1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 5. Uvjeti odreðivanja graðevinskih podruèja i korištenja izgraðenog i neizgraðenog dijela podruèja 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrðivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 7. Mjere oèuvanja krajobraznih vrijednosti 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 9. Postupanje s otpadom 10. Mjere sprjeèavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 11. Mjere provedbe b) Grafièki dio: KARTOGRAFSKI PRIKAZI (M 1:100 000): 1. Korištenje i namjena prostora 2.1.1. Infrastrukturni sustavi - Cestovni promet 2.1.2. Infrastrukturni sustavi - Željeznièki, pomorski i zraèni promet 2.2. Infrastrukturni sustavi - Pošta i telekomunikacije 2.3. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustavi 2.4.-2.5. Infrastrukturni sustavi - Vodno gospodarski sustav i Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 3.1.1. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - Podruèja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna i graditeljska baština 3.1.2. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - Uvjeti zaštite graditeljske baštine 3.2. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - Podruèja posebnih ogranièenja u korištenju 3.3. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - Podruèja primjene posebnih uvjeta ureðenja i zaštite

KARTOGRAMI (M 1:200 000) 1. Teritorijalno-politièki ustroj 2. Administrativna središta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4.1. Infrastrukturni sustavi - Cestovni promet 4.2. Infrastrukturni sustavi - Željeznièki, pomorski i zraèni promet 4.3. Infrastrukturni sustavi - Pošta i telekomunikacije 4.4. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustavi 4.5. Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav 5. Postupanje s otpadom

Èlanak 3. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI RAZGRANIÈENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

1. Prostorni plan Dubrovaèko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: PPDNŽ) uvažavanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, razraðuje naèela prostornog ureðenja i utvrðuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora Dubrovaèko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županije).

2. PPDNŽ sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja regionalnog znaèenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za ureðenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za oèuvanje i unapreðenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapreðenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za Županiju.

3. U PPDNŽ se razvitak središnjih naselja temelji na naèelu policentriènog razvitka, poticajima investicijske politike i decentralizaciji gospodarskih struktura, a ostvaruje se, uz

254 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

prethodno osiguranje prostornih preduvjeta, izgradnjom kvalitetnog prometnog, vodnogospodarskog i energetskog sustava, u opsegu koji omoguæava planirani razvitak gradskih i ostalih važnijih naselja. Gospodarenje prostorom Županije provoditi æe se na naèelima održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora.

4. U prostoru Županije prema prirodnim obilježjima razlikuju se funkcionalne cjeline priobalnog, otoènog i zagorskog podruèja, kojima pripadaju sljedeæi gradovi i opæine: - priobalno podruèje: gradovi Dubrovnik, Ploèe i Opuzen te opæine Konavle, Župa Dubrovaèka, Dubrovaèko Primorje i Slivno, - otoèno podruèje: Grad Korèula te opæine Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebiæ, Trpanj, Janjina i Ston, - zagorsko podruèje: Grad Metkoviæ i opæine Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska.

5. Prostor Županije u odnosu na zemljopisni položaj dijeli se na: - kontinentalno podruèje: gradovi Ploèe, Metkoviæ, Opuzen te opæine Dubrovaèko Primorje, Konavle, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Župa Dubrovaèka, - kontinentalno-otoèno podruèje: Grad Dubrovnik, - otoèno podruèje: Grad Korèula te opæine Blato, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Smokvica i Vela Luka, - poluotoèno podruèje: opæine Janjina, Orebiæ, Ston i Trpanj.

6. Obalno podruèje je krajobrazna cjelina sa statusom podruèja s posebnim ogranièenjima u korištenju, sukladno posebnom propisu, kojim æe se odrediti ureðenje i zaštita takvog podruèja. Kopneni dio obalnog podruèja odreðuje prostor ukljuèivo s pomorskim dobrom do 1000 m od obale ili 50 mnm (mjerodavna je bliža udaljenost od obale), u koji su ukljuèena ukupna graðevinska podruèja naselja s povijesnim središtem uz obalu i graðevinska podruèja izdvojenih gospodarskih namjena, ako im je barem 2/3 površine u tom prostoru. Morski dio obalnog podruèja ukljuèuje prostor do 200 m od obale ili 10 m dubine (mjerodavna je dalja udaljenost), u koji su ukljuèene ukupne površine za gospodarske i druge namjene (luèki akvatorij, nautièki objekti, marikultura i dr.) u tom prostoru, kao i one koje se dijelom nalaze ili planiraju na udaljenosti veæoj od 200m od obale.

7. U prostoru Županije su na temelju geomorfološke rašèlambe kopnenog dijela obalnog podruèja, batimetrijskih, fizikalno-kemijskih i bioloških znaèajki izdvojena sljedeæa podruèja: - vanjska obalna zona i otvoreno more, - Koloèepski kanal, - Mljetski kanal, - Neretvanski, Korèulanski i Pelješki kanal - Župski zaljev, - Mljetska jezera, - estuarij Omble i Gruška luka, - Malostonski zaljev, - akvatorij ušæa Neretve.

8. Prostor Županije obzirom na smještaj pojedinih gradova i opæina na teritoriju Države, dijeli se na: - pogranièno podruèje, - ostalo podruèje. U pogranièno podruèje pripadaju: - na kopnu: Grad Metkoviæ te opæine: Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje, Slivno, - na kopnu i moru: Grad Dubrovnik te opæine Dubrovaèko Primorje, Župa Dubrovaèka, Konavle, - na moru: opæine Mljet, Lastovo i Ston. U ostalo podruèje pripadaju: gradovi Korèula, Opuzen i Ploèe te opæine Blato, Janjina, Lumbarda, Orebiæ, Smokvica, Trpanj i Vela Luka.

255 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

9. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i odreðenjem površina: - naselja, - izdvojenih namjena izvan naselja, - infrastrukturnih sustava izvan naselja, - poljoprivredu i šumarstvo te - voda i mora - akvatorij.

10. Površine za razvoj i ureðenje prostora odreðuju se: - u graðevinskom podruèju, - izvan graðevinskog podruèja - na posebno odreðena podruèja akvatorija.

11. Graðevinsko podruèje naselja namijenjeno je izgradnji naselja, a sastoji se od izgraðenog dijela i dijela predviðenog za daljnji razvoj. U graðevinskom podruèju se zadovoljavaju funkcije stanovanja i drugih funkcija sukladnih znaèenju i važnosti naselja (javna i društvena namjena, gospodarska - proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistièka, turistièka - luke posebne namjene i sl., športsko- rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebna namjena - obrana i dr.).

12. Graðevinsko podruèje izdvojene namjene izvan naselja je površina odreðena za gospodarsku (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistièka, iskorištavanje mineralnih sirovina, akva/marikultura), športsko-rekreacijsku i komunalnu namjenu (groblja), koja se zbog svoje velièine, strukture i naèina korištenja smješta izvan naselja. U površinama iz stavka 1. ove toèke ne može se planirati nova stambena namjena.

13. Površine infrastrukturnih sustava dijele se za: - graðevine prometa i graðevine veza: - kopnene (ceste, željeznice, terminali, naftovodi, plinovodi, optièki kabeli i dr.), - pomorske (luke, pristaništa, sidrišta, privezišta) i - zraène (aerodromi, helidromi). - graðevine vodnogospodarskog sustava za: - vodoopskrbu - vodozahvati i prijenos vode, - korištenje i zaštitu voda - zaštitne i regulacijske graðevine i - odvodnju oborinskih i otpadnih voda - odvodni kanali, ureðaji za èišæenje i ispusti, - energetske graðevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata (elektrièna energija, plin, ugljen, nafta, vjetar).

14. Površine infrastrukturnih sustava razgranièuju se na: - koridore infrastrukturnih graðevina i - površine za ostale dijelove infrastrukturnih graðevina.

15. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj graðevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar i izvan graðevinskog podruèja.

16. Infrastrukturni koridori odreðuju se prema sljedeæim kriterijima: KORIDOR GRAÐEVINE PODSUSTAV GRAÐEVINA SUSTAV (m) NAPOMENA vrsta kategorija vrsta postojeæa planirana brza 6 ili 13 400 transeuropska jedno ili željeznica državna dvokolosjeèna magistralna 6 ili 11 200 I. reda 6 ili 11 200 PROMETNI autoceste 105 200 državna brze ceste 85 150 ceste ostale 70 100 županijska županijske 40 70

256 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

TELEKOMUNIKACI kablovska državni meðunarodni 1 1 uz javne površine i JE kanalizacija županijski magistralni 1 1 graðevine

državni magistralni 6 10 vodovodi VODOOPSKRBA I županijski ostali 6 10 ODVODNJA kolektori županijski kolektor 6

meðunarodni 40 100 naftovod državni magistralni magistralni 20 60 meðunarodni državni 40 100 ENERGETIKA plinovod magistralni županijski magistralni 20 60 dalekovod 380 V 38 200 (60) projektirani državni dalekovod dalekovodi 220V 23 100 (50) projektirani županijski dalekovodi 110V 19 70 (25) projektirani

17. Izvan graðevinskog podruèja može se prema smjernicama i kriterijima utvrðenim u prostornim planu ureðenja opæine/grada planirati zahvati u prostoru za: - infrastrukturne graðevine (promet, energetika, vodno i pomorsko gospodarstvo i dr.), - zdravstvene i rekreacijske graðevine, - graðevine obrane, - istražne prostore i eksploatacijska polja mineralnih sirovina na kopnu i u moru, - zahvate akvakulture/marikulture, - stambene i gospodarske graðevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, - rekonstrukciju legalno izgraðenih stambenih graðevina u postojeæim gabaritima. U gradnji izvan graðevinskog podruèja treba sprijeèiti: - formiranje naselja, ulica i skupina graðevnih èestica, - zauzimanje obalnog podruèja, - korištenje prostora vrijednih, posebno ureðenih poljoprivrednih zemljišta, osim za potrebe objekata akvakulture/marikulture.

18. U planiranju infrastrukturnih sustava treba prvenstveno koristiti postojeæe trase i zajednièke koridore za više novih vodova, radi zaštite šuma i osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta i sprjeèavanja razaranja cjelovitosti prirodnih i od èovjeka stvorenih struktura.

19. Na poljoprivrednim površinama kao kultiviranim podruèjima, ljudske aktivnosti se odvijaju u funkciji poljoprivrede, voæarstva, vinogradarstva, stoèarstva i marikulture.

20. Poljoprivredne površine iskljuèivo osnovne namjene za poljoprivrednu proizvodnju odreðene su kao: - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostalo obradivo tlo.

21. Na šumskim i vodnim površinama, ljudske aktivnosti se odvijaju iskljuèivo u funkciji zaštite i oèuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ogranièenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa (šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam).

22. Šumske površine odreðene prema namjeni su: - posebne i rekreativne šume, - gospodarske i zaštitne šume.

23. Vodne površine odreðene prema namjeni, korištenju i zaštiti su: - jezera (Baæinska jezera, jezero Kuti), - vodotoci (rijeka Neretva,Ombla, Ljuta) - blatine i slatine (na otoku Mljetu).

257 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

24. Razgranièenje morske površine - akvatorija provodi se odreðivanjem namjene za: - prometne djelatnosti (luèki bazeni, sidrišta i plovni putovi), - ribarenje (zone ribarenja utvrðene prema Zakonu o morskom ribarstvu NN, broj 46/97. i Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske NN, broj 46/96.), - rekreaciju (dijelovi akvatorija uz obalu koji su namijenjeni kupanju i sportovima na vodi), - ostale djelatnosti (eksploatacija podmorskih sirovina i dr.).

25. Naèin korištenja prostora za odreðenu namjenu utvrðuje se vodeæi raèuna o vrsti i opsegu zaštite i oèuvanja: - prirodnih resursa: vode, šume, plodno tlo, biljni i životinjski svijet, krajobraz, biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja biofizièke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, - osobito vrijednih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i oèuvanja identiteta osobito ruralnog krajolika, - okoliša unutar izgraðenih (urbanih podruèja) u cilju zaštite zdravlja i unapreðenja života ljudi i ostalih živih biæa (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.)

26. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u kartografskim prikazima 1. "Korištenje i namjena prostora", 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže” i 3. “Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora”, sve u mjerilu 1:100 000.

27. Detaljnije razgranièenje pojedinih zona i kategorija, naèina i uvjeta korištenja i ureðenja odreðuje se u prostornim planovima ureðenja opæina/gradova, na temelju programskih smjernica odreðenih u PPDNŽ i u skladu s odgovarajuæim propisima.

28. Radi šireg objašnjenja ovih Odredbi za provoðenje preporuèa se korištenje ostalog dijela teksta i grafièkog dijela PPDNŽ.

2. UVJETI ODREÐIVANJA PROSTORA GRAÐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

29. Na podruèju Županije prema Uredbi o odreðivanju graðevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN, broj 6/00.), graðevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su sljedeæe:

Prometne graðevine Cestovne graðevine s pripadajuæim objektima i ureðajima: - Jadransko-Jonska autocesta (Jadranska autocesta) i krak autoceste (alt.brza cesta) Dubrovnik-Èilipi-Debeli Brijeg (planirano), - TEM II. autocesta Ploèe-Metkoviæ-Sarajevo-Osijek-Republika Maðarska (planirano) - Spojne prometnice izmeðu Jadransko-Jonske autoceste i prometne mreže nižeg reda sa èvorova (planirano), - Brza cesta Dubrovnik-Orsula-Brgat (planirano), - (Brza) cesta Ploèe-Pelješac-Rudine (planirano). Meðunarodni cestovni prijelazi: - Stalni meðunarodni granièni cestovni prijelazi I. kategorije: Metkoviæ-Doljani, - Granièni prijelazi na Jadransko-Jonskoj (Jadranskoj) i TEM II. autocesti (planirano). Željeznièke graðevine s pripadajuæim graðevinama, postrojenjima i ureðajima osim industrijskih kolosijeka): - magistralna željeznièka pruga II. reda Ploèe-Metkoviæ, - brza duž jadranska željeznica (planirano).

Zrakoplovne graðevine: - sekundarna meðunarodna zraèna luka Dubrovnik - “4 E” kategorija), - tercijarna zraèna luka Ploèe - “2 C” kategorija (planirano), - tercijarna zraèna luka Korèula - “2 C” kategorija (planirano).

258 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Pomorske graðevine: - luka osobitog (meðunarodnog) gospodarskog znaèaja Gruž - putnièka luka, - luka osobitog (meðunarodnog) gospodarskog znaèaja Ploèe, - luka nautièkog turizma Acy marina Komolac, “Miho Pracat” - Komolac, - luka nautièkog turizma Acy marina Korèula, - nautièko-turistièki centar Babin Kuk (planirano), - marina Jurjeva Luka (planirano). Energetske graðevine Elektroenergetske graðevine: - hidroelektrana "Dubrovnik" u Platu, - hidroelektrana "Ombla" (planirano), - dalekovod 2x220 kV Plat-Trebinje, - dalekovod 220 kV DS HE “Dubrovnik” - TS “Plat” (planirano), - dalekovod od 220 (400) kV DS Plat-Zagvozd (planirano), - TS Plat 220 (400) kV (planirano), - TS Imotica 220 (400) kV (planirano), - TS Dubravica Metkoviæ 220 (400) kV (planirano), - rasklopno postrojenje 220 kV "Plat". Graðevine za transport plina s pripadajuæim objektima, odnosno ureðajima i postrojenjima: - magistralni plinovod Gradac (granica sa Splitsko-dalmatinskoj županijom)-Ploèe- Opuzen, - magistralni plinovod Opuzen-Metkoviæ-granica sa BiH, - magistralni plinovod Opuzen-Dubrovnik.

Vodne graðevine Z aštitne graðevine: - lijevi nasip Neretve, dionica "Opuzen-Metkoviæ", - lijevi i desni obrambeni nasip Neretve sa obrambenim zidom u Kominu, dionica “More- Opuzen”.

Graðevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustav Dubrovnik, - vodoopskrbni sustav Neretva-Pelješac-Korèula-Lastovo.

Proizvodne graðevine: - brodogradilište "Inkobrod" u Korèuli, - brodogradilište “Greben”. Graðevine za postupanje s otpadom: - graðevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada na lokaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom (planirano). Graðevine na zaštiæenom podruèju - sve graðevine u Nacionalnom parku "Mljet" za koje se izdaje graðevna dozvola prema posebnom zakonu, osim obiteljske kuæe. Športske graðevine: - golf igralište - Suvarevina, Ljuta/Zastolje u Opæini Konavle (planirano), - golf igralište - plato Srða u Gradu Dubrovniku (planirano), - golf igralište - lokalitet Rudine u Opæini Dubrovaèko Primorje (planirano). Graðevine posebne namjene: - vojna graðevina i graðevina od posebnog znaèaja za obranu države, sukladno posebnim propisima (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora).

30. Graðevine od važnosti za Županiju su:

Prometne graðevine: Granièni prijelazi II. kategorije: - Klek - Neum 1,

259 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- Zaton Doli - Neum 2, - Mali Prolog - Crveni Grm, - Gornji Brgat - Ivanica, - Debeli Brijeg - Sutorina.

Pomorske graðevine: - luke županijskog znaèaja. Energetske graðevine Elektroenergetske graðevine: - hidroelektrana “Konavle” (planirano), - hidroelektrana "Zavrelje" u Mlinima, - dalekovod 110 kV TS DS “Imotica” - TS “Ston” (planirano), - dalekovod 110 kV HE “Dubrovnik”-TS “Plat” (planirano), - dalekovod 110 kV DS Plat-Komolac, - dalekovod 110 kV Komolac-Ston, - dalekovod 110 kV Zakuèac-Braè-Hvar-Korèula-Ston, dionica granica Županije - TS 110 kV "Blato" - TS 110 kV "Ston", - dalekovod 110 kV Makarska-Opuzen, dionica granica Županije - TS 110 kV "Opuzen", - dalekovod 110 kV Èapljina-Ston, dionica granica BiH - TS 110 kV "Ston" sa ogrankom za TS "Opuzen", - dalekovod 110 kV Ploèe-Vrgorac (planirano), - dalekovod 110 kV Komolac - Trebinje, - podmorski kabel+dalekovod 110 kV Stari Grad - Blato (planirano), - dalekovod 110 kV Plat - Herceg Novi (planirano), - dalekovod 110 kV Vrgorac - Opuzen (planirano), - podzemni kabel 2x110 kV HE “Ombla” - TS “Komolac” (planirano), - TS 110 kV “Ploèe”, “Korèula”, “Bosanka”, “Janjina” (planirano), - TS 110 kV "Komolac", "Ston", "Blato", "Opuzen". Graðevine eksploatacije mineralnih sirovina: - eksploatacijska polja i istražni prostori tehnièkog graðevnog kamena: Dubac, Mironja, Bijeli vir, Glavice, Podvlaštica, Kapja, Osojnik, Obilièevac, Moèiæi, Pod sv. Lukom, Nogonja, - eksploatacijska polja i istražni prostori arhitektonskog graðevnog kamena: Visoèani, Topolo, Stupa/Topolo, Mironja II, Smokovljani, Sreser, Vrnik, Oskorušica, Oštri rat, Vrbovica, Piske, Vaja, Humac, Humac II, Humac III, - eksploatacijsko polje morske soli: Ston. Vodne graðevine Z aštitne graðevine: - desni obrambeni nasip uz Malu Neretvu, - nasip uz obodni kanal Vidrice, - desni obrambeni nasip uz obodni kanal "Koševo-Vrbovci", - matica Vrgorska - brana "Crni vir", - tunel "Blato" Korèula, - retencija “Konavosko polje” (planirano), - obrambeni nasipi uz Konavosku Ljutu i Kopaèicu (planirano), - tunel "Baèina".

Graðevine za melioracijsku odvodnju: - melioracijski sustav donje Neretve, - melioracijski sustav Konavosko polje, - melioracijski sustav Vrgorsko polje.

Graðevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustav "Konavle zapad", - vodoopskrbni sustav "Župa Dubrovaèka", - vodoopskrbni sustav "Ploèe", - vodovod Dubrovaèko primorje (vodovodni sustav priobalnog podruèja BIH - Neumski - vodovod),

260 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- vodovodni sustav "Doljani" - Metkoviæ, - vodovodni sustav "Butina", - sustavi za zahvat i dovod vode za navodnjavanje u donjem toku Neretve (melioracijsko podruèje Opuzen-ušæe, melioracijsko podruèje Koševo-Vrbovci), - sustav za zahvat vode i dovod vode za navodnjavanje Konavoskog polja (planirano), - sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje Vrgorskog polja (planirano), - sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje Župskog polja (planirano).

Graðevine za zaštitu voda: - sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika, - sustav za odvodnju otpadnih voda Neum - Mljetski kanal. Graðevine na zaštiæenom podruèju: - graðevine na podruèju obuhvata predloženih parkova prirode "Elafitski otoci", "Donja Neretva" i "Lastovo" za koje se izdaje graðevna dozvola prema posebnom zakonu, osim obiteljske kuæe. Ostale graðevine: - muzej u naselju Vid, - veletržnica u dolini Neretve.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

3.1. Opæenito

31. U PPDNŽ se u okviru razvoja gospodarske strukture utvrðuju osnovna usmjerenja za razmještaj sadržaja: - gospodarstva i komunalne infrastrukture, - ugostiteljstva i turizma, - poljoprivrede, stoèarstva, ribarstva i marikulture, - šumarstva.

32. Razmještaj gospodarskih sadržaja prikazan je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:100 000.

33. Prostor za razvoj gospodarskih djelatnosti osigurat æe se uvažavanjem prioritetnih djelatnosti ovisno o znaèajkama i tipu prostora te na temelju kriterija predodreðenosti prostora za odreðene djelatnosti.

34. U razmještaju sadržaja iz odredbe 31. težit æe se boljem iskorištenju prostora i infrastrukture, popunjavanju postojeæih industrijskih i drugih zona namijenjenih tim djelatnostima te sprjeèavanju neopravdanog zauzimanja novih površina.

35. U naseljima Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Opuzen i Lastovo poticat æe se u cilju aktiviranja neiskorištenih potencijala ubrzani razvoj gospodarstva, a jaèanjem funkcija i stvaranjem pretpostavki za postupnu preobrazbu obilježja u gradove srednje velièine, ta æe naselja preuzeti funkciju žarišta i nositelja policentriènog razvitka pripadajuæeg prostora u mreži gradova Županije.

36. Razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva poticat æe se posebice u opæinskim središtima i naseljima s više od 1000 stanovnika (Babino Polje, Vlaka, Slano, Trpanj, Janjina, Smokvica, Kula Norinska, Otriæ-Seoci, Mlinište, Lumbarda i Srebreno).

37. U planiranju gospodarskih sadržaja u prostornim planovima užih podruèja potrebno je primijeniti sljedeæe normative:

261 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Površina cca m2/zaposlenom Proizvodnja kamena i pijeska 500 Proizvodnja graðevinskog materijala 320 Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda 10 Mlinovi i pekare 60 Prerada mesa i proizvodi 60 Proizvodnja mlijeka i preraðivanje 70 Uljare 190 Prehrambena industrija 105 Proizvodnja alkoholnih piæa 190 Proizvodnja bezalkoholnih piæa 285 Proizvodnja piæa 210 Svega: Bazna industrija 455 Preraðivaèka industrija 100 Ukupno: 145

3.2. Gospodarstvo i komunalni objekti (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

38. Gospodarski sadržaji - industrijski objekti, malo gospodarstvo i poduzetništvo, obrtnièke djelatnosti, sadržaji za eksploataciju mineralnih sirovina te sadržaji za turizam i ugostiteljstvo smještaju se u: - graðevinsko podruèje naselja, - graðevinsko podruèje za izdvojene namjene.

39. Razmještaj gospodarskih sadržaja iz toèke 38. prikazan je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:100 000.

40. U PPDNŽ postojeæi gospodarski sadržaji razmješteni su prema proizvodnim namjenama usmjeravajuæeg znaèenja u naseljima: - pretežito industrijska: Dubrovnik, Korèula (lokalitet Dominèe), Ploèe, Blato (lokalitet južno od Veprijaka), Zvekovica, - pretežito prehrambeno-preraðivaèka: Osojnik, Èara, Raèišæe, Metkoviæ, Rogotin/Komin, Staševica, Komin, Blato (2), Topolo, Doli, Janjina, Draèe, Gruda, Popoviæi, Maranoviæi, Trstenik, Potomje (lokalitet istoèno od naselja i u polju), Kuna Pelješka, Donja Banda (lokalitet Županja Selo), Podgradina, Smokvica, Ston, Brijesta, Tomislavovac, Vela Luka (3), Badžula, podruèje srednje Župe, - pretežito graðevinarska: Podimoæ, Podgradina, Bijeli Vir, Èelopeci, - pretežito zanatska: Komolac, Blato (lokalitet istoèno od Veprijaka), Smokovljani/Visoèani, Lumbarda (lokalitet Humac), Vela Luka. U PPDNŽ planirani gospodarski sadržaji razmješteni su prema proizvodnim namjenama usmjeravajuæeg znaèenja: - prehrambeno-preraðivaèka: Kuna Pelješka, Stankoviæi, Lovište, Pijavièino (istoèno i zapadno od naselja), Gornja Vruèica, - pretežito zanatska: Pobrežje, Raba.

41. U PPDNŽ postojeæi gospodarski sadržaj razmješteni su prema poslovnim namjenama usmjeravajuæeg znaèenja u naseljima: - pretežito trgovaèka: Dubrovnik (Lapad, Gruž, Batala), Komolac, Šipanska Luka, Lopud, Opuzen (lokalitet Tisno), Metkoviæ (robna kuæa, prema Vidu i na ulazu u grad), Cavtat, Zvekovica, Vela Luka, Èibaèa, Srebreno, Kupari, Sustjepan (lokalitet Shell), Mokošica, Èesvnica, - pretežito uslužna: Dubrovnik (Babin Kuk), Komolac, Lastovo, Lumbarda (lokalitet Koludert), Vela Luka, Mokošica (bivše brodogradilište), - komunalno-servisna: Dubrovnik (Remiza, Vijadukt), Èajkovica, Dubravica, Blato, Stankoviæi, Vela Luka. U PPDNŽ planirani gospodarski sadržaj razmješteni su prema poslovnim namjenama usmjeravajuæeg znaèenja: - pretežito trgovaèka: Rogotin/Komin, Rogotin, Bristva, Suðurað, Opuzen (lokalitet Soline), - pretežito uslužna: Korèula, Žrnovo, Èara, Opuzen (lokaliteti Luke i Soline), Komaji (bivša pilana) Zvekovica, Uble, Lumbarda (lokalitet Mindel), Babino Polje (lokalitet Žukovac), Otriæ Seoci, Komolac, - komunalno-servisna: Kuna, Toèionik (lokalitet Donja Vas - var. 1 reciklažni centar), Majkovi (lokalitet Badovinje rupe - var. 2 reciklažni centar i Kumarni do - var. 3 reciklažni centar), - garažno-poslovna: Dubrovnik (Ispod škole Lapad, nogometni stadion, Gospino polje, Vijadukt, Ilijina glavica, ispod Žièare, Zlatni potok i uz hotel “Park”), - mješovita pretežito poslovna: Rogotin (bivša posebna zona), Baniæi.

262 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

42. Gradnja novih, odnosno rekonstrukcija (proširenje) postojeæih groblja utvrðuje se prostornim planom ureðenja opæine/grada na temelju programa ureðenja groblja za vremensko razdoblje od najmanje trideset godina.

43. Smještaj groblja nije dopušten na poplavnim zemljištima, terenu s visokom podzemnom vodom i u izgraðenim dijelovima naselja, a udaljenost groblja od naselja mora biti najmanje 500 m.

3.3. Ekspoloatacija mineralnih sirovina (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora, kartografski prikaz 3.2. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora - Podruèja posebnih ogranièenja u korištenju kartografski prikaz 3.3. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu - Podruèja primjene posebnih uvjeta ureðenja i zaštite)

44. Postojeæi i planirani zahvati eksploatacije mineralnih sirovina, posebno kamena, šljunka i pijeska u graðevinarstvu, moraju se uskladiti u odnosu na zahtjeve zaštite okoliša i sa susjednim prostorom. Podruèja za ekspolataciju mineralnih sirovina prikazana su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, a istražni prostori mineralnih sirovina prikazani su na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora - Podruèja posebnih ogranièenja u korištenju i kartografskom prikazu 3.3. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu - Podruèja primjene posebnih uvjeta ureðenja i zaštite, sve u mjerilu 1:100 000.

45. Nova eksploatacijska polja odreðivat æe se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama temeljem geološko-rudarske osnove Županije, kojom æe se definirati potencijalnost prostora po vrstama mineralnih sirovina, prijedlog gospodarenja te naèin sanacije tijekom korištenja i nakon zatvaranja eksploatacijskih polja odnosno ureðenja prenamjenom napuštenih polja. Eksploatacijska polja ne mogu se odobravati u zaštiæenim dijelovima prirode, obalnom podruèju, na prostoru šuma i osobito vrijednih poljoprivrednog zemljišta, infrastrukturnih koridora i unutar graðevinskih podruèja. Ovisno o vrsti mineralne sirovine teži se otvaranju eksploatacijskih polja u podzemlju. Na postojeæim legalno odobrenim eksploatacijskim poljima moguæa je eksploatacija mineralnih sirovina sukladno Zakonu.

46. Prostorni planovi ureðenja gradova/opæina moraju odrediti planskim mjerama sve elemente zaštite prostora i okoliša za vrijeme i poslije korištenja, ukljuèivo sanaciju i konaènu namjenu površina za eksploataciju mineralnih sirovina, poglavito kamenoloma i iskopa šljunka. U prostornim planovima iz stavka 1. ove toèke eksploatacijska polja i istražni prostori mineralnih sirovina odreðuju se na sljedeæi naèin: - legalno eksploatacijsko polje, koje se prema posebnom propisu može koristiti odnosno proširiti (vremenski horizont prostornog plana), - legalno eksploatacijsko polje koje se može iskoristiti bez proširenja u planskom razdoblju, - potencijalni istražni prostor prema odgovarajuæim struènim podlogama, - odobreni istražni prostor, - postojeæe nelegalno iskorištavanje mineralnih sirovina koje se u prostornom planu zadržava kao potencijalni istražni prostor, - postojeæe nelegalno iskorištavanje mineralnih sirovina, koje se u prostornom planu ne zadržava i - napušteno eksploatacijsko polje koje treba sanirati.

47. Postojeæa eksploatacijska polja mogu se koristiti (proširivati) u skladu s propisanim uvjetima, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti prema dokumentaciji za sanaciju izraðenoj na naèelima zaštite okoliša.

263 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Eksploatacijsko polje tehnièkog graðevnog kamena Krmaèa u Opæini Lumbarda smješteno na samoj obali se zbog devastacije prostora ne zadržava u PPDNŽ i nakon sanacije æe se prenamjeniti u turistièku zonu. Napuštena eksploatacijska polja: Osobjava u Opæini Janjina, Žukovac u Opæini Mljet, Èilipi i Mikuliæi u Opæini Konavle, Komolac u Gradu Dubrovniku i Gièa u Opæini Vela Luka treba sanirati i namijeniti sukladno odredbama PPUG/O.

48. Postojeæa eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Županiji su: - tehnièki graðevni kamen: Blato (lokalitet Kapja), Podimoè (lokalitet Mironja), Stankoviæi (lokalitet Podvlaštica), Podgradina (lokalitet Glavice), Bijeli Vir (lokalitet Bijeli Vir), Brgat Gornji (lokalitet Dubac), - arhitektonski graðevni kamen Korèula (lokalitet Vrnik), Pupnat (lokalitet Piske), Visoèani (lokalitet Visoèani), Lumbarda (lokalitet Humac II.), - morska sol Ston (lokalitet Ston), - pijesak za održavanja plovnog puta: Ploèe (lokalitet ušæe Neretve). Istražni prostori mineralnih sirovina u Županiji su: - tehnièki graðevni kamen: Osojnik, Petrovo Selo (lokalitet Osojnik), Moèiæi (lokalitet Moèiæi), Ubli (lokalitet Nogonja) - arhitektonski graðevni kamen: Visoèani (lokalitet Smokovljani), Sreser (lokalitet Sreser II.), Mravinca (lokalitet Mironja II.), Lumbarda (lokalitet Humac III.). Potencijalni istražni prostori mineralnih sirovina u Županiji su: - tehnièki graðevni kamen: Plina Jezero (lokalitet Obilièevac), Ubli (lokalitet Pod sv. Lukom), - arhitektonski graðevni kamen: Žrnovo (lokaliteti Oskorušica, Oštri rat i Vrbovica), Raèišæe (lokalitet Vaja), Lumbarda (lokalitet Humac), Topolo (lokalitet Topolo), Stupa/Topolo (lokalitet Stupa/Topolo).

49. Moguænosti, uvjeti i ogranièenja eksploatacije mineralnih sirovina unutar parkova prirode na postojeæim eksploatacijskim poljima utvrditi æe se Prostornim planovima podruèja posebnih obilježja.

3.4. Ugostiteljstvo i turizam (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

50. Razmještaj, kategorija, kapacitet, velièina i ostali pokazatelji ugostiteljsko-turistièkih podruèja primijeniti æe se u skladu s kvalitativnim znaèajkama prostora prema sljedeæim smjernicama: - prilagoditi nužno ponudu na turistièkom tržištu globalnoj strategiji razvoja Županije, - ulagati prilikom investiranja u turizam u prilagodbu po namjeni postojeæih ruralnih naselja poštujuæi naèela zaštite kulturnih dobara i tradicionalne gradnje (Ropa, Goveðari, Lisac, Toèionik, Mravinca, Vidonje, Dobranje, Baèina, Maranoviæi, Lovorno, Doli, itd.), - poticati razvoj turistièkih kapaciteta kod privatnih iznajmljivaèa soba, - usmjeriti gradnju novih kapaciteta u turizmu pretežito na kvalitetnu dopunu postojeæe turistièke ponude, - stimulirati gradnju samo viših i visokih kategorija (npr. hoteli sa èetiri i pet zvjezdica) investiranjem u postojeæe ili nove objekte, - dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša, - ostvariti gradnju novih graðevina na prirodno manje vrijednim podruèjima prema Provedbenim odredbama (t.54.-56.) i uskladiti ih s lokalnim oblicima gradnje, - osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje (npr. golf igrališta - Konavle i Dubrovnik, Dubrovaèko Primorje, reprezentativni turistièki-rekreacijski sadržaj za visoki turizam - ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje i sl.).

51. Razmještaj sadržaja ugostiteljstva i turizma prikazan je na kartografskom prikazu PPDNŽ 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu (1:100 000).

52. U PPDNŽ struktura sadržaja za ugostiteljstvo i turizam je sljedeæa: - turistièka naselja, - turistièke vile, - auto-kampovi, - hoteli, - luke posebne namjene (marine, privezišta),

264 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- ugostiteljski sadržaji.

53. U funkciji poboljšanja turistièke ponude kao dio komunalne infrastrukture u svakom graðevinskom podruèju i naseljenom mjestu na obali predviða se moguænost ureðenja privezišta prema prostornim moguænostima, PPUO/G i PPPPO.

54. Postojeæi sadržaji iz odredbe t. 52. rasporeðeni su na podruèju gradova i opæina: - turistièka naselja: Dubrovnik (Rašica), Orašac (Vrtovi sunca), Blato (Prišæapac), Lumbarda (apartmansko naselje Mala Glavica), - auto-kampovi: Zaton (Soline), Orašac, Trsteno, Komin (lokalitet Jezero Modriè), Banja, Smokvina, Obod- Poluganje, Sreser, Lumbarda, Kuæište, Metohija - Prapratno, Dubrava (lokalitet Luka), Vela Luka (Teèar), - hoteli: Dubrovnik ("Belevedere", "Vila Dubrovnik", "Argentina", "Excelsior", "Imperijal", "Libertas", "Lero", "Palace", "Vis I" i Vis II", "Komodor", "Adriatic", "Belevue", "Lapad", "Kompas", "Park", "Zagreb", "Petka", "Vila Elita", HTC Babin kuk), Donje Èelo ("Koloèep"), Lopud ("Lafodija" i "Grand"), Šipanska Luka ("Šipan"), Korèula ("Marko Polo", "Bon Repos", "Korèula", “Liburna”,“Park”), Metkoviæ ("Narona", "MB"), Opuzen ("Delta"), Ploèe ("Jadran"), Blato ("Lipa"), Slano ("Admiral", "Osmine"), Cavtat ("Croatia", "Cavtat", "Albatros", "Epidaurus"), Pasadur ("Pasadur"), Lumbarda - “Lumbarda”, “Lovor”, “Norik”), Kuæište (“Perna”), Podgorje (“Rathaneum”, “Bellevue”), Klek, Smokvica - Brna, Ston ("Ston"), Mali Ston ("Ostrea"), Trpanj ("Faraon"), Vela Luka ("Jadran - Dalmacija", "Korkira", "Kalos", "Posejdon", "Adria"), Plat, Mlini ("Astarea", "Mlini"), Srebreno ("Župa", "Orlando"), Kupari (“Pelegrin”, “Gorièina” - bivša vojarna), Kupari vila (bivša Titova vila). - luke posebne namjene (marine): Dubrovnik (ACI marina Miho Pracat), Korèula (ACI marina Korèula), Planirani sadržaji iz odredbe t. 52. i planirane zone za turizam rasporeðeni su na podruèju gradova i opæina: - turistièka naselja: Bosanka (Bosanka i Žarkovica), Orašac (Rt Bat i Veliki Zaton), Gornje Èelo, Lopud, Suðurað, otok Jakljan, Budima, Vitaljina (lokalitet Prevlaka), Lumbarda (Pelegrin), Potomje (lokalitet Borak), Donja Banda (Mokalo), Viganj (Liberan), Lovište (Bili Dvori), Blace, - turistièke vile: Brseèine, èilipi (lokalitet Suvarevina - vile uz golf igralište), Dubrovnik (Babin Kuk) - auto kampovi: Opuzen, Klek (lokalitet Moraèna), Orašac, Vela Luka (lokalitet Martina bok - Požar) - hoteli: Dubrovnik (Babin Kuk - hotel), Orašac, Orebiæ, lokalitet Stankoviæ (Dubravica), - luke posebne namjene: marine: Pasadur (Jurjeva Luka), Dubrovnik (marina NTC Babin Kuk), privezišta: Vitaljina (lokalitet Prevlaka), Cavtat, Srebreno, Slano, Žuljana, Lovište, Trpanj, Lumbarda, Korèula, Otoèac (Blato), Vela Luka, Molunat, Zaton, Ploèe, Donje Èelo, Lopud, Suðurað, Šipanska Luka, Jakljan, Okuklje, Prožura, Polaèe, Broce, Kobaš, Janska, Trstenik, Orebiæ, Badija, Raèišæe, Brna, Gradina (Vela Luka), Skrivena Luka, - ugostiteljski sadržaji: Putnikoviæi, - mješovite zone - pretežito turizam: Èara (Žitna u Zavalatici), Blato (lokaliteti Dance i Prižba), Baniæi, Doli (uvala Doli), Stupa (lokalitet Bistrina), Štedrica (lokalitet Planikovac), Molunat (ukljuèena u naselje), Skrivena Luka, Saplunara, Duba, Raba (lokalitet Kremena), Ston (lokalitet Supavo), Duba, lokalitet Divna, Vela Luka (lokaliteti Gradina, uvala Gabrica, Plitvine). - rezervne zone za turizam: Žrnovo (Žrnovska Banja i Zaglav), Pupnat (Koromaèina), Raèišæe (Kneža), Baæina (Dobrogošæe), Blato (lokaliteti Otoèac, Prižba, Žukova), Cavtat (Meæajac i Prahivac), Vitaljina, Ubli, Lumbarda (bivša posebna zona), Mlini - Beterina, Kupari. Ostale graðevinske zone u obalnom podruèju Grada Dubrovnika i Opæina Korèula, Blato, Dubrovaèko Primorje, Konavle, Janjina, Lastovo, Mljet, Orebiæ, Slivno, Smokvica, Ston, Vela Luka su odreðene kao mješovite zone - pretežito turizam.

55. U PPDNŽ se u sklopu turistièke ponude Županije odreðuju sportsko-rekreativne zone u kojima se nalaze sljedeæi sadržaji: športske dvorane, športska igrališta, golf igrališta, jahaèki centar, centar za vodene sportove i kupališne površine. Postojeæe športsko rekreativne i kupališne zone su: - športske dvorane: Dubrovnik (Gospino polje), Metkoviæ, Cavtat (na Meèajcu), Smokvica-Brna, - športska igrališta, tereni i bazeni: Dubrovnik (Lapad - nogomet, tenis), Gruž (bazen), Mokošica (uz termoterapiju), Donje Èelo, Mrèevo, Orašac, Korèula (lokalitet ekonomija i Badija), Metkoviæ, Baæina, Blato (centar), Janjina, Pasadur (uz hotel Solitudo), Uble (na Baškom ratu), Lumbarda (lokalitet Koludert), Orebiæ, Klek (uv. Moraèna), Brna i Istruga, Ston, Putnikoviæi, Metohija (tenis - lokalitet Prapratno), Trpanj, Vela Luka (lokalitet Mrki rat, Kale (bazen), uvale Triporte, Plitvine i na otoku Proizd, Èibaèa), Cavtat (Blato i tereni izmeðu hotela Albatros i Epidaurus), - kupališne zone: Dubrovnik (Ploèe, Danèe, Babin Kuk, Uvala Lapad), Gornje Èelo, Orašac, Mali Zaton, Suðurað, Lopud, Korèula - korèulanski otoèiæi, Raèišæe (uv. Samograd i Vaja), Èara (uvale Žitna - Zavalatica), Pupnat (Pupnatska luka), Žrnovo (lokalitet Tri žala), otok Badija, Baæina, Baæina (lokalitet Dobrogošæe), Komin (lokalitet Ušæe), Blato (potez južne obale Nova-Garma-Karbuni-Gršèica-Prižba-Vinašac i sjeverne obale - potez od Prigradice na istok), Pasadur (uvala Mali lago), Ubli, Portorož (uvala Skrivena luka), Glavat (otoci Lastovnjaci), Lastovo/Zaklopatica, Lumbarda (Prvi žal, Mala glavica, Tatinja, Bili žal, Lenga, Ražniæ i Pržina), Saplunara, Viganj/Kuæište (lokalitet Liberan), Metohija (lokalitet Prapratno), Trpanj, Duba/Donja Vruèica (lokaliteti Duba i Divna), Vela Luka (otok Proizd, Ošjak, potez uvala Plitvine-Mikulina luka-Tudorovica, Vranac, uvale Gradina-Straèinèica-Meja-Topliš, uvale Tankaraca-Žukova-Prapratna, uvale Poplat, Tri porte), Srebreno/Mlini/Plat.

265 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Planirane športsko rekreativne i kupališne zone su: - športske dvorane: Mokošica (uz školu), Zaton, Ploèe, Blato, Gruda (lokalitet rekreaciije u Grudi), Orebiæ, Vela Luka - lokalitet Mrki rat, - športska igrališta, tereni i bazeni: Dubrovnik (Gospino polje), Èajkovica, Orašac, Èara (Zavalatica), Opuzen, Blato - Prigradica, Ratak, Otoèac, Slano, Slaðenoviæi (centar za vodene sportove), Ljuta/Gruda, Cavtat (na Meæajcu, Blato, tereni izmeðu hotela Albatros i Epidaurus), Gabrile, Kupari, - golf igrališta: Dubrovnik/Bosanka (lokalitet Srð), Visoèani (lokalitet Rudine), Zastolje/Ljuta, Èilipi - Suvarevina - kupališne zone: Cavtat (Prahivac)

56. Na podruèju Županije postojeæe plaže prema Pravilniku o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (NN, broj 50/99), odnosno potencijalni lokaliteti za rekreativne namjene nalaze se na lokalitetima: - Sv.Jakov, Vila Dubrovnik-Porporela, Buža I i Buža II, Solitudo-Copacabana, hotel "Excelsior", Banje, uvale Kolorina, Danèe, Bellevue, hotel Libertas, hotel Palace; Vis II-Adriatic, uvala Lapad (Sumratin), hotel Kompas-hotel Neptun, hotel President, Copacabana, Kantafig, Sustjepan, Stara Mokošica, Lozica, uvale Vrbica, Štikovica, Mali Zaton (ispod restorana Orsan, rt Gaj), Veliki Zaton (plaža kod pošte, veliki muo), Orašac (Vrtovi sunca, ispod Orašca), Trsteno, Brseèine, rt Sjekirica, Šipanska Luka (naselje, Priježba, Kaludrica), Šipan (uvale Maslinovica, Pržinova, Pakljena, Suðurað), Lopud (uvala Lopud, Šunj), Koloèep (Donje èelo, hotel Vila Ruža, uvale Macuš, Gornje èelo, hotel Koloèep), uvala Jakljan, Lokrum (uvala Portoè, nudistièka plaža, Bijele stijene), (Grad Dubrovnik), - uvale Samograd, Vaja, Raèišæe, Kneža, Kneža - naselje, uvale Koromaèna, Tri žala, Vrbovica, Luka Banja, Streèica, put Sv.Nikole, KPK (hotel Marko Polo), hotel Bon Repos, uvale Rasohatica, Orlanduša, Pupnatska luka, Žitna, Zavalatica te otoèiæ Badija - rekreacija (Grad Korèula), - gradska plaža “Ušæe” (Grad Opuzen), - Baæinska jezera, uvale Žrnovica, Dobrogošæe, kupalište Ploèe, kupalište Sladinac, Neretva - ušæe (Grad Ploèe), - Prišæapac, Prižba, uvale Velika Gršæica, Veliki Zaglav, mali Zaglav, Grdaèa, Garma, Slatina, Tri luke, Spiliška, Borova, Žajkova, Prigradica, Kurija, Žukova, rt Blaca, uvala Babina (Opæina Blato), - uvale Mali žali, Veliki žali, Slano (Banja, Vojvodina ponta, hotel Admiral - Stara pošta, Grguriæ, hotel Osmine), Slaðenoviæi, uvale Janska, Budima, Smokvina, Doli (Opæina Dubrovaèko Primorje), - Draèe, Sreser, uvala Luka (Opæina Janjina), - Molunat (naselje, na puèu, uvala Godan), uvale Dragoraða, Èelinska, Rastova, Šuplji kam, Pasjaèa, Bugovina, Luka, rt Zarubaèa, Cavtat (južno od hotela Croatia, sjeverno od hotela Croatia, od uv. Tiha do rta Prahivac, uv. Tiha, cijela obala polutotoka Cavtat (Opæina Konavle), - Pasadur, uvala Jurjeva luka, Prehodišæe (rt Žrvanj), Ubli (rt Zaglav), uvala Zaklopatica, uvala Sv. Mihovil, Luèica, uvala Skrivena luka, otok Saplun (Opæina Lastovo), - uvale Raèište, Prvi žal, Tatinja, Bili žal, Pržina (Opæina Lumbarda), - Crkvice, uvala Tajša, Lovišæe, Lovišæe (Mirce, Bili dvori), Sv. Ivan, Viganj, Kuèišæe, Perna (hotel Komodor, plaža u naselju), Orebiæ (hoteli Orsan - hotel Bellevue), uvale pod Mokalo, Periluèica, Borje, Podobuèe, Borak, Trstenik (uvale Zamali, Zaglavak) (Opæina Orebiæ), - Brna, uvala Istruga (Opæina Smokvica), - Blace (Draèeva luka), uvale Duba, Kremena, Soline, Komarna, Duboka, rt Radalj, rt Repiæ, Klek, uvala - Moraèna (Opæina Slivno), - uvale Marèuleti, Kobaš, Broce, Duba stonska, uvale Brijesta, Žuljana (naselje, uvale Kremena, Vuèina), uvale Kupjenova, Prapratno (Opæina Ston), - Trpanj, uvale Beleèica, Divna, Perna, Duba (Opæina Trpanj), - uvale Zaklopatica, Malo Dance, Veliko Dance, mala i velika Trstena, Veli Pržnjak, uvale Poplat, Pièena, Gabrica, Vela Luka (Posejdon), uvale Plitvine, Mikulina luka, Tudorovica, Fuža, Gradina, Strèinæica, Topliš, Baèvica, Perna Privale, Perna, Bili Bok, Batala, Kursar, Ježina, Tarita, Martina bok, uvale Tankaraca, Žukova, Prihodnja, Vela Stiniva, Pod meju, Zaklopatica, Zanavlje, Strmena, Badnjena, Sprtišæa, Triporte, uvala Lovišta te naselje Vela Luka - otoèiæ Proizd i Ošjak - rekreacija (Opæina Vela Luka), - uvale Robinzon; Plat, plaža ispod hotela Plat; Soline; Mlini; Srebreno, Kupari, hotel Galeb (Opæina Župa Dubrovaèka).

Prijedlog novih plaža: - poluotok Prevlaka i rt Oštro, Uvala Èipavica, Uvala Baèvica, Uvala Prevlaka (istok i zapad), otoèiæi Bobara i Mrkan (Konavle), - Rt Rep Kleka (Slivno), - rt Pelegrin (Župa Dubrovaèka).

57. U funkciji turistièke ponude Županije u prostornim planovima ureðenja gradova/opæina definirati æe se granice lovnih podruèja tako da lovište ne obuhvati: - izgraðeno i neizgraðeno graðevinsko zemljište te površine na udaljenosti do 300 m od naselja, - javne prometnice i druge javne površine, ukljuèivo i zaštitni pojas, - zaštiæene dijelove prirode, - more i privredne ribnjake s obalnim zemljištem za korištenje ribnjaka,

266 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- rasadnike, voæne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100ha, ako su ograðeni ogradom koja sprjeèava prirodnu migraciju dlakave divljaèi, - druge površine na kojima nije dopušten lov prema posebnim propisima.

3.5. Poljoprivreda i stoèarstvo (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

58. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim naèelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, posebno u voæarstvu, vinogradarstvu i povræarstvu. Uvjet za primjenu dugoroènih mjera razvoja poljoprivrede je poslovno povezivanje proizvoðaèa i organizirani nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Na podruèju Županije poljoprivredne površine prikladne su za razvoj specifiène poljoprivredne proizvodnje - ekološka poljoprivreda, a velike su moguænosti za uzgoj stoke i podizanje manjih stoènih farmi te razvoj pèelarstva. Naèin obnove i poticaji razvoja poljoprivrede u gradovima/opæinama provjeravati æe se u programima i drugoj dokumentaciji za poticanje poljoprivredne proizvodnje.

59. U svrhu agroekološkog vrednovanja, zaštite i optimalnog gospodarenja tlima na prostoru Županije odreðuje se obveza izrade agroekološke osnove.

60. U PPDNŽ odreðuju se osobito vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju oznaèena na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:100 000, kojima se ne može mijenjati namjena i to: - pjeskovita tla (pržine) u okolici mjesta Lumbarde, Èarsko polje, polja oko mjesta Smokvice na otoku Korèuli, - podruèje Dingaèa, Trstenika, Postupa, predjeli na potezu iznad Orebiæa do Bilog polja, Dranèe kraj Janjine, okolina crkve Sv. Ane, dio Stonskog polja, sve na Pelješcu, - predio Trsteno-Brseèine u Dubrovaèkom Primorju, - zapadni dio Šipanskog polja.

61. U PPDNŽ se odreðuju vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju oznaèena na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:100 000: - Konavosko polje, polje iznad naselja Obod, vrtaèe kod naselja Mikuliæi, Poljice, Radovèiæi, Popoviæi, èilipi, Moèiæi, od sela Vitaljina do Ðuriniæa, Ploèice, Gruda, Gabrili (Opæina Konavle), - Župsko polje (Opæina Župa Dubrovaèka), - Šipansko polje, Komolaèka kotlina, od Lupèa do Osojnika (Grad Dubrovnik), - Topolsko polje, Lisaèko polje i Majkovi (Opæina Dubrovaèko Primorje), - Stonsko polje, predjeli Ponikve-Mili, kod naselja Brijesta, dio polja kod naselja Putnikoviæ, Dubrava, Žuljana (Opæina Ston), - polja u okolini Janjine i Popove Luke, Sresersko polje (Opæina Janjina), - manje polje u središtu otoka u blizini Babinog Polja, polje sela Maranoviæi (Opæina Mljet), - dio polja u okolici naselja Lumbarda (Opæina Lumbarda), - uz naselje Žrnovo i Pupnat, dio Èarskog polja (Grad Korèula), - zapadni dio polja Bradat (Opæina Vela Luka), - više odvojenih veæih ili manjih polja izmeðu brežuljaka (Opæina Lastovo), - meliorirane površine od rijeke Neretve do Male Neretve pa do podnožja brda (Opæina Slivno), - ravnièarsko hidromeliorirano tlo od Opuzena do mora uz rijeku Neretvu, Malu Neretvu, te njihove pritoke i rukavce (Grad Opuzen), - lijevi tok rijeke Neretve, oko rukava oko Rogotina, Šariæ Struge, uz cestu koja vodi do Komina, oko Staševice, u vrtaèama oko Baæine i Pline (Grad Ploèe), - zemljište uz cestu do Metkoviæa i do trstika (Opæina Zažablje), - uz tok Neretve i njenih pritoka, uz prometnice, iza izgraðenih dijelova Grada, zapadno od ceste Metkoviæ-Vid, Metkoviæ-Kula Norinska (Grad Metkoviæ), - uz cestu od Kule Norinske do sela Orepak (Opæina Kula Norinska), - u polju Jezeru (Opæina Pojezerje).

267 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ove toèke iskorištavati æe se i ureðivati na naèin utvrðen u PPDNŽ, a njegova namjena može se promijeniti samo u sluèaju: - potreba oružanih snaga, odnosno obrane, - osnivanja i proširivanja groblja, - odlaganja otpada, ako za to ne postoje drugi pogodni prostori, - izgradnje graðevina za obranu od poplave, odvodnjavanje i navodnjavanje, ureðivanje bujica i zaštitu voda od zagaðivanja, - ukljuèivanja u šumsko-gospodarsko podruèje, ako se racionalnijim dokaže pošumljavanje, - pošumljavanja marginalnog zemljišta brzorastuæim vrstama drveæa.

62. Priobalno podruèje Županije s najveæim ravnièarskim površinama je prema vrsti uzgoja kulturnih biljaka, izrazito povrtlarsko-ratarsko (Konavosko polje, Župsko polje, dolina donjeg toka rijeke Neretve), a dostatne kolièine vode za natapanje daju proizvodni potencijal za proizvodnju povræa na otvorenom i tijekom cijele godine u zatvorenim plastenicima. Na priobalnom podruèju treba poticati: - uzgoj voæaka (breskve, kajsije, trešnje, jabuke te masline) uz proizvodnju agruma - mandarine (Opuzen, Slivno, Ploèe, Orebiæ), - uzgoj aromatiènog bilja - kadulje (Dubrovaèko Primorje), - razvoj pèelarstva (Župa Dubrovaèka, Dubrovaèko Primorje, Ploèe). - proizvodnju voæa i povræa - kupusnjaèe, rajèica, cikla (Župa Dubrovaèka, Konavle, otoèni dio Grada Dubrovnika, Slivno, Opuzen, Ploèe) i cvijeæa (Župsko polje, Polje ispod mjesta Obod u Konavlima, okolina Dubrovnika) uz izgradnju i modernizaciju pogona za preradu, doradu, èuvanje, skladištenje, sortiranje i pakiranje. Na podruèju Neretve potrebno je izgraditi i organizirati suvremenu veletržnicu (Metkoviæ/Opuzen).

63. Otoèno podruèje Županije je pretežito maslinarsko-vinogradarsko, u kojem treba zadržati namjenu i posebno zaštititi kao vrlo vrijedne resurse od nacionalnog znaèaja i površine na kojima se uzgaja ili bi se mogla uzgajati vinova loza radi proizvodnje vrhunskih, ekoloških vina sljedeæe položaje: - pjeskovita tla (pržine) u okolici naselja Lumbarda, Èarsko polje, polja oko naselja Smokvica na otoku Korèuli, - podruèje Dingaèa, Trstenika, Postupa, predjeli na potezu iznad Orebiæa do Bilog polja, Draèe kraj Janjine, okolina crkve sv. Ane u Putnikoviæu, te predjeli Ponikve-Mili, dio Stonskog polja, sve na poluotoku Pelješcu, - maslinici na zapadnom dijelu Opæine Vela Luka. Na otoènom podruèju treba ekonomskim i agrarnim mjerama poticati: - proizvodnju maslinovog ulja visoke kakvoæe, zaštiæenog geografskog podrijetla, kao posebnog ekološkog proizvoda Županije te izgradnju postrojenja - uljara za preradu ploda masline (otok Mljet - Babino polje, Šipan, Orašac i dio poluotoka Pelješca - Janjina), - uzgoj raznovrsnih južnih voæaka, posebno agruma, badema, trešanja i rogaèa (Trpanjsko polje, polje iznad sela Sreser, polje Brijesta, dio Stonskog polja, Orebiæka rivijera - Orebiæ - Viganj).

64. Zagorsko podruèje Županije je povrtlarsko-ratarsko, vinogradarsko u ravnièarskom dijelu (Pojezerje), a voænjaci su u okolici Metkoviæa i Kule Norinske. Obradiva tla u okolini Metkoviæa zaštiæuju se od prenamjene. U zagorskom podruèju Županije nastaviti æe se održavati mješovita poljoprivredna obiteljska gospodarstva.

65. Na svakom poljoprivrednom proizvodnom podruèju uspostaviti æe se poljoprivredni centri (središta) za opsluživanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava u najbližoj okolini zajednièkim servisima ili djelatnostima (servisi za poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredne i veterinarske apoteke, sjedišta poljoprivredne savjetodavne službe, veterinarske službe, laboratoriji za analize pojedinih proizvoda, otkupne stanice,

268 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

hladnjaèe, sortirnice voæa i povræa, pakirnice, objekti za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda - uljare, vinarije, mljekare i sl.) ovisno o kolièini i kakvoæi proizvodnje. Centri iz stavka 1. ove toèke u pravilu se podudaraju sa centrima odnosno urbano- ruralnim središtima s obilježjima gradske sredine u kojima djeluju i druge službe te proizvodne i uslužne djelatnosti. U PPDNŽ su na podruèju Županije predviðeni sljedeæi poljoprivredni centri u tri reda: - centri I. reda: Blato (Opæina Blato), Potomje (Opæina Trpanj), Gruda (Opæina Konavle), Metkoviæ (Grad Metkoviæ), Opuzen (Grad Opuzen), - centri II. reda: Lastovo (Opæina Lastovo), Ston (Opæina Ston), Slano (Opæina Dubrovaèko Primorje), - centri III. reda: Orašac i Šipanska Luka (Grad Dubrovnik), Èara (Grad Korèula), Komin i Staševica (Grad Ploèe), Janjina (Opæina Janjina), Pridvorje (Opæina Konavle), Norin i Metkoviæ (Opæina Kula Norinska), Lumbarda i ostali centri na otoku Korèuli (Opæina Lumbarda), Babino polje (Opæina Mljet), Potomje (Opæina Orebiæ), Otriæi (Opæina Pojezerje), Podgradina (Opæina Slivno), Smokvica (Opæina Smokvica), Putnikoviæi (Opæina Ston), Vela Luka (Opæina Vela Luka), Metkoviæ (Opæina Zažablje), Mandaljena (Opæina Župa Dubrovaèka).

66. Gradnja izvan graðevinskog podruèja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se dozvoliti uz uvjet primjene propisanih mjera zaštite okoliša i oèuvanja krajobraza: - na posjedu primjerene velièine, - za stoèarsku i peradarsku proizvodnja iznad minimalnog broja uvjetnih grla. Iznimno ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ove toèke, izgradnja izvan graðevinskog podruèja može se dozvoliti na temelju programa o namjeravanom ulaganju u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.

3.6. Ribarstvo i marikultura (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

67. U PPDNŽ su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:100000 oznaèene zone potpune zabrane ribolova, zabrane primjene pojedinih ribolovnih alata, vremenskog ogranièenja primjene pojedinih ribolovnih alata, te zone bez ogranièenja ulova. Prema prirodnim obilježjima, razvijenosti infrastrukture, kompeticijskim ogranièenjima (podmorski ispusti naselja i industrijskih kapaciteta, marine, hoteli, podmorski kablovi i dr.), utvrðene su potencijalne zone za potrebe razvoja uzgoja i to: kavezni uzgoj morskih riba: - Vrbica (neposredno ispod naselja Vrbica od rta Èapetino prema ulazu u uvalu Zaton) (Grad Dubrovnik), - Brseèine (uvala Smokovaèa, desno od ulaza u luku Brseèine) (Grad Dubrovnik), - uvala Kneža (sjeveroistoèni dio otoka Korèule u Pelješkom kanalu) (Grad Korèula), - uvala Babina (u sredini sjevernog dijela otoka Korèula u Korèulanskom kanalu) (Opæina Blato), - od uvale Žukova do Prigradice (zapad. dio sjeverne obale otoka Korèule unutar hridi Naplovci) (Opæina Blato), - podruèje otoka Crklica, Srednjaka i Vrhovnjaka (jugozapadni dio otoka Korèule) (Opæina Blato), - uvala Slaðenoviæi (Opæina Dubrovaèko Primorje), - zaljev Budima (Opæina Dubrovaèko Primorje), - uvala Hodoblja (Opæina Dubrovaèko Primorje), - Popova Luka (od Žuljane do rta Zaglavak) (Opæina Janjina), - sjeverozapadna obala poluotoka Pelješca od Sresera do rta Osièac u Lovištu (Opæine Janjina, Orebiæ, Trpanj), - uvala Cipavica prema rtu Oštro (krajnji jug Županije, Bokokotorski zaljev) (Opæina Konavle), - obalno more ispod naselja Mikuliæi (jugoistoèno od Konavoskih stjena poèevši sa uvalom Èelinska do ulaza u uvalu Donji Molunat) (Opæina Konavle), - Sobra, Prožura, Okuklje (lokaliteti gdje se veæ uzgaja riba u kavezima ili je u pripremi) (Opæina Mljet), - obalni pojas u Mljetskom kanalu (od Pustog Rta do Rta Križice) (Opæina Mljet), - od uvale Tankaraca do uvale Žukova (sjeverozapadni dio otoka Korèule) (Opæina Vela Luka), - uvala Ljuta do hidroelektrane Plat (Opæina Župa Dubrovaèka). kavezni uzgoj morskih riba i školjkaša: - sjeverozap. od uvale Duba (sjeverno od uvale Vinogradna) (Opæina Slivno). uzgajalište školjkaša: - Malostonski zaljev kao cjelina (Opæine Ston, Dubrovaèko Primorje, Slivno, Janjina), - vanjska strana otoèiæa Osinj Ispred naselja Blace (na jugoist. rubovima delte rijeke Neretve) (Opæina Slivno). Detaljni uvjeti i kapaciteti zona iz ovog èlanka utvrdit æe se u PPUO/G.

269 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

68. U podruèjima predviðenima za zaštitu u kategoriji Parka prirode, u PPPPO æe se ispitati moguænost obavljanja djelatnosti ribarstva i marikulture/akvakulture.

69. Prema salinitetu vode je kategorizirana pogodnost lokaliteta za aktivnosti uzgoja morskih i boèatih organizama. Prema moguæem kapacitetu uzgoja lokaliteti su podijeljeni u 3 kategorije: - lokalitet manjeg kapaciteta do 50 t/god., - lokalitet srednjeg kapaciteta od 50-200 t/god., - lokalitet veæeg kapaciteta više od 200 t/god.

3.7. Šumarstvo (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

70. Šumska podruèja u Županiji su prikazana na karti 1. “Korištenje i namjena prostora” u mjerilu 1:100 000.

71. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima osnovno znaèenje u oèuvanju i pojaèanoj zaštiti šumskog fonda.

72. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti temeljiti æe se na naèelu održivog gospodarenja.

73. Gospodarenje šumama, osobito privatnim, u odnosu na korištenje i zaštitu prostora treba unaprijediti vrednovanjem njihovih opæekorisnih funkcija i održanja ekološke ravnoteže u prostoru.

74. Gospodarenje šumama unutar zaštiæenih i posebno vrijednih podruèja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su odreðene u poglavljima 7. i 8. ovih Provedbenih odredbi.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU (kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta)

75. U skladu s planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim moguænostima i postavljenim kriterijima predviða se razvijanje planiranog sustava središnjih naselja u Županiji do 2015. godine na sljedeæi naèin: Sustav središnjih naselja Županije Definicija središta Naselje veæe regionalno središte DUBROVNIK sjedište Županije, važnije regionalno središte u sustavu Republike Hrvatske, veæe razvojno središte, veæi srednji grad METKOVIÆ važnije regionalno središte u sustavu Republike Hrvatske regionalno središte (podjela središnjih funkcija s Ploèama - konurbacijsko podruèje - sociogospodarska gradska regija), manje razvojno središte, srednji grad PLOÈE podjela središnjih funkcija s Metkoviæem manje regionalno središte manje razvojno središte jaèe razvijenosti, manji srednji grad KORÈULA manje razvojno središte slabije razvijenosti, mali grad CAVTAT - Èilipi i Zvekovica STON dijeli funkcije s Malim Stonom VELA LUKA podruèno središte BLATO OPUZEN podruèna središta u sustavu Republike Hrvatske, opæinska središta i ostala žarišta, mala razvojna žarišta, mali gradovi,

270 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

LASTOVO BABINO POLJE SMOKVICA LUMBARDA OREBIÆ TRPANJ JANJINA lokalno središte OTRIÆ-SEOCI KULA NORINSKA MLINIŠTE SLANO ZATON SREBRENO - Kupari, Mlini, Petraèa i Èibaèa mala lokalna središta u sustavu Republike Hrvatske, inicijalna razvojna žarišta U PPDNŽ se predlaže poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za: - uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija izmeðu naselja Vela Luka i Blato te sukladno tome i njihov razmještaj u manja regionalna središta, - razmještaj naselja Orebiæ i Lastovo u podruèna središta posebno zbog zadaæa otoènog razvoja, - razmještaj naselja Vlaka u lokalna središta - razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoæna središnja naselja, koja prema svojim obilježjima ne pripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu biti inicijalna razvojna žarišta osobito kao središta u jedinicama lokalne samouprave.

76. U PPDNŽ središnje funkcije su klasificirane u veæi broj temeljnih djelatnosti, koje se prema znaèenju i utjecaju u prostoru dijele u više stupnjeva. Optimalna klasifikacija središnjih funkcija sukladna sustavu središnjih naselja u Županiji je sljedeæa: - uprava, - šport, rekreacija, zabava i odmor, - pravosuðe, - zdravstvo, - udruge graðana, polit. stranke i druge - socijalna skrb, organizacije, - financijske i druge sliène uslužne djelatnosti, - vjerske zajednice, - prometne usluge, - prosvjeta (obrazovanje, školstvo), - trgovina i ugostiteljstvo, - visoko školstvo i znanost, - obrt i druge usluge. - kultura, umjetnost i tehnièka kultura, Za sadržaje središnjih funkcija na županijskoj, gradskoj, opæinskoj i mjesnoj razini i za djelatnosti ostalih opæih službi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja. Ekonomièan, racionalan i funkcionalan razvitak, razmještaj i struktura središnjih uslužnih funkcija uvjet je za ostvarivanje njihove zadaæe podizanja obrazovne i kulturne razine, zdravstvene kulture i standarda stanovništva, poveæanja socijalne sigurnosti i skrbi o stanovništvu, kvalitetnijeg ustrojstva opskrbe, servisa i drugih usluga te rekreacije i odmora. Razmještaj i razvitak središnjih funkcija biti æe u odreðenim središtima prema izvršenoj klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u gradovima i u drugim središnjim naseljima potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom podruèja te brojem stanovnika, koji gravitira i koristi te usluge u cilju ostvarivanja približno jednakih uvjeta života, porasta kvalitete i standarda njihova življenja.

77. Normativi za planiranje nekih središnjih funkcija su slijedeæi: Brutto graðevinska površina (m2) Trgovina (prodajni prostor) 0,60 m2/st Trgovina (skladišni prostor) 0,25 m2/st Zanatstvo 0,10 m2/st Ugostiteljstvo 0,40 m2/st Osnovno obrazovanje 5,0 m2/uèeniku Srednje obrazovanje 6,5 m2/uèeniku Socijalna zaštita Ðaèki domovi 15 m2/uèeniku Domovi za stare 15 m2/uèeniku Domovi zdravlja 15 m2/st Ambulante 0,04 m2/st

271 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

78. Razmještaj središnjih funkcija na podruèju Županije je slijedeæi: Temeljne Središte županije Središte Središte Središte opæine Pomoæno skupine (veæe regionalno grada grada/opæine i ostala naselja središnje središnjih središte) (regionalno i (podruèno (lokalno naselje funkcija manje središte - središte) (važnija (djelatnosti) regionalno važnije lokalno prigradska središte) središte) središta) Dubrovnik Metkoviæ, Cavtat, Babino polje, Orašac, Ploèe, Ston, Smokvica, Gruda Korèula, i Opuzen, i Lumbarda, Trpanj, Janjina, Otriæ-Seoci, Kula Norinska, Slano, Zaton, Mlinište, Srebreno Vela Luka- Orebiæ, Vlaka Blato Lastovo župan. skupšt. gradsko vijeæe grad./opæ. vijeæe opæ. vijeæe mjesni odbor župan. poglav. gradsko gr./opæ.poglavar. opæ.poglavar. (vijeæe poglavar. mj.odbor) župan gradonaèelnik grado./naèelnik naèelnik (mj.zbor grað.) uprav. odj. žup. uprav.odj.grad uprav. odj. uprav. odj. opæ. gradski kotar a gr/opæ. županij. uredi gradski uredi (ispos.žup.ured.) (ispos.žup.ured.) (tijela grad.kot.) (podr.jed.min.) (ispos.žup.ure (isp.grad.ureda) (isp.opæ.ured matièni ured d.) matièni (matièni ured) a) ured župan. služba grad. služba grad./opæ. (opæ. služba motrenja i motrenja i služba motrenja motrenja i obavješæivanja obavješæivanja i obavješæivanja obavješæivanja) policij. uprava policijska (policijska (policijska (policijska (ukljuèujuæi postaja postaja) postaja) postaja) specij.policiju, prometnu polic. graniènu polic.) žup. postrojbe i grad. gr./opæin.postroj. (opæin.postroj. i stožer civilne postrojbe i i stožer civilne stožer civilne zaštite stožer civilne zaštite zaštite) 1. UPRAVA zaštite žup.vatrog.zajed. grad.vatrog.zaj gr./opæ.vatr.zaj. opæ.vatrog.zaj. ed. profes.vatr.postr. (prof.vatr.postr udrug.dobr.vatr. udrug.dobr.vatr. udrug.dobr.v .) atr žup.podruè.ured ispostava (ispostava (ispostava porezne uprave porezne porezne uprave) porezne uprave) uprave carinarnica carin. (carinski referati) (carinski referati) (carinski ispostava ili referati) carin. referati postaja fin.policije (postaj.fin. polic.) ispost.drž.revizije (isp.drž.revizij e) luèka kapetanija luèka (luèka ispostava) (luèka ispostava) (luè. ispostava ispostava) konzervatorski konzervatorski (ured za zaštitu (ured za zaštitu odjeli odjeli kult. dobara) kult. dobara) dopisništvo HINA (dopisništv. (dopisništv. (dopisništv. HINA) HINA) HINA) sinopt.hidromet. (sinopt.hidrom (klimatol.meteor. (klimatol.meteor. (kišomjerna postaja et. postaja) postaja) postaja) meteor.postaj a) 2. županijski sud s opæinski sud s (opæinski sud s PRAVOSUÐE okružn. zatvorom gruntovnicom gruntovnicom) trgovaèki sud prekršajni sud (prekršajni sud) župan.drž.odvjetn. opæ. drž. (opæ.drž. odvjetn. odvjetn.) drž. pravobr. žup.

272 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

više odvjet. ureda više odvjet. odvjetnièki ured ureda više javnobiljež. javnobilježnièk javnobilježnièko (javni bilježnik) mjesta-ureda o mjesto-ured mjesto-ured HGK - županijska (HGK - (HGK - ispost. region. komora ispostava žup. žup.reg. reg. komore) komore) HOK - podruèna (podruèna (podru. obrtnièka obrtnièka komora obrtnièka komora) komora) udruženje obrtn. udruženje udruženje obrtn. (udruženje obrtn. obrtn.) žup.turist.zajedn. grad.turist.zaje gr./opæ.turist.zaj. opæ.turist.zajed. (turist. dn. društvo) žup.razina raznih grad.razina grad./opæ.razina opæ.razina udr., (pojedinaène udr., klub., liga, raznih udr., udr., klub., liga, klub., liga, sekc.i udr. graðana- sekc.i dr. udr. klub., liga, sekc.i dr.udr.grað. ispost.) 3. UDRUGE grað. sekc.i dr.udr.grað. GRAÐANA, dr.udr.grað. POLITIÈKE županijska razina gradska razina grad/opæin. opæin. razina (politièke STRANKE politièkih stranaka politièkih razina politièkih polit. stranaka i stranke - I DRUGE i sindikalnih org. stranaka i stranaka i sindikalnih org. osnov. ORGANIZACI sindikalnih sindikalnih org. jedinice, JE org. sindikalne org.) žup.razin. zaklada (gradska (gradska razina i fundacija razina zaklada zaklada i i fundac.) fundac) žup. razina organ. grad. razina grad. razina org. opæ. razina org. crvenog križa org. crvenog crvenog križa crvenog križa križa HAK - više HAK - HAK - autoklub (HAK - autoklub) autoklubova autoklub više auto škola auto škola auto škola (auto škola) strana dipl.pred.- konzulati župan. komis. za grad. komis. grad. komis. za opæ. komis.za odn. s vjer. zajed. za odn. s vjer. odn. s odn. s vjer. zajed. vjer.zajed. zajed (RK biskupija) (RK dekanat) (RK dekanat) RK župa - župni RK župa- 4. VJERSKE ured i crkva kapel. - ured i ZAJEDNICE crkva više muških i žen. samostan samostan (samostan) (samostan) samostana ostale vjerske zaj. (ostale vjer. (ostale vjer. zaj.) (ostale vjer. zaj.) (ostale zaj.) vj.zaj.) žup. razina društ. djeèji vrtiæ djeèji vrtiæ djeèji vrtiæ djeèji vrtiæ brige o djeci predšk. dobi (vježbaonica osnovno (osn. školovanje matièna podr. razred. nastavn. ili više školovanje odraslih) osnovna škola odjeli uèiteljske škole) odraslih osn.škole 5. srednja umjet.šk. - osnovna (osnovna (osnovna PROSVJETA, glazba, ples, likov. umjetniè. umjetniè. škola- umjetn. škola- ŠKOLSTVO, škola- glazba,ples) glazba,ples) OBRAZOVAN glazba,ples JE više srednjih i srednje škole i srednje škole i (strukov. škola ili strukovnih škola strukovne strukovne škole odjel sred.škole) škole srednjoškolsko (srednjošk. (srednjošk. obrazov. odraslih obraz.odraslih) obraz.odraslih) muški i ženski (uèenièki dom) (uèenièki dom) uèenièki domovi pojedina visoka uèilišta: fakulteti, 6. VISOKO umj. akademije, ŠKOLSTVO I veleuèilišta ZNANOST odnosno sveuèilišta, visoke škole

273 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

znanstvenoistraž. (pojedinaène (pojed. znanstv. instituti (centri): znanstv. instituc.) instituc.) tehnološki centri (interuniverzitetski (pojedini (pojedini struèni studij sveuèilišta) struèni zavodi) zavodi) (znan. biblioteka) Hrvat. studentski zbor - podružnica (student. centar) javne ustanove u javne javne ustanove (javne ustanove kulturi kojima su ustanove u u kulturi (opæine u kulturi (opæine osnivaèi ili vlasnici kulturi kojima - osnivaèi ili - osnivaèi ili županije su osnivaèi ili vlasnici) vlasnici) vlasnici gradovi festivali dom kulture dom kulture dom kulture dvorana za galerije i izložbe galerija kult. i druge potrebe specijaliz. muzeji muzej (muzej) (muzej) drž.arhiv - gradska narodna knjižn. i narodna knjižn. i èitaonica regionalni arhiv knjižnica èitaonica èitaonica javno kazalište amater. (amat. kazališt.) (amat. kazališt.) kazalište HRT-lok. studio i postaja lokalni radio i tv. lokalna amater.radiopost (amat.radiopost. postaja ) 7. KULTURA, lokal. tjed. novine dvotjedne UMJETNIÈKA novine I TEHNIÈKA folklorni ansambl KULTURA simfonij. orkestar (gradski orkestar) pjevaèki zbor (pjevaèki zbor) klape klape (klape) (klape) manji glazb.sast. grad.limen. (limena glazba) (lim. glazba) glazb. više KUD sa sekc. KUD sa KUD KUD (KUD) sekcijima otvoreno puèko otvoreno (otvoreno puèko (otvoreno puèko uèilište više puèko uèilište uèilište) uèilište) kinematogr. 1-2 (kinematograf) (kinemat.) kinematografa umjetnièke organ. i samostalni (samostalni (samostalni zaj. samost.umj. umjetnici umjetnici) umjetnici) ogran. Matice hrv. ogran. Matice (ogr. Matice (ogr. Mat. hrv.) hrv. hrv.) zaj.i sav.tehn.kult. zaj.sav.udr.teh (udruge (udruge n.k. tehn.kult.) teh.kult.) 8. ŠPORT, županijski športski zajednice (zajednice (zajednice REKREACIJA, savezi i županij. športskih športskih športskih ZABAVA zajedn. športskih udruga udruga) udruga) I ODMOR udruga i saveza veæi broj športskih športska športska društva športska društva pojedini društava i klubova društva i i klubovi i klubovi športski raznih raz.natjec.- klubovi - klubovi drž., žup.,grad./op. predstavnici raznih športova drž. i žup. šport. drž., žup. i županijska i (žup. opæ. šport. opæin. natjec. natjecanja i grad. natjec. i grad./opæ. šport. natjec. i meðunar. priredb. priredbe natjec. i priredbe priredbe) otvoreni športski otvoreni otvoreni športski otvoreni šp. jedno ili više objekti: stadion s športski objekti: športska objekti: šp. otvorenih nogom. igral. i objekti: igrališta za igrališta za športskih atletsk. stazom, športska nogomet i po nogomet i mali igrališta stadioni za male igrališta za koji mali šport s šport s gledališ. športove, tenis, razne vrste gledal. boæanje itd. športova s izgraðenim gledalištem

274 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

zatvoreni športski zatvoreni šp. (zatvoreni (zatvoreni šp. (školska objekti: dvorane, objekti:dvoran športski objekti: objekti: škol. dvorana) bazen, kuglana, a, bazen, školska dvorana) streljana, hangar kuglana idr. dvorana) veæi broj objekata pojedinaèni (pojedin. objekti (pojedin. objekti za rekr. zabavu i objekti za za rekreaciju, za rekreaciju, odmor: rekr. centri, rekreaciju, zabavu i odmor) zabavu i odmor) zabavišta i dr. zabavu i odmor primarna zz primarna zz primarna zz primarna zz primarna zz Dom zdravlja Dom zdravlja Zdravstv. Ambulanta opæe (Ambulanta Ustanova za HMP specijal, higije- stanica (opæa medicine (bez opæe Ustanova za epid.dj, hitna medicina, zaštita stalnog lijeènika, medicine - zdrav. njegu u kuæi med.služba, zuba, patronaža) stalna patr. bez stalnog Ljekarna laborat.,radiolo Ljekarna sestra) lijeènika, g. i druga Depo lijekova stalna patron. diagnost. sestra) Ljekarna (Depo lijekova) sekundarna zz sekundarna zz Poliklinike Poliklinika Opæa bolnica Opæa bolnica 9. (veæa, sa svim (manja, s ZDRAVSTVO odjelima) nekim odjelima/ specij. bolnica) tercijarna zz tercijarna zz Zavod za javno Ispost. Zavoda zdravstvo Županij. za jav. zdravstvo Žup. Zavod za transfuz. Ispostava medicinu - bolniè. podruè. zav. postaja za transf. hrv. fonda zdr. medic. osig. Podruè. zav.hr.fonda zdr. osig. Centar za Centar za Ispost. Centra socijalnu skrb socijalnu skrb za soc. skrb Dom socijalne Dom socijal. (objekti soc. skrb skrbi skrbi) (Dom za djecu i (Dom za djecu Dom za odrasle) /Dom za odrasle) 10. Centar za pomoæ i Centar za SOCIJALNA njegu pomoæ i njegu SKRB Podruèna služba Ispostava PS Hrvatskog Hrvatskog zavboda za zavboda za zapošljavanje zapošljavanje Podruèna služba Ispostava PS Hrvatskog fonda Hrvatskog mir.i inv.osig.rad. fonda mir.i inv.osig.rad. zavod za platni (zavod za promet platni promet) veæi broj posl. nekoliko poslovna banka (poslovna banka (mjenjaèn.) banaka, štedion. i ispostav. ili mjenjaènica ili mjenjaènica) mjenjaènica poslov.banaka (sjedište ili ispos.) štedion. i 11. FINANCIJ. mjenjaè. I DRUGE sjedište ili ispost. ispost. osig. zastup. osig.zav. (zast.osig.zav.) SLIÈNE osigurav.zavoda zav. USLUŽNE ispost. hrv.lutrije poslov. prod. mj. hrv.lutr. (pr. mj. hrv.lutr.) DJELATNOST hrv.lutrije I turist. agencija - poslovn. turist. (poslov. turist. (poslov. turist. sjedište ili ispost. agen. agen.) .agen.) intelekt.usluge, pojedine (pojed. uslužne (pojed. uslužne knjigovod. uslužne poslovne tvrtke) poslovne tvrtke) projektan. usl. poslovne tvrtke

275 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

zraèna luka - manja zraèna aerodrom - luka-aerodrom terminal zr.luke - terminal zr.luke veæa luka manja luka manja putn. luka (luka-pristanište) manje prist. veæi željez. kolod. manji želj. željezn. stanica (željezn.postaja) kolod. veæi autob. kolod. manji autob. autobus. stanica (autobus. stan.) 12. kol. PROMETNE rent-a-car (rent-a-car) USLUGE taxi služba (taxi služba) transp. šped. pod. (transp.šped.p od.) putn. autob. pod. (putn.autob.po d.) glavni pošt. ured- veæi pošt.ured- poštanski ured- pom.pošt.ured(a (pom.pošt. glavna telef.centr. èvorna izvršna telef.cen. ut.telef.cen.) ur.-tel.gov.) telef.centr. razna trgovinska predstav. i zastup. inozemnih firmi veæi broj specij. nekoliko trgovina na vel. i veletrg. i trg.tvrtki trg.tvrtki malo, exp.-imp. na vel.i mal.ex-im više robnih kuæa robna kuæa specij.trgovine trg.mješ.robom trg.mješ. 13. robom TRGOVINA I specij. skladišta, skladišta, UGOSTITELJ stovarišta, veæa spec. trgovine STVO hladnjaèa manja hladnjaèa tržnica manja tržnica hoteli hotel- (hotel- (hotel-prenoæišt) prenoæište prenoæište) restaur.-kavana restaur.- gostionica-snack gostionica gostionica kavana zabav. disko klub. disko klub bar veæi broj usl. cent. automehanièar (automehanièars (remont. cent. za s. radionica . radionica) mot.voz. i dr.) 14. OBRT I tiskara i knjigov. manja tiskara DRUGE veæi br.spec.obrt.- neki spec. (neki spec. USLUGE tehnièkih usluga tehn.servisi tehn.servisi) spec. serv. za veæi broj obrt. više obrt. radion. obrtn. radionice i (pojedinaèni poprav. i održav. radionica i uslužnih radnji usluge obrti) kuæ. i ured. stroj. Broj stanovnika u utjecajnom i više od 100.000 više od 8.000 više od 2.000 više od 1.000 više od 1.000 gravitacijsko m podruèju Broj stanovnika više od 40.000 više od 2.000 više od 1.000 više od 500 više od 500 središnjeg naselja Broj zaposlenih u više od 10.000 više od 1.000 više od 200 više od 100 više od 100 usluž. djelatnostima Radijus utjecaja sred. 50 - 120 20 - 50 10 - 30 10 manje od 10 naselja u km (u zagradi je iskazana moguæa i poželjna središnja funkcija) 79. Svi elementi mreža uprave prisutni su u gradu Dubrovniku, sjedištu Županije.

80. U sjedištima gradova (Metkoviæ, Ploèe, Korèula i Opuzen) i u središtima (Cavtat, Ston, Vela Luka-Blato), koja su ujedno i središta optimalnih temeljnih prostorno planerskih cjelina i gravitacijskih podruèja unutar Županije, nalaziti æe se: - ispostave županijskih službi, - reducirani broj matiènih ureda,

276 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- tijela lokalne samouprave, - sudbena vlast s prateæim službama. U mreži pravosuða, neovisno o teritorijalnoj podjeli sjedišta javnih bilježnika odreðuju se prema kriteriju: javnobilježnièka služba osniva se na 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata i u pravilu se nalazi u sjedištima opæinskih sudova, kao i odvjetnièka služba.

81. Mreža uprave na podruèju Županije obuhvaæa sljedeæe ustanove: Županijski ured - Dubrovnik, ispostave županijskog ureda - Dubrovnik, Metkoviæ,Ploèe, Korèula, Blato, Lastovo, Vela Luka, matièni uredi - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Slano, Uprava za obranu - Dubrovnik, Ured za obranu - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Lastovo, Vela Luka, Policijska uprava - Dubrovnik, policijske postaje - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otriæ Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, Gruda, Carinarnica - Dubrovnik, carinske ispostave - Dubrovnik, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Porezna uprava - Dubrovnik, ispostave porezne uprave - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Blato, Ston, Lastovo, Vela Luka, Državni ured za reviziju - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Luèka uprava - kapetanija - Dubrovnik, Ploèe.

82. U svim sjedištima opæina i gradova nalaze se institucije lokalne uprave, a mreža se podudara s mrežom koja je definirana propisima.

83. Sadržaji uprave koji se ne poklapaju s teritorijalnim ustrojem su vezani uz specifiènosti položaja Županije (meðunarodni granièni prijelazi s graniènom policijom, carinske ispostave i referati te luèke kapetanije i luèke ispostave koje u primorskim mjestima na kopnu i na otocima): - carinarnice - Dubrovnik, Ploèe, - carinske ispostave - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Cavtat, Lastovo, - luèka kapetanija - Dubrovnik, Ploèe.

84. Mreža pravosuða na podruèju Županije obuhvaæa sljedeæe ustanove: Županijski sud - Dubrovnik, Opæinski sud - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Trgovaèki sud - Dubrovnik, Prekršajni sud - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Blato, Lastovo, Vela Luka, Županijsko državno odvjetništvo - Dubrovnik, Opæinsko državno odvjetništvo - Dubrovnik, Metkoviæ, Državno pravobranilaštvo - Dubrovnik, ispostave državnog pravobraniteljstva - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, sjedišta javnog bilježnika - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Ston, Lastovo.

85. Udruge graðana, politièke stranke i druge organizacije su izraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Sukladno specifiènom obilježju ovih središnjih funkcija, potrebno je osigurati u prostornim planovima odgovarajuæe prostorne uvjete u lokalnim središtima.

86. Planiranje gradnje objekata i sadržaja vjerskih zajednica potrebno je sustavno ukljuèiti u izradu prostornih planova na razini opæina i gradova.

87. Mreža ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine: predškolske ustanove, školstvo i visoko školstvo.

88. Planiranje mreže predškolskih ustanova je u nadležnosti lokalne samouprave. U svim središtima opæina i gradova potrebno je planirati središta organizirane brige za predškolsku populaciju, te veæi broj ustanova u Gradu Dubrovniku. U manjim središtima, osobito na otocima i u neposrednom zaleðu, veæina predškolskih ustanova nalazi se u sklopu graðevina osnovnih škola.

277 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

89. Na temelju postojeæe mreže, ocjene demografske slike Županije i primjenom donesenih standarda i normativa, mreža samostalnih osnovnih škola obuhvaæa sva središta opæina i gradova, a podruèni razredni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinica lokalne samouprave te u središtu one jedinice lokalne samouprave koja objektivno nije mogla osnovati samostalnu osnovnu školu.

90. Mrežu osnovnih škola dimenzionirati æe se temeljem odgovarajuæih demografskih pokazatelja i na osnovu sljedeæih standarda i normativa: - za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u naèelu imati najmanje 240 uèenika (po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda), - redoviti razredni odjeli broje maksimalno 30 uèenika, odnosno 34 ili 32 ukoliko ima 1 ili 2 razredna odjela i - kombinirani razredni odjeli broje maksimalno 20 ili 16 uèenika za uèenike I. do IV. razreda te samo iznimno za V.-VIII. razreda. Ovaj kriterij se primjenjuje u planinskim podruèjima, na otocima te za nastavu na jezicima manjina.

91. Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i uèenièki domovi) te druge pravne osobe. U skladu s demografskom slikom, podacima o stanju u srednjem školstvu i donesenim standardima i normativima mreža srednjeg školstva obuhvaæa naèelno u gradu Dubrovniku više srednjih škola i u središtima gradova i opæina: Cavtat, Ston, Korèula, Vela Luka, Blato, Metkoviæ, Opuzen i Ploèe, sukladno broju stanovnika gravitacijskog podruèja, odreðeni broj srednjih škola primjenom sljedeæih kriterija i standarda: - svaka prostorna cjelina s 8.000 - 30.000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu, - optimalna srednja škola u veæim središtima je s 16-24 razredna odjela, odnosno s 480-720 uèenika, odnosno maksimalno 30 uèenika u razrednom odjelu. Promjena u sustavu srednjeg školstva može utjecati na potrebu osnivanje škola u još nekim središtima opæina i gradova u Županiji.

92. Mrežu srednjih škola upotpuniti æe se uèenièkim domovima u mjestima u kojima je nužan smještaj uèenika iz udaljenijih podruèja Županije. U uèenièkim domovima organiziraju se odgojne grupe od 25 uèenika.

93. Grad Dubrovnik zadržava se kao jedino veleuèilišno i sveuèilišno središte Dubrovnik.

94. Mreža prosvjete na podruèju Županije je obuhvaæa sljedeæe ustanove: djeèji vrtiæ - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otriæ-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, Gruda, Orašac, Zaton, osnovna škola - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Žrnovo, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Babino Polje, Janjina, Kula Norinska, Otriæ-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Gruda, podruèni razredni odjeli - Dubrovnik, Metkoviæ, Korèula, Èara, Pupnat, Blato, Ston, Vlaka, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Srebreno, Trpanj, Gruda, Orašac, Zaton, Vela Luka, glazbena škola - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Opuzen, Blato, Cavtat, srednje škole - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Ston, ðaèki dom - Dubrovnik, Vela Luka.

95. Svi segmenti mreže kulture prisutni su u Dubrovniku, sjedištu Županije. U sjedištima gradova i opæina: Cavtat, Ston, Korèula, Blato-Vela Luka, Metkoviæ, Opuzen i Ploèe, koja su ujedno i središta temeljnih gravitacijskih podruèja unutar Županije, nalazi se veæina kulturnih, odnosno športskih sadržaja. U svim ostalim sjedištima opæina nalaze se inicijalni sadržaji kulture i športa.

96. Razmještaj školsko-športskih dvorana povezan s lokacijama samostalnih osnovnih i srednjih škola zbog racionalizacije troškova izgradnje i održavanja tih graðevina. Na podruèju Županije nužno je istaknuti i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskih objekata.

97. Mreža kulture na podruèju Županije obuhvaæa sljedeæe ustanove: otvorena ili puèka uèilišta - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Blato, Lastovo, Vela Luka,

278 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

knjižnice i èitaonice - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otriæ-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, muzeji, umjetnièke zbirke, galerije - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, kazališta - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Vela Luka, kinematografi - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, domovi kulture-kina - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Babino Polje, Janjina, Kula Norinska, Slano, Srebreno, Lumbarda, HRT - Radio i TV postaja - Dubrovnik, radio postaje - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Cavtat, Lastovo, Babino Polje.

98. Zdravstvo i socijalna skrb imaju osobitu važnost za unapreðenje kvalitete življenja stanovništva na podruèju Županije. Za dimenzioniranje mreže zdravstva za podruèje Županije koriste se: Opæi normativi i standardi: primarna razina - dom zdravlja - gravitacijsko podruèje do 30.000 stanovnika, - ambulante opæe medicine - gravitacijsko podruèje do 2.000 stanovnika, - 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika, - hitna medicinska pomoæ, - do 40.000 stanovnika HMP se ustrojava dežurstvom ili pripravnošæu doktora primarne zdravstvene zaštite, - od 40.000 stanovnika i više, HMP se ustrojava kao posebna služba, a djelatnici rade u redovnom radnom vremenu (jedinice i stanice HMP), - ljekarne - gravitacijsko podruèje do 5.000 stanovnika. sekundarna razina - bolnièka djelatnost medicinskog centra koja se osniva, osigurava u prosjeku najmanje 3,2 kreveta na 1000 stanovnika podruèja koje joj gravitira, s tim da ne može imati manje od 200 bolesnièkih kreveta (najmanji krevetni kapacitet bolnice). Specifièni normativi i standardi: primjenjuju se za dimenzioniranje mreže zdravstvenih ustanova u podruèju Grada Dubrovnika - izgradnja guste mreže centara primarne zdravstvene zaštite za opsluživanje na razini kvarta ili naselja 12.000 do 24.000 stanovnika, - centar mora biti samostalni objekt, pješaèki dostupan veæini stanovnika i na mjestu koje je prometno dobro povezano, - udaljenost izmeðu ljekarni je najmanje 500 m cestovne udaljenosti. na otocima - na otocima s naseljenošæu 5.000-20.000 stanovnika jedan lijeènik treba opsluživati do 1.000 korisnika, dok na otocima s naseljenošæu 2.500-5.000 stanovnika na jednog lijeènika treba biti tek 700 korisnika. Na manjim otocima do 400 stanovnika medicinska sestra je potrebna stalno, a lijeènik nije potreban svakog dana, - ljekarnièka se djelatnost može obavljati i u depoima.

99. Mreža zdravstva na podruèju Županije obuhvaæa sljedeæe ustanove: domovi zdravlja - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, ambulante opæe medicine - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otriæ-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, Èara, zdravstvene stanice - Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, ustanove za pružanje hitne medicinske pomoæi - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Ston, Lastovo, Blato, Vela Luka, ljekarne - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ, Lastovo, Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otriæ-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, poliklinike - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, opæe bolnice/specijalne bolnice - Dubrovnik, Vela Luka, zavodi - Dubrovnik.

100. Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i graðana kojima je potrebna posebna pomoæ društvene zajednice. Standardi i normativi za lociranje ustanova socijalne skrbi su slijedeæi: Centar za socijalnu skrb - Lokacija treba biti u naselju ili njegovoj blizini prometno povezana s naseljem i s prikljuèkom na telefonsku mrežu, vodovod i kanalizaciju te moguænošæu korištenja usluga organizacija odgoja i obrazovanja, zdravstva i drugih djelatnosti. - Po 1 korisniku treba osigurati najmanje 20 m2 neizgraðenog zemljišta, od kojih 5 m2 za zelene površine. - Broj i vrsta struènih radnika odreðuje se ovisno o broju stanovnika, broju i vrsti socijalno -zaštitnih potreba i broju, velièini i prometnoj povezanosti naselja na podruèju za koje se centar osniva, s time da mora imati najmanje 1 struènog radnika na 4.000 stanovnika. Centar za socijalnu skrb osnovan za podruèje dvije ili

279 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

više opæina kao i za podruèje opæine s više od 80.000 stanovnika mora imati uz struènog radnika još i defektologa ili pedagoga. Dom za djecu i mladež - Lokacija mora biti u gradskom podruèju. - Kapacitet ne može biti manji od 60 i ne veæi od 100 mjesta. Kapacitet za pružanje usluga u okviru poludnevnog ili cjelodnevnog boravka je najmanje 20 mjesta. - Igralište se dimenzionira 15 m2 /djetetu. Dom umirovljenika - Gradi se u naselju ili njegovoj blizini gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno- prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma. - Dom umirovljenika se u pravilu gradi za najmanje 200 korisnika. - Ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m2/korisniku. Ukupno izgraðena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m2/korisniku doma. - Depandansa doma stambeni je objekt izgraðen u neposrednoj blizini doma umirovljenika. - Ukupno izgraðena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m2/korisniku doma.

101. Mreža socijalne skrbi na podruèje Županije obuhvaæa sljedeæe ustanove: centri za socijalnu skrb - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, domovi za djecu - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, domovi za odrasle - Dubrovnik, Korèula, Metkoviæ, Vela Luka, Blato, Ston, Srebreno, Lastovo, zavodi za zapošljavanje - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, republièki fond MIORH - Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, centar za pomoæ ovisnika - Vela Luka.

5. UVJETI ODREÐIVANJA GRAÐEVINSKIH PODRUÈJA I KORIŠTENJA IZGRAÐENOG I NEIZGRAÐENOG DIJELA PODRUÈJA (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)

102. U PPDNŽ, u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" (NN, broj 106/98) na kartografskom prikazu broj 1: "Korištenje i namjena prostora" prikazuju se graðevinska podruèja naselja plohom i simbolom. Za gradove Dubrovnik, Cavtat, Orebiæ, Ploèe, Korèula, Blato i Vela Luka prikazan je obuhvat po GUP-u. Graðevinska podruèja iz stavka 1. ove toèke primjenjuju se samo kao planski pokazatelj površine za razvoj naselja i drugih namjena.

103. Granice graðevinskih podruèja utvrditi æe se prostornim planovima ureðenja opæina/gradova na temelju detaljne analize demografskog i gospodarskog potencijala, odreðenih prostornih pokazatelja i iskaza površine izgraðenog i neizgraðenog dijela, uvažavajuæi sljedeæe smjernice: - ispitati moguænost gradnje unutar postojeæih granica graðevinskog podruèja, a posebno unutar nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitet postojeæe infrastrukture, - poveæati površinu graðevinskog podruèja samo ako je iscrpljena moguænost gradnje unutar postojeæih granica tih podruèja i na temelju argumentiranih razvojnih potreba (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva), koje prati program izgradnje i ureðenja zemljišta, a prijedlozi za poveæanje moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postojeæeg graðevinskog podruèja, osobito kada je neizgraðena površina veæa od 10% ukupne površine graðevinskog podruèja, - prilagoditi gustoæu stanovanja i gustoæu stanovništva prema tipu naselja sukladno pripadnosti prostoru odreðenom u ovim Provedbenim odredbama, - oblikovati graðevinska podruèja primjereno geomorfološkim znaèajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.

104. U prostoru se zadržavaju svi objekti u postojeæim horizontalnim i vertikalnim gabaritima izgraðeni do dana donošenja PPDNŽ, bez graðevinske dozvole, osim onih koji su: - izgraðeni na poljoprivrednom zemljištu najviše bonitetne klase za svoju kulturu u svojoj katastarskoj opæini, a nisu u funkciji korištenja poljoprivrednog zemljišta, - izgraðeni na pomorskom dobru, odnosno podruèju koje prekriva plimni val (“crna zona”), a nisu u funkciji korištenja mora i pomorskog dobra radi obavljanja pomorske i ribarske djelatnosti,

280 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- izgraðeni u koridorima prometne i ostale infrastrukture, - u zoni stroge zaštite graditeljske baštine. Zateèena izgradnja utvrðuje se preko satelitske fotodokumentacije koja ima datum dana stupanja na snagu PPDNŽ. U PPUG/O æe se odrediti podruèja i uvjeti za sanaciju utvrðenih objekata izgraðenih bez graðevinske dozvole, sukladno kriterijima iz stavka 1. ove toèke.

105. U PPDNŽ se zauzetost prostora preporuèa najviše 300 m2/st pri èemu se uzima u obzir izgraðena cjelina i kompaktni dijelovi naselja unutar graðevinskog podruèja, bez poljoprivrednih, te šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja.

106. Graðevinska podruèja u Županiji se dijele na: - graðevinska podruèja obalnog podruèja, - graðevinska podruèja ostalog dijela Županije.

107. Na podruèju Županije s obzirom na racionalnost korištenja utvrðuju se: 1. prostori visokog intenziteta korištenja, 2. prostori srednjeg intenziteta korištenja, 3. prostori niskog intenziteta korištenja.

108. Prostori visokog intenziteta korištenja su dijelovi naseljenih i izgraðenih podruèja s visokom koncentracijom gospodarskih kapaciteta i zaposlenih i to: - podruèje od Cavtata do Orašca, koje obilježava monofunkcionalna gospodarska orijentacija (turizam i komplementarne uslužne djelatnosti), - podruèje od Ploèa uz Neretvu do Opuzena i Metkoviæa, koje obilježava koncentracija svih luèkih pretovarnih kapaciteta u Županiji i važnih prometnih središta uz prateæe industrijsko-servisne kapacitete U podruèjima iz stavka 1. ove toèke predviða se nastavak koncentracije stanovništva i djelatnosti, nastavak gradnje i koncentracija svih namjena, s moguænošæu proširenja graðevinskih podruèja, odnosno razrjeðivanja, ako su infra/suprastrukturno substandardna.

109. Prostori srednjeg intenziteta korištenja su dijelovi obalnog podruèja srednje gustoæe naseljenosti (150-300 st/km2), u kojem je znaèajna zastupljenost izgradnje za povremeno/sekundarno stanovanje i turizam i to: - podruèje od Raèišæa do Lumbarde na otoku Korèuli i od Orebiæa do Lovišta na poluotoku Pelješcu, - obalni pojas Opæine Slivno, - obalni pojas Opæine Vela Luka, osobito dio u zaljevu Vela Luka. U podruèjima iz stavka 1. ove toèke se predviða nastavak gradnje i koncentracija svih namjena prema kriteriju najveæe zauzetosti prostora do 450 m2/st neto unutar podruèja oznaèenih dijelova (na Kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena prostora, “Raspored graðevinskih podruèja naselja i koncentracije sekundarnog stanovanja”) obalne crte koja je trajno izmijenila osobine. Poveæanje graðevinskih podruèja je dozvoljeno samo ako je ukupno neizgraðeni dio manji od 10% ukupne površine postojeæeg graðevinskog podruèja.

110. Prostori niskog intenziteta korištenja su ekstenzivno izgraðena podruèja s malim brojem ili bez stalnog stanovništva, vrlo niskog ili nikakvog standarda komunalne infrastrukture i opreme, najèešæe bez valjane prostorne organizacije cjelina koje bi odredile identitet naselja ili njegovog dijela. Zauzetost obalne crte je nesrazmjerno visoka (npr. 22% u Opæini Blato) i u odnosu na druge pokazatelje pokazuje izrazito neracionalno zaposjedanje obale: - sjeverna obala otoka Korèule, zapadno od Raèišæa pa do Vela Luke, - južna obala otoka Korèule i to obalni pojas Opæine Blato i Zavalatica, - obalni pojas Opæine Ston, posebice u Malostonskom zaljevu i Malom moru, - sjeverna obala otoka Mljet od Pomene do Okuklja i otoka Lastova od Luèice na zapadu pa do Skrivene Luke,

281 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- uvala Gornji Molunat. Za prostore iz stavka 1. ove toèke predviða se nastavak gradnje i koncentracija planiranih namjena samo unutar oznaèenih dijelova (na Kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena prostora, “Raspored graðevinskih podruèja naselja i koncentracije sekundarnog stanovanja”) za obale koje su trajno izmijenile osobine, a poveæanje graðevinskih podruèja se ne predviða. Ostale dijelove obalnog podruèja obilježava nizak postotak zaposjedanja obale, uz relativno veliku gustoæu naseljenosti unutar postojeæih tradicionalnih aglomeracija: - Elafitski otoci Lopud i Šipan, te naselje Slano, - ostali dijelovi obalnog podruèja. U prostorima iz stavka 3. ove toèke, u opæinama gdje je postotak izgraðenosti prostora veæi od postotka izgraðenosti Županije (6,1%), ne mogu se poveæavati postojeæa graðevinska podruèja niti utvrðivati nova, bez obzira na njihov smještaj.

111. U graðevinskim podruèjima brdsko-planinskog podruèja (Opæine Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska) primjenjuju se odredbe za gradnju odreðene za Prostore srednjeg intenziteta korištenja.

112. Za naselja Cavtat, Orebiæ, Vela Luka, Korèula, Smokvica, Lumbarda, Opuzen, Ploèe, Žrnovo, Blato, Stankoviæi, Kuna Pelješka, Dubrava, Ston, naselja u nizinskom dijelu zagorskog podruèja (opæine Kula Norinska i Pojezerje) te sva ostala naselja za koja se to prostornim planom ureðenja opæine/grada utvrdi, predlaže se zbog interpoliranih zona povremenog/sekundarnog stanovanja, da zauzetost prostora iznosi 400-450 m2/st neto (u odnosu na graðevinska podruèja stambene izgradnje), odnosno 670-750 m2/st bruto (u odnosu na ukupna graðevinska podruèja - zbroj ukupne stambene izgradnje, industrijskih kapaciteta, rekreativnih zona, poslovne izgradnje i turistièkih kapaciteta).

113. Za graðevinska podruèja u obalnom podruèju, ako se nalaze unutar obuhvata nacionalnog parka, parka prirode te posebnih rezervata vrijede kriteriji propisani prostornim planom posebnih obilježja. Do donošenja prostornog plana iz stavka 1. ove toèke za podruèja predloženih parkova prirode Elafitski otoci, Donja Neretva, Lastovo, postojeæih i predloženih posebnih rezervata: Malostonski zaljev i Malo more, otok Lokrum, Velika dolina na Mljetu, otoci Mrkan, Bobara i Supetar kod Cavtata, Pod Gredom, Prud i Orepak kod Metkoviæa, jugoistoèni dio Delta Neretve i otoèiæ Osinj, Sv. Ilija iznad Orebiæa, Lokve kod Gornjih Majkova, Konavoske stijene, Delta Neretve - Parila primjenjuju se odredbe za gradnju za Prostore niskog intenziteta korištenja.

114. Glavne prostorne cjeline obalnog podruèja su: uži obalni pojas, akvatorij, zaobalje i otoci. Glavne sastavnice su: izgraðena obala, naselja (povijesni i novi dio), izdvojeni turistièki kompleksi, gospodarski sklopovi uz obalu, prirodna obala i zaštiæeni dijelovi obale, morfološke cjeline (uvale, rtovi, hridi, ušæa vodotoka, potezi strme obale, prirodne plaže) za koje treba osigurati zaštitu prirodne i funkcionalne cjelovitosti i jedinstven planski obuhvat.

115. Ureðenje obalnog podruèja temeljiti æe se na sljedeæim osnovnim smjernicama: - planirati i provoditi izgradnju i ureðenje prostora tako da se oèuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provoditi mjere za sanaciju ugroženih i vrijednih podruèja prirodne i graditeljske baštine, - poveæati, ako je nužno, graðevinska podruèja gradova i naselja smještenih u obalnom podruèju uz morsku obalu ili ušæa vodotoka, u pravilu na prostorima udaljenim od obale, a samo iznimno uz obalu, da se izbjegne neprekinuta izgraðena dužobalna zona, - osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora za rekreaciju i pomorske djelatnosti te provoditi osobito mjere oèuvanja prirodnih plaža, - temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima cjelovito ureðenje i zaštitu obalnog podruèja kao i pomorskog dobra na kopnu, tako da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i korištenja prostora pojedinih morfoloških jedinica,

282 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- oèuvati znaèajke otoka, otoèiæa i hridi s pretežito ili potpuno prirodnim ambijentom mora i namijeniti prvenstveno istraživanju i ogranièenom, iskljuèivo rekreativnom posjeæivanju, bez moguænosti formiranja graðevinskih podruèja.

116. Razgranièenje prostora od interesa za obranu u prostornim planovima užih podruèja odreðuje se u suradnji s nadležnim tijelom obrane, granicama vojnog kompleksa sa zaštitnim i sigurnosnim pojasom ovisno o vrsti, namjeni i položaju u prostoru i drugim graðevinama. Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i ureðenja prostora od interesa za obranu su: - usmjeriti prioritete prostornog razvoja na zaštitu interesa za obranu, - uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, - odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrðivanje prostora i sustava od interesa za obranu. Postojeæe lokacije od interesa obrane Grad/Opæina Kompleksi i graðevine DUBROVNIK Konavle 1. vojna lokacija "Èilipi" Èilipi Konavle 2. planirana vojna lokacija "Suvarevina" - Velje brdo Konavle 3. vojna lokacija "Molunat" Konavle 4. vojna lokacija "Glavica" Konavle Konavle 5. vojna lokacija "Jasenica" Konavle Konavle 6. vojna lokacija "Resnica" Konavle Konavle 7. vojna lokacija “Golubinac” Konavle 8. vojna lokacija “Ilijin vrh” KORÈULA Vela Luka 9. vojna lokacija "Privala" Korèula Vela Luka 10. vojna lokacija "Hum" Korèula LASTOVO Lastovo 11. vojna lokacija "Velje more" Lastovo Lastovo 12. vojna lokacija "Pleševo brdo" Lastovo Lastovo 13. vojna lokacija "Sito", potkop, otok Prežba, Lastovo Lastovo 14. vojna lokacija "Kremena", potkop, otok Prežba, Lastovo MLJET Mljet 15. vojna lokacija "Gruj" Mljet (Saplunara Mljet 16. vojna lokacija "Planjak vrh" Mljet Mljet 17. vojna lokacija "Veliki grad" Mljet PLOÈE Ploèe 18. vojna lokacija "Neretva" Ploèe Ploèe 19. vojna lokacija "Male bare" Ploèe Ploèe 20. vojna lokacija otok “Ploèica” Ploèe Ploèe 21. vojna lokacija "Neretva" Ploèe Ploèe 22. vojna lokacija "Šipak" Ploèe Ploèe 23. vojna lokacija "Draèevac" Ploèe Ploèe 24. vojna lokacija "Tatinje" Ploèe Ploèe 25. vojna lokacija "Baæine" Ploèe Ston 26. vojna lokacija "Brijesta" Ploèe Slivno 27. vojna lokacija "Duba" Ploèe Orebiæ 28. vojna lokacija "Rota 2" Ploèe Slivno 29. vojna lokacija "Soline" Ploèe Ploèe 30. vojna lokacija Dom HRM Ploèe Ploèe 31. vojna lokacija objekt Zapovjedništva Ploèe

117. Prostori posebne namjene za koje Ministarstvo obrane utvrdi da više nisu od interesa za obranu, mogu se prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom ureðenja opæine/grada.

118. Radi zaštite i/ili oèuvanja posebno vrijednih podruèja potrebno je iz graðevinskih podruèja iskljuèiti sljedeæe lokalitete: - Konavoske stijene, - uvala Donji Molunat i poluotok Molunat, - uvala Šunj (otok Lopud), - Blaca (otok Mljet), - otoèiæ Osinj i istoèni dio obalnog podruèja koji teritorijalno pripada Opæini Opuzen, - Priježba, Pržina (do rta Marèuleti, pol. Pelješac) i Tri sestrice (poluotok Grbljava, Dubrovaèko Primorje), - uvala Vuèina (Žuljana), te uvale Zamali i Zaglavak (Trstenik) - poluotok Pelješac,

283 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- uvala Pržina (opæina Lumbarda, otok Korèula), - uvala Vela Stiniva u Vela Luci.

119. Radi zaštite i/ili oèuvanja ekološki posebno vrijednih podruèja potrebno je prema smjernicama PPDNŽ smanjiti sljedeæa graðevinska podruèja: - uvala Saplunara, - uvala Smokvina, - podruèje Supavo u Stonskom kanalu, - uvale Divna i Duba (opæina Trpanj, poluotok Pelješac), - poluotok Grad i predio Zapolje (Opæina Janjina, poluotok Pelješac).

120. U PPDNŽ su odreðeni kriteriji za velièinu, prostorni razmještaj i oblik graðevinskih podruèja. Dimenzioniranje graðevinskih podruèja naselja temeljiti æe se na projekciji broja stanovnika Županije 2015. godine koja iznosi 125 000-135 000 stanovnika. Procjenjuje se sljedeæi broj stanovnika i gustoæa stanovništva središnjih naselja Županije: Optimalna velièina Gustoæa stanovništva Definicija središta Naselje naselja 2015.g. 2015.g. (broj stanovnika) (stanovnika/ha) Veæe regionalno središte Dubrovnik 45.000 - 50.000 25 - 50 Regionalno središte Metkoviæ 15.000 - 20.000 25 - 50 Ploèe 8.000 - 10.000 25 - 50 * Manje regionalno središte Korèula 5.000 - 8.000 25 - 50 Vela Luka-Blato 8.000 - 10.000 15 - 25 Cavtat 3.000 - 5.000 15 - 25 Podruèno središte Opuzen 3.000 - 5.000 15 - 25 Ston 1.000 - 2.000 15 - 25 Orebiæ 1.000 - 2.000 15 - 25

Lastovo 1.000 - 2.000 15 - 25 Babino Polje 500 - 1.000 10 - 15 Smokvica 500 - 1.000 10 - 15 Lumbarda 1.000 - 1.500 10 - 15 Trpanj 500 - 1.000 10 - 15 Janjina 500 - 1.000 10 - 15 Lokalno središte Otriæ-Seoci 500 - 1.000 10 - 15 Kula Norinska 500 - 1.000 10 - 15 Mlinište 500 - 1.000 10 - 15 Slano 1.000 - 1.500 10 - 15 Zaton 1.000 - 1.500 do 10 Srebreno 1.000 - 1.500 10 - 15 Vlaka 500 - 1.000 10 - 15 Orašac 1.000 - 1.500 do 10 Pomoæna središnja naselja Gruda 1.000 - 1.500 do 10 Gustoæa stanovništva (Gnst) - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (graðevinsko podruèje naselja) Specifiènost grada Ploèa je u velikom luèko-gospodarstvenom kompleksu unutar graðevinskog podruèja naselja Velièine središnjih naselja iz stavka 2. ove toèke osnova su za planiranje na razinama opæina i gradova kao i za dimenzioniranje pojedinih sadržaja javnih funkcija.

121. U PPDNŽ se za razvoj gradova i ostalih naselja odreðuje primjerenim sljedeæi pravac preobrazbe: - urbana obnova ili reurbanizacija za gradska podruèja (Dubrovnik, Korèula, Metkoviæ, Ploèe, Opuzen, Vela Luka, Blato), kojoj su glavni ciljevi postizanje odgovarajuæe kakvoæe uvjeta i naèina života, - infrastrukturna rekonstrukcija za prijelazna podruèja (gradska - Cavtat, Opuzen, Ston, Orebiæ i Lastovo te seoska - Slano, Trpanj, Lumbarda i Srebreno), - revitalizacija za ruralna podruèja (Babino Polje, Vlaka, Janjina, Smokvica, Kula Norinska, Otriæ Seoci, Mlinište) i ostala naselja u Županiji (manja naselja i sela). Za grad Dubrovnik koji pripada u skupinu veæih gradova u Hrvatskoj, predviða se razvojno osposobljavanje za funkciju veæeg regionalnog središta.

284 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Srednji i manji gradovi (Metkoviæ - regionalno središte, Ploèe, Korèula, te potencijalno Vela Luka-Blato - manja regionalna središta) trebaju potvrditi svoj potencijal veæih središta i nositelja daljnje urbanizacije. Za male gradove i naselja s gradskim obilježjima (Cavtat, Opuzen, Ston te potencijalno Orebiæ i Lastovo - podruèna središta) kao i lokalna središta (Slano, Trpanj, Lumbarda, Zaton i Srebreno - inicijalna razvojna žarišta unutar urbanog podruèja te Babino Polje, Janjina, Smokvica, Kula Norinska, Otriæ Seoci, Mlinište i potencijalno Vlaka - inicijalna razvojna žarišta ruralnog prostora) predlaže se urbanizacijski proces provoditi kombinacijom postupaka za reurbanizaciju, revitalizaciju i infrastrukturnu rekonstrukciju.

122. Unutar graðevinskog podruèja u planovima užih podruèja svrhovito je prikazati osnovne funkcije, namjene i naèin korištenja prostora uvažavajuæi slijedeæe preporuke:

niska stambena izgradnja višestambena izgradnja slobodnostojeæi objekt dvojni objekt stambeni niz max. izgraðenost 40% 40% 50% 30% max. katnost Po + P + 1 + Pk Po + P + 4 + Pk

mješovita stambena pretežito poslovna namjena max. izgraðenost 40% max. katnost Po + P + 2 + Pk

mješovita stambena pretežito turistièka namjena max. izgraðenost 40% max. katnost P + 1 + Pk

Iznimno, osim u naseljima Slano, Ston, Opuzen, Orebiæ i Srebreno, radi boljeg uklapanja stepenaste gradnje na terenima u nagibu, odreðena katnost u stavku 1. ove toèke se ne primjenjuje. 123. U generalnim urbanistièkim planovima i urbanistièkim planovima ureðenja potrebno je primijeniti sljedeæe normative:

Okvirni odnosi površina Prosjeèna vrijednost Namjena % % Stanovanje 31 - 47 36 Centralne funkcije 3 - 10 5 Industrija 9 - 18 11 Parkovi 9 - 29 4 Zaštitne zelene površine 8 - 26 15 Promet 10 - 25 16 Ukupno orijentacijski 100

6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRÐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

6.1. Prometni sustavi (kartografski prikaz 2.1.1. Infrastrukturni sustavi - cestovni promet) (kartografski prikaz 2.1.2. Infrastrukturni sustavi - željeznièki, pomorski i zraèni promet) (kartografski prikaz 2.2. Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije)

124. U cestovnom prometu treba osigurati optimalno povezivanje Županije sa ostalim dijelovima Hrvatske i Europom gradnjom prometnica kojima æe se brzo i uèinkovito odvijati tranzitni promet podruèjem Županije na naèin da se stvori optimalan cestovni prometni sustav s poticajnim utjecajem na život stanovnika. To se predviða postiæi: - izgradnjom auto-cesta i brzih cesta koje bi trebale omoguæiti izlazak iz prometne izoliranosti Županije u odnosu na uže i šire okruženje, a osobito Jadransko-Jonska autocesta - Jadranska autocesta i TEM II. auto-cesta Ploèe-Sarajevo-Osijek- Maðarska,

285 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- planiranjem izgradnje mosta izmeðu Kleka i Pelješca kao razvojnog resursa za poluotok Pelješac i otok Korèulu uz moguænost povezivanja èvrstom vezom fizièki razdvojenih dijelova Županije u jedinstvenu cjelinu, - planiranjem izgradnje mosta ili uronjenog tunela izmeðu Pelješca i Korèule radi boljeg prometnog povezivanja otoka Korèule èvrstom vezom, - poboljšanjem postojeæe cestovne prometne mreže (rekonstrukcija, modernizacija, pojaèano održavanja) radi osiguranja barem predratnog stanja s naglaskom na obnovi i rekonstrukciji državnih cesta D-8, D-9, D-62 i D-415 te dijelom rekonstrukciji, a dijelom izgradnji novih trasa na državnim cestama D-414 i D-118, koje èine okosnicu cestovne mreže Županije), - omoguæavanjem bolje prometne povezanosti izmeðu gradova i opæina u Županiji, - izgradnjom obilaznica naselja u kojima prolaz tranzitnog prometa stvara funkcionalni problem s naglaskom na izgradnji obilaznice Metkoviæa, te ulaza u Ploèe i Dubrovnik), - ureðivanjem cestovne prometne mreže unutar podruèja gradova (Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe i Korèula) radi omoguæavanja njihovog normalnog funkcioniranja, Varijantna rješenja pojedinih koridora prometnica, odnosno koridori u istraživanju, sastavni su dio PPDNŽ do izgradnje prometnice, a na preostalim koridorima prostor æe se potom koristiti prema postojeæoj namjeni.

125. U PPDNŽ se na razini plansko-usmjeravajuæeg znaèenja utvrðuje osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za: - glavne cestovne prometne pravce, - cestovne graniène prijelaze, - željeznièke prometne pravce, - zraène luke, - objekte pomorskog prometa, - poštu i telekomunikacije.

126. Osnove cestovnog prometa prikazane su u kartografskom prikazu 2.1.1. “Infrastrukturni sustavi - cestovni promet”, pomorski, željeznièki i zraèni promet u kartografskom prikazu 2.1.2 “Infrastrukturni sustavi - željeznièki, pomorski i zraèni promet”, te pošte i telekomunikacije u kartografskom prikazu 2.2. “Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije”.

127. Okosnicu cestovne prometne mreže u Županiji èine: - planirana Jadransko-Jonska autocesta (Jadranska) - (Republika Slovenija-Rijeka- Split) - nastavak dionice Split-Ploèe-Dubrovnik-granica BIH i krak Dubrovnik-Èilipi- Debeli Brijeg-SRJ (alternativno brza cesta èvor Osojnik - Župa Dubrovaèka - Konavle - Debeli Brijeg - SRJ), - dio planirane autoceste od èvora Ploèe, odnosno èvora Nova Sela u alternartivnom rješenju, granica BIH transeuropska magistrala TEM II. Republika Maðarska-Beli Manastir-Osijek-Slavonski Šamac-(Sarajevo-Mostar)-Ploèe, - planirana prometnica Dubrovnik-Orsula-Brgat (brza cesta), - (brza) cesta u istraživanju Ploèe-Pelješac-Rudine kao dio Jadransko-Jonske autoceste od èvora Ploèe-èvor Èeveljuša-èvor Opuzen-èvor Slivno-Ravno-Komarna- Duboka-most Malostonskim zaljevom- Brijesta-èvor Zaradež-èvor Ston-most Stonskim kanalom (alt. u koridoru državne ceste D-414 prema raskrižje Doli) -èvor Rudine. - planirane spojne prometnice sa Jadransko-Jonske autoceste na cestovnu mrežu nižeg reda, sa èvorova Ploèe, Opuzen, Rudine, Osojnik, èvor Brgat-Parež-èvor Plat- èvor Cavtat-èvor Zraèna luka-èvor Èilipi I.-èvor Èilipi II. i èvor Gruda. - planirani most (uronjeni tunel) preko Korèulanskog kanala - rt Sv. Ivan na Pelješcu - uvala Kneža na Korèuli) i spojna cesta Kneža-Pupnat kao koridor za istraživanje, - ostale državne i županijske ceste. 128. Jadransko-Jonska autocesta (Jadranska autocesta) - nastavak dionice Split-Ploèe- Dubrovnik-granica BIH i krak Dubrovnik-Èilipi- Debeli Brijeg-SRJ. U PPDNŽ je planirani koridor autoceste utvrðen u najveæoj mjeri na temelju projektne dokumentacije na teritoriju Republike Hrvatske, a dio koridora od èvora Osojnik - granica

286 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

s Bosnom i Hercegovinom, predviða se kao koridor u istraživanju za nastavak autoceste u smjeru Albanije i Grèke. Krak Jadransko-Jonske autoceste na potezu Dubrovnik-Èilipi- Debeli Brijeg-SRJ odvaja se u èvoru Osojnik kao koridor u istraživanju i predviða u najveæoj mjeri teritorijem Hrvatske do èvora Plat te južnim dijelom opæine Konavle do granice sa SRJ (Debeli Brijeg). Alternativno rješenje autocesti na potezu Dubrovnik-Èilipi-Debeli Brijeg-SRJ je brza cesta u istom koridoru. Potrebno je razmotriti moguænost faznog rješavanja cestovnog prometnog sustava.

129. U PPDNŽ je odreðeno koordinirano korištenje koridora za voðenje infrastrukturnih sustava u pojedinim podruèjima Županije te je unutar koridora predviðenog za voðenje Jadransko-Jonske autoceste potrebno razmotriti moguænost voðenja koridora dužjadranske željeznice. Potrebno je takoðer projektantski provjeriti trasu Jadransko- Jonske auto-ceste te (brze) ceste na dionicama: granica Splitsko-dalmatinske županije - èvor Osojnik, èvor Osojnik - Debeli Brijeg - SRJ i èvor Ploèe - Pelješac - èvor Rudine.

130. TEM II. (transeuropska magistrala) Republika Maðarska-Beli Manastir-Osijek-Slavonski Šamac-(Sarajevo-Mostar)-Ploèe U PPDNŽ je odreðen kao koridor autoceste u istraživanju od èvora Ploèe (okvirno u koridoru državne ceste D-513) te sjeverno od naselja Puljani do njenog raskrižja s D-62- granica BIH. Alternativno rješenje koridora u istraživanju autoceste TEM II. predviða se na potezu Istoèna Plina-Karamatiæi-Borovci-èvor Nova Sela-granica BIH. Na dijelu koridora TEM II. oko naselja Vid potrebno je u daljnjoj razradi obratiti posebnu pažnju na arheološko nalazište. Do odabira koridora autoceste TEM II. na podruèju Županije u PPDNŽ æe se èuvati predloženi koridori u ukupnoj dužini

131. Prometnica Dubrovnik-Orsula-Brgat (brza cesta) U PPDNŽ je odreðen koridor (brze) ceste u istraživanju èvor Dubrovnik - èvor Orsula tunelom-èvor Brgat (Parež).

132. U PPDNŽ je odreðen koridor u istraživanju (brze) ceste Ploèe-Pelješac-Rudine kao dio cestovnog prometnog sustava Jadransko-Jonske autoceste od èvora Ploèe na Jadransko-Jonskoj autocesti-èvor Èeveljuša-èvor Opuzen-èvor Slivno-Ravno-predjel Komarna-Duboka-most Malostonskim zaljevom-poluotok Pelješac (Brijesta)-èvor Zaradež-èvor Ston-most Stonskim kanalom (alt. u koridoru državne ceste D-414 prema èvoru Doli za spoj sa sadašnjom Jadranskom turistièkom cestom)-èvor Rudine.

133. U PPDNŽ su spojne prometnice sa Jadransko-Jonske auto-ceste na cestovnu mrežu nižeg reda odreðene sa èvorova Ploèe, Opuzen, Rudine i Osojnik te èvorova Brgat- Parež, Plat, Cavtat, Zraèna luka, Èilipi I, Èilipi II i Gruda u najveæem dijelu na temelju projektne dokumentacije,

134. U PPDNŽ su odreðeni koridori obilaznica naselja (zamjenske dionice) na sljedeæim državnim cestama: - D-9 - obilaznica Grada Metkoviæa je definirana na temelju projektne dokumentacije, - D-414 - obilaznice Stona, Boljenoviæa i Sparagoviæa, Ponikava, Janjine, Kapetana i Orebiæa su najveæim dijelom definirane u postojeæoj projektnoj dokumentaciji, a uskladiti æe se na temelju smjernica u PPDNŽ, - D-118 - obilaznice Žrnova i Èare-Smokvice prema "Izmjenama i dopunama Prostornog plana Opæine Korèula - Revizija", a uskladiti æe se na temelju smjernica u PPDNŽ, - D-120 - obilaznica Polaèa je definirana u Prostornom planu Nacionalnog parka “Mljet” i obilaznice naselja Babino Polje i Sobra odreðene u PPDNŽ. - u PPDNŽ je predviðena obilaznica naselja Vela Luka sa sjeverne strane (Ž-6221 podruèjem Pinskog rata).

135. Most (odnosno uronjeni tunel) preko Korèulanskog kanala (rt Sv.Ivan na Pelješcu - uvala Kneža na Korèuli) i spojna cesta Kneža-Pupnat (D-118)

287 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

U PPDNŽ odreðen je koridor u istraživanju prometnice iz stavka 1. ove toèke, koji æe se utvrditi provjerom u odreðenoj dokumentaciji (Studija o utjecaju na okoliš i Cost-benefit studija).

136. Ostale državne i županijske ceste U PPDNŽ je omoguæeno na postojeæim državnim i županijskim cestama (Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, Narodne novine, br. 79/99, 111/00) provoditi promjene kategorije i trasa u sluèaju gradnje obilaznica (D-9, D-414, D-118, D-120), zamjenskih ili novih pravaca. Rekonstrukcija pojedinih dionica radi poboljšanja prometno-tehnièkih elemenata, ne smatra se promjenom trase takve ceste.

137. Cestovni granièni prijelazi - postojeæi stalni meðunarodni granièni cestovni prijelaz I. kategorije (Metkoviæ-Doljani), - postojeæi stalni meðunarodni granièni cestovni prijelazi II. kategorije (Klek-Neum 1, Zaton Doli-Neum 2, Mali Prolog-Crveni Grm i Gornji Brgat-Ivanjica) moraju se urediti tako da zadovoljavaju utvrðene potrebe bez posebnih ogranièenja, - meðunarodni cestovni granièni prijelazi I. kategorije planiraju se na Jadransko-Jonskoj i TEM II. autocesti.

138. U prostornim planovima ureðenja gradova/opæina potrebno je osigurati prostorne uvjete za planirane cestovne koridore i koridore u istraživanju na naèin odreðen u PPDNŽ i u širini odreðenoj ovim Provedbenim odredbama, osim unutar graðevinskog podruèja naselja, gdje se širina koridora može utvrditi temeljem detalnije razrade u tom prostornom planu.

139. Na podruèju Županije sustav pomorskog prometa èine: Postojeæe luke su: luke od osobitog (meðunarodnog) znaèaja Luka Gruž-putnièka luka (Grad Dubrovnik), Luka Ploèe (Grad Ploèe). luke županijskog znaèaja Gradska luka Dubrovnik - putnièka luka (Grad Dubrovnik), Metkoviæ - teretna luka (Grad Metkoviæ), Luka Korèula - putnièka luka (Grad Korèula), Luka Trpanj - putnièka luka (Opæina Trpanj), Luka Vela Luka - putnièka luka (Opæina Vela Luka), Luka Orebiæ - putnièka luka (Opæina Orebiæ). luke lokalnog znaèaja: Brseèine, Gruž, Komolac, Mokošica, Orašac, Sustjepan (naselje i Shell), Trsteno i Zaton, Lokrum (Portoæ), Koloèep (Donje Èelo - Vila Ruža i Mul), Lopud, Šipan (Šipanska luka i Suðurað), Jakljan (uz plažu) (Grad Dubrovnik), Korèula, Badija, Uš, Pupnatska Luka, Raèišæe, Zavalatica (Grad Korèula), Opuzen (Grad Opuzen), Komin (na rijeci Neretvi) (Grad Ploèe), Bristva, Gršæica, Prigradica i Prižba (Opæina Blato), Doli, Janska, Slano (Opæina Dubrovaèko Primorje), Draèe, Sreser, Sutvid (Opæina Janjina), Cavtat (Tiha-Cavtat i stara luka Cavtat), Molunat, Prevlaka (Opæina Konavle), Luèica, Pasadur, Sv.Mihovil, Ubli, Zaklopatica (Opæina Lastovo), Lumbarda (naselje i marina) (Opæina Lumbarda), Kozarica, Okuklje, Polaèe, Pomena, Prožura, Saplunara, Sobra (naselje i trajektno pristanište) (Opæina Mljet), Crkvice, Kuèište, Lovište, Perna, Podobuèe, Trstenik i Viganj (Opæina Orebiæ), Blace, Duboka i Klek (Opæina Slivno), Brna (Opæina Smokvica), Brijesta, Broce, Hodilje, Luka, Prapratno, Ston, Mali Ston i Žuljana (Opæina Ston), Duba Trpanjska i Trpanj (Opæina Trpanj), Vela Luka (Opæina Vela Luka), Kupari, Mlini, Plat (hidrocentrala i hoteli) i Srebreno (Opæina Župa Dubrovaèka). Planirane luke su: luke županijskog znaèaja Trajektna luka u zoni naselja Perna (Opæina Orebiæ).

288 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

140. U sustavu željeznièkog prometa potrebno je modernizirati postojeæe kapacitete i koristiti ih za bolje meðusobno povezivanje unutar Županije kao i Županije sa okruženjem, tako da se: - u najveæoj mjeri iskoriste prednosti željeznièkog prijevoza i revitalizacijom luke Ploèe poveže s pomorskim prometom, - izgradi drugi kolosijek na postojeæoj željeznièkoj pruzi Ploèe-Metkoviæ-Sarajevo- Osijek-Maðarska, - izgradi dužjadranska željeznica velikih brzina (tzv. TGV) .

141. Koridor dužjadranske željeznice u istraživanju plansko-usmjeravajuæeg je znaèenja i sukladno Strategiji prostornog ureðenja Republike Hrvatske, odnosno projektnoj dokumentaciji Projektnog biroa Hrvatskih željeznica prolazi podruèjem Županije do graniènog prijelaza Debeli Brijeg i granice s SRJ. Prema prijedlogu PPDNŽ koridor u istraživanju dužjadranske željeznice se pruža od granice sa Splitsko-dalmatinskom županijom preko podruèja Neuma, Dubrovaèkim Primorjem do Osojnika gdje se nalazi željeznièka postaja Dubrovnik i dalje preko granice s BIH, nastavlja prema jugoistoku teritorijem Bosne i Hercegovine. Dionicu od Osojnika do granice sa SRJ na Debelom Brijegu je potrebno istražiti.

142. U sustavu zraènog prometa objekti su sljedeæi: - postojeæi: zraène luke Dubrovnik i Ploèe, - planirani: zraène luke Korèula i Lastovo, - pomorske luke i ureðene površine na otocima i obali za hidroavionski i amfibijski promet.

143. Zraèna luka Ploèe s dužinom poletno-sletne staze od 1.200m i širinom od 25m zadržava postojeæi smještaj u prostoru do konaène ocjene o potrebi i prostornim uvjetima gradnje nove zraène luke istih karakteristika na podruèju doline Neretve što æe se provesti provjerom u Prostornom planu Parka prirode “Delta Neretve” ili nekom drugom prostorno- planskom dokumentu nadležnom za takovu vrstu prometnih objekata. U PPDNŽ se usmjerava smještaj zraène luke izvan podruèja Luke Ploèe.

144. U PPDNŽ se osigurava prostor za lokaciju zraène luke Korèula uzletno-sletne staze dužine 1 300m i širine 25m izmeðu naselja Brna i Smokvica na podruèju Opæine Smokvica sukladno "Konaènoj studiji utjecaja na okoliš za izgradnju zraène luke na Korèuli".

145. U PPDNŽ se rezervira prostor za dvije potencijalne lokacije (bivša Vojarna iznad naselja Ubli i lokalitet Sozanj iznad naselja Zaklopatica) za zraènu luku na Lastovu dužine uzletno-sletne staze 1.000m i širine 25m (prema "Prethodnoj studiji utjecaja na okoliš zraène luke Lastovo").

146. U PPDNŽ se podržava gradnja èvrste obale ili pontona u pomorskim lukama na otocima radi ostvarenje hidroavionskih veza s kopnom i odreðivanje primjerenih podruèja u moru i na kopnu za amfibijske moguænosti.

147. Na podruèju Županije razvoj telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeðenju postojeæeg, relativno visokog stupnja razvijenosti i praæenju novih tehnoloških dostignuæa. Postojeæi telekomunikacijski sustav veza, odnosno podzemni i podmorski svjetlovodni kabeli (Adria 1 i Jadranko) planira se dodatno povezati svjetlovodnim kabelima s telekomunikacijskim sustavima susjednih zapadnih zemalja (Italija). U PPDNŽ se podržava polaganje kabela telekomunikacijskog sustava u koridorima cestovne i željeznièke infrastrukture radi zaštite i oèuvanja prostora te sprjeèavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina, što treba regulirati promjenom postojeæih propisa. Potrebno je izgraditi preostali dio mreže odašiljaèa radi postizanja potpune pokrivenosti teritorija Županije.

289 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

148. Gradnju GSM sustava mobilne telekomunikacijske mreže, posebice izvan graðevinskog podruèja, realizirati æe se sukladno naèelu racionalnog korištenja i zaštite prostora te povezivanjem više korisnika na istoj lokaciji.

149. Razvoj sustava poštanskog prometa i telekomunikacija koji se odnosi na poslovne graðevine usmjeren je u graðevinska podruèja naselja te æe se u prostornim planovima ureðenja Grada/opæine i detaljnijim prostornim planovima osigurati prostorni uvjeti za njihovu gradnju.

6.2. Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi)

150. U PPDNŽ se podržava razvitak energetike u kojem se promovira èista tehnologija, plinofikacija, energetska uèinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva i zaštita okoliša.

151. Sustav opskrbe elektriènom energijom na razini PPDNŽ obuhvaæa proizvodna postrojenja, te prijenosna i transformatorska postrojenja od 35 (20) kV na više. Energetski sustav s koridorima vodova i lokacijama energetskih graðevina prikazan je u kartografskom prikazu karta 2.3. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi. U PPDNŽ se zadržava obveza istraživanja iz Programa prostornog ureðenja Republike Hrvatske radi odreðivanja najpovoljnije lokacije termoenergetskih objekata na obalnom podruèju Dalmacije južno od Zadra i sjeverno od Ploèa.

152. U PPDNŽ se predviða realizacija II. faze HE “Dubrovnik” i izgradnja HE “Ombla”, postrojenja za energetsko korištenje podzemne akumulacije u zaleðu izvora Rijeke Dubrovaèke, izgradnjom injekcijske pregrade.

153. Programom izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE) planira se mala hidroelektrana “Konavle” koja bi energetski koristila vodu iz retencije za obranu od velikih voda Konavoskog polja formiranu nasipima uz rjeèice Ljutu i Kopaèicu.

154. U cilju trajnog osiguranja kvalitetnog i sigurnog napajanja podruèja Županije i usmjeravanja viška elektriène energije proizvedene u HE Dubrovnik u elektroenergetski sustav Hrvatske, potrebno je izgraditi dalekovod D 220(400) kV DS Plat-Imotica- Dubravica (Metkoviæ)-Zagvozd.

155. U cilju unapreðenja elektroenergetske mreže potrebno je izgraditi sljedeæe graðevine: na elektroprijenosnom sustavu: - TS 220(400) kV “Plat”, “Imotica” i “Dubravica” (Metkoviæ), - TS 110 kV “Korèula”, “Ploèe ”, “Plat”, “Janjina”, "Bosanka" (Dubrovnik), “Blato” - rekonstrukcija, “Komolac” - rekonstrukcija, - Uvod D 2x 220 kV HE “Dubrovnik” - Trebinje u TS “Plat”, - D 220 kV DS HE “Dubrovnik” - TS “Plat”, - D 110 kV HE “Dubrovnik”-TS “Plat” - D 110 kV DS Plat - Komolac (dovršetak izgradnje), - D 110 kV DS Imotica - Ston, - K + D 110 kV Stari Grad (otok Hvar) - Blato (otok Korèula), - D 110 kV DS Plat - Herceg Novi, - D 110 kV Ploèe - Vrgorac, - D 110 kV Opuzen - Vrgorac, - K 2x110 kV HE “Ombla” - TS “Komolac” na distribucijskom sustavu: - TS 35(20) kV "Obod", “Ploèe” (Dubrovnik), “Kupari”, "Giman" (Dubrovnik), "Vela Luka", “Lastovo”, “Blato” (Mljet), - K 35(20) kV rt Goli (Mljet)-Ropa , - D + K 35(20) kV Ston-Prapratno-Sobra-Ropa (Mljet) - D 35(20) kV Ploèe-Brist.

290 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

156. U izgradnji elektroenergetske mreže treba koristiti u najveæoj mjeri postojeæe koridore i težiti što manjem zauzimanju novih površina.

157. S gospodarskog i ekološkog gledišta potrebno je istražiti ukljuèenje Županije u projekt plinofikacije Dalmacije (projekt Adria LNG).

158. U PPDNŽ se utvrðuju sljedeæe magistralne plinoopskrbne graðevine: - plinovod Gradac (granica sa Splitsko-dalmatinskom županijom) - Ploèe-Opuzen, - plinovod Opuzen-Metkoviæ (granica sa BiH), - plinovod Opuzen-Dubrovnik, - mjerno-redukcijske stanice (MRS): "Ploèe", "Metkoviæ", "Ston", "Slano" i "Dubrovnik".

159. U PPDNŽ se omoguæuje, do izgradnje visokotlaènih magistralnih plinovoda, plinofikacija veæih urbanih središta miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. “satelitska plinska opskrba” - za veæa konzumna podruèja) na podruèju Grada Dubrovnika.

160. U PPDNŽ su predložene sljedeæe potencijalne makrolokacije vjetroelektrana na manje izloženim vizurama u zaleðu kopnenog dijela Županije i na poluotoku Pelješcu: Grad/Opæina Mikrozona 1 Vrtog 1 2 Vrtog 2 3 Pjenag 4 Grabova gruda Dubrovaèko primorje 5 Trštenovo 6 Štrbina 7 Vjetreno 1 8 Vjetreno 2 9 Rudine Dubrovnik/Dubrovaèko Primorje 10 Glave Slivno 11 Osoje Zažablje 12 Èukovica Ston 13 Ponikve 14 Æuæin 15 Bila ploèa Orebiæ 16 Supine 17 Vitar Smjernice za odreðivanje lokacija vjetroelektrana: - smjestiti vjetroelektrane: - izvan obalnog podruèja, - izvan zaštiæenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode, - izvan planiranih graðevinskih podruèja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma i poljoprivrednog zemljišta, - izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i glavnih prometnica, - udaljiti zonu vjetroelektrane od naselja i drugih objekata najmanje 500m, odnosno razina buke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB(A), - uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske ureðaje (radio i TV - odašiljaèi, navigacijski ureðaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji, - voditi raèuna u odabiru velièine i boje lopatica i stupa o moguæoj vizualnoj degradaciji prostora, - izraditi za karakteristiène lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja vjetroelektrana na fizionomiju krajobraza.

161. Konaène lokacije vjetroelektrana odrediti æe se na temelju prethodnih istraživanja, studija podobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš.

6.3. Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4. Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav)

162. Razmještaj, zalihe i osobine voda, potrebe za vodom i naèin osiguranja dovoljnih kolièina vode, mjere zaštite voda od oneèišæenja, ureðenje vodotoka, zaštita od poplava i drugi oblici štetnog djelovanja voda, kao i druge mjere znaèajne za upravljanje vodama i

291 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

osiguranje jedinstvenoga vodnog režima za slivno podruèje Neretva-Korèula, slivno podruèje Dubr. Primorje i otoci i slivno podruèje Matica (dijelom u Županiji) odreðuje se u skladu sa Zakonom o vodama (NN, broj 107/95) u Vodnogospodarskoj osnovi.

6.3.1. Graðevine za korištenje voda 6.3.1.1. Vodoopskrba

163. Vodoopskrbni sustavi s trasama cjevovoda i lokacijama vodoopskrbnih graðevina prikazani su na kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav.

164. Vodoopskrba Gradova Metkoviæa i Opuzena, te Opæina Kula Norinska, Zažablje i Slivno na neretvanskom podruèju, Opæina Trpanj, Janjina i Orebiæ, te naselja Žuljana, Putnikoviæi, Danèanje i Brijesta u Opæini Ston na poluotoku Pelješcu, Grada Korèule i Oæina Lumbarda, Blato i Vela Luka na otoku Korèuli, te Opæina Mljet i Lastovo opskrbljivati æe se vodom s Neretvansko-Pelješko-Korèulansko-Lastovskog vodovoda. Vodoopskrbni sustav planiranog kapaciteta 593,3 l/s temelji se na zahvaæanju vode na izvorištu rijeke Norin u Prudu.

165. Vodoopskrbni sustavi Konavle-istok i Konavle-zapad s vodozahvatima na izvoru Konavoska i Duboka Ljuta opskrbljivati æe podruèje Opæine Konavle.

166. Opæina Župa Dubrovaèka æe se opskrbljivati s vodoopskrbnog sustava vezanog za vodozahvat na izvorištu Duboka Ljuta.

167. Vodoopskrba Grada Dubrovnika sa susjednim naseljima: Bosanka, Donje i Gornje Obuljeno, Èajkovica, Èajkoviæi, Knežica, Komolac, Mokošica, Nova Mokošica, Lozica, Rožat, Sustjepan i Šumet osiguravati æe se s vodoopskrbnog sustava Dubrovnik s vodozahvatom na izvorištu rijeke Omble.

168. Izgradnjom planirane HE “Ombla” podzemna akumulacija hidroelektrane æe se ukljuèiti u vodoopskrbu Dubrovnika, te ovisno o potrebama i šireg obalnog podruèja zapadno od Dubrovnika do Slanoga i Stona.

169. Vodoopskrbni sustav Zaton-Orašac-Elafiti s vodozahvatom na izvorištu Palata u Malom Zatonu opskrbljivati æe obalno podruèje Grada Dubrovnika od Zatona do Brseèina, otoke Koloèep, Lopud i Šipan i naselja u zaleðu: Ljubaè, Kliševo, Mrèevo, Mravinjac i Riðica.

170. Vodoopskrba Opæine Dubrovaèko Primorje æe se temeljiti na vodoopskrbnom sustavu s vodozahvatom na crpilištu Nereze s kojeg æe se opskrbljivati naselja: Slano, Baniæi, Gornji i Donji Majkovi, te vodoopskrbnog sustava vezanog za neumski vodovod s kojeg æe se opskrbljivati naselja u zaleðu: Imotica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani, Visoèani, Štedrica, Lisac, Toèionik, Podimoè, Trnovica, Èepikuæe, Podgora, Mravinca i Trnova.

171. Vodoopskrba Stona sa susjednim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba, Prapratno, Sparagoviæi, Boljenoviæi, Ponikve, Metohija, Èesvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina, Konštari, Zaton Doli i Doli) vezana je za vodoopskrbni sustav koji æe se temeljiti na crpljenju vode u Stonskom polju na bunaru “Oko” i ovisno o rezultatima hidrogeoloških istraživanja bunaru “Palata”.

172. Vodoopskrba Grada Ploèa se planira s vodocrpilišta Modro oko i s vodocrpilišta Klokun, uz moguænost povezivanja na regionalne vodovode Makarska i Neretva-Pelješac- Korèula-Lastovo.

173. Opæina Pojezerje, te naselje Staševica u Gradu Ploèe opskrbljivati æe se s vodoopskrbnog sustava vezanog za izvor Butina.

174. Blatski vodovod sa crpljenjem vode u Blatskom polju, kapaciteta 80 l/s, zadovoljava potrebe zapadnog dijela otoka Korèule u zimskom razdoblju, dok æe se u ljetnom sušnom razdoblju (poveæana potrošnja i smanjena kakvoæa vode zbog neodgovarajuæeg

292 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

standarda vode za piæe - Cl>200mg/l), opskrba vodom osiguravati iz Blatskog i Neretvansko-pelješko-korèulansko-lastovskog vodovoda. Na vodoopskrbnom sustavu se utvrðuje potreba daljnjih hidrogeoloških ispitivanja i radova u svrhu poveæanja kapaciteta crpilišta, radova na izgradnji ureðaja za kondicioniranje vode, te posebice radova na sanitarnoj zaštiti izvorišta.

175. Za nove trase cjevovoda potrebno je u pravilu koristiti postojeæe infrastrukturne koridore, posebice u zaštiæenim dijelovima prirode.

6.3.1.2. Navodnjavanje

176. Na donjoneretvanskom podruèju potrebno je rekonstruirati magistralni natapni kanal s vodozahvatom na Neretvi uzvodno od Metkoviæa, sanirati natapne mreže, i nastaviti radove na kanalskoj distribucijskoj mreži za navodnjavanje.

177. Potrebno je izgraditi sustav za navodnjavanje s vodozahvatom na vodnoj komori HE "Dubrovnik" za navodnjavanje: - Župskog polja, - Konavoskog polja.

178. U Vrgorskom polju za navodnjavanje æe se koristiti voda s izvora lociranih po sjevernom rubu polja i s natapnog sustava polja Rastok, s kojeg æe se voda dovoditi kroz tunel polje Rastok-Vrgorsko polje.

179. Na ostalim podruèjima navodnjavanje æe se temeljiti na crpljenju vode iz podzemlja (Blatsko polje, Stonsko polje) ili korištenjem vode iz vodoopskrbnih sustava (Neretvansko-pelješko-korèulansko-lastovski vodovod, vodoopskrbni sustav Zaton- Orašac-Elafiti i drugi).

6.3.2. Graðevine za zaštitu voda i mora

180. Zaštita voda i mora od oneèišæenja otpadnim vodama æe se osigurati izgradnjom zajednièkih kanalizacijskih sustava naselja, turistièkih objekata, servisa i industrijskih pogona s ureðajem za proèišæavanje i ispustom u prijamnik, kojima æe se sprijeèiti nekontrolirano ispuštanje u vodotoke, obalno more i poluzatvorene zaljeve.

181. Potrebno je izvršiti predtretman otpadnih voda servisa i industrijskih pogona na vlastitim ureðajima za èišæenje prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav.

182. Proèišæene otpadne vode æe se ispuštati u more dugim podmorskim ispustima.

183. Stupanj proèišæavanja na ureðajima za èišæenje, kao i duljina podmorskih ispusta priobalnih naselja, moraju zadovoljiti standarde zaštite mora i vodotoka. U PPDNŽ se dopušta etapna izgradnja ureðaja za èišæenje. - I. faza - mehanièko proèišæavanje, - II. faza -ovisno o zahtijevanim standardima kakvoæe mora odnosno vodotoka bi se dogradio ureðaj s primjenom bioloških i/ili fizikalno-kemijskih postupaka èišæenja.

184. Prioritet su radovi na odvodnim sustavima za otpadne i oborinske vode Dubrovnika, Cavtata, Župe Dubrovaèke, Zatona i Orašca, Slanog, Elafita, Nacionalnog parka Mljet, Malostonskog zaljeva, Orebiæa, Trpnja, Korèule, Blata, Vela Luke, Lastova, Metkoviæa, Opuzena i Ploèa.

185. Koncepcija odvodnje Nacionalnog parka Mljet se daje u dvije varijante: 1) Jedinstvenim sustavom se odvode otpadne vode naselja uz Veliko jezero (Goveðari, Babine Kuæe, Pristanište, Velika Loza) s otpadnim vodama otoèiæa Sv. Marija do ureðaja za èišæenje u Pomeni, gdje se nakon proèišæavanja zajedno s otpadnim vodama Pomene upuštaju preko dugog podmorskog ispusta u podmorje. Sustavom je moguæe prihvatiti i otpadne vode naselja Polaèe.

293 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

2) Otpadne vode naselja uz Veliko jezero se nakon proèišæavanja zajedno s otpadnim vodama otoèiæa Sv. Marija odvode podmorskim kolektorom položenim po dnu jezera i kopnenim kolektorom preko prijevoja Kavalo do ispusta s južne strane Mljeta. Naselja Pomena i Polaèe æe imati vlastite odvodne sustave. Odabir varijante æe se provesti u postupku procjene utjecaja na okoliš.

186. Na podruèjima na kojima nema tehnièkog ili ekonomskog opravdanja za povezivanje na zajednièki sustav odvodnje s centralnim ureðajem za proèišæivanje potrebno je poticati izgradnju individualnih ureðaja za zaštitu.

6.3.3. Zaštitne i regulacijske graðevine

187. Na bujiènim i erozijskim površinama Konavoskog polja, Župe Dubrovaèke, Srða, Komolaèke kotline, Mokošice, Orašca, Slanog, Stona, Trpnja, Orebiæa, Kleka i Pojezerja potrebno je provesti zaštitu od erozije i ureðenje bujica koja æe obuhvaæati biološke i hidrotehnièke radove (èišæenje korita bujica, izrada betonske obloge, stepenica i pregrada u koritima). Biološko-tehnièki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda obuhvaæati æe pošumljavanje slijevnih površina, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, krèenje raslinja i izgradnju terasa i gradona. Radove je potrebno uskladiti s poljodjelskom i šumarskom djelatnošæu i sa zahtjevima zaštite prirode.

188. Radovima na ureðenju bujica i zaštiti od erozije sanirati æe se i nestabilne flišne padine Župe dubrovaèke, Konavala, Komolca, kod Orašca, Trstenog i Brseèina. Tereni sa aktivnim klizištima sanirati æe se zahvatom podzemnih voda, koje ugrožavaju stabilnost padina i drenažnim sustavima.

189. Na rijeci Neretvi potrebno je provesti sanacijske radove na dijelovima obale ugrožene erozijom.

190. Za obranu dijela Grada Metkoviæa smještenog na desnoj obali rijeke Neretve od poplava, koje nastaju zbog prodora velikih voda Neretve kroz ušæe Norina i izlijevanja izvora po sjevernom rubu podruèja Vid-Norin, potrebno je izgraditi nasip s nadvišenjima (projektiran za vodostaj + 3,55 m.n.m.) po trasi postojeæeg nasipa za zaštitu Jerkovca do ceste Metkoviæ-Vid, cestom Metkoviæ-Vid do vodotoka Glibuša, te kroz Gabela polje do brda južno od Slane Drage. Unutrašnja odvodnja branjenog podruèja osigurati æe se izgradnjom glavnih kanala uz novi nasip i detaljne kanalske mreže kojima æe se prikupljati suvišne vode iz crpnih postaja za evakuaciju voda u vrijeme visokih vodostaja Neretve.

191. Potrebno je utvrditi koncept obrane od poplava i provesti zaštitu od velikih voda rijeke Neretve. Radovi vezani za Malu Neretvu ovise o konceptu obrane od poplava velikih voda Neretve.

192. Zaštita poljodjelskih površina Konavoskog polja od poplavnih voda æe se postiæi poveæanjem kapaciteta odvodnog tunela, regulacijom glavnih vodotoka Ljute, Konavoèice i Kopaèice, prihvaæanjem poplavnih voda u planirane retencije: glavnu retenciju koja bi se formirala unutar nasipa uz Ljutu i Kopaèicu i povremenu retenciju, za poplavne vode povratnog perioda veæeg od 25 godina, na lijevoj inundaciji Ljute u najnižem dijelu polja, te zaštitom od brdskih voda izgradnjom obodnog kanala.

193. U cilju zaštite od poplava Vrgorskog polja potrebno je provesti radove (poveæanje kapaciteta odvodnog tunela Krotuša i tunela od Baæinskih jezera do mora, izgradnja obodnog kanala uz sjeverni rub polja) prema “Studiji odvodnje viška voda iz Vrgorskog polja”, Hrvatske vode, 1999.

6.3.4. Graðevine za melioracijsku odvodnju

194. U PPDNŽ se odreðuje potreba provoðenja radova na melioracijskoj odvodnji na donjeneretvanskom podruèju, u Konavoskom polju, Vrgorskom polju, Stonskom polju, Blatskom polju i Donjem blatu na otoku Korèuli i Vino polju na otoku Lastovu.

294 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

195. Potrebno je sprijeèiti neplanske i nekontrolirane melioracije na preostalim moèvarnim podruèjima, kao i uništavanje izgraðenih objekata melioracijskog sustava.

196. Melioracijski radovi na donjeneretvanskom podruèju se prioritetno usmjeravaju na sanaciju i unapreðenje postojeæeg sustava na melioracijskim podruèjima Koševo-Vrbovci, Luke, Vidrice i Opuzen-ušæe.

197. U Konavoskom polju, Vrgorskom polju i Donjem blatu kod Lumbarde se predviða izgradnja osnovne i detaljne kanalske mreže, drenažne mreže i drugih pripadajuæih objekata.

198. Melioracijski radovi na ostalim poljima vezani su za dogradnju i održavanje odvodne mreže.

7. MJERE OÈUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI (kartografski prikaz 3.2. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - podruèje posebnih ogranièenja u korištenju)

199. U cilju oèuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je izraditi Krajobraznu osnovu Hrvatske kao prostorno plansku podlogu integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajolika, te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora.

200. Krajobraznu osnovu treba uspostaviti i održavati na državnoj, županijskoj i gradskoj/opæinskoj razini, pri nadležnim službama prostornog ureðenja, uz multidisciplinarnu suradnju službi zaštite prirodne i graditeljske baštine, zaštite okoliša te nositelja relevantnih znanstvenih i struènih projekata.

201. Do uspostave Krajobrazne osnove vrednovanje krajolika na županijskoj razini treba provoditi na temelju smjernica za oèuvanje krajobrazne raznolikosti podruèja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova utvrðenih Programom prostornog ureðenja Republike Hrvatske, kao i smjernica u PPDNŽ za polazišta u izradi prostornih planova užih podruèja.

202. Na podruèju Županije u PPDNŽ su odreðeni osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi i to: 1. Lastovski arhipelag (Opæina Lastovo), 2. Elafitski otoci (Grad Dubrovnik, Opæina Dubrovaèko Primorje), 3. akvatorij otoka Lokruma (Grad Dubrovnik), 4. akvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetar (Opæina Konavle), 5. estuarij Rijeke dubrovaèke (Grad Dubrovnik), 6. akvatorij od uvale Divna do uvale Duba (Opæina Trpanj), 7. akvatorij uvala Vuèina i Kupinova (Opæina Ston), 8. akvatorij uvale Saplunara (Opæina Mljet), 9. akvatorij južno od uvale Pržina i akvatorij sjeverno od uvale Bili žal uz poluotok Ražnjiæ u Lumbardi (Opæina Lumbarda) 10. akvatorij delte Neretve (Grad Ploèe, Grad Opuzen, Opæina Slivno), 11. pripadajuæi akvatorij Konavoskih stijena (Opæina Konavle), 12. akvatorij poluotoka Molunat (Opæina Konavle), 13. Blatina kod Blata na Mljetu (Opæina Mljet), 14. Slatina na Mljetu (Opæina Mljet), 15. Blatine kod Sobre na Mljetu (Opæina Mljet), 16. Prožura na Mljetu (Opæina Mljet), 17. jezero Vlaška kod Ploèa (Grad Ploèe), 18. Jurjeva luka na Prežbi (opæina Lastovo), 19. otoèiæ Daksa (Grad Dubrovnik), 20. Srð (Grad Dubrovnik), 21. zapadni dio poluotoka Lapad (Grad Dubrovnik), 22. poluotok Sustjepan kod Cavtata (Opæina Konavle), 23. potez šume “Dubac-Kupari” (Opæina Župa Dubrovaèka), 24. šuma “pod Mokalo” (Opæina Orebiæ), 25. šuma “Bori” (Grad Korèula), 26. šuma “Fortezza” (Grad Korèula), 27. šuma “Banja” na istoènom rubu uvale Banja na Korèuli (Grad Korèula),

295 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

28. šuma “Careviæa glava” kod hotela Bon Repos na Korèuli (Grad Korèula), 29. šumoviti gaj alepskog bora s nešto èempresa uz crkvu Sv Nikole u Raèišæu (Grad Korèula), 30. šuma crnike prema Prijevoru kod naselja Lastovo (Opæina Lastovo), 31. šuma alepskog bora i crnike Zlopolje na Lastovu (Opæina Lastovo), 32. Trstenik (Opæina Orebiæ), 33. Korèulansko-pelješki arhipelag (Grad Korèula), 34. krajolik u Pupnatu (Grad Korèula), 35. Blato - podruèje južno od Male Neretve (Opæina Slivno), 36. Baæinska jezera (Grad Ploèe), 37. podruèje Vrgorskog polja (jezera) kod Ploèa (Grad Ploèe), 38. Višnjica kod Ploèa (Grad Ploèe), 39. špilja Puzavica na Lastovu (Opæina Lastovo), 40. špilja Medviða na Lastovu (Opæina Lastovo), 41. Paganettijeva peæina na Korèuli (Grad Korèula), 42. špilja Pišurka na Korèuli (Grad Korèula), 43. špilja Zaglav na Korèuli (Grad Korèula), 44. skupina starih stabala kod kuæe starog kapetana u Lapadu Dubrovnik (Grad Dubrovnik), 45. platane u Orašcu (Grad Dubrovnik), 46. hrast medunac u Orebiæu (Opæina Orebiæ), 47. tri stabla košæele u Stankoviæima Orebiæ (Opæina Orebiæ), 48. rt Struga sa svjetionikom i klifom visokim 80m na Lastovu (Opæina Lastovo), 49. vrtovi pomorskih kapetana u Orebiæu (Opæina Orebiæ), 50. zona od rta Ratac do rta Pologrina na poluotoku Grbljava, te uvale Hodobije i Klobuèara (podruèje Dola) (Opæina Dubrovaèko Primorje), 51. akvatorij u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca (Opæina Orebiæ), 52. akvatorij Vele Luke i Blata (Opæina Vela Luka, Opæina Blato), 53. zeleni pojas od rta Mlinac do Orsule, ukljuèujuæi akvatorij (Grad Dubrovnik), 54. širi prostor zaljeva Budima (Opæina Dubrovaèko Primorje), 55. uvale Zaton, Slano, Lopud i Šipan, kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima (Grad Dubrovnik, Opæina Dubrovaèko Primorje), 56. akvatorij od spojnice Cavtat-otok Mrkan do uvale Donji Molunat (rt Lokvica) (Opæina Konavle), 57. cjelokupni akvatorij otoka Lastovo (Opæina Lastovo, 58. cijela južna obala od uvale Orlanduša do uvale Pržina (Grad Korèula), 59. Vela Spilja kod Blata, špilja kod Grabove glave, Movrica, Ostaševica, polušpilja kod Sobre; boèate jame: jama na rtu Lenga ispod Stupe, jama ispod Maranoviæa; izvori boèate i slatke vode, izvor Vodice (Opæina Mljet), 60. potez od obalne linije od luke Gonoturska do rta Zaglavac (Opæina Mljet), 61. sjeverna obala od Pustog rta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje sa svim otocima i akvatorijem (Opæina Mljet).

203. Navedeni osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi te njihov sustav mjera zaštite trebaju osigurati trajno prisustvo navedenih prirodnih oblika kao i zaštitu od bitne promjene tih vrijednosti, stoga ih je potrebno u prostornim planovima užeg podruèja: - saèuvati od prenamjene te unapreðivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti (podsticati prirodnu regeneraciju šuma, pošumljavanje, rekultivacija) u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, - odgovarajuæim mjerama (prevencijom) sprjeèavati šumske požare, - uskladiti i prostorno organizirati razlièite interese u krajobrazno i biološko jedinstvenim podruèjima (npr Neretve), - posebno ogranièiti i pratiti graðevinsko zauzimanje neposredne obale, - izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju jer to narušava krajobraznu sliku, - izgradnju izvan granica graðevinskog podruèja treba kontrolirati u velièini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštiæene ili vrijedne krajobrazne pojedinaène elemente, - treba štititi znaèajnije vizure od zaklanjanja veæom izgradnjom (vjetroelektrane), - planirani koridori infrastrukture (ceste, željeznice, elektrovodovi i sl) treba izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. ukoliko treba izvoditi veæe morfološke promjene (nasipi i usjeci) preporuèuje se izvedba graðevinskih tijela odvojenih od terena kako bi se osigurao dojam cjelovitosti i stopljenosti tj protoènosti krajobraza, - osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze treba u konaènosti postepeno dovesti i do zakonske zaštite od nepoželjnih intervencija i to razlièitim stupnjevima (od zaštiæenog krajolika do pojedinaènih spomenika).

296 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

204. Na podruèju Županije u PPDNŽ odreðeni su osobito vrijedni predjeli - kulturni krajobrazi i to: - kulturni krajolik Pridvorje - Konavle (Opæina Konavle), - potez sela Konavoskih brda (Opæina Konavle), - estuarij rijeke Omble (Grad Dubrovnik), - šira zona sela Ljubaè (Grad Dubrovnik), - obalni potez Orašca (Grad Dubrovnik), - Elafitski otoci (Grad Dubrovnik), - otok Mljet sa pripadajuæim akvatorijem (Opæina Mljet), - uvala Brseèine (Grad Dubrovnik), - kultivirani agrarni krajolik Korèule i Lastova: podruèje sjevernih i južni obala Korèule i Lastova, podruèje južnih obronaka Sv. Ilije na Pelješcu, -podruèje otoka Lastovo i Prežba, podruèje od Korèule do Lumbarde uz obalu (Opæina Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Grad Korèula), - kulturni krajolik doline Neretve - podruèje oko Neretve uz deltu, podruèje uz Neretvu oko Vida i Metkoviæa (Grad Metkoviæ, Grad Opuzen, Opæina Slivno, Opæina Kula Norinska, Opæina Zažablje).

205. U velikom broju sluèajeva dolazi do preklapanja osobito vrijednih predjela - prirodnih krajobraza u smislu ekološki vrijednih podruèja s aspekta prirodnih znaèajki, te kulturnih krajobraza koji opæenitije tretira krajolik u smislu èlanka 7. Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara. Nalaže se da se u okviru prostornih planova užeg podruèja i pobliže odrede te razgranièe zone prirodnih krajobraza od zona kulturnih krajobraza odnosno krajolika ili njihovih dijelova sukladno èlanku 7. Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturne baštine. Pri tome se treba držati slijedeæih postulata: - posebno se zaštiæuje kulturni krajolik odnosno specifièan oblik tradicionalnog obraðivanja tla (suhozidi) te veæe površine pod vinogradima i maslinicima koji takoðer tvore specifiènu sliku južnodalmatinskog krajolika te se zaštiæuju i kao djelatnosti i kao cjelovite pejzažne slike, - posebno se zaštiæuju površine ruralnih i urbanih naselja i to u cjelovitoj slici gabarita, te se štiti vidljivi rub naselja (izgradnja) s prelazom u kultivirani pejzaž. Predlažu se prekidi u linearnom širenju, a naroèito se traže prostorno prazni prekidi u turistièkim kompleksima, - u podruèjima oznaèenim kao kulturni krajobraz preporuèuje se izbjegavanje narušavanja prirodnog sklada, odnosno pažljivije planiranje uz oèuvanje izvornih elemenata krajobraza, - ošteæene kulturne krajobraze preporuèa se rekonstruirati, rekultivirati i preoblikovati tj ureðenjem unaprijediti, a novu izgradnju dopustiti u obimu u kojem je potrebno i moguæe te je podrediti osnovnom režimu zaštite i unapreðenja prostora.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA (kartografski prikazi 3. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora)

8.1. Zaštita prirodne baštine (kartografski prikaz 3.1.1. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora – Podruèja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna i graditeljska baština)

206. S ciljem sustavne skrbi o svim prirodnim vrijednostima, a posebno zaštiæenih dijelova prirode, potrebno je uspostaviti propisanu zaštitu i donijeti odreðene prostorne planove."

207. Na podruèju Županije temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštiæeni su dijelovi prirode kao: a) nacionalni park (1) Nacionalni park “Mljet“, b) strogi rezervat (1) Malostonski zaljev (morski dio), c) posebni rezervat (7) šumske vegetacije otok Lokrum, Velika dolina - NP “Mljet“, zoološko-ornitološki otoci Mrkan, Bobara i Supetar - Cavtat, Pod Gredom - Vid, Prud - Metkoviæ, Orepak - Kula Norinska, ihtiološko-ornitološki jugoistoèni dio delte Neretve i otoèiæ Osinj, d) park šuma (9) Velika i Mala Petka - Dubrovnik,

297 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Osmoliš - Brseèine, Trsteno - Brseèine, Donje Èelo - Koloèep, Gornje Èelo - Koloèep, gradski park Hober - Korèula, Predolac-Šibanica - Metkoviæ, otoèiæ Ošljak - zaljev Vela Luke, èempresada “Pod Gospu“ - Orebiæ, e) zaštiæeni krajolik (8) Rijeka Dubrovaèka, Saplunara - Mljet, uvala Vuèina s obalnim pojasom - Pelješac uvala Prapratno - Pelješac, Konavoski dvori - Konavle Otok Badija - arhipelag istoène Korèule, Modro oko i jezero Desne - Ploèe predjel “Koèje“ - Žrnovo na Korèuli, f) spomenik prirode (7) geomorfološki Moèiljska spilja - Podbrežje Osojnik, spilja Šipun - Cavtat, Gromaèka spilja - Gromaèa, Raèa spilja - Lastovo, Vela spilja - Vela Luka, rijetki primjerak drveæa èesvina - Žrnovo na Korèuli, skupina šmrikovih stabala - Plat g) spomenik parkovne arhitekture (9) arboretum Trsteno - Trsteno, park park Foretiæ - Korèula, pojedinaèno stablo platana 1 - Trsteno, platana 2 - Trsteno, èempres - Èara na Korèuli, èempres - Metkoviæ, skupina stabala skupina èempresa uz crkvu Gospe od Karmela - Orebiæ, drvored èempresa kod crkve Velike Gospe - Orebiæ, drvored èempresa - Korèula. 208. Na podruèju Županije predlaže se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštiti dijelove prirode kao: a) park prirode (3) Donja Neretva, Lastovski arhipelag, Elafitski otoci, b) posebni rezervat (5) šumske vegetacije Sv. Ilija iznad Orebiæa, zoološki (ornitološki) Delta Neretve- (Ploèe-Parila), Jezero Kuti, Opuzen, herpetološki Lokve kod Gornjih Majkova, geomorfološko-hidrografski Konavoske stijene, c) park šuma (1) šuma alepskog bora Bat-Zaton, d) zaštiæeni krajolik (4) poluotok Molunat, predjel od uvale Divna do uvale Duba, uvala Pupnatska luka, poluotok Ražnjiæ - Lumbarda, e) spomenik prirode (1) špilja Samograd - Raèišæe, f) spomenik parkovne arhitekture (3) park oko dvorca Skoèibuha - Šipan, skupina èempresa - Kuna Pelješka, stari park u centru Metkoviæa, 209. Zaštiæeni dijelovi prirode i potencijalno vrijedna podruèja (predloženi za zaštitu dijelovi prirode prema ZZP) obuhvaæaju 29,9% kopnene i 7,75% morske površine Županije. Za potencijalno vrijedna podruèja potrebno je ispitati i odrediti obuhvat i razinu zaštite u odgovarajuæim struènim podlogama. 210. U PPDNŽ se predlaže ispitati obuhvat i razinu zaštite podruèja Malostonski zaljev kao strogi rezervat radi odreðivanja tog podruèja u cjelini kao posebni rezervat u moru. 211. U PPDNŽ se predlaže zbog djelomiènog nestanka obilježja zbog kojih su zaštiæeni, preispitati rang i obuhvat zaštite i po potrebi donijeti akt o prestanku zaštite sljedeæih dijelova prirode: - zaštiæeni krajolik - uvala Prapratno - poluotok Pelješac, - Rijeka Dubrovaèka, - uvala Vuèina s obalnima pojasom - poluotok Pelješac,

298 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- rijetki primjerak drveæa - skupina šmrikovih stabala - Plat,

212. U korištenju i planiranju uporabe prirodnih dobara potrebno je onemoguæiti ugrožavanje i ošteæivanje biljnih i životinjskih vrsta, saèuvati mrežu oèuvanih biotopa te ublažiti posljedice na prirodu izvedenih i planiranih zahvata i graðevina posebno u vodnom gospodarstvu.

8.2. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta

213. Zaštiæene biljne i životinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju staništa i prijeti odumiranje treba štititi unutar zaštiæenih predjela i odgovarajuæim planskim mjerama u prostornim planovima ureðenja opæina/gradova.

8.3. Zaštita kulturne baštine (kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - 3.1.1. Podruèja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna i graditeljska baština i 3.1.2. Podruèja posebnih uvjeta korištenja - Uvjeti zaštite graditeljske baštine)

8.3.1. Uspostava zaštite nad kulturnim dobrom

214. U cilju zaštite graditeljske baštine utvrðen je popis registriranih (R), preventivno zaštiæenih (PZ) i evidentiranih (E) kulturnih dobara koji je sastavni dio PPDNŽ, a prikazana su na Kartografskom prikazu 3.1.1. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - Prirodna i graditeljska baština. Mjere zaštite za pojedina kulturna dobra naznaèene na Kartografskom prikazu 3.1.2. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora - Uvjeti zaštite graditeljske baštine sastavni su dio ovih Provedbenih odredbi.

8.3.2. Mjere zaštite kulturnih dobara

215. Na podruèju županije u sustavu mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara obuhvaæena je: A/ ZONA STROGE ZAŠTITE: a) POJEDINAÈNI SPOMENICI KULTURE REGISTRIRANI (R), ODNOSNO PREVENTIVNO ZAŠTIÆENI (PZ) SPOMENICI KULTURE VISOKE VRIJEDNOSTI Postupak zaštite usmjeren je na potpuno oèuvanje izvornosti spomenika, njegovog povijesnog i prostornog okoliša. Moguænost rekonstrukcije na temelju istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije. b) ZAŠTIÆENE SPOMENIÈKE CJELINE REGISTRIRANE (R), ODNOSNO PREVENTIVNO ZAŠTIÆENE (PZ) CJELINE VISOKE SPOMENIÈKE VRIJEDNOSTI Postupak zaštite usmjeren je na potpuno oèuvanje izvornosti spomenika, njegovog povijesnog i prostornog okoliša. Moguænost rekonstrukcije na temelju istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije. c) ARHEOLOŠKI LOKALITETI REGISTRIRANI (R), PREVENTIVNO ZAŠTIÆENI (PZ) ILI EVIDENTIRANI (E) ARHEOLOŠKI LOKALITETI Arheološke zone - zona stroge zaštite bez moguænosti gradnje. d) ZAŠTIÆENI KULTURNI KRAJOBRAZ KOPNO - sustav mjera zaštite uvjetuje oèuvanje krajobraznih obilježja i obuhvaæa zaštitu istaknutih zona visokovrijednog zelenila, obradivih površina i atraktivnosti prostora OBALA - zona zaštite slijedi konfiguraciju obale, a sustav mjera zaštite uvjetuje oèuvanje izvornih karakteristika obale, bez nasipanja s moguænosti rekonstrukcije i održavanja. B/ ZONA UMJERENE ZAŠTITE: a) OBJEKTI ILI SKLOPOVI AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI EVIDENTIRANI (E) POJEDINAÈNI SPOMENICI ILI CJELINE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI Sustav mjera zaštite uvjetuje oèuvanje izvornih karakteristika pojedinaènih spomenika ili cjelina. Ogranièena moguænost gradnje. b) ZONA NEPOSREDNE OKOLINE VISOKOVRIJEDNIH SPOMENIKA KULTURE Ogranièena moguænost gradnje novih objekata odnosno rekonstrukcije postojeæih uz poštivanje ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora, c) ARHEOLOŠKI LOKALITETI - POTENCIJALNE ARHEOLOŠKE ZONE Nužna prethodna sustavna ili sondažna arheološka istraživanja.

299 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

216. Za naselja koja imaju zaštiæene spomenièke cjeline i dijelove tih cjelina, graðevinske sklopove ili pojedinaène spomenike kulture izraðuju se prostorni planovi na temelju konzervatorske podloge koja sadrži sustav mjera zaštite s kartografskim prikazom zona zaštite.

8.3.3. Smjernice za prostorno ureðenje u naseljima sa zaštiæenim kulturnim dobrima

217. U prostornim planovima za naselja sa zaštiæenim povijesnim cjelinama potrebno je u najveæoj moguæoj mjeri zadržati i revitalizirati povijesnu matricu jezgre naselja, a izmjena strukture i tipologije postojeæih objekata funkcionalnim povezivanjem u veæe prostorne sklopove, zbog gubitka prostornog identiteta nije opravdana.

218. Radi zadržavanja stambene funkcije povijesnih dijelova naselja, u sluèaju interpolacije novih objekata u povijesne jezgre, potrebno je planirati više od 50% njihove površine za stambenu namjenu, a poslovne namjenu (trgovina, servis, obrt, ugostiteljstvo, usluge) osiguravati u prizemljima postojeæih i novih objekata. Uvjeti iz stavka 1. ove toèke ne odnose se na hotele i graðevine javne i društvene namjene.

219. Unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi prometna rješenja velièini tog prostora te znaèaju i obimu poslovnih djelatnosti koje se u njemu obavljaju, osiguranjem: - površina za promet u mirovanju prema kriteriju 1 PM/1 stambenu jedinicu, prilagodivši udaljenost najudaljenije stambene jedinice od te površine, - pješaèkih zona površine najviše 30% od podruèja povijesne jezgre, odnosno najviše 5% od izgraðene površine naselja.

220. U povijesnim jezgrama kojima obuhvat granièi s morem potrebno je osigurati izgradnju i ureðenje obale (pomorskog dobra) na naèin koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastale površine koristiti iskljuèivo kao javne površine.

221. U prostor etnozona ne mogu biti ukljuèena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ureðenja ruralnog prostora.

222. Potrebno je istražiti svaku pojedinu karakteristiènu etnozonu, uoèiti i zaštiti arhetipske pojave te poticati obnavljanje i zaštitu izvornih nastambi pojedinog kraja. (stanovi u Vela Luci, kuæarice po Primorju, te bunje u Konavlima i sl.). Za zahvate unutar povijesne cjeline Stona potrebno je primjenjivati smjernice iz konzervatorske dokumentacije PUP-a Ston-stari grad iz 1988. godine, te obraditi na isti naèin i sve objekte unutar Malog Stona kao nadjeljive cjeline Stona.

223. U cilju oèuvanja identiteta povijesnih cjelina u naseljima Metkoviæ, Opuzen, Uble, Blato, Zaton, Lopud, Suðurað i Vid prostor je potrebno ureðivati na naèelu urbane rekonstrukcije u pravilu prema zateèenoj arhitektonsko-urbanistièkoj matrici, a za posebno vrijedne arhitektonske cjeline sukladno konzervatorskoj podlozi preporuèa se i potpuna rekonstrukcija. Zahvatima radi poboljšanja infra i supra strukturne opremljenosti u obuhvatu povijesnih cjelina iz stavka 1. ove toèke ne može se razarati zateèena urbanistièka struktura (proèelja, uliène vedute, materijali, proporcije).

224. U zonama neposredne okoline povijesnih jezgara Dubrovnika, Ston-Mali Stona, Cavtata, Korèule i Lastova te zonama neposredne okoline Metkoviæa, Opuzena, Blata, Lopuda, Zatona Suðurða, Vida te Ubla treba primijeniti mjere urbane rekonstrukcije, odnosno uspostaviti primjereno stanje radi poboljšanja uvjeta života i rada. U prostoru zonama neposredne okoline iz stavka 1. ove toèke mjerama urbane rekonstrukcije se odreðuje: - nova gradnja u zonama pojedinih kontaktnih podruèja s manje zahtjevnim uvjetima gradnje (stil, gustoæa i dr.), - formiranje (veæih) stambeno-gospodarskih cjelina, - zaštita “prava na vidik” od prve etaže na više,

300 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- rješenje površina namijenjenih prometu u kretanju/mirovanju podzemno, - pojaèanje javnog gradskog prometa i stvaranje prostornih preduvjeta za njegovo nesmetano odvijanje. Urbana rekonstrukcija prema naèelu “zgušnjavanja” može se primijeniti u Dubrovniku, Stonu, Cavtatu, Korèuli, Lastovu, Ublima, Blatu, Lopudu, Suðurðu. U zonama neposredne okoline oznaèenim na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora, može se graditi na temelju prethodno provedenih arheoloških istraživanja. U tu svrhu potrebno je: - valorizirati urbanistièki (funkcionalno-oblikovno) povijesne cjeline iz raznih razdoblja i ocijeniti prevladavajuæi stil, - valorizirati urbanistièki sve “stilove” u oblikovanju grada i naèin njihove dopune elementima koji su tijekom vremena uklonjeni (austrougarsko razdoblje), - revalorizirati: - sve hotelske cjeline i naèin njihovog oblikovnog tretmana, - elemente fizièke strukture, - namjenu kontaktne zone u odnosu more-kopno, - izraditi prostornu regulaciju za svaku ulicu u kontaktnoj zoni u mjerilu prilagoðenom razini rješavanja, - razgranièiti po zonama potpuno neartikulirane kontaktne zone povijesnih jezgara narušenih prostornih vrijednosti, koje prema funkcionalnim i oblikovnim standardima ne odgovaraju kulturnom krugu kojem pripada jezgra radi hitne urbane rekonstrukcije.

225. U prostornim planovima za cjeline ambijentalne vrijednosti u naseljima prema kartografskom prikazu 3.1.2. Podruèja posebnih uvjeta korištenja - Uvjeti zaštite graditeljske baštine potrebno je u najveæoj moguæoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgraðenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na naèelima tipološke rekonstrukcije, a temeljem konzervatorskih studija i konzervatorske dokumentacije.

226. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklaðena s postojeæim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajuæi siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno oèuvati odnos izgraðenog dijela povijesnih cjelina ambijentalne vrijednosti s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri.

227. Ureðivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina ambijentalne vrijednosti mora se temeljiti na korištenju iskljuèivo lokalnih arhitektonskih izraza i graðevinskih materijala.

228. U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina ambijentalne vrijednosti potrebna je primjena integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških i turistièkih uèinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva. To se odnosi na sela i predjele kulturnog krajolika u Konavlima - Predvorje i Ljuta, sela Gornjih Konavala -Duba, Strava, švelji do, Seljak, sela u Dubrovaèkom Primorju, na Pelješcu - Borce i Stonski kanal, predio Ponikava, Putnikovima, na Korèuli - predjeli kultiviranog krajolika, ljudskom rukom stvorenih pejzaža vinograda i maslinika - kraj Žrnova, Vela Luke, na Lastovu itd. koji zahtijevaju integralni oblik zaštite po svim razinama i oèuvanje predjela od agresivnih namjena.

8.3.4. Smjernice za prostorno ureðenje etnozona unutar zaštiæenog kulturnog krajobraza

229. Etnozone unutar zaštiæenih kulturnih krajobraza (pretpostavljene nacionalne i županijske razine znaèaja) kao što su šire podruèje Konavoskog polja, unutrašnjosti otoka Lastova i Korèule, posebice naseljeni prostori uz rubove obradivih polja, prostori Opæina Slivno, Zažablje, Kula Norinska i Pojezerje, prostori istoène i zapadne Pline, ureðuju se stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je oèuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz oèuvanje vitaliteta naselja,

301 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne obièaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljaèkim domaæinstvima).

9. POSTUPANJE S OTPADOM (kartografski prikaz 2.5 Infrastrukturni sustavi - Obrada , skladištenje i odlaganje otpada)

230. PPDNŽ utvrðuje cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termièku obradu ostatnog organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada, te odlaganje ostatka nakon obrade) i odreðuje potencijalne makrolokacije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom. 231. Sukladno propisanom roku potrebno je do 1. srpnja 2003. godine sanirati postojeæa odlagališta otpada: Grabovica (Dubrovnik), Lovornik (Ploèe), Vardište (Janjina), Dubravica (Metkoviæ), Kokojevica (Lumbarda) i Sitnica (Blato). U istom roku potrebno je sanirati, odmah zatvoriti i napustiti postojeæa odlagališta otpada: Osièine i Podvlaštica (Orebiæ), Vinošte (Trpanj), Dubravica (otok Mljet), Kruèica (otok Lastovo) i Ugrinovica (Smokvica).

232. O zadržavanju ostalih saniranih lokacija do realizacije regionalnih odlagališta, odnosno županijskog centra za gospodarenje otpadom, odluèiti æe se na temelju struène analize njihova utjecaja na okoliš. 233. Projekt sanacije odlagališta Grabovica treba izmijeniti/dopuniti za potpunu sanaciju, a o iskorištenju kapaciteta sanirane lokacije potrebno je odluèiti prema Studiji o utjecaju na okoliš. 234. Prema Projektu sustavnog zbrinjavanja komunalnog otpada u I. etapi realizacije do 2005., funkciju županijskog centra za zbrinjavanje otpada preuzima pet regionalnih odlagališta: - Dubrovnik i okolica s otokom Mljetom, - dolina Neretve, - Pelješac, - otok Korèula, - otok Lastovo. U II. etapi do 2010. otoèka odlagališta koristiti æe se iskljuèivo kao odlagališta inertnog otpada, te za smještaj pretovarne postaje, odlagališta (skladišta) izdvojeno skupljenih vrsta otpada do otpreme na središnje mjesto u Županiji, moguæe obrade i sl. U III. etapi do 2015. nakon izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom ostala tri regionalna (kopnena) odlagališta imati æe istu funkciju. 235. Potencijalne lokacije u sustavu gospodarenja otpadom su: - Donja vas, - Badovinje rupe, - Kumarni do, - Grabovica, - Sutvara (Pelješac), - Ponikve (Pelješac), - Danèanje (dolina Neretve), - Lovornik kod Ploèa (dolina Neretve), - Veraje (dolina Neretve), - Èara (Korèula), - Kokojevica (Lumbarda), - Sitnica (Blato), - Sveti Luka (Lastovo).

302 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

236. Potencijalne makrolokacije županijskog centra za gospodarenje otpadom su: - Donja vas (uz cestu Lisac-Toèionik), - Badovinje rupe, - Kumarni do (istoèno od Gornjih Majkova prema granici s BiH).

237. U Županijskom centru za gospodarenje otpadom predviða se: - priprema, privremeno skladištenje, predobrada (èišæenje, baliranje, prešanje i sl.) izdvojeno skupljenog otpada, na mjestu nastanka kao što su staklo, papir i karton, plastièna ambalaža, metali i dr., - sortirnica otpada koji u svom sastavu nema biorazgradivog otpada, pastoznih i tekuæih vrsta otpada, u kojoj se smješta odgovarajuæi tip reciklažnog dvorišta, - predobrada i skladištenje opasnog otpada do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje (Na podruèju Republike Hrvatske planira se izgradnja 4 centra za obradu i odlaganje opasnog otpada.), - biološka obrada biorazgradivog otpada iz domaæinstva i ugostiteljstva kompostiranjem, - pogon za termièku obradu ostatnog organskog otpada iz navedenih procesa predobrade i sortiranja otpada, poželjno s iskorištenjem topline u obliku elektriène energije, - pogon za obradu i sortiranje graðevinskog otpada, - odlagalište otpada nakon obrade.

238. Konaèna lokacija regionalnih odlagališta otpada i županijskog centra za gospodarenje otpadom æe se utvrditi na temelju hidrogeoloških i drugih istražnih radova i procjene utjecaja na okoliš.

239. Radi sprjeèavanja moguæih negativnih utjecaja odlagališta na okoliš (podzemne i površinske vode, tlo, zrak) potrebno je provesti mjere sanitarne zaštite sukladno propisima.

240. Skupljanje opasnog otpada potrebno je organizirati u sabirnim punktovima i u županijskom centru za gospodarenje otpadom osigurati prostor za centar za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada do otpreme u centar za obradu i odlaganje.

10. MJERE SPRJEÈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10.1. Izvješæe o stanju okoliša i Program zaštite okoliša

241. Županija je obvezna donijeti Izvješæe o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za dvogodišnje razdoblje.

242. Izvješæe o stanju okoliša treba sadržavati podatke o stanju okoliša, utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu provedenih mjera i dr., s naglaskom na zaštitu zaštiæenih dijelova prirode, mora, podzemnih i površinskih voda, šuma, tla.

243. U Programu zaštite okoliša se posebice utvrðuje stanje okoliša po pojedinim dijelovima prirode (vode, more, šume, tlo, zrak) i prostornim cjelinama, mjere za sprjeèavanje oneèišæenja, smjernice za oèuvanje i unapreðenje stanja okoliša, interventne mjere u iznenadnim sluèajevima oneèišæenja.

244. U svrhu zaštite okoliša potrebno je: - provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša u okviru djelovanja svih subjekata korištenja prostora, osobito sustava s velikim utjecajem na okoliš (industrija i rudarstvo, energetika, promet, intenzivna poljoprivreda, vodno gospodarstvo), - ispitati i uskladiti prema smjernicama održivog i ravnomjernijeg razvitka, koje uvažavaju znaèajke i osjetljivost prostorne strukture, postojeæe prostorno-planske i

303 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

razvojne projekcije, osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite okoliša i oslonca na predviðeni neutemeljen trend rasta svih razvojnih velièina s uèincima zauzimanja prostora, - osnažiti udjel ulaganja u infrastrukturu i kvalitativnu transformaciju postojeæih gospodarskih sustava (uklanjanje neèistih i zastarjelih tehnologija), a u postupcima odreðivanja novih lokacija i trasa obuhvatiti bitne elemente okoliša i osigurati interdisciplinaran pristup, - uspostaviti mehanizme informiranja i donošenja odluka temeljenih na vjerodostojnosti i povjerljivosti podataka te težiti suradnji i konsenzusu svih relevantnih subjekata i lokalne zajednice - sprjeèavati oneèišæenja na mjestu moguæeg ili stvarnog nastanka (u okviru tehnologija i funkcionalnih cjelina), uspostaviti ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija, a konflikte rješavati prvenstveno prevencijom i poticajnim mjerama.

245. Na podruèju Županije potrebno je radi uèinkovitije zaštite okoliša, organizirati praæenje (monitoring) kakvoæe zraka, tla i voda te poveæati broj plaža na kojima se ispituje kakvoæa mora za kupanje.

246. Za podruèje Županije potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

10.2. Vode

247. U cilju zaštite voda i mora od otpadnih voda potrebno je: - osigurati izvedbu odvodnih sustava prema toèki 6.3.3. ovih Odredbi, - izvršiti predtretman otpadnih voda raznih servisa i industrijskih pogona na vlastitim ureðajima za èišæenje prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav. - razmotriti moguænost upotrebe mulja u poljoprivredi, cvjeæarstvu i šumarstvu u sklopu programa zbrinjavanja mulja sa ureðaja za èišæenje, - provesti sanitarnu zaštitu izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi. Za slijevna podruèja izvorišta potrebno je izraditi hidrogeološke studije zona sanitarne zaštite izvorišta kao struène podloge kojima æe se utvrditi zaštitne zone i mjere zaštite. Županija treba donijeti odluke o zaštitnim zonama izvora Prud, Modro oko, Klokun i vodocrpilišta u Stonskom polju i Blatskom polju, za koje su utvrðene preliminarne zone zaštite, te za izvore Ombla, Palata (Mali Zaton), Duboka Ljuta, Konavoska ljuta i vodocrpilište Nereze (Slano), - ogranièiti upotrebu i uvesti nadzor nad upotrebom umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, - zabraniti izgradnju gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari u slijevnim podruèjima izvorišta, - zabraniti odlaganje otpada na nesanitarnim odlagalištima, - uspostaviti redovitu kontrolu kakvoæe vode na vodotocima, jezerima i izvorima.

10.3. More

248. Planiranje, gospodarenje i zaštita mora kao najznaèajnijeg obnovljivog prirodnog resursa Hrvatske ima strateško znaèenje za održivi prostorni razvitak, a kao velik i cjelovit eko-sustav osigurava uvjete kvalitetnog življenja.

249. Program korištenja i zaštite obalnoga podruèja i mora u okviru Integralnog programa upravljanja obalnim podruèjem i morem na nacionalnoj razini treba uvažavati specifiènosti obalnog podruèja na podruèju Županije. U Programu je potrebno: - identificirati i ocijeniti probleme, - uspostaviti prioritete i odrediti naèin rješavanja prioritetnih problema, - identificirati, ocijeniti i izvršiti odabir strategije i mjera za odabrani naèin rješavanja pojedinog prioritetnog problema, - definirati kriterije za ocjenjivanje uèinkovitosti prihvaæenih strategija i programa, - odrediti programe elemenata potrebnih za podršku u rješavanju prioritetnih problema.

304 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Dugoroèni cilj nacionalnog programa treba biti razvoj integriranih strategija i programa u usmjeravanju prioriteta svih aktivnosti u odnosu na utjecaj s kopna na morsku sredinu, a Program aktivnosti mora biti integriran s cjelokupnim nacionalnim ciljevima i drugim odgovarajuæim programima za održivi razvitak.

250. Za potrebe zaštite mora na podruèju Županije, gradova i opæina, a prema stanju kvalitete mora, djelatnostima i izvorima oneèišæenja, potrebno je prioritetno uspostaviti katastar zagaðivaèa mora i obalnog podruèja te redovito pratiti optereæenje mora otpadnim tvarima, osobito onima koje su postojane, toksiène i podložne bioakumuliranju i to: u podruèju Župe Dubrovaèke, Lokrumskog kanala, estuarija rijeke Omble i Gruškog zaljeva, uvale Vela Luka, uvale Bristva, u luci Ploèe i ušæu Neretve.

251. Na podruèju Županije potrebno je uspostaviti cjeloviti sustav praæenja stanja oneèišæenja mora i podmorja, osobito u urbaniziranim podruèjima Županije.

252. Nekontrolirano ispuštanje gradskih otpadnih voda u obalno more i poluzatvorene zaljeve (Molunat, zraèna luka Dubrovnik, Cavtat, Župa Dubrovaèka, stara gradska jezgra Dubrovnika, Elafitsko otoèje, izvorišni dio Rijeke Dubrovaèke, sva naselja zapadno od Rijeke Dubrovaèke do uvale Doli, naselja na poluotoku Pelješcu, otocima Korèuli i Lastovu, naselja opæina Slivno i Ploèe) potrebno je sprijeèiti izgradnjom kanalizacijskih sustava s ureðajima za proèišæavanje i dugaèkim podmorskim ispustima.

253. Nekontrolirano ispuštanje industrijskih otpadnih voda u obalno more potrebno je sprijeèiti izgradnjom ureðaja za proèišæavanje industrijskih otpadnih voda na mjestu nastanka i njihovim upuštanjem u gradski kanalizacijski sustav.

254. U obalnom podruèju, a izvan graðevinskih podruèja nije dopušteno nasipavanje i izgradnja i pristana, priveza i privezišta.

255. U postupku dodjele koncesija za izgradnju marina, osim ekonomske opravdanosti, potrebno je vrednovati znaèaj i zaštitu odabranog lokaliteta, moguæe nepoželjne posljedice izgradnje i kapaciteta marine na šire podruèje kopna i mora te važnosti za život lokalnog stanovništva.

256. Na lokalitetima niske obale koju obilježava posebna vegetacija slaništa (na dijelu Malog Stona, Soline kod Lumbarde, Blace, i drugi lokaliteti oznaèeni kao “soline”) nisu dopušteni radovi i radnje koje bi ih ugrozile.

257. Sanacijom i pravilnim rješenjem odvodnje te sustavom proèišæavanja potrebno je ukloniti ošteæenja na pridnenim zajednicama, koja su nastala djelovanjem divlje i nekontrolirane odvodnje te ih postupno dovesti u prvobitno stanje. Potrebno je utvrditi stanje bentoskih zajednica na propisanim sidrištima turistièkih i teretnih brodova.

258. Podruèja koja su znaèajna za mrijest i zadržavanje mlaði gospodarski znaèajnih vrsta organizama potrebno je zaštititi.

10.4. Šume

259. Na podruèju Županije je oèuvanje i spreèavanje daljnjeg smanjenja šumskog fonda prioritetna zadaæa. Za šume posebne namjene i zaštitne šume potrebno je odrediti naèin gospodarenja i regeneracije te smjernice za zaštitu šuma u skladu sa svrhom i aktom o proglašenju.

260. Programima gospodarenja šumama potrebno je obuhvatiti i privatne šume radi oèuvanja i unapreðenja šumskog fonda i provoðenja zajednièke politike gospodarenja državnim i privatnim šumama. Programima za gospodarenje šumama na kršu, èije se korištenje pretežito zasniva na opæekorisnim funkcijama, potrebno je dati posebnu pozornost.

305 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

261. Potrebno je provoditi preventivne mjere radi zaštite od požara i to osobito: - njegu i prorjeðivanje mladih kultura, - probijanje i održavanje protupožarnih puteva, - uspostavu motrilaèke službe s patroliranjem. Radi zaštite od požara oko obradivih tala posebice maslinika i vinograda potrebno je smanjiti neracionalan i divlji rast borove šume.

262. Sanacija opožarenih površina je prioritet u šumsko uzgojnim radovima, osobito na erozijskim površinama (Konavosko polje, Župa Dubrovaèka, padine Srða, bujièna podruèja Stona, Trpnja i Orebiæa na Pelješcu, strme padine na potezu Prižba-Brna- uvala Stiniva na otoku Korèuli i podruèja uz uvalu Skrivena luka i iznad naselja Ubli na otoku Lastovu).

263. Programima jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma osim opožarenih i erozijskih površina potrebno je obuhvatiti posebice podruèja uz glavne prometnice i na atraktivnim površinama uz turistièka naselja.

264. Razvoj lovstva na podruèju županije zbog kvalitetnih prirodnih staništa za uzgoj visoke i niske divljaèi, potrebno je razvijati kao turistièku djelatnost.

265. Požari na kršu prema odredbama Zakona o šumama se smatraju elementarnom nepogodom. Potrebno je u šumskogospodarskim osnovama inventarizirati miniranost šuma i šumskog zemljišta.

10.5 Tlo

266. U PPDNŽ se zabranjuje prenamjena vrijednog poljodjelskog zemljišta u nepoljodjelsko, a posebice u graðevinske svrhe za: - Konavosko polje, - podruèje iznad Orebiæa do Bilog polja, - podruèje Postup-Dingaè, - podruèje Trstenik-Draèe-Žuljana, - pjeskovito pržinasta tla oko Lumbarde, Èarsko polje, polje oko Smokvice, - podruèje Sreser-Polje, - podruèje Brijesta-Polje, - Stonsko polje, okolina crkve Sv.Ane - Putnikoviæi, predjeli Ponikve-Mili, - podruèje Brseèine-Trsteno, - Župsko polje, - polje iznad naselja Obod, - zapadna strana otoka Lopuda, - Šipansko polje.

267. Funkcije tla potrebno je dugoroèno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati mjerama koje su usmjerene poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari.

268. Funkcionalnost i moguænosti korištenja tla za razlièite namjene kao i buduæa raspoloživost tla postiže se preventivnom zaštitom. Preventivna zaštita funkcija tla provodi se: - odreðivanjem prioritetnih podruèja za odreðeno korištenje, - osiguranjem vrijednih tla i lokacija posebnim mjerama, ukljuèivo i njihovo korištenje.

269. U sluèaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla, daje se prednost njihovoj zaštiti u odnosu na korisnièke interese.

270. Smanjivanje trošenja površina tla potrebno je osigurati usmjeravanjem razvoja naselja, prioritetno na postojeæe dijelove (struèno "zgušæivanje" naseljenosti uz poboljšanje stambenog okruženja, oèuvanje sadržaja unutar opæina i obnova zgrada i objekata,

306 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

prenamjena površina korištenih za industriju, obrt i vojne svrhe) i ogranièavanjem rasta naselja na novim površinama.

271. Potrebno je poticati ekstenziviranje ekološkog odnosno biološkog poljodjelstva, kao i sve aktivnosti radi zaštite tla i ekološki usmjerenog korištenja tla.

272. Nesanitarna odlagališta otpada potrebno je sanirati.

273. Osim utvrðivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starih odlagališta), potrebno ih je ispitati usporedivim metodama i procijeniti moguæe opasnosti.

274. Površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je ponovo obraðivati (rekultivirati).

275. Zaštitu od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je provoditi odgovarajuæim poljoprivrednim i šumarskim postupcima specifiènim za pojedine regije ("Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse").

276. Površine ošteæene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguæe obnoviti.

277. Potrebno je u poljodjelskoj proizvodnji ogranièiti upotrebu umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja.

278. U cilju utvrðivanja stanja oneèišæenja tla i provoðenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama, primjerice dolina Neretve, Konavosko polje, Blatsko polje i Pelješac za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe, pesticide i herbicide.

279. Zaštitu od prirodnih razaranja potrebno je ostvarivati održavanjem odnosno obnavljanjem zaštitnih šuma, a poglavito pošumljivanjem strmih padina.

280. Pošumljivanje treba provoditi na tome prilagoðenom staništu i poticati procese prirodnog pomlaðivanja šuma i autohtone šumske zajednice.

281. Održavanje i korištenje šuma treba prilagoditi uvjetima stanja tla.

282. U vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu potrebno je slièno prirodnim mjerama ogranièavati erozije.

283. Uporabom moèvarnih tla koja se koriste u poljoprivredi za pašnjake i sprjeèavanjem razgradnje organske tvari u tlu osigurava se održivo gospodarenje.

284. Potrebno je izraditi planove (karte) rasprostiranja osjetljivih i ugroženih podruèja, koje æe obuhvatiti i podruèja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima.

10.6. Zrak

285. U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka potrebno je uspostaviti katastar emisija oneèišæujuæih tvari u zrak i praæenje kakvoæe zraka.

286. Županije, gradovi i opæine æe donijeti programe zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka s ciljem da gospodarski razvitak ne utjeèe na prekoraèenje utvrðene kategorije kakvoæe zraka odreðenog podruèja, odnosno da sanacijske mjere omoguæe veæu kategoriju kakvoæe zraka.

287. Potrebno je uspostaviti podruènu mrežu za praæenje kakvoæe zraka, provoditi mjerenja emisije u zrak, te uspostaviti ovisno o potrebama, posebna mjerenja kakvoæe zraka.

288. Ugradnja otprašivaèa obavezna je radi zaštite zraka od oneèišæenja kamenom prašinom iz kamenoloma.

307 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

289. Smanjivanje oneèišæenja zraka od industrijskih izvora treba provoditi ugradnjom filtera za proèišæavanje zraka od sagorjelih plinova i prašine, izborom goriva s malom kolièinom sumpora te usmjeravanjem na zamjenu postrojenja s èistom tehnologijom.

290. Smanjivanje oneèišæenja zraka od prometa u naseljima treba provoditi gradnjom osnovnog prometnog sustava na podruèju Županije (koridor Jadranske autoceste prolazi zaleðem obalnog pojasa, te bi se tranzitni promet koji uzrokuje najveæi dio oneèišæenja zraka, odvijao u slabije naseljenim podruèjima), unapreðenjem gradske mreže prometnica radi ubrzanja protoka vozila, poboljšanjem regulacije prometa te gradnjom obilaznica veæih naselja.

291. Sanitarno ureðenje odlagališta otpada potrebno je uvjetovati sa skupljanjem bioplina radi energetskog iskorištavanja.

10.7. Zaštita od buke

292. Provoðenje mjera za zaštitu zraka (unaprjeðenje gradske mreže prometnica, izgradnja obilaznica naselja, hortikulturne mjere) smanjiti æe i utjecaj buke posebice od prometa.

293. Radi smanjenja utjecaja buke od zraènih luka Dubrovnik u Èilipima, Ploèe u Ploèama kao i sprjeèavanja buke od planiranih zraènih luka Korèula u Brni i Lastovo na Lastovu potrebno je: - uvesti nove procedure slijetanja i polijetanja u smislu korekcije putanje leta, - planirati manje osjetljive namjene prostora na buku oko zraène luke.

294. Za zraène luke iz toèke 293. potrebno je izraditi karte buke na temelju novih procedura slijetanja, oèekivanog prometa i novih tipova zrakoplova.

295. Objekte i postrojenja koji su izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na dovoljno udaljenim lokacijama od naselja, stambenih i rekreacijskih zona.

10.8. Procjena utjecaja na okoliš

296. Zahvati za koje se u PPDNŽ odreðuje obveza postupka procjene utjecaja na okoliš su sljedeæi: I. Prometne graðevine Cestovne graðevine s pripadajuæim objektima i ureðajima: - autobusni terminali s 10 i više perona i garaže javnog prijevoza s 25 i više parkirališnih mjesta za autobuse, - javne garaže èiji kapacitet prelazi 300 parkirališnih mjesta za osobna vozila. II. Vodne graðevine Graðevine za korištenje voda: - radovi na vodozahvatima za vodoopskrbu: Ombla, Prud, Modro Oko, Klokun, Duboka Ljuta, Konavoska Ljuta, Palata-Mali Zaton, Nereze-Slano koji mogu utjecati na kakvoæu vode i kapacitet vrela. III. Graðevine za postupanje s otpadom - graðevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada kapaciteta 1000 t/god. i veæeg, - graðevine za biološku obradu otpada kapaciteta 1000 t/god. i veæeg. IV. Graðevne cjeline - groblja za potrebe gradova Dubrovnik, Metkoviæ, Ploèe, Korèula, Blato, Vela Luka, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebiæ i Lastovo. V. Eksploatacija mineralnih sirovina Površinska eksploatacija - tehnièkog graðevnog kamena, kapaciteta 10 000 m³/god. i veæeg, - pijeska i šljunka, kapaciteta 10 000 m3/god. i veæeg.

308 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

VI. Graðevine u obalnom podruèju - morska ribogojilišta, mrijestilišta i uzgajališta školjkaša i drugih morskih organizama. Obvezna je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš u sluèajevima kada se na podruèju iste namjene odreðene ovim Planom planira više istovrsnih zahvata (niz), èije su pojedinaène velièine odnosno kapaciteti ispod, ali ukupno iznad granica propisanih u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN, broj 59/00.).

11. MJERE PROVEDBE

11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog ureðenja

297. Prostor se može trajno ureðivati samo na temelju odredbi PPDNŽ i drugih prostornih planova koji se donose na temelju tog prostornog plana, kao i na temelju onih odredbi postojeæih prostornih planova koje nisu u suprotnosti s odredbama PPDNŽ. Prostorni planovi užih podruèja moraju se izraditi u skladu i na temelju smjernica i kriterija utvrðenih u PPDNŽ.

298. Na temelju Zakona o prostornom ureðenju i u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode, Strategije i Programa prostornog ureðenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i odreðenja u PPDNŽ utvrðuje se potreba izrade dokumenata prostornog ureðenja i to: a) Prostornog plana podruèja posebnih obilježja (PPPPO) za: - Park prirode Elafitski otoci, - Park prirode Donja Neretva, - Park prirode Lastovo, - strogi (posebni) rezervat Malostonski zaljev i Malo more, - Lokrum, - otoèiæ Ošjak, - Pupnatska luka. b) Prostorni plan ureðenja opæine/grada (PPUO/G) za: - gradove: Dubrovnik, Korèula, Metkoviæ, Opuzen i Ploèe, - opæine: Blato, Dubrovaèko Primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebiæ, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa Dubrovaèka. c) Generalni urbanistièki plan (GUP) za: - naselja s više od 15.000 stanovnika: Dubrovnik i Metkoviæ. d) Urbanistièki plan ureðenja (UPU) za: - sjedište gradova: Korèula, Opuzen, Ploèe, sjedišta opæina: Blato, Slano, Janjina, Cavtat, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Babino Polje, Orebiæ, Otriæ- Seoci, Vlaka, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Mlinište, obalni pojas Župe Dubrovaèke - Kupari, Srebreno, Mlini, Soline, Plat, - povijesne urbanistièke cjeline: Dubrovnik, Æilipi, Grude, Mali Ston u obuhvatu odreðenom u konzervatorskoj podlozi prema posebnom propisu, - graðevinska podruèja za povremeno stanovanje: otoèko podruèje Grad Korèula - lokalitet Zavalatica, Opæina Blato - potezi Èrnja Luka-Prigradica-Žukova, te Garma-Karbuni-Prižba, Opæina Janjina - Osobjava, potez Draèe-Bratkovica, Opæina Lastovo - naselja Pasadur, Skrivena Luka, Opæina Lumbarda - Soline-Pelegrin-Krmaèa, Opæina Mljet - podruèje lokaliteta Saplunara, Sutmiholjska, Opæina Orebiæ - Crkvice, Opæina Smokvica - lokalitet Vinašac, Opæina Ston - lokalitet Mali Kabo - Žuronja, Opæina Trpanj - Duba trpanjska, Opæina Vela Luka - potezi Tankaraca-Prapratna, Straèinæica-Mikulina Luka, Poplat, Gabrica.

309 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

priobalno podruèje Opæina Slivno - Komarna, Kremena, Duba, Opæina Dubrovaèko Primorje - Slaðenoviæi, Baniæi, Ratac. e) U prostornom planu ureðenja opæine/grada odredit æe se obveza donošenja detaljnih planova ureðenja akvatorija za podruèja pogodna za razvoj marikulture u blizini graðevinskih podruèja bez obzira na njihovu namjenu.

299. Prioritet u provoðenju PPDNŽ je izrada svih prostornih planova odreðenih Zakonom i u PPDNŽ za Dubrovnik, Ploèe, Korèula, Vela Luka, Blato, Cavtat, Ston, Orebiæ, Trpanj, Slano, Lumbarda, Srebreno, Orašac, Zaton i ostala manja naselja u obalnom podruèju.

300. Na podruèju Grada Dubrovnika i dijelu Županije koji se, sukladno kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, nalaze u X.0 seizmiènosti odnosno u rasponu od VII.0 do IX.0 seizmiènosti, potrebno je u prostornim planovima užih podruèja u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivati propise o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda.

301. Prostorni planovi ureðenja gradova/opæina i prostorni planovi doneseni na temelju tih planova moraju sadržavati mjere sanacije za podruèja bespravne gradnje prema smjernicama odreðenim u PPDNŽ.

302. Zaštita i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara osigurava se gradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50kPa. Skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska, a u mirnodopske svrhe koriste se uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova tako da se u roku od 24 sata mogu osposobiti za potrebe sklanjanja u sluèaju ratne ili druge opasnosti. Skloništa se moraju projektirati sukladno propisanim tehnièkim normativima tako da se osigura potreban opseg zaštite, a smještavaju se u najnižu etažu graðevine s osiguranim rezervnim izlazima iz skloništa. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odreðuje se sklonišni prostor za: - obiteljska skloništa, najmanje za 3 osobe, - kuæna skloništa i skloništa za stambeni blok, najmanje za 1 stanovnika na 50 m2 razvijene graðevinske (bruto) površine zgrade, - skloništa pravnih osoba, za dvije treæine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije treæine broja djelatnika u najveæoj smjeni u vrijeme rada, - javna skloništa pravnih osoba, za procijenjeni broj stanovnika koji se mogu zateæi na javnom mjestu i broj stanovnika za koje nije osigurano kuæno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).

11.2. Podruèja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

303. Daljnji razvitak gospodarstva Županije u cjelini, a posebno središta rada, potrebno je poticati odgovarajuæim mjerama gospodarske politike. Jedinice lokalne samouprave u okviru svoje nadležnosti provode mjere iz podruèja komunalne djelatnosti, te ureðenja i zaštite okoliša, kojima se uz pravilnu primjenu može postiæi prihvatljiviji razmještaj gospodarskih aktivnosti na pojedinim podruèjima. Županijska tijela æe provoditi mjere za organizaciju i naèin gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a osobito u dolini Neretve.

304. U ostvarivanju policentriènog gospodarskog razvitka Županije potrebno je primjenjivati poticajne mjere, posebice za: - gospodarski razvitak rubnog ruralnog podruèja te demografski i gospodarski ugroženih podruèja prema Zakonu o posebnim poticajima (diferencirana visina komunalne naknade po pojedinim podruèjima; osiguranje statusa izvoznika turistièko- ugostiteljskoj djelatnosti), - održivi otoèni razvitak prema odredbama Zakona o otocima (dodjela nekretnina, stimulativni uvjeti kreditiranja; poreznim i carinskim povlasticama te povlasticama za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama, pri dobivanju kredita, oprostu poreza na dobit, u potrošnji vode, u prijevozu robe i putnika,

310 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

- razvitak poljoprivrede (brže identificiranje vlasnièkog statusa zemljišnog potencijala; stimuliranja privatizacije i dodjele koncesija u zemljišnoj politici radi potpunijeg korištenja zemljišnog potencijala; povoljniji kreditni uvjeti uz jednostavniji postupak dobivanja; osiguranje plasmana poljoprivrednih proizvoda; primjena modela zadrugarstva i izgradnja mreže za plasman poljoprivrednih proizvoda), - razvitak malog i srednjeg poduzetništva osobito u obrtništvu i poljoprivredi.

305. Program potpunog i održivog korištenja resursa prema obvezi iz Nacionalnog programa razvitka otoka izraditi æe se za otoke: - Korèula, Badija, Proizd, Vrnik, Ošjak i okolne otoke, - Lastovo, Sušac, Lastovnjake i okolne otoke, - Mljet, - Šipan, Lopud, Koloèep, Lokrum i okolne otoke, - poluotok Pelješac. U Programu iz stavka 1. ove toèke posebna pozornost æe se posvetiti nositeljima gospodarskog razvitka Županije, odnosno smjernicama za poticanje razvitka poljoprivrede i turizma kao i razvitku poduzetništva u trgovini, prometu i dr.

306. Razvitak i ureðenje naseljenih otoka, uz maksimalno oèuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti, posebno se temelji na ostvarenju uvjeta za: - zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje, zdravstvo), - povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjenu specifiènih rješenja komunalne infrastrukture radi štednje i zaštite resursa, - razvitak pomorskih djelatnosti, otoène poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja i tradicionalnih djelatnosti stanovništva uz strogo oèuvanje otoèkih polja i šuma od izgradnje, - razvitak turizma na strogo kontrolirani naèin radi osjetljivosti i ogranièenog kapaciteta otoka.

307. Pogranièno podruèje Županije je od strateškog znaèenja za Republiku Hrvatsku, a obuhvaæa gradove Dubrovnik i Metkoviæ te opæine: Dubrovaèko Primorje, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Mljet, Pojezerje, Slivno, Ston, Zažablje i Župa Dubrovaèka. Glavna razvojna usmjerenja, uz uvjet ureðenja graniènih prijelaza, odnose se na razvoj pograniènog gospodarstva (malogranièni promet, zajednièki gospodarski programi za zapošljavanje, kulturne i gospodarske manifestacije i dr.).

308. Ratom zahvaæena podruè ja i podruèja od posebne državne skrbi na podruèju Županije su opæine Konavle, Župa Dubrovaèka, Dubrovaèko Primorje, Ston i Grad Dubrovnik. Za obnovu opæina iz stavka 1. ove toèke do izrade propisanih prostornih planova ureðenja, primjenjivati æe se sljedeæa prostorno-planska dokumentacija: - Prostorni program obnove i razvoja Opæine Konavle / Izmjene i dopune PPO Dubrovnik za podruèje Opæine Konavle (kada bude donesen), - Prostorni program obnove i razvoja Opæine Dubrovaèko Primorje / Izmjene i dopune PPO Dubrovnik za podruèje Opæine Dubrovaèko Primorje, - Prostorni program obnove i razvoja Opæine Župa Dubrovaèka / Izmjene i dopune PPO Dubrovnik za podruèje Opæine Župa Dubrovaèka (kada bude donesen).

309. Obnovi ratom i potresom ošteæenih povijesnih urbanih cjelina pristupiti æe se uz reviziju postojeæih konzervatorskih podloga (studija) radi utvrðivanja sustava mjera zaštite za svaku pojedinu urbanu cjelinu i njezino neposredno okružje te utvrðivanjem smjernica i uvjeta za ureðenje i korištenje prostora u odreðenim prostornim planovima Obnovi ratom i potresom ošteæenih i razorenih povijesnih ruralnih naselja pristupiti æe se definiranjem tipologije njihova prostornog identiteta, te utvrðivanjem smjernica i uvjeta za ureðenje i korištenje prostora u odreðenim prostornim planovima.

310. Rubna i manje razvijena podruèja obuhvaæajuo pæine i gradove na otocima Lastovo, Mljet, poluotoku Pelješcu, te u zagorskom dijelu Županije opæine Pojezerje, Zažablje i

311 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Kula Norinska. Na ovim podruèjima predviða se, s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga podruèja, primijeniti mjere za: - revitalizaciju naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama, - stimuliranje stanovništva za ostanak u podruèjima gdje je moguæe stvoriti realne perspektive za razvoj i za one djelatnosti kojima æe se osigurati primjereni uvjeti za život (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i sl.).

11.3. Podruèja i lokaliteti za istraživanje i praæenje pojava i procesa u prostoru

311. Za nedovoljno istražena podruèja te podruèja za koja se oèekuje da su ekološki vrijedna i potencijalno ugrožena planiranim aktivnostima, potrebno je organizirati programe istraživanja: - biološke raznolikosti i bogatstva podmorja, te osnovnih kemijskih parametara, posebno specifiènosti pojedinih podruèja: - uvala Donji Molunat i akvatorij poluotoka Molunat; Konavoske stijene (kartiranje biljnih i životinjskih vrsta te geološka istraživanja), - otoci Mrkan, Bobara i Supetar, špilja Šipun (faunistièka istraživanja), - Elafiti (vegetacijsko-faunistièke znaèajke, s posebnim osvrtom na intersticijske organizme u pijescima, špilje na otoèju te špilje u podruèju izmeðu Zatona i Trstenoga; kartiranje bentoskih zajednica). - detaljna ekološka istraživanja: - zaljeva Budime, kanala Velikog Stona, uvale Zaton i uvale Slano, - kopnenog dijela i akvatorija istoènog dijela otoka Mljeta, osobito uvala Saplunara i Blace te istraživanja svih špilja, blatina i slatina na otoku Mljetu, bentoskim zajednicama hridinastog dna na južnim klifovima otoka Mljeta, - južnih klifova otoka Korèule te svih špilja na kopnu sa endemiènom faunom i intersticijske organizme u pijescima korèulanskih pješèanih uvala. - detaljna vegetacijsko-faunistièka istraživanja: - otoka Lastova, kao i svih pripadajuæih otoka, te šireg podruèja Lastovsko- palagruškog akvatorija radi detaljnije procjene kolièine male plave ribe, - šireg akvatorija Neretvanskog i Korèulanskog kanala s posebnim osvrtom na mrijest male plave ribe i migraciju mlaði prema zaštiæenom unutrašnjem dijelu Malostonskog zaljeva.

312. Interdisciplinarna istraživanja (biološka, ekološka, pedološka, hidrološko-hidraulièka, geomehanièka i hidrogeološka) kojima æe se preispitivati moguænosti proširenja melioracijskih zahvata i navodnjavanja, te ovisno o rezultatima istraživanja, utvrditi obuhvat i naèin korištenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju potrebno je provoditi u cilju zaštite voda, tla i zemljišta, te oèuvanja biološke raznolikosti (održivi razvoj u poljoprivredi).

313. Izvješæa o stanju u prostoru obuhvatiti æe stanje i praæenje pojava, a programi mjera za unapreðenje stanja u prostoru predlagati æe izradu potrebnih struènih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i drugih elaboracija.

Èlanak 4.

Stupanjem na snagu ove Odluke o donošenju Prostornog plana Dubrovaèko-neretvanske županije Prostorni planovi (bivših) opæina: Opæine Ploèe (Kardeljevo), Opæine Metkoviæ, Opæine Korèula i Opæine Dubrovnik ostaju na snazi do donošenja prostornih planova ureðenja opæina/gradova, osim u dijelovima koji su protivni Prostornom planu Dubrovaèko-neretvanske županije.

Èlanak 5. Tekstualni dio Prostornog plana Dubrovaèko-neretvanske županije, Odredbe za provoðenje objavit æe se u "Službenom glasniku Dubrovaèko-neretvanske županije", a ostali dio tekstualnog i grafièkog dijela Plana arhiviraju se u Županijskom zavodu za prostorno ureðenje, Dubrovnik.

312 1. rujna 2002. SLU@BENI GLASNIK DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE Broj 6

Èlanak 6. Plan je izraðen u 13 izvornika i ovjeren peèatom Skupštine Dubrovaèko-neretvanske županije i potpisom Predsjednika Županijske skupštine. Pored toga Plan je izraðen na ogranièenom broju primjeraka na CD-rom mediju (6 primjeraka) oznaèenih serijskim brojem i kripto potpisom Predsjednika Županijske skupštine.

Èlanak 7. Tiskani izvornici Plana èuvaju se u arhivi struène službe Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine (2 primjerka), te u Županijskom zavodu za prostorno ureðenje, Dubrovnik (2 primjerka) dok se tri izvornika dostavljaju Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog ureðenja.

Èlanak 8. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Dubrovaèko-neretvanske županije".

KLASA: 350-01/98-01/23 URBROJ: 2117/1-04-02-641 Dubrovnik, 30. srpnja 2002. godine

Predsjednik Županijske Skupštine

Ivo Oreškoviæ, v.r.

313