Projekt Zagreb 2018

datum / siječanj, 2019. naručitelj / VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Nositelj zahvata: VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. Folnegovićeva 1, 10000 Zagreb Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018 Ugovor: UO33_18

Verzija: Nakon Zaključka MZOE vezano za nadopunu Elaborata

Datum: 10. siječanj, 2019.g.

Poslano: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE)

Voditeljica izrade: Marijana Bakula, mag. ing. cheming. Opis zahvata, vodna tijela, klimatske promjene, buka, stanovništvo, integracija dokumenta Stručni suradnici: Igor Anić, mag. ing. geoing., univ. spec. oecoing. (zaposleni voditelji Opis zahvata, buka, otpad stručnih poslova/ stručnjaci ovlaštenika Jelena Fressl, mag. bio. – suglasnost u Zaštićena područja, ekološka mreža dodatku) Ines Geci, mag.geol. Tomislav Hriberšek, mag. geol. Vodna tijela

Vjeran Magjarević, mag. phys. geophys. Zrak, Klima i klimatske promjene

Imelda Pavelić, mag. ing. agr., univ. spec. oecoing. Otpad, Tlo

Ivan Juratek, mag. ing. prosp. arch. Kulturna baština, Krajobraz Ostali zaposleni Najla Baković, mag. oecol. stručni suradnici Zaštićena područja, ekološka mreža ovlaštenika: Sven Jambrušić, bacc. ing. evol. sust. Zrak, Klima i klimatske promjene Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

S A D R Ž A J

A. UVOD 1 B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 2 B.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...... 2 B.2. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14 I 3/17) ...... 2 B.3. VODOOPSKRBA ...... 3 B.3.1. POSTOJEĆI VODOOPSKRBNI SUSTAV ...... 3 B.3.2. IZMJENE ZAHVATA NA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU ...... 6 B.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA ...... 18 B.4.1. POSTOJEĆI SUSTAV ODVODNJE ...... 18 B.4.2. IZMJENE ZAHVATA NA SUSTAVU ODVODNJE ...... 20 B.5. PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA ...... 24 B.5.1. POSTOJEĆI CUPOVZ ...... 24 B.5.2. PLANIRANO OPTEREĆENJE CUPOVZ ...... 26 B.6. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA ...... 26 B.7. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...... 26 C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 27 C.1. LOKACIJA ZAHVATA ...... 27 C.2. KLIMA ...... 29 C.3. METEOROLOŠKI PODACI ...... 29 C.4. HIDROLOŠKO-HIDROGRAFSKE, GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 34 C.5. STANJE VODNIH TIJELA ...... 39 C.6. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ...... 45 C.7. BIORAZNOLIKOST ...... 47 C.8. EKOLOŠKA MREŽA ...... 50 C.9. KULTURNA BAŠTINA ...... 54 D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 65 D.1. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA I NASTAJANJE STAKLENIČKIH PLINOVA ...... 65 D.2. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ...... 76 D.3. UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA ...... 77 D.4. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ...... 79 D.5. UTJECAJ NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET ...... 80 D.6. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU ...... 81 D.7. UTJECAJ NA KULTURNU BAŠTINU ...... 82 D.8. UTJECAJ NA TLO I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA ...... 83 D.9. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ...... 84 D.10. UTJECAJ NA RAZINU BUKE ...... 84 D.11. GOSPODARENJE OTPADOM ...... 85 D.12. UTJECAJ NA PROMET I OSTALU INFRASTRUKTURU ...... 86 D.13. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I ZDRAVLJE LJUDI ...... 87 D.14. UTJECAJ U SLUČAJU AKCIDENTA ...... 88 D.15. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 89

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

E. PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 90 E.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 90 E.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 90 F. IZVORI PODATAKA 91 F.1. POPIS PROPISA ...... 91 G. PRILOZI 93

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

POPIS TABLICA

Tablica B-1: Usporedba između zahvata na sustavu vodoopskrbe 2015. i 2018.g...... 6 Tablica B-2: Radovi na uspostavi Nulte zone u kratkoročnom periodu ...... 10 Tablica B-3: Radovi na proširenju postojeće vodoopskrbne mreže u kratkoročnom periodu...... 10 Tablica B-4: Radovi na proširenju postojeće vodoopskrbne mreže u dugoročnom periodu ...... 11 Tablica B-5: Radovi na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u kratkoročnom periodu po gradskim četvrtima/naseljima ...... 12 Tablica B-6: Detaljni pregled zahvata na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u kratkoročnom periodu po projektima ...... 12 Tablica B-7: Radovi na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u dugoročnom periodu po gradskim četvrtima/naseljima ...... 15 Tablica B-8: Detaljni pregled zahvata na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u dugoročnom periodu po projektima ...... 15 Tablica B-9: Usporedba između zahvata na sustavu odvodnje otpadnih voda 2015. i 2018.g...... 20 Tablica B-10: Radovi na proširenju postojećeg sustava odvodnje u kratkoročnom periodu ...... 22 Tablica B-11: Radovi na poboljšanju postojećeg mješovitog sustava odvodnje u kratkoročnom periodu ...... 23 Tablica B-12: Radovi na rekonstrukciji i sanaciji postojećeg sustava odvodnje u dugoročnom periodu ...... 23 Tablica B-13: Parametri u izlaznoj vodi sa uređaja za 2017. godinu ...... 25 Tablica B-14: Opterećenje CUPOVZ za planski period ...... 26 Tablica C-1: Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka izmjerene na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015. godine ...... 30 Tablica C-2: Srednje mjesečne i srednje godišnje količine oborina (mm) izmjerene na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015. godine ...... 31 Tablica C-3: Relativna vlažnost izmjerena na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015 ...... 32 Tablica C-4: Broj vedrih i oblačnih dana u godini (2004. -2015.) zabilježeni na mjernoj postaji Zagreb (Maksimir) ...... 32 Tablica C-5: Opći podaci vodnog tijela recipijenta pročišćenih otpadnih voda iz UPOV-a ...... 41 Tablica C-6: Stanje vodnog tijela recipijenta pročišćenih otpadnih voda iz UPOV-a ...... 42 Tablica C-7: Stanje površinskih vodnih tijela na području projekta ...... 45 Tablica C-8: Ciljne vrste i stanišni tipovi HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje ...... 50 Tablica C-9: Ciljne vrste i stanišni tipovi HR2000583 Medvednica ...... 51 Tablica C-10: Ciljne vrste i stanišni tip HR2001298 Vejalnica i Krč ...... 52 Tablica C-11: Ciljne vrste i stanišni tip HR2001298 HR2000589 Stupnički lug ...... 52 Tablica D-1: Osjetljivost projekta na klimatske promjene ...... 66 Tablica D-2: Izloženost projekta na klimatske promjene - utjecaji ...... 68 Tablica D-3: Ranjivost projekta na klimatske promjene – sadašnje stanje ...... 72 Tablica D-4: Ranjivost projekta na klimatske promjene – buduće stanje ...... 73 Tablica D-5: Procjena rizika ...... 74 Tablica D-6: Vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti ...... 75 Tablica D-7: Kemijski i fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće rijeke Save na mjernoj postaji 10015 Sava, Petruševac – 50%-tni percentil koncentracija ...... 78 Tablica D-8: Karakteristični protoci za hidrološku mjernu postaju 3121 Zagreb Sava ...... 79 Tablica D-9: Granične vrijednosti emisija za CUPOVZ s III stupnjem pročišćavanja...... 79 Tablica D-10: Proračun koncentracija nizvodno od mjesta ispuštanja prema Metodologiji kombiniranog pristupa ...... 79 Tablica D-11: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru ...... 85

POPIS GRAFIČKIH PRILOGA

Grafički prikaz B-1: Obuhvat vodoopskrbnog područja ...... 3 Grafički prikaz B-2: Podjela sustava po područjima - Zagreb (zapad, centar i istok) i Samobor ...... 4 Grafički prikaz B-3: Visinski položaj zona vodoopskrbnog sustava ...... 5 Grafički prikaz B-4: Podjela sustava po tlačnim zonama s udjelom tlačnih zona u količinama isporučene vode na zagrebačkom području ...... 5

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-5: Usporedba planiranih radova na sustavu vodoopskrbe iz važećeg Rješenja MZOE i izmjena u zahvatima (gornja slika – radovi iz važećeg Rješenja iz 2015.g., donja slika – PROJEKT ZAGREB 2018) ...... 7 Grafički prikaz B-6: Tlačne zone sustava javne vodoopskrbe ...... 9 Grafički prikaz B-7: Visinski položaj zona vodoopskrbnog sustava s prikazom Nulte zone ...... 9 Grafički prikaz B-8: Aglomeracije na području vodouslužnog područja ...... 18 Grafički prikaz B-9: Aglomeracije na području pružanja usluge odvodnje ViO Zagreb – područje projekta ...... 19 Grafički prikaz B-10: Razina priključenosti na sustav javne odvodnje na vodouslužnom području ...... 20 Grafički prikaz B-11: Usporedba planiranih radova na sustavu odvodnje iz važećeg Rješenja MZOE i izmjena u zahvatima (gornja slika – radovi iz važećeg Rješenja iz 2015.g., donja slika – PROJEKT ZAGREB 2018) ...... 21 Grafički prikaz C-1: Lokacija zahvata po područjima JLS ...... 27 Grafički prikaz C-2: Lokacija zahvata po područjima katastarskih ureda i općina ...... 28 Grafički prikaz C-3: Geografska raspodjela klimatskih tipova za RH po Köppenovoj klasifikaciji u standardnom razdoblju 1961-1990.g...... 29 Grafički prikaz C-4: Srednje mjesečne temperature zraka za vremensko razdoblje od 1995.-2015. godine (Zagreb - Maksimir) ...... 30 Grafički prikaz C-5: Srednje mjesečne količine oborina (mm) izmjerene na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015...... 31 Grafički prikaz C-6: Srednja godišnja relativna vlažnost zraka (2004.-2015. godine) izmjerena na mjernoj postaji Zagreb (Maksimir) ...... 32 Grafički prikaz C-7: Broj vedrih i oblačnih dana u godini (2004. -2015.god.) zabilježeni na mjernoj postaji Zagreb (Maksimir) ...... 33 Grafički prikaz C-8: Ruža vjetrova meteorološke postaje Maksimir (Zagreb) u vremenskom razdoblju od 1981.-2000. god .. 33 Grafički prikaz C-9: Hidrografska karta ...... 34 Grafički prikaz C-10: Poplavne površine za različite vjerojatnosti pojavljivanja ...... 35 Grafički prikaz C-11: Geološka karta šireg područja ...... 36 Grafički prikaz C-12: Zagrebački i samoborsko-zaprešićki vodonosnik ...... 37 Grafički prikaz C-13: Prirodna ranjivost vodonosnika ...... 38 Grafički prikaz C-14: Zone sanitarne zaštite ...... 39 Grafički prikaz C-15: Vodna tijela površinskih voda (recipijent označen crvenom bojom) ...... 40 Grafički prikaz C-16: Vodna tijela podzemnih voda ...... 44 Grafički prikaz C-17: Zaštićena područja prirode na širem području zahvata ...... 46 Grafički prikaz C-18: Karta staništa na širem području planiranog zahvata ...... 49 Grafički prikaz C-19: Izvod iz karte ekološke mreže...... 53 Grafički prikaz C-20: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Samobor ...... 55 Grafički prikaz C-21: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUO Stupnik ...... 56 Grafički prikaz C-22: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Sveta Nedelja ...... 57 Grafički prikaz C-23: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – arheološka zona Botinec ...... 58 Grafički prikaz C-24: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – arheološko nalazište Kupinečki Kraljevec ...... 59 Grafički prikaz C-25: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – arheološko nalazište Odra ...... 60 Grafički prikaz C-26: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – I zona zaštite ...... 61 Grafički prikaz C-27: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – Resnik i Sesvete .. 62 Grafički prikaz C-28: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – Belovar i Glavinčica ...... 63 Grafički prikaz C-29: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – sjeveroistočni dio Zagreba...... 64

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

A. UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša su izmjene u zahvatima na sustavu javne vodoopskrbe i odvodnje na širem području grada Zagreba. Nositelj zahvata je javni isporučitelj vodnih usluga tvrtka Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. iz Zagreba (nadalje u tekstu ViO Zagreb).

Za razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje na uslužnom području javnog isporučitelja vodnih usluga Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (Projekt Zagreb) proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš 2015.g. na temelju kojeg je nadležno ministarstvo za zaštitu okoliša izdalo Rješenje (KLASA: UP/I 351-03/15-08/232; URBROJ: 517-06-2-1-1-15-10; Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, 15. prosinac 2015.g.) da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 2). U 2017.g. ishođeno je Rješenje o produljenju važenja Rješenja za još dvije godine (KLASA: UP/I 351-03/15- 08/232; URBROJ: 517-06-2-1-2-17-13; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 18. prosinac 2017.g.) odnosno do 22. prosinca 2019.g.

Planirani zahvat obuhvaća radove na:

• rekonstrukciji i dogradnji postojećeg javnog vodoopskrbnog sustava, • rekonstrukciji i dogradnji postojećeg sustava javne odvodnje.

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi na temelju Priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) prema točkama:

9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)

13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš

Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš provodi se sukladno članku 25. navedene Uredbe ocijenilo je li za predmetni zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Sukladno stavku 1. članka 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17), postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno da li je za zahvat potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

B.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište tvrtke: VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. Folnegovićeva 1 10000 Zagreb

OIB: 83416546499

Odgovorna osoba: Marin Galijot, dipl.ing. – direktor Telefon: 01/6163-102 Fax: 01/6163-100 E-mail: [email protected]

Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata dan je kao Prilog 1 ovog Elaborata.

B.2. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14 I 3/17)

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za izmjene na zahvatima na sustavu javne vodoopskrbe i odvodnje podnosi na temelju Priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) prema točkama:

9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

B.3. VODOOPSKRBA

B.3.1. POSTOJEĆI VODOOPSKRBNI SUSTAV

Organizirana vodoopskrba grada Zagreba započinje 1878. godine. Tadašnji sustav javne vodoopskrbe opskrbljivao je vodom manje od 10.000 stanovnika. Danas vodoopskrbni sustav grada Zagreba opskrbljuje vodom više od 850.000 stanovnika. Vodoopskrbno područje obuhvaća Grad Zagreb, Samobor, Svetu Nedelju i općinu Stupnik. Također se vrši isporuka vode u susjedna vodoopskrbna područja – Dugo Selo, Rugvicu, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina. Navedena područja su u nadležnosti trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije.

Grafički prikaz B-1: Obuhvat vodoopskrbnog područja Razvoj grada Zagreba utjecao je i na razvoj vodoopskrbnog sustava, tako je uspostavljena današnja konfiguracija vodoopskrbnog sustava. Zahvaćena voda u dolini rijeke Save se tlači i distribuira u vodospremnike smještene na obroncima Medvednice na koti cca 185,50 m n.m., što uvjetuje visoke tlakove u tom dijelu sustava.

Vodoopskrba distributivnog područja najvećim dijelom se zasniva na zahvatu podzemnih voda savskog aluvija. Podzemna voda se zahvaća na izvorištima Mala Mlaka, Zapruđe, Petruševec, Sašnak i Strmec, te na izvorištu Velika Gorica koje je u nadležnosti VG Vodoopskrba d.o.o iz Velike Gorice. Na distributivnom području se koriste i dva kaptažna vodozahvata Lipovec i Slapnica za opskrbu visoke zone Grada Samobora.

Sustav možemo promatrati kao dvije zasebne cjeline – zagrebačko i samoborsko područje

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-2: Podjela sustava po područjima - Zagreb (zapad, centar i istok) i Samobor

Vodoopskrbni sustav na zagrebačkom području je podijeljen na 3 cjeline (podsustava) obzirom na izvorišta (zapad, centar i istok) i unutar tih podsustava postoji podjela obzirom na visinski položaj na tri tlačne zone, gdje se iz vodospremnika I. tlačne zone voda precrpljuje u II. i iz vodospremnika II. tlačne zone u vodospremnike III.:

I. tlačna zona – vodospremnici s kotom preljeva do 185,50 m n.m.,

II. tlačna zona – vodospremnici s kotom preljeva do 264,50 m n.m.

III. tlačna zona – vodospremnici s kotom preljeva 345,00 m n.m.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-3: Visinski položaj zona vodoopskrbnog sustava Izvor: Nacrt strategije razvoja vodoopskrbe i odvodnje, 2012.

Grafički prikaz B-4: Podjela sustava po tlačnim zonama s udjelom tlačnih zona u količinama isporučene vode na zagrebačkom području

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Uvidom u postojeće stanje vodoopskrbnog sustava uočeni su slijedeći nedostaci:

• Nedostatak hidrogeoloških istraživanja novijeg datuma za sva izvorišta. Potrebno je definirati dugoročne izdašnosti izvorišta (kapaciteta). • Nedovoljna izgrađenost transportnih cjevovoda. • Nedostatak bolje povezanosti istočnog, centralnog i zapadnog dijela sustava. Cijeli vodoopskrbni sustav je u postojećem stanju podijeljen na fizički odvojene cjeline, koje imaju jednu dodirnu točku, te je potrebno povezati cijeli sustav u jednu cjelinu, s više funkcionalno povezanih pravaca. • Nedovoljna izgrađenost sustava vodoopskrbe, tj. neki dijelovi distributivnog područja nemaju javnu vodoopskrbu ili je samo djelomično izgrađena (Belovar, Blaguša, Donji Dragonožec, Gajec, Glavnica Gornja, Kupinečki Kraljevec, Planina Donja, Planina Gornja, Prepuštovec, Soblinec, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Draganje Selo, Klake, Petkov Breg, Savršćak), a neki nemaju zadovoljavajuću opskrbu pitkom vodom zbog nedostatnih tlakova, • Naselja na višim kotama nadmorske visine na području Sesveta imaju problema s tlakom, te nemaju zadovoljavajuću opskrbu pitkom. • Visoki tlakovi u vodoopskrbnom sustavu. Svaka od tri postojeće vodoopskrbne tlačne zone obuhvaća 80 m nadmorske visine što rezultira visokim tlakovima (većim od 8 bara) naročito u „donjim“ dijelovima visinskih zona • Velike količine vodnih gubitaka u sustavu (cca 57.700.000 m3/god., 48,7 %) • Do sada su planirane DMA i PMA zone segmentno bez sagledavanja sustava kao cjeline, no potrebno je sagledati sustav kao cjelinu, detaljno analizirati sustav i izraditi plan i program upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu. • Velik problem je starost cijevi (negdje preko 50 godina) i vrsta materijala cijevi (npr. PVC, azbestcementne cijevi) tj. cjevovodi izrađeni od materijala na kojima se pojavljuju puknuća i kvarovi uzrokovani lošom kvalitetom tog materijala, što je jedan od glavnih uzroka puknuća cjevovoda i pojave velikih količina vodnih gubitaka u sustavu.

B.3.2. IZMJENE ZAHVATA NA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU

Na grafičkom prikazu u nastavku je prikazana usporedba planiranih radova na sustavu vodoopskrbe iz važećeg Rješenja MZOE iz 2015.g. i radova koji su planirani u sklopu projekta Zagreb 2018.

Iz prikaza je vidljivo da se obuhvat radova u projektu Zagreb 2018 povećao. U izmjenama zahvata došlo je do izmjene i na radovima na rekonstrukciji i na dogradnji sustava vodoopskrbe.

Tablica B-1: Usporedba između zahvata na sustavu vodoopskrbe 2015. i 2018.g. VODOOPSKRBA - USPOREDBA DULJINA CJEVOVODA (km) BROJ NOVOPRIKLJ. IZMEĐU ZAHVATA 2015. i 2018.g. DOGRADNJA REKONSTRUKCIJA UKUPNO STANOVNIKA Zagreb 2015 47 96 143 3.300 Zagreb 2018 163 125 288 3.312 kratkoročno 47 41 87 3.312 dugoročno 117 84 201 -

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Prema projektnom rješenju u Studiji izvodljivosti radovi za projekt Zagreb 2018 na sustavu vodoopskrbe podijeljeni su u sljedeće grupe:

• Uspostava nulte zone,

• Zahvati na proširenju postojeće vodoopskrbne mreže,

• Rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže.

Izvođenje radova na zahvatima u sklopu projekta Zagreb 2018 predviđeno je u kratkoročnom i dugoročnom investicijskom programu. Kratkoročni investicijski program uključuje zahvate koji su spremni za realizaciju u sljedećih par godina, a projekt će se zbog veličine i potrebnih investicijskih ulaganja prijaviti za sufinanciranje iz EU Kohezijskog fonda.

U ovom Elaboratu utjecaji na okoliš obrađeni su za sve zahvate koji su predviđeni u kratkoročnom i dugoročnom investicijskom programu, a preraspodjelom pojedinih zahvata iz jednog investicijskog programa u drugi ne dolazi do izmjene u utjecajima na okoliš niti nema potrebe za primjenom dodatnih mjera i programa praćenja stanja okoliša.

Uspostava nulte zone

Uspostavom Nulte zone riješit će se problem visokog tlaka na velikom dijelu distributivnog područja, a kao posljedica toga će biti smanjenje vodnih gubitaka, smanjenje broja puknuća (zbog povoljnijih hidrauličkih uvjeta), smanjenje troškova održavanja (kao posljedica smanjenog broja puknuća), dulji vijek trajanja cjevovoda te racionalizacija pogona glavnih izvorišta. Smanjenjem vodnih gubitaka na sustavu pridonosi se zaštiti prirodnih resursa i održanju kakvoće vode izvorišta. Nultom zonom će se riješiti i problem vezan uz postojeću nepovezanost sustava, te će se na taj način povećati sigurnost opskrbe vodom svih potrošača i optimizirati crpljenje na svim izvorištima.

Nulta zona obuhvaća područje nizinskog središnjeg i istočnog dijela Grada Zagreba. Granica se kreće od juga sve do obronaka Medvednice na koti cca 130 m n.m. Na dijagramu na slici se vidi da se na području Nulte zone ostvaruje 50% potreba za vodom na zagrebačkom području. Zbog položaja izvorišta Strmec zapadni dio nije bilo moguće uključiti u Nultu zonu, a Sesvetski dio zbog topografije i vodospremnika VS „Cerje“.

Kreiranje Nulte zone, tj. područja sa sniženim tlakom će se ostvariti izgradnjom vodospremnika VS „Šalata“ s kotom preljeva 167 m n.m., što će rezultirati padom tlaka za cca 2 bara.

Uspostavom Nulte zone neće se mijenjati trenutne dozvoljene izdašnosti crpilišta, već će se samo raditi intervencije u vidu uklapanja postojećih crpilišta (Zapruđe i Petruševec) u novu shemu rada, te potpuna promjena režima rada crpilišta Mala Mlaka u vidu formiranja niskotlačnog sustava crpljenja vode do sabirnog bazena, te potom crpljenje u sustav. Za takvu promjenu u koncepcije rada crpilišta Mala Mlaka potrebno je odabrati povoljne lokacije za gradnju, te potom izgraditi sabirni bazen, crpnu stanicu, komandnu zgradu i zgradu dezinfekcije, sve dovodne i odvodne cjevovode, te prateću infrastrukturu.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-6: Tlačne zone sustava javne vodoopskrbe

Grafički prikaz B-7: Visinski položaj zona vodoopskrbnog sustava s prikazom Nulte zone Uz izgradnju vodospremnika VS „Šalata“ potrebno je izvesti prespoje na cjevovodima kako bi se utvrdila granica Nulte i I. tlačne zone. U vodospremniku VS „Šalata“ će se nalaziti dvije grupe crpki, jedna za smjer VS „Jurjevska“, a druga za smjer VS „Bukovac“. Na crpkama će se nalaziti premosnice (bypass) kako bi se u slučaju havarije iz vodospremnika I. tlačne zone mogao puniti VS „Šalata“ te time zadovoljiti potrebe za vodom u Nultoj zoni. Na taj način će se povezati izvorišta Sašnak i Žitnjak s

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Nultom zonom. Izgraditi će se precrpne stanice CS „Horvati“ i CS „Klin“, koje će tlačiti vodu iz Nulte zone u I. tlačnu zonu, a premosnicama će se osigurati da se u slučaju nužde Nulta zona opskrbljuje vodom iz I. tlačne zone. Uz navedeno će se osigurati nekoliko lokacija s regulatorima tlaka pomoću kojih će se moći distribuirati voda iz I. tlačne zone u Nultu zonu.

Tablica B-2: Radovi na uspostavi Nulte zone u kratkoročnom periodu Cjevovodi Crpne stanice CS Vodospreme VS VS + CS Gradska četvrt/naselje (m) (kom) (kom) (kom) Donji grad 1.600 Gornja Dubrava Gornji grad - Medveščak 1.840 1 Ivanja Reka 1 Maksimir 1.080 Trešnjevka - jug 1 Trešnjevka - sjever 450 Mala Mlaka 3.390 Buzin 2.490 1 UKUPNO 9.250 2 2

Zahvati na proširenju postojeće vodoopskrbne mreže.

Tablica B-3: Radovi na proširenju postojeće vodoopskrbne mreže u kratkoročnom periodu Cjevovodi Broj Broj priklj. Crpne stanice Vodospreme Gradska četvrt/naselje (m) priključaka stanovnika CS (kom) VS (kom) Adamovec 0 1 Blaguša 663 30 1 Brezovica 141 Drenčec 498 Glavnica Gornja 3.516 72 1 Gornja Dubrava 7.153 2 1 Ježdovec 5.808 Kašina 970 Lužan 595 Pešćenica - Žitnjak 721 335 965 Sesvete 4.251 149 524 Vurnovec 9.652 46 120 UKUPNO 36.205 1.122 3.312 4 2

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica B-4: Radovi na proširenju postojeće vodoopskrbne mreže u dugoročnom periodu Cjevovodi Crpne stanice CS Vodospreme VS VS + CS Gradska četvrt/naselje (m) (kom) (kom) (kom) Blaguša 750 Brezovica 19.477 Celine Samoborske 287 Črnomerec 696 Donja Dubrava 185 Donji Dragonožec 84 Gornja Dubrava 10.033 Hrvatski Leskovac 80 Jagnjić Dol 299 1 Ježdovec 261 Kašina 1.403 Kupinečki Kraljevec 4.390 Lučko 265 Lug Samoborski 1.609 Lužan 1.105 Maksimir 544 1 Mala Gorica 457 Markovo Polje 95 Novaki 1.637 Novi Zagreb - zapad 3.351 Orešje 110 Pešćenica - Žitnjak 5.034 Planina Gornja 8.990 Planina Donja 0 1 Podsljeme 3.321 Podsused - Vrapče 3.287 Prekvršje 8.143 Rude 10.069 Samobor 431 Sesvete 26.702 Slani Dol 443 1 1 Sveta Nedelja 646 Svetonedeljski Breg 722 1 Šimunčevec 795 1 Trešnjevka - jug 759 UKUPNO 116.460 3 3 1

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže

U projekt Zagreb 2018 uključeni su brojni zahvati na rekonstrukciji sustava vodoopskrbe. Radi preglednijeg prikaza dan je za svaki investicijski program pregled radova po gradskim četvrtima i po pojedinim projektima koji su uključeni u pojedini program (kratkoročni program: Tablica B-5 i Tablica B-6, dugoročni program: Tablica B-7 i Tablica B-8).

Tablica B-5: Radovi na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u kratkoročnom periodu po gradskim četvrtima/naseljima Cjevovodi Crpne stanice Vodospreme VS + CS Gradska četvrt/naselje (m) CS (kom) VS (kom) (kom) Črnomerec 3.148 Donja Dubrava 269 Gornja Dubrava 709 Gornji grad - Medveščak 3.177 Maksimir 2.775 Novi Zagreb - istok 923 Novi Zagreb - zapad 1.809 Pešćenica - Žitnjak 1.888 Podsljeme 1.646 Podsused - Vrapče 1.150 Sesvete 13.121 Trešnjevka - jug 1.545 Trešnjevka - sjever 1.830 Trnje 6.484 UKUPNO 40.473 0 0 0

Tablica B-6: Detaljni pregled zahvata na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u kratkoročnom periodu po projektima Cjevovodi Gradska četvrt/naselje Naziv projekta (m) Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u Hercegovačkoj i Budimskoj ulici 743 u Sesvetama Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u Ulicama Biškupec breg i 563 Kvintička i spojni cjevovod iz vodospreme Biškupec breg Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u ulici Jurja Ves 1.150 Novi Zagreb - zapad Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda DN 250 mm od Savski Gaj XIII put 1.663 do starog Botinca Novi Zagreb - istok Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda na Meštrovićevom trgu u Zagrebu 364 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Mrežničkoj, Dobranskoj, 383 Radonskoj i Koranskoj ulici Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Cerjanskoj ulici 178 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Ružmarinka u Zagrebu 517 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Tošovac u Zagrebu 291 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Bagrema u Sesvetama 163 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Benkov put 279 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Cuglini s odvojkom 361 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Dražice 154 Podsused - Vrapče Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Hrv. iseljenika, Meksičkoj i 1.150 Sigetje

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Cjevovodi Gradska četvrt/naselje Naziv projekta (m) Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Radnički put III, IV, V, VI 432 (Žitnjak) Novi Zagreb - zapad Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Remetinečki Gaj ispred 146 k.br.8. Novi Zagreb - istok Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Adamičevoj ulici u Zagrebu 331 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Babonićevoj ulici - II zona 485 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Bakarskoj i Kraljevičkoj ulici 387 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ciglenečkoj ulici 349 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Cvjetnom naselju I 329 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilici (od Vinogradske do 1.679 Črnomerca) Donja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilovičkoj ulici 269 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Mašićevoj ulici i ulici Pokornog 311 u Zagrebu Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Novakovoj ulici u Zagrebu 699 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Novskoj ulici 371 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Plitvičkoj ulici 235 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Stupničkoj ulici 249 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulicama Kruge, Krivajska i 850 Rujnička Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici I Trnjanski zavoj 148 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici II Maksimirsko naselje 234 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Ivana Stožira 280 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Jure Turića 752 Novi Zagreb - istok Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Lojenov prilaz u Zagrebu 228 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Mlinovi s odvojcima 1.367 Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Vukomerec 251 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Uskočkoj ulici, Ulici Ljubljanica i 1.443 Dinarskoj ulici u Zagrebu Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Veslačkoj ulici 351 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Voćarskom naselju u Zagrebu 582 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Vukovićevoj ulici 134 Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Zapoljskoj ulici s odvojcima 639 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda Ulici Nikole Tavelića s ograncima 749 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda područja omeđenog ulicama 2.490 Radnička cesta – Avenija Marina Držića – Ulica grada Vukovara – Budmanijeva – Zoranićeva Gornji grad - Medvešćak Rekonstrukcija vodoopsrkbnog cjevovoda u DN 50 mm, DN 80 mm i DN 100 1.120 mm u Bosanskoj ulici Trešnjevka - jug Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilirskoj, Koprivničkoj, 1.545 Predovečkoj, Svibanjskoj i Vojakovačkoj ulici Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Koturaškoj ulici i Trnjanskoj 535 cesti Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Josipa Andrića 149 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici X Vrbik 115 Sesvete Sanacija magistralnih vodoopskrbnih cjevovod Zagrebačkoj, Bjelovarskoj, 11.464 Sesvetskoj, Selskoj i Kobiljačkoj cesti u Sesvetama Pešćenica - Žitnjak Sanacija vodoopskrbnog cjevovoda DN 700 mm u Slavonskoj aveniji 820 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u Hercegovačkoj i Budimskoj ulici 743 u Sesvetama Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u Ulicama Biškupec breg i 563 Kvintička i spojni cjevovod iz vodospreme Biškupec breg

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Cjevovodi Gradska četvrt/naselje Naziv projekta (m) Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u ulici Jurja Ves 1.150 Novi Zagreb - zapad Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda DN 250 mm od Savski Gaj XIII put 1.663 do starog Botinca Novi Zagreb - istok Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda na Meštrovićevom trgu u Zagrebu 364 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Mrežničkoj, Dobranskoj, 383 Radonskoj i Koranskoj ulici Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Cerjanskoj ulici 178 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Ružmarinka u Zagrebu 517 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Tošovac u Zagrebu 291 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Bagrema u Sesvetama 163 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Benkov put 279 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Cuglini s odvojkom 361 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Dražice 154 Podsused - Vrapče Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Hrv. iseljenika, Meksičkoj i 1.150 Sigetje Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Radnički put III, IV, V, VI 432 (Žitnjak) Novi Zagreb - zapad Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Remetinečki Gaj ispred 146 k.br.8. Novi Zagreb - istok Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Adamičevoj ulici u Zagrebu 331 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Babonićevoj ulici - II zona 485 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Bakarskoj i Kraljevičkoj ulici 387 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ciglenečkoj ulici 349 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Cvjetnom naselju I 329 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilici (od Vinogradske do 1.679 Črnomerca) Donja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilovičkoj ulici 269 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Mašićevoj ulici i ulici Pokornog 311 u Zagrebu Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Novakovoj ulici u Zagrebu 699 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Novskoj ulici 371 UKUPNO 40.473

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica B-7: Radovi na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u dugoročnom periodu po gradskim četvrtima/naseljima Cjevovodi Crpne stanice CS Vodospreme VS VS + CS Gradska četvrt/naselje (m) (kom) (kom) (kom) Črnomerec 4.312 Donja Dubrava 403 Falašćak 3.579 Gornja Dubrava 13.514 Gornji grad - Medveščak 7.577 Maksimir 5.887 Noršić Selo 5.348 Pešćenica - Žitnjak 2.821 Podsljeme 10.424 1 Podsused - Vrapče 570 Rakitje 1.746 Samobor 4.756 Sesvete 7.652 Slapnica 1.000 Stenjevec 2.296 Trešnjevka - jug 2.659 Trešnjevka - sjever 2.810 Trnje 1.834 Velika Jazbina 4.386 1 1 UKUPNO 83.573 1 2 0

Tablica B-8: Detaljni pregled zahvata na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u dugoročnom periodu po projektima Cjevovodi Gradska četvrt/naselje Naziv projekta (m) Podsljeme Izgradnja vodospremnika Mikulasi s dolaznim putem i rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda od Markuševečke ceste do nove vodospreme 984 Pešćenica - Žitnjak Izmještanje vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Vukomerec 528 Trešnjevka - jug Magistralni vodoopskrbni cjevovod DN 700 mm u Selskoj cesti od ZK 4410 do ZK 4690 715 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Kameščica 436 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija cjevovoda na groblju Mirogoj 381 Trnje Rekonstrukcija cjevovoda na Mostu slobode 768 Podsljeme Rekonstrukcija cjevovoda od VS Hercegov Gaj prema Cesarima 5.788 Gornja Dubrava Rekonstrukcija cjevovoda u Čučerskoj ulici 1.021 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija cjevovoda u Remetskoj cesti 1.510 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija cjevovoda u ulicama Krapinska i Kostelska 864 Maksimir Rekonstrukcija cjevovoda u ulici Bukovačka 874 Črnomerec Rekonstrukcija cjevovoda u ulici Vrhovec 1.072 Gornja Dubrava Rekonstrukcija magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Dankovečka- Oporevečka 4.438 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija u ulici Gradišćanska i Zagorska 1.352 Stenjevec Rekonstrukcija u ulici Jankomir 1.350

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Cjevovodi Gradska četvrt/naselje Naziv projekta (m) Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda u naselju Staro i Novo Brestje i Brestovečkoj ulici 4.827 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda PEHD DN 110 mm u Zagrebačkoj ulici u Sesvetama 1.121 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Albrechtovoj ulici 214 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Banovičkoj ulici 442 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Krežminoj ulici 180 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Štibrenskoj ulici u Zagrebu 300 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Fra. Filipa Grabovca u Zagrebu 263 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Ante Starčevića i II odvojku ulice Ante Starčevića 768 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Ciklama 194 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Gračanski Mihaljevac 551 Stenjevec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici II Malešnica, III Malešnica sa I i II odvojak i V Malešnica 946 Trešnjevka - jug Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Jarun i Ravnogorskoj 579 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Slavujevac 285 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Šušnjevec 475 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Zvečaj 478 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulivci Gornje Prekrižje 530 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Čanićevoj ulici 309 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Duvanjskoj ulici 284 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Grobničkoj ulici 309 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilici 796 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ilici (od Bračunove do Zagrebačke) 318 Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Karlovačkoj ulici do k.br. 2 72 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u krugu bolnice Šalata od upravne zgrade do Rubetićeve 1.034 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Mesićevoj od Vramčeve do Grškovićeve 1.057 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Rapskoj, Šoltanskoj i Av. M. Držića 881 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Reljkovićevoj ulici 240 Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Štriginoj ulici 250 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Donji Rim 270 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Fraterščica od J. Šabana do Mikulića 1.218 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Gornje Prekrižje 1.342 Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici III Struge 1.103 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici J.E.Tomića 107 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Klanjčić 300 Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Kozari Bok I, II i III odvojak 773 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Krležin Gvozd 330 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Lišće 79 Črnomerec Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Lukšić 75 Donja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Palma 403 Podsused - Vrapče Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Potok 570 Podsljeme Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Šestinski vijenac 806 Gornji grad - Medveščak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Tuškanac od I.G. Kovačića do Cmroka 1.863

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Cjevovodi Gradska četvrt/naselje Naziv projekta (m) Sesvete Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Zagrebačkoj ulici (odvojak kod k.br. 68) u Sesvetama 107 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Zajčevoj ulici 124 Trnje Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Zrmanjskoj ulici i odvojku 185 Gornja Dubrava Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u naselju Dubec u Sesvetama 7.098 Trešnjevka - jug Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulicama Bartolići i Predraga Heruca 1.365 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Čret i Jazbinski odvojci 4.200 Pešćenica - Žitnjak Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Janka Polić - Kamova 168 Maksimir Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Veliki dol 205 Trešnjevka - sjever Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Županjskoj ulici 285 Podsljeme Sanacija kaptažnog sustava Adolfovac 0 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Falaščak (Samobor) 1.667 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Konščica 1.360 Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Milke Trnine, K. hegedušića i J. Samobor Staničića u Samoboru 573 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Vukovarskoj ulici u Samoboru 396 Samobor Rekonstrukcija cjevovoda u Kolodvorskom naselju 3.511 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda Konščica - Falaščak - Galgovo 552 Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda od PS Velika Jazbina do vodospremnika Otruševec, rekonstrukcija PS Velika Jazbina i izgradnja Samobor vodospremnika Otruševec 4.386 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u Domjanićevoj ulici u Samoboru 117 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici E. Kumičića u Samoboru 161 Samobor Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Noršić selo - Jarušje 5.348 Samobor Sanacija kaptažnih sustava Slapnica i prekidna komora Smerovišće 1.000 Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u ulici Videković, Loza i Novačka cesta Sveta Nedelja - Sv. Nedjelja 1.746 UKUPNO 83.573

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

B.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA

B.4.1. POSTOJEĆI SUSTAV ODVODNJE

Na vodouslužnom području nalazi se 4 aglomeracija većih od 2.000 ES za koje prema važećim propisima postoji obaveza izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do 2023.g. Na području aglomeracije Samobor usluge odvodnje pruža Odvodnja Samobor i tako će ostati sve do okrupnjavanja komunalnih poduzeća prema Uredbi o uslužnim područjima.

Grafički prikaz B-8: Aglomeracije na području vodouslužnog područja Uvažavajući postojeće stanje izgrađenosti vodno-komunalne infrastrukture, područje pružanja usluge odvodnje podijeljeno je i nadalje se prezentira kao dvije aglomeracije - Zagreb i Glavničica. U aglomeraciju Zagreb uključen je i dio preliminarne aglomeracije Gudci za koje uslugu vodoopskrbe pruža VIO Zagreb, kao i dvije aglomeracije manje od 2000 ES aglomeracija Trpuci i aglomeracija Horvati.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-9: Aglomeracije na području pružanja usluge odvodnje ViO Zagreb – područje projekta Kao i za vodoopskrbu, razmjerno je visoka i priključenost na javnu odvodnju koja na cijelom vodouslužnom području iznosi oko 91%. No, za razliku od priključenosti na vodoopskrbu, koja je u centralnim gradskim četvrtima grada Zagreba bila 100%, priključenost na odvodnju nešto je manja. Najbolji primjer je gradska četvrt Podsljeme gdje 17% stanovnika koristi još uvijek septičke jame.

Odvodnja na području Grada Samobora je u nadležnosti komunalnog društva Odvodnja Samobor d.o.o. te je iz tog razloga navedena priključenost na odvodnju 0%..

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-10: Razina priključenosti na sustav javne odvodnje na vodouslužnom području Potrebe u odvodnji definirane s sa ciljem ostvarenja prioriteta iz operativnog programa Kohezija i konkurentnost s ciljem doprinosa poboljšanja stanja voda • Povećanje priključenosti stanovništva na javne kanalizacijske sustave odvodnje izgradnjom / rekonstrukcijom /dogradnjom tih javnih sustava odvodnje; • Dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uključujući uređaje za obradu mulja; • Smanjenje propuštanja u postojećoj kanalizacijskoj mreži.

B.4.2. IZMJENE ZAHVATA NA SUSTAVU ODVODNJE

Na grafičkom prikazu u nastavku je prikazana usporedba planiranih radova na sustavu odvodnje iz važećeg Rješenja MZOE iz 2015.g. i radova koji su planirani u sklopu projekta Zagreb 2018.

Iz prikaza je vidljivo da se obuhvat radova na sustavu odvodnje u projektu Zagreb 2018 nešto povećao, no ne tako značajno kao kod radova na sustavu vodoopskrbe. U izmjenama zahvata došlo je do izmjene i na radovima na rekonstrukciji i na dogradnji sustava odvodnje.

Tablica B-9: Usporedba između zahvata na sustavu odvodnje otpadnih voda 2015. i 2018.g. ODVODNJA - USPOREDBA IZMEĐU DULJINA CJEVOVODA (km) BROJ NOVOPRIKLJ. ZAHVATA 2015. i 2018.g. DOGRADNJA REKONSTRUKCIJA UKUPNO STANOVNIKA 43.000 Zagreb 2015 340 340 Prespoj 60.000 18.420 Zagreb 2018 195 222 417 Prespoj 43.750 18.420 kratkoročno 195 74 269 Prespoj 43.750 dugoročno 0 148 148 -

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz B-11: Usporedba planiranih radova na sustavu odvodnje iz važećeg Rješenja MZOE i izmjena u zahvatima (gornja slika – radovi iz važećeg Rješenja iz 2015.g., donja slika – PROJEKT ZAGREB 2018)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Prema projektnom rješenju u Studiji izvodljivosti radovi u projektu Zagreb 2018 na sustavu odvodnje podijeljeni su u sljedeće grupe:

• Proširenje postojećeg sustava odvodnje,

• Zahvati na postojećem mješovitom sustavu odvodnje.

Proširenje postojećeg sustava

Radovi na proširenju postojećeg sustava odvodnje uključuju izgradnju sustava odvodnje razdjelnog tipa na područjima gdje nije izgrađen sustav odvodnje i izgradnju cjevovoda kojim će se postojeći sustavi odvodnje spojiti na CUPOVZ.

Pregled radova na proširenju sustava odvodnje dan je u tablici i grafičkim prikazima u nastavku.

Tablica B-10: Radovi na proširenju postojećeg sustava odvodnje u kratkoročnom periodu Gravitacijski Tlačni Crpne Retencijski Kišni Spojeno Zahvati cjevovodi cjevovodi stanice bazeni preljevi stanovnika (m) (m) (kom) (kom) (kom) IZGRADNJA NOVE MREŽE Izgradnja kanalizacijske mreže u naselju Mikulići, 2.000 6.930 25 1 0 0 Frateršćica, Lukšić i Bijenik Rekonstrukcija i izgradnja sustava odvodnje 1.200 7.980 0 0 1 0 naselja Resnik Izgradnja sustava odvodnje na području 8.590 91.500 6.790 16 0 0 aglomeracije Glavničica Izgradnja sekundarne kanalizacije u naseljima 4.220 30.650 170 9 0 0 Lučko i Ježdovec Izgradnja sustav odvodnje „Sliv potoka Ograja“ 1.510 14.210 0 0 0 0 Sustav odvodnje Stupnik 900 11.810 0 0 0 0 PRIKLJUČENJE POSTOJEĆIH SUSTAVA NA CUPOVZ Spoj sustava odvodnje Sesvete-istok na CUPOVZ 30.900 11.480 690 3 2 0 Izgradnja kolektora Gata (Jakuševac) 8.980 670 0 1 0 0 Kolektor II paralela 3.870 11.890 0 2 0 0 UKUPNO 62.170 187.120 7.675 33 3 1

Zahvati na mješovitom sustavu

Zahvati na postojećem mješovitom sustavu uključuju radove na poboljšanju postojećeg mješovitog sustava odvodnje, a odnose se na rasterećenja postojećeg sustava i optimalizaciju i praćenje rada sustava.

Pregled radova dan je u tablici u nastavku.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica B-11: Radovi na poboljšanju postojećeg mješovitog sustava odvodnje u kratkoročnom periodu Gravitacijski Kišni preljevi Zahvat cjevovodi (kom) (m) RASTEREĆENJE POSTOJEĆEG MJEŠOVITOG SUSTAVA Ispusni kolektor kišnog preljeva „Črnomerec“ 1.220 0 Preljev Savica – ugradnja automatske zapornice 0 0 Preljev Dubrava 0 1 OPTIMALIZACIJA MJEŠOVITOG SUSTAVA Rasteretni kolektor „Produžena Islandska“ 1.370 0 Kolektor Žitnjak II 800 0 Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijske mreže sustava odvodnje Sesveta i Sesveta-istok 34.700 0 Rekonstrukcija i dogradnja na području Sesvetske Sopnice 6.900 Rekonstrukcija na području Kraljevačkih Novaka 2.250 0 Rekonstrukcija na području Gajišća 22.960 0 Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijske mreže sustava odvodnje Popovec 3.540 UKUPNO 73.740 1 Dugoročni investicijski program

Zahvati uključuju radove na rekonstrukciji i sanaciji postojećeg sustava odvodnje.

Pregled radova dan je u tablici u nastavku.

Tablica B-12: Radovi na rekonstrukciji i sanaciji postojećeg sustava odvodnje u dugoročnom periodu Zahvati Vrsta radova Duljina / Broj Zahvat 1:Rastreretni kolektor Dubravica Gravitacijski kolektori 3.146 m Zahvat 2: Rasterećenje kolektora Branimirova i Vukovarska Gravitacijski kolektori 2.020 m Zahvat 3: Preljev Savica Gravitacijski kolektori 1.166 m Zahvat 4: Retencijski kolektor Svetice Gravitacijski kolektori 500 m Zahvat 5: Retencijsko-rasteretni kolektor Ravnice II Gravitacijski kolektori 3.618 m Zahvat 6: Izgradnja rasteretnog kolektora Oporovec Gravitacijski kolektori 1.800 m Zahvat 7: Sekundarna mreža „Grada Sveta Nedelja (sliv A)“ Gravitacijski kolektori 1.030 m Crpne stanice 1 kom Zahvat 8: Sekundarna mreža „Grada Sveta Nedelja (sliv B)“ Gravitacijski kolektori 28.700 m Crpne stanice 1 kom Zahvat 9: Sustav odvodnje naselja „Molvice i Rakov potok“ Gravitacijski kolektori 17.210 m Crpne stanice 1 kom Zahvat 10: Aglomeracija Horvati Gravitacijski kolektori 14.095 m Tlačni kolektori 1.815 m Crpne stanice 6 kom Zahvat 11- Aglomeracija Dragonožec Gravitacijski kolektori 14.607 m Tlačni kolektori 4.820 m Crpne stanice 5 kom Zahvat 12: Sekundarna mreža Sesvete Sjever Gravitacijski kolektori 50.956 m Tlačni kolektori 1.059 m Crpne stanice 2 kom Zahvat 13: Spoj kolektora Lučićeva (Brodarski institut) Gravitacijski kolektori 154 m Zahvat 14: Kolektor LK-3 Gravitacijski kolektori 463 m Gravitacijski kolektori 139.465 m UKUPNO Tlačni kolektori 7.694 m Crpne stanice 16 kom

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

B.5. PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

B.5.1. POSTOJEĆI CUPOVZ

Pripreme za izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ) započele su krajem 90'tih prošlog stoljeća, a Grad Zagreb tada donosi odluku da je najpovoljnije projekt realizirati prema modelu koncesije (BOT model). Uslugu pročišćavanja otpadnih voda i upravljanje CUPOVZ-om pruža koncesionar Zagrebačke otpadne vode d.o.o. (ZOV) s kojim je Grad Zagreb sklopio ugovor o koncesiji na rok od 28 godina.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda započeo je s radom u travnju 2004. godine, kada je pušteno u rad mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. Pojedine faze biološkog pročišćavanja (ukupnog kapaciteta 1.200.000 ES) započele su s radom kako slijedi:

• prva faza biološkog pročišćavanja (25%); listopad 2006. • druga faza biološkog pročišćavanja (50%); prosinac 2006. • treća faza biološkog pročišćavanja (75%); travanj 2007. • četvrta faza biološkog pročišćavanja (100%); kolovoz 2007. Uređaj je projektiran i izveden za drugi stupanj pročišćavanja, a pročišćena otpadna voda ispušta u rijeku Savu. Tehnologija pročišćavanja otpadnih voda je biološko pročišćavanje otpadnih voda aktivnim muljem konvencionalnim postupkom sa sekundarnim taloženjem mulja.

Linija pročišćavanja otpadnih voda uključuje mehaničko, primarno i biološko pročišćavanje otpadnih voda. Dolazna otpadna voda se podiže ulaznom crpnom stanicom da se omogući gravitacijski tok vode kroz ostale postupke pročišćavanja.

Nakon podizanja otpadna voda se mehanički obrađuje na finim rešetkama širine rešetki 10 mm i pjeskolovima/mastolovima. U mehaničkom pročišćavanju izdvaja se kruti otpad, pijesak i masnoće.

U primarnom pročišćavanju izdvajaju se suspendirane tvari s ciljem smanjenja opterećenja biološkog dijela uređaja. Suspendirane tvari izdvajaju se taloženjem u primarnim taložnicama kao primarni mulj. Izdvojeni primarni mulj se zgušnjavaju u uguščivačima mulja i odvode u spremnike za sirovi mulj.

Biološko pročišćavanje sastoji se od bioaeracijskim spremnika u kojima mikroorganizmi aktivnog mulja razgrađuju otopljene organske tvari. Dovoljna količina kisika potrebnog za aerobnu razgradnju osigurava se dovodom vanjskog zraka sustavom za aeraciju. Smjesa pročišćene otpadne vode i mulja se odvodi i sekundarne taložnice gdje se taloži i izdvaja aktivni mulj, a pročišćena otpadna voda se preljeva u ispusni cjevovod. Dio aktivnom mulja se vraća u postupak prije bioaeracijskih bazena da bi se osigurala konstantna koncentracija aktivnom mulja u biološkim spremnicima, a preostali mulj se odvodi u objekte za obradu mulja kao višak biološkog mulja.

Izdvojeni primarni mulj i višak biološkog mulja (sirovi mulj) se obrađuju i stabiliziraju anaerobnom digestijom s proizvodnjom bioplina. Proizvedeni bioplin se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije koja se koristi na CUPOVZ. Stabilizirani mulj nakon digestije se zgušnjava u naknadnim zgušnjivačima te dehidrira mehaničkom obradom na centrifugama. Nakon dehidracije obrađeni mulj se kondicionira živim vapnom. Izlazni otpadni mulj sadrži prosječno oko 32% suhe tvari.

U nedostatku mogućnosti zbrinjavanja, otpadni mulj iz CUPOVZ-a od početka 2007. odlaže se na privremenoj deponiji mulja na sjeveroistočnom rubu lokacije CUPOVZ, ukupne površine 14,61 ha. Odlagalište mulja na lokaciji CUPOVZ-a je popunjeno. Postoji problem gospodarenja muljem jer

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018 trenutno nema mogućnosti za lokalno zbrinjavanje mulja. Privremeno rješenje zbrinjavanja je odvoz mulja u Mađarsku za koji je angažirana vanjska tvrtka. Mulj će se u budućnosti zbrinjavati na način koji će odrediti Grad Zagreb sukladno legislativi RH i EU.

Na CUPOVZ redovito se prate koncentracije onečišćujućih tvari u pročišćenoj otpadnoj vodi na izlazu iz uređaja. Prema analizama za 2017.g. vidljivo je da izmjerene koncentracije zadovoljavaju GVE za uređaje s II stupnjem pročišćavanja. Koncentracije ukupnog dušika i fosfora ne zadovoljavaju GVE za III stupanj pročišćavanja što je potrebno riješiti u narednom periodu. Nadogradnja CUPOVZ obaveza koncesionara i nije predmet ovog Elaborata. Zbog ispunjavanja obaveza RH prema pretpristupnom ugovoru sa EU, nadogradnja CUPOVZ će se provesti za vrijeme realizacije projekata u kratkoročnom investicijskom periodu.

Tablica B-13: Parametri u izlaznoj vodi sa uređaja za 2017. godinu II stupanj pročišćavanja III stupanj pročišćavanja Suspendirana Mjesec BPK KPK TN TP suha tvar mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l Siječanj 7,00 5,6 31 24,45 2,41 Veljača 8,00 4,3 38 19,40 1,94 Ožujak 7,00 6,0 33 19,18 1,93 Travanj 5,00 4,8 29 20,20 2,24 Svibanj 5,00 3,6 30 22,14 2,20 Lipanj 6,00 2,5 30 20,90 2,53 Srpanj 5,00 4,1 27 21,43 2,63 Kolovoz 4,00 3,4 27 20,74 2,55 Rujan 8,00 4,8 27 16,00 1,77 Listopad 5,00 2,8 27 18,65 2,04 Studeni 6,00 3,5 26 19,75 2,04 Prosinac 9,00 5,5 27 17,73 1,61 Srednja vrijednost 6,25 4,24 29,33 20,05 2,16 Maks. dop. vrijednost 30 25 125 10 1

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

B.5.2. PLANIRANO OPTEREĆENJE CUPOVZ

Na temelju analize potreba iz studijske dokumentacije i zahvatima na sustavu odvodnje predviđenim kroz kratkoročni i dugoročni razvoj, doći će do povećanja hidrauličkog i biokemijskog opterećenja CUPOVZ-a. Procijenjeno je buduće opterećenje kroz projektni period od 30 godina i dan je u tablici u nastavku. Uključena je i očekivana količina prihvata sadržaja septičkih i sabirnih jama.

Tablica B-14: Opterećenje CUPOVZ za planski period Prosjek Pokazatelj 2049 Povećanje 2014-2017

Dnevni dotok (m3/d) 350.120 395.608 13%

Broj ES 883.593 1.043.129 18%

Septici i sabirne jame na uslužnom 28.783 području (stan.)

Kapacitet postojećeg CUPOVZ-a je 1.200.000 ES što znači da na uređaju ima dovoljno kapaciteta za dugoročno opterećenje CUPOVZ- a koje je planirano ovim projektom. Za usklađivanje postojećeg CUPOVZ s obavezama RH iz pretpristupnog ugovora s EU, CUPOZV je potrebno nadograditi sa sadašnjeg II stupnja pročišćavanja na III stupanj. Nadogradnja CUPOVZ na III stupanj je obaveza koncesionara, a provesti će se paralelno s provedbom projekta i radovima na sustavu odvodnje.

Za dogradnju CUPOVZ na III stupanj pročišćavanja proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš u 2015.g. Na temelju provedenog postupka Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša izdalo je Rješenje (KLASA: UP/I 351-03/13-02/10; URBROJ: 517-06-2-1-1-15-27; Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, 18. lipanj 2015.g.) da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša propisanih u izdanom Rješenju. U 2017.g. ishođeno je Rješenje o produljenju važenja Rješenja za još dvije godine (KLASA: UP/I 351-03/13-02/10; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-34; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 18. prosinac 2017.g.) odnosno do 15. srpnja 2019.g.

B.6. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

S obzirom na karakter zahvata, nisu razmatrana varijantna rješenja.

Planirani zahvati su predviđeni u skladu s važećom dokumentacijom prostornog uređenja. Sukladno navedenome, nisu razmatrana varijantna rješenja izgradnje planiranih objekata.

B.7. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

C.1. LOKACIJA ZAHVATA

Planirani radovi na izgradnji i rekonstrukciji sustava vodoopskrbe i odvodnje nalaze se na području sljedećih jedinica lokalne samouprave (JLS):

• Grad Zagreb,

• Grad Samobor,

• Grad Sveta Nedjelja,

• Općina Stupnik.

Grad Zagreb je ujedno i jedinica područne samouprave Grad Zagreb, a preostale JLS se nalaze u Zagrebačkoj županiji.

Grafički prikaz C-1: Lokacija zahvata po područjima JLS Zahvati koji su uključeni u ovaj projekt se nalaze na području katastarskih ureda KU Zagreb i KU Samobor (Grad Sveta Nedjelja i Općina Stupnik potpadaju pod KU Samobor), a pregled katastarskih općina na kojima se nalaze planirani zahvati dan je na grafičkom prikazu u nastavku.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-2: Lokacija zahvata po područjima katastarskih ureda i općina

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

C.2. KLIMA

Prema Köppenovoj klasifikaciji cijela kontinentalna Hrvatska, pa tako i područje projekta, ima Cfb – Umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom.

Obilježja umjereno tople vlažne klima s toplim ljetom su nešto nižim temperaturama zraka od iste klime s vrućim ljetom (poglavito u hladnijem dijelu godine), a izostaje izrazito suho razdoblje. U kontinentalnim područjima s klimom Cfb toplija polovica godine ima više padalina od hladnije polovice.

Izvor: T. Šegota, A. Filipčić: Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje (Geoadria; Vol 8/1; str. 17-37, 2003) Grafički prikaz C-3: Geografska raspodjela klimatskih tipova za RH po Köppenovoj klasifikaciji u standardnom razdoblju 1961-1990.g.

C.3. METEOROLOŠKI PODACI

Temperatura zraka

Srednja godišnja temperatura zraka na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) za razdoblje od 1995.-2015. g) iznosi 11,8°C. Prema pregledu srednjih mjesečnih temperaturama zraka može se zaključiti da su ljetni mjeseci (lipanj, srpanj i kolovoz) najtopliji mjeseci u godini sa prosječnom srednjom temperaturom između 20,5°C do 22,2°C. Najniže temperature su u prosincu i siječnju, a kreću se u rasponu od 1,3°C (siječanj) do 1,8°C (prosinac). Prema temperaturnim parametrima područje Grada Zagreba pripada kontinentalnoj klimi koju karakteriziraju vrlo topla ljeto i razmjerno hladne zime.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica C-1: Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka izmjerene na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015. godine Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (1995.-2015.) Godina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Srednja godišnja 1995. 1.1 5.8 5.6 12.1 15.5 18.1 23 19.5 15.1 12 4.9 1.4 11.2 1996. -0.9 -0.7 3.5 10.9 17.1 20.4 19.4 20 13.3 11.6 7.9 -1.2 10.1 1997. -0.9 4.5 6.7 8.2 17.1 20.1 20.6 20.6 16.5 9.5 5.7 3.2 11.0 1998. 3.6 5 5.2 12.8 16 20.5 21.2 21.1 15.9 11.5 3.8 -2.8 11.2 1999. 0.9 2.1 8.8 12.5 16.7 19.7 21.5 20.7 18.7 11.7 3.6 1.6 11.5 2000. -1.6 4.6 7.9 14.2 17.5 21.6 20.9 23 16.6 13.3 9.2 4.6 12.7 2001. 4 4.9 10.3 10.6 17.8 18.4 21.8 22.5 14.4 14.2 3.6 -1.7 11.7 2002. 0.9 6.4 8.8 10.8 18.4 21.1 21.9 20.8 15.4 11.4 9.7 2.1 12.3 2003. -1 -1.6 7.2 10.8 19.3 23.9 23 25 15.9 9.4 8.1 1.7 11.8 2004. -0.1 3 5.6 11.5 14.8 19.1 21.1 21 16.2 13.1 7 2.1 11.2 2005. 0.1 -1.7 5 11.8 16.5 19.9 21.5 18.9 16.9 12.3 5.2 1.5 10.7 2006. -1.2 1.5 5.6 12.5 16.1 20.5 23.8 18.9 17.7 13.2 8.9 4 11.8 2007. 6.5 6.9 8.8 13.7 18.2 22.2 22.9 21.3 14.5 10.4 4.9 0.5 12.6 2008. 2.3 5.3 7.2 12 17.4 20.9 21.9 21.5 15.6 12.6 7.6 3.4 12.3 2009. -1.1 3 7.6 14.5 18.4 19.8 22.3 22.6 18.9 11.7 8 2.8 12.4 2010. -0.4 2.3 6.8 12 16.6 20.4 23.2 20.8 15.1 9.4 8.8 0.2 11.3 2011. 2.1 1.3 7.3 13.4 16.9 21.1 22.2 23.2 20.3 10.5 3.1 3.7 12.1 2012. 2.5 -1.9 9.4 12.5 16.7 22 24.2 24 18.1 11.8 9.2 1.5 12.5 2013. 1.5 1.8 4.8 13 16.4 20 23.3 22.5 15.9 13.4 7.2 2.8 11.9 2014. 4.9 5.3 10.5 13.3 15.7 20.2 21.8 20.2 16.2 13.6 9 4.2 12.9 2015. 3.4 2.5 7.8 11.9 17.5 20.8 24.1 23 17.6 11.2 8.2 3.2 12.6 Srednja mjesečna 1.3 2.9 7.2 12.1 17.0 20.5 22.2 21.5 16.4 11.8 6.8 1.8 11.8 Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

Grafički prikaz C-4: Srednje mjesečne temperature zraka za vremensko razdoblje od 1995.-2015. godine (Zagreb - Maksimir) Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

Oborine

Na temelju podataka o srednjim mjesečnim i srednjim godišnjim količinama oborina (mm) možemo zaključiti da najviše oborina na području Zagreba padne u devetom mjesecu (106,2 mm). U periodu od siječnja do ožujka padne najmanja količina oborina (od 44,6-51,7 mm). U promatranom vremenskom razdoblju (1995.-2015. godina) najsušnija godina bila je 2011. s ukupnom količinom

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018 oborina od 517 mm, te 2003. godina s ukupnom količinom oborina od 594,1 mm. Najviše oborina palo je u 2014. godini kada je ukupna godišnja količina oborina iznosila 1.317,8 mm.

Tablica C-2: Srednje mjesečne i srednje godišnje količine oborina (mm) izmjerene na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015. godine

Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (u mm) Godina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Suma 1995. 77 71 64.3 36.6 76.2 94.3 88.3 172.4 161.8 5.6 43.3 59.1 949.9 1996. 74.3 29.4 8.8 85.9 94.9 62.6 69.2 147.3 180.8 60.7 136.2 63.1 1013.2 1997. 58 28.5 30.1 49.6 72.1 87.2 80.7 57.8 21.9 51.4 104.2 85.1 726.6 1998. 17.1 1.5 57.1 68.2 74.9 135.1 134.7 99.2 202.2 123.1 66.3 46.7 1026.1 1999. 47.6 61.8 39.3 63.8 128.4 85.2 100.9 75.7 51.8 99.7 71 99 924.2 2000. 16.9 25.8 45.7 53.6 39.3 46.6 79.3 10 84.9 92 109.4 117.7 721.2 2001. 79.4 13.4 100.4 78.8 71 120.9 54.6 13.6 172 8.3 85.6 24.3 822.3 2002. 22 46 33 131 86 71 124 143 78 109 73 64 980 2003. 61 35.7 7.5 28.8 20.2 65.6 62.3 16.7 111.8 102 57.5 25 594.1 2004. 57.1 42 60.1 135.8 39.3 102.2 69.7 56.4 80.6 186.2 39.7 49.3 918.4 2005. 15.7 61.8 29.7 64.9 66.3 68.6 137.1 175.3 67.8 26.7 78.7 113.4 906 2006. 41.5 42.2 53 110.3 80.8 40.3 31.7 177.9 67.6 16.9 46.7 37.3 746.2 2007. 67.1 44.9 71.7 1.6 71.4 96.6 49.3 101.6 136.1 104.4 58.7 54.1 857.5 2008. 11 9 108.6 39.7 44.1 102.5 86.3 54.6 47.5 78.1 67.4 95.4 744.2 2009. 82.4 43.6 42.7 52 48.8 67.6 96.2 79.3 22.2 66.8 88 79.2 768.8 2010. 84.1 67.3 45.7 63.3 97.5 103.8 52.5 141.1 194.7 35.5 113.4 61 1059.9 2011. 11.7 11.7 36 42.1 70 67.5 63.9 15.6 42 72.5 0.3 83.7 517 2012. 19.4 26.3 4.5 51.3 81.8 127.9 56.3 9.8 120 85.4 112.4 66 761.1 2013. 128.9 85.4 121.7 56.1 94 48.7 33.2 145.2 111.9 29.3 187.5 10.8 1052.7 2014. 58.1 141.3 21 70.4 145 147 157.8 115.2 178.6 128 84.5 70.9 1317.8 2015. 55.4 48.2 35.1 22.2 138 75.2 108 95 95.3 174.9 39.1 0.7 887.1 Srednja mjesečna 51.7 44.6 48.4 62.2 78.1 86.5 82.7 90.6 106.2 78.9 79.2 62.2 871.2

Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

Grafički prikaz C-5: Srednje mjesečne količine oborina (mm) izmjerene na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.-2015. Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Relativna vlaga

Prosječna relativna vlažnost zraka izmjerena na mjernoj postaji Maksimir u razdoblju od 1995.-2015. godine bila je 73%, prema čemu područje zahvata pripada kategoriji umjereno vlažnog područja.

Tablica C-3: Relativna vlažnost izmjerena na meteorološkoj postaji Zagreb (Maksimir) u razdoblju od 1995.- 2015 Relativna vlažnost zraka (2004.-2015.) - Zagreb (Maksimir) Godine 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Relativna vlažnost 74 75 74 72 73 72 75 71 68 74 76 71 Izvor: podaci dobiveni iz DHMZ

Grafički prikaz C-6: Srednja godišnja relativna vlažnost zraka (2004.-2015. godine) izmjerena na mjernoj postaji Zagreb (Maksimir) Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

Insolacija

U vremenskom razdoblju od 2004. - 2015. godine prikazan je godišnji broj vedrih i oblačnih dana. Prema podacima DHMZ-a prosječni godišnji broj vedrih dana je 47, a broj oblačnih dana u istom periodu je gotovo 3 puta veći i iznosi 125 dana.

Tablica C-4: Broj vedrih i oblačnih dana u godini (2004. -2015.) zabilježeni na mjernoj postaji Zagreb (Maksimir) Zagreb (Maksimir) Godine 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Vedri dani 30 42 34 59 52 47 32 68 64 46 31 59 Oblačni dani 143 127 114 108 109 122 149 112 97 147 148 126

Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-7: Broj vedrih i oblačnih dana u godini (2004. -2015.god.) zabilježeni na mjernoj postaji Zagreb (Maksimir) Izvor: Podaci dobiveni iz DHMZ

Vjetar

Grafički prikaz C-8: Ruža vjetrova meteorološke postaje Maksimir (Zagreb) u vremenskom razdoblju od 1981.-2000. god Izvor: Službene internetske stranice Javne ustanove Maksimir (http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_klima.htm)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

C.4. HIDROLOŠKO-HIDROGRAFSKE, GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE

Hidrografija

Obuhvat projekta se prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13) poklapa s na područjem malog sliva „Zagrebačko prisavlje“. Na promatranom prostoru razvijena je gusto razgranata hidrografska mreža, a najveći vodotok je rijeka Sava. Najniži vodostaji su najčešći u veljači i listopadu. Na Savi i većim pritocima uočljiva je tendencija sniženja najnižih godišnjih vodostaja, odnosno sniženja dna korita, zbog čega se snižavaju i razine podzemne vode.

Grafički prikaz C-9: Hidrografska karta Najviši vodostaji su najčešći od listopada do prosinca, a na manjim vodotocima i u srpnju i kolovozu, što je posljedica ljetnih pljuskova. Najmanji protoci vodotoka su od kolovoza do studenog, dok su najveći na Savi od listopada do prosinca, a na manjim vodotocima u proljeće i ljeto.

Poplavna područja

Prema Prethodnoj procjeni rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013.) karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija:

• poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 25 godina) • poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina), • poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 1.000 godina) uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave), za fluvijalne (riječne) poplave te bujične poplave.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Prema vektorskim podacima dobivenim od Hrvatskih voda poplavne površine na promatranom području uglavnom su vezane za rijeku Savu.

Grafički prikaz C-10: Poplavne površine za različite vjerojatnosti pojavljivanja Izvor podataka: Hrvatske vode Zaštićenost područja

Na slivu Save je od velikih voda Save primjereno zaštićen samo grad Zagreb koji je, prema procjenama, siguran od 1.000-godišnjih velikih voda. Ostala područja uz Savu uglavnom su nedovoljno zaštićena. Uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi samo su dijelom izgrađeni, pa su niski dijelovi šire zaprešićke i samoborske regije ugroženi od poplava. Na slivovima savskih pritoka zaštitni sustavi također su nedovršeni ili ih uopće nema. Opasnosti posebno prijete naseljima koje ugrožavaju Krapina i njezini bujični pritoci, Gradu Zagrebu koji je od medvedničkih bujica usprkos djelomično izgrađenom zaštitnom sustavu od 19 brdskih retencija zaštićen samo od 20 do 50-godišnjih velikih voda.

Geologija

Obuhvat projekta smješten je u sjevernom dijelu na južnim obroncima Medvednice, zapadni dio pripada Žumberačkom i Samoborskom gorju, središnji dio pripadaju nizinskom području rijeke Save,

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018 dok južni dio pripada sjevernim padinama Vukomeričkih gorica. Na promatranom području prisutne su naslage različitog postanka i starosti od paleozoika do kvartara. Stijene paleozoika, magmatske i metamorfne stijene otkrivene su na Medvednici. Stijene mezozoika, karbonatne stijene, karbonatni klastiti i magmatske stijene prisutne su na Medvednici. Samoborsko i Žumberačko gorje izgrađuju paleozojske i mezozojske klastične i karbonatne naslage. Naslage mlađeg tercijara (neogen) leže transgresivno na starijim naslagama, a na površini se nalaze na padinama Medvednice i na središnjem dijelu obuhvata projekta. Kvartarne naslage su izdvojene prema genetskim tipovima sedimenata. Pleistocenu pripadaju kopneni i barski les, a holocenu aluvijalni nanos prve i druge savske terase, proluvij, te riječni i potočni nanos. Na grafičkom prikazu niže prikazana je geološka karta šireg promatranog područja.

Grafički prikaz C-11: Geološka karta šireg područja Izvor: Geološka karta RH M 1:300.000, Hrvatski geološki institut, 2009. Tumač oznaka: 5 – Pz, ?T, ortometamorfne stijene (paleozoik, ?trijas); 6 – Pz, ?T, parametamorfne stijene (paleozoik, ?trijas); 10 – C,P, pretežito klastične naslage (karbon, perm); 14 – T1, sajske i kampilske naslage 2,3 (donji trijas); 15 – T2, karbonatne naslage (srednji trijas); 20 – T3 , dolomiti (gornji norik, ret); 21 – J1, vapnenci i 3 1 dolomiti (donja jura); 28 – J3 , K1 , vapnenci s rožjnacima u kalpionelama (titon, berijas); 31b – J2,3, magmatiti (srednja, gornja jura); 36 – K2, karbonatni klastiti (pretežito fliš) i „scaglia“ vapnenci (gornja kreda); 38 – Pc, E, karbonatni fliš (palocen, eocen); 44 – M2,3, klastiti i karbonati s klastitima (otnang, karpat); 46 – M4, litavac i klastične naslage s vulkanitima (baden); 47 – M5,6, vapnenačko – klastične naslage (sarmat, panon); 48 – M7, klastiti i ugljen (pont); 50 – Pl, Paludinske naslage (dacij, romanij); 52 – Pl,Q, klastične naslage (pliokvartar); 54a – lQ1, kopneni les (a-lQ1); 54b – jblQ1, barski les(b-jblQ1); 57b – bQ2, barske naslage (b-bQ2, holocen); 58a – dprQ2, deluvijalno – proluvijalne naslage (holocen); 58b – aQ2, aluvijalne naslage (holocen)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Hidrogeologija

Najvažnije osnovne vodonosnike na ovom području čine aluvijalni zagrebački i samoborsko-zaprešićki vodonosnik. Iz njih se zahvaća podzemna voda za potrebe vodoopskrbe grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Grafički prikaz C-12: Zagrebački i samoborsko-zaprešićki vodonosnik Zagrebački i samoborsko-zaprešićki vodonosnici su otvoreni aluvijalni vodonosnici s vodnom plohom u stalnom kontaktu s rijekom Savom. Kvartarne naslage podijeljene su u tri osnovne jedinice: pokrovne naslage vodonosnog sustava građene od gline i praha, plići holocenski vodonosnik dominantno građen od aluvijalnih naslaga tj. šljunka i pijeska i dublji srednje i mlađe pleistocenski vodonosnik građen od jezersko – barskih naslaga s čestim lateralnim i vertikalnim izmjenama šljunka, pijeska i gline. Analiza karata ekvipotencijala (Posavec, 2006.) pokazala je da za vrijeme visokih vodostaja Save rijeka napaja vodonosnik na cijelom području toka kroz zagrebački vodonosnik, dok za vrijeme srednjih i niskih vodostaja rijeka drenira vodonosnik na nekim dijelovima toka dok ga na drugim dijelovima napaja. Generalno, hidraulička veza između rijeke Save i vodonosnika je vrlo jaka s obzirom da je Sava duž cijelog toka kroz zagrebački i samoborsko-zaprešićki vodonosnik usječena u aluvijalne holocenske naslage koje u pravilu imaju visoke vrijednosti hidrauličke vodljivosti.

Na podsusedskom pragu podzemna hidraulička veza između Samoborskog i Zagrebačko-sisačkog bazena ograničena je na usku zonu širine jedva 1,5 km, a maksimalna debljina vodonosnika je oko 8 m

Istočno od podsusedskog praga aluvijalni vodonosnik se produbljava, a najveću debljinu doseže između Petruševca i Črnkovca koja iznosi oko 100 m.

Na južnim padinama Medvednice procjeđivanje i akumuliranje vode u ovom području vezano je za trijaske dolomite i badenske litotamnijske vapnence. Nešto dublja cirkulacija podzemne vode postoji i na prostorno vrlo ograničenim površinama izgrađenim od paleozojskih stijena u središnjem dijelu

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Medvednice, gdje u kompleksu izmjene škriljaca i karbonatnih stijena prevladavaju mramorizirani vapnenci. Oni su jako okršeni i djelomično karstificirani, te lokalno predstavljaju vodom bogatije vodonosnike.

Na sjevernim padinama Vukomeričkih gorica izgrađenim od paludinskih naslaga u kojima su razvijeni pjeskoviti vodonosnici debljine do 20 m.

Cijelo područje Žumberak – Samoborsko gorje čini jedinstvenu gorsku reljefnu cjelinu u kojoj se ističe splet brojnih planinskih grebena i potočnih jaruga. Teren je izgrađen pretežito od trijaskih i jurskih karbonatnih naslaga (dolomita i vapnenca) koje uvjetuju prevlast krškog i fluviokrškog reljefa. Najvažnije vodonosnike na ovom području čine tektonski razlomljeni i dijelom okršeni gornjotrijaski dolomiti uz koje su vezane pojave najizdašnijih izvora (Q>15 l/s).

Grafički prikaz C-13: Prirodna ranjivost vodonosnika Izvor: Hrvatske vode, Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Zone sanitarne zaštite

Na slici u nastavku su dane zone sanitarne zaštite na području projekta. Izgradnjom i rekonstrukcijom sustava odvodnje te povišenjem stupnja pročišćavanja otpadnih voda smanjuje se negativan utjecaj na podzemne vode, a njihova izgradnja je jedna od osnovnih mjera zaštite i površinskih i podzemnih voda na području projekta.

Grafički prikaz C-14: Zone sanitarne zaštite Izvor: Hrvatske vode

C.5. STANJE VODNIH TIJELA

Površinska vodna tijela

Površinska vodna tijela na području projekta su dana na slici u nastavku. Recipijent pročišćenih otpadnih voda je rijeka Sava, a oznaka vodnog tijela recipijenta je CSRN0001_019. Karakteristike i stanje recipijenta su dani u tablicama u nastavku.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-15: Vodna tijela površinskih voda (recipijent označen crvenom bojom) Izvor: Hrvatske vode – Registar stanja vodnih tijela Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica C-5: Opći podaci vodnog tijela recipijenta pročišćenih otpadnih voda iz UPOV-a OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0001_019 Šifra vodnog tijela: CSRN0001_019 Naziv vodnog tijela Sava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice-donji tok Mure i srednji tok Drave i Save (5B) Dužina vodnog tijela 31.1 km + 12.9 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR Tjela podzemne vode CSGI-27 Zaštićena područja HR1000002, HR53010006*, HR2000583*, HR2001228*, HR2001311*, HRNVZ_42010009*, HR15614*, HRCM_41033000*(* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 10016 (Jankomir, Sava) 51140 (nakon utoka Črnomerca uzvodno od rešetke, Vrapčak) 10015 (Petruševac, Sava) Izvor: Hrvatske vode – Registar stanja vodnih tijela Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.- 2021.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica C-6: Stanje vodnog tijela recipijenta pročišćenih otpadnih voda iz UPOV-a STANJE VODNOG TIJELA CSRN0001_019 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE CILJEVA NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ekolosko stanje umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima Izvor: Hrvatske vode – Registar stanja vodnih tijela Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.- 2021.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Vodna tijela podzemnih voda

Podzemna vodna tijela na području projekta su dana na slici u nastavku. Karakteristike i stanje podzemnih vodnih tijela prema su dani u tablicama u nastavku.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-16: Vodna tijela podzemnih voda Izvor: Hrvatske vode – Registar stanja vodnih tijela Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica C-7: Stanje površinskih vodnih tijela na području projekta Šifra i naziv vodnog tijela Kemijsko stanje Količinsko stanje Ukupno stanje CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE dobro dobro dobro CSGN_25 – SLIV LONJA–ILOVA–PAKRA dobro dobro dobro CSGI_27 – ZAGREB dobro dobro dobro CSGI_28 – LEKENIK - LUŽANI dobro dobro dobro CSGI_30 – ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE dobro dobro dobro CSGI_31 – KUPA dobro dobro dobro Izvor: Hrvatske vode – Registar stanja vodnih tijela Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.- 2021.

C.6. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Dijelovi planiranog zahvata nalaze se u sljedećim zaštićenim područjima prirode (Grafički prikaz C-17):

• Park prirode Medvednica,

• Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje,

• Značajni krajobraz Goranec,

• Park šuma Tepec – Palačnik,

• Spomenik parkovne arhitekture Zagreb – Park Maksimir,

• Spomenik parkovne arhitekture Zagreb – Perivoj srpanjskih žrtava i

• Spomenik parkovne arhitekture Zagreb – Park kralja Petra Krešimira IV.

Park prirode Medvednica prostire se na površini od 17936,20 ha. Temeljni fenomen predmetnog područja predstavljaju očuvane šume i šumske zajednice koje prekrivaju oko 81% površine. Šumske zajednice zonalno se izmjenjuju u prostoru sukladno nadmorskoj visini i ekspoziciji, ali i drugim čimbenicima. Osim šumskih staništa ovaj prostor odlikuje veliki broj potoka, travnjačka staništa te veći broj speleoloških objekata. Na području Parka prirode Medvednica nalazi se veliki broj vrijednih kulturno-povijesnih znamenitosti (povijesne građevine, rudnici itd.) među kojima je najupečatljivija srednjovjekovna utvrda Medvedgrad.

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje prostire se na površini od 34235,98 ha. Najveći dio površine ovoga područja prekriven je šumskom vegetacijom (oko 70 %). Osim šumskih staništa ovaj prostor odlikuje veliki broj potoka, travnjačka staništa te veći broj speleoloških objekata. Značajno obilježje ovom prostoru daju djelomično kultivirani krajobrazi te bogata kulturna baština.

Značajni krajobraz Goranec prostire se na površini od 477,38 ha, a glavno obilježje mu daje brdoviti krajobraz na kojem se šumska vegetacija izmjenjuje s djelomično kultiviranim krajobrazom i manjim naseljima.

Park šuma Tepec – Palačnik prostire se na površini od 350,15 ha. Karakterizira ga bogat i raznolik šumski pokrov koji okružuje postojeće elemente kulturne baštine.

Kao glavna obilježja spomenika parkovne arhitekture Zagreb – Park Maksimir, Zagreb – Perivoj srpanjskih žrtava i Zagreb – Park kralja Petra Krešimira IV mogu se izdvojiti uređeni perivoji koji se sastoje od raznolike vegetacije često egzotičnog podrijetla.

45 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-17: Zaštićena područja prirode na širem području zahvata Izvor: WFS informacijskog sustava za zaštitu prirode

46 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

C.7. BIORAZNOLIKOST

Prema dostupnoj Karti nešumskih kopnenih staništa RH 2016. (www.bioportal.hr) (Grafički prikaz C-18) unutar šireg područja od 10 m oko planiranog zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi i njihovi mozaici: • A.1.1. Stalne stajaćice, • A.2.2. Povremeni vodotoci, • A.2.3. Stalni vodotoci, • A.2.4. Kanali, • A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija, • A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, • C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleni, • C.2.2.4. Periodički vlažne livade, • C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, • C.2.4.1. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa, • C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj površini, • C.3.4.3.Travnjaci vlasaste vlasulje, • D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe, • D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, • D.4.1.1. Sastojine čivitnjače, • E. Šume, • I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva, • I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija, • I.1.7. Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa, • I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine, • I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, • I.5.1. Voćnjaci, • I.5.3. Vinogradi i • J. Izgrađena i industrijska staništa. Od šumskih staništa na širem prostoru zastupljeni su sljedeći stanišni tipovi:

• E.1.1. Poplavne šume vrba /E.1.2. Poplavne šume topola, • E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena, • E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume, • E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze i • E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume. Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) od utvrđenih staništa na širem području od 10 m oko planiranog zahvata na Popisu svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (Prilog II Pravilnika) se nalaze:

• A.1.1. Stalne stajaćice, • A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija, • A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, • C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, • C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe, • C.2.4. Vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci, • C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, • C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače,

47 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

• D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe, • E.1.1. Poplavne šume vrba /E.1.2. Poplavne šume topola, • E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena, • E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume, • E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze, • E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume, • I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija i • I.1.7. Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa.

48 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-18: Karta staništa na širem području planiranog zahvata Izvor: WFS Informacijskog sustava zaštite prirode

49 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

C.8. EKOLOŠKA MREŽA

Dijelovi planiranog zahvata nalazi se u sljedećim područjima ekološke mreže:

• POVS HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje,

• POVS HR2000583 Medvednica,

• POVS HR2001298 Vejalnica i Krč te

• POVS HR2000589 Stupnički lug.

U širem području od 30 m od najbližih točaka planiranog zahvata nalaze se također i područja ekološke mreže: POP HR1000002 Sava kod Hruščice, POVS HR2001228 Potok Dolje i POVS HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba.

Prostorni položaj najbližih područja ekološke mreže prikazan je u nastavku (Grafički prikaz C-19).

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje prostire se na površini od 34234,6722 ha. Najveći dio površine ovoga područja prekriven je šumskom vegetacijom (oko 70 %). Osim šumskih staništa ovaj prostor odlikuje veliki broj potoka, travnjačka staništa te veći broj speleoloških objekata. Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi predmetnog područja prikazani su u nastavku (Tablica C-8).

Tablica C-8: Ciljne vrste i stanišni tipovi HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje Kategorija za Znanstveni naziv vrste / Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa šifra stanišnog tipa stanišni tip 1 peš Cottus gobio 1 potočna mrena Barbus balcanicus 1 močvarna riđa Euphydryas aurinia 1 jelenak Lucanus cervus 1 velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus potočni rak Austropotamobius 1 torrentium* 1 veliki vodenjak Triturus carnifex 1 žuti mukač Bombina variegata 1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum 1 mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros HR2000586 1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii Žumberak 1 veliki šišmiš Myotis myotis Samoborsko gorje 1 vidra Lutra lutra 1 tankovratni podzemljar Leptodirus hochenwarti 1 Grundov šumski bijelac Leptidea morsei 1 gorski potočar Cordulegaster heros 1 jadranska kozonoška Himantoglossum adriaticum 1 Mannia triandra 1 mirišljivi samotar Osmoderma eremita* 1 mala svibanjska riđa Hypodryas maturna 1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria* 1 Europske suhe vrištine 4030 Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni 1 6210* lokaliteti za kaćune)

50 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Kategorija za Znanstveni naziv vrste / Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa šifra stanišnog tipa stanišni tip 1 Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama 6230* Hidrofi lni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume 1 6430 (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecionfl uviatilis) 1 Brdske košanice 6520 1 Bukove šume Luzulo-Fagetum 9110 1 Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna 91M0 1 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0 1 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) 91K0 1 Bazofilni cretovi 7230 1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili 1 vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz 7220* sveze Cratoneurion commutati Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba 1 6510 officinalis) 1 Šume pitomog kestena (Castanea sativa) 9260 Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetne divlje vrste/ stanišni tipovi Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000583 Medvednica prostire se na površini od 18 529,9376 ha. Temeljni fenomen predmetnog područja predstavljaju očuvane šume i šumske zajednice koje prekrivaju oko 81% površine. Šumske zajednice zonalno se izmjenjuju u prostoru sukladno nadmorskoj visini i ekspoziciji, ali i drugim čimbenicima. Osim šumskih staništa ovaj prostor odlikuje veliki broj potoka, travnjačka staništa te veći broj speleoloških objekata. Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi predmetnog područja prikazani su u nastavku (Tablica C-9).

Tablica C-9: Ciljne vrste i stanišni tipovi HR2000583 Medvednica Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 Euphydryas aurinia močvarna riđa 1 Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac 1 Lucanus cervus jelenak 1 alpinska strizibuba Rosalia alpina* 1 velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus 1 hrastova strizibuba Cerambyx cerdo Austropotamobius 1 potočni rak torrentium* HR2000583 1 žuti mukač Bombina variegata Medvednica 1 veliki vodenjak Triturus carnifex 1 mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros 1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum 1 južni potkovnjak Rhinolophus euryale 1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus 1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii 1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii 1 veliki šišmiš Myotis myotis 1 Grundov šumski bijelac Leptidea morsei 1 gorski potočar Cordulegaster heros

51 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 potočna mrena Barbus balcanicus 1 mirišljivi samotar Osmoderma eremita* Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume 1 6430 (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) 1 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0 1 Šume pitomog kestena (Castanea sativa) 9260 1 Bukove šume Luzulo-Fagetum 9110 1 Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna 91M0 1 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) 91K0 1 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion 9180* 1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 1 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 8210 Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetne divlje vrste/ stanišni tipovi Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001298 Vejalnica i Krč prostire se na površini od 144,9955 ha. Čine ga dva travnjačka fragmenta okružena šumskom vegetacijom. Ciljne vrste i ciljni stanišni tip predmetnog područja prikazani su u nastavku (Tablica C-10).

Tablica C-10: Ciljne vrste i stanišni tip HR2001298 Vejalnica i Krč Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria* HR2001298 Vejalnica i Krč 1 jadranska kozonoška Himantoglossum adriaticum Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni 1 6210* lokaliteti za kaćune) Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetne divlje vrste/ stanišni tipovi Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000589 Stupnički lug prostire se na površini od 760,8678 ha. Najveći dio površine (preko 92%) prekriveno je šumskom vegetacijom. Ciljna vrsta i ciljni stanišni tip predmetnog područja prikazani su u nastavku (Tablica C-11).

Tablica C-11: Ciljne vrste i stanišni tip HR2001298 HR2000589 Stupnički lug Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 hrastova strizibuba Cerambyx cerdo HR2000589 Stupnički lug 1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo- 9160 grabove šume Carpinion betuli Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetne divlje vrste/ stanišni tipovi Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)

52 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-19: Izvod iz karte ekološke mreže Izvor: WFS informacijskog sustava za zaštitu prirode

53 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

C.9. KULTURNA BAŠTINA

Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17) definirani su zaštićeni i preventivno zaštićeni elementi kulturne baštine. Oni su navedeni u Registru kulturnih dobara čija je online verzija javno dostupna na internetskim stranicama Ministarstva kulture1.

Važećim prostornim planovima kulturna dobra definirana su simbolima.

Sukladno potencijalnom utjecaju planiranog zahvata na elemente kulturno-povijesne baštine definirane su zone izravnog i neizravnog utjecaja prema kojima je izvršena i inventarizacija kulturne baštine.

Zbog tehnologije iskopa i polaganja cijevi na uskom prostoru koji se najčešće nalazi u koridorima prometnica i putova izravnom zonom utjecaja smatra se zona udaljenosti 5 m od osi cjevovoda. U toj zoni moguće su direktne fizičke destrukcije uzrokovane izgradnjom zahvata i radom mehanizacije. U slučaju izgradnje ostalih elemenata zahvata (preljevi, retencijski bazeni, kanali, ispusti, crpne stanice i ostali objekti) zona potencijalnog izravnog utjecaja može se proširiti na 10 m. Uzevši u obzir tehnologiju izvođenja radova, zakonske obveze i dobru praksu zaključuje se da je kod inventarizacije područja posebnu pažnju potrebno posvetiti arheološkim nalazištima i zonama. U slučaju elemenata graditeljske baštine (sakralni, stambeni i gospodarski objekti i sl.) smatra se da će negativan utjecaj izostati s obzirom na prizemni i podzemni karakter radova te kasniju sanaciju područja. Ovdje se kao izuzetak mogu smatrati povijesne jezgre naselja i zone stroge zaštite u kojima je potreban pojačan oprez prilikom izvođenja radova.

Zonom neizravnog utjecaja smatra se zona od 10 do 250 m udaljenosti od elementa kulturne baštine. U toj zoni je moguće narušavanje kulturološkog konteksta elementa kulturne baštine uslijed izvođenja radova i prisustva mehanizacije. Takav utjecaj se, s obzirom na vrlo kratko vrijeme izvođenja radova, smatra privremenim i zanemarivim te ga nije potrebno zasebno isticati.

Preklapanjem položaja planiranih zahvata s položajem elemenata kulturne baštine evidentiranih u grafičkom dijelu Prostornih planova izdvojene su lokacije u kojima su mogući negativni utjecaji. Lokacije kod kojih su mogući negativni utjecaji dane su u nastavku ovog poglavlja prema JLS, a ujedno je i opisan tip radova koji se odvija u blizini pojedinog lokaliteta.

1 https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

54 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

GRAD SAMOBOR

• Arheološko nalazište Otruševac-Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda

Grafički prikaz C-20: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Samobor Izvor: Grafički prikaz 3.1.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora-područja posebnih uvjeta korištenja iz važećeg PPUG Samobor

55 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

OPĆINA STUPNIK

• Potencijalna arheološka zona Dvorsko-Trpučevo (1.4.) (Stupnički Obrež) – Sustav odvodnje općine Stupnik, u blizini nalazišta i u koridoru prometnice • Arheološka zona Gradišće, ulica Sv. Benedikta (3.13.) (Donji Stupnik)- sanitarni kanali ulica dijela naselja Stupnik, u blizini nalazišta i u koridoru prometnice.

Grafički prikaz C-21: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUO Stupnik Izvor: Grafički prikaz 3.A.1. važećeg PPUO Stupnik

56 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

GRAD SVETA NEDELJA

• Arheološko nalazište u Novakima- u blizini je planirana VI etapa fekalne kanalizacije u naselju Rakitje – planirana u postojećoj prometnici • Arheološko nalazište sjeverno od Plive - Sekundarna kanalizacijska mjera grada sv. Nedjelja – planirano u postojećoj prometnici.

Grafički prikaz C-22: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Sveta Nedelja Izvor: Grafički prikaz Područja posebnih uvjeta korištenja iz važećeg PPUG Sveta Nedelja

57 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

GRAD ZAGREB

• Arheološka zona Botinec – izgradnja vodoopskrbne mreže na području GČ NZ Zapad - planirano u postojećoj prometnici • Arheološko nalazište Kupinečki Kraljevec – izgradnja odvodnje i vodovoda u koridoru prometnica • Arheološko nalazište Odra – izgradnja gravitacijske odvodnje u koridoru prometnice • Radovi unutar I zone zaštite u kulturno-povijesnoj jezgri grada Zagreba – magistralni cjevovod VS Šalata-VS Jurjevska, rekonstrukcije vodoopskrbnih cjevovoda, magistralni cjevovod Branimirova-VS Šalata – većim dijelom u koridoru postojećih prometnica • Arheološka zona u Sesvetama - Arheološka zona Resnik – rekonstrukcija i izgradnja sustava odvodnje Resnik u Resniku i Gajišća u Sesvetama • Arheološka zona Glavinčica i Belovar – izgradnja istoimenih sustava odvodnje • Arheološka nalazišta na sjeveroistoku Zagreba: Šimenčevec, Vugrovec Gornji, Kašina, Planina Donja, Blaguša, Čergari, Moravče – rekonstrukcija i nadogradnja sustava odvodnje.

Na područjima rekonstrukcije vodoopskrbe u blizini arheoloških nalazišta malo su vjerojatni utjecaji na opstojnost nalazišta zbog udaljenosti veće od 100 m. Ipak, zbog smještaja u kulturno-povijesnom području Grada Zagreba određeni utjecaj može postojati. To su: • Arheološko nalazište kod studentskog doma Stjepan Radić • Arheološka nalazišta u Ilici oko Črnomerca • Arheološko nalazište Markuševec • Arheološko nalazište u Čućerju-Lerušići

Grafički prikaz C-23: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – arheološka zona Botinec Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

58 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-24: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – arheološko nalazište Kupinečki Kraljevec Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

59 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-25: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – arheološko nalazište Odra Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

60 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-26: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – I zona zaštite Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

61 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-27: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – Resnik i Sesvete Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

62 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-28: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – Belovar i Glavinčica Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

63 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Grafički prikaz C-29: Planirani zahvati preklopljeni s kulturnom baštinom definiranom s PPUG Zagreba – sjeveroistočni dio Zagreba Izvor: Grafički prikaz 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora iz važećeg PPUG Zagreb

64 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

D.1. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA I NASTAJANJE STAKLENIČKIH PLINOVA

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Analiza utjecaja klimatskih promjena na zahvat provedena je na temelju smjernica Europske komisije (Non – paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investmens climate resilient). Prema navedenim smjernicama ključni elementi za analizu klimatske otpornosti ocjenjuju su kroz 7 modula koji se analiziraju tijekom različitih faza pripreme projekta: 1. Analiza osjetljivosti (SA) 2. Procjena izloženosti (EE) 3. Analiza ranjivosti (VA) 4. Procjena rizika (RA) 5. Identifikacija opcija prilagodbe (IAO) 6. Procjena opcija prilagodbe (AAO) 7. Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP)

Što je projekt u višoj fazi razrade (izrada Glavnih projekata) analiza klimatske otpornosti može se provesti za veći broj modula.

Smjernicama je opisana metodologija procjene utjecaja klime i projekcija klimatskih parametara/promjena koji su relevantni za planirani zahvat za cijeli period njegovog korištenja.

Na razini studije izvodivosti izrađuje se prvih 6 modula. Važno je napomenuti da se moduli 5 i 6 mogu zanemariti, ukoliko je prethodno kroz module 3 i 4 utvrđeno kako ne postoji značajna ranjivost i rizik. Predviđeno je da se prvih analiza za prva 4 modula provede u ranoj fazi pripreme projekta kako bi se na vrijeme predvodile mjere prilagodbe zahvata na klimatske promjene za cijeli period korištenja zahvata.

Modul 1 – Analiza osjetljivosti projekta (Sensitivity analyses) zahvata

Osjetljivost zahvata na ključne klimatske čimbenike procjenjuje se kroz četiri teme: • Postrojenja i procesi in situ • Ulaz (voda, energija i dr.) • Izlaz (proizvodi i dr.) • Transport

65 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Osjetljivost zahvata se vrednuje s ocjenama 2 – visoko osjetljivo, 1 – umjereno osjetljivo i 0 – zanemariva osjetljivost: Osjetljivost na klimatske promjene 2 Visoka 1 Umjerena 0 Zanemariva U narednoj tablici ocijenjena je osjetljivost sustava vodoopskrbe i odvodnje vodouslužnog područja ViO Zagreb na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti, kroz spomenute četiri teme.

Tablica D-1: Osjetljivost projekta na klimatske promjene

Vodoopskrba Odvodnja

Ulaz Izlaz Ulaz Izlaz

ransport

T Transport

Postrojenja i procesiin situ Postrojenja i procesiin situ

OSJETLJIVOST VO Primarni utjecaji OD 1 Promjena prosječnih temperatura 1 2 Povećanje ekstremnih temperatura 2 3 Promjene prosječnih oborina 3 4 Povećanje ekstremnih oborina 4 5 Promjena prosječne brzine vjetra 5 6 Povećanje maksimalnih brzina vjetra 6 7 Vlažnost 7 8 Sunčeva zračenja 8 Sekundarni utjecaji 9 Promjena količina i kakvoće recipijenta 9 10 Suše 10 11 Dostupnost vodnih resursa 11 12 Klimatske nepogode (oluje) 12 13 Poplave 13 14 Erozija korita vodotoka 14 15 Erozija tla 15 16 Požar 16 17 Nestabilna tla/klizišta 17 18 Kvaliteta zraka 18 19 Koncentracija topline urbanih središta 19 20 Kvaliteta vode za kupanje 20

66 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Modul 2 – Procjena izloženosti projekta (Evalution od exposure)

Ova procjena odnosi se na izloženost opasnostima koje mogu biti uzrokovane klimom, a proizlaze iz lokacije(a) dijelova zahvata. Podaci o izloženosti trebaju biti prikupljeni za klimatske promjene prema kojima je projekt visoko ili umjereno osjetljiv i to za sadašnje stanje klime.

U sljedećoj tablici prikazana je sadašnja i buduća izloženost projekta kroz primarne i sekundarne klimatske promjene

Izloženost klimatskim promjenama Visoka 3 Umjerena 2 Zanemariva 1

67 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica D-2: Izloženost projekta na klimatske promjene - utjecaji R.br Osjetljivost Izloženost lokacije – postojeće stanje Izloženost lokacije – buduće stanje Primarni utjecaji Zagreb se nalazi na području umjereno kontinentalne klime. Početkom 21. stoljeća zabilježeno je i lagano povećanje trendova porasta temperature. Promjene Na razini RH tijekom 20 – og stoljeća izmjeren je kontinuiran Prema objavljenim stručnim radovima (izvor: Šimac/Vitale, Procjena ranjivosti od 1 prosječnih porast prosječne temperature od 0,02 – 0,07 oC po klimatskih promjena: 2012.) predviđeni rast prosječne temperature do 2100. g varira kod temperatura desetljeću. različitih prognostičkih podela od 1.0 do 4.2 0C. Povećanje Prema dostupnim podacima nije zabilježen porast Ne očekuje se daljnji porast ekstremnih temperatura, jedno povećanje broja i trajanja 2 ekstremnih ekstremnih temperatura i toplotnih udara. toplotnih udara temperatura Na razini RH tijekom 20 – og stoljeća zabilježen je negativni Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011 – 2040) su vrlo male i ovo trend godišnje prosječne oborine. Za područje Promjena smanjenje nije statistički značajno. U drugom razdoblju buduće klime (2041 – 2070) 3 sjeverozapadne Hrvatske on je najmanji i iznosi tek -0,3 % po prosječnih oborina smanjenje oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene posebice i u ljetnom periodu, no desetljeću, dok je u ostatku RH, a posebice na Jadranu bitno statistički su beznačajna izraženiji. Povećanje Nema ukazanja na pojavu povećanja učestalosti pojava i Nema raspoloživih podataka za analizu, niti rezultata provedenih analiza i procjena 4 ekstremnih oborina intenziteta ekstremnih oborina budućih trendova povećanja ekstremnih oborina Promjena prosječne 5 Izloženost lokacije nije zabilježena. Ne očekuju se promjene izloženosti za budući period. brzine vjetra Povećanje 6 maksimalnih brzina Izloženost lokacije nije zabilježena. Ne očekuju se promjene izloženosti za budući period. vjetra 7 Vlažnost Izloženost lokacije nije zabilježena Ne očekuju se promjene izloženosti za budući period. Sunčeva zračenja izraženija su u proljetnom i ljetnom 8 Sunčeva zračenja Očekuje se lagani porast broja sunčanih dana i sunčevog zračenja. periodu.

68 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

R.br Osjetljivost Izloženost lokacije – postojeće stanje Izloženost lokacije – buduće stanje Sekundarni utjecaji i

opasnosti Postojeće stanje recipijenta rijeke Save, najduže rijeke u Postoji niz manje urbanih i ruralnih naselja na uzvodnom dijelu Save, koji mogu u Promjene količine i Hrvatskoj, svojim značajnim količinama i vrlo dobrom značajnoj mjeri utjecati na stanje količina i kakvoće, međutim očekuje se daljnje 9 kakvoće recipijenta kakvoćom ostavlja veliku rezervu prijemnog kapaciteta s smanjenje emisija otpadnih tvari, implementacijom projekta odvodnje. Manje promjene obzirom na veličinu aglomeracije. vodnog režima uslijed klimatskih promjena mogu se očekivati u budućem periodu. S obzirom na klimatske promjene moguće su učestalije pojave značajnih suša u 10 Suše Značajnije pojave sušnih perioda nisu zabilježene. budućnosti. Podaci i analize praćenja suša nisu dostupni. Vodoopskrbi sustav zasniva se na zahvaćanju podzemne vode na izvorištimaMala Mlaka, Sašnak, Petruševec, Zapruđe, Dostupnost vodnih Žitnjak i na izvorištu Velika Gorica. Ukupna instalirana Uz provedbu projektom predviđenih mjera (smanjenje gubitaka provedbom Nulte zone) 11 resursa izdašnost izvorišta je oko 5.300 [l/s]. Vodocrpilište svojom ne očekuje se smanjenje dostupnosti vodnih resursa. količinom i izdašnošću značajno premašuje količine i tijekom sušnog perioda. Klimatske nepogode Nema podataka. Pojava nevrjemena i oluja razornih razmjera 12 Nema podataka. (oluje) nisu uobičajene za predmetnu lokaciju. Poplavno područje nalazi se uz rijeku Savu, te manjih kanala na području zahvata. Prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja: http://voda.giscloud.com/map/321486/karta-rizika-od- Na temelju dostupnih podataka poplava-za-srednju-vjerojatnost-pojavljivanja http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene 13 Poplave područje se jednim svojim dijelom nalazi u zoni male ne očekuje se povećanje ekstremnih oborina, pa prema tome ni povećanje rizika od vjerojatnosti pojavljivanja, osim nasipima ograđenih područja poplavljivanja izvan napisima ograđenih područja oko rijeke Save. oko rijeke Save, koji imaju veliku vrijednost pojavljivanja. Lokacije glavnih objekata nalaze se u zonama ili nikakve vjerojatnosti pojavljivanja. Erozija korita Prirodna i umjetna korita vodotoka na lokaciji projekta 14 Moguće je povećanje erozije uslijed ekstremnih oborina i suša. vodotoka sklona su prirodnoj eroziji zbog vrste tla

69 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

R.br Osjetljivost Izloženost lokacije – postojeće stanje Izloženost lokacije – buduće stanje U slučaju pojave ekstremnih oborina i suša moguće je povećanje erozije, uz napomenu da Erozija tla u manjoj mjeri se može pojaviti na brežuljkastim se ovi ekstremi ne očekuju. 15 Erozija tla dijelovima zahvata. Pojava erozije tla uslijed djelovanja vjetra Napomena: Ekstremne oborine se ne očekuju. nije zabilježena. http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene Ne očekuje se povećana opasnost od pojave požara, uz napomenu da je požar moguć i 16 Požar Pojava požara nije uobičajena za urbano područje. kao prateća nesreća u slučaju potresa (na području Zagreba je velika opasnost od potresa 8o za povratni period od 500 godina) Klizišta nisu uobičajena, ali se za vrijeme većih mogu pojaviti Nestabilna U slučaju ekstremnih oborina, može se povećati rizik od pojave klizišta na kosim 17 na brežuljkastim dijelu lokacije. Lokacije glavnih objekata i tla/klizišta padinama područja zahvata. postrojenja nalaze se izvan potencijalno ugroženih područja. 18 Kvaliteta zraka Zanemarivo Ne očekuju se promjene. Konc. topline 19 Nije primjenjivo s obzirom na veličinu naselja Ne očekuju se promjene. urbanih središta Kvaliteta vode za Vrlo dobro postojeće stanje kvalitete dodatno će se 20 Dodatno poboljšanje očekuje se provedbom i ostalih projekata zbrinjava otpadnih voda kupanje poboljšavati provedbom projekta.

70 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Modul 3 – Analiza ranjivosti projekta (Vulnerability analysis)

Ranjivost se računa prema sljedećem izrazu:

gdje je:

S – osjetljivost (sensitivity)

E – izloženosti (exposure) koju klimatski utjecaj na projekt ima.

Ranjivost Visoka Umjerena Zanemariva

Osjetljivost Zanemariva (0) Umjerena (1) Visoka (2) Zanemariva (1) 0 1 2 Izloženost Umjerena (2) 0 2 4 Visoka (3) 0 3 6

71 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica D-3: Ranjivost projekta na klimatske promjene – sadašnje stanje

Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskr. Odvodnja

si in situ si

SADAŠNJE STANJE SADAŠNJE

proce

–

ort

sport

Postupci i procesi in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz Tr in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz Transp i Postupci Ulaz Izlaz Transport in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz Transport

OSJETLJIVOST RANJIVOST RANJIVOST IZLOŽENOST V O PRIMARNI UTJECAJI O D 1 Promjene prosječnih temperatura 1 2 Povećanje ekstremnih temperatura 2 3 Povećanje prosječnih oborina 3 4 Povećanje ekstremnih oborina 4 5 Promjena prosječne brzine vjetra 5 Povećanje maksimalnih brzina 6 6 vjetra 7 Vlažnost 7 8 Sunčeva zračenja 8 SEKUNDARNI UTJECAJI Promjena količina i kakvoće 9 9 recipijenta 10 Suše 10 11 Dostupnost vodnih resursa 11 12 Klimatske nepogode (oluje) 12 13 Poplave 13 14 Erozija korita vodotoka 14 15 Erozija tla 15 16 Požar 16 17 Nestabilna tla/klizišta 17 18 Kvaliteta zraka 18 Koncentracija topline urbanih 19 19 središta 20 Kvaliteta vode za kupnje 20

72 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica D-4: Ranjivost projekta na klimatske promjene – buduće stanje

Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskr. Odvodnja

BUDUĆESTANJE

–

port

sport

nsport

Postupci i procesi in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz Transport in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz T in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz Trans in situ procesi i Postupci Ulaz Izlaz Tran

73 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Modul 4 – Procjena rizika (Risk assessment)

Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na identifikaciju rizika koji proizlaze iz visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata. Međutim, u usporedbi s analizom izloženosti, procjenom rizika se lakše uočava veza klimatskih promjena s provedbom/eksploatacijom projekta.

Klasifikacija procjene rizika napravljena je prema sljedećoj matrici:

Tablica D-5: Procjena rizika Gotovo Malo Vrlo Gotovo Pojavljivanje Moguće nemoguće vjerojatno vjerojatno sigurno Posljedice 1 2 3 4 5 Beznačajne 1 1 2 3 4 5 Male 2 2 4 6 8 10 Umjerene 3 3 6 9 12 15 Velike 4 4 8 12 16 20 Katastrofalne 5 5 10 15 20 25

74 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica D-6: Vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti Ranjivost VO 13 Poplave VO 14 Nivo ranjivosti Postrojenja i procesi in situ Ulaz izlaz

Transport

Opis Značajnim povećanjem ekstremnih oborina, promjenama temperatura koje mogu dovesti do otapanja snijega, erozije korita, klimatskih nepogoda i drugih vezanih klimatskih promjena mogu dovesti do značajnog plavljenja oko rijeke Save. Rizik Rizik značajnih poplava izvan zabilježenih poplavnih zona može uzrokovati štetu i poremećaje u radu postrojenja i procesa. Vodoopskrba – Poremećaj kvalitete sirove i obrađene vode Odvodnja – plavljenje zone mješovite odvodnje Vezani utjecaji VO1 Promjene prosječnih temperatura VO4 Povećanje ekstremnih oborina OD4 Povećanje ekstremnih oborina VO11 Klimatske nepogode (oluje) Rizik od pojave 2 Nije zabilježena pojava plavljenja izvan poplavnih zona. U RH su u novije vrijeme zabilježeni incidenti plavljenja značajnih razmjera uslijed preklapanja niza nepovoljnih ekstremnih utjecaja. Ne temelju dostupnih podataka, ne očekuje se povećanje rizika od poplavljivanja izvan nasipima ograđenih Posljedice 4 područja oko rijeke Save. Štete od poplavljivanja na postrojenjima vodoopskrbe i odvodnje na postrojenjima vodoopskrbe i odvodnje, osim direktnih troškova uzrokuju i značajne i dugotrajne probleme

u funkcioniranju vodoopskrbe i odvodnje područja:

Vodoopskrba – Poremećaj kvalitete vode za vodoopskrbu zahtijevao bi primjenu dodatnih mjera zaštite za obradu zahvaćene vode (npr. nova postrojenja i sl.) Odvodnja – Problemi plavljenja u mješovitom dijelu sustava odvodnje mogu se rješavati dodatnim rasterećenjem sustava i rekonstrukcijom postojećeg mješovito sustava u cjelini. Faktor rizika 8/25 Mjere smanjenja rizika Primijenjene mjere Obilježene su poplavne zone rijeke Save, sva postrojenja i ugroženi objekti smješteni su izvan navedene zone. Hrvatske vode vrše stalni monitoring vodostaja rijeke Save, te se vrši monitoring kvalitete sirove vode. Sustav odvodnje je opremljen kišnim preljevima kojima se višak vode Potrebne mjere ispušta direktno u vodotoke. Potrebne mjere: Vodoopskrba – Nisu predviđene dodatne mjere Odvodnja – Mjere zahvata na mješovitom sustavu unaprjeđuju otpornost mješovitog sustava na poplave

75 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Potrebne mjere za smanjenje utjecaja klimatskih promjena na zahvat

Temeljem dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti, izvršena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije potrebnih mjera smanjenja utjecaja klimatskih promjena u okviru ovog projekta.

S obzirom na dobivenu vrlo nisku vrijednost faktora rizika (8/25), može se zaključiti kako nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja.

Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modul 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog projekta.

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Procjena količina stakleničkih plinova dana je u Studiji izvedivosti za scenarij sa i bez projekta. Iz tablice je vidljivo da se projektom ostvaruje pozitivan utjecaj na količinu stakleničkih plinova jer se provedbenom projekta smanjuje emisija stakleničkih plinova za 32%.

D.2. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom radova na sustavu vodoopskrbe i odvodnje mogući su negativni utjecaji na kvalitetu zraka zbog:

• nastajanja ispušnih plinova vozila i mehanizacije koja će se koristiti na gradilištu, • povećanih količina prašine koja će nastajati tijekom izvođenja građevinskih radova, kretanja kamiona, radnih strojeva i sl.

Prašina se stvara prilikom rada transportnih sredstava, utovara i transporta te na radnim površinama. Količina prašine ovisi o:

• kod transportnih vozila na gradilištu i na pristupnoj cesti od stanja podloge, brzine i opterećenosti vozila, kao i stanju guma vozila, • atmosferskim prilikama, prije svega o vlažnosti zraka i brzini vjetra.

Negativan utjecaj je privremenog karaktera, a javlja se u neposrednoj zoni izgradnje i prestati će kada se završe građevinski radovi.

76 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Korištenjem sustava vodoopskrbe ne može doći do negativnog utjecaja na kvalitetu zraka.

U komunalnim otpadnim voda prisutne su razne organske i anorganske tvari, pri čijoj razgradnji dolazi do stvaranja plinova neugodnih mirisa. Plinovite tvari koji su nosioci neugodnih mirisa koje razgradnje raznih spojeva u otpadnim vodama mogu se svrstati u sljedeće grupe:

• dušični spojevi (amonijak, amini), • sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani), • ugljikovodici (otapala), • organske kiseline.

Mjesta moguće emisije mirisa u sustavima odvodnje su okna i građevinski objekti na sustavu odvodnje (crpne stanice, retencijski bazeni, i slično). Do značajnih emisija tvari neugodnih mirisa dolazi na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, a u pravilu kod dobro dimenzioniranih sustava odvodnje (uključujući cjevovode i građevine na sustavu odvodnje) koji se redovito čiste i održavanju ne dolazi do značajnih emisija neugodnih mirisa. Postojeći sustav odvodnje se i sada redovito održava prema internim dokumentima i radnim procedurama nositelja zahvata u koje će se uključiti i održavanje planiranih sustava nakon izgradnje. U sklopu projekta je uz sredstva potrebna za planirane radove uključena i nabava opreme za kontrolu i redovito održavanje sustava odvodnje čime se moguće emisije neugodnih mirisa smanjuju na najmanju moguću mjeru.

Uz redovito održavanje sustava odvodnje do manjih emisija neugodnih mirisa dolazi rijetko i to uslijed izrazito nepovoljnih meteoroloških uvjeta (sparine, pad tlaka zraka, …). Obzirom da se takvi uvjeti rijetko javljaju za sada nije potrebno predvidjeti mjere za smanjenje emisije neugodnih mirisa. Ukoliko se tijekom korištenja utvrdi da na nekom od objekata sustava dolazi do značajnijih emisija neugodnih mirisa, na ispusne cjevovode ili ventilacijske otvore iz objekata potrebno je staviti opremu za smanjenje emisija (npr. filteri sa aktivnim ugljenom ili drugom adsorpcijskom ispunom ovisno o onečišćujućoj tvari koja uzrokuje emisije).

D.3. UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA

Utjecaj tijekom izgradnje

Utjecaj na površinske i podzemne vode u kontaktnom i širem području gradilišta može nastati uslijed:

• nepostojanja sustava odvodnje oborinskih voda, • nepostojanja odgovarajućeg rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta, • punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s kojeg je moguća odvodnja, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom, • izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovog curenja u tlo i podzemlje.

Tijekom radova na izgradnji/rekonstrukciji sustava vodoopskrbe i odvodnje postoji mogućnost negativnog utjecaja na stalne, povremene i kanalizirane vodotoke koji se nalaze na području zahvata. Do negativnog utjecaja može doći uslijed slijedećih radova:

• odlaganja građevinskog i drugog materijala (zemlja, ostali otpad) u korito vodotoka, • oštećivanja korita vodotoka uslijed radova teške mehanizacije.

Tijekom izgradnje, u dijelovima gdje se radovi odvijaju uz povremene/stalne vodotoke, doći će do taloženja prašine u uskom pojasu vodotoka te se zbog privremenog karaktera izgradnje i uskog prostora rasprostiranja utjecaj ocjenjuje kao malen.

77 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Obzirom na su pozitivni utjecaji izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje (sprječavanje nekontroliranog ispuštanja neobrađenih otpadnih voda) puno veći od negativnih utjecaja tijekom izgradnje negativni utjecaji na kakvoću površinskih i podzemnih voda tijekom izgradnje su zanemarivi.

Mogući negativni utjecaji na vode tijekom izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje biti će spriječeni pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem svih mjera zaštite prilikom izgradnje.

Utjecaj tijekom korištenja

Korištenje sustava odvodnje može predstavljati samo značajan pozitivan pomak u odnosu na dosadašnje stanje prikupljanja, obrade i ispuštanja komunalnih otpadnih voda.

Pozitivni utjecaju se očituju u znatno manjem kemijskom i fizikalno-kemijskom opterećenju recipijenata komunalnih otpadnih voda te boljoj kakvoći podzemnih voda s obzirom da neće više dolaziti do nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda bilo u površinske vode putem ilegalnih priključaka ili kroz tlo u podzemne vode iz (polu)propusnih sabirnih jama.

Pročišćene otpadne vode iz CUPOVZ se ispuštaju u rijeku Savu i obzirom da se ovim projektom povećava hidrauličko i biokemijsko opterećenje postojećeg uređaja proveden je kombiniran pristup utjecaja zahvata na stanje recipijenta tijekom korištenja CUPOVZ.

Izračun koncentracije onečišćujuće tvari u tekućicama nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta, pod pretpostavkom potpunog miješanja u prijemniku, provodi se prema materijalnoj bilanci, odnosno slijedećoj formuli:

c uzv Quzv + c GVE Qef c niz = Qniz

Mjerodavni podaci o kakvoći rijeke Save odnosno koncentraciji onečišćujućih tvari u recipijentu su dobiveni od strane Hrvatskih voda. Najbliža uzvodna mjerna postaja za praćenje kakvoće površinskih voda je mjerna postaja 10015 Sava, Petruševac. Dobiveni su podaci za razdoblje od 1.1.2006- 31.12.2016.g.

Prema analizama određeni su podaci za čitavo razdoblje mjerenja i za zadnjih 5 godina kako je preporučeno u Metodologiji kombiniranog pristupa, a za onečišćujuće tvari karakteristične za komunalne otpadne vode dani su u nastavku. Iz podataka je vidljivo da prema parametrima BPK i KPK izmjerene vrijednosti zadovoljavaju granične vrijednosti za vrlo dobro stanje, a za dušik i fosfor odgovaraju dobrom stanju vodnog tijela.

Tablica D-7: Kemijski i fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće rijeke Save na mjernoj postaji 10015 Sava, Petruševac – 50%-tni percentil koncentracija Ukupni dušik Ukupni fosfor BPK₅ (mgO₂/l) KPK-Mn (mgO₂/l) (mgN/l) (mgP/l) 1.1.2006-31.12.2016. 1,5 2,4 1,7 0,09 1.1.2012-31.12.2016. 1,2 2,3 1,6 0,08 GV za dobro stanje 3,5 5,5 2,5 0,2 GV za vrlo dobro stanje 1,5 2,5 1,2 0,05 Najbliža uzvodna hidrološka mjerna postaja od lokacije ispusta od CUPOVZ je automatska hidrološka postaja 3121 Zagreb Sava. Protok se na navedenoj hidrološkoj postaji mjeri od 1926.g. U tablici u nastavku dani su hidrološki podaci za cijeli period mjerenja i za zadnjih 5 godina prema Metodologiji kombiniranog pristupa.

78 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Tablica D-8: Karakteristični protoci za hidrološku mjernu postaju 3121 Zagreb Sava Karakteristični protoci 1926-2016 2012-2016 Max. Protok (m³/s) 3.005 2.251 Datum max. 26.10.1964 6.11.2012 Min. Protok (m³/s) 48 58 Datum min. 23.10.1947 23.8.2012 Srednji protok (m³/s) 310 335 Q90 (m³/s) – mjerodavni protok 103,0 97,2 Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 080/2013, 043/2014, 027/2015 i 003/2016) otpadne vode se prije ispuštanja u površinske vode u osjetljivom području iz aglomeracija većih od 10.000 ES moraju pročistiti III stupnjem pročišćavanja. Granične vrijednosti emisija za ispuštanje otpadnih voda CUPOVZ dane su u tablici (Tablica D-9).

Tablica D-9: Granične vrijednosti emisija za CUPOVZ s III stupnjem pročišćavanja Najmanji (%) smanjenja Pokazatelji Granična vrijednost emisija opterećenja Suspendirane tvari 35 mg/l 90 Biokemijska potrošnja kisika BPK₅ (20°C) 25 mgO₂/l 70-90 Kemijska potrošnja kisika, KPK-Cr 125 mgO₂/l 75 Ukupni dušik 10 mgN/l Ukupni fosfor 1 mgP/l Proračun koncentracija onečišćujućih tvari nizvodno od CUPOVZ s III stupnjem pročišćavanja prikazan je u tablici u nastavku (Tablica D-10). Iz tablice je vidljivo da ispuštanje pročišćenih otpadnih voda ne dovodi do izmjene stanja površinskog vodnog tijela recipijenta rijeke Save te nema potrebe za propisivanjem strožih graničnih vrijednosti za ispuštanje od onih koji su utvrđeni navedenim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Tablica D-10: Proračun koncentracija nizvodno od mjesta ispuštanja prema Metodologiji kombiniranog pristupa

Mj. protok BPK₅ Ukupni dušik Ukupni fosfor

(m³/s) (mgO₂/l) (mgN/l) (mgP/l)

Recipijent (uzv. od UPOV) 97,2 1,5 1,7 0,1 UPOV (efluent) 3,23 25 10 1 Recipijent (niz. od UPOV) 100,43 2,3 1,95 0,12 Recipijent - GV za dobro stanje 3,5 2,5 0,2 Recipijent - ostaje u dobrom stanju DA DA DA

D.4. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Dijelovi planiranog zahvata nalaze se unutar sljedećih zaštićenih područja: Park prirode Medvednica, Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje, Značajni krajobraz Goranec, Park šuma Tepec – Palačnik te spomenika parkovne arhitekture Zagreb – Park Maksimir, Zagreb – Perivoj srpanjskih žrtava i Zagreb – Park kralja Petra Krešimira IV.

Unutar navedenih zaštićenih područja izvest će se linijski elementi zahvata (cjevovodi) pretežito unutar koridora postojeće infrastrukture (npr. cesta, puteva itd.), dok će samo mali dio biti izveden preko manjih fragmenata prekrivenih vegetacijom (neposredno uz trase postojeće infrastrukture) pri čemu će doći do uklanjanja vegetacijskog pokrova (detaljno opisano u poglavlju o bioraznolikosti).

79 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Budući da će se oštećena vegetacija postupno obnoviti nakon završetka radova te da neće doći do narušavanja temeljnih karakteristika predmetnih zaštićenih područja, ovaj utjecaj će biti lokaliziran, privremen i slab.

Na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje izvest će se i sanacija postojećeg točkastog objekata vodocrpilišta Slapnica pri čemu se ne očekuje zauzimanje kao ni oštećenje dodatne površine zaštićenog područja, dok će izgradnjom vodospreme u naselju Rude doći do djelomične prenamjene manje površine prekrivene šumskom vegetacijom. Na površini iznad vodospreme očekuje se postupna i spontana obnova nedrvenaste vegetacije te se stoga radi o slabom i lokaliziranom utjecaju. Crpne stanice u Parku prirode Medvednica izvest će se neposredno uz trase infrastrukture na površinama oskudnog vegetacijskog pokrova te se stoga radi o slabom i lokaliziranom utjecaju.

Na svim lokacijama na kojima će se odvijati građevinski radovi doći će do povećanja buke, vibracija tla i povećane prisutnosti ljudi što može dovesti do ometanja lokalno prisutnih jedinki faune. Ovaj utjecaj bit će lokaliziran, privremen i slab.

Može se zaključiti da se ne očekuju značajni negativni utjecaji na predmetna zaštićena područja tijekom izgradnje zahvata.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ne očekuju se značajni negativni utjecaji na zaštićena područja tijekom korištenja zahvata.

D.5. UTJECAJ NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Planirani zahvat uključuje linijske elemente (postavljanje novih ili obnova postojećih cjevovoda za vodoopskrbu ili odvodnju) koji će se postavljati podzemno te manje točkaste elemente kao što su crpne stanice, vodospremnici i retencijski bazeni.

Lokacija planiranog zahvata nalazi se u značajno urbaniziranom prostoru u kojem dominiraju antropogeni stanišni tipovi (prometnice, naselja, kultivirane površine itd.). Elementi planiranog zahvata postavljat će se pretežito unutar koridora postojeće infrastrukture te se stoga ne očekuje značajnije zadiranje u prirodne stanišne tipove.

Tijekom postavljanja cjevovoda doći će do uklanjanja vegetacijskog pokrova (ukoliko bude prisutan) na lokaciji zahvata. Nakon što se postave podzemni cjevovodi očekuje se spontana i postupna obnova prethodno prisutnog vegetacijskog pokrova. Stoga će utjecaj postavljanja cjevovoda predstavljati lokaliziran, privremen i zanemariv do slab negativan utjecaj.

Izgradnjom točkastih elemenata zahvata doći će do trajne prenamjene površina u njihovom obuhvatu. Budući da se radi o malim prenamijenjenim površinama koje se nalaze pretežito u koridorima postojeće infrastrukture ili neposredno uz njih (gdje dominiraju antropogeno izmijenjeni stanišni tipovi), ovaj utjecaj bit će lokaliziran i slab.

Prilikom građevinskih radova na cijelom području obuhvata zahvata doći će do slabog negativnog utjecaja zbog buke i vibracija tla na potencijalno prisutnu faunu te širenja prašine na lokalnu vegetaciju. Ovi utjecaj bit će slabi i lokalizirani te ograničeni na vrijeme obavljanja radova.

Negativni utjecaji mogući su u slučaju akcidentnih situacija (npr. izlijevanjem ulja, maziva, goriva itd.). Ovi potencijalni utjecaji mogu se spriječiti odgovarajućom organizacijom i izvedbom radnog prostora te održavanjem mehanizacije sukladno relevantnim propisima.

80 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Korištenjem vodoopskrbnih elemenata planiranog zahvata ne očekuju se značajni negativni utjecaji.

Korištenjem elemenata zahvata kojima će se poboljšati sustav prikupljanja otpadnih voda i njihovo usmjeravanje na postojeći UPOV doći će do slabog pozitivnog utjecaja na prethodne recipijente otpadnih voda koji su bili pod opterećenjem zbog curenja otpadnih komunalnih voda iz starih cjevovoda ili neadekvatno izvedenih septičkih jama.

D.6. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Dijelovi planiranog zahvata nalazi se u sljedećim područjima ekološke mreže: POVS HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje, POVS HR2000583 Medvednica, POVS HR2001298 Vejalnica i Krč te POVS HR2000589 Stupnički lug.

Unutar navedenih područja ekološke mreže izvest će se linijski elementi zahvata (cjevovodi) pretežito u koridorima postojeće infrastrukture, dok će tek mali dio obuhvatiti površine uz infrastrukturu na kojima će doći do uklanjanja već antropogeno izmijenjenog vegetacijskog pokrova na lokaciji zahvata. Nakon postavljanja podzemnih cjevovoda očekuje se spontana i postupna obnova prethodno prisutnog vegetacijskog pokrova (ukoliko je bio prisutan). Stoga će utjecaji postavljanja linijskih elemenata zahvata biti lokalizirani, privremeni i slabi.

Na području POVS HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje izvest će se i sanacija postojećeg točkastog objekata vodocrpilišta Slapnica pri čemu se ne očekuje zauzimanje kao ni oštećenje dodatne površine ekološke mreže, dok će izgradnjom vodospreme u naselju Rude doći do djelomične prenamjene manje površine prekrivene šumskom vegetacijom. Na površini iznad vodospreme očekuje se postupna i spontana obnova nedrvenaste vegetacije te se stoga radi o slabom i lokaliziranom utjecaju. Crpne stanice u POVS HR2000583 Medvednica izvest će se neposredno uz trase infrastrukture na površinama oskudnog vegetacijskog pokrova te se stoga radi o slabom i lokaliziranom utjecaju.

Na svim lokacijama na kojima će se odvijati građevinski radovi doći će do povećanja buke, vibracija tla i povećane prisutnosti ljudi što može dovesti do ometanja lokalno prisutnih jedinki ciljnih vrsta. Ovaj utjecaj bit će lokaliziran, privremen i slab.

Može se stoga zaključiti da prilikom izgradnje predmetnog zahvata neće doći do značajnog negativnog utjecaja na povoljan status ciljnih vrsta i stanišnih tipova te cjelovitosti predmetnih područja ekološke mreže.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ne očekuju se značajni negativni utjecaji na zaštićena područja tijekom korištenja zahvata.

81 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

D.7. UTJECAJ NA KULTURNU BAŠTINU

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Izgradnjom planiranih elemenata zahvata mogući su utjecaji na elemente kulturno-povijesne baštine, a najviše na do sada neotkrivena arheološka nalazišta. Budući da su Registrom kulturnih dobara i važećom Prostorno-planskom dokumentacijom evidentirani i zaštićeni elementi kulturne baštine smatra se da je izvoditelj radova dužan poduzeti sve zakonom propisane uvjete kako bi se izbjegli negativni utjecaji. Ovdje se podrazumijeva i ishođenje posebnih uvjeta u pripremnoj fazi izvođenja zahvata koje propisuje nadležni Konzervatorski odjel.

Tehnologija izvođenja zahvata se svodi na radove u prizemnom i podzemnom sloju na lokacijama koje u velikom broju slučajeva uključuju postojeću prometnu infrastrukturu odnosno prometnice. U takvim slučajevima smatra se da je područje već bilo pod utjecajem građevinskih radova i da je prekriveno slojem inertnog materijala, a samim time je mogućnost nailaska na arheološko nalazište mnogo manja. U slučaju elemenata zahvata koji uključuju građevinske objekte i radove u razini tla postoji mogućnost oštećenja elemenata graditeljske baštine, ali ta je mogućnost mala zbog sigurnosnih obveza izvođača radova i zakonskih obveza prilikom radova u blizini elemenata kulturne baštine.

Kao područja potencijalnog negativnog utjecaja mogu se izdvojiti lokaliteti u blizini ili na rubu arheoloških nalazišta. Kao što je u daljnjem tekstu vidljivo planirani zahvati se najvećim dijelom obavljaju u koridoru postojećih prometnica što znači da je područje na određenoj dubini prethodno raskopano i prekriveno slojem inertnog materijala, a samim time se na takvim lokacijama ne nalaze arheološki nalazi. Za zahvate koji uključuju rekonstrukciju ta je mogućnost još manja budući da se zadire u prethodno iskopani sloj tla.

Sukladno tekstualno i grafički navedenim lokacijama u poglavlju C.1. Kulturna baština mogu se naglasiti sljedeće lokacije:

SAMOBOR • Arheološko nalazište Otruševac-Rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda LUČKO • Potencijalna arheološka zona Dvorsko-Trpučevo (Stupnički Obrež) – Sustav odvodnje općine Stupnik, u blizini nalazišta i u koridoru prometnice • Arheološka zona Gradišće, ulica Sv. Benedikta (Lučko)- sanitarni kanali ulica dijela naselja Stupnik, u blizini nalazišta i u koridoru prometnice. SVETA NEDJELJA • Arheološko nalazište u Novakima- VI etapa fekalne kanalizacije u naselju Rakitje – kanal u koridoru prometnice • Arheološko nalazište sjeverno od Plive - Sekundarna kanalizacijska mjera grada sv. Nedjelja – planirano u postojećoj prometnici. ZAGREB • Arheološka zona Botinec – izgradnja vodoopskrbne mreže na području GČ NZ Zapad - planirano u postojećoj prometnici • Arheološko nalazište Kupinečki Kraljevec – izgradnja odvodnje i vodovoda u koridoru prometnica • Arheološko nalazište Odra – izgradnja gravitacijske odvodnje u koridoru prometnice • Radovi unutar I zone zaštite u kulturno-povijesnoj jezgri grada Zagreba – magistralni cjevovod VS Šalata-VS Jurjevska, rekonstrukcije vodoopskrbnih cjevovoda, magistralni cjevovod Branimirova-VS Šalata – većim dijelom u koridoru postojećih prometnica

82 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

• Arheološka zona u Sesvetama - Arheološka zona Resnik – rekonstrukcija i izgradnja sustava odvodnje Resnik u Resniku i Gajišća u Sesvetama • Arheološka zona Glavinčica i Belovar – izgradnja istoimenih sustava odvodnje • Arheološka nalazišta na sjeveroistoku Zagreba: Šimenčevec, Vugrovec Gornji, Kašina, Planina Donja, Blaguša, Čergari, Moravče – rekonstrukcija i nadogradnja sustava odvodnje.

Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17 i 90/18) ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na elemente kulturne baštine, a prije svega na arheološke nalaze, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel te postupati sukladno daljnjim uputama navedenog odjela.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja ne očekuju se daljnji negativni utjecaji.

D.8. UTJECAJ NA TLO I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Sustavi vodoopskrbe i odvodnje se grade u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, i to u pravilu u koridorima postojećih prometnica te stoga izgradnjom sustava neće doći do promjena u korištenju zemljišta na kojem se radovi izvode.

Negativni utjecaji na tlo tijekom izvođenja građevinskih radova mogući su lokalno na područje samog gradilišta ili u njegovoj neposrednoj blizini zbog:

• odlaganja viška iskopa, materijala i otpada koji nastaje prilikom gradnje na okolno zemljište koje nije za to predviđeno, • neuređenog sustava odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda s područja gradilišta, • izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovog infiltriranja u tlo. Dobrom organizacijom gradilišta i izradom projekta organizacije gradilišta u skladu sa zakonskim propisima i uvjetima nadležnih tijela navedeni negativni utjecaji svesti će se na najmanju moguću mjeru.

S obzirom da je prema legislativi koja uređuje građenje obavezna organizacija gradilišta, a područje gradilišta i njegove okolice mora se vratiti u prvobitno stanje, utjecaj na tlo tijekom provedbe građevinskih radova je zanemariv.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja sustava vodoopskrbe ne može doći do negativnih utjecaja na tlo.

83 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Izgradnja i korištenje sustava odvodnje te pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent imaju pozitivan utjecaj na tlo u odnosu na postojeće stanje. Priključenjem stanovništva na javni sustav odvodnje korisnici neće više koristiti svoje vlastite sabirne jame upitne vodonepropusnosti i smanjit će se nekontrolirano ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u tlo.

D.9. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Svi planirani zahvati će se izvoditi na izgrađenim građevinskim područjima na kojem je prisutan velik broj stanovnika s visokom gustoćom naseljenosti.

Tijekom radova doći će do negativnih utjecaja na doživljaj krajobraza zbog prisutnosti i korištenja mehanizacije i teških vozila u izgrađenim područjima. Na užem području gradilišta je moguće lokalno povećanje prašine i prisutnost većih količina građevinskog materijala. Zbog kratkotrajnosti radova, izvođenje zahvata će imati mali utjecaj na doživljaj i vizualne značajke krajobraza.

Planirani radovi se uglavnom izvode u koridorima postojećih prometnica čime će se degradirati samo usko područje uz prometnice ili same prometnice. Taj utjecaj na krajobraz je procijenjen kao zanemariv.

Utjecaj tijekom korištenja

Kod korištenja sustava vodoopskrbe i odvodnje nema negativnih utjecaj na krajobraz jer se radi o ukopanim građevinama. Objekti na sustavima (CS, retencijski bazeni, …) se također u pravilu izvode kao ukopani objekti, a radi se o manjim građevinama koje se nalaze na izgrađenim građevinskim područjima te su stoga negativni utjecaj na krajobraz tijekom korištenja zanemarivi.

D.10. UTJECAJ NA RAZINU BUKE

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti na izgradnji, a neizbježna buka koja će pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i uređaja (utovarivač, bager, dizalica, kompresor i sl.) kao konstante svakodnevnog procesa. Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće.

Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi izgradnje, međutim, građevinski radovi biti će ograničenog vijeka trajanja. Tijekom izgradnje povećana razina buke uzrokovana građevinskim radovima potencijalno može utjecati na stanovnike okolnih kuća jer se nalaze na maloj udaljenosti od lokacije zahvata.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40 dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom periodu, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.

84 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Najveći problem utjecaja buke prilikom korištenja sustava vodoopskrbe i odvodnje proizlazit će iz rada crpnih stanica. Bitno je napomenuti da se sva oprema crpnih stanica nalazi u ukopanim zatvorenim građevinama što će dodatno smanjiti buku koja se emitira u okoliš i u pravilu ne utječu značajno na povećanje buke u široj okolici crpne stanice.

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke tijekom korištenja određene su prema namjeni prostora prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) (Tablica D-11).

Tablica D-11: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije Zona Namjena prostora LRAeq u dB(A) buke za dan (Lday) za noć (Lnight) 1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa 4. 65 50 stanovanjem -Na granici građevne čestice unutar zone – buka Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, ne smije prelaziti 80 dB(A) 5. skladišta, servisi) – Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) U izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograničene. Prema Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) granične vrijednosti ne odnose se na buku koja nastaje pri uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu okolinu u većim razmjerima.

D.11. GOSPODARENJE OTPADOM

Utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada tijekom izgradnje zahvata

Pri izgradnji zahvata nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada.

Najveća količina otpada biti će građevinski otpad (zemlja, mješavina bitumena, drvene palete, plastične folije, papirnata i kartonska ambalaža, metalna ambalaža i sl.). Osim toga nastajati će manje količine komunalnog neopasnog otpada (papir, staklena ambalaža, PET ambalaža i sl.) i opasnog otpada (otpadna ulja, zauljene krpe, zauljena plastična i metalna ambalaža i sl.) kojeg treba prikupljati na odgovarajućim mjestima na gradilištu, razdvojiti i zbrinuti putem ovlaštenih tvrtki za prikupljanje i zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada.

Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) otpad koji nastaje pri izgradnji može se razvrstati unutar sljedećih podgrupa otpada:

− 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja, − 17 01 beton, cigle, crijep/ pločice, keramika, − 17 04 metali (uključujući njihove legure), − 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja, − 20 03 ostali komunalni otpad.

85 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Konačno zbrinjavanje ovog otpada obavit će se putem ovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, u skladu s propisima vezanim za gospodarenje otpadom.

Pravilnom organizacijom gradilišta, svi potencijalno nepovoljni utjecaji, prvenstveno vezani za neadekvatno zbrinjavanje građevinskog, neopasnog i opasnog otpada svesti će se na najmanju moguću mjeru.

Utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada tijekom korištenja zahvata

Kao posljedica redovitog održavanja sustava vodoopskrbe i odvodnje nastajat će slijedeći otpad koji je kategoriziran prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15):

Neopasni otpad:

• 15 02 03 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, koji nisu navedeni pod 15 02 02* • 20 03 01 Miješani komunalni otpad

Opasni otpad: • 13 01 otpadna hidraulična ulja, • 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja, • 13 03 otpadna izolacijska ulja i ulja za prijenos topline, • 13 05 sadržaj iz separatora ulje/voda, • 15 02 02 apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima.

Pri redovitom čišćenju iz sustava odvodnje (kolektora, crpnih stanica, …) uklanjaju se istaložene krupne tvari koje su onečišćene raznim organskim i anorganskim spojevima koji su prisutni u otpadnim vodama. Uklonjene otpadne tvari se zbrinjavaju putem ovlaštenih pravnih osoba. Redovito čišćenje sustava odvodnje je također bitno i zbog smanjenja nastajanja neugodnih mirisa od istaloženih tvari podložnih truljenju.

D.12. UTJECAJ NA PROMET I OSTALU INFRASTRUKTURU

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Obzirom da se većina radova na izgradnji i rekonstrukciji sustava vodoopskrbe i odvodnje odvija u koridorima postojećih prometnica za vrijeme izvođenja radova na doći će do ometanja u odvijanju prometa postojećim prometnicama i negativnih utjecaja. Utjecaji se očituju kroz poteškoće u odvijanju prometa i lokalno povećanje prometa u blizini gradilišta te eventualna oštećenja prometnica i zastoji u prometu (uslijed rasipanja materijala, prevrtanja kamiona , sudara i sl.).

Tijekom građenja očekuje se povećan utjecaj na lokalni promet zbog:

▪ Zatvaranja pojedinih prometnica, odvijanja prometa jednom ili u odnosu na redovno stanje smanjenom broju prometnih traka, preusmjeravanja prometa, ▪ pojačane frekvencije dovoza i odvoza materijala i opreme na gradilište, a mogu se očekivati i eventualna akcidentna oštećenja javnih cesta, ▪ pojačanog prometovanja kamiona, bagera, buldožera i sl. koji će usporavati promet, ▪ opasnost od ispadanja materijala (šljunka, zemlje i dr.) koji može otežati uvjete na cesti, ▪ mogućih akcidentnih oštećenja prometnica.

86 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Trase cjevovoda vodoopskrbe i sustava odvodnje presijecaju na pojedinim mjestima koridore ostale infrastrukture te je izvođač radova dužan tijekom pripreme i izvođenja zahvata obavijestiti nadležne službe te zaštititi postojeće građevine i instalacije od oštećenja.

Sva opterećenja prometne i ostale infrastrukture i eventualne poteškoće u odvijanju prometa, utjecaji su lokalnog i privremenog karaktera te ograničenog trajanja.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja ne očekuju se negativni utjecaj na promet osim u slučaju akcidentnih situacija.

D.13. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I ZDRAVLJE LJUDI

Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja je pozitivan utjecaj na stanovništvo jer će se realizacijom zahvata spriječiti nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda u tlo i površinske vode koje koriste stanovnici na promatranom području.

Razvoj komunalne infrastrukture (sustava vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanjem otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent) jedan je od temeljnih uvjeta razvoja nekog područja što ima pozitivan utjecaj na život i zdravlje stanovnika tog područja.

Utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje zahvata

Radovi na sustavu vodoopskrbe i odvodnje biti će vremenski ograničen s obzirom da radovi kratko traju i izvode se u zasebnim dionicama čime se smanjuje rasprostranjenost utjecaja.

Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje zahvata očitovati će se prvenstveno u:

− nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova, − povećanoj razini buke, − smetnjama vezanim za prometnu infrastrukturu i pri normalnom kretanju pješaka. Nastajanje prašine i ispušnih plinova tijekom izgradnje utječe na smanjenje kvalitete zraka, a time i na smanjenje kvalitete stanovanja u području izvođenja radova. Utjecaj prašine i plinova kvalitetu zraka na zahvaćenom području detaljnije je obrađen u poglavlju D.2D.2 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA.

Povećana razina buke također utječe na smanjenje kvalitete života u području izvođenja radova. Utjecaj buke na predmetno područje detaljnije je obrađen u poglavlju D.10 UTJECAJ NA RAZINU BUKE.

Smetnje vezane za potrebnu prilagodbu prometa na lokaciji gradilišta uz privremenu regulaciju prometa i smetnje za normalno kretanje ljudi uključuju smetnje pri pješačkom prometu, ali i lokalnom prometu stanovnika koji žive u samoj zoni izvođenja radova i gradilišta (nemogućnost korištenja garaža, vlastitih dvorišta, …). Utjecaj zahvata na promet detaljnije je obrađen u poglavlju D.12 UTJECAJ NA PROMET I OSTALU INFRASTRUKTURU.

Zbog radova na izgradnji sustavima vodoopskrbe i odvodnje, koji su linijski objekti te zahvaćaju relativno veću površinu, negativan utjecaj na stanovništvo uslijed izgradnje ocjenjuje se kao umjeren.

87 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Utjecaj na stanovništvo tijekom korištenja zahvata

Pri normalnom radu sustava odvodnje mogući su negativni utjecaji:

− neugodnim mirisima čija emisija uvelike ovisi o meteorološkim prilikama (temperaturi i tlaku zraka, jačini i smjeru strujanja vjetra), a detaljnije su opisani u pripadajućem poglavlju vezano za utjecaj na kvalitetu zraka. Uslijed navedenog u predmetnom poglavlju negativni utjecaj tijekom korištenja zahvata na stanovništvo je ocijenjen kao mali.

D.14. UTJECAJ U SLUČAJU AKCIDENTA

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Pri izgradnji moguće su razne akcidentne situacije koje mogu ugroziti zdravlje i živote ljudi na gradilištu i/ili njegovoj bližoj okolici te također mogu prouzročiti znatne materijalne štete u prostoru. Iznenadni događaji mogu se dogoditi praktično u svakoj etapi rada na gradilištu.

U slučaju nekontroliranih postupaka tijekom građenja mogući su manji akcidenti prilikom transporta materijala i otpada, a u ekstremnim slučajevima nepažnje i mogućnost izbijanja požara. Također je moguće onečišćenje tla gorivom, mineralnim uljima, mazivima i dr.

Sagledavajući sve elemente izgradnje, može doći do sljedećih akcidentnih situacija:

• požari na otvorenim površinama i tehnički požari u privremenim objektima, • nesreće uslijed sudara, prevrtanja kamiona i mehanizacije i sl. • nesreće prilikom utovara, istovara i transporta materijala, • nesreće prilikom rada sa strojevima, • nesreće uslijed nehotičnog curenja goriva prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije gorivom, odnosno nehotičnog curenja sredstava za podmazivanje na prostoru s kojeg je moguća odvodnja u okoliš, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom. Te se nesreće mogu dogoditi uslijed neodgovarajućeg tretmana goriva i sredstava za podmazivanja odnosno uslijed nemarnog odnosa radnika prema okolišu, • nesreće uzrokovane višom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.), tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom.

Vjerojatnost nastanka akcidentnih situacija i negativnog utjecaja na okoliš će se smanjiti dobrom organizacijom gradilišta te primjenom mjera predostrožnosti (protupožarna zaštita, zaštita na radu i sl.).

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Uslijed akcidentnih situacija mogući su slijedeći utjecaji:

• negativan utjecaj na okoliš uslijed požara, • negativni utjecaj na tlo zbog propusta u odvodnji, ukoliko ne funkcionira ili se ne održava sustav odvodnje.

88 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Objekti čija se izgradnja planira ovim projektom predstavljaju podzemne komunalne objekte te kao takvi nemaju znatno požarno opterećenje. Gašenje požara objekata i opreme moguće je pomoću hidrantske mreže ili vozila za gašenje požara.

Vjerojatnost nastanka akcidentnih situacija i negativnog utjecaja na okoliš će se smanjiti na najmanju moguću mjeru dobrom organizacijom rada te primjenom mjera predostrožnosti (protupožarna zaštita, zaštita na radu i sl.).

D.15. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Po karakteru i položaju zahvata tijekom izgradnje i korištenja zahvata nisu mogući prekograničnih utjecaja.

89 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

E. PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

E.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom radova i korištenja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, ishođenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom radova, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

E.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Kako nakon izgradnje planiranih objekata neće biti negativnog utjecaja na okoliš, ne predlaže se poseban program praćenja stanja okoliša.

90 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

F. IZVORI PODATAKA

F.1. POPIS PROPISA

Općenito

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)

Prostorna obilježja

• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) • Zakon o područjima županija, gradova i općina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) • Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

Promet i prometna infrastruktura

• Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12) • Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01) • Pravilnik o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 51/10, 84/10, 145/11, 140/13, 85/14 i 83/15) • Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15)

Biološka i krajobrazna raznolikost

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) • Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) • Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

Kulturna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15) • Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)

Vode

• Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) • Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16) • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) • Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13) • Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) • Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16) • Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) • Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) • Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

91 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

Zrak

• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) • Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) • Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

Buka

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) • Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15) • Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 069/16) • Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 097/15) • Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 088/15 i 78/16) • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15)

Akcidenti

• Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) • Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14) • Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) • 28/10) • Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) • Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) • Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 103/01 i 22/05)

92 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZMJENE NA ZAHVATIMA NA SUSTAVU VODOOPSKRBE I ODVODNJE - PROJEKT ZAGREB 2018

G. PRILOZI

Prilog 1. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata

Prilog 2. Rješenje da za namjeravani zahvat – sustav vodoopskrbe i odvodnje (Projekt Zagreb) nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (KLASA: UP/I 351-03/15-08/232; URBROJ: 517-06-2-1-1-15-10; Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, 15. prosinac 2015.g.)

Rješenje o produljenju važenja Rješenja za još dvije godine odnosno do 22. prosinca 2019.g. (KLASA: UP/I 351-03/15-08/232; URBROJ: 517-06-2-1-2-17-13; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 18. prosinac 2017.g.)

Prilog 3. Rješenje da je namjeravani zahvat – dogradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreb prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša (KLASA: UP/I 351-03/13-02/10; URBROJ: 517-06- 2-1-1-15-27; Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, 18. lipanj 2015.g.)

Rješenje o produljenju važenja Rješenja za još dvije godine odnosno do 15. srpnja 2019.g. (KLASA: UP/I 351-03/13-02/10; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-34; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 18. prosinac 2017.g.)

Prilog 4. Suglasnost tvrtke DVOKUT ECRO d.o.o. za obavljanje poslova zaštite okoliša

Vodoopskrba i odvodnJa d'o o

rmleno 27.12,2017, 9t40t34 s'fikac, ska oznal,J 0 .17.1tia' rudibenr brol vrq 0-17-001 o

REPUBLIKA HRVATSKA lllllllll ll lll MINISTARSTVO ZASTITE OKOLISA UJJIit[lilllii I ENERGETIKE 10000 Zagreb, Radnidka cesta 80 tel: +385 I 3717 lll. t'aks: -385 l37l'1 149 q ,l= a)LR:L-\.d1(-^ Uprava za procjenu utjecaja na okoli5 -t p.q,.r q nnc'r1\1 i odrZivo gospodarenje otpadom .l .f Sektor za procjenu utjecaja na okoli5 i industrij sko oneiiSienj e t1 r? Lr)

KLASA: UP/l-35 l -03/l 5-08/232 URBROJ: 5 17 -06-2- | -2-17 -l 3 Zagreb, I 8. prosinca 201 7.

Ministarstvo zaStite okoliSa i energetike, temeljem dlanka 92. stavka 4. Zakona o zaStiti okoliSa (,,Narodne novine". brol 80i 13. 153/13 i 78/15) rjeSavajuii po zahtjew nositelja zahvata Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Folnegoviieva l, Zagreb, radi produZenja roka vaZenja rjeSenja, donosi RJESENJE

ProduZuje se rok vaZenja Rje5enja u postupku ocjene o potrebi procjene udecaja na okoliS zahvata sustava vodoopskrbe iodvodnje (Projekt Zagreb) (KLASA: UP/t-351-03/15-08/2321 UITBROJ: 5 I 7-06-2- I - l - l 5- I 0 od 15. prosinca 2015. godine). kojeje postalo izvrSno dana 22. prosinca 2015. godine, za joS dvije godine odnosno do 22. prosinca 2019. godine.

Obrazloienje

Nositelj zahvata, Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Folnegoviieva l, Zagreb, podnio je ovom Ministarstvu podnesak sa zahtjevom za produzenje roka vaZenja Rjesenja da za zahvat sustava vodoopskrbe iodvodnje (Projekt Zagreb), nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliS ida nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekolosku mre2u.

Zahtjev je osnovan.

Kako se prema odredbi clanka 92. stavka 4. Zakona o zastiti okolisa (,,Narodne novine,,, broj 80 13. 153.'13 i 78i15: dalje u tekstu: Zakon) va2enje rjesenja u postupku ocjene o potrebi prociene uqecaja na okolis rno2e produziti jednom za jos dvije godine. uz urjet da se nisu promijenili uvjeti ut'rdeni u skladu s odredbama Zakona r drugi uvjeti u skladu s kojima je rjesenje izdano. izvrsen je uvid u spis predmeta te je utrrdeno da se nisu promijenili uvjeti utvrdeni u skladu s odredbama Zakona i drugi uvjeti u skladu s kqimaje rjesenje izdano.

Stranica I txl ? Slijedom navcdenog, Ministarsh,o je ocijenilo da je zahqev osnovan. te je na temelju clanka 92. stavka 4. Zakona odludeno kao u izreci RjeSenja

UPUTA O PRA.\}{Oi\I I,I.IEKU: Ovo rjeSenje je izvrSno u upravnom postupku i protiv njega se ne moZe izjaviti Zalba, ali se rnoZe pokrenuti upravni spor. Upravni spor pokreie se tu2bom Upravnom sudu u Zagrebu, Ar,enija Dubrovnrk 6, u roku 30 dana od dana dostave ovog rjeSenja. Tu2ba se predaje navedenom Upravnom sudu neposredno u pisanom obliku' usmeno na zapisnik ili se Salje poslom, odnosno dostavlja elektroniiki

Upravna pristojba na zahdev i ovo rjesenje naplaienaje drZavnim biljezima sukladno Zakonu o upravnim pristojbama (,,Narodne novine", broj I I 5/ t 6).

VISI S JE'Ti'ItK cl't I

DOSTAVITI l, Vodovod i odvodnja d.o.o., Folnegoviieva I' 10000 Zagreb (R! s povratniconr!)

Stranira I rxl 2