Korice 172-173.Cdr
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA POLITI^KIH ZATVORENIKA (HDPZ) ISSN 1331-4688 GODINA XV. - SRPANJ/KOLOVOZ 2006. CIJENA 15 KN BROJ172/173172/173 DeklaracijaDeklaracija o o osudi osudi zloèina zloèina totalitarnog totalitarnog komunistièkog komunistièkog reimareima u u Hrvatskoj Hrvatskoj 1945. 1945. - - 1990. 1990. NoveNove slike slike starog starog haškog haškog igrokaza igrokaza PostanakPostanak i i priznanje priznanje Nezavisne Nezavisne Drave Drave Hrvatske Hrvatske Dokumenti,Dokumenti, sjeæanja, sjeæanja, svjedoèenja svjedoèenja TADIÆ NEZADOVOLJAN POVRATKOM SRBA Da je takav naslov izašao u nekim beogradskim novinama - i da ih kojim sluèajem èitam - potvrdio bih sam sebi, u Srbiji ništa nova. No naalost, naslov je iz hrvatskih dnevnih novina, kao odjek jednog od veoma uèestalih dolazaka srbijanskog predsjednika Borisa Tadiæa u Hrvatsku. Dakle, predsjednik drave - koja je nedavno izvršila agresiju na Hrvatsku, koja je servisirala pobunu Srba u Hrvatskoj, slala u Hrvatsku GLASILO HRVATSKOG raznorazne Bele orlove i druge razbojnièke bande koje su sijale smrt i DRUŠTVA POLITIÈKIH razarale hrvatska sela i gradove - nije zadovoljan povratkom svojih ZATVORENIKA sunarodnjaka koji su dobrim dijelom bili puki izvršitelji takve zloèinaèke PREDSJEDNIK DRUŠTVA politike prema hrvatskom narodu. Da se stanje popravi na bolje tj., ubrza Alfred Obraniæ povratak Srba, hrvatska drava bi vjerojatno trebala uloiti dodatne napore i UREDNIÈKI ODBOR GLASILA Višnja Sever, Andrija Vuèemil, novac za ureðenje stanova i osiguranje posla, a hrvatsko puèanstvo pokazati Ljubomir Brdar, Zorka Zane, dobrodošlicu. Jure Knezoviæ I ne samo to - dotièni Boris Tadiæ u javnim istupima u Srbiji izjavljuje, da je UREDNIK Mislav Gabelica oslobodilaèka akcija hrvatskih oruanih snaga pod nazivom OLUJA, bila zloèinaèka, usporeðujuæi ju sa zloèinom u Srebrenici. Dakle, na tipièno UREDNIŠTVO I UPRAVA 10000 Zagreb bizantinski naèin predsjednik Srbije razmeæe se izjavama kako bi se svidio Vojnoviæeva 15 srbijanskoj veæini, a kada doðe u Hrvatsku nastupa kao strogo opredijeljeni tel: 01/46 15 437, 46 15 438 fax: 01/46 15 437 mirotvorac i europejac. I sve to bez ijedne rijeèi isprike, kao da su nas Srbi od e-mail: [email protected] 1990. - 1995. obasipali darovima, a ne granatama i minskim poljima. PRIJELOM I TISAK MINI-PRINT-LOGO d.o.o. Varadin Ako bih elio povijesnu usporedbu, onda pomislim na situaciju, da je pedesetih godina njemaèki predsjednik Konrad Adenauer, prilikom posjeta CIJENA LISTA Za Hrvatsku 15 kn Waršavi i Pragu, izjavio kako nije zadovoljan povratkom sudetskih i šleskih Godišnja pretplata za Hrvatsku 180 kn Nijemaca, te da završne operacije osloboðenja Poljske i Èeške smatra za inozemstvo:Europa 310 kn ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti; zloèinaèkim pothvatom. prekomorske zemlje: 510 kn ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti Dok donekle, ali samo donekle, mogu razumjeti snishodljivost hrvatskih *** iro raèun: 2503007-1100009317 dunosnika prema zahtjevima koji dolaze iz EU, ne mogu prihvatiti, da nam kod Volksbank d.d. Zagreb predsjednik Srbije koji bi slijedeæih sto godina morao ponizno dolaziti u Devizni raèun:416446-7101 S.W.I.F.T. CodeVBCRHR22 kod Volksbank d.d. Zagreb Hrvatsku, bahato dri lekcije izjavljujuæi, da on s neèim u današnjoj *** Hrvatskoj nije zadovoljan. Rukopisi se ne vraæaju, list ureðuje Urednièki odbor, sva prava pridrava U interesu je svakog naroda, da izgraðuje dobrosusjedske odnose u svom Hrvatsko društvo politièkih zatvorenika. *** okruenju. No, s obzirom da smo mi bili rtva srpske agresije, a u Uredništvo ne odgovara za navode oslobodilaèkom ratu i pobjednik, na nama je èin opraštanja i brzina i gledišta iznesena u pojedinim prilozima *** pribliavanja. Srbija je duna isprièati se, zamoliti za oprost i nadoknaditi Za sve informacije i kontakte u svezi sa suradnjom i pretplatom tel.: 01/48 72 433 ratnu štetu - tko god bio na èelu te drave Tadiæ, Šešelj ili Koštunica. radnim danom od 11-13 sati. *** Iz reèenog proizlazi, da vodeæi ljudi naše drave, kao partneri moraju ISSN 1331-4688 diktirati ponašanje i postupno pribliavanje srbijanskih predsjednika, a ne da *** Cijena oglasnog prostora: sudjeluju u protokolu, gdje se današnji predsjednik Boris Tadiæ producira po posljednja stranica u boji: 4.000,00 kn Hrvatskoj, u Kninu, Lici, Dubrovniku kao u vlastitom dvorištu. Naime, predposljednja stranica u boji: 3.500,00 kn unutarnja crno-bijela stranica: 2.500,00 kn predsjednik drave agresora ne bi se smio u dravi rtve osjeæati kao u 1/2 crno bijelo: 1.250,00 kn 1/4 crno bijelo 700,00 kn vlastitom dvorištu, nego mu uvijek treba biti barem neugodno. *** www.hdpz.htnet.hr Alfred OBRANIÆ, Na naslovnoj stranici: predsjednik Hrvatskog društva Hrvatski galeb politièkih zatvorenika UVODNA RIJEÈ MRTVO SLOVO IZ SADRAJA Nakon što je krajem sijeènja ove godine Parlamentarna skupština Vijeæa Europe do- nijela Rezoluciju 1481 o meðunarodnoj osudi zloèina totalitarnih komunistièkih rei- DEKLARACIJA O OSUDI ZLOÈINA ma, koja je obvezujuæa za sve drave èlanice Vijeæa Europe, Hrvatski sabor je krajem POÈINJENIH TIJEKOM lipnja na prijedlog Kluba zastupnika Hrvatske stranke prave i nezavisnog zastupnika TOTALITARNOG KOMUNISTIÈKOG Slavena Letice usvojio Deklaraciju o osudi zloèina poèinjenih tijekom totalitarnog ko- PORETKA U HRVATSKOJ 1945. DO 1990. GODINE .................... 2 munistièkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine. Deklaracija Hrvatskoga sabora podpuno je na tragu spomenute Rezolucije Vijeæa Europe. Pri oznaèavanju onoga što se osuðuje koristi se ista sintagma, totalitarni komunistièki reimi, èime se podrazumi- NOVE SLIKE STAROGA HAŠKOG IGROKAZA ...................... 4 jeva da su moguæi komunistièki reimi koji ne bi bili totalitarni. Prema tomu, ni Hrvat- ski sabor, kao ni Parlamentarna skupština Vijeæa Europe, nije osudio komunistièku POSTANAK I PRIZNANJE ideju, nego samo pojedine reime, koji su devijacija te ideje. Toèke hrvatske Deklara- NEZAVISNEDRAVEHRVATSKE...7 cije tek su prepisane toèke europske Rezolucije, ali prilagoðene hrvatskim okolnosti- Tihomil DREZGA ma, pa je u hrvatskoj verziji ipak izostavljena 4. toèka europske Rezolucije, gdje se nekim europskim komunistièkim strankama priznaje doprinos pri postizanju demokra- cije. No, pravi problem hrvatske Deklaracije, na koga su uputili i glavni urednik «Glasa LAI O GENOCIDNOSTI HRVATA . 15 Koncila» Ivan Mikleniæ u tjednoj kolumni svoga lista, te povjesnièar Tvrtko Jakovina i Ivan VUKIÆ predsjednik HHO- a arko Puhovski u «Jutarnjem listu», je taj što æe ona ostati mrtvo slovo na papiru, jer joj nije predhodila lustracija. Odnosno, ne moe se oèekivati da æe zakljuèke i odluke Deklaracije provoditi nosioci kljuènih pozicija u hrvatskom druš- BLAENI ALOJZIJE STEPINAC I HRVATSKA DRAVA (XXVIII.).....29 tvu, «(neo)komunistièka manjina», koji su zbog svoje prošlosti, a dijelom i uvjerenja, izravno zainteresirani da se ti zakljuèci i te odluke ne provedu. Ivan GABELICA Da je tomu tako dokaz je i usporedba izmeðu predloenog i usvojenog teksta Dekla- SJEÆANJA NA GODINE racije. Klub zastupnika HSP-a i nezavisni zastupnik Slaven Letica 8. oujka 2006. go- PROVEDENE U JUGOSLAVENSKOM dine Hrvatskom su saboru podnijeli prijedlog o usvajanju Deklaracije, koja bi se pozi- KOMUNISTIÈKOM LOGORU (I) . 38 vala na Rezoluciju 1481 Vijeæa Europe, o meðunarodnoj osudi zloèina totalitarnih ko- Ivo DILBER, D. I. munistièkih reima, ali i na Rezoluciju 1096, o uklanjanju naslijeða bivših komunistiè- kih totalitarnih sustava, donesenu 1996. godine. Kao što je poznato, Rezolucija 1096 je, izmeðu ostalog, bivšim dravama komunistièkog reima savjetovala da ustroje NDH U VIROVITICI 8. TRAVNJA 1941. poredke utemeljene na vladavini prava, te da se suoèe s praksom kršenja ljudskih prava BORBA DO SMRTI ZA što se dogaðala pod plaštem totalitarnog reima, što ukljuèuje kazneni progon nosioca HRVATSKUDRAVU(IV.).........45 toga poredka, te lustracijski sud za one koji su sudjelovali u kršenju ljudskih prava, ali Vlatko LJUBIÈIÆ pritom nisu izravno èinili krivièna djela. U protivnom, upozorava tekst Rezolucije, pri- jeti moguænost blokade demokratskih procesa, nasilnog prevrata ili «baršunaste restau- racije» totalitarnog reima. DVA ÈASOPISA U BORBI ZA HRVATSKU DRAVU: STUDIA CROATICA I Na tragu ove Rezolucije bio je i predloeni tekst Deklaracije Hrvatskoga sabora. KROATISCHEBERICHTE.........49 Jedan od navedenih motiva za donošenje Deklaracije, uz privrenost vrijednostima Ivona DONÈEVIÆ graðanskoga društva, podsjeæanje hrvatske javnosti na zloèine poèinjene u ime komu- nizma i odluènost da se povijest ne ponovi, bila je i zabrinutost zbog èinjenice što se u javnoj upravi i nevladinim udrugama nalaze pojedinci, koji su izravno sudjelovali u za- KOMESLUEKRIVOTVORINE....54 tiranju ljudskih prava. U predloenom tekstu, toèci 4., dio je koji nije uvršten u usvo- Mate ÆAVAR jeni tekst Deklaracije, a glasi: »U dijelu Europe, pa naalost ni u Hrvatskoj, nikada nije provedena niti lustracija, tj. uklanjanje iz politièkog ivota dunosnika komunistièkog PARTIZANI I HRVATSKI NAROD. 55 reima i pripadnika komunistièkih tajnih slubi, kao glavnih provoditelja povrede ljud- skih prava komunistièkog totalitarnog sustava». Isto tako, u završnom tekstu Deklara- Ivan GABELICA cije izostavljena je i èitava 14. toèka, koja se nalazila u prijedlogu Deklaracije, a glasila je: »Konaèno, Hrvatski sabor dri da svi oni koji su osobno poèinili ili su sudjelovali u PRILOZI ZA BIOGRAFSKI poèinjenju zloèina totalitarnog komunizma u Hrvatskoj ili nad Hrvatima u svijetu, LEKSIKON HRVATSKIH trebaju biti sudski gonjeni i da nikako ne bi smjeli raditi na poslovima