DOCSLIB.ORG

Leksik Leksikon Ikon

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

dr. sc. Tomislav Dragun LEKSIKON SURADNIKA "ALMANAHA HRVATSKIH SVEUČILIŠTARACA" Knjiga osma: Zdravko Dučmelić, 2. dio Zagreb 2019. 1 dr. sc. Tomislav Dragun LEKSIKON SURADNIKA "ALMANAHA HRVATSKIH SVEUČILIŠTARACA" Knjiga osma: Zdravko Dučmelić, 2. dio Zagreb 2019. Ciklus: „Leksikon suradnika Almanaha hrvatskih sveučilištaraca“ knjiga osma Vlastita naklada: dr. sc. Tomislav Dragun Zagreb, Pete poljanice 7 Urednik: dr. sc. Tomislav Dragun ISBN: 978-953-8264-04-7 (cjelina) 2 ISBN: 978-953-8264-06-1 (osma knjiga) CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001021440. Tisak i uvez: Studio moderna d.o.o. Zagreb – 2019. 3 Posvećujem svojoj Šokici Miri Matinoj Takšić autorici poznate šokačke knjige "Mirini vinkovački kolači" U Zagrebu, 11. siječnja 2019. 4 5 I. SADRŽAJ PISMO IVANU BOSANČIĆU GRADONAČELNIKU VINKOVAČKOM I BOŽI GALIĆU ŽUPANU VUKOVARSKO-SRIJEMSKOM 1 ZA ONE ZNATIŽELJNE, PA MOŽDA, I PRISTRANE (TA LJUDI SMO) 5 9. ANTOLOGIJA SRIEMSKIH PISACA 9 10. HRVATSKA REVIJA 95 11. GLAS SV. ANTUNA 281 12. PJESNICI GOLE SLOBODE ŠPANJOLSKOG I PORTUGALSKOG JEZIKA 297 13. STRANJKINJA/LA EXTRANJERA 309 14. "STUDIA CROATICA" O ZDRAVKU DUČMELIĆU, ALI NA ŠPANJOLSKOM JEZIKU 313 II. 15. HRVATSKI BRANIK 323 16. DODATAK: HRVATSKA 1945. 333 17. ISPOD SLAVOLUKA SMRTI 349 LITERATURA 409 BILJEŠKE O AUTORU 423 6 1 PISMO IVANU BOSANČIĆU GRADONAČELNIKU VINKOVAČKOM I BOŽI GALIĆU ŽUPANU VUKOVARSKO-SRIJEMSKOM 7 2 8 3 dr. sc. Tomislav Dragun Zagreb – Pete poljanice 7 Zagreb, na dne 21. veljače 2019. Ivan Bosančić Gradonačelnik Vinkovaca Vinkovci – Bana Jelačića 1 Božo Galić Župan Vukovarsko-srijemske županije Vukovar – Županijska 9 Uredovna obavijest: Ministarstvo kulture RH, Zagreb, Runjaninova ul. 2 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU RH, Zagreb, Miramarska 22 Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Zagreb, Donje Svetice 38 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 6 Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14 Matica Hrvatska, Zagreb, Ulica Matice Hrvatske 2 Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Zagreb, Trg Nikole šubića Zrinskog 11 Cijenjeni i uvaženi g. gradonačelniče, Evo, dostavljam Vam svoje prve dvije knjige o velikom hrvatskom slikaru, vinkovčaninu, Zdravku Dučmeliću, a koje sam složio pod naslovom "Leksikon suradnika Almanaha hrvatskih sveučilištaraca – Knjiga sedma: Zdravko Dučmelić, 1. dio" (i osma, 2. dio). Knjige su dokumentacijske i isključiva im je svrha obavijestiti, Urbi et Orbi, tko je bio i što je dao Zdravko Dučmelić, a slijedom toga da se, njemu u čast, a hrvatskom puku na korist, uoči potrebitost podizanja Spomen galerije "Dučmelić" u Vinkovcima. 4 Knjige niukoliko nisu polemične. Uostalom, ja nisam likovni kritičar, niti sam povjesničar umjetnosti, nego sam samo "suhi" financijski revizor, ali koji itekako umije reći tko je tko, što je što, i to nepogrješivo slijedeći pravilo koje kaže da su dva i dva uvijek četiri. Bez obzira o kome je riječ i s kojim se razlogom nešto čini. Inicijativni odbor za podizanje Spomen galerije "Dučmelić" održao je u Vinkovcima 20. prosinca 2018. godine radni sastanak. Neki od njegovih članova izravno su Vas informirali o njemu i njegovim zaključcima, a i ja kao njegov tajnik pismeno. Nakon toga sam Vas i telefonski nazvao. Nije Vas bilo, bili ste u Zagrebu, ali mi je Vaša tajnica rekla da ćete me nazvati. Niste to učinili, kao što ste Vi (a i g. župan) ignorirali i ranija moja pisma na ovu temu. Šutite. Zašto? Pretpostavljam da bi u pitanju mogla biti jedna od ovih mojih pretpostavki: 1. Možda Vas uopće ne zanima hrvatska kultura? 2. Možda su Vam mrski ljudi poput Zdravka Dučmelića? 3. Možda smo zadanu letvicu postavili previsoko, za "Vaš skok"? 9 Nu, meni osobno je svejedno, što je da je, ja sam svoju zadaću obavio. Moje knjige mogu čekati na bolja vremena, jer nije bez razloga Bog uspostavio načelo da jedni dolaze iza drugih. Recite zato otvoreno, jeste li Vi oni koji ste u stanju, i voljni, poduprijeti ovaj projekt ili da čekamo nekog drugog? Ako jeste, u svakom trenutku Vam stojim na raspoložbi. S poštovanjem dr. sc. Tomislav Dragun ovlašteni financijski revizor 10 5 ZA ONE ZNATIŽELJNE, PA MOŽDA, I PRISTRANE (TA LJUDI SMO) 11 6 12 7 Ova knjiga je dokumentacijsko djelo. Zato je, vjerojatno, nepotpuna, nedovoljno homogena, bit će ponegdje i nedosljedna. Ali, istinita je. Govori o onome što je bilo, kako je bilo i zašto je tako bilo kako je bilo. Onoliko, koliko se je moglo reći kroz ono što je (pronađeno) sačuvano i što se je moglo naći, ne i sve ono, da je bilo mogućnosti, što se je htjelo prikazati i pokazati. Nikoga ona ne prosuđuje, nikoga ne ocjenjuje, nikoga ne proklinje. Ali, onako kako može, govori bez ustezanja, o onome što želi izreći i objasniti, i s, ne daj Bože, dodatnim, prikrivenim ciljevima. Ona ima svoje konkretne ciljeve, a koji se jasno i precizno daju iskazati na sljedeći način. Prvo. Ona je podloga i pomoć, onima koji rade na podizanju Spomen galerije "Dučmelić" u Vinkovcima, kako bi javnosti iznijeli svoje razloge za tu svoju nakanu i naznačili smjer u kojem misle ići da bi to ostvarili. Drugo. Ona govori o hrvatskoj intelektualnoj mladeži, o hrvatskim nacionalistima, koji nisu bili trbuhozborci i uhljebi, koji nisu bili niti ubojice, niti koljači, koji su, u razdoblju od 26. kolovoza 1939. godine, pa do 8. svibnja 1945. godine, samo htjeli stvoriti (bolje: ostvariti) svoju hrvatsku državu, i koji su na tome do (svog životnog) kraja radili, kao idealisti, svim svojim ljudski ograničenim bićem. Treće. Ona treba pokazati kako je mali (u današnje doba) hrvatski narod veliki izvor sposobnih, časnih i poštenih ljudi, koji su zbog proklete 1945. godine bili (često vrlo mladi) strijeljani, vješani, prognani. Bezrazložno i neutemeljeno. Među takve spadam i sam. Istina, nisam bio strijeljan, nisam bio obješen, nisam (ta u svibnja 1945. godine imao sam nepunih sedam godina kad sam osjetio miris Bleiburga) napustio svoju Domovinu Hrvatsku, ali sam svaki 8 svoj dan toga proživio u prognaničkom kavezu, izložen na milost i nemilost dobroj (i zloj) volji "pobjednika", gdje sam bio podoban samo za robovski rad i služenje tuđim pohlepnim potrebama i zahtjevima (i njihovim posljedicama), pa i grijesima. Neka je pokoj svim mojim prijateljima navedenim u ovoj knjizi (i onima o kojima ću govoriti u drugim sličnim knjigama, ako u tome uspijem), koje nisam imao čast izravno upoznati, ali sam cijeloga života osjećao uz sebe njihovo srce, koje se nije dalo zaustaviti, i njihovu plemenitu dušu, koja me je poticala na nezaustavljanje i na otpor koji je u stvari značio život. Rekoh, ova je knjiga kolektivno djelo. Ne mogu ju ni zamisliti bez pomoći velikog broja onih, koji su pridonijeli njenom nastanku. Neki su, gdje je to bilo nužno, i nenapadno, i navedeni u njoj. Nu, mnogi nisu. Ali i oni će znati, iako ponaosob nisu zabilježeni, da sam mislio i na njih. Hvala im. Moram ipak spomenuti, ne poimenično, kako bih naglasio naše hrvatsko zajedništvo, da su temelji za ovu knjigu oblikovani u suradnji s divnim ljudima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, iz Knjižnica Grada Zagreba, iz Hrvatskog Državnog Arhiva, iz Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" (Mate Ujevića). Uz jedan vrijedan osobni dodatak: Darije Toplak, Čitaonica novina i časopisa (3. kat) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. 13 Skromni umirovljenik poput mene, osim javnog priznanja, ne može drugačije zahvaliti. Neka za to znaju svi oni, koji će iza nas dolaziti godinama, desetljećima, stoljećima, tisućljećima … 14 9 9. ANTOLOGIJA SRIEMSKIH PISACA 15 10 16 11 TRAGOM JOSIPA KOZARCA Mara Švel-Gamiršek — Kako je izgledao? — pitaš. No, liep zbilja nije bio. Sitan, uzkih prsiju kao svi, koji naginju tuberkulozi. Imao je uzko lice, prilično šiljast nos, tanke usne, a nad njima brkove. Nije u njega bio bujan brk — kao što ga je imao tvoj tata — nego tanak, taman. Ni kosa mu nije bila bujna, prije bih rekla, riedka i smeđa. No čelo mu je bilo široko i pametno, a oči su mu znale zasjati tako živo. Gledao je blago čovjeku ravno u oči, kad je govorio, pa se je zaboravljalo, da nije liep. Glas si mu trebala čuti. Kako bih ti opisala taj glas, koji sam posljednji put čula prije četrdeset godina? Prigušen, kao da se boji nešto ili nekoga povriediti jakim, glasnim riečima. Bio je umiljat čovjek, drag. Čedan u družtvu, uglađen. Ne znam, da se je ikome kad zamjerio. Pletaće igle su prestale klapkati. Baka je maramicom brisala debela stakla svojih naočari. Bielo, pahuljasto pletivo ležalo je u krilu. Pletivo bielo kao bakina kosa. Proljeće je pjevalo u bakinu dvorištu. Ruže su cvale uz kuću: mjesečarke, mirisne la France, bliedožute čajne, i tamno-crvene kao baršun. Na šiljastom kroviću staroga bunara zazelenila se mahovina, a po njoj se penjala glicinija s ljubičastim cvjetnim grozdovima težkoga mirisa. Nekoliko je pčela zujalo i sisalo med iz bogatoga cvata. U dubokom bunaru crnila se studena voda. — Iš! — viknula je baka kvočki, koja je stala čeprkati po gredici verbene. — Hajde, potjeraj kvočku, mlada si, sinko lakše ćeš skočiti. Kad je kvočka s pilićima prešla na tratinu, a ja sjela pokraj bakina naslonjača u orahov hlad, ona je nastavila: 12 — Više puta sam ga sretala izjutra, putem. Ja sam išla na stan, a on u šumu. Tada smo komad puta nastavili zajedno. Obično do Lukova, jer bi odanle on zaokrenuo u šumu, a ja na naše njive. Jednom sam ga povela kolima. I zamisli, taj je put baš morao točak izpasti iz kola! Dok sam ja grdila kočijaša, on se smiešeći nagnuo k meni i tiho rekao: "Što mislite, gospođo, koliko smo griešni, kad se točak pod nama lomi!" — "Nismo griešni, nije se slomio nego izpao, a kočijaš je nemaran", viknula sam srdito. — Je li stanovao ondje prieko, u staroj kući debelih zidova, i tako visokog krova? — Jest. Ondje je stanovao. Takve su se kuće zidale u varmeđijskim danima.
Recommended publications
  • Bibliotheks- Und Informationspraxis

    Bibliotheks- Und Informationspraxis

    Sanela Schmid Deutsche und italienische Besatzung im Unabhängigen Staat Kroatien Bibliotheks- und Informationspraxis Herausgegeben von Klaus Gantert und Ulrike Junger Band 66 Sanela Schmid Deutsche und italienische Besatzung im Unabhängigen Staat Kroatien 1941 bis 1943/45 Publiziert mit Unterstützung des Schweizerischen Nationalfonds zur Förderung der wissenschaftlichen Forschung. ISBN 978-3-11-062031-3 e-ISBN (PDF) 978-3-11-062383-3 e-ISBN (EPUB) 978-3-11-062036-8 Dieses Werk ist lizenziert unter der Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Weitere Informationen finden Sie unter https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Library of Congress Control Number: 2019952843 Bibliografische Information der Deutschen Nationalbibliothek Die Deutsche Nationalbibliothek verzeichnet diese Publikation in der Deutschen Nationalbibliografie; detaillierte bibliografische Daten sind im Internet über http://dnb.dnb.de abrufbar. https://doi.org/10.1515/9783110623833 © 2020 Sanela Schmid, publiziert von Walter de Gruyter GmbH, Berlin/Boston Dieses Buch ist als Open-Access-Publikation verfügbar über www.degruyter.com, https:// www.doabooks.org und https://www.oapen.org Einbandabbildung: © Znaci.net. Deutsche Einheiten, die im Juni 1943 von den Italienern das Kommando über die Stadt Mostar erhalten. Typesetting: bsix information exchange GmbH, Braunschweig Druck und Bindung: CPI books GmbH, Leck www.degruyter.com Für meine Großeltern, Mina und Jusuf Bešlagić Vorwort Dieses Buch ist die überarbeitete Fassung meiner Dissertation, die im November 2011 von der Universität Bern angenommen wurde. Es konnte nur entstehen, weil mich sehr viele Personen dabei unterstützt haben. Ihnen allen gilt mein aufrichtiger Dank. Zu allererst ist meine Doktormutter, Marina Cattaruzza, zu nennen, die an mich und das Thema geglaubt und das ganze Projekt mit Klug- heit, Scharfsinn und Witz über die Jahre begleitet hat.
  • Christophe Dolbeau

    Christophe Dolbeau

    Christophe Dolbeau Hrvatska 1945: obezglavljeni narod (Komunistički aristicid nad Hrvatima) Posebno okrutan rat s kojim se suočila Nezavisna Država Hrvatska između 1941. i 1945. završen je u svibnju 1945. sramotnim masakrom u Bleiburgu. (1). Masovna ubojstva civila i vojnika, marševi smrti, koncentracijski logori (2), mučenja i pljačke, sve je stavljeno u pogon kako bi se zgazio hrvatski narod i kako bi se on trajno mogao terorizirati. Budući da su vojno pobijedili (3), komunisti nastoje uništiti hrvatski nacionalizam. U tom cilju moraju brisati ljude koji bi mogli uzeti oružje protiv njih, ali također oni moraju eliminirati „društveno opasne elemente", t.j. građanstvo i njenu intelektualnu i „reakcionarnu“ elitu. Za Tita i njegove ljude, obnavljanje Jugoslavije i konačno instaliranje marksizma- lenjinizma, podrazumijevalo je uništenje svih onih koji bi se jednog dana mogli usprotiviti njihovim planovima (4). Čistka dakle odgovara potrebi: u ime jednog olakog antifašističkog alibija čistka je jasno imala za namjeru da se odsječe glava protivniku. Štoviše, u većini slučajeva, ne kažnjavaju se stvarne greške ili zločini, nego se izmišljaju sve vrste navodnih zločina da bi se tako moglo maknuti onog tko smeta. Tako se optužuje svaki drugi puta Hrvate za izdaju, premda nikada nitko nije (demokratski) pitao hrvatski narod da li on želi pripadati Jugoslaviji, niti da toj državi bude vjeran. Paralelno s tim, potrebno je oštro kazniti one koji su vjerno branili svoju domovinu Hrvatska. Novi zakoni omogućuju da se prevlada uobičajena sudska sporost. Ako se na jednostavan način ne ubija u nekoj šumi, tada se izvodi pred prijeke sudove, a koji su u tolikoj mjeri ekspeditivni u mjeri koliko je optuženicima uskraćena obrana i u mjeri kada su prisiljeni da se izjasne krivima..
  • Korice 172-173.Cdr

    Korice 172-173.Cdr

    GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA POLITI^KIH ZATVORENIKA (HDPZ) ISSN 1331-4688 GODINA XV. - SRPANJ/KOLOVOZ 2006. CIJENA 15 KN BROJ172/173172/173 DeklaracijaDeklaracija o o osudi osudi zloèina zloèina totalitarnog totalitarnog komunistièkog komunistièkog reimareima u u Hrvatskoj Hrvatskoj 1945. 1945. - - 1990. 1990. NoveNove slike slike starog starog haškog haškog igrokaza igrokaza PostanakPostanak i i priznanje priznanje Nezavisne Nezavisne Drave Drave Hrvatske Hrvatske Dokumenti,Dokumenti, sjeæanja, sjeæanja, svjedoèenja svjedoèenja TADIÆ NEZADOVOLJAN POVRATKOM SRBA Da je takav naslov izašao u nekim beogradskim novinama - i da ih kojim sluèajem èitam - potvrdio bih sam sebi, u Srbiji ništa nova. No naalost, naslov je iz hrvatskih dnevnih novina, kao odjek jednog od veoma uèestalih dolazaka srbijanskog predsjednika Borisa Tadiæa u Hrvatsku. Dakle, predsjednik drave - koja je nedavno izvršila agresiju na Hrvatsku, koja je servisirala pobunu Srba u Hrvatskoj, slala u Hrvatsku GLASILO HRVATSKOG raznorazne Bele orlove i druge razbojnièke bande koje su sijale smrt i DRUŠTVA POLITIÈKIH razarale hrvatska sela i gradove - nije zadovoljan povratkom svojih ZATVORENIKA sunarodnjaka koji su dobrim dijelom bili puki izvršitelji takve zloèinaèke PREDSJEDNIK DRUŠTVA politike prema hrvatskom narodu. Da se stanje popravi na bolje tj., ubrza Alfred Obraniæ povratak Srba, hrvatska drava bi vjerojatno trebala uloiti dodatne napore i UREDNIÈKI ODBOR GLASILA Višnja Sever, Andrija Vuèemil, novac za ureðenje stanova i osiguranje posla, a hrvatsko puèanstvo pokazati Ljubomir
  • Hrvoje-Matković-Povijest-NDH

    Hrvoje-Matković-Povijest-NDH

    Biblioteka hrvatske povijesti Urednik Josip Pavičić Recenzenti prvog izdanja Akademik Ljubo Boban Dr. Franko Mirošević Oblikovanje naslovnice Ozana Blažeković Babić Korektor drugog izdanja Željko Holjevac Znak u krugu na naslovnoj stranici preuzet je iz enciklopedij- skog zbornika Znanje i radost, Zagreb, Naklada HIBZ-a, 1942. © 2002. Hrvoje Matković, Naklada Pavičić Hrvoje Matković POVIJEST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE Drugo, dopunjeno izdanje s koloriranim prilogom Ikonografija Sadržaj Predgovor drugom izdanju 9 Predgovor prvom izdanju 10 UVOD HRVATSKA U JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI IZMEĐU DVA RATA Osnovna obilježja hrvatske politike 17 PRIPREMA USTAŠKA EMIGRACIJA I NJEZINO DJELOVANJE DO 1941. Korijeni ustaštva 29 Odlazak Ante Pavelića iz zemlje. Prve postaje Beč i Sofija . 31 Prijelaz u Italiju i organiziranje emigranata 34 Lički ili Velebitski ustanak 39 Atentat u Marseilleu 41 Ustaška organizacija poslije atentata u Marseilleu 44 Djelovanje ustaške skupine u zemlji 47 DRŽAVA USPOSTAVA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE Slom jugoslavenske države 53 Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 56 Pavelićev povratak u zemlju 62 PRIZNANJE NDH I UTVRĐIVANJE NJEZINIH GRANICA Priznanje Nezavisne Države Hrvatske 69 6 Hrvoje Matković: POVIJEST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE Rimski ugovori 72 Razgraničenje s ostalim susjedima 75 Stanje u anektiranoj Dalmaciji 78 USTROJSTVO DRŽAVE I UNUTARNJA ORGANIZACIJA Poglavnik 83 Uspostavljanje organa nove vlasti 85 Upravna podjela 87 Organizacija ustaškog pokreta 89 Hrvatski državni sabor 93 ORUŽANE SNAGE Domobranstvo 99 Vojno-teritorijalna
  • CROATIA: Ludwig Von Gaj and the Croats Are Herrenvolk Goths Syndrome

    CROATIA: Ludwig Von Gaj and the Croats Are Herrenvolk Goths Syndrome

    CROATIA: Ludwig von Gaj and the Croats are Herrenvolk Goths Syndrome CROATIA: Ludwig von Gaj and the Croats are Herrenvolk Goths Syndrome Ivo Vukcevich Copyright © 2012 by Ivo Vukcevich. Library of Congress Control Number: 2012923628 ISBN: Hardcover 978-1-4797-6665-9 Softcover 978-1-4797-6664-2 Ebook 978-1-4797-6666-6 All rights reserved. No part of this book may be reproduced or transmitted in any form or by any means, electronic or mechanical, including photocopying, recording, or by any information storage and retrieval system, without permission in writing from the copyright owner. This book was printed in the United States of America. To order additional copies of this book, contact: Xlibris Corporation 1-888-795-4274 www.Xlibris.com [email protected] 125177 CONTENTS Introduction ............................................................................................9 1. Creator ...........................................................................................15 2. Destroyer .......................................................................................24 3. Dvorski Agent—More To The Story ..............................................30 4. New World Croatia ........................................................................38 5. Herrenvolk Goths ..........................................................................41 6. Tsar Da, Ali Buc Ne Da..................................................................47 7. Herrenvolk Irano-Goths .................................................................51