PAROHIJSKI GLASNIK PARISH HERALD

HRISTOS SE RODI! CHRIST IS BORN!

List parohije Svetog Simeona Miroto~ivog Srpske Pravoslavne Crkve u Kalgariju, Alberta

St. Simeon Newsletter in Calgary, AB. GLASNIK Bo`i} 2003

Uredni{tvo: Editors:

Glavni i odgovorni urednik: Editor-in –chief: Rev. Obrad Filipovic Jerej Obrad Filipovi}

Preveo na engleski: Translated in English: Student Teologije Student of Theology Aleksandar Gordon Aleksandar Gordon

^lanovi ure|iva~kog odbora: Members of editorial committee Marica Vuji~i} Marica Vujicic Daliborka Mijatovi}-prevod Daliborka Mijatovic-translation Milanka Filipovi} Milanka Filipovic

Saradnici: Contributors: Zoran Milanovi}-programirawe Zoran Milanovic-programing Tamara Jorgi}-prevod Tamara Jorgic-translation

Redakcija: Redaction: 2001 31 avenue SW 2001 31 Avenue SW Calgary, AB. T2T 1T3 Calgary AB. T2T 1T3

Telefon: 403/244-3586 Phone: 403/244-3586 Faks:403/244-1691 Fax: 403/244-3586

E-mail: [email protected] E-mail: [email protected]

- 2 br. 1. god. 1 Glasnik

SRPSKI PRAVOSLAVNI EPISKOP KANADSKI SERBIAN ORTHODOX BISHOP OF CANADA 7470 McNiven Rd R.R. 3 Campbellville, On, Canada, L0P 1B0 Tel (905) 878 0043; Fax 878 1909

E. Br. 461 23. decembra 2002. Toronto/Manastir Milton

C[O SVETOG SIMEONA MIROTO^IVOG KALGARI

U vezi sa va{om molbom Br. 50, od 21. decembra ove godine, po pitawu pokretawa parohijskog glasnika, donosimo slede}e re{ewe: Dajemo na{ arhijerejski blagoslov za izdavawe parohijskog glasnika C[O Svetog Simeona Miroto~ivog, Kalgari. Sa velikim zadovoqstvom pozdravqamo ovu inicijativu koja odra`ava duhovnu zrelost va{e kolonije. Smatramo da }e pokretawe glasnika biti posebno zna~ajno u trenutku kada srpska zajednica u Kalgariju preuzima na sebe veliki poduhvat podizawa novog hrama. Ne sumwamo da }e glasnik biti ra}en u skladu sa crkvenim zakonom i da }e predstavqati promociju pravoslavnih principa i svetosavskih vrednosti. Nadamo se da }e se oko novog lista naro~ito okupiti mla|i srpski nara{taj i da }e mladi Srbi u svom glasniku na}i pogodno mesto da se duhovno iska`u.

Sa arhipastirskim blagoslovom,

EPISKOP KANADSKI

- 3 - GLASNIK Bo`i} 2003

BO@I]NA POSLANICA WEGOVOG NATIVITY EPISTLE OF HIS GRACE PREOSVE[TENSTVA EPISKOPA GEORGIJE BISHOP OF CANADA

KANADSKOG GOSPODINA GEORGIJA

HRISTOS SE RODI CHRIST IS BORN !

“A kad se navr{i vrijeme, posla Bog sina It is as if the words of the Apostles about the end svojega jedinorodnog,, (Gal. 4, 4) times are being heard today when we listen to current events and what is happening around us and in the world Kao da se rije~i Apostola o posqedwim vremenima i danas ~uju kada slu{amo o zbivawima i in general. There is much talk about peace, but all are rattling sabres. There is talk about the war on terrorism, de{avawima oko nas i u svijetu uop{te. Mnogo se yet terrorism reigns all the more over the world. There is govori o miru, a sve zvecka oru`jem. Govori se o talk of disarmament, yet more and more weapons of war borbi protiv terorizma, a terorizam sve vi{e vlada are being prepared and so-called shields that would protect svijetom. Govori se o razoru`awu, a sve se vi{e us. There is no peace. sprema ubojnog oru`ja i tobo`wih {titova The Christ-Child comes to us, announced by koji bi da nas sa~uvaju. Mira nema. prophets, to establish peace in the world, proclaimed in the Bogomladenac Hristos nam dolazi, angel’s greetings: Peace to you, I bring you good tidings nagovije{ten prorocima, da uspostavi mir u svijetu, of great joy. Today is born Christ the Saviour. Glory to objavqen pozdravom an|ela: Mir vama, javqam vam God in the highest and on earth peace! radosnu vijest. Danas se rodio Hristos Spasiteq. What is today’s Christmas message? To re- Slava Bogu na visini a na zemqi mir! examine ourselves; to not judge others; to help where we [ta je dana{wa poruka Bo`i}a? Da can; to love our neighbour as ourselves. preispitamo sebe; da ne osu|ujemo drugoga; da It has always been, brothers and sisters, easier for pomognemo tamo gdje mo`emo; da volimo bli`we kao man to condemn others, than to deal with his own actions. samog sebe. Today, more than ever, preoccupied with ourselves, we are Oduvijek je, bra}o i sestre, ~ovjeku bilo forgetting about God and those around us. How many lak{e osuditi drugoga, nego se osvrnuti na svoje times out of our hearts have erupted poisonous biting postupke. Danas, vi{e nego ikada, zanijeti sobom, remarks of impatience, malicious joy, sarcasm? And how zaboravqamo na Boga i one oko n as. Koliko su se puta many times have we tried to force the world into being iz na{ih srca prolomile otrovne `aoke something that suits us? netrpeqivosti, zluradosti, zajedqivosti? I For many today the flame of faith and love has koliko puta smo silom htjeli da uredimo svijet been extinguished for all but one’s self. Why is it like that? prema sebi? It is because we do not feel the presence of the One who Mnogima se danas plami~ak vjere i qubavi for us people, and for our salvation, comes down from ugasio za sve osim za sebe. Za{to je to tako? Zato heaven. He inspires all of us and waits at the end of {to ne osje}amo prisustvo Onoga koji se radi the road. nas qudi i radi na{ega spasewa spu{ta sa neba. On On us there lies a great responsibility for how in nadahwuje sve nas i ~eka na kraju puta. Na nama je the midst of indifference toward faith we can preserve velika odgovornost kako u sredini ravnodu{noj faith, how by personal example we can reveal to others the prema vjeri sa~uvati vjeru, kako li~nim primjerom beauty of life in God. Christ, sending His disciples into the drugima otkriti qepotu `ivota u Bogu. Hristos je, world, said, “I send you forth as sheep in the midst of {aqu}i svoje u~enike u svijet, rekao: "Ja vas {aqem wolves; be ye therefore wise as serpents, and harmless kao ovce me}u vukove. Budite dakle mudri kao zmije a as doves.” (Matt.10:16) Recently I heard from one Christian woman this bezazleni kao golubovi" (Mt. 10, 16). Skoro, od jedne hri{}anke, ~uo sam ovu statement: “Wisdom and consideration, deprived of konstataciju: "Mudrost i obazrivost, li{eni innocence turn into distrust. But innocence without bezazlenosti pretvaraju se u nepovjerewe. A wisdom becomes naivite.” Whether or not we too are on bezazlenost bez mudrosti postaje naivnost". Da i mi the edge of one of these two extremes, we may ask nismo na ivici jedne od ove dvije krajnosti, ourselves on these days of Christmas. zapitajmo se ovih dana Bo`i}a. We guard our faith from the deceit of this world. We guard ourselves from the tricks that others would try to ^uvajmo vjeru svoju od obmana ovoga svijeta.

- 4 br. 1. god. 1 Glasnik

^uvajmo se podvala koje na m drugi podme}u kao pass off as harmless childhood fun like Halloween, where bezazlenu dje~iju radost tipa Halovina, gdje we make a mockery of the Image of God in man. For God created us in His image and not that of the devil, of izvr}emo ruglu Lik Bo`iji u ~ovjeku. Jer Bog nas je stvorio podobne Wemu a ne |avolu, vje{ticama, witches, and of some kind of monsters, as this world i kojekakvim nakaradama, koje nam ovaj svijet kao would impose on us as amusement. We guard ourselves zabavu name}e. ^uvajmo se gatawa, vra~awa, gledawa from fortune telling, sorcery, looking at horoscopes, u horoskope, gledawa u {oqice itd. Naro~ito se reading teacups, etc. We especially guard ourselves from ~uvajmo zapadno-trgova~kog praznovawa Bo`i}a u the western commercialized celebrating of Christmas in which, before this great holiday, the most attention, in kojem se, pred ovaj veliki praznik, najvi{e pa`we, u skladu sa potro{a~kom logikom, poklawa jelu keeping with the logic of i pi}u. To, svakako, skre}e qude sa puta posta i consumption, is given to food and drink. That, in every molitve; sa puta slavqewa Boga, bez koga i bez ~ije way, distracts people from the path of fasting and prayer; blagodati nam sve to ne bi ni{ta vrijedilo niti from the path of giving glory to God, without whom and ~emu slu`ilo. without whose blessings all that wouldn’t matter nor serve Sjetimo se o prazniku nevoqnih, any purpose. If we remember the holiday of the unfortunates, potrebitih, bolesnih i pritecimo im - onda }emo biti sqedbenici Hristova puta i Wegovog the needy, the sick and we draw closer to them – then we nazna~ewa u misiji na{ega spasewa. Polo`imo will be followers of Christ’s way and His designation in svoju nadu u obe}anog i dolaze}eg Mesiju jer je On the mission of our salvation. We place our hope in the promised and coming Messiah for He is the one who taj koji nam donosi mir u nemiru i nadu u bezna|u. brings us peace in unrest and hope in hopelessness. Neka bi nam Gospod dao da ovi dani May the Lord grant us that these days of anxiety strepwe i bezna|a budu osvjetqeni Wegovom and despair be illuminated with His guiding star, that zvijezdom vodiqom, kako bi Hristos do{ao i u Christ may come into our hearts as into that cave in na{a srca kao u Bethlehem, and there find warm shelter, and that we find Vitlejemsku pe}inu, i tu na{ao toplo uto~i{te, comfort in Him. a mi utjehu u Wemu. Your intercessor before the Newborn Christ- Va{ molitvenik pred Novoro|enim Child, Bishop of Canada Georgije Bogomladencem Hristom, Episkop kanadski Georgije.

- 5 - GLASNIK Bo`i} 2003

ISTORIJA SRBA THE HISTORY OF THE UNTIL THE DO KRAJA 9-OG VEKA NIGHT CENTURY

Srpski narod je, kao zasebna nacija, veoma The Serbian people are, as an independent nation, vezan za svoju istoriju i istorijsko predawe. Nit quite attached to their history and its historical koja spaja pro{lost sa sada{no{}u bila je i jeste implications. The thread linking the past with the present izvor vitalnosti ovoga naroda tokom dugih vekova was and is a source of vitality for this group. Throughout punih isku{ewa kroz koje je srpski narod o~uvao svoj the centuries the Serbs have encountered numerous difficulties throughout which the Serbian people have identitet u okviru Pravoslavnog slovenskog naroda i evropske civilizacije. U srpskom narodu, pored fiercely guarded their identity in the frame of Orthodox istorije, mogu se prepoznati jo{ neke osnovne Slavic people and European civilization. Within the osobine koje pokazuju wegov pravi identitet. Ove Serbian people, notwithstanding history, we can recognize osobine su: odanost Pravoslavnoj veri, praznovawe several basic characteristics that demonstrate their true krsne slave, se}awa na svetorodnu lozu Nemawi}a i identity. These characteristics are: l oyalty to the Orthodox kosovsko predawe. faith, celebrating the patron saint dinner (slava), remembering the holy roots of the Nemanja dynasty and Ovaj pak, tekst sastoja}e se iz samog po~etka srpske istorije pa do kraja 9-oga veka. Kao narod the lessons of Kosovo. Srbi pripadaju porodici indoevropskih naroda a This article includes the very beginning of jo{ bli`e wenom slovenskom ogranku. Serbian history until the end of the ninth century. As a people, the Serbs belong to the indo-european people, Prapostojbina srpskoga naroda, kao i ostalih closer to the Slavic branch. The origin of the Serbian slovenskih naroda, bila je u predelu severno od people, as with all the Slavic people, began in the area of planinskog venca Karpata. Ime Srbi pomiwe se prvi the Carpath mountain range. The name Serb is first put negde u 6-om veku, a predpostavqa se da su mentioned sometime in the sixth cent ury, and it is assumed zajedno sa ostalim slovenima `iveli u that together with the other Slavs, their origins date back prapostojbini najmawe 15 vekova. 15 centuries previous. Po svojoj religiji u to vreme Srbi su bili The Serbs at this time were paganistic, mnogobo`a~ki narod. Vrhovni bog bio im je Perun worshipping many gods. The highest God to them was onda su sledili Da`bog, Vesna, Morana...Kao ve}ina Perun, and then in order, Dazbog, Vesna, Morana., etc. mnogobo`a~kih naroda prinosili su `ivotiwe Like many pagan people, they offered sacrifices and bogovima na `rtvu i bavili se vra~awem. practical magic. Kao narod u {irem smislu bili su Srbi In general, Serbs were herders and farmers. But ve}inom sto~ari i zemqoradnici, mada su se they were well-known warriors and conquerors. isticali i kao ratnici i osvaja~i. In the frame of the massive migrations of people U okviru velikih pokretawa naroda po~ev od starting at the beginning of the fifth century toward the 5-og pa do 7-og veka Srbi postepeno napu{taju svoju seventh century, Serbs began to leave their original prapostojbinu i dospevaju prvo na obale Dunava a territory and then first appeared along the Danube, then zatim i dubqe u Balkansko poluostrvo. Kao zajednica further onto the Balkan peninsula. As a community, they bili su organizovani u porodice povezane krvnim were organized in families with blood ties, and later into srodstvom, a kasnije i u teritorijalne op{tine. U territorial regions. In this period, Serbs did not have ovom periodu kod Srba nije bilo privatne svojine. private property. All shared the land equally, as well as Svi su ravnopravno koristili zemqi{te, vodu, water and the forest. Then primarily thanks to the {umu...Tek prvenstveno zahvaquju}i ~estim ratovima common feuds between families, single families became pojedine porodice su se obogatile i tako uzdigle wealthy and rose above the others. iznad drugih. By conquering th e Balkans, the Serbs moved onto Osvajaju}i Balkan Srbi su naseqavali fertile land while the indigenous people retreated into the uglavnom plodna podru~ja a starosedeoci su se mountains. They called these longstanding residents povla~ili u planinske krajeve. Ove starosedeoce ‘Vlasi’, a term which is still used today. In the areas Srbi su nazvali Vlasima a taj naziv zadr`ao se je i where Serbs were a majority, they influenced the do danas. U krajevima u kojima su pre stavqali ve}inu slavenization or otherwise being absorbed into the Serbs, Srbi su uticali da se i drugi narodi slovenizuju other ethnic groups. Places where they were minorities, odnosno pretope u srpski narod. Tamo pak, gde su such as in Greece, Albania, Romania, etc., were simply

- 6 br. 1. god. 1 Glasnik

bili mawina ( Gr~ka, Albanija, Rumunija,) oni su se absorbed by the majority. pretopili u tamo{we narode. During the first while in their lives in the Balkans, it was very hard for the Serbs to get organized U prvom vremenu svoga `ivota na Balkanu bilo je Srbima veoma te{ko da se organizuju u jednu into an entire community, or better yet, a government. celovitu zajednicu odnosno dr`avu. Razloga je bilo There were many reasons for this; a large territory, heavily mnogo: veliko prostranstvo, {umoviti krajevi, wooded areas, lack of communication and roads, etc. nepostojawe komunikacija i puteva i sli~no. Zbog Because of all this, they grouped into a few smaller svega ovoga organizuju se vi{e mawih celina: Srbija, entities: , , , Zahumlje, Pagania… then represented an inseparable part of Dukqa, Travunija, Zahumqe, Paganija...Bosna je tada predstavqala neodvojivi deo Srbije. Polovinom 9-og Serbia. In the middle of the ninth century, Travunija and veka u sastav Srbije u{li su Travunija, i Paganija. Pagania became a part of Serbia. Od srpskih vladara prvi se pomiwe Of all Serbian rulers, Visheslav (Vojislav) was Vi{eslav (Vojislav) koji je vladao krajem 8-og veka. first ment ioned, who ruled at the end of the eighth century. O wemu i wegovoj dinastiji postoji malo podataka. Little information is available about him and about his Znaju se imena: Radoslav, Prosigoj, dynasty. We know the names of others: Radoslav, Prosigoj, Vlastimir (middle of the ninth century), Mutimir (sredina 9), Mutimir (kr. 9), Stojimir, , Pribislav, Bran, Stefan, Klonimir, Petar (892- (end of the ninth), Stojimir, Gojnik, Pribislav, Bran, 917), Pavle (917-920), Zaharije (920-924), a zadwi je Stefan, Klonimir, Petar (892-917), Zaharije (920-924), and ^aslav Klonimirovi} (927-950). Svi oni su se the last is aslav Klonimirovic (927-950). Their main goal was to maintain their independence, which was incredibly ugl avnom borili da odr`e svoju samostalnost, {to je difficult because of numerous reasons. Their geographic bilo izuzetno te{ko iz vi{e razloga. Geografski position between the Byzantine and Roman empires, their polo`aj na granici Vizantije i Rimskoga cartva, immediate proximity to very strong people, such as the neposredna blizina jakih naroda, Ma|ara, Bugara... Hungarians and the Bulgarians, who were interested in koji su `eleli da prisvoje plodne krajeve u kojima su inhabiting the fertile lands where the Serbs resided. The Srbi `iveli. Ova gr~evita borba za opstanak trajala feverish fight for life lasted until the arrival of Nemanja’s je sve do dolaska Nemawi}ke dinastije u 12-om veku dynasty in the 12 th century when Serbia experienced her kada Srbija do`ivqava svoj uspon i svoje zlatn odoba. rise and her golden age. Srbija, kao {to je ve| kazano, u vremenu do Serbia, as already mentioned, in the time until devetog veka bila je paganska. Vremenom po~iwu u ninth century, was paganistic. In the meantime, different Srbiju da dolaze razni zapadni misionari, ~iji western missionaries began to come to Serbia, whose uticaj nije Srbiji odgovarao. Isto to desilo se i sa influence was not welcome. The same thing occurred in ve}inom Slovenskih naroda. Polovimom 9-og veka most Slavic areas. In the middle of the ninth century, the Moravski knez, boje}i se uticaja zapada {aqe molbu Moravian prince, who was afraid of the western influence, u Carigrad da se otuda po{aqu misionari koji bi sent a request to to send missionaries to ra{irili Hri{}anstvo me|u Slovenima. Ovaj veoma spread the word of Christianity among the Slavs. This zna~ajan posao Carigrad poverava bra}i important task was given to Constantine and Methodius in Konstantinu i Metodiju godine 863. Oba brata su 863. Both brothers spoke the Slavic language quite well. veoma dobro govorila slovenskim jezikom. Wihova Their mission among the Slavs was met with fierce misija me|u slovenima nai{la je na strahovit otpor opposition by the western world. me|u zapadnim sve{tenstvom. Svoj srhunac kako u Serbia reached its pinnacle in both government dr`vnom tako i u crkvenom pogledu Srbija and religious areas during the rule of the Nemanja clan do`ivqava za vreme vladavine Svetorodne loze from the beginning of the 12th through the end of 14 th Nemawi}a od po~etka 12-og pa do kraja 14 veka, o century, of which we will speak of during the next ~emu }emo govoriti u narednom broju. instalment. O. Obrad Filipovi} Rev. Obrad Filipovic

- 7 - GLASNIK Bo`i} 2003

KAKO SE TREBA PONA[ATI U HRAMU HOW WE SHOLD CONDUCT OURSELFS BO@IJEM-CRKVI IN THE HOUSE OF THE LORD – CHURCH

Hram Bo`iji jeste najsvetije mesto na zemqi, The house of the Lord is the most holyest place mesto u kome se vr{i slu`ba Bogu. Shodno tome on earth, a place where the service of the lord is potrebno je i pona{ati se tako u wemu. conducted. For that reason that is how we should bare Pre dolaska u Hram potrebno je pristojno se ourselves in it. obu}i jer tako odajemo svoje po{tovawe mestu u kome Before we come to church we should dress appropriately showing respect to the place in which we se nalazimo. Mu{karci treba da se obuku u sve~ano odelo i da budu otkrivene glave ( bez kape, {e{ira i are. Men should dress formally and should not wear sl.). @ene pak, treba da budu obu~ene u duge sukwe anything on their heads (hats, caps…). Women should ili haqine, bez ikakve {minke, a pogotovu karmina wear long skirts or dresses without make-up and especially kada celivaju krst, ikonu a nipo{to kada primaju not lipstik when venerating the cross,icon or most Sveto Pri~e{}e. Po staroj tradiciji `ene bi importantly when partaking Holy Communion. It is a old trebale biti pokrivene glave ( sa maramom, a ne sa pious tradition that women should wear a s hawl or scarf on their heads (not hats). {e{irom ili kapom). Na svako Bogoslu`ewe potrebno je do}i We should come to church at least 10 minutes barem 10 minuta ranije jer postoji niz radwi koje before the beggining of the service. As we enter the church treba obaviti pre wegovog po~etka. Na samom ulasku we should cross ourselves in the name of the Father, Son and Holy Spirit. Then we shold enter the chuch piously u Crkvu treba zastati, prekrstiti se u ime Oca i and venerate the icon which is in the middle of the church, Sina i Svetoga Duha. Zatim sa strahom Bo`ijim again cross ourselves before and after venerating. Candles stupiti u Hram, oti}i do celivaju}e ikone koja stoji should be lited before the beginning of the service so that na sredini Hrama, opet se prekrstiti i celivati je. we will not disturbe one another and not cause commotion. Sve}e treba uvek paliti pre po~etka Bogoslu`ewa Candles for the health of the living should be litten and da kasnije nebismo jedni drugima smetali i pravili placed on the top level and for the reposed at the bottom gu`vu. Sve}e za zdravqe `ivih pale se na gorwem a level. Af ter liteing candles men should should stand to the sve}e za pokoj du{a umrlih na dowem nivou. Po right and women to the left and wait for the begginig of zavr{etku paqewa sve}a mu{karci staju na desnu a the service. `ene na levu stranu i tako ~ekaju po~etak During the whole service the only words that Bogoslu`ewa. should be heard are those of prayer and any other are Tokom cele Slu`be jedino {to treba da se excessive and are a sin before the Lord. During the service ~uje u Crkvi jeste molitva, svaka pak druga re~ jeste we should stand because then we are calling upon the Lord nepotrebna i predstavqa greh pred Bogom. Za vreme and it is excessive to even speak about sitting. Onli the Slu`be treba stajati jer se tada obra}amo samome elder and ill may be able to sit from time to time to rest. Gospodu Bogu pa je izli{no i govoriti o sedewu. After the service we should venerate the cross Jedino stare i bolesne osobe mogu sebi dozvoliti da and in peace exit the Church. s vremena na vreme sednu radi odmora.

Po zavr{etku Bogoslu`ewa treba celivati Milanka Filipovic krst i u najve}oj ti{ini i miru iza}i iz Hrama.

Milanka Filipovi}

- 8 br. 1. god. 1 Glasnik

IZGRADWA NOVE CRKVE BUILDING OF THE NEW CHURCH

,,Evo dana koji je stvorio Gospod radujmo se i “Here is a day that God has created let us rejoise veselimo se u wemu,, bile su re~i wegovog in it” wer the words of his grace bishop of Canada Preosve{tenstva Episkopa kanadskog gospodina Georgije when he began his sermon in front of a full Georgija kada je, pred prepunom Crkvom vernoga church of faithful after the of the service on 10-th of novembar in the year of 2002 in the church of St. Simeon naroda, posle odslu`ene svete Liturgije 10-og novembra 2002. g.G. otpo~eo svoju besedu u Hramu in Calgary. Svetog Simeona Miroto~ivog u Kalgariju. Truly it was that day for our congregation. As we Zaista je za na{u zajednicu ovaj dan upravo i know the last two years our parish has devotedly been bio takav. Kao {to znate ve} dve godine working on purchasing the new land for building of the Crkveno{kolska op{tina kalgarska predano radi na new church and hall. With the grace of the almighty Lord kupovini novoga imawa i izgradwi Hrama i crkvene we have purchased 5 acres of land with a beautifull house in the midst of the city, at the addres of 8486 26 th ave. s.w. sale. Blagoda}u Gospoda Svemogu}eg uspeli smo da kupimo 2 hektra (oko 5 ekera-5 acres ) zemqi{ta sa and that we completely pay it off. lepom ku}om u neposrednoj blizini grada, na adresi 8484 26 avenija na jugozapadu i u potpunosti ga isplatimo.

Jedan blago~estivi parohijanin, Nikola

\oki}, izrazio je, pre oko godinu dana, `equ da kao One devouted parishoner, Nikola Djokic, about a ktitor sagradi zadu`binu u Kalgariju, hram Svetog year ago, proclaimed his wish to build Ch urch of St. Dimitrija. Posle razgovora sa upravnim odborom, Dimitrios in Calgary. After several discussions with ~iji je Nikola od pro{le godine i ~lan, a uz Church committee, which he has been a member since last neprestano savetovawe Episkopa i eparhijskih year, and with constant consultation from his Grace and vlasti, do{lo je do saglasnosti da Nikola sagradi diocese committee, which has come to conclusion that hram na novokupqenom crkvenom imawu. Ura|en je Nikola may build the Churc h on the new bought land. veliki deo priprema, molba za dozvole upu}ena u Most of the preparation has been accomplished, op{tinu, anga`ovan arhitekta... application for receiving a building permint and architect Kona~no 10- og novembra 2002. g.G. u posetu has been found and engaged… Crkveno{kolskoj op{tini do{ao je wegovo Finaly on the 10-th of November 2002. his Grace Preosve{tenstvo Episkop kanadski Gospodin visited our parish. That day after Holy Liturgy to our Georgije. Toga dana posle Svete Arhijerejske exited parishioners wher presented the preliminary plans Liturgije, na odu{evqewe mnogobrojnih parohijana, of the new Church. His Grace gave many important predstavqeni su po~etni planovi novoga hrama. instructions to the architect, who was present for this Arhitekti, koji je bio prisutan ovom prilikom, occasion. A decleration in which Nikola expreses his Episkop je dao nekoliko va`nih upustava. Sve~ano je Godblessed wish, was ceremonially signed. The signatures

- 9 - GLASNIK Bo`i} 2003

potpisana deklaracija u kojoj Nikola izra`ava ovu of his Grace and future Church founder and benefactor svoju Bogougodnu `equ. Potpisom budu}eg ktitora i Nikola crowned this God given day. Wegovog Preosve{tenstva krunisan je ovaj Bogom In his sermon, held on this occasion, his Grace stvoreni dan. said that foundering Churches in our Godfearing people Episkop je u svojoj besedi odr`anoj ovom has been around for centuries. prilikom kazao da je ktitorstvo u na{em There have been many of Serbs who have shown Bogoboja`qivom narodu izra`eno ve} vekovima. there gratitude in this way for all that God has given them. Me|u Srbima je uvek bilo onih koji bi Gospodu, za His Grace also said that all raishioners fo this parish should feel that they are a part of this project and by sve ono {to im je On dao, uzvratili na ovaj na~in. Episkop je napomenuo da svi parohijani ove parohije coming to Liturgys in the new Church fofill ic mining and treba da se ose}aju delom ovoga projekta i da svojim excistince. dolaskom na svete Liturgije u novi Hram ispune Rev. Obrad Filipovic wegov smisao i nazna~ewe. Otac Obrad Filipovi}

Gospod Isus Hristos

Sveti velikomu~enik Dimitrije ,,Neka bi nam Gospod Spasiteq pomogao da istrajemo u svakom dobrom delu. Amin,,

- 10 br. 1. god. 1 Glasnik

SRPSKA DECA, KANADSKA ZEMQA SERBIAN CHILDREN, CANADIAN LAND

Is it important to you that your children speak Da li je vama bitno da va{a deca znaju srpski jezik? Ako jest, ovaj ~lanak }e vam dati neke Serbian? If it is, this article will give you some ideas on ideje kako bi mogli da pomognete va{oj deci. Ima how to help your child. There are many Serbs in Canada nas dosta ovde u Kanadi i u Kalgariju. Va{a deca }e and in Calgary. Our children will learn to speak English da nau~e engleski vrlo brzo. Na`alost, oni }e sve very quickly. But sadly, they will speak Serbian less and mawe i mawe da pri~aju srpski. To je normalna stvar, less. It is perfectly normal, but we can provide a solid foundation so they will not completely forget. ali mi mo`emo da im damo ~vrstu bazu da ne bi potpuno zaboravili srpski. Some of us chose to come here, some of us Neki od nas su do{li ovde dobrovoqno, nek i didn’t. We all have made some kind of life for ourselves, pak, nisu. Svi smo na{li neki put u `ivotu, i and most of us are raising families. One of the challenges ve}ina od nas odgaja svoju porodicu. Za nas je izazov for us is to raise our children in the Serbian spirit. da odgajimo decu u duhu srpstva, to nije laka stvar. It’s not an easy task. The kids learn Canadian culture in Na{a deca vi{e u~e kanadsku kulturu nego na{u. U more places then they learn about their own. In school they are taught English and are socialized to be Canadian. {koli, oni u~e engleski i kako da postanu kana|a ni. Programi na televiziji su ameri~ke ili kanadske The things they watch on T.V. are about American or kulture. Zna~i, na nas pada obaveza da poka`emo Canadian ideas and culture. So, the responsibility of na{oj deci {ta je srpska kultura i {ta je na{ jezik. teaching our children the Serbian culture and language falls on the parents. Ima toga dosta kako bi mogli da nau~imo There are many things that we can do to help our na{u decu {ta je to Srpstvo. Prvo, moramo children learn about being Serbian and all that’s involved. iskqu~ivo pri~ati srpski kod ku}e. Moramo im First, we must insist on speaking Serbian at home. pokazati sa na{im primjerom. Ako mi pri~amo Speaking to them in Serbian and having them answer back srpski, i oni odgovaraju na engleskom, onda nismo in English won’t help them. They must practice speaking; ni{ta u~inili. Oni moraju da ve`baju kako otherwise they become too self-conscious later on and izgovarati, ili }e ih biti sramota da pri~aju crpski won’t speak it out of fear of embarrassment. Secondly, iz straha da ne naprave gre{ku. Drugo, kad naprave when they make mistakes, gently correct them and don’t gre{ke, nemojte se smejati nego ispravite na blagi laugh at their mispronunciations. They will stop speaking na~in. Ukoliko osete da im se podsmevate oni }e altogether if they feel like you are making fun of them. potpuno prestati da govore srpski. Zatim, upi{ite You can also sign them up for school in our church, which ih u {kolu koja se odr`ava jednom nedeqno u na{oj is on ce a week. There, they will be taught how to read and Crkvi. Tu }e nau~iti pisati i ~itati }irilicu. Ja write Cyrillic. I also heard about a couple that gives their sam ~ula da neki qudi daju deci doma}i zadatak svake children homework every night, even over the summer. ve~eri, ~ak i leti. Wihovo dete, naravno, ~ita i The child, naturally, reads and writes Cyrillic perfectly. pi{e savr{eno. Ako imate strpqewa, probajte i to. Try to immerse them in Serbian activities and Probajte da ih uklqu~ite u aktivnosti gde surround them with Serbian speaking people. For mogu do}i u kontakt sa na{im jezikom. Na primer, example, take them to church on a regular basis or take vodite ih u Crkvu redovno, vodite ih da igraju them to play soccer or karate. With so many new and fudbal ili na karate. Sada mi, kao zajednica, imamo different clubs to join, it will be easy to find something veliki izbor klubova i ekipa za svaki uzrast i ukus. they will like. Ta ke them to school offered by the Church. Dajte im izbor da sami prona|u ono {to im odgovara. But try as much as possible to give them a choice in what Probajte da to bude zabavno za wih i bi}e ve}e they want to participate in. If you try to force them, it will {anse da tu i ostanu. make them resent it. If you make it fun for them, chances Kod ku}e, pustajte na{u muziku. Sada imate are they will stay with it. raznih izbora, od hip-hop do de~ijih pesama, Play Serbian music for them. There is every type Postoji ne{to za svaki ukus. Moji roditeqi su of music from kids’ songs to hip-hop in Serbian now. pustali na{u muziku vrlo ~esto kod ku}e ~ak i kada There is something for every taste. My parents played sam prolazila kroz fazu kada nisam htjela da Serbian music all the time and that’s how I held on to the govorim srpski i tako sam koliko toliko zadr`ala language even when I went through a phase o f not wanting na{ jezik. Igrala sam u folkloru gde sam nau~ila to speak it. I was also in the dance group, where I learned na{e tradicionalne igre i gde sam upoznala na{u to dance our traditional dances and met other young Serbs.

- 11 - GLASNIK Bo`i} 2003

decu. Iako smo pri~ali engleski me|usobno, Even though we spoke English to each other most of time, pri~ali smo srpski kada bi videli da niko nije mogo we spoke Serbian when we were out in public so other people wouldn’t understand us. We now have Serbian da nas razumije. Sada imamo srpski radio, i napravite doga|aj od toga. Sjedite zajedno i radio, and make it a family event. Request songs for your naru~ite pesme za va{u decu da se osje}aju dio toga. kids and make them feel a part of it. I {to je najbitnije, pri~ajte ~esto odakle su Talk to them often about where you and they do{li. Moji roditeqi su pri~ali o Jugoslaviji come from. My mom used to tell me stories all the time ~esto, i ona je postala za mene jedna divna zemqa. about Yugoslavia and it became something so wonderful to me in my mind. I still think of it that way. When they Kada pitaju gde ste odrasli, pri~ajte kako vam je bilo i objasnite gde ste bili. Probajte da u wima ask, take the opportunity to tell them how you grew up and stvorite qubav prema na{oj istoriji, prema na{oj about where you grew up. Try to somehow make them zemqi i prema na{em jeziku. Najbitnija stvar je da feel like it is their country too. Try to install a love for our probate da u~inite {to mo`ete vi{e. Kada por astu, history, for our country and for our language. The most bi}e vam vrlo zahvalni da su zadr`ali svoj materwi important thing is to try as much as possible. When they jezik. Veliko je to bogatsvo. grow up, they will be very grateful that they speak their mother tongue. It is a great gift. Daliborka Mijatovi} Daliborka Mijatovic

U~enici veronauke sa svojim u~iteqima Creativity of our children. ocem Obradom Filipovi}em, Zorkom Mari} i Maricom Vuji~i} WE ARE PROUD OF THEM! PONOSNI SMO NA SVOJU DECU!

- 12 br. 1. god. 1 Glasnik

IZVODI IZ MATI^NIH KWIGA: IZBODI IZ MATI^NIH KWIGA

KR[TENIH (ZA 2002.g.G.) VEN^ANIH (ZA 2002. g.G.)

1. MILA, k}i Jovana i Ose Popovi}. 1. Mlomir Todi} i Swe`ana Mamula. 2. SWE@ANA, k}i Slobodana i Qubice 2. Nedo Popovi} i Cindy Guimont. Mamula. 3. Christopher Theoret and Biqana Vitanov. 3. STEFAN, sin Milomira i Swe`ane Todi}. 4. GORAN, sin Milana i Lele Pavi~i}. 5. JOVAN, sin Dra{ka i Ermine Trivunovi}. 6. JULIA, daughter of Florin and Cristina Raducan. 7. MILO[, sin Spasoja i Biqane Stamatoski. 8. ALEKSANDAR, sin Milovana i Branke Lazinica. 9. JASON, san of Albert and Kathy Floren. 10. MARKO, san of Jason and Ljiljana Sweet. 11. EMILIJA, k}i Ogwena i Daliborke Mijatovi}. 12. VLADAN, sin Ogwena i Daliborke Mijatovi}. 13. HOLLI, daughter of Casey and Sheryl Porter. 14. SHANELLE, daughter of Gary and Patricia Voncina. 15. VAWA, k}i Du{ka i Ivone [evo. 16. DRAGICA, k}i \ura i Milke Surla.

,, I Blagoslovi ih Bog, i re~e im Bog: ra|ajte se i mno`ite, se i napunite zemqu, i vladajte wom, i budite gospodari od riba morskih i od ptida nebeskih i od svega zveriwa{to se mi~e po zemqi,, (1. Mojsije 1. 28.)

UPOKOJENIH (ZA 2002. g.G.) Upokoji Gospode usnule sluge tvoje:

1. \or|e Nikoli}

2. Stevan Dragosavqevi} ,,Ako se ko ne rodi vodom i Duhom, ne mo`e 3. Grozdana ]ali} u}i u Carstvo Bo`ije,, (Jovan 5. 4.) 4. Jovana Sudar

,, I iza}i }e oni koji su ~inili dobro u vaskrsewe `ivota, a oni koji su ~inili zlo u vaskrsewe suda,, (Jovan 5. 29.)

- 13 - GLASNIK Bo`i} 2003

DE^IJA STRANA

DRAGA DECO SRE]NA VAM [KOLSKA SLAVA- SVETI SAVA

Rastko Nemawi} - Sveti Sava ro|en je 1169. g.G. od oca velikog srpskog `upana Stefana Nemawe i blago~estive majke Ane. Od ranog detiwstva posvetio se duhovnom `ivotu i u svojoj 17-oj godini, odbaciv{i gospodstvo, odlazi na Svetu Goru gde prima mona{ku rizu i ime Sava. Osnivao je manastire i gradio Crkve me|u kojima i velelepni manastir Hilandar na Svetoj Gori. Mnogo je u~inio ovaj divni Svetiteq za svoj narod- osamostalio je Srpsku Crkvu, u~io narod pismenosti, mirio zava|ene, propovedao qubav me}u qudima. Bio je prvi srpski arhiepiskop. Upokojio se u Gospodu 27. januara 1236. g.G. u Bugarskoj. Tu je bio sahrawen, a posle dve godine wegove Svete mo{ti prene{ene su u manastir Mile{evu. U vreme ropstva pod turcima Sveti Sava bio je simbol ponosa i nade srpskoga naroda za oslobo|ewe od zlotvora. Da bi uni{tio srpski otpor i slavu Svetoga Save, Sinan pa{a 1594. g.G. na Vra~aru u Beogradu spaquje wegove mo{ti. Tim ~inom pak, postignut je sasvim obrnut efekat. Danas na mestu spaqivawa wegovih mo{tiju srpski narod podigao je jedan od najve}ih Hramova ikada podignutih u Pravoslavqu, Hram Svetog Save.

Na Svetoga Savu Sveti Sava

Gde god ima srpsko dete Ko udara tako pozno u dubini no}nog mira Venac slave danas plete, Na kapiji zatvorenoj svetogorskog manastira? Gde se srpski pi{e, zbori, Ve} je pro{lo tavno ve~e, i nema se pono} hvata, Tamo sve}a danas gori. Sedi oci kalu|eri, otvorte mi te{ka vrata. Gde su srpske Crkve, {kole, Svetlosti mi du{a ho}e, a odmora slabe noge, Danas Srp~ad Boga mole Klonulo je moje telo, umorne su moje noge. Da im pru`i ruku svetu Al je krepke voqa moja {to me no}as vama vodi Da dostignu zeqnu metu. Da posvetim `ivot rodu, otaxbini i slobodi. Slave deca svoju slavu Prezreo sam carske dvore, carsku krunu i porfiru Carskog sina Svetog Savu. I sad evo svetlost tra`im u skromnome manastiru. Lica su im puna miqa, Otvorte mi, ~asni oci, manastirska te{ka vrata, Jer ih Svetac blagosiqa. i primite carskog sina ko najmla|eg svoga brata.

Za{kripa{e te{ka vrata, a nad wima sova prnu I s krestawem razvi krila i skloni se u no} crnu. A na pragu hrama svetog, gde se Bo`je ime slavi, Sa buktiwom upaqenom nastojnik se otac javi. Zavet On buktiwu gore di`e, iznad svoje glave svete, I ugleda, ~ude}i se, bezazleno boso dete. Na dan ovaj Svetog Save Visoko mu bledo ~elo, pomr{ene guste vlasi Kad ga Srbi svuda slave, Ali ~elo uzvi{eno bo`anstvena mudrost krasi. da Gospodu zavet damo, Za ruku ga starac uze, poqubi mu ~elo bledo da Mu tvrdo obe}amo: A kroz suze pro{aputa: ,,Primamo te milo ~edo,, i}i }emo putem slave- Vekovi su prohujali od ~udesne ove no}i, starim putem Svetog Save, Vekovi su prohujali i mnogi }e jo{te pro}i. `ive}emo mi u slozi, Al to dete jo{te `ivi, jer wegova `ivi slava, O, Gospode, Ti pomozi. Jer to dete be{e Rastko, sin Nemawin Sveti Sava.

Vojislav Ili}

- 14 br. 1. god. 1 Glasnik

ISTORIJAT SRPSKE CRKVE I ZAJEDNICE HISTORY OF SERBIAN CHURCH AND U KALGARIJU COMMUNITY IN CALGARY

Prva srpska porodica, Putnik, doselila se u Kalgari izme|u 1918. i 1920 g.G. Zatim slede First Serbian family, Putnik, settled in Calgary porodice Igwatov, Pavlovi}, Jovanovi}...koje somewhere a round 1918 and 1920. Families that followed: dolaze krajem 40-ih godina. Prvo masovnije Ignjatov, Pavlovic, Jovanovic came in late 1940s. First doseqavawe Srba u Kalgari po~iwe krajem 50-ih i mass immigration of Serbs to Calgary started in late 1950s and early 60s when families Dabic, Tumbas, Vigljevic, po~etkom 60-ih godina, kada sti`u porodice Dabi}, Tumbas, Vigwevi}, Ivkovi}, Gregovi}...i Ivkovic, Gregovic and many others arrived. Considerable druge. Zna~ajniji broj porodica dolazi izme|u number of families arrived in the period between 1970 – 1970 i 1980 g.G. U ovom periodu srpska zajednica u 1980. In this period Serbian community in Calgary Kalgariju broji negde oko 50-ak porodica. Kona~no consisted of around 50 families. Finally, another mass nalmasovniji dolazak Srba u Kalgari svakako je immigration of Serbs to Calgary happened during the breakdown of former Yugoslavia in 90s. Serbian vreme raspada biv{e Jugoslavije 90-ih godina. Trenutno zajednica broji negde oko 500 porodica. community today consists of around 500 families. th Mart 6. 1960 g.G predstavqa veoma va`an March 6 1960 is very important date for Serbs in datum vezan za Srbe u Kalgariju. Naime tog dana Calgary. On that day one group of God-fearing Serbian jedna grupa Bogoboja`qivih Srpkiwa sakupila se women gathered and brought to life first “Kolo srpskih sestara” in Calgary named “Sveti Sava”. At that time je i osnovala prvo Kolo Srpskih Sestara ,,Sveti members were: Nada Vukanovic, Marija Vasic, Branislava Sava,, u Kalgariju. ^lanstvo su tada ~inile: Nada Decanski, Nada Dabic, Dragica Petrigo, Kaja Burljajeva, Vukanovi}, Marija Vasi}, Branislava De~anski, Lola Radulj, Vida Putnik, Vera Radusin, Ljiljana Zaric, Nada Dabi}, Dragica Petrigo, Kaja Burqajeva, Milica Pop, Roza jurisic, Radmila Zaric, Ruza Radulj, Lola Raduq, Vida Putnik, Vera Radusin, Qiqana Barica Jovanovic, Gladis Andjelic, Ana Putnik, Desanka Zari}, Milica Pop, Roza Juri{i}, Radmila Zari}, Smirnov and Budimirka Micin. In the following period Ru`a Raduq, Barica Jovanovi}, Gladis An|eli}, “Kolo srpskih sestara” changed its name few times. Ana Putnik, Desanka Smirnov i Budimirka Finally in 1985 it was named “Mala Gospojina”. The name Micin. Kasnije Kolo Srpskih sestara mewa ime still stands and it is celebrated. par puta da bi kona~no 1985 g.G. dobilo ime ,, Mala First folk dance group “Mladost” was founded in Gospojina,, koje i danas ima i koju slavu i danas 1962 and its choreographer was Glisa Dabic. There was an proslavqa. orchestra as well under the leadership of Jordan Nikolic. Prva folklorna grupa ,,Mladost,, This folk group existed just for a short time after it was osnovana je 1962. g.G. ~iji je koreograf bio Gli{a founded. Dabi}. Postojao je i prate}i orkestar pod Another important historical event for Serbian vo|stvom Jordana Nikoli}a. Ova folklorna grupa community in Calgary happened on 27 th July 1970 when, prestala je sa radom nedugo po osnivawu. according to the suggestion of Jovan Andjelic, church Drugi, reklo bi se istorijski, doga|aj u council was held. It was then that the Church-School srpskoj zajednici u Kalgariju desio se 27. jula Congregation was founded. Foundation of the Church- 1970 g.G. kada je na predlog Jovana An|eli}a School Congregation had a major contribution from odr`an Crkvenonarodni sabor na kom je do{lo do Bishop of Eastern-America and Canada Mr. Phd. Sava osnivawa Crkveno{kolske Op{tine ,,Svetog Vukovic who was also present at the meeting. Simeona Miroto~ivog,,. Zna~ajan doprinos samom First members of the Council Administration were elected: osnovawu C.[.Op{tine dao je tada{wi Episkop President: Srboljub Gragovic Isto~noameri~ki i Kanadski Gospodin Dr. Sava 1st Vice President: Nenead Bradic (Vukovi}) koji je li~no prisustvovao ovom saboru. 2nd Vice President: Jovan Andjelic Izabrana je i prva uprava u sastavu: Secretary: Mirjana Dubroja Predsednik: Srboqub Gragovi} Treasurer: Miodrag Petrovic 1. Podpredsednik: Nenad Bradi} Executive Council: Milan Subotic, Branko 2. Podpredsednik: Jovan An|eli} Tumbas and Ljubisa Radojevic Sekretar: Mirjana Dubroja Control Council: Blagajnik: Miodrag President: Milivoj Jovanovic Petrovi}

- 15 - GLASNIK Bo`i} 2003

^lanovi upravnog odbora: Members: Seka Ivkovic and Vojo Miljevic Milan Suboti}, Branko Tumbas i Qubi{a Not long after the foundation of Church-School Congregation Calgary parish got its first Reverend Father Radojevi}. ^lanovi Nadzornog odbora: Bogdan Zjalic. Father Bogdan left deep trace in the Presedik: Milivoj Jovanovi} community serving God and people all over Canada and ^lanovi: Seka Ivkovi} i he is one of the most successful missionaries of our th Vojo Miqevi} Church here. He stayed in Calgary parish until 15 Nedugo posle osnivawa C.[. Op{tine na January 1975. Considering that Serbs didn’t have their own wivu Gospodwu u Kalgariju postavqen je i prvi poslenik u licu oca Bogdana Zjalic}a. Otac church building or a community hall they were forced to Bogdan je zaorao duboku brazdu na wivi Gospodwoj gather in churches and halls that belonged to other slu`e}i Bogu i narodu {irom cele kanade i jedan communities. This didn’t last too long, since at the and of je od najuspe{nijih misionara na{e Crkve na ovim the 1970, Building Council was founded which had Filip prostorima. Na parohiji u Kalgariju otac Bogdan Petrovic as a president and Glisa Dabic and Jordan Nikolic as members. Within a year they managed to find a two- se je zadr`ao do 15. januara 1975. g.G. st Srbi su , obzirom da nisu imali svoju storey building at 2001, 31 Ave SW. This part of town is considered one of the most attractive in Calgary. At the Crkvu niti salu, bili prinu|eni da slu`e Sveta th Bogoslu`ewa i okupqaju se u Crkvama i special meeting, held on 14 November 1971, it was prostorijama drugih naroda. Ovo nije trajalo decided that the property should be bought and it was for the price of $20.650,00. predugo jer ve} krajem 1970 g.G. biva osnovan Upper floor was arranged as an apartment for the gra|evinski odbor ~iji je predsednik bio Filip priest and the lower one was rearranged as a chapel. With Petrovi} a ~lanovi Gli{a Gabi} i Jordan the blessing of Bishop Mr. Ph.D. Sava, iconostasis and Nikoli}. Za godinu dana oni uspevaju da prona|u other things for God service were provided. Many of the jednu dvospratnu zgradu na adresi 2001 31 avenija icons were a gift from Church-School Congregation “Sveti u jugozapadnom delu grada. Ovaj deo grada smatra se Sava” from Vancouver. jednim od najatraktivnijih u celom Kalgariju. Na When the works were finished the church was vanrednoj skup{tini odr`anoj 14. novembra 1971. consecrated by Bishop of Eastern America and Canada g.G. odlu~eno je da se ovo imawe i kupi, {to je i Mr. Ph.D. Sava. Father Nikola Sorajlic, Father Konstantin u~iweno i to po ceni od 20, 650.00 dolara. Gorwi Kakabelakis, Father Bogdan Zjalic and Deacon Stevan sprat ure|en je za stanovawe sve{tenika a dowi Stepanov also participated in the consecration. Godfathers preure|en u kapelu. Blagoslovom Episkopa of the chapel were Milos Kovacevic, Branko Tumbas, Gospodina Dr. Save nabavqen je ikonostas i ostale Jordan Nikolic, Ilija Polovina, Drago Dimitric, Voja osnovne stvari potrebne za slu`bu Bo`iju. Jedan Miljevic and Lazar Andjelic. broj ikona dobijen je kao poklon od strane C.[. C.S.Congregation continues with successful work Op{tine Sv. Save iz Vankuvera. Posle izvedenih and at the meeting held on 16 th December 1973 folk dance radova ste~eni su uslovi za osve}ewe koje je, uz group “Mladost” was reorganized under the new name prisustvo brojnih parohijana, obavio Wegovo “Avala”. Under that name the group made lot of success: Preosve{tenstvo Episkop Gospodin Dr. Sava uz Commendation for the participation at the World Expo in saslu`ivawe sve{tenika o. Nikole Soraji}a, o. Vancouver 1986, second place at the 32 nd festival in Konstantina Kakabelakisa, o. Bogdana Zjali}a i Calgary, and many others. At the same meeting football |akona Stevana Stepanova. Kumovi kapele bili su club “Olimpija” was founded as well, but it didn’t function Milo{ Kova~, Branko Tumbas, Jordan Nikoli}, long after. Ilija Polovina, Drago Dimitri}, Voja Miqevi} i After the departure of Father Bogdan from Lazar An|eli}. Calgary parish, Congregation was left without the priest Uspesi u radu C.[. Op{tine nastavqaju for five years, since 1975 till 1980. This is the main reason da se redaju pa je tako na sednici 16. decembra why nothing of great importance happened during that 1973. g.G. obnovqena folklorna grupa ,,Mladost,, period. For the five years C.S.Congregation was fighting pod novim imenom ,,Avala,,. Pod ovim imenom ova for its survival with help of Administrator Reverends: folklorna grupaje napravila mnode zna~ajne Father Mihajlo Doder and Father Miroslav Dejanov from Vancouver and Father Vukic Atanackovic from uspehe od kojih treba ista}i: pohvalnu povequ povodom u~e{}a na Edmonton. Those five years were among the toughest svetskoj izlo`bi u Vankuveru 1986. g.G., osvojeno

- 16 br. 1. god. 1 Glasnik

drugo mesto na 32. festivalu u Kalgariju 1986. g.G. periods in the history of “St.Simeon Mirotocivi” Serbian i mnoge druge. Na istoj sednici osnovan je i Orthodox Church and Community in Calgary. fudbalski klub ,,Olimpija,,. Fudbalski klub nije Father Radisa Ninkovic started his service as a uspeo da se odr`i du`e vremena. new parson on 1 st August 1980 filling previously vacant Odlaskom o. Bogdana sa kalgarske parohije position. Because of bad financial situation next two years C.[. Op{tina ostaje bez paroha punih pet godina were also a hard period for the Church Congregation. For od 1975. do 1980. g. G. Ovo je i razlog {to ovih pet some time Diocese was financing two thirds of Reverend’s godina i nije u~iwen neki veliki podihvat u C.[. salary. Op{tini. U ovo vreme C. [. Op{tona se bori za Fire, which broke in spring 1981, made bad financial svoj opstanak u ~emu joj poma`u sve{tenici koji su situation even worse. A good deal of the church building bili administratori u to vreme: o. Mihajilo was damaged in the fire but the insurance company Doder i o. Miroslav Dejanov iz Vankuvera kao i o. refused to pay the premium of $15.000. Thanks to the Vuki} Atanackovi} iz Edmontona. Ovih pet godina great efforts of Bogdan Vocina at the end Church got the predstavqaju jedan od najte`ih perioda u radu payment of $10.318,74. Since this amount wasn’t enough for repair works, parishioner gave donations and also C.[. Op{tine Svetog Simeona Miroto~ivog u st Kalgariju. volunteered to work on the reconstruction. Finally on 21 Upra`weno mesto paroha u Kalgariju biva February 1982 Bishop of Eastern-America and Canada popuweno 1. avgusta 1980 g.G. kada na parohiju biva Mr. Hristofor, with help of Father Mirko Visevic, Father postavqen o. Radi{a Ninkovi}. Usled izuzetno Petar Milosevic, and Parson Radisa Ninkovic, consecrated new chapel and served Holy Liturgy that was followed by lo{eg finansijskog stawa naredne dve godine , cutting the Slava Cake. Godfathers of the new chapel were koliko se je o. Radi{a zadr`ao na ovoj parohiji, Marko Scepanovic, Lazo Bosanac and Nikola Vignjevic tako|e su veoma te`ak period u radu ove C.[. MORE IN NEXT NEWSLETTER… Op{tine. Jedno vreme je Eparhija snosila tro{kove dve tre}ine sve{tenikove plate. Po`ar koji je izbio 1981. g.G. u prole}e situaciju jo{

vi{e pogor{ava. Naime izgoreo je dobar deo cale Crkvene gra|evine a osiguravaju}a kompanija odbijala je da isplati od{tetu koja je procewena na oko 15,000.00 dolara. Velikim zalagawem Bogdana Von~ine kona~no je napla}eno 10,318.74 dolara. Po{to ova suma nije bila doviqna za sanaciju objekta pristupilo se prikupqawu priloga koji su, uz dobrovoqni rad na{ih parohijana, pokrili sve tro{kove. Kona~no 21. februara 1982 g.G. Wegovo Preosve{tenstvo Episkop Isto~noameri~ki i Kanadske Gospodin Hristofor, uz saslu`ivawe o. Mirka Vi{wi}a, o. Petra Milo{evi}a, i paroha Radi{e Ninkovi}a, osve}uje kapelu i slu`i Svetu Liturgiji uz rezawe slavkog kola~a. Kumovi novoosve}ene kapele bili su Marko [}epanovi}, Lazo Bosanac i Nikola Vigwevi}. Original two-storey house bought by St. Simeon NASTAVAK U SLEDE]EM BROJU... Mirotocivi Serbian Orthodox Church in 1971.

- 17 - GLASNIK Bo`i} 2003

RASPORED BOGOSLU@EWA UPCOMING SERVICES FOR THE MONTH OF ZA MESEC JANUAR 2002. JANUARY 2002

1. Nedeqa, januar 5. Sveta Liturgija u 10 1. Sunday, January 5. Holy Liturgy at 10 AM ~asova ujutro (Oci) 2. Monday, January 6. Vespers with the blessing of 2. Ponedeqak, januar 6. Ve~erwa sa the badnjak at 6 PM (Christmas Eve) osve}ewem Badwaka i podelom istih 3. Tuesday, January 7. Holy Liturgy at 10 AM vernicima u 6 ~asova nave~e (Badwe Nativity of Jesus Christ 4. Wednesday, January 8. Synaxis Of The Most ve~e). 3. Utorak, januar 7. Sveta Liturgija u 10 Holy Theotokos Holy Liturgy 10AM ~asova ujutro (Bo`i}). 5. Thursday, January 9. St. , Archdeacon, 4. Sreda, januar 8. Sveta Liturgija u 10 Protomartyr Holy Liturgy at 10 AM ~asova ujutro (Sabor Presvete 6. Sunday, January 12. Holy Liturgy at 10 AM Bogorodice). 7. Tuesday, January 14. Circumcision of Our Lord; 5. ^etvrtak, januar 9. Sveta Liturgija u 10 St. Basil The Great (New Year) Holy Liturgy at 10 AM ~asova ujutro (Sveti Arhi|akon Stefan). 6. Nedeqa, januar 12. Sveta Liturgija u 10 8. Saturday, January 18. Feast of the Holy Cross ~asova ujutro. Holy Liturgy With Blessing of Water at 10 AM 7. Utorak, januar 14. Sveta Liturgija u 10 9. Sunday, January 19. Thephany-Epiphany- Baptism of Our Lord Jesus Christ Holy Liturgy ~asova ujutro (Obrezawe Gospodwe, With the Great Blessing of Water at 10 am Sveti Vasilije Veliki i Nova Godina). 10. Monday, January 20. Synaxis of St. John, 8. Subota, januar18. Sveta Liturgija sa Prophet, Forerunner and Baptist Holy Liturgy at osve}ewem vodice u 10 ~asova ujutro 10 AM (Krstovdan). 11. Sunday, January 26. Holy Liturgy at 10 AM 9. Nedeqa, januar 19. Sveta Liturgija sa 12. Monday, January 27. St. Sava Holy Liturgy at 10 velikim osve}ewem vodice u 10 ~asova AM ujutro (Bogojavqewe). 10. Ponedeqak, januar 20. Sveta Liturgija u In our Holy Church Holy Liturgy is served every 10 ~asova ujutro (Sabor Svetoga Jovana- Sunday and on great feast days ( those days are written in Jovawdan). red letters in the calendar) beginning at 10 AM. 11. Nedeqa, januar 26. Sveta Liturgija u 10 Memorial sevices-parastos are held on: ~asova ujutro a) Vidovdan for the repose martyrs of Kosovo 12. Ponedeqak, januar 27. Sveta Liturgija u and new martyrs. 10 ~asova ujutro (Sveti Sava). b) On memorial Saturdays c) For the repose of generals Draza Mihajilovic U na{em Svetom Hramu slu`i se sveta and Milan Nedic, Momcilo Djujic and for all Liturgija svake nedeqe i praznika (kada je praznik those who gave there lives for the holy Cross ispisan crvenim slovom u kalendaru) sa po~etkom u and for a golden freedom. 10. ~asova ujutro. For all other needs (baptisms, weddings…) contact Parastosi i pomeni za upokojene vr{e se: Rev. Obrad Filipovic. a. Na Vidovdan za pokoj svih kosovskih mu~enika i novomu~enika, b. Na Zadu{nice, v. Za pokoj Generalima Dra`i Mihajilovi}u, Milanu Nedi}u, vojvodi Mom~ilu \uji}u i svim rodoqubima postradalim u ratovima vojevanim za krst ~asni i slobodu zlatnu. Sve ostale trebe (kr{tewa, ven~awa...) vr{e se po dogovoru sa ocem Obradom Filipovi}em.

- 18 br. 1. god. 1 Glasnik

^ESTITKE

VA[ PAROH OTAC OBRAD FILIPOVI] SA SVOJOM SUPRUGOM MILANKOM I ]ERKICOM KRISTINOM POVODOM NASTUPAJU]IH BO@I]NIH I

U IME SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE NOVOGODI[WIH PRAZNIKA POZDRAVQA UPRAVNI ODBOR CRKVENO[KOLSKE SVOJE BLAGO^ESTIVE PAROHIJANE OP[TINE SVETOG SIMEONA RADOSNIM POZDRAVOM MIROTO^IVOG HRISTOS SE RODI! SVOJIM DRAGIM PAROHIJANIMA NEKA BI BOGOMLADENAC ISUS HRISTOS, ^ESTITA NASTUPAJU]E BO@I]NE I DAVAOC SVIH DOBARA, OBDARIO SVE VAS NOVOGODI[WE PRAZNIKE NEIZMERNIM DOBRIMA SVOJIM I RADOSNIM HRI[]ANSKIM ISPUNIO VA[E USRDNE MOLITVE NA POZDRAVOM DOBRO DU[A VA[IH I SPASEWE VA[E. HRISTOS SE RODI! AMIN.

URE\IVA^KI ODBOR GLASNIKA KOLO SRPSKIH SESTARA ,,MALA SVOJIM ^ITAOCIMA I SVIM GOSPOINA,, PREVOSLAVNIM SRBIMA @ELI OCU OBRADU FILIPOVI]U, WEGOVOJ SVAKI BLAGOSLOV OD GOSPODA FAMILIJI KAO I SVIM SRBIMA I POVODOM NASTUPAJU]IH BOI]NIH SRPKIWAMA U KALGARIJU ^ESTITA I NOVOGODI[WIH PRAZNIKA BO@I]NE I NOVOGODI[WE PRAZNIKE RADOSNO VAS SVE POZDRAVQAJU]I MOLE]I SE GOSPODU DA NAM SVIMA HRISTOS SE RODI! PODARI ZDRAVQE I DUG @IVOT I NASLE\E U CARSTVU NEBESKOM AMIN. HRISTOS SE RODI!

Ako `elite da u`i vate u zvucima ,,doma}e,, muzike

ili ako ste radoznali da ~ujete {ta je to novo u srpskoj zajednici u Kalgariju SRPSKI RADIO KALGARI je tu da vas zabavi i informi{e! Slu{ajte nas svake nedeqe: ujutro od 8-9 na 90.9 FM ili

popodne od 7-8 na 94.7 FM

EKIPA SRPSKOG RADIJA KALGARI @ELI VAM SRE]NE BO@I]NE I NOVOGODI[WE PRAZNIKE!

HRISTOS SE RODI!

- 19 - GLASNIK Bo`i} 2003

NOV^ANI PRILOZI NA[OJ SVETOJ CRKVI U PERIODU OD 1 JANUARA DO 22 DECEMBRA 2002. G.g.

Srbulov Zoran 2,200 Ivkovi} \or|e 265 \oki} Nikola 2,102 Petrovi} Svetomir 265 Krwai} Vladimir 1,900 Gigovi} An|elko 260 Kosi} Drago 1,425 Kne`evi} @arko 260 Krwaja Milan 1,285 Qubojevi} Ratomir 260 Dabi} Fima 1,155 Opa~i} Ilija 260 Petrovi} Sveta SAD 1,000 Pani} Miodrag 260 Milisavqevi} Dragivoje 865 Voncina Geri 260 Opa~i} Goran 860 Dubroja [piro 255 Zjali} Branko 845 Kalajxi} Dragan 250 Otac. Filipovi} Obrad 800 Lazinica Milovan 250 Jovi} Teodor 710 Ra{~anin Slobodan 250 Milanovi} Zoran 650 Vukeli} Branko 245 Zjali} Marko 637 Beli} Stanimir 240 Ivkovi} Bo{ko 612 Mari} Zorka 240 Acimovi} Gojko 605 Vuji} Dragan 240 Warwick Doug 590 Proti} Risto 230 Vuji~i} Milo{ 570 Blagojevi} Radivoje 228 Martinovski Zoran 557 Dodds Mel 225 Popovi} Zeqko 515 Mijatovi} Du{ica 222 Samarxija Goran 500 Luki} Darko 220 Popovi} Vid 490 Malu{i} Milan 220 Bosan~i} \uro 455 Madanovi} Jona 210 Tumbas Nikola 447 Domazet Radmila 205 Suboti} Zeqko 440 Gigi} Goran 205 Ja}imovi} Neqelko 437 Leli} Predrag 205 Mikuli} Du{an 420 Radojevi} Dejan 205 Dr~a Zeqko 415 Macura Jelena 202 Markovi} Sre}ko 415 Doj~inovi} Marko 200 Martinovi} Nikola 395 Nikoli} Rasko 200 Stanojevi} Desimir 395 ]ali} Velibor 195 Andjeli} Jovo 387 Brada{evi} Du{an 192 Dimitri} Tomanija 330 Dabi} Nada 190 Lemez Dragan 330 Domazet Zora 190 Uzelac Nikola 320 Kora} \or|e 190 Divi} Milo{ 315 Marki}evi} Petar 190 Von~ina Olga 305 Blagojevi} Bratoqub 185 Tumbas Branko 302 Krwai} Milo{ 185 Rain Dragan 295 Igwati} Radosava 180 Timotijevi} Branislav 282 Mileti} Puni{a 180 Baqak @arko 275 Dimitrijevi} Tomislav 170 Marjanovi} Jovan 275 Doj~inovi} Mile 170 \or|evi} Majda, Dr. 270 Dragovi} Dragan 170 @arkovi} Qubo 270 Gigovi} Igor 170

- 20 br. 1. god. 1 Glasnik

Mati} Nenad 170 Gordon Milanka 95

Lazi} Zdravko 165 Marijanovi} Goran 95

]ekli} Branislav 162 Vukeli} Milan 95

Bukvi} Louis 160 ]ali} Gojko 90

Dr~a Steva 160 Komazec Nenad 90

Gaji} Ratko 160 Niki} Nikola 90

Igwati} Mile 160 Novakovi} Du{an 90

Snyder Bob 160 Stojni} Goran 85

Ku~inar ^edo 156 A}imovi} Stojanka 80

Popovi} Branislav 155 Blagojevi} Stanoje 80

An|eli} Lazo 150 ]uzovi} Nelica 80

Gruji~i} Slavko 150 \uki} Velibor 80

Todorovi} Bogosav 150 Goi} Jovica 80

Jakovqevi} Cvjetan 145 Ivkovi} Veqko 80

Avlija{ Ranko 140 Petrovi} Stojana 80

Kiti} Boro 140 Petru{i} Milenko 80

Miqkovi} Vlada 140 Stanojevi} Slobodan 80

Vuksanovi} Slobodan 140 Uqarevi} Aleksandar 80

Lazi} Zdravko (^) 132 Jelovac Nikola 75

Baqak Neqelko 130 Li~ina Sa{a 75

Gli{i} Pero 130 Markovi} Marija 75

Miqevi} Dragoslav 130 Mili}evi} Petar 75

Vukovi} Nenad 130 Popovi} Du{an 75

Risti} Cviko 125 Kuqi} Ne|o 72

Gordon Aleksandar 120 An|eli} Todor 70

Pan~i} Miodrag 120 Dimi} Radivoje 70

Svorcan Rade 120 Doj~inovi} Branko 70

Mrdi} Goran 115 Doj~inovi} Stojan 70

Raosavqevi} Aleksandar 115 Pavlovi} Zika 70

Ili} Radenko 110 [olaja Nikola 70

Jovanovi} Spiro 110 Kolunxi} Slobodan 65

Pejakov Perica 110 Komadina Ilija 65

Kukoq Vladimir 105 Bajac Rajko 60

A}imovi} Mi{o 100 Igwati} Mladen 60

Brankovi} Milan 100 Jovanovi} Dragi{a 60

^oli} Dragan 100 Kuqi} Mihajlo 60

Ili} Mladen 100 Luka~ Darko 60

Ili} Radivoje 100 Macura Milan 60

Kosi} Vukosava 100 Mi~i} Dimitrije 60

Mikuli} Svjetlana 100 Ratkovi} Radovan 60

Radojevi} Dragan 100 Vu~ijak Milimir 60 Radenkovi} Milan 100 Avlija{ Qiqana 50 Svigir Tankosava 100 Banovi} Rosa 50 Todorovi} Ru`a 100 Batak Nikola 50 Vu~eti} Lepa i Beba 100 @i`akovi} Sre}ko 100

- 21 - GLASNIK Bo`i} 2003

]osi} Stevan 50 A}imovi} Marjan 35 Dimitrijevi} Mom~ilo 50 Dobrijevi} Neboj{a 35 \urasovi} Slobodan 50 Onulov Ilija 35 Dmitrovi} Qubo 50 Petkoff George 35 Dr~a Gojko 50 Todorovi} Miodrag 35 Fu{ti} Milovan 50 Karaman Qubinko 34 Jawi} Marija 50 ]ali} Milan 30 Johnson Ryan & Ljiljana 50 Gogi} Jovica 30 Juri{i} Dragoslav 50 Ja}imovi} Swe`ana 30 Komazec Zoran 50 Lazarevi} Nedeqko 30 Kri~kovi} Seka 50 Mijatovi} Pero 30 Milidrag Porodica 50 Petrovi}Dragutin 30 Nikoli} Jordan 50 Stamatoski Spasoje 30 Radeta Blagoje 50 Tomi} \uro 30 Radinovi} Milovan 50 \akovi} Milovan 25 Risti} Gordana 50 Grbi} Vladimir 25 Stankovi} Zeqko 50 Li~ina Slavko 25 Suvajac Gordana 50 Vu~ur Mirjana 25 Vasi} Vojislav 50 Avlija{ Igor 20 Vujadinovi} Radenko 50 Baki} Jasna 20 Vukanovi} Nada 50 Bir~anin Ninoslav 20 Zeli} Zoran 50 Bojani} Milutin 20 @i`akovi} Radivoje 50 Boji} Jovica 20 Kova~ Srbo 46 Bo{kovi} Blagoje 20 Savi} Zlatko 45 ]ali} Sini{a 20 Sobi} Radomir 45 ^alina Branko 20 Todorovi} Zoran 45 ^awi Zoran 20 Vigwevi} Nikola 45 Davidovi} Mara 20 Andri} Vladimir 40 Howe Rada 20 Bojagi} Milisav 40 Ivkovi} Zoran 20 Denda Miqenko 40 Jankovi} Mile 20 Grigorov Daniel 40 Joci} Darko 20 In|i} Dejan 40 Kaceli} Darinka 20 Kalin Lili 40 Krwaji} ^edo 20 Laki} Milica 40 Madinovski Jana 20 Lazi} Pavle 40 Mihajlovi} Zoran 20 Mitrovi} @eqko 40 Mijatovi} Ogwen 20 Ma{i} Boban 40 Mirkovi} Milo{ 20 Najbauer Robert 40 Okiq Stanko 20 Peji} Sa{a 40 Pavi~i} Milan 20 Raki} Stevo 40 Popovi} Sne`a 20 Sar~evi} Mirko 40 Putnik Du{an 20 Suboti} Milan 40 Ran~i} Branislav 20 @ivak Dragan 40 Savi} Jovo 20 Zjali} Zdravko 40

- 22 br. 1. god. 1 Glasnik

Savi} V. Dejan 20 Desnica Miroslav 10 Selak Desanka 20 Goli} Du{ka 10 Senek Milena 20 Jovi} Dalibor 10 [kori} Spomenko 20 Kostovi} Vlado 10 Stamatoski Slobodan 20 Laki} Aleksandar 10 Stavri} Svetlana 20 Li~ina Desa 10 Stojanovi} Irena 20 Miqani} Miodrag 10 Todorovi} Bojan 20 Olemberge Marija 10 Todorovi} \or|e 20 Ostoji} @eqko 10 Vavah Mira 20 Pavlenko Olga 10 Vidovi} Sa{a 20 Popovi} Nedeqko 10 Vukeli} Rajko 20 Risti} Dejan 10 Zubi} Du{an 20 Savi} Dragan 10 Cveti} Biqana 15 Stoja~} Branislav 10 Mihajlovi} Aleksandar 15 Ta{i} Goran 10 Peki} Dragan 15 Todorovi} Danica 10 Baljak Aqo{a 10 Vu~ur Milena 10 Bosanac Lazo 10 Zeqi} @ivko 10

BALKAN VIDEO KALGARI I NEDEQKO JA]IMOVI] PREDSTAVQAJU

Najnovije doma}e filmove i muzi~ke spotove kao i stara dobra izdawa za sve ukuse i generacije. Ne|o vr{i presnimavawe sa svih video kamera, digitalno titlovawe (ispisivawe teksta preko slike) po `eqi, kao i konverziju sa evropskog na ameri~ki sistem i obrnuto. I to nije sve, u koliko `elite doma}i muzi~ki CD (CD) ni to vi{e nije promlem jer Balkan Video Kalgari ima najboqu mogu}u kolekciju. ,,Uskoro u asortimanu i DVD ( DVD) izdawa,,

Za vi{e informacija posetite veb stranicu: Website: wwwbalkanvideokalgari.com

Ili se javite Ne|u na telefon: (403) 228-0754

Ne|o Ja}imovi} sa svojom porodicom svim srbima i srpkiwama ~estita nastupaju}e Bo`i}ne i Novogodi{we praznike uz radosni Hri{}anski pozdrav

HRISTOS SE RODI!

- 23 - GLASNIK Bo`i} 2003

ZORKA DOMAZET MLS. REAL ESTATE AGENT SOUTON GROUP –CANWEST

SVOJIM KLIJENTIMA KAO I SVIM STBIMA I SRPKIWAMA BLAGOSLOVENE BO@I]NE PRAZNIKE I SRE]NU NOVU 2003 GODINU @ELI ZORKA DOMAZET.

AKO RAZMI[QATE O KUPOVINI KU]E ILI STANA, O PRODAJI POSTOJE]E OBRATITE SE RILISTEJT AGENTU IZ VA[E ZAJEDNICE.

DOBI]ETE SVE USLUGE NA VA[EM JEZIKU, BRZE I PROFESIONALNE.

AKO SE NE MO@ETE KVALIFIKOVATI ZA KREDIT SAMO NAZOVITE I VA[ PROBLEM BI]E RE[EN.

LO[ KREDIT, DOBAR KREDIT, NEMA PROBLEMA.

KAMATE PO NAJBOQIM INTERESNIM STOPAMA.

U SVAKOM SLU^AJU NAZOVITE ZORKU (ZORU) DOMAZET KANCELARIJA: 208-7788 CELULAR: 383-5536

- 24 br. 1. god. 1 Glasnik

. . OD BOGA ZDRAVQA I OD CARA MIRA

DA U ZDRAVQU PROVEDETE BO@I]NE I NOVOGODI[WE PRAZNIKE, @ELI VAM

SMIQKA PEJAKOV - Vlasnik Firme Cvijece za svaku priliku

“GLOBEC STAMPS” The Blossom House Flower

PROIZVODI : Shop

Sve Vrste PE^ATA Otvoreni smo od: Veliki izbor POSLOVNIH KARTICA Sve vrste REKLAMNIH NATPISA 9:30am do 6:00pm Za izloge, automobile... 146-150 58 Ave SW [TAMPARSKE USLUGE Po najpovoqnijim cenama u gradu Tel: 252-4245

Za bilo koju od ovih usluga pozovite 217-0015

- 25 - GLASNIK Bo`i} 2003

Besplatno gorivo za zagrevawe vode (Sun~eva energija)! The fuel (sunshine ) is free!

Ako `elite da smawite va{e tro{kove grejawa ili vru}e vode tu vam mo`e pomo}i MB AR-CA Korporacija sa solarnim sistemom. Investirawem u solarni sistem za zegrevawe vode smawujete zaga|ewe vazduha a i va{e ra~une. Za sve informacije nazovite Milana Brankovi}a na tel.403-669-6857 ili posetite veb stranicu www.mbarcacorporation.org Za komercijalni i industrijsko solarni sistem Kanadsaka vlada ima program gde mo`ete dobiti do 25% ili maksimalno $80.000 od cene instaliranog sistema.

A Solar energy Company offer solar power system for industrial and domestic, heating and hot water. Having free hot water after the system has paid for itself in reduced utility bills. Solar collectors and components are manufactured in own production. The Canadian incentive program is only for industrial and commercial users 25% or to the max $80.000 on installed system. For more information please call Milan Brankovic President of MB AR_CA Corporation .

MB AR-CA Corporation 308 Falshire way NE Calgary AB Canada T3J 2B4 Tel.403-669-6857 Fax. 403-206-7779 Email, [email protected] Web. www.mbarcacorporation.org Solar systems, solar collectors, solar engineering.

Welcome to our office!

We are delighted to have you as a new patient and we look forward to providing you with the highest quality dental care.

New Patients And Emergencies Children Of All Ages Welcome

- 26 br. 1. god. 1 Glasnik

SVIM SRBIMA I SRPKIWAMA IZ KALGARIJA BLAGOSLOVEN BO@I] I SRE]NU I USPE[NU NOVU 2003 GODINU @ELI AGENT ZA NEKRETNINE ZORKA MARI]

AKO KUPUJETE ILI PRODAJETE KU]U ILI STAN POZOVITE MENE, AGENTA KOJI ]E OMOGU]ITI DA VA[ SAN POSTANE REALNOST.

RADITE SA MNOM I 10 % OD MOJE PROVIZIJE ]E ODLAZITI U FOND KOJI ]E POMO]I NA[U ZAJEDNICU.

VA[ AGENT - ZORKA MARI]

- 27 - GLASNIK Bo`i} 2003

PO^ETNI PLANOVI BUDU]E CRKVE (ZAPADNA STRANA-ULAZ)

PO^ETNI PLANOVI BUDU]E CRKVE (ISTO^NA STRANA)

- 28