BUK – Glasnik Javne Ustanove “Nacionalni Parkkrka”, ISSN 1847-6511 Bukšibenik, Listopad 2016

BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni parkKrka”, ISSN 1847-6511 BUKŠibenik, listopad 2016. • godište VII. • broj 14 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511, Šibenik, 14 VII. • broj 2016. • godište Krka”, listopad “Nacionalni park ustanove BUK – Glasnik Javne

1 Nakladnik: Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Za nakladnika: Krešimir Šakić

Glavni urednik: Drago Marguš

Uredništvo: Krešimir Šakić, Doris Banić, Mate Bačić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Drago Marguš, Nataša Zaninović, Katia Župan

Lektor: VilijamLakić

Korektori: Vilijam Lakić, Drago Marguš

Fotografije: arhiva NP „Krka“

Prijelom i grafičko oblikovanje: Ante Filipović Grčić

Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Naklada: 600

Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 Šibenik

Kontakt: tel. 022 201 777; fax. 022 336 836; e-mail: info@)npk.hr; www.npkrka.hr

Šibenik, listopad 2016.

2 BUK

Drage čitateljice i čitatelji, Javnosti manje poznat kontinuirani rad na zaštiti prirodne baštine, koji je ujedno i osnovna misija Parka, ove se godine posebno afirmirao predstavljanjem novih publikacija, izložbi najljepše vas pozdravljam u uvodniku još i edukativnih filmova. Osim lokalnoj javnosti, jednog Buka. S radošću promatramo godinu posjetiteljima u mnogim hrvatskim gradovima na zalasku, u kojoj smo opet zakoračili stepe- omogućili smo da upoznaju brojne projekte nicu više, otvorili vrata novim zaljubljenicima na području zaštite. Zaštita omogućuje od- u prirodu, iznijeli nove ideje, ostvarili nove govorno upravljanje koje na optimalan način suradnje, nadopunili već bogat i raznovrstan pronalazi rješenja za dodatne edukativne sa- sadržaj. Nakon dugog toplog vremenskog držaje. razdoblja s veseljem smo dočekali zimu i sa zanimanjem promatrali hoće li snijeg zabijeliti Dobra posjećenost doprinosi samoodrži- veličanstvene slapove te tako doprinijeti zim- vosti Parka i omogućuje realiziranje brojnih skom ugođaju u Nacionalnom parku „Krka“. projekata, u prvom redu zaštite i očuvanja a zatim poboljšanja ili izgradnje nove infrastruk- Zima je vrijeme sabiranja realiziranih pro- ture u Parku, radi raznovrsnijeg i kvalitetnijeg jekata i osmišljavanja i sastavljanja novih, raz- prihvata posjetitelja, čemu pridonosi i prostor- mišljanja o budućim smjernicama, provođenja na razgranatostost i dobra umreženost cesta. aktivnosti zaštite i očuvanja jer su minimalne Sretni smo što uzvodni lokaliteti postaju po- snage angažirane za edukativan prihvat po- znatiji javnosti i što nam se lokalni stanovnici sjetitelja. Topli proljetni i jesenski i vrući ljet- i posjetitelji pridružuju u kulturnim događanji- ni dani donijeli su NP „Krka“ prvoga listopada ma, glazbenim večerima uz Krku s ekološkom 2016. milijuntog posjetitelja, što je najbolja porukom ili uprizorenju kulturnopovijesne ba- godišnja posjećenost Parka od njegova pro- štine i legendi kroz interaktivni pristup. glašenja. Rezultat je to izuzetno uspješnog tri- Krku volimo. S Krkom živimo. Krku čuvamo. desetjednogodišnjeg razvoja projekata zaštite Zajednički je to trud naših djelatnika i lokalnog prirodne i kulturnopovijesne baštine, koji je stanovništva kao drevnog Krkinog čuvara. Pre- omogućio odgovorno upravljanje, održivi ra- poznali su to brojni posjetitelji, ali i volonteri zvoj posjetiteljskih sadržaja i razvoj lokalnog iz čitavog svijeta koji na Krku dolaze kako bi gospodarstva, čime se NP „Krka“ afirmirao kao upoznali ovaj prirodni biser i pomogli nam u brend u Hrvatskoj, ali i šire. zadaći očuvanja. Od srca hvala svima na tru- S ponosom možemo reći da se od svoga du. Nastavimo hrabro i zajedno koračati ovim putom. osnutka JU „NP Krka“ uspješno nosi sa svim izazovima, što je doprinos reputaciji zašti- ćenog područja u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. Svako istraživanje, rezultat i pronala- Do idućeg susreta srdačno vas pozdrav- zak, mapiranje, monitoring i arhiviranje djelo ljam! je velikog broja stručnih i predanih ljudi, naših djelatnika i renomiranih stručnih suradnika i institucija s kojima zajednički napredujemo. Krešimir Šakić, ravnatelj JU “NP Krka”

3 4 BUK

Poštovani čitatelji, Okusi Mediteran! na Skradinskom buku. Rubri- ka „Izvješća” donosi priloge o biospeleološko- me monitoringu na području NP “Krka”, moni- četrnaesti broj glasnika Buk sadrži dvana- toringu rasprostranjenosti orlova na području est rubrika. Rubrika „Zaštita“ donosi prilog NP „Krka“ i hidrološkim radovima snimanja dubine korita i brzine vode rijeke Krke. Rubrika “Razlozi izumiranja ptica grabljivica u NP ‘Krka’ „Biološka raznolikost” donosi opis oštrolisne i mogućnost njihova povratka“, iz kojeg se šparoge i ribe dalmatinske gaovice, endemič- može saznati što je reintrodukcija neke vrste i ne vrste jadranskog slijeva. U rubrici „Speleo- je li moguća reintrodukcija bjeloglavog supa, a logija” objavljeni su prilozi o špilji Trogrloj jami, onda i supa starješine (koji se nekad gnijezdio predstavljanju podzemne faune Nacionalnog na području srednje Dalmacije) u Park.Ta rubri- parka „Krka“ i premijeri filma Krka – tajne pod- ka donosi i popis endemičnih, ugroženih i stro- zemlja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici go zaštićenih vrsta vaskularne flore NP „Krka“ u Zagrebu. Rubrika „Galerija” donosi grafike prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i flore i faune i etnokulturne baštine nastale u prirodu (2015.) i popisu endemičnih biljaka T. likovnim radionicama „Taj divni svijet” (2002. – Nikolića i suradnika u knjizi Endemi u hrvat- 2004.) i nagrađene radove s likovnog natječaja skoj flori (2015.). Rubrika „Upravljanje“ sadrži provedenog 2011. u dječjim vrtićima u Šiben- priloge „Rezultati vrednovanja općekorisnih sko-kninskoj županiji. Rubrika „Povijesna foto- funkcija šuma u NP Krka“, u kojem su prikazani grafija” donosi fotografije Jerolima Marasovića rezultati istraživanja provedenog na području snimljene koncem 19. stoljeća, iz bogate arhi- NP „Krka“ koji potvrđuju činjenicu da općeko- ve skradinske obitelji Marasović koja se danas risne funkcije šuma predstavljaju okosnicu čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U rubrici održivog razvoja, i zanimljiv tekst “Klikni Krku – „Zaštićena područja”, namijenjenoj predstav- održi život! Kako vratiti život Krke?”, koji otkri- ljanju zaštićenih objekata prirode u Republici va kako se u novom mileniju novi „život Krke“ Hrvatskoj, predstavljena je Javna ustanova Pri- neće sam po sebi i slučajno ostvariti. Rubrika roda Šibensko-kninske županije. U posljednjoj „Prirodna baština” donosi priloge o vegetaciji rubrici, „Poezija”, objavljene su haiku pjesme šuma i šikara i opis lokve Mamutovac. Rubrika Mladena Bjažića. „Kulturna baština” donosi prilog o izložbi Bur- num – arheološko blago Krke, održanoj u lipnju 2016. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj I dalje čitajte Buk! knjižnici u Zagrebu, i prilog o nalazima konjske opreme u Burnumu. Rubrika „Događanja” donosi vijesti o dvadeset devet događaja u NP „Krka”, među kojima se ističu X. Burnumske Drago Marguš, glavni urednik Ide, projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvat- sku“, LEGENDFEST – festival mitova, legendi i priča, izložba fotografija i projekcija filmaKrka – tajne podzemlja, izložba Industrijska arhitektura na Krki u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, dolazak milijuntog posjetitelja u Park i festival

5 Sadržaj

6 Zaštita • Program predavanja i edukativnih radionica Razlozi izumiranja ptica grabljivica u NP „Krka“ i • Nove staze na srednjem toku Krke mogućnost njihova povratka • Izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki Popis endemičnih, ugroženih i strogo zaštićenih • Zelena linija vrsta vaskularne flore NP „Krka“ • Zelena čistka 2016. 14 Upravljanje • Tour of Croatia 2016. Rezultati vrednovanja općekorisnih funkcija šuma • Milijunti posjetitelj Nacionalnog parka „Krka“ u NP “Krka” • Solarna stabla u NP „Krka“ Klikni Krku – održi život! Kako vratiti život Krke? • Festival „Okusi Mediteran!“ na Skradinskom buku 28. svibnja 2016. 27 Prirodna baština • Gastronomski kutak – skradinski tingul Vegetacija šuma i šikara • Pilot-projekt „Crveni križ u plavom okviru“ Lokva Mamutovac • Sjekač drvene mase

36 Kulturna baština 69 Izvješća Burnum – arheološko blago Krke Biospeleološki monitoring na području NP “Krka” Nalazi konjske opreme iz Burnuma Monitoring rasprostranjenosti orlova na području NP „Krka“ 44 Događanja Hidrološki radovi snimanja dubine korita i brzine • X. Burnumske Ide vode rijeke Krke • Projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“ • „Zvuci Krke – The Sounds of the River“ 79 Biološka raznolikost • The best of Krka – izložba u Fotoklubu Rijeka Oštrolisna šparoga • Izložba „Ekološke zavrzlame“ Dalmatinska gaovica • LEGENDFEST – festival mitova, legendi i priča 83 Speleologija • Izložba fotografija i projekcija filma Krka tajne– Trogrla jama podzemlja Krka – tajne podzemlja • Volonteri u Nacionalnom parku „Krka“ – Eurodyssee 2016. 88 Galerija • Izložba Industrijska arhitektura na Krki u Tehničkom muzeju Nikola Tesla Likovni natječaj NP “Krka” • Dani svemira u Makarskoj Dječja radionica “Taj divni svijet” • Noć šišmiša i Bioolimpijada 90 Povijesna fotografija • Dan žaba Fotografska zbirka Marasović – figure • 6. susret tradicijskih poljoprivrednih proizvođača i gospodarstvenika 95 Zaštićena područja • Eco Heritage Task Force Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije • Startasice u Nacionalnom parku „Krka“ • Fotonaponska elektrana 104 Poezija OK • Krkin zeleni stol 2016. Haiku za Krku – Fratri, Plovidba, Cukar

6 7 ZAŠTITA

Razlozi izumiranja ptica grabljivica u NP „Krka“ i mogućnost njihova povratka

Sustavno istraživanje strukture ornito- tinjskih zajednica nižih trofičkih razina upravo na faune na području Nacionalnog parka „Krka“ njima najranije vidljiva. Danas se smatraju naj- počeli su djelatnici i suradnici Zavoda za orni- boljim bioindikatorima zdravlja ekosustava, ali i tologiju HAZU prije gotovo 30 godina, točnije najugroženijom skupinom ptica, ne samo u Hr- 1987. Jedan od važnijih rezultata dugogodišnjih vatskoj, nego i u svijetu. U Hrvatskoj je od 27 istraživanja bila je ornitološka valorizacija, koja je vrsta grabljivica do sada izumrlo njih 5, a ugro- omogućila i prijedlog mjera zaštite i upravljanja ženo ih je 19. Još je prije desetak godina Par- Nacionalnim parkom s ciljem očuvanja rijetkih ku predloženo da osnuje Centar za zaštitu ptica i ugroženih vrsta ptica. Nastavak ornitoloških grabljivica, koji bi djelovao u okviru zamišljenog istraživanja provedenih u razdoblju od 2002. do budućeg Sustava zaštite i reintrodukcije grablji- 2004. omogućio je uvid u promjene u trendovi- vica, u cilju zaustavljanja negativnog trenda sve ma populacija ptica, a rezultirao je i prvim upo- veće ugroženosti i daljnjeg izumiranja grabljivica zorenjem upravi Parka da utječe na to da se pro- u Nacionalnom parku „Krka“, ali i u široj regiji, mjeni negativni trend prisutan kod rijetkih vrsta odnosno sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Nažalost, ptica grabljivica. Usporedba ukupnog broja vrsta i ta inicijativa, kao i mnoge slične vezane za za- ptica, kao i broja gnjezdarica, s ostalim nacional- štitu prirode u Hrvatskoj, nije doživjela svoju ra- nim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj zradu i provedbu, pa se stanje populacija ptica ne daje realnu sliku stvarnog stanja jer se radi grabljivica za većinu vrsta nastavilo pogoršavati, o područjima različitog stupnja istraženosti, a i pa je tako suri orao na razini Hrvatske iz statu- ukupni brojevi vrsta za isti park, u ovom slučaju sa ugrožene vrste (EN) prešao u status kritično za NP „Krka“, različito se interpretiraju, zavisno ugrožene vrste (CR), a prugasti su orao i krški od autora koji provodi analizu: od 239 vrsta s sokol posve nestali iz Parka. 80 gnjezdarica do 211 vrsta koje uključuju 112 gnjezdarica ili, recentno, za šire područje Parka Na području koje danas zauzima NP broj od 225 vrsta. No, bez obzira na ta razilaže- „Krka“ dvije su vrste izumrle prije uspostave Par- nja, neprijeporna je činjenica da je područje NP ka: crkavica (Neophron percnopterus) i bjelogla- „Krka“ i njegove bliže okolice ornitološki važno vi sup (Gyps fulvus), dvije poslije toga: prugasti na nacionalnoj i međunarodnoj razini: zbog toga orao (Aquila fasciatus) i krški sokol (Falco biarmi- je to područje uključeno u četrdeset najvažnijih cus), a jedna je upravo u fazi izumiranja: suri orao područja za ptice u Republici Hrvatskoj. I Crve- (Aquila chrysaetos). Za sivog sokola (Falco pere- na knjiga ptica Hrvatske uključuje to područje grinus) nakon 2004. nije potvrđeno gniježđenje među „najvažnija područja za zaštitu ugroženih unutar Parka. Sljedeće dvije vrste: sup starješina vrsta ptica u Hrvatskoj“. Od svih skupina ptica, (Aegypius monachus)i bjelonokta vjetruša (Falco ptice grabljivice (redovi Accipitriformes i Fal- naumanni) izumrli su u bližoj ili široj okolici Par- co niformes) jedan su od najboljih pokazatelja ka prije nego je uspostavljen. kompleksnosti staništa, odnosno bogatstva bioraznolikosti nekog područja, i to zahvaljujući Crkavica (Neophron percnopterus) u Hr- činjenici da se nalaze na vrhu trofičke piramide, vatskoj je izumrla vrsta. Nakon 1987. više nije pa je svaka promjena u strukturi biljnih i živo- viđena na području naše zemlje. Posljednje gni-

8 BUK

ježđenje u NP „Krka“ utvrđeno je na stijenama nima koji se mogu očitati iz daljine, ustanovilo se nad Roškim slapom 28. svibnja 1975. Crkavica da kvarnerski bjeloglavi supovi redovito obilaze se prestala gnijezditi u NP „Krka“ prije ili u isto- sve aktivne, ali i bivše odnosno „izumrle“ koloni- vrijeme kad je ta vrsta izumrla u NP „Paklenica“, je, i to ne samo u Hrvatskoj, već i one u Bosni i odnosno to se dogodilo između 1976. i 1986. Hercegovini, Srbiji, Grčkoj, ali i širom Meditera- na. Sup sa satelitskim odašiljačem prelijeće NP Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je, za razliku „Krka“ nakon obilaska kanjona Paklenice, Zrma- od crkavice, koja je izumrla u čitavoj Hrvatskoj, nje, Krupe i Krnjeze. Kanjon Krke prelijeće upra- pa se više ne viđa ni u preletu, za NP „Krka“sa- vo na mjestu nekadašnje kolonije supova kod mo kao gnjezdarica lokalno izumrla vrsta jer ne Roškog slapa. samo da još uvijek obitava u drugim dijelovima Hrvatske, negoi redovito prelijeće NP „Krka“, dakle moguće ga je promatrati u Parku. Bjeloglavi sup je kao gnjezdarica izumro u svim gnjezdiliš- nim područjima u kontinentalnom i priobalnom dijelu Hrvatske, kao i na svim otocima južno od otoka Paga, pa se danas gnijezdi još samo na pet kvarnerskih otoka: Krku, Prviću, Cresu, Plavniku i Pagu. Kolonija supova na stijenama iznad Roš- kog slapa nestala je negdje između 1976. i 1986. godine, a uzrok bi, kao i za crkavicu, najvjero- jatnije moglo biti trovanje, zbog čega je veličina Narančaste crte pokazuju rute kojima je bjeloglavi sup obi- kolonije došla na biološki minimum, pa nakon lježen satelitskim odašiljačem prelijetao NP „Krka“ nakon toga nije više mogla pronaći dovoljno hrane za što je obišao bivše gnjezdilišne kolonije u kanjonima Pakle- opstanak na tom području. nice, Zrmanje, Krupe i Krnjeze

Područje iznad Roškog slapa nekadašnja je gnjezdilišna kolonija bjeloglavih supova; narančasta crta ruta je kojom je Police iznad Roškog slapa na kojima su se do 1975. gnijezdili sup s odašiljačem recentno preletio tu koloniju crkavica i bjeloglavi sup Zahvaljujući GPS satelitskom odašilja- Bjeloglavi sup vrsta je koju bi se uspješno ču koji je 2009. stavljen na jednog bjeloglavog moglo vratiti na njene nekadašnje kolonije u ka- supa, kao i velikom broju opažanja supova obi- njonu rijeke Krke, odnosno u NP „Krka“. Povratak lježenih krilnim markerom i obojenim PVC prste- te vrste olakšao bi ili čak omogućio opstanak su-

9 ZAŠTITA

rog orla u Parku. Ponovnim naseljavanjem litica iznad Roškog slapa i osiguravanjem stalnih i do- statnih količina hrane, ostvario bi se i preduvjet povratka supa starješine u Hrvatsku.

Riđi škanjac (Buteo rufinus) u dva je na- vrata (u svibnju i lipnju 2015.), tijekom istraživa- nja orlova u NP „Krka“, promatran u lovu. Oba puta taj je odrasli riđi škanjac naposljetku odletio u istom smjeru, što ukazuje na mogućnost gni- ježđenja te vrste unutar Parka ili u njegovoj bli- žoj okolici. Recentno je potvrđeno da se nekoliko parova redovito gnijezdi na Livanjskom polju, odnosno da sveukupna gnjezdilišna populacija Odrasli suri orao u lovu u kanjonu Krke, lipanj 2015. u Bosni i Hercegovini iznosi 20-40 parova. Nalaz riđeg škanjca unutar NP „Krka“ u doba gniježđe- uočena kost koja ukazuje da su roditelji u njemu nja ukazuje na činjenicu da se populacija koja se 2014. othranili mladu pticu. Nažalost, 2015. na gnijezdi na Livanjskom polju počela širiti i da su tom je gnijezdu ponovno bila samo jedna ptica se prvi parovi počeli naseljavati s hrvatske strane (ovaj put ženka), a kako su u neposrednoj blizini gnijezda žice dalekovoda, koje presijecaju Dinare. Nužno je organizirati monitoring riđeg kanjon okomito na smjer leta surog orla u lovu, škanjca kako bi se mogla pratiti dinamika njego- moguće je da je upravo to razlog stradavanja va naseljavanja u NP „Krka“, odnosno uspješnost mužjaka, odnosno, deset godina prije toga, one gniježđenja. prethodne ženke. Suri orao (Aquila chrysaetos) vrsta je kojoj konstantno opada brojnost, tako da je u Dal- maciji dovedena na rub istrijebljenja. Slično je i u NP „Krka“: suri orao zabilježen je prilikom svih dosadašnjih ornitoloških istraživanja. U proljeće 2004. pronađeno je i gnijezdo, ali je utvrđena i činjenica da se vjerojatno radi o mužjaku koji održava gnjezdilišni teritorij i dograđuje gnijezdo, ali ne uspijeva formirati par jer nema ženke. Neki autori zaključuju da se vjerojatno radi o za- vršnoj fazi izumiranje te vrste, drugi recentno za- ključuju da je već izumro na području NP „Krka“.

To se (još) nije dogodilo jer su istraživa- nja provedena 2015. pokazala da je gnijezdo bilo Gnijezdo surog orla, s ostacima kostiju plijena iz prethodne aktivno tijekom prethodnih godina, a dvije činje- sezone (2014.) nice ukazuju da je u međuvremenu formiran i Prugasti orao (Aquila fasciatus) u Parku par: 2014. pronađen je iscrpljeni juvenilni suri orao (prvogodišnji) na području Dubravica (E. je tijekom istraživanja 1987. – 1989. promatran Menđušić, usmeno), pa bi se moglo raditi o mla- sedam puta, zimi i u vrijeme gniježđenja, no gni- doj ptici upravo iz tog gnijezda, jer je u gnijezdu jezdo nije pronađeno. U siječnju 2002. i kolovo-

10 BUK

zu 2004. zabilježene su pojedinačne ptice u oko- kriteriju, za NP „Krka“ izdvojene su sljedeće vrste lici Čikole, ali u to vrijeme izgleda da se više nije grabljivica: suri orao (Aquila chrysaetos), pruga- gnijezdio u Parku. U istraživanjima provedenim sti orao (Aquila fasciatus), sivi sokol (Falco pere- 2012. i 2013., kao i u onima koja su provedena girnus) i mali sokol (Falco columbarius). Gnijezde 2015., nije zabilježen niti jednom. No, potrebno će populacije triju od tih vrsta (surog orla, pru- je provesti sustavna istraživanja da bi se defini- gastog orla i sivog sokola) važne su za opstanak tivno potvrdila ili otklonila tvrdnja da je i ta vrsta i stabilnost tih gnjezdarica u Hrvatskoj. Zimujuće orla posve nestala s područja NP „Krka“. populacije malog sokola važne su za opstanak i stabilnost zimujućih populacija te vrste u Hrvat- Krški sokol (Falco biarmicus) gnijezdio skoj. Područje NP „Krka“ od iznimne je važnosti se u Parku, što prvi puta dokazuje opažanje od za ugrožene vrste ptica grabljivica koje u Parku 23.5.1968. kad je kod Bilušića buka napao sokola redovito obitavaju ili su njihove populacije u fazi lastavičara (Falco subbuteo). Zabilježen je u vrije- izumiranja, kao što su suri i prugasti orao, ali to me gniježđenja tijekom istraživanja 20-ak godina je područje potencijalno važno gnjezdilište i za kasnije (1987.), ali nakon toga više nikada, pa se ta izumrle vrste, kao što su bjeloglavi sup, crkavica vrsta smatra izumrlom na području NP „Krka“. i krški sokol, jer za njih tu još uvijek postoje po- Sup starješina (Aegypius monachus) i godna staništa u koja se mogu vratiti, a sup se Bjelonokta vjetruša (Falco naumanni) vrste su povremeno i viđa nad Parkom. NP „Krka“ jedno koje su nekad obitavale u okolici područja koje je od rijetkih područja u Hrvatskoj u koje je mo- danas zauzima NP „Krka“, ali su u srednjoj Dal- guće vratiti i supa starješinu (Aegypius monac- maciji izumrle prije osamdeset ili više godina. hus), pa i bjelonoktu vjetrušu (Falco naumanni). No, kako je bjelonokta vjetruša nedavno ponov- Je li moguća zaštita vrsta ptica grabljivi- no postala gnjezdarica na Kvarneru, moguće je ca koje su pred izumiranjem? Postoje li uvjeti za vratiti je i u NP „Krka“, a kod supa starješine pro- reintrodukciju (tj. repopulaciju ako proces proces reintrodukcije morao bi slijediti onaj kojim će matramo na razini Hrvatske) izumrlih vrsta na se prvo u kanjon Krke naseliti bjeloglavi supovi područje NP „Krka“ i što je potrebno za to? – tek nakon njihova uspješna naseljavanja može uslijediti reintrodukcija supa starješine. 1. Potrebno je minimizirati negativni učinak nad- zemnih vodova za prijenos električne energije, Gotovo su sva dosadašnja istraživanja modificiranjem vodova potencijalno opasnih ukazala na važnost NP „Krka“ za obitavanje pti- za orlove. ca grabljivica: prema kvalitativnoj strukturi, za tu je skupinu ptica to područje bilo jedno od naj- 2. Potrebno je zamijeniti vjetroelektrane koje su važnijih u Hrvatskoj. Za zaštitu prirode, odnosno preblizu NP „Krka“ onima koje nisu opasne za za zaštitu i stabilnost ukupne populacije neke krupne ptice grabljivice (prvenstveno orlove i ugrožene vrste, osobito se važnim smatraju one strvinare). lokalne populacije koje čine znatan udio (više od 3. Potrebno je uspostaviti hranilište na kojem bi 1%) ukupne populacije te vrste u državi. Prema se u kritičnim razdobljima godine osigurala tom osnovnom kriteriju, u valorizaciji nekog po- dostatna količina hrane za orlove, ali i privukli dručja posebno se izdvajaju vrste kod kojih su bjeloglavi supovi koji redovito nadlijeću Park. lokalne populacije koje obitavaju na tom po- 4. Potrebno je upravljanjem staništima povećati dručju važne za stabilnost ukupne populacije na broj prirodnog plijena surog i prugastog orla nacionalnom, europskom ili globalnom nivou ili – spaljivanjem šmrike, koja sve više zatvara ne- su čak važne za opstanak cijele vrste. Prema tom kad otvorene površine i livade.

11 ZAŠTITA

5. Potrebno je poticati povratak ekstenzivnog ov- Što je reintrodukcija i je li moguća? čarstva na područja uz granice i unutar granica Parka. Reintrodukcija je ponovno prilagođava- nje na život u prirodi jedinki određene životinj- 6. Potrebna je kontrola krivolova vrsta koje su pli- ske vrste nakon njihova puštanja u staništa u ko- jen orlovima (zečeva, jarebica…), kao i stroga jima je ta vrsta nekada obitavala, ali je lokalno kontrola mogućeg trovanja predatora (čaglje- izumrla. Životinje se u prirodu puštaju: a) reintro- va, vukova, lisica...), te izuzeće olovne lovačke dukcijom, b) repopulacijom (ojačavanjem posto- municije koja se koristi u lovu na divlje svinje, jećih populacija puštanjem jedinki iste vrste) i c) srne i sl., odnosno njena zamjena municijom introdukcijom u područje u kojem ta vrsta ranije koja ne sadrži olovne kugle ili olovnu sačmu. nije obitavala (unosom alohtonih vrsta). Projekti 7. Potrebno je uspostaviti zonu zabrane pristupa reintrodukcije trebaju se provoditi kadje to nei- turistima udijelovima kanjona s aktivnim gni- zbježna mjera zaštite neke vrste, odnosno kad su jezdima onih vrsta o kojima se vodi briga, i to iscrpljene sve druge metode zaštite, kad postoji ne samo tijekom razdoblja gniježđenja, kako bi adekvatno stanište za tu vrstu (najbolje unutar se minimiziralo uznemiravanje. nacionalnog parka ili drugog zaštićenog prirodnog rezervata), kad su faktori koji su uzrokovali izumiranje te vrste prestali djelovati na staništu izabranom za reintrodukciju i kad postoji želja i podrška šire javnosti za spašavanje odabrane vrste. Ako nisu zadovoljeni svi navedeni uvjeti, ne treba počinjati projekt reintrodukcije. NP „Krka“ je, uz PP „Velebit“, PP „Učka“ i PP „Biokovo“, jedno od rijetkih područja u Hrvatskoj gdje se ti preduvjeti mogu, u slučaju izumrlih vrsta ptica grabljivica, uspješno ostvariti.

Područje lova surog orla na kojem bi trebalo poduzeti mjere Na području NP „Krka“ moguća je reintro- upravljanja staništima koje bi surom orlu omogućile više pli- dukcija bjeloglavih supova, a zatim i supa starje- jena i njegovu lakšu dostupnost šine (koji se nekad gnijezdio na području srednje Dalmacije). Naseljavanje bjeloglavih supova mo- guće je provesti na nekadašnjoj koloniji na po- dručju sjeverno od Roškog slapa. Njihov povratak ne samo da bi znatno povećao atraktivnost Parka pasioniranim promatračima ptica i fotografima, već bi time NP „Krka“ pomogao opstanku te vrste u Hrvatskoj i okolnim zemljama, te tako znatno pridonio ostvarenju svrhe svog postojanja. Mo- guća je i reintrodukcija bjelonokte vjetruše.

Goran Sušić

Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Područje lova surog i prugastog orla zarasta u šmriku (Junipe- Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima pri- rus oxicedrus). Takvim se staništem u svrhu zaštite tih orlova rode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo najkvalitetnije upravlja kontroliranim spaljivanjem guste ve- upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. getacije, čime se ujedno olakšava povratak ekstenzivnog ov- rujna – 3. listopada 2015. čarstva

12 BUK

Popis endemičnih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta vaskularne flore NP „Krka“

Na području Nacionalnog parka „Krka“, koje se nalazi na prijelazu iz područja vazdazelene mediteranske u listopadnu submediteransku vegetaciju, veliki broj različitih staništa (sedrenih barijera, većih vodenih staništa s tekućom i stajaćom vodom, stijena, točila, kamenjara i antropogenih staništa) omogućio je razmjerno veliku raznolikost biljnog svijeta. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, u granicama NP „Krka“ raste oko 1 200 samoniklih svojti i podsvojti papratnjača (Pteridophyta) i sjemen- jača (Spermatophyta), što je oko 20% ukupne flore Hrvatske. Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (2015.), Zakonom o zaštiti prirode strogo je zaštićeno 68 biljaka, 31 je uvrštena u neku od kategorija ugroženosti a 30 ih je endemično (tab. 1).

Tablica 1. Zaštićene, ugrožene i endemične vaskularne biljke u NP „Krka“

Zakon Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Ugroženost o zaštiti Endem prirode Achnatherum calamagrostis (L.) P. Beauv. planinska hrapavica DD SZ Alopecurus rendlei Eig mješinasti repak VU SZ Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. crvena vratiželja NT SZ Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bern- ilirski kozlinac SZ DA hardt) Chater Astragalus muelleri Steud. et Hochst. krčki kozlinac NT SZ DA Aurinia sinuata (L.) Griseb. izveruganagromotulja SZ DA Beckmannia eruciformis (L.) Host rigastabekmanija CR SZ Campanula fenestrellata Feers sp. fenestrellata prozorski zvončić SZ DA Cardamine adriatica Jar. Kučera, Lihová et Marhold jadranska režuha SZ DA Carduus micropterus (Borbás) Teyberssp. micropterus uspravni stričak SZ DA Carexd ivisa Huds. razdijeljeni šaš EN SZ Carex extensa Gooden. veliki obalni šaš EN SZ Carex riparia Curtis obalni šaš VU SZ Centaurea spinosociliata Seenuss sp. cristata (Bertol.) krestava zečina SZ DA Dostál Centaurea spinosociliata Seenuss sp. spinosociliata SZ DA Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce bijela naglavica NT SZ Chaerophyllum coloratum L. obojena krabljica NT SZ DA Chouardia litardierei (Breistr.) Speta livadski procjepak NT SZ DA Cyperus fuscus L. smeđi šilj VU SZ Cyperus longus L. dugi oštrik VU SZ Delphinium peregrinum L. strani veliki kokotić EN SZ

13 ZAŠTITA

sredozemni veliki Delphinium staphisagria L. EN SZ kokotić Dianthus carthusianorum L. kartuzijanski karanfil SZ Dianthus ferrugineus Miller ssp. liburnicus (Bartl.) liburnijski karanfil SZ DA Tutin Dianthus sylvestris Wulfenin Jacq. ssp. sylvestris šumski karanfil SZ Dianthus ylvestris Wulfenin Jacq. ssp. tergestinus šumski karanfil SZ DA (Reichenb.) Hayek Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC. uskolisno zvonce SZ DA Genis tasericea Wulfen svilenasta žutilovka SZ DA Genis tasylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. dalmatinska žutilovka SZ DA Lindb. Glyceria fluitans (L.) R.Br. plivajuća pirevina VU SZ Glyceria plicata (Fr.) Fr. naborana pirevina VU SZ Hippuris vulgaris L. obični borak EN SZ Hydrocotyle vulgaris L. obični ljepušak CR SZ Iris adriatica Trinajstć ex Mitic jadranska perunika NT SZ DA Iris illyrica Tomm. ilirska perunika SZ DA Iris pseudacorus L. žuta perunika SZ Leontodon crispus Vill. ssp. rossianus (Degenet Rossijev lavlji zub SZ DA Lengyel) Hayek Limodorum abortivum (L.) Sw. ljubičasti šiljorep SZ Lythrum portula ( L.) D. A. Webb potočni pilićnjak VU SZ Onobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii (Jord.) Tommasinijeva gra- SZ DA Asch. et Graebn. horka Onosma echioides (L.) L. ssp. dalmatica (Scheele) dalmatinski oštrolist SZ DA Peruzziet N. G. Passal. Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch. liburnijska kokošica SZ DA Ophrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven) E.G. roščićasta kokica SZ Camus Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU SZ Ophrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó kokica paučica SZ Orchis laxiflora Lam. rahlocvjetni kaćun SZ Orchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnieret rahlocvjetni kaćun VU SZ Layens Orchis morio L. mali kaćun VU SZ Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus finobodljasti kaćun EN SZ Orchis purpurea Huds. grimizni kaćun CR SZ Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. četverotočkasti kaćun NT SZ dalmatinsko ptičje Ornithogalum dalmaticum Speta SZ DA mlijeko Parapholis incurva (L.) C. E. Hubb. svinuti tankorepaš SZ Peucedanum coriaceum Rchb. kožasta pukovica SZ DA Polycnemum arvense L. poljska jelica SZ Polygonum salicifolium Brouss. ex Willd. vrbolisni dvornik VU SZ

14 BUK

Pseudognaphalium luteoalbum (L.) Hilliard et B. L. žutkastobijela SZ Burtt runolistka Ranunculus lingua L. veliki žabnjak SZ Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. srednja krkavina SZ DA Seseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb. f.) Arcang. Tomasinijevo devesilje SZ DA Seseli tomentosum Vis. pustenasto devesilje VU SZ DA Stellaria alsine Grimm močvarna mišjakinja SZ Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. buhač SZ DA Trifolium dalmaticum Vis. dalmatinska djetelina SZ DA Trifolium resupinatum L. perzijska djetelina VU SZ Urtica pilulifera L. loptasta kopriva EN SZ Vincetoxicum hirundinaria jadranski lastavičnjak SZ DA Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Viola suavis M.Bieb. ssp. adriatica (Freyn) Haesler jadranska ljubica SZ DA

Opis kratica: (CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – osjetljiva vrsta prema Crvenoj knjizi/popisu, SZ – strogo zaštićena vrsta i E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13) Popisu 30 endemičnih biljaka T. Nikolić i suradnici u knjizi Endemi u hrvatskoj flori (2015.) za flo- ru NP „Krka“ navode dodatnih 11 endema (tab. 2). Do sada nije pronađena ni jedna endemična biljka vezana isključivo za područje Parka a većina ih pripada skupini ilirsko-jadranskih endema, koji dolaze i u drugim dijelovima Hrvatskog primorja.

Tablica 2. Popis endema u flori NP „Krka“ (Nikolić i sur., 2015)

Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv

Crocus biflorus Mill. ssp. weldenii (Hoppeet Fürnr.) K. Richt. Weldenov šafran C. thomasii Ten. Thomasov šafran Dianthus ciliatus Guss. ssp. ciliatus trepavičavi karanfil Festuca illyrica Marikgr.-Dann. ilirska vlasulja *Ophrys dinarica Kranjcev et P. Delforge dinarska kokica *O. incantata Devillers et Devillers-Tersch. opjevana kokica O. sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó Tommasinijeva kokica *O. x flavicansVis. dalmatinska kokica Peltaria alliacea Jacq. mrežasta lukica Rorippa lippizensis (Wulfen) Rchb. raznolisni dragušac Thymus bracteosus Vis. ex Benth. mekolisna majčina dušica

Drago Mrguš

15 UPRAVLJANJE

Rezultati vrednovanja općekorisnih funkcija šuma u NP “Krka”

Uvod i problematika

Utvrđivanje vrijednosti šuma i prostora koji pokrivaju šume otkriva posebnosti koje se ne mogu uspješno vrednovati klasičnim metodama ekonomije ili šumarstva. Često je lakše razumjeti ekonomsku i šumarsku stranu toga pitanja negoli etičku, jer je ekonomska strana snažnija i razu- mljivija zbog načina na koji se mjeri, dok etička zahtijeva uključivanje vrijednosnih stavova korisnika. Međutim, ako se vrijednosti utvrđuju bez uključivanja stavova korisnika, vrednovanje neće biti zadovoljavajuće. Esencijalno pitanje u sagleda- vanju ekonomike šumskih resursa jest upravljanje šumskim resursima u duhu potrajnog gospodarenja, a potječe od poznatog ekonomskog zakona oskudnosti: dobra su ograničena, a želje se čine neograničenima. To je ujedno i temeljni pojam kojim se bavi ekonomika šumskih resursa. Dobra su oskudna zato što nema dovoljno šumskih resursa da se proizvedu sva dobra što ih ljudi žele trošiti ili se njima koristiti. S obzirom na to da su šumski resursi oskudni, treba učiti kako izabrati najbolje od raspoloživih dobara i usluga šuma, kako vrednovati različite šumske proizvode i usluge i tko i kako ta dobra troši ili koristi.

Ekonomika prirodnih resursa očituje se u potrajnom gospodarenju šumama, s naglaskom na općekorisnoj funkciji šuma i asimilatorskoj spo- sobnosti prirodnih resursa. Na temelju toga jasno je da se primjena ekonomike prirodnih resursa očituje u višestrukom značenju šumarstva i u ideji

16 o jednakoj važnosti svih funkcija šume, i težnji da se načelo maksimizacije proizvodnje zamijeni na- čelom skladnosti i koordinacije u korištenju svih funkcija šume.

Jedno od glavnih načela ekonomike je oskud- nost resursa. To znači da uvijek kada donosimo od- luku o korištenju jednog resursa na određeni način žrtvujemo mogućnost da ga upotrijebimo na drugi način. Drvo koje proizvodi šuma predstavlja vrlo vri- jednu sirovinu, ali sirovine i energija nisu njeno jedi- no dobro. Šume imaju i niz drugih, dodanih vrijednosti koje se danas cijene znatno više od vrijednosti koje daje njena bioproizvodnja. Te su vrijednosti šuma nazvane njihovim općekorisnim funkcijama i u mnogim su zemljama po svojoj važnosti nadma- šile gospodarske funkcije šuma.

Šumarska znanost došla je do zaključka da stabilni šumski ekosustavi s prirodnom strukturom omogućuju maksimalnu proizvodnju općekorisnih funkcija. Težnja čovjeka za što većim uživanjem prirodnih bogatstava često dovodi do prekomjer- nog korištenja općekorisnih dobara. Iz tog je razloga nezamjenjiva uloga općekorisnih funkcija u očuvanju osnovnih parametara životne zajednice i u etičkim obvezama čovjeka prema prirodi. Zato suvremena urbanizacija s pratećim demografskim, socijalnim i drugim promjenama mora u uređenju i korištenju cjelokupnog prostora ozbiljnije valorizi- rati općekorisna dobra kao osnovne komponente zdravog i uravnoteženog čovjekova okoliša. Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu dr- žave i koriste se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o šumama. Zakonom su određeni uvjeti i način gospodarenja šumama i šumskim zemlji- štem kako bi se omogućilo optimalno gospodar- sko iskorištavanje uz istovremenu zaštitu i unapre- đenje svih općekorisnih funkcija. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 43 % ukupnog državnog te- ritorija i zajedno sa šumskim zemljištem čine je- dinstveno šumskogospodarsko područje ukupne površine 2 688 687 ha. Od toga je 77 % šuma u državnom vlasništvu, a 23 % u privatnom.

17 Zaštićeni dijelovi prirode od velikog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu posebnu zaštitu. Zaštita prirode ima zadaću očuva- nja rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, životnih zajednica i njihovih biotopa i prvobitnih ekosustava, te poticanje trajno održivog razvoja; sudjeluje u očuvanju, njezi i unapređenju krajobra- znih prostora koji se odlikuju posebnom ljepotom i biodiverzitetom, te im nastoji dati ono značenje koje jedinstvena priroda ove zemlje zaslužuje. Na temelju vizije i strateških ciljeva razvoja Parka, te procjene njegovih bioloških, geomorfoloških, socioekonomskih i turističkih vrijednosti, razrađe- ne su mjere očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturne baštine na njegovu području. Plan se pro- glašava za razdoblje od deset godina, uz reviziju nakon pet godina. Detalji planiranih aktivnosti u različitim zonama opisani su u pojedinim akcijskim planovima, koji su sastavni dio Plana upravljanja i podliježu redovitoj reviziji tijekom njihove provedbe. Provedba Plana upravljanja temelji se na transparentnosti i otvorenosti, sudjelovanju javnosti, obrazovanju i interpretaciji, partnerstvu, me- đunarodnoj suradnji, akcijskim planovima, praće- nju stanja (monitoringu) i rezultatima znanstvenih istraživanja.

Ekonomsko (monetarno) vrednovanje netr- žišnih ekoloških dobara daleko je od savršenog, posebice ako se određena ekološka dobra pro- cjenjuju zajedno. Ako se zanemari vrednovanje okoliša, određene promjene u njemu ne mogu se niti pratiti, niti predočiti javnosti ili nositeljima politike. Prilikom utvrđivanja ukupne ekonomske vrijednosti (total economic values – TEV) okoliša ili ekoloških dobara treba imati na umu da priroda ima primarnu vrijednost u održavanju cjelokupnog života. Primarne se vrijednosti prirode ne mogu izravno procijeniti. Kako npr. procijeniti vrijednost zraka ako je on uvjet opstanka cjelokupnog živo- ta. Zbog toga se te procjene izostavljaju iz razma- tranja. Uporabna vrijednost okoliša podrazumijeva vrijednost koju ljudi pridaju nekom ekološkom dobru kada im služi u praktične svrhe. Uporabna vrijednost može se mjeriti spremnošću plaćanja

18 za korištenje tog ekološkog resursa. Ukupna ekonomska (gospodarska) vrijednost okoliša ne odnosi se samo na vrednovanje sklonosti koje ljudi pokazuju prema uporabnoj vrijednosti okoliša. Osim „izravnog“ korištenja okoliša, ljudi često uži- vaju samo u promatranju okoliša (neposredno ili posredno), tako da ga na određen način koriste, pa se takve vrijednosti mogu uključiti u gospodarsku vrijednost okoliša. Vrijednost postojanja je ta koja se pridaje ekološkom dobru, ali nije ni u kakvoj vezi sa stvarnom ili potencijalnom uporabom do- tičnoga dobra. Na prvi pogled ona može izgledati kao neka neobična kategorija gospodarske (ekonomske) vrijednosti. Ipak, mnogi se ljudi zalažu za očuvanje tropskih šuma ili kitova iako je gotovo sigurno da oni ni danas ni u budućnosti neće koristiti tu prirodnu vrijednost. Samo postojanje tih vrsta ili ekosustava za njih je vrijednost.

Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) dijele se na društvene ili socijalne i zaštitne ili ekološke. U skupinu socijalnih funkcija spadaju rekreacijska, estetska, zdravstvena i turistička. U skupinu eko- loških funkcija spadaju hidrološka, protuerozijska, klimatska i protuimisijska funkcija šuma, zaštita od lavina, pogledne šume, vjetrobrane šume, šume za zaštitu prometnica, te zaštitna područja i objek- ti. Prema Zakonu o šumama (NN140/05) šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Repu- bliku Hrvatsku, pa imaju njezinu osobitu zaštitu. U članku 3. Zakona općekorisne funkcije šuma jesu:

• zaštita tla od erozije vodom i vjetrom • uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova • pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom • povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost • pročišćavanje onečišćenog zraka • utjecaj na ljepotu krajobraza • stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje • osiguranje prostora za odmor i rekreaciju

19 UPRAVLJANJE

• uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i čite varijable, kao što su činjenice, stanja, mišljenja, seoskog turizma stavovi, osjećaji i sl. Anketa je provedena u svibnju, • očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih lipnju i srpnju 2013. godine s ciljem da se dobije vrsta šumske biocenoze što veći uzorak kako bi se bolje utvrdila količina i vrsta općekorisnih funkcija i proizvoda i usluga • očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrs- na području istraživanog poligona. Anketiranje je ta, ekosustava i krajobraza obuhvatilo 320 ispitanika. Uzorak je obuhvatio do- • podržavanje opće i posebne zaštite prirode maće i strane posjetitelje različitih dobnih skupina. (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza Pitanja su koncipirana jednostavno i jasno – njiho- • ublažavanje učinka stakleničkih plinova vom formuliranju posvećena je velika pažnja radi vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša što boljih rezultata. Postavljena su tako da traže kisikom jasne odgovore bez obzira odgovara li na njih vi- • opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša sokoobrazovani stručnjak ili prosječno obrazova- postojanjem šumskih ekosustava kao biološk- ni posjetitelj. Koncipirana su tako da je mišljenje og kapitala velike vrijednosti te ispitanika vrednovano ocjenama od 1 do 10 na svako postavljeno pitanje o općekorisnim funkcija- • značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih ma šuma. Npr. osmo, najvažnije, pitanje glasilo je: zajednica. „Utjecaj na očuvanje faune 1_2_3_4_5_6_7_8_9_10.“ Općekorisne funkcije šume, prema Pravilniku o utvrđivanja naknade za prenesena i ograničena Nakon prikupljanja podataka obavljena je nji- prava u šumi i šumskom zemljištu, mogu se svr- hova analiza i obrada. Sve varijable analizirane su uz stati u više kategorija, što je u Pravilniku poštivano pomoć deskriptivne statistike: aritmetičke sredine, kroz obrazac O16, koji je koncipiran tako da se standardne devijacije, minimuma, medijana i maksi- površina određenog odsjeka upisuje u one kolone muma. Procjena signifikantnosti razlike aritmetičkih kojima on pripada, s tim da zadnja kolona služi za sredina svakog pojedinog para skupova obavljena ukupnu uvećanu površinu, koja na kraju daje pro- je pomoću studentovog t-testa. Statistička obrada sječnu ocjenu općekorisne funkcije šuma. Prpić, B. (1992) izradio je metodu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma koja se temelji na procjeni kategorije pomoću skale sudova i sustava ocjena, pri čemu se dobivena ocjena množi novčanom vrijednošću gospodarske funkcije šume.

Rezultati

Najvažnija uloga šuma NPa općekorisnog Slika 1. Prikaz frekvencija odgovora na pitanje vezano za kva- je karaktera jer su uvrštene u tzv. šume posebne litetu prirodnih resursa namjene. S obzirom na tu specifičnu ulogu šuma, podataka napravljena je uz pomoć statističkog ra- za dobivanje rezultata korišten je anketni upitnik čunalnog paketa Statistica. Za izradu rada korišteni pod nazivom “Analiza općekorisnih funkcija šuma su računalni paketi Microsoft Word i Excel. na području NP ‘Krka’“, na hrvatskom i engleskom jeziku. Terenskim radom prikupljeni su podaci di- U uvodnom dijelu upitnika posjetitelji su rektno od ispitanika, pa se mogu odnositi na razli- upitani koliko su zadovoljni viđenim prirodnim re-

20 BUK

sursima u Prku. Kvalitetu prirodnih resursa većina 1. Utjecaj na vodni režim jezerskog sustava ispitanika ocijenila je kao odličnu (169) i vrlo dobru 2. Zaštita tla, prometnica i objekata od ero- (119). Slabiju ocjenu dao je manji broj ispitanika: zije, bujica i poplava njih 16 smatra da je kvaliteta prirodnih resursa do- 3. Utjecaj šume na klimu bra, dok jedan ispitanik smatra da je nedovoljna. Pet posjetitelja nije odgovorilo (sl. 1). 4. Rekreativna uloga 5. Turistička uloga Premda objekt ovog istraživanja prema svo- 6. Zdravstvena uloga joj kategorizaciji spada u šume posebne namjene, 7. Estetska vrijednost a uz to je još i u nacionalnom parku, rezultati po- tvrđuju pravilo da je upravo na takvim lokacijama 8. Zaštita i povećanje kvalitete okoliša kvaliteta prirodnih resursa na najvišoj razini. 9. Utjecaj na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju Preferencije posjetitelja NP-a prema različi- 10. Utjecaj na očuvanje faune tim ekološkim funkcijama šuma na njegovu po- dručju prikazane su na slici 2. Prema njihovom mišljenju, šume imaju najveći utjecaj na estetiku krajobraza, zatim na očuvanje faune, te na zaštitu i povećanje kvalitete okoliša, kao što su bioraznolikost i sl. Spomenute općekorisne funkcije šuma posjetitelji su ocijenili visokim ocjenama. Nešto manje važnima smatraju utjecaj na klimu, turizam

Slika 3. Prikaz općekorisnih funkcija šuma prema mišljenju domaćih i stranih posjetitelja

Slika 3 metodološki se nastavlja na sliku 2 a preferencija posjetitelja razvrstana je na domaće i strane posjetitelje. Za pet općekorisnih funkcija šuma strani posjetitelji dali su veću ocjenu od do- maćih, a kod jedne funkcije (utjecaja na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju) njihovi su odgovori jednaki. Rezultati ukazuju na to da nema statistički značajne razlike u preferenciji općekorisnih funkcija šuma između domaćih i stranih turista. Slika 2. Prikaz općekorisnih funkcija šuma prema mišljenju posjetitelja i zdravstvenu funkciju. Najmanje važnima smatraju Zaključak rekreacijsku funkciju, utjecaj na vodni režim i utjecaj na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju. Multifunkcionalnost okoliša i velika ekološ- Prilikom ispunjavanja anketnog upitnika poka i socijalna vrijednost odavna su prepoznatljive sjetitelji su odgovarali na sljedeća pitanja i rangirali uloge mediteranskih šuma u cijeloj regiji. Danas odgovore od 1 do 10. mediteranske šume nisu samo proizvođači drv-

21 UPRAVLJANJE

nih šumskih proizvoda, već imaju važnu ulogu i u proizvodnji nedrvnih šumskih proizvoda zbog svojih općekorisnih funkcija. Procijenjena ukupna ekonomska vrijednost šuma u mediteranskoj regiji kao cjelini iznosi oko 133 US $ po hektaru šume. Prosječna ukupna ekonomska vrijednost u zemljama na sjeveru Mediterana (173 US $/ha) znatno je veća od one u zemljama na jugu (70 US $/ha) i istoku (oko 48 US $/ha) Mediterana.

Mediteranske šume proizvode godišnju vrijednost od oko 63 US $ po stanovniku za ljude koji žive na tom području. Prosječne vrijednosti veće su u zemljama na sjeveru (oko 90 US $ po stanovniku) nego u onim na istoku (14 US $ po stanovniku) i jugu (9 US $ po stanovniku). Velike razlike izme- đu procjena za zemlje na sjeveru i procjena za ze- Slika 4. Prikaz raspršenosti preferencije općekorisne funkcije mlje na jugu odnosno istoku Mediterana rezultat šuma su kako većih šumskih površina na sjeveru, tako i kvalitetnijeg gospodarenja tim površinama, te po- Rezultati istraživanja provedenog na povoljnih klimatskih uvjeta i nižih stupnjeva degrada- dručju NP „Krka“ potvrđuju činjenicu da općeko- cije na tom području. Također, procjene su manje risne funkcije šuma predstavljaju okosnicu održi- zastupljene i slabije u zemljama na jugu i istoku vog razvoja analiziranog zaštićenog područja, koje u usporedbi sa zemljama na sjeveru Mediterana. svojim atrakcijama i fenomenima privlači do mili- Vrijednost primarne uporabe pridonosi oko 70 % jun posjetitelja godišnje. Iako šuma ne predstav- od procijenjene ukupne gospodarske vrijednosti lja temeljni fenomen ovoga parka, jasno je da bez za Mediteran, dok vrijednost sekundarne uporabe nastavka provođenja akcijskih planova i aktivnosti i ukupna neuporabna vrijednost pridonose oko 15 vezanih za zaštitu šuma nije moguće razvijati sveo- % svaka. To je uglavnom tako zbog toga što je vri- buhvatnu turističku ponudu baziranu na održivom jednost primarne uporabe mnogo jednostavnija za gospodarenju i očuvanom biodiverzitetu flore i fa- mjerenje i jer su podaci lako dostupni. Poteškoće u une ovoga područja. procjenama znatno se povećavaju kada se prijeđe na vrijednost sekundarne uporabe i ukupnu neu- porabnu vrijednost. Stjepan Posavec, Karlo Beljan i Na temelju provedenog istraživanja, a prema Natalija Cvjetković mišljenju posjetitelja, šume imaju najveći utjecaj na estetiku krajobraza, zatim na očuvanje faune, te na zaštitu i povećanje kvalitete okoliša, kao što su bioraznolikost i sl. Analizirane općekorisne funkcije šuma posjetitelji su ocijenili visokim ocjenama. Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Nešto manje važnima smatraju utjecaj na klimu, Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima priro- turizam i zdravstvenu funkciju. Najmanje važnima de u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo uprav- smatraju rekreacijsku i vodozaštitnu ulogu kao, i ljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – utjecaj na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju. 3. listopada 2015.

22 Klikni Krku – održi život! Kako vratiti život Krke?

Klikanje za životom Krke!

Kako uz Krku ostvariti život s više svrhe i smisla, koji ispunjava sve aspekte ljudskog bivstvo- vanja, sveukupnost ljudskih potreba, želja, motiva, očekivanja i žudnje za višim, boljim, vrjednijim, tra- jnijim, sretnijim. Sve ono što čini ličnost, individualnost i osobnost gostiju NP „Krka“, ali i zaposlenika i lokalnih stanovnika, mora biti u središtu market- inškog promatranja menadžmenta NP „Krka“, vod- stava općina i gradova uz Krku, njihove energije i ambicija i želje da uz očuvanje Parka poboljšavaju doživljaje gostiju i zadovoljstvo zaposlenika, ali i da održe tradicijsku kulturu lokalnog stanovništva.

Pored stvarnih fizičkih, racionalnih, emocio- nalnih i duhovnih potreba i želja gostiju, i njihova zadovoljavanja na što višoj razini, te zaposlenika i lokalnih stanovnika, važno je da menadžment posveti pažnju simboličnom i virtualnom komuni- ciranju, te miljeu u kojem “globalno selo” živi.

Na važnost simbolike u životu čovjeka up- ućuje prvi simbol u povijesti kršćanske civilizacije, onaj što ga je Jahve utisnuo na Kajina. Riječ je, naravno, o križu. U znaku križa oduvijek se razvijaju vjerski osjećaji i kultura kršćanske vjere. To je prava pouka kako, uz ime, znak i osnovnu kršćan- sku poruku, treba graditi brendove Krke i vezati osjećaje i emocije gostiju, zaposlenika i stanovnika za sjajne doživljaje i „brend Krke”.

Kako Krku, njene pritoke, izvore i tokove, njene krajolike i život preostalih stanovnika učiniti ekološki i životno održivim? Kako to ostvariti bez osmišljavanja i razvijanja gospodarskih aktivnosti, bez turizma osobitih doživljaja i bez „Krkine ekonomije sjajnih doživljaja”? „Ekonomiju sjajnih

23 doživljaja“ uvijek treba graditi na darovima: prirode, materijalne i duhovne kulture, na ugostiteljskoj i trgovačkoj ponudi, te na gostinskoj kulturi, tradi- cionalnom ugođaju, gostoprimstvu i gostoljublju domaćina. U „Krkinoj ekonomiji sjajnih doživljaja” bitno je da se ostvari oduševljenje gostiju – izvrsni doživljaji gostiju, ali i visoko zadovoljstvo zaposlenika i stanovnika „Krke”, te prepoznatljivost, ugled, vrijednost i konkurentnost „Krke” – sjajni doživlja- jni „brend Krke”.

Kliktanje u „globalnom selu“!

Kuda ideš „Krko“ danas? Kuda ideš svijete, ti veliko „globalno selo“, u 3. mileniju? Što tebi „selo“ danas radimo, a što bismo trebali raditi? Zašto se tako malo, slabo i rijetko „kliče“ i „vrišti“ pred toli- kim opasnostima i izazovima novog vijeka i novog milenija?

Zašto kliče Hans Jochim Schellnhuber, vodeći svjetski klimatolog, savjetnik pape Franje za klimatske promjene? „Ako se nastavi kao dosad (…) naš će planet biti posve transformiran i nemoguć za život mnogim ljudima“.

Koliko Naomi Klein opominje: „Ako nastavimo sadašnjim putem. (…) Veliki gradovi vjerojatno će potonuti, mora će progutati drevne civilizacije (…) za takvu budućnost, nije potrebno učiniti ništa. (…) samo nastavimo činiti što činimo sada (…)“

Tužna je mlada majka Indijanka, Melachrini Liakou, zbog svoga neopisivo lijepog dijela svijeta, koji ugrožavaju naftne kompanije, kada govori: „Ja sam dio zemlje. Poštujem je, volim je. (…) Želim ovdje živjeti ove godine, sljedeće godine i onda je predati naraštajima koji dolaze.“

Bune se i demonstriraju građani Venecije: „Dosta nam je turista!“ U potpunosti prilagođena turistima koji su dobrodošli u Veneciju, ali u broju prilagođenom kapacitetima Venecije. Građani se bune, viču, vriskaju i žale se: „Nitko više ne pita, niti je koga briga kako nam je!“ Broj im se brzo sma-

24 njuje: 1951. bilo ih je 175000, 1996. svega 70000, danas ih je ispod 55000.

Kliču „Krkaši“ – stanovnici Krke i njenog por- ječja: čemu čudesna ljepota „Krke“ ako je za niko- ga? Čemu čari njenih slapova bez života i ljubavi njenih vjekovnih stanovnika? Čemu priče, legende, pjesme bez srca onih koji su ih živjeli? Čemu srca bez topline doma i duha domaćica i domaćina? Kakav je duh bez perspektive ljepote života i etične strasti? Gdje je iskonski osjećaj ljubavi prema ne- opisivoj divoti „Krke“, njenim izvorima, slapovima, jezerima, biljnom i životinjskom svijetu, utvrdama, svetištima, brižnim ljudima, bez staza i vidikovaca koji povezuju ljude s Krkom i njenom okolinom još od slavnih predaka: Liburna, Delmata, rimskih legi- ja, vojskovođa, careva, srednjovjekovnih knezova i hrvatskih velikaša, do danas stanovništvom osiro- mašene Krke.

„Klikni Krku – održi život!“ vrisak je to na- jveće boli za gubitkom života! Krik je to za ljepotom života na Krki i uz nju, za njenim stanovnicima, stadima ovaca, koza i goveda, jatima ptica pjevica i grabljivica, zečevima, lisicama…, što su nestali ili će nestati.

Zašto klikati i vriskati za „životom“ u nesta- janju? Zašto je potrebna velika, prodorna vika, vriskanje do boli? Božanska etika i svemirski zakoni opstanka kazuju da je u životu najvažnija ljubav, brižnost, služenje i pomaganje drugima, a naroči- to potrebitim stanovnicima „Krke“. Danas je nužna strastvena ljubav i aktivnost da se održi život, koji je izložen opasnosti. Ljubav prema drugima „božans- kom čovjeku“ donosi više zadovoljstva, unutarnjeg sklada i mira od bilo čega drugoga.

Kako prodajom „doživljaja“ vratiti život Krke!

Medicina je 1978. službeno uspostavila ho- listički (cjeloviti) – tjelesni, racionalni, emocionalni i duhovni – pristup u liječenju bolesnika. Ljudski organizam kao cjelina nešto je bitno drugačije i više negoli puki zbroj svih njegovih dijelova. Čovjekov

25 duh spaja fizičku, psihološku, mentalnu i emocio- nalnu dimenziju života. Kakve su emocije i duh čovjeka bez domovine, najljepšeg i najdražeg rod- nog kraja, koji su voljeli i poštovali svi preci? Iako se živjelo u materijalnoj oskudici, svoju zemlju, kuće, a naročito cijela domaćinstva, preci nikada nisu prodavali, gotovo uvijek su ih ostavljali u naslijeđe sinovima, unucima, najbližima – svojim korijenima.

I naši su preci poštovali domovinu, voljeli je i odnosili se prema njoj kao prema svom životu, životu svojih majki i očeva, svojih obitelji. Razmje- njivali su naši preci svoje proizvode i usluge, me- đusobno i s drugima, i tako ekonomski opstajali. Znali su oni njegovati gostinsku kulturu primanja, čašćenja i ispraćaja svojih osobnih i poslovnih pri- jatelja i partnera. Znali su naši preci kolika je moć biblijskog načela: „Primati, častiti i ljubiti gosta kao Krista!“ Mudriji su ga redovito koristili.

„Klikni Krku – održi život!“ Radi razmjene s gostima, važno je održati ljepotu prirode i ljudskog života. To svakako trebaju raditi ljudi koji su još tu uz Krku, radi sebe i ekonomije svojeg domaćinstva. Suvremeni životi ekonomija znatno su složeniji, a svakodnevno se odvijaju dvojako: virtualno i stvarno (realno), materijalno i duhovno. Bez gospodar- skog razvoja, bez nove ekonomije doživljaja i prihoda od prodanih doživljaja nužnih za život, nema ni opstanka, ni produženja života Krke.

Suvremeni svijet, danas je toliko razvijen, tehnički i tehnološki, da svuda stvara viškove gotovo svega. Danas nije problem proizvesti bilo što – veliki je problem kako proizvedeno prodati i još naplatiti. Zato je danas temeljni problem za svakog poduzetnika što i za koga proizvoditi, da bi svoj proizvod poznatom kupcu mogao prodavati.

Prodaja kroz turizam, na turističkom tržištu, šansa je za one zemlje, regije, krajeve koji imaju prirodne ljepote, materijalnu i duhovnu kulturu, koji razvijaju ugostiteljstvo i trgovinu, koji edu- ciraju gostoprimljive i gostoljubive domaćine. U svemu tome trebaju kompetentni stručnjaci i pravi marketing, koji osmišljava, kreira i miksa destinacij- ske „pakete ponude“, te ih prodaje kao „robu sjaj-

26 nih doživljaja“ – „sjajne doživljaje Krke“, brendove „Krke“.

Ovdje se danas nameće jednostavno pitanje: što od svega toga danas „Krka“ objektivno ima, a što nema? Ima „Krka“, prirodne ljepote, nezabo- ravljenu kulturu života sela i gradova, strateško opredjeljenje i usmjerenje za korištenje objektivno danih turističkih i gospodarskih mogućnosti. Nema marketinški osmišljenu „ekonomiju doživ- ljaja“ i prodaju „sjajnih doživljaja“ kao robe namijenjene tržišnoj utakmici na „globalnom turističkom tržištu“, virtualno i stvarno. Za tu misiju, za razmje- nu na turističkom tržištu, „Krku“ treba pripremiti, treba osmisliti „sjajne doživljaje“, kreirati ih, „dove- sti“ na turističko tržište među svjetske „ajkule“, ne bilo kako, već strastveno, uzbudljivo, informativno i, iznad svega, zabavno – infozabavno.

„Prodavati je ljudski.“ I brinuti se za bolju budućnost života na „darovima Krke“ je ljudski!

Svako stvaranje započinje brigom i ljubav- lju, a stvaranje sjajnih doživljaja velikom brigom i velikom ljubavi, velikom strašću. I za „život Krke“ potrebna je velika strast „Krkinih“ kreatora i stvara- laca. Strast uvijek budi emocije kreatora dok osmi- šljavaju i kreiraju smisleniji svijet – sjajne doživljaje, „sjajni život Krke“, još ljepšu rijeku i pritoke, sela i gradove, pristupačnije utvrde i slapove, srdačnije zaposlenike i stanovnike „Krke“.

U stvaranju sjajnog svijeta „Krke“– odušev- ljenja „Krkom“, voljom i željom, mogu i trebaju sudjelovati gosti, zaposlenici, stanovnici, poslovni partneri, djeca, đaci, studenti, profesori, radnici, menadžeri, umjetnici, političari… svi: stvaraoci i ko- risnici.

Strast je potrebna u procesima istraživa- nja, kreiranja i provođenja „paketa“ ponude koji omogućuju da „Krka“ funkcionira na ljepši način, da pruža bolji život domaćinima i sjajne doživljaje gostima, prijateljima, poznanicima, svim posjetite-

27 UPRAVLJANJE

ljima. Potrebna je strast domaćina prema načinu vjetnika, hodočasnika, kapitalista, robova, kme- na koji unapređuje živote svojih gostiju, kako ih tova, najamnika, seljaka, mlinara, vrtlara, zadru- dočekuje, poslužuje i ispraća, strast u svemu ono- gara, lugara, čobana, vojnika, putnika, lutalica, me čime se bavi i onome što osjeća prema dragim prosjaka, anđela, vila i vilenjaka, vodiča, vozača, gostima. zabavljača, animatora, pratitelja, ...

Vizija, misija i strategija „života Krke“ trebaju 4. „Darove ugostiteljstva i trgovine” – ugodne omogućiti ugodno druženje i stvaranje prijateljstva prostore, ambijente za druženje uz kavu, piće, radi doživljaja oduševljenja „Krkom“, te lojalnosti marende, ručkove i večere na tradicijski način, gostiju i njihova ponovnog dolaska i dovođenja atraktivno uz pjesme, kola, plesove i dr. novih posjetitelja. 5. „Darove gostoprimstva i gostoljublja” svih do- „Krkinom životu“ trebaju pravi, veliki vođe – maćina od dolaska do odlaska gostiju – ljudski pravi lideri s velikom strašću za okupljanje i potica- je radosno primati i ispraćati, častiti, služiti, pa i nje kreativnih ljudiradi bolje budućnosti, iskustva po biblijskom načelu ljubiti goste. ugodnog druženja i „sjajnih doživljaja Krke“. „Klikni Krku – održi život“ poziv je za opsta- Hrabri sudanašnji stanovnici „Krke“! Čuvari nak i napredak života stanovnika i povratnika uz su to djedovine, prijatelji, partneri, ljubitelji, krea- Krku. To je stvar razumnog i svjesnog izbora nade, tori, graditelji „preostalog života Krke“. Njihovim da se stvore bolji uvjeti za život uz Krku i pritoke. idejama, pričama iiskustvu potrebni su stručni ra- To će biti naporan proces, poput upornog guranja dovi, poduzetnički projekti, kojima će se oživjeti teškog zamašnjaka uz brdo. Za guranje su potreb- i prodavati „darovi darovite Krke”. Sve ono što se ni strastveni ljudi, izvrsni, gotovo fanatični vođe s gostima može ponuditi, s čime će se susretati a velikom brigom za „život Krke“. što će im omogućiti sjajne doživljaje za pamćenje predstavlja „darove Krke“. Radi bolje budućnosti Uspjehu su prijeko potrebne ambicije, op- „stanovnika Krke“, „ljudski je prodavati“: timizam i pozitivna energija „Krkaša“ da postignu izvrsne rezultate, da pruže sjajne doživljaje. Stra- 1. „Darove prirode” – rajske izvore, vilinske i an- teškim promišljanjem, operativnim djelovanjem i đeoske tokove, bistru rijeku i pritoke, krasne upornim „klikanjem“ bit će moguće ostvariti i odr- slapove, brzace, jezera, otoke, usjeke, strme žati realni „život Krke“ grede, zelene livade, hrastove, grabove, boro- ve, šume, špilje, podzemne kanale, biljno i ži- Zaključno: Krka trećeg milenija čeka svo- votinjsko carstvo… je „klikaše“ i stvaratelje. Novi „život Krke“ neće se sam po sebi i slučajno ostvariti. Izbor pravog „života 2. „Darove materijalne kulture” – ostavštinu pre- Krke“ u sadašnjosti najbolje mogu ponuditi mudri i daka, prošlosti, tradicije – stambene i gospo- maštoviti umovi i poduzetnici, strastvenom voljom, darske zgrade, zaseoke, tvornice, kapele, cr- stvaralačkom odlučnošću, aktivnim radom i talen- kve, samostane, manastire, amfiteatre, utvrde, tom. Staze budućnosti za plemeniti “život Krke“ mo- dvorce, spomenike, lugarnice, ceste, putove, raju se stalno osmišljavati, graditi, unapređivati, kao šetnice, mostove... oruđe, oružje, pribor, nova- što to s velikom ljubavi radi sav napredni svijet. I ca, nakit... zato, u nadi za budućnost „sjajnih doživljaja Krke“, još jednom: „Klikni Krku – održi život!“ 3. „Duhovne darove” svojih predaka i suvremeni- ka – legende, bajke, poslovice, priče, pjesme, romane, drame, slike, umjetnine... o životu vladara, careva, kraljeva, knezova, feudalaca, Petar Gardijan svećenika, časnika, časnih sestara, vjernika, za-

28 PRIRODNA BAŠTINA

šumskoj zajednici, od drveća i grmlja ističu se cr- Vegetacija šuma nika (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), veliki vrijes (Erica arborea), planika (Arbutus unedo), i šikara lemprika (Viburnum tinus) i vazdazelena krkavina (Rhamnus alaternus), a na otvorenijim staništima ponegdje i vlasnati bušin (Cistus incanus subsp. Iako šume ne zauzimaju velike površine incanus). U sloju prizemnog rašća često se nalaze u Nacionalnom parku “Krka”, iznimno su važne šparožina (Asparagus acutifolius), veprina (Rus- za cjelovit doživljaj krajobraza. Tri su prirodne cus aculeatus), broćika (Rubia peregrina), dvornik šumske zajednice koje prevladavaju na području (Dorycnium hirsutum) i kostrika (Brachypodium Parka: mješovite šume medunca i bijeloga gra- ramosum), a u degradacijskom stadiju makije i ba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939), neke povijuše: kozokrvina (Lonicera implexa), te- mješovite šume crnike i crnoga jasena (Fraxino tivika (Smilax aspera), bljušt (Tamus communis), orni-Quercetum ilicis H-ić 1958) i šume crnoga plemenita pavitina (Clematis flammula) i sl. graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum). Na riječnim obalama, s obiljem vlage u Najraširenija je zajednica hrasta medun- zraku i tlu, na malim fragmentarnim površinama ca i bijeloga graba iako je zbog stoljetnog isko- nalaze se poplavne i vlažne šume razreda Sali- rištavanja i paljenja radi ispaše blaga najčešće cetea purpureae Moor 1958 i Alnetea glutinosae razvijena u obliku niskih šuma ili šikara, a vi- Br.-Bl. et Tx. 1943, slične kontinentalnim nizinskim soka šuma je rijetka. U flornom sastavu u ovoj poplavnim šumama, ali s primjesom mediteran- šumskoj zajednici, od drveća i grmlja u njoj se skih i submediteranskih elemenata.U flornom ističu bijeli grab (Carpinus orientalis), hrast me- sastavu u ovoj šumskoj zajednici, od drveća, uz dunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus različtevrste vrba (Salix alba, S. cinerea, S. fragilis, ornus), maklen (Acermonspes sulanum), pucali- S. purpurea), nalaze se crna joha (Alnus glutinosa), na (Colutea arborescens), rašeljka (Prunus ma- crna i bijela topola (Populus nigra i Populus alba) haleb), trnina (Prunus spinosa), drača (Paliurus i poljski jasen (Fraxinus angustifolia subsp. oxy- spina-christi), grašar (Coronillaem eroides), sm- carpa). U sloju prizemnog rašća česti su močvarna rdljika (Pistacia terebinthus) i sl. U sloju prizem- žuta perunika (Iris pseudacorus) i veliki šaš (Carex nog rašća česte su primorska šparoga (Aspar- pendula), a nalaze se i termofilne vrste suših sta- agus acutifolius), veprina (Ruscus acutifolius), ništa, kao što su smokva (Ficus carica), primorski tetivka (Smilax aspera), velika crvena djetelina kozlac (Arum italicum), pajasen (Ailanthus glandu- (Trifolium rubens), plemenita pavitina (Clematis losa), crni grab (Ostrya carpinifolia), dvije vrste pa- flammula), jesenska šašika (Sesleria autumna- vitina (Clematis flammula i Clematis viticella) i sl. lis), perasta kostrika (Brachypodium pinnatum), rutava ljubica (Viola hirta), primorska oštrica Na strmim liticama kanjona rijeke Kr- (Dactylis hispanica) i sl. kenalaze se i zasađene kulture četinjača. Osim manjih površina pod čempresom (Cupresus Na obroncima južne ekspozicije razvije- sempervirens), najrašireniji je alepski bor (Pinus na je zajednica mješovite šume crnike i crnoga halepensis), koji se sam spontano širi i zauzima jasena. Ta mješovita listopadno-zimzelena šum- opožarene površine, ali i područja koja su nekada ska zajednica zauzima malu površinu, najčešće pokrivali pseudogarizi i submediteranske kame- u obliku guste, visoke makije, a rijetko u obliku njare. U starijim šumama alepskog bora razvio se visoke šume. Lijepe šumske sastojine nalaze se bogat sloj autohtonog grmlja i prizemnog rašća, na lokalitetima Mačkovica i Obla glava, na koji- dok su mlađe kulture, nastale spontanim širenjem, ma se nalaze stara stabla hrasta crnike potpuno uglavnom vrlo guste pa je pod njima vrlo rijetko zatvorenog sklopa. U flornom sastavu u ovoj razvijena ikakva vegetacija.

29 Na području sječom degradiranih šuma hrasta medunca i bijeloga graba razvijene su otvorene niske šikare, uglavnom zajednice šibljaka dra- če (Paliuretum spinae-christi). U toj zajednici pre- vladava trnoviti grm drača (Paliurus spina christi), a česti su grmovi srednja krkavina (Rhamnus intermedia), smrdljika (Pistacia terebinthus), primorska šmrika (Juniperus oxycedrus) i bijela metla (Osyris alba). U sloju niskog rašća javljaju se brojne vrste trava, kao npr. smilica (Koeleri asplendens), perasta kostrika (Brachypodium pinnatum), kršin (Chryso- pogon gryllus), uspravni ovsik (Bromus erectus) te mnoge druge biljne vrste.

Drago Marguš

Pucalina (Colutea arborescens)

Bijeli grab (Carpinus orientalis)

30 Drača (Paliurus spina-christi)

Hrast medunac (Quercus pubescens)

Veprina (Ruscus acutifolius)

31 Kozlac (Arum italicum)

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia)

Primorska šparoga (Asparagus acutifolius)

32 Tetivka (Smilax aspera)

Rašeljka (Prunus mahaleb)

Smrdljika (Pistacia therebinthus)

33 PRIRODNA BAŠTINA

Lokva Mamutovac

Lokve su plitke, visokoproduktivne (eutrofne) stajačice prirodnog, poluprirodnog ili umjetnog podrijetla. Prirodne lokve nastale su nakupljanjem vode na nepropusnoj podlozi a njihov izgled i izdašnost odraz su geoloških, hidroloških i klimatskih karakteristika. Polupri- rodne i/ili umjetne lokve nastale su ljudskim radom. Neovisno o podrijetlu, neke su lokve stalne i cijelu godinu zadržavaju vodu, a neke su periodične pa u toplom dijelu godine uglavnom (ovisno o oborinama) presušuju. Prema ekološkim značajkama jako se razlikuju, ovisno o količini vode, fizikalno-kemijskim karakteri- stikama, gaženju, gnojenju (kada služe kao po- jilište stoke) i načinu korištenja.

Lokva Mamutovac nalazi se izvan Naci- onalnog parka „Krka“, u blizini zaseoka Donji Mudrinići. To je prirodna povremena lokva u kojoj se voda zadržava gotovo tijekom cijele godine (presuši za vrućih ljeta bez oborina). Lokva je u dobrom stanju, u njoj nisu primi- jećene strane invazivne vrste i još se koristi za napajanje stoke.

Od životinja, u lokvi obitavaju velika zelena žaba (Rana ridibunda) i bjelouška (Natrix natrix). Od biljaka, pronađena je rijetka vrsta hrvatske flore, Damasonium polyspermum, globalno osjetljiva vrsta, rasprostranjena is-

34 Skupina Znanstveni naziv Hrvatski naziv Kategorija Zakonska ugroženosti zaštita Vodozemci Rana ridibunda velika zelena žaba Z Gmazovi Natrix natrix bjelouška Z Flora Alopecurus sp. mišji repak Damasonium polyspermum DD SZ Medicago orbicularis okruglasta vija Phragmites australis trska Plantago major ssp. intermedia veliki trputac Polygonum aviculare ptičji dvornik Polygonum persicaria pjegasti dvornik Rorippa sylvestris šumski grbak Rubus sp. kupina Thymus sp. Trifolium fragiferum jagodasta djetelina

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta (DD – nedovoljno poznata vrsta, SZ – strogo zaštićena vrsta; Z – zaštićena)

35 ključivo na Mediteranu, u plitkim slatkovod- nim stajaćicama s velikim promjenama razine vode.

Lokva Mamutovac dio je Ekološke mreže Hrvatske (NATURA 200 – oznaka HR2001492) pod nazivom Bunari. Prema Direktivi o stani- štima, pripada prioritetnom stanišnom tipu 3170 *Mediteranske povremene lokve. Iako joj je površina svega 802 m2, izuzetno je važna jer je jedno od tri poznata ugrožena staništa biljke Damasonium polyspermum. Vrsta je u Hrvatskoj prvi put zabilježena 1994. godine u Jezerima na otoku Murteru. Godine 2011. ot- krivena je i 2012. potvrđena na lokvi Bunari, a 2014. pronađena je na području Vranskog jezera. Vrsta je globalno procijenjena kao osjetljiva (VU). Na nacionalnoj razini nema dovoljno podataka, pa je označena kao nedovoljno poznata (DD). Noviji nalazi i istraživanja ukazuju da je ugrožena (EN) do kritično ugrožena (CR) vrsta.

Zbog rijetkih nalazišta i vrlo specifičnih ekoloških zahtjeva vrste, JU „NP Krka“ u svoj Godišnji program zaštite, održavanja, očuva- nja, promicanja i korištenja Nacionalnog Parka „Krka“ za 2017. uvrstila je i istraživanje flore i faune lokve Mamutovac (Bunari), s posebnim naglaskom na vrstu Damasonium polyspermum, s ciljem izrade plana upravljanja radi njezina očuvanja.

Drago Marguš

36 37 KULTURNA BAŠTINA

Burnum – arheološko blago Krke

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu u suradnji s JU „NP Krka“ i Gradskim mu- zejom Drniš priredila je izložbu Burnum – arheo- loško blago Krke, koja je otvorena 7. lipnja 2016. godine u predvorju Knjižnice. Svečanom otvorenju nazočili su dr. sc. Mario Šiljeg, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, i veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj NJ. E. Adriano Chiodi Cianfarani.

Izložba sadrži presjek istraživanja arheo- loškog lokaliteta Burnum od početka 20. stoljeća do danas: izvorne rukotvorine, poput oružja, oru- đa, nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu, i bogatu zbirku znanstvenih radova, monografija i tematskih članaka iz fonda NSK.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić na svečanom je otvorenju izložbe istaknula da joj je izuzetno drago da se izložba Burnum – arheološko blago Krke predstavlja u NSK, hramu hrvatske kulture, a posebno joj je zadovoljstvo što je NSK tom prilikom domaćin uglednim znanstvenicima, doajenima hrvatske an- tičke arheologije, koji su govorili o izložbi i o knjizi The Burnum Archaeological Collection.

O lokalitetu i njegovu značaju govorili su akademik Nenad Cambj i prof. dr. sc. Marin Zani- nović, koji je ujedno predstavio englesko izdanje monografije o burnumskoj zbirci The Burnum Ar- chaeological Collection, objavljenoj u nakladi JU „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

U sklopu izložbe prikazana je reprezenta- tivna skupina artefakata iz arheološke zbirke u Eko kampusu Puljane. Od vrjednijih izložaka, posjetiteljima su predstavljeni staklena perla s prikazom Gorgone iz 1. stoljeća (Sirija/Libanon), valjkasti

38 BUK

pečat od slonovače koji je služio za ovjeru doku- menata rimske XI. legije i denar Marka Antonija iz 32./31. godine prije Krista, kao i brojni zanimljivi predmeti i relikti s toga vrijednog arheološkog na- lazišta. Po prvi put javnosti je predstavljen i virtualni ormar, najaktivniji dio novog dijela arheološke zbirke u Eko kampusu Puljane, koji će biti službeno otvoren krajem godine. Virtualni ormar predstavlja najmodernije tehnološko rješenje pomoću kojeg se posjetitelj može virtualno obući u rimsku odjeću – izgledati poput legionara, centuriona, konjanika, gladijatora ili običnog Rimljanina ili Rimljanke – a potom fotografiju proslijediti sebi preko e-maila kao trajnu uspomenu.

„Arheološko nalazište Burnum jedan je od najvrjednijih lokaliteta kojima upravlja Javna ustanova ‘Nacionalni park Krka’. Izuzetno smo ponosni što se Burnum nalazi u Nacionalnom parku ‘Krka’ i što blisko surađujemo s eminentnim stručnjaci- ma iz područja arheologije, iz Hrvatske i svijeta, s kojima aktivno radimo na zaštiti i promociji tog izuzetnog mjesta. Uz povijesnu važnost Burnuma ističemo i njegov kulturološki aspekt jer lokalnom stanovništvu i posjetiteljima Parka želimo približiti način života Rimljana na našem području. Kultura koja nam je ostavljena u nasljeđe od neizmjerne je važnosti pa ju nastojimo sačuvati za buduće gene- racije“, naglasio je na svečanom otvorenju izložbe ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić.

Izložba je organizirana u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je NSK pokrenula radi izobrazbe i senzibiliziranja svojih korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, odnosno prirodnih bogatstava, kao bitnog elementa hrvatske kulturne baštine.

Nataša Zaninović

39 KULTURNA BAŠTINA

Nalazi konjske opreme iz Burnuma

40 41 KULTURNA BAŠTINA

Nalazi konjske opreme iz Burnuma

Tijekom trinaest godina sustavnih arheo- loških istraživanja (od 2003. do 2016. godine) na prostoru amfiteatra i vojnog vježbališta u Burnumu pronađeni su brojni predmeti za koje je utvrđeno da su dijelovi konjske opreme.

Krševit prostor sjeverozapadne periferi- je prije izgradnje amfiteatra, vježbališta i drugih objekata niveliran je i nasut materijalom u kojem je pronađena velika količina sitnog arheološkog materijala vojnog podrijetla (dijelovi opreme i na- oružanja, ali i predmeti iz svakodnevnog vojničkog života). Stručnom obradom utvrđeno je da gotovo svi predmeti pronađeni u tom sloju pripadaju prvoj polovici 1. st. poslije Krista.

Rimljani nisu baštinili konjaničku tradiciju. Ti- jekom višestoljetne borbe s narodima koji su imali bogatu konjaničku tradiciju uvidjeli su ubojitu moć konjaništva te su ga počeli razvijati i obogaćivati iskustvima iz mnogobrojnih bitaka. Suvereno kori- štenje konjaništva vidljivo je početkom principata (principat je općeprihvaćeni naziv za državno ure- đenje koje je uspostavio prvi rimski car, Oktavijan August; okvirno je trajao od početka Augustove vladavine, 27. god. pr. Krista pa do stupanja na pri- jestolje cara Dioklecijana 284. godine). Utjecaj brojnih naroda, u prvom redu Kelta, s kojima su se Rimljani gotovo svakodnevno suko- bljavali, ostavio je traga i na njihovoj konjaničkoj opremi. Od Kelta su Rimljani preuzeli sedlo, ostruge i pojedine dijelove orme. Prema vrsti predmeta koji su pronađeni u Burnumu konjsku opremu mogli bismo podijeliti u dvije skupine: uporabnu i ukrasnu.

Uporabni predmeti zastupljeni su kroz spojne karike, spojne kuke, dvodijelne zapinjače, metalne jezičce remena, pređice, dio žvala i konjske sandale. Izrađeni su od željeza i bronce tehnikama kovanja i lijevanja. Brončani su bili ukrašeni kositre-

42 BUK

43 KULTURNA BAŠTINA

njem i nieliranjem. Tijekom dosadašnjih istraživa- brojnih lokaliteta. Analitički su obuhvaćeni prikazi nja nisu pronađeni metalni dijelovi sedla ili barem konja s opremom na nadgrobnim spomenicima, dosad nisu identificirani. tropejima, Trajanovom stupu i trijumfalnim luko- vima, te predmeti pronađeni tijekom arheoloških Do sada je pronađen jedan brončani pred- istraživanja na mnogobrojnim lokalitetima (najviše met za koji bi se moglo reći da je dio ostruge i na prostoru Njemačke i Velike Britanije). jedan željezni koji po svom obliku i dimenzijama ukazuje da bi mogao biti dio konjskih žvala. Gotovo svi burnumski predmeti mogu se svr- stati u Bishopovu tipologiju, osim velikog višedjel- Većina pronađenih dijelova konjske orme nog privjeska, kojeg nema u njegovoj tipologiji, pa odnosi se na spojne karike (tipične za rano 1. sto- se može zaključiti da se radi o vrlo rijetkom nalazu. ljeće poslije Krista), spojne kuke, metalne jezičke, remenje i pređice. U dosadašnjim istraživanjima U dosadašnjim istraživanjima u Burnumu nije pronađen niti jedan razdjelnik remenja, dok je pronađeno je više od dvjesto predmeta za koje se spojnih kuka i spojnih karika pronađeno nekoliko. može reći da pripadaju konjskoj opremi, od toga Sastavni dio konjske orme bile su ukrasne falere, preko stotinu ukrasnih privjesaka različitih oblika. koje su zastupljene jednim nalazom.

Posebno vrijedan nalaz konjske opreme čine dvije konjske sandale. Jedna je sačuvana gotovo Joško Zaninović i Nataša Zaninović u cijelosti, a od druge samo dio (privezna kuka). Izrađene su od željeza tehnikom kovanja. Sačuvani cjeloviti primjerak s donje strane ima četiri pirami- dalna trna koja su sprječavala proklizavanje konja. Konjske sandale korištene su na blatnjavim i sip- kim terenima.

Najviše je pronađeno ukrasnih predmeta (jednostavnih i višedijelnih privjesaka). Prema vrsti, prevladavaju listoliki, srcoliki, lunulasti, suzoliki, rombični i falični privjesci. Izrađeni su od bronce ili brončanih legura tehnikama lijevanja i rezanja, a ukrašeni pokositrenjem i nieliranjem. Posebice se ističe višedijelni lunulasti privjesak velikih dimenzija koji je bio apliciran na tri kožna remena. Uz njega je pronađeno deset velikih kalotastih aplika bez sačuvanih trnova, devetnaest manjih kalotastih aplika s trnom i šest pločastih okruglih aplika. U njegovoj neposrednoj blizini pronađen je, veo- ma kvalitetan, modelirani falični privjesak, koji je s vidljive strane bio pokositren. On je također bio apliciran na kožno ili tekstilno remenje.

Britanski arheolog Michael Bishop izradio je tipologiju konjske opreme analizirajući nalaze s

44 BUK

45 DOGAĐANJA

X. Burnumske Ide građen kao vojno vježbalište, no i dalje mu je pri- marna namjena bila zabava. Zato je uvijek tako lijepo i rado mu se vraćamo. Osvaja nas priroda, arheologija, čist zrak, dobra atmosfera i zabava baš za cijelu obitelj. Spoj davnih vremena i današ- njice, novo u starome, stvara čarobnu predstavu u kojoj sudjeluju svi: „Rimljani“, arheolozi, djelatnici NP „Krka“, umjetnici, pjevačke zvijezde, gladijatori, glumci, žongleri, turisti, domaći ljudi, djeca, volonteri, fotografi, novinari. Predstavu na Burnumskim Idama ne čini samo službeni dio programa, nego je kompletni događaj interaktivna predstava. Zbog toga svaki put kad odemo na Ide sret- nemo poznate ljude, ali i upoznamo nove, za koje Već je tradicionalno da sa svojom obitelji su- znamo da će opet doći. Jedva čekamo sljedeće Ide. djelujem u Idama – ni ove godine nije bilo dru- gačije. Naš doprinos sveopćem slavlju antike ovaj Ivana Ožanić Roguljić put bile su Olimpijske igre – burnumski petoboj. Za vrijeme dok su trajale prave olimpijske igre u Riju, i na Burnumu su se održavala natjecanja u trčanju, Projekt „Zelena knjižnica za skoku u dalj, bacanju koluta, bacanju kugle i ba- zelenu Hrvatsku“ canju koplja. Pod geslom “Brže, više, jače” (Citius, Altius, Fortius) i ovaj put je bilo najvažnije u igrama U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sudjelovati, dati sve od sebe i boriti se pošteno, što (NSK) 6. svibnja 2016. predstavljen je projekt Ze- je najvažnije od same pobjede. Moje djevojčice su- lena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Projekt je pred- djelovale su u tom međunarodnom dječjem slavlju stavila Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK, koja sporta sve dok odjednom nisu poželjele uključiti je u svom govoru naglasila: „Osnovni ciljevi pro- se u brojne događaje oko njih. Ogladnijele su pa jekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku odnose su kušale fantastične okruglice s medom i makom se na izobrazbu korisnika Knjižnice, njihovo osvje- (globos) s antičkog stola, uživale u prezentaciji le- šćivanje i senzibiliziranje za zaštitu i očuvanje pri- gionarskih skupina i njihove opreme, isprobale ra- rode i okoliša, kao i na popularizaciju programa s zne antičke obrte i vještine (pisanje voskom, izradu područja zaštite i očuvanja prirode i predstavljanje drvenih igračaka, mozaika i bula, filcanje vune), a rezultata znanstvenih istraživanja, stručnih radova, najdulje su izrađivale nakit. Zatim su se dotjerale za nakladništva i projekata. Zadatak je privući što veći odmaranje na trikliniju, odmorile se, pojele još glo- broj korisnika i zainteresiranu javnost kako bismo bosa i onda ušle u šator za gatanje. Pravo rimsko im sudjelovanjem u odabranim programima usa- poslijepodne. Bilo im je sve zabavnije uz predstave dili nove vrijednosti i navike.“ U uvodnom dijelu izvan amfiteatra, no prava zabava bila je u amfite- programa svoje projekte predstavili su ravnatelj atru. Uz žonglere, plesače i gladijatore, saznale su Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Krešimir o prvim dojmovima cara Augusta Oktavijana kada Šakić, stručni voditelj u Javnoj ustanovi „Nacional- je stigao na ovo područje. Koncert Colonije izne- ni park Paklenica” Gordan Lukač, voditeljica mar- nadio ih je i donio još jedno iskustvo. ketinga Javne ustanove „Nacionalni park Risnjak“ Amfiteatar je savršena pozornica za sve obli- Silvija Barbarić i voditeljica Službe za prezentacije ke događaja. Možda je burnumski amfiteatar iz- aktivnosti Javne ustanove „Park prirode Kopački

46 BUK

ruke kao glazbe s porukom. Prije svakog koncerta posjetiteljima je predstavljen niz izložbi, radionica i ekoloških akcija koje su imale za cilj isprovocira- ti, izazvati i usmjeriti posjetitelje na aktivnosti koje mogu doprinijeti dobroj, održivoj budućnosti za- štićenih područja, ali i cjelokupnog okoliša. Kon- certi su održani na lokalitetu Roški slap u Nacional- nom parku „Krka“ i u gradu Šibeniku. Manifestacija „Zvuci Krke“ samo je jedna u nizu manifestacija koje se održavaju na lokalitetima koji su manje po- sjećeni. „Zvuci Krke – The sounds of the River“ prije svega su namijenjeni lokalnom stanovništvu, ali i njihovim gostima.

Prije i tijekom koncerata održane su sljedeće rit“ Ružica Marušić. Tom prigodom u korisničkome akcije: prostoru NSK na trećem katu postavljene su izlož- • Izložba Svete Bjelića Ekološke zavrzlame be fotografija i makete nacionalnih parkova „Krka“, „Risnjak“, „Paklenica“ i Parka prirode „Kopački rit“. • Izložba ekoloških akcija udruge „Krka“ iz Knina U nastavku projekta NSK će organizirati temat- • Prikupljanje igračaka za ekoknjižnicu u Kninu ske izložbe, izložbe starih časopisa, knjiga, rječni- (ekološka akcija ReuseReduceRecycle) ka, plakata i ostalih zanimljivosti iz fonda Knjižnice, • Prikupljanje slikovnica i knjiga za ekoknjižni- virtualne izložbe izabrane građe i motiva iz starih cu u Kninu (ekološka akcija ReuseReduceRe- časopisa, knjiga, rječnika, s plakata i sl., predava- cycle). nja hrvatskih znanstvenika i prirodoslovaca, npr. članova Hrvatskoga prirodoslovnog društva, pro- Puhački orkestar „Primošten“, Roški slap, 26. midžbu digitalnoga projekta NSK Flora Jadrensis, lipnja 2016. manifestaciju Zeleni sajam koja uključuje zajednič- ki nastup i izravnu promidžbu vlastitih programa svih suradnika i zainteresirane javnosti u predvorju Najbolji puhači na ovim prostorima izveli su po- NSK, manifestaciju Zeleni tjedan, koja se održava u pularne hrvatske i svjetske skladbe na prvom ovo- organizaciji Europske komisije, i sl. godišnjem koncertu u sklopu manifestacije „Zvuci

Drago Marguš

„Zvuci Krke – The Sounds of the River“

Manifestacija „Zvuci Krke – The Sounds of the River“, koja se održava svake godine u sklopu kul- turnog ljeta na prostoru Nacionalnog parka „Krka“, ove godine posvećena je prenošenju ekološke po-

47 DOGAĐANJA

Krke – The Sounds of the River“. Osamdeset šest godina postojanja i iskustva Puhačkog orkestra Primošten garancija su kvalitete, a mladost, talent i muzikalnost sadašnjih članova donose potpuno suvremen pristup glazbi pod ravnanjem profesora Borisa Plazibata.

Marko i Sara Škugor, Roški slap, 7. srpnja 2016.

Marko i Sara Škugor predstavnici su nove ge- neracije talentiranih šibenskih pjevača i glazbenika. Na Roškome slapu izveli su vlastite skladbe i Posjetitelji koncerta mogli su sudjelovati u eko- svjetske hitove popularne glazbe u unplugged ver- loškoj akciji u suradnji s ekoudrugom Krka-Knin. ziji. Poznati belkanto, kvaliteta interpretacije i ši- Jedina ekoknjižnica igračaka u Hrvatskoj otvorila je roke vokalne mogućnosti Marku Škugoru otvorili svoja vrata svim ljudima dobroga srca. Posjetitelji su vrata mnogih pozornica u Hrvatskoj i Sloveniji. koncerta bili su pozvani da donesu igračku i doni- Sara Škugor njeguje nešto drugačiji glazbeni izri- raju je u tom humanitarnom projektu. čaj, u kojem su prisutni pop i modernija tonska produkcija.

Meri Cetinić, Roški slap, 22. srpnja 2016.

Meri Cetinić, kantautorica iz Splita čije pjesme rado slušamo i u njima uživamo već godinama, održala je koncert dobrih vibracija i unijela šanso- nijerski ugođaj glazbene večeri uz Krku. Koncert je Sandra Bagarić, Roški slap, 31. srpnja 2016. održala u duetu s kćerkom Ivanom Burić u izuzet- nom ambijentu na Roškome slapu. Tom prigodom izvela je svoje najveće hitove, kojih je zaista mno- Sandra Bagarić, sopranistica iznimnog glasa, go: Mornareva žena, Četiri stađuna, Lastavica, U održala je koncert uz klavirsku pratnju supruga prolazu, kao i neke nove skladbe koje je snimila s Darka Domitrovića, vrsnog međunarodno prizna- Ivanom Burić na CD-u Dozvoli mi. tog glazbenika i skladatelja. Zavidnu karijeru San-

48 BUK

dra Bagarić stekla je nastupajući sa Zagrebačkom s kojim je snimio album Songs from the Labyrinth, filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Za- jedan od najprodavanijih albuma klasične glazbe. grebačkim solistima, Dubrovačkim simfonijskim Karamazov je sa Stingom obišao i sve svjetske po- orkestrom, Simfonijskim orkestrom Mostar i Tam- zornice. Izvrsnu suradnju ima i s Cecilijom Bartoli, buraškim orkestrom HRT-a a koncertno je nastu- Andreasom Schollom i vokalnim ansamblom An- pala u Belgiji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Hrvat- tiphonus. Posebno rado izvodi engleske madrigale skoj, Italiji, Izraelu, Japanu, Mađarskoj, Njemačkoj, i skladbe Johna Dowlanda. SAD-u (na Floridi i Havajima), Portoriku i Sloveniji. Sandra Bagarić i Darko Domitrović izveli su izni- Goran Karan, Roški slap, 26. kolovoza 2016. mno zanimljiv, dinamičan i interpretacijski kvalitetan koncert sastavljen od popularnih melodija iz klasičnog i opernog opusa, a dijelom i iz zabavnog Goran Karan, glazbenik prepoznatljiva glazbe- repertoara tih vrsnih umjetnika. nog izričaja i bogate karijere, na Roškome je slapu sa svojim bendom Vagabundo izveo niz hitova koji su obilježili njegovu dosadašnju karijeru u unplugged verziji, odnosno samo s akustičnim instrumen- tima. Posjetitelji koncerta uživali su u poznatim hito- vima, ali i opernim arijama koje Goran Karan izvodi na prepoznatljiv način pokazujući svoje glasovne kvalitete. Taj glazbeni događaj neki su nazvali “kon- certom ljeta” pozivajući se na kvalitetu izvođača i poseban ambijent koji pruža Roški slap.

Posjetitelji koncerta Gorana Karana mogli su sudjelovati u ekološkoj akciji u suradnji s ekoudrugom Krka-Knin. Jedina ekoknjižnica u Hrvat- Edin Karamazov, Šibenik, 3. kolovoza 2016. skoj otvorila je svoja vrata svim ljudima dobroga srca. Posjetitelji koncerta bili su pozvani da donesu knjigu ili slikovnicu i doniraju je u ovom humani- Koncert Edina Karamazova održan je u klaustru tarnom projektu. samostana sv. Frane u Šibeniku. Edin Karamazov za sebe kaže da je “glazbenik širokog spektra”, no publika ga najbolje poznaje kao klasičnog gitari- Doris Banić sta i lutnjista. Lutnja ga je povezala i sa Stingom,

49 DOGAĐANJA

The best of Krka – izložba u LEGENDFEST – festival Fotoklubu Rijeka mitova, legendi i priča

LegendFest je obiteljski festival koji nudi za- Foto klub Šibenik udruga je fotografa koja na bavne umjetničke sadržaje kao što su koncerti, šibenskoj sceni postoji preko 50 godina a okuplja predstave, izložbe, radionice i performansi, ali i zaljubljenike u fotografiju koji su svoje prve foto- edukativne sadržaje kao što su predavanja i vi- grafije često napravili upravo u Nacionalnom par- deoprezentacije/projekcije. Sudionici su istaknuti ku „Krka“ ili su u njemu otkrili svoju zaljubljenost u domaći umjetnici, kazališne trupe, etnolozi, povje- fotografiju. Posjet Nacionalnom parku „Krka“ go- sničari, ilustratori i dr. Posjetitelji tako uče mitove, tovo uvijek u čovjeku budi potrebu da ga zabilje- legende i zabavne povijesne detalje o određenom ži bar fotografijom. Fotografija kao grana likovne mjestu kroz interaktivna događanja. Festival je to umjetnosti specifična je utoliko što danas, kao ni- koji je počeo prije 11 godina u malom istarskom kada do sada, daje mogućnost svakom pojedincu mjestu Pićnu i od tada se u njemu tradiocionalno da se okuša u njoj, da bude umjetnik barem na održava. Prije tri godine, proširio se na zagrebačku trenutak. Iako je dostupna svima, fotografijom se županiju, točnije na malo mjesto Lukavec, te je i tu ne bavi široka populacija, već istinski zaljubljenici u motiv, kadar, trenutak, osjećaj, lica i impresije. Upravo takvi zaljubljenici i Javna ustanova „Nacio- nalni park Krka“ već godinama uspješno surađuju i bilježe već niz izložaba fotografija. Jedna od njih, sad već tradicionalna, na Svjetski dan voda, iznje- drila je pregršt prekrasnih kadrova te zlatne teku- ćine i Krke kao njene reprezentativne predstavnice. Probrani snimci objedinjeni u izložbu The best of Krka predstavljeni su u Galeriji Principij u Rijeci od 14. do 24. svibnja 2016.

Silvija Čaleta

stekao karakter tradiocionalnog festivala. Ove godine 9. i 10. srpnja, po prvi put je održan na Roško- me slapu, kao predstavnik tog festivala u južnom dijelu Hrvatske. Legende i priče dalmatinskog zaleđa o vilama, nesretnim mladencima, tužnom ocu, okrutnom zmaju i mnoge druge nastale na obalama čarobne rijeke Krke LegendFest je oživio kroz brojne radionice, pričaonice, interaktivne predstave, predavanja, koncerte i sl. Posjetitelji Festivala ta dva dana na Roškom slapu bili su dio druge dimenzije, bajke u kojoj su i oni sami bili akteri, a ne gledatelji.

50 BUK

Roški slap sam je po sebi mističan: visoke grede, Izložba fotografija i čista rijeka, skriveni kutci prirode, prekrasne Ogrlice i tajanstvena Oziđana pećina dovoljni su razlog da projekcija filma Krka – tajne na trenutak zastanete, udahnete i zamislite mitska podzemlja bića koja tu izađu kad napustite Roški slap. Uopće nije teško zamisliti vile kako se razigrano igraju po livadi u maglovito jutro, pa ta livada i u vama budi potrebu da bosi zaplešete. Pogled na strme litice u vašoj mašti zasigurno doziva glavnog glumca legende, koji se tu sklonio od svojih progonitelja. Nebrojen je broj scenarija koji u vama budi ovaj lokalitet, a LegendFest je upravo to zamišljeno rea- lizirao. Ta je atraktivna manifestacija posjetiteljima omogućila da na poseban način dožive bogatstvo nematerijalne i materijalne kulturne baštine ovoga kraja. Festival su zajedno organizirali Val kulture i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Od jutarnjih do kasnih večernjih sati izmjenji- vali su se programi koji su mogli zadovoljiti šaroli- ku publiku. Rad akademskog kipara Nikole Fallera, U povodu Mjeseca hrvatske knjige, koji se slamnata skulptura jelena, ostao je na Roškom sla- obilježava od 15. listopada do 15. Studenoga, u pu kao podsjetnik na to događanje, dokaz da ta Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik 26. listo- dva dana nisu bila san, već stvarnost, koja će se, pada 2016. otvorena je izložba fotografija Rijetka i nadamo se, ponoviti sljedeće godine. endemska fauna NP „Krka“ i prikazan dokumentar- ni film Krka – tajne podzemlja. Silvija Čaleta Izložba sadrži dvadeset četiri fotografije podzemnih životinja i osam postera koji prikazuju skupine životinja koje žive u špiljama i jamama na području NP „Krka“. Fotografije su snimili i poste- re pripremili članovi Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba, koji desetak godina istražuju podzemnu faunu NP „Krka“.

51 DOGAĐANJA

Nakon otvorenja izložbe u multimedijalnoj dvo- štine europskih regija (Assembly of European Re- rani prikazan je film KRKA – tajne podzemlja, koji gions – AER). Program mladim ljudima u dobi od je premijerno, u sklopu projekta Zelena knjižnica 18 do 30 godina omogućava stjecanje profesio- za zelenu Hrvatsku, prikazan 23. rujna 2016. u Na- nalnog iskustva na različitim područjima djelova- cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Film je nja i usavršavanje stranog jezika u trajanju od 3 snimljen u razdoblju od 2005. do 2015. u produkciji do 7 mjeseci. Kandidati različitih obrazovnih pro- JU „Nacionalni park Krka“. Scenarij potpisuje Drago fila obavljaju praksu u tvrtkama ili institucijama iz Marguš a montažu Matea Šarić. Film traje dvadest osam minuta a prikazuje zemljopisni smještaj rijeke različitih područja. Regija domaćin dužna je pokriti Krke, geološke naslage na području Parka, nekoliko sve troškove, koji uključuju intenzivni jezični tečaj, atraktivnih speleoloških objekata, podzemna stani- smještaj, džeparac ili plaću te socijalno i zdrav- šta i špiljsku faunu Nacionalnog parka “Krka”. stveno osiguranje. Troškove puta snose kandidati. Proces razmjene temelji se na principu reciprocite- Drago Marguš ta, što znači da regija ugošćuje, ali isto tako i šalje mlade ljude u regije partnere. Volonteri u Nacionalnom Ciljevi programa su, osim stjecanja profesional- nog iskustva i jezičnog usavršavanja, upoznavanje parku „Krka“ – Eurodyssee regije domaćina, prijateljski kontakti s ostalim su- 2016. dionicima programa, stvaranje europske svijesti, međuregionalno povezivanje i omogućavanje br- Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se žeg i kvalitetnijeg zapošljavanja nakon povratka u godine uključila u program međunarodne razmje- svoju regiju. ne mladih Eurodyssee. Na tromjesečnom usavrša- vanju u Nacionalnom parku „Krka“ tijekom ljeta Volonterski program u zaštićenim područjima boravile su mlade prevoditeljice iz Italije i Španjol- Republike Hrvatske ske s kojima je potpisan Ugovor o profesionalnom i

Dvije mlade hrvatske studentice obavile su jednomjesečno volontiranje u NP „Krka“. Obje su stigle s velikim očekivanjima jer su Park već posje- tile s obitelji i đačkom ekskurzijom. Kao velike lju- biteljice prirode Krku su odabrale zbog savršenog spoja prirode, slapova i kulturne baštine. U Nacionalnom parku „Krka“ volonterke su obavljale dužnost brodskog domaćina na izletu Skradinski buk – Visovac – Roški slap. Svojim za- vidnim znanjem o prirodi i sadržajima u NP „Krka“ oduševile su posjetitelje Parka a komunikativnošću i srdačnošću osvojile su djelatnike JU „NP Krka“. jezičnom usavršavanju. Sudionice programa poha- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kroz projekt đale su intenzivni tečaj hrvatskog jezika a u okviru integracije u EU Natura 2000 (NIP) osmislilo je i po- programa Eurodyssee za njih su bile organizirane i krenulo program volontiranja u 11 parkova prirode brojne kulturne aktivnosti. i 8 nacionalnih parkova pod nazivom „Razvoj volon- Program Eurodyssee međunarodni je program terskih programa u hrvatskim nacionalnim parko- razmjene mladih među regijama članicama Skup- vima i parkovima prirode“. Osmišljen je ukupno 31

52 BUK

volonterski program. Aktivnosti u koje se volonteri Dana 25. listopada 2016. u Tehničkom muze- mogu uključiti obuhvaćaju prikupljanje podataka o ju Nikola Tesla u Zagrebu otvorena je izložba In- biološkoj raznolikosti, anketiranje i informiranje po- dustrijska arhitektura na Krki. Posjetiteljima su se sjetitelja, pomoć u održavanju staza i sl. prigodnim riječima obratili Markita Franulić, rav- Volonterskim programima omogućuje se su- nateljica Tehničkog muzeja Nikole Tesle, mr. sc. stavno uključivanje zainteresiranih pojedinaca i Krešimir Šakić, ravnatelj Javne ustanove “Nacional- grupa u aktivnosti koje ustanove provode u zašti- ni park” Krka, i mr. sc. Nataša Mučalo, ravnateljica ćenim područjima. Svi programi usklađeni su s pla- Državnog arhiva u Šibeniku, koja je u ime autorica novima upravljanja parkova i osmišljeni na način predstavila izložbu. Izložbu je otvorio mr. sc. Ivica da doprinose zaštiti prirode. Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za kulturu, obra- zovanje i sport Grada Zagreba. Razvoj programa volontiranja predstavlja još jedan iskorak u valorizaciji završne faze izgradnje Eko kampusa Puljane, unutar kojeg JU „Nacionalni park Krka“ razvija važan volonterski centar kojem je namjena olakšati razvoj volonterske djelatnosti na području NP „Krka“ i zaštite prirode općenito.

Katia Župan

Izložba Industrijska arhitektura na Krki u Tehničkom muzeju Nikola Izložba, izvorno postavljena u vodenici na Skra- dinskom buku u povodu 120. obljetnice puštanja Tesla u rad prve hidroelektrane na rijeci Krki, rezultat je projekta istraživanja industrijskih pogona duž toka rijeke Krke koji je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provela u suradnji s Državnim arhivom u Ši- beniku. Na izložbi su korišteni arhivski dokumenti, fotografije i nacrti iz NP “Krka”, Gradskog muzeja Dr- niš, Državnog arhiva u Šibeniku, Hrvatskog držav- nog arhiva i privatne zbirke obitelji Šupuk.

Nataša Zaninović

Dani svemira u Makarskoj

Dani svemira, manifestacija međunarodnog karaktera, ove su godine održani u Makarskoj, ispred platoa zvjezdarnice, 11. i 12. kolovoza, u suradnji Turističke zajednice grada Makarske, Nextbike su-

53 DOGAĐANJA

Noć šišmiša i Bioolimpijada

Neka od događanja u Javnoj ustanovi „Nacio- nalni park Krka“ već sada su tradicionalna. Repre- zentativni primjeri takvih događanja svakako su Biolimpijada i Noć šišmiša. Bioolimpijada je svojevrsno natjecanje među učenicima šestih razreda OŠ iz Skradina, s ušća Krke, i OŠ iz Knina, s njenog izvora. Bioolimpijada je rezervirana za natjecateljski duh, pa tako djeca već dođu motivirana za revanš ili obranu pobjede, što je poticaj za sudjelovanje budućim šestašima. Povod ovog natjecanja proslava je Međunarodnog stava javnih bicikala, Makarske zvjezdarnice i Javne ustanove „Nacionalni park Krka“. Obje večeri od 21.30 posjetitelji su mogli uživati u bogatom programu radionica, s brojnim iznena- đenjima i poklonima, u promatranju kiše meteora i predavanjima astrofizičara dr. sc. Michala Zajčeka iz Instituta Max Planck iz Njemačke i mladog ma- karskog znanstvenog novaka Ante Ravlića s Priro- doslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Manifestaciji Dani svemira ove godine pridru- žio se Nextbike sustav javnih bicikala, koji je svoju mrežu stanica s biciklima za iznajmljivanje proši- rio na deset gradova u Hrvatskoj. Ova manifestacija bila je promocija Nacionalnog parka „Krka“ u ovom javnom gradskom prijevozu a posjetitelji Dana svemira mogli su na nextbike biciklima otkriti čari grada Makarske. Promocija Nacionalnog parka „Krka“ u javnom gradskom prijevozu koji štiti okoliš u skladu je s jednim od osnovnih ciljeva Parka a Makarska, jedna od perjanica hrvatskog turizma, svake godine bilježi sve više posjetitelja. Ljepota zaštićenog po- dručja koje u vrućim ljetnim danima nudi osvježe- nje drukčije od onoga koje pružaju ljepote Jadrana jedan su od razloga za posjet NP „Krka“. Bila je to dana biološke raznolikosti, koji se obilježava 22. prilika da se pokažu svi lokaliteti u Parku, posebice svibnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi oni u gornjem toku rijeke Krke, koje posjetitelji tek zaštite biološke raznolikosti. trebaju otkriti. Biološka raznolikost podrazumijeva zaštitu svakog člana toga bogatstva. Najteže je javnost sen- Silvija Čaleta zibilizirati za jedinke koje se povijesno smatraju

54 BUK

štetočinama, opasnim ili jednostavno ružnim. Naš Dan žaba odabir je tako bila malena životinja – šišmiš – oko koje se stoljećima gradila negativna stigma: nepra- vedno je optužena da se zapliće u kosu i da pije Dan žaba – Save The Frogs Day, koji se obilje- ljudima krv. Kako su se u pričama i filmovima, pa žava 30. travnja, još je jedan u nizu dana kojima se tako i u ljudskim morama, uvijek vezivale za vješti- želi javnosti pokazati koliko smo štete kao čovje- ce, vampire i druga strašna bića, negativna stigma čanstvo nanijeli prirodi i još jednu životinju doveli bila im je neizbježna. Noć šišmiša jedno je od na- na listu ugroženih vrsta. “Što je to život ako čovjek jomiljenijih događanja u organizaciji JU „NP Krka“, ne može čuti usamljeni ptičji krik ili prepirku žaba posebice među mlađim posjetiteljima i njihovim noću oko ribnjaka?” misao je indijanskog poglavi- roditeljima. Noć šišmiša obilježava se u cijelom svi- ce Seattle, zapisana 1854. godine. jetu posljednjeg vikenda u kolovozu, pa je i mi već Na svijetu živi oko 5 450 vrsta žaba, od kojih je godinama organiziramo u Skradinu. prema IUCN-u ugroženo čak 32,5 posto, a u posljednjih deset godina 165 vrsta žaba je izumrlo. Glavni razlozi ugroženosti žaba, ali i cijele grupe vodozemaca, jesu nestanak njihovih staništa, za-

Noć šišmiša je razonodnog karaktera: djeca uži- vaju u predstavi, radionicama, raznoraznim igrama i performansima. Između dugonogog šišmiša na gađenje i klimatske promjene. Vodozemci se nala- štulama, tetoviranja air brushom ili interaktivne špi- ze u sredini hranidbenog lanca, te su važna karika lje teško je bilo izabrati omiljenog. Ove godine pun koja povezuje sitnije organizme, poput kukaca, i pogodak bio je i odabir lokacije u dječjem parku u krupnije, poput ptica. Skradinu, gdje je igra među stoljetnim murvama, Dan žaba obilježava se od 2008. godine zadnje na travi ispod postavljenih kućica za šišmiše bila subote u travnju. Javna ustanova „Nacionalni park tako prirodna. Sigurni smo da smo već sada stvo- Krka“ po prvi put se ove godine pridružila global- rili naraštaj mladih koji šišmiše gledaju drukčijim nom pokretu obilježavanja Dana žaba s ciljem da očima i ne vide razloga za njihovo ubijanje. To je se skrene pozornost na njihovu ugroženost i potre- dovoljan razlog da isto ponovimo sljedeće godine bu njihova očuvanja. U posjet Nacionalnom parku i da se zajedno s djecom veselimo tom događaju. „Krka“ došla je ekološka skupina djece iz Katoličke osnovne škole u Šibeniku i na predavanju učila o Silvija Čaleta osnovnim značajkama žaba. Ono što su znali ot-

55 DOGAĐANJA

privredno gospodarstvo u Europskoj uniji. Zato se prije ili su naučili pomoglo im je u igri „žablji skok“. snažno potiče diverzifikacija, koja omogućava do- U likovnoj radionici izradili su masku žabe te su datni prihod i doprinosi stabilizaciji i sigurnosti do- „žabljim jezikom“ pokušavali uhvatiti muhe. Sim- hotka. Različite vrste prihoda čine poljoprivredno patično je koliko su truda uložili uživljeni u ulogu gospodarstvo otpornijim, omogućavaju zapošlja- žabe, komentirajući da žabama i nije baš lako. Za vanje članova obitelji i, što je važno, pobuđuju inte školarce to je bila zanimljiva i poučna škola u teres mladih. Diverzifikacija je iznimno važna i zbog prirodi i o prirodi. održavanja vitalnosti ruralnih područja (očuvanja krajobraza odnosno prirode, očuvanja tradicijskih Silvija Čaleta znanja i vještina i stvaranja dodatnog prihoda od turizma i izvan poljoprivrednog gospodarstva). Za 6. susret tradicijskih diverzifikaciju se koriste postojeći resursi na gos- podarstvu (zemljište, zgrade, proizvodi), poseban poljoprivrednih proizvođača položaj gospodarstva (primjerice, unutar zaštiće- i gospodarstvenika nog područja) i znanja i vještine vlasnika. Neki od primjera diverzifikacijejesu seoski turizam, iznaj- U subotu, 14. svibnja 2016. u Ekokampusu Pu- mljivanje soba, trgovina na OPG-u, kušaonice vina, ljane održan je 6. susret tradicijskih poljoprivrednih sira i pršuta, prodaja ukrasnog bilja, wellness na proizvođača i gospodarstvenika uz Krku, na kojem farmama, edukativne farme za djecu i slično. su nastavljeni razgovori s lokalnim stanovništvom Potpore Europske unije diverzifikaciji u pro- užeg i šireg područja Krke s ciljem pripreme ra- gramskom razdoblju od 2014. do 2020. dodjeljuju zvojnih projekata. Pobliže su predstavljene mjere se kroz mjeru 6 (i LEADER mjeru), za što je nami- namijenjene ruralnom razvoju, s naglaskom na jenjeno jedanaest milijardi eura. Kroz podmjeru mjeru 6 i podmjere 6.2.1. i 6.4.1. 6.2.1. potpora se dodjeljuje za novu poljoprivred- Sonja Karoglan Todorović, stručnjakinja za po- nu djelatnost, dok podmjera 6.4.1. podrazumijeva i ljoprivredu i EU projekte iz Ecologice, predstavila nadogradnju postojeće djelatnosti. je pojam diverzifikacije djelatnosti na poljopri- Na 6. susretu sastavljen je popis sudionika za- vrednim gospodarstvima, koji se odnosi na sve interesiranihza navedene dvije podmjere, te će biti aktivnosti, osim poljoprivredne proizvodnje, koje formirana manja radna skupina, kako bi se učinko- imaju ekonomski utjecaj na gospodarstvo. Naime, vitije započelo s konkretnim pripremama. od 2003. do 2013. ugasilo se svako četvrto poljo- Katia Župan

56 BUK

Eco Heritage Task Force „Javna ustanova ‘Nacionalni park Krka’ bila je ponosan domaćin mladim ljudima koji žele aktivno upoznati svoju domovinu. Najljepši način za to je Četrdeset mladih hrvatskih iseljenika iz Argen- upravo boravak u okruženju njene bogate prirodne tine, Australije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Bra- i kulturnopovijesne baštine, kao što je to u okrilju zila, Hrvatske, Irske, Južne Afrike, Mađarske, Make- NP ‘Krka’, Šibenika i cijele županije, ali i upoznava- donije, Paragvaja, Rumunjske, Slovačke, Slovenije nje ljudi koji ovdje žive i rade i, vjerujem, stjecanje i Srbije boravilo je ovog ljeta u Šibeniku, gdje su poznanstava za cijeli život. U NP ‘Krka’ dolaze po- upoznali bogato prirodno i kulturnopovijesno sjetitelji iz svih zemalja, tako da će ovi mladi ljudi nasljeđe Republike Hrvatske, aktivno sudjelujući biti naši najbolji glasnogovornici u svijetu“, kazao u programima šibenskih tvrđava i u arheološkim je Krešimir Šakić ravnatelj Javne ustanove „Nacio- istraživanjima na lokalitetu Burnum u Nacional- nalni park Krka“. nom parku „Krka“. Hrvatska matica iseljenika organizirala je prijevoz mladih iseljenika iz Zagreba do Šibenika i na- trag i osigurala honorare za voditelje i predavače, a pobrinula se i za promidžbeni materijal. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ financirala je prehranu sudionika, dok je Grad Šibenik organizirao njihov smještaj u Studentskome domu u Šibeniku. U projekt su se uključile i turističke zajednice grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, koje su osi- gurale apartman za glavnog voditelja i profesora i organizirale izlete. Posjet mladih iseljenika, koji je trajao od 24. srpnja do 13. kolovoza, organiziran je, prema pro- Katia Župan gramu rada Hrvatske matice iseljenika za 2016. godinu, u sklopu projekta Eco Heritage Task Force Startasice u Nacionalnom 2016, u kojem sudjeluju mladi iz hrvatskog iselje- ništva (iznad osamnaest godina). U sklopu svog parku „Krka“ boravka posjetili su lokacije na kojima su se održa- vali prijašnji Eco Heritage Task Force: Skradin i Bri- Davne 1931. godine osnovano je današnje birsku glavicu (1997.) i Murter (2013.), a razgledali Borovo d.d. kao tvornica specijalizirana za proi- su i Split, Trogir i Knin. zvodnju cipela i radne obuće od kože i gume. U svom zlatnom razdoblju zapošljavalo je dvadeset Mladi hrvatski iseljenici došli su u pratnji teren- tri tisuće radnika i godišnje prozvodilo dvadeset skih voditelja, predavača hrvatskoga jezika, vodite- tri milijuna pari obuće. Uz Borosanu, startasice su lja medijske radionice i voditelja dramsko-filmske najpoznatiji brend vukovarske tvornice. Ove godi- radionice, koje su se svakodnevno održavale u ve- ne proslavile su svoj četrdeseti rođendan. Vrhunac černjim satima. Bogat plan boravka i rada mladih popularnosti doživjele su 1987. godine kao službe- hrvatskih iseljenika obuhvaćao je upoznavanje Ši- na obuća Univerzijade. benika i šibenskih tvrđava, te izlete u Knin, Trogir i Danas ova tvornica zapošljava sedamsto pet Split. U NP „Krka“ mladi su iseljenici sudjelovali u radnika, pa je i dalje jedan od najvećih poslodava- arheološkim istraživanjima na lokalitetu Burnum i ca u svojoj županiji, a godišnje proizvede 400 000 u poslovima održavanja dijela pješačkih staza na pari obuće. Borovo je svojevrsna hrvatska uzdani- lokalitetu Roški slap. ca, simbol nade u uspjeh hrvatskog gospodarstva,

57 DOGAĐANJA

uživaju u prirodi i da za uspomenu na svoj pohod u prirodu ponesu „njezin dio” hodajući u novim “šiš- miš/žaba” ili “vretence” startasicama. Startasice posebno izrađene za NP “Krka” do- stupne su u sljedećim modelima: „šišmiši“, „žabe“ i „vretenca“, a mogu se kupiti po cijeni od 190,00 kn na prodajnim mjestima u Šibeniku i na Roškome slapu i Skradinskome buku.

Silvija Čaleta Fotonaponska elektrana

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ obno- simbol vjere u domaći prozvod i domaćeg prozvo- đača. Iz tog razloga posebno nas je obradovalo vila je recepciju na ulazu u manastir Krka u cilju kad se Borovo d.d. prijavilo na natječaj za prodaju poboljšanja radnih uvjeta djelatnika i održivog suvenira u Nacionalnom parku „Krka“. Startasice poslovanja. Na objektu su sanirana oštećenja i su nam dobro poznate, ali smo se oduševili kad nedostaci, ugrađen je učinkovitiji sustav grijanja i smo na njima vidjeli motive Krke, kao što su šišmiši, hlađenja i postavljen fotonaponski sustav, koji će žabe i vretenca. zadovoljavati sve potrebe djelatnika na toj lokaci- Startas tenisice izrađene su u potpunosti od ji. Fotonaponski sustav ima nazivnu snagu od 2,80 prirodnih materijala, kao što su pamučno platno kW a sadrži baterijski paket kapaciteta 5kWh kako i guma dobivena iz kaučuka. I danas se, kao i ne- bi električna energija bila dostupna u trenutcima kad, startasice izrađuju ručno, pa svaki par prijeđe preko dvadeset tri para brižnih ruku u tvornici u Vukovaru. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ podr- žava svaki napor, bilo prozvođača pojedinca, bilo ovakvog hrvatskog diva, u proizvodnji i plasmanu specifičnih suvenira. U svijetu je dobro poznat termin patriot economy ili domoljubna ekonomija, čiji smo pobornici, jer na naše proizvode trebamo biti jednako ponosni kao i na naše prirodne ljepote. Bez modnog pomodarstva, koje nas pretvara u slijepe sljedbenike trendova, guši individualnost i potiče konzumerizam, koji naš planet danas izje- kada nema dovoljno sunčeve energije za trenutnu da više nego ikad, potrebno je kupovati lokalne potrošnju. U sklopu rekonstrukcije postavljeni su i proizvode. U doba prezasićenosti istim suvenirima sustav alarmne zaštite i videonadzora. diljem svijeta i globalne magnetomanije, pravo je osvježenje imati ovakve suvenire na našim polica- Osim podizanja standarda rada djelatnika ma. Prodavačima u suvenirnicama Nacionalnog JU „NP Krka“, ovaj projekt ima za cilj educiranje parka „Krka“ čast je o njima ispričati i pokoju riječ posjetitelja i lokalnog stanovništva o energetskoj našim stranim posjetiteljima. učinkovitosti kako bi ih potaknuo na korištenje ob- Pozivamo sve zainteresirane da posjete Naci- novljivih izvora energije. Posjetiteljima se, ovim i onalni park „Krka“ i naša maloprodajna mjesta, da drugim projektima JU „NP Krka“, žele pružiti do-

58 BUK

datni sadržaji osim prirodnih i kulturnopovijesnih stavljanja najboljih lokalnih, ekoloških i tradicijskih, znamenitosti koji će ih potaknuti na dulji boravak proizvoda. Manifestaciji se rado pridružila i JU „NP u Parku i širenje popularnosti Nacionalnog parka Krka“ omogućivši lokalnom stanovništvu da izrav- „Krka“ kao destinacije pogodne za aktivni i eduka- no predstavi i prodaje svoje proizvode. tivni odmor. Krkin zeleni stol projekt je prigodnog izlož- Ovaj projekt prvi je korak na putu do energet- beno-prodajnog karaktera namijenjen registrira- ske neovisnosti JU „NP Krka“ i potpunog prelaska nim proizvođačima autohtonih poljoprivrednih na obnovljive izvore energije. Prelaskom na ob- proizvoda i rukotvorina na užem i širem području novljive izvore energije JU „NP Krka“ želi očuvati NP „Krka“. Pokrenut je 2015. kada je održano šest izvornu prirodu, te svojim primjerom osnažiti i mo- Krkinih zelenih stolova. Opći cilj projekta je una- tivirati druge institucije i lokalno stanovništvo na prjeđenje suradnje s lokalnim stanovništvom, te korištenje modernih tehnologija u svrhu povećanja promocija autohtonih proizvoda u Nacionalnom energetske učinkovitosti. parku “Krka”, dok je specifični cilj projekta potpora lokalnom stanovništvu u proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda. Izlagači su odabrani preko jav- Katia Župan nog poziva. Krkin zeleni stol 2016. Od svibnja do kolovoza 2016. održana su tri Krkina zelena stola, na Lozovcu 25. svibnja u povodu Europskog dana Parkova i 11. srpnja u povodu Svjetskog dana stanovništva i na Stinicama 2. kolovoza u povodu Gospe od Anđela. Četvrti Krkin zeleni stol, predviđen 19. kolovoza u manastiru Krka u povodu Preobraženja gospodnjeg, nije održan zbog kiše. Istovremeno, u okviru brenda Parkovi Hrvatske, a u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode, osam nacionalnih i jedanaest parkova prirode, te UNDP-ova projekta PARCS, od 21. do 29. svibnja obilježen je prvi Tjedan parkova Hrvatske. Kroz tjedan dana hrvatski su parkovi brojnim zanimljivim događanjima za posjetitelje obilježili i Dan zaštite Prvi Krkin zeleni stol ove godine održan je na prirode RH i Međunarodni dan bioraznolikosti, 22. Lozovcu, glavnom ulazu u Nacionalni park „Krka“, svibnja, te Europski dan parkova, 24. svibnja. u srijedu, 25. svibnja 2016. u povodu Europskog dana Parkova. Katia Župan Obilježavanje Europskog dana Parkova, 24. svibnja, pokrenuo je 1999. Europarc Federation. Program predavanja i Ove godine Europski dan Parkova obilježavao se pod sloganom A Taste of Nature! kako bi se na- edukativnih radionica glasila važnost održivog razvoja i suradnje Parko- va s lokalnim stanovništvom u zajedničkoj brizi za Na početku nove školske godine Javna ustano- prirodu. Dana 24. svibnja 2016. u zaštićenim po- va „Nacionalni park Krka“ uputila je poziv na su- dručjima u dvadeset dvjema europskim državama radnju ravnateljicama i ravnateljima dječjih vrtića i organizirano je 300 različitih aktivnosti u cilju pred- osnovnih i srednjih škola u Šibensko-kninskoj žu-

59 DOGAĐANJA

paniji s Programom predavanja i edukativnih radi- prirodi), na poučno-pješačkoj stazi Stinice – Roš- onica u školskoj godini 2016./2017. ki slap – Oziđana pećina, Oziđanoj pećini (škola u JU „Nacionalni park Krka“ za novu školsku je prirodi) i u školama i vrtićima (prema dogovoru). godinu pripremila brojna predavanja, ekološke i Prigodnim aktivnostima s djecom i mladima na po- edukativne radionice, terensku nastavu i sportske dručju Parka obilježavaju se i važni datumi, poput aktivnosti. Programi u kojima sudjeluju djelatnici rođendana NP „Krka“, Svjetskog dana voda, Svjet- NP „Krka“ prilagođeni su djeci različitog uzrasta skog dana planeta Zemlje, Međunarodnog dana a namijenjeni su širenju znanja o zaštiti prirode i biološke raznolikosti, Svjetskog dana zaštite okoli- okoliša i kulturnopovijesnoj baštini. ša, Noći šišmiša i sl. Zahvaljujemo svim vrtićima i školama koji su do sada surađivali s JU „NP Krka“, te iskazujemo nadu u nastavak suradnje i pozivamo sve koji nam se žele pridružiti u radu da to s povjerenjem i učine.

Katia Župan Nove staze na srednjem toku Krke

JU „Nacionalni park Krka“ uredila je tri nove Radionice za vrtiće: Mini čuvari prirode, 3R (Re- poučno-pješačke staze na srednjem toku Krke u cilju promocije posjetiteljske infrastrukture i omo- duce, Reuse, Recycle) i Šišmiši. gućavanja kvalitetnijeg boravka u zaštićenoj priro- Radionice i terenska nastava za niže razrede di. Obnovljeni su putovi kojima se lokalno sta- osnovne škole: Mali čuvari prirode, 3R (Reduce, Re- novništvo nekada koristilo za dolazak do rijeke ili use, Recycle), Šišmiši i Mala škola arheologije. do svog zemljišta na širem području Roškoga sla- Predavanja i terenska nastava za više razrede pa. Staze su svečano otvorene rekreativnom utr- osnovne škole: Rimljani u našim krajevima, Živo- kom, kao doprinosom sportskoj rekreaciji i aktiv- tinjski svijet u NP „Krka“, Voda, GIS – geoinforma- nom boravku u prirodi u sklopu Europskog tjedna cijski sustav, Voda koja gradi slapove i Upravljanje kretanja. nacionalnim parkovima. Predavanja i terenska nastava za srednje škole: Rimljani u našim krajevima, Životinjski svijet u NP „Krka“, Voda koja gradi slapove, GIS – geoinfor- macijski sustav, Prihvat i prijevoz posjetitelja u NP „Krka“ i Strateško upravljanje nacionalnim parkom. Predavanja i edukativne radionice održavaju se na Skradinskom buku (škola u prirodi), u Ispo- stavi JU „NP Krka“ u Skradinu (multimedijalni centar), na Roškome slapu (škola u prirodi), u Ispostavi JU „NP Krka“ u Drnišu (multimedijalni centar), na arheološkom nalazištu Burnum (škola u prirodi), u Eko kampusu Puljane (arheološka zbirka i škola u

60 BUK

Utrka „Rogovo – Roški slap“ održana je u subo- Sudionicima utrke „Rogovo – Roški slap“ zah- tu, 17. rujna 2016. na 9 km dugoj stazi, s otiskom valjujemo na odazivu te se nadamo da su uživali u povijesti, koja je nastala spajanjem većeg dijela tri- lijepom izletu i dobroj rekreaciji! ju novih poučno-pješačkih staza na srednjem toku: Katia Župan 1. Rogovo – Rupe, 2 300 m 2. Laškovica – Žižići – Roški slap, 3 300 m Izložba Industrijska 3. Roški slap – Uz ploču, 1500 m. arhitektura na rijeci Krki Okupljanje sudionika počelo je u 9 sati, nakon U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, a olujne i kišne noći i jutra. Do starta utrke, u 10 sati, u sklopu godišnjeg Sajma cvijeća, u Muzeju Croata vrijeme se potpuno razvedrilo te su natjecatelji Insulanus grada Preloga 22. travnja 2016. otvorena nove staze otkrivali obasjani suncem i toplinom. je izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki. S pogledom na smaragdni tok Krke tijekom cijele utrke, natjecatelji su otkrivali izvornu krševitu Muzej se tim događajem priključio manifesta- prirodu, predivan kanjon Među gredama, Rogovo cijama Dani Međimurske županije i Noć knjige. i srednjovjekovnu utvrdu Kamičak, Ogrlice i Roški Izložbu su predstavili kustosica Iva Kožnjak i ravna- slap, obnovljene vodenice i izazovne nove staze telj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar a o koje su svaka za sebe jedinstvene i posebne. njoj su govorile autorice, Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku, Nataša Zaninović, Sudionici su dobili svoj natjecateljski broj radi voditeljica Odsjeka za kulturnopovijesnu baštinu Nacionalnog parka „Krka“, i Gordana Goreta, voditeljica Odsjeka za zaštitu voda Nacionalnog parka „Krka“. Izložbu je otvorio gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

lakše identifikacije a staza je bila označena (traka- ma, zastavicama i strelicama), uz asistenciju timova na njoj: djelatnika Parka, članova društva 08 Forca Šibenik i članova spasilačke službe. Vrijeme prosječnog kretanja po stazi iznosi 1 h a duljina staze, ako se prođe točno zadanom rutom od starta do cilja, iznosi 9 km, pa je prolazak kroz cilj bio zabilježen postignutim vremenom. Utrka je završila prolaskom kroz cilj posljednjeg sudionika. Pobjednik je zadanu rutu pretrčao za 45 minuta.

61 DOGAĐANJA

Krka“ nabavila je pet novih hibridnih i električnih automobila. „Ovo predstavlja korak više u zaštiti prirode. Posebno nam je drago da se i JU ‘NP Krka’ pridru- žila projektu ‘Zelena linija’, koji zaštićenim područ- jima pruža mogućnost da, sudjelovanjem u njemu, budu uzor za uvođenje i širu primjenu električnih automobila. Nadamo se da će se projekt i dalje razvijati kako bi se što veći broj građana mogao uključiti u izravnu zaštitu okoliša kupnjom električ- nih automobila“, naglasio je ravnatelj JU „NP Krka“ Krešimir Šakić. Ukupna vrijednost investicije iznosi 158.724 eura, od čega je 80 % sufinancirao Fond za zašti- Izložba je kao stalni postav otvorena 28. kolo- tu okoliša i energetsku učinkovitost. Nabavljeno voza 2015. na Skradinskom buku u povodu pušta- je jedno Mitsubishi I-MIEV električno vozilo, dva nja u rad prve HE na rijeci Krki 1895. godine. Reali- plug in hibridna Mitsubishi Outlander Phev Intense zirana je u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku, Navi 4 WD AT vozila i dva Toyota Prius 1,8 hibridna a sadrži arhivske fotografije, nacrte, didaktičke vozila. makete i stare dokumente iz državnih arhiva u Hrvatskoj i privatne zbirke obitelji Šupuk. Prelogu najbliža hidroelektrana na rijeci Dravi, HE Dubrava, ujedno je najviša u Hrvatskoj, dok je umjetno jeze- ro treće po veličini.

Nataša Zaninović Zelena linija

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 6. rujna 2016. javnosti je predstavila novu infrastrukturu za punjenje električnih automobila na Lozovcu i nova električna i hibridna plug in vozila. Taj pro- Prednosti tih vozila jesu naklonjenost prirodi, jekt predstavlja doprinos zaštiti prirode i okoliša, zaštita okoliša i smanjeni troškovi održavanja i go- ali i cjelokupnoj društvenoj zajednici, jer se kori- riva. Sva navedena vozila u električnom su modu štenjem takvih automobila smanjuje emisija štet- nečujna. Primjerice, Mitsubishi I-MIEV električno nih plinova koje proizvode konvencionalni motori vozilo je plug in čisto električno vozilo s baterijom s unutarnjim izgaranjem. koja se može puniti iz vanjske mreže (iz utičnice ili U sklopu programa “Zelena linija“, koji su javne punionice) a domet s punom baterijom izno-

pokrenuli Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i si 160 km. Emisija CO2 je 0 g/km. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Plug in hibridna-električna vozila imaju bateriju a koji je namijenjen javnim ustanovama za uprav- koja se može puniti iz vanjske mreže (iz utičnice ili ljanje zaštićenim područjima, nacionalnim par- javne punionice) a domet im je, s punom bateri- kovima i parkovima prirode, JU „Nacionalni park jom, 52 km. U slučaju kada se smanji kapacitet ba-

62 BUK

terije ili je potrebna veća snaga, uključuje se ben- nim akcijskim planovima energetske učinkovitosti zinski motor. On ne služi za pokretanje vozila, nego koji slijede iz njega. za generiranje električne struje, tj. pokretanje agre- gata i punjenje baterije. Za pogon vozila zadužena Katia Župan su dva elektromotora. Emisija CO2 je 42 g/km, dok vozilo sličnih karakteristika u dizelskoj verziji ima emisiju od 154 g/km, pa i više. Iz toga proizilazi Zelena čistka 2016. prijateljski odnos vozila prema prirodi: smanjenje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se zagađenja emisijom CO2 i zagađenja bukom. godine pridružila globalnoj volonterskoj akciji Ze- JU „NP Krka“ postavila je i novu punionicu za lena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, 22. punjenje električnih automobila na Lozovcu a još travnja 2016. na Lozovcu. jedna bit će postavljena u sklopu uređenja okoli- ša novog informacijskog centra u Laškovici iznad Djelatnici JU „Nacionalni park Krka“ u suradnji Roškoga slapa. Vrijednost investicije za obje puni- s volonterima iz Braniteljske socijalno radne zadru- onice iznosi 399.850 kuna, što je financirala sama ge Branitelj, Kulturne udruge Slovenaca „dr. France JU „NP Krka“. Prešeren“ Šibenik (sekcije Ljubitelji prirode Plani- ka – Runolist) i Ekološke udruge „Monte Promo- Infrastruktura za punjenje električnih automo- na“ iz Siverića i lokalnim stanovništvom čistili su bila Terra DC 53 jest multistandardna modularna nelegalno odlagalište otpada na Lozovcu, nedale- stanica od 50 kW za brzo punjenje, električnih vo- ko od glavnog ulaza u NP „Krka“. Tom prigodom zila s jednim, dva ili tri priključka. Fleksibilni dizajn sanirano je nelegalno odlagalište otpada površine omogućava više protokola, i to CCS i CHAdeMO oko 1 ha. Na odlagalištu se uglavnom nalazio sitni i brzi AC protokol, ovisno o individualnim potre- i srednji kućanski otpad, ali i ostaci građevinskog bama svakog korisnika. Namjenski je dizajnirana materijala. za korištenje po principu superbrzog punjenja i Zelena čistka, zajednička jednodnevna akcija idealna je za upotrebu na benzinskim stanicama i čišćenja nelegalnih odlagališta otpada, najveći je u dijelovima grada s velikim protokom vozila. volonterski ekoprojekt u Hrvatskoj, koji okuplja „Punjači su opremljeni internetskim aplikacija- aktivne građane i udruge, a dio je velike globalne ma koje korisnicima omogućuju jednostavno pri- akcije World cleanup, pokrenute 2008. Temelji se ključivanje njihovih uređaja na različite softverske na buđenju svijesti o važnosti odgovornog gospo- sisteme, kao što su baze podataka, platforme za darenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode plaćanje ili sistemi inteligentnih energetskih mre- i planeta Zemlje. ža. Time je omogućeno daljinsko praćenje, održa- vanje i nadogradnja funkcija. Radna temperatura Katia Župan je od -35 °C do +50 °C “, istaknuo je Aleksandar Radosavljević, predstavnik ABB Ltd. Zagreb. U skladu s dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj trenutno je aktivno preko sto punionica a trend rasta intenzivno se nastavlja. Program „Zelena linija“ potpuno je u skladu s politikom energetske učinkovitosti Republike Hr- vatske iskazane u Strategiji energetskog razvoja i Nacionalnom programu energetske učinkovitosti za razdoblje od 2008. do 2016. godine i nacional-

63 DOGAĐANJA

Tour of Croatia 2016. va Hrvatske i biti motiv da i oni naprave obilazak kroz Lijepu Našu“, istaknuo je ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Krešimir Šakić. Tour of Croatia, međunarodna etapna bicikli- Tour of Croatia manifestacija je koja povezu- stička utrka kroz Hrvatsku, u trećoj etapi, 21. trav- je prirodne ljepote, sport i promociju turističkih nja 2016. sišla je u kanjon Krke i prošla preko Roš- destinacija. Događaj su pratili milijuni gledatelja koga slapa. diljem Europe. U utrku, dugu tisuću kilometara, Tour of Croatia ove je godine održan od 19. do uključilo se dvanaest gradova domaćina i deset žu- 24. travnja, s ukupno šest etapa. Javna ustanova panija, a biciklisti su prošli kroz više od sto mjesta „Nacionalni park Krka“ pridružila se utrci kao do- diljem Hrvatske. Utrku su izravno prenosili HRT i maćin dijela etape i službeni sponzor, kao i NP Eurosport, a TV-prijenos kasnije su emitirale broj- „Plitvička jezera“ i projekt PARCS, pod okriljem Mi- ne televizijske postaje diljem svijeta. nistarstva zaštite okoliša i prirode. Upravo su preli- jepa priroda i očuvani okoliš jedan od razloga zbog kojeg veliki broj posjetitelja dolazi u Hrvatsku, pa Katia Župan je taj veliki sportski događaj bio prilika da se Par- kovi Hrvatske predstave i u duhu aktivnog turizma. Milijunti posjetitelj Nacionalnog parka „Krka“

Čarobno okruženje Nacionalnog parka „Krka“, u kojemu izvorna ljepota prirode ljubi bogatu kulturnopovijesnu baštinu čuvajući višestoljetnu tradiciju, u subotu, 1. listopada 2016. posjetio je milijunti posjetitelj, što je najbolja godišnja posje- ćenost Parka od proglašenja nacionalnim parkom. Toni i Sonja Cvetko s četveromjesečnom Jer- com kupili su milijuntu ulaznicu u NP „Krka“. Mlada obitelj tri je tjedna provela na ljetovanju u Hrvat- skoj a to im je bio prvi posjet NP „Krka“. Tim povo- dom dočekao ih je ravnatelj JU „NP Krka“, koji im je uručio prigodne darove. Nacionalni park „Krka“ područje je iznimne prirodne ljepote i kulturnopovijesne baštine, dio Na- Zaštita prirodne i kulturnopovijesne baštine tura 2000 područja, koji našu lijepu zemlju svrsta- va u sam vrh zaštićenih područja Europe. Najljepši Osnovna misija nacionalnog parka je zaštita način da se svijetu predstavi takvo bogatstvo jest prirode, a u slučaju NP „Krka“ i tisućljetne kultur- aktivni boravak u prirodi. Upravo se zato Nacio- nopovijesne baštine. Prirodni fenomeni, biljni i nalni park „Krka“ pridružio toj biciklističkoj manife- životinjski endemi, staništa i povijesno i kulturno staciji. „Tour of Croatia adrenalinska je vožnja kroz nasljeđe zahtijevaju posebnu skrb i zaštitu. Javna Hrvatsku koja će brojnim ljudima u svijetu poslati ustanova „Nacionalni park Krka“ od svoga osnutka dozu pozitivne energije zelene i plave boje Parko- uspješno se nosi sa svim izazovima, što je dopri-

64 BUK

za, obnovljene su vodenice koje služe prezentaciji starih zanata, uređeni su etnoselo na Skradinskom buku, Visovačka kuća Kuželj na Stinicama i isposta- ve JU „NP Krka“ u Skradinu, Drnišu i Kninu a omo- gućen je i obilazak arheološkog lokaliteta Burnum i uživanje u pogledu na šest od ukupno sedam Kr- kinih slapova.

Senzibiliziranje za skladan odnos prema prirodi provodi se i kroz redovite manifestacije s jasnom ekološkom porukom. Glazbene i filmske večeri, izložbe, akcije, radionice i festivali na prekrasnim lokalitetima idealna su mjesta za poticanje odgo- nos reputaciji zaštićenih područja u Republici Hr- vornog ponašanja čovjeka prema prirodi. vatskoj, ali i u svijetu. Sva infrastruktura namijenjena posjetiteljima U protekla tri desetljeća JU „Nacionalni park zauzima tek 5 % cjelokupne površine Nacionalnog Krka“ uspješno provodi različite aktivnosti u cilju parka „Krka“, koji se prostire na 109 km2. Posjetite- očuvanja prirodne i kulturnopovijesne baštine i lji se označenim stazama kreću pod budnim okom edukacije: mjere zaštite prirode, krajobraza i vrsta, djelatnika i nadzorom čuvara prirode. Kad dođe u te održiva razvoja, istraživanje flore i faune, očuva- NP „Krka“ svaki posjetitelj bude upoznat s pravi- nje tradicijske poljoprivrede, zaštitu kulturnopovi- lima ponašanja u zaštićenom području, kojih se i jesnih spomenika, očuvanje baštine i tradicionalnih pridržava. Očuvanju prirode doprinosi i ekološka običaja, realizaciju važnih infrastrukturnih projeka- osviještenost samih posjetitelja. ta, edukaciju djece i odraslih itd. Pritom nastoji po- stići sinergiju s lokalnim stanovništvom i podignuti svijest o potrebi očuvanja biološke raznolikosti. Održivi razvoj Svake godine provodi i edukativni prihvat, sve brojnijih, posjetitelja iz Hrvatske i cijeloga svijeta. Prednost Nacionalnog parka „Krka“ je prostor- na razgranatost i dobra umreženost cesta. Osim Odgovorno upravljanje triju prijelaza preko Krke, brojna naselja uz Park povezuju i prometnice, što, uz kvalitetnu signaliza- ciju, omogućuje širenje novih posjetiteljskih sadr- Skradinski buk, jedna od poznatijih prirodnih žaja. Ove godine zabilježen je porast zanimanja za ljepota Republike Hrvatske, najposjećeniji je slap Visovac za 29 %, Roški slap 30 % i 31 % za manastir na rijeci Krki. Kako bi uspješno provela projekte Krka, Burnum i Eko kampus Puljane. zaštite toga lokaliteta, Uprava Parka proteklo de- setljeće intenzivno radi na prostornoj i vremenskoj Radi optimalnog protoka posjetitelja i kontrole disperziji posjetitelja: prostornoj u smislu osposo- njihova zadržavanja u Parku u tijeku je realizaci- bljavanja postojećih i uređenja dodatnih sadržaja ja nekoliko projekata, od kojih bi prvi – uređenje pristaništa za brodove u Skradinu – trebao biti re- za posjećivanje, a vremenskoj u smislu godišnje i aliziran do ljeta 2017. Sljedeći projekti odnose se dnevne raspoređenosti posjetitelja po lokalitetima. na uređenje nekoliko ulaza u Park: Laškovice, Eko U toj namjeri za posjetitelje je napravljeno dva- kampusa Puljane i Lozovca, glavnog kopnenog naest poučno-pješačkih i jedna biciklistička sta- ulaza u Park, kako bi posjetitelji prilikom obilaska

65 DOGAĐANJA

Parka optimalno mogli raspodijeliti svoje vrijeme i godinu. Ove godine Park očekuje oko 12 % veću uživati u bogatoj ponudi lokalnih gospodarstvenika. posjećenost u odnosu na 2015.

Cilj upravljanja Parkom svakako je održivi razvoj, gdje je uz zaštitu prirode lokalnoj zajednici Katia Župan omogućen rast i razvoj. Prosperiranje krajeva uz Krku zaustavit će depopulaciju područja i omogu- ćiti učinkovito korištenje dobara. Solarna stabla u NP „Krka“

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predsta- Razvoj lokalnog gospodarstva vila je još jedan projekt koji doprinosi zaštiti prirode i okoliša – solarna stabla SunInside. U suradnji sa šibenskom tvrtkom Upgrade energy j.d.o.o. po- Svaka kupljena ulaznica doprinos je trajnoj za- stavljena su tri takva stabla, u ispostavi Skradin, na štiti, očuvanju i unapređenju NP „Krka“, a neizrav- Skradinskom buku i na ulazu Lozovac. no i njegova šireg područja. Porast posjećenosti rezultira i porastom sredstava, koja se zatim ulažu u projekte zaštite, inventarizacije i monitoringa, obnovu i razvoj infrastrukture, osmišljavanje novih sadržaja, projekte suradnje s lokalnom zajednicom, održavanje protupožarnih putova i sl.

Zajednički projekti doprinose prepoznatljivo- sti Nacionalnog parka „Krka“ kao brenda. Porast posjećenosti omogućuje intenzivniju promociju, prezentaciju i prodaju lokalnih proizvoda kroz izravnu prodaju ili u suvenirnicama JU „NP Krka“. Brend NP „Krka“, s prepoznatljivom očuvanom prirodom i bogatom baštinom i tradicijom, po- spješuje prezentaciju i prodaju autohtonih, a posebno ekoloških, proizvoda izrađenih na tra- dicionalan način u samom Parku ili u njegovoj neposrednoj blizini. Zaštićena priroda i ekološki uzgoj rezultiraju izrazitom kakvoćom proizvoda, Solarno stablo SunInside inovativan je, atrakti- koje posjetitelji prepoznaju i u kojima mogu uži- van i funkcionalan ekološki proizvod urbane opre- vati u brojnim seoskim domaćinstvima i lokalnim me, koji solarnu energiju pretvara u električnu. gospodarstvima uz NP „Krka“. Osim što predstavlja mjesto za odmor i za prihvat bicikla ono omogućava i punjenje mobilnih uređa- Na kraju, podsjećamo da od svog osnivanja ja. Proizvod je u potpunosti energetski neovisan, a Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ bilježi kon- razvijen je, dizajniran i proizveden u Šibeniku. stantan porast posjećenosti, izuzev, naravno, tijekom Domovinskog rata. U proteklih desetak godi- Naši posjetitelji, kao i svi suvremeni turisti, mo- na radilo se o prosječnom godišnjem porastu od bilne uređaje koriste za fotografiranje, informira- 6 do 7 %. Do naglog skoka došlo je 2015. kada nje, snalaženje u prostoru i dijeljenje sadržaja, pa je NP „Krka“ posjetilo 951 106 posjetitelja, što je se često dogodi da im se tijekom posjeta Parku po- predstavljalo porast od 18 % u odnosu na 2014. troši baterija. Postavljanjem solarnih stabala pruža-

66 BUK

mo dodatnu uslugu i istovremeno ih educiramo o nomsku ponudu. Nacionalni park „Krka“ ima sreću mogućnostima praktičnog i učinkovitog korištenja da se nalazi na području koje je kroz povijest,ali i energije dobivene iz obnovljivih izvora. Posebno danas bilo poznato kao gastronomsko područje nam je zadovoljstvo što je proizvod u potpunosti mediteranske kuhinje, osobito dalmatinske, s au- osmišljen i proizveden na šibenskom području, pa tohtonim namirnicama i jelima. ovim projektom pomažemo i razvoj domaće ino- Upravo je bogatstvo znanja i umijeća pove- vativne tehnologije. zanih s prehranom na Jadranu potrebno očuvati Dizajner Antonio Šunjerga, jedan od članova kako se ne bi izgubilo zbog suvremenog načina ži- Energy Upgrade tima, svoj je proizvod opisao ri- vota. Kao važan dio brojnih svečanosti i događanja ječima: „SunInside je solarno stablo inovativnog hrana je, u Hrvatskoj vezana za mnoge svetkovine, dizajna, modularno i prilagodljivo, jednostavno za običaje, vjerovanja i pučko liječenje pa u novije vri- instalaciju u prirodi i urbanim sredinama. Proizvod jeme postaje dio turističke ponude koju je potreb- se sastoji od središnjeg stabla (konzole) s kroš- no razvijati i promovirati u svijetu. njom solarnih panela i punjačima mobilnih ure- Mediteranska prehrana nisu samo recepti za đaja (IOS, Android i USB priključcima), te sadržava pripremanje određenih namirnica, već je to način klupu za odmor i stalke za bicikl. Može sadržavati života, posebna kultura spravljanja jela i uživanja u i WiFi Hotspot, informativne i oglasne površine, njima, temeljena na uzgoju autohtonih sorti koje dodatnu rasvjetu, koš za otpad, web ili sigurnosnu uspijevaju na Mediteranu. Dalmatinska kuhinja kameru, meteostanicu i druge elemente. Ovaj inovativan proizvod urbanu opremu pretvara u toč- odiše posebnim začinima, tek ispečenim kruhom ku okupljanja, mjesto informiranja, komunikacije, ispod peke i domaćim vinom, čije će nepce ugod- zabave i dijeljenja sadržaja. Idealan je za primjenu no iznenaditi svakog gosta. u turizmu jer suvremeni turisti neprestano koriste Mediteranska se prehrana na području hrvat- mobilne uređaje, te su stalno u potrazi za mjestom skog Jadrana, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, gdje mogu napuniti uređaj i spojiti se na internet.“ zbog gospodarskih promjena u novije vrijeme dra- Postavljanjem solarnih stabala JU „Nacional- stično promijenila. Tako se, primjerice, sredinom ni park Krka“ nastavlja s promocijom obnovljivih 20. stoljeća meso jelo samo nedjeljom i blagda- izvora energije i poticanje održivog razvoja i lokal- nima, dok je posljednjih 30-40 godina učestalije nog gospodarstva. u prehrani. Također, kruh se pekao jednom tjedno za čitavu obitelj, od domaće uzgojenih žitarica. I to se promijenilo zbog smanjenja poljoprivrednog Ivona Cvitan stanovništva i povećanja dostupnosti industrijskih prehrambenih proizvoda, pogotovo u slučaju oto- Festival „Okusi Mediteran!“ ka, zbog bolje trgovinske komunikacije s kopnom. na Skradinskom buku 28. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ulaga- njem u razvoj uzvodnih lokaliteta i obogaćivanjem svibnja 2016. ponude na cijelom prostoru rijeke Krke direktno utječe na rast i razvoj obiteljskih gospodarstava i Gastronomskoj ponudi posljednjih se godina u poljoprivrednika, koji su ključni za očuvanje i pro- destinacijama duž cijele Hrvatske pridaje sve veća mociju gastronomske kulture na cijelom području pozornost s ciljem obogaćivanja turističke ponude rijeke Krke. i privlačenja turista. Današnji turist želi na putova- „Okusi Mediteran!“ je festival koji predstavlja nju uz prirodne ljepote upoznati kulturu i identitet mediteransku prehranu, suvremene enološke i ga- lokalnog stanovništva, a to je nabolje kroz gastro- stronomske tečevine, te promovira Šibenik i Šiben-

67 DOGAĐANJA

sko-kninsku županiju kao poželjne gastronomske destinacije kroz brendiranje lokalne gastronomske ponude. Ove godine održan je od 26. do 29. svibnja 2016. Partner festivala je WWF (Svjetska orga- nizacija za zaštitu prirode), kojem se Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ pridružila kao sponzor.

Doris Banić

Gastronomski kutak – skradinski tingul

Skradin je u posljednjih nekoliko godina sve če- šće na listi gastronomskih meka. Razlog tome krije ali i ekonomičnost i kreativnost u pripremi raznih se u stoljetnom utjecaju raznih kultura na ovom jela, tjeraju ih uvijek da budu bolji i da nadmaše području, od venecijanske gastronomske tradicije, sebe same. Pripremajući tekst za skradinski tingul, otomanskog utjecaja i bodulskih običaja, koje su s shvaćam da nije tajna u receptu, već u priči. Stoga otoka donosile i „unosile“ kuharice i služavke bo- slijedi priča o skradinskom tingulu. gatih skradinskih obitelji, do senzacionalnih lokal- Tingul je u gastronomskom svijetu poznat kao nih namirnica. jelo koje se priprema od mesa peradi, kao pileći Tajna dobro pripremljenih skradinskih jela (i paprikaš ili pirjana piletina s rižom, ali u Skradinu vina) vjerojatno se krije u prekrasnom krajoliku uz taj naziv ima (upravo zbog spomenutih raznih ga- rijeku Krku, kojem su se nekada divili carevi, voj- stronomskih utjecaja) malo izmijenjenu recepturu. skovođe i putopisci, a danas pripadnici kraljevskih Potrebno je naglasiti da se to jelo u skradin- obitelji, jet seta, blogeri i sl. koji na luksuznim je- skom kraju najčešće nalazi na stolu nakon blag- drenjacima, ili u skradinskim restoranima i kono- dana Tri kralja, a razlog je vrlo zanimljiv. Dakle, od bama, u intimi svojeg društva, uživaju u šarolikoj blagdana Svih svetih, Božića i Nove godine do Sve- paleti lokalnih namirnica, bilo da se radi o školjka- ta Tri kralja domaća pečena puretina (tuka) glav- ma, o riječnoj ili morskoj ribi, pastrvi ili lubinu ulov- no je jelo na stolu Skradinjana i cijele skradinske ljenom ispred Skradina, o divljač ulovljenoj podno okolice. Prilikom obrade i pripreme mesa za peče- skradinskih brda ili o janjcima, pivcima, kokošima i nje (bilo da se radi o peki, bilo o roštilju), odvaja- odojcima sa seoskih imanja. ju se iznutrice i ljubomorno čuvaju da bi se nakon Uz čašu autohtonih vina od grožđa iz vinogra- blagdana Tri kralja pripremio tingul za društvo na da s obližnjih proplanaka i dalmatinsku pismu i marendi. U svakoj se skradinskoj kući, restoranu, ugodne domaćine ljubitelj dobre hrane i kapljice gostionici ili konobi priprema tingul, čiji će okus otkrit će kutak gastronomskog raja i sigurno mu ugodno iznenaditi nepce svakog gosta. se opet vratiti. Do tada se može okušati u pripremi starog jela čiji se recept u Skradinu može pronaći Sastojci: samo u konobama, u razgovoru ispod murve ili na • Temeljac od domaće kokoši/pivca jutarnjoj kavi, gdje ćete shvatiti da su Skradinja- • Luk ni, osim što su poznati „marendaši“, dobri kuhari i još bolji kritičari. Upravo ta (samo)kritičnost i inat, • Pureće bijelo meso

68 BUK

• Sol i papar • Pureća jetrica i durel (želudac) • Peršin, • Češnjak • Pire od rajčica • Maslinovo ulje • Riža

Priprema: Na maslinovom ulju ispirjati luk, dodati sitno narezano pureće bijelo meso, dodati je- tricu i durel, dolijevati temeljac, dodati začine po želji. Dodati pire od domaćih rajčica. Kad se mast, odvoji dodati rižu i temeljac, ponovo dodati sol i papar ako je potrebno. Čovjek i priroda oduvijek su međusobno pove- zani u jedinstven i dinamičan sustav, koji obilježava Na kraju dodati sir ribanac i malo masla prije uzajamna interakcija. Zdrava i nezagađena životna posluživanja. sredina preduvjet je za egzistenciju i opstanak lju- U sklopu festivala Okusi Mediteran! upravo ovaj di, stoga je potreba za očuvanjem zdravog okoliša recept bio je tema kulinarskog dvoboja na Skra- svakim danom sve veća. Svojim ponašanjem čovjek dinskom buku: jelo je prema originalnom receptu je doveo u pitanje sam opstanak Zemlje, prirode, pripremala chef Vesna Miletić a njegovu malo mo- a samim time i opstanak ljudi na Zemlji. Budući da dificiranu verziju chef Lionel Levy. Da su oba jela razvoj civilizacije zahtijeva racionalniji pristup u pri- bila više nego ukusna, pokazali su prazni tanjuri i svajanju prirode i stalno jačanje ekološke svijesti mnoštvo oko stola. kako bi se ona zaštitila od daljnjeg propadanja, kraj- U potrazi za novim zaboravljenim receptima nji je čas da se takav odnos prema prirodi promijeni. sljedeće godine, u slast! Izložba je privukla pažnju brojnih posjetitelja.

Doris Banić Doris Banić Izložba „Ekološke zavrzlame“

U sklopu manifestacije Zvuci Krke –The sounds of the river, koja traje od 1. lipnja do 1. rujna 2016., a ove je godine bila posvećena prenošenju eko- loške poruke kao glazbe s porukom, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ organizirala je izložbu crteža – karikatura Ekološke zavrzlame, Svete Bje- lića, koju je predstavila umjetnica Andrea Deskar. Izložba je posjetiteljima, ali i cjelokupnoj javnosti, poslala poruku o važnosti ekološke osviještenosti i racionalnog postupanja s prirodnim resursima, odnosno poruku o razmjerima zagađenja okoliša zbog čovjekova djelovanja.

69 DOGAĐANJA

Pilot-projekt „Crveni križ u sijeku materijal pod kutom, što omogućuje usitnjavanje i najtvrđih drvenih materijala. plavom okviru“ Veliki utovarni otvor, veličine 970 x 790 mm, ne zahtijeva dodatno rezanje i usitnjavanje materijala, a zajedno s utovarnim grlom u obliku pisma, dimenzija 150 x 230 mm, omogućava lagani uto- var razgranatog, grmovitog i gustog materijala, te krošnji. Time se uvelike smanjuje potreba za motornom pilom. Riječ je o i do stotinjak rezova manje svaki dan, što rezultira većim dnevnim učin- kom. Elektronički No-Stress sustav kontrole uto- vara u slučaju potrebe okreće utovarne valjke i u suprotnom smjeru kako bi rasteretio noževe sje- kača, bez gubitka radne brzine zamašnjaka. To u konačnici povećava radni učinak stroja. U sklopu projekta „Crveni križ u plavom okviru“ JU “NP Krka“ nabavila je sjekač drvne mase u razdoblju od 9. do 11. rujna 2016. godine odr- Green Mech Arborist 150 za potrebe usitnjavanja žana je ekološka akcija čišćenja rijeke Krke. U ak- odrezanih grana, a sve s ciljem održavanja šuma ciji su sudjelovali Hrvatski Crveni križ, u suradnji s i šikara na području Parka. Taj sjekač drvne mase tvrtkom Lauzuli, i Društvo za podvodne sportove u obliku prikolice smanjit će nastajanje zelenog Zagreb, čijih je sedamnaest ronilaca čistilo područje otpada i korištenje motornih pila, te znatno una- oko pontona na Skradinskom buku nizvodno pre- prijediti produktivnost rada i kvalitetu obavljenog ma Skradinu. Podršku u pripremi i provedbi ekološ- posla. Usitnjeno granje vraćat će se u prirodu u ke akcije čišćenja omogućila je JU „NP Krka“ a akciji obliku drvne sječke i koristiti kao idealan materijal su se pridružili djelatnici Crvenog križa iz Šibenika, za održavanje poučno-pješačkih staza u Nacional- Splita i Solina, te ronilački centar HVIDRA-e iz Spli- nom parku „Krka“. ta. Cilj akcije bio je pokazati kako održivo korištenje Korištenjem tog stroja JU “NP Krka“ želi nagla- prirodnih dobara, radi doprinosa društveno-gospo- siti važnost recikliranja i pretvaranja okrčenih grana darskom razvoju na lokalnoj razini, ujedno podrazu- i stabala u koristan materijal s novom upotrebnom mijeva i povećanje svijesti i znanja o potrebi zaštite vrijednošću. Šume uz rijeku Krku ne obuhvaćaju okoliša i očuvanja ovog zaštićenog područja. velike površine, ali su izuzetno važne za ukupan doživljaj krajobraza na području oštrog kontrasta Gordana Goreta ljutog krša, riječnih tokova i mora. Zbog vitalnosti šumskog ekosustava, iznimno je važno njihovo redovito i pravilno održavanje. Unutar Parka se Sjekač drvene mase redovito održava desetak protupožarnih putova, ukupne duljine oko 40 km, i 14 poučno-pješačkih staza, ukupne duljine oko 28 km. Ljepota i sigurnost zaštićenih prirodnih područ- ja uvelike ovisi i o njihovom održavanju. Usposta- vom šumskog reda, orezivanjem granja i vegetaci- Mate Bačić je koja onemogućava prolaznost puteva, stvara se otpadni zeleni materijal, koji je potrebno propisno zbrinuti. Zbog osjetljivosti terena, potrebni su lakši i mobilniji strojevi kojima se može prići materijalu i zbrinuti ga na licu mjesta. Usitnjavanje zelenog otpada i njegovo vraćanje u prirodu ima višestruku korist. Raspršivanjem usitnjenog materijala po tlu smanjuje se rizik od požara a razgradnjom materijala hrani se tlo. JU “NP Krka“ našla je idealno rje- šenje u mobilnom sjekaču drvene mase Green Mech Arborist 150 s jedinstvenim Disc-Blade sustavom okruglih noževa. Posebno oblikovani okrugli noževi

70 Biospeleološki monitoring na području NP “Krka”

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u suradnji s Hrvatskim biospeleološkim društvom (HBSD) iz Zagreba u razdoblju od 2014. do 2016. provela je projekt Biospeleološki monitoring triju specifič- nih speleoloških objekata na području Nacional- nog parka „Krka“.

Istražena su tri speleološka objekta: Stara jametina, Oziđana pećina i Sedrena špilja iza mlina, s ciljem utvrđivanja trenutačne brojnosti populacija (kvantitativne) i sastava faune (kvalitativne) podzemnih beskralješnjaka zbog kontinuiranog praćenja promjena njihovog stanja. Istraživanja su proveli Kazimir Miculinić, Ana Komerički, Jana Bedek, Marko Lukić, Martina Pavlek, Tvrtko Dražina, Petra Bregović, Petra Kutleša i Hrvoje Cvitanović.

Istraživanjem su utvrđene mikrolokacije u objektimana kojima se nalaze pojedine svojte, izra- đene su karte staništa, određene površine/područ- ja na kojima su zabilježene sve primijećene životi- nje i utvrđen njihov broj i prostorni raspored. Takav pristup omogućuje da se sljedećim monitoringom mogu utvrditi promjene sastava i brojnosti faune.

Nakon osam terenskih izlazaka (po dva u svakom godišnjem dobu) u trima speleološkim objektima zabilježeno je osamdeset sedam svojti, prika- zanih u tablici 1.

71 IZVJEŠĆA

Tablica 1. Popis svojtizabilježenih u istraživanim speleološkim objektima u razdoblju od 2005. do 2016. (SJ – Stara jametina, O – Oziđana pećina, SŠ – Sedrena špilja iza mlina)

Broj Svojta Speleološki objekt Klasifika. SJ O SŠ Puževi (Gastropoda) 1. Aegopinella sp. + Tx 2. Cecilioides spelaea A. J. Wagner, 1914 + Tb 3. Gen. sp. + ? 4. Oxychilus (Oxychilus) cellarius (O.F. Müller, 1774) + subTf 5. Zospeumis selianum Pollonera, 1886 + Tb Pijavice (Hirudinea) 6. Hirudinea gen. sp. + ? Štipavci (Scorpiones) 7. Euscorpius sp. + Tx Paučnjačići (Palpigradi) 8. Eukoenenia sp. + Tb Pauci (Araneae) 9. Agelenidae + ? 10. Araneae 1 + + Tx 11. Araneae 2 + + Tx 12. Araneae 3 + Tx 13. Barusia maheni (Kratochvíl & Miller, 1939) + Tf 14. Epsinus cavernicola (Kulczyński, 1897) + Tf 15. Harpactea sp. + Tf 16. Holocnemus pluchei (Scopoli, 1763) + Tf 17. Meta bourneti Simon, 1922 + Tf 18. Metellina merianae (Scopoli, 1763) + Tf 19. Micrargus herbigradus (Blackwall, 1854) + Tf 20. Nesticus eremita Simon, 1879 + + Tf 21. Palliduphantes istrianus (Kulczyński, 1914) + Tf 22. Phlocus sp. + Tx 23. Stalagtia hercegovinensis (Nosek, 1905) + + Tb 24. Tegenaria sp. + Tx Lažištipavci (Pseudoscorpiones) 25. Chthoniidae, gen. nov., sp. nov. + + Tb 26. Microchthonius rogatus Beier, 1938 + Tb 27. Neobisium (N.) carsicum Hadži, 1933 + Tf 28. Neobisium stribogi Ćurčić, 1988 + Tb 29. Roncus sp. + Tf

72 BUK

Lažipauci (Opiliones) 30. Gen. sp. + ? 31. Nelima troglodytes Roewer, 1910 + + Tf Grinje (Acari) 32. Eschatocephalus vespertilionis (Koch, 1844) + + Parazit/Tx 33. Gen. sp. + ? 34. Labidostomma (Nicoletiella) absoloni Willmann, 1940 + Tb 35. Poecilophysis weyerenensis (Packard, 1888) + ? 36. Rhagidiidae gen. sp. + Tx Jednakonožnirakovi (Isopoda) 37. Alpioniscus balthasari (Frankenberger, 1937) + + + Tb 38. Armadillidium sp. + Tx 39. Cyphopleon kratochvili (Frankenberger, 1939) + + Tf 40. Porcellio dilatatus Brandt, 1833 + Tx 41. Porcellio sp. + Tx 42. Trachelipus cf. ater (Budde-Lund, 1896) + Tx 43. Trachelipus sp. + Tx Strige (Chilopoda) 44. Eupolybothrus tridentinus (Fanzago, 1845) + + Tf 45. Scutigera coleoptrata (Linneaus, 1758) + + Tx Dvoje noge (Diplopoda) 46. Apfelbeckia sp. + Tx 47. Dyocerasoma intermedia Makarov et al., 2003 + Tf 48. Glomeris pulchra C. L. Koch, 1847 + + Tx 49. Julidae, gen. sp. + Tx 50. Polydesmidea gen. sp. + + + Tf 51. Solentanodesmus insularis Antid & Reip, 2014 + Tb Kratkonošci (Symphyla) 52. Scutigerellidae ? gen. sp. + Tx Skokuni (Collembola) 53. Heteromurus nitidus (Templeton, 1835) + + Tf 54. Hypogastruridae, gen. sp. + Tb? 55. Isotomidae gen. sp. + Tx 56. Lepidocyrtus sp. + Tx 57. Megalothorax sp. + Tx 58. Mesaphorura sp. + Tx 59. Micranurophorus sp. + Tx 60. Neanuridae, gen. sp. + + ? 61. Neelidae + + ? 62. Neelus sp. + Tf

73 IZVJEŠĆA

63. Oncopodura sp. + Tb 64. Onychiuridae gen. sp. + Tx 65. Pseudachorutes sp. + Tx 66. Pseudosinella sp. + Tf 67. Troglopedetes pallidus Absolon, 1907 + + + Tb 68. Verhoeffiella sp. nov. + Tb Dvorepci (Diplura) 69. Plusiocampa sp. + ? 70. Plusiocampa (Stygiocampa) sp. + Tb Trorepci (Thysanura) 71. Gen. sp. + ? 72. Machilidae gen. sp. + Tx Kornjaši (Coleoptera) 73. Atheta spelaea (Erichson, 1839) + Tf 74. Blaps sp. + Tx 75. Laemostenus cavicola cf. muelleri Ganglbauer, 1903 + + Tf 76. Staphylinidae gen. sp. + + Tx Grizlice (Psocoptera) 77. Psyllipsocus sp. + + subTf Dvokrilci (Diptera) 78. Limonia nubeculosa Meigen, 1804 + + + subTf 79. Muscidae gen. sp. + + Tx Ravnokrilci (Orthoptera) 80. Dolichopoda araneiformis (Burmeister, 1838) + + + subTf 81. Troglophilus ovuliformis Karny, 1907 + subTf Polukrilci (Hemiptera) 82. Cixiidae + Tf Opnokrilci (Hymenoptera) 83. Formicidae + Tx Leptiri (Lepidoptera) 84. Amphipyra effusa Boisduval, 1828 + subTf 85. Apopestes spectrum (Esper, 1787) + subTf 86. Hypena obsitalis (Hübner, 1811) + subTf Gujavice (Lumbricidae) 87. Gen. sp. + ? UKUPNO 46 36 33

Legenda

Tb – troglobiont Tf – troglofil subTf– subtroglofil Tx – trogloksen

74 BUK

Klasifikacija Objašnjenje Troglobiont Kopneni organizam prilagođen i ograničen na život u podzemlju, gdje provodi cijeli životni ciklus Troglofil Kopneni organizam s određenim prilagodbama na život u podzemlju, nije ograničen samo na život u podzemlju, može se hraniti i razmnožavati u podzemlju Subtroglofil Kopneni organizam koji nije prilagođen na život u podzemlju, već je dijelom životnog ciklusa vezan za podzemlje ili pokazuje sklonost prema životu u podzemlju Trogloksen Kopneni organizam koji je slučajno zalutao u podzemlje

Rezultati analize triju speleoloških objekata pokazuju velike razlike u sastavu i brojnosti njihove faune. U svim objektima žive samo dva troglobionta, jednakonožni rak Alpioniscus balthasari i skokun Troglopedetes palidus, i dva subtroglofila, dalmatinski špiljski konjic Dolichopoda araneiformis i dvokrilac Limonia nubeculosa.

Najveći broj životinja zabilježen je u Staroj jametini (46), slijedi Ozđana pećina (36) pa Sedre- na špilja iza mlina (33). Od toga, u Staroj jametini zabilježeno je 9 troglobionta, u Oziđanoj pećini 4 a u Sedrenoj špilji iza mlina 5, što je uvjetovano ra- znolikošću staništa i stabilnim špiljskim ekološkim Alpioniscus balthasari uvjetima (temperaturom i vlagom).

Drago Marguš

Troglopedetes palidus

75 Monitoring rasprostranjenosti orlova na području NP„Krka“

Područje NP „Krka“ s bližom okolicom ornitološki je važno na nacionalnoj i međuna- rodnoj razini, pa je uključeno u 40 najvažnijih područja za ptice u Republici Hrvatskoj. Sto- ga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Centrom za zaštitu ptica grabljivica Grifoni iz Senja, 2015. godine provela projekt „Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila i Hieraeetus na području Nacionalnog parka ‘Krka’” da bi se utvrdilo gnijezde li se or- lovi iz rodova Aquila i Hieraeetus na području Nacionalnog parka “Krka”, kako bi se izradio model njihova monitoringa i provele mjere njihova očuvanja i zaštite. Istraživanja su proveli Goran i Marin Sušić tijekom sezone gniježđenja orlova, od travnja do srpnja 2015., na srednjem toku rijeke Krke, od Roškog slapa do Brljanskog jezera.

Tijekom istraživanja promatrani su riđi škanjac (Buteo rufinus), prugasti orao (Aquila fasciatus), suri orao (Aquila chrysaetos), sivi sokol Falco peregrinus i mali sokol (Falco columbarius). Gnijezdeće populacije triju od tih vrsta (surog orla, prugastog orla i sivog sokola) važne su za opstanak i stabilnost tih gnjezdarica u Hr- vatskoj.

Suri orao, vrsta koja je u Dalmaciji dovedena na rub istrijebljena, u NP „Krka“ vjerojatno se još gnijezdi jer je utvrđeno da je gni-

76 jezdo 2014. bilo aktivno. U gnijezdu je uočena kost koja ukazuje na to da su roditelji u njemu othranili mladu pticu. U to vrijeme na području Dubravica pronađen je iscrpljeni juvenilni (prvo- godišnji) suri orao (E. Menđušić, usmeno), vjerojatno iz tog gnijezda. Nažalost, 2015. na tom je gnijezdu uočena samo ženka, a gnijezdo je bilo prazno.

Prugasti orao na Krki je promatran zimi osamdesetih godina. Godine 2002. i 2004. promatran je u okolici Čikole, no gnijezdo nije pro- nađeno, pa izgleda da se više ne gnijezdi u Parku. U recentnom istraživanju 2015. nije zabilježen.

Riđi škanjac zabilježen je 2015. u dva na- vrata (10. svibnja i 15. lipnja). Promatran je u lovu na livadi uz rijeku Krku a oba puta odletio je u istom smjeru, što ukazuje na mogućnost da se gnijezdi u Parku ili njegovoj blizini.

Pošto je područje NP „Krka“ iznimno važno za ugrožene vrste ptica grabljivica (una- toč tomu što je većina u fazi izumiranja), autori studije navode prijedloge zaštitnih mjera jer je područje Parka potencijalno važno gnjezdilište i u njemu još postoje pogodna staništa za njihov povratak. Stoga predlažu da se na dalekovode u kanjonu postave pomični ili viseći svjetleći A B distraktori („odvraćivači“), da se postojeće vje- Distraktori („odvračivači“) troelektrane zamijene manje opasnim za krupne – A pomični i B svjetleći ptice grabljivice (prvenstveno sure orlove), da se naprave hranilišta za orlove, da se pali šmrika da bi ptice lakše lovile prirodni plijen, da se revitali- zira ekstenzivno ovčarstvo, da se zabrani trovanje čagljeva i lisica u blizini Parka i pristup posjetiteljima u dijelove kanjona s aktivnim gnijezdima i da se uvede stalni monitoring ptica grabljivica.

Drago Marguš

77 Hidrološki radovi snimanja dubine korita i brzine vode rijeke Krke

Na temelju ugovora sklopljenog između Jav- ne ustanove “Nacionalni park Krka“ i Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba, u ožuj- ku 2015. godine obavljena su mjerenja uzdužnih i poprečnih profila korita rijeke Krke, te poprečnih profila brzine vode. Mjerenje je imalo za cilj prikupljanje batimetrijskih podataka o konfiguraciji dna i određivanje prosječne i maksimalne brzine vode u površinskom dijelu toka rijeke Krke.

Mjerenja su izvedena na unaprijed određe- nim lokacijama. Dva uzdužna profila snimljena su na dionicama Skradinski buk – Roški slap i Roški slap – manastir Krka, dok su popreč- ni profili snimljeni na lokaciji Među gredama i dionicama Roški slap – manastir Krka. Navede- ne lokacije izabrane su namjerno jer je lokacija Među gredama najuža u tom dijelu kanjona, pa se pretpostavljalo da će tu biti i najveća brzina strujanja vode, dok su dionice od Skradinskog buka do manastira Krka plovni put za brodove Javne ustanove.

Uzdužni profili snimljeni su u ukupnoj duži- ni od 11 104 m prateći plovni put brodova. Na dionici Skradinski buk – Roški slap izmjerena minimalna dubina vode iznosi 2,28 m, neposredno iznad pristaništa na Skradinskom buku, a maksimalna 33,63 m, na predjelu Kaličkog kuka. Pro- sječna dubina na toj dionici iznosi 21,2 m.

Na dionici Roški slap – manastir Krka, ukupne duljine 6 513 m, konfiguracija dna razlikuje se od prethodne dionice. Minimalna izmjerena dubina iznosi samo 0,72 m, ali nije na plovnom putu. Na dijelu plovnog puta minimalna dubina je 3,64 m,

78 BUK

Tablica 1. Rezultati mjerenja uzdužnih profila

Uzdužni profili Izmjereni parametri

Skradinski buk – Roški slap Roški slap – manastir Krka Ukupna duljina (m) 11 104 6 513 Maksimalna dubina (m) 33,63 23,67 Minimalna dubina (m) 2,28 0,72 Prosječna dubina (m) 21,28 9,62 a maksimalna 23,67 m, izmjerena na prvom su- na svim poprečnim profilima. Strujanje u suprot- ženju kanjona iznad Roškog slapa. nom smjeru najčešće se javlja u rubnim dijelovima profila kao rezultat vrtloženja oko stijena ili Morfologija dna toga dijela rijeke Krke nije obalnog raslinja. Izmjerene vrijednosti prikazane ujednačena, već je česta izmjena plitkih i dubljih su u tablici 2. dijelova, s tim da se u suženjima kanjona dubina povećava, dok se u otvorenim, širim dijelovima Rezultati batimetrijskih podataka prikuplje- kanjona smanjuje. Prosječna dubina rijeke na toj nih na uzdužnom profilu Skradinski buk – Roški dionici iznosi 9,62 m. slap ukazuju na ujednačenu morfologiju dna s prosječnom dubinom od 21,28 m, karakteristič- Osim uzdužnih izabrano je i osam poprečnih nu za ujezerene dijelove riječnog toka. Brzine profila na kojima su izvedena mjerenja brzine su vrlo niske, u prosjeku < 0,1 m/s. Najizraziti- vode. Snimanjem i mjerenjem poprečnih profila ja promjena konfiguracije dna uočena je na sa- na rijeci Krki zabilježene su vrlo niske brzine, oso- mom početku mjerenja, gdje se na udaljenosti bito u nizvodnom dijelu toka. Prosječna srednja od samo 356 metara nalaze najdublja i najplića brzina tek na jednom profilu prelazi 0,2 m/s, dok točka na profilu s ukupnom visinskom razlikom se na ostalima kreće od 0,05 do 0,1 m/s. Maksi- od 31,35 m. Uzdužni profil Roški slap – manastir malna srednja brzina iznosi 0,74 m/s a izmjerena Krka pokazuje raznolikiju konfiguraciju dna s če- je na najuzvodnijem poprečnom profilu, Roški stim izmjenama plitkih i dubljih dijelova, s tim da slap – manastir Krka. Minimalne brzine na svim se dubine povećavaju u suženjima kanjona, dok profilima u rasponu su od 0,01 do 0,02 m/s. se u otvorenim dijelovima smanjuju. Prosječna dubina uzdužnog profila te dionice iznosi 9,62 Posebno su razmatrane brzine u zoni do 2 m m. Brzine su također vrlo niske, u prosjeku < 0,1 dubine. Uočeno je da su u toj zoni maksimalne m/s. brzine veće od maksimalnih srednjih brzina po cijeloj dubini profila. Također su i srednje brzine Dimenzije poprečnih profila izrazito su vari- u ovoj zoni više od prosječnih srednjih brzina po jabilne s obzirom na njihov geografski položaj. cijeloj dubini profila. Minimalne brzine manje su Širina im se kreće od 31,9 m kod najuzvodnijeg od minimalnih srednjih brzina po cijeloj dubini profila do 113,1 m kod zadnjeg profila u donjem profila, te imaju negativne vrijednosti. Pojava br- dijelu toka. Konfiguracija dna na poprečnim pre- zina s negativnim predznakom rezultat je nejed- sjecima uglavnom je obilježena ujednačenom nolikog tečenja, koje je karakteristično gotovo morfologijom s ravnomjernim produbljivanjem

79 IZVJEŠĆA

Tablica 2. Rezultati mjerenja poprečnih profila

Poprečni profili

Izmjereni parametri Među Među Roški Roški Roški Roški Roški Roški gredama gredama slap – slap – slap – slap – slap – slap uzvodno nizvod- manastir manastir manastir manastir manastir – ma- no 1 2 3 4 5 nastir 6

Ukupna duljina (m) 64,25 113,11 31,86 27,27 30,41 43,91 89,46 98,71

Maks. dubina (m) 24,55 24,20 7,69 13,92 15,57 22,68 11,95 15,15

Min. dubina (m) 0,96 0,58 0,12 4,64 1,96 4,23 1,49 3,13

Srednja dubina (m) 20,88 17,59 3,66 12,54 12,98 18,89 9,21 9,26

Maks. srednja brzina (m/s) 0,12 0,11 0,74 0,22 0,20 0,12 0,30 0,14

Min. srednja brzina (m/s) 0,01 0,01 -0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01

Prosječna srednja brzina 0,05 0,04 0,21 0,10 0,11 0,06 0,11 0,05 (m/s) Zona 2 m dubine 0,31 0,43 1,13 0,30 0,46 0,99 0,72 0,35 maks.brzina (m/s) Zona 2 m dubine -0,19 -0,14 -0,49 -0,12 -0,18 -0,90 -0,18 -0,26 min.brzina (m/s) Zona 2 m dubine 0,08 0,10 0,34 0,12 0,14 0,11 0,15 0,07 srednja brzina (m/s)

dna prema sredini toka. Na pojedinim profilima središte toka nije simetrično u odnosu na os vo- dotoka, pa nagib lijeve i desne obale nije jednak.

Na temelju izvedenih hidroloških radova i dobivenih podataka moguće je zaključiti da na cijeloj razmatranoj dionici rijeke Krke, pri režimu srednjeg vodostaja prevladavaju niske brzine te- čenja. Nešto više brzine zabilježene su u uzvod- nom dijelu toka, gdje je u površinskoj zoni do 2 m dubine zabilježena maksimalna brzina od 1,13 m/s.

Gordana Goreta

80 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Oštrolisna šparoga

Oštrolisna šparoga (Asparagus acutifo- luis L.) pripada obitelji šparogovki Asparagace- ae. U izvorima nalazi se nekoliko istoznačnica narodnog naziva: beluš, biluš, oštrolista špar- ga, sparog, sparožin, sparožina, šparog, šparo- ga, šparožina i vija. Raste divlja po obroncima, na livadama, u živicama i šikarama i u svijetlim šumama, većinom u obalnom pojasu. U Naci- onalnom parku “Krka” nalazimo je na cijelom

području u listopadnim i vazdazelenim šuma- ma, uz živice i gromače i na kamenjarskim paš- njacima. Trajna je zeljasta biljka s jako razvijenim i razgranjenim drvenastim podzemnim podan- kom. Iz podanka izraste više bijelih mesnatih izdanaka, koji pozelene kada se izlože danjem svjetlu. Stabljika je tanka i razgranjena, pri dnu deblja i odrvenjela, visoka do 1 m. Listići su sitni, ljuskasti, s ostrugom na bazi. U njihovim pa- zušcima nalaze se pramenovi listolikih igličastih izdanaka (filokladija). Cvjetići su sitni, zvonoliki, bijeli ili zelenkasto-žuti, dvodomni, obješeni na dugim dršcima pojedinačno ili po dva zajedno. Biljka cvjeta u travnju i svibnju. Plod je zelena boba veličine graška. Ujesen plod pocrveni, a sa- drži 3 – 4 crne sjemenke. Mladi i mekani izdanci

81 vrlo su ukusno povrće. Sakupljaju se u pro- ljeće, od ožujka do svibnja. Stariji izdanci sadrže mnogo celuloze, drvenasti su i teš- ko probavljivi. Podanak se iskapa u jesen. Šparoge imaju malu energetsku vrijednost (100 grama šparoga daje od 72 do 79 kJ odnosno od 17 do 19 kcal) jer sadrže oko 93 % vode, a samo 1,7 do 1,9 % bjelan- čevina, 2,2 do 2,6 % ugljikohidrata i samo 0,1 % masti. Njihova hranjiva vrijednost proizlazi iz bogatstva minerala i vitamina. U prosjeku sadrže oko 600 mg mineralnih sastojaka, od čega trećina otpada na kalij. Ostalo su kalcij, fosfor, fluor, magnezij, jod, natrij, željezo i cink.

Šparoga se upotrebljavala kao hrana i lijek još u staroj Kini, Egiptu i Grčkoj, a kao povrće kultivirana je u starom Rimu, te je nalazimo na freskama u Pompejima. U staroj Kini (3000 god. pr. Kr.) koristila se kao lijek protiv suhog kašlja i oteklina (kupke). U srednjem vijeku vjerovalo se da djeluje kao moćan afrodizijak, a u pučkoj medicini upotrebljavala se za liječenje bu- brežnih bolesti.

Službena medicina ne priznaje lje- kovitost šparoge iako je njezino blago-

82 tvorno djelovanje nesumnjivo. Kako sadrži neprobavljiva vlakna celuloze, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora. Zbog malog sadržaja ugljikohidrata preporučuje se dijabetičarima. Vjeruje se da otvara ape- tit, stoga se preporučuje mršavim anemič- nim osobama i rekonvalescentima. Najzna- čajnije je njezino diuretično svojstvo. Po- maže kod otežanog mokrenja, te osobama oboljelim od gihta, vodene bolesti i reume. Preporučuje se kao stimulator pri velikim intelektualnim naporima jer sadrži amino- kiselinu valin, koja potiče odvijanje živčanih funkcija, ali zbog istih razloga ne preporu- čuje se nervoznim osobama niti onima koji pate od nesanice. Nakon čestog uzimanja šparoga mokraća poprimi svojstven neugo- dan miris, no to je samo znak da se iz orga- nizma izlučuje višak otrovnih tvari. U pučkoj medicini vjeruje se da odstranjuje pijesak i kamence iz žučnog i mokraćnog mjehura. Najdjelotvornija je ako se jede sirova u sa- lati začinjena s malo ulja i limunova soka. Danas se šparoge koriste više kao delikate- sa nego kao lijek.

Drago Marguš

83 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

će, od travnja do lipnja, u plitkoj vodi, na šljun- kovito-kamenitom dnu. Ženka odlaže jajašaca na kamenje i šljunak ili među korijenje vodenog bilja. Za vrijeme mrijesta mužjaci su intenzivni- je obojeni od ženki i na prednjem dijelu tijela i tvrdim šipčicama peraja dobivaju mrijesne kvrži- ce. Slabo je istražena svojta pa su veličina i dob kad doseže spolnu zrelost nepoznati. Hrani se sitnim ličinkama kukaca, račićima, maločetinaši- ma i ostalim sitnim vodenim beskralješnjacima. Živi u čistim, sporotekućim i stajaćim krškim vo- dama (mirnijim riječnim odvojcima, močvarama i sl.). Zimi i za suša odlaze u podzemne vode i ponornice. Žive u manjim plovama. Kad izlaze Dalmatinska gaovica iz podzemnih tokova mogu se vidjeti u velikim plovama. Ugrožena je organskim i industrijskim onečišćenjem voda, promjenom staništa i uno- Dalmatinska gaovica (Phoxine llusdalmaticus som alohtonih svojti riba, osobito gambuzije, Zupančič & Bogutskaya, 1999) pripada redu ša- koja se hrani njihovim jajašcima i ličinkama. U ranki (Cypriniformes), porodici šarana (Cyprini- Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvršte- dae). Rasprostranjena je samo u Hrvatskoj. Živi u na je u kategoriji osjetljive svojte a u Pravilniku rijekama jadranskog slijeva: Krki i Čikoli. Endem o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo je jadranskog slijeva, hrvatski endem i endem zaštićenim (NN 7/06) proglašena je strogo zašti- slijeva rijeke Krke. Tĳelo joj je izduženo, bočno ćenom zavičajnom svojtom. spljošteno. Leđa su zelenkasto-siva, bokovi sme- đo-žuti, s brojnim sitnim, crnim točkicama, a tr- buh svijetložute do srebrne boje. Tijelo je uglav- Drago Marguš nom golo, bez ljusaka. Ljuske se nalaze samo na bočnoj pruzi. Relativno su velike, slabo okoštale i potpuno uložene u kožu. Bočna pruga je ispre- kidana. Prsne, trbušne i podrepna peraja žućka- ste su, a njihova osnova crvenkaste boje. Leđna i podrepna peraja imaju po tri nerazgranjene i sedam razgranjenih šipčica. Podrepna peraja za- vršava dosta iza kraja leđne. Repna peraja plitko je urezana i ima zaobljene vrhove. Glava je izdu- žena, gubica tupa, usta donja, s jakim usnama. Oči su relativno sitne. Dužina tijela je do 6 cm. Životni im je vijek nepoznat. Mrijeste se u prolje-

84 SPELEOLOGIJA

Trogrla jama

Nalazi se na desnoj obali Krke, pet- stotinjak metara nizvodno od Bilušića buka, na nadmorskoj visini od 224 m. Srednje je veličine, duga 77, duboka 44 m. Po dubini druga je jama na području NP „Krka“. Ulaz u jamu teško je pristupačan. Špiljskog je tipa, bez vode nakapnice, stožasta oblika, visok oko 10, širok oko 5 m. Nakon kratkog ulaznog dijela, u koji ulazi dnevna svjetlost, slijede tri manja ulaza (po kojima je dobi- la naziv) u daljnji prostor. Jama se sastoji od nekoliko dvorana koljenasto smještenih jedna ispod druge. Prva polovica jame je horizontalna, nakon čega slijede dva skoka približno duboka 15 i 10 m. U dvoranama se nalaze raznoliki špiljski ukrasi (speleot- heme, saljevi...). Horizontalni dio jame je suh, a dublji dijelovi vlažni, puni šišmišjeg guana. Od životinja u jami obitavaju tri vrste pauka (Araneae): Stalagtia hercegovinensis (Nosek, 1905), Nesticus eremita Simon, 1879 i Meta bourneti Simon, 1922. U ulaznom dijelu česte su troglofilne -vr

85 ste Meta bourneti (veličine 13 do 16 mm) i Nesticus eremita, rasprostranjene u većem dijelu Europe. Troglobiontna, depigmentirana i slijepa Stalagtia hercegovinensis, veličine do 12 mm, rasprostranjena u srednjoj i južnoj Dalmaciji, BiH, Crnoj Gori i Grč- koj, obitava u dubljim dijelovima i ne ple- te mrežu, već plijen lovi krećući se po tlu i zidovima. Lažištipavci (Pseudoscorpiones) zastupljeni su rodom Chtonius, grinje (Aca- ri) rodom Chiroptella i vrstom Eschato cep- halus vespertilionis (Koch, 1844) a kopneni jednakonožni rakovi (Isopoda terrestria) depigmentiranom troglobiontnom vrstom Alpioniscus cf. balthasari (Frankenberger, 1937). Od skokuna (Collembola) nalaze se troglobiontne jedinke roda Oncopodur, endem Dinarida, depigmentirana troglobiontna vrsta Troglopedetes pallidus Abso- lon, 1907 i troglofilna vrsta Heteromurus nitidus (Templeton, 1835). Kornjaši (Cole- optera) su zastupljeni, u Dinaridima široko rasprostranjenom, subtroglofilnom vrstom Atheta spelaea (Erichson, 1839), ravnokrilci (Orthoptera) troglofilnim dalmatinskim špiljskim konjicem Dolichopoda araneiformis (Burmeister, 1838), endemom zapad- nog Mediterana, a grizlice (Psocoptera) trogloksenim jedinkama roda Psyllipsocus, čestim u mediteranskim špiljama. Na dnu jame pronađena je lubanja divlje mačke i nekoliko kostiju nepoznatog sisavca.

Marija Marguš i Drago Marguš

86 87 SPELEOLOGIJA

Krka – tajne podzemlja

U sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiž- nici (NSK) u Zagrebu 23. rujna 2016. u organizaciji Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Hrvatskog biospeleološkog društva i NSK predstavljena je podzemna fauna Nacional- nog parka „Krka“. Nakon pozdravnih riječi Ta- tijane Petrić, glavne ravnateljice NSK, i Kreši- Nakon izlaganja premijerno je prikazan mira Šakića, ravnatelja Javne ustanove „Naci- film KRKA – tajne podzemlja, snimljen u raz- onalni park Krka“, u uvodnom dijelu programa doblju od 2005. do 2015. u produkciji JU „Na- održana su dva izlaganja. Akademik, Mladen cionalni park Krka“. Film su snimili Joško Bojić, Juračić u izlaganju Fenomeni krša govorio je o Mario Krišto, Marko Lukić, Anđelko Novosel i hrvatskom krškom području, s naglaskom na Tonči Rađa, u montaži su kao stručni suradnici sudjelovali Kazimir Miculinić, Jana Bedek, Branko Jalžić, Tvrtko Dražina, Roman Ozimec, Martina Pavlek i Ana Komerički a scenarij potpisuje Drago Marguš. Film traje dvadest osam minuta. U prvih osam minata prikazuje zemljopisni smještaj rijeke Krke u makroprostoru krša Dalmacije i čitavih Dinarida, geološke naslage na području Parka i nekoliko najatraktivnijih speleoloških objekata uz rijeku Krku. U ostalih dvadeset minuta prikazana su podzemna

dinarskom kršu u Šibensko-kninskoj županiji i nastanku podzemnih špilja i jama a Kazimir Miculinić u izlaganju Biospeleološka istraživa- nja u NP „Krka“ o povijesti biospeleoloških istaživanja, kojima je istraženo više od sto spe- leoloških objekata, od toga 65 na području NP „Krka“, u kojima je zabilježeno 175 podzemnih životinja, među njima i neke znanosti nepo- znate svojte.

88 BUK

staništa i jedinstvena, ljudskom oku uglavnom nedostupna, špiljska fauna Nacionalnog parka “Krka”. Fauna je prikazana prema utjecaju činilaca okoliša u trima osnovnim područjima: ulaznoj zoni, zoni polumraka i zoni mraka, prema stupnju prilagođenosti organizama životu u podzemlju. Nakon završetka filma u predvorju NSK otvorena je izložba fotografija Podzemna fauna NP „Krka“. Izloženo je trideset fotografija (dimenzija 200 x 75 cm) životinja, od kojih je

špiljskog cjevaša, a dva tematska prikazuju ži- vot i smrt u podzemlju. U predvorju NSK izloženi su stari časopi- si i knjige, te znanstveni i stručni radovi bio- speleološkog sadržaja i postavljene skulpture troglobiontnog kornjaša (Neotrechus gangl- baueri) i čovječje ribice Proteus anguinus, rad akademskog kipara Igora Lenarda. Uz brojne posjetitelje programu je prisu- stvovalo i pedesetak sudionika međunarod- nog Dinarskog biospeleološkog simpozija (Di- naric Symposium on Subterranean Biology), koji se u organizaciji Hrvatskog biospeleološ- kog društva i Instituta Ruđer Bošković održa- vao u Zagrebu.

Drago Marguš

većina manja od deset milimetara. Uz njih je izloženo trinaest postera pod nazivom Skupi- ne podzemnih životinja NP „Krka“. Na devet su prikazane skupine životinja – skokuni, pauci, kornjaši, jednakonožni rakovi, dvojenoge, rakušci, grinje, lažištipavci, lažipauci, dvorepci i strige, dva prikazuju čovječju ribicu, dinarskog

89 GALERIJA

Likovni natječaj NP „Krka“

U okviru obilježavanja Međunarodne godine šuma i Godine šišmiša Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2011. provela je likovni natječaj u vrtići- ma Šibensko-kninske županije. Prikupljena su 162 likovna rada. Uvažavajući dob djece i rukovodeći se kriterijima originalnosti i kvalitete likovno-teh- ničke izvedbe, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modrušan, akad. slikarica grafičarka, ravnateljica Galerije sv. Krševana, Pavao Roca, umirovljeni ravnatelj Galerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. likovne kulture, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, Silvija Čaleta, voditeljica Odsjeka promidžbe, i Do- ris Banić, voditeljica Odsjeka ugostiteljstva JU „NP Krka“, u kategoriji dječjih vrtića – tema „Zastavice s motivom lista“ (stabala koja rastu na području NP „Krka“) u tehnikama: slikanja, vezenja, aplikacija od tkanina, kombiniranih tehnika i sl., nagradilo je sljedeće vrtiće:

1. DV Građa s dva grupna rada i pedeset četiri individualna rada, mentori Gordana Kalauz, Lidija Sekulić, Anči Blaće, Adrijana Dikić, Mila Kovač i Željana Ljubić,

2. DV Žižula, Skradin, s deset individualnih radova, mentori Ivana Gulin, Mirjana Mikulandra, Marija Vukušić i Marina Skorić,

Čestitamo nagrađenima!

Silvija Čaleta

90 BUK

Dječja radionica „Taj divni svijet“

Grafičke mape sadrže dječje radove, u tehnikama visokog tiska (linoreza) i dubokog tiska (ba- kropisa, akvatinte i bakroreze), s motivima flore, faune i etnokulturne baštine Nacionalnog parka „Krka“. Nastale su u likovnim radionicama što su ih od 2002. do 2004. organizirali Galerija svetog Kr- ševana i JU „Nacionalni park Krka“. Projekt su vodili vrsni šibenski akademski slikari i grafičari s dugo- godišnjom pedagoškom praksom: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija Modrušan i Ana Polić.

Pavao Roca

91 POVIJESNA FOTOGRAFIJA

Fotografska zbirka Marasović - figure

Fotografije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Snimio ih je koncem 19. stoljeća Jero- lim Marasović, skradinski posjednik, sin Ivana Mara- sovića, gradonačelnika Skradina. Jerolim Marasović fotografijom se bavio ama- terski pa one na sebi imaju oznaku dilletante, kojom su u primorskom području amateri označavali svoje radove. Fotografije prikazuju figure Skradinjki i Skradinjana. Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana u knjizi koja je 2009. godine objavlje- na u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

Nataša Zaninović

92 BUK

93 94 95 ZAŠTIĆENAPOVIJESNA FOTOGRAFIJAPODRUČJA

96 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije

97 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

98 BUK

Javna ustanova Priroda Šibensko- kninske županije

Nije ni nacionalni park ni park prirode, a zaštićeno je?

E, tu se javljamo mi, u cijeloj dužini svog naslova: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske župani- je – Priroda ili, skraćeno, Javna ustanova Pri- roda Šibensko-kninske županije.

Osnovana je u studenom 2007. godine za obavljanje djelatnosti zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja s ciljem za- štite i očuvanja izvornosti prirode, osigura- vanje neometanog odvijanja prirodnih pro- cesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziranje provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja, te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Sa svojih sedam zaposlenika brine se o sedam značajnih krajobraza, dvama spomenicima prirode i šezdeset jednom području ekološke mreže Natura 2000. Rijeka Krčić, Krka krajolik gornji tok, Vodeni tok i kanjon Čikole, Krka krajolik donji tok, Kanal – luka u Šibeniku, Gvozdenovo – Kamenar i Žut- sko-sitska otočna skupina sedam je veličan- stvenih značajnih krajobraza naše županije. Cetina – Vrela zaštićena je u kategoriji spomenika prirode kao hidrološki, a Stara straža kod Knina kao geološki spomenik prirode.

99 100 Područje Stare straže, zaštićeno 1961. Projekt „Turistička valorizacija kanala sv. godine, obuhvaća površinu od 1,17 ha. Na- Ante“, prepoznat kao jedan od najvrjednijih lazi se nekoliko kilometara od Knina na ce- razvojnih potencijala Šibensko-kninske župa- sti prema Gračacu. Taj lokalitet važan je zbog nije, kao i samog Značajnog krajobraza Ka- karakterističnih paleontoloških, mineraloških, nal – luka, obuhvaća uređenje 4,4 km duge petrografskih i sedimentnih profila. Profil je pješačko-biciklističke staze s vidikovcem i jako zanimljiv kao poligon za učenje geološ- odmorištem, postavljanje opreme uz stazu, kih pojmova, odnosno osnovnih strukturnih sanaciju pristaništa ispod crkvice/pećine sv. elemenata u stijenama, kao što su slojevitost, Ante, izgradnju drvenog mostića Škar–Školjić, bore i rasjedi. te hortikulturno uređenje uz stazu. Sufinanci- rala ga je Europska unija kroz IPAIIIC Business Vrela rijeke Cetine ubrajaju se među Related Infrastructure Grant scheme. najljepša krška vrela Hrvatske. Spomenik prirode obuhvaća tri glavna vrela rijeke Cetine: Na izlazu iz kanala sv. Ante, na otoku Veliko ili Cetina vrilo, Vukovića vrilo i Batića Ljuljevcu, na mjestu porušenog benediktin- vrilo, te prvih dvjesto metara toka rijeke. Vrela skog samostana sv. Nikole, nalazi se tvrđa- su nastavci izoliranih podzemnih tokova Di- va sv. Nikole. Izgrađena je u 16. stoljeću radi narskog masiva, što u dodiru s nepropusnim obrane Šibenika od turskih napada s mora. stijenama izbijaju na površinu. Nalaze se u Tvrđava sv. Nikole nominirana je za UNES- podnožju Dinare, na prosječnoj nadmorskoj CO-ovu Listu svjetske baštine. visini od 380 m, u sjeverozapadnom dijelu Cetinskog polja nedaleko od Vrlike. Najveće Ljepota Krke odavno je prepoznata pa je i vodom najizdašnije Veliko vrilo, koje je je rijeka u cijelosti zaštićena. Osim središnjeg ujedno potopljeni speleološki objekt, istražen toka, kojim upravlja Javna ustanova „Nacio- do dubine od 150 m. To je područje dio eko- nalni park Krka“, Javna ustanova Priroda štiti loške mreže Natura 2000 HR2001314 Izvoriš- gornji i donji dio toka rijeke Krke. Gornji dio, ni dio Cetine s Paškim i Vrličkim poljem. od izvora, zaštićen je kao Značajni krajobraz Krka krajolik gornji tok, a donji, najširi i naj- Značajni krajobraz Kanal – luka u Šibe- mirniji, kao Značajni krajobraz Krka krajolik niku obuhvaća prostor od Šibenskog mosta donji tok. Tu se Krka širi u Prukljansko jeze- do kraja kanala sv. Ante, točnije do tvrđave ro, drugo po veličini u Hrvatskoj. U njega se sv. Nikole, s pripadajućim okolnim obalnim ulijeva rječica Guduća, koja svojim kristalno prostorom. Područje Kanal – luka u Šibeniku čistim tokom i zvukovima brojnih ptica pruža proglašeno je zaštićenim zbog iznimnih kraj- pravu safari avanturu. obraznih vrijednosti, te šuma alepskog bora i, manjim dijelom, hrasta crnike. Jedinstveni krajobraz sačinjava potopljeno ušće rijeke Krke s istaknutim kanalom sv. Ante, čije obale prema otvorenom moru prelaze u zaklonje- ne uvale, a prema kopnu se otvaraju u jedinstveni panoramski pogled na grad Šibenik. To područjedio je ekološke mreže Natura 2000 HR3000171 Ušće Krke zbog prisutnih zna- čajnih staništa Pješčana dna trajno prekrive- na morem, Estuarij, Špilje i jame zatvorene za javnost i Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje.

101 Rijeka Krčić zajedno s rijekom Krkom čini jedinstven hidrografski sustav s obiljem krško-hidrografskih i morfoloških fenome- na. Zaštićena je kao značajni krajobraz 1964. godine. Područje Krčića, osim što je značaj- ni krajobraz, uvršteno je i u ekološku mrežu Natura 2000 zbog populacija šišmiša veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i vrsta jezerski regoč (Lindenia tetraphylla) i dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata), te sta- ništa Sedrene barijere krških rijeka Dinarida i Špilje i jame zatvorene za javnost. Posebno je značajna špilja u podnožju Topoljskog buka.

Značajni krajobraz Vodeni tok i kanjon Čikole karakterizira duboki kanjon, koji je izniman geomorfološki fenomen, a područ- je je važno i kao primjer hidroloških pojava

102 u kršu. Područje obuhvaća i ekološku mre- žu Natura 2000 HR2000919 Čikola – kanjon zbog prisutnosti ribe dalmatinske gaovice (Phoxinellus dalmaticus) i HR1000026 Krka i okolni plato kao područja očuvanja značaj- nog za ptice.

Tijekom 2016. godine realiziran je projekt „Razvoj turizma na rubnim dijelovima Krke“ u sklopu kojeg su u kanjonu rijeke Či- kole izgrađeni šetnica s vidikovcima, duga 2,5 km, penjački smjerovi, kanjoning staza i, kao najveća atrakcija, Zip line.

Leđa grada Šibenika čuvaju brdašca obrasla stoljetnom šumom alepskog bora, te su zaštićena kao značajni krajobraz Gvozde- novo – Kamenar.

Žutsko-sitska otočna skupina zaštićena je kao značajni krajobraz od 1967. godine.

Sastoji se od ukupno 35 otoka koji nisu uklju- čeni u granice NP Kornati i/ili PP Telašćica. Područje značajnog krajobraza uvršteno je u ekološku mrežu Natura 2000. Otočići Rončić (HR3000081), Vela i Mala Skala (HR3000082), Babuljaši i okolni grebeni (HR3000473) zbog zaštite staništa Naselja posidonije (Posidonion oceanicae). Čitavo područje značajnog krajobraza dio je šireg područja ekološke mre- že Natura 2000 J. Molat-Dugi-Kornat-Mur- ter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat (HR3000419), važnog zbog zaštite populacija dobrog dupina (Tursiops truncatus) i staništa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje.

Ekološka mreža Natura 2000 pruža se od najvišeg vrha Hrvatske, na Dinari, do naji- sturenijeg otočića u Šibensko-kninskom arhi- pelagu, Blitvenice.

103 104 Najveći izazov za uspješno upravljanje svim našim zaštićenim područjima je balan- siranje ograničenim financijskim sredstvima i nedostatan broje zaposlenika. Rješenje za financije pronalazimo u apliciranju na razli- čite europske i nacionalne natječaje za pot- poru projektima zaštite prirode.

Avantura sufinanciranja aktivnosti Ustanove iz različitih fondova rezultirala je nizom projekata s infrastrukturnim kom- ponentama, međusektorskom suradnjom i uključivanjem javnosti, uz naglasak da oču- vanje i održivo korištenje zaštićenih dijelova prirode počinje već od samog njezina osnutka i neprekidno traje do danas.

Neki od najznačajnijih projekta jesu SIPA, Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku, Edukativna podmorska staza u Murterskom kanalu, Poučna staza uz pod- morsku stazu na području ekološke mreže otok Murter od Jezera do Tisnog, Priroda Dalmacije i Razvoj turizma na rubnim dijelovima Nacionalnog parka „Krka“.

Nadamo se da već planirate idući vi- kend u prirodi. Neka zvukovi prirode prevla- daju – u njoj ostavite samo trag svojih sto- pala.

Ana Vukšić i Anita Babačić Ajduk

105 Haiku za Krku

Fratri

Najljepši otok

Visovac s fratrima

ures je Krke.

Plovidba

Od Buka mogu

i veliki brodovi

Krkom uzvodno.

Cukar

Na kraju puta

zaiskrit će bjelina

Roškog slapa.

Mladen Bjažić, 4. srpnja 2014.

106 107 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511, Šibenik, 14 VII. • broj 2016. • godište Krka”, listopad “Nacionalni park ustanove BUK – Glasnik Javne

108