STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. Prosinac, 2018. Sadržaj

1. ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA...... 1 4. SWOT ANALIZA...... 26 Tablica 8. Stanovništvo 15 i više godine prema 2. UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE...... 2 5. VIZIJA...... 27 najvišoj završenoj školi i obrazovnim 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE...... 3 6. STRATEŠKI CILJEVI...... 28 područjima...... 15 3.1. Geoprostorna obilježja...... 3 6.1. Prioriteti i mjere razvoja...... 29 Tablica 9. Ukupni prihodi poduzeća koja 3.2. Prometna infrastruktura...... 4 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM posluju na području općine...... 16 DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE...... 35 3.2.1. Cestovni promet...... 4 8. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA...... 35 3.2.2. Pomorski promet...... 5 3.3. Komunalna infrastruktura...... 7 GRAFOVI 3.3.1. Elektroopskrba...... 7 Graf 1. Pokazatelj dobne strukture muške TABLICE 3.3.2.Vodoopskrba i odvodnja...... 7 populacije općine...... 10 Tablica 1. Stanovnici općine prema spolu 9 3.4. Demografska obilježja...... 9 Graf 2. Pokazatelj dobne strukture ženske Tablica 2. Stanovništvo općine prema dobi 3.4.1. Stanovništvo...... 9 populacije općine...... 10 i spolu 9 3.4.2. Tržište rada...... 12 Tablica 3. Broj stanovnika po naseljima 11 3.4.3. Obrazovanje...... 14 Tablica 4. Kretanje nezaposlenosti u 2018. 12 3.5. Gospodarstvo...... 16 Tablica 5. Nezaposleni prema dobi 3.5.1. Stanje gospodarstva općine...... 16 u rujnu 2018. godine 12 3.5.2. Poljoprivreda...... 19 Tablica 6. Zaposleni prema područjima 3.5.3. Turizam...... 20 djelatnosti...... 13 3.6. Lokalna samouprava...... 23 Tablica 7. Stanovništvo prema najvišoj završenoj 3.7. Društvena infrastruktura...... 24 školi...... 14 3.7.1. Odgoj i obrazovanje...... 24 3.7.2. Sport i rekreacija...... 25 1. ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA

Naručitelj strategije: Izvor fotografija: Općina Dubrovačko primorje Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje DALMACONSULT d.o.o. Izrađivač: DALMACONSULT d.o.o., Omiš, [email protected] Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Članovi radnog tima: Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% Republika Hrvatska. Nikola Knezić – Načelnik Ivo Lobrović – Zamjenik načelnika Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost naručitelja. Ivica Vrlić – Predsjednik Općinskog vijeća Ivo Kola – Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Marko Bujak – DVD Slano Mirela Družijanić – PU Dječji vrtić Slano Ivo Franušić – Zapovjednik JVP-a Matko Knežić – Lovačka udruga Dubrava Nikola Milić – Direktor komunalne tvrtke “Primorsko komunalno društvo d.o.o.” Slano Petar Kovačević – Udruga Sv. Roko i Busola Slaven Zvono – Direktor TZ Općine Dubrovačko primorje

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 1 2. UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE

Poštovani stanovnici, dragi prijatelji i gosti!

U srcu Dubrovačko-neretvanske županije i cijele Dubrovačke regije nalazi se naša Općina Dubrovačko primorje. Jedan od glavnih zadataka koje kao načelnik općine imam pred sobom je razvoj općine u svim segmentima te je osnovni preduvjet za to izrada Strategije razvoja naše općine. Upravo taj dokument držite u Vašim rukama. On je rezultat našeg zajedničkog rada i vizije. Apsolutni prioritet je poboljšanje demografske slike općine. Želimo stvoriti bolje uvjete za dolazak mladih ljudi, a postojeće mlade ljude potaknuti da ostanu i zajedno s nama grade bolju budućnost za sve nas. Ulaganjem, posebno u turističku i komunalnu infrastrukturu, obrtništvo i poljoprivredu, direktno ili indirektno ćemo utjecati na stvaranje novih radnih mjesta. Svjesni smo da će u nadolazećem razdoblju biti izazova, ali sam siguran da zajedničkim naporom i s puno strasti možemo koristiti potencijale koje imamo. Stoga Vas sve pozivam da se priključite u implementaciji naše Strategije i aktivno doprinesete ostvarenju naših zajedničkih ciljeva i stvaranje bolje budućnosti za nas i našu djecu. Nikola Knežić – Načelnik Općine Dubrovačko primorje Uz srdačan pozdrav, Vaš, Nikola Knežić Načelnik Općine Dubrovačko primorje

2 STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.1. Geoprostorna obilježja

Općina Dubrovačko primorje nalazi se na povoljnom geoprometnom položaju, smještena na jugu Republike Hrvatske, sastavni je dio Dubrovačko-neretvanske županije. Površina teritorija općine je 197,11 km2, što je čini drugom po veličini jedinicom lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije. Općina graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom na sjeveru i istoku, s općinom Ston na zapadu, te s gradom Dubrovnikom na jugu. Teritorijalno je podijeljena na 20 naselja, od kojih su neka smještena na samoj obali (priobalju), dok su ostala razmještena u zaleđu Dubrovačkog primorja. Gledano s geografskog aspekta, prostor općine može se podijeliti u dvije prirodne cjeline: • niže priobalno područje (Doli-Banići-Kručica-Slano-Majkovi) s Jadranskom turističkom cestom kao okosnicom i dugom obalom kao atrakcijom, te • više brdovito zaleđe (od Trnove na jugoistoku do Imotice na sjeverozapadu) s nekim posebnostima za istočno i zapadno područje, ali ipak odvojeno i različito od nešto višeg su mediteranskog niskog Prikaz općine na karti / Izvor: www.dubrovackoprimorje.hr hercegovačkog kraškog prostora prema unutrašnjosti. Obalni dio terena na većem dijelu strmo se uzdiže iznad mora, dok je na manjim dijelovima nešto blaže položeniji (područje Slano-Banići). Naselja općine su: Paralelno s obalom, teren se prema zaleđu uzdiže, tako da u krajnjem 1. Banići 6. Doli 11. Podimoč 16. Trnova istočnom dijelu područja Općine dosiže najveću visinu, preko 900 m 2. Slano 7. Ošlje 12. Topolo 17. Imotica n/m. Najveći vrh je Neprobić visine 965 m n/m, a nalazi se sjeverno 3. Mravinca 8. Točionik 13. Smokovljani 18. Kručica od Slanoga u neposrednoj blizini državne granice. U zaleđu se 4. Štedrica 9. Podgora 14. Lisac 19. Visočani izdvajaju nekoliko većih polja, odnosno zaravni. To su područja 5. Čepikuće 10. Majkovi 15. Stupa 20. Trnovica Imotica-Ošlje, Smokovljani-Visočani, Točionik-Podimoč i Rudine.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 3 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.2. Prometna infrastruktura

3.2.1. Cestovni promet

Općina Dubrovačko primorje okarakterizirano je kao tranzitno naselja u općini nalaze se cestovno udaljeni od svog općinskog područje, najviše zahvaljujući smještenosti na samoj granici s središta manje od 30 km. Republikom Bosnom i Hercegovinom, gdje se Hrvatska “presijeca” Dužina državne ceste koja se nalazi na području općine ima na dva dijela (Neum), te je potrebno prijeći granični prijelaz kako dužinu od 26,5 km, županijskih cesta dužine 42,8 km, te lokalnih cesta ukupne dužine 47,4 km. bi se nastavilo daljnje putovanje jadranskim prometnim pravcem Republike Hrvatske državnom magistralnom cestom D8, sve do grada Dubrovnika, koji se nalazi južnije. Glavna cesta općine je državna magistralna cesta D8, odnosno Jadranska turistička cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran, te se pruža duž sjeverne obale Jadranskog mora pa je zbog toga i nazvana Jadranska magistrala. Na cestu D8 veže se cesta D414 koja vodi za poluotok Pelješac, prolazi kroz mjesta Mali Ston, Ston, Dubravu, Orebić, te završava na kraju poluotoka u naselju Lovište u sklopu općine Orebić. Nadalje, put južnog dijela nalaze se 4 županijske ceste i to županijska cesta ŽC 6228 sa odvojcima ŽC 6227 i ŽC 6229 prema neumskom hercegovačkom zaleđu i donjem dijelu neretvanskog kraja, odnosno ŽC 6232 iz Slanoga prema Popovom polju, te 14 lokalnih cesta koje međusobno povezuju naselja u Dubrovačkom primorju. Tim cestovnim prometnicama općinsko središte Slano je udaljeno od gradskog i županijskog središta Dubrovnika 36 km, od susjednog općinskog središta Ston 21 km, te od nešto udaljenijih gradskih i općinskih središta Ploča 67 km, Metkovića 64 km, Orebića 79 km, te 51 km od Cavtata i 53 km od zračne luke Dubrovnik kod Čilipa u Konavlima. Sva samostalna

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 4 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.2. Prometna infrastruktura

3.2.2. Pomorski promet

Pomorstvo je u Dubrovačkom primorju bilo čuveno od pamtivijeka, a 16. st. je doba procvata slanskog brodarstva. I danas se ova tradicija nastavlja, iako u drugom obliku. Nova ACI marina “Veljko Barbieri” s 193 veza nalazi se u sjeveroistočnom dijelu prostrane Luke Slano, što se zavukla 2 km u kopno na sjevernoj obali Koločepskog kanala. Dobro zaštićena od svih vjetrova još od antičkog doba bila je poznato sidrište. U Luku Slano uplovljava se kroz 340 metara širok prolaz između Gornjeg i Donjeg rta.

Na području općine postoje tri luke Luka Slano ima operativnu obalu ukupne dužine 202 metra, lokalnog značaja od čega je na 152 metra operativne obale gaz 3,6 m dok je na i to: 50 metara operativne obale gaz 1,5 metara. • luka Slano, Iz luke Slano ne postoji ni jedna redovna brodska linija, već se njena • luka Janska i operativna obala koristi za privez jahti, kočarica i svih drugih plovila • luka Doli koja se mogu naći u ovom akvatoriju s naglaskom na njenu veliku sigurnost i zaštićenost od svih vjetrova. Iz ove luke se ujedno može ostvarivati i najkraća veza prema mjestu Šipanska Luka na otoku Šipanu, ali za sada ne postoje veće potrebe za tim, obzirom da je otok Šipan kao i ostali Elafitski otoci vezan sa Dubrovnikom kao središtem Županije, stalnom brodskom vezom više puta dnevno, što apsolutno zadovoljava potrebe stanovništva Elafitskih otoka.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 5 Luka Janska u istoimenoj uvali ima operativnu obalu dužine 35 metara na kojoj je gaz 3,6 m i služi kao izletnička luka u koju za vrijeme sezone dolaze mnogi manji turistički brodovi na cjelodnevne izlete, takozvane “fish – piknike”. Luku u uvali Doli koristi lokalno stanovništvo za privez svojih plovila. Kapacitet postojećih priveza za potrebe lokalnog stanovništva na području općine ne odgovara jer su dio vezova tehnički i pravno neregulirani što treba riješiti kroz uređenje postojećih vezova i izgradnjom novih a sve kroz suradnju sa Županijskom lučkom upravom. Na području akvatorija Općine Dubrovačko Primorje postoje slijedeća obalna svijetla i svjetionici: Rt Pelegrina, Doli i Donji rt.

Luka Doli se nalazi u uvali ispod mjesta Doli. Ova luka je 2004. godine kompletno sanirana i dograđena je školjera. Dužina izgrađene obale je 156 metara, površina zaobalnog dijela je 336 m2 dok je površina morskog dijela luke 2.540 m2. Cijela luka je namijenjena za komunalni vez tj. za potrebe lokalnog stanovništva. Glava vanjskog mula (4,5 m) se koristi kao operativna obala, ostala obala (100 m) se koristi za komunalni vez (http://www.ludnz.hr).

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 6 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE

3.3. Komunalna infrastruktura DUBROVNIK, DP MPKLN, DP PLOČE). Kako bi se struka usuglasila sa zahtjevima EU, u Hrvatskoj su pored distribucijskih područja definirane 3.3.1. Elektroopskrba i zone opskrbe. U DNŽ ima 18 zona opskrbe (ZO) kako bi se na ispravan način moglo prikazati područja unutar kojih se kvaliteta vode Područje općine Dubrovačko primorje opskrbljuje se električnom može smatrati otprilike ujednačenom (http://www.edubrovnik.org). energijom preko trafostanice “Slano” 35(20) kV putem 10 kV Općina Dubrovačko primorje se opskrbljuje vodom s nekoliko dalekovoda. Ova trafostanica je spojena na državni elektroenergetski sustava: vodoopskrbni sustav Slano i vodoopskrbni sustav Neum- sustav 35(20) kV dalekovodima sa trafostanicama “Ston” 110/35(20) Dubrovačko primorje. i “Komolac” 110/35/20 kV. Područjem Općine prolazi 110 kV dalekovod i to na potezima od TS “Neum” do TS “Ston” i od TS “Ston” do TS “Komolac”.

3.3.2. Vodoopskrba i odvodnja

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji (u daljnjem tekstu DNŽ) više od 94% pučanstva ima mogućnost korištenja vode iz organiziranih vodoopskrbnih sustava, što je iznad prosjeka Republike Hrvatske (80%). Međutim, organizirana vodoopskrba vezana je za gradove i veća naselja, dok je veliki dio županije još uvijek slabo pokriven javnom vodoopskrbnom mrežom. DNŽ ima 19 vodoopskrbnih sustava (uključuje Mljet s 3 podsustava) kojima upravljaju pravne osobe (14 vodovoda). Prema Direktivi vijeća vodoopskrbu treba prikazati po vodoopskrbnim područjima tj. po zemljopisno definiranim područjima unutar kojih se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom. Zbog specifične vodoopskrbe na cijelom području Republike Hrvatske dugo su se usuglašavala vodoopskrbna područja (distribucijska područja) tako da su za DNŽ definirana 3 vodoopskrbna područja (DP

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 7 Preko crpne stanice se puni vodospremnik Osmine sa kotom dna na 58,0 m.n.m., zapremine 400 m3. Uz ovaj vodospremnik je izgrađena crpna postaja za tlačenje vode u vodospremnik visoke zone u Osminama „Bijelo brdo“ kote dna 80 m.n.m. i zapremnine 400 m3. Dio naselja na istočnoj strani uvale Slano opskrbljuje se u zimskom razdoblju sa izvora Usječenik. Sa vodozahvata je moguće koristiti za vodoopskrbu 5 l/s. Minimalna izdašnost izvora je 0,5 l/s. Vodoopskrbni sustav “Neum – Dubrovačko primorje” se veže na regionalni vodovod priobalnog područja Bosne i Hercegovine (Neumski vodovod). Do sada je izgrađen glavni cjevovod od spoja na Neumski vodovod (vodospremnik Moševići) do vodospremnika „Topolo“ (k.d. 250 m.n.m., V=200 m³), te dalje kroz Općinu Dubrovačko primorje do vodospremnika „Visočani“ (k.d. 246 m.n.m., V=200 m³), te je potpuno izgrađena vodoopskrbna mreža usputnih naselja (Topolo; Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani). Naselje Imotica je povezano na Neumski vodovod preko cjevovoda iz smjera naselja Duži u R BiH. Prema međunarodnom sporazumu iz regionalnog vodovoda za potrebe Općine Dubrovačko primorje je moguće koristiti 15 l/s. Što se tiče odvodnje, na području Općine, naselja Slano, Kručica i Banići imaju kompletno izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja Sa vodoopskrbnog sustava “Slano” opskrbljuje se vodom naselje otpadnih voda. Stoga nije ugrožena osjetljiva uvala u kojoj su Slano sa okolnim naseljima do Banića. Sustav se temelji na crpljenju smještena sva gravitirajuća naselja kanalizacijskog sustava. Prikupljene podzemne vode na kaptaži “Nereze”. Bunari su djelomično zatrpani otpadne vode se tlačnim kolektorom položenim zapadnom stranom bujičnim materijalom, a povremeno se javlja zaslanjivanje vode. Zbog uvale Slano prebacuju do pozicije hotela “Osmine”, odakle su se toga je sadašnji kapacitet izvorišta smanjen. Kod zahvata je izgrađena zajedno s otpadnim vodama hotela “Osmine” odvode kroz tunel crpna postaja (sa koje se opskrbljuje područje Slanoga, Slađenovića, ispod poluotoka Velika punta i podmorskim ispustom upuštaju u Kručice i Banića), kapaciteta 11 + 11 l/s koji je zbog problema sa podmorje Koločepskog kanala. Na poziciji Donji rt izgrađen je uređaj za zaslanjenjem prigušen na 11 + 6 l/s. pročišćavanje otpadnih voda s mehaničkim stupnjem pročišćavanja.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 8 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.4. Demografska obilježja Spol Ukupno m ž 3.4.1. Stanovništvo Ukupno 2.170 1.060 1.110 0-4 125 58 67 Prema popisu stanovništva iz 2011. Općina Dubrovačko primorje 5-9 108 50 58 broji 2.170 stanovnika. Od toga 1.060 ili 48,85% čine muškarci, 10-14 96 37 59 a 1.110 ili 51,15% žene (vidljivo na tablici ispod). U odnosu na popis 15-19 iz 2001. broj stanovnika se smanjio za 46 ili 2,0%. 91 41 50 20-24 121 64 57 25-29 142 79 63 Ime grada/općine Spol Ukupno Tablica 1. Stanovnici 30-34 117 59 58 ukupno 2.170 općine prema spolu 35-39 117 58 59 Dubrovačko primorje m 1.060 Izvor: Državni zavod 40-44 140 75 65 za statistiku Republike ž 1.110 45-49 148 72 76 Hrvatske 50-54 113 65 48 Kada se govori o broju stanovnika s obzirom na spol i dobnu strukturu, 55-59 144 77 67 tada se može, vidljivo na tablici, zaključiti da je najveći broj stanovnika 60-64 138 74 64 starije i srednje životne dobi, odnosno stanovnici između 70-74 i 45- 65-69 110 57 53 49 godina. Prosječna starost stanovnika iznosi 45,9 godina. 70-74 165 80 85 75-79 117 54 63 80-84 116 45 71 85-89 43 11 32 90-94 15 3 12 Tablica 2. Stanovništvo općine prema dobi i spolu 95 + 4 1 3 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 9 Kao što je vidljivo iz grafikona broj 1., broj muške populacije prema dobi Nadalje, što se ženske populacije tiče, prema prikazu iz grafikona varira s nešto malo većim udjelom stanovništva srednje i starije životne broj 2., možemo zaključiti da najveći broj ženske populacije spada dobi, iako je znatan udio i muškaraca životne dobi 30-34 godine. u skupinu starije životne dobi od 70-74 godine, te srednje životne dobi od 45-49 godine.

Muškarci Žene

90 90 80 80 70 70 60 60 50 50 40 40 30 30 20 20 10 10 0-4 5-9 0-4 5-9 95+ 95+ 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94

Starost Starost

Graf 1. Pokazatelj dobne strukture muške populacije općine Graf 2. Pokazatelj dobne strukture ženske populacije općine Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 10 Najveće naselje, koje je ujedno i središte općine, je mjesto Slano Tablica 3. Broj stanovnika po naseljima s ukupno 579 stanovnika (26,68%) prema popisu stanovništva, Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske kućanstava i stanova 2011. godine. Zatim slijede Majkovi s 194 Ime naselja Ukupno stanovnika (8,94%), Doli s 189 stanovnika (8,71%), itd. Ukupno 2.170 Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika za Općinu Dubrovačko primorje iznosi 125, a za usporedbu za Dubrovačko- Banići 139 neretvansku županiju 559, dok za Republiku Hrvatsku čak 715. Čepikuće 63 Doli 189 Imotica 122 Kručica 34 Lisac 36 Majkovi 194 Mravnica 38 Ošlje 120 Podgora 19 Podimoć 52 Slano 579 Smokovljani 66 Stupa 75 Štedrica 58 Točionik 23 Topolo 154 Trnova 44 Trnovica 35 Visočani 130

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 11 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE

3.4.2. Tržište rada Dob Broj nezaposlenih u rujnu 2018. Zaposlenost u općini Dubrovačko primorje iznosila je 650 osoba na 15-19 2 kraju 2017.g što je u odnosu na razdoblje iz 2011. godine prema tada 20-24 2 popisu stanovništva manje za 10,77%. Stopa nezaposlenosti u općini 25-29 1 iznosila je 9,7% na kraju 2017.g (Hrvatski zavod za zapošljavanje, 30-34 1 ispostava Dubrovnik). 35-39 1 Prema podacima iz tablice 4, ukupan broj nezaposlenih osoba je 48, te je vidljivo opadanje broja nezaposlenih osoba od mjeseca 40-44 3 svibnja pa nadalje, što može značiti da su osobe koje su do tada 45-49 1 bile nezaposlene pronašle sezonski posao. 50-54 8 55-59 5 Godina/mjesec Broj nezaposlenih m ž 60-64 5 2018-01 80 40 40 Ukupno 29 2018-02 82 39 43 2018-03 65 32 33 Tablica 5. Nezaposleni prema dobi u rujnu 2018. godine Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, ispostava Dubrovnik 2018-04 50 25 25 2018-05 36 17 19 Kao što je u prethodnom ulomku spomenuto, u rujnu 2018. 2018-06 31 17 14 godine bilo je ukupno 29 nezaposlenih osoba. Vjerojatnost 2018-07 27 14 13 je da će tijekom razdoblja prema kraju godine taj broj rasti, 2018-08 28 13 15 zbog već spomenutog razloga – sezonskog zaposlenja. U rujnu najveći broj od ukupno nezaposlenih osoba su bile osobe 2018-09 29 16 13 između 50-54 godine starosti, ukupno 8 osoba (27,59%). Prosjek 48 24 24 U nastavku prikazani su podaci vezanih uz zaposlenje po Tablica 4. Kretanje nezaposlenosti u 2018. godini područjima djelatnosti, prema popisu stanovništva iz 2011. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, ispostava Dubrovnik godine, gdje je broj zaposlenih iznosio 720 osoba.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 12 Područje djelatnosti Ukupno Najveći broj zaposlenih, njih 123 (17,08%), Ukupno 720 radio je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, što dokazuje A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 17 prethodnu tvrdnju o sezonskom karakteru B – Rudarstvo i vađenje 8 zapošljavanja. Nadalje, najveći broj ljudi radio C – Prerađivačka industrija 54 je u djelatnostima prijevoza i skladištenja, D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 13 njih 77 osoba (10,69%), te trgovini na veliko E – Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i malo, popravku motornih vozila i motocikala, 12 te djelatnost sanacije okoliša 77 osoba (10,69%). F – Građevinarstvo 58 G – Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 77 H – Prijevoz i skladištenje 77 I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 123 J – Informacije i komunikacije 13 K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 17 L – Poslovanje nekretninama 1 M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 23 N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 23 O – Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 75 P – Obrazovanje 44 Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 54 R – Umjetnost, zabava i rekreacija 9 S – Ostale uslužne djelatnosti 14 T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja 3 proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U – Djelatnost izvan teritorijalnih organizacija i tijela - Tablica 6. Zaposleni prema područjima djelatnosti Nepoznato 5 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, ispostava Dubrovnik

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 13 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE

3.4.3. Obrazovanje

Obrazovna struktura stanovništva općine Dubrovačko primorje starijeg od 15 godina prema popisu iz 2011. godine čini 84,83% stanovništva, što je veoma visoki postotak. Od ukupnog broja obrazovanih osoba, najveći broj posjeduje srednju stručnu spremu (SSS), 927 osoba (50,35%). Veliki je udio stanovnika s nižim stupnjem obrazovanja koji imaju završenu samo osnovnu školu i oni koji su završili do sedam razreda osnovne škole, njih 646 osoba (35,09%).

Stanovništvo prema najvišoj završenoj školi Bez škole 32 1-3 razreda osnovne škole 31 4-7 razreda osnovne škole 315 Osnovna škola 331 Srednja škola: Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke Srednja škola 927 i srodne strukovne škole i gimnazije. Svega 202 Stručni studij: Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta Visoko Stručni studij 98 te stručni studiji po Bologni. obrazovanje Sveučilišni studij 101 Doktorat znanosti: Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi Doktorat znanosti 3 sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij. Nepoznato 3 Tablica 7. Stanovništvo prema najvišoj završenoj školi Ukupno 1.841 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 14 1-3 razreda 4-7 razreda Osnovna Srednja Visoko Obrazovna područja Ukupno Bez škole osnovne osnovne Nepoznato škola škola obrazovanje škole škole Bez škole 32 32 ------Opći programi 723 - 31 315 331 46 - - Obrazovanje 32 - - - - 3 29 - Humanističke znanosti 26 - - - - 4 22 - i umjetnost Društvene znanosti, 270 - - - - 208 62 - poslovanje i pravo Prirodne znanosti 6 - - - - 2 4 - Inženjerstvo, prerađivačka 320 - - - - 286 34 - industrija i građevinarstvo Poljoprivreda 25 - - - - 23 2 - Zdravstvo i socijalna skrb 42 - - - - 33 9 - Usluge 357 - - - - 321 36 - Ostalo 8 - - - - 1 4 3 Ukupno 1.841 32 31 315 331 927 202 3

Od ukupnog broja obrazovanog stanovništva najveći Tablica 8. Stanovništvo 15 i više godine prema broj je pohađao opći program obrazovanja (723 osobe tj. najvišoj završenoj školi i obrazovnim područjima 39,27%), zatim obrazovno područje uslužnih djelatnosti Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (357 osoba tj. 19,39%), zatim inženjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo (320 osoba tj. 17,38%), područje obrazovanja društvenih znanosti, poslovanja i prava (270 tj. 14,67%), itd. Ukupno 32 osobe ne posjeduju niti jedan oblik obrazovanja (1,74%).

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 15 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.5. Gospodarstvo Tablica 9. Ukupni prihodi poduzeća 3.5.1. Stanje gospodarstva općine koja posluju na području općine Izvor: www.digitalnakomora.hr

Mikro Malo Srednje Veliko Ukupno Ukupni prihodi 35.712.711 (94,53%) 2.065.880 (5,47%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 37.778.591 A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 115.601 (0,31%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 115.60 (0,31%) B – Rudarstvo i vađenje 1.873.095 (4,96%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 1.873.095 (4,96%) C – Prerađivačka industrija 3.093.864 (8,19%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 3.093.86 (8,19%) E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 1.013.374 (2,68%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 1.013.374 (2,68%) otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F – Građevinarstvo 13.646.217 (36,12%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 13.646.217 (36,12%) G – Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 3.644.362 (9,65%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 3.644.362 (9,65%) H – Prijevoz i skladištenje 536.623 (1,42%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 536.623 (1,42%) I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6.020.299 (15,94%) 2.065.880 (5,47%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 8.086.179 (21,40%) K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 524.658 (1,39%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 524.658 (1,39%) L – Poslovanje nekretninama 1.266.223 (3,35%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 1.266.223 (3,35%) M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 968.264 (2,56%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 968.264 (2,56%) N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.624.244 (6,95%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 2.624.244 (6,95%) R – Umjetnost, zabava i rekreacija 183.699 (0,49%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 183.699 (0,49%) S – Ostale uslužne djelatnosti 202.188 (0,54%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 202.188 (0,54%)

Broj zaposlenih 117 (80,14%) 29 (19,86%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 146

Broj tvrtki 50 (98,04%) 1 (1,96%) 0 (0,00%) 0 (0,00%) 51

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 16 Skraćeni naziv NKD2007 Skraćeni naziv NKD2007

LIBERTAS INŽENJERING d.o.o. F4120 – Gradnja stambenih i nestambenih zgrada DIFERENCA d.o.o. S9602 – Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

INTERIOR d.o.o. F4339 – Ostali završni građevinski radovi RIVA FILM d.o.o. M7022 – Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem

G4671 – Trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim MARINA RAGUSEA d.o.o. R9329 – Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti DUBROVNIK PLIN d.o.o. gorivima i srodnim proizvodima G4711 – Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama JANSKO d.o.o. LUJO KAMEN d.o.o. C2370 – Rezanje, oblikovanje i obrada kamena pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

PRIMORSKO KOMUNALNO ŠIMUNOVIĆ d.o.o. H4939 – Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n. N8130 – Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika DRUŠTVO d.o.o. ŠEVELJ d.o.o. A0125 – Uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog voća HOTEL OSMINE d.o.o. I5510 – Hoteli i sličan smještaj KAMEN I MORE d.o.o. H5010 – Pomorski i obalni prijevoz putnika B0811 – Vađenje ukrasnoga kamena i kamena ĐURO MIŠKOVIĆ I SINOVI d.o.o. ROTO SERVIS d.o.o. C3312 – Popravak strojeva za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca GENI KAMENI d.o.o. F4333 – Postavljanje podnih i zidnih obloga DIDA TRADE, d.o.o. I5630 – Djelatnosti pripreme i usluživanja pića PROFECTUS GRUPA d.d. u stečaju M7022 – Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem I5610 – Djelatnosti restorana i ostalih objekata COLONNA d.o.o. za pripremu i usluživanje hrane LOVORIKA d.o.o. M7022 – Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem

I5610 – Djelatnosti restorana i ostalih objekata KAMEN KRALJEVIĆ j.d.o.o. C2370 – Rezanje, oblikovanje i obrada kamena TIMUN d.o.o. za pripremu i usluživanje hrane PRIM GRAD d.o.o. F4120 – Gradnja stambenih i nestambenih zgrada

DUBROVAČKO PRIMORJE d.o.o. E3600 – Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom RUĐER GRADNJA d.o.o. F4299 – Gradnja ostalih građevina niskogradnje, d. n.

I5610 – Djelatnosti restorana i ostalih objekata MARINA SLANO d.o.o. R9329 – Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti POLAČA d.o.o. za pripremu i usluživanje hrane SLANO d.o.o. N7911 – Djelatnosti putničkih agencija RADIO STARI GRAD d.o.o. L6810 – Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina LJETNIKOVAC SLANO d.o.o. L6810 – Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina MIRON d.o.o. F4399 – Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti, d. n. FORMICA d.o.o. I5520 – Odmarališta i slični objekti za kraći odmor I5610 – Djelatnosti restorana i ostalih objekata LOVORNA 017 d.o.o. L6820 – Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama za pripremu i usluživanje hrane EKO ELEKTRA d.o.o. ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) GEO VRTINE d.o.o. M7112 – Inženjerstvo i s njim povezano tehničko savjetovanje I5610 – Djelatnosti restorana i ostalih objekata GO ON j.d.o.o. DUBROVAČKI BISER d.o.o. K6420 – Djelatnosti holding-društava za pripremu i usluživanje hrane

ŽARA d.o.o. I5630 – Djelatnosti pripreme i usluživanja pića AGRO TURIZAM d.o.o. L6810 – Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina

ASFALTER ING d.o.o. F4299 – Gradnja ostalih građevina niskogradnje, d. n. BARANOV d.o.o. L6832 – Upravljanje nekretninama uz naplatu ili na osnovi ugovora

DUBA DOM d.o.o. L6810 – Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina BOTA NEKRETNINE d.o.o. I5621 – Djelatnosti keteringa

KUBIK SAT j.d.o.o. F4312 – Pripremni radovi na gradilištu NORIC d.o.o. L6810 – Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina

RADIUS SOLIS d.o.o. H4939 – Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n. PASKUŠA d.o.o. G4690 – Nespecijalizirana trgovina na veliko PROFECTUS ECO d.o.o. F4110 – Organizacija izvedbe projekata za zgrade

G4723 – Trgovina na malo ribama, rakovima i STARI FERAL j.d.o.o. školjkama u specijaliziranim prodavaonicama

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 17 U 2017. godini na području općine poslovalo je ukupno 51 poduzeće, od kojih 50 po veličini spadaju u domenu mikro poduzeća, te jedno poduzeće koje po veličini spada u domenu malog poduzeća. Ukupan broj zaposlenih osoba u poduzećima koja posluju na području općine iznosio je 146 zaposlenika, od toga najveći broj je radio u poduzećima koja se bave djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (25 tj. 17,12%), te građevinarstva (20 tj. 13,70%). Najveći prihod ostvarili su poduzeća koja se bave djelatnošću građevinarstva, te poduzeća koja obavljaju djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Na području općine djeluje ukupno 51 obrta koji zapošljavaju 66 osoba. Općina Dubrovačko primorje raspolaže s znatnim zalihama bijelog arhitektonskog kamena izvrsne kvalitete. Na području Visočana već se desetljećima vadi i obrađuje nadaleko poznati visočanski kamen / arhitektonski /, te se razvijaju i drugi pogoni građevinske industrije (proizvodnja asfalta, betona, betonskih proizvoda i sl.) i kamen na području Mironje / arhitektonski i tehnički. Općina podržava i potiče razvitak malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, na način što je na području Rudina utvrđena veća proizvodna zona, a na području Banića je formirana veća poslovna zona, pa se stoga direktno time omogućuje poduzetnicima da realiziraju svoje inicijative (izgradnja i rad manjih proizvodnih i uslužnih pogona, pogona za izradu proizvoda koji su u funkciji turizma, kao što su suveniri, oprema i drugo, ekološki čiste industrije, skladišta, predstavništva, trgovine, servisi i slično). Nužno je obnoviti i modernizirati uništene i devastirane trgovinske objekte, ali i povećati ulaganja u sektor turizma zbog brojnih prednosti i prilika koje općina posjeduje.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 18 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE

3.5.2. Poljoprivreda

Na raspolaganju je malo obradivog zemljišta (1083 ha ili po cijelom području Općine. Na spomenutim prikladnim tlima moguće 11% površine Općine). Obradive površine se sastoje od: je uzgajati vinovu lozu, neke vrste povrća, različite vrste voćaka, te na • 561 ha oranica, ograničenim površinama agrume. Na manje prikladnim tlima nastavit • 406 ha voćnjaka i maslinika, i će se uzgoj maslina, te žitarica radi stočne hrane. Na oranicama je • 116 ha vinograda. moguće uzgajati aromatično i ljekovito bilje kao što je lavanda i dr. Više od polovice površine Općine zauzimaju pašnjaci, dok je znatno Na velikim površinama pašnjaka moguća je sakupljanje samoniklog zastupljeno neplodno zemljište. Pašnjaci zauzimaju 6062 ha ili 61,56% aromatskog i ljekovitog bilja (kadulje, lovorike i dr.), te ispaša stoke. površine Općine. Pod šumama se nalazi 1652 ha ili 16,77% površine Vrlo velike mogućnosti razvoja ima pčelarstvo i proizvodnja meda od Općine, dok neplodna zemljišta zauzimaju površinu od 1050 ha ili kadulje koji bi trebao imati zaštićeno podrijetlo i biti certificiran kao 10,66% površine Općine. Kao i na svim dijelovima Dubrovačkog ekološki proizvod. Stoga je potrebno usmjerenje prema specijaliziranoj primorja tako je i na dijelu koji pripada Općini Dubrovačko primorje proizvodnji (proizvodnja zdrave hrane, u funkciji turizma, odabir došlo do smanjenja obradivih površina, pada proizvodnje i posebno optimalnih kultura: vinova loza, maslina, smokva, sočiva, ljekovito i do napuštanja sela i poljoprivrede od mlađih naraštaja u tijeku aromatsko bilje, koze i ovce za mlijeko i sir, pčelarstvo, uzgoj dudovog zadnjih 50 godina. Odlazak sve većeg broja mladog stanovništva iz svilca i dr.) i uz primjenu suvremenih strojeva u obradi zemljišta i ruralnih dijelova u urbane sredine rezultira nepovoljnom strukturom ubiranju plodova.² poljoprivrednih gospodarstva. Naime, osim što na području Županije i općine prevladavaju površinom mala gospodarstva, ona su nerijetko i stara gospodarstva. Stara poljoprivredna gospodarstva prati i zastarjela metoda gospodarenja kao i niska razina informiranja o mogućnostima razvoja, napretka i udruživanja. Nepovoljno strukturirana gospodarstva nisu u mogućnosti biti konkurentna i uočljiva na tržištu te se iz toga razloga nerijetko gase.¹ 1: Program zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske Najveće površine tala prikladnih za poljoprivrednu proizvodnju nalaze županije za razdoblje 2018.-2021. se u Topolskom polju, Lisačkom polju, polju ispod mjesta Čepikuće, 2: Izvješće o stanju u prostoru Općine Dubrovačko Majkovi i unutar mjesta Slanog. Ostala, manje pogodna tla nalaze se Primorje za razdoblje od 2011. do 2015. godine

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 19 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE

3.5.3. Turizam

Temeljni strateški ciljevi razvoja turizma Općine su: Na području općine najveći broj dolazaka i noćenja zabilježen je u • stvaranje poticajnog socijalnog okruženja koje će podržavati hotelskom, zatim u privatnom smještaju. Usporedbom s prethodnom turistički razvoj na cijelom području Dubrovačkog primorja, godinom privatni smještaj ostvario je povećanje broja dolazaka za • uspostava turističke infra i supra strukture koja će moći 16,99%, te broja noćenja za 23,02%, kao i ostali oblici smještaja, izuzev udovoljiti zahtjevima potražnje inducirane tržišnom hotela i kampova. Hoteli su, usporedno s prethodnom godinom, ostvarili komercijalizacijom novih turističkih doživljaja manji broj dolazaka za 16,96% i manji broj noćenja za 32,09%. Razlog • diverzifikacija turističkog proizvoda / atrakcija zbog pada broja dolazaka i noćenja leži u tome što je oko polovine • uspostava međunarodne prepoznatljivosti, odnosno hotelskog smještaja bilo izvan funkcije tj. zbog okolnosti što je jedan od privlačnosti kroz brendiranje turističkih destinacija. dva hotela na području općine bio zatvoren odnosno u fazi rekonstrukcije.

Vrsta objekta: Svi objekti

Dolasci Dolasci Dolasci Noćenja Noćenja Noćenja Vrsta objekta Usporedba Indeks Usporedba Indeks domaći strani ukupno domaći strani ukupno Objekti u domaćinstvu 618 11.433 12.051 10.301 116.99 3.787 75.159 78.946 64.173 123,02 Hoteli 330 14.392 14.722 17.729 83.04 1.004 66.801 67.805 99.839 67,91 Ostali ugo. obj. 430 1.599 2.029 1.445 140.42 1.734 6.801 8.584 6.740 127,36 Komercijalni smještaj 20 635 655 722 90.72 551 6.850 7.832 7.235 108,25 Kampovi 5 335 340 854 39.81 7 7.281 817 3.830 21,33 Objekti u OPG-u 0 0 0 0 0 0 810 0 0 0 Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Plovni objekt 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Restorani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno 1.403 28.394 29.797 31.051 95,96 7.083 156.901 163.984 181.817 90,19

Tablica 10. Pokazatelj turističkog prometa u 2017.g. / Izvor: Turistička zajednica Dubrovačkog primorja

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 20 Vrsta objekta: Hoteli Vrsta objekta: Objekti u domaćinstvu

Država Dolasci Usporedba Indeks Noćenja Usporedba Indeks Država Dolasci Usporedba Indeks Noćenja Usporedba Indeks Njemačka 2.267 3.091 73,34 18.970 26.690 71,08 BiH 2.062 1.957 105,37 15.196 12.110 125,48 UK 1.957 2.437 80,3 15.276 19.083 80,05 Njemačka 1.492 1.078 138,4 11.333 8.765 129,3 Belgija 982 1.205 81,49 5.486 7.972 68,82 Poljska 1.324 1.151 115,03 9.671 8.182 118,2 Francuska 643 841 76,46 3.565 5.726 62,26 Češka 646 542 119,19 5.761 4.325 133,2 Tajvan, Kina 1.783 397 449,12 3.129 702 445,73 Hrvatska 618 583 106 3.787 3.597 105,28 Poljska 410 855 47,95 3.108 6.533 47,57 Francuska 744 649 114,19 3.420 2.931 116,68 Koreja, Mađarska 549 510 107,65 3.331 3.441 96,8 1.857 2.214 83,88 2.306 2.855 80,77 Republika Slovenija 403 346 116,47 2.856 2.073 137,77 Ostale Austrija 398 302 131,79 2.848 1.949 146,13 azijske 1.111 328 338,72 1.945 585 332,48 zemlje Italija 614 609 100,82 2.740 2.930 93,52 Ukrajina 197 234 84,19 1.789 1.945 91,98 UK 381 256 148,83 2.093 1.783 117,39 Austrija 176 338 52,07 1.352 2.296 58,89 Strani 11.433 9.718 117,65 75.159 60.576 124,07 turisti Hrvatska 330 526 62,74 1.004 1.906 52,68 Domaći Strani 618 583 106 3.787 3.597 105,28 14.392 17.203 83,66 66.801 97.933 68,21 turisti turisti Ukupno Domaći 12.051 10.301 116,99 78.946 64.173 123,02 330 526 62,74 1.004 1.906 52,68 turisti Tablica 12. Dolasci i noćenja turista po nacionalnosti – privatni smještaj Ukupno 14.722 17.729 83,04 67.805 99.839 67,91 Izvor: Turistička zajednica Dubrovačkog primorja

Tablica 11. Dolasci i noćenja turista po nacionalnosti – hoteli Izvor: Turistička zajednica Dubrovačkog primorja

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 21 Prema podacima dostavljenih iz Turističke zajednice Dubrovačkog Također kontinuirano se izvode kulturna događanja u organizaciji primorja, prikazanih u tablicama 11 i 12, može se usporediti dolasci Udruga s područja Općine (Turistička zajednica Dubrovačkog primorja). i noćenja turista po nacionalnosti. Kod hotela najveći broj dolazaka i Iako turizam općine posjeduje dugu turističku tradiciju, nažalost noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, zatim oni iz UK i Koreje. Zanimljiv i dalje je izražena sezonalnost. Potrebno je napraviti smisleni plan je podatak snažnog porasta broja dolazaka i noćenja turista s azijskog ulaganja i daljnjeg razvoja turizma općine, kako bi se otklonili tržišta. Kod privatnog smještaja najveći broj turista dolazi iz Bosne i potencijalni nedostaci koji mogu ugroziti daljnji napredak. Također Hercegovine, te Njemačke i Poljske. Uočljiv je podatak povećanja broja je bitna usklađenost i zajedničko djelovanje svih dionika, kako javnih dolazaka kod svih vrsta turista s obzirom na prethodnu godinu. tako i privatnih, a sve u cilju daljnjeg jačanja i napretka turizma općine, Prema već viđenim podacima općina ostvaruje pozitivne brojke u kao i brendiranje turističkih destinacija. dolascima i noćenjima turista. No, smještaj nije jedini pokazatelj i ključ turističkog razvoja i uspjeha. Jedan od iznimno korisnih segmenata turizma općine jesu i turističke manifestacije, koje djeluju kao privlačan faktor na način da turiste potiču da posjete turistička mjesta gdje se one odvijaju i da se na spomenutim lokacijama zadrže što duže, te isto tako kao faktor promocije i brendiranja turističke destinacije. Jedan od najvažnijih događaja, odnosno skup događanja nazvan “Primorsko kulturno ljeto” koje sadrži veliki broj kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija, od koje su najznačajnije: • Noć Dubrovačkog primorja • Festa od ljeta 2017. • Susret folkornih skupina DN Županije • Susret klapa DN Županije • Kazalište predstave • City games Od ostalih događanja organiziraju se niz godina koncerti klasične glazbe u crkvi Sv. Jeronima, klapski koncerti ispred crkve Sv. Jeronima, folklorne večeri na rivi u Slanomu, večeri mediteranske glazbe na glavnom trgu, dječje kulturno ljeto, ribarske večeri u manjim mjestima naše općine, Jedriličarska regata Dubrovnik – Slano i sl.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 22 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.6. Lokalna samouprava

Općina Dubrovačko primorje je jedinica lokalne samouprave koja Općina ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Općine su: potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim • Općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i • Prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine, stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, • Prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj vlasništvu Općine, odnosno u kojima ima udjele ili dionice, i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu • Prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće, potrošača, zaštitu unapređenja prirodnog okoliša, protupožarnu • Novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje i civilnu zaštitu (www.dubrovackoprimorje.hr). propiše Općinsko vijeće u skladu sa zakonom, Prema statutu Općine Dubrovačko primorje tijela Općine su: • Udio u zajedničkim porezima sa Republikom Hrvatskom, • Općinsko vijeće – predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne • Sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena samouprave koje donosi akte u okviru prava i obveza jedinice lokalne u Državnom proračunu, samouprave i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. • Drugi prihodi određeni zakonom. Čini ga 11 vijećnika izabranih na izborima provedenim u skladu Temeljem proračuna općine, planirani prihodi koje općina planira s odredbama zakona. Mandat članova Općinskog vijeća izabranog ostvariti iz spomenutih izvora iznose 22.088.937,04 kn, od toga: na redovnim izborima traje četiri godine. • Prihod od poslovanja u iznosu od 20.588.937,04 kn • Općinski načelnik – zastupa Općinu, svoju dužnost obavlja • Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 1.500.000,00 kn. profesionalno, rukovodi radom Općinskog poglavarstva i za svoj rad je odgovoran Općinskom vijeću. Općinski načelnik je Nikola Knežić.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 23 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE 3.7. Društvena infrastruktura

3.7.1. Odgoj i obrazovanje

Na području općine djeluju dvije Osnovne škole: Osnovna škola Slano školi i to u šest razrednih odjela (četiri redovna odjela predmetne i Osnovna škola Primorje, te Dječji vrtić Slano i Odgojna jedinica Ošlje. nastave i dva kombinirana odjela razredne nastave, sastavljena od prvog-drugog i trećeg-četvrtog razreda). Četverorazredna područna Osnovna škola Slano škola ne djeluje zbog malog broja djece. U razrednoj nastavi rade Osnovna škola Slano pokriva upisno područje primorja: Trnovica, dva učitelja, a u predmetnoj nastavi 10 učitelja. Školu pohađa 40 Točionik, Čepikuće, Lisac, Podimoč, Podgora, Mravinica, Trnova, učenika raspoređena u četiri redovna i dva kombinirana razredna Banići, Majkovi, Kručica, Slađenovići i Slano. Posljednjih dvadeset odjela. Dopunska nastava organizira se po potrebi, a težište se godina upisno područje je ostalo isto, iako naselje Doli teritorijalno usmjerava na ključne predmete (hrvatski jezik, engleski jezik i pripada Općini Dubrovačko primorje kojoj pripada i Osnovna škola matematika). Dodatni rad organizira se također prema potrebi, Slano, a djeca iz područja sela Doli idu u školu Ston u Stonu. Dva a najčešće u onim predmetima za koje se iskazuje najveći interes područna odjela na otoku Šipanu, Šipanska Luka i Suđurađ su (http://os-primorje-smokovljani.skole.hr). do 31.prosinca 2012.g. bili u sastavu Osnovne škole Slano, a sada su područni odjeli Osnovne škole Ivana Gundulića u Dubrovniku. Osnovna škola Slano obuhvaća dio Dubrovačkog primorja, te ima 67 učenika. Nastava se održava samo u jednoj smjeni jer su se za to stekli uvjeti (www.os-slano.skole.hr).

Osnovna škola Primorje Sokovljani Osnovna škola Primorje djeluje u dijelu Dubrovačkog primorja, te obuhvaća slijedeća naselja: Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani. Sva ova naselja raspršena su na širem prostoru, tako da je njihova udaljenost od škole velika i seže (putem) do 24 kilometra. Nastava se odvija u djelomično obnovljenoj matičnoj

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 24 3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA OPĆINE

3.7.2. Sport i rekreacija

Na području općine djeluju razne udruge poput: • Bočarski klub “BISTRINA” Stupa • AŠD Doli • ŠD Slano • Udruga mladeži Visočana • ŠD Croatia Ošlje • Judo klub “Slano” Slano • Hrvatski jedriličarski klub “BUSOLA” – Slano • Primorska športsko ribolovna udruga “Bistrina “ – STUPA

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 25 4. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je jedan od alata kojima se možemo poslužiti u (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats) određene kreiranju strategije. Kroz ovu kvalitativnu analitičku metodu koja pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se ovdje radi kroz četiri čimbenika nastoji prikazati snage (Strenghts), slabosti o subjektivnoj metodi.

Snage Slabosti Prilike Prijetnje Deruralizacija i depopulacija te Korištenje nacionalnih Nastavak trenda emigracije Položaj općine na migracija mladih i obrazovanih i EU fondova stanovništva Jadranskom moru osoba (ključni problem!) Izgradnja zračne luke “Rudine” Jaka turistička konkurencija Očuvan krajobrazni prostor Nepostojanje zemljišnih knjiga i bogata prirodna baština Izgradnja prometnica do Česte promjene zakona Dubrovnika i zračne luke na nacionalnoj razini Prevelika ovisnost o prihodima Tranzitno područje iz turizma (90%) Mogućnost razvoja selektivnih Slabo korištenje nacionalnih oblika turizma i EU fondova za daljnji razvoj Mala udaljenost od Dubrovnika Nedostatak financijskih sredstava (kao grada i zračne luke) i Ploča Velike površine neiskorištenog Izgradnja POS-ovih stanova (spoj na autocestu) odnosno zemljišta i potpore za realizaciju razvojnih aktivnosti Pelješca (most i spoj) Proširenje poslovne zone Problem upravljanja državnom imovinom Rudna bogatstva / kamen / Nedovoljno ulaganje u razvoj cestovne Poticanje nataliteta i obnovljivi izvori energije infrastrukture Povoljna sredozemna klima Otvaranje radnih mjesta kroz razvoj Pogodni uvjeti za poljoprivredu turističkih i proizvodnih djelatnosti i agroturizam Ekološka poljoprivreda Politička i financijska stabilnost Pomoć OPG-ovima i lokalnim općine i dobra suradnja s drugim poduzetnicima kod povlačenja javnim tijelima i agencijama sredstava iz EU Prostorni plan Izgradnja Pelješkog mosta Gospodarske zone i pristupnih cesta koje su u funkciji Poboljšanje državne populacijske politike

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 26 5. VIZIJA

Kroz povijest je ovo područje nosilo svoj križ. Strahote, ne samo dvaju svjetskih ratova, nego i velikosrpska agresija 1991., a kasnije i razorni potres 1996., te katastrofalni požar 2000. godine, ostavile su preteške posljedice u Dubrovačkom primorju, no unatoč svim nedaćama život se vratio i ide u smjeru poboljšanja uvjeta življenja kako bi se u njemu i trajno održao. Dosadašnji razvoj općine uvelike je fokusiran na turizam, obradu kamena (arhitektonskog i tehničkog), marikulturu i obnovljive izvore energije, te na privatne pogone obrade kamena. Međusektorskom suradnjom osnažiti će se lokalno gospodarstvo i povećati njegova konkurentnost na regionalnom i nacionalnom tržištu. Cilj Općine je poboljšanje kvalitete života stanovništva, pronalaženje rješenja za sve životne potrebe (sport, kultura i dr.) kao i provedba istih, koji bi s rastućim gospodarstvom i novostvorenim radnim mjestima stvorili uvjete za demografsku obnovu.

U skladu s tim, vizija Općine Dubrovačko primorje glasi: Želimo:

• stanovništvo koje aktivno sudjeluje u razvoju naše zajednice, • gospodarstvo koje je usmjereno na mikro, malo i srednje poduzetništvo (2030: plus 300 radnih mjesta), • održivo koristiti naše potencijale, • aktivno poticati regionalnu suradnju, ali ne izgubiti našu samostojnost, te • našu općinu pretvoriti u mjesto poželjno za život i stanovanje (2030: plus 1000 novih stanovnika).

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 27 6. STRATEŠKI CILJEVI

Cilj je stvoriti/izgraditi komunalnu i socijalnu infrastrukturu kao CILJ 1. RAZVOJ preduvjet razvoja gospodarstva koje će privući nove radno sposobne Prioritet 1.1: Razvoj fizičke TURIZMA I TURISTIČKE stanovnike kojima će se osigurati uvjeti za život. poslovne infrastrukture INFRASTRUKTURE, Prioritet je raditi na daljnjem razvoju kvalitete života na području Prioritet 1.2: Razvoj gospodarstva TE ODRŽIVOG I općine i na taj način ne samo zadržati postojeću populaciju, već uložiti temeljenog na razvoju ruralnog KONKURENTNOG sve napore da se primjereno poveća broj stanovnika i radnih mjesta. turizma i poljoprivrede GOSPODARSTVA Općina treba postati atraktivno mjesto posebno za obitelji i profilirati Prioritet 1.3: Razvoj TEMELJENOG NA se kao centar u srcu Dubrovačko-neretvanske županije. turističkih zona LOKALNIM RESURSIMA Provedbom strateških ciljeva doprinijeti će se ostvarenju definirane vizije. Ciljevi te njihovi prioriteti usklađeni su sa strateškim ciljevima Prioritet 2.1: Unaprjeđenje Europske Unije i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske. prometne infrastrukture Prioritet 2.2: Suvremena Temeljem navedenog, općina je definirala tri strateška cilja: CILJ 2: UNAPRJEĐENJE vodoopskrba, kanalizacijska 1. Razvoj turizma i turističke infrastrukture, te održivog i konkurentnog INFRASTRUKTURNOG mreža i sustav pročišćavanja otpadnih voda gospodarstva temeljenog na lokalnim resursima SUSTAVA 2. Unaprjeđenje infrastrukturnog sustava Prioritet 2.3: Energetska 3. Unaprjeđenje lokalnih temeljnih usluga za stanovništvo učinkovitost i održivost, te održivi sustav gospodarenja otpadom

Prioritet 3.1: Razvoj društvene CILJ 3: UNAPRJEĐENJE infrastrukture s ciljem rasta LOKALNIH TEMELJNIH životnog standarda USLUGA ZA Prioritet 3.2: Program posebnih STANOVNIŠTVO programa POS-a

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 28 6. STRATEŠKI CILJEVI 6.1. Prioriteti i mjere razvoja

CILJ 1: Razvoj turizma i turističke infrastrukture, te održivog i konkurentnog gospodarstva temeljenog na lokalnim resursima

Prioritet 1.1: Prioritet 1.2: Razvoj fizičke poslovne infrastrukture Razvoj gospodarstva temeljenog na razvoju ruralnog turizma i poljoprivrede Mjera 1.1.1. Razvoj i infrastrukturno opremanje poslovnih zona Mjera 1.2.1: Poticanje povezivanja OPG-ova sa svim dionicima u turizmu radi Mjera 1.1.2. Podrška razvoju i usluga za poduzetnike stvaranja lokalne gastro-turističke ponude Mjera 1.1.3. Razvoj investicijskog kataloga Mjera 1.2.2: Unaprjeđenje lovnog turizma Mjera 1.1.4. Podrška poduzetnicima u materijalnu i nematerijalnu Mjera 1.2.3: Poticanje agroturizma i stavljanje malih smještajnih kapaciteta imovinu na području općine u funkciju turizma Mjera 1.2.4: Stimulacija razvoju ekološkog uzgoja podizanjem svijesti stanovništva INDIKATORI: Mjera 1.2.5: Izgradnja turističkih kapaciteta i pratećih sadržaja • Broj (opremljenih) poslovnih zona Mjera 1.2.6: Poticanje razvoja kulturnih, sportskih, rekreativnih i zabavnih programa • Broj objekata zajedničke namjene (IKT ili sl.) i manifestacija • Broj B2B-kontakata Mjera 1.2.7: Obnova, valorizacija i prezentacija znamenitosti na području općine  • Broj objekata u državnom/općinskom vlasništvu koji su na korištenje Mjera 1.2.8: Program održivog korištenja (državnih) poljoprivrednih zemljišta i ili mogu brzo biti aktivirani pretvaranje krša i makije u poljoprivredno tlo

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 29 INDIKATORI: • Broj uspostavljenih suradnji u svrhu promocije proizvoda s područja općine • Broj korisnika (turista-lovaca) usluga lovnog turizma CILJ 2: Unaprjeđenje infrastrukturnog sustava • Broj ponuditelja (OPG-a) s ciljem korištenja EU-sredstava iz EAFRD-a i drugih dostupnih fondova • Broj polaznika na radionicama • Broj OPG-a upisanih u eko-upisniku • Broj otvorenih objekata i ležajeva • Broj održanih manifestacija i broj sudionika na istim • Broj lokacija i posjeta • Broj parcela / površina ha novo stvorenog poljoprivrednog zemljišta

Prioritet 1.3: Razvoj turističkih zona Mjera 1.3.1. Razvoj turističkih zona Budima, Rat, Smokvina i Sestrice Mjera 1.3.2. Razvoj ostalih turističkih kapaciteta Prioritet 2.1: INDIKATORI: Unaprjeđenje prometne infrastrukture • Broj ležajeva Mjera 2.1.1: Izgradnja zračne luke za prihvat manjih zrakoplova ili tzv. low cost kompanija • Broj turista Mjera 2.1.2: Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje prometne cestovne infrastrukture • Broj novih radnih mjesta poput lokalnih i nerazvrstanih cesta, poljskih i protupožarnih putova te nogostupa Mjera 2.1.3: Razvoj novih i uređenje postojećih biciklističkih i pješačkih staza Mjera 2.1.4: Uređenje i označavanje tematskih staza i plaža sa popratnim sadržajima Mjera 2.1.5: Uređenje novih parkirnih mjesta zbog sve većeg broja turista Mjera 2.1.6: Unaprjeđenje javnog prijevoza (veza Dubrovnik) i brodska linija za Elefite Mjera 2.1.7: Proširenje sidrišta i privez plovila (Doli, Kručica, Janska i Slano)

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 30 INDIKATORI: • Broj dolazaka turista u zračnoj luci Rudine • Broj izgrađenih/održavanih cesta • Broj kilometara izgrađenih/održavanih cesta • Broj kilometara izgrađenih/održavanih staza • Broj izgrađenih/održavanih staza i plaža • Broj parkirnih mjesta  • Broj linija i tipova prijevoza Prioritet 2.2: • Broj sidrišta i privezišta Suvremena vodoopskrba, kanalizacijska mreža i sustav pročišćavanja otpadnih voda Mjera 2.2.1: Izgradnja i modernizacija vodoopskrbne infrastrukture u naseljima u kojima nije izgrađena i u kojima postoji, ali ju je potrebno rekonstruirati Mjera 2.2.2: Modernizacija infrastrukture za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u naseljima Slano, Doli, Smokvina, Ratac i Bistrina Mjera 2.2.3: Stavljanje u funkciju bušotine / izvorišta vode u vodocrpilištu Imotica i rekonstrukcija Nereza

INDIKATORI: • Broj kilometara izgrađenog/održavanog vodoopskrbnog sustava • Broj kilometara izgrađenog/održavanog sustava odvodnje • Broj priključaka

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 31 Prioritet 2.3: Energetska učinkovitost i održivost, te održivi sustav gospodarenja otpadom Mjera 2.3.1: Izgradnja reciklažnog dvorišta u poslovnoj zoni/-a Mjera 2.3.2: Edukacija stanovništva o održivom gospodarenju otpadom Mjera 2.3.3: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (za javni i privatni sektor) Mjera 2.3.4: Poticanje izgradnje (novih) objekata gotovo nulte energije Mjera 2.3.5: Zamjena javne rasvjete LED rasvjetom

INDIKATORI: • Broj izrađenih planova • Broj priključaka • Veće količine razvrstanog otpada • Broj objekata • Postotak uštede potrošnje električne energije

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 32 CILJ 3: Unaprjeđenje lokalnih Mjera 3.1.11: Opremanje komunalnog poduzeća Mjera 3.1.12: Izrada prostornih i urbanističkih planova za naselja u zaštićenom temeljnih usluga za stanovništvo obalnom području

INDIKATORI: • Broj izgrađenih/održavanih objekata • Broj održanih događanja i korisnika kuća • Novi funkcionalni objekt • Uređena površina u m2 • Broj djece • Nogometno igralište i broj korisnika-utakmica • Uređena riva i šetnica u m • Izgrađen novi vatrogasni dom • Broj korisnika i aktivnosti • Broj grobnica • Visoka opremljenost • Urbanistički planovi za daljnji razvoj

Prioritet 3.1: Prioritet 3.2: Razvoj društvene infrastrukture s ciljem rasta životnog standarda Program posebnih programa POS-a Mjera 3.1.1: Osnivanje stacionara/doma – skrbi za starije i nemoćne osobe izvan Mjera 3.2.1: Posebni programi POS-a, izgradnja obiteljskih kuća, kupovina vlastite obitelji za područje općine građevinskog materijala Mjera 3.1.2: Uređenje zavičajne kuće u Slanomu, i spomen sobe Čepikuće Mjera 3.2.2: Stambeno zbrinjavanje posebnih skupina Mjera 3.1.3: Izgradnja/rekonstrukcija zgrade Općine Mjera 3.1.4: Uređenje općinskog središta Mjera 3.1.5: Izgradnja dječjeg vrtića INDIKATORI: Mjera 3.1.6: Izgradnja nogometnog igrališta i pratećih sadržaja na lokaciji • Broj objekata i korisnika Mjera 3.1.7: Proširenje rive u Kručici - Janska i gradnja rive na predjelu pročistača • Broj korisnika otpadnih voda lučko područje Slano Mjera 3.1.8: Izgradnja vatrogasno-komunalno-servisnog doma Mjera 3.1.9: Izgradnja boćarske dvorane i doma Mjera 3.1.10: Proširenje groblja

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 33 6. STRATEŠKI CILJEVI 6.2. Baza projekata općine → ULAGANJE U NEKRETNINE I ZEMLJIŠTA Projekti koji se u navedenom razdoblju ne budu realizirali, realizirati • Izgradnja reciklažnog dvorišta za komunalni otpad općine Dubrovačko primorje će se u sljedećem programskom razdoblju (2021. – 2027. godine). (iznos ulaganja cca 4 mil kn) • Novi dječji vrtić „Karaula“ (iznos ulaganja cca 10 mil kn) → KULTURA I TURIZAM • Vatrogasno-komunalni dom Banići – poslovna zona Banići • Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja (iznos ulaganja cca 10 mil kn) (iznos ulaganja cca 10 mil kn) • Protupožarni putevi i staze Stupa-Topolo, Čepikući Mihoj krst, Branilovići • POS stanovi – izrada projekata i kupnja zemljišta (iznos ulaganja cca 0,5 mil kn) • Modernizacija javne rasvjete – ugradnja LED rasvjete (iznos ulaganja cca 1,5 mil kn) → VODOVOD I ODVODNJA • Zvjezdarnica Slano sa obnovom kuće i mula na ponti (iznos ulaganja cca 2 mil kn) • Vodovod i odvodnja Doli i Smokvina (iznos ulaganja cca 40 mil kn) • Izgradnja nogometnog igrališta (iznos ulaganja cca 3 mil kn) • Vodovod Lisačko - Čepikučka vala (iznos ulaganja cca 35 mil kn) • Postavljanje sustava video nadzora zbog sigurnosti prometa i otpada • Odvodnja Ratac sa šetnicom - projektiranje i rješavanje vlasništva • Infrastrukturna ulaganja u Poslovnu zonu Banići (iznos ulaganja cca 3,5 mil kn) (iznos ulaganja cca 0,5 mil kn) • Izgradnja zračne luke Rudine (iznos ulaganja 7,5 mil kn) • Vodovod Majkovi faze II i III (iznos ulaganja cca 7,5 mil kn) • Gradnja Aquaparka ponta i vježbališta za golf – privatna investicija • Vodovod i odvodnja Slano riva (iznos ulaganja cca 0,5 mil kn) • Hotel Slano sa infrastrukturom, ville Banići i logistički centar (Pervanovo, privatna investicija cca 250 mil kn) → CESTOVNA INFRSTRUKTURA • Heliodrom završna faza gradnje (iznos ulaganja cca 0,5 mil kn) • Izgradnja ceste ACI od rive do groblja (iznos ulaganja cca 5 mil kn) • Uređenje park šume Slano-Kosmatovica (iznos ulaganja cca 3,5 mil kn) • Slano cesta kroz polje-obilaznica rive (iznos ulaganja cca 4 mil kn) • Centar Crvenog križa Ošlje (iznos ulaganja cca 1 mil kn) • Cesta Zona-kroz naselje Banići (iznos ulaganja cca 4 mil kn) • Regionalni centar za gospodarenje otpadom sa infrastrukturom HEP-a • Cesta Čepikuće-Rudine-Doli (iznos ulaganja cca 15 mil kn) (iznos ulaganja cca 500 mil kn) • Cesta Čepikuće-Trnovica (iznos ulaganja cca 12 mil kn) • Sestrice cesta i infrastruktura • Cesta Čepikuće-obilaznica Mravince i Vijadukt Trnova (iznos ulaganja do 15 mil kn) • Razvoj OIE - solara i vjetra • Cesta Bistrina-Štedrica – proširenje i adaptacija (iznos ulaganja cca 2 mil kn) • Cesta Slano-Lovci luka-Koceljevići-Grgurići (iznos ulaganja cca 4 mil kn) → ULAGANJA U DOKUMENTACIJU • Proširenje parkinga i naplate, implementacija znakova i uređaja, ležeći policajci • Izmjene Prostornog plana i UPU Banići-Kruičica-Slađenovići (iznos ulaganja cca 0,5 mil kn) (iznos ulaganja cca 0,4 mil kn) • Projekt II. faza pješačke zone riva Slano (iznos ulaganja cca 2 mil kn) • Strategija poljoprivrede sa naglaskom na vinograde, maslinike, • Obalna šetnica Slano-Ston (iznos ulaganja cca 7,5 mil kn) trajne nasade, marikulturu • Protupožarni putovi i staze Stupa-Topolo-Cepikuće-Mihoj-Branilovići • Bistrina projekt revitalizacije (demografija, školjkarstvo, voda i odvodnja....) (iznos ulaganja cca 1 mil kn) • Muzej maslinarstva u Dolima

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 34 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

U izradi Strategije razvoja poduzete su sve mjere kako bi se osigurala usklađenost s postojećim strateškim dokumentima „više razine” – s europskim, nacionalnim i županijskim strateškim dokumentima: • Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske • Strategija Europa 2020 županije 2016.–2020., • Strategija regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020. godine • Strategija razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije • Strategija prometnog razvitka RH 2014. - 2030., 2012.-2022, itd. • Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Ciljevi i prioriteti razvoja usklađeni su sa razvojnim ciljevima i prioritetima • Program ruralnog razvoja do 2020. godine, relevantnih strateških dokumenata kako bi se osigurala prepoznatljivost • Operativni program konkurentnost i kohezija do 2020. godine, potreba i mogućnost njihovog financiranja.

8. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA

Provedba postavljenih strateških ciljeva znači ostvarenje postavljene izvršenje postavljenih ciljeva. Svrha je stvaranje kvalitetne podloge vizije. Kao što je vizija opće stanje kojem težimo tako su strateški za ocjenu uspješnosti postizanja ciljeva, razloga za eventualno ciljevi jasno formulirani, mjerljivi i ostvarivi. nedostizanje istih i promišljanje o mogućim rješenjima, prijedloga U izradi Strategije bili su uključeni predstavnici svih segmenata za preraspodjelu resursa u tom slučaju, ocjenu fiskalnih, društvenih dionika u općini, stoga je nužno da isti budu involvirani i u i okolišnih učinaka provedbe Strategije razvoja općine. praćenju iste. Kako bi se osigurala transparentnost i kontinuirano sudjelovanje Na temelju navedenih pokazatelja izrađivat će se dvogodišnje dionika u provedbi Strategije razvoja ovaj dokument bit će objavljen izvješće o napretku provedbe Strategije razvoja kako bi se pratilo i postavljen na mrežnoj stranici Općine Dubrovačko primorje.

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE DO 2020. 35 OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strateški razvojni program Općine Dubrovačko primorje do 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja