Građevinar 8/2017 SUSTAVI ODVODNJE

ODVODNJA NOVOG ZAGREBA – ZAPAD I GRAVITIRAJUĆIH NASELJA

PRIPREMILI: Prvo mikrotuneliranje Miljenko Belaj, Tihomir Martek, Darko Tršinar u Hrvatskoj

Izvedeno je približno 80 posto projektiranog sustava, a kolektorima Sloboština i Lanište. Izgrađeni su i mnogi naselja Blato te crpnim stanicama Blato i Remetinec izgrađena mostovi poput Mosta slobode (1959.), je okosnica cjelokupnog sustava odvodnje tog dijela Zagreba i Mosta mladosti (1974.) i Jadranskog mosta (1981.). Tramvaj je 1979. prvi put Zagrebačke županije preko Mosta mladosti stigao do Sopota, a 1985. spojen je tramvajski prsten kroz Novi preko Jadranskog mosta. Uvodne napomene Općina Novi Zagreb ukinuta je 1990., a 1999. negdašnja je velika općina podije- Novi Zagreb službeno je postao dijelom ljena u dvije, po broju stanovnika gotovo Zagreba tek 1974. kada je formirana on- podjednake, gradske četvrti: Novi Zagreb dašnja općina Novi Zagreb. Međutim, u – zapad i Novi Zagreb – istok. Prema po- pisanoj povijesti o prostoru s desne obale pisu iz 2011., gradska četvrt Novi Zagreb Save nije bilo mnogo informacija. Dodu- – zapad ima 58.103 stanovnika (Novi še, prvi je spomen sela Odra zabilježen Zagreb – istok 59.055) i prostire se na još 1334., ali je prošlo punih 4,5 stoljeća 62,6 km2, što daje gustoću stanovništva do gradnje prvoga drvenog mosta pre- od 928,31 stan./km2 (istočni je dio pro- ko Save (1783.) na mjestu današnjega storno manji i znatno gušće nastanjen – Starog mosta. Željeznička je pruga preš- 3570,44 stan./km2). la rijeku 1862., a trideset godina poslije Četvrt se može podijeliti na gradski, uglav- izgrađen je prvi željezni cestovni most. nom visoko urbanizirani dio i na samostal- Znatno poslije, uoči Drugoga svjetskog na naselja na rubnim područjima. Gusto rata, izgrađena su dva mosta – Savski Položaj gradske četvrti Novi Zagreb – zapad su naseljeni Lanište, Kajzerica, Remetinec, kolni most projektanta Milivoja Frkovi- na prikazu gradskog područja Zagreba Siget, Savski gaj, Trnsko i Trokut, a slabije ća (1938.), danas pješačko-biciklistič- ki, inače prva spregnuta konstrukcija u svijetu, i Novi željeznički most, poznatiji kao Zeleni most (1939.). Za razvoj Novog Zagreba od velike je važnosti bila gradnja hipodroma (1950.), ali i činjenica da je te godine Gaj preko Save (danas Savski gaj) uključen u šire područje Zagreba. Tek je 1955. završen Brodarski institut kao prva javna zgrada na južnoj obali Save koja je bila vrlo važna za trasira- nje glavnih prometnica, u smjeru istok – zapad (današnja Avenija Dubrovnik) i produžene Trnjanske (danas Avenija Ve- ćeslava Holjevca). Gradnja Zagrebačkog velesajma (završena 1961.) bila je ključ- na za daljnji razvoj novog dijela grada pa su se počela graditi nova velika naselja – Zapruđe (1962.), Siget (1963.), Utrina (1969.), Sopot (1970.) i Travno (1974.), a krajem sedamdesetih i osamdesetih go- dina prošlog stoljeća građeni su Dugave, Pogled iz zraka na dio gradske četvrti Novi Zagreb – zapad

762 GRAĐEVINAR 69 (2017) 8 SUSTAVI ODVODNJE Građevinar 8/2017

Blato, , Podbrežje, Tromostovlje i Holjevca i gradnjom prve crpne stanice. Projektirana kanalizacijska mreža Sveta Klara, dok su prigradska mjesta Do- Tako se u Zagrebu stvaraju dva neovisna dijela naselja Novi Zagreb – zapad nji Čehi, Gornji Čehi, Hrašće Turopoljsko, kanalizacijska sustava. Prvi obuhvaća Hrvatski , Ježdovec. Lučko, Mala gradsko područje na lijevoj obali rijeke i Ovdje ćemo govoriti o uspješnome rješa- Mlaka i Odra. U svima njima djeluju tzv. zapadni dio Sesveta, a drugi Novi Zagreb. vanju sustava kanalizacije za dio naselja mjesni odbori. Četvrt je poznata po već Kanalizacijski sustavi lijeve i desne obale Novi Zagreb – zapad i druge. Sadašnje spominjanome hipodromu i Zagrebačkom Save odvode otpadne vode na CUPOVZ je naselje Remetinec nastalo prije šez- velesajmu, sportskoj dvorani Arena Zagreb (pušten u rad 2007. godine). desetak godina (u drugoj polovini 20. st.) i trgovačkim centrima Arena Centar i Ave- Danas se sustav desne obale Save temelji i dugo je bio administrativno, kulturno i nue Mall. Kroz četvrt prolaze dvije glavne na kolektorima Siget – Sopot – Sarajevska i zdravstveno središte Novog Zagreba. U gradske prometnice – Jadranska avenija i 1. paralela, a voda se prema CUPOVZ-u do- tom je naselju danas jedna od najpozna- Avenija Dubrovnik, a na njezinim su rubo- vodi crpnom stanicom Mičevec preko Do- tijih zgrada Zagreba – Okružni zatvor Re- vima Jadranski most i Most slobode koji je movinskog mosta. U sustavu desne obale metinec, koji je postao gotovo sinonimom povezuju sa starim gradskim dijelovima, Save nalaze se i naselja Odra, Hrašče i Mala za tamnicu. Na središnjem su remetineč- dok istočnim rubom prolazi Avenija Veće- Mlaka koja pripadaju gradu Zagrebu, ali su kom trgu policijska postaja i Centar za slava Holjevca koja je dijeli od četvrti Novi spojena na sustav odvodnje Velike Gorice, kulturu Novi Zagreb. Naselje se razvilo iz Zagreb – istok. što se upravo rješava. Inače, cjeloviti su- starog i urbaniziranog sela južno od Save, Gradnja sustavne kanalizacije u Zagrebu stav zagrebačke odvodnje obuhvaća grad a naziv mu potječe od riječi "remeta" koja započela je 1892. izvedbom odvodnoga Zagreb te dijelove Svete Nedelje i dio opći- je označavala pustinjaka, redovnika i cr- kanala s ušćem u Savu i premještanjem ne Stupnik, a u sustav odvodnje uključeno kvenjaka. Naselje Blato smješteno je potoka Medvešćak iz Tkalčićeve ulice na je više od 2000 km transportnih kolektora i na negdašnjemu močvarnom terenu, a Ribnjak. Glavni je odvodni kanal (GOK) sekundarne mreže. omeđeno je rasteretnim kanalom Sava – prvo završavao kod Petruševca, a 1930. Odra s jugozapada, željezničkom prugom produljen je i završava kod Ivanja Reke. Cjeloviti sustav zagrebačke Zagreb – Rijeka s jugoistoka, autoce- Krajem 19. i početkom 20. st. izgrađeni stom odnosno Jadranskom avenijom sa odvodnje obuhvaća Zagreb i su preostali glavni odvodni kanali (Brani- sjeverozapada te Remetinečkom cestom mirova – Jukićeva i Ilica), a nasipi GOK-a dijelove Svete Nedelje te dio sa sjeverozapadne strane, koja Blato postali su obrambeni od visokih riječnih općine Stupnik, a u sustav dijeli od dijela naselja Remetinec koje je voda. Tijekom gradnje Zagrebačkog ve- je uključeno više od 2000 bilo obuhvaćeno spomenutim projektom lesajma kanalizacijska mreža počela se km transportnih kolektora i sustava kanalizacije. proširivati i na desnu obalu Save grad- sekundarne mreže Naime investitor, Vodoopskrba i odvodnja njom sabirnog kanala u Aveniji Većeslava d.o.o. iz Zagreba, zatražio je idejno rješe-

Pregledna situacija odvodnje zapadnih dijelova Zagreba i Zagrebačke županije

GRAĐEVINAR 69 (2017) 8 763 Građevinar 8/2017 SUSTAVI ODVODNJE nje odvodnje tog prostora, ali i uzvodno Novi Zagreb (Remetinec, Blato, Lučko, obuhvaćenih naselja Novog Zagreba – gravitirajućih naselja Zagreba i okolnih Ježdovec, Hrvatski Leskovac i drugi), kao i zapadni dio sa spojem dijela gravitiraju- dijelova Zagrebačke županije, posebno područja uz tzv. Sveučilišnu bolnicu. ćih naselja Zagrebačke županije (naselja općine Stupnik te dijela područja gradova Idejni je projekt odvodnje područja Novi općine Stupnik, dio naselja grada Sv. Ne- Samobora i Svete Nedelje. Taj je problem Zagreb – zapad izveden 2002., a idejni delje i dio naselja grada Samobora). uspješno rješavala tvrtka Hidroprojekt- projekt kanalizacije dijela naselja Reme- S obzirom na to da je prijašnjom pro- Consult d.o.o. od 2001. do 2007. nizom tinca i Blata, koji obuhvaća mikrotuneli- jektnom dokumentacijom odvodnje tog idejnih te glavnih i izvedbenih projekata. ranje i klasičnu izgradnju, 2005. godine. dijela Novog Zagreba određena osnovna Na prostoru Remetinca i Blata dotad nije Tijekom 2003. i 2004. izrađeno je čak pet koncepcija s predviđenim trasama glav- bilo izgrađene javne kanalizacije, osim na glavnih i izvedbenih projekata koji obu- nih kolektora i lokacijama crpnih stanica, kraćem potezu Karlovačke ceste, između hvaćaju prve tri etape građenja kolektora novom je dokumentacijom trebalo razri- spoja Remetinečke i Brezovičke ceste, Blato i Sveučilišna bolnica te dvije etape ješiti odvodnju užeg područja, ali i uzvod- kolektora u dijelu Brezovičke ceste (s gradnje crpnih stanica Blato i Remetinec. nih naselja (Hrvatski Leskovac, Lučko i priključkom na sustav odvodnje Botin- Za jednu je crpnu stanicu (CS Blato) izra- Ježdovac) i obližnjih naselja Zagrebač- ca), sustava središnjeg dijela Remetinca đena i novelacija glavnog projekta. Go- ke županije. Trebalo je izraditi projekte nazvanog Februarskih žrtava, te dijela dine 2006. izrađen je i izvedbeni projekt primarnih kanala odvodnje i omogućiti kolektora I. paralela u istoj ulici. Inače je kanalizacije dijela naselja Remetinca i njihovo priključenje na projektiranu od- u devedesetim godinama prošlog stolje- Blata za prvu etapu, ali su iste te godine nosno postojeću kanalizaciju. Dakako ća započela završna etapa gradnje tog izrađeni i glavni projekti za drugu i treću da su pritom prihvaćeni svi zahtjevi iz kolektora (dimenzija 200 x 210 cm), s etapu. Uglavnom, tijekom tri godine izra- projektnog zadatka, ali i lokalni uvjeti, kojim će se u budućnosti odvoditi otpad- đeno je ukupno deset projekata odvodnje ponajprije topografski i hidrografski, ali ne vode jugozapadnog područja grada Novi Zagreb – zapad. i izgrađenost te planirani demografski i Zagreba. Na preostalome području od- Projektnim je zadatkom bilo potrebno gospodarski razvoj, kao i odgovarajuća vodnja je bila riješena, kako je to i uobiča- preispitati i mogućnost spoja ostalih gra- prostorno-planska dokumentacija. jeno u sličnim situacijama, individualnim vitirajućih naselja Zagrebačke županije Valja također istaknuti to da se prilikom sabirnim jamama, uglavnom s ispustima na taj sustav odvodnje, gdje bi okosnicu rješavanja kanalizacijskih mreža u sve- pri dnu ili s preljevima na vrhu, koje su činio kolektor I. paralela. Međutim, nasta- mu pridržavalo suvremenih postavki, praktički funkcionirale kao "crne jame". vak je izgradnje spomenutoga kolektora temeljenih na spoznajama iz prakse, pri- Dakle, do 2007. postiglo se puno na rje- bio upitan zbog neriješenih imovinsko- hvaćajući osnovne činitelje svrsishodne šavanju odvodnje spomenutih naselja. pravnih poteškoća. odvodnje kao što su uvjeti koji proizlaze Tvrtka Hidroprojekt-Consult izradila je više Idejnim je projektom razrađeno više va- iz minimalnih brzina toka otpadne vode projekata (idejnih i glavnih) u cilju opti- rijantnih rješenja pa je kao optimalno uz koje se sprječava prekomjerno talo- malnog rješavanja odvodnje područja tehničko rješenje usvojena odvodnja ženje u kanalima, učinkovitost pogona s gledišta primjene racionalnih dimenzija kanala, primjene kvalitetnoga cijevnog materijala kojim se postiže tražena vo- donepropusnost, optimalnost visinskog položaja nivelete kanala koji omogućava svrsishodno gravitacijsko priključivanje svih korisnika odvodnog sustava, ali i iz- bor trase uz koji se postižu najprikladniji uvjeti za priključivanje korisnika, a koji je uglavnom usmjeren na prostor postoje- ćih i planiranih cestovnih prometnica. U skladu s time na tom je području formi- rano nekoliko podslivova. Za podsliv na- selja Blato položaj i karakteristike uvje- tovali su izbor mješovitog sustava koji istom kanalizacijskom mrežom zajednič- ki prihvaća i odvodi otpadne i oborinske vode. Zato je predviđeno da jedan od glavnih kolektora u sustavu (kolektor Bla- to) može prihvatiti velike količine (1200 Prikaz prijelaza kolektora ispod rasteretnog kanala Sava – Odra l/s) otpadnih i dio onečišćenih oborinskih

764 GRAĐEVINAR 69 (2017) 8 SUSTAVI ODVODNJE Građevinar 8/2017

Područje kroz koje prolazi kolektor - proveden ispod rasteretnog kanala Ograđeno mjesto crpne stanice Blato voda iz gravitirajućih područja Lučkog i spaja se preko crpne stanice Blato, smje- metnici istok – zapad koja prolazi ispred Hrvatskog Leskovca. Površina podsliva štene na desnoj obali rasteretnog kanala bolnice i djelomice je izvedena. Sjeverno obuhvaća površinu od približno 115 ha, Sava – Odra, na početku kolektora Blato, se na taj kolektor priključuje odvodnja a kapacitet kanalizacijskog sustava pla- pa količine s tog područja imaju izravan nedovršene bolnice i područja namijenje- niran je za predviđenih 4300 stanovnika. utjecaj na početne dimenzije kolektora nog sportu i rekreaciji. Zapadno je pred- Nadalje, podsliv Lučko obuhvaća čak 17 i na njegov tok po cijeloj dužini do spoja viđena prometnica u smjeru sjever – jug, naselja (neka samo djelomično), uglav- na postojeće revizijsko okno kolektora I. duž koje je također planirana gradnja nom u sastavu gradske četvrti Novi paralela. kanala za odvodnju prometnice i okolnih Zagreb – zapad, a preostali, manji dio, površina. Od većih je kanala na tome po- kada za to postoji gospodarsko i tehnič- Sustav odvodnje naselja Blato dručju predviđen kanal i kolektor uzduž Jadranske avenije u smjeru sjeveroistok ko opravdanje, pripada općini Stupnik i podijeljen je na dva osnovna gradovima Samoboru i Svetoj Nedelji. Na – jugozapad koji bi se priključivao na ko- cjelokupnom je obuhvaćenom području podsliva, a gravitirajući se lektor Sveučilišna bolnica, a u njegovoj se planirano 26.188 stanovnika. Za pod- uzvodni podsliv s nizom naselja najzapadnijoj točki priključuje odvodnja sliv Hrvatski Leskovac očekuje se da će spaja na kolektor Blato i izravno zapadne obilazne željezničke pruge. Ni- na sustav odvodnje naselja Blato imati utječe na njegove dimenzije velete kolektora položene su tako da je gotovo 2000 priključenih stanovnika. moguć gravitacijski priključak sekundar- Podsliv Remetinec, zapravo zapadni dio ne kanalizacijske mreže. tog naselja, površine od gotovo 80 ha, Sekundarna kanalska mreža koja se spa- Značajke su podsliva Remetinec te da priključuje se na nove kolektore Blato i ja na kolektor Blato u cijelosti je položena nema izrazitog kolektora kojemu bi gra- Sveučilišna bolnica te se na tome području tako da se svi korisnici priključuju gravi- vitirao taj dio naselja, već se slivno po- predviđa otprilike 1000 stanovnika. tacijski. Kolektor Karlovačka formira se dručje preko manjih kanala priključuje Sa stajališta odvodnje od iznimne je važ- na staroj Karlovačkoj cesti, nizvodno od na kolektor Sveučilišna bolnicai dijelom nosti podsliv Sveučilišna bolnica. Prostor skretanja kolektora Blato, i slijedi njezin na Blato. S obzirom na to da se predvi- je smješten na području K.O. Blato, sa koridor pa se spaja na kolektor Sveuči- đa i odvodnja znatnih površina sjeverno sjevera je omeđen priobalnom cestom, lišna bolnica u prvome revizijskom oknu od ceste, namijenjenih poslovnim sadr- sa zapada produženom Vrapčanskom, s nizvodno od crpne stanice Remetinec. Se- žajima i s dotokom koji se ne bi mogao juga Jadranskom avenijom i prvom para- kundarna je mreža kanala većim dijelom priključiti na postojeći kanal, odvodnja je lelnom ulicom te s istoka križanjem prio- položena u depresiji između Jadranske tog dijela naselja također prespojena na balne s Jadranskom avenijom. avenije i Stare karlovačke ceste, i također kolektor Blato ili u nastavku na kolektor Zapravo je sustav odvodnje naselja se svi korisnici priključuju gravitacijski. Južni Zagreb. Blato podijeljen na dva osnovna pod- Podsliv Sveučilišna bolnica osim nedo- Kolektor Blato započinje na izlazu iz cr- sliva, odnosno na dio područja koji vršene bolnice i okolnih spojnica nema pne stanice Blato i slijedi postojeće pro- gravitira istoimenome kolektoru i na drugih prometnica pa su svi novi kanali metnice i zemljane putove do spoja s ko- dio područja koji gravitira kolektoru i kolektori položeni duž trasa planiranih lektorom Sveučilišna bolnica, nakon čega Karlovačka. Gravitirajući uzvodni pod- prometnica. Okosnica je podsliva isto- vijuga između parcela i ulica sve do spoja sliv Lučko, s nizom naselja između, imeni kolektor smješten u budućoj pro- na postojeće okno kolektora I. paralela.

GRAĐEVINAR 69 (2017) 8 765 Građevinar 8/2017 SUSTAVI ODVODNJE

odvodnje. Prednost je takvog sustava odvodnje sigurna odvodnja većeg dijela područja zbog povoljnih padova niveleta i glavnih kanala i kanalske mreže, a sve je osigurano gravitacijskim priključkom na postojeći kolektor I. paralela.

Polaganje cijevi mikrotuneliranjem

Na mjestima gdje kolektori prolaze ve- like prometne ili hidrotehničke prepre- ke, u ovome slučaju Jadransku aveniju te rasteretni kanal Sava – Odra, nasip i lateralni kanal, izvedeno je mikrotune- liranje, prvo takvo na sustavu odvodnje u Zagrebu i sasvim sigurno u Hrvatskoj. Mikrotuneliranje je tijekom 2005. kao podizvođač Hidrocommerca izvela nje- Prikaz prijelaza kolektora ispod Jadranske avenije mačka tvrtka Ludwig Pfeiffer, a sve prema projektiranome rješenju koje je izradila Kolektor Karlovačka položen je u koridoru 0+233,00 km). Druga etapa obuhvaća tvrtka Hidroprojekt-Consult. Izvedeni su Karlovačke ceste nizvodno od skretanja kolektor Sveučilišna bolnica u dijelu koji prolaz kolektora Sveučilišna bolnica ispod kolektora Blato i sve do spoja na kolektor prolazi ispod Jadranske avenije (od 0+ Jadranske avenije u dužini od 154 m (DN Sveučilišna bolnica slijedi koridor promet- 233,00 km do 1+410,83 km), a treća 150) te spoj sa slivovima Hrvatskog Le- nice ukupne dužine od 1450,5 m. preostali dio kolektora Blato do prijelaza skovca, Lučkog i Stupnika ispod rasteret- Kolektor Sveučilišna bolnica započinje uz ispod kanala Save – Odra (od 0+544,89 nog kanala Sava – Odra, nasipa i lateral- rasteretni kanal Sava – Odra i teče prema km do 2+923,50 km). Četvrta se etapa nog kanala u dužini od 307,2 m (DN 110). istoku uz planiranu prometnicu, a potom odnosi na crpnu stanicu Blato, a peta na Inače se metoda mikrotuneliranja zapo- prati Jadransku aveniju. Nakon prolaska crpnu stanicu Remetinec. Crpna stanica laganje kanalizacijskih cijevi primjenjuje ispod avenije stiže do crpne stanice Re- Blato može se smatrati završnim dijelom na dionicama kolektora gdje klasičan metinec. Odmah iza crpne stanice spaja uzvodno smještenog sustava odvodnje, način izvedbe nije tehnički pogodan zbog se s kolektorom Karlovačka i nastavlja ali ujedno dijelom sustava, odnosno tako velikih dubina polaganja ili zbog visoke prema jugoistoku sve do spoja s kolek- spojeni sustavi tvore jedinstveni sustav razine podzemnih voda, no to je često, torom Blato. Ukupna je duljina kolektora Sveučilišna bolnica 3693,7 m. Ukupna dužina cjelokupne projektirane mreže svih podslivova iznosi 21.816,9 m, od čega na glavne kolektore otpada 8077,1, dok je postojeća mreža bila duga tek 2229,6 m. Zbog veličine i složenosti predviđene izgradnje sustava odvodnje i objekata Novi Zagreb – zapad, cjelokupni je zahvat podijeljen u više etapa koje čine i zasebne funkcionalno-tehničke cjeli- ne, odnosno daljnjom razradom prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja definirane su sve optimalne faze i poje- dine građevine dijela sustava odvodnje područja Novi Zagreb – zapad, i to u pet zasebnih etapa izgradnje, a zasebnim lokacijskim dozvolama. Prva etapa obu- hvaća dio kolektora Blato od kolektora I. paralela (do 0+ 544,89 km) i dio kolektora Sveučilišna bolnica od kolektora Blato (do Crpna stanica Remetinec u Novom Zagrebu

766 GRAĐEVINAR 69 (2017) 8 SUSTAVI ODVODNJE Građevinar 8/2017

prostor između cijevi i glave reducira na minimum. Za cijevni se materijal u ovo- me slučaju koristio poliester. Spojnice za cijevi mogu se proizvoditi od čelika ili po- liestera i ugrađuju se u stijenke tako da ne strše, a ugrađene su i brtve. Zapravo i nema ograničenja za duljinu polaganja pojedinih dionica cjevovoda, iako inženjerska razmatranja i ekonomič- nost građenja nameću neka ograničenja. Dionice od nekoliko stotina metara, ne- Shematski prikaz mikrotuneliranja ovisno o tome jesu li u pravcu ili u krivi- ni, izvode se gotovo rutinski. Načelno je kao i u ovom slučaju, uvjetovana teh- kroz šupljinu nastalu djelovanjem buše- dužina polaganja između dvaju okana nologija na prolazima ispod željezničkih će glave, koja je dimenzionirana u skladu neograničena, ali ipak postoje određena pruga, autocesta i većih vodotoka te u s vanjskim mjerama cijevi, a pritom se praktična ograničenja koja ovise o raz- starim gradskim jezgrama. U odnosu na klasičan način izgradnje razlika je u tome što nema otvorenog iskopa, već se cijevi polažu bušenjem i utiskivanjem. Za dionicu koja se izvodi metodom mi- krotuneliranja potrebno je osigurati po- sebnu građevnu jamu za smještaj bu- šeće garniture i hidraulike za utiskivanje i ciljnu jamu na mjestu gdje završava bušenje. Pokraj građevne jame potreb- no je osigurati odgovarajući prostor za smještaj opreme i cijevi, a na mjestu građevne i ciljne jame najčešće se poslije rade revizijska okna i sve se površine uz znatno manje radova dovode u prijašnje stanje. Dimenzije i konstrukcija polazne građevne jame variraju u odnosu na po- sebne zahtjeve opreme, a snažne hidra- uličke preše koriste se za potiskivanje ci- jevi kroz tlo uz istodobno odstranjivanje iskopanog materijala. Na taj način me- toda omogućuje gradnju prilagodljivoga, vodonepropusnog cjevovoda zajedno s iskopom.

Mikrotuneliranje se za polaganje cijevi primjenjuje kad je klasična izvedba nepogodna zbog dubina ili visokih voda te u prolazima ispod prometnica, vodotoka i starih gradskih jezgri

Mikrotuneliranje je dakle tehnika pola- ganja cijevi iz polazne građevne jame (gdje su smješteni hidraulika, preše i ostala oprema) koje se tlače i utiskuju Radovi na mikrotuneliranju ispod rasteretnog kanala

GRAĐEVINAR 69 (2017) 8 767 Građevinar 8/2017 SUSTAVI ODVODNJE

Radovi na mikrotuneliranju ispod Jadranske avenije maku revizijskih i polaznih okanate izno- na specijalizacija izvođača, nemogućnost Zaključne napomene šenju materijala iz većih kanala (većih od nenadanih vertikalnih i horizontalnih 1500 mm). Uglavnom se odabiru dionice promjena smjera te slabo brtvljenje na Projekt odvodnje Novog Zagreba – za- od 80 do 800 m, ali se s promjerom od spojevima cijevi pri horizontalnim i verti- pad počeo se projektirati, a potom i 1500 mm mogu uspješno bušiti i dužine kalnim lomovima. Ipak, najveća je pred- graditi 2001. i dosad su u cijelosti obu- do 2500 m, ali je tada vrlo važno prozra- nost mikrotuneliranja lasersko navođe- hvaćeni Blato, Hrvatski Leskovac, Lučko čivanje radnog prostora. nje pa se postiže odstupanje od najviše i dio Općine Stupnik, a sljedeći je na redu Prednosti su mikrotuneliranja u prirod- 25 mm u horizontalnome i vertikalnome Ježdovec. Do sada je izvedeno približno nome osiguranju radnog prostora preko smjeru. 80 posto projektiranog sustava odvod- cijevi i bušeće glave, u činjenici da nema Prvo je mikrotuneliranje u Hrvatskoj nje što se odnosi na naselja zapadnog procurivanja iz vodova i građevina smje- izvedeno brzo i kvalitetno i na opće za- dijela Novog Zagreba, kao i na dio nase- štenih iznad dionice i što se dužina pola- dovoljstvo pa ne čudi to da su nedugo lja općine Stupnik, te se uskoro očekuje ganja može prilagoditi svim situacijama. potom uslijedila i druga, znatno veća po- i spoj dijela gravitirajućih naselja grado- Osim toga, vodonepropusni i fleksibilno laganja cijevi primjenom te metode kao va Svete Nedelje i Samobora. Glavnim povezani cjevovod može se položiti u što su položene cijevi ispod rijeke Save kolektorima naselja Blato te crpnim jednostupanjski, potrebno je manje rad- na trasi plinovoda Lučko – , stanicama Blato i Remetinec izgrađena nika, može se postići radijus luka od 250 ispod prometnice pokraj dvorane Arena u je okosnica cjelokupnog sustava koji će m (što ovisi o promjeru cijevi), a moguć Zagrebu, u Karlovcu ispod Korane na tra- na zadovoljavajući način riješiti problem je i nagib nivelete do 15 posto. Nedostaci si glavnog kolektora, kao i dio kanalizacij- odvodnje tog dijela Zagreba i Zagrebač- su visok intenzitet ispitivanja tla, poseb- skoga sustava Fallerovo šetalište. ke županije.

768 GRAĐEVINAR 69 (2017) 8