlatka Potočkoga ostat će sačuvan u muzejskom fundusu Muzeja Prigorja zahvaljujući njegovoj sestri Zdenki Hadrović i bratu Pavlu Potočkom, koji su sedam skulptura odlučili darovati Muzeju Prigorja. Skulpture su smještene u Muzej na pohranu jer su se nalazile u lošim uvjetima, a nadamo se da će uskoro i formalno postati dio Likovne zbirke.

Ne znam odakle da počnem, puno toga mogla bih napisati o svom dragom, nikad prežaljenom bratu. Bio je izuzetan. Drugačiji od ostale djece. Već od ranog djetinjstva vidjelo se da je sklon umjetnosti. Sjećam se, kao dječak tražio bi po našem vrtu zemlju koju je mogao modelirati i od nje pravio razne figurice. Naš otac je uočio njegov talent i htio ga upisati u Školu primijenje- … Materijalno ga ne umjetnosti, ali nažalost nisu ga primili. Sretna okolnost bilo je Ntatino poznanstvo još iz mladih dana s našim cijenjenim kiparom nikad nije zanimalo Pavlom Perićem, koji je bio đak velikog Ivana Meštrovića. Kad je Perić upoznao Zlatka i vidio njegove radove rekao je: „Mali je vrlo pa tako nije ni talentiran, ja ću ga upisati u Školu primijenjene umjetnosti.“ prodavao svoje Tako je i bilo, Zlatko je bio sretan u toj školi. Često je odlazio u atelje radove. Puno je kod Perića i to prijateljstvo trajalo je sve do Perićeve prerane smrti. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost, upisuje Peda- poklanjao, rodbini i gošku akademiju. Nakon toga počinje raditi u osnovnoj školi u prijateljima… Sesvetama, gdje radi do mirovine. Djeca su ga obožavala, bio je omiljeni nastavnik. Nije ih učio samo umjetnosti, pričao je s njima o svemu i svačemu, savjetovao ih. U našoj kući u Sesvetama imao je svoj atelje, gdje je provodio puno vremena. Radio je u glini, kamenu i drvetu. Materijalno ga nikad nije zanimalo pa tako nije ni prodavao svoje radove. Puno je

poklanjao, rodbini i prijateljima. O SKUPLJANJU 41 42 O SKUPLJANJU sjednik Savjeta Galerije „Kurija“ Muzeja Prigorja dugi niz godina. potpred je Bio kulturi. usesvetskoj trag iostavio izložbe otvarao Muzeju, doprinos veliki je Dao umjetnika. likovnih sesvetskih Udruge utemeljitelja od jedan je Bio uSesvetama. ma zbivanji u kulturnim sudjelovao je Redovito i cijenili. voljeli ga su svi prijatelja, puno je Imao u prošlom ratu primio mnoge izbjeglice. je tako ljudima, pomagao je Rado svrhe. uhumanitarne mnogo davao je koji čovjek dobar izuzetno je Bio djetinjstva. ranog od Pavlom bratom svojim sa igrao je koji šah, volio je Jako naučiti. toga toliko moglo uvijek se njega iod vodič stan izvr je bio izložbe, na snjim ići zadovoljstvo pravo je Bilo oumjetnosti. mnogo znao čitao, Svaki svoj svojim slobodni trenutak posvećuje umjetnosti, skulpturama i slikama. Puno je - - - Ivan Sandelić

U siječnju 2000. godine Muzej je obaviješten da su radnici koji rade na šljunčari pokraj Save pronašli drveni čamac. Ispostavilo se da je riječ o monoksilu, čamcu izra- đenu od jednoga komada drveta, s kraja 15. stoljeća, kako se poslije iz analiza drveta pokazalo. Čamac je uz nemale teškoće prebačen u Muzej i konzerviran, a gospodin Ivan Sandelić iz Ivanje Reke koji se pobrinuo za spas čamca, nastavio je suradnju s Muzejom i u drugim prigodama.

Da bi se došlo do građevnog materijala, pijeska i šljunka, trebalo je maknuti (otkriti) nekoliko slojeva vrlo kvalitetne zemlje, a koja je bila obrađivana za potrebe lokalnog stanovništva. Slojevi zemlje bili su u dubini 1-2 metra. Ispod plodne zemlje (mulja) nalazio se izuzetan kvalitetan pijesak, a zatim šljunak i to u dubini i do 10 metara. U tim nanosima šljunka više puta pronađeno je poneko drvo, trupac ili slično. U ovom slučaju djelatnik na bageru nije znao Do kakvom se predmetu radi, misleći da se radi o nekom drvetu za- kvačio je bagerom predmet i izvukao ga na obalu. Tada su vidjeli da je to čamac, bilo je prekasno, prilikom izvlačenja čamac je vrlo oštećen. Do dodatnog oštećenja došlo je i zbog toga što je čamac ...Vidjevši da je to ostao ostavljen na obali, i tako oko tri tjedna. Trebalo ga je gurnuti u jezero i pozvati struku. Sunce i noćni mrazevi dodatno su ošte- neko staro plovilo, tili čamac. Ovim prostorima prolazio je lovac Josip Klarić iz Ivanje bilo mi je jasno da Reke, koji mi je rekao da je pronađen neki čamac čudnog oblika, koji stoji na obali pokraj jezera u Svibovskom Otoku. Uzeo sam moram nešto hitno auto i otišao pogledati o kakvom se čamcu radi. Vidjevši da je to neko staro plovilo, bilo mi je jasno da moram nešto hitno poduzeti. poduzeti... O nalazu sam odmah obavijestio Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i Arheološki muzej u Zagrebu. Tada je odgovor bio da taj nalaz pripada najbližem muzeju, dakle predmet pripada Muzeju Prigorja, kao i svi drugi predmeti koji će se pronaći. Razgovarao sam s gosp. Mladenom Kocijanom, koji je djelatnik na plovnom bageru u firmi IGM više od 20 godina. Tog dana kada je izvučen čamac, on kaže da je radio u drugoj smjeni, stoga ne zna pojedinosti vađenja osim što su mu rekli kolege iz prve smjene. Čamac je bio u mulju i šljunku u dubini oko četiri metra, ali ne u vodi. Nadalje gosp. Mladen priča o predmetima koje je izvukao s

plovnim bagerom, pa kaže da ima doma jedan bakreni ćup, zatim O SKUPLJANJU 43 44 O SKUPLJANJU godina mjesta Ivanja Reke. Ivanja mjesta godina 800 povodom lipnja 23. tu temu na predavanje uspješno jedno je i imao Fofić Damir din Gospo Reke. Ivanje u monografiji opisan je koji novac, i rimski je nađen Reci U Ivanjoj lja. teme betonskog umjesto kuća, drvenih ispod su stavljali preci naši kamen isti Ovaj oblika. plosnatog gromadama uvećim je kamen ikamen, cigle to jest Reci, uIvanjoj građevine rimske ostaci Zatim mosta. starog ostaci Savi, u rijeci piloti su nađeni tragu tom Na tama. Sesve Reke prema Ivanje Save, preko Andautonije iz pravca puta, rimskog starog tragom išli navrata Tako udva temu tu na razdoblja. smo iz rimskog (tragove) nalaze arheološke na se odnosi suradnja Naša godine. dvije oko surađujem Fofićem Damirom S gospodinom muzeja. upotkrovlju postavljena ove godine je koja odora, izložba svećenićkih dojmila me Posebno Marinović. Josip kipar akademski donaciju, uz moju izradio, je Kip Krstitelja. Ivana kip 2014. je postavljen Ivana Svetoga crkve ispred Reci u Ivanjoj umjetnosti Uz te pučke uHruščici. a2016. god., 2015. raspelo obnovljeno Tako Reci pela. uIvanjoj je ras renoviraju se da je potakla kraju, unašem okriževima izložba godine iz 2009. Njezina teme. izasakralne se zanima Dubravka Gospođa uzalud. bio nije trud imoj tako jer seli, ve posebno me što monoksil, čamac restaurirala je Skendžić Habuš Dubravka Gospođa zahvalan. joj sam čemu na katalog, injezin sjedujem Vidović. Također,po Rudolf ing. autor je Reke, kojoj Ivanje monografiji na recenzenata od jedan je bila također Jagoda Gospođa temu. tu na slika nekoliko dao joj sam stoga kraju, S gospođom Jagodom Vondraček Mesar sam surađivao na svadbenim običajima u našem iz Velike Gorice. Lučića Zdravka autora knjige dvije mu sam nabavio temu tu 1947. Na godine. nacionalizacijom djelovati su prestale zajednice Zemljišne uHrvatskoj. ca zajedni zemljišnih zapovijest se zanimao Nadu Gospodin Savu. uz rijeku bogat vrlo je koji a svijet, i životinjski biljni jest to fauna, i flora je opisana tako Isto mjesta. pojedinog zapisi prvi to jest sela, neka nastala su kada opisuje koji uz Savu, Život Nadua, Mladena podina gos katalog zanimao je me Vrlo uSesvetama. smuzejom ukontaktu uvijek sam tada Od Moja suradnja s Muzejom Prigorja, traje od 1999. godine prilikom nalaza monoksil-čamca. mjesto. je im gdje tamo došli predmeti ti kako bi uSesvetama, Prigorja sMuzejom u kontakt stupi da predložio mu sam ja Stoga, vinogradu. usvom (meteorit) kamen našao je Posebno raspali. se su predmeti biološki ovi držanja nestručnog zbog mamuta, od zubalo posebno mamuta, od kljove je Pronašao odgonetnuti. treba što staklo, kao grumen predmet, jedan ------Vladimir Sokol

Najveći dio fundusa Arheološke zbirke Muzeja Prigorja pripada nalazima s Kuzelina, arheološkog lokaliteta naseljavanog kroz mnoga razdoblja ljudske prošlosti. U istra- živanjima Kuzelina pronađena je velika količina keramike, metalnog oruđa i oružja, nakita i novca iz razdoblja od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a najvažniji nalazi pripadaju mlađem željeznom dobu i kasnoj antici. Osim arheologa dr. sc. Vladimira Sokola, koji je Kuzelin istraživao punih 40 godina, za to je zaslužna i njegova vjerna terenska ekipa kojoj je posvetio ovaj tekst.

Otkriće i istraživanja slojevitog arheološkog lokaliteta Kuzelin, sjeverno od Sesveta na Medvednici kod sela D. Glavnica i Moravče, sad već daleke 1975. godine, bio je „početak jednog divnog novog prijateljstva“. Prijatelji sa studija, danas ugledni ravnatelji poznatih muzeja, bili su tamo u tom trenutku sa mnom, pa i „buduća“. Jedna zagonetna gradina s jasnim tragovima života mnogih epoha, tad se našla pred nama. Hodajući po platou nestaloga „grada“, raz- mišljao sam o njemu i prolaznosti mnogo čega, pa i njega samog, Okoga ću, to nisam još znao, puno godina istraživati. Sve je počeo prijatelj iz vojske, iz Glavnice, s kojim sam u dugim noćnim satima „čuvanja poretka“ razgovarao o svemu i svačemu, pa i o jednom srušenom starom gradu na brijegu Kuzelinu, na kojem je negdje „u Bili ste sve vrijeme zemlji pelnica sa steklenimi bačvami punim vina“, koje samo treba prava „družina“, pronaći. To su bile divne priče „zaboravljenog vremena“, oživljene jednim „neočekivanim putovanjem“, putovanjem u prošlost Zagre- moja „prstenova ba kad se rađao, na koje sam pozvao prijatelje, putovanjem koje družina“! od tada do danas nije prestalo. Prolazilo je vrijeme, prošao je rok, došao je i muzej – skok na skok, počele su akcije: thermae u Glavnici, villa u Moravču, rimski hramić na Draščici, antička grobnica u Glavničici, Dumovcu i mnogo, mnogo toga. Ekipa Prigorja je porasla, postala veća, i jednim trenut- kom, najveća. Brojem, veličinom, snagom – nevažno: bila je u drugom, u onoj vjernosti timu koji sam počeo upoznavati prvog dana kad su me te godine mještani kao studenta uputili na Vrh Grada. I čekali me zalutalog, da se vratim šumom u mrkloj noći, niz potok i brijeg, do sela. I opet, kad sam s prijateljima došao ponovo. Tad sam stvorio skupinu terenskih „istraživača“, oni su mnogi ostali sa

mnom do kraja, do „Rođenja Europe“ 2014. godine. Mnogo smo O SKUPLJANJU 45 46 O SKUPLJANJU – našem starom Gradu. starom – našem družino“, „vidova“ uRivendellu ido „prstenova može, moja pozdrav da zato, može. Mislim –koliko to ostvari da je „družini“ na parlamentu, uEuropskom je korijena“, rečeno svojih se sjeti „Europo, počecima. osvojim iradoznala mlada vječno kao istraživanjima mont), Rouge (De postojanja“ svoga prisjeti biće golemo „kao se da zadovoljiti, će je koji vore odgo inađe put, posljednji ne jedanput, još sastane, ponovno se da družinu“ „prstenovu čekajući otkriveno, anije otkriti, tek Kuzelinu na ćemo što Onog ineznanog. znanog toga“ mnogo „mnogo, ijoš sjeveru, na irijekama pokrajinama –zapravo isestrama“ „braćom jom izotopske biologiju, molekularnu nalaze, povijesno jezične baltoslavenske, – filološki svo antropologiju, novu i ali geografije: stare i anale, kronike zapise, dokumente, sačuvane rijetke kroz Pa uspomen. vjerovanjima poganskim čuti, mogu idanas se koje Prigorja ma nalazi imenima – toponimima, vremena predaja pučkim kad se artefaktima, ona stvarala: izlaziti počeli svjetlost na su kad bi Progovorila šutjela. iobično Povijest, svu kroz govorila Tako čekala. je jer je dosad, je čekala će nas; čekat tad, sam rekao strpljiva, je Europa opet. ćemo kad pitaju, danas me jučer. do Još vrijeme, kroz pješke“ idu koji putnici kao redom, tako „i opet; dogodine pa zimu, pred pa jesen, pa ljeto, na opet Pa 1995. godinu Novu samu apred otvaranja, do dan, svaki rada sati dvadeset trebalo, je što su odradili postave stalne Dvorane poziv. na bi Ikod otvaranja došli kad, ni gdje, pitali nisu idošli, odazvali se su Uvijek trebalo. je gdje tamo ibili Prigorja nalazišta sva su vidjeli desetljećima, tu“. su mnom sa još su „ali Bili napustio, je nas poneki umorio, se ki pone iza nas, došle su družina“. Godine „družina“, „prstenova moja prava su Bili boca. istih iz i pili zdjele iz iste jeli pucao, Grada kamen je kad kišama ledenim i hladnim ljetima vrelim vožnjama, par-nepar i„sredstvima“, sustavom sa bitke iste bili zajedno, proveli vremena - - - - - Buči, Tomaž, GlavicaDonja Buči, Slavko, Glavica Donja Buči, Slavica,Glavica Donja Buči, Darko, GlavicaDonja Brusek, Matija,DonjaKašina Brmbota, Tamara Brkić, Nena Brkić, Nina Brčić, Damir Brčić, Ante Bratković, Željko Borščak, Ruža,DonjaKašina Bojničić, Katica, Drenčec Blažinović, Tereza, Kučilovina Blažinović, Stjepan, Kučilovina Blažinović, Nada,Kučilovina Blažinović, Marica,Markovo Blažinović, Ivka,Kučilovina Blagec, Franca,Lužan Beštak, Mila Bertović, Metka,Blaguša Bergam, AnteMomin Benčec, Stjepan, Planina Benčec, Katica, PlaninaGornja Benčec, Barica,PlaninaGornja Baričević, Stjepan, Kašinska Baričević, Ruža,Kašinska Baričević, Ivan,Kašinska Barbarić, Marija Bahlen, Jura,Moravče Baća, Robert, Goranec Babić, Katica, PlaninaGornja Babić, Barica,PlaninaGornja Aralica, Tomislav, Dobrodol Antolković, Marica,Donja Anđelić, Jasna Andrašek, Snježana,Sesvete Akademija likovnih umjetnosti, prije ispravili. čim grešku kako bismo javiti se će nam da već zamjeriti odveć to neće nam da se nadamo izostavili, nenamjerno nekog donatora popisu uovom Ako smo Muzej skrbi. okojima predmeta inventiranih ukupno 37% čini što 2359 predmeta, ukupno gorja U četrdeset godina prikupljanja građe mnogobrojni su donatori darovali Muzeju Pri Popis donatora muzejske građe Polje Gornja Sopnica Sopnica Sopnica Kašina restauriranje umjetnina Odsjek zakonzerviranje i Fortuna, Anđelka Flegar, Marica,Donja Kašina Fišter, Vinko, Sesvete Fišter, Luka, Đurđekovec Fišter, Katica, DonjiVugrovec Fišter, Ivica Ferko, Jadranko Fatur, Jadranka Fanjek, Branka,Jesenovec Facković, Ivan,Vugrovec Fabris, Vinko Đurin, Rajko Đurekovec, Ljuba,Sesvete Đurec, Marica,Glavničica Đuran, Stjepan, Vrbovo Đimšita, Mirem Dudek, Danica,Sesvete Dragun, Jasna Dokšić-Lovriš, Anica,Šijavrh Dokša, Stjepan, Kašina Dokša, Milka,Požega Dokša, Ljiljana,DonjaKašina Dokša, Katica, DonjaKašina Dokša, Ana,Kašina Divković, Ana Dilber, Zdenka Dilber, Tomislav Dančević, Dragomir Dančević, Dora Dajht, KraljVera Ćavar, Zrinka Čvek, Ruža,GornjiVugrovec Čular, Nelka Črgar, Josip, Moravče Čižmek, Stjepan, Glavničica Čergar, Stjepan, PlaninaDonja Corelj, Josip Cesar, Ivan,Sesvete Bužek, Zdenko Buzdovačić, Jadran Buntak, Marica,Paruževina Bukal, Stjepan, Belovar Bukal, Ankica,Lužan Buhin, Marica,Kašina Budak, Franjo, Novaki Posavsko Horvat, Stjepan, Novaki Nartski Horvat, Katarina, Prepuštovec Horvat, Dragica, Staro Brestje Herjavić, Franjo, Popovec Herceg, Josip, Sesvete Helman, Tatjana Hegedušić, Željko Hasnek, Josip Hajtek-Legin, Marijan,Novaki Hadrović, Zdenka Hacmanjek, Ivan,Blaguša Habrun, Mirela,Kobiljak Habijanac, IvkaiStjepan, Habek, OttoiAgata,Sesvete Gudac, Vladimir Grozaj, Petra Grljak, JosipiSlava,Vugrovec Grgurević, Ivica Grgljac, Željko Grdinić, Neda Gračak, Josip, Vugrovec Gračak, Ivan,Markovo Polje Gračak, Ana,Vugrovec Donji Gojanović, Marin Gojanović, Krešimira Glavaš, Roberta Genzić, Josip, Resnik Generalić, Josip Gašparec, Jelena,Lužan Gašparac, Stjepan, Soblinec Gašparac, Josip, Šašinovec Garrett, Jennifer Galović, Marica,Vugrovec Galović, Ivan,Vugrovec Galina, Vladimir Galić, Zoran Fruk, Mirko Friščić, Ivo Frigan, Josip, GlavnicaDonja Franjčević, Marica,Dumovec Franičević, Franjo Fotović, Verica, DugoSelo Fotović, Krešimir, DugoSelo Fotivec, Ružica,Lužan Nartski Dumovec -

47 O SKUPLJANJU 48 O SKUPLJANJU Kovačić, Luka, Đurđekovec Kovačić, Josip, Đurđekovec Kovačić, Ivica,Đurđekovec Kovačić, Ivan,Đurđekovec Kovačević, Milka,Sesvetski Kovačević, Luka, Đurđekovec Kovačević, Josip Kovačević, Dragutin Kovačec, Tomislav, Lužan Kovač, Valek, PlaninaDonja Kovač, Stjepan, PlaninaDonja Kordek, Zdenka,Sesvete Konjušak, Igor Konjević, Jasminka Končar, Vladimir Koletić, Damir Kokot, Eugen Kokeza, Jure Kobasić, Franjo, Sesvetski Knezović, Vlasta Kletuš, Jagica,Kučilovina Klanjčec, Štefica, Kobiljak Kišur, Zoran KIetuš, Ruža,SesvetskaSela Kičić, Nada,Sesvete Kezerić, Marica,PlaninaDonja Kelčec, Stjepan, PlaninaDonja Kelčec, David Kelčec, Branko, PlaninaDonja Kašnar, Ivan,Kašina Kaić –Lalić, Vesna Jurić, Rade Jurčić, Gordana Juraš, Leonardo Juras, IvanZlatko Jelovečki, Marijan,Adamovec Jeličić, Ivo Jakšić, Danko Jakovenko, Jurij Jakić Divković, Ana Jakić, Darko Jagatić, TitoiJula,Žerjavinec Jadanec, Verica Ivanović, Želimir Imrović, IvanBranko Ilić, Branko Igrc, Branko, PlaninaDonja Huzek, Ana,SesvetskaSela Hunjak, Ljubica,Sesvete Hržek, Ivan,Blaguša Hrustić, Olga,PlaninaDonja Hrupec, Ankica,Kašina Popis donatora muzejske građe Kraljevec Kraljevec Nikšić, Krešimir Nežić, Zlatko Nemet, Slava,Paruževina Muzej revolucijenaroda Muzej gradaZagreba Musić, Bosiljka,Sesvete Munjaković, Marija,Žerjavinec Munda, Marijan,Sesvete Mrčela, HanaPetra Mlinar, Jadranka Mlakar, Martina,PlaninaDonja Mladiček, Stjepan, Glavnica Mladiček, Ruža,Glavnica Mitrović, Milan Mitak, Stjepan, Popovec Missoni, Nives Minks, Josip Miljovski, Pavle, Sesvetski Miličević, Srebrenka Miličević, Slobodan Mikec, Dragutin Mijatović, Dubravka Mihinica, Mato, Šćitarjevo Meter, Vjećeslav, Kašina Meglaj, Stjepan, Dobrodol Masan, Stjepan, Sesvetski Maršić, Cveto Manojlović, Branko Maljak, Mirjana,Kašina Mačukatin, Velibor Ljubičić, Mate Loina, Anka,Kašina Levak, Ljubica,Sesvete Levak, Ivan,Blaguša Leiner, Boris Lazarin, Stjepan, Blaškovec Lauš, Katarina Lah, Milena Kužina, EdvardMatei Kujundžić, Ivan Kučko, Barica,PlaninaGornja Krnjak, Stjepan Krešić, Mirna Krešić, Antun Kreča, Đorđe Kralj, Edo, Prepuštovec Kralj, Branka,Kašina Kralj, Blaž,GlavnicaDonja Kovačić, Marija,Đurđekovec Hrvatske Hrvatske Donja Donja Kraljevec Kraljevec Posavec, Stanko Popović, Stjepan, Šimunčevec Popović, Miloš Poljančić, Matija Polić, Vladimir Polanec, Marica,Šašinovec Podgorski, Zvonko, Kašina Podgorski, Terezija, Kašina Podgorski, Barica,Kašina Podgorski, Ana,Kašina Pluščec, Jana,Glavničica Pirin, Marija,Jelkovec Pirin, Katica, Jelkovec Piličeva, ElenaSesvete Petričec, Vlatka Petrek, Katica, Kašina Petravić, Mirko, Zagreb Petras, Marica,Glavničica Petras, Filip, Glavničica Petljak, Ivan,Đurđekovec Petljak, Franjo, Đurđekovec Petir, IvaniJelica,Glavnica Peršun, Dragutin,Glavničica Perković, Dubravka,Sesvete Perko, Ivan,Blaškovec Perjanec, Margita,Kobiljak Pepelnjak, Zlatko, Glavnica Pepelnjak, Stjepan, Glavnica Pekčec, Marija Papić, Bida Pandek, Stjepan, Planina Pandek, Justina,Planina Pandek, Barica,PlaninaGornja Paj, Tomislav, Blaguša Osojnički, Vesna Oručević, Marijan,Kučilovina Olgin, Vladimir obitelj Stančir, Budenec obitelj Pajurin, obitelj Meglaj,Šimunčevec obitelj Marković, Sesvete obitelj Jantalek,Vugrovec obitelj Glavaš,Sesvete obitelj Baranašić Obad, Marija,Sopnica Novosel, Ružica,Đurđekovec Novosel, Milka,PlaninaGornja Novosel, Ivan,PlaninaGornja Donja Donja Donja Gornja Gornja Gornji Sokolić, Milan Sokol, Vladimir, Zagreb Sočnić, Dijana Smogar, Gordana,Črnec Slaviček, Slavimir Skupština općineSesvete Siroglavić, Đuka Simić, Karolina Sekovanić, Katarina, Sesvetska Rumenjak, Jagica,Sesvetski Rožman, Andrija,Glavničica Ropac, Biserka,Sesvete Rogin, Josip, Dumovec Rođak, Ivan Riss, Dajana Rasinec, Silvija,Vugrovec Puzak, Milan,Kašina Puretić, Jana,Glavničica Pukšec, Marica,Kučilovina Pukšec, Josipa,Kučilovina Pukšec, Ivan,Markovo Polje Puček, Stjepan, PlaninaDonja Puček, Josip, PlaninaDonja Prugovečki, Dragica,Psarjevo Potočki, Zlatko Popis donatora muzejske građe Dugoselski Selnica Kraljevec Gornji Gornje Verk, Miroslav, Moravče Verica, Jadanec Valečić, Josip, Soblinec Usenik, Miroslav Ungar, Ana,Preseka Turčić, Stjepan, SesvetskaSela Turčić, Damir, SesvetskaSela Tupek, Mijo, SesvetskaSelnica Tudek, Marica,Sesvete Trupeljak, Tomo, Sesvete Trubelja, Valent, Bjelovar Trnski, Velimir Tišljar Matiš,Marijan Tagliaretti, Gordana,Sesvete Šoštarić, Milica,Adamovec Šoštarić, Gordana Škarica, Milijana Šipak, Vlado, Kašina Šikić, Vladimir Ševeljević, Petra Šemper, Dragica,Sesvete Šegan, Milivoj Sušac, Bernarda,Glavnica SUBNOR Sesvete Strancarić, Dragica,Goranec Starčević, Vlasta,Sesvete Stančir, Dragica,Budenec Srdinić, Danica,Brckovljani Srbanić, Tomo, Dumovec Donja Vugrovec Župa Sv. FranjeKsaverskoga, Župa DobrogaPastira, Brestje Žunec, Katica, Jesenovec Žnidaršić, Dragutin,Vugrovec Židak, Jagica,Vugrovec Žagar, Jasna,Sesvete Zmiša, Dragutin,Lužan Zimski, Davor Zimski, Antun,Sesvete Zenko, Zvonko, Adamovec Zebić, Tajana Zadravec, Ivan Vuković, Davor Vugrinec, Josip, PlaninaDonja Vugrinec, Ivan,PlaninaDonja Vuger, Franjo, Vugrovec Vučina, Barica,Glavničica Vrban, Bara,Đurđekovec Vrban, Ana,Đurđekovec Vrban, Agata,Đurđekovec Vranić, Marinko Vojvodić, Josip, Adamovec Vojnović, Ljubica,Gajec Vladimir, Galina Vidulić, Hedi Drenčec Vidović-Topolšek, Sanja,

49 O SKUPLJANJU

O ČUVANJU 52 O ČUVANJU slih i,naravno, onogaštojeovdjepredmetinteresa–zaštitegrađe. tema, interpretacije noga iznanstvenogistraživanja,postavljanjaizložbi,prezentacija U muzejuseprovoderazličiteaktivnosti,odprikupljanjagrađe, struč novca, alismnogosrcai entuzijazma pa je zato uvijek bilo zabavno. novi zabudućeizložbe, radionice, priredbe. Čestoseradilosmalo kavu“, snajavomilibeznje. Najčešćetemerazgovorabilisupla- umjetnike, kolege izdrugih ustanovakoji sučestonavraćali „na U muzejujeuvijekbiloživo, uzdomaćeljudeizokolnih naselja, kako smopočeli,kako smoučiliiunapređivalimuzejskirad. Četrdeseta obljetnicanašegmuzejapoticajjedaseprisjetimo dicije, povijestiisvakodnevnog životauvelikoj učionici–Prigorju. se (aidanasjetak diteljskog nasljeđa.Nosvakomu tko jedošaoraditiuMuzejpružala ću svladavatiznanjaodtradicijskihobrtaitradicijske kuhinjedogra na radnomemjesturestauratorakonzervatora, nisamočekivalada u Sesvetama,nisamznalaštomečeka.Po obrazovanjuarheolog, Kada samprijevišeodtridesetgodinadošlaraditiuMuzejPrigorja Pritom se upotrebljavaju sredstva koja su reverzibilna, što znači da Pritom se upotrebljavaju sredstvakoja su reverzibilna,što značida sve dapredmet ozdraviidaživištodulje, aliganeželimoizmijeniti. sačuvati predmet oddaljnjegpropadanja. Svakako želimo učiniti da mu se vrati sjaj iz vremena kada je nastao. Osnovno je načelo različitim sredstvima.Vrlo jevažno pazitidasenepretjerauželji izrade seiugradeonidijelovi koji suslomljeniilinedostaju),zaštita čišćenje, rekonstrukcija dijelovakoji nedostaju(ako jepotrebno, se i slikom zabilježilo stanje u kojem je došao u radionicu. Slijedi kovi koji sedajudabigaizliječilo). Najprijesefotografiradabi odnosno zapisujesveštosenanjemuradi(tijekliječenja isvilije- ton“, nakojem seupisujeodčega„boluje“, pratisenjegovostanje, Svaki predmet koji dolaziuradionicudobiva svoj„zdravstvenikar- Ordinacija zaliječenjepredmetaumuzejujemuzejskaradionica. čini liječenja. kako biseutvrdilebolesti(oštećenja),odredilemetodezaštiteina- nošnja, keramička posuda,kočija iliknjiga,morajusepregledati Svi predmeti koji dolazeumuzej,biotodrveni stol,mač,narodna ostanu zdravi. ih –restaurira,anakon togaih„konzervira“ –brinesedaštodulje ka koji skrbiozdravljumuzejskihpredmeta.Ako su„bolesni“, liječi Konzervatora restauratoranajlakše bisemogloopisatikaoliječni- starenje predmeta,atojejednaodnajvažnijihfunkcija muzeja. zaštitom muzejskihpredmetausporavamoprirodnopropadanjei ratorima nužnausvakodnevnom radu.Čuvanjemipreventivnom jednostavno. Započetak,trebaistaknutistrpljivost,koja jerestau- prema materijalima,podrijetluistupnjevimaočuvanosti,nijebaš je muzejopćegakarakterasvišezbirkiiraznovrsnimpredmetima Opisati posaorestauratorakonzervatora unašemuMuzeju,koji o) mogućnostdanaučimnogezanimljivostiiztra , dokumentiranja,dopodučavanjadjeceiodra - - - - uvid unačin životana seluukojem jevažno mjestozauzimala pro- cijske kuhinjeonako kako su to činile njihovemajke. Dobiva se i rijih iskusnih domaćica koje i danas povremenokuhaju jela tradi- starih recepata.Recepti suzapisaniposjećanjimaikazivanjusta- Prigorju 20. stoljeća,uzprigodnu izložbu,objavljenisuukuharici Prikupljeni podacioprehrambenim navikamaikulturiprehraneu prikupljena pripovijedanjaljudi osvakodnevnom životu uprošlosti. ne baštine, provelismomnogobrojnaistraživanja utijekukojih su lježjima. Dabisezabilježiloisačuvaloveliko bogatstvonematerijal- bila izoliranaiživjelaseoskimživotomsasvimtradicionalnim obi- integrirana utkivogradaZagreba,jošpočetkom prošlogstoljeća ko promijenio da je teško zamisliti da su sela koja su danas gotovo Život stanovnika zajednicu jerstvarajuosjećajpripadnostiizajedništva. jeća iobrti,lokalnigovor, glazbaivrijednostivažnesuzalokalnu ne u društvu. Običaji, vjerovanja, znanja i vještine, tradicijska umi- nematerijalnu baštinu kao nasljeđe prošlosti koje oslikava promje- Uz predmetekoje muzejčuvausvojimzbirkama,važnojeočuvatii se svijestovlastitimvrijednostimaikorijenima. radionicama ifilmovimainterpretiralasekulturnabaština,poticala nu baštinusnaglaskom naselukaočuvarutradicije. Izložbama, Svjesni toga,različitimsmoprojektima pokušavali promicatikultur- je posaodaljudesenzibilizirajuzapoštivanjebaštinskihvrijednosti. prema nasljeđu,itoonihkoji sunjezininositelji,aliimuzealaca,čiji podložna bržemzaboravu.Presudančimbenikuočuvanjujeljubav materijalnu, ajošuvećojmjerizanematerijalnubaštinujerjeona njem njezine važnosti za identitet lokalne zajednice. To vrijedi za Očuvanje baštineprečestojeugroženonedovoljnimrazumijeva- provodi samouMuzeju,namuzejskimpredmetima,negoiterenu. S vremenomsamnaučiladaseposaorestauratorakonzervatora ne nije, dabudusačuvanizabudućnost. u muzeju,aodobrojbrizizanjihovozdravljeovisionoštojenajvaž- Stoga jeposaokonzervatora restauratoravažanzaživotpredmeta sti zaslike, tekstil,drvo, kožu itd. skome restauratorskom zavoduuZagreburadedoktori–specijali- zeja, patakvepredmetemoramoposlati„specijalistima“. UHrvat- U nekimslučajevimanijemogućeizliječitipredmeturadionicimu- prašine isvegadrugogaštobiimmoglonaštetiti. u zraku mora biti odgovarajuća,moraju biti zaštićeni od nametnika, uvjeti. Predmetinesmijubitiizloženisuncuilijakoj rasvjeti,vlaga lje. Uprostorimagdjeseizlažeiličuva,morajuvladatiodređeni I kadapredmetizađeizradioniceidaljesepazinanjegovozdrav- ili materijali. ga metodazaštite, jerubudućnostićesemoždanaćiboljarješenja ih jemogućeuklonitiizpredmetakako biseupotrijebilanekadru- Sesvetskog prigorjaposljednjihsedesetljećatoli-

53 O ČUVANJU 54 O ČUVANJU novo postane mjesto okupljanja mještana i da obnovljeno raspelo novo postane mjesto okupljanja mještana i da obnovljeno raspelo prihvatili smose obnove. Namjerajebiladaprostor oko raspelapo- ture i prirode, koji je procijenio da je riječ o vrijednom spomeniku, suglasnost ipotporuGradskog zavodazazaštituspomenika kul- niti zanjihovostaroilijeporaspelo koje jeočiglednopropadalo. Uz Čavlovića, koji sudošliuMuzejspitanjemmoželinešto uči- raspela. Idejajepoteklaod gospođe Branke igospodinaJosipa štana Dobrodola–iMuzejajest projektrestauracijedobrodolskog Jedan odmeninajdražihprimjera suradnjelokalnezajednice–mje- očuvanje originalnogizgledakućeiizvornihobilježja. o obnovidrvenekućeuseluLaktecu. Kao najvažnije istaknutoje Kako bismopomoglinašimsugrađanima,snimljen jekratakfilm njihovim dolaskom uMuzejsupitimakako obnovitidrvenukuću. mnogih mještanazadrvenekućekoje suposjedovali,rezultiraoje cijale koje posjedujetradicijskadrvenakuća.Probuđeninteres Izložbom s tom temomupozorilosenalokalnevrijednostii poten- cijske arhitekture, lociratiproblemeuzaštiti,očuvanju irevitalizaciji. laka. Cilj je bio prikupiti podatke o trenutačnom stanju drvene tradi- manje ievidentiranjeobjekatatradicijske gradnjeu18selaizase- bile uvrlološemstanju,paje2010. –2013.godineponovljenosni- Otad su mnogedrvenekućei gospodarske zgradesrušeneilisu prikupljanja iproučavanjamogućnostinjihovezaštite”. no je „Istraživanje i fiksiranje stanja etnoloških spomenika u cilju njim Regionalnim zavodomzazaštituspomenikakultureprovede- bličkim zavodomzazaštituspomenikakultureuZagrebuitadaš- drveni objektinaovompodručju,a1986.godineusuradnjisRepu- počelo seprijevišeodtridesetgodina.Fotografiranisugotovosvi S izradomsustavnefotodokumentacijetradicijskog graditeljstva met sunašeginteresa. krajolik važansudiokulturnebaštineovogakrajaikaotakvepred- Tradicijske drvenekućeuselimaSesvetskog prigorjauklopljeneu tak informiranjenadležnihslužbizaštiteopromjenamanaterenu. kulture, osimuoblikudokumentacijeievidencije, nonašjezada- Muzej Prigorja nema ingerenciju nad nepokretnim spomenicima naći: stolara,licitara,urara,košaraša, kitničarke, bačvara,krojača. sa izradepredmetadrugihtradicijskihobrtnikakoje smouspjelipro- baštine no zabilježen lokalni govor inazivljekaovažan dio nematerijalne proces pratilekomentarima iobjašnjenjimaudijalektu.Timejeujed snimljen film.ZatosubileangažiranedvijestarijePrigorke, koje su prastara vještinasačuvala,uizložbijerekonstruiran cijelipostupaki stanu sprocesomobradekonoplje idobivanjemniti.Kako biseta znanja ivještina.Prvaobrađenavještinabilojetkanjenatkalačkom Izložbom ikatalogomotrgnutjeizzaboravaniztradicijskihobrta, blagdana iprigodakoje supratilaposebnajela. koja jebilapovezanasizmjenomgodišnjihdoba,dotaknulismose izvodnja hranezavlastitepotrebe. Osimsvakodnevne prehrane, . Istraživanjenaterenunastavilosebilježenjemfazaiproce - - kulturnu baštinu zabudućupublikuibudućnost. koga? Našaje civilizacijskaobvezasačuvati koliko jetomoguće vorilo navječnapitanja:zašto sečuvajupredmetiumuzejimaiza od istraživanjanaterenudoprezentacije. Možda sedonekleodgo- zatno inajvažniji.Odabranisu premakriterijucjelovitostiprovedbe, U ovomsutekstunavedeni samo nekivećiprojekti,noneobve- neprepoznavanja njihovepovijesneiumjetničke vrijednosti. prirode materijala.Osimfizičkog propadanja,čestonestajuizbog tekstilni predmetipripadajuskupininajugroženijihpredmeta zbog do danasnijesačuvao. Uusporedbisdrugimpredmetimabaštine, zloga zbogkojih sevećibrojpredmetasakralnetekstilnebaštine treba njegovezaštite, sa smjernicama za čuvanje. Nekoliko je ra- kulturno-povijesna važnostmisnogruha.Posebno jeistaknutapo- postavljena jeizložbakojom se, osimliturgijske, željelaistaknutii štitu spomenika kulture i prirode. Kao rezultat, u Muzeju Prigorja kao kulturnogdobrauzstručnupotporuGradskog zavodaza- dosjea inventarakako bisepokrenuopostupaknjegovezaštite sv. FranjeKsaverskoga uVugrovcu. To jeprovedenoradiizrade fotografiran jeidokumentirantepopisaninventaržupnecrkve tara Sesvetskog prigorja,koji smoproveli2014./2015.godine, Projektom Dokumentiranje, zaštitaiprezentacijacrkvenoginven- jalna dobratrajnevrijednostikoja sunamostaviliunasljeđe. Njihovom stvaralačk stora, gradilisuihnaraskrižjimauselima,uzputeve, uvinogradima. krajolika. Spretni imarljivi Prigorci, skloni oplemenjivanju svog pro stavljena raspelakaoprepoznatljividetalji podaci objavljenisuu ja vezanihzagradnjutesvihkoji suutomesudjelovali.Prikupljeni rado zastajaliiprisjećalisevremenanjihovapodizanjadogađa smo odmještanakoji su,vidjevšidafotografiramonjihovaraspela, – naširempodručjuSesvetskog prigorja. Podatke o gradnji prikupili sve objekte malesakralnearhitekture–raspela,poklonceikapelice Nak ne jevažnostiaktivnosudjelovanjepojedinacailokalnezajednice. U takvimisličnimprogramimazaštitematerijalnebaštineod presud 29. rujna,uzmisuiveliko slavlje. dan posvećenjaraspela,nablagdanSv. Mihovila,zaštitnikažupe, štana, koji sesvake godineproteklihjedanaestgodinaokupljajuna što jeproizašloizcijelogprojektajestprobuđenozajedništvomje- Registar kulturnihdobaraRepublike Hrvatske. Ipak,ononajbolje načno kulturnodobroiupisanouListuzaštićenihkulturnihdobara, raspelo podizalo. Nakon obnoveraspelojezaštićenokaopojedi- vih isložnouključiliuobnovu,kaoprijestotinjakgodina,kadase ni poznavali.OdjednomsuseorganiziralipodvodstvomČavloviće- pela ujedinilajemještanenaraslognaseljaodkojih semnoginisu pridonese obogaćivanjuprostornogsadržajanaselja.Obnovaras- on uspješne obnove raspela u Dobrodolu zabilježili smo i snimili on uspješneobnoveraspelauDobrodoluzabilježilismoisnimili om sposobnošćunastalasuduhovnai materi katalogu koji je pratio izložbu kojom supred Dubravka HabušSkendžić ruralnoga iprigradsk oga oga - - - - -

55 O ČUVANJU Valerija Kelemen Kelemen Valerija Pepeonik

Valeriju Kelemen Pepeonik upoznali smo tijekom suradnje s nekadašnjim Gradskim zavodom za prostorno uređenje i zaštitu čovjekova okoliša. Bila je dio tima stručnja- ka iz Zavoda koji su radili na pripremi prostornih planova, dokumenata koji određuju korištenje, uređenje i zaštitu prostora, a obuhvaćaju i kulturnu baštinu. Najviše informacija o baštini na području Sesveta mogao im je pružiti Muzej Prigorja. Baveći se Sesvetama, sprijateljila se s Muzejom i zavoljela Prigorje pa se suradnja nastavila i u Hrvatskoj sekciji ECOVAST-a, nevladinoj udruzi koja se bavi očuvanjem ruralnog nasljeđa.

Nabacujem asocijacije onako kako mi padaju na pamet: vlak, Sesvete, šetnja do Muzeja, iščekivanje, srdačnost susreta, dru- ženje u krugu zaljubljenika u Muzej, raznolikost događanja, inovativnost u pristupu i prezentaciji baštine, djeca zaokupljena učenjem i igrom… U dugom trajanju moje ljubavi s Muzejom zbilo se mnogo vrijed- nih susreta, priredaba, projekata, uzajamnog poticanja. Muzej Nčuva prošlost pa mi se često čini da su u njemu pohranjene i moje uspomene. Evo samo nekih crtica. … Muzej čuva Živo se sjećam kinča što nam ga je Dubravka uoči jednog Boži- ća, davnih devedesetih, složila pričajući usput priču o tome sta- prošlost pa mi se rome tradicijskom ukrasu, koji je u čudesnoj raskoši boja, zelene, crvene, zlatne, izranjao iz njezinih spretnih ruku. Objesili smo često čini da su u ga na strop velike dvorane, ujedno bogate biblioteke i mjesta njemu pohranjene i sastanaka, razgovora i diskusija, a svi smo tad bili zaneseni novim uredom i veselili se kreiranju njegove budućnosti i uspjeha moje uspomene… na čelu s gospodinom Slavkom Dakićem. Bilo je to na četvrtom katu zgrade poglavarstva na Trgu Stjepana Radića 1, koja je tada bila dijelom prostora kojim se koristio naš ured, tada Gradski zavod za prostorno uređenje i zaštitu čovjekova okoliša, pa je i naš božićni domjenak (a priređivali smo ga sami) te godine pod bogatim kinčem imao nekako poseban, svečaniji ugođaj. Bio je to samo jedan od mnogobrojnih susreta Muzeja s uredom i ureda s Muzejom. Moja veza s Muzejom uvijek je bila i osobna i poslovna i u jednom sam momentu shvatila da se oboje na najljepši način ispre- mjeti ivoljeti. mjeti razu potiče spoznati, omogućava koju obaštini ioko njega, unjemu oljudima Muzeju, o sliku ijavnu moju čini što lijepo ono sve propuštati smijem ne više da događati, neće to više se mi da odlučila čvrsto sam Stoga propustila. toga mnogo sam da shvatila njem žalje isa zbivanja pregled na Muzeja, stranicu na pogled sam bacila ove retke, Pišući htjelo reći. izložbom se što onoga svega zapisu trajnom kao ikatalogu se aradujem posjetitelji, ti, kako bi u izvanrednom i eksponatima, sadržaju postavu mogli uživati mnogobrojniji to iostvari će se da iDubravka, kao se, Nadam Kaptolu. na uZagrebu, izložbe prikazu se Veselim iz Vugrovca. ruha izložbi misnog posjet je bio sMuzejom susret nedavni Moj života. tradicijskog ovrijednostima gradivo“ „ponoviti ili djetinjstva iokuse mirise vratiti tako želeći receptom, zaponekim posegnem Često izloška. uulozi muzejskog hrana je rjeđe a još muzealci, obrađuju rijetko Prigorja, u Muzeju kao način na realiziranu temu, je na tanjuru, debela gibanica il prežgana juha, Kaj naslova zgodnog kuharicu, dar na sam dobila Muzeju, posjetu pri prilikom, Jednom npr. kao gulašem od gljiva, jednom Kuzelina, pri obilasku u iskapanja. jeku arheoloških začinjen ako je ljepši još je aobilazak Muzeja, zaposlenici su kakvi znalcima s takvim još postojećom tradicijskom Bila nam arhitekturom. obilaziti je privilegija teren sesvetski važnosti. Spominjem kao primjer rimsku cestu, rustike, vile Kuzelin... ili seoska naselja s osobite od su bili Muzeja ibaze podataka istraživanja Sesveta lokalitete etnografske i Azaarheološke ubudućnosti. trajanje ikorištenje, zaštitu zaodgovarajuću duvjete pre odgovarajuće osiguramo planove prostorne kroz im itako prostora vrijednosti sve evidentiramo da važno osobito je nam bilo planiranjem, prostornim uuredu se Baveći Sloveniji. ECOVAST-a u konferenciji međunarodnoj ina je predstavljena druga Ova njih. od neke stora o kojima skrbi. Izložba o školama starim ili samo kućama o su drvenim tradicijskim pro sesvetskog baštine iraznolikost bogatstvo približi posjetiteljima injezinim uprave službenicima se da uželji Radića Trgu na uprave Stjepana gradske zgrade u predvorju izložbe organizirao inicijativu njegovu na ili sUredom usuradnji Muzej je navrata U niz raspelo selo takvo Kakvo naslova intrigantnog uPrigorju, ipokloncima oraspelima uMuzeju izložbe kine iDubrav se Sjećam raspela. obnovljenog pomno vrlo blagoslov bio dana tog je kojem 2006. u Muzeju obogaćenu terenskim obilaskom Kuzelina, sela Petruši i Dobrodola u ECOVAST-a skupštinu Godišnju realizirali uspješno i vrlo inicirali organizacije, i druge ne ECOVAST-a iz jed članovi mi, smo pa gradove), imale zasela vijeća VAST-a (Europskog ECO sekcija Hrvatska udrugom snevladinom iMuzeja mene ureda, usuradnji izražaja do dolazilo je osobito isprepleteno islužbeno Osobno idrugih. naravno je bilo trajanju dugom utom no nadopunjavamo, se iuzajamno pristup isti imamo obje jer i razumjela družila najviše činim, to sveseljem aidanas se, sam skojom Dubravku, ističem svakako Tu zaposlenicima. injegovim sMuzejom druženju mojem čar posebnu daje što pleće, . Dobrodol se svakako od tada može pohvaliti svojim. može pohvaliti tada od svakako se . Dobrodol i kako je u predgovoru napisano, ovu ovu napisano, ikako upredgovoru je ------

57 O ČUVANJU 58 O ČUVANJU Marijana Galović

Tradicijska arhitektura Sesvetskog prigorja tema je kojom se Muzej Prigorja mnogo bavio u svojih 40 godina. Jedna od posljednjih akcija bila je dokumentiranje gradnje, odnosno ponovnog postavljanja stare drvene kuće u selu Laktec, koju smo proveli zahvaljujući poznanstvu s vlasnicom, restauratoricom Marijanom Galović. Kuća je podignuta, a Muzej Prigorja je 2015. godine izdao elektroničku publikaciju na DVD-u, film pod naslovom Novi život drvene kuće, u kojem je prikazan cijeli proces gradnje i dan dobar primjer obnove tradicijske kuće, izvedene prema načelima konzerva- torsko-restauratorske struke, koji može pomoći svima koji se upuštaju u taj pothvat.

Kako sam po profesiji konzervator restaurator, zainteresirana sam u svakoj prilici da se spasi i sačuva sve što je dokaz naše povijesti, a posebice tradicijska arhitektura ovih krajeva, koju bi u svakom slučaju bilo potrebno sačuvati. Godinama sam tražila odgovarajuću drvenu tradicijsku kućicu za naš voćnjak u Laktecu. Sve kućice koje sam godinama obilazila bile su ili u dosta trošnom stanju ili bi vlasnici često tražili prevelike iznose za njihov otkup. Nekako sam stalno potiskivala uopće mo- Kgućnost otkupa bakine kuće koja je bila u vlasništvu Grada Zagre- … Želja mi je bila da ba, sve mi se to činilo previše kompliciranim. Zbog svega navedenog obratila sam se Gradskom uredu za imoje restauriram i tako vinsko-pravne poslove i imovinu Grada, s molbom da kućicu ot- sačuvam za buduće kupim prema cijeni koju će oni odrediti te da je demontiram, postavim na mojem vlastitom zemljištu u selu Laktec koje je svega generacije... nekoliko kilometara udaljeno od sela Glavničica gdje je kućica prvotno bila sagrađena. Želja mi je bila da je restauriram i tako sačuvam za buduće generacije. Dana 15. studenoga 2011. godine uspješno smo na moju veliku radost obavili demontažu i odvoz kupljene drvene hiže. Kako radim u struci već više od petnaest godina na Odjelu polikromirane skulpture u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, moram reći da sam odveć senzibilizirana na neprimjerene zahvate s kojima se svakodnevno susrećem na terenu. Cilj bilo koje obnove nije restaurirati umjetninu, u mojem slučaju drvenu tradicijsku kuću, da djeluje kao nova, cilj obnove je pomiriti autorovu, graditeljevu kre-

aciju, zamisao i tragove koje je ostavilo vrijeme koje je proteklo. O ČUVANJU 59 60 O ČUVANJU moje drvene kuće.moje drvene obnovi pri pomoći inesebičnoj suradnji na Prigorja iMuzeju Dubravki zahvaljujem srca Od našeg prigorskog kraja. polučio velike simpatije i uspjeh te uspio senzibilizirati na publiku očuvanje tog dragulja javnosti šire je kod koji film dokumentarni kratki snimi arhitekture tradicijske i promocije očuvanja programa usklopu se da Tako faze te iideja obnove. rodila se i najatraktivnije snimila sekvencama ukratkim te je kuće montaže do demontaže od zahvate sve terenu na ifotodokumentirala je aujedno iiskustvom, znanjem velikim svojim kuće uobnovi je mi pomogla Dubravka Gđa uLaktecu. terenu na postavljena je uspješno kućica moja tekture arhi tradicijske uočuvanju ljubavlju velikom injezinom vodstvom stručnim njezinim Pod vanje. oču zanjezino javnosti šire interesa iizazivanje kuće drvene tradicijske promocija je bio o graditeljske očuvanju Ciljpokrenula razne tog baštine. programa edukacije stanovništva našega Tako prigorskog kraja. vanju arhitekture tradicijske drvene je već 2002. godine oču na radi marljivo godinama već Dubravka Gospođa uSesvetama. iz Prigorja Muzeja savjetnicom restauratoricom Skendžić, Habuš Dubravkom sprof. prijateljstvo Tu otpočinje autentičan. moguće više je što ostane kuće izgled vanjski da je mi bio zadatak Osnovni - - - Branka iBranka Josip Čavlović

Obitelj Čavlović, gospodina Josipa i gospođu Branku, upoznali smo kada smo 2002. godine pripremali izložbu o tradicijskoj arhitekturi Život u drvenoj kući. Ljubazno su nas primili i pokazali nam svaki kutak svog doma, koji smo snimili i pokazali na izložbi kao uspješan primjer obnove tradicijske arhitekture. Godine 2005. obratili su se, uime mještana Dobrodola, Muzeju za stručnu pomoć jer su namjeravali obnoviti svoje staro raspelo. Uspješno provedena restauracija raspela u Dobrodolu jedan je od najboljih primjera suradnje Muzeja i lokalne zajednice. Gospodin Čavlović, na našu veliku žalost, preminuo je nedugo nakon što je napisao ovaj tekst o restauraciji raspela.

Naselili smo se u naselje kraj Sesveta 1980. godine i postavili staru drvenu hrastovu kuriju iz 1800. godine, nasljeđe moje supruge iz Moslavine. Dodali smo originalnu prigorsku hižu koju smo kupili od prvog susjeda Jože Meglaja (Šlopača), tako da su činile skupni objekt klasične ruralne gradnje. Koristili smo je kao vikendicu dok se 1992. nismo odlučili potpuno preseliti iz Zagreba. Vrlo smo se brzo uklopili u život u novoj sredini s obzirom na naše kajkavsko Npodrijetlo. Naša kuća postala je relativno brzo interesantna institucijama koje … Kad smo izvadili se bave kulturnom baštinom pa smo tako upoznali i gospođu Dub- ravku Habuš Skendžić koja je zainteresirala svoje kolegice u Grad- kamenje u kojem skom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode i Gradskom je bilo fiksirano uredu za obrazovanje, kulturu i šport. Uslijedio je njihov posjet te smo nakon razgovora obišli cijelo naselje koje je imalo nekoliko raspelo, ostali smo drvenih objekata, od kojih su neki i upisani kao spomenici kulture. U centru naselja nalazilo se i staro drveno raspelo visine oko zapanjeni… četiri metra sagrađeno daleke 1915. godine. Prema predaji u selu, izradili su ga domaći majstori iz sela, pod vodstvom Lovre i Andrije Puđaka. Raspelo ima monumentalni izgled s čitavim nizom detalja. Nadglavno je bio učvršćen limeni vijenac s pažljivo izrađenim cvjetićima od lima. Pregledom stanja raspela ustanovili smo da je donji dio, koji je bio utaknut između kamenja u zemlju, u jako lošem stanju i da je do razizemlja gotovo potpuno truo. Okoliš je bio također vrlo

zapušten. Gospođa Habuš (zvat ću je poslije samo Dubravka, jer O ČUVANJU 61 62 O ČUVANJU naše iznenađenje trebale su dvije miješalice (cca 10 m (cca 10 miješalice dvije su trebale iznenađenje naše Na počelo. je betona iulijevanje spremna bila je Oplata popusta. posto 30 dobili te smo cijeni povoljnijoj po beton daju nam da ih smo Molili ulici. uJelkovečkoj Beton u poduzeće smo iotišli Muzeja od dobili smo anešto novca, nešto smo Skupili beton. vodonepropusni armiranje buduće baze stručno je inapravljena oplata izvršeno Trebalo raspela. je nabaviti Temeljem nacrta armirač. struci po je koji iVjeku, inženjer građevinski je koji Davora, smo imali Srećom, izvedbi. uvodonepropusnoj izvesti moraju temelji se da jasno je Bilo raspela. baze truljenja To uzrok glavni bio potočić. je mali itekao vode izvor bio je Ispod zapanjeni. smo ostali raspelo, fiksirano bilo je ukojem kamenje izvadili smo Kad kamen. građevinski u razbili smo koju baze raspela stare dimenzijama prema nacrte sam Napravio raspelo. za temelja pripremu izapočeli ilopata krampova se su primili mještani izdravi mlađi Svi Čavlović. Josip malenkost imoja armirač) zet, (Pepin Vjeko Soklić, Davor Inž. Stipić, Danijel Stipić, Darko Stipić, Ivo (Pepin), Meglaj Darko Milat, Ivo Milovanović, Boško Stunjek, Gojko Samec, Flegar, Ivo Vladko pok. pojedincu: važnosti davanja bez Poimenično, grupa. radna je isastavljena osudjelovanju dogovora radi sastanak smo Održali zadatka. dio zagrađevinski organizirali Tada umjestu se smo početi. su mogli radovi restauratorski ibravarski Stolarski raspela. trupac kao dimenzija istih prag zdrav, ali skretnički ur.) nap. stari, (otpadu, „furdi“ na našavši ito riješili su Dečki drveta. nog impregnira komad takav pronaći gdje pitanje se ipostavilo cm x60 60 je bila raspela Baza put. iovaj se pokazalo problema, nerješivog nema zanjih Da uTonijevu radionicu. Donje kod Glavnice Črgari uzaselak odvezli smo Raspelo željeza. kovanog od ogradu i skinuo iz zemlje raspelo izvadili smo kojom dizalicu je poslao Bajkmont) (tvrtka Bajkovac Franjo Poduzetnik Dobrodola. mještana svih od pružena je nam Pomoć uakciju. smo Krenuli ka. zadat nerješivog bilo nije izakoje majstori“ round kako kaže se „all bili su koji željeznica, Hrvatskih održavanja radionice iz bivše majstore dečke“, iTonija, stare kaže Vinceka „svoje kako to ona pronašla, je Dubravka potrebni. bili bi koji radova građevinskih ticalo se što posebno iokoliša, raspela restauraciju poduprijeti radom dobrovoljnim svojim spremni su u kojem je bila zaposlena. Nakon nekoliko mjeseci smo dogovor postigli s da mještanima restauracijemogućnost raspela ako posebno institucija, Muzeja dobije podršku Prigorja smo se prilično sprijateljili, zahvaljujući zajedničkoj ljubavi prema nasljeđu) spomenula je kojih smo napravili klupe i stolice oko debla/stola. i stolice klupe napravili smo kojih od rasvjete od stupove stare smo dobili (Šlopačevog) iz kuće“. me Meglaja bi Darka Od izbacila zaraspelo, to računala vam sam da znala mama moja bi „kad to riječima poprativši zaraspelo, ipoklonila cm 100 ipromjera stola visine deblo ispiliti dala Bohor, je koja pilane vlasnice mlade ugesti se vidi iz Dobrodola potjecali su koji svih podrška bila je Kolika som. smje betonskom vezujućom brzo smo izvršili uležištu raspela zalijevanje Završno ogradu. željeznu irestauriranu raspelo postavila ponovo dizalica je pa uDobrodolu, svih podrška ja izraža do Tu došla opet je usjedište. postaviti je ga itrebalo raspelo dovezeno je Konačno savršeno. je izgledalo nadglavlje Limeno rad. filigranski To pravi bio je raspela. postojanja godina sto – prešu kojom su oblikovani istovjetni originalnima koji cvjetići i su zahrđali istrulili tijekom alat priručni napraviti potrebno bilo to je Za original. na uzoru po replika je izrađena kroviću Nakon dijela raspela restauracije zbog drvenog velikih oštećenja na postojećem limenom vodonepropusna. posto 100 bila je izolirali specijalnom smjesom za hidroizolaciju, koja tako strukturu da smo staklastu dobili raspela sjedišta stijenke smo Dodatno gratis. smo dobili zaraspelo, to trebamo da čuli su 3 ) betona. miješalicu, Drugu kada - - - - i Svetom misom, što je postalo i tradicijom ovog kraja. ovog itradicijom postalo je što misom, i Svetom sprogramom svetkovina ponovno održi uVugrovcu, proslavu na vezano župnika o satnici ovisno kasnije, ili ranije dan koji ili sv. dan Mihovila, na godine svake se da je Dogovoreno iposvećenju. misi nazočili su koji ljudi 400 od zaviše slavlje bogato omogućili unaturi idarovima prilozima novčanim svojim su koji Dobrodola iz okolice iljudi mještana svih spremnost izražaja do je Došla jutra. ćeg idu do gotovo trajalo je koje imuzike zaples, iz Vugrovca skupine folklorne uz ples mise svete nakon veselje narodno veliko je Napravljeno iMuzej Prigorja. kulture Ministarstvo isport, kulturu zaobrazovanje, ured Gradski iprirode, kulture spomenika zazaštitu zavod Gradski struktura, gradskih predstavnici iprisustvovali su Pozvani godine. 2006. 29. rujna zaMiholje raspelo uz samo otvorenom na misa iSveta posveta dogovorena razgovora nekoliko nakon te je iDobrodol, spada ukoju uVugrovcu, Sv. Ksaverskog Župe Franje župnikom Lucićem, Filipom svelečasnim razgovore obavila Dubravka je U međuvremenu rasvjete. javne funkciju u ireflektora raspelu na svjetala stavljanje i raspelo na usmjerenog reflektora postavljanje važnije, još je što i, raspelo na pogled zaklanjao je koji stupa premještanje ishodila rasvjeta –javna uElektri je Dubravka -

63 O ČUVANJU Dubravka Habuš Dubravka Skendžić

Antun Bertol i Vinko Črgar – Toni i Vincek – bili su suradnici na tri za Muzej Prigorja vrlo zahtjevna restauratorska projekta. S restauratoricom Dubravkom Habuš Sken- džić radili su 2000. godine na konzervaciji drvenog čamca iz 15. stoljeća, pronađe- noga u šljunčari pokraj Save. Čamac monoksil, dug više od sedam metara, uspjeli su zaštititi od propadanja, a izradili su za njega i posebnu konstrukciju na kotačima kako bi mogao „ploviti“ na suhom. Godine 2003. i 2004. radili su na restauraciji svečane kočije – šlavunera iz Kašine, a njihov zadnji zajednički pothvat bila je restauracija velikog drvenog raspela iz Dobrodola.

„Ekipa snova“, kako sam nazivala svoje dečake, izvodila je samo zahtjevne restauratorske projekte. Sastojala se od dva vrsna majstora: Antuna Bertola, koji je znao sve tajne rada s metalima i Vin- ka Črgara, majstora poznavatelja drva. Svaki od tih projekata za sebe bio je izazov. Usprkos velikome i ambicioznom zadatku, bili smo vođeni željom da što je moguće bolje napravimo posao ili, kako su dečaki znali reći: „Treba saču- vati da ne propadne to kaj nam je važno.“ Svaki problem koji se Epojavio rješavao se u hodu. Znala sam zastati s pitanjem, na primjer: gdje nabaviti drvo potrebne kvalitete da se nadomjesti pro- pali dio raspela. Mojim dečakima ništa nije bilo nemoguće. Toni je … Treba sačuvati da nazvao kolege s kojima je nekada radio na željeznici, poslali smo specifikacije kakvo nam drvo treba i za nekoliko dana mogli smo ne propadne to kaj nastaviti s radom. Dobili smo upravo ono što nam je bilo potrebno, nam je važno… odležanu i impregniranu hrastovu gredu spremnu za obradu. Događalo se da s alatima kojima smo raspolagali nismo mogli po- stići zadovoljavajuće rezultate. Filigranski rad nekadašnjih majstora trebalo je ponoviti, ali alate koje su oni pritom koristili mi nismo imali. Za Tonija ni to nije bila prepreka. Do sutra bi, osvanuo nekim čudom, alat koji je prilagodio našim potrebama. Restauracija kočije bila je vrlo složena i osjetljiva. Rastavili smo cijelu kočiju, prvo na glavne cjeline, a zatim na pojedinačne dijelove, da bismo vidjeli gdje su oštećenja, što treba popraviti ili nadomje- stiti. Htjeli smo svakako kočiju dovesti u vozno stanje. Vincekovo poznavanje domaćeg nazivlja pojedinih dijelova kola bilo je neo-

O ČUVANJU bično važno pa sam ga zapisala. 64 zajednička sjećanja. Nešto od toga zapisala sam u ovom kratkom tekstu. kratkom uovom sam zapisala toga od Nešto sjećanja. zajednička imaju koji ljudi to čine što kao trenutaka, lijepih puno se iprisjetili dugo smo Pričali Muzeja. obljetnicu 40. slavimo kojom publikaciju zanašu irazmišljanja sjećanja njihova zapisati sam Željela poslu. uzajedničkom provedenih dana se iprisjetimo popričamo malo da i Vinceka Tonija do ljeto“, zaputila se sam kada „bablje pravo jesen, sunčana lijepa bila dana je I ovih kuharicu. uprigorsku uvrstila kasnije godina dosta neke sam kojih od recepte, nove naučiti to prilika je Bila specijalitetom. prigorskim nekim pogostili često se samo pa gladnima, ostavljala nas nije Tonijeva supruga, Zlata, gospođa odužio, posao se bi Kada slađa. još bila kako bi medom prelije buča se pečena receptu Poprigorskom blec. zaga ušparhetu pekli smo koje ikestenje buče dozrijevale su kada jesen, bila je ljepša Kako su to radilo bili se veliki poprilično u projekti, etapama kroz cijelu naj godinu. Ipak, zgotoviju.“ ga da čekala sam Jedva vami. pri stolu na onak Isuseka gledati teško tak mi bilo „Joj, gotova: bila raspela restauracija je kad Tonijevoj supruzi povjerila susjeda se Jedna u strahu. bili su koji i onih pa jako zainteresiranih, i onih znatiželjnih je Bilo rad. naš pratili ispremno plotu na zastajali su koji isusjedima interesantno je Bilo ivrt. dvorište na proširili se bi iz radionice dana lijepih Za predmete. velike za takve skučena previše bila muzejska je jer Donjoj uGlavnici Tonijevoj u radionici odrađivali smo Sve projekte odrađeni posao. kako zato su jer mi rekli, su tek prvenstveno na izložbi mogli sami procijeniti i cijeli vidjeti i ponosni, zadovoljni Toni bili su i Vincek restauracije. i postupcima fazama izložba o svim postavljena zaposjetitelje je auzgradi Muzeja, ispred dvorištu po provezli se smo kojima s lipicanca divna dva su Upregnuta demonstracija. je pripremljena završena, kočija je Kada razmazivanja. bez sloju najtanjem u iefikasno brzo masnoću skida kutom“ „pravim pod stakla, tankog komadić rješenje: imao je Vincek kočije, kotačima na žbica sdrvenih nečistoća idrugih blata ulja, naslage skinuti sloju tanjem ušto trebalo je Kada papira. brusnog umjesto nečistoća začišćenje stakla tankog komadić Kako koristiti majstora. starih od naučila itrikova stvari novih sam Mnogo - -

65 O ČUVANJU Zlatko Nežić Zlatko

Petruši su zabačeni zaselak pokraj Kašinske Sopnice koji nije dotakla novija gradnja, ali je zub vremena učinio svoje na starim drvenim kućama i gospodarskim objekti- ma. Muzej Prigorja je kroz različite akcije pokušao upozoriti na vrijednost i potrebu očuvanja te male ruralne cjeline. Umjetnik Zlatko Nežić odazvao se pozivu iz Muzeja i petnaest dana dolazio slikati Petruše, a nastale akvarele i crteže prikazao je na izložbi Kulturna i spomenička baština Sesvetskog prigorja održanoj u Muzeju Prigor- ja 2011. godine.

Kako je počela moja suradnja s Muzejom Prigorja Sesvete i realizacija likovnog projekta etno selo Petruši? Počelo je to prije mnogo godina, točnije, 1986. godine; sadašnji kustos Galerije „Kurija“ Muzeja Prigorja u Sesvetama Tomislav Dil ber i ja dugo smo se družili nakon završene Akademije likovnih umjetnosti. On je tada dobio posao u Narodnom sveučilištu u Se- svetama. Jedno vrijeme bio je tamo, a onda je došao Domovinski rat. Direktor Vladimir Sokol, koji je osnovao Muzej, osnovao je unu- Ktar muzeja i galeriju gdje je Tomislav Dilber postao kustos. I tako je ostala moja suradnja i druženje s muzejom. Naravno, suradnja se nastavila isključivo na likovnom planu u obliku nekih dizajnerskih rješenja, arhitekture ili ponešto vezano uz zaštitu čovjekovog oko- … Jedan dan sam liša. Kroz to vrijeme imao sam nekoliko samostalnih izložbi i više se smjestio u skupnih u njihovoj galeriji. Unatrag kakvih desetak godina, prema pričanju djelatnika, u Mu- trnje i koprive… zej je došao mještanin zaselka Petruši Stjepan Baričević, djelatnik Čistoće, s idejom da se njegovo selo stavi pod zaštitu, što je, mora se priznati, bila vrlo bizarna ideja. I tako je počelo, nedugo zatim tadašnji direktor muzeja Vladimir Sokol, vrsni arheolog, stavio je pod svoje istraživanje sela. Nakon nekog vremena bio sam an- gažiran da likovno dokumentiram tradicionalno graditeljstvo Pe- truša. Bilo je tu petnaest dana posla za mene. Svaki dan dođeš izjutra i uvečer odeš u Zagreb autobusom. Bilo je zanimljivo vidjeti mještane toga zaselka kako su u početku reagirali na moju poja- vu. Pojavio se netko, kao da je skočio s padobranom koji je vjetar bacio u njihovo selo. Ispred njega tronožac, nešto gleda u smjeru

O ČUVANJU njihovih kuća. Dan-dva bilo je malo bojazni, a nakon toga počeli su 66 simbolom budućih naraštaja. budućih simbolom ipostati ubudućnosti ostati aipak utrajanju, će nestati koji život novi neki uskrsnuće, neko čekaju da ikao stoje nijemo Zdanja vremena. tog djelić trenutak na ibarem ulovi se da vrijeme li nije se Ipitam –prirode. života učiteljice unjedrima asve radosti, iživotnih bola patnje, trenutke poklonili im su koji oonima oprolaznosti, svjedoče koja zdanja neobična drvena ta Gledam kraju? na dodam da Išto ušipražju. strmini na dolje bunara minijaturnog u obliku izvor dojmio se ga Posebno Zagreba. nadomak postoji nešto tako da vjerovati mogao nije sela, ambijent vidio je kad aon uPetruše, kombijem iz susjedstva s prijateljem prirodnom načinu života. Jedno romantično predvečerje u Petrušima. Jednom sam došao i prirodi vraćanju života, načina današnjeg oapsurdu razgovori te zanimljivi portretiranje injihovo mene okolo mačaka obilazak prijateljski uz kavu, inastavak uz obrok razgovor Počinje iz kutije. neke ili ormara iz nekog viri mačka od rep Ponegdje neobično. sve u kući a policama, na mačka dva krevetu, na mačak namještaju, na mačak ukuću, Uđem lutalice. s Petrušima. Prilikom bilježenja i skiciranja, upoznao sam jednu obitelj koja skuplja mačke Tako i bilo je izanimanjima. sklonostima sneobičnim osobe neobične na nailazio sam jek uvi pravilu po kao Igotovo Balkana. predjelima raznim po putujući doživljavao stvari takve sam jer neobično nešto ništa mene Za i niz uz brdo. planinarenje pravo bilo i to je vodu po išao sam gdje nizbrdo izvor postoji metara pedeset sto nekih Na dolaska. dana drugog do svinjcu unapuštenom ostavljati sam običavao imapu materijal likovni Svoj mnom. i poda oko mene sve, čega zna itko mušica obada, muha, kukaca raznih puno –oko mene misliti si Možete pogled. bolji imao nisam iniotkud zdanje jedno na pogled pucao tuda od je mi jer ikoprive utrnje smjestio se izazov. sam dan mali jedan Jedan mene Za novotarija. caja utje bez zdanja izvornih puno platou malom jednom Na planinarenje. iakovolim djelu tom u kretao se sam niti znao nisam zato mjesto što pogotovu očaravajući, je bio dana prvog dojam Moj zaselak. prigorski u mali doseljeno strane sa ljudi toliko je što se sam Iznenadio dan. svaki itako obrokom ponudi me netko rakije, pozove me čašicu na Netko zaseoku. vu unjiho događa tako nešto se što drago je im bilo toga anakon shvatili, nisu dok prilaziti mi - - -

67 O ČUVANJU Ivan Damjanović

Svećenik Ivan Damjanović bio je upravitelj Župe sv. Petra i Pavla u Kašini od 1992. do 2011. godine i u tom razdoblju aktivno je surađivao s Muzejom Prigorja. Imao je želju očuvati vrijednu baštinu kašinske crkve, jedne od najstarijih u Prigorju, koja se od 13. stoljeća spominje u povijesnim ispravama. Osim zaštite starih knjiga iz crkvene zbirke, za koju se Muzej pobrinuo, konzervirane su i dvije polikromne drvene skulpture iz 18. stoljeća koje su zbog neprimjerenog smještaja bile u lošem stanju.

Počašćen sam na povjerenju koje su mi djelatnici Muzeja Prigorja poklonili i pozvali me da napišem nekoliko riječi sjećanja na godine rada u župi Kašina i na našu zajedničku uspješnu suradnju. Njihova proslava uklapa se u godinu kada župa Kašina slavi 800 godina postojanja. Od srca čestitam dva velika jubileja. Nije ugodno prisjetiti se ruševina koje sam zatekao došavši u župu Kašina. Vrijeme i okolnosti bile su takve i nema krivih. Trebalo je Pzasukati rukave i započeti. Mnogi će drugi progovoriti o drugim oblicima suradnje, ja želim istaći samo neke vrlo važne za župu, … Nije ugodno ali i baštinu župe i mjesta. Nedugo po dolasku u župu formirani prisjetiti se su razni odbori, posebno vijeća za duhovnu i materijalnu obnovu. Pošao sam tako i direktoru Muzeja Prigorja gospodinu Vladimi- ruševina… ru Sokolu te me je ugodno iznenadio i njegov prijam i spremnost muzeja i članova surađivati u obnovi. Kada je čuo u čemu bi se Trebalo je posebno na početku sastojala ta suradnja, upoznao me s djelat- zasukati rukave i nicom gospođom Dubravkom Habuš Skendžić te gospodinom Mladenom Naduom. Vrlo brzo dvoje vrsnih stručnjaka i zauzetih započeti... djelatnika posjetili su župu i tako je zahtjevna i velika suradnja za- počela i trajala gotovo za cijeloga moga boravka u Kašini kao župi. Ova prigoda 40 godina jubileja Muzeja zaslužuje opširniji zapis suradnje, no samo ću napisati nekoliko najbitnijih stvari. Poštovana gospođa Dubravka Habuš Skendžić prihvatila se vrlo odgovornog zadatka spašavanja povijesne i izuzetno vrijedne župne knjižnice i spomenica. Osobno je angažirala i vrsne suradnice te uz pomoć mladih suradnica iz župe uz mukotrpan i gotovo svakodnevni str- pljivi i zauzeti rad spasili su veliko bogatstvo koje je imala rijetko koja župa. Nastavila je još mnoge projekte posebno prikupljajući

O ČUVANJU razne starine, što je u raznim prigodama bilo pokazano na izlož- 68 veliki jubilej 800 godina župe Kašina te 40 godina postojanja Muzeja Prigorja. Muzeja postojanja godina te 40 Kašina župe godina 800 jubilej veliki jedan još kraju na Čestitam ižupama. mjestima smnogim osuradnji čuti je Lijepo uspjeh. za imolim isada rad njihov Pratim članovima. aktivnim uvijek još isvim kao hvala, velika osobito Dubravki agospođi dane, isretne lijepe zdravlja, puno umirovini Djelatnicima aHvala im gospodinu svima, Mladenu Naduu i pozvanima ostalima od Boga, vječni mir. uPrigorju. ikrajputašima okriževima Dubravke gospođe povijesnim uostalim mjestima okolici Kašine pisat će drugi, ali vrijedna je spomena knjiga O sredstava. nedostatnih zbog prekinuti morali nažalost smo što crkve, ispod grobnica nja kod otkriva angažiran bio je Posebno prijedlozima. svojim te okoliša ureda ižupnog crkve u obnovi je surađivao projekte spomenute uz već Nadu Gospodin grob. te Božji jaslice vrijedne i vrlo su obnovljene zauzetosti, njenoj Zahvaljujući i u Kašini. pa u Muzeju, bama -

69 O ČUVANJU Miroslav Čihak Miroslav

Udruženje obrtnika Sesvete utemeljeno je 1973. godine. Osnovano je na inicijativu nekoliko obrtnika entuzijasta s ciljem zajedničkog djelovanja radi zaštite i promicanja obrtništva. Kada je Muzej Prigorja 2005. godine pokrenuo projekt istraživanja tradicijskih obrta, Udruženje je, na čelu s predsjednikom Miroslavom Čihakom, pru- žilo veliku pomoć u pronalaženju potrebnih podataka, ali i u financiranju publikacije Tradicijski obrti, znanja i vještine u Sesvetskom prigorju, koja je objavljena 2008. godine. Tradicijskim obrtima i obrtnicima bavimo se i dalje te smo 2016. godine za fundus Muzeja uspjeli otkupiti urarsku radionicu Josipa Rukavine, starijim Sesveća- nima dobro znanoga sugrađanina i jednog od osnivača Udruženja.

Suradnja Muzeja Prigorje i Udruženja obrtnika Sesvete započela je 2005. godine, kada je Hrvatska obrtnička komora pokrenula projekt „2005. – godina tradicijskih i umjetničkih obrta“ u sklopu kojeg je održano više radnih sastanaka na kojima se raspravljalo o važ- nosti i razvoju tradicijskih i umjetničkih obrta. Uz obrtnike na sastancima su sudjelovali i predstavnici Ministarstva kulture i muzealci. Tako je i Muzej krenuo sa svojim projektom pa nam se tada obrati- Sla gđa Dubravka sa suradnicama sa željom da surađujemo na izuzetno vrijednom i značajnom projektu predstavljanja tradicijskih … izvukli smo iz obrta sesvetskog Prigorja. Mi smo poziv vrlo rado prihvatili znajući da zadatak nije lagan budući je takvih obrta sve manje i nije lako arhive što god doći do svih potrebnih podataka. Jedna od zadaća Udruženja je smo mogli i čega promicanje obrtništva u cjelini pa tako i tradicijskih obrta koje želi- mo i moramo očuvati i razvijati. god smo se Pokušali smo pomoći svojim podacima o postojećim tradicijskim sjetili… obrtima ovoga kraja ili onima koji su postojali, izvukli smo iz arhive što god smo mogli i čega god smo se sjetili. Gđa Dubravka odradi- la je ogroman posao na terenu, provela je izuzetno puno vremena u razgovorima s najstarijim mještanima koji se još sjećaju začetaka i razvoja obrtništva ovoga kraja, jer pisanih zapisa ima jako malo. Ujedno je prikupljala podatke i snimala rad aktivnih obrtnika u njihovim radionicama. Zajednički cilj bio je da se očuvaju tradicijski obrti, da se spase od zaborava stari zanati i vještine, koji su vrijedan i važan dio kulturne

O ČUVANJU baštine ovoga kraja. 70 nu obljetnicu, sa željom za još ovako kvalitetnih suradnji i ostvarenih značajnih projekata. značajnih iostvarenih suradnji kvalitetnih ovako zajoš željom sa obljetnicu, nu hvalevrijed tu Muzeju čestitamo sada Udruženja, postojanja obljetnici 40. na se smo Vidjeli iponovo. opet uključiti se ćemo imi konstantno raditi treba obrtništva očuvanju i promociji Na prestaje. ne suradnja ikvalitetna dobra naša tu ali izadovoljni, smo Sretni ruku. obrtničkih rada i ljepotu posebnost na iupozoriti obrtništvo tradicijsko promovirati upravo želeći i manifestacijama sajmovima raznim na koristili smo koju gostima, raznim pred pohvalili puta mnogo se smo Rezultat suradnje i rada vrijednog gđe Dubravke i kolegica je izdana publikacija kojom -

71 O ČUVANJU Marija Pavlović Marija

Muzej Prigorja i Društvo Ivo Maroević organizirali su, uz podršku Muzejsko dokumentacijskog centra u Zagrebu koji je ustupio prostor, Stručni skup pod naslovom Hom- mage Ivi Maroeviću – posvećen temi Muzejska čuvaonica. Skup je održan 29. i 30. rujna ove godine i okupio je 66 sudionika, većinom iz hrvatskih baštinskih ustanova. Održano je 11 predavanja te organizirano studijsko putovanje, a jednu od sudionica skupa, dr. sc. Mariju Pavlović iz Beograda zamolili smo za kratki osvrt na skup.

Razmatrajući kompleksnost teme Muzejska čuvaonica, ne mogu se oteti dojmu koliko me je potakla na razmišljanje o tome zašto jedna od najvećih potreba svakog muzeja uvijek nekako ostane u sjeni. Važnost muzejske čuvaonice ili depoa gotovo je ključna za opstanak muzeja kao ustanove kojoj je jedan od osnovnih zadataka čuvati kulturno nasljeđe. Zašto je onda manje važna? Možda zato što je skrivena od očiju javnosti? Možda zato što uvijek u prvi Rplan stavljamo estetiku postava? Sva ta pitanja razmatrana su na stručnom skupu Hommage Ivi Maroeviću koji su organizirali Muzej Prigorja i Društvo Ivo Maroević, posvećenu uglednom profesoru … Važnost koji je i te kako davao poticaj toj temi. muzejske Iskustva kolega iz Njemačke, Slovenije i Hrvatske, koja su predstavili na znanstvenom skupu, dragocjeni su izvori novih inspiracija čuvaonice ili koje su dolazile iz potpuno različitih pobuda, s drugačijom percep- depoa gotovo cijom, a posebno odvojenim financijskim sredstvima utrošenima za tu svrhu. Ono što se može izvući kao zaključak jest da je pro- je ključna blem čuvaonice univerzalan. za opstanak Najveća vrijednost skupa bila je upravo u razmjeni tih iskustava, stvaranju jakih veza s kolegama, a osobito raznovrsnost ideja koje muzeja… su unijele novu energiju i otvorile nova vrata suradnje na tom planu. Smatram da je tema muzejske čuvaonice utemeljila neke nove putove muzeologije u kojima više nema mjesta za klišeje i ustalje- ne norme, nego za nesputanu inovativnost i nalaženje rješenja. Za mene je skup imao neprocjenjivu važnost, i za osobni i za pro- fesionalni razvoj, a također je važan i za budući razvoj te osobite teme. Imala sam veliku čast da kao sudionik budem dio tima ovog skupa, a s nestrpljenjem očekujem sljedeći, koji nam je najavio kolega Domagoj Maroević, obećavši da će skupovi posvećeni imenu

O ČUVANJU njegova oca, postati redoviti. 72

Stela Cvetnić-Radić

Osim Muzeja Prigorja, kulturnom i prirodnom baštinom Sesvetskog prigorja bavi se i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, čiji službenici, iako imaju pune ruke posla u gradskom središtu, stignu i do njegovih rubnih područ- ja. Stela Cvetnić-Radić, stručna savjetnica iz Zavoda, osoba je s kojom nas povezuju godine suradnje i prijateljstva, zajedničkih obilazaka terena, razmjene informacija i međusobne stručne pomoći.

U zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode počela sam raditi 1993. i ubrzo sam, kao povjesničarka umjetnosti i etnologinja, a vezano uz evidentiranje i zaštitu spo- meničke baštine te pripreme konzervatorskih podloga za prostor- nu dokumentaciju Grada Zagreba, bila priključena terenskoj ekipi koja je krenula u obilazak istočnog dijela Zagreba, sve do Sesveta. Brzo sam naučila da svi putevi, kada je područje Sesveta u pitanju, Uvode u Muzej Prigorja i da bi nam svima bez stručne i nesebične pomoći kolega, djelatnika Muzeja, bilo puno, puno teže. Nelago- da neiskusnog istraživača otklonjena je njihovim toplim dočekom … i ja do danas, već pri mom prvom dolasku u Muzej koji od tada doživljavam kao otvorenu i kompetentnu ustanovu u kojoj sam se uvijek osjećala uvijek iznova, dobrodošlo. Kroz zajedničke godine sam prije svega učila o ne- ophodnosti suradnje među kolegama i među institucijama, o važ- posežem za tim nosti terenskog rada i direktnog prikupljanja podataka, a osobito dragocjenim o potrebi interakcije s lokalnom zajednicom i strpljivom poticanju i stjecanju povjerenja stanovnika sesvetskog kraja. Ništa manje crno-bijelim važne nisu bile niti publikacije i dokumentacija Muzeja Prigorja koje su nam kolege uvijek ljubazno ustupali i/ili darivali te time fotografijama… kontinuirano upotpunjavali stručnu biblioteku Zavoda. ... Što posebno pamtim...... velike albume sa stotinama crno/bijelih fotografija kojima je Mla- den Tomljenović, tehničar Muzeja, krajem 1980-ih dokumentirao i evidentirao narodno, drveno, tradicijsko graditeljstvo na području Sesveta i uz pomoć kojih sam se pripremala za prve obilaske meni do tada nepoznatih sesvetskih naselja. Tada je u Muzeju Prigorja provedena, gotovo vizionarska, etno-akcija dokumentiranja tradi-

cijske arhitekture koja ubrzano nestaje na čitavom području Grada O ČUVANJU 73 74 O ČUVANJU rator savjetnik Dubravka je, uz suradnju sa župnikom vlč. Filipom Lucićem, Hedom Šlogar, Šlogar, Hedom Lucićem, Filipom vlč. župnikom sa uz suradnju je, Dubravka savjetnik rator župa. Kao sesvetskih inventarima sakralnim vrijednim starih muzejski konzervator restau i iskorakvalorizirane, prema istaknuti Republike Moram nematerijalne baštine Hrvatske. visoko istručno prisutnije sve danas ukontekstu, značajna su osobito umijeća zanatskih te dokumentiranje inositeljima smajstorima susreti Prigorju, u sesvetskom ivještina nja zna obrta, tradicijskih Njena istraživanja baštinjenog. vrijednost i osvijestila stanovništvo lokalno povezala majstorstva, zaboravljena potaknula Dubravka je kojom priča i konkretna je prelijepa dobra, kulturnog zaštićenog pojedinačno uDobrodolu, raspela Obnova stvom. zadovolj sosobitim pratiti mogla uvijek ju sam da tako institucija naših iinteresi ležnosti nad preklopile se su u kojima području sesvetskom na akcija niz inicirala je programe muzejske Kroz u baštinu. zaljubljenici iskreni i povezuju privlače zauvijek se kojima ve niti nevidlji oku kako šire se učila sam Dubravke Od osobnija. ipuno postala veza sMuzejom godina, zajedničkih toliko nakon je, koje i zbog surađivala najviše sam iz s kojom Muzeja osoba zasigurno Skendžić, Habuš Dubravka ipodsjeća poziva redovito me koje ina ne, poticaj istinski auvijek raznolike, ivizualno sadržajno su koje Prigorja, uMuzeju ... izložbe zagrebačkih biskupa i sesvetskog Prigorja. Kaptola, veze zagrebačkog stoljetne razumjeti bolje ili župe povijesne neke spomena nog pisa prvog godinu provjeriti trebalo je kada uvijek posezali uZavodu smo izakojima kraja, sesvetskog povijesti istraživač neumorni prof., Nadu, Mladen kolega preminuli nedavno iobjavljivao prikupljao je koje dokumenata ipovijesnih župa starih spomenica ... kopije lokaliteta na arheoloških mnogobrojnih sesvetskom istraživanja području. sustavnih i bliskih arheoloških nalazišta a publiciranjem Studije zaštite i prezentacijskog potencijala arheološkog nalazišta Kuzelin izaštićeno, je lokaliteta Nekoliko lokaliteta. arheoloških iistraživanja ubiciranja nastavili la, Soko dr. Vladimira rad sc uvažavajući su, koji Fofićem, iDamirom Želle Želja Morenom com ravnatelji Prigorja, u Muzeju s arheolozima Zavoda mog suradnja intenzivirala se da drago osobito je mi Stoga kraljevski. zaista osjećala svemu uprkos Kuzelinu, prema putem skim šum iuskim vozeći blatnjavim se, se sam ukojima iklimava, visoka zapregom, s konjskom kola poslali Bistrici Lazu iMariji prema cestu na mene, po samo su kada dan, ranojesenski iprelijepi prohladan zaboraviti neću Nikada nalaza. arheoloških prilikom veselju svjedočila kao nadležni konzervator, posjetila nekoliko za puta vrijeme arheoloških istraživanja te sam, ikoji Sokola, dr. Vladimira Muzeja, sc. ravnatelja idugogodišnjeg istraživača danog pre njegovog utekstovima čitala sam okojem Kuzelin lokalitet arheološki ... višeslojni vrijeme. bolje svoje neko čekaju strpljivo bilja, podivljalog uvriježama uspavani danas Petruši, da vjerujem no ništa, učiniti mogla nije zasada zaštite Služba i specifičnosti. i vrijednosti ambijentalnih i njegovih kulturno-povijesnih očuvanja zaštite trajnije sustav potaknuti snagama zajedničkim ćemo da Mesar, s nadom Vondraček mr. Jagode Muzeja, sc. etnologinje poziv na došla sam UPetruše ipust. poseban ko malen, ona očarao, tada već je me koji Sopnice, Kašinske iznad zaselak uPetruše, dolazak ... prvi skim naseljima gotovo tridesetak godina poslije. u sesvet arhitekture tradicijske stanje i fotodokumentirale terena dio veći su obišle i 2015. 2014. tijekom Muzeja, dokumentaristica Vidošević, iIrena prof., Skendžić, Habuš Dubravka važnosti graditeljske terenskog svjesne baštine, drvene očuvanja rada i dokumentiranja, poticanja i dosadašnjih etno-akcije prve napuštena...“.tragu Na u Dobrodolu kuća ova je da izmijenjena, i oblikovno nadograđena Kraljevcu u Sesvetskom kuća ova je da nema, više Brestju uStarom „ove kuće da konstatirati samo mogla kasnije godinama terenu, na stanje prateći te sam, brzinom, nevjerojatnom mijenja se u prostoru situacija žalost, Na ma. Zagreba i ja do danas, iznova, uvijek posežem fotografija za tim dragocjenim crno-bijelim 2015. godine otvorena je velika tema neophodnih daljnjih ------rođendan njihovog Muzeja i radujem se budućim susretima i suradnji. 40. čestitam srca od u Sesvetama Prigorja Muzeja i djelatnicima kolegama dragim Stoga dalje... idu planovi Dakle, Kaptolu. zagrebačkom na kule Domitrovićeve prostoru iuizložbenom vidjeti ponovno uskoro nadam se koju ruhu misnom o izložbom izvrsnom rezultiralo je što župe, tekstila crkvenog povijesnog zaštitu ventivnu te pre uVugrovcu Ksaverskog sv. Franje crkve župne inventara sakralnog evidentiranje i pregled izvršila nedavno Muzeja, dokumentaristicom Vidošević, iIrenom pov. umj. dipl. -

75 O ČUVANJU

O UČENJU 78 O UČENJU njihovo nestajanje. spriječili kako bismo zabilježiti nužno je ih stoga prošlosti, kalne primjera usmenih kazivanja koji nam pomažu u rekonstrukciji lo takvih je Reke. Bezbroj Ivanje kraj iz šljunčare izvađenoga jala, materi prirodnog zaprijevoz služila je koja vuču konjsku na ga pru teretna 1937. uskotračna izgrađena godine Sesveta, središte kroz prolazila je koja uuporabi!), danas (i Sela iDugog Zagreba između ceste zagradnje je da zna Sesvećana broj Reke. Mali nje Iva stanovnika jednog kazivanja iz usmenog dobivenoga datka po primjer zanimljiv ću Navest uprošlosti. društva sesvetskog slika detaljnija što dobila se kako bi kontekst povijesni određeni u stavljaju odnosno analiziraju zatim se koji podataka relevantnih usmenog prikupljanja podataka. Njome dolaze do mnogobrojnih svetskog prigorja. I istraživači ostalih struka primjenjuju metodu Se govoru karakterističnom je posvećeno Prigorja u Muzeju provedeno je koje istraživanja etnoloških opsežnijih od Jedno iumuzeju. akatkad domovima, unjihovim terenu, na najviše se provode skazivačima Razgovori kazivanja. usmena jesu datka istraživačka metoda koju etnolozi primjenjuju u prikupljanju po gate tradicijske graditeljske Sesvetskog baštine prigorja. Glavna etnološka istraživanja na terenu, bo ponajprije dokumentiranje i se su provodila istraživanja arheoloških spočecima Usporedo lasersko skeniranje iz zraka – LIDAR). lokalitetaloških (geofizičko3D laserskoistraživanje, skeniranje i arheo metode istraživanja dina se primjenjuju i nedestruktivne Uz dugogodišnja arheološka iskopavanja, unatrag nekoliko go kraja. našega povijesti iz najstarije pitanja mnoga su svijetljena terenapregledi i iskopavanja. ra Zahvaljujući istraživanjima, tim arheološki su bila istraživanja terenska Prva muzeja. osnutka od provode se koja istraživanja, terenska su važna Muzej Prigorja Za projektima. i suradnju na zajedničkim ustanovama ostvarujemo stručnim s drugim istraživanja, Osim muzejima. –i u drugim arhivu nom držav iHrvatskome uZagrebu arhivu –Državnom u arhivima literaturu, ponajprije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, zatim stručnu posjeduju koje uknjižnicama obavljati mogu se vanja istraži otematici, Ovisno terenu. te na ustanovama u drugim njega, iizvan ali muzeju, usamome provode se Proučavanja mogućnostima. goditi prila aktivnosti svoje moraju kustosi da dogodi put nemali te se sredstvima financijskim o raspoloživim ovisi rad istraživački lost, Naža javnosti. očiju od daleko zbiva se koji rad, noistraživački prigorja. Svakoj izložbi prethodi manje ili više opsežan znanstve i Sesvetskog Sesveta području na djelovanje i prirodno ljudsko za vezane spoznaje te nove fundusa iz muzejskog građa bogata mnogobrojnekuriji izložbe postavljene u kojima je prezentirana važnijih funkcija muzeja. Do danas su u kasnobaroknoj kaptolskoj iUz komuniciranje, čuvanje je jedna od prikupljanje, istraživanje ------ganiziralo veliku arheološku izložbu 4 or godine 1986. je koje Hrvatske, sjeverozapadne društvu skom uMuzej djelovao je Aktivno projekata. muzejskih zajedničkih većih iunekoliko sudjelovao povijesti je usvojoj Muzej Prigorja i pedagozima... surađuju s učiteljima društvima, nu kulturno-umjetničkim pomoć struč pružaju fakultete, završili su koji ionima studentima su tori zeja pomažu učenicima u i školskim zadacima, projektima men suradnje, pomoći, stručne projekata... prijedloga Zaposlenici mu zbog muzeju obraćaju se koji ljudima smnogim rade i zajedno se susreću stručnjaci muzejski o baštini i učenju U proučavanju talozima. putem izložaba publikacija, i stručnih najčešće u muzejskim ka javnosti ipredočuju interpretiraju najčešće kustosi Rezultate žiti. tonjim i novostečeno naraštajima budućim znanje poslu moglo sadaš kako bi istraživanja utijeku došlo se kojih do spoznaje se bilježe tj. se, dokumentiraju Prigorja, Muzeja unutar ili izvan vode pro se koji muzejske djelatnosti, usklopu istraživanja oblici Svi te izlaganje. zaštita istraživanje, obrada, nja trajno i sigurno pohranjeni, čime se dalj omogućuje djelotvorna opredmetima podaci su asvi jednostavniji, je mnogo podataka Prigorja pouzdanije obrađuje, unošenja postupak i kvalitetnije Muzeja građa muzejska se danas programu, tom Zahvaljujući MDC. provodio je koje programu, uM++ oradu programima uedukativnim sudjelovali su aktivno radnici astručni godine, 2003. potkraj je nabavljen Prigorja u Muzeju M++ dokumentacije i muzejske građe zaobradu program Računalni (MDC). centrom dokumentacijskim sMuzejskim usuradnji 20. stoljeća godina tih devedese potkraj je počela muzejima uhrvatskim formatizacija in Sustavna muzeja –inventar. dokument temeljni ujedno je koji M++, muzejske građe zaobradu program uračunalni su hranjeni za obrade, po procesa nastalih slučaju jednomjesečnog stručne uovom građi, industrijskoj osesvetskoj podataka To mnoštvo podaci. prikupljeni svi zabilježeni te su vrijednosti njihove cjena pro je obavljena iopisani, nazive su dobili razvrstani, analizirani, identifikacija izrazima koriste radu usvome se Kustosi obrade. stručne postupaka niz prošao predmet je svaki umuzej Podospijeću rata. svjetskog Drugoga nakon naselja nih iokol Sesveta urazvoju ulogu važnu osobito odigrao je koji nata za prikaz toga kombi sesvetskoga poljoprivredno-industrijskog važni su koji predmeta 150 od više je prikupljeno obilasku skom Uteren Sljeme. giganta socijalističkog pogona izapuštenih nih iz zatvore godine 2015. uMuzej Prigorja dospjela je koja građe primjer poslužiti može nam obrade stručne Osloženosti živanje. i istra proučavanje dugotrajno uključuje često što predmetima, Ona podrazumijevadatak. dokumentacije o muzejskim stvaranje za važan neobično je također muzejske građe obrada Stručna klasifikacija , kategorizacija itd., što zapravo znači da su predmeti predmeti su da znači zapravo što itd., 0 godina arheoloških istra , determinacija ------,

79 O UČENJU 80 O UČENJU Slovenije iHrvatske. Slovenije iz s partnerima zajedno godine, 2015. proveo Muzej uspješno Europe“, je koji „Rođenje projekt bio je svima iskustava zivnijih inajinten najtežih od ajedno znanja, stečena svoja mjenjivali muzejski učili stručnjaci su i i aktivnostima Svim pri projektima pojava. prigorja radi pružanja cjelovitog konteksta kulturno-povijesnih građaprikupila i podaci o Sesvetskog prirodnim vrijednostima se kako bi muzejom prirodoslovnim s Hrvatskim i suradnja je na grada Zagreba 1994. godine. Prije nekoliko godina uspostavlje izložbi Zagreb ina prije Zagrebaorganizatora živanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj , te sudjelovao kao jedan od od jedan kao , te sudjelovao , održanoj u Muzeju uMuzeju , održanoj Damir Fofić Damir - - - Mijo Lončarić Mijo

Dr. sc. Mijo Lončarić, znanstvenik iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, bio je, uz gospođu Katarinu Horvat iz Prepuštovca, suradnik na etnološko-dijalektološkom projektu Muzeja Prigorja, iz kojeg je proizašlo jedno posebno muzejsko izdanje. Knji- ga pod naslovom Idem v guosti u dramskoj formi na izvornom govoru prikazuje zami- šljenu prigorsku svadbu s početka 20. stoljeća. Njegov tekst jedinstvena je prilika za prilično detaljan uvid u rad dijalektologa i proces nastanka publikacije Idem v guosti.

E, a sada o mojem istraživanju sesvetskoga područja, što je i cilj ovoga zapisa. Imam to zahvaliti Muzeju Prigorja u Sesvetama i ci- jenjenoj kolegici mr. sc. Jagodi Vondraček Mesar, višoj kustosici i voditeljici Etnografske zbirke, da iako već „u miru“ istražim i jedan govor toga područja. Vondraček znalački i s velikom ljubavlju pro- učava, između ostaloga, običaje „nadležnoga“ područja, a jedan od projekata jesu svadbeni običaji, što je veoma važno, jer „Svad- ba je (…) vrhunac i središnji događaj, koji se dugo priprema.“ Moj je zadatak bio da transkribiram lingvistički „ (…) prikaz (…) svadbova- Enja u sesvetskom Prigorju u prvoj polovini 20. stoljeća, preciznije u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Riječ je o opisu na te- … Najprije melju pripovijedanja mnogobrojnih kazivača.“ Naravno, mogao se transkribirati tekst svakoga pojedinoga kazivača, ako je dostupan. sam, naravno, To bi svakako bio opsežan posao, koji bi dugo trajao. Mr. Vondra- morao utvrditi ček odlučila se za drugu, veoma zahvalnu, a potpuno vjerodostoj- nu mogućnost, da tekst bude prezentiran, izgovoren od jedne, ali prepuštovečki jezično posve kompetentne osobe, izvornoga govornika: „Svadbu smo smjestili u dva sela, Kašinu i Prepuštovec, iz kojih su bili naši fonološki sustav… mladenci. Njihov je govor zapravo govor kazivačice Katarine Hor- vat iz Prepuštovca (r. 1942.), koja se u Prepuštovcu rodila, udala i u njemu živjela cijeli život.“ Naravno, prihvatio sam prijedlog, jer će to biti autohton, originalni mjesni govor jednoga sela – Prepu- štovca. Najprije sam, naravno, morao utvrditi prepuštovečki fonološki sustav (glasovni i akcenatski izgovor) da bih mogao izgovoreni tekst adekvatno transkribirati. Nakon toga, slijedi govorenje kazivačice. Pa kako je to izgledalo? Ujutro smo, u dogovoreno vrijeme, mr.

Vondraček i ja stizali u Prepuštovec i dolazili gospođi Katarini, koja O UČENJU 81 82 O UČENJU snimanja. Rad je dugo, trajao mjeseci. više iuvjete kazivača pojedinih govor je objašnjavala ulogu, važnu također je imala Vondraček Mr. u rečenici. svezama iposebnim riječima upojedinim iakcenta glasova pojedinih govor iz provjeravati trebalo je dosta dosta, Teksta bilo je varijanta. mjesna originalna to nije no vjerojat da upozoriti treba kazivača pa za strance, govor na prelazi spontano podsvjesno, se kad izasnimanje, strancima govorenje kontekst, umjetni razlog je kaže.ne Redovno tako obično se a zapravo itako, tako rekao kazivač snimljeni prvi, je čega zbog zašto, njava i intervenira predlažestojeći tekst, da se neke rečenice, izrazi, fraze, riječi promijene, objaš po samo izgovara ne kazivačica Naša teksta. zapisanoga predlošku na rad slijedi A zatim ipodsustave. sustave pretpostavljene redigiraš uspostavljaš, opet doma toga, Nakon put. drugi se nastavlja sastanak, jedan dosta to nije Za karakteristike. ifonetske zafonološke upitniku ciljanom sustavnom, prilagođenom po istraživanje toga, Nakon ivarijanti. značajki uočenih provjera najprije put Drugi narječja. kajkavskoga vanje ograničenoga opsega), napišeš pitanja, prilagođeni postojećega upitnik upitnika za istraži obično je (što morfološke inaglasak), (glasovi fonološke ipodsustave sustave postavljene dvojbenih realizacija, glasova, naglaska, oblika, gramatičkih napraviš preliminarne, pret posebno zapise, pogledaš Kod kuće, uvjeti. komorni –bolji iskustvo istraživačko godišnje – dugo izgovora govora, za percepciju su jer boravku, u dnevnom rad nastavili smo Dalje iz mjesta“. prijateljicom susjedom, svojom sa razgovarate ovako, kakotako, to sad kažetetako akada i ste rekli „prije – verificirati provjeriti, odmah i to treba mjesta, svojega izvan posebno doma, nismo kada kako govori se drukčiji, tano spon automatski put drugi iprijatelja, susjeda obitelji, između kao svakodnevni spontan, neusiljen, Jedanput stranca. „nazočnosti“ govor, to zbog li je uobičajen takav li je slučajno, to li je utvrditi pokuša se odmah uvjetima, istim ili urazličitim načine, različite na govarao iz glas) (razlikovni fonem koji se Ako inaglaska. glasova izgovor, na artikulaciju odmah pazi se konteksta, iživotnoga upoznavanja zbog samo bio nije razgovor prvi Naravno, piću.) udomaćem uživati baš smiješ vozila ne –zbog inezgoda je tu no, svojompočastila probranom domaćom, svakidašnjom i nesvakidašnjom hranom. (Narav je nas –domaćica razgovora dugog nakon izaopuštanje dobro bilo je što gostoprimstvo, –veliko šlag Slijedi ipreviše. bilo put zaprvi to je Naravno, uočiti. može sama osoba što izdvajaju, nečem po se koji pojedinaca nekih govor istarih, mladih djece, susjedstva, sela, govor udomu, govor –različit, isti roditelja, Govor gospodarstvo. djeca, život, obiteljski ba, ženid suprugom, sa upoznavanje i rodbinom, s prijateljima druženje djevojaštvo, prošlo je Kako selu. porodici, uobitelji, Običaji braću. zamlađu briga polju, na ukući, djeteta posao gospodarstvo, bilo je Kakvo škola… igre, bile su kakve irodbine, susjeda sdjecom druženje djetinjstvo, Kako prošlo je djece. koliko u braku, su s kim žive, gdje postali, su što braća, imlađa starija su koja dijete, koje rođeni, vi ste igdje Kada živjeli. igdje su skim vjenčani, su gdje oženili, se su kada upoznali, kako se su odrasli, su gdje roditelji, su (…) Otkud djeca kako suprug, pa kako dragi, kako uškoli, –susjedi, usrdžbi milja, –„redovno“, od rodice po obitelji, članovi drugi mama, roditelji, zvali kako vas su imena, varijante ime, Službeno dijalektološkoga terenskoga istraživanja. posao uvodni preliminarni, moj, bar uobičajen, Ionda irakiju.) dodati treba slučaj, svaki Za probati. moram je, ikakvo ima čega vidjeti moram uvijek ja (A plodova. pune voćke pod kuće, nove od dalje nešto domaju, njezinu na smo otišli uprirodi, se smo družili put Prvi govori). sama iona (o čemu prepuštovečke nošnje narodne dijelove imnoge mnoge šila sa domaćica naša je njoj „mašina“. Na šivaća zauzimala mjesto važno obitelji, prigradske seoske suvremene dobrostojeće namještaj uobičajen te drugi stol poveći uz štednjak, je gdje boravku“, „dnevnom unjezinom smo Radili prihvatila. srdačno ljubazno, veoma je nas ------radnja između etnologa i dijalektologa. su slična potrebna Hrvatskoj je sigurno ako ne, ali ostvariti, to moglo se bi da se Nadam zakonom. stim stoji kako sada znam ne vremenu, ukratkom vlada više promjena nakon znakove, ali pozitivne sam Dobio omuzejima. zakona zadopunu prijedlog ikao to napisao omuzejima, zakona novoga izrade ili zanoveliranja godine, neke sam tek i bilo, nije rezultata Naravno, države. hrvatske slobodne uspostavljanja nakon potencirao dručja. O tome sam od početaka govorio ministrima, svojega rada, vlastima, znanstvenoga po nadležnoga jezika istraživanje bio zadatak bi Njihov sociolingviste. jezika, povjesničare etnolozi, umjetnosti, povjesničari etnomuzikolozi i itd., da bi trebalo i imati dijalektologe povjesničari, arheolozi, postoje što kao trebalo, udržavi, ustanova znanstvenih mreža ja najrašireni su koji u muzejima, bi da zaključka do sam i došao i kako učiniti što Baltazar) profesor (kao sam Razmišljao više. puno atlas zasvoj napravili su Etnolozi podataka). manje ali punktova, 000 40 od više imaju Nijemci dok 1000, francuskih prema govora, 400 sam odabrao podataka, više punktova, –manje model (francuski atlasa u mreži govore mjesne odabrane punktove, predviđene sve ni još istražili Nismo st. u19. napravili iFrancuzi jemci Ni su što atlas, jezični nacionalni –nemamo stoljeća 19. zadatak napravili nismo danas ni unas, govora narodnih istraživanju prema društva odnosom nezadovoljan bio sam Uvijek nijesko-kalničko-bilogorskoj tromeđi) radilo. jeo –jagle,jeo nikada nisam prije i–što hladetinu sarmu, samo spomenem da nekad, od hranu selsku –domaću igastronomiju nego govor njihov samo ne sam –upoznao dužan zato još joj sam ostao nastavilo, puta prvoga od Prepuščanke gostoprimstvo navedeno se da dodati Moram ietnologije. lingvistike suradnju takvu imamo što ite kako zadovoljan bio sam A ja obradu. maksimalističku su iMuzej htjeli iona No dosta. zapravo iknjiževnost etnologiju Nije to samo kazivanje,odustala. priče… pričanje običaja, događaja, opisivanje što je za isavjesti svijesti znanstvene zbog toga od bi ne sigurno iznala, je da No istraživanje. loško dijalekto izgleda kako zapravo upušta, se ušto svjesna bila nije mr. Muzej) ni (ni Vondraček uz to. Sigurno riječ domaću i sočnu dodali bi Nekad s drugima. nastavite to dosta, je Meni daistraživanjima informator kaže nakon jednoga dana, rijetko čak i nakon jednoga sata: na se mi događalo jedanput Ne inaroda. ali zavičaja, sela, porodice, svoje sebe, povijest za to radi da je znala Katarine, gospođe i strpljenje ali savjesnost, predanost, Velika bila je provjera. takva potrebna bila je izato zapisao krivo samo ili čuo „fulao“, krivo negdje sam I ja i popravljala. ispravljala negdje sebe i ona je ili potvrđivala je ona a zapisao, sam kako čitao sam ja tj. Katarine, gospođe iuz verificiranje ali papiru, na zapisu mojem prema provjeravali smo sve kolacioniranjem, običnim zadovoljili se nismo ali provjeriti, trebalo to je toga, Nakon tekst. postojeći na to u računalo upisano uputama, jim mo prema je, UMuzeju papiru. na ispis računalni na sam upisivao iispravke Transkripciju kašu od krupnije mljevenog kukuruza, jer se to u mojem selu (Reka, na podrav na (Reka, selu to umojem se jer kukuruza, mljevenog krupnije od kašu ------

83 O UČENJU Katarina HorvatKatarina

Prepuštovčanka Katarina Horvat dugogodišnja je kazivačica etnologinji Muzeja Pri- gorja, osoba kojoj se mnogo puta išlo na konzultacije, po savjet i po pomoć. Kada je trebalo, gospođa Katarina je kao pojačanje uključivala svoje susjede i rođakinje. Kao osoba u kasnim srednjim godinama bila je idealna govornica svojega materinskoga prepuštovečkog govora i stoga smo je zamolili da bude, uz profesora Lončarića, član tima koji je radio dijalektološku studiju tog govora. Pokazala je veliku upornost, strpljenje i entuzijazam. Rezultat je publikacija Idem v guosti.

Ja sam Katica Horvat z Prepuštovec, rođena 1942. Bila sam vezilja pri Suvremene žene na Trešnjevke. Zate se razmem v rubje i volim one starinske, nošnje. Prvi put su me pozvali da surađivam iz Sesveta iz Sveučilišta. Jedna žejnska iz Kašine me predložila. Gospođa Vjekoslava iz Sveučilišta me uzela da dece pokazivam kakvi su negda bili ukrasi za bor pa sme radili zlatne i srebrne oreje i lančeke i mašline. Posle su tam bile i izložbe. JPrve paculice, pa fertuni, rubače, ručniki. Dok se u Sveučilištu jedna izložba radila, upoznala sam gospo- đu Jagodu. Nju zanima kak sme negda živeli, bavili. Kak su bile guosti, kak sme trsje obrađivali, grojzdje brali pa moštali pa pre- šali. Kaj sem znala, sem povedala. Moja mama bi te bolje znala. … Kaj sem znala, Pa sem pripovedala kak je mati delala u vrtu i s mlečnim je išla sem povedala… na plac na Kvatrić, peške. I tam i nazaj kak i druge žejnske otud. Ak je dobre prodala, donesla je dece male salame i cipuva. Šte- la me poslušati, a mene te nije teške pale i ni mi bile dosadne. I tak sme se pune puta vidle. Svrnula sam u muzej pa sme kavu popile. Kolko sme se mi puta znale zabrblati! Jagoda veli da sme si pajdašice. Kad je izložbu radila, često me zvala. Pa sem i z unučicu došla. Pokazala sem kak je moj tata delal, kak je trsje kolil i gnojil. Ak morem pomoći, ja pomorem. Ne gledam na vreme. A onda su dolazili Jagoda i profesor. On je bil simpa čovek, jed- nostaven. Mene te nije teške pale kad njima ni bile grde meni

O UČENJU dojti. 84 Veseli me kaj još nešte do mene drži. Šte me nešte nekaj pita, još nekaj vredim. nekaj još pita, nekaj nešte Šte me drži. mene do nešte još kaj Veseli me napravile! Te te su kaj ruke lepic. bile od su paculica krasna bila je gde izložbe na sem tovez. Bila izla šareninu rubje, gledale sme Pa društvo. sem volela umuzej sdruštvom, išla sem IuZagreb ičuti. videti kaj se Ima prigovora. nema tu pripremi, umuzeju nekaj se Kad muzeja. Noć bila je kad me su Pozvali dela. to kaj voli Važno čovek da je truda. puno Tu isati. treba dana puno vremena, puno daju dela ž nju kaj gospođa druga iona goda Ja si da Vidim napravili. novega su Kaj novega. umuzej je kaj videti iti volela sem Ja - -

85 O UČENJU Vinka Mareković Vinka

Gospođa Vinka Mareković posvetila je gotovo sve svoje slobodno vrijeme hrvatskoj etnografskoj baštini. Svladala je razne tehnike rukotvorstva i danas vodi radionice izrade tradicijskog nakita. Aktivna je članica Kulturno umjetničke udruge „Prigorec“ iz Sesvetskoga Kraljevca, s kojim našu baštinu predstavlja na mnogobrojnim gosto- vanjima u zemlji i inozemstvu. Kao stanovnica Sesvetskoga Kraljevca osobito njeguje ljubav prema baštini Sesvetskog prigorja, što ju je i povezalo s Muzejom, koji joj je pomogao svojim stručnim znanjem, a ona i njezina kulturno-umjetnička udruga mnogo su puta sudjelovali u našim akcijama.

Kao članica KUU „Prigorec“ iz Sesvetskog Kraljevca bila sam za- dužena za brigu o narodnim nošnjama u vlasništvu udruge. Često smo kao udruga bili u prilici da od domaćeg stanovništva nabavi- mo neke originalne nošnje. Budući da nisam bila sigurna u odabir, obratila sam se Muzeju Prigorja za pomoć i tako je počela naša dugogodišnja suradnja. Omogućili su nam uvid u nošnje iz čuvaonice i objasnili nam tko ih je nosio, u kojim prigodama te kako su se žene oblačile, što je Krezultiralo dobrim ocjenama na smotrama folklornih amatera. U suradnji s Muzejom napravili smo izložbu u Društvenom domu u … Upoznale su Sesvetskom Kraljevcu Iz bakine škrinje, gdje smo prikazali namje- me s materijalima štaj, posoblje i nošnje iz našeg kraja. Prema scenariju izrađenom u Muzeju postavili smo scenski prikaz od kojih se Prigorska svadba, u kojem su prikazani običaji, pjesme i plesovi na tkalo… svadbenoj svečanosti sesvetskog Prigorja. Sudjelovali smo kao folklorna skupina u raznim prigodama u Mu- zeju (Noć muzeja, otvorenja izložbi). Nakon otvaranja domaće radinosti, veliku pomoć oko savladava- nja tehnike tkanja na tkalačkom stanu sam dobila od djelatnica Muzeja. Upoznale su me s materijalima od kojih se tkalo, kao i s vrstama platna i tkanim motivima. Prilikom slaganja nekoliko izložbi u Muzeju, pomagala sam kod na- bavke pojedinih izložaka, veseleći se mogućnosti da sudjelujem u

O UČENJU njihovim projektima. 86 ljujući kojima sam imala nekoliko izložbi. zahva ustanovama, ikulturnim muzejskim sdrugim kontakte ostvario je mi Muzej Prigorja tekita imala male izložbe na Sesvetske jeseni. nakita manifestaciji na tradicijskog izradu sam predstavljala Prigorja“ sesvetskog „Tradicijski obrti U projektu - -

87 O UČENJU Marijan Munda

Njegove sesvetske priče toliko su zanimljive da ga djelatnici Muzeja zovu „sesvetski Homer“. Iako u kasnim osamdesetima, gospodin Marijan Munda i danas biciklom dojuri kada ga kustosi zamole za razgovor. Često navrati tek da vidi što se u Muzeju zbiva. Osim priča, darovao nam je i 30 predmeta za Etnografsku i Povijesnu zbirku.

Premda sam rođen u Sesvetama 1930. godine, iz Sesveta sam oti- šao kada sam krenuo u zanat. Radni sam vijek odradio u tvornici „Rade Končar“ i za to sam vrijeme stanovao na Trešnjevci. Kada sam 1990. godine umirovljen, vratio sam se i od tada stanujem na Selčini. Prvi put sam čuo da u Sesvetama postoji Muzej Prigorja kada mi je došao djelatnik Muzeja, kustos Mladen Nadu. Netko mu je rekao da sakupljam svakakve starine (značke, odlikovanja, fotografije, knji- Pge). Zainteresirao sam se kada sam čuo da se muzej nalazi u kuriji, jer me uz kuriju vežu dječačke uspomene. U doba mog djetinjstva u njoj se nalazila općina. Moj prijatelj iz djetinjstva bio je sin općinskog pisara i nosio mu je svaki dan na posao gablec. Nestašan kakav je bio, znao je gdje stoji ključ od tavana i nas dvojica smo se potajno penjali na tavan, potajno od stanara na prvom katu zgrade, obitelji općinskog bilježnika i općinskog blagajnika. Ispod onih ogromnih … Pričao sam greda na tavanu hvatali smo golubove. Hvatali pa puštali. Kustosu Naduu poklonio sam ne znam koliko stvari za muzej i kako o kućama i sam znao navratiti, upoznao sam i gospođu Jagodu. Proveli smo zgradama kojih sate i sate u razgovoru. Zanimalo ju je čega se sjećam iz prošlo- sti Sesveta, obitelji i pojedinaca, a mnoge sam poznavao jer su bili više nema… prijatelji mojih roditelja i moje bake, koja je stanovala u posljednjoj drvenoj kući u Sesvetama, u Bjelovarskoj 3. Pričao sam o kućama i zgradama kojih više nema, nogometašima i njihovim klubovima, vatrogascima, stradanju Roma koje smo dobro poznavali jer su sta- novali u jednom dijelu Sesveta. Sjećam se Vesne Parun, koja je bila djevojka dok sam ja bio klinac. Meni nije teško pričati jer sam br- bljav. Volim ići u širinu i u detalje. Gospođi Jagodi je neugodno što me mora opominjati da se držim teme, ali meni ne smeta. Jako mi je drago kad je netko tako zagrijan za svoj posao. I drago mi je da se istražuje o Sesvetama. O UČENJU 88 Potpisao sam da poklanjam. muzej. udrugi dala je aostale uzbirku, sebi uzela jedan je svakog Od ostalo. još je što uzela je isve uzbirkama rijedak Veli sapun je da izljubila. sreće od me aona Jagodi, pođi gos spomenuo ih sam Slučajno peru. bolje se da prijateljima poklonio zašalu sam sapune a zimi, po dvorišta zaodleđivanje potrošio sam Sol pronašao. ih sam godine 2000. Poslije zaboravljene. su izalihe umirio svremenom pomalo strah se Njezin tavan. na spremala ju itakođer soli zalihe stvarala pomalo je iona isol kupiti mogla redovito već se U trgovini nestašica. dođe ako opet tavanu, na usanduk je ga spremala uštedila, koji je Kad trošila. je ih ištedljivo luksuz pravi zanju su bili SAPONIA ZLATOROG TERPENTIN, 70 72%MK, CIAL SPE kožu. ALBUS grizao je koji sapun kuhala je sama sapuna Unestašici nestašica. ratnih od u strahu uvijek još završio, godinu koju pred rat je premda je, bila Barbara majka Moja kući. nosio put svaki jedan je pa vrijeme, zaduže dovoljan bio je mu sapun Jedan ruke. iprljave masne imao često poslu u svom je on jer razmacima vremenskim u nekim sapuna dva po su fasovali SFRJ tadašnje službi državnih Zaposlenici uZagrebu. ulici u Jurišićevoj pošte uzgradi se nalazila te tvrtke Centrala iceste. pruge željezničke pratile stupovima na ter. Poslije rata seradnik kao zaposlio kvalificirani kao nadglednik telefonskih linija koje su kablomon kao SIEMENS Kabliranje 1937. se utvrtki zaposlio Munda Viktor tata pokojni Moj ispričati. moram je da iveli važna je da misli Jagoda gospođa zakoju priča uvezi je jedna Istim muzeju. Tako poklonio toga vidi. puno ona sam nego prije baciti smijem ne stavana starudije od ništa da Jagode gospođe od upute sam Dobio - - -

89 O UČENJU Ivo Klaić

Dugogodišnji ravnatelj Osnovne škole Vugrovec – Kašina, profesor Ivan Klaić, danas u mirovini, zaljubljenik je u povijest i baštinu. Autor je knjige Po kašinskom i vugro- večkom kraju, a njegovi putopisno-povijesni zapisi mogu se pronaći i na mrežnoj stranici Vugrovca. S Muzejom Prigorja veže ga dugogodišnje prijateljstvo i suradnja oko prikupljanja povijesnih podataka. Njegova priča govori najviše o Vugrovcu, na- selju bogate i zanimljive prošlosti.

Što za prošlost i osobu koja je živjela tu prošlost znači 35 godina života? Malo, gotovo ništa, ili puno toga! Sve zavisi iz kojeg kuta promatramo prošlost, a to je sve ono što je čovjek u tom vremenu proživio. Naime, proteklo je punih 35 godina života otkako sam došao u sesvetski kraj i tu se skrasio. Prigorje je ušlo u mene, a ja sam duboko u njemu! Prve dvije godine obnašao sam u Sesveta- ma dužnost direktora Narodnog sveučilišta (1982. – 1984.), a 25 godina obnašao sam dužnost direktora OŠ Vugrovec – Kašina. ŠNastanio sam se za stalno u Vugrovcu i tu u zajedništvu s ovdaš- njim ljudima krojimo planove kojih imamo sijaset. U svom poslu posebnu pozornost posvećivao sam razvoju muzejske i informativne djelatnosti, jer je to Sesvetama nedostajalo. Da- nas su Sesvete Zagreb, a prije 40 godina to nije bilo tako. Čovjek … Prigorje je kroz rad i rezultate rada upoznaje i prepoznaje svoje prijatelje i ušlo u mene, a stručne osobe s kojima može raditi i ostvarivati kvalitetne rezultate. Kao amaterskom istraživaču prošlosti na pameti mi se nepresta- ja sam duboko u no mota francuska povijesna ličnost iz vremena druge polovice 17. i početka 18. stoljeća: Luj XIV., zvan Kralj Sunce i njegova krilatica: njemu!... L’ État c’est moi! („Država, to sam ja!“). Ja bih to preformulirao na naš sesvetski primjer: Dok nije bilo muzeja u Sesvetama, bio je samo kolega Vlado Sokol koji je znao što i kako oživotvoriti ovu ideju da se u našoj prigorskoj sredini utemelji pravi muzej u centru Sesveta, i to u kaptolskoj zgradi Kurije, izgrađenoj 1784. godine, koja je od svog početka služila kao poštanska postaja za kočije i za smještaj putnika. I dok se ovaj objekt preuređivao za suvremenu namjenu, mnogi su „administrativci“ u njemu vidjeli, pa i sanjali, svoje budu- će urede za rad. Srećom, nije tako ispalo! Danas je kolega Sokol otišao u zaslužnu mirovinu, ali je ostavio Sesvetama svoj radni dar

O UČENJU – Muzej Prigorja na ponos svima nama. Hvala mu na tome! 90 jateljima – sesvetskim muzealcima u povodu 40. obljetnice Muzeja Prigorja uSesvetama! Prigorja Muzeja obljetnice 40. upovodu muzealcima –sesvetskim jateljima pri idragim zaposlenicima svim želje inajbolje čestitke iskrene upućujem jedanput Još ćemo! vidjet Dokle, životu. nom usvakodnev imotivira raduje me koje obveza draga sada meni to je posao, uobičajeni neki nije To više zavičaja. zamene vugrovečkog prošlosti uotkrivanju sudjelujem što sam Sretan starina. ljubitelje mnoge će obradovati da ivjerujem Vugrovcu onašem knjigu Pripremam Vugre pomoću suvremene istraživačke metode laserskog skeniranja terena u tehnologiji. 3D srednjovjekovne ubikaciji točnoj sam prisustvovao arheologom, i povijesti prof. Fofićem, rom Dami skustosom udruštvu (2015.) jeseni Pretprošle istraživati. raditi, njoj na mene poslije će mnogi Još kraja. svoga nema ona završava, ne ovime Vugrovca oprošlosti priča Moja najvrednije? je što ono bar iočuvati Kako spasiti očima. našim pred propada izauvijek mena vre izmaku na je koja arhitekturi drvenoj seoskoj iostaroj riječ-dvije bar Treba progovoriti može podičiti. ovomjesto se kojima biseri umjetnički veliki su idr.) Farof također verskog, Ksa sv. Franje icrkva Arkanđela sv. Mihaela crkva (prvenstveno Vugrovca objekti Sakralni kojeg i zbor. danas pedagoški izdaje Hrvatski Schulbote Oest. list prosvjetni bečki 1858./59. je pisao Ivanom Filipovićem, pedagogom a o znanjuhrvatskim i kompetencijama njegovih učenika svelikim prijateljevao je koji Popovića (Gjuru) Juraja učitelja pučkog izvrsnog domaćeg nuti spome treba svakako njima Među velikane. svoje iznjedrio Vugrovec je Aisam Baloković. Zlatko virtuoz violinski poznati isvjetski zasvirati Tu pokatkad znao je iumjetnici. političari intelektualci, hrvatski se su okupljali uVugrovcu Ružića Ivana pravaša dvorcu U baroknom nekretnine u Zagrebu. idruge kuće sebi kupovali su da imućni toliko su bili Vugrovčani Pojedini Zagreba. samog građane na i u odnosu pa okolice zagrebačke stanovnike druge na u odnosu puka večkog vugro uživotu razlika prevelikih bilo Nije imanja. biskupskog vugrovečkog upravitelja nosno od provizora, zastanovanje je služila dom) Planinarski (danas uVugrovcu kurija Biskupska obrede. crkvene svoje obavljali biskupi zagrebački su ukojoj Evanđelista sv. Ivana kapelica nalazila Vugre upodgrađu mjestu se kojem na mi su pokazali Vugrovčani Stari stoljeća. 16. početka do crkva župna i vugrovečka bila čak je kažu da Neki Benedikta. sv. crkva stajala je nekada grada, utvrđenog od sjeverno Bedeniku, brijegu Na biskupijom. velikom svojom iupravljao odavde čak pa boravio, često je ukojoj kuriju ladanjsku izgradio grada srednjovjekovnog porušenog pokraj stoljeća 18. polovici udrugoj je Thauszy Franjo Biskup uRemetama. zarobili su koje odorama sbijelim 12 pavlina povješali 1592. godine, Turci krošnju su, veliku njenu Na mjestu. uovom događanja srednjovjekovna značajnija sva odvijati kasnije oko će se koje Vugrovca usredištu lipu legendarnu je zasadio Kažotić gustin Au blaženik stoljeća 14. Početkom krajobraze. zelene oblikovane predivno injihove žitelje zavugrovečke vezali posebno iemotivno biskupi zagrebački se su Mnogi stjecao). teško vrlo se koji (privilegij sajmovanja srednjovjekovnog mjesto trgovište, biskupsko slobodno postaje Vugrovec godine 1296. Od Vugrovec. naselje današnje smjestilo podnožju unjegovom se castrum Vugra utvrda: srednjovjekovna sagrađena kasnije, nešto je, kojem na Vugrovec kralja Emerika u kojoj tadašnjeg hrvatsko-ugarskog su posjeda opisane međe crkvenog To godine. isprava iz je 1201. datira Vugrovca spomen pisani Prvi području. zagrebačkom širem na pronađena doba iz rimskog statua kamena najljepša stoljeća 3. polovice iz prve Ikar vugrovečki je da sam Otkrio okupirala. više sve tema je me ta uVugrovcu, nastanio no stal se sam Otkako svijetu. prigorskom našem poznata nedovoljno danas idan je prošlost bogata Njegova Prigorja. dijela podsljemenskog naselja najstarijih od jedno je Vugrovec , a od 1860. i školski časopis Napredak Napredak časopis iškolski 1860. , aod , dok ------

91 O UČENJU Eva Hursa

Eva Hursa, diplomirana povjesničarka i kroatologinja na stručnom osposobljavanju u Parku prirode Medvednica, dobila je zadatak da u suradnji s Muzejom Prigorja pripremi izložbu o svadbenim običajima u Sesvetskom prigorju. Izložba pod intrigan- tnim nazivom Zakaj Prigorci voziju ladice? otvorena je na Medvedgradu 27. svibnja 2017. i vidjelo ju je oko sedam tisuća posjetitelja, a s obzirom na to da je zamišljena kao pokretna, to je tek početak. Eva je za našu publikaciju opisala kako je izložba nastajala i s kojim se problemima susretala, ali i zabavne trenutke koji su joj uveselili vrijedno iskustvo.

„Kaj je to Muzej Prigorja?“, pomislila sam kad mi je ravnateljica Par- ka prirode Medvednica, u kojem sam obavljala stručno osposobljavanje, priopćila ideju stvaranja izložbe u suradnji s muzejom. Odgovorivši „Može!“ došla sam, prvi puta u životu, u Sesvete. Nakon početnog zanosa, nije trebalo dugo da se nad mojom gla- vom pojave crni oblaci puni teških misli. Prigorska svadba?! Kako priču pretvoriti u izložbu? Jer to nije lako, posebno kad se radi o Kprvoj izložbi i kad o zadanoj temi ništa ne znaš. Nakon iscrpnih konzultacija s kustosicom etnologinjom Jagodom, bacila sam se … Kako priču na proučavanje literature. Šokiralo me koliko je život tih mladih djevojaka bio drugačiji nego danas i stalno sam to uspoređivala. pretvoriti u Tako sam, na poticaj ravnateljice Morene, osmislila koncepciju u kojoj se, kroz dijalog prigorske diekle i moderne cure, prikazuju izložbu?Jer to nije strogo određeni prigorski svadbeni običaji od prije sto godina u lako, posebno usporedbi s današnjima, u kojima je sve dopušteno. kad se radi o Nakon što su muzealci koncepciji dali zeleno svjetlo, počela sam pisati tekstove. Tek kasnije sam, unatoč ranijim upozorenjima, prvoj izložbi... shvatila da su ilustracije važne koliko i pisani dijelovi. Nije bilo problema sa starim fotografijama mladenaca, u Muzeju ih ima mnoš- tvo, ali za prikaz pojedinih običaja trebale su mi slike kakvih u muzeju nisu imali. A fotografije za modernu svadbu, mislila sam, to će biti lako, ima na internetu... Ubrzo su mi objasnili, da osim što su to često fotografije preslabe kvalitete za izložbene panoe, postavlja se i pitanje autorskih prava. Kad mi je zatrebala slika starinskog kruha koje Prigorci baš i nisu fotkali, panika me u potpunosti uzela pod svoje – pa kak bum ja to onda napravila?! Ništa, moramo sli- O UČENJU 92 je krasno raditi s vama! svama! raditi krasno je me slušali, podržavali, bodrili i svesrdno pomagali na čemu im zahvaljujem. jer Hvala, bilo su koji ljudi oni Isti ljudi. već institucija, ili ustanova obična Ato nije Muzej Prigorja. je i kaj dijelompostale muzejske zbirke, nešto vrijedno što ljudi požele Uz pogledati. to, sad znam i ne drugih mnogih bi umjetnosti povjesničara i pažnje povjesničara, etnologa, arheologa, brige prave bez koje stvari, samo ipak ali vremena, iprošlih trenutaka drugih nekih djelići stvari, to vrijedne su da poreći mogu Ne oni. samo Ne ne. bih rekla Prigorja, u Muzeju rada iskustva nisu? Nakon ipak možda Ili muzej. čini što ono predmeti ti upravo su da sjetimo se kad posebno opravdana, briga je njezina No, ukutije. natrag predmete vrijedne spremala htjele ponoviti. Naime, revna kustosica Jagoda brzo je, čim bi čula zadnji zadnji čula bi čim je, brzo Jagoda kustosica revna Naime, ponoviti. htjele kad bi naša kompozicija misteriozno gubila dijelove, osobito kad smo već snimljene fotke Osim pozirale. mirno mene, od zarazliku su, jer uspjeha, više imala Irena miraz, odnosno ladica slikama sa je Barem nacrtane. biti morale itradicionalna, na diekle a fotoaparatom, pred ozbiljna biti znam ne da se Ispostavilo glatko. prošlo sve nije No, Prigorja. Muzeja ispred u parkiću snimile fotki nekoliko smo jer promociju, idobru pravile za prigorska transformacija. Jagoda me obukla u nošnju prigorske diekle sdieklom je kaj ali kruh, imam sad Ok, stanje. blago donosila kuću u mlada je kojim običaj za fotografiju snimile kako bismo starinski“ na „hiće koji kruh naći uspjela sam da objavila i uzbuđeno iz pekare Trčeći vratila se sam pamte. se koji oni izložbe, stvaranja procesa dio najbolji postali smijeha trenuci ti upravo su jer jesmo, što drago je mi Ibaš sam. shvatila sami, kati kečkice su uvijek morale biti ko kipovi. Stoga ni ne čudi da su diekle su da čudi ne ni Stoga ko kipovi. biti morale uvijek su . Irena se primila fotoaparata iphotosession fotoaparata primila se . Irena ? Tu nije bilo dvojbi i ubrzo je počela moja moja počela je iubrzo ? Tu dvojbi bilo nije je mogao početi. Pritom smo na smo Pritom početi. mogao je na panoima, i moder , uz sav ostali osebek ostali , uz sav , a Maja se pobrinula pobrinula se , aMaja klik fotoaparata, - - -

93 O UČENJU Jelena Zenko Zenko Jelena Milović

Suradnja s Jelenom Zenko Milović pokazuje kako je rad sa studentima koji u muzej dolaze po stručnu pomoć prerastao u nešto više i otvorio vrata povezivanju muzejske djelatnosti s disciplinama izvan uobičajenih muzejskih krugova. Bogata zbirka etnografskog tekstila Muzeja Prigorja u ovom je slučaju postala inspiracija za podu- zetnički pothvat.

Moja suradnja s Muzejom Prigorja počela je 2015. godine kada sam pisala seminar na Tekstilno-tehnološkom fakultetu iz ko- legija Etnologija tekstila i odjeće pod naslovom Tradicionalna ženska odjeća Sesvetskog Prigorja, analiza fundusa Muzeja Prigorja. Za istraživanje toga područja odlučila sam se radi toga što je moja obitelj, točnije moj djed Franjo Zenko rodom iz Ada- movca. Najprije sam stupila u kontakt s Jagodom Vondraček Me- sar, višom kustosicom muzeja koja je bila vrlo susretljiva te mi Mje u detalje objasnila sve što me je interesiralo. Nakon nekoliko posjeta muzeju, s obzirom na moju struku, ravnateljica Morena Želja Želle predložila mi je da napravim nekoliko prijedloga za muzejski suvenir. S čašću i oduševljenjem sam prihvatila prijedlog te sam svoj diplomski rad posvetila razvijanju te ideje. Tako je nastao i projekt Veles, koji sam zajedno sa suradnicima pri- … Projekt je javila na Social Impact Award, najveće europsko natjecanje u društvenom poduzetništvu za studente. Cilj projekta je očuvanje osvojio prvu i promicanje etnografske baštine Sesvetskog prigorja preko so- nagradu… cijalnog poduzetništva, koje će pružiti priliku za nekoliko ciljnih skupina da steknu nova znanja, razviju nove vještine i proizvode liniju inovativnih odjevnih predmeta temeljenih na elementima tradicionalnog tekstilnog dizajna i identitetu prostora. Očekuje se postizanje samoodrživosti prodajom predmeta kroz mrežu različitih partnera te reinvestiranje ostvarene dobiti u projekt i zapošljavanje ljudi. Projekt je osvojio prvu nagradu u hrvatskom dijelu natjecanja, što nam je, uz dragocjeno iskustvo stečeno su- djelovanjem, donijelo i novčanu nagradu te otvorilo mogućnost za daljnji razvoj projekta. Trenutno sam pred obranom diplomskog rada pod naslovom

O UČENJU Tradicijsko odijevanje Prigorja kao poticaj za revitalizaciju i obli- 94 suradnje! nastavku se Radujem rada. idiplomskog završnog mog izbor na djelovali odlučujuće slenicima muzeja pridonijeli su bašinu razvoju te etnografsku mog interesa za hrvatsku kovanje suvenira te će nakon toga slijediti razvoj projekta. Poznanstvo i rad sa zapo sa irad Poznanstvo projekta. razvoj slijediti toga te će nakon -

95 O UČENJU Damir Prpić Damir

Gospodin Zlatko Strugar obratio se 2016. godine Muzeju Prigorja s molbom da mu se pomogne oko registracije privatne zbirke. Muzej je kontaktirao s kustosicom Muzej- skoga dokumentacijskog centra Ivom Validžijom, koja je došla u Moravče, pregleda- la zbirku i dala upute za postupak registracije. Dogovoreno je da će Muzej pružiti po- moć u pripremi dokumentacije, što je veliki posao jer zbirka ima oko 3000 predmeta. Nedugo nakon toga Muzej je zaposlio na stručno osposobljavanje mladog etnologa Damira Prpića, kojem je to bila odlična prilika za upoznavanje s muzejskom praksom. Pod nadzorom kustosice etnologinje napreduje u mukotrpnom poslu dokumentiranja predmeta, a obrada zbirke bit će tema njegova stručnog rada za zvanje kustosa. Za vrijeme tih redovitih odlazaka u Moravče imao je prilike upoznati ne samo zbirku nego i gospodina Strugara. Zabilježio je njegovu zanimljivu životnu priču, ujedno i priču o nastanku zbirke.

Zlatko Strugar rođen je 1942. godine u Zagrebu u Petrovoj bolnici. To da je rođen u bolnici, a ne kod kuće, govori da je pripadao bogatoj obitelji. Njegova obitelj s očeve strane, Strugari, bili su vlasnici trgovine u Moravču. Obitelj Bakran, s majčine strane, imala je trgovinu u Donjoj Zelini. Zlatko Strugar rodio se u loše vrijeme. Već kao trogodišnjak ostao je bez oca, koji je proglašen kulakom i ubi- jen. Trgovina je bila konfiscirana i dodijeljena poduzeću Trudbenik Zelina, a majka je u njemu dobila posao prodavačice. ZVeć kao mladić Zlatko je shvatio da u Moravču za njega više nema … To je bio života. U Zagrebu je počeo izučavati automehaničarski zanat. prijelomni Zbog nasilnog je majstora napustio zanat i upisao se u Industrijsku školu ‘Prvomajska’, koju je pohađao tri godine. U tvornici Prvomaj- trenutak u ska radio je do odlaska u vojsku. Okušao se na još jednom radnom mjestu, u poduzeću Ledo. No, nemirni ga je duh tjerao naprijed i njegovu životu… odveo u Francusku, u Nicu, gdje je radio svakojake poslove. Zbog djedove se bolesti nakon sedam godina vratio u Moravče. Djedova je smrt bila povod da pregleda dokumente iz obiteljske povijesti. Među njima se ističu kupoprodajni ugovor kojim je njegov pradjed 1891. godine kupio ‘gospodarsku zgradu s krčmom’ od Crkve, porezna knjiga iz 1921. godine te građevinska dozvola za kuću iz 1895. godine. To je bio prijelomni trenutak u njegovu životu koji je probudio strast za skupljanjem predmeta, interes za

O UČENJU povijest vlastite obitelji i za povijest Moravča. 96 pružena stručna, ali i svaka druga pomoć oko njegove zbirke. oko njegove pomoć druga isvaka ali stručna, pružena put, prvi je, mu što jakozahvalan je bio pomoći, ičije bez stvorio zbirku cjelokupnu je koji Strugar, Zlatko Gospodin predmete. čuva i pravilno zbirke i popunjava kako da ga Savjetuju zbirke. uobradi Muzej pomoći će mu da je Dogovoreno Želle. Želju Morenu ravnateljicu Muzej Prigorja. Tom prilikom upoznaje kustosicu etnologinju Jagodu Vondraček Mesar te u dolazi ponovno Strugar Zlatko godine, 2016. početkom savjet, njihov Poslušavši zbirke. svoje oko registracije pomoći stručne radi uSesvetama Prigorja Muzeju obrati se da mu glazbenih povijesnih pa dokumenata, instrumenata, čak i fosilnih Savjetovali ostataka. su zbirkegrađu, novčanica, i alata, drugih kovanica, starih maraka, poljoprivrednih poštanskih zadivljeni širinom njegove zbirke koja obuhvaća predmete industrijskog dizajna, tekstilnu su Bili iz Čakovca. Međimurja Muzeja djelatnici došli uposjet su slučajno prilikom Jednom ZagrebuGradu odbijene. molbe su tri i sreće imao nije tim S Moravču. o monografije zaizradu sredstava nancijskih fi prikupljanja sciljem „Vu trnaci“ udrugu je plavem osnovao 27. godine kolovoza 2011. obogaćuje. i proširuje stalno je da je ga poticalo posjetitelja iodobravanje Oduševljenje zbirku. govu nje razgledati moglo ljudi je mnoštvo parom, punom radila je koja gostionici Zahvaljujući zaMoravče. važne predmete skupljao marljivo idalje te je obeshrabriti To moglo nije ga kopiju. željenu nabavio nije muzej mu Nažalost, oMoravču. izvor povijesni važan kao zbirci usvojoj držati htio je Zlatko dokumenta tog Kopiju sajma. godišnja tri održi sv. Trojstva kve kod cr da iz Moravča plemiću pravo daje kralj dokumentom Tim godine. iz 1652. III. nanda Ferdi kralja dokumenta kopiju pribaviti Muzej može da iz Praga rečeno je mu Bilo godine. 1987. uMuzej Prigorja put prvi je ga dovela stručnjacima poveže se sa da iželja Znatiželja predmeta. zbirka smještena je iunju spremna bila godina je sedam Nakon godine. 1891. pradjed njegov kupio je koju zgradu gospodarsku onu obnavljati je počeo godine 1999. Početkom zbirke. dio najveći skupio izato vrijeme godine 2000. umirovinu odlaska do ugostitelj kao je Radio gostionicu. otvori uMoravču kući uobiteljskoj da naveo duh je ga Poduzetni - - - -

97 O UČENJU Marina Šimek

Arheologinja i muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin, danas u mirovini, prof. Marina Šimek bila je dio grupe muzealaca koji su s velikim entuzijazmom djelovali u strukovnoj udruzi Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske. Muzej Prigorja bio je član Društva i aktivno sudjelovao u njegovom radu. Marinu Šimek uz Društvo osobito vežu uspomene na veliki izložbeni projekt koji su arheolozi zajedno ostvarili.

Vi koji sada držite u rukama ovu pomalo neobičnu publikaciju i čitate njezine retke, odmaknute od uobičajenih, dosadnih, suho- parnih rečenica kojima obično slavljenik odaje priznanje samome sebi, možete me, ukoliko to želite, pratiti u arheološko ozračje osamdesetih godina prošlog stoljeća. „Imam ideju!“…. ne, nije to rekao, nego je ushićen uzviknuo Zorko (Zorko Marković, kustos Muzeja grada Koprivnice, nap. ur.) prilikom jednog od naših susreta 1985. godine; mi arheolozi održava- Vli smo prilično redovito naše radne sastanke, svaki put domaćin je bio jedan od muzeja sjeverozapadne Hrvatske, a teme su se mijenjale ovisno o trenutačnim problemima, potrebama, interesi- … Zato smo ma, našem radu u muzeju ili na terenu. Ovakvi susreti arheologa i preparatora uvijek su donosili pokoje dobro rješenje, konstruk- se s veseljem tivan razgovor, korisnu informaciju, kolegijalni savjet, ali i vedrinu okupljali na (pristojniji nadomjestak za „zafrkanciju“) neobaveznih razgovora. Zato smo se s veseljem okupljali na tim radnim sastancima unutar tim radnim našeg Muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske. U okvirima Društva surađivali su i muzealci drugih struka, pa tako i etnolozi, sastancima… povjesničari umjetnosti…, no danas, kada se prisjećam tih prošlih godina i Društva koje je u međuvremenu u tišini umrlo, čini mi se da smo mi arheolozi sijali najplodnije sjeme, prednjačili idejama koje smo, čim bi bile izrečene, omatali entuzijazmom. Možda sam pristrana, pošto i sama pripadam toj „arheološkoj“ populaciji… ali – ne! Bili smo baš takvi kakvih nas se sjećam. Uostalom i Zorkova ideja iz početka ovoga teksta širila je svoje pozitivne pipce velikom brzinom: bit će to izložba kojom ćemo predstaviti najvažnije rezultate arheoloških istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od siromašnog poslijeratnog vremena do 1986. godine. Razrada, za- daci, okviri, termini, ponovni susreti. Ukoliko ste i Vi muzealac ili O UČENJU 98 na, ali se ovom prilikom ne može nastaviti jer je prevelika zaove stranice. prevelika je jer može ne nastaviti prilikom ovom se ali na, iscrplje nije isvašta sve možemo zajedno da osjećaju lijepom ionom Tema okolegijalnosti nasljeđa. baštinskog dio i mali makar pa smo spasili obavljen, je posao zadovoljni, smo Bili iz Mikleuške. radnika pomoćnih i nekolicina Sesveta do Čazme muzeja od iz raznih osmero nas godine te 1990. ga smo Iproveli istraživanje. zaštitno godine sljedeće ćemo provest snagama –zajedničkim priče ove ružne nastavak mogući jedini nas umuzeju izasve nak dini Marić dini Gra na naselja prapovijesnog velikog dio barem istražiti pokušamo snagama zajedničkim da ur.) nap. pozvali Kutina, Moslavine Muzeja kustos Bobovec, (Ana Ana muzej ikolegica keramikaloški objekti, ispada iz profila! O čemu se radi? Veliki nered… pa su naskutinski velike hrpe kamena, preglasni kamenoloma, strojevi odsječeni dio brda i oštećeni arheo pitanje: nagradno kao Zvuči raslinje. gusto kroz se provlače lokalitetu, ugroženom velikom, po planinare društvu Muzejskom pri ipreparatora arheologa Sekcije Članovi akcija. nička zajed nova priprema se aveć muzejske depoe, unaše vratiti eksponate stigli nismo Još nalaza. antičkih prvoklasnih sbio dvadesetak je predstavljen KUZELIN lokalitet podsjetiti: još moram Ali temi… oovoj više Neću rada. zajedničkog našeg vrijednosti –to su prostora zemljopisnog našeg zaarheologiju literature nezaobilazne ka, sjeverozapadne u preglednom kronološkom Hrvatske slijedu i katalog značenja priručni Gliptoteci u HAZU Zagrebu. Objedinjena i obrađena arheološka građa sa širokog prostora te u Čakovca Varaždina, Kutine, Bjelovara, Križevaca, Koprivnice, umuzejima gostovala izložba kataloga… stranica 168 jedinica, 350 s bibliografija prostoru, ovom na i 1986. 1946. između istraživalo ustanova 18 jedinica, kataloških 800 gotovo ukatalogu, tekstova tora posvećene O arheologiji. našoj velikoj izložbi i njenom katalogu tek par natuknica: 25 au dane zajedničke davne na sjećanje neko još može ukoji stati prostor ikrasti uslijediti neće živanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj istra arheoloških 40 godina Vam poznat katalog je baštine, arheološke ljubitelj možda . Kratak dogovor, zajednički pregled lokaliteta i procjena njegova stanja, sasta stanja, njegova iprocjena lokaliteta pregled zajednički dogovor, . Kratak . Možda sada očekujete prikaz kataloga, no on ipak ------

99 O UČENJU Vladimira Pavić

Povjesničarka umjetnosti Vladimira Pavić danas je u mirovini, a kao muzejska savjetnica iz Muzejskog dokumentacijskog centra dobro je poznata svim hrvatskim muzealcima. Uložila je veliki trud obilazeći s kolegama iz računalne tvrtke Link2 velike i male muzeje po cijeloj Hrvatskoj pomažući im u uvođenju računalnog programa za obradu muzejske građe i vođenju dokumentacije. Za Muzej Prigorja vežu je i sjeća- nja iz nekih ranijih vremena. Često posjećuje naše priredbe, a njezine pohvale, ali i konstruktivne kritike, mnogo nam znače.

Ovaj je tekst najvećim dijelom nastao temeljem mojih sjećanja, bez pretjerane konzultacije literature, pa sam možda zaboravila ili krivo upamtila neke detalje svoje dugogodišnje suradnje i druže- nja s Muzejom Prigorja. Ako je tako, nadam se da će mi biti opro- šteno, jer poznato je da su sjećanja subjektivna, često nepouzda- na, a prije svega prolazna „dokumentacija“. Vrijeme 70-ih godina 20. stoljeća, kad se osnivao sesvetski muzej, Otoliko se razlikuje od sadašnjeg, da mi se čini kao da je to bilo prije nekoliko stoljeća. Standard tadašnjih „provincijskih“ muzeja bio je nezamisliv za današnje vrijeme. Nedostatak stručnog i tehničkog osoblja bio je pravilo, vrlo često i nedostatak muzejskog prostora; … Informatizacija centralno grijanje činilo se nedostižnim ciljem, a kontrola mikro- klime bila je nepoznati pojam. Čuvaonice građe izgledale su kao i računalo bili su skladišta stare krame; financijskih sredstava za restauraciju građe pojmovi iz SF uglavnom nije bilo. Dokumentacija se pisala ručno, nalivperom (!), a fotografirala se samo građa koja je išla u objavu. Nešto bolja romana… situacija bila je u muzejima koji su imali fotografe (rijetki) ili su se kustosi amaterski bavili fotografijom. Informatizacija i računalo bili su pojmovi iz SF romana. Iz tih vremena dobro se sjećam vijesti o osnutku sesvetskog muzeja (radila sam u Muzeju Međimurja Čakovec). U to je vrijeme osnivanje novih muzejskih ustanova bila gotovo senzacija. Najbliži Sesvetama susjedni muzeji (osim, naravno, zagrebačkih) tada su bili Gradski muzej Varaždin na sjeveru i Muzej Moslavine Kutina na istoku. Poticaj osnivanju Muzeja Prigorja bili su značajni rezultati i nalazi arheoloških istraživanja koja je inicirao i provodio arheolog i

O UČENJU kasniji dugogodišnji ravnatelj Muzeja Vladimir Sokol. 100 ostale raznovrsne akcije i projekte Muzeja, kojemu proričem dobru budućnost. dobru proričem kojemu Muzeja, iprojekte akcije raznovrsne ostale i te pratiti Muzej, priređuje koje izložbe zanimljive posjećivati češće što Nastojim Prigorja. iz Muzeja ikolegama skolegicama družim se idalje Želle, Morena kolegica moja je Muzeja aravnateljica (2013.), umirovini sam Otkad sjećanju. udobrom je mi ostala plodonosna; Suradnja s Jagodom, Dubravkom, Irenom, Damirom… Gembešom, je uvijek bila dobra i računalnog programa ažurno rade i sekundarnu dokumentaciju. četiri). Među rijetkim su muzejskim koje ustanovama u Hrvatskoj od vremena instalacije sve danas (do RH dobro kulturno kao su registrirane muzejske zbirke dvije godine 2011. Već MDC. provodio je koje programu, uM++ oradu programima uedukativnim sudjelovali vao) je trajalo nekoliko tijekom godina kojih sesvetskog djelatnici muzeja su stručni aktivno ipoboljša nadograđivao stalno se (koji uprogramu rada mogućnostima svim sa znavanje iupo Uhodavanje zbirki. dokumentacijskih zaobradu iS++ M++ zbirki muzejskih obradu za program računalni iinstalirao nabavio samostalno godine 2003. je već Muzej Prigorja zejske dokumentacije. imu muzejske građe obradom sračunalnom ipočeli olovke ikemijske nalivpera napustili definitivno smo kad stoljeća, 21. početkom se aintenzivirala godine, 1996. (MDC-u) tru cen dokumentacijskom uMuzejskom zapošljavanja mog inakon se nastavila broj) zavidan Suradnja djelatnicima sa sesvetskog stručnim muzeja (kojih je u zaposlen međuvremenu imentima nikako stepeništem nije sviđalo. tavanske etaže bio je iznenađenje neugodno jer mi se realizirano rješenje s metalnim ele obnovljene obilazak osobno Meni Kovačića. Željka arhitekta projektu po etaže tavanske muzeološke koncepcije. O Muzeju Prigorja puno se tada govorilo zbog obnove zgrade i izrađivali muzeji mnogobrojni su dok postava, stalnih i preuređenju o uređenju promišljanja vrijeme To bilo također je informatizirao. i dobro muzej brzo sesvetski se da se sjećam a ustanova, muzejskih samo) (ne informatizacija intenzivnija počela vrijeme uto je Ipak, ka sredstava financijskih teza muzejskihsvih djelatnost reosnivanja Hrvatskoj. ustanova u nedostat građu, za vlastitu brige razloga iz razumljivih muzejima među interakciju usporile su muzeju),malo uSamoborskom provela sam (koje godine ratne tj. 90-ih, polovice Prve g.). 1988. Prigorja uMuzeju (zaposlen dana, nažalostod prerano studentskih preminulim, Gembeš zvanim Mladenom Naduom, još iprijateljem muzeje, skolegom druge iposjećivala aponekad družila, se sam Puno iMuzej Prigorja. sudjelovao je aukojem uHrvatskoj, projekt pionirski kao 1990.) Varaždin, Hrvatske, sjeverozapadne društvo uMuzejsko učlanjenima Hrvatske sjeverozapadne ma bih bih izdvojila ‘89.) ili 1988. pojavljuje put muzej prvi sesvetski se (gdje Hrvatske sjeverozapadne na i mnogim zajedničkim izložbama. projektima Osim Muzejskog vjesnika surađivali često ivrlo poznavali muzealci svi se su pa Društva) članu muzeju, u drugom ganiziralo je obavezna godišnja druženja (svake godine, ponekad i godišnje, dvaput uvijek or Hrvatske, sjeverozapadne društvo Muzejsko uHrvatskoj, udruga muzejska sionalnija druženjima s muzealcima sjeverozapadne pa i Hrvatsk ostale ikorisnim veselim po usjećanju mi su ostale Te godina. 80-e 80-ih sredine od pošljavani za djelatnici itehnički stručni ostali su pa „specijalnosti“, hrvatskih od jedna su također idanas, još zaposlenikom stručnim asjednim donedavno, osoblja zaposlenog bez Muzeji Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske e. e. Tada najagilnija i najprofe (u suradnji s muzeji /glasila muzeja ------

101 O UČENJU Žarka Vujić Žarka

Europski projekt akronima „Rođenje Europe“, koji je Muzej Prigorja kao jedan od pet slovenskih i hrvatskih partnera proveo 2015. godine, bio je ponajprije vezan za arheološku baštinu, u našem slučaju uz arheološka nalazišta sesvetskog Prigorja. No jedan od rezultata tog projekta važan je za budućnost cjelokupnog Muzeja. Profe- sorica na Katedri za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Žarka Vujić bila je član tima koji je Muzej angažirao za izradu Muzeološke koncepcije Muzeja Prigorja, dokumenta ključnog za realizaciju budućeg stalnog postava.

O Muzeju sam gotovo deset godina saznavala isključivo kroz očiš- te člana Hrvatskog muzejskog vijeća čiju sam dužnost sa zanima- njem obavljala. Jedna od zadaća, dobro je poznato u profesionalnim krugovima, bila mi je zajedno s ostalim članovima vrednovati predložene godišnje programe djelovanja za koje se od Ministar- stva kulture očekivalo (su)financiranje. Preko tih programa i do- datne korespondencije Vijeća s upravom Muzeja znala sam kako je Muzej zapravo bez stalnog postava te kako njegovo gotovo Osve javno djelovanje predstavljaju programi koji se tiču jednog je- dinog arheološkog lokaliteta – Kuzelina. Tako je u mojoj svijesti Kuzelin zadobio velebne razmjere nekog utvrđenog grada ponad … njihovo Sesveta. Predsjedniku Vijeća u nekoliko sam navrata sugerirala je viđenje i da posjetimo svi zajedno Muzej, no to se ipak nije dogodilo. Zgra- du Muzeja poznavala sam vrlo dobro izvana, jednako tako i njenu prepoznavanje središnju lokaciju i smještenost uz prometnicu i jako raskrižje, s obzirom kako sam često putovala autobusom na relaciji Zagreb – važnosti Muzeja Bjelovar. Upravu i osoblje Muzeja nisam poznavala, sve dok tamo najvažnije... nije počeo raditi jedan od studenata našeg Studija muzeologije i upravljanja baštinom koji mi je znao prenositi svoje viđenje. Sve to pridonijelo je mojoj profesionalnoj radoznalosti koja me još uvijek ne napušta i glavni je pokretač, ma kako to neki teško mogli razumjeti, moga djelovanja i danas nakon trideset i dvije godine radnog staža u sektoru baštine. Stoga je sudjelovanje u arhi- tektonskom timu koji se javio na natječaj 2015. godine u sklopu projekta Ponovno probuđena arheološka nalazišta - suvremena interpretacija baštine kao temelj kulturnog turizma akronima „Ro- đenje Europe“ bilo posvema prirodno i razumljivo. Naravno, ono

O UČENJU se dogodilo u vremenu u kojem je upravu Muzeja preuzela nova 102 srce svoje gradske četvrti (parkiralište uz Muzej) doista je ono čemu Muzej treba težiti. Muzej treba čemu ono je doista uz Muzej) (parkiralište četvrti gradske svoje srce kao parkiralište imati žele uporno koji onih ili probleme životne svakodnevne imaju koji ca Jelkov stanovnika primjerice, postojanja, uobzir iuzimanje mišljenje pozitivno ali Muzeja, stranu na stali davno smo već baštine, upodručju stručnjaci mi, Naime, najvažnije. Muzeja Oni su Sesveta. najvažniji,stanovnici odnosno njihovo je i viđenje prepoznavanje važnosti i ali političari, i lokalni to prepoznaju da i želim se Nadam pokazateljima. iumalim postupno nego posjetitelja), broja povećanju uznačajnom (primjerice, mjerilu iuvelikom odmah tate rezul daju ne koji Sve to pomaci su zarad. potrebnih podataka svih iosiguravanju radnika provođenju srdačnom su prihvaćanju odabira, i natječaja inzistiranju na transparentnosti projektima, umeđunarodnim sudjelovanju odgovornom isvjedočila sam Uočila itd. nicima dio veze snjegovim Muzeja način svoj na iojačavaju kraja identitete pojedine istraživati nastavljaju koje iizložbama ali fenomenima, iprirodoslovnim važnost dajući razdoblja, i značajneostale arheološkeidentificirajući lokalitete, bilo antičkogbilo srednjovjekovnog gačije, primjerice istražujući napokon kaptolske povijest kurije u kojoj je Muzej smješten, dru dalje nastavlja no dobro, bilo je što svemu poštovanje dužno daje idjelovanja, vanja u Sesvetama je toga svjesno. potpuno Postupnim koracima nastoji mijenjati kulturu poslo Prigorja Muzeja Ivodstvo neophodno. ikoncepcije poslanja ipreispitivanje promjenjivost je istoga pripadaju kojem sektora baštinskog i unutar ali udruštvu, promjene sve zrcale mog koje bi danas, vjerojatno, izgledalo drugačije. No muzeji ustanove koje su društvene sa te Muzeja iSesveta prigorja Sesvetskog identitetima na temeljeno Zagreba nadomak muzeja koncepcije viđenje jedno iponudila četvrti) gradske najveće problema suvremenih velikimdosta znanjem o Sesvetskom prigorju i Sesvetama (od obilježja geografskih do sam ovladala Brodu, uSlavonskom posavlja Brodskog Muzeja postava prijedlogu prvom na radu ipri dogodilo se mi što kao Ukonačnici, vremenu. ukratkom asve Muzeja, metima točaka, prolaženje baštinskih vanje svih i popisima vizualnim informacijama pred o svim sagleda iživo prigorja Sesvetskog prometnicima svim putovanje isl), knjižnice poput jama sudjelovali u iskapanjima na Kuzelinu do onih koji su radili u instituci suradnim baštinskim su koji Sesveta stanovnika (od Muzeja dionicima irazličitim ali zbirki, pojedinih kustosima posebice zaposlenicima, sa razgovori literature, iznanstvene stručne istranica stranica iščitavanje ponovila: bih ne više kako je ga imoguće intenzivan je bio sKuzelina terijala Dvomjesečan rad na muzeološkoj koncepciji Muzeja Prigorja i prezentiranja prijedlogu ma bliska. bila poslu, predanosti ipo pa upravljanja, oblika suvremenih svih prihvaćanju i baštine razumijevanju holističkom svom po je mi koja Želle Želja Morena kolegica osoba, ------

103 O UČENJU Ursula Hribernik i Ursula Hribernik Martina Zanjkovič

Projekt „Rođenje Europe/Rojstvo Europe“ sufinancirao je Europski fond za regional- ni razvoj putem programa prekogranične suradnje IPA Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013., a dio sredstava za aktivnosti Muzeja Prigorja osigurao je i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. Provedba projekta bila je dragocjena prilika za učenje i razmjenu iskustava među slovenskim i hrvatskim partnerima, o čemu pišu Martina Zanjkovič i Ursula Hribernik. Kao zaposlenice vodećeg partnera, Zavoda za kulturo Slovenska Bistrica, Martina i Ursula podnijele su najveću odgovornost za uspješnu realizaciju projekta. Na Konferenciji o prekograničnoj suradnji Slovenije i Hrvatske, koju je s hrvatskim Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije potkraj 2016. godine organizirala Vlada Republike Slovenije, projekt akronima „Rođenje Europe/Rojstvo Europe“ predstavljen je kao jedan od tri primjera dobre prakse (među ukupno provedena 94 projekta).

Projekt „Ponovno probuđena arheološka nalazišta – suvremena interpretacija baštine kao temelj kulturnog turizma/Ponovno pre- bujena arheološka najdišča – sodobna interpretacija dediščine kot temelj kulturnega turizma“, skraćeni naziv projekta „ROĐENJE EUROPE/ROJSTVO EVROPE“, međunarodni je projekt koji se već neko vrijeme rađao u Zavodu za kulturo Slovenska Bistrica. Po- … Svaki je četci projekta sežu u 2011. godinu, kada smo na Zavodu razmišljali kako bismo dobili sredstva za arheološko iskopavanje na arheo- Ploškom nalazištu Ančnikovo gradišče i tako ga oživjeli. Mogućnost partner projektu oživljavanja našega nalazišta vidjeli smo u povezivanju sa sličnim pridonio svojim arheološkim nalazištima na obje strane južne granice. iskustvom i Ideja je zajedno s partnerima, Razvojno agencijo Kozjansko, Jav- nim zavodom za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti znanjem te ga Sevnica, Muzejom Prigorja i Zavičajnim muzejom Varaždinske je nadogradio Toplice, prerasla u projekt „Rođenje Europe/Rojstvo Evrope“, koji povezuje pet arheoloških nalazišta: Ančnikovo gradišče, Rifnik, novim… Ajdovski gradec na slovenskoj strani te Kuzelin i Aque Iasae na hrvatskoj strani. Partneri su jedni druge pronašli preko interneta. Zajednička nam je poveznica bila arheološka baština. Osnovna je ideja projekta bila predstaviti oživljenu arheološku ba- štinu partnerskih područja te uz pomoć provođenja zajedničkih

O UČENJU prekograničnih aktivnosti upozoriti na jedinstven kulturni prostor 104 stičko-arheološku marku na temelju oživljenestičko-arheološku arheološke baštine. ubuduće jer prekogranični želimo proizvod stvoriti kulturnoga turizma, odnosno novu turi i nastaviti rad svoj nastojimo projektu na sudionici mi svi ipadova, uspona svih Nakon uspjeli. koncu ina ustrajali su već projektu, na rada preplašili nisu se jer posao velik uistinu su Obavili roku. uzadanome ispuniti sve te potom urealne izmijeniti spočetka planove zne ambicio svoje morao pak je Muzej Prigorja u ministarstvima, osobama službenim sa i radu nabavi ojavnoj smo učili Zavodu na Mi ispoteškoćama. se smo suočavali projekta Tijekom način. gradcu Kuzelinu na održavale se su koje radionicama, tičnim prak na su koja djecu te brojnu baštine interpretatore smo obrazovali projekta U okviru arheološka navedenih baština područja. irevitalizira zaštiti se da cilju izajedničkome kao povezanosti iarheološke kulturološke nju šire su doprinijele 2015.), rujna do godine 2014. početka od trajao je (projekt projekta nja traja urazdoblju provodili smo koje prakse) dobre iprimjera znanja razmjena arheologija, (radionice i projekta predavanja, unutar arheološka iskapanja, eksperimentalna Aktivnosti projekta. ciljeva od jedan ibio je što novim, nadogradio je te ga i znanjem iskustvom svojim pridonio projektu partner je Svaki granice. strane obje na turizam kulturni čin pridonijeli turističke obogaćivanju ponude novim kulturnim sadržajima, koji su obogatili na taj ina iostvarili partneri svi projekta uokviru su Ideju davnine. od još povezuje nas koji i u arheološkom parku Aqua Iasae , baštinu doživjela na zanimljiv i pustolovan ipustolovan zanimljiv na doživjela , baštinu , Ančnikovem gradišču , Ajdovskem Ajdovskem ------

105 O UČENJU 106 O ČUVANJU O PRIČANJU 108 O PRIČANJU rijska djelatnost pokrenuta je jer je pokrenuta lokalna zajednica iskazivala rijska djelatnost Gale Muzeja. osnutka od održavaju se i one likovnih je trećine oko dvije Prigorja, uMuzeju održanih izložaba broja ukupnog Od senzibilizirati za potrebu očuvanja kulturnog nasljeđa. Time seočuvanja. građane, osobito nastojalo najmlađe naraštaje, na materijalna i nematerijalna te baština načini i metode njezina ugrože je predstavljena predmeta, muzejskih irestauracije cije konzerva postupke su prikazale baštine zaštite stemom Izložbe izložaba. nekoliko na vidjeti mogli tako se su isto Save pokraj iz šljunčara nalazi islučajni prigorja svetskog nalaziheološki s istraženih lokaliteta i prapovijesnih antičkih Se znanja i običaji tradicijska blagdanski kuhinja. Ar i vještine, obrti, –oskog svadbeni običaji, odijevanje, stanovništva graditeljstvo, se iz života iteme baština etnografska ibogata je Prezentirana značajnim osobama i važnim događajima, povijesnim izvorima... baštini, sakralnoj školstvu, su Pričale fundusa. o gospodarstvu, Sesvetskoglosti prigorja i mnogobrojne predmete iz muzejskog iz proš teme različite prikazale su dosad Prigorja Muzeja Izložbe popunjeni. potpuno gotovo godine cijele Muzeja prostori izložbeni su da znači što godinu, na To oko devet izložaba. uprosjeku je 358 danas do je zabilježeno dokumentaciji muzejskoj U našoj Muzeja. prijatelji ivjerni priskaču često aupomoć zanimljiviji, što bio postav kako bi snagu itjelesnu pa vještine, sposobnosti, ativne kre svoje upregne tim muzejski – postav… tehnički fotografiranje, oblikovanje, grafičko postav, –likovni oko pripreme poslove sve gotovo odrade slučajeva uvećini muzealci muzeja, manjih većini iu kao Prigorja, UMuzeju suradnika. iekipu uključuje koncepciju, i za ideju zaslužnih autora više ili jednog osim koji, rad timski ces, Priprema rezultatizložbe mnogobrojnih aktivnosti. složen je pro je konačni razgledavanjem, dožive izložbe posjetitelji što Sve ono ivideozapisa... dio- au grafika, tekstova, uobliku prikazanih iinformacija predmeta predmetima. Svaka izložba sadržava priču, ispričanu s pomoću s muzejskim i za kontakt je a prilika doživljaj, pruža i poruke, ideje prenosi prostor, umuzejski privlači ljude koji događaj je Izložba izložaba. povremenih putem čini to ponajviše postav, stalni čeka Dok priče. svoje ikako priča Muzej komunicira načine sve na koje o tome govori poglavlje Ovo područja. tog cifičnosti tradicijsku kulturu, kulturne i baštinu, arheološku prirodne spe razvoj, povijesni prikazati je mu izadaća prigorjem Sesvetskim se bavi uSesvetama muzej smješten zavičajni kao Muzej Prigorja nedostupne. ako su važnost neku nemaju javnosti zavećinu i nematerijalne, i temabaštine kojima se muzej bavi. Sve te materijalne vrijednosti, znanje, informacija i mnoštvo podataka koji pomažu u tumačenju i skuplja fundus muzejski čine koji uz predmete se U muzejima ------informacija o muzeju. Mrežna stranica zasad ispunjava osnovnu in osnovnu ispunjava zasad stranica Mrežna o muzeju. informacija i priredaba aktualnih zaobjavu koristi iMuzej Prigorja se kojima Mrežne i stranice Facebook su suvremeni komunikacijski kanali usudjeluje komunikaciji muzeja. trebom šire dokumenata se informacije pa tako i dokumentacija zainteresiranimgrađa, na dostupna svim uvid korisnicima. Upo imuzejska kao uvjetima, je određenim apod ipublikacija, izložaba te pripremanju radu stručnom muzeja usvome zaposlenici služe muzejske segmenata ljivih se najviše Dokumentacijom djelatnosti. ivid poznatih manje javnosti od je jedan dokumentacija Muzejska interes postoji još i danas. Prigorja uMuzeju održanih izložaba prošlih davno kataloge dine poje izložbe. Za dokument trajni kao ostaju muzejske publikacije, vrsta najpoznatija katalozi, primjer na dok ipozivnice, plakata put po zadogađaj, javnost izainteresirati informirati svrha je Nekima nikacije, a razlikuju se prema svojoj namjeni, sadržaju i opsegu. muzejske komu oblik važan također izložaba, osim su, Publikacije tetu upoznajemo s arheološkom baštinom. lokali po ivođenjem u radionicama te ih sposjetiteljima družimo atmosferi uopuštenoj se kojem na zbivanje Kuzelin, kog lokaliteta arheološ vrata otvorenih iDan Muzej organizira godine 2015. Od prigodom. tom samo posjećuju ipak ga mnogi u muzej, No iakogramima. češće bi trebala manifestacija potaknuti dolaske pro izabavnim atraktivnim uveseliti nastojimo koje skupina nih dob svih posjetitelja mnoštvo uMuzej Prigorja privlači muzeja, je popularizaci sciljem pokrenuta je koja manifestacija muzeja, Noć grupa. školskih i vrtićkih opsadom“ „pod isvibnju, utravnju akcije, održavanja uvrijeme je muzeja pa dana Međunarodnog upovodu pedagoga muzejskih akciji uzajedničkoj sudjeluje godine Muzej svake uključuju. seljem sve djeca reakcijama, njihovim prema sudeći se, u koje Muzeja aktivnosti zapedagoške interes veliki pokazuju iodgajatelji telji Uči i vrtića. škola broj i veliki ima pa raste stalno stanovnika broj ukojem uHrvatskoj rijetkih od je jedno Sesveta Područje grame. pro svoje prilagođuje itomu potrebe različite njezine osluškujući Muzej Prigorja nastoji djelovati u interakciji s lokalnom zajednicom, muzeja uzajednici. poziciju ijača ali društva skupine zasve kulturi pristupu boljem pridonosi Muzeja komunikacija Takva otvorena i drugih. s teškoćama osoba amatere, izložbe, humanitarne izložbe dječjih radova, stvaralaštvo i zalikovne ostaje a prostora umjetnika, akademskih izložbe pne sku i samostalne održavaju godine Muzejucijele u umjetnika, file pro raznolike vrlo okuplja koja igosti, umjetnici likovni Sesvetski njihov Tako rad. se i danas, uz manifestaciju godišnju tradicionalnu Muzej podupre novoosnovani da prirodno bilo je pa Kurije, rima uprosto iizlagali okupljali Muzeja osnutka iprije umjetnici se su Sesvetski stvaralaštvu. likovnom potporom zasustavnom potrebu ------

109 O PRIČANJU 110 O PRIČANJU prigorja. u kojimastima Muzej Prigorja opriča Sesvetskog kulturnoj baštini aktivno idrugim pedagoškim izložbama, na radili snama zajedno kako su njih, od nekih oiskustvima govore Tekstovi slijede koji 40 godina stekli. u smo koje iprijatelja suradnika broj veliki svjedoči i uspijevamo, utome Da zajednicom. lokalnom snašom osobito svima, sa radnji isu ukontaktu iotvoreni publiku zasvoju pristupačni biti se mo Trudi upoznaju. ga koji sve na ostavlja koji idojam ima munikaciji u ko ulogu važnu provodi, Muzej Prigorja koje aktivnosti Uz sve sadržaje. bogatije će koja pružiti stranice nove oblikovanje i jest za budućnost planovima našim među no funkciju, formativnu Irena Vidošević - - - - Vladimir Beštak

Vladimir Beštak iz Belovara na svom poslu u Gradskom uredu za strategijsko planira- nje i razvoj Grada bavi se prostornim planiranjem, a velika životna preokupacija mu je planinarenje – s Hrvatskim planinarskim društvom Lipa – Sesvete osvojio je mnoge vrhove. Ljubav prema svom kraju, Sesvetskom prigorju, iskazuje među ostalim i an- gažmanom u aktivnostima Muzeja Prigorja, od samih njegovih početaka.

Još kao srednjoškolca interesirala me povijest i tradicija našeg Sesvetskog Prigorja. Po zapošljavanju u Zavodu za urbanizam općine Sesvete početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao prostorni planer upoznao sam tadašnjeg ravnatelja i djelatnike Muzeja Prigorja. Družeći se s njima, prostor Sesveta sam počeo gledati šire, obogaćen znanjima iz arheologije, povijesti, etnolo- Jgije… Sjećam se vremena kada smo zajedno obilazili sesvetska sela i fotoaparatom snimali objekte drvene seoske arhitekture Sesvet- skog Prigorja u sklopu projekta sustavnog istraživanja narodnog graditeljstva. Ponekad smo od vlasnika primljeni s nepovjerenjem te je bilo pitanja: „Kaj ste nam došli srušiti kuću?“ Kada smo im … Mi planinari objasnili da smo došli fotografirati njihovu drvenu kuću i govorili im došli smo u Muzej o vrijednosti baštine, onda su se i oni otvorili i pričali nam čemu je sve služila kuća, tko je sve živio u njoj, tko su bili majstori graditelji s idejom da i slično. napravimo izložbu… Posebna priča je Kuzelin – mitsko brdo Prigoraca. Prisustvujući više puta na iskapanju ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta posebno me dojmila Sokolova ekipa muževa iz Glavnice i Morav- ča koji su s osobitom pažnjom pregledavali svaki grumen zemlje i s godinama postali nezaobilazni istraživači svoga Kuzelina. Po- sebnu radost su iskazivali pri pronalasku keramike, brojnih fibula, prstena, narukvica, strijela i oruđa. A pauza za ručak bila je uz ko- basice, špek i Prigorsku kraljevinu. Tada su se mogle čuti priče o princezi s Kuzelina. Kao planinar sam znao posjetiti ovaj lokalitet i s osobitim poštovanjem se odnositi prema ovom tlu. U lijepom mi je sjećanju stvaranje izložbe o 50 godina postojanja

Hrvatskog planinarskog društva „Lipa“ u svibnju 2001. godine. Mi O PRIČANJU 111 112 O PRIČANJU mnoštvu izložaba te susreta s dragim ljudima. sdragim te susreta izložaba mnoštvu Muzeja, prolaze,Godine prisustvovanje lijepa s sjećanja starenja ostaju aktivnostima sretni. posebno bili smo čega zbog glasom i kombinirali prigodnu glazbu. Na kraju je simpatični nastao katalog s CD ROM-om, pomoć kolege profesionalnog kamermana, montirali doma na računalu, snimali tekstove uz smo, –film uzačecima bila kod nas uto doba je Multimedija Lipi. na doma planinarskog sam bio zadužen da kamerom snimim film putovimaplaninarskim o kojimadolazimo do brege na Si nazivom izložba pod posjećena krasno nastala je idogovorom vremenima se oduševljeno prihvatila Dubravka, zadužila nas za prikupljanje o dokumenata prošlim Organizacije obljetnici. izložbu oovoj napravimo da uMuzej sidejom smo došli planinari . Ja . Ja Vinko Fišter Vinko

Vinko Fišter svestrani je sesvetski umjetnik koji odlično poznaje Muzej Prigorja, osobito njegovu likovno-galerijsku djelatnost. U Muzeju je imao tri samostalne izložbe te više puta sudjelovao na godišnjoj skupnoj izložbi Sesvetski likovni umjetnici i gosti, a Likovnoj zbirci darovao je šest svojih djela. Muzej u dobroj namjeri argumentirano kritizira, a kako nas unatoč tome redovito posjećuje, nadamo da ovdje ipak doživi i pokoje pozitivno iskustvo.

„Neshvatljivo je kako jedan općinski centar, k tome na vratima Zagreba kao što su Sesvete ne pokazuje sluha prema likovnim umjetnostima ...“ Josip Škunca (Vjesnik, 6. srpnja 1971.) Ova jednostavna konstatacija bez obzira na veliki vremenski od- mak još i danas nam se nameće kao neumorna aktualnost i pitanje bez odgovora. Sesvete su kroz svoju povijest od srednjeg vijeka Ndo danas ostale „istočna vrata“ Zagreba (metropole), tek negdje „nešto“ kroz što se ulazi ili izlazi nekamo, dakle onaj toponim koji ništa ne označuje, mjesto kroz koje smo se uputili unutra ili van, … Izložbe bez rizika mjesto bez identiteta, neka „buža ili luknja“ kroz koju se treba pro- vući. I naravno to nisu prostori događanja, to nisu prostori kolek- i jasnog stava tivnih zanosa, građanske solidarnosti i umjetničkih uzleta. Ravno- dušnost mjesta provocira u krajnjem ishodu i našu ravnodušnost ne mogu danas pa su Sesvete i u ovom globalnom vremenu ostale tek jedna od nikoga posebno sivih zona na kulturnoj mapi „metropole“ i sve više poprimaju oblik nekakve loše kulise života u kojem ne postoji mogućnost opoziva. oduševiti… Živeći činjenice koje je detektirao likovni kritičar Vjesnika, grupa likovnih umjetnika u nastojanju da prevlada poražavajuće stanje u kulturi općenito, sastala se 1986. u prostoru SIZ-a za kulturu opći- ne Sesvete na čijem je čelu bila prof. Željka Kokeza i osnovana je godišnja likovna manifestacija danas znana kao Likovni umjetnici Sesveta i gosti. Već iste godine u organizaciji Centra za kulturu Sesvete u Galeriji Kurija Muzeja Prigorja održana je prva izložba na kojoj su sudjelovali: A. Brčić, T. Dilber, I. Fišter, V. Fišter, N. Ka- vić, B. Kelčec, J. Kokeza, M. Krešić, I. Križanac, V. Polić, Z. Potočki i M. Usenik. Ova inicijativa prerasla je ubrzo u kontinuitet i traje do

danas, a pod pokroviteljstvom Muzeja Prigorja koji ju je postavio u O PRIČANJU 113 114 O PRIČANJU nužna je ili eutanazija ili novi početak. novi ili eutanazija ili je nužna promišljanja logičnog Slijedom samrti. na će ležati ona događaj kulturni napraviti trebamo izložbe druge, neke ove, ili od da shvatimo ne Sesveta) igrađani (organizator, umjetnici zajedno Tako svi dok dugo osvještenost. idruštvena dijalog aktivan svega prije već be, predložaka estetskih ca, preslagivanje jalovog tradicionalizma mitotvor ili kič sveprisutne likovnoj sladunjavih sličica i kipe štancanje nije imanentno praksi aktualnoj više otvorenoj rizika i jasnog stava ne mogu danas nikoga Dinamičnoj posebno i oduševiti. problemski bez Izložbe kakofonije. sumorne kakve poput se doima zajedno asve prostora, svojeg čec formalizma i „demokratska“ forma sesvetskog na kojem sajmišta, kramar svaki dobija fala razdobljima su manifestne i danas u Galeriji Kurija. Ovakav koncept je tek patetika pukog likovni i gosti izložbaumjetnici Sesvetski je koje slabosti Sve one poražavala. činjenica ta nas koliko ma suočavanje na osuđeni smo toga izbog ne, Naravno bačeni? smo ukoje ili prisvojilo je nas koje onoga od vrijeme drugo neko živjeti naposljetku li Možemo diskursu. likovnom suvremenom pripadnosti injihove sudionika o relevantnosti i kao koncepta, ioistosti ali organizatora, ozamoru pitanja postaviti svakako je Potrebno ne manifestacija samo u (koje Sesvetama slu ovakvih ipak nisu šupak nego svijeta) i šire. osmi ipitanja postaviti je nužno realnosti globalnoj uovoj danas trajanja, dugog toliko ma, vremeni drugim unekim početka ovakva nakon Naravno program. izložbeni redoviti svoj pokazivala u proteklim - - - - - Ivan Pavičić

Domovinski rat za sesvetsku lokalnu zajednicu ima posebnu važnost jer su mnogobrojni Sesvećani i Prigorci sudjelovali u obrani Hrvatske te su vrlo ponosni na ratni put svoje 144. brigade HV-a Sesvete. Još u drugoj polovici 1990-ih, kada su uspomene na rat bile još svježe, krenulo se u Muzeju Prigorja s prikupljanjem podataka i građe te organiziranjem izložaba o Sesvetama u Domovinskom ratu. Za hrvatskog branitelja, umirovljenog časnika HV-a Ivu Pavičića, koji se u to vrijeme počeo bavi- ti kolekcionarstvom i danas ima respektabilnu zbirku koju nesebično pokazuje na izložbama Muzeja Prigorja, posjet izložbi Sesvete u Domovinskom ratu 1999. godine označio je početak suradnje i prijateljstva s Muzejom.

Zgradu Muzeja Prigorja, Kuriju, pohodim od mladih dana. Ispočet- ka sam zalazio samo u podrumske prostorije jer je tamo smješten kultni sesvetski kafić popularno zvan Rupa. Kasnije sam, silom prilika, upoznao i prizemlje muzeja, u kojem se uz ostale sadržaje nalazi i vjenčaonica. Ostale prostore muzeja upoznao sam, na svoju sramotu, tek nakon Domovinskog rata. Bio sam kolekcionar po- četnik kad sam posjetio izložbu Sesvete u Domovinskom ratu. Već tada se to razdoblje hrvatske povijesti, namjerno ili nenamjerno, Zpočelo zaboravljati, pa čak omalovažavati i podcjenjivati. To me … Danas, nakon je kao hrvatskog branitelja potaklo da pokušam prikupiti i sačuva- svih tih godina ti što više predmeta – dokaza o razdoblju Domovinskog rata. Na gore navedenoj izložbi uočio sam fotokopiranu kartu Plan obra- suradnje, umišljam ne grada Zagreba iz 1990./1991. godine. Kako sam kao djelatnik MORH-a sudjelovao u njenoj izradi, a posjedovao sam jedan origi- kad idem u Kuriju, nalni primjerak, upitao sam kustosa izložbe Sašu bi li ga zanimalo da idem u „svoj da isti prikaže na izložbi. Iako pomalo skeptičan, on je prihvatio ovaj prijedlog i fotokopija je zamijenjena originalom. Osim toga, muzej“…. iako je izložba bila u tijeku, dopunili smo postav iste s još nekoliko predmeta (vojnih odora i sl.) iz moje, tada skromne zbirke. Tako sam ja, zahvaljujući Saši, od pukog sakupljača postao izlagač u muzeju. Na istoj izložbi upoznao sam i svog sadašnjeg prijatelja Mladena Prelca, a taj slučajni susret bio je ključan za formiranje nas dvojice kao kolekcionara. On je od pasioniranog numizmati- čara postao jedan od značajnih sakupljača militarija, a posebno znakovlja na ovim prostorima. Ja sam se „specijalizirao“ za odore i

vojnu opremu iz Domovinskog rata. Vremenom je ova „specijaliza- O PRIČANJU 115 116 O PRIČANJU ako u njoj ne bude domjenak povodom neke Tomine neke izložbe)! povodom domjenak bude ne ako unjoj (osim posjećivati namjeravam ne više uprizemlju prostoriju spomenutu ranije Rupi“. Onu u„mojoj završi muzej“, iakoto u„svoj ponekad idem da u Kuriju, idem kad umišljam radnje, su godina tih svih nakon Danas, iprijateljicu. prijatelja ipokojeg se anadam poznanika, Prigorja obogatila znanje, mnogo donijela lijepih trenutaka, vrijedna iskustva, puno dobrih sMuzejom suradnja je mi da zaključiti moram kraju Na ialpinizma. planinarstva uz razvoj vezane iz zbirke predmete ću izložbi prikazat ovoj Na iz Sesveta. Lipa HPD-a godišnjice 65. izložbi povodom na i sDubravkom surađujem Morena, iravnateljica Damir nagovorili ma) iprijetnja (obećanjima mukom teškom me su koje na ovo izvješće, pišem dok sada Upravo Sesvete. – HV savjetnik i izlagač zanimljivoj i uspješnoj izložbi povodom godišnjice osnivanja 144. brigade kao sam poziv, sudjelovao Damirov na (2016.), godine Prošle Trolist. militarije kolekcionara Vojska (izložba pobjednika MORH-a muzejom s bojišnice Odjeci (izložba Zagreba grada s Muzejom u suradnji je mi pomoglo Prigorja uMuzeju stečeno Iskustvo ipak! ali ukvantiteti, sve nije da Naravno postavima. mene jedan od najvažnijih mnogo skromnijim povijesti, događaja u cjelokupnoj hrvatskoj za ovaj, su bilježili „veći“ uHrvatskoj muzeji mnogi usporedbu, Za iponos. zadovoljstvo za razlog imamo iste urealizaciji sudjelovali smo koji mi svi pa katalog, ikvalitetan je đen Izra rata. iz Domovinskog predmeta autentičnih 700 preko preko prikazano izložbi je Na Kovačeviću. Josipu sam najzahvalniji ikataloga postava dijela svog prezentaciju uspješnu Za Muzeja. djelatnika svih potporu sam oveimao izložbe postavljanja Tijekom olakšala. nimalo ga nije kataloga pratećeg aizrada izahtjevan, težak je izložbi bio na Rad Aralicu. Tomislava gosp. ikataloga knjiga stručnih niza ipisca kolekcionara hrvatskih najznačajnijih vojnička tradicija i hrvatska izložbi Oluja na poziv, sudjelovao Sašin na sam, kada godine 2015. je nastavljena log (ili psihijatar) objašnjenje dao bi – adekvatno dijagnozu. Suradnja s Muzejom Prigorja psiho ozbiljni isvačega svega prikupljanja intenzivnog naviku ovu Za zanima. ju a iostalo sve, skuplja koja osoba postao sakupljača u krugu sam da tako u svaštarenje prerasla cija“ . Bila mi je posebna čast što sam na toj izložbi izlagao uz uz jednog od od uz uz jednog izložbi izlagao toj na sam što čast posebna je mi . Bila ) te izložbama u organizaciji Hrvatske udruge udruge Hrvatske uorganizaciji ) te izložbama ) i Vojnim - - - - Branko Podolar Branko

Gospodin Branko Podolar, jedan od najzaslužnijih zapovjednika 144. brigade HV Se- svete, mnogo je pomogao Muzeju oko teme Domovinskog rata kako bi se zabilježio i Sesvećanima što vjerodostojnije prikazao ratni put njihove brigade. Povezao nas je sa svojim suborcima, sudjelovao u prikupljanju građe i podataka te savjetima pomogao u pripremanju izložaba. Budući da je čovjek vrlo širokih interesa, nalazimo i druga područja za suradnju – planinarstvo, likovno stvaralaštvo, gljivarstvo.

Iako sam i do tada poznavao većinu djelatnika Muzeja i posjeći- vao neke izložbe, stvarnu suradnju sam započeo krajem devedesetih, po završetku Domovinskog rata. Suradnju je inicirao gosp. Aleksandar Saša Benažić, djelatnik Muzeja, u Domovinskom ratu pomoćnik zapovjednika za IPD u sesvetskoj 144. brigadi HV. Nai- me, započeo je prikupljati dokumente, fotografije, tonske i video zapise iz netom prohujalog rata kako bi „dok je još friško“, oteo od zaborava sve ono što se događalo tijekom Domovinskog rata Ina sesvetskom području kao i ratni put brigade. Sa zadovoljstvom sam prihvatio njegovu koncepciju i započeli smo višedesetljetnu suradnju. … Slagala se Angažirali smo veliki broj bivših ratnika koji su donosili fotografije, videokasete, predmete i dijelove odora i naoružanja. Saša je priča o ljudima i snimao tonske izjave kojima su svjedoci jednog vremena oslika- vali svoj svakodnevni život na bojišnici. Slagala se priča o ljudima događajima, pisala i događajima, pisala se povijest. Kao rezultat toga rada organizi- se povijest… rane su izložbe za obljetnice brigade i druge prigodne datume. Posebna pažnja je posvećena izložbama po sesvetskim školama, gdje se mladima na prigodan način, riječju i slikom, prezentirala povijest Domovinskog rata. Ovom prigodom moram istaknuti i vrlo dobru suradnju s djelatni- kom Muzeja gosp. Damirom Fofićem na postavljanju izložbe “144. brigada HV / Sesvete 1991.-2016.” povodom obilježavanja 25. obljetnice 144. brigade. Kao aktivni planinar sesvetskog planinarskog društva Lipa sura- đivao sam 2001. godine s gđom Dubravkom Habuš-Skendžić na postavljanju izložbe Si na brege. Istu je organizirao Muzej Prigorja O PRIČANJU 117 118 O PRIČANJU I do sada sam, a i ubuduće ću uživati kao ponosni suradnik i gost ponosni kao uživati ću aiubuduće sam, sada I do godišnjoj izložbi slika i likovni gosti umjetnici Sesvetski na slike imoje ipostavlja gosta kao poziva me ljubazno godine „Kurija”. 2015. Od galerije kustosom Tomislavom Dilberom, sgosp. suradnju ističem ponosa, smanje ne ali kraju, I na elituplaninarsku grada Zagreba i imala je veliki, pozitivan odjek. tadašnju okupila je Izložba muzeja. kat drugi na popeti lako bilo nije koja drveća stabla iprava su postavljena šumu, kroz vodi doma do akako put Lipi, na doma planinarskog makete postavljanje usjećanju je mi Posebno društva. osnutka 50. obljetnice u povodu . Muzeja Prigorja Sesvete. Tomislav Aralica Tomislav

Tomislav Aralica, dugogodišnji sudac Općinskog suda u Sesvetama, a danas sudac Županijskog suda u Zagrebu, svoj interes iz mladosti s vremenom je pretvorio u ozbiljno bavljenje vojnom poviješću te postao cijenjen kolekcionar i stručnjak za povijesno oružje. Autor je knjiga, tekstova i izložaba o hrvatskim ratnicima kroz povijest. Poznanstvo sa zaposlenicima Muzeja Prigorja dovelo je do nekoliko zajedničkih izložbenih projekata. Izložba Sablje na tlu Hrvatske od 6. do 20. stoljeća održana 2007. godine, nastala prema ideji kustosa Mladena Nadua, ostala mu je u osobito lijepoj uspomeni, kao i njihov zajednički rad na izložbi i katalogu.

Ubrzo nakon što sam sa službom došao u Sesvete 1987. godine upoznao sam djelatnike Muzeja Prigorja – Sesvete. Najprije ravnatelja Vladimira Sokola, potom i, danas pokojnog, kustosa Mladena Nadua, a uskoro i ostale. Znali smo se susresti u različitim prigodama i pritom razvezati beskrajne rasprave o arheologiji i povijesti. S ravnateljem sam diskutirao najčešće o starohrvatskim mačevima, temi koja me je oduvijek izuzetno zanimala, a s Naduom o zbirkama oružja u muzejima sjeverozapadne Hrvatske, Jobagionesima Ucastri, biskupskim predijalcima i o utvrdama u okolici Sesveta. Raz- govori s njima i obilje podataka koje su mi priopćili bili su veoma korisni za moje buduće radove o povijesnom oružju na tlu Hrvat- … Moj je zadatak ske. Ravnatelj mi je preslikao izuzetno rijetku Petersenovu knjigu bio da obradim o vikinškim mačevima, a Nadu me odveo u posjet depoima svih muzeja sjeverozapadne Hrvatske koji su imali zbirke povijesnog sablje na tlu oružja. Usuđujem se kazati kako sam s obojicom vremenom postao dobar prijatelj. I danas sam im zahvalan na raznim oblicima Hrvatske… pomoći u mom radu na spomenutoj temi. Kako je u međuvremenu moja zbirka povijesnog oružja narasla, u razgovorima sa Sokolom i Naduom pojavila se ideja da postavimo jednu izložbu povijesnog oružja iz moje zbirke u Muzeju Prigorja – Sesvete i popratimo ju reprezentativnim katalogom. Ograničili smo se na sablje jer njih u zbirci imam najviše i dobro pokrivaju povijest ove vrste oružja u Hrvatskoj. Glavni pokretač ove ideje bio je Mladen Nadu i da nije bilo njega, do izložbe ne bi došlo. Kako muzej nije imao vlastitih sredstava za tiskanje reprezentativnog kataloga, Sokol i Nadu su uspjeli osigurati stanovita sredstva od O PRIČANJU 119 120 O PRIČANJU daljnjom suradnjom. za –Sesvete Prigorja Muzeja djelatnika pozivima svim odazvao ikasnije se sam čega zbog zadovoljstvo, veliko muzeja pričinili sdjelatnicima izložbi isuradnja ovoj na rad su Meni 2007. studenoga 6. otvorili smo Izložbu –Sesvete. izdao Muzej Prigorja je koje kataloga najboljih od jedan ujedno kod nas, oružja povijesnog izložbe kataloga najboljih od jedan napravili smo da mislim Sve usvemu, iopreme. odora vojnih vojnika, ilustracija arhivu unjegovom prikupljenih ilustracija broja velikog korištenje dozvolio je mi koji iz Lampertheima, Umheyu Alfredu u posjeti sam materijala kojiilustrativnog sam sakupljao godinama. Na sreću, godinu dana ranije bio smnogo katalog sam Popratio pukovnije. husarske graničarske Banske husara i prikaz Hrvatske sjeverozapadne karta povijesna bude poleđini na ada duplerici“, „na otisnuti budu komadi najbolji da ideja moja je Prihvaćena što veće. budu praznine“, fotografije ada manje „što bude listovima na da smo Nastojali maksimalna. bude araka papirnih ristivost isko da a što veće, budu fotografije da iz razloga kataloga dimenziji oneobičnoj se smo Dogovorili zadovoljstvo. veliko je mi pričinjavao d.o.o. snjima VZ92 Rad društvo obavilo kataloga prijelom je dok Kožić, Robert fotograf sesvetski fotografirao vješto je Predmete obavio. brzo sam posao taj radova, više napisao sam i o tome život čitav bavim ovim Kako ja se predmete. ne zaizlože jedinice kataloške iizradim Hrvatske tlu na sablje obradim da bio zadatak je Moj razdoblje. navedeno na samo temu njegovu ograničili smo Stoga rada. godina inekoliko valjda trebalo ipredijalce razdoblje je zanovi mu bi dok castri, Jobagiona itemu st. i14. 11. između razdoblje ranije samo obraditi je Uspio izvorima. pozabaviti morao se Nadu ineobrađena, neistražena Prigorja prošlost Kako vojna je Prigorja. čitavog odnosno kraja, sesvetskog prošlošću svojnom povezati Nadu i ja podijelili smo posao oko izložbe jer smo željeli izložbu predmeta iz moje zbirke kataloga, mnogo nam je pomogao i gospodin Radovan Dumančić. Grada Zagreba, a svojom donacijom, kojom su pokriveni troškova fotografiranja prijelomai - - - Dubravka Habuš Dubravka Skendžić

Davne 1998. godine, međunarodni Dan planeta Zemlje, koji se obilježava kako bi se jačala svijest o prirodnom okolišu i upozorilo na opasnosti koje mu prijete, obilježili smo u Muzeju Prigorja izložbom Puna torba tičov. Predstavili smo stvaralaštvo Stje- pana Kašnara iz Lužana, čovjeka koji je živio s prirodom i u njoj pronalazio inspiraciju. Šarene ptice nastale njegovim vještim rukama iz komada drveta, svojom ljepotom nikoga nisu ostavile ravnodušnim, ujedno podsjećajući na živi svijet koji nas okružuje. Sjećanje na gospodina Kašnara i njegove ptičice emocije budi i danas.

Neki dan, pripremajući izložbu za 65. godišnjicu planinarskog društva Lipa, naišla sam na niz tekstova o lipašima ekolozima. Jedna od njih donosi priču o Ivici Kvaterniku iz Kašine, čovjeku koji obilazi šume i cijepi divlje voćke u planini. Lijepa priča pod- sjetila me na još jednog Prigorca kojeg sam poznavala, surađi- vala s njime i koji je barem dva puta godišnje (obavezno na kraju jeseni, kad dozrijevaju mušmule) dolazio u muzej i donosio nam te divne zrele plodove. Nedavno sam čula da je preminuo, što me jako rastužilo. Stjepana Kašnara upoznala sam davnih dana Ni ne znam više točno kada, ali tog vrlo upečatljivog, osebujnog čovjeka koji je nosio šešir široka oboda, hodao uspravno i pri- … Svaki je dan na čao tako uvjerljivo o svojim razmišljanjima o prirodi, čovjeku, životu nije bilo moguće zaboraviti. Taj je istinski čovjek, filozof, posao nosio „torbu koji je sebe nazivao „prirodnim čovjekom“, ostavljao snažan do- punu tičov“… jam na sve oko sebe. I on je poput čovjeka iz Kašine koji nese- bično cijepi divlje voćke po Medvednici, volio, razumio prirodu i živio s njome. Priča o Stjepanu Kašnaru, „običnom čovjeku iz Prigorja“, priča je o čovjeku koji je radeći kao noćni čuvar, usput iz drveta izrađivao ptice svoga kraja koje je susretao na svojim beskrajnim šetnjama šumama i livadama. Svaki je dan na posao nosio „torbu punu tičov“, započetih, zgotovljenih ptičica i novih komada drveta koji će do jutra procvrkutati. Veći je dio života posvetio istraživanju, proučavanju prirode i izradi ptica. Izrađi- vao ih je za prijatelje i ljubitelje životinja, pa su mnoge od njih „odlepršale“ u različite krajeve, a neke i na druge kontinente. Bogato znanje i ljubav prema pticama iskazivao je izrađujući ku- ćice za njih koje je postavljao oko kuće, u vinogradu, a za hlad-

nih zima izrađujući i postavljajući hranilice. Njegove prelijepe O PRIČANJU 121 122 O PRIČANJU što sam ga poznavala. ga sam što ponosna ija sam što kao okupu, na ptice svoje sve na ponosan vrlo bio je da Mislim zemlje. planeta Dan na postavljena stavovima životnim snjegovim suglasju potpunom u je koja godine, izložbi 1998. jednoj na uMuzeju ikod nas su zalepršale ptice šarene Darko Jelaković Darko

Priča Darka Jelakovića iz Lužana govori o tome kako su netočne informacije na jednoj izložbi potaknule komunikaciju između razočaranog posjetitelja i strpljive kustosice te dovele do suradnje na dobrobit mještana Lužana, ali i Muzeja Prigorja.

U sesvetskoj Kuriji, a i oko nje, proveo sam mnoge dječačke i sred- njoškolske dane, a naravno i večeri. U parku, ispred kina, a najviše i najčešće u podrumu Kurije odnosno, kafiću „Rupa“ kako mu je netko već davno nadjenuo ime. Provodeći tako dane i večeri, nikada mi nije padalo na pamet ući i pogledati što se zbiva kat iznad, te što bi mene moglo zainteresirati u Muzeju Prigorja. Osobno me oduvijek zanimala povijest, zemljopis, umjetnost i kulturna baština mog rodnog Prigorja. Počeo sam se opskrbljivati lite- U raturom, a najviše su me zanimale priče starih i mudrih ljudi o životu, teškom radu i zabavama u mojem rodnom selu Lužanu. Literature je … I tako jednog naravno bilo premalo, ali priča iz davnine nije nedostajalo. I tako jednog dana, krajem prošlog stoljeća, prolazeći kraj Kurije dana, krajem ugledah da je postavljena izložba o Prigorju. Ušao sam u muzej, te lagano i studiozno pogledao izložbu. Poznavajući dosta povijesnih prošlog stoljeća, i zemljopisnih činjenica, bio sam razočaran navodima koji su bili prolazeći kraj Kurije netočno navedeni. Odlučio sam se obratiti nekom iz muzeja, te mu uputiti kritiku i moje negodovanje postavljenom izložbom. ugledah da je U tom trenutku se ispred mene odnekud stvorila gospođa te me postavljena izložba upitala kako mi se dopada izložba. Upitah je: „Tko ste vi?“ te mi se ona predstavila kao kustosica Jagoda Vondraček Mesar. Na- o Prigorju… kon toga ne baš biranim riječima i povišenim tonom izrekao sam niz kritika i netočnih podataka koji su bili navedeni u popratnom tekstu izložbe. Gospođa me pozvala u svoj ured, te zamolila da joj ispričam svoja saznanja o Prigorju, pitala otkud sam, te pozvala na suradnju i iskazala želju da kontaktira ljude na području Prigorja u vezi podataka za izložbe ili brošure. Iznenađen spremnošću gospođe Jagode na suradnju, pozvah je u Lužan, kod vrlo zanimljivih i starih ljudi s kojima sam je upoznao, a koji posjeduju određene predmete, fotografije, narodne nošnje, ili imaju samo lijepe priče o načinu života u Lužanu i Prigorju tijekom

prošlih godina. O PRIČANJU 123 124 O PRIČANJU baštinu našegbaštinu Prigorja. ipovijesnu kulturnu obogatiti tim asamim istražiti, trebalo bi koju građe povijesne dosta pronašli Lužana mještani neki te su ideje, nove inastale poznanstva ostala su danas Do zahvalni. im smo kojima na Muzej Prigorja ustupio je nam koje fotografije izazvale su ipak pažnje Najviše u Lužanu. prikupili smo koju izložbu igrađu slikali pažnjom sa te su grad, uinozemstvo, odselili se su koji ljudi oduševljeni bili su Posebno sti. mlado njihove dane na podsjeća te ih inormalniji, smireniji je bio života način ali i ugodan, lijep bio nije kućama utim Život vremena. stara prošla, neka na podsjećaju stalno mještane prostorije u dolaska prilikom Lužan, odbora Mjesnog prostorijama nalaze u fotografije se Sada postoje. domova i kuća starih njihovih fotografije takve da saznanja imali nisu neki jer soduševljenjem, izložbu dočekali su Lužana Stanovnici stoljeću. uproteklom DVD-a rad na i života inačin selo njihovo na podsjetio je te ih doživljaj neočekivan to bio je mještane Za uizložbu. istavili uvećali smo Muzej Prigorja posjeduje koje Fotografije izložbu. postavimo Prigorja Muzeja uz pomoć da ideju na došao sam pa godišnjicu 80. imao je Lužan DVD 2012. Godine kuća. drvenih starih fotografijama s albume pokazala je mi Jagoda igospođa oLužanu nešto Muzej još li ima me Zanimalo Prigorja. jesne i baštine kulturne sa nekimnastojim novim vratiti podacima ili koja poznanstvima su nepresušan izvor povi aja umuzeju, događanje izložbu ili svaku na me poziva ukontaktu, ostali smo danas Do danas pokojnog, Stjepana Kašnara iz Lužana. samoukog tičov umjetnika, torba izložba Puna nažalost postavljena umuzeju je znanstva, po našeg mjeseci par nakon Već fotografije. nošnje, narodne predmete, određene dali bi, izlož upostavama pomogli joj su koji ljude mnoge upoznala je uLužanu Jagoda Gospođa - - - - Stjepan Škrapec

Među stanovnicima Prigorja sačuvao se naziv Kraljev hrast, tako su oduvijek nazi- vali odmorište na starom putu prema Zagorju. Muzej je 2010. godine proveo akciju nazvanu Kraljev hrast – obnova povijesnog pamćenja. Ideja je bila u suradnji s lokalnom zajednicom posaditi stablo hrasta koji bi nekim budućim putnicima pružio zaklon i podsjetio ih da su zastali na mjestu na kojem se možda odmarao i neki kralj. Hrast je posađen uz prigodnu svečanost i govorancije, no na žalost tamo nije dugo stajao, kao ni slijedeći koji ga je zamijenio čim je primijećeno da je nestao. Danas na tome mjestu možda raste neki „divlji“ hrast, a putnici zastaju kraj raspela podignutog u spomen prolaska pape Ivana Pavla II. 1998. godine po kojemu je cesta nazva- na „papinska cesta“. U akciji je sudjelovao i gospodin Stjepan Škrapec iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, koji se kao Prigorac angažirao i prisustvovao događanju.

Kad mi je prije nekoliko godina ravnatelj Muzeja Prigorja dr. Vladi- mir Sokol rekao da namjerava obnoviti Kraljev hrast, nisam odmah shvatio što zapravo želi. Za nas „domoroce“ Kraljev hrast je oduvijek bila mala čistina uz cestu u podnožju drevnog Kuzelina, mjesto kao stvoreno za odmor nekadašnjih putnika namjernika, hodoča- snika i svih onih koji su bilo kojom potrebom putovali iz Prigorja u Zagorje i obratno. Nije tu bila oduvijek ni prava cesta, bio je tek Kšumski puteljak koji je vijugajući kroz šumu spajao selo Moravče ...Za nas na prigorskoj i Mariju Bistricu na zagorskoj strani. Stoljećima su “domoroce” Kraljev njime putovali mali obični ljudi za svojim svakodnevnim poslovi- ma, ali i velmože, odličnici, pa i pokoji kralj za važnim državnim i hrast je oduvijek vojnim poslom. Svi bi oni zastali na malenoj čistini i potražili odmor u sjeni stoljetnog hrasta na njezinu rubu, otvorili torbe i bisage, bila mala čistina uz prezalogajili što su već imali, okrijepili se vodom s obližnjeg izvora cestu... i nastavili dalje. Kad je na tom mjestu na jednom od svojih propu- tovanja otpočinuo i kralj sa svojom svitom ostao je naziv – Kra- ljev hrast. Tako je to ostalo u sjećanju kroz naraštaje do današnjih dana. Malo iznad tog mjesta na vrhu brijega ispod tankog sloja zemlje i mahovine nalaze se ostaci drevne keltske i rimske utvrde Kuzelin. Slijedeći i narodnu predaju, sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvršena su probna arheološka istraživanja koja su definitivno potvrdila da se na tom lokalitetu nalazila velika utvrda čiji O PRIČANJU 125 126 O PRIČANJU dijela I Hrvatske. tako „posadili smo na hrast gori“. ovog sudbinu određivala bitno su koja iprije vijeku usrednjem zbivanja na prisjećanju povijesnom pridonosi simbolikom svojom da svrhu, ima itekako hrasta Kraljevog obnova županija: Zagreba, Grada Zagrebačke i Zagorske županije. Polako sam počeo shvaćati da triju granice susreću tu se idanas iZagorja Prigorja ijuga, sjevera razmeđe svojevrsno je materijalnim dokazima burnu i rasvijetli bogatu Sesvetskog povijesnu Prigorja. baštinu To i građe prikupljanjem da godina 40 prije osnovan je koji Prigorja Muzeja o osnivanju ideju je potaknuo artefakata pronađenih Velik broj iranije. amožda doba, sežu urimsko počeci Sanda Stanaćev Sanda Stanaćev Bajzek

Sanda Stanaćev Bajzek, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, voditeljica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara (HULULK). Udruga ostvaruje različite umjetničke projekte radi promicanja umjetnosti i kulturne baštine te, među ostalim, pomaže i osobama s intelektualnim teškoćama u izražavanju i razvoju kre- ativnih sposobnosti. Muzej organiziranjem izložbi radova nastalih na radionicama likovne terapije pruža potporu toj osobito ranjivoj društvenoj skupini u njihovoj želji da se predstave javnosti.

U četrdeset godina, koliko je prošlo od njegova osnivanja, kroz Muzej Prigorja prošle su „horde“ umjetničkih slika, arheoloških artefakata, zanimljivog narodnog, pa i liturgijskog ruha, vrijednog povijesnog materijala. Ali, zadnjih godina i produkti djelatnosti Hr- vatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara, udruge koja je za svoje sjedište izabrala vrijednu spomeničku zgradu Župnog dvora u Vugrovcu, smještenog u pitoresknom prigorskom kraju. UTako pripadajući Gradskoj četvrti Sesvete nerijetko se izložbama predstavljamo upravo u Muzeju Prigorja, dogovorivši s njima od 2014. godine stalnu suradnju na prezentaciji radova koji nastaju na HULULK-ovim radionicama likovne terapije „Susret jednakosti“. … ljubav kojom su Taj likovno edukacijsko-rehabilitacijski projekt zamišljen je i ostvaruje se kroz suradnju likovnih umjetnika, članova HULULK-a i ko- umjetnici i korisnici risnika Centra za rehabilitaciju Zagreb, podružnica Orlovac, a za- dnje dvije godine i područna radionica Sesvete. Integracija osoba stvarali svoju s intelektualnim i psihičkim teškoćama u sustav likovnog stvara- likovnu priču… laštva pridonosi boljoj socijalnoj osviještenosti, suradnji institucija, rušenju predrasuda i pružanju šanse za kvalitetniji život i razvoj. Uz integraciju određenih populacija u kulturni život zajednice radimo na popularizaciji umjetničkog stvaralaštva ukazujući na njegove neizmjerne potencijale i važnost u psihičkom i fizičkom zdravlju čovjeka. Brinući se o zdravlju potrebitih, u našem slučaju odraslih osoba s intelektualnim poteškoćama, ali i vlastitom, 2016. godine uključujemo kao suradnika, ali i savjetnika, kustosicu Muzeja Dub- ravku Habuš Skendžić, koja je svojim profesionalnim referencama ali i tadašnjom izložbom koju je pripremala, a radilo se o izložbi Misno ruho župne crkve sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu, ubaci-

la klicu iz koje se rodila ideja da terapiju, odnosno naše radionice, O PRIČANJU 127 128 O PRIČANJU ali velika duha, i neka i Jer vjeruje! kulturi umjetnosti sve je moguće! ljudi, malih potrebe osluškujući godina, takvih puno još proživi Muzej Prigorja onda Neka razmjenjujemo ideje i talente. jedne velike ljubavlju ispunjene obitelji, u kojoj jedni drugima pomažemo, podržavamo se, članovi već centra, korisnici il’ umjetnici ravnatelji, kustosi, niti udruga, niti muzej, niti svi: smo Ionda nadahnuto. iskreno, dječje toplo, tako Damjanovića, izrecitira Žmegač Natalija štićenica nam kada kao suza ni pa nedostaje, ne smijeha ni A bormeš izložbu. pohode koji i„zagrebčanci“ „sesvetičanci“ ibrojni događaje ovakve podržava srčano koji žen Markota Dra Sesvete, četvrti gradske predsjednik itadašnji skolačima Židak iDarko Lucić župnik naš muzeja idragi idjelatnici instruktori radni injihovi snjima radili su koji CRZ-a iumjetnici –ikorisnici svi učestvuju ukojoj zabavu druženje, upredivno pretvori otvorenje samo put svaki se iuMuzej ukojem prenijeta bila i„terapeutirala“ rehabilitirala sve je nas a koja priču, likovnu svoju stvarali ikorisnici Tako umjetnici su kojom ljubav projekata. je ovakvih ikorisnosti ovažnosti djelatnika isvjesnosti orazumijevanu svjedoči što muzeju, svetskom use su održane terapija likovnih uradaka izložbe sve zabune, bude ne da No zeju Prigorja. uMu nego drugdje postavljena biti mogla nije misnice, varijantu usuvremenu odjevenog nom empatijom prema osobama s poteškoćama, naš velečasnog uradak – lutka/instalacija Želja Želle, koja je i uz sama odrastala ispunjena majku odmalena defektologinju, snaž Moreni ravnateljici prezentirali to sve smo Akada povezanost. prijateljsku snažniju, dobila muzejom sesvetskim Tako sa zlatovezom. ruha uizradi suradnja je obučeni bili st. u17 su koji mladićima ovugrovečkim priče bajkovite gotovo zanimljive, od Sve krenulo je crkvi. vugrovečkoj užupnoj čuvaju se akoje izložbom, svojom obrađuje Dubravka koje one na obogatimo i oplemenimo izradom naše suvremene varijante liturgijske misnice po uzoru - - - - Sandra Bubalo

Maštovita interaktivna slikovnica odgojiteljice Sandre Bubalo oduševila nas je i odli- čan je primjer kako radimo zajedno na promicanju baštine jer najmlađima se i muzejski sadržaji najbolje mogu približiti igrom i zabavom.

Dječji vrtić „Leptir“ već godinama nastoji u radu s djecom njegova- ti tradicionalne i vjerske običaje Lijepe Naše, osobito običaje kraja u kojem živimo, sesvetskog prigorskog kraja. Vidljivo je to u svim odgojnim skupinama, a posebno u folklornim i eko skupinama. Tako je, unazad nekoliko godina, trajna zadaća u Godišnjem planu i programu rada upoznavanje s materijalnom i nematerijalnom baštinom sesvetskog prigorskog kraja. U skladu sa zadaćom, gđa Dpedagog Božica Pintarić, predložila je da napravim interaktivnu slikovnicu na tu temu. Našla sam se u nedoumici jer iako sam ro- đena i odrasla u ovom kraju bilo je i previše nepoznanica kojima se trebalo pozabaviti. Logičan izbor pomoći u tome bio je odlazak do Muzeja Prigorja. Tamo su me dočekali ljubazni djelatnici te uputili na gđu Jagodu Vondraček Mesar. Upoznala sam je s idejom izrade interaktivne slikovnice, ali i ukazala na nedostatak informa- … Teta, daj cija vezanih uz život ljudi ovoga kraja početkom prošlog stoljeća. Gđa Vondraček Mesar odmah je pokazala interes i bila spremna nam dodaj onu pomoći. Pridružila nam se i gđa Dubravka te su me zadivile svojim znanjem o funkciji i izgledu svakog predmeta koji su pokazale. starinsku… Govorile su o raznim običajima ovoga kraja te se malo po malo u mojoj glavi počela stvarati slika slikovnice. Kroz razgovor s njima uvidjela sam da moram djecu upoznati prvenstveno s izgledom ljudi, načinom odijevanja i življenja te da bi bilo dobro da slikovnica prikazuje nekadašnju hižu, prostorije u njoj, ljude i predmete koje su koristili, dvorište i životinje. Određivanje smjera kojim ću krenuti bilo je vrlo važno, a pritom su mi navedene gospođe puno po- mogle. Suradnji tu nije bio kraj, uputile su me na g. Zmišu, koji mi je svojim znanjem o prošlosti ovog kraja također puno pomogao. Kao pomoć u istraživanju na poklon sam dobila knjigu Idem v guosti te neke od fotomaterijala koji meni do tada nisu bili dostupni. Moj se krug istraživanja naglo širio zahvaljujući raznim ljubaznim članovima naše društvene zajednice. Nakon nekoliko mjeseci, rezultat svega bila je interaktivna slikovnica pod nazivom Kak se je O PRIČANJU 129 130 O PRIČANJU počela je od djelatnika Muzeja Prigorja. I zato jedno veliko HVALA! veliko jedno Izato Prigorja. Muzeja djelatnika od je počela za informacijama je završila zajednice suradnjom odličnom različitih članova ali društvene kraja te da zajedničkim akcijama i suradnjom možemo puno toga Moja potraga postići. našeg baštinu čuvamo način taj na da shvativši sam Toplinu osjećala usrcu i privilegija. zadovoljstvo pravo je bilo o Prigorju, slikovnice iz interaktivne likovima glume ske pjesme, prigor ipjevaju plešu igara, „starinskih“ se igraju pašu, na kravicu kako vode djecu Vidjeti djece. zadoživljaj pogodak pašu“. to pun na je „voditi Bio sama mogla djeca je su da tačima ko ina velika tako bila je koja kravu sam napravila ideja, nova pala pamet na je mi Odmah pašu!“ na skravama sam išla igrala, se bi čega „A odgovorila: je aona mali?“, bili ste dok igrali vi se „Čega ste mamu: pitala tako, sam, Jednom dana. tih prisjetili rado vrlo se bi oni a vremena, tog oživotu roditelje svoje ispitivala bih često sdjecom, aktivnosti zarazne se lijepe trenutke smijući se nekim našim, ili više manje uspješnim izgovorima. Pripremajući mnoge izraze proveli te smo prigorske neke usvojili isami su lako. Postepeno bilo inije baš mi što prigorski“, „po govorim im da tražili me bi Često „Teta, starinsku“. onu dodaj nam daj nejgda živele f Prigorju . Djeca su bila oduševljena njome, kad bi se htjeli igrati govorili su: su: govorili igrati htjeli se bi kad njome, oduševljena bila su . Djeca - - Arijana Piškulić Marjanović

Muzej Prigorja njeguje suradnju sa svim školama na području Sesvetskog prigorja i svojim pedagoškim programima nastoji zainteresirati mlade posjetitelje. Tu veliku ulogu imaju učitelji, koji prepoznajući i birajući kvalitetne izvanškolske sadržaje upot- punjuju svoju nastavu. Učiteljica Arijana Piškulić Marjanović iz Osnovne škola Luka u Sesvetama jedna je od mnogih kojima možemo zahvaliti na poticanju interesa za kulturnu baštinu u djece te na pomoći u odgajanju budućih posjetitelja.

Kao učiteljica razredne nastave smatram važnim poticati širenje nastave izvan školskih okvira, te uporabu različitih javnih ustanova u lokalnoj zajednici kao izvore znanja. Jedna od najvažnijih javnih kulturnih ustanova u blizini naše Osnovne škole Luka je i Muzej Prigorja. Dugogodišnja suradnja učitelja i muzejskih pedagoga rezultirala je nizom djeci zanimljivih i sadržajem primjerenih radionica. KTako su učenici u muzejskim prostorijama mogli upoznati proces nastanka kruha u prošlosti Prigorja, isprobati kućanska pomagala te umijesiti svoj vlastiti kruh. Radionica je izazvala oduševljene reakcije u djece jer nisu očekivali da bi u muzeju mogli obavljati taj … potaknuli smo posao. Na taj je način potaknut dječji interes za muzej kao mjesto niz djece na češći produktivnog učenja uz igru i zabavu. Drugom prilikom učenici su uživali u proučavanju odjevnih pred- odlazak u muzeje… meta iz prošlosti, na trenutak se uživjeli u svadbene običaje Pri- gorja i uspoređivali jela iz prošlosti s jelima danas. Posebno bogatstvo je bio kajkavski govor muzejske pedagoginje koji nas je potaknuo na istraživanje prigorskih riječi baka i djedova. Motivi s nošnji su bili poticaj za nastanak raznolikih likovnih radova i daljnjeg istraživanja kulturne baštine. Vrlo zanimljive i zabavne bile su i radionice u kojima su učenici u i oko muzeja igrali tradicijske igre i na taj način i u muzeju zadovoljili potrebu za kretanjem uz angažiranje svih osjetila i vještina. Posebno su učenici pokazali oduševljenje i entuzijazam u radionicama koje su uključivale aktivno istraživanje muzejskih ekspo- nata, razvrstavanje i grupiranje prema obilježjima te manipuliranje O PRIČANJU 131 132 O PRIČANJU ciljem osobnog razvoja i identiteta kroz prihvaćanje vlastite kulturne baštine. kulturne vlastite prihvaćanje kroz iidentiteta razvoja osobnog ciljem s ivrijednosti stavove vještine, iintelektualne socijalne razvija znanja, pruža muzej djeci način osebujan taj Na način. aktivan na prošlosti istraživanja mjesta kao umuzeje lazak od češći na djece niz smo potaknuli pedagozima, imuzejskim radionicama Zahvaljujući ivremena. prostora različitog ukontekstu ponašanja te humorne korekcijeprenošenju znanja, ali i u na aktivnosti neprimjerenog uključivanje u pedagoga muzejskih idostupnost spontanost na pozitivne vrlo bile su reakcije Dječje Memoryju. umuzejskom se inatjecati ali zaključke, predmetimadostupnim i igranjem igara u kojima i su zajedničke donositi morala surađivati - Ljiljana Bukal

Kad posjet muzeju ostane u trajnoj uspomeni, znači da radimo dobro. Edukacija u muzeju drugačija je od one u školi, a poruke o baštini prenose se zabavom i interak- cijom. Ljiljana Bukal, učiteljica iz Osnovne škole Ivana Granđe u Soblincu, i njezini danas odrasli bivši đaci prisjetili su se što su sve radili u Muzeju Prigorja.

Na jednom susretu, u razgovoru sa skupinom učenika, premeće- mo po sjećanjima i dogodovštinama iz ranih školskih dana, od prvoga do četvrtog razreda. U jednom trenutku netko nabaci pitanje sjećamo li se kako smo u Muzeju Prigorja u Sesvetama kuhali jajca i pripremali grah na salatu. Da, to ti je bilo kad smo upoznavali običaje za Badnjak u Prigorju. Nabacuju dalje sličice sjećanja.... ja sam postavljala stol i slamu ispod stola... a mi smo dovršavali kinč Ni vjesili ga o strop s tetom iz Muzeja... Tako je nekako, prije 20 godina, počela suradnja Muzeja Prigorja i mene kao učiteljice razredne nastave. Tadašnji učenici sjećaju se toga do danas. Učenje je bilo zanimlji- … Takvo je vo, urezalo im se u sjećanje. A dalje, ne sjećam se redoslijeda, ali jedna generacija mojih učenika znala je opisati šlavuner i drndanje učenje spontano u njemu, drugi su bili Marica i Jožek u prigorskoj svadbi i „vojzili su i zanimljivo, nije vrmare“, ili su bili „dumaći česniki“ kod Jagode na tavanu Muzeja. Dječaci su zapamtili oružje i oruđe s Kuzelina, brda iznad Moravča, mučenje… djevojčice kopče i ukosnice kojima su se kitile Rimljanke koje su bile u toj vojnoj utvrdi... Uh, katkad nam se od siline dojmova pomi- ješa redoslijed događaja na vremenskoj crti... Wow, naši preci nisu kupovali odjeću u trgovinama? Kako su šivali? Odakle im tkanina? Tkalački stan. Dvosoban? Ma ne… to ti je... Spoznaje su bile dojmljive, o tome se u razredu dugo pričalo, crta- lo... Edukacija se prenosila na članove obitelji, ali obratno, s djece na roditelje. A bilo je još... Kako se i što se nekad kuhalo u Prigorju, koje su bile domaće živo- tinje, kakav je bio vrt... kako je izgledala kuhinja, „kaj se čuvalo pod klučem?“, samo su neke od zanimljivih pojedinosti koje su djeca

upoznala u Muzeju kod tete Dubravke i Jagode. O PRIČANJU 133 134 O PRIČANJU Veselimo se daljnjoj suradnji... učitelji. aimi djeca, vole To kakvo mučenje. učenje nije je izanimljivo, spontano Takvo učenje je Upoznali su svoje kulturnu baštinu domovine, dotaknuli je, omirisali, isprobali, zapamtili. Prigorja. dijela ovog običajima inarodnim zavičaja svog oprošlosti učionice izvan su Učili Dragutin Zmiša

Gospodin Dragutin Zmiša iz Lužana bio je član Upravnog vijeća Muzeja Prigorja u dva navrata, devedesetih godina i u dva uzastopna mandata od 2005. do 2013. godine, te se u tom razdoblju dobro upoznao s radom Muzeja. Kao čovjek zainteresiran za baštinu svog kraja, pomagao je djelatnicima u prikupljanju predmeta, pronalaže- nju zanimljivih lokacija i povezivanju s ljudima iz lokalne sredine. Zahvaljujući njemu, publikacije Muzeja Prigorja stigle su i do daleke Australije.

Povodom 40. obljetnice Muzeja Prigorja želio bih čestitati svim djelatnicima muzeja, kao njihov višegodišnji suradnik u Upravnom vijeću Muzeja. Obilazili smo naš prigorski kraj, gospodin Vladimir Sokol i njegovi suradnici, pregledali neka nova nalazišta te snimali stare drvene kuće, bunare, raspela i kapelice. Posebna suradnja moje supruge … zato smo razne i mene s gospođom Jagodom Vondraček u vezi prikupljanja starih Pstvari, fotografija i zapisa kao i razgovora sa starim osobama o ne- brošure koje su kadašnjem življenju i običajima u ovom dijelu Prigorja. izrađene u muzeju U našoj obitelji s našom djecom i prijateljima rado razgovaramo o životu i običajima naših predaka, zato smo razne brošure koje su rado podijelili izrađene u muzeju rado podijelili našim prijateljima i rodbini. U Nje- našim prijateljima i mačkoj familijama Obad, Bukal, Zmiša i drugima te obitelji Vlade i Božice Zmiša u dalekom Sidneyju koji su brošure rado prihvatili i rodbini… podijelili svojim prijateljima porijeklom iz Prigorja. I na kraju želim djelatnicima Muzeja još mnogo uspješnog rada i djelovanja. O PRIČANJU 135

O NAMA 138 O NAMA O nama O naših kolega Mladena Tomljenovića i Mladena Nadua, koji nažalost više nisu snama. nisu više nažalost koji Nadua, iMladena Tomljenovića Mladena kolega naših i se smo prisjetili prilikom narav. Ovom osobniju imaju publikacije, cijele uduhu da, nego zaposlenika, biografije uobičajene budu ne tekstovi da je Zamišljeno Prigorja? u Muzeju pomalo neobičan zadatak. Trebalo je odgovoriti na pitanje: Zašto radim ili sam radio/radila uredništva od priliku zaovu su dobili ispita, stručnih zapolaganje iskustvo radno zeju stekli uMu su koji te oni kontaktirati uspjeli smo skojima bivši isvi sadašnji Muzeja, Zaposlenici - Muzeja Prigorja odlazi u Etnografski muzej u Zagrebu, u kojem radi do svoje prerane smrti. prerane svoje do radi ukojem muzej uZagrebu, uEtnografski odlazi Prigorja Muzeja Iz tehničara. muzejskog poslove idruge obavljao je toga aosim dokumentaristike, stojeće nepo tada preteča je čime fotodokumentaciji, njihovoj na radio i sve zbirke je fotografirao ka bila obrađena u računalnom programu dBase. U Muzeju Prigorja Mladen Tomljenović zbir je Cijela objekata. 2000 od više dijasnimaka, i 1500 negativa 4500 na narasta zbirka ta 1990. Godine umuzeju. etnologinja vodstvom pod poslije idalje, se nastavila diteljstvu gra onarodnom građe prikupljanja Akcija tehničar. muzejski kao 1986. Prigorja u Muzeju zapošljava se On kazivanja. iusmena su uzeta negativa, 2500 i načinjeno objekata 1000 oko je registrirano izložba, otvorena je kada 1983., početka Do graditeljstvu. o narodnom građe skupljanja uakciji suradnik vanjski kao 1981. surađivati počinje Prigorja S Muzejom nestanu. ne ione dok imamo, zdanjima otim mi koji ispomen nego dokument samo ne jedini i zapisi snimke su Njegove očima. našim pred doslovno nestajala i danas, a tada, je koja arhitekturi, tradicijskoj posvećen je bio rada njegova dio iveći, možda Velik, može se pozavidjeti. kojem na To djelo (!). životno je ikatalogizirao je koju negativa, 000 ioko 17 dijasnimaka 000 oko 30 od zbirku golemu stvoriti je Uspio snimaka. zbirku vlastitu i stvarati je 1970. Od počeo bilježnice. iuredne upedantne je prenosio bilješke terenske Svoje imati. treba zapis takav jedan koje podataka osnovnih razradu svoju i objavljivao časopisima je Ustručnim predmetu. osnimljenom spodacima zapis stoji iza svake nego fotografije, gole samo nisu fotografije Njegove poduzimao. isam je aneka istraživanjima, mnogim u sudjelovao je Mladen odmjeren. dobro biti trebao snimak svaki je nego grafija, foto mnoštvo snimiti moglo nije se kada fotografije, digitalne razvoja prije razdoblje bilo To muzeja. mnogih je upublikacijama te objavljene izložbama iizložene na zamijećene bile fotografije su Njegove kreće. duh njegov se ukojem eter bila baština je Mladenu je. iskazu predmet taj koju kulturu duh, i njegov nego predmet samo ne snimiti je važno ne, bašti očuvanja iradi tu je ona ljepote, radi samo tu nije estetika da znao je On vrijednost. iestetsku sadržavaju aistodobno zabilježeno, fotografski bude da želimo i znanstvenici stručnjaci mi kao što ono upravo prikazuju fotografije Njegove predmeta. vo dokumenta –zapra prikaza i znanstvenog stručnoga fotografskoga te fotografije vrijednosti estetske spoj je koji stil fotografski je Razvio fotografija. etnografska upravo je postala specijalnosti njegovih od Jedna ipraktično. iteoretski razvio nadarenost svoju je koji fotograf, dareni ina je Bio istraživanja. takvih značenju i oopćem ali istraživanja, tih utijeku o zgodama pričati, volio je Otome istraživanja. terenska svega prije uetnološka, uključio student kao rano se fakultetu Na uZagrebu. Sveučilišta fakultetu Filozofskom na etnologiju je dirao Stu igimnaziju. školu Tu osnovnu 1949. veljače završio je 13. uZagrebu rođen je Mladen –2013. 1949. Mladen Tomljenović memoriamIn Aleksandar BenažićAleksandar ------

139 O NAMA 140 O NAMA i respektabilnog znanja, i i poštenjem. nadasve ljubavlju, istinom a ponajviše i respektabilnog nas kolega taj divni i prijatelj iznova uvijek neizbrisivim nadahnjivati uma bistrine tragovima će Stoga vrijednosti. na više još dobivaju ljudima, sdrugim idijele žive se kada vrijednosti, općeljudske da svjedočio primjerom osobnim svojim tim upravo je on najvažnije, Što je života. njegova trenutak svaki resile su koje vrijednosti iizravnost, prijateljstvo dobrotu, u komunikaciji i svojom sa vrckavim svima, plemenitošću, vragolastim dosjetkama širio Mladen je da najbitnijem, ljudski uonome slagali se su Svi isticali. puta nebrojeno su što Na istraživačko djelovanje Mladena Nadua ponosni su i kolege izvan granica, prigorskih gobrojnih maturalnih radnji vezanih i diplomskih za Sesvete i Sesvetsko prigorje. mno te mentor školama isrednjim uosnovnim predavač Također, gost čest je baštine. bio na nekoliko projekata koji su znatno pridonijeli poznavanju sesvetske i kulturne povijesti muzejske Mladen djelatnosti, je bio i sudionik mnogobrojnih skupova stručnih te suradnik i istraživačke zamjetne Osim iz prošlosti. iokolice Sesveta pitanja mnogobrojna riješena te su građe ineistražene nepoznate dotad istraživanja rezultati prezentirani bili put su Prvi dijskih i izložbi, informativnih koje su prezentirale bogatu i nepoznatu prošlost. sesvetsku stu dvadesetak je nastalo rada istraživačkog savjesnoga njegova plod Kao publikacija. zapaženih vrlo niz objavio je Mladen istraživanjima Iutim itd.). iWeinberger Granđa obitelji Popović, Đuro (npr. učitelj danas do stoljeća 19. od u Sesvetama života javnog u kreiranju sudjelovali su koji ljude te zaobične života ikulturnog političkoga iz sesvetskoga pojedince zaistaknute Također, interes je pokazivao industrije. irazvoja te početaka isporta školstva istraživanja njegova vrijedna su Osobito i okolice. Sesveta povijest suvremena zaokupljala posebno tema, različitih raspona širokog unutar je, ga Poslije godina. 750 gotovo od maku raz uvremenskom idogađaje osobe te povijesne Sesvete četvrti gradske unutar naselja (1201 –1936) izvorima povijesnim upisanim iPrigorje Sesvete djela vrijednog je Autor mjesta. i okolnih Sesveta prošlosti osrednjovjekovnoj djela niz napisao je Mladen i Varaždinu. u Zagrebu uarhivima građe arhivske istraživanja njegova vrijedna su Posebno objekata. iprofanih nih sakral istraživanja do sve pa iCerje), Moravče Kašina, Vugrovec, (Sesvete, župa najstarijih ekonomske,društvene, posebice demografske povijesti, i zatim kulturne crkvene povijesti, od rasponu, u širokom mjesta, i okolnih Sesveta prošlost srednjovjekovnu na se su nosila od istraživanja Mladenovih područja glavna Prigorja u Muzeju djelovanja svog početku Na četvrti. zagrebačke najveće opovijesti napisao je što ono sve na posebice nosnima, po ikolege kolegice injegove njih čini prigorja, Sesvetskog sugrađanima dao djelatnosti, doprinosGolem koji je Mladen Nadu, vođen idealima istraživačkoj predanosti potpune nje. izvan onih do pa iz struke ljudi od surađivao, je skojima sve osvajao je kojom topline te ljudske iduhovitosti neposrednosti svoje zbog omiljen bio tako jednako je nego pozivu usvom stručnjak kao cijenjen samo ne je Bio muzeja. našeg djelovanju uukupnom trag siv neizbri je ostavio zbirke, Povijesne kustos arheolog, i dipl. povijesti prof. kao Nadu Mladen –2016. 1946. Mladen Nadu memoriamIn , u kojemu je na jednome mjestu s pomoću pisanih izvora obradio povijest svih svih povijest obradio izvora pisanih spomoću mjestu jednome na je , ukojemu Josip Herceg ------ta iz povijesne zbirke Muzeja, primjerice: A. Galović, P Galović, A. primjerice: Muzeja, zbirke iz povijesne ta predme brojnih irestauriranje konzerviranje je bio uZagrebu arhivom državnim vatskim suradnju sa srodnim u institucijama Sesvetama i Zagrebu. Gradu Rezultat suradnje s Hr te poslova muzejskih svih i obavljanje 1986.) (siječanj Muzeja osamostaljivanje na rena Sesvete, Narodnog sveučilišta sastavu zaposlenika djelatnost (ukupno bila tri) je usmje muzej u Zavičajni kao koncipiran bio Kako Muzej tada zbirke. je povijesne Voditelj kao 1987. rujna godine, do 1985. siječnja od zaposlena sam bila Sesvete Prigorja U Muzeju Lazić-Marinković Smiljana su pridonijela mojem budućem radu. znatno iskustva vrijedna stečena Muzeja, odjela etnografskog voditelja mjesto napustila sam kada godine, 1988. srpnja do 1984. od Urazdoblju katalogom. idvojezičnim nicom poziv plakatom, popraćena Njemačka, SR uRiedlingenu, predstavljena je bila izložaka brojem većim iobogaćena aupotpunjena vijećnica, Gradska folklora, smotra narodna bu. Godine 1985. održana je izložba Tekstilno je sesvetskog održana rukotvorstvo kraja 1985. Godine bu. izložba godine izložbi: 1984. postavom i likovnim autorstvom zastupljena je bila Prigorja Muzeja djelatnost Izložbena – Kašina. Vugrovec „9. maj“ škole Osnovne obljetnice 150. povodu Prosvjetni rad i očuvanje članak narodnog blaga objavljeni istaći avalja novinama, sam članke objavljivala sesvetskogUz područja, istraživanja samostalna u Sesvetskim Sesvete“. općine području na kulture spomenika pokretnih iobrada „Popis je načinjen u Zagrebu kulture spomenika zazaštitu zavodom iRegionalnim s Republičkim u suradnji Sesvete, općine a kog suda za na amaterskog skupine folklorne Smotrama stvaralaštva Sela“. Sesvetska „Etnopark renje člana Ocjenjivač projekta Sudjelovala sam u svojstvu ostva etapno zazamišljeno predradnje potrebne sve sam ostvarila –1987.1985. godine aurazdoblju djelatnosti, pedagoške osnivanje zaposljedicu je imala uSesvetama ma Muzeja. radi odjela osamostaljivanja etnografskog postava Suradnja s osnovnim škola darovanimpom, predmetima i fotodokumentacijom, ali i osmišljena koncepcija stalnog otku Zbirke, fundus je obogaćen istraživanja Uz terenska te gospodarstvo). lončarstvo tekstil, uporabni (nošnja, obradbe kataložne njezine do ulaza Knjige od dokumentacija, muzejska ustanovljena je čemu pri podataka, iprovjerenih valjanih upisom ispravnim s revidirana građa je Etnografska irestauraciji. zaštiti preventivnoj građe, etnografske zatečene sređivanju svega prije posvećeno je bilo Prigorja uMuzeju razdoblje godišnje Četvero Sesvete. sveučilišta Narodnog u sastavu djelovao tada je koji muzeju Prigorja, uZavičajnom godine 1983. prosinca 26. etnologa usvojstvu sam počela rad Muzejski Maglica Nadja Bašić Zlata život“! idug srećom sa je joj „neka raste, neka Gori“. Stoga, na Hrast kao na sadnjom s mjestu hrasta, biblijskom Kraljev hrast, reminiscencijom: „Posadio sam izre nedavno sam što iono Tako počinje; sve 1947). zapravo (Dorner, pionir“ ako je samo smisla ima „Muzej uPrigorju: radio te godine to sve sam što izreći primjerenim se mi Kući o Razmišljajući Sokol Vladimir 1977. od Prigorja muzeja Zaposlenici danas do Slike iz života žena Planine Donje žena iz Planine Slike života , 1979., tehničar administrativni , od 1983. do 1988., kustos , od 1977. ravnatelj , od 2014., do , na njezinu početku i poslije, dvije misli iz mojih tekstova učinile su su učinile tekstova iz mojih misli dvije iposlije, početku njezinu , na , od 1985. do 1987., kustos , Muzej Prigorja, bila je predstavljena iuZagre predstavljena je bila , Muzej Prigorja, erva domaća povjestica, po Andriji Andriji po povjestica, domaća erva , XX. Među , XX. u ------

141 O NAMA 142 O NAMA sam u suradnji s Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture vodila dugogodišnji dugogodišnji vodila kulture spomenika za zaštitu zavodom sRepubličkim usuradnji sam koja baštine nestaje. TakoPrigorja Sesvete, zaštiti posvećivala brige gdje sam najviše u Muzeju primijeniti mogla znanja svoja sam da sreće sam Imala etnologiju. studirala sam što irazlog vodilja zvijezda moja je bilo identiteta kulturnog hrvatskoga Očuvanje Jurišić Snježana Habrun Mirela Mladen Nadu ivim dinamičnim. zanimlji umuzeju čini posao mi što iračune, brojeve suhoparne moje među raznolikost i živost Sve to unosi iznenađenja. događaju se i uvijek posjetitelji dolaze radionice, be, izlož pripremaju se Okomene i točne. uredne budu muzejske financije da briga je Moja KegaljSuzana onime volim što najviše – numizmatikom. bavim profesionalno se da prilika životna iznenadna pružila se mi kad tek tužan, pomalo napustio amuzej sam poslove, tajničke administrativne obavljao zadovoljno godina sam Nekoliko Muzeja. ravnatelja tadašnjeg čovjeka, jednog ideje ambiciozne ostvarenje bio umuzej je koji dolazim da činjenicu respektirao iznimno tada sam te da Prigorja Muzeju u zaposlio godina trideset prije se sam kad trenutaka prisjećam se zadovoljstvom Sa Fabry Edgar Mladen Tomljenović ,Milka od Samec 1986. do 1995., spremačica što sam u tome imala domaćih potporu ljudi i prijatelja. drago je mi aposebno kraja, ovoga baštine zaštite opotrebi razmišljanja oblikovati gla ipomo uvjerenja svoja prenijeti uspjela projekata niza ulančavanjem postupnim godina sprotekom sam da se Nadam uprijateljstva. prerastali često kontakti poslovni su pa ma godina- nastavila suradnja se asnekima jedanput, samo srela sam Neke život. i privatni ali uMuzeju, rad moj obilježili načine različite na su koji ljude divne mnoge sam Upoznala bogatijim. život iučinio ispunjavao veselio, Prigorja bio Smatram velikom privilegija. povlasticom što sam mogla posao raditi koji me uMuzeju konzervatora restauratora posao je mene Za voli. koji posao ako radi samo zadovoljan potpuno može biti čovjek da rekao je jednom računalstva, pionir Jobs, Steve Skendžić Habuš Dubravka tucijama su pomogli mi uradu s kreativnom učenicima na mnogim školskim projektima. insti isrodnim muzejima sdrugim isurađujući Sesvete Prigorja uMuzeju radeći naučila sam koje aposlovi radom, pedagoškim se sam iz bavila Muzeja odlasku po zanimala, uVugrovcu škole rada napisala članak godina 150 – 1986) Vugrovec – Kašina maj“ (1836 škole „9. Osnovne na godi 150 brošure objavljivanje bio rezultat je čiji –Kašina, Vugrovec „9. maj“ školom nom Križevaca dodijeljena Ivanu Granđi 1928. godine Povelja (rukopis); počasnog 1875. građanina grada godine sastavljena Galoviću mlađem , od 1987. do 1993., blagajnik administrator , od 1988. do 2011., muzejski savjetnik muzejski 2011., do 1988. , od , od 1987. do danas, voditelj računovodstva voditelj 1987., od danas, do , od 1990. do 1991., računovodstveni referent knjigovođa referent računovodstveni 1991., do 1990. , od , od 1989. do 1995., kustos 1995., do 1989. , od , od 1986. do 1995., muzejski tehničar muzejski 1995., do 1986. , od , od 1985. do danas, restaurator savjetnik restaurator danas, do 1985. , od . Važna suradnja ostvarena je s Osnov je ostvarena . Važna suradnja . Premda me je muzejska djelatnost djelatnost muzejska je me . Premda , Vugrovec 1986., za koju sam sam za koju 1986., , Vugrovec ------Anka Čergar Trenutačnosam imao infarkt. radim kao tajnik u muzeju. kada 2008., prekinut nasilno rad je Moj radove. i stručne popularne znanstvene, sam muzeju. Prikupio sam veliki digitalizirao broj slike intervjua, i videomaterijal. Objavljivao u djelatnost novu ioformiti uSesvetama ratu oDomovinskom građu prikupiti sam stojao na brigade, 144. pripadnik Kao kaciga…). keltska (monoksil, građa te muzejska izložbe rekognosciranjavršio terena s i lokalnim surađivao amaterima. Jedan od rezultata su i Tu muzeja. kustos kao drugih sam bilo nije gdje Sesvetama, susjednima područjima i na djelatnost muzejska obavljana je ukojoj djelatnost, proširenu osnovao rang, svoj podići nastojeći Muzej je, izvještaje. obrađivao iračunalno logistiku organizirao sam tajnik kao a Kuzelinu, na istraživanjima arheološkim ina sam Sudjelovao donacijama. hvaljujući za cijenama nižim mnogo po je obavljen poslova Velik dio Muzeja. zgrade upravu na zemlju zgrade preuredili u restauratorsku radionicu, uredili prijamni depo… Dobili smo upri prostoriju upotkrovlju, prostor izložbeni ufunkciju smo Stavili grijanja... temelja, oštećenih vlagom do krova truloga potpuno od dijelova, pojedinih ufunkciju i stavljanja Muzeja zgrada obnove projekata vođenje bili poslovi su Glavni isl. stranice mrežne nje poslova,tajničkih i informatičke poslove, računalno slaganje muzejskih izdanja, održava redovitih osim obuhvaćalo, je što tajnik, kao zaposlen Umuzeju sam kultura. tinuiteta kon tehnološkog stemom magisterija svog usklopu proučavao sam koje istraživanja arheoloških metode nove tada iprimijeniti članova resurse angažirati Hrvata nogeneze et zaproučavanje Društva tajnik kao moći ću da se nadajući 1993. došao U Muzej sam Benažić Aleksandar ioko njega. uMuzeju unoć, kasno do voditi znali smo koje razgovora inekorisnih korisnih sjetim rado se Uvijek najdraži. posla dio je mi itaj suradnje dogovaraju poznanstva, nova sklapaju se tako idružiti, okupljati vole se Umjetnici djela. 400 od više obuhvaća danas koja zbirka, iLikovna izrasla uMuzeju, gali izla su koji umjetnika donacijama zahvaljujući ponajviše je, „Kurija“.li Umeđuvremenu nazva smo koju ugaleriji Prigorja, uMuzeju organiziram godina niz dugi već sada Izložbe ostvarilo. to i se mi da tako se Dogodilo posao. ito isti ovdje, bilo to bi raditi, volio igdje ako bih si, sam Mislio mirom. zračila oko sebe je što bilo je mi najljepše ali starosti, po zgrada ostalih od je Odudarala Kurije. pokraj prolazio sam Često oko toga. poslove sve obavljao i izložbe sam postavljao djelatnost, zalikovnu suradnik stručni bio sam Ondje učilištu. sve uNarodnom susjedstvu, sam radio Muzej Prigorja, otvoren uKuriji je kad U vrijeme Tomislav Dilber ma dobru sinergiju ciljeva na ostvarivanju Muzeja. zaposlenici svim želim obljetnici na Uz čestitke radila. stalno sam čemu na zajednicom, slokalnom isuradnja komunikacija dobra muzeja svakako zadataka od jedan je da tako zajednice, lokalne baštine čuvari najveći su da sam iuvjerena proces, je ona statično, nešto nije Baština odjela. etnografskog iprojekte uaktivnosti ih uključujući zanimanja, budućeg odabir injihov ali suradnju, volontiranje, na iz Prigorja ljude mlade motivirala baštine kulturne važnosti iuz promociju zbirku zaetnografsku predmeta izaštite obnove nji sa zaposlenicima Muzeja organizirala sam nekoliko izložbi, provela akcije skupljanja, surad U Prigorju. u stanovanja kulturi tradicijskoj o izapisa fotografija nacrta, tektonskih arhi fundus bogat generacije zabuduće iostavila arhitekture tradicijske zaštite projekt , od 1995. do 1999., spremačica 1999., do 1995. , od , od 1991. do danas, kustos danas, do 1991. , od , od 1993. do danas, tajnik danas, do 1993. , od ------

143 O NAMA 144 O NAMA stavljanje izložbe timski je rad. Biti dio tima od ideje do realizacije izložbe poseban je gušt. je poseban izložbe realizacije do ideje od tima dio Biti rad. je timski izložbe stavljanje Po improvizacije. često domišljatosti, vještina, znanja, spoj doista je koji posao zanimljiv radim Prigorja U Muzeju stranu. na Šalu ivještina. znanja ribolovnih spoj rekoh, Odlično, MuzejPrimorja. natpis njoj na i zgradica fina u oko upala je mi Odmah Domjanića. Trgom prolazio Dragutina sam često uSesvete, živjeti došao sam Kada muzej? Zašto Josip Kovačević bio obiteljski. prenesem Sesvetskog prigorja dobar glas do njihovih roditelja kako bi idući posjet muzeju spodručja ivrtića škola polaznicima sdjecom uradu da trudim se Zato muzej. postoji centru u njegovom da zna prigorja Sesvetskog stanovnik svaki i da muzejkao s dušom prepoznat muzeja bude hrvatskih karti muzej na naš da pomoći želim angažmanom Svojim Domagoj Maroević je. –zanimljivo čistiš samo ih da bilo pa stres, svaki smiruje,Muzeju nestaje Rad običajima. stvarima naučila sam sa o mnogo starim prigorskim u kolega od područje, usesvetsko doseljenica Kao uči. mnogo čovjek obični njih Od šteno. inapu staro je što sve vole koji ljudi su Zanimljivi posao. kakav bilo iraditi se družiti bilo je Ugodno i najljepše. najbolje sve reći želim Prigorja u Muzeju provela sam koje O vremenu Ljiljana Dokša Ćuk Nevenka ostvarila. nije želja se mi ta ali irestaurator, još sam da idealno bilo bi pa u red dovesti stvari Volim zapuštene taksirala. život cijeli mama bi ne me pa ispit ivozački bih imala automobil, oldtimer imati mogla sam Da zanimljive. su da je najvažnije ali lijepe, su da je poželjno to bolje; materijali, egzotičniji –što izrađene su čega od pogon, mehanički ako imaju –pogotovo funkcioniraju kako te stvari me Intrigira ostavštinu. teljsku obi staru skupljam isama pa oduševljavale stvari stare me su Oduvijek stvari. zastare nje zanima bilo to je umuzeju, zaposlim se da ktomu vodilo me što pitanje postavim sebi Kada Jagoda Vondraček Mesar društvo. staro posjetiti svratim rado i danas pa sprijateljila se, sam Uklopila i baštinom. kulturom bavi se rodiljskom Posao dopustu. sam prihvatila jer komu ne bi bilo drago u raditi instituciji koja na bila je koja računovotkinju šulkolegicu, za moju zamjenu na raditi došla U Muzej sam Mirjana Mikuš priredbe. naše na dođete kad ivas fotkam ostalim, ameđu iaktivnosti, programa muzejskih različitih urealizaciji isudjelovanje rad timski Veseli me korisnicima. i dostupni nastojim da podaci o budu muzejskoj dobro organizirani, sređeni i aktivnostima svim građi znala. Poslije je moj briga posao o postala muzejskoj dokumentaciji. U suradnji s kustosima i upoznavatilovati u terenskim Sesvetsko aktivnostima prigorje, o kojem sam prije malo sudje drago bilo je mi aosobito posla, zanimljivog svakojakoga je muzeju bilo U malome Prije mnogo godina došla sam u Muzej neke Prigorja nacrtati arheološke nalaze… i ostala. Irena Vidošević , od 2000. do 2002., spremačica 2002., do 2000. , od , od 2003. do 2015., spremačica 2015., do 2003. , od , od 1996. do 1997., računovodstveni referent –knjigovođa referent 1997., do računovodstveni 1996. , od , do od 1996. danas, dokumentarist , od 2007. do danas, muzejski tehničar 2007., od muzejski danas, do , od 2004. do danas, muzejski pedagog muzejski danas, do 2004. , od , od 1997. do danas, viši kustos 1997. viši , od danas, do - - - - - Prigorja radim kako bismo zajednički stvorili i proživjeli što više takvih trenutaka. takvih više što iproživjeli stvorili zajednički kako bismo radim Prigorja UMuzeju posjetitelja. ostalih u očima iradoznalost apoštovanje nasljeđe, vlastito na ponos iskreni ugledam iSevećana Prigoraca uočima kad sam Najsretnija zavičajem. svojim traju sma mnogi kojeg područja onasljeđu brinemo zajedno da priliku pruža nam On Prigorja. uMuzeju raditi zanimljivo je meni zanjima, čeznem ne no iumjetnosti, kulture svjetske izložena su remek-djela muzeja u kojima je Mnogo kraja. nekog stanovnici dijele koju čaja zavi svog upovijest zaljubljenosti prema poštovanje duboko Osjećam mjestima. radnim bivšim svojim na shvatila to sam čovjeka; uživotu bogatstava velikih od jedno je Zavičaj ŽeljaMorena Želle nje u današnjim vremenima. ma sve nažalost je koje odgovornost i velika izazov, golem istodobno ali sreća, je osobita radnika muzejskog zasvakog baštinom kulturno-povijesnom bogatu području na Raditi iz Muzeja. skolegama zajedno ičuvam interpretiram proučavam, otkrivam, odrastao sam ukojem uzavičaju djelovanje iprirodno ljudsko stanovnika, 000 godina na području koje grada Zagreba, ukupne površine zauzima s približno 90 četvrtinu pet već kustos kao Djelujući Zagreba. grada predgrađe –tranzitno u Sesvete se sam vratio baštine, kulturne zazaštitu uUpravi rada sedmogodišnjeg Nakon kulture. u Ministarstvu sam ostvario zaposlenje prvo iarheologije, povijesti studij dvopredmetni Završivši gove. tra neizbrisive ostavio području našem ina je koji rimskim, ponajprije svijetom, antičkim s me upoznavajući jezika latinskog profesor gimnazijski potaknuo je poslije znatiželju ju Tu dječ zatomljenu civilizacijama. oiščezlim priče me su zanimale djetinjstva ranog od Još žena mi je prilika da napišem ponešto i o sebi. pru Muzeja sesvetskog osnutka godišnjice 40. obilježavanja Upovodu sebe. sami rijetko vrlo ljude, druge i predstavljaju proučavaju obično radu profesionalnom u svome Kustosi Damir Fofić suradnje. kulturne međunarodne dijelu iuovom djelujem zadovoljstvo, veliko svoje na da, upriliku –došao godina šest –uposljednjih vijeka radnog svoga koncu nakon 34 godine djelovanja u u kulturno-obrazovnojdjelatnosti drugim ustanovama, pri prekogranične suradnjefondova financiran je odpretpristupnih Europske unije. Tako sam, 2011. Taj godine počeo pripremati zajedno partnerima. sa slovenskim i hrvatskim projekt rezultiralavatska je „Rođenje mojim Europe“, uključivanjemu projekt koji je Muzej Prigorja i obrazovanja u središnjoj Europi, Europskim domom Zagreb te Europskim pokretom Hr sceni.međunarodnoj kulturno-obrazovnoj Suradnja s mnogobrojnim kulture institucijama kao suradničke i kvalitetne interakcije s mnogobrojnim sudionicima – i na domaćoj i na ioplemenjivačke, prožimajuće iskustvo te bogato raznovrsno, iiznimno prelijepo kao sati opi mogu 1977. od godine djelatnosti ukulturno-obrazovnoj djelovanje svoje Cjelokupno Josip Herceg lova. velika treba uvijek još iprograme zaplanove svejedno ali što barataju ljudskom nepreglednim oku nevidljivim nizovima jedinica i nula, uređaja ispis zamijenio mašina ipisaćih penkala stvarnost a bilježeću gospoda, poštovana nadomjestila uglavnom drugove spisima U njezinim čuva. tajne sočne koja arhiva je tu srećom, no, muka, bude uglavnom mi papira hrpe Od Mario Dokša , od 2012. do danas, kustos danas, do 2012. , od , od 2008. do danas, administrator , od 2011. do danas, zaposlenik za poslove marketinga i odnosa sjavnošću iodnosa marketinga zaposlove zaposlenik danas, do 2011. , od , od 2014. do danas, ravnatelj danas, do 2014. , od ------

145 O NAMA 146 O NAMA istočnom kraju grada Zagreba. upoznala život ali maloga, jednoga funkcionalnog muzeja, u na smještenoga Sesvetama, u cijelosti sam da sreću sam imala Naposljetku, kustosa. poslovi ili npr.su dokumentacija osim restauracije, imala priliku upoznati se i s muzejskim ostalim kao djelatnostima, što sam, što zahvalna sam Posebice planu. privatnom i na profesionalnom i na i surađujemo, družimo idalje se što sretna sam aosobito restauratora, poziciji na stažirajući dana, dinu go sam provela Prigorja UMuzeju muzeja. svakog okosnica osnovnih od je –jedna njice današ društvu prezentiranje njegovo te naposljetku zajednici uondašnjoj ulogu njegovu nastanka, njegova razlog shvatiti artefakta, dotičnog tajnu Dokučiti struke. svoje dijelom najizazovnijim smatram te momente upravo rekonstruiranju, njegovu pri osoblja stručnog iz uruku ruke prelazeći topi, umuzej polagano sdolaskom predmeta nekog sterioznost mi se što činjenicu na obzira Bez – mističnost. pojmu spomenutom na upravo počiva arheologiji privuklo me išto arheologija zamene je što Sve ono umeni. iživota zijazma entu su pokretači termini ti govoreći, Općenito tajanstvenost. zagonetnost, Mističnost, radnog odnosa Tena Bošnjak traje... idalje antikom fascinacija Ipak, sabora. Hrvatskog zamedije uSlužbi nastavlja rad moj iakose sjećanju ulijepom će mi ostat zeju Prigorja uMu To provedeno vremena. razdoblje tog građevinama impozantnim prema divljenje obradi arheološke zbirke. U arheologiju me dovelo čitanje antičkih i mitova u djetinjstvu iznanstvenoj stručnoj na radeći godine dvije gotovo sam provela Prigorja U Muzeju Fabry Tena ustanovi. muzejskoj drugoj ujednoj izaposlenjem aposlije zakustosa, ispita polaganju razdoblju, uidućem pomogao je mi uvelike Prigorja uMuzeju Rad zbirke. Etnografske uinventar uMuzej iuvidom dolaskom smojim tek su dobile sliku stvarnu asvoju ginarne, ima nekako mi su bile obrazovanja mog dijela iz studijskog stvari Mnoge ovdje. upravo je muzeja bio funkcioniranjem isamim ipredmeta običaja tradicijskih svijetom sa doticaj veći prvi moj u Zagrebu, fakultetu Filozofskom na etnologije studija Nakon za kustosa. staža pripravničkog dana godina odnosno volonterski, je bio Prigorja uMuzeju rad Moj Matejak Martina izložbi našim korisnicima. uobliku Prigorja baštine bogate –prezentiranja cilja krajnjeg do pa ipohrane, zaštite pokazala ljepotu muzejskog svu zanimanja, od terenskog njihove predmeta, prikupljanja je mi koja muzeja, zbirci etnografskoj ina ali istruka, je mi što zbirci, povijesnoj na i radeći stjecala sam Iskustvo dobi. životne treće do djece – od publici širokoj sadržaja muzejskih prezentiranja onačinu učeći radionici upedagoškoj sam provela stažiranja svog Veći dio za kustosa. ispita stručnog za polaganje iskustvo potrebno stekla kako bih pripravnik volonter kao 2005. svibnja do 2004. svibnja od urazdoblju Prigorja uMuzeju sam Radila Vesna Vukelić otkriće. je izložba mi nova Svaka i komplicirano. ali zabavno, može koliko biti zaizložbu, lutaka oblačenje iznenadilo me Ugodno nimljivo. za vrlo je ito mi drugo ikoješta radim ali ipospremanje, čišćenje je posao osnovni Moj Bešen Maja , od 2009. do 2010., volonter 2010., do 2009. , od , od 2016. do danas, spremačica danas, do 2016. , od , od 2015. do 2016., polaznica stručnog osposobljavanja bez zasnivanja zasnivanja bez osposobljavanja stručnog polaznica 2016., do 2015. , od , od 2004. do 2005., volonter 2005., do 2004. , od , od 2006. do 2007., do 2006. , od volonter ------najljepših u životu. No sve što je lijepo kratko traje... kratko lijepo je što sve No uživotu. najljepših od jedna kao usjećanju će mi ostat Prigorja Muzeja dijelom bio sam kad Ta dana godina zbog zaposlenika koji su me srdačno primili i od kojih sam imao prilike naučiti. podosta sjedilačke kulture, nije mi se bilo teško na područje interesa priviknuti Muzeja Prigorja staro zaameričke vezano ponajprije zaetnologiju zanimanje moje je Iako etnologa. za kustosa osposobljavanju stručnom na dana godinu sam proveo Prigorja U Muzeju nog odnosa Damir Prpić , od 2016. do 2017., polaznik stručnog osposobljavanja bez zasnivanja rad zasnivanja bez osposobljavanja 2017., do stručnog 2016. , od polaznik - -

147 O NAMA 148 O NAMA 2001. – 2005. – 2001. 2000. – 2001. 1997. 2000. – –1996. 1997. 1994. – 1996. Prigorja Muzeja vijeća Upravna 1977. –1982. –Sesvete Prigorja Muzeja Zavičajnog Savjet

A D Ž A I Ž Z Z V V S S P M M L I B A S A G I A A B A M Ž van Puček van vica Čanadić, predsjednik Čanadić, vica van Kordek eopold Kovačić eljko Švađumović, predsjednik eljko Švađumović, predsjednik eljko Švađumović, predsjednik denka Kos denka lata Čukelj etar Carević tjepan Kovačićtjepan predsjednik Bakran, tjepan rećko Plavanjac ožo Sudec ranko Kelčec, predsjednik gata Habek jekoslav Majcen leksandar Benažić leksandar Benažić nte Kolobara leksandar Benažić leksandar Benažić leksandar Benažić ladimir Sokol ragutin Zmiša ragutin ordana Fuček ario Šarić ario Šarić arijan Jagatić Smiljanić arta 2013. – 2009. 2010. – 2009. 2009. – 2005. vijeće) Muzejsko u naziv –2017.2013. mijenja 2015. (od J M D A M D A M D J K J S M agoda Vondraček Mesar agoda Vondraček Mesar osip Kovačević (od 2016.) (od Kovačević osip tjepan Kezerić atarina Rajković (od 2016.) (od Rajković atarina leksandar Benažić leksandar Benažić ragutin Zmiša,ragutin predsjednik Zmiša,ragutin predsjednik Zmiša,ragutin predsjednik iše Kutleša, predsjednik aja Arčabić arija Orlić arija Orlić Zahvala izostavi. Svima najtoplije zahvaljujemo na njihovu trudu! njihovu na zahvaljujemo najtoplije Svima izostavi. ne nekoga se ada navesti sve teško bilo bi ikoje Muzeja djelovanju pridonijeli način koji bilo na su koji ljude –sve iustanove organizacije društava, mnogobrojnih članove jatelje, iodga učitelje kazivače, donatore, sve na Mislimo namjerama. usvojim smo uspjeli nici, surad njegovi važni Prigorja Muzeju su uto koliko uvjerili ove publikacije čitatelje smo Ako - -

149 ZAHVALA Za Vašu pricu...

1977.-2017.