BUK – Glasnik Javne Ustanove “Nacionalni Park Krka”, ISSN 1847-6511 Šibenik, Travanj 2018

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

BUK – Glasnik Javne Ustanove “Nacionalni Park Krka”, ISSN 1847-6511 Šibenik, Travanj 2018 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 Šibenik, travanj 2018. | godište IX. | broj 17 1 Nakladnik: Javna ustanova “Nacionalni park Krka” Za nakladnika: Krešimir Šakić Glavni urednik: Drago Marguš Uredništvo: Krešimir Šakić, Doris Banić, Mate Bačić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Zrinka Čatlak, Gordana Goreta, Drago Marguš, Nataša Zaninović, Katia Župan Lektor: Vilijam Lakić Korektor: Zrinka Čatlak Fotografije: arhiva NP „Krka“, W. Bale, J. Bedek, T. Bogdanović, I. Boršić, P. Gardijan, M. Gligora Udovič , J. Gracin, S. Ivić, B. Jalžić, D. Jelić, D. Kitonić, Z. Marasović, D. Marguš, M. Marguš, K. Miculinić, M. Milovac, M. Milović, G. Mršić, M. Pavlek, M. Romulić, W. Stani, R. Stelko, I. Špoljarić, S. Olujić Tomaić, S. Vujčić-Karlo Prijelom i grafičko oblikovanje: Ante Filipović Grčić Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. Naklada: 600 Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 Šibenik Kontakt: tel. 022 201-777; fax. 022 336 836; e-mail: [email protected]; www.npkrka.hr Šibenik, travanj 2018. ISSN 1847-6511 2 BUK Poštovane čitateljice i čitatelji, njem toku bit će novouređeni posjetiteljski centar u Laškovici, iznad Roškog slapa. Smješten u okruženju ra- znolikih prirodnih fenomena, taj će centar posjetiteljima srdačno vas pozdravljam na početku još jednog biti mjesto za odmor, informiranje i planiranje obilaska Buka, u proljeće, kada se tope snjegovi na vrhovima Parka. Kao što su to ulaz Lozovac i ispostava u Skradi- planina a Krka buja vodom odijevajući svojih sedam sla- nu za donji tok, a Eko kampus Puljane za gornji, centar pova u najraskošnije bijelo ruho. Priroda zazeleni, bro- kretanja u Laškovici središnje je informativno mjesto za dovi zaplove prema Visovcu, Roškom slapu i manastiru čarobni srednji tok rijeke Krke. a posjetitelji se upute pješačkim stazama, s kojih su naši Upravo će ulaz Lozovac doživjeti makeover, i to sred- vrijedni djelatnici otresli zimsko ruho. stvima koje je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ Nacionalni park „Krka“, kao rekreacijska zona u okru- povukla iz europskih fondova. Naime, nakon uspješne ženju prirodne ljepote i kulturnopovijesne baštine nul- realizacije projekta Nepoznata Krka, Javnoj ustanovi „NP te vrijednosti, idealno je izletničko odredište za aktivan Krka“ dodijeljena su bespovratna sredstva i za projekt boravak u prirodi za sve posjetitelje, ali i za stanovništvo Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka obližnjih gradova i općina. Zato kontinuirano radimo na „Krka“ – Lozovac. S obzirom na to da većina posjetitelja uređenju pješačkih staza i vidikovaca, kao što je novo- u Park uđe na ulazu Lozovac, novoizgrađena informacij- uređena pješačka staza Goriš – Torak, duga 2 950 m, sko-edukacijska infrastruktura u novom posjetiteljskom koja s vidikovcem u Krnićima Gornjim, s pogledom na centru omogućit će kvalitetan prijam, edukaciju i pro- sutok Krke i Čikole, i poučno-pješačkom stazom Brnji- storni i vremenski raspored posjetitelja u cilju rastere- ca – korito Čikole, s pogledom na Ključicu, tvori novu ćenja Skradinskog buka, te pravovremene informacije o pješačku zonu na potezu od Lozovca do Pakova Sela. uzvodnim lokalitetima. Suvremenom čovjeku potreban je povratak prirodi Primarna misija Nacionalnog parka „Krka“ jest, izme- s obzirom na pretežno sjedilački način rada i užurbani đu ostalog, očuvanje kakvoće vode rijeke Krke, procesa način života. Nacionalni park „Krka“, kao područje izni- sedrenja i jedinstvene krške bioraznolikosti i oblikova- mne prirodne ljepote i kulturnopovijesne baštine i dio nje kvalitetnog turističkog proizvoda koji će posjetitelji- Natura 2000 područja, koje našu lijepu zemlju svrsta- ma omogućiti istinski doživljaj Parka, što će omogućiti va u sam vrh zaštićenih područja Europe, sa svojih 109 upravo ulaz Lozovac. Međutim, postoji još niz projekata km² površine idealan je prostor za aktivan boravak u koji područje Nacionalnog parka „Krka“ razvijaju kroz prirodi. Šetnja, vožnja bicikla ili trčanje najintenzivniji su koncept održiva upravljanja s naglaskom na edukativne načini doživljaja prirode pa stoga takve oblike posje- programe za lokalno stanovništvo i posjetitelje i dife- ćivanja želimo ponuditi našim posjetiteljima, pogotovo renciranu ponudu sadržaja unutar Parka. Pored edu- na gornjem toku rijeke Krke, koji, zahvaljujući konfigu- kativnih programa i radionica koje provodi u suradnji raciji terena i prirodnim fenomenima u okruženju, pruža s vrtićima i školama, Javna ustanova „Nacionalni park brojne mogućnosti za organizirano bavljenje sportom. Krka“ predstavila je i dva nova edukativna programa za Upravo se zato Nacionalni park „Krka“ pridružio orga- osnovnoškolce: prirodoslovni i arheološki, na kojima će nizaciji 1. Krka polumaratona, međunarodne atletske djeca iz osnovnih škola s područja Šibensko-kninske žu- utrke od Eko kampusa Puljane do amfiteatra Burnum. panije učiti o fenomenima vode i krša, o flori i fauni i o Sedamsto pedeset trkača iz trinaest zemalja uživalo je u životu u doba rimskog vojnog logora Burnum. trčanju u okruženju zaštićene prirode i jedinstvene kul- No, prije svega brinemo se da očuvamo prirodu i turnopovijesne baštine. Veliki broj djece i mladih koji su njene procese, pa se tako na području naselja Brnjica sudjelovali u utrci posebno nas veseli, ali i obvezuje da na odabranim testnim plohama provodi projekt obnove nastavimo razvijati sadržaje koji potiču profesionalno ili kamenjarskih travnjaka kontroliranim paljenjem i ispa- rekreacijsko bavljenje sportom u prirodi. šom a na Skradinskom buku aktiviranje starih tokova ri- Pored 29 km postojećih uređenih pješačkih staza, jeke Krke uklanjanjem invazivne vrste pajasena u sklopu posjetiteljima je predstavljeno i 470 km novih bicikli- projekta upravljanja i održavanja makrovegetacije. stičkih ruta kroz Nacionalni park „Krka“. Krka Bike pro- Mnogo je razloga za zadovoljstvo u Javnoj ustanovi jekt je koji je dugo pripreman kako bi se pronašle i ure- „Nacionalni park Krka“. U tom optimističnom, sunčanom dile atraktivne rute za vožnju, napravile GPS oznake i i proljetnom raspoloženju, primite najljepše pozdrave. postavila potrebna signalizacija, a sve u cilju poticanja aktivnog boravka na Krki i jačanja cikloturizma u Šiben- sko-kninskoj županiji. Biciklističke rute uglavnom obu- hvaćaju srednji i gornji tok Nacionalnog parka „Krka“, a polazišna točka za aktivne vrste posjećivanja na sred- Krešimir Šakić, ravnatelj JU „NP Krka“ 3 4 BUK Poštovane čitateljice i čitatelji, sedamnaesti broj glasnika Buk sadrži dvanaest povodu 33. rođendana Nacionalnog parka „Krka“, rubrika. Rubrika „Zaštita“ donosi prilog „Natura edukativni programi za predškolsku i školsku djecu 2000 vrsta livadni procjepak [(Chouardia litardie- i sadnja johe na Skradinskom buku. Rubrika „Izvje- rei (Breistr.) Speta, Asparagaceae] u Nacionalnom šća” donosi dva priloga: o indikatorskim vrstama parku ‘Krka’“, iz kojeg se može saznati da je livadni fitoplanktona kao specifičnim biološkim pokazate- procjepak ilirska endemična vrsta rasprostranjena ljima kvalitete vode u sustavu jezera i estuarija rije- na vlažnim livadama koje se redovito kose jednom ke Krke i o zimskom prebrojavanju ptica močvarica godišnje. Ta rubrika donosi i prijepis Zakona o iz- u NP „Krka“ 2018. godine. Rubrika „Biološka ra- mjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (NN znolikost” donosi prilog o utvi, novoj vrsti patke u 15/08). Rubrika „Upravljanje“ sadrži priloge „‘Take ornitofauni NP „Krka“, promatranoj za vrijeme pro- a Break’ shema za smanjenje opterećenja posjeti- ljetne selidbe na jezeru Visovac, čijim se nalazom telja na pješačkim stazama u zaštićenim područ- broj ptičjih vrsta popeo na 229, i opis sredozemne jima“, u kojem se se kao važan predstojeći izazov zelendjevice, vretenca uvrštenog u Crvenu knjigu u upravljanju NP „Krka“ prepoznaje potreba za vretenaca Hrvatske u kategoriji gotovo ugrožene uvrštavanjem edukativnih, informativnih i tehnič- svojte. U rubrici „Speleologija” objavljen je prilog kih mjera vezanih za smanjenje zdravstvenih rizika o Sedrenoj špilji kod stola, koja se nalazi na desnoj kod posjetitelja, i „Etnograd Vilin grad“, u kojem obali Krke u sedrenoj barijeri Bilušića buka, pod- se postavlja pitanje koliko će još vremena proći i no zaseoka Burze. Rubrika „Galerija” donosi gra- Krkine vode proteći a da će Vilin grad (Bogočin) i fike flore i faune nastale u likovnim radionicama dalje „živjeti“ u ruševinama mrtve utvrde? Rubri- „Taj divni svijet” (2002. – 2004.) i nagrađene rado- ka „Prirodna baština” donosi prilog o izvoru Torak, ve s likovnog natječaja provedenog 2011. u dječ- koji je ustvari krška jama sa stalnim dotokom pod- jim vrtićima u Šibensko-kninskoj županiji. Rubrika zemne vode, i popis vodozemaca NP „Krka“. Rubri- „Povijesna fotografija” donosi fotografije Jerolima ka „Kulturna baština” donosi prilog o koštanim na- Marasovića snimljene koncem 19. stoljeća, iz bo- lazima na lokalitetu Burnum – amfiteatar. Rubrika gate arhive skradinske obitelji Marasović, koja se „Događanja” donosi vijesti o šesnaest događanja u danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U rubrici NP „Krka”, među kojima se ističu otvorenje posje- „Zaštićena područja”, namijenjenoj predstavljanju titeljskog centra u Laškovici, dodjela bespovratnih zaštićenih objekata prirode u Republici Hrvatskoj, sredstava za projekte koji se financiraju iz europ- predstavljen je Park prirode „Kopački rit“. U po- skih strukturnih i investicijskih fondova u financij- sljednjoj rubrici, “Poezija”, objavljeni su stihovi fra skom razdoblju 2014. – 2020. (za projekt Centar Stojana Damjanovića. za upravljanje posjećivanjem
Recommended publications
  • Vodič Kroz Tipove Staništa Bih Prema Direktivi O Staništima EU
    Vodič kroz tipove staništa BiH prema Direktivi o staništima EU Januar 2015 Ova publikacija je rezultat projekta Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini (2012-2015). Projekt je financirala Švedska, Švedska Agencija za međunarodnu saradnju za razvoj, a upravljala mu je Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji su stavovi autora i nikako se ne mogu smatrati stavovima Evropske unije. Autori: Đorđije Milanović, Jugoslav Brujić, Samir Đug, Edina Muratović i Lada Lukić Bilela Urednik: Peter Skoberne Tehnički urednik: Ivaylo Zafirov Voditelj projektnog tima: Aleksander Golob Članice i članovi Upravnog odbora projekta: Nermina Skejović-Hurić (koordinatorica projekta), Tomislav Lukić, Željka Stojičić, Zineta Mujaković, Adi Habul, Hanka Mušimbegović, Azra Rogović-Grubić, Boris Marković, Semra Buza, Stanko Stančić i Zoran Lukač Dizajn: Bunker www.madeinbunker.com Tisak: Ringeis www.ringeis.ba Izdavač: Prospect C&S s.a.. Rue du Prince Royal 83, 1050 Brussels, Belgium Slobodni ste kopirati, distribuirati i prikazati ovaj rad pod uvjetima da se navodi njegove autore, da se rad ne koristi u komercijalne svrhe i da se ništa ne mijenja, transformira ili nadograđuje bez spominjanja autora. U svakom drugom slučaju traži se pisano odobrenje od strane izdavača. 2 Sadržaj Uvod 8 Pregled evropskih značajnih tipova staništa u Bosni i Hercegovini 11 Slana staništa 16 1110 Plitka pjeskovita morska dna 16 uvijek prekrivena vodom 16 1160 Veliki plitki zalivi i zatoni 18 1240 Stjenovite i kamenite mediteranske 20 obale sa endemičnim vrstama roda 20 Limonium 20 Slatke vode 22 3130 Oligotrofne do mezotrofne stajaćice sa vegetacijom Littorelletea uniflorae i/ili Isoeto-Nanojuncetea 22 3140 Tvrde oligo-mezotrofne vode sa bentoskom vegetacijom Chara sp.
    [Show full text]
  • Groundwater Bodies at Risk
    Results of initial characterization of the groundwater bodies in Croatian karst Zeljka Brkic Croatian Geological Survey Department for Hydrogeology and Engineering Geology, Zagreb, Croatia Contractor: Croatian Geological Survey, Department for Hydrogeology and Engineering Geology Team leader: dr Zeljka Brkic Co-authors: dr Ranko Biondic (Kupa river basin – karst area, Istria, Hrvatsko Primorje) dr Janislav Kapelj (Una river basin – karst area) dr Ante Pavicic (Lika region, northern and middle Dalmacija) dr Ivan Sliskovic (southern Dalmacija) Other associates: dr Sanja Kapelj dr Josip Terzic dr Tamara Markovic Andrej Stroj { On 23 October 2000, the "Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council establishing a framework for the Community action in the field of water policy" or, in short, the EU Water Framework Directive (or even shorter the WFD) was finally adopted. { The purpose of WFD is to establish a framework for the protection of inland surface waters, transitional waters, coastal waters and groundwater (protection of aquatic and terrestrial ecosystems, reduction in pollution groundwater, protection of territorial and marine waters, sustainable water use, …) { WFD is one of the main documents of the European water policy today, with the main objective of achieving “good status” for all waters within a 15-year period What is the groundwater body ? { “groundwater body” means a distinct volume of groundwater within an aquifer or aquifers { Member States shall identify, within each river basin district: z all bodies of water used for the abstraction of water intended for human consumption providing more than 10 m3 per day as an average or serving more than 50 persons, and z those bodies of water intended for such future use.
    [Show full text]
  • Prostorna Diferencijacija Vrgoračkog Područja Na Temelju Krških Prirodno-Geografskih I Društveno-Geografskih Obilježja
    PROSTORNA DIFERENCIJACIJA VRGORAČKOG PODRUČJA NA TEMELJU KRŠKIH PRIRODNO-GEOGRAFSKIH I DRUŠTVENO-GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA SPATIAL DIFFERENTIATION OF VRGORAC AREA BASED ON THE NATURAL-GEOGRAPHIC AND THE SOCIO-GEOGRAPHIC FEATURES OF KARST BRANIMIR VUKOSAV Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru / Department of Geography, University of Zadar UDK: 551.435.8:911.37(497.5 Vrgorac) 911.3(497.5 Vrgorac) Primljeno / Received: 2006-09-10 Izvorni znanstveni članak Original scientific paper Vrgorački kraj obilježen je kontrastom između visokih brdsko-planinskih područja na sjeverozapadu, te niskih i zaravnjenih krških polja na samom jugoistoku. Na relativno maloj površini koju administrativno obuhvaća, javlja se širok raspon različitih prirodno-geografskih i društveno-geografskih elemenata karakterističnih za krajeve izrazitog krša u vapnencima, te se u tom smislu vrgoračko područje može raščlaniti na nekoliko prostornih cjelina nižeg reda. Specifični prirodno-geografski uvjeti rezultirali su krajobrazima karakterističnoga dinarskog sociogeografskog areala koji su i dandanas tipični za pojedine zone ovoga kraja, te daju važan pečat ovom području unatoč rastućoj modernizaciji i efektima globalizacije koji nezaustavljivo mijenjaju čovjekovu djelatnost i njegov utjecaj na okoliš. Ključne riječi: Vrgorac, krš, prostorna diferencijacija, društveno-geografska obilježja, Hrvatska The area of Vrgorac is defined by a contrast between the high mountainous zones in the southwest and the low karst poljes in the southeastern part of the municipality. It is a relatively
    [Show full text]
  • Research Article
    Ecologica Montenegrina 44: 69-95 (2021) This journal is available online at: www.biotaxa.org/em http://dx.doi.org/10.37828/em.2021.44.10 Biodiversity, DNA barcoding data and ecological traits of caddisflies (Insecta, Trichoptera) in the catchment area of the Mediterranean karst River Cetina (Croatia) IVAN VUČKOVIĆ1*, MLADEN KUČINIĆ2**, ANĐELA ĆUKUŠIĆ3, MARIJANA VUKOVIĆ4, RENATA ĆUK5, SVJETLANA STANIĆ-KOŠTROMAN6, DARKO CERJANEC7 & MLADEN PLANTAK1 1Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Section of Ecology, Alexandera von Humboldta 4, 10 000 Zagreb, Croatia. E-mails:[email protected]; [email protected] 2Department of Biology (Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia. E-mail: [email protected] 3Ministry of Economy and Sustainable Development, Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Croatia. E-mail: [email protected] 4Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia. E-mail: [email protected] 5Hrvatske vode, Central Water Management Laboratory, Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb, Croatia. E-mail:[email protected] 6Faculty of Science and Education, University of Mostar, Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina. E-mail: [email protected] 7Primary School Barilović, Barilović 96, 47252 Barilović and Primary School Netretić, Netretić 1, 47271 E-mail: [email protected] *Corresponding author: [email protected] **Equally contributing author Received 2 June 2021 │ Accepted by V. Pešić: 19 July 2021 │ Published online 2 August 2021. Abstract The environmental and faunistic research conducted included defining the composition and distribution of caddisflies collected using ultraviolet (UV) light trap at 11 stations along the Cetina River, from the spring to the mouth, and also along its tributaries the Ruda River and the Grab River with two sampling stations each, and the Rumin River with one station.
    [Show full text]
  • Daljinar Indicator
    MEĐUNARODNA KOMISIJA ZA SLIV RIJEKE SAVE INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION DALJINAR RIJEKE SAVE I NJEZINIH PLOVNIH PRITOKA INDICATOR OF RIVER KILOMETRES FOR THE SAVA RIVER AND ITS NAVIGABLE TRIBUTARIES ZAGREB 2020 MEĐUNARODNA KOMISIJA ZA SLIV RIJEKE SAVE INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION DALJINAR RIJEKE SAVE I NJEZINIH PLOVNIH PRITOKA INDICATOR OF RIVER KILOMETRES FOR THE SAVA RIVER AND ITS NAVIGABLE TRIBUTARIES ZAGREB 2020 Publisher / Nakladnik: International Sava River Basin Commission Međunarodna komisija za sliv rijeke Save Kneza Branimira 29 / II, 10000 Zagreb Croatia Tel: +385 1 488 69 60 Fax: + 385 1 488 69 86 E-mail: [email protected] Editorial board / Urednički odbor Dragan Zeljko, Željko Milković, Goran Šukalo, Duško Isaković Edition / Izdanje: Bilngual / Dvojezično English / Croatian Engleski / Hrvatski Translation / Prijevod: Secretariat of the International Sava River Basin Commission Tajništvo Međunarodne komisije za sliv rijeke Save Published in / Naklada: 60 copies / primjeraka Print and Design / Tisak i dizajn: Foreword In the period from the year 1990, navigation and transport on the Sava river were, for known reasons, primarily affected by a lack of investments into the waterway maintenance and the waterway infrastructure development, which, nowadays, resulted in a significant decrease of the cargo transport with respect to the year 1990. A solid basis for gradual overcoming of the problem was set by ratification of the Framework Agreement on the Sava River Basin in December 2004, and by establishment of the International Sava River Basin Commission (Sava Commission) in June 2005. According to the Framework Agreement, the strategic objective of the Sava Commission is coordination of cooperation among the Sava countries in the water sector, with aim to provide conditions for sustainable development of the basin.
    [Show full text]
  • Istraži Zelenu Stazu Fedezd Fel a Határon Árnyúló Zöldutat Explore the Greenway
    IstražI Zelenu staZu TURISTIČKI VODIČ za bicikliste i pješake avanturiste Zelenom stazom Kémes - Zeleni centar Kemeš - Adorjás - Kórós - Rádfalva - Diósviszló - Terehegy - Harkány - Drávaszabolcs - Donji Miholjac - Feričanci - Kutjevo - Zeleni centar Latinovac - Čaglin - Našice - Donji Miholjac FedeZd Fel a határon árnyúló Zöldutat TÁJÉKOZTATÓ kerékpárosoknak és túrázóknak a Zöldút mentén Kémes - Zöldút Központ Kémes - Adorjás - Kórós - Rádfalva - Diósviszló - Terehegy - Harkány - Drávaszabolcs - Donji Miholjac - Feričanci - Orahovica - Kutjevo - Zeleni centar Latinovac - Čaglin - Našice - Donji Miholjac explore the Greenway TOURIST GUIDE for cyclists and adventurist hikers through the Greenway Kémes - Greenway center Kémes - Adorjás - Kόrόs - Diόsviszlό - Terehegy - Harkány - Drávaszabolcs - Donji Miholjac - Feričanci - Orahovica - Kutjevo - Greenway center Latinovac - Čaglin - Našice - Donji Miholjac dobrodošlI na Zelenu staZu! ÜdvöZlÜnk a Zöldúton! welcome to the Greenway! HR Krenite s nama u istraživanje područja koje se proteže od zelene ljepotice rijeke Drave kroz zlatnu ravnicu, uz plodna polja i ribnjake do pitomog šumo- vitog gorja. Putem upoznajte ljude, njihov život i običaje, posjetite dvorce i tvrđave, okusite vrhunska vina, zasladite se tradicijskim kolačima, počastite se odličnom hranom, a pri tome uživajte bez grižnje savijesti biciklirajući kroz prekrasne krajolike. No, u vožnji pripazite na vrijeme jer ćete gotovo iza svakog zavoja poželjeti posegnuti za fotoaparatom! Ipak, ne brinite. Zelena staza je osmišljena tako da i najvještiji i „najsvježiji“ biciklisti s lakoćom prođu njene najzanimljivije dijelove ali i udobno odmore kako bi sutradan dovršili put. HU Gyere velünk és fedezd fel a gyönyörű zöld természet és a Dráva folyó Slagalica – zaklada za razvoj lokalne zajednice mentén elterülő tájat. Haladj keresztül az arany alföldön a termékeny földek és halastavak mentén majd a magasra nyúló erdős hegyeken a Papukon, Autori tekstova: Krndiján és Dilj Gorán.
    [Show full text]
  • CBD First National Report
    FIRST NATIONAL REPORT OF THE REPUBLIC OF SERBIA TO THE UNITED NATIONS CONVENTION ON BIOLOGICAL DIVERSITY July 2010 ACRONYMS AND ABBREVIATIONS .................................................................................... 3 1. EXECUTIVE SUMMARY ........................................................................................... 4 2. INTRODUCTION ....................................................................................................... 5 2.1 Geographic Profile .......................................................................................... 5 2.2 Climate Profile ...................................................................................................... 5 2.3 Population Profile ................................................................................................. 7 2.4 Economic Profile .................................................................................................. 7 3 THE BIODIVERSITY OF SERBIA .............................................................................. 8 3.1 Overview......................................................................................................... 8 3.2 Ecosystem and Habitat Diversity .................................................................... 8 3.3 Species Diversity ............................................................................................ 9 3.4 Genetic Diversity ............................................................................................. 9 3.5 Protected Areas .............................................................................................10
    [Show full text]
  • STREAMS of INCOME and JOBS: the Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins
    STREAMS OF INCOME AND JOBS: The Economic Significance of the Neretva and Trebišnjica River Basins CONTENTS EXECUTIVE SUMMARY 3 Highlights – The Value of Water for Electricity 5 Highlights – The Value of Water for Agriculture 8 Highlights – The Value of Public Water Supplie 11 Highlights – The Value of Water for Tourism 12 Conclusion: 13 BACKGROUND OF THE BASINS 15 METHODOLOGY 19 LAND USE 21 GENERAL CONTEXT 23 THE VALUE OF WATER FOR ELECTRICITY 29 Background of the Trebišnjica and Neretva hydropower systems 30 Croatia 33 Republika Srpska 35 Federation Bosnia and Herzegovina 37 Montenegro 40 Case study – Calculating electricity or revenue sharing in the Trebišnjica basin 41 Gap Analysis – Water for Electricity 43 THE VALUE OF WATER FOR AGRICULTURE 45 Federation Bosnia and Herzegovina 46 Croatia 51 Case study – Water for Tangerines 55 Case study – Wine in Dubrovnik-Neretva County 56 Case study – Wine in Eastern Herzegovina 57 Republika Srpska 57 Gap Analysis – Water for Agriculture 59 Montenegro 59 THE VALUE OF PUBLIC WATER SUPPLIES 63 Republika Srpska 64 Federation Bosnia and Herzegovina 66 Montenegro 68 Croatia 69 Gap Analysis – Public Water 70 THE VALUE OF WATER FOR TOURISM 71 Croatia 72 CONCLUSION 75 REFERENCES 77 1st edition Author/data analysis: Hilary Drew With contributions from: Zoran Mateljak Data collection, research, and/or translation support: Dr. Nusret Dresković, Nebojša Jerković, Zdravko Mrkonja, Dragutin Sekulović, Petra Remeta, Zoran Šeremet, and Veronika Vlasić Design: Ivan Cigić Published by WWF Adria Supported by the
    [Show full text]
  • Community Revitalization Through Democratic Action – Economy Program
    COMMUNITY REVITALIZATION THROUGH DEMOCRATIC ACTION – ECONOMY PROGRAM FINAL REPORT JULY 15, 2001 – JULY 15, 2007 AGREEMENT NUMBER: 169-A-00-01-00124-00 Submitted to USAID/Serbia By America's Development Foundation October 2007 America’s Development Foundation 101 North Union Street, Suite 200 Alexandria, Virginia 22314 Tel. (703) 836-2717 www.adfusa.org List of Acronyms and Abbreviations ADF America’s Development Foundation AoR Area of Responsibility ASB Arbeiter Samariter Bund Deutschland BSRC Business Service Resource Center CBC Cross Border Cooperation CDA Community Development Association CDC Community Development Center CE "Conformité Européene" CHF Cooperative Housing Federation CRDA Community Revitalization through Democratic Action CRDA-E Community Revitalization through Democratic Action – Economy EAR European Agency for Reconstruction EU European Union FI Flag International FPRH Family Planning and Reproductive Health HACCP Hazard Analysis and Critical Control Points IESC International Executive Service Corps IFC International Finance Corporation IR Intermediate Result LED Local Economic Development MAFWM Ministry of Agriculture, Forestry, and Water Management MEGA Municipal Economic Growth Activity MZ Mesna Zajednica PRS Project Reporting System SIEPA Serbian Investment and Export Promotion Agency SO Strategic Objective SWG Sectoral Working Group T&TA Training and Technical Assistance TOT Training of Trainers USDA US Department of Agriculture WB World Bank I. EXECUTIVE SUMMARY 1 II. PROGRAM OVERVIEW 6 II.1. Background 6 II.2. Methodology 6 II.2.1. The ADF Team 6 II.2.2. Program Design 7 II.2.3. Selection of Municipalities and Communities / Geographical Coverage 7 II.2.4. Community Mobilization 8 Clustering as an approach 12 Program change – CRDA becomes CRDA-E 12 II.2.5.
    [Show full text]
  • SOLID WASTE MANAGEMENT in Cross-Border Rural and Coastal Areas of South Eastern Europe CONTENT
    SOLID WASTE MANAGEMENT In cross-border rural and coastal areas of South Eastern Europe CONTENT ASSESSMENT METHOD FOR CROSS-BORDER ADVERSE ENVIRONMENTAL AND ECONOMIC IMPACT 03-26 ASSESSMENT REPORT ON THE CROSS BOARDER ADVERSE ENVIRONMENTAL AND ECONOMIC IMPACT IN TARA-DRINA-SAVA REGION 27-86 ASSESSMENT REPORT ON THE CROSS-BORDER ADVERSE ENVIRONMENTAL AND ECONOMIC IMPACT IN SHARRA REGION 87-133 INTEGRATED SOLID WASTE MANAGEMENT MODEL IN TARA-DRINA-SAVA REGION 134-192 INTEGRATED SOLID WASTE MANAGEMENT MODEL IN SHARRA REGION 193-246 ASSESSMENT REPORT ON THE CROSS-BORDER ADVERSE ENVIRONMENTAL AND ECONOMIC IMPACT IN ADRIATIC COAST 247-289 INTEGRATED SOLID WASTE MANAGEMENT MODEL IN ADRIATIC COAST REGION 290-343 ASSESSMENT METHOD for cross-border adverse environmental and economic impact Contents Executive Summary ................................................................................................................................. 3 1. Background ....................................................................................................................................... 5 2. Goals and Objectives ...................................................................................................................... 5 3. The Pilot Regions ............................................................................................................................. 6 4. The Approach .................................................................................................................................. 11 4.1 Introducing
    [Show full text]
  • Dubrovnik – Neretva County
    Addressing MSP Implementation in Case Study Areas Case Study #2 Dubrovnik – Neretva County Deliverable Nr. 1.3.8 Co-funded by the European Maritime and Fisheries Fund of the European Union. Agreement EASME/EMFF/2015/1.2.1.3/01/S12.742087 - SUPREME ACKNOWLEDGEMENT The work described in this report was supported by the European Maritime and Fisheries Fund of the European Union- through the Grant Agreement EASME/EMFF/2015/1.2.1.3/01/S12.742087 - SUPREME, corresponding to the Call for proposal EASME/EMFF/2015/1.2.1.3 for Projects on Maritime Spatial Planning (MSP). DISCLAIMERS This document reflects only the authors’ views and not those of the European Union. This work may rely on data from sources external to the SUPREME project Consortium. Members of the Consortium do not accept liability for loss or damage suffered by any third party as a result of errors or inaccuracies in such data. The user thereof uses the information at its sole risk and neither the European Union nor any member of the SUPREME Consortium, are liable for any use that may be made of the information. The designations employed and the presentation of material in the present document do not imply the expression of any opinion on the part of UN Environment/MAP Barcelona Convention Secretariat concerning the legal status of any country, territory, area, city or area or of its authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. The depiction and use of boundaries, geographic names and related data shown on maps included in the present document are not warranted to be error-free nor do they imply official endorsement or acceptance by UN Environment/ MAP Barcelona Convention Secretariat.
    [Show full text]
  • BUK – Glasnik Javne Ustanove “Nacionalni Parkkrka”, ISSN 1847-6511 Bukšibenik, Listopad 2016
    BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni parkKrka”, ISSN 1847-6511 BUKŠibenik, listopad 2016. • godište VII. • broj 14 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511, Šibenik, 14 VII. • broj 2016. • godište Krka”, listopad “Nacionalni park ustanove BUK – Glasnik Javne 1 Nakladnik: Javna ustanova “Nacionalni park Krka” Za nakladnika: Krešimir Šakić Glavni urednik: Drago Marguš Uredništvo: Krešimir Šakić, Doris Banić, Mate Bačić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Drago Marguš, Nataša Zaninović, Katia Župan Lektor: VilijamLakić Korektori: Vilijam Lakić, Drago Marguš Fotografije: arhiva NP „Krka“ Prijelom i grafičko oblikovanje: Ante Filipović Grčić Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. Naklada: 600 Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 Šibenik Kontakt: tel. 022 201 777; fax. 022 336 836; e-mail: info@)npk.hr; www.npkrka.hr Šibenik, listopad 2016. 2 BUK Drage čitateljice i čitatelji, Javnosti manje poznat kontinuirani rad na zaštiti prirodne baštine, koji je ujedno i osnov- na misija Parka, ove se godine posebno afirmi- rao predstavljanjem novih publikacija, izložbi najljepše vas pozdravljam u uvodniku još i edukativnih filmova. Osim lokalnoj javnosti, jednog Buka. S radošću promatramo godinu posjetiteljima u mnogim hrvatskim gradovima na zalasku, u kojoj smo opet zakoračili stepe- omogućili smo da upoznaju brojne projekte nicu više, otvorili vrata novim zaljubljenicima na području zaštite. Zaštita omogućuje od- u prirodu, iznijeli nove ideje, ostvarili nove govorno upravljanje koje na optimalan način suradnje, nadopunili već bogat i raznovrstan pronalazi rješenja za dodatne edukativne sa- sadržaj. Nakon dugog toplog vremenskog držaje. razdoblja s veseljem smo dočekali zimu i sa zanimanjem promatrali hoće li snijeg zabijeliti Dobra posjećenost doprinosi samoodrži- veličanstvene slapove te tako doprinijeti zim- vosti Parka i omogućuje realiziranje brojnih skom ugođaju u Nacionalnom parku „Krka“.
    [Show full text]