enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP ENCIKLOPEDIKA 2020 – DOSEZI I IZAZOVI

INTERNATIONAL CONFERENCE ENCYCLOPEDISTICS 2020 – ACHIEVEMENTS AND CHALLENGES 

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP ENCIKLOPEDIKA 2020 – DOSEZI I IZAZOVI

INTERNATIONAL CONFERENCE ENCYCLOPEDISTICS 2020 – ACHIEVEMENTS AND CHALLENGES

Nakladnik / Publisher LeksikografskizavodMiroslavKrleža TheMiroslavKrležaInstituteofLexicography

Za nakladnika / For the publisher BrunoKragić

Urednica / Editor IvaKlobučarSrbić

Prijelom / Layout IvoHorvat

Oblikovanje naslovnice / Cover design AndreaHolenda

Tisak / Printed by Division4Vision,Zagreb

ISBN978-953-268-061-4 CIPzapisjedostupanuračunalnomekataloguNacionalneisveučilišneknjižnice .uZagrebupodbrojem001076549

.Zagreb2020 

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP ENCIKLOPEDIKA 2020 – DOSEZI I IZAZOVI Upovoduobilježavanja70.obljetnice osnutkaLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža

INTERNATIONAL CONFERENCE ENCYCLOPEDISTICS 2020 – ACHIEVEMENTS AND CHALLENGES OntheoccasionofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography’s 70thfoundinganniversary

Organizacijski odbor / Organising Committee ,IvanaCrljenko,VlatkaDugački,FilipHameršak,ZdenkoJecić NatašaJermen,IvaKlobučarSrbić,BrunoKragić

Programski odbor / Programme Committee ,PetraBago,VlahoBogišić,DamirBoras,IrinaDeretić,PeterJordan ,StipeKutleša,JankoLozar,NivesMikelićPreradović,ŽeljkoPavić,SlavenRavlić KrešimirRegan,HrvojeStančić,GoranSunajko,DomagojVidović,AntunVujić

Tehnička potpora / Technical Support ZdravkoPondelak,CvijetaKraus

LeksikografskizavodMiroslavKrleža 15. i 16. listopada 2020. 

PROGRAM

ČETVRTAK, 15. listopada 2020. (Velika dvorana)

:Otvaranjeskupaiuvodnoizlaganje 9.30–9.00 Filip Hameršak:Modernahrvatskaenciklopedikaizmeđustruke,društvaidržave

:Pozvanoizlaganje 10.15–9.30 Toma Tasovac: Imagining the Future of Dictionaries: Tracing the Early History of eLexicography

Stanka 10.30–10.15 10.30 – 12.30 DIGITALNA ENCIKLOPEDIKA I UMREŽENO ZNANJE (I. sesija) Moderatori:HrvojeStančićiNatašaJermen :Izlaganja Zdenko Jecić i Nataša Jermen:Enciklopedikadanas–LeksikografskizavodMiroslav Krležaidigitalnodoba Darko Čokor i Ivana Kresnik:HrvatskaiWikipedija -Tihomir Živić:Encyclopædia Britannica Online:mrežnoizdanjepouzdanogapriručni (.ka(2012.–2020 -Unai Belaustegi i María José Villa:Bilbaopedia: TheFirstDigitalEncyclopediaDedi catedExclusivelytoaSingleCity -Jasmina Tolj, Ivan Smolčić i Petra Bago:Izazoviuprostornomobilježavanjuiprika zuenciklopedijskogznanja Josip Mihaljević:Igrifikacijskielementinamrežnimstranicamaenciklopedija Koraljka Kuzman Šlogar:Digitalneistraživačkeinfrastruktureiumreženoznanje Rasprava

Stankazaručak 13.30–12.30 13.30 – 16.00 DIGITALNA ENCIKLOPEDIKA I UMREŽENO ZNANJE (II. sesija) Moderatori:PetraBagoiZdenkoJecić

:Pozvanoizlaganje 14.00–13.30 Eveline Wandl-Vogt:RethinkingaGenre:AcceleratingEncylopedicKnowledgeinto ActionontheExampleofCOVID19

:Izlaganja 16.00–14.00 -Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus: Specifičnosti digitalizacije izdanja Leksi kografskogazavodaMiroslavKrleža 

-Jasenka Ferber Bogdan i Anja Tkalec:Znameniti.hr–razvojtematskogametapodat kovnogportala Benedikt Perak: EMOCNET:prikazleksičkihmrežaiobogaćivanjepodataka Toni Marić:Portaliibazepodatakaoelementimakulturnebaštinenafestivalimafolklora -Benedikt Perak i Diana Grgurić:DigitalnaplatformaglazbenebaštineIstreiHrvat skogaprimorja–Zaspal Pave Dubravka Mlinarić: Uloga digitaliziranih izvora iz privatnih kartografskih zbirki u vrijemeograničenogafizičkogpristupa :Vlatka Lemić: Kako »Big Data« iz prošlostimogu utjecati na znanost i istraživanje Time Machineidejaimogućnostinjezineprimjene Rasprava

Stanka 16.30–16.00 :Pozvanaizlaganja 18.00–16.30 Naja Bentzen:TheRoleofEncyclopaediasinanEraofAsymmetricDigitalKnowledge Uri Nodelman: The Stanford Encyclopedia of Philosophy: ChallengesandLessons Moderatori:NatašaJermeniBrunoKragić 

PETAK, 16. listopada 2020. (Dvorana 101)

11.00 – 12.15 BIOGRAFIJA U ENCIKLOPEDICI (I. sesija) Moderator:FilipHameršak Izlaganja: Agata Barzycka-Paździor:TheConceptofthePolish Biographical Dictionary: Among OrdinaryandGreatPeoplefromthePast IvanMajnarić:Historijaibiografija:razmišljanjaiiskustvaizperspektiveHrvatskoga biografskoga leksikona ­Slaven Bačić:OsobitostikoncepcijebiografskihčlanakauLeksikonu podunavskih Hrva ta – Bunjevaca i Šokaca Meri Kunčić:Tkojevažan,atkonije–prilogistraživanjukulturerenesansnogaRaba Rasprava

Stanka 12.30–12.15 (13.45BIOGRAFIJA U ENCIKLOPEDICI (II. sesija – 12.30 Moderator:FilipHameršak Izlaganja: Iva Mandušić:Biografijakrozpovijest–primjerpublicistaMihovilaKunićaspočetka XIX.stoljeća Nataša Ivetić:EnciklopedijskeodredniceoSteviČuturilu Igor Mrkalj:Glinskibiografskileksikonkaoistraživačkiizazov Mikel Urquijo i Joseba Agirreazkuenaga: An Analysis of the Future of National BiographicalDictionaries Rasprava 

PETAK, 16. listopada 2020. (Velika dvorana)

:Pozvanoizlaganje 9.45–9.00 Ranko Matasović:Jezičnaklasifikacijauenciklopedijama

Stanka 10.00–9.45 (LEKSIKOLOŠKE I LEKSIKOGRAFSKE TEME (I. sesija 11.45 – 10.00 Moderatori:LanaHudečekiIvanaCrljenko Izlaganja: Milica Mihaljević:Jezikoslovnonazivljeizmeđudeskripcijeipreskripcije Ivan Marković i Igor Marko Gligorić:Orazvojuhrvatskeriječirukomet PeterJordan:CroatianExternalRelationsasReflectedbytheUseofExonyms Domagoj Vidović:Egzonimi,etniciikteticiuMrežniku Bernardina Petrović:FitonimiuKućnikuJosipaStipanaRelkovića -Kristian Lewis:Internacionalizmiidomaćeriječiuhrvatskomeiruskometraduktološ komnazivlju Rasprava

Stanka 12.00–11.45 12.00 – 14.00 LEKSIKOLOŠKE I LEKSIKOGRAFSKE TEME (II. sesija) Moderatori:LanaHudečekiIvanaCrljenko Izlaganja: -Beata Kovačević i PetraMatović: Frinihovpristupleksikografiji:između(pred)znan stvenogaineznanstvenoga -Alka Lončar: Problematika analize latinskih posuđenica u etimološkom rječniku no vogrčkogajezikaNikolaosaAndriotisa Miljenko Lapaine, Nedjeljko Frančula i Ivo-Pavao Jazbec:Onovomkartografskom rječniku -Veronika Lipp iLászlóSimon:ANewMonolingual,Corpus-BasedExplanatoryDi ctionaryProject ­Vlatka Štimac Ljubas:FarmaceutskonazivljeumrežnomeizdanjuHrvatske enciklope dije -MirjanaŠnjarić:Leksičkenepodudarnostikolokacijskihobrazacaunjemačkome,engle -skomeihrvatskomeopćeznanstvenomjezikutenjihovprikazue-rječnicimaopćeznan (stvenognazivlja(plakatnoizlaganje Goranka Blagus Bartolec: Velikoimalopočetnoslovokaoleksikografskiizazov Rasprava 

Stankazaručak 15.00–14.00 15.00 – 16.30 TEME IZ OPĆE ENCIKLOPEDIKE (I. sesija) Moderatori:VlatkaDugačkiiFilipHameršak Izlaganja: Josip Ćirić i MarinaNekić:Enciklopedija–anatomijaistrategija -Ivana Crljenko:ZnačenjeAtlasa svijetaLeksikografskogazavodaMiroslavKrležauhr vatskojatlasnojkartografiji Tomislav Galović:Strukapomoćnepovijesneznanostiuhrvatskojenciklopedici(okviri (iperspektive (.Karlo Radečić:BiologijauHrvatskoj enciklopedijiMateUjevića(1941.–1945 MarijanaPintar:Muzička enciklopedija Leksikografskogazavoda:prošlostibudućnost Rasprava

Stanka 16.45–16.30

16.45 – 18.45 TEME IZ OPĆE ENCIKLOPEDIKE (II. sesija) Moderatori:VlatkaDugačkiiFilipHameršak Izlaganja: Dino Mujadžević: IslamicLegacyintheEncyclopedia of Yugoslavia(1955–1990):From -theMarginalizationoftheRankovićEratowardstheRecognitionintheEraofDecen tralization Marko Vukičević:ZastupljenostipristuptemamaizrazdobljaPrvogasvjetskogratau enciklopedijskimizdanjimaLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža -DanijelVojak:MarginalcinamarginamahrvatskihenciklopedijailiOkulturi(ne)sjeća njanaromskežrtvegenocidauhrvatskojenciklopedistici Mirko Mlakar:LeksikografijauSrbiji:mukesvremenom -MilanaČabarkapa-Macanović,DraganaMarinković-Dubljević i Novak Vukadi nović: StrukovnileksikoniuleksikografijiCrneGore–iskustvoCrnogorskeakademije naukaiumjetnosti ­MilošTrifković:SpecifičnostistudijeizvodljivostiprojektaANUBiHOpća enciklopedi ja Bosne i Hercegovine :Završnoizlaganje Bruno Kragić: Nedosanjanisanenciklopedijskeutopije–članakogrofuCagliostruu (prvomizdanjuEnciklopedije Leksikografskoga zavoda (općeenciklopedije Rasprava 

SADRŽAJ / CONTENT

:Uvodnoizlaganje/Conferenceopening Filip Hameršak:Modernahrvatskaenciklopedikaizmeđustruke,društva i države / Modern Croatian Encyclopedics between Field, Society, and State...... 3

:Pozvanaizlaganja/Keynotesspeeches Toma Tasovac: Zamišljanje budućnosti leksikona: traganje za početcima e-leksikografije / Imagining theFutureof Dictionaries: TracingtheEarly HistoryofeLexicography ...... 5 Eveline Wandl-Vogt: Promišljanje žanra – pretvorba enciklopedijskoga znanjauakcijunaprimjeruCOVID-19/RethinkingaGenre:Accelerating EncylopedicKnowledgeintoActionontheExampleofCOVID19...... 6 Naja Bentzen:Ulogaenciklopedijaudobuasimetričnogadigitalnogznanja TheRoleofEncyclopaediasinanEraofAsymmetricDigitalKnowledge/  8......  Uri Nodelman: StanfordEncyclopediaofPhilosophy:izazoviipouke/ The Stanford Encyclopedia of Philosophy: ChallengesandLessons...... 9 -Ranko Matasović:Jezičnaklasifikacijauenciklopedijama/LanguageClas sificationinEncyclopedias...... 10

DIGITALNA ENCIKLOPEDIKA I UMREŽENO ZNANJE / DIGITAL ENCYCLOPEDIAS AND KNOWLEDGE NETWORKING

-Zdenko Jecić i Nataša Jermen:Enciklopedikadanas–Leksikografskiza -vodMiroslavKrležaidigitalnodoba/EncyclopedisticsToday–TheMiro slavKrležaInstituteofLexicographyandtheDigitalAge...... 15 ­Darko Čokor i Ivana Kresnik:HrvatskaiWikipedija /Croatiaand Wiki pedia...... 16 -Tihomir Živić:Encyclopædia Britannica Online:mrežnoizdanjepouzdano gapriručnika(2012.–2020.)/Encyclopædia Britannica Online:AnInternet EditionoftheReliableEnchiridion(2012‒2020)...... 18 

-Unai Belaustegi i María José Villa:Bilbaopedia:prvadigitalnaenciklope -dijaposvećenasamojednomgradu/Bilbaopedia: TheFirstDigitalEncyclo pediaDedicatedExclusivelytoaSingleCity...... 19 -Jasmina Tolj, Ivan Smolčić i Petra Bago:Izazoviuprostornomobilježa -vanjuiprikazuenciklopedijskogaznanja/ChallengesinGeotaggingEncyc lopedias...... 20 -Josip Mihaljević:Igrifikacijskielementinamrežnimstranicamaenciklope dija/GamificationElementsofWebSitesofOnlineEncyclopedias ...... 22 -Koraljka Kuzman Šlogar:Digitalneistraživačkeinfrastruktureiumreže noznanje/DigitalResearchInfrastructureandNetworkedKnowledge. . 23 -Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus:Specifičnostidigitalizacijeizda -njaLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža/TheSpecificitiesoftheDigi talizationofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography’sPublications. 24 Jasenka Ferber Bogdan i Anja Tkalec:Znameniti.hr–razvojtematskoga metapodatkovnogportala/Znameniti.hr–DevelopingaCulturalHeritage MetadataPortal...... 25 -Benedikt Perak: EMOCNET:prikazleksičkihmrežaiobogaćivanjepoda taka/EMOCNET:ADisplayofLexicalNetworksandDataEnrichment...26 -Toni Marić:Portaliibazepodatakaoelementimakulturnebaštinenafesti valimafolklora/PortalsandDatabasesonElementsofCulturalHeritageat FolkloreFestivals...... 27 Benedikt Perak i Diana Grgurić: Digitalna platformaglazbene baštine IstreiHrvatskogaprimorja–Zaspal Pave / Zaspal Pave–ADigitalPlatform oftheMusicalHeritageofIstriaandHrvatskoPrimorje...... 29 Dubravka Mlinarić:Ulogadigitaliziranihizvoraizprivatnihkartografskih -zbirkiuvrijemeograničenogafizičkogpristupa/TheRoleofDigitalArchi -valSourcesfromPrivateMapCollectionsinTimesofLimitedPhysicalAc cess...... 31 Vlatka Lemić: Kako »Big Data« iz prošlosti mogu utjecati na znanost i istraživanje:Time Machineidejaimogućnostinjezineprimjene/Howthe BigData«ofthePastcanInfluenceScienceandResearch:TheIdeaofthe« TimeMachineanditsApplicationPerspectives..........................32 

BIOGRAFIJA U ENCIKLOPEDICI / BIOGRAPHY IN ENCYCLOPEDIAS

-Agata Barzycka-Paździor:KoncepcijaPoljskoga biografskog rječnika:izme đuobičnihivelikihljudiizprošlosti/TheConceptofthePolish Biographical Dictionary: AmongOrdinaryandGreatPeoplefromthePast...... 37 IvanMajnarić:Historijaibiografija:razmišljanjaiiskustvaizperspektive Hrvatskoga biografskoga leksikona /HistoryandBiography:Reflectionsand ExperiencesfromthePerspectiveoftheCroatian Biographical Lexicon .....38 ­Slaven Bačić:OsobitostikoncepcijebiografskihčlanakauLeksikonu podu -navskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca /FeaturesoftheConceptofBiogra phicalArticlesintheLexicon of Danubian Croats – Bunjevci and Šokci ....39 -Meri Kunčić:Tkojevažan,atkonije–prilogistraživanjukulturerenesans nogaRaba/WhoisImportantandWhoisNot–AContributiontothe HistoryofRenaissanceCultureoftheIslandofRab...... 40 -Iva Mandušić:Biografijakrozpovijest–primjerpublicistaMihovilaKuni ćaspočetkaXIX.stoljeća/BiographythroughHistory–TheExampleof WriterMihovilKunić(Early19thCentury) ...... 42 Nataša Ivetić:EnciklopedijskeodredniceoSteviČuturilu/Encyclopedia EntriesaboutStevoČuturilo...... 43 -Igor Mrkalj:Glinskibiografskileksikonkaoistraživačkiizazov/TheBio graphicalLexiconofGlinaasaResearchChallenge...... 44 -Mikel Urquijo i Joseba Agirreazkuenaga:Analizabudućnostinacional -nihbiografskihleksikona/AnAnalysisoftheFutureofNationalBiographi calDictionaries...... 45

LEKSIKOLOŠKE I LEKSIKOGRAFSKE TEME / LEXICOLOGICAL AND LEXICOGRAPHICAL THEMES

/Milica Mihaljević:Jezikoslovnonazivljeizmeđudeskripcijeipreskripcije CroatianLinguisticTerminologybetweenDescriptionandPrescription. . 49 / Ivan Marković i Igor Marko Gligorić:Orazvojuhrvatskeriječirukomet OntheDevelopmentoftheCroatianWord rukomet ...... 50 / Peter Jordan: Hrvatski vanjski odnosi kroz prizmu uporabe egzonima CroatianExternalRelationsasReflectedbytheUseofExonyms...... 51 -Domagoj Vidović:Egzonimi,etniciikteticiuMrežniku /Exonyms,Inha bitantNames,andKteticsin Mrežnik ...... 52 

Bernardina Petrović:FitonimiuKućnikuJosipaStipanaRelkovića/The PhytonimsinJosipStipanRelković’sKućnik ...... 52 Kristian Lewis:Internacionalizmiidomaćeriječiuhrvatskomeiruskome traduktološkomnazivlju/InternationalismsandNativeTermsinCroatian andRussianTranslationStudiesTerminology...... 54 Beata Kovačević i PetraMatović: Frinihovpristupleksikografiji:između -pred)znanstvenoga i neznanstvenoga / Phrynichus’ Approach to Lexi) cography:Betweenthe(Proto-)ScholarlyandtheNon-Scholarly...... 55 Alka Lončar: Problematika analize latinskih posuđenica u etimološkom rječnikunovogrčkogajezikaNikolaosaAndriotisa/TheProblemsinAnalysis ofLatinLoanwordsintheEtymologicalDictionaryofModernGreekby NikolaosAndriotis...... 56 Miljenko Lapaine, Nedjeljko Frančula i Ivo-Pavao Jazbec:Onovom kartografskomrječniku/OntheNewCartographicDictionary...... 57 -Veronika Lipp iLászlóSimon:Noviprojektjednojezičnogaobjasnidbe -nog,natemeljukorpusautemeljenogarječnika/ANewMonolingual,Cor pus-BasedExplanatoryDictionaryProject...... 59 ­Vlatka Štimac Ljubas:FarmaceutskonazivljeumrežnomeizdanjuHrvat ske enciklopedije/PharmaceuticalTerminologyintheOnlineEditionofthe Croatian Encyclopedia ...... 60 -Mirjana Šnjarić: Leksičke nepodudarnosti kolokacijskih obrazaca u nje -mačkome,engleskomeihrvatskomeopćeznanstvenomjezikutenjihovpri kazue-rječnicimaopćeznanstvenognazivlja/LexicalIncompatibilitiesof -Verb-NounCollocationsinGerman,EnglishandCroatianCommonLan guage of Science and their Representation in E-dictionaries of General ScientificTerms...... 61 Goranka Blagus Bartolec: Velikoimalopočetnoslovokaoleksikografski izazov/UpperandLowerCaseLetterasaLexicographicChallenge.....63

TEME IZ OPĆE ENCIKLOPEDIKE / GENERAL ENCYCLOPAEDICS THEMES

-Josip Ćirić i MarinaNekić:Enciklopedija–anatomijaistrategija/Encyc lopedia–AnatomyandStrategy...... 67 Ivana Crljenko:ZnačenjeAtlasa svijetaLeksikografskogazavodaMiroslav Krležauhrvatskojatlasnojkartografiji/TheSignificanceoftheWorld Atlas -ofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicographyinCroatianAtlasCarto graphy...................................................................68 

-Tomislav Galović:StrukaPomoćnepovijesneznanostiuhrvatskojenciklo -pedici(okviriiperspektive)/AuxiliarySciencesofHistoryinCroatianEn cyclopedias(FrameworksandPerspectives)...... 69 –.Karlo Radečić: Biologija u Hrvatskoj enciklopediji Mate Ujevića (1941 BiologyintheCroatian EncyclopediaofMateUjević(1941–1945)....71/(.1945 MarijanaPintar:Muzička enciklopedija Leksikografskogazavoda:prošlosti budućnost/TheInstituteofLexicography’sEncyclopedia of Music:Pastand Future...... 72 :(Dino Mujadžević: IslamskabaštinauEnciklopedijiJugoslavije(1955–1990 -odmarginalizacijeRankovićevadobapremapriznanjuurazdobljudecentra lizacije/IslamicLegacyintheEncyclopediaofYugoslavia(1955–1990):From theMarginalizationoftheRankovićEratowardstheRecognitionintheEra ofDecentralization...... 74 Marko Vukičević: Zastupljenost i pristup temama iz razdoblja Prvoga -svjetskogratauenciklopedijskimizdanjimaLeksikografskogazavodaMiro slav Krleža / Representation and Approach to World WarOne Topics in EncyclopediasPublishedbyTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography 75......  -DanijelVojak:MarginalcinamarginamahrvatskihenciklopedijailiOkul / turi (ne)sjećanja na romske žrtve genocida u hrvatskoj enciklopedistici MarginalisedPersonsontheMarginsofCroatianEncyclopedias,orOnthe Cultureof(Non-)RemembranceofRomaVictimsofGenocideinCroatian Encyclopedics...... 76 Mirko Mlakar:LeksikografijauSrbiji:mukesvremenom/Lexicography inSerbia:TheHardshipofTime...... 77 -MilanaČabarkapa-Macanović,DraganaMarinković-Dubljević i No vak Vukadinović: StrukovnileksikoniuleksikografijiCrneGore–iskustvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti / Professional Lexicons in the -LexicographyofMontenegro–TheExperienceoftheMontenegrinAca demyofSciencesandArts...... 78 MilošTrifković:SpecifičnostistudijeizvodljivostiprojektaANUBiHOpća enciklopedija Bosne i Hercegovine/TheSpecificitiesoftheFeasibilityStudyof theANUBiHProject,General Encyclopedia of Bosnia and Herzegovina . . 79 

:Završnoizlaganje/Closinglecture Bruno Kragić: Nedosanjani san enciklopedijske utopije – članak o grofu -CagliostruuprvomizdanjuEnciklopedije Leksikografskoga zavoda (općeen ciklopedije)/TheUnfulfilledDreamofEncyclopedicUtopia–TheArticle onCountCaligostrointheFirstEditionoftheEncyclopedia of the Institute of Lexicography(GeneralEncyclopedia) ...... 81

ŽIVOTOPISI / BIOGRAPHIES...... 83 

SAŽETCI  ABSTRACTS enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. HAMERŠAK,Filip

Uvodnoizlaganje

Moderna hrvatska enciklopedika između struke, društva i države

HAMERŠAK, Filip Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Sedamdeseta obljetnica Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, osnovanoga kaojedinaustanovaFederativneNarodneRepublikeJugoslavijesasjedištem.1950 u Zagrebu i uz trajni pretežni udio hrvatskih djelatnika, preustrojenoga 1972. u ustanovutadašnjeSocijalističkeRepublikeHrvatskeodnosno1990–91.uustanovu -neovisneRepublikeHrvatske,povodjezaprikazglavnihenciklopedijsko-leksikon skihizdanjaodprvepoloviceXIX.dopočetkaXXI.stoljećateudruga,ustanovai .pojedinacakojisuizanjihstajali -Odabranaopća,nacionalnaistrukovnaizdanjautomsurazdobljujasanpoka -zateljuobičajenihmetodološko-koncepcijskihmijena,zamjetljivihidrugdjeuEuro piodnosnosvijetu,aliinekihposebnosti,povezanih–međuostalim–sosebujnim povijesnimokolnostimabivanjauvišenarodnimdržavama(HabsburškaMonarhija -odnosnoAustro-Ugarska,kraljevskaodnosnokomunističkaJugoslavija)teposljedi .camasvjetskihratovakojesuumnogomeutjecaleinacjelokupnohrvatskodruštvo Sjednestrane,uprocesunacionalneintegracije,kojijezboguvođenjaobveznoga osnovnogaškolovanjapodrazumijevaosvebrojniječitateljstvo,valjaloseodrediti -premakulturnoneuvijekhomogenompučanstvu,aiteritorijalnomopsegupriželj kivanezajednice,osobitopakprematomujelionamogućaisamostalna,ilisamou habsburškomodnosnojugoslavenskomokviru,kaoipremakrutostitogaokvira.S -drugestrane,premdazaranauvedeneuraspraveimanifeste,liberalno-demokrat skevrijednostiteksusepostupnoukorjenjivaleusvagdašnjiživot,aautoritarnapa itotalitarnarazdobljaznalasupotrajatipovišedesetljeća.Utakvimokolnostima -zapostavljanja,pritiskeiprogonenisudoživljavalisamopripadnicipojedinihetno -nacionalnihskupina,negoionihdruštvenihslojeva(plemstvo,poduzetnici,slobod na zanimanja, intelektualno činovništvo) koji su u mirnijim dijelovima svijeta u -pravilupodupirali,pisaliikupovaliodnosnočitaliopsežna,atimeiskupaenciklo .pedijskaizdanjakaoizrazautonomnejavnosti -Uhrvatskomkontekstustoga,očekivano,praktičkiinemaambicioznijeenci klopedijekojabibiladovršenabezznatnijedržavnepotpore,aimaitakvihkojesu upravozbogkorjenitihpolitičkihpromjenaostalenedovršene.Osnivanjeigašenje -projekata,paicijelihinstitucijaisprepletenoje,dakako,isbrojnimosobnimsudbi -nama,uširokomspektruodotporadokonformizma,neuvijekjednoznačnoutvr .divih

3 HAMERŠAK,Filip

-Premaizlagačevumišljenju,produbljenijepoznavanjeprošlostihrvatskeenciklope –dike,uključujućinesamozanemarenepojedincenegoicijelaizdanjate–osobito relativnu) uvjetovanost struke suvremenim horizontom očekivanja kao izrazom) cjelokupnoga znanstvenoga, obrazovnoga i medijskoga krajolika nezaobilazan su .zaloguspješnijeganošenjasizazovimabudućnosti

Modern Croatian Encyclopedics between Field, Society, and State

The70thanniversaryofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,foundedin 1950astheonlyinstitutionoftheFederalPeople’sRepublicofYugoslaviaseatedin ZagrebandwithpredominantlyCroatianemployees,reorganisedasaninstitution -ofthethenSocialistRepublicofCroatiain1972,andthenaninstitutionofthein -dependentRepublicofCroatiain1972,isafittingoccasionforpresentinganover viewofthemajorencyclopedias,lexicons,andrelatedpublicationspublishedfrom -thefirsthalfofthe19thtotheearly21stcenturyaswellastheassociations,instituti .ons,andindividualsthatstoodbehindthem Theselectedgeneral,national,andprofessionalpublicationsinthatperiodare aclearindicatoroftheexpectedmethodological-conceptualchanges,alsovisible -elsewhereinEuropeandbeyond,butalsosomeparticularities,linked–amongot herthings–tothespecifichistoricalcircumstancesofbeingpartofmultinational ,states(theHabsburgMonarchy,i.e.Austria-Hungary,theKingdomofYugoslavia andSocialistYugoslavia),andtheconsequencesoftheworldwars,whichgreatly influencedCroatiansocietyasawhole.Ontheonehand,inregardtotheprocessof nationalintegration,whichentailedanincreasingnumberofreadersduetothe introductionofmandatoryprimaryeducation,itwasnecessarytoculturallyorient thepublicationtoapopulationthatwasnotalwaysculturallyhomogenous,and -alsotokeepinmindtheterritorialextentoftheenvisionedcommunity,andespe ,ciallywhetheritispossibleandindependent,oronlyintheHabsburg,i.e.Yugoslav framework,aswellastherigidityofthatframework.Ontheotherhand,eventhough -theywereintroducedintodiscussionsandmanifestosatanearlydate,liberal-demo craticvalueswereonlyslowlytakingrootineverydaylife,andauthoritarianand totalitarianperiodslastedfordecades.Inthesecircumstances,itwasnotonlythe ,membersofcertainethno-nationalgroupsthatsufferedpersecutionandpressure ,butalsomembersofthosesocialstrata(nobles,entrepreneurs,liberalprofessions ,intellectualadministrators),whoinmorepeacefulpartsoftheworldsupported wrote,andbought,i.e.readlengthy,andthereforeexpensiveencyclopediceditions .asanexpressionofpublicautonomy Therefore,intheCroatiancontext,itshouldbenosurprisethattherewere -virtuallynolargerencyclopedicworksthatcouldhavebeenfinalizedwithoutsigni ficantstatesupport,andthereexistthosethatremainedunfinishedpreciselydueto deeppoliticalchanges.Thefoundingandcancellingofprojects,andevenwhole

4 TASOVAC,Toma

-institutions,isofcourseentwinedwithnumerousindividualfates,inabroadspec .trumfromresistancetoconformism,notalwayssimplydetermined Accordingtothepresenter’sopinion,thedeepeningofknowledgeregarding thehistoryofCroatianencyclopedics,includingnotonlyneglectedindividualsbut -entirepublicationsandespeciallythe(relative)conditioningofthefieldbythecon -temporaryhorizonofexpectationsasanexpressionoftheentirescientific,educati .onal,andmedialandscape,isessentialfordealingwithfuturechallenges

Pozvanoizlaganje

Zamišljanje budućnosti leksikona: traganje za početcima e-leksikografije

TASOVAC, Toma DARIAH-EU, Berlin

-Izperspektivenašegaumreženoga,povezanogsvijeta,nemožemoizbjećipodsmi jehkadaproučavamonaivnarazmišljanjaleksikografakojije1973.bio»intrigiran -mogućnostimafrankiranedopisnice«kaotehničkimrješenjemzaprikupljanjelek -sičkihcitataoddobrovoljaca,ilionanjegovakolegekojijeizjaviodajeuporabara -čunalauleksikografiji»gotovoilipotpunozasićena«.Alinašosjećajtehnološkepre moći i naša pristranost gledanja unatrag ne pomažu nam pri stjecanju uvida u -povijesnitrenutakkadasutakveizjavedaneiliustvarniopsegprethodnihtehno loškihpostignuća.Štoviše,našosjećajsamozadovoljstvamožezamaglitinašpogledi .stogamožemoprevidjetinekeidejeizprošlostikojeteksadamoguuroditiplodom -Gledajućiunatragnatokakosudrugiznanstveniciprimjenjivalitehnologijuiza mišljalikakobiidealnileksikoniubudućnosti,biloeksplicitno,projicirajućisvoje vizijeonogaštobielektronskirječnicitrebaliomogućiti,biloimplicitno,razvijajući leksikografskeformate,modeleiplatforme,možemostećivrijedneuvideutijekove razvojaleksikografskeimetaleksikografskemisli.Moždajošvažnije,retrospekcija možeimatiotrježnjujućiučinak.Moženamotkritidoklesmo,takoreći,jošuvijeku .početnojfazie-leksikografije

Imagining the Future of Dictionaries: Tracing the Early History of e-Lexicography

Fromtheperspectiveofournetworked,connectedworld,wecan’thelpbutsmile -atthenaivethoughtofalexicographerwhoin1973was“intriguedbythepossibi -litiesoftheself-mailingpostcard”asatechnicalsolutionforcollectinglexicalcitati onsfromvolunteers;orhiscolleaguewhodeclaredthattheuseofcomputersin lexicography“isatornearthepointofsaturation”.Butoursenseoftechnological 5 WANDL-VOGT,Eveline

superiorityandourhindsightbiaswillnothelpusgetclosertoanunderstandingof eitherthehistoricalmomentinwhichsuchpronouncementsweremadeorthetrue -scopeofprevioustechnologicalachievements.What’smore,ourownsenseofse lf-satisfactionmaycloudourviewandmakeusoverlooksomeideasfromthepast thatcouldonlynowbebroughttofruition.Lookingbackathowotherscholars employedtechnologyandhowtheyimaginedidealdictionariesofthefuture,both -explicitlybyprojectingtheirvisionsofwhatelectronicdictionariesshouldbecapa ,bleof,andimplicitly,bydevelopinglexicographicformats,models,andplatforms canprovidevaluableinsightsintotheongoingdevelopmentsoflexicographicand metalexicographicalthought.Evenmoreimportantly,perhaps,aretrospectivelook canhaveatrulysoberingeffect.Itcanrevealtheextenttowhichwearestill,ina .mannerofspeaking,intheearlydaysofe-Lexicography

Pozvanoizlaganje

Promišljanje žanra – pretvorba enciklopedijskoga znanja u akciju na primjeru COVID-19

WANDL-VOGT, Eveline Austrian Academy of Sciences, Vienna Austrijska akademija znanosti, Beč

-COVID-19jesnažankatalizator.Uovomeizlaganjuautoricanaspozivadapromi -slimožanrusmislupristupausmjerenognadjelovanje.Raspravljaoulozienciklo -pedijskogznanjaurješavanjuproblemavezanihuztrenutnepandemijetepredstav lja primjere iz BioCultural Diversity Indexa i kartografije COVID-19. Ovaj -namjenskiprojektproizlaziiztransatlantske,međusektorskesuradnjesElianCar -senat(FR,NamSor)iDariomRodrighierom(US,MITCWS,metaLab(at)Har vard),kojajepočeladjelovatitijekomuvođenjaograničenjakretanjazbogCOVID-19 ,(pandemijeuAustriji.Primjenjujeteorijskumrežuaktera(M.Callon,B.Latour stvarajućinovuperspektivunadruštveneveze.Ovametodaproučavanjaljudskih dinamikakojekarakterizirajusvakodnevniživotoslanjasenanačinnakojiljudskii -neljudskiakterimogubitipovezani,navišerazina,odmikroorganizamadočitavo gadruštva.Suradnjajedoveladoraznihumjetničkihiznanstvenihrezultata,poput -podnošenjaprilogazaLeonardoJournal,Prezentacijeudubokomsvemirunafesti -valuArsElectronica2020,prijavazaDARIAHTheme2020/2021,sciljemusmje ravanjarezultatapremalakopristupnommuzejskom»predmetu«,primjenjujući -javnezaslonesvisokomrezolucijom.Daniprimjeriusredotočenisunasljedećepro bleme: -Znanje i njegovo predstavljanje u enciklopedijama, uglavnom s teži • .štemnabiografskeiprozopografskepodatkeileksikografskeproizvode

6 WANDL-VOGT,Eveline

Pristup enciklopedijskom znanju u složenom svijetu temeljenom na • izazovima. -Primjenaenciklopedijskogznanjasciljemubrzanoguvođenjadjelatno • .stiusredotočenihnaljude :Skrećemopažnjuna .Mrežezajedničkogstvaranjausmjerenanaostvarenjeciljeva • .Nelinearnaistraživanja • .Trenutačneibudućeizazovezaleksikografe •

Rethinking a Genre: Accelerating Encylopedic Knowledge into Action on the Example of COVID-19

COVID-19isafireaccelerator.Inthispresentation,theauthorinvitesustoajoint journey,rethinkingthegenretowardsanactiondrivenapproach.Shediscussesthe -roleofencylopedicknowledgeincontributingtodealingwiththecurrentpande mics, outlining related examples of the BioCultural Diversity Index and the ,COVID-19 cartography. This purpose-driven project stems from a transatlantic -cross-sectoralcollaborationwithElianCarsenat(FR,NamSor)andDarioRodri ghiero(US,MITCWS,metaLab(at)Harvard),operationallystartingduringthe ,COVID-19lockdowninAustria.ItappliestheActor-NetworkTheory(M.Callon B.Latour)creatinganewwayoflookingatsocialties.Thismethodofstudyingthe humandynamicsthatcharacterizeeverydaylifereliesonthewayinwhichhuman andnon-humanactorscanbeconnected,atdifferentscales,frommicroorganisms -totheentiresociety.Thecollaborationledtovariousartisticaswellasscientificre sults,suchasthePaperSubmissionforLeonardoJournal,PresentationinDeep SpaceatArsElectronicaFestival2020,DARIAHThemeapplication2020/2021to ,further the results towards an easily accessible museum »object«, using public :hi-resolutionscreens.Theexamplesgivenfocusonthefollowingissues Knowledge and its representation in encyclopedias, mainly looking • -intobiographicalandprosopographicaldataandlexicographicalpro ducts. .Accessingencylopedicknowledgeinachallengedrivencomplexworld • Applyingencylopedicknowledgetoaccelerateitintohuman-centred • action. :Wedrawattentiontowards Purposedrivenco-creationnetworks • Non-linearresearch • .Currentandfuturechallengesforlexicographers •

7 BENTZEN,Naja

Pozvanoizlaganje

Uloga enciklopedija u dobu asimetričnoga digitalnog znanja

BENTZEN, Naja Ured za vezu Europskog parlamenta u Washingtonu, DC European Parliament’s Liaison Office in Washington, DC

Ueuropskoj»infosferi«svevišeprevladavaasimetričnoznanjeinejednakpristup informacijama.Tzv.infodemijakojapratipandemijuCovid-19dodatnojepodcrtala potrebuzazajedničkimstvarnostimaiznanjemueuropskojjavnojsferi.Gledajući širenanašukognitivnuotpornost,EUinjegovezemlječlanicetrebaju–uznapore dapovećajumedijskupismenost–raditinatomedagrađanipostanuotpornijina -manipulacijuinformacijamatakodaojačajugrađanesvihuzrastaputemprovjere nogznanjaipotvrđenihinformacija.Potvrđenenacionalnedigitalneenciklopedije -igrajuključnuuloguunovompoticajuzastvaranje,održavanje,ijačanje»pozitiv nihzačaranihkrugova«saveznikapouzdanogznanja,kojebisemoglokoristitipri ubacivanjupouzdanogsadržajauinfosferute–krozEUjezikekojisegovorediljem svijeta–čakprojiciratikolektivnukognitivnuotpornostiizvangranicaEurope.To bimoglopridonijeti»povratkuznanstvenojstručnostiiprocjenamazasnovanima -nadokazima«ukontekstuuvjetnihznakovadajeCovid-19povećaopovjerenjejav .nostiuznanostiznanjeunekimzemljama

The Role of Encyclopedias in an Era of Asymmetric Digital Knowledge

TheEuropean»infosphere«isincreasinglydominatedbyasymmetricknowledge -andunequalaccesstoinformation.Theon-going»infodemic«thathasaccompa niedtheCovid-19pandemichasfurtherunderlinedtheneedforsharedrealitiesand -sharedknowledgeinaEuropeanpublicsphere.Lookingmorebroadlyatourcolle ctivecognitiveresilience,theEUanditsMemberStatesshould−inadditionto -effortstobolstermedialiteracy−worktomakecitizensmoreresistanttomanipu -latedinformationbyempoweringcitizensofallagesthroughtrustworthyknowled geandverifiedinformation.Verifiednationalonlineencyclopaediascanplayakey role in a new push forcreating, maintaining and boosting »virtuous circles« of -trustedknowledgeallies,whichcouldbeusedtoinjectreliablecontentintothein fosphere,and−throughEUlanguageswidelyspokenintheworld−evenproject collectivecognitiveresiliencebeyondEurope.Thiscouldcontributetoa»returnto -scientificexpertiseandevidence-basedassessments«amidtentativesignsthatCo .vid-19hasincreasedpublictrustinscienceandknowledgeinsomecountries

8 NODELMAN,Uri

Pozvanoizlaganje

Stanford Encyclopedia of Philosophy: izazovi i pouke

NODELMAN, Uri Stanford University Sveučilište Stanford

Stanford Encyclopedia of Philosophy(SEP)ježivo,dinamično,digitalnoreferentno djelosotvorenimpristupomkojepokrivapoljefilozofije.Trenutačnoobuhvaćaviše od1700natuknicai25milijunariječi.Našenatuknicepišupozvanistručnjaciteih -seažuriraiodržavapremapojedinačnimrasporedima.Uprosjekusesvakogakvar talaažurira,ispravljailiobjavljujevišeod150natuknica.SEPjepokrenuturujnu sasamodvijenatuknice,kojesutadaobuhvaćaleoko5000riječi.Uovome.1995 izlaganjugovoritćuotomekakojeSEPponajprijeorganiziranaaktivnazajednica ,sasnažnimosjećajemsvrhovitostikojastvaraiodržavaovoreferentnodjelozasebe -svojekolege,studenteteširupubliku.Ocrtatćupovijestprojektategovoritionje -govimsvakodnevnimaktivnostima.Govoritćuiomnoštvupitanjaiizazovaskoji masmosesusreliijošsesusrećemo.KakopotičemorastSEP-adokistovremeno -radimonatomedaprojektostaneodrživ?Opisatćuštosmonaučilitijekomprote .klih25godinaradanaSEP-u

The Stanford Encyclopedia of Philosophy: Challenges and Lessons

,TheStanford Encyclopedia of Philosophy(SEP)isathriving,openaccess,dynamic -digitalreferenceworkthatcoversphilosophy.Itcurrentlyincludesover1,700en ,triesandrunsover25millionwords.Ourentries,writtenbyexpertsthatweinvite areupdatedandmaintainedontheirownindividualschedules.Onaverage,over 150entriesareupdated,corrected,ornewlypublishedeachquarter.ButtheSEP beganinSeptember1995withonly2entrieswhich,atthetime,totaledonlyabout 5,000words.Inthistalk,IwilldiscusshowweseetheSEP,firstandforemost,asan efforttoorganizeanactivecommunitywithastrongsenseofpurposetocreateand maintainthisreferenceworkforthemselves,theircolleagues,theirstudents,and -thegeneralpublic.Iwillgothroughthehistoryoftheprojectandtalkaboutday to-dayoperations.Iwillspeakaboutthemanyquestionsandchallengeswehave facedandcontinuetoface.HowdowecultivatethegrowthoftheSEPwhile,atthe sametime,workingtokeeptheprojectsustainable?Iwilldescribethelessonswe .havelearnedoverthepast25yearsofworkontheSEP

9 MATASOVIĆ,Ranko

Pozvanoizlaganje

Jezična klasifikacija u enciklopedijama

MATASOVIĆ, Ranko Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb

Uovomćemoizlaganjurazmotritikakorazličiteenciklopedijepristupajuproblemu ­genetskeklasifikacijejezikasvijeta.UsporeditćemopristupeBrockhausove, Larous seove, Velike ruske enciklopedije i Encyclopedie Britannice sasustavomklasifikacijekoji -jeprimijenjenuHrvatskoj enciklopediji.Izizlaganjaćebitividljivokakosepreden ciklopedističkim pristupom genetskoj klasifikaciji jezika postavljaju mnogobrojni -izazovi:1.Međustručnjacimanepostojijedinstvenomišljenjeogenetskojklasifika cijijezikasvijeta,osobitonadubljimrazinamaklasifikacije:najpouzdanijiiažurirani -izvoripoput»Ethnologuea«(http://www.ethnologue.org),»Glottologa«(http://glo ttolog.org)i»WALS-a«(http://wals.info)neslažuseugenetskojklasifikacijimnogih ­skupinajezikausvijetu,asintetskisupriručniciizporedbenelingvistike(npr.Lan guages of the World MerrittaRuhlena,iliInternational Encyclopedia of Linguistics W.Frawleya)danasuvelikojmjerizastarjeli.2.Teškojeodreditinakojojserazini klasifikacije treba zaustaviti u enciklopedijskom prikazu genetskih odnosa među -jezicima,budućidagenetskasrodnostmeđujezicimanijepodjednakodobroistra ženausvimdijelovimasvijeta:općeprihvaćenimporodicamapoputindoeuropskei uralskeuEurazijitakouSjevernojiJužnojAmericiodgovarajuskupinejezikačija -jegenetskasrodnostdvojbena(npr.jezici»na-dene«ili»penutijska«jezičnaporodi -ca).Jasnojedabiobjektivanenciklopedističkiprikazgenetskihodnosameđujezici mamoraobitiuravnotežen,usmisludaprimjenjujejednakostrogekriterijebez .obziranatogdjeseodređenaskupinajezikagovoriikolikojepouzdanoistražena.3 Sustavijezičnoganazivljaikriterijiidentitetazajezikerazlikujuseinisudosljedno provedeni.Toseočitujeiurazličitimmeđunarodnimsustavimakodovazapojedine -jezike(ISO,Glottolog,LinguasphereiEthnologue)kojisenerukovodeistimnače lima.Uovomćeizlaganjubitipredloženakonkretnarješenjakojimabinavedeni .problemimoglibitiprevladaniusuvremenimopćimenciklopedijama

Language Classification in Encyclopedias

Thispresentationwilldiscusshowdifferentencyclopediasdealwiththeproblemof geneticclassificationoftheworld’slanguages.Wewillcomparetheapproachesof -Brockhaus’,Larousse,EncyclopediaBritannicaandTheGreatRussianEncyclope ­diawiththeapproachtakeninCroatianEncyclopedia(Hrvatska enciklopedijaLek sikografskoga zavoda M. Krleža). It will become apparent that there are several challengestotheencyclopedistictreatmentoflanguageclassification:1.Thereisno communis opinio amongexpertswhichgeneticclassification(especiallyatthedeeper 10 MATASOVIĆ,Ranko

-levels)isthecorrectone:themostup-to-datesources,suchasEthnologue,Glotto -logandWALSdisagreeinparticularsofthegeneticclassificationofindividualfa milies,andthesynthetichandbooksofcomparativelinguistics(e.g.Languages of the (World byMerrittRuhlen,orInternational Encyclopedia of LinguisticsbyW.Frawley -arelargelyoutdated.2.Itisdifficulttoestablishacommonlevelofgeneticclassifica tionoflanguagesforalloftheworld’sregions,sincethegeneticrelationshipsamong -languagesarenotequallywellresearchedindifferentpartsoftheworld:forexam -ple,intheAmericas,theexistenceofsomedeep-levelgeneticgroupings(e.g.Na-De ne languages, or Penutian languages) is still very much controversial, while the largegeneticfamiliesofEurasiahavebeenlargelyestablished.3.Thesystemsof languageidentificationaredifferentandtheyareoftennotusedconsistently(this ,alsoappliesfortheinternationalcodesystemsforlanguages,suchasISO,Glottolog -LinguasphereandEthnologue).Thispresentationwillproposeanumberofcon -cretesolutionshowsuchproblemsmightbeovercomeincontemporaryencyclope dias.

11 enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. DIGITALNAENCIKLOPEDIKAI UMREŽENOZNANJE  DIGITALENCYCLOPEDIASAND KNOWLEDGENETWORKING enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. JECIĆ,Zdenko

Enciklopedika danas – Leksikografski zavod Miroslav Krleža i digitalno doba

JECIĆ, Zdenko JERMEN, Nataša Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Ulaskomudigitalnodoba,funkcionalnostiuporabljivostenciklopedijavišestruko -susepovećale.Dobivši,međutim,jakukonkurencijuuinternetskimizvorimapo -dataka,enciklopedijedanas,višenegoikadprije,preispitujupravacsvojegadaljnje -garazvoja.Osimštoolakšavapristuppouzdanomikonsolidiranomznanjutepro vjerenim podatcima, digitalni medij pridonosi tranziciji mrežnih enciklopedija u -platformezadiseminaciju,razmjenuiumrežavanjeznanja,dajućiimnoveepiste .mičkevrijednosti UovomćeseizlaganjuprikazatiaktivnostiLeksikografskogazavodaMiroslav -Krležausmjerenerazvojunovogakonceptaenciklopedikeudigitalnomdobu.Opi -satćesedigitalnatransformacijaZavodauposljednjadvadesetljeća,kojaseprovo ,dila u tri osnovna pravca: digitalizacija i mrežno objavljivanje arhivskih izdanja objavljivanjemrežnihopćihenciklopedija,pretvorbaspecijaliziranihenciklopedija -uenciklopedičkeportale.PrvivažankorakpremamrežnojpojavnostiZavodaostva renje2009,kadajenekolikotiskanihizdanjadigitaliziranoiobjavljeno onlineu -otvorenompristupu.GlavnaprekretnicaudigitalnojtransformacijiZavodadogodi -lase2013.objavljivanjemmrežnogaizdanjaopćeHrvatske enciklopedije, prvogaiz danjaZavodakoje sekontinuiranoažurirainadopunjuje.Godine2014.započeoje ,radnanovomoblikuenciklopedičkogaprojekta,Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji kojačiniokosnicuPortala hrvatske tehničke baštine.Portalpredstavljakorakdalje -premanovomenciklopedičkomkonceptu,jerneslužisamokaopouzdanizvorin formacija,negoikaoplatformazaumrežavanjeznanja,tekaotakavdajemogući .pravacrazvojaprofesionalnouređivanihmrežnihenciklopedija -Javnodostupnemrežnezbirkeenciklopedičkogaznanjaomogućujupoveziva njesdigitalnimpodatcimaizbirkamaostalihznanstvenihikulturnihinstitucija.U radućeseopisatisuradničkiprojektikojimajeciljjačanjedigitalneistraživačkei -kulturneinfrastrukture,snaglaskomnauloguhrvatskeenciklopedikeutimnasto janjima.

Encyclopedistics Today – The Miroslav Krleža Institute of Lexicography and the Digital Age

-Byenteringthedigitalage,thefunctionalityandusabilityofencyclopediasareen -hancedenormously.However,infiercecompetitionwithvariousinternetinforma

15 ČOKOR,Darko

-tionsources,encyclopediasarepromptedtore-examinethedirectionsoftheirde velopment more than ever before. Apart from facilitating access to reliable and consolidatedknowledgeandverifiedfacts,digitalmediahavecontributedtothe -transitionofonlineencyclopediasintoplatformsforknowledgedissemination,sha .ringandnetworking,thusgeneratingtheirnewepistemicvalue -ThispresentationwilldemonstratetheactivitiesofTheMiroslavKrležaInsti tuteofLexicographyaimedatdevelopinganewconceptofencyclopedisticsinthe digitalage.TheInstitute’sdigitaltransformationinthepasttwodecadeswillbe shown.Ithasbeencarriedoutinthreeprincipaldirections:digitisationandonline ,publishingofarchivaleditions,publishingofonlinegeneralencyclopaedias -transformationofspecialisedencyclopediasintoencyclopaedicportals.Thefirstsi gnificantsteptowardInstitute’sdigitalappearancehappenedin2009,whenseveral printededitionsweredigitisedandmadefreelyavailableonline.Theturningpoint intheInstitute’sdigitaltransformationwasthelaunchoftheonlineeditionofthe -generalCroatian Encyclopaediain2013,thefirstcontinuouslyupdatedandexpan -dededition.In2014,theCroatian Encyclopedia of Technologywasinitiated,represen tinganewtypeofencyclopedicproject,beingtheframeworkforthedevelopment ofthePortal of Croatian Technology Heritage.Theportalrepresentsastepforward towardsthenewencyclopedicconcept,servingnotonlyasareliableinformation source,butalsoasaknowledgenetworkingplatform,andassuchitgivespossible .directionsforthedevelopmentofprofessionalonlineencyclopedias TheInstitute’spubliclyavailableonlinecollectionsofencyclopaedicknowledge enablethelinkingtothedigitaldataandcollectionsofotherresearchandcultural institutions. The collaborative projects aimed at reinforcing digital research and -culturalinfrastructurewillbedescribed,focusingontherolethatCroatianencyc .lopedisticsplaysintheseefforts

Hrvatska i Wikipedija

ČOKOR, Darko KRESNIK, Ivana Fakultet hrvatskih studija, Zagreb Faculty of Croatian Studies, Zagreb

-Wikipedijajebesplatnodostupnabazatvrdnjitehničkiorganiziranihpoenciklope -dijskimnačelima,adeklarirasekao»slobodnaenciklopedija«,štoimavišedimenzio nalnoznačenje.Toseodnosinabesplatnostkorištenjaobjavljenihpodatakatena -otvorenostupogleduuređivanja,stvaranjairastaWikipedije.Naime,svatkospri -stupominternetumožeunositi,brisatiiuređivatipodatke,bezdaseposebnoregi strirakaosuradnikiliuređivač.UspjehWikipedijetolikjedapojedinedržavevide interesukontrolisadržaja»nacionalneWikipedije«.Zapojedinetemeopterećene

16 ČOKOR,Darko

povijesnimipolitičkimokolnostimaiznimnojevažnokakosuopisanena»engleskoj Wikipediji«,pajeitopostaoprostorlobiranjaidrugihvrstautjecanja.Događase ,stogadasupodatciuengleskimčlancimai»nacionalnimWikipedijama«drukčiji pačakdanijemogućeispravitinetočnostiuengleskimčlancima.Takvesituacije -posebicesučesteučlancimana»malimjezicima«,jersučlancinaWikipedijiraspo .ređenipojezicima,aneponarodimailidržavama -CiljjenašegaistraživanjautvrditikakavjeutjecajWikipedijenahrvatskodruš tvoihrvatskogadruštvanaWikipedijuusmislusvijestiovažnostidvosmjernosti -konceptaWikipedije,kakoukontekstu»domaćih«okolnostitakoiumeđunarod nomkontekstu.Istraživanjesetemeljinastanjuisuodnosupojedinihstranicana ,hrvatskojiengleskojWikipedijitenaiskazimaujavnomprostoru:televizija,novine internet.

Croatia and Wikipedia

Wikipediaisafreelyavailabledatabaseofclaimsorganizedbyencyclopedicrules.It isdeclaredasa»freeencyclopedia«,whichhasamultidimensionalmeaning.This meansthatitisfreetousedatapublishedonWikipedia,anditisopenforanyoneto ,edit, create, and grow the encyclopedia. Anyone with Internet access can enter .delete,andeditdatawithoutregisteringasassociateoreditor -ThesuccessofWikipediaissogreatthatsomecountriesseeaninterestincon -trollingthecontentof»nationalWikipedias«.Forsometopicsburdenedwithhisto ricalandpoliticalcircumstances,itisextremelyimportanthowtheyaredescribed onthe»EnglishWikipedia«,andthishasbecomeaspaceforlobbyingandother influences.ItisthereforethecasethatthedatainEnglisharticlesandin»national Wikipedias«aredifferent,andeventhatinaccuraciesinEnglisharticlescannotbe -corrected.Suchsituationsareespeciallycommonin»smalllanguage«articles,be .causeWikipediaarticlesaredistributedbylanguage,notbynationsandcountries TheaimofourresearchistodeterminetheimpactofWikipediaonCroatian societyandCroatiansocietyonWikipediaintermsofawarenessoftheimportance oftheconceptofWikipedia,bothinthecontextofCroatiancircumstancesandin theinternationalcontext.Theresearchisbasedonthestatusandcorrelationof individualCroatian,andEnglishWikipediaarticles,andonstatementsexpressedin .thepublicspace:television,newspapers,Internet

17 ŽIVIĆ,Tihomir

Encyclopædia Britannica Online: mrežno izdanje pouzdanoga priručnika (2012–2020)

ŽIVIĆ, Tihomir Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Faculty of Agriculture and Food Technology, Josip Juraj Strossmayer University, Osijek

-Poputzaštitnogaznakasrepuhom,znamenomkojimproslavljaprvotisakuEdin burghuiz1768.,akojijojod1929.krasisvaizdanja,Britannicasevezalazačinjenicu ­dajojjetiskopis244godine»nadahnjivaoznatiželjuiradostučenja«,inspiring curio -sity and the joy of learning,štoposvjedočujuobjavenanjezinuTwitteru (@Britanni -ca,»Ever«;@Britannica,»Inspiring«).TijekomrazvojnihstoljećaBritannicajepo stalaistoznačnicatočnosti,pasvojimhotimičnopolatinjenimnazivom,opremomi slogomčitateljstvupružasličnoistraživalačkoiskustvokaoiEncyclopedia orbisque -doctrinarum, izišla1517.uIngolstadtuispodperabavarskogajezikoslovcaipovjesni čaraJohannaGeorgaTurmaira(Aventinus551‒64),tepriručnikEncyclopædiæ, seu -orbis disciplinarum, tam sacrarum quam prophanarum, epistemonhrvatskogamno .(goznalcaPavlaSkalića,objelodanjenuBaselu1559.(Epistemon -RadseosvrćenaBritanničino zadržavanjebritanskogapravopisauzpojedno ,.stavnjenjepriloganakonnakladničkeselidbeuSjedinjeneAmeričkeDržave1901 -načelo»stalnepreradbe«,continuous revision,primijenjenood1933.tenabitnepro mjenenastaleobjavom15.izdanja,njezinezadnjetiskovine(Kearney).Trodijelni ustroj(Macropædia, Micropædia i Propædia),stočlanouredništvo32sveska,4000 člankopisaca,500000pojmovai40000000riječinapreko32000stranicastogai -daljeBritannicučinejedinstvenompremdajuopsežnošćunadilazimrežnipriruč .(nikBaiduBaike(Zhang

Encyclopædia Britannica Online: An Internet Edition of the Reliable Enchiridion (2012‒2020)

,Likethethistlelogotype,anemblemhonoringthe1768Edinburghfirstedition whichhasdecoratedallitspublicationseversince1929,Britannicahasstucktothe factthatitsprinthasbeen‘inspiringcuriosityandthejoyoflearning’intheEnglish ;»languagefor244years,astestifiedbyitsTwitter threads(@Britannica,»Ever -Britannica,»Inspiring«).Duringtheevolutionalcenturies,Britannicahasbeco@ mesynonymouswithpunctuality,soitprovidesareader,byvirtueofitspurposely ­Latinizedtitle,layout,andstyle,withasimilarexploratoryexperienceliketheEn cyclopedia orbisque doctrinarum,writtenbytheBavarianphilologistandhistorian JohannGeorgTurmair(Aventinus551‒64)andpublishedinIngolstadtin1517,or ­amanualentitledEncyclopædiæ, seu orbis disciplinarum, tam sacrarum quam propha narum, epistemon,compiledbytheCroatianpolyhistorPavaoSkalić,publishedin .(Baselin1559(Epistemon 18 BELAUSTEGI,Unai

ThepresentationrelatestoBritannica’sretentionoftheBritishorthographyin additiontothearticlesimplificationsubsequenttothepublisher’srelocationtothe UnitedStatesin1901,a‘continuousrevision’principleappliedeversince1933,and tothesignificantalterationseffectuateduponthepublicationofthelastprinted ­edition, i.e., the 15th one (Kearney). A tripartite organization (Macropædia, Mi cropædia, and Propædia),a100‐memberEditorialBoardofits32volumes,4,000 contributors,500,000ofentriesand40,000,000wordsonmorethan32,000pages stillrenderBritannicaunique,althoughithasbeensurpassedbytheBaiduBaike .(onlineencyclopediawhenitcomestocoverage(Zhang

Bilbaopedia: prva digitalna enciklopedija posvećena samo jednom gradu

BELAUSTEGI, Unai VILLA, María José Sveučilište Baskije, Bilbao University of the Basque Country, Bilbao

.IstraživačkaskupinaSveučilištaBaskije(UPV/EHU,Španjolska)iniciralaje2013 -projektkakobistvorilaiproširilaznanjeograduBilbau(Baskija,Španjolska).Glav .nijeciljizvestikolaborativniprojektkojibiučiniovidljivomčitavupovijestBilbaa ProjektidigitalnaenciklopedijaproizašlaiznjeganazvanisuBilbaopedia.Projekt podupiruraznejavneupraveteSveučilišteBaskije.Zahvaljujućisuradnjisjavnim -institucijama,Bilbaopediajepostalavrlocitiranaumnogimdrugimmrežnimenci klopedijama.Tajjeuspjehposljedicanapornogaradanaokupljanjuiusustavljivanju -sadržajanajasanipristupačannačinkojipogoduješirenjuinformacija.Usto,enci klopedijaomogućujeneprestanoažuriranjepodatakakakobiseuvelinovipojmovi .isliketeispravljaliiproširivalipostojećičlanci Natometragu,željelibismonaglasitidaBilbaopediaimadvostruki,akademski -idruštveno-popularnicilj:zamišljenajekaootvoreniikolaborativniprojektnako jemsudjelujuprofesionalnipovjesničariiamateri,aligdjesavsadržajmoraproći processtručnerecenzijepremameđunarodnimstandardimaprijenegoseobjavei .postanudostupnejavnosti VišeinformacijaoBilbaopediji:http://www.bilbaopedia.info/home /Višeinformacijaonašojistraživačkojskupini:http://www.prosoparlam.org

19 TOLJ,Jasmina

Bilbaopedia: The First Digital Encyclopedia Dedica- ted Exclusively to a Single City

In2013,aconsolidatedresearchgroupoftheUniversityoftheBasqueCountry UPV/EHU,Spain),commencedaprojectinordertocreateandspreadknowledge) aboutthecityofBilbao(BasqueCountry,Spain).Themaingoalofthatissuewasto carryoutacollaborativeprojecttomakevisibletheentirehistoryofBilbao.The projectanditsresults(digitalencyclopedia)werecalledBilbaopedia.Thisprojectis sponsoredbyvariouspublicadministrationsandbytheUniversityoftheBasque Country.Thankstocollaborationwithpublicinstitutionsoverthelast6years,it hasbecomeoftencitedamongvariousonlineencyclopedias.Thissuccesshasbeen possiblethankstotheeffortmadeforbringingtogetheraverysystematizedcontent -inaclearandaccessiblewaythatfacilitatesitsdiffusion.Inaddition,theencyclope diaenablesconstantupdatingtoincorporatenewtermsandimages,ortocorrect .andexpandonthosealreadyincluded Inthissense,wewouldliketounderlinethatBilbaopediahasadoubleacademic andsocial/popularaim:itisconceivedasanopenandcollaborativeprojectwiththe ,participationofhistoriansandamateurhistorians,butalsowiththeconditionthat priortopublicdiffusion,anysubjectcreatedoruploadedforthepublicationneeds .tobepeer-reviewedinamannerconformingtointernationalstandards MoreinformationaboutBilbaopedia:http://www.bilbaopedia.info/home .Moreinformationaboutourconsolidatedresearchgroup:http://www.prosoparlam org/

Izazovi u prostornom obilježavanju i prikazu enciklopedijskoga znanja

TOLJ, Jasmina SMOLČIĆ, Ivan Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

BAGO, Petra Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Enciklopedijesekaopouzdaniizvoriznanjakojeizrađujustručnjacipredmetnog ,područjaileksikografi,međudrugimkarakteristikamadičesvojompouzdanošću -točnošćuipreciznošću.Prostorniprikazenciklopedijskogznanjanaodređensena -činvećodavnokoristinageografskimitematskimkartama,nodigitalnodobado

20 TOLJ,Jasmina

nijelojeznatnoproširenemogućnosti.Ipak,unedostatkuosustavljenogamodela obilježavanjaiprikaza(geotagiranja)enciklopedijskogaznanja,rijetkadjelaupunoj -mjerirabetakavpristup.Stvaranjetakvamodeladonosiinekeizazove.Imenaloka -cija(gradova,ulica,trgovaisl.)krozvrijemesemogumijenjati,štojeizazovuslože -nompretraživanjuiliprikazunakarti.Utakvimseslučajevimatražerješenjasvođe .nja na zajedničku oznaku, što je princip regularizacije (normalizacije) teksta IstraživanjejepotaknutonastojanjemzaunapređenjemmrežnogaizdanjaHrvatske tehničke enciklopedijeLeksikografskogazavodaMiroslavKrležanaPortaluhrvatske tehničkebaštine.Autorićeanaliziratidosadašnjuenciklopedijskupraksubilježenja mjesnihimenakojasusekrozvrijememijenjalaterazmotritikojioblicibilježenja .najbolje odgovaraju specifičnim, praktičnim zahtjevima digitalne enciklopedike Takavbinačinbilježenjaiprikazapovećaoupotrebljivostenciklopedija,jerbiseuz -nastavakprakseprikazainformacijakojesuprecizne,korisnicimaomogućioolakša .nopretraživanjeipregledavanjeteprikazznanjanakarti

Challenges in Geotagging Encyclopedias

-Encyclopedias, as a reliable source of knowledge produced by experts and lexi ,cographers,amongothercharacteristicsareknownfortheirreliability,accuracy ,andprecision.Thespatialrepresentationofencyclopedicknowledgehas,inaway beenusedforalongtime,suchasinthematicmaps,butthedigitalagehasbrought -significantlyexpandedpossibilities.However,intheabsenceofanestablishedmo delformarkinganddisplaying(geotagging)encyclopedicknowledge,rareworks .makefulluseofsuchanapproach.Creatingsuchamodelalsohassomechallenges Locationsnames(ofcities,streets,squares,etc.)canchangeovertime,whichcanbe achallengewhentryingtodoacomplexsearchordisplayinformationonamap.In suchcases,solutionsaresoughttoreduceinformationtoacommonlabel,whichis principle of text regularization (normalization). The research was prompted by effortstoimprovetheonlineeditionoftheCroatian Encyclopedia of Technologyby -TheMiroslavKrležaInstituteofLexicographyontheCroatianTechnicalHerita gePortal.Theauthorswillanalysethecurrentencyclopedicpracticeofrecording placenamesthathavechangedovertimeandconsiderwhichformsofrecording -bestsuitthespecific,practicalrequirementsofdigitalencyclopaedicprojectsofto -day.Suchawayofmarkinganddisplayingwouldincreasetheusabilityofencyclo pedias,becausealongwithprovidinginformationthatisaccurate,itwouldenable .userstoeasilysearch,browseandlookupknowledgeonamap

21 MIHALJEVIĆ,Josip

Igrifikacijski elementi na mrežnim stranicama enci- klopedija

MIHALJEVIĆ, Josip Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

Uizlaganjuanaliziratćeseigreiigrifikacijskielementikojisenalazenamrežnim -stranicamaenciklopedija.Analiziranaje71mrežnastranicaopćihiposebnihenci -klopedijaodkojih10sadržavaobrazovnemrežneigreiliodređeneigrifikacijskeele mente.Tesuigrerazvrstanesobziromnatip:kviz,križaljka,vješala,slagalicaili -zagonetka,jedinstveneigre,igrepovezivanjaitd.Takođersuunutarigaraenciklo -pedijatestranicaenciklopedijaidentificiraniigrifikacijskielementikojisučestopri sutni:bodovanje,razine,priča,sustavnagrađivanjaitd.Rezultatiprovedeneanalize -pokazujudajošuvijekmalomrežnihenciklopedijasadržavaigreiigrifikacijskeele -mente(14,1%)tedaodenciklopedijakojeimajuigrevećinaimakvizove(osamenci klopedija),alitakođerdapostojenekejedinstveneobrazovneigrekojesadržavaju .pričutemogupomoćiučenicimauučenjegeografije,činjenicaoživotinjamaitd -PostojeiigrepoputThe Wikipedia Adventurekojepoučavajukorisnikekakoseko ­ristitiWikipedijom.IstraživanjejeprovedenousklopuprojektaHrvatski mrežni rječ -nik – Mrežnikdaseosmislikonceptualniokvirigrifikacijemrežnogarječnika.Me todologija izrade konceptualnoga okvira mogla bi se iskoristiti i za izradu .konceptualnogaokviraigrifikacijeenciklopedije

Gamification Elements of Web Sites of Online En- cyclopedias

-Thepresentationanalysesgamesandgamificationelementspresentonencyclope diawebsites.Theanalysisincluded71websitesofgeneralandspecialencyclopedias ofwhichonly10containeducationalgamesorgamificationelements.Thesegames arecategorizedbytype:quiz,crosswords,hangman,puzzles,draganddrop,unique games,etc.Gamificationelementswerealsoidentified:scoring,levels,story,reward -system,etc.Resultsoftheanalysisshowthatonlyafewencyclopediascontainga mesandgamificationelements(14,1%)andthatquizisthegametypewhichoccurs mostoftenonencyclopediawebsites(eightencyclopediawebsites).Therearealso -uniqueeducationalgameswithastorythatcanhelptheusersinlearninggeogra phy,factsaboutanimals,etc.TherearealsogameslikeThe Wikipedia Adventure -thathelptheuserstolearnhowtoworkwithWikipedia.Theresearchwascondu ctedwithintheprojectCroatian Web Dictionary – Mrežniktocreateaconceptual frameworkforagamifyingawebdictionary.Themethodologyofthatconceptual -frameworkcanbeusedforcreatingaconceptualframeworkforgamifyingencyclo pedias. 22 KUZMANŠLOGAR,Koraljka

Digitalne istraživačke infrastrukture i umreženo znanje

KUZMAN ŠLOGAR, Koraljka Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb

-Sulaskomudvadesetiprvostoljećeušlismouepohuubrzanogarazvojaistraživač -kihinfrastruktura.Naime,internetisvenaprednijadigitalnatehnologijaomogući -lisunamnovemetodeitehnikeistraživanja,novenačineobradeianalizeprikuplje nihpodataka.Štoviše,omogućilisunamdaintenzivnokomuniciramoidijelimo znanjalakoćomibrzinomkojajeprethodnimgeneracijamabilanezamisliva.Tajje razvojdonionoveizazovezapojedince,organizacijeidonositeljepolitikatedoveo .sameistraživačeupozicijudamorajurazmišljatiidjelovatinanovenačine -UzpoticajEuropskekomisijekojapromičepolitikuotvoreneznanosti,naeurop -skomtluposljednjadvadesetljećaniknulesubrojneistraživačkeinfrastrukture.Jed -naodtakvihjeDARIAH-EU,zamišljenakaoinfrastrukturakojaćepovezivatiistra živačespodručjahumanističkihznanostiiumjetnostiteosiguratirazmjenunjihova znanja,digitalnihresursa,alataimetodaumaniriotvoreneznanosti,nasveopću korist.DARIAHjesavršenprimjertogakakoseformirajednaintegrirana,složenai dinamičnamrežaznanjakojojjeciljolakšatiprotokirazmjenuznanja,aliistvoriti .novaznanjakojaćeseopetdalješiritiiprimjenjivati

Digital Research Infrastructure and Networked Knowledge

-Enteringthetwenty-firstcentury,wehavesetfootinaneraofaccelerateddevelop mentofresearchinfrastructures.Namely,theInternetandincreasinglyadvanced ,digitaltechnologyhaveprovideduswithnewresearchmethodsandtechniques -newwaysofprocessingandanalyzingthecollecteddata.Moreover,theyhaveena bled intensive communication and easy and fast knowledge sharing that was -unattainabletopreviousgenerations.Thisdevelopmenthasbroughtnewchallen gesforindividuals,organizationsandpolicymakers,andhasputresearchersina .positiontothinkandactinnewways WiththesupportoftheEuropeanCommission,whichpromotesanopenscience policy,anumberofresearchinfrastructureshavebeeninitiatedinEuropeoverthe lasttwodecades.OneoftheseisDARIAH-EU,conceivedasaninfrastructurethat willconnectresearchersfromthehumanitiesandartsandensuretheexchangeof -theirknowledge,digitalresources,toolsandmethodsinthemannerofopenscien ,ce, forthe common good. DARIAH is a perfect example of how an integrated complexanddynamicknowledgenetworkisformed,whichaimistofacilitatethe

23 STARČEVIĆSTANČIĆ,Irina

flowandexchangeofknowledge,butalsotocreatenewknowledgethatwillbe .furtherexpandedandapplied

Specifičnosti digitalizacije izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža

STARČEVIĆ STANČIĆ, Irina KRAUS, Cvijeta Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

-EnciklopedijeileksikoniLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža(LZMK)pred stavljajuvrijedandiohrvatskekulturnebaštine,aujednoibogateleksikografske -tradicijeoveprepoznatljiveinstitucije.JedanjeodglavnihciljevaLZMKdigitaliza cijaidostupnostarhivskihizdanja(tiskanihprije2000.godine)naPortaluznanjau -oblikudigitalnogrepozitorijaenciklopedijskihileksikografskihsadržaja.Digitaliza cijatiskanihizdanjaLZMKjestprogramunutarkojegaseodvijajuzasebniprojekti -digitalizacijepojedinihizdanja,auizlaganjuautoricećeopisatipostupkeitijekdi -gitalizacijesnaglaskomnaspecifičnostobjavljivanjaenciklopedijskogaileksikograf ,skoga sadržaja. Ciljevi digitalizacije jesu modernizacija leksikografskoga procesa potporaupretraživanjuiubržemobrađivanjuenciklopedijskihileksikografskih -jedinica,aliidostupnostenciklopedičkeileksikografskegrađeširemkrugukorisni -ka.Digitalizacijatrajeodskeniranjaizdanjadonjegoveobjavenazavodskimstrani -camaPortalaznanja,ausklađenajesprimjerimaismjernicamadobreprakseuze mlji i u svijetu. Cilj je stvoriti cjeloviti repozitorij svih tiskanih izdanja, njihovo -međusobnopovezivanje,aliipovezivanjesizdanjimanastalimaudigitalnomobli ku,daklesvihdigitaliziranihidigitalnihizdanja,kakobisenjihovsadržajmogao -pretraživatiikoristitiuleksikografskomradu.Vrijedansadržajdigitalnogarepozi ,torija ujedno je dostupan za pretraživanje u otvorenom pristupu istraživačima -znanstvenicimaidrugimkorisnicimasciljemočuvanjaizaštitehrvatskeenciklope .dičkeileksikografskebaštine

The Specificities of the Digitalization of The Miroslav Krleža Institute of Lexicography’s Publications

-TheencyclopediasandlexiconsofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicogra phy(LZMK)areavaluablepartofCroatianculturalheritageaswellastherich lexicographicaltraditionofthisprominentinstitution.OneoftheLZMK’smain goals is the digitalization and accessibility of archival editions (printed before -atthePortalofKnowledge,intheformofadigitalrepositoryofencyclo(2000 pedicandlexicographiccontents.Thedigitalizationoftheprintededitionsofthe 24 FERBERBOGDAN,Jasenka

-LZMKisaprogrammeencompassingseparatedigitalizationprojectsofindivi dualpublications.Inthispresentation,theauthorsshalldescribetheprocesses and progress of digitalization with emphasis on the specificities of publishing encyclopedicandlexicographicalcontent.Thegoalsofdigitalizationincludethe modernizationofthelexicographicalprocess,supportforsearchingandquicker processingofencyclopedicandlexicographicalunits,butalsotheaccessibilityof encyclopedicandlexicographicaldatatoabroadercircleofusers.Digitalization lasts from scanning the edition to its publishing on the Institute’s Portal of .Knowledge,andinlinewithexamplesandguidelinesfromCroatiaandabroad -Thegoalistocreateacompleterepositoryofallprintededitions,makethemin terconnected,andalsotoconnectthemwithothereditionsproducedinadigital -form,i.e.alldigitalizedanddigitaleditions,inordertomaketheircontentssear chableandusableforlexicographicalwork.Thevaluablecontentsofthedigital repositoryarealsosearchablebyresearchers,scholars,andotherusers,withthe goalofpreservingandprotectingCroatianencyclopedisticandlexicographical heritage.

Znameniti.hr – razvoj tematskoga metapodatkovnog portala

FERBER BOGDAN, Jasenka Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb Archives of Fine Arts, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb TKALEC, Anja Knjižnica HAZU, Zagreb Library of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb

-PortalZnameniti.hr,ustanovljen2016.,omogućavapretraživanjeipristupdigitali ziranimdjelimavelikanahrvatskekulture,znanosti,umjetnostiijavnogživotate -radovimaonjihovuopusudrugihautora.Osnovnijeciljprojektastvaranjetemat -skogametapodatkovnogportalasinformacijamaizmnogobrojnihrelevantnihna ,cionalnihizvora.Osnivačkojgrupiinstitucija(inicijatorprojektaKnjižnicaHAZU NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu,GradskeknjižniceZagrebiDržavni arhivuVaraždinu)pridružilesusejoščetiriustanovekojesuomogućilepristup svojimmetapodatcimaidigitaliziranommaterijalu(LeksikografskizavodMiroslav -Krleža,Muzejzaumjetnostiobrt,Institutzaetnologijuifolkloristiku,udrugaICA -RUSHR).Sobziromnatodavećinasuradnihustanovakoristiistuhibridnuplat -formuINDIGO,omogućenaječvršćapovezanostpodatakanazajedničkojplatfor mi.Normativuosobastrajnimidentifikatorima(VIAF,ISNI)osiguraojeNSK,dok -jeLeksikografskizavodomogućiopoveznicenabiobibliografskepodatkesinternet -skihizdanjaenciklopedijaileksikona.Projektjezamišljenkaopoticajzarazvojdigi 25 PERAK,Benedikt

talizacijekulturnoga,znanstvenogaiumjetničkogasadržajauHrvatskojidoprinos promoviranjuikorištenjuradovahrvatskihknjiževnika,umjetnikaiznanstvenika .umrežnomokruženju

-Znameniti.hr– Developing a Cultural Heritage Meta data Portal

TheportalZnameniti.hr,establishedin2016,providesaccesstodigitizedworksof eminentpeoplefromCroatianculture,science,art,andpubliclifeaswellaspapers ontheirworkbyotherauthors.Themaingoaloftheprojectistocreateathematic metadata portal with information from relevant national sources. The founding groupofinstitutions(initiatedbytheHAZULibrary,theNationalandUniversity (LibraryinZagreb,theZagrebCityLibraryandtheStateArchivesinVaraždin wasjoinedbyfourotherinstitutionsthatprovidedaccesstotheirmetadataand digitizedmaterial(TheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,MuseumofArtand .(Crafts,InstituteofEthnologyandFolkloreResearch,ICARUSHRassociation ,GiventhatmostcollaboratinginstitutionsusethesameINDIGOhybridplatform amorerobustconnectionofdataonacommonplatformispossible.Thenormof personswithpermanentidentifiers(VIAF,ISNI)wasprovidedbytheNationaland -UniversityLibrary,whiletheInstituteofLexicographyprovidedlinkstobio-bibli ographicdatafromitsonlineeditionsofencyclopediasandlexicons.Theprojectis ,conceivedasanincentiveforthedevelopmentofdigitizationofcultural,scientific and artistic content in Croatia and a contribution to the promotion and use of .worksbyCroatianwriters,artists,andscientistsinanetworkedenvironment

EMOCNET: prikaz leksičkih mreža i obogaćivanje podataka

PERAK, Benedikt Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Unutardigitalneleksikografijeidigitalnehumanistikesvejevažnijitrendobogaći vanjapodataka.IzlaganjećeprikazatiplatformuprojektaEMOCNET,dostupnuna -stranicihttp://emocnet.uniri.hr/congracnet/.Projektimazaciljopisatimodeleizra žavanjeemocijaiafektivnihstanjauhrvatskomejezikusciljemuporabetehnika -strojnogaučenjazaidentifikacijuemotivnihkategorija,afektivnihstanjaisemantič -keobilježenostiutekstovima.Uporabomnizametodadigitalnehumanistikeiinfor macijskihtehnologijastvorenjeportalzaautomatiziranodohvaćanjepodatakaiz -digitalnihkorpusa,njihovomodeliranje,pohranu,analizuivizualizacijusemantič

26 MARIĆ,Toni

ko-sintaktičkihstrukturačimesestvarapretraživabazaznanjaialatizaotkrivanje .strukturejezičnogaizražavanjaemocija

EMOCNET: A Display of Lexical Networks and Data Enrichment

-Withindigitallexicographyanddigitalhumanities,thereisanincreasinglysignifi cant trend of data enrichment. The presentation will show the platformof the EMOCNETproject,availableathttp://emocnet.uniri.hr/congracnet/.Theproject aimstodescribemodelsforexpressingemotionsandaffectivestatesintheCroatian andotherEuropeanlanguages,withtheaimofusingmachinelearningtechniques .to identify emotional categories, affective states, and semantic markers in texts Usinganumberofmethodsofdigitalhumanitiesandinformationtechnologies,a -portalwascreatedforautomatedretrievalofdatafromdigitalcorpora,theirmo -delling,storage,analysis,andvisualizationofsemantic-syntacticstructures,crea -tingasearchableknowledgebaseandtoolsfordiscoveringthestructureofthelin .guisticexpressionofemotions

Portali i baze podataka o elementima kulturne baštine na festivalima folklora

MARIĆ, Toni Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine, Široki Brijeg Society for the Digitalization of Traditional Cultural Heritage, Široki Brijeg

-Društvozadigitalizacijutradicijskekulturnebaštine(DruštvozaDTKB)sasjedi -štemuŠirokomBrijeguvodiprojekteprikupljanja,obrade,digitalizacijeijavnepre .zentacijepodatakaoelementimakulturnebaštine ProjektpodnazivomElementi kulturne baštine na festivalima folkloraDruštvoza -DTKBprovodisastrateškimpartneromSekcijomCIOFF-azaBiH.Ovimprojek tomprikupljajuse,obrađujuijavnoprezentirajunadomenitkanica.orgpodacio elementimakulturnebaštinekojiseprezentirajunafestivalimafolklora.Tijekom .godinenaglasakjenafestivalimauBiHkojiseodržavajuuokriljuCIOFF-a.2020 .Poredelemenataobrađujuseipodatcioorganizatorimafestivalaibaštinicima -ProjektpodnazivomDiplarDruštvozaDTKBprovodisastrateškimpartne -romUdrugomhrvatskihamaterskihKUD-ovauBiH(UHAKUDuBiH)usklo pukojegseprikupljajupodaciofestivalimafolkloranakojimaseredovitoprezentira kulturnabaštinaHrvatauBiH.Takođerobuhvaćenisuipodaciopromoviranim -elementimakulturnebaštineiKUD-ovimakojisuihpromovirali.Obrađenimate rijali javno su dostupni na domeni diple.org. U tijeku je objavljivanje podataka i

27 MARIĆ,Toni

članakaoelementimanematerijalnekulturnebaštinespodručjašestselaŠirokog -BrijegažupeMostarkiGradacatosuDobrič,DonjiGradac,GornjiGradac,Gostu ša,GrabovaDragaiProva.Baštinicinajvišeelemenatasovogapodručjačlanovisu -HKD-aVrila,DruštvaKapinainekolikoudrugaizŠirokogBrijega.Podrškupro jektudajeiMinistarstvokultureišportaŽupanijeZapadnohercegovačke.Pored .gradaŠirokogBrijegaaktivnostimasuobuhvaćenijošiLjubuški,GrudeiPosušje

Portals and Databases on Elements of Cultural Heritage at Folklore Festivals

,(TheSocietyforDigitizationofTraditionalCulturalHeritage(SocietyforDTCH ,basedinŠirokiBrijeginBosniaandHerzegovina,leadsprojectsofthecollection -processing,digitizationandpublicpresentationofdataonelementsofculturalhe ritage. The project called Elements of Cultural Heritage at Folklore Festivals is being -implementedbytheSocietyforDTCHwithastrategicpartner,theCIOFF®Secti -onforBosniaandHerzegovina.Thisprojectcollects,processesandpubliclypre -sentsatthedomaintkanica.orgdataonelementsofculturalheritagethatarepre sentedatfolklorefestivals.During2020,theemphasisisonfestivalsinBosniaand -HerzegovinathatareheldundertheauspicesofCIOFF®.Inadditiontotheele .ments,dataonfestivalorganizersandbearersarealsoprocessed TheprojectcalledDiplarSocietyforDTCHisimplementedwithastrategic -partner,theAssociationofCroatianAmateurCulturalClubsinBosniaandHerze govina(UHAKUDinB&H),whichcollectsdataonfolklorefestivalswherethe culturalheritageofCroatsinBosniaandHerzegovinaisregularlypresented.Data onpromotedelementsofculturalheritageandKUDsthatpromotedthemarealso included.Processedmaterialsarepubliclyavailableatdiple.org.Thepublicationof dataandarticlesontheelementsofintangibleculturalheritagefromtheareaofsix villagesofŠirokiBrijegintheparishofMostarkiGradac,namelyDobrič,Donji -Gradac,GornjiGradac,Gostuša,GrabovaDragaandProvo,isunderway.Thebe ,arersofthelargestnumberofelementsfromthisareaaremembersofHKDVrila theKapinaSocietyandseveralassociationsfromŠirokiBrijeg.Theprojectisalso .supportedbytheMinistryofCultureandSportsoftheWestHerzegovinaCounty ,InadditiontothetownofŠirokiBrijeg,theactivitiesalsoincludeLjubuški,Grude .andPosušje

28 PERAK,Benedikt

Digitalna platforma glazbene baštine Istre i Hrvatskoga primorja – Zaspal Pave

PERAK, Benedikt GRGURIĆ, Diana Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Predavanjećepredstavitirazvojiprocesestvaranjamultimedijskedigitalneplatfor meZaspal Pave, stvoreneusuradnjisFilozofskimfakultetomSveučilištauRijecii županijskomkulturnomUstanovomIvanMatetićRonjgov,započete2017.godine sciljemstvaranjabazeznanjaidigitalnogapredstavljanjaglazbenekulturnebaštine -sjevernogJadrana.Platformajedostupnanawebstranicihttp://zaspal-pave.ustano va-imronjgov.hr/. -SuradnjaizmeđuFilozofskogafakultetaSveučilištauRijeci,konkretnoLabora torijazaistraživanjekulturnesloženostinaOdsjekuzakulturnestudije,iUstanove IvanMatetićRonjgovuspostavljenajesciljemprijenosakompetencijaiznanjai .povezivanjaakademskezajedniceijavneinstitucijeukulturi .IstraživačiizLaboratorijazaistraživanjekulturnesloženosti(http://cultstud.ffri -hr/?p=541)stvorilisubazuznanjaZaspal Pave,koristećisuvremenedigitalnemeto de,uključujućistvaranjemultimedijskebazepodataka,prikupljanje,obogaćivanjei umrežavanje podataka, promoviranje kulturne baštine suvremenim metodama i korištenja digitaliziranoga materijala u novim medijskim praksama. Suradnja  je -potaknulaimplementacijudigitalnihhumanističkihmetodauobrazovnimsustavi ma. -PlatformaZaspal Pave nudinovefunkcionalnostipretraživanjateksta,pregle davanjenota,midiiaudiodatotekaiumjetničkihizvedbi.Svakaod561pjesmaiz kolekcijeZaspal Pavemožesedoživjetiputemdigitalnihsučeljakojaomogućujulak pristuptekstualnimiglazbenimdimenzijamapjesama.Svakapjesmapratidigitalnu ,notnuglazbu,midiizvuk,štoomogućujereprodukcijupjesamaputeminterneta -kaoinjihovuponovnuinterpretacijuunovoiskustvotradicionalneglazbe.Platfor -maćeusvomkonačnomoblikucjelovitopredstavitirazličiteoblikeglazbeneikul .turnepraksenastaleizistarsko-primorskekulturnebaštine CiljnovostvoreneplatformeZaspal Paveobjedinjavanjejerazličitihkulturnih izvora,prezentiranjekontekstualiziranebaštinenasuvremennačin,predstavljanje -obogaćenihpodatakazauživanjeireinterpretacijunovojgeneraciji.Sadržajplatfor .memožesekoristitiukreativnimindustrijamazapromicanjekulturnebaštine

29 PERAK,Benedikt

Zaspal Pave – A Digital Platform of the Musical Heri- tage of Istria and Hrvatsko Primorje

Thelecturewillpresentthedevelopmentandprocessesofcreatingamultimedia -digitalplatform,Zaspal Pave,createdincooperationwiththeFacultyofHumani -tiesandSocialSciencesoftheUniversityofRijekaandthecountyculturalinstitu -tions,TheIvanMateticRonjgovInstitution,startedin2017,withtheaimofcrea tingaknowledgebaseanddigitalrepresentationofmusicalculturalheritageofthe -NorthernAdriatic.Itispublishedonthewebsitehttp://zaspal-pave.ustanova-imro njgov.hr/. ThecooperationbetweentheFacultyofHumanitiesandSocialSciencesofthe -UniversityofRijeka,specificallytheLaboratoryforResearchonCulturalCom -plexityattheDepartmentofCulturalStudiesandtheIvanMatetićRonjgovInsti tutionwasestablishedwiththeaimoftransferringcompetencesandknowledge andconnectingtheacademiccommunity,localcommunity,andpublicandprivate institutions. //:ResearchersfromtheLaboratoryforResearchingCulturalComplexity(http cultstud.ffri.hr/?p=541)havecreatedaZaspal Paveknowledgebaseusingmodern ,digitalmethods,includingcreatingamultimediadatabase,collecting,enriching -andnetworkingdata,promotingmodernmethodsrepresentationsofculturalheri .tage,andencouragementoftheuseofdigitizedmaterialinnewmediapractices .Thiscooperationencouragesdigitalhumanitiesframeworkineducationalsystems TheZaspal Paveplatformoffersnewtextsearchfunctionalities,sheetmusic browsing,midiandaudiofilesandrelatedartisticperformances.Eachofthe561 songsfromtheZaspalPavecollectioncanbeexperiencedthroughdigitalinterfaces thatenableeasyaccesstotextualandmusicaldimensionsofthesongs.Eachsongis accompaniedbydigitalsheetmusic,midiandsound,whichenablesonlineplayback ofthesongsaswellastheirre-interpretationintoanewexperienceoftraditional music.Theplatformwill,initsfinalform,integrallypresentthevariousformsof -musicandculturalpracticesthathavearisenfromtheIstrian-coastalculturalheri tage. ThegoalofthenewlycreatedZaspalPaveplatformistointegratedifferent -culturalsources,topresentcontextualizedheritageinacontemporaryway,tore presenttheenrichedinformationforenjoymentandreinterpretationtothenew -generation.Thecontentoftheplatformcanbeusedincreativeindustriesforpro .motingculturalheritage

30 MLINARIĆ,Dubravka

Uloga digitaliziranih izvora iz privatnih kartografskih zbirki u vrijeme ograničenoga fizičkog pristupa

MLINARIĆ, Dubravka Institut za migracije i narodnosti, Zagreb Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb

-Globalnompandemijomnametnutiprocesifizičkogadistanciranjadanasvodepro -pitivanjuklasičnogapristupainstitucijamaispecijaliziranimzbirkamaizvornear hivskegrađe,odnosnotraženjuvirtualnogpristupauciljuvećeijavnozdravstveno -sigurnijedostupnosti.Kakokartografskiizvorizahtijevajusloženimultidisciplinar -nipristup,građaprivatnihzbirkimožedoprinijetiočuvanju,proučavanjuiprezen -tacijihrvatskekulturnebaštinesamouzpretpostavkuprethodneprilagodbedigi talnom mediju (kroz digitalizaciju i umrežavanje). Dodatna je prednost tako -uređenihzbirkimogućnostpovezivanjasvelikimnacionalnimspecijaliziranimin stitucijama,posredstvomkojihmogujednostavnijedoprijetidokrajnjegakorisnika -teosiguratipomoćustručnojobradigrađe,čuvanju,restauraciji,izlaganju,disemi nacijiilipromociji.Sveopćiporastpristupainformacijamakartografskihportalaide narukuiznanstvenicima,studentimaiprofesorima,aliiukupnojzainteresiranoj javnosti.IstraživanjesetemeljilonakartografskimzbirkamaDrageNovaka(Zbirka Novak)iEwaldaFelbara(CollectioFelbar),kojesu,sukladnoodlukamanjihovih -utemeljiteljatematskislične,aliibitnorazličiteupristupugrađi.Promatrajućiiza »braneprivatnezbirkezamjetnisurazličitiobrascipristupafenomenu»otvaranja -zbirki,posebnokadapojediniprivatnikolekcionarisurađujusprofesionalnimtimo .vimainstitucionaliziranihstručnjakausavjetodavnomililogističkomsmislu

The Role of Digital Archival Sources from Private Map Collections in Times of Limited Physical Access

Globallyenforcedphysicaldistancing,strengthenedbythepandemicthreat,has ledtoarevisionoftheclassicalinstitutionalaccesstospecialisedarchivaldata.Ithas ,resultedinre-examinationandenforcementofpathstoapproachthemvirtually withaccessthatismoreextensivebuttendstofollowtherulesofpublichealth protection. If customized to virtual manipulation by digitalization and through ,networking, a map collection provides the terrain formultidisciplinary analysis contributingalsotoprotection,research,andpresentationoftheCroatiancultural -heritage.Ifthesemapcollectionsareinterconnectedwithspecializednationalinsti tutions,besidesofferingtheadvantageofeasieraccessfortheirusers,theycanalso ,benefitfrominstitutionalhelpandknowledgeinprofessionalhandling,protection restauration,exhibiting,dissemination,andpromotionofmaps.Manycanbenefit ,fromtheoverallaccessincreasetocartographicplatforms,fromscholars,students andprofessorstointerestedpublicclients.Thisresearchisbasedonthesimilarmap

31 LEMIĆ,Vlatka

,(collectionsofDragoNovak(ZbirkaNovak)andEwaldFelbar(CollectioFelbar whichhave,accordingtothemanagingdecisionsoftheirfounders,implemented very different approaches to access policy. These two examples prove various -patternstotheopenaccessphenomenoninapproachingtheprivatecollectionso -urces,especiallywhenprivateownersworktogetherwithprofessionalteamsofin .stitutionalexpertsinaconsultativeorlogisticsense

Kako »Big Data« iz prošlosti mogu utjecati na znanost i istraživanje: Time Machine ideja i mogućnosti njezine primjene

LEMIĆ, Vlatka Sveučilište u Zagrebu University of Zagreb

-Time Machineprojekt,posvećenrazvozuvelikihdigitalizacijskihiračunalnihinfra -strukturakojećemapirati5000godinaEuropskepovijesti,imazaciljoživjetipovi ,jesnepodatkeu(virtualnoj)stvarnosti.Pretvaranjemkilometaraarhivskihizvora muzejskihzbirkiidrugihgeopovijesnihskupovapodatakaudistribuiranidigitalni informacijskisustav,velikiskupovipodataka(Big Data)izprošlostimogupostati .zajedničkiresurszamonumentalnekulturne,gospodarskeidruštvenepomake ,TimeMachinekonzorcijokupljaakademske,istraživačkeikulturneustanove -industrijskesubjekte,državnatijelaiudrugacivilnogdruštvakojesebavekultur nombaštinom,čimejestvorendosadanajvećiinajambicioznijiprojektusjecištu -kulturnebaštineiinformacijskihznanosti.Ovojedinstvenopartnerstvonajznačajni -jiheuropskihdionikaizpodručjahumanistike,znanosti,tehnologijaikultureoku -pilojevišeod500partnerauokviruCSAprojekta(1.III.2019‒28.II.2020),ana .stavilosekrozTimeMachineOrganization(TMO)kojaimavišeod14000članova Autoricaćepredstavitiideju,razvojimogućnostiprimjeneTime Machinea,s -naglaskomnasuradnjuznanstvenogaibaštinskogasektorateuključivanjehrvat skihustanovauprojektneaktivnosti.Autorpredstavljaciljeve,radimogućenačine .eksploatacijeTime Machinea,posebnousektorimastipendijaikulturnebaštine

How the »Big Data« of the Past can Influence Science and Research: The Idea of the Time Machine and its Application Perspectives

TheTimeMachineproject,structuredaroundthedevelopmentofalarge-scale -digitizationandcomputinginfrastructurecapableofmapping5,000yearsofEu

32 LEMIĆ,Vlatka

ropeanhistory,aimstorevivehistoricdatainto(virtual)reality.Bytransforming -kilometresofarchivalfonds,abundantmuseumcollectionsandvariousgeo-histori -caldatasetsintodistributeddigitalinformation,the»bigdata«ofthepastcanbe .comeacommonresourceformomentouscultural,economic,andsocialshifts -TheTimeMachineecosystemincludesacademic,research,andculturalinsti -tutionsaswellaslargebusinessesandinnovativesmallandmedium-sizedenter -prises,governmentbodies,andcivilsocietyassociationsinvolvedinculturalheri tage,whichmakeitthelargestandmostambitiousprojectevercreatedatthe intersection of culture heritage and information sciences. This unique alliance -betweenthebestEuropeanplayersinhumanities,sciences,technologies,andcul turebroughttogethermorethan500institutionsintotheframeworkoftheCSA project(1March2019–28February2020),continuedthroughtheTimeMachine .Organizationnetworkwithmorethan14,000members The author will present Time Machine’s objectives, operation, and possible application avenues, particularly from the perspective of cooperation between -scienceandculturalheritagesectors,aswellastheinvolvementofCroatianinstitu .tioninprojectactivities

33 enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. BIOGRAFIJAUENCIKLOPEDICI  BIOGRAPHYINENCYCLOPEDIAS enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. BARZYCKA-PAŹDZIOR,Agata

Koncepcija Poljskoga biografskog rječnika: između običnih i velikih ljudi iz prošlosti

BARZYCKA-PAŹDZIOR, Agata Poljska akademija znanosti, Krakov–Varšava Polish Academy of Sciences, Krakow‒Warsaw

TemajeizlaganjaPoljski biografski rječnik(PSB),kojiizlaziuKrakovuod1935.kao -višesveščanoizdanjePoljskeakademijeznanosti(PAN)iPoljskeakademijeumjetno .»stiiznanosti(PAU),štoobavljaInstitutzapovijestPAN»TadeuszManteuffel -PredstavitćesekonceptPSB-auhistoriografskomkontekstu,kaoisuvremenipro -blemiiizazoviskojimasesuočava.Dosadsuizdana52sveskasvišeod28000bio grafijaljudipovezanihsPoljskom(kaoiVelikeKneževineLitve,Poljsko-Litvanske -Unijetenjihovihlena),akojisuživjeliilidjelovaliudržaviiliinozemstvu,uraz dobljuodlegendarnogaknezaPopiela(IX.stoljeće)do2000.Svakijesvezakrezultat -radavišestotinaljudi,profesionalnihistraživačakaoiamaterabiografijeigenealo ,gije.Svakanatuknicavišedimenzionalnimpristupompredstavljaosobuuprošlosti -opetovanoističući»sporedneosobe«kojesumeđutimvažnezadruštvenuigospo darskupovijestPoljske,čuvajućiihodzaborava.Zahvaljujućitome,PSBnijesamo nacionalnaenciklopedija,negoijedinstvenapričaoljudskojsudbiniipreviranjima .poljskepovijesti,kakoseodražavajuumikrohistoriji

The Concept of the Polish Biographical Dictionary: Among Ordinary and Great People from the Past

ThepresentationconcernsthePolishBiographicalDictionary(PSB),whichhas beenpublishedinKrakowsince1935asamulti-volumepublicationofthePolish ,(AcademyofSciences(PAN)andthePolishAcademyofArtsandSciences(PAU realizedbytheTadeuszManteuffelInstituteofHistoryPAN.Theconceptofthe -PSBispresentedinthehistoriographiccontextaswellasthecontextofcontempo -raryproblemsandchallenges,whichthePSBisfacing.Sofar,over28,000biogra ,phiesofpeopleassociatedwithPoland(alsowiththeGrandDuchyofLithuania theCommonwealthofTwoNations,andtheirfiefs),wholivedoroperatedinthe countryandabroadfromthetimeoflegendaryDukePopiel(9thcentury)to2000 havebeenpublishedin52volumes.Eachvolumeistheresultoftheworkofmore thanseveralhundredpeople,professionalresearchersaswellasamateursinthe fieldsofbiographyandgenealogy.Eachentrypresentsahistoricalpersonusinga »multi-facetedapproach,repeatedlybringingoutso-called»secondarycharacters whoarenonethelessimportantforPolishsocialandeconomichistory,savingthem fromoblivion.Thankstothis,PSBisnotonlyanationalencyclopedia,butalsoa uniquestoryabouthumanfateandthemeandersofPolishhistory,reflectedinthe .mirrorofmicrohistory

37 MAJNARIĆ,Ivan

Historija i biografija: razmišljanja i iskustva iz perspektive Hrvatskoga biografskoga leksikona

MAJNARIĆ, Ivan Hrvatskokatoličkosveučilište,Zagreb Croatian Catholic University, Zagreb

Usložnjavanjehistorijsketeorijeiprakseposljednjih30-akgodinaponovnoje,među -ostalim,istaknulopitanjeodnosahistorijeibiografije.Istodobnoukotvljenjebiogra fijeuprostoruizmeđusocijalneiintelektualnehistorijeoznačilojeinjezinpomak od(isključivoga)promatranjahistorijskeulogepojedincakistraživanjuobrisaduha dobakrozpojedinca.Tajjepristup–bilodajeriječobiografijama,autobiografijama -iliosobitopopularnimkolektivnimbiografijama–postaoosobitoprivlačanisuklad nopostupnomnapuštanjustrukturalnehistorijeihistorijskih»velikihnarativa«.S -pojačanimpropitkivanjemosnovnihpočelahistorijeimogućnostihistorijskespo -znaje,svejeprisutnijeiizdvajanjebiografije/biografistikekaosamostalneakadem skediscipline.Dinamiziranjeodnosahistorijeibiografijeistodobnojeshistorijskim hodomHrvatskoga biografskoga leksikona.Sukladnotome,uizlaganjućesepratiti ?pitanjejelitadinamikaprepoznatljivauHrvatskom biografskom leksikonuikako Pritomćesredištezanimanjabitiusmjerenonaodnospojedincaidruštva,none samouprošlosti,negoiusuvremenosti,ponajprijeuvidunačinagradnjenarativa .oprošlosti

History and Biography: Reflections and Experiences from the Perspective of the Croatian Biographical Lexicon

Theincreasingcomplexityofhistoriographictheoryandpracticeinthelast30or -soyearshasonceagain,amongotherthings,highlightedthequestionoftherelati -onshipbetweenhistoryandbiography.Atthesametime,theanchoringofbiogra phyinthespacebetweensocialandintellectualhistoryhasmarkedit’sshiftfrom exclusive)examinationofthehistoricalroleofindividualstowardsresearchingthe) contoursofthespiritoftheagethroughtheindividual.Thisapproach–whether -itconcernsbiographies,autobiographies,orparticularlypopularcollectivebiogra phies–hasbecomeespeciallyattractive,whichisinlinewiththegradualshiftaway -fromstructuralhistoriographyandhistorical»grandnarratives«.Withtheincrea sing questioning of the core tenets of history and the possibilities of historical -knowledge,biography/biographicshasbecomeincreasinglyviewedasanindepen dentacademicdiscipline.Thedynamizationoftherelationshipbetweenhistory ­andbiographyisoccurringintandemwiththedevelopmentoftheCroatian Bio -graphical Lexicon.Therefore,thispresentationshallexaminethequestionofwhet

38 BAČIĆ,Slaven

herandhowthisdynamicisvisibleintheCroatian Biographical Lexicon.Indoing so,thefocusofourattentionshallbeontherelationshipbetweentheindividual andsociety,notonlyinthepast,butalsointhepresent,primarilyinviewofthe .waysnarrativesaboutthepastarebuilt

Osobitosti koncepcije biografskih članaka u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca

BAČIĆ, Slaven Hrvatsko akademsko društvo, Subotica Croatian Academic Society, Subotica

-VelikdioLeksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca,prvogaleksikograf skogprojektahrvatskemanjineizvanmatičnedomovine,kojiizlaziuSuboticiod godine, čine biografski članci. Specifičnost ovoga leksikona, svojevrsnoga .2004 regionalnogleksikona,uvjetovalajepristupistraživanjuiprezentacijibiografija,koji -sudoneklerazličitiodbiografskihuzusaleksikografskeobradenanacionalnojrazi ni.Uizlaganjusenavodeiobrazlažunajvažnijeosobitostikoncepcijebiografskih ,članakauLeksikonu.Ponajprije,riječjeoimenimaroditeljaosobakojeseobrađuju zatimkakosukrozživotniput,radiliznanstveniinterespovezanesazavičajem,o čemukatkadasvjedočiimjestogdjesupokopane.Naglašavajuserazlozizaštoje prilikomodabiraosoba,podunavskihHrvata,zauvrštavanjeuLeksikonprihvaćeno načeloetničkogapodrijetla,anenacionalnogaosjećajateseobjašnjavadrugačija -koncepcijabiografijaHrvataizHrvatskeuodnosunapodunavskeHrvatezemljopis noomeđenepodručjempredmetaLeksikona(međuriječjeDunavaiTise).Upućuje seinavažnostuključivanjabiografijapripadnikadrugihnaroda(Mađara,Srba)i metodološkokoncipiranjeovihčlanaka.Takođerseobrazlaženačelnonepostojanje -donjedobnegranicezauvrštavanjeuLeksikon,različitakoncepcijaobradepovijes .nihličnostiisuvremenikatejošnekeosobitosti

Features of the Concept of Biographical Articles in the Lexicon of Danubian Croats – Bunjevci and Šokci

AsignificantportionoftheLexicon of Danubian Croats–Bunjevci and Šokci,the ,firstlexicographicprojectofaCroatianminorityoutsidetheircountryoforigin regularly published in Subotica since 2004, consists of biographical articles. The specificformofthisregionallexiconhasledtoanovelapproachtotheresearchand -presentationofbiographies,distinctfromthebiographicalnormsofnationallexi -cography.Theauthorsummarizestheessentialconceptualfeaturesofthebiogra ’phicalarticlespresentedinthislexicon.Theentriesincludetheindividuals’parents names,followedbyanoverviewofhowthelinkwiththeirhomelandisreflectedin 39 KUNČIĆ,Meri

.theirlife,work,orscientificinterest,towhichtheirburiallocationmayalsotestify TheauthorparticularlyemphasizeswhytheinclusioncriterionofDanubianCroats -involvestheprincipleofethnicorigin,ratherthannationalsentiment,andcompa resconceptualdifferencesbetweenthebiographiesofCroatsfromCroatiaandthose -ofDanubianCroats,asgeographicallydefinedbytheLexicon(theareabetweenri versDanubeandTisa).Theauthoralsopointsouttheimportanceofincludingthe biographiesofpeoplebelongingtoothernations(Hungarians,Serbs)anddescribes themethodologicalconceptionofthesearticles.Healsoexplainstheabsenceofa -loweragelimitforinclusionintheLexicon,conceptualdifferencesbetweenthetre .atmentofhistoricalfiguresandcontemporaries,andothernotablecharacteristics

Tko je važan, a tko nije – prilog istraživanju kulture renesansnoga Raba

KUNČIĆ, Meri Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

­SvrhajeizlaganjapreispitatijednoodključnihpitanjaukreiranjuHrvatskoga bio grafskoga leksikona(HBL),atojepitanjekriterijaizborapojedinihosobaiobitelji kaoulaznikausamleksikon.Polazećioddosadašnjegaiskustvaradanaleksikonui uređivanjunjegovaabecedarijakaojedanodglavnihkriterijaizborapojedinacai -obiteljiuzimasenjihovazastupljenostudosadašnjojznanstvenojliteraturikaoisa -čuvanitragovikojisvjedočeoznačajnomdoprinosupojedinacailiobiteljinekojsre diniuodređenomrazdoblju.No,budućidaznanostpredstavljaneprestanprocesu -kojemsestalnopomičugranicespoznajeidolazidonovihotkrićanerijetkosedoga -đadazanovootkrivenaimena,važnaspomena,višenemamjestauokvirimasadaš njegaleksikonatese,eventualno,planirajuobjavitiudopunskomsveskunakraju edicije.Usvrhuizradejasneirazlučiveanalizeproblemaskojimaseleksikograf suočavapriodlučivanjuizboraulaznika,ovdjesamizabralaograničenvremenskii prostorniraspon,prostorrapskekomuneurasponuodXIII.dokoncaXVIII.st.kao kulturološkucjelinusodređenimbrojemistaknutihobiteljiipojedinacakojibises pravommogliuvrstitiuokvireHrvatskoga biografskoga leksikona.Analizaćeses jednestranezadržatinauočavanjuuznanstvenojliteraturivećprisutnihobiteljii ,pojedinaca, uglavnom pripadnika elitnijih društvenih slojeva (gradsko plemstvo biskupi)kojispunimpravomzaslužujumjestouHBL-u;jedandiotihnatuknica -većjesastavnidioleksikona,adrugibitotektrebaopostati.Drugidioanalizeod -nosisenauočavanjepojedinacautojsredinikojisudosadaostaliskriveniznanstve -nojjavnosti,azahvaljujućisuvremenijimmetodamapovijesnogaistraživanjaipri stupimaotkrivasenjihovoznačenjeuodređenojsredini.Utomjedijeluvećapažnja posvećenarapskompučaninu,dugogodišnjembilježnikuteprokuratoruiprioru

40 KUNČIĆ,Meri

-višecrkvenihikaritativnihustanovanaRabuTomiStančiću,kojijesvojimdjelova -njemobilježiorenesansnukulturuRaba.Uzaključkutrebaistaknutidajenedvojbe -nodasvakovrijemeimasvojamjerilapatakoonoštojedugodominiraloupovijes nojznanosti–političkapovijest,sadavišenijedominantno;znanostježiviorganizam kojiseneprestanorazvija,aostatiuskladusnjomdugogodišnjemjeprojektukao .štojeHrvatski biografski leksikonnemaliizazov

Who is Important and Who is Not – A Contribution to the History of Renaissance Culture of the Island of Rab

­ThepresentationintendstodiscussoneofthekeyquestionsoftheCroatian Bio graphical Lexicon,theselectioncriteriaoffamilyandpersonalnamesastheentries oftheLexicon.HavinginmindthelongexperienceofeditingofthatLexiconand thecreationofitsalphabeticindex,thepresenceofsomefamilyandpersonalnames inscholarlyliteratureaswellastheculturalheritagethatpointstothehistorical contributionofpersonsandfamiliesinspecificCroatianregionsincertainperiods aretakenasthemostimportantselectioncriteria.However,becausehistoryand ,otherscholarlydisciplinescontinuallydevelopandchangethefocusoftheirresearch somenewpersonalnamesemergeasveryimportantandneedtobeintroducedin theLexicon.Unfortunately,itoccasionallyhappensthatsuchnewentriescannot findtheirplaceinthislong-lastingpublicationandshouldthereforebeincludedin -anadditionalvolume,tobepublishedattheend.Forthatreason,inmypresentati on,Iintendtoanalyzetheproblemofselectioncriteriabychoosingadefinedspace -andperiod,thatisthelatemedievalcommunityofRabasoneculturallydistingui shedarea,whichincorporatesacertainnumberofprominentfamiliesandpersons essentialtobementionedinCroatian Biographical Lexicon.Ontheoneside,Iwill analyzeseveralRab’sfamiliesandindividuals,mostlypatriciansandmembersof .communalcitizenandecclesiasticalelite,alreadymentionedinscholarlyliterature They,withoutdoubt,earntheirplaceinthealphabeticindexoftheLexicon.Some ofthemarealreadyincorporatedinpublishedvolumesofthispublication,while otherswillbeincludedinfuturevolumes.Ontheotherhand,Ishallfocusonthe -presentationofpossibleresearchofthoseindividualswhichwereuntilnowun knowntothescholarlycommunityalthough,accordingtoextantsourcesandnew methodologicalapproaches,theysurelydeservetobepresentedintheLexicon.In ­thissectionoftheanalysis,IwillpayparticularattentiontoonememberofRab’spo polo minuto – ThomasStančić–whowascommunalnotary,procurator,andprior ofseveralecclesiasticalinstitutions.Ingeneral,Thomasplayedaveryimportant -roleintherenaissancecultureandeverydaylifeofthecommuneofRab.Inconclu sion,itshouldbestressedthateachperiodhasitspreferences,sothepredominance ofpoliticalhistory,whichlastedforthelongtime,hasnowgivenwaytothenew methodologicalapproachesofeconomicandculturalhistory,whichprovideusnew informationaboutevents,processes,andpersonsinthepast.Nodoubt,beingupto -datewiththesenewscholarlymethodsandtheirresultsisachallengeforalong-la .stinglexicographicpublicationsuchastheCroatian Biographical Lexicon 41 MANDUŠIĆ,Iva

Biografija kroz povijest – primjer publicista Mihovila Kunića s početka XIX. stoljeća

MANDUŠIĆ, Iva Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

MalopoznatiSlovakhrvatskogaporijeklaMihovilKunić(Bán,danasBánovcena Bebravi, 25. IX.1765 ‒Karlovac, 9.IV.1835), učiteljnjemačkoga jezika i školski ,.nadzornikuzemljamaHabsburškeMonarhijeuposljednjimdesetljećimaXVIII.st -biojeivrloplodanpisacradovaizrazličitihpodručja.Autorvrijednihpovijesno-to pografskihopisamineralnihizvorasjeverozapadneHrvatsketebrojnihprilogao vrtnojumjetnostiigrađanskimijavnimperivojima,svojjeinteresusmjerioina proučavanježivotaidjelovanjaistaknutihljudisvojegavremena.Kaonastavakrada nabiografskomleksikonuznamenitihljudiHabsburškeMonarhije,kojijeobjaviou -petsvezaka(1805–1812),objaviojevišeživotopisaistaknutihsuvremenikaizhrvat -skogapolitičkogaikulturnogaživotainjimaposvećenihprigodnihpjesama.Uizla ganjućeserazmatratikriterijiodabirauglednikaipropitivatielementibiografijate uvidjetiukojojjemjeriKunićuspiostvoritikolektivnubiografijuhrvatskeelitena .prijelazuXVIII.uXIX.stoljećeidatiuvidudruštveneprilikeonodobneHrvatske

Biography through History – The Example of Wri- ter Mihovil Kunić (Early 19th Century)

Thelittle-knownSlovakofCroatianheritage,MihovilKunić(Bán,todayBánovce -nadBebravou,25September1765‒Karlovac,9April1835),Germanlanguagetea cherandschoolinspectorinthelandsoftheHabsburgMonarchyinthefinaldecades ofthe18thcentury,wasaveryproductiveauthorofworksinvariousfields.Hewrote -valuablehistorical-topographicdescriptionsofthemineralsourcesofnorthwestCroa tiaaswellasnumerousworksongardenarchitectureandurbanandpublicparks.He alsoshowedinterestforexaminingthelifeandworkofprominentindividualsofhis time.Asacontinuationtohisworkonthebiographicallexiconofprominentpeople fromtheHabsburgMonarchy,whichhepublishedinfivevolumes(1805–1812),he -publishednumerousbiographiesofdistinguishedcontemporariesfromCroatianpoli -ticalandculturallifeaswellaspoemsdedicatedtothem.Thepresentationshallexa minethecriteriaaccordingtowhichthesedistinguishedindividualswereselectedand -theelementsofthebiographiesaswellastryingtodeterminetowhatextentdidKu nićmanagetocreateacollectivebiographyoftheCroatianeliteontheturnofthe18th .tothe19thcentury,andgaininsightaboutthesocialconditionsinCroatiaatthattime

42 IVETIĆ,Nataša

Enciklopedijske odrednice o Stevi Čuturilu

IVETIĆ, Nataša Kikinda, Republika Srbija Kikinda, Serbia

,U ovom se izlaganju bavimo biografskim odrednicama o Stevi Čuturilu (Dabar -NoviSad,1939),istaknutomkulturnompregaocu,kojijeznačajantragosta–1846 ,vioukulturamaHrvatske,CrneGoreiSrbije.Zastupljenjeudesetinienciklopedija koje smo detaljno analizirali u našem istraživanju. Zaključili smo da su podaci o -njemunajčešćepreuzimanibezprovereizvora.Iztograzlogauvećinienciklopedij ,skihodrednicaoSteviČuturilupostojematerijalnegreške,delimičnotačnipodaci nepotpunipodaci,jednostranostupristupu;nijednaenciklopedijskaodrednicane dajesveobuhvatandelokrugnjegovogživotopisa.Smatramotovelikimproblemom u biografskom istraživanju budući da enciklopedije pretenduju na pouzdanost i objektivnost i trebale bi biti postojan putokaz za dobijanje osnovnih podataka o .nekomstvaraocu -Želimoistaćidajeobjektivno,tačnoisveobuhvatnopisanjebiografskeodredni ,cemogućejedinonaosnovuiscrpneanalizesveukupnepostojećearhivskegrađe neobjavljenih i  objavljenih izvora, periodičnih publikacija, te literature. To smo -dokazaliistraživanjemuarhivima,muzejimaibibliotekamadržavaukojimajeSte voČuturilostvaraoiostavioznačajantrag.Našeseistraživanjetemeljinapodacima -dobijenim u institucijama u Zagrebu, Cetinju, Beogradu i Novom Sadu: Hrvat -skomškolskommuzeju,DržavnomarhivuCrneGore,NB»ĐurđeCrnojević«,Dr .žavnomArhivuSrbije,ArhivuJugoslavije,Pedagoškommuzeju,Maticisrpskoj

Encyclopedia Entries about Stevo Čuturilo

,Inthispresentation,westudybiographicalentriesaboutStevoČuturilo(Dabar NoviSad,1939),aprominentculturalactivist,wholeftasignificantmarkon–1846 theculturesofCroatia,Montenegro,andSerbia.Heisrepresentedindozensof encyclopedias,whichwehaveanalyzedindetailinourresearch.Weconcludedthat informationabouthimhasoftenbeenusedandpublishedwithoutcheckingthe sources.Becauseofthat,inmostencyclopediaentriesaboutStevoČuturilo,there are material errors, partially accurate information, incomplete information, and one-sidedapproaches;notoneoftheentriesgivesacomprehensiveoverviewofhis biography.Weconsiderthisagreatprobleminbiographicalresearchduetoalack ofaspirationtowardsreliabilityandobjectivityinencyclopedias,whichshouldbe .reliablesourcesforgettingbasicinformationaboutacreator Wewanttoaccentuatethattheobjective,correct,andcomprehensivewriting -ofanarticleispossibleonlyifbasedonathoroughanalysisofthetotalexistingar chival material, unpublished and published sources, periodical publications, and

43 MRKALJ,Igor

literature.Wehaveproventhisthroughourresearchinthearchives,museums,and librariesofthecountriesinwhichStevoČuturilowasactiveandleftasignificant ,mark.OurresearchisbasedondataacquiredfrominstitutionsinZagreb,Cetinje -Belgrade,andNoviSad:theCroatianSchoolMuseum,StateArchivesofMontene ,gro, National Library of Montenegro »Đurđe Crnojević«, Archives of Serbia .ArchivesofYugoslavia,MuseumofPedagogy,andMaticasrpska

Glinski biografski leksikon kao istraživački izazov

MRKALJ, Igor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Izlaganjeodgovaranadvapitanja:kakoserazvijalaurbanastrukturaGlineodna stankaglinskevojneutvrde1735.godinepasvedodanašnjihdanatetkoječinio društveneslojevekojisuutjecalinajavniživotGlineiobilježilinjezinidentitet.Time jeodređenopsegismjeristraživanja,aliikompozicijaizlaganjakojejeautorpodijelio na dva, asimetrična dijela. U prvom, naslovljenom »Grad«, analizira se prostorni -razvitak gradskoga naselja Glina i elementi urbane strukture kroz povijesna raz -doblja.Drugi,opširnijidioizlaganja,podnaslovom»Građani«,posvećenjekonkret -nimličnostimakojesusvojimdjelovanjempridonosilidruštvenom,političkom,voj nom, gospodarskom, kulturnom i drugim oblicima života Gline, a potom i šire zajednice.Autorističedasvojaistraživanjatemeljinaizborurelevantnihpovijesnih ,izvoratevlastitom,dosadneobjavljenomabecedarijuGlinskoga biografskog leksikona -sastavljenomodvišestotinaspomenavrijednihosobarazličitihnacionalnosti,vjer skih,ideološkihipolitičkihorijentacija,bezobzirananjihov,manjeilivišeizražen kreativniilirušilačkiučinakviđenkrozprizmupovijesnemisliiaktualnepolitičke prakse.Kakojeizlaganjeotvorenozanadopune,ispravkeinoveprijedloge,autor -zaključujedajeuvrštenjempojedinihimenadaosvojprilogistraživanjuivrednova -njuglinskogaokviratekompletiranjupovijesnecjeline,sveuciljunastankabuduće .gabiografskogkompendijačijesebogatstvoiraznovrsnostvećsadanazire

The Biographical Lexicon of Glina as a Research Challenge

-Thepresentationanswerstwoquestions:howtheurbanstructureofGlinadevelo ped from the founding of the military fortress in 1735 to present day, and who comprisedthesocialstructurethatinfluencedthepubliclifeofGlinaandmarked -itsidentity.Thequestionsdeterminenotonlythebreadthanddirectionofthere search,butalsothelayoutofthepresentationthattheauthorhasdividedintotwo -asymmetricalparts.Inthefirstone,titled»TheCity«,theauthoranalysesthespa

44 URQUIJO,Mikel

tialdevelopmentoftheurbansettlementofGlinaandtheelementsoftheurban structurethroughdifferenthistoricalperiods.Thesecond,moreextensivepartof thepresentation,titled»Citizens«,isdedicatedtotheactualpersonalitieswhose actionscontributedtothesocial,political,military,economic,cultural,andother aspectsofthelifeofGlinaandthewidercommunity.Theauthorhighlightsthathis ,researchisbasedonaselectionofrelevanthistoricalsourcesaswellashispersonal untilnowunpublishedbiographicallexiconofGlina,composedofseveralhundred entriescoveringpersonalitiesofdifferentnationalities,religiousbackgrounds,and -ideologicalandpoliticalorientations,whethertheywereactingcreativelyordestru ctivelyasseenthroughtheprismofthehistoricalthoughtandcurrentpolitical -practice.Sincethepresentationisopentoadditions,corrections,andnewsuggesti ons,theauthorconcludesthat,withtheselectionofcertainnames,hehasgivenhis contributiontotheresearchandevaluationoftheGlinaframeandhascontributed -tothebroaderhistoricalrecord,withtheaimofcreatingafuturebiographicalcom .pendiumthatalreadyappearsrichanddiverse

Analiza budućnosti nacionalnih biografskih leksikona

URQUIJO, Mikel AGIRREAZKUENAGA, Joseba University of the Basque Country, Spain Sveučilište Baskije, Španjolska

.Ciljovogaizlaganjajestsudjelovanjeudebatiobudućnostinacionalnebiografije Stogaanaliziramonacionalnebiografskerječnikekaooruđezastvaranjenacionalne memorijeikaotemeljeuprocesuizgradnjenacija-država.Stimciljem,analiziramo .podrijetloirazvojnacionalnihbiografskihleksikonaukonteksturazvojabiografije -Uanaliziprvopromatramoelementekojeuvjetujuleksikone:geografskoikronološ kopoljeučijimseokvirimanalaze,kriterijizaodabirosobačijesebiografijetrebaju .napisatitezaodabirbiografa,shemeiizvorizabiografije Trenutačnosezbogpojavenovihnacionalizamainadilaženjanacijaunovim -nadnacionalnimtijelimapoputEuropskeunijepropitkujeovajmodelrječnikaina cionalnememorije.Suočeniovomnovomstvarnošću,iznosimoanalizurazvojaovih -oruđaizgradnjenacija.Tomupridajemoanalizuorganizacijskihitehničkihreorga .nizacijatihdjelakojasuznatnoizmijenilaizvorneprojekte Zaključno,uskladusasvimnavedenim,upućujemoprijedlogzaobnovuovih djela u XXI. stoljeću. Pronalazimo projekte koji nastavljaju put kojeg su zacrtali leksikoniuXIX.stoljećukaoinoveprojektekojipokušavajuićidaljeodranijih -identitetskihprijedlogaitouključivanjemranijeisključenihizstarenacionalnepo .vijestiteotvaranjempremasadržajuizvandržavnihgranica /Zavišeinformacijaonamainašemradu,posjetitehttp://www.prosoparlam.org

45 URQUIJO,Mikel

An Analysis of the Future of National Biographical Dictionaries

-Theaimofthispresentationistotakepartinthedebateaboutthefutureofanati onalbiographytoday.Inthisway,weanalysenationalbiographicaldictionariesas -instrumentsforthecreationofnationalmemoryandasafoundationintheproce -ssesofbuildingnation-states.Withthisobjective,weanalysetheoriginanddeve -lopmentofnationalbiographicaldictionariesinthecontextoftheevolutionofbi :ography.Inthisanalysisweinitiallyobservetheelementsthatconditiondictionaries thegeographicalandchronologicalfieldinwhichtheyareframed,thecriteriafor -selectingthepersonageswhosebiographiesaretobewrittenandforselectingbio .graphers,theschemeandsourcesofthebiographies Atpresent,thismodelofdictionariesandnationalmemoryisbeingputinto questionbytheemergenceofnewnationalismsandbythesupersedingofnations innewsupranationalbodiesliketheEuropeanUnion.Facingthisnewreality,we provideananalysisoftheevolutionoftheseinstrumentsofnation-building.Tothis weaddananalysisoftheorganizationalandtechnicalreorganizationoftheseworks .thathassubstantiallychangedtheoriginalprojects Finally,basedontheabove,wesetoutaproposalforrenovatingtheseworksin theXXIcentury.Wefindprojectsthatcontinuethepathinitiatedbythenineteenth centurydictionariesandnewprojectsthatattempttogobeyondearlieridentity proposalsbothbyincludingthosewhohadbeenexcludedfromtheoldnational .historyandbyopeningupbeyondthestateitself /Moreinformationaboutusandourresearch:http://www.prosoparlam.org

46 LEKSIKOLOŠKEI LEKSIKOGRAFSKETEME  LEXICOLOGICALAND LEXICOGRAPHICALTHEMES enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. MIHALJEVIĆ,Milica

Jezikoslovno nazivlje između deskripcije i preskripcije

MIHALJEVIĆ, Milica Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

ProjektHrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena započeoje24.svibnja2019.itrajedo studenoga2020,afinanciragaHrvatskazakladazaznanost.Projektjepokrenut.23 -zbogpotrebeusustavljivanjahrvatskogajezikoslovnognazivlja,aprovodiseusklo puprogramaStruna.Temeljnijeciljprojektatijekomprojektnogarazdobljaunijeti -ubazuStrune najmanje1500jezikoslovnihnazivasasinonimima,antonimima,pod -ređenimnazivima,definicijamaiistovrijednicamanapetsvjetskihjezika:englesko me,njemačkome,francuskome,ruskomeišvedskome.Takvabazabitćetemeljza -daljnjeusustavljivanjejezikoslovnoganazivljajerćeseinakonzavršetkapredviđe nogatrajanjaprojektaupotpunjavatidodavanjemnovihnaziva.Usklopuprojekta izrađenjeikorpusjezikoslovnoganazivlja.UradućeseprikazatikakoseuJeni polaziodkorpusaiabecedarijanastalogaispisivanjemnazivljaizodabranihizvora deskriptivnipristup),aliikakosenazivljekojesenalazuuizvorimausustavljujes) pomoćuterminološkihnačelakakobisemeđusinonimnimnazivimaodredilokoji sunazivpreporučeni,dopušteniinepreporučeni(preskriptivnipristup).Posebnase pozornost posvećuje zastarjelim nazivima. Također će se prikazati uloga rubrike .Napomene:sobziromnadeskriptivni/normativnipristup

Croatian Linguistic Terminology between Description and Prescription

TheprojectCroatian Linguistic Terminology – Jenabeganon24thMay2019andit lastsuntil23rdNovember2020.ItisfinancedbyCroatianScienceFoundation.The -projectwaslaunchedbecauseoftheneedtosystematizeCroatianlinguistictermi nologyandisconductedwithintheStrunaprogram.Themaingoaloftheproject ,istoinsertatleast1,500linguistictermswithsynonyms,antonyms,hyponyms .definitions,andequivalentsinEnglish,German,French,Russian,andSwedish Thisdatabasewillbethebasisforthefutureworkonlinguisticterminologyas,even aftertheendoftheofficialdurationoftheproject,itwillbecomealong-lasting projectoftheInstituteofCroatianLanguageandLinguisticsandnewtermswill beadded.Withintheproject,acorpusoflinguistictextshasbeencompiled.The approachistostartwiththecorpusand/oralphabetlistscompiledfromselected -sources(descriptiveapproach)andthentosystematizesynonymoustermsbyme ,ansofterminologicalprinciplesinordertodeterminethepreferred,deprecated andadmittedterms(prescriptiveapproach).Specialattentionispayedtoarchaic terms.TheroleofthesectionNotes:withregardtodescriptive/normativeapproach .willalsobeillustrated

49 MARKOVIĆ,Ivan

O razvoju hrvatske riječi rukomet

MARKOVIĆ, Ivan GLIGORIĆ, Igor Marko Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

.Izlaganjećebitiposvećenopoglavljuizdijakronijskeleksikografijeiterminologije -Radiseohrvatskojriječirukomet.Suvremenehrvatskeenciklopedijekažudajehr vatskuriječrukometuznačenjusportskeigreprviupotrijebioFranjoBučar1904.te ­datonijebiorukometkakavznamodanas,negoigrakojasenjemačkizvalaSchleu -derball.Izlaganjećedonijetinekolikonovihobavijestiotojriječi.Prvo,hrvatskirječ -niciriječrukometuznačenjunarodneigrebilježevećnaprijelazuXVIII/XIX.sto ljeća(JoakimStulli)tekrozXIX.stoljeće(npr.DragutinA.Parčić).Drugo,iznijetće se pretpostavka da je Bučar riječ rukomet upotrijebio po uzoru na neologizam s krajaXIX.stoljeća–riječnogomet,kojujeskovaoVjekoslavRutznerRadmilović usp.Marković2012).Treće,suporabnimpotvrdamapokazatćesekako).1893/1894 -seznačenjeriječirukometuprvojpoloviciXX.stoljećamijenjalouskladuspromje nomsportskeigrekojujeoznačavao:isprvarukometjeBučarov»vitlomet«,potom jedonegdje1950-ihtzv.velikirukometilihazena,tekod1950-ihdodanastzv.mali .rukometilisamorukomet

On the Development of the Croatian Word rukomet

-Thepresentationinvestigatesachapterfromdiachroniclexicographyandtermi -nology.It’sabouttheCr.wordrukomet–»handball«.ContemporaryCroatianen cyclopediasstatethatthewordrukomet,inthesenseofasportsgame,wasfirstused byFranjoBučarin1904,andthatitwasnothandballasweknowittoday,buta -gamecalledSchleuderballinGerman.Thepresentationwillbringseveralnewnoti ces.First,Croatiandictionariesrecordthewordrukometalreadyattheturnof -18/19thcentury(JoakimStulli)andthroughthe19thcentury(e.g.DragutinA.Par čić),inthesenseofafolkgame.Second,itwillbeassumedthatBučarusedtheword rukometaftertheneologismfromtheendofthe19thcentury,thewordnogomet E.football),coinedbyVjekoslavRutznerRadmilovićin1893/1894(cf.Marković) Third,itwillbeshownhowthemeaningofthewordrukometinthefirsthalf.(2012 -ofthe20thcenturychangedinaccordancewithchangesinthesportsgameitre ferred to: at first Cr. rukomet was Bučar’s Schleuderball, then until the 1950s the so-called»lawnhandball«orCzechhazena,andonlyfromthe1950suntiltodaythe .»so-called»smallhandball«orsimply»handball

50 JORDAN,Peter

Hrvatski vanjski odnosi kroz prizmu uporabe egzonima

JORDAN, Peter Austrijska akademija znanosti, Beč Austrian Academy of Sciences, Vienna

Polazeći od registra trenutačnih i povijesnih hrvatskih egzonima koji je objavio -LeksikografskizavodMiroslavKrleža,auredilaIvanaCrljenko,tepolazećiodhipo -tezedaegzonimiupućujunapolitičke,kulturneiekonomskevanjskeodnoseodre đenezajedniceupovijestiidanas,ovajradanaliziraspecifičanprostornirazmještaj upotrebeegzonimauHrvatskojdanassgeografsko-povijesneperspektive.Utom kontekstuposebnoseproučavajuimenanaseljenihmjestajerseonaobičnomanje prevodeujezikprimateljtetakopredstavljajuvišeselektivankorpusegzonimas -većomindikativnomvrijednošćuusobziromnaistraživačkopitanje.Izlaganjeuzi mauobzirutjecajlingvističkihodnosaizmeđujezikadavateljaiprimateljatejezični -prestižkaočimbenikekojipotencijalnoiskrivljujuindikativnevrijednostirazmje štaja egzonima. Zatim se prostorne razmještaje hrvatskih egzonima za naseljena mjestauEuropiuspoređujesodgovarajućimrazmještajimanjemačkih,mađarskihi talijanskihegzonima,sciljemdonošenjazaključakavezanihuzrelativneinteresne .sferetepolitičke,kulturneigospodarskeodnose

Croatian External Relations as Reflected by the Use of Exonyms

BasedontheregisterofcurrentandhistoricalCroatianexonymspublishedbyThe MiroslavKrležaInstituteofLexicographyandeditedbyIvanaCrljenkoaswellas departingfromthehypothesisthatexonymsindicatethepolitical,cultural,and -economicexternalrelationsofacertaincommunityinhistoryandtoday,thepre sentation analyses from a geographical-historical perspective the specific spatial patternofcurrentCroatianexonymuse.Inthiscontext,itexaminesespeciallythe namesofpopulatedplaces,sincetheyareusuallylesstranslatedintothereceiver languagethannamesofnaturalfeaturesandthusrepresentamoreselectivecorpus ofexonymswithahigherindicativevaluerelatedtotheresearchquestion.The presentationalsotakesintoaccounttheinfluenceoflinguisticrelationsbetween -thedonorandreceiverlanguagesandlanguageprestigeasfactorspotentiallydistor ting the indicative value of exonym patterns. The spatial pattern of Croatian exonymsforpopulatedplacesinEuropeisfurthermorecomparedtotherespective patterns of German, Hungarian, and Italian exonyms with the aim of drawing conclusions related tothe relative spheres of interest and political,cultural,and .economicrelations

51 VIDOVIĆ,Domagoj

Egzonimi, etnici i ktetici u Mrežniku

VIDOVIĆ, Domagoj Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

Uizlaganjuseiznosimetodološkipristupobradiegzonima,etnikaiktetikauokviru ,projektaHrvatski mrežni rječnik (Mrežnik).Egzonimi,etniciikteticiobrađenisu .osimusamomerječniku,naportaluHrvatski u školi,napodstraniciEtnici i ktetici Pritomsenastojijasnorazlučitipovijesna(CarigradiStambol)idijalektna(Nova Zelandija)uporabaegzonimaodstandardnojezične,aujednoprikazatiinekenove -tipoveegzonimapoputpravopisnih(usp.hrv.NovoMesto islov.Novomesto)ina ,glasnih(usp.hrv.stand.Cètinje icrnogor.Cetȉnje).Kadjeriječoetnicimaikteticima -nastojiseodgovoritinapitanjejelimjesnilikpresudanuoblikovanjustandardnoje zičnoga.

Exonyms, Inhabitant Names, and Ktetics in Mrežnik

The presentation presents the methodological approach to exonyms, inhabitant names,andkteticsintheprojectCroatian Web Dictionary – Mrežnik.Inadditionto beingpresentedinthedictionary,theyarealsopresentedontheportalCroatian at School on the web page Inhabitant Names and Ktetics. The author distinguishes between historical names (e.g. Carigrad and Stambol), dialectal names (e.g. Nova Zelandija)fromthenamesinthecontemporarystandardlanguage,andshowssome newtypesofexonyms,e.g.orthographicexonyms(e.g.CroatianNovo Mestoand -Slovenian Novo mesto) and accentuational (e.g. Croatian Cètinje and Montene groCetȉnje).Theauthortriestoanswerthequestionisthelocalformdecisiveinthe .formationofinhabitantnamesandkteticsinthestandardlanguage

Fitonimi u Kućniku Josipa Stipana Relkovića

PETROVIĆ, Bernardina Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Svojimsadržajemoposlovimakojesvakidobargospodarstvenikmoraznati,kalen -darskomstrukturom,deseteračkimizrazomipoticateljskom,poučavateljskomna mjenomKućnik seJosipaStipanaRelkovićanametnuokaopromišljeno,poticajno -štivouzadnjemdesetljećuXVIII.stoljeća.Uizlaganjućeseanaliziratibogataira znovrsna fitonimijska sastavnica Kućnika i ponuditi opis fitonima razvrstanih u ,skupinepremauporabnoj,praktičnojvrijednosti(samoniklo bilje, kultivirano bilje

52 PETROVIĆ,Bernardina

korovno bilje, začinsko bilje, drvenasto bilje, cvijeće),anebotaničkimkriterijima.U -uvodnomesedijeluizlaganjaiznoseobavijestioJosipuStipanuRelkovićuiznače -njunjegovaKućnika uozračjuprosvjetiteljskogapokretanapodručjutadašnjeHr -vatske.Središnjidioizlaganjapropitatćenačinenastankafitonimainjihovuza stupljenostustarijimhrvatskimrječnicima,utvrditiodnoseposuđenihidomaćih -izrazaterazmotritiRelkovićevenačinezamjenjivanjaposuđenihfitonimadoma ćim.Zasebnaćesepozornostpridatisinonimnimparovimafitonimasveznikomili -uparenihpremadvamamodelima:modeluAili Bukojemusudvaparnjakasinoni mičnasamoujednomeparu(npr.vrza ili kelj)imodeluAiliB/Cukojemusejedan ­parnjakpojavljujeudvamarazličitimsinonimnimparovima(npr.križalina:križali -na ili krumpir ikrižalina ili repica).Zaključnoćeserazmotritiodabirfitonimnegra đeuuporabnojtekstnojvrstikaoštojestihovanigospodarskisavjetnikinakoncu .Kućnikov prinoshrvatskojfitonimiji

The Phytonims in Josip Stipan Relković’s Kućnik

Withhiscontentaboutworkthateveryhouseholdermustknow,thestructureofa ,calendar,theformofdecasyllableverseaswellasitsincentive,teachingpurpose JosipStipanRelković’sKućnik imposeditselfasawell-considered,stimulatingtext inthelastdecadeofthe18thcentury.Thepresentationanalysestherichanddiverse phytonymiccomponentofKućnikandoffersadescriptionofphytonymsclassified ,intogroupsaccordingtotheiruseful,practicalvalue(wildplants,cultivatedplants .weeds, herbs, woody plants, flowers) rather than according to botanical criteria TheintroductorypartofthepresentationprovidesinformationaboutJosipStipan -RelkovićandthesignificanceofhisKućnikintheatmosphereoftheEnlighten -mentmovementintheareaofthethenCroatia.Inthecentralpartofthepresenta ,tion,thewaysofphytonyms,theirrepresentationinolderCroatiandictionaries therelationshipbetweenborrowedanddomestictermsaswellasRelković’swaysof -replacingborrowedphytonymswithdomesticoneswillbediscussed.Specialatten (’tionispaidtothesynonymouspairsofphytonymswithaconjunction‘ili’(‘or whicharepairedaccordingtotwomodels:model‘AorB’,inwhichbothpartsof thepairaresynonymousinonlyonepair(forexamplevrza ili kelj),andmodel‘Aor B/C’,inwhichonepartofthepairappearsintwodifferentsynonymouspairs(for ,examplekrižalina:križalina ili krumpir andkrižalina ili repica).Intheconclusion theselectionofphytonymicmaterialinausabletextualtypesuchasaneconomic manualwritteninversewillbeconsidered,followedbyKućnik’scontributionto .Croatianphytonymy

53 LEWIS,Kristian

Internacionalizmi i domaće riječi u hrvatskome i ruskome traduktološkom nazivlju

LEWIS, Kristian Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

-UsklopuprojektaHrvatskojezikoslovnonazivlje(JENA)obrađenoje,međuosta -lim,itraduktološkonazivlje.Budućidaćerezultatiusustavljivanjaiopisivanjahr vatskogajezikoslovnognazivljaucijelostibitiobjavljenipotkrajstudenoga2020.,u -ovojprigodipredstavitćemorezultateporedbeneanalizehrvatskogairuskogatra .duktološkog nazivlja s obzirom na uporabu internacionalizama i domaćih riječi -Analizaobuhvaćastotinjaknazivaizspomenutogapodručja,auspoređujusehrvat -skinaziviinjihoveruskeistovrijednicekakobiseutvrdilopostojelimeđutimdva -majezicimasličnostiirazlikepristvaranjunazivatedajeliseprednostuporabiin ternacionalizamailidomaćihriječi.Ktomu,istraživačkiinteresusmjeritćemona -sustavnostuporabe,odnosnoprovjeritijesulisvinaziviunutarterminološkogasu stavajednakotvoreni,aakonisu–izdvojitionekojisuiznimkeipokušatiutvrditi zaštojeiznimkanastala.Takobisemoglidonijetizaključciosličnostimairazlikama traduktološkoganazivljauhrvatskomeiruskomejezikuteutvrditikolikoseiu .kojimsegmentimarazlikujehrvatskairuskaterminološkapraksa

Internationalisms and Native Terms in Croatian and Russian Translation Studies Terminology

Translationstudiesterminologyhasbeen,amongotherterminologies,thesubject ofresearchwithintheCroatianLinguisticTerminologyproject(JENA).Sincethe resultsofthesystematizationanddescriptionofCroatianlinguisticterminology willbepublishedinfullattheendofNovember2020,atthispointwewillpresent -theresultsofcomparativeanalysisofCroatianandRussiantranslationstudiester minologywithregardtotheuseofinternationalismsandnativeterms.Theanalysis comprisesapproximatelyahundredtermsandcomparesCroatiantermsandtheir Russianequivalentstodeterminewhethertherearesimilaritiesanddifferencesin termformationbetweenthetwolanguagesandwhetherthepreferredtermisan internationalismoranativeterm.Furthermore,wewillcheckwhetherallterms withintheterminologicalsystemareequallyformed,andifnot–singleoutthose -thatcanberegardedasexceptionsandtrytodeterminewhytheexceptionsoccur -red.Thus,conclusionscouldbedrawnaboutthesimilaritiesanddifferencesoftran slationstudiesterminologyinCroatianandRussian,andwewilltrytodetermine towhatextentandinwhichsegmentstheCroatianandRussianterminological .practicesdiffer

54 KOVAČEVIĆ,Beata

Frinihov pristup leksikografiji: između (pred)znan- stvenoga i neznanstvenoga

KOVAČEVIĆ, Beata MATOVIĆ, Petra

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

GrčkileksikografFrinih(II.st.)autorjedjelaIzbor atičkih glagola iimenicaukojem ;navodinizjezičnihsavjetauobliku»nemojsekoristitiriječjuAjertakogovoripuk -umjestonjekoristiseriječjuBkojuupotrebljavajuuzornipiscipoputPlatonaiDe -mostena«. Frinihove se purističke opaske smatrajuvrijednom lingvističkom gra .đomjersvjedočeopromjenamaugrčkomejezikuhelenističkogairimskogadoba -Također,dokazanojedajeFrinihutjecaonadrugegrčkeleksikografe,aCarloVes sellajeobradionjegovofonološkonazivlje.BudućidajeIzborsamopopisvrlošturih natuknica,razmjernojemaloautorskogatekstazaanalizu.Ipak,dvaseelementane moguprevidjeti:sjednestraneantičkagramatičkaterminologija,asdrugestrane kritikaupućenagovornicimakojinezadovoljavajuFrinihovekriterije.Ciljjeovoga izlaganjaiznijetiosnovneinformacijeoFrinihu,dopunitiVessellinradopaskamao FrinihovunazivljuzadrugerazinejezičnogaopisateanaliziratinačinnakojiFrinih .opisuje(iosuđuje)jezičnupraksusvojegadoba

Phrynichus’ Approach to Lexicography: Between the (Proto-)Scholarly and the Non-Scholarly

TheGreeklexicographerPhrynichus(2ndcent.CE)authoredThe Choice of Attic -Verbs and NounsaliastheEcloga,alistofinstructionsoncorrectusage.Theseinstru -ctionsfollowthepatternof»donotusethewordAbecauseitiscommonandvul gar;usethewordBinstead,becauseitisattestedintheopusofrespectablewriters likePlatoandDemosthenes«.Hispuristadviceisconsideredvaluableevidenceon .thelinguisticchangeintheGreeklanguageoftheHellenisticandRomanperiod HisinfluenceonlaterGreeklexicographershasalsobeenproven,andastudyby -CarloVesselladiscusseshisuseofphonologicalterms.SincetheEclogaconsistsma inlyofshort,formulaicentries,thereisnotmuchoriginaltexttoanalyse.Still,two elementscannotbeoverlooked:thelinguisticterminologyononehand,andthe criticismdirectedatthespeakerswhodidnotmeetPhrynichus’standardsonthe other.Theaimofthistalkistoanalysethetermsforthelevelsoflinguisticanalysis notstudiedbyVessellaandthewayPhrynichusdescribes(anddecries)theusageof .histimes

55 LONČAR,Alka

Problematika analize latinskih posuđenica u etimološkom rječniku novogrčkoga jezika Nikolaosa Andriotisa

LONČAR, Alka Sveučilište Tri u Rimu Roma Tre University

Poznatojedasugrčkijezikikulturaznatnoutjecalinarimskukulturuiknjiževnost -nalatinskomjeziku.Neštorjeđepozornostprivlačiutjecajlatinskogajezikanagrč -ki,osobitokadseradioposuđenicama.Uizlaganjućeseprikazatiosnovnekarakte ristikeetimološkogarječnikaNikolaosaAndriotisasnaglaskomnakorpuslatinskih posuđenica.Uistraživanjusuujednoidentificiraneizravnelatinskeposuđenicei -povratne posuđenice koje su iz starogrčkoga posredstvom latinskoga ušle u no vogrčki.Andriotisunekimslučajevimakadriječnijedirektnoposuđenaizlatinskog -nenavodijezikposrednik,većtvrdidariječprelaziizravnoizlatinskogaunovogrč -kikadajeočitodariječulatinskomeutakvomoblikunijepostojalatj.nijezabilježe na. Tako npr. tvrdi da riječ ρεαλισμός [realismós] »realizam« u novogrčki dolazi izravnoizlatinskogajezika,dokjeonaustvarifrancuskasloženicanastalaprema latinskompridjevurealis»stvaran«.SljedećiproblemjetajdaAndriotisponekad navodi krivu pretpostavku provenijencije određene riječi, primjerice za riječ ­μούσκλι[múskli]»mahovina«pišedadolaziodlat.musculus»mišić«,dokoblicimus -cusimuscumoznačavajumahovinu.Jošjedannedostatakjenenavođenjeprvepo tvrdenekeriječiugrčkom–jeliušlaugrčkiubizantskoilimodernodoba.Ovi nedostatciusporeditćesespristupomuBambiniotisovurječniku.Takođerćese razmotritiriječikojenavodisamoAndriotisteiznijetinekepretpostavkeonjihovu podrijetlu.

The Problems in Analysis of Latin Loanwords in the Etymological Dictionary of Modern Greek by Nikolaos Andriotis

ItisknownthatGreeklanguageandculturehadagreatimpactonRomanculture andliteratureintheLatinlanguage.LatininfluencesinGreekhavedrawnless attention,especiallywhenitcomestoloanwords.Thepresentationwillshowthe main characteristics of the etymological dictionary of Nikolaos Andriotis, with -emphasisonthecorpusofLatinborrowings.TheresearchhadidentifiedbothLa tinloanwordsandreborrowingsthathaveenteredModernGreekfromAncient Greek,withLatinmediation.Incaseswherewordsaren’tborroweddirectlyfrom Latin,Andriotisdoesn’tmentionthelanguagemediator,butholdsthatthesewords passeddirectlyfromLatintoModernGreek,evenwhenitisevidentthattheir

56 LAPAINE,Miljenko

-existencewasnotrecordedinLatin.E.g.heclaimsthatthewordρεαλισμός[reali ,smós]–»realism«–enteredModernGreekdirectlyfromLatin,whileitis,infact aFrenchcompoundoriginatingfromLatinadjectiverealis–»real«.Nextissueis thatAndriotissometimescitestheincorrectprovenanceofaparticularword,for instance,hewritesthatthewordμούσκλι[múskli]–»moss«–isderivedfromthe -Latinmusculus–»muscle«,whilethenounsmuscusandmuscumsignifymoss.Ano therdrawbackisnotmentioningthefirstacknowledgmentofsomewordsinGreek whethertheyenteredduringtheByzantineormodernera).Thesedeficiencieswill) becomparedtotheapproachinBambiniotis’dictionary.ThewordsonlyAndriotis .mentionswillalsobereviewedandconjecturesontheiroriginpresented

O novom kartografskom rječniku

LAPAINE, Miljenko FRANČULA, Nedjeljko JAZBEC, Ivo-Pavao Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Geodesy

Ove je godine objavljen Kartografski rječnik u izdanju Hrvatskoga kartografskog društvaiNakladeDominović.Uovomraduopisatćemoproblemeskojimasmose -susreliuradunapripremitogarječnika.Kartografijajedisciplinakojasebavizasni vanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata. Prema službenoj podjeli znanostiuHrvatskoj,kartografijajegranageodezije,paseprematomeubrajameđu -tehničkeznanosti.Međutim,općejepoznatodasukartesvudaokonas,pajekarto ,grafija dobrim dijelom sastavni dio geografije, geologije, pomorstva, šumarstva -agronomije,povijesti,arhitekture,pedagogijeimnogihdrugihpodručjakojaseko -ristekartamaigeoinformacijama.Kartografijajeuposljednjih40-akgodinadoživje -la goleme promjene. Sve veće mogućnosti interaktivnosti na webu, zamjena pa pirnatih karata multimedijskima i elektroničkima, sve češći zahtjevi za -trodimenzionalnimmodelimakrajolikazbograzličitihanaliza,simulacijaivizuali ­zacija,globalnikartografskiservisiidrugeinovacijeobuhvaćenesunašimKarto grafskim rječnikom.Svakijenazivobrađenstudiozno,aopetrazumljivoijasno.Toje strukovnirječnikkojisadržinaziveizkartografijeinjojsrodnihpodručja.Rječnik sadržava2500nazivakojisuporedanipoabecedi.Kadasenazivsastojioddvijuili višeriječi,prvajeuvijekimenica.Naprimjertematska kartauvrštenajeurječnik kaokarta, tematska.Zarezznačidajeuobičajeniredoslijedriječiobrnut.Uzsvaki nazividenjegovadefinicijakojajeredovitovrlosažetaiujednojrečenici.Čestose -zadetaljnijeobjašnjenjedajeuputasvidinasrodnenazive.Kratkuisažetudefinici juobičnoslijedinapomena,kojajeponekadineštoopsežnija,kakobičitatelj,ako ,želi,mogaodobitivišeinformacija.Svesudefinicijenahrvatskomjeziku.Međutim -kartografijanepoznajegranice,pasustogazavećinunazivadanisinoniminaen 57 LAPAINE,Miljenko

-gleskom,francuskominjemačkomjeziku.Posebnoističemokazalanakrajurječni ka,kojaolakšavajupronalaženjenazivanatimjezicimasuputamanaodgovarajući ­nazivnahrvatskomjeziku.OdobjavljivanjaprvogaijedinogaVišejezičnoga karto grafskog rječnikauHrvatskojprošlojevišeod40godina.Utomrazdobljumnogo toganovogadogodiloseusvijetu,štosuautoripokušaliobuhvatitiovimrječnikom .zapodručjekartografije

On the New Cartographic Dictionary

TheCartographic DictionarywaspublishedthisyearbytheCroatianCartographic SocietyandDominovićPublishingHouse.Inthispresentation,wewilldescribethe problemsweencounteredinthepreparationofthisdictionary.Cartographyisa .disciplinewhichdealswithdevising,producing,promoting,andstudyingmaps AccordingtotheofficialdivisionofthesciencesinCroatia,cartographyisabranch ofgeodesy,andthereforeisnumberedamongthetechnicalsciences.However,itis generallyacknowledgedthatmapsareallaroundus,socartographyistoagreat -extentintegraltogeography,geology,seafaring,forestry,agronomy,history,archi tecture,pedagogy,andmanyotherfieldsthatusemapsandgeoinformation.Inthe last40years,cartographyhasundergonegreatchanges.Increasingopportunities forinteractivityontheweb,thereplacementofpapermapsbymultimediaand electronicones,risingdemandsforthree-dimensionalmodelsofthelandscapefor thepurposeofvariousanalyses,simulationsandvisualisations,globalcartography servicesandotherinnovationsareallcoveredinthisCartographic Dictionary.Each .entryhasbeenstudiouslyprocessed,butisunderstandableandclear TheCartographic Dictionaryisaprofessionaldictionarycontainingexpressions fromcartographyandrelatedfields.TheDictionaryhas2,500entriesarrangedin alphabeticalorder.Iftheentryconsistsoftwoormorewords,thefirstisalwaysa .noun.Forexample,thematic mapislistedinthedictionaryundermap, thematic Thecommaindicatesthatthenormalwordorderhasbeenreversed.Eachentry ,beginswithadefinition,whichisusuallyconcise,consistingofonesentence.Often ifmoreexplanationisneeded,thereaderisdirected(See…)tosimilarentries.The brief,concisedefinitionisusuallyfollowedbyanote,sometimesextensive,giving -thereadermoreinformationifrequired.AllthedefinitionsareinCroatian.Howe ver,cartographyknowsnoborders,somostentriesareaccompaniedbysynonyms inEnglish,French,andGerman.Attheendofthedictionary,thereisaglossary -whichwillhelpreadersfindtherightexpressionsintheselanguages,withdirecti .onstotheappropriateentryinCroatian More than 40 years have passed since the publication of the first and only ,Multi lingual Cartographic Dictionary in Croatia. During the intervening period -manynewthingshavehappenedintheworld,andtheauthorsofthisnewdictio .naryhavetriedtoincludethoserelevanttothefieldofcartography

58 LIPP,Veronika

Novi projekt jednojezičnoga objasnidbenog, na teme- lju korpusa utemeljenoga rječnika

LIPP, Veronika SIMON, László Mađarska akademija znanosti, Budimpešta Hungarian Academy of Science, Budapest

Istraživačkaskupinazaprikazleksičkogaznanjajednajeodnajmlađihistraživačkih .skupinaMađarskogaistraživačkoginstitutazalingvistiku,osnovanauveljači2020 Skupina trenutačno radi na novoj inačici jednojezičnoga objasnidbenog rječnika proizašlogaizObjasnidbenogarječnikamađarskogjezika.Našjeciljstvoritibazu -znanjakojaprerastastrukturu(imogućnosti)tradicionalnogaobjasnidbenogrječ ­nika.Odlučilismopovezatirječniksdodatnimizvorimapodataka(npr.Velika ma -đarska enciklopedija, Veliki rječnik mađarskog jezika,mađarskiWordNetitd.)tepo .hranitiinformacijekaobazuznanjapriloženurječniku -Kaoprvikorak,izradilibismostrogonatemeljukorpusautemeljenmrežnirječ niksoko60000natuknica.Pretpostavljasedaćeukorpusuod3–5milijardiriječi -tekstoviobjavljeninainternetuodkrajaXX.stoljećadodanasbitiprisutniurepre -zentativnikoličinama,jerćemoprimijenitinovipretraživačkojijeizradionašinsti .tut,kakobismoomogućilipristupanotiranimtekstovimasdobrimmetapodatcima .(/PlaniramoizdatirječniknasučeljuLexonomy(https://www.lexonomy.eu -PotomnamjeravamoupravljatikorpusomianaliziratigapomoćuSketchEngi nea,tedatiprimjerekrozanalizučestotnihlisti,krozkolokacijeteskiceriječikoje .predstavljaSketchEngine Unašojprezentacijiželjelibismoskiciratiokvirprojektnogaplanateizvijestiti .oprvimrezultatima

A New Monolingual, Corpus-Based Explanatory Dictionary Project

The Lexical Knowledge Representation research group at the Department of LexicographyisoneoftheyoungestresearchgroupsoftheHungarianResearch -InstituteforLinguistics,foundedinFebruary2020.Thegroupiscurrentlywor king on a new version of a monolingual explanatory dictionary based on The Explanatory Dictionary of the Hungarian Language. Our aim is to create a knowledgebasethatgrowsbeyondthestructure(andcapabilities)ofatraditional explanatorydictionary.Wehavedecidedtolinkthedictionarywithadditionaldata ­sources(e.g.toThe Comprehensive Hungarian Encyclopedia, Comprehensive Dictio -nary of Hungarian, Hungarian WordNet,etc.)andstoretheinformationasaknowled .gebaseattachedtothedictionary 59 ŠTIMACLJUBAS,Vlatka

-Asafirststep,wewouldcreateastrictlycorpus-based,onlineexplanatorydicti -onaryofabout60,000headwords.Inthecorpusof3–5billionwords,textspublis hedontheinternetfromtheendofthe20thcenturytonowadayswillpresumably bepresentinrepresentativequantities,aswewilluseanewcrawlerdevelopedby ourinstitutetoprovideaccesstoannotatedtextswithgoodmetadata.Weplanto .(/publishthedictionaryusingtheLexonomyinterface(https://www.lexonomy.eu WeplantomanageandanalysethecorpuswithSketchEngine,andweprovide -examplesbyanalysingthefrequencylists,collocations,andwordsketchespresen .tedbySketchEngine Inourpresentation,wewouldliketooutlinetheprojectplanandreportonthe .firstresults

Farmaceutsko nazivlje u mrežnome izdanju Hrvatske enciklopedije

ŠTIMAC LJUBAS, Vlatka Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

­UizlaganjućesenaodređenimprimjerimaizmrežnogaizdanjaHrvatske enciklope -dijeLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža(LZMK-a)pokazatisastaviposta nakhrvatskogafarmaceutskoganazivljateodnosenciklopedijeijezičnogarječnika uobradbinazivlja.Analiziratćeseposuđivanjeihrvatskitvorbeninačini,iznimno ,postanak imenica (analeptici, analgetici, antihistaminici, barbiturati, farmakopeja ­mukolitici – sekretolitici; dražeja, ekstrakt, emulzija, kapi, prašak),pridjeva(farmace ­utski, farmakološki,fiziološki) tevišerječnihnaziva(burova/burovljeva voda, farmace .(utska tehnologija, galenski lijekovi / gotovi lijekovi, dijagnostička sredstva – dijagnostici Nadaljećeseispitatijezičnakomponentauenciklopediji,kojaseuglavnomodnosi napostanaknaziva(etimologiju),aenciklopedijskićeseelementuobradbinazivau jednojezičnome rječniku istražiti na primjerima iz Rječnika hrvatskoga jezika LZMK-aiŠkolskeknjige.Pokušatćeseodreditikolikosesustavnoipremakojim -kriterijimaujezičnomerječnikufarmaceutskomenazivljubilježistrukovnaodred nicatejelionauvijekpotrebna.Zarazlikuodjezičnogarječnika,gdjesenazivi -obilježujustrukovnomodrednicom,umrežnomeizdanjuHrvatske enciklopedijena -zivespodručjapojedinestrukepronalazimoitzv.pregledavanjemštopodrazumije :vaprolaženjekrozpopisčlanakaunaprijedsvrstanihuodređenapodručjaistruke mjestofarmacijenalaziseupodručjuPriroda i tehnika.Kakosunazivispodručja -farmaceutskestrukeusuodnosunajčešćeskemijskim,medicinskim,paibotanič -kimnazivljem,pokazujesekakojevaljaneleksikografskeopisemogućeprovestije .dinousuradnjispredmetnimstručnjacima

60 ŠNJARIĆ,Mirjana

Pharmaceutical Terminology in the Online Edition of the Croatian Encyclopedia

UsingcertainexamplesfromtheonlineeditionoftheCroatianEncyclopediaof TheMiroslavKrležaInstituteofLexicography(LZMK),thispresentationshall presentthecompositionandcreationofCroatianpharmaceuticalterminologyand therelationshipbetweenencyclopediaandlanguagedictionaryintheprocessingof terminology.TheanalysisshallincludeborrowingsandCroatiantypologyofword ­formation,andexceptionallythecreationofnouns(analeptici,analgetici, antihista minici, barbiturati, farmakopeja, mukolitici – sekretolitici; dražeja, ekstrakt, emulzija, kapi, prašak),adverbs(farmaceutski, farmakološki, fiziološki)andmultiwordterms (burova/burovljeva voda, farmaceutska tehnologija, galenski lijekovi / gotovi lijekovi, -dijagnostička sredstva – dijagnostici).Further,thelinguisticcomponentoftheency -clopedia,whichmostlyrelatestothecreationofterms(etymology),shallbeexami ned,whiletheencyclopedicelementintheprocessingoftermsinamonolingual ­dictionaryshallbestudiedusingtheexampleoftheDictionary of the Croatian Lan guage,publishedbytheLZMKandŠkolskaknjiga.Weshalltrytodeterminehow systematicallyandaccordingtowhatcriteriadoesthedeterminantofprofession influencethepharmaceuticalterminologyinthelinguisticdictionaryandwhether itisstillnecessary.Incontrasttothelinguisticdictionary,wheretermsaremarked bythedeterminantofprofession,inthecaseoftheonlineeditionoftheCroatian Encyclopedia,wefindtermsfromacertainfieldthroughso-calledbrowsing,which meansgoingthroughalistofarticlesthathavebeencategorizedintocertainfields andprofessionsinadvance:pharmacyisfoundunderNature and Technology.As pharmaceuticaltermsareusuallyrelatedtothosefromchemistry,medicine,and botany,itisapparentthatvalidlexicographicaldescriptionsareonlypossibleto .makeincollaborationwithexpertsintherelevantfields

Leksičke nepodudarnosti kolokacijskih obrazaca u njemačkome, engleskome i hrvatskome općeznanstvenom jeziku te njihov prikaz u e-rječnicima općeznanstvenoga nazivlja

ŠNJARIĆ, Mirjana Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Izlaganjesebavitransdisciplinarnimopćeznanstvenimglagolsko-imeničkimkolo -kacijamainjihovimleksičkimnepodudarnostimaunjemačkome,engleskomeihr (vatskomeopćeznanstvenomjeziku(npr.Aspekt(e)/Problem(e)herausstellen»(to

61 ŠNJARIĆ,Mirjana

highlight/emphasizepointout/aspects«,»istaknuti/naglasitiaspekt(e)/problem -e)«).Kontrastivnaiprijevodnaanalizaograničenajenaodabraneprimjerekoloka) cijaunjemačkomeiengleskomeopćeznanstvenomjezikuteusporedbusnjihovim -kontrastivnimkorespondentimauhrvatskomjezikuiuspostavuprijevodnihekvi .valenatautrimajezicima Jedanodciljevaradajestukazatinapotrebuizradenovihvrstavišejezičnihi višenamjenskihelektroničkihrječnikaspoboljšanomobradbomopćeznanstvenih glagolsko-imeničkihkolokacija.Drugiciljjestrasvijetlitikolokocijskuproblematiku utompodručjujezikaiponuditiprijedlogdasenepodudarnikolokacijskiobrasci -iscrpnijeprikažuunovomtrojezičnome-rječnikuopćeznanstvenogajezikanate meljupotvrdastvarneprimjeneuširemsintagmatskomokruženjuusuvremenom znanstvenomkorpusu.Takvosintagmatskookruženjeprikazivalobiiopisivalotip -znanstvenedjelatnostikojaseostvarujeukolokacijskojinačiciglagolaiimeniceis podrazineizoliranepojedinačnefunkcionalneprijevodneistovrijedniceizauzima odgovarajućemjestoustrukturiznanstvenogatekstautrimajezicima.Krajnjicilj prvogaširegistraživanjaglagolsko-imeničkihkolokacijatrijujezikajestpredstavitii prikazatilistutipičnihikarakterističnihopćeznanstvenihkolokacijasprijevodnim istovrijednicamailimogućimprijevodnimrješenjimakojabinakrajutrebalabiti -opisanaiprikazanaunovomtrojezičnomelektroničkomrječnikutransdisciplinar .nogaopćeznanstvenognazivljatrijujezika

Kaoizvorhrvatskihglagolsko-imeničkihkolokacijakorištenjesuvremenikorpus hrvatskogaznanstvenogjezika.NjemačkimrežnirječnikDigitales Wörterbuch der deutschen Sprache(DWDS)poslužiojekaoizvorkolokacijskihobavijestizanjemački jezik,doksumrežnirječniciGlosbeiLangenscheidtkorištenikaoizvorzaengleske kolokacije.

Lexical Incompatibilities of Verb-Noun Collocations in German, English and Croatian Common Language of Science and their Representation in E-dictionaries of General Scientific Terms

The presentation deals with transdisciplinary verb-noun collocations and their lexicalincompatibilitiesintheGerman,English,andCroatiancommonlanguage /ofscience(e.g,Aspekt(e)/Problem(e)herausstellen»(to)highlight/emphasize point out aspects«, »istaknuti / naglasiti aspekt (e) /problem (e)«). Contrastive analysisislimitedtoselectedexamplesofcollocationsintheGermanandEnglish -commonlanguageofscienceandacomparisonwiththeircontrastivecorrespon dentsinCroatianaswellastheestablishmentoftranslationequivalentsinthethree languages. Oneoftheaimsofthepresentationistopointouttheneedtocreatenewtypes ofmultilingualandmultipurposeelectronicdictionarieswithimprovedprocessing

62 BLAGUSBARTOLEC,Goranka

ofgeneralscientificverb-nouncollocations.Thesecondgoalistoshedlightissues relatedtocollocationinthisfieldoflanguageandtoproposeanimprovedandmore detailedrepresentationofinconsistentcollocationalpatternsinthenewtrilingual -e-dictionaryofgeneralscientificlanguagebasedonconfirmationsofactualapplica tioninthewidersyntagmaticenvironmentinthemodernscientificcorpus.Sucha syntagmaticenvironmentwoulddepictanddescribethetypeofscientificactivity -thattakesplaceincollocationalverb-nounpatternsbelowthelevelofisolatedindi vidualfunctionaltranslationequivalentandoccupiesanappropriateplaceinthe .structureofascientifictextinthethreelanguages The ultimate goal of the first broader research of verb-noun collocations of threelanguagesistopresentandmakealistoftypicalandcharacteristicgeneral scientificcollocationswithtranslationequivalentsorpossibletranslationsolutions -whichshouldfinallybedescribedandpresentedinanewtrilingualelectronicdicti .onaryoftransdisciplinarygeneralscientificterminologyofthethreelanguages ThemoderncorpusoftheCroatianscientificlanguagewasusedasthesource ­forCroatianverb-nouncollocations.TheGermanonlinedictionaryDigitales Wör terbuch der deutschen Sprache(DWDS)servedasasourceofcollocationinformation fortheGermanlanguage,whiletheonlinedictionariesGlosbeandLangenscheidt .wereusedasasourceforEnglishcollocations

Veliko i malo početno slovo kao leksikografski izazov

BLAGUS BARTOLEC, Goranka Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

-Pisanjeriječiiizrazavelikimilimalimpočetnimslovomjedanjeodglavnihpravo ,pisnihproblemauhrvatskomejezikuizahtijevašireizvanjezičnoznanje(povijesno ­zemljopisno,stručnoitd.).UradusepredstavljakoncepcijaRječnika velikoga i malo ga početnog slovakojiseizrađujeuInstitutuzahrvatskijezikijezikoslovlje.Rječnik -velikoga i maloga početnog slovakoncipiranjekaoleksikografsko-leksikonskipriruč nikukojemuseabecednimredomdonosipopisjednorječnihivišerječnihimenai nazivakojisetemeljenaproblematicipisanjavelikogaimalogapočetnogslovau -različitimoblicimapisaneprakse.Predviđenojedasenjimekoristegovornicihrvat -skogajezikakojiimajupoteškoćailidvojbaupisanjupočetnogaslova:lektori,učite -lji,profesori,nastavnici,učenici,studenti,prevoditelji,novinariteširokkrugkori snika u službenoj i poslovnoj komunikaciji. Osim rječnika, priručnik sadržava i uvodnidioukojemusenavodetipskapravilaopisanjuvelikogaimalogapočetnoga -slovasobziromnasadržajeobuhvaćeneriječimaivišerječnimizrazimakojisupo .vezanispisanjempočetnogaslovauhrvatskomejeziku

63 BLAGUSBARTOLEC,Goranka

Upper and Lower Case Letter as a Lexicographic Challenge

Writingwordsandphrasesusinguppercaseorlowercaselettersisoneofthemain orthographicproblemsinCroatianandrequiresbroaderextralinguisticknowledge historical,geographical,professional,etc.).Thepresentationdiscussestheconcept) oftheDictionaryoftheupperandlowerinitialletter,whichisbeingdevelopedat theInstituteofCroatianLanguageandLinguistics.TheDictionaryisconceivedas alexicographic-lexicalmanualwithentriesrelatedtothewritingofuppercaseand -lowercaseletters.TheDictionaryisintendedforCroatianspeakerswhohavediffi -cultiesordoubtsinwritingtheinitialletter:proof-readers,teachers,professors,stu -dents,translators,journalistsandawiderangeofusersinofficialandbusinesscom munication.Themanualalsocontainsanintroductorypartwithtypicalruleson .writingupperandlowercaseletterinCroatian

64 TEMEIZOPĆEENCIKLOPEDIKE  GENERALENCYCLOPAEDICS THEMES enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. ĆIRIĆ,Josip

Enciklopedija – anatomija i strategija

ĆIRIĆ, Josip NEKIĆ, Marina Sveučilište u Zadru University of Zadar

Enciklopedija je kolaborativni projekt u kojem niz stručnjaka sažeto predstavlja osnovneznačajkenizapojmovakojejeodabralouredništvo.Uredništvointervenira -iumeđupovezanostnatuknica,čimestvarakompleksnumrežuiolakšavačitatelji masnalaženjemeđunatuknicama.Analizirajućinekolikoraznolikihenciklopedija (Routledge Encyclopedia of Philosophy, The Gale Encyclopedia of Psychotherapy, The Gale Encylopedia of Mental Health, International Encyclopedia of the Social & Beha­ -vioral Sciences, The Gale Encyclopedia of Science) ikompleksnemrežemeđunatukni camakojesadržavaju,pronalazimozajedničkiobrazac:malibrojsredišnjihpojmova -kojičinesemantičkujezgrupodručja,tenizperifernihislabijeumreženihnatukni cakojeseusvakojmrežidistribuirajukaodiobaParetovatipa.Nadalje,istražujući nekestatističkeparametremreže,možemoseupustitiuforenzičkurekonstrukciju -uredničkihstrategijaprilikomizradeenciklopedije,kaoiuvidakojestrategijemože -moprimijenitiodlučimolisesaminapothvatizradereferencepoputrječnika,lek .sikonailienciklopedije

Encyclopedia – Anatomy and Strategy

Anencyclopediaisacollaborativeprojectinwhichaseriesofexpertspresentsin briefthebasiccharacteristicsofaseriesoftermsselectedbytheeditorialboard.The editorsinterveneintheinterconnectednessofentries,creatingacomplexweb,and -thusmakesiteasierforthereaderstonavigatebetweentheentries.Analysingva riousencyclopedias(Routledge Encyclopedia of Philosophy, The Gale Encyclopedia of Psychotherapy, The Gale Encyclopedia of Mental Health, International Encyclopedia of -the Social & Behavioral Sciences, The Gale Encyclopedia of Science), wefindacom ,monform:asmallnumberofcentraltermsthatformthesemanticcoreofafield -andaseriesofperipheralandmoreweaklyinterconnectedentriesthataredistri -butedineverynetworkinthemannerofaParetodivision.Furthermore,resear -chingsomestatisticalparametersofthenetwork,wecanindulgeinaforensicre constructionofeditorialstrategiesduringthecreationofanencyclopediaaswellas achieveaninsightintowhichstrategiescanbeappliedshouldwedecidetocreatea .referencesuchasadictionary,lexicon,orencyclopedia

67 CRLJENKO,Ivana

Značenje Atlasa svijeta Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u hrvatskoj atlasnoj kartografiji

CRLJENKO, Ivana Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

TradicijaobjavljivanjageografskihatlasaopćenamjeneuLeksikografskomzavodu -MiroslavKrležatrajegotovoodpočetkaradaZavoda.UzAtlas svijetakaonajzapa ženijeizdanje,Zavodjetiskaoivišeizdanjaauto-atlasa, Zemljopisni atlas Republike .Hrvatske(kaosuizdavač),Atlas Europe ijošnekaprevladavajućegeografskaizdanja PrvoizdanjeAtlasa svijetatiskanoje1961.upolitičkiidruštvenobitnodrugačijim okolnostima od današnjih. Otada je Zavod objavio sedam izdanja tog atlasa pod -vodstvomvišeglavnihredaktora,odnosnourednika.Sobziromnaučestalostizlaže njaivelikbrojprodanihprimjeraka,zavodskijeAtlas svijetakomercijalnomeđu -najuspješnijimizdanjimaupovijestiZavodaijedanodnajraširenijihatlasnihpriruč nikauHrvatskoj.Osimtoga,ponosisetitulomjedinogapotpunodomaćegaatlasa svijeta.Usedamsenjegovihizdanja,premdakoncepcijskivrlosličnih,prepoznaju -različitiuredničkistilovipaseoAtlasu svijetamožegovoritiumnožini.Ciljjeizla ganjapredstavitipočetnerezultateistraživanjaukojemse,međuostalim,ispituje -doprinosZavodauukupnojprodukcijigeografskihatlasasvijetauHrvatskojuraz dobljuodtiskanjaprvogadoposljednjega(2008)zavodskogatlasa.Uistraživanjuse -analizomnekihobilježjazavodskihiodabranihprijevodnihgeografskihatlasasvije ta(koncepcija,strukturatekstualnogadijela,karteidr.)tenjihovomusporedbom ocjenjujeznačenjezavodskihatlasauhrvatskojatlasnojkartografiji.Razmatrajusei .njihovidruštveniutjecajikojinastajuširenjemponajvišegeografskihznanja

The Significance of the World Atlas of The Miroslav Krleža Institute of Lexicography in Croatian Atlas Cartography

-AtTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,thetraditionofpublishingge -neral-purposegeographicalatlaseshasbeenongoingalmostfromtheInstitute’sfo unding.AlongwiththeWorld Atlasasitsmostprominentpublication,theInstitute haspublishedseveralroadatlases,theGeographical Atlas of the Republic of Croatia -asco-publisher),theAtlas of Europe,andseveralotherprimarilygeographicalpu) blications.ThefirsteditionoftheWorld Atlaswaspublishedin1961,inconditions politically and socially much different than todays. Since then, the Institute has .publishedseveneditionsofthisatlas,undertheleadershipofseveralchiefeditors -Duetothefrequencyofpublishingandthelargenumberofsoldcopies,theInsti tute’sWorld Atlasisoneofthecommerciallymostsuccessfulpublicationsinthe

68 GALOVIĆ,Tomislav

-Institute’shistoryaswellasoneofthemostcirculatedatlasesinCroatia.Inadditi -on,itistheonlyfullylocally-madeworldatlas.Eventhoughtheatlas’ssevenediti -onsareconceptuallyverysimilar,theyhavedifferenteditingstyles,soonecanspe akoftheWorld Atlasintheplural.Thegoalofthispresentationistopresentthe -earlyresultsoftheresearchthat,amongotherthings,studiestheInstitute’scontri butiontotheproductionofgeographicalatlasesinCroatiaasawhole,intheperiod fromthepublicationofthefirsteditionoftheInstitute’satlastothelast(2008).The significanceoftheInstitute’satlasinthecontextofCroatianatlascartographyis assessedviaananalysisandcomparisonofsomecharacteristicsoftheInstitute’s .(.andselectedtranslatedforeignworldatlases(concept,textstructure,maps,etc Alsostudiedistheirsocialimpact,whichdevelopedmostlythroughtheirspreading .ofchieflygeographicalknowledge

Struka pomoćne povijesne znanosti u hrvatskoj enciklopedici (okviri i perspektive)

GALOVIĆ, Tomislav Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Odsamihpočetakahistoriografijeskupinaznanostii(li)disciplinakojesezajednički definirajukaopomoćnepovijesneznanosti(nazivuhrvatskomdolaziodizravnoga -prijevodasnjemačkogaHistorische Hilfswissenschaften,aidentičanjeterminufran cuskomsciences auxiliaires de l’histoire teiunekimdrugimhistoriografijama)imaju svojemjestoivažnouloguteduguibogatutradiciju.Kakouhistoriografijitakoiu visokoškolskojnastavipomoćnepovijesneznanostičinenezaobilaznikorpusznanja -ivještinaneophodnihsvakomeistraživačuminulihvremenanaposestaroga,sred njegairanoganovogvijeka.Ponajprijetosupaleografijaiepigrafijatediplomatika ,(skronologijomiegdotikom).Potomsutu:sfragistikailisigilografija(pečatoslovlje) ,(heraldika (grboslovlje), veksilologija (zastavoslovlje), genealogija (rodoslovlje -numizmatika,faleristika,papirologija,kodikologija,filigranologija,povijesnametro ,logija (mjeroslovlje), povijesna demografija, povijesna geografija s kartografijom -onomastikaidr.Navedenepomoćnepovijesneznanostiznajusenazivatii»temelj nim«znanostima(Historische Grundwissenschaften)zapovijesnustrukunasuprot -tzv.granskim(Zweig der Wissenschaften).Takvopovećanjebrojairaznorednostpo moćnihpovijesnihznanostiponajvišejebilouvjetovanorazvojemikoncepcijama -tzv.novehistorije(nouvelle histoire).Trebanapomenutidasedonedavnoiarhivisti ka ubrajala među pomoćne povijesne znanosti. U ovom izlaganju posebno će se -ukazatinastrukupomoćnepovijesneznanostiinjezinstatusuhrvatskojenciklope dici. Analizirat će se kvantitativno i kvalitativno prinosi iz pomoćnih povijesnih ­znanostiunekolikohrvatskihenciklopedija.KrenutćesesprvomHrvatskom enci

69 GALOVIĆ,Tomislav

-klopedijom(I-II/1887–1890)IvanaBranislavaZochaiJosipaMencina,potomskapi talnomHrvatskom enciklopedijom – Encyclopaedia CroaticapoduredništvomMate -Ujevića(I-V/1941–1945,nedovršena)tenastavitisdjelatnošćuLeksikografskogaza vodauZagrebu.Odnjegovihbrojnihikapitalnihizdanjaprikazatćesepomoćne povijesneznanostiuEnciklopediji Jugoslavije(I.izdanje,sv.1-8/1955–1971;II.izdanje nedovršeno, 1-6/1980–1990) i dakako u novoj Hrvatskoj enciklopediji u 11 svezaka -Posebnoćeseistaknutičinjenicadaenciklopedika–osimštopotvrđu.(2009–1999) -jevažnost,izvornostiznanstvenufundiranostpomoćnihpovijenihznanosti–ujed -nojojnudinoveokvire,aliiperspektiveunjezinurazvojuiizazovimakojijojpred .stoje

Auxiliary Sciences of History in Croatian Encyclope- dias (Frameworks and Perspectives)

Fromtheverybeginningsofhistoriography,thefieldand/orbranchofsciencesor disciplinescommonlydefinedas‘auxiliarysciencesofhistory’(theCroatianterm ­Pomoćne povijesne znanostiisatranslationoftheGermanHistorische Hilfswissen schaften,whichhasanequivalentterminFrench,sciences auxiliaires de l’histoire,as wellasinsomeotherhistoriographies)hasplayedanimportantrole,havingalong -andrichtradition.Bothinhistoriographyandinhighereducation(faculty,univer sity),theauxiliarysciencesofhistoryareanindispensablebodyofknowledgeand -skillsnecessaryforeveryresearcherofthepast(historians,arthistorians,archaeolo gists,philologistsetc.),especiallyforthehistoryoftheAncientworld,theMiddle ,Ages and the Early Modern Period. They primarily consist of palaeography epigraphy,anddiplomaticsordiplomatic(inBritishEnglish),withchronologyand egdotics(principles,rules,andguidelinesforpublishinghistoricalsources).Then -thereare:sphragisticsorsigillography(studyofseals),heraldry,vexillology,genea -logy,numismatics,phaleristics,papyrology,codicology,filigranology,historicalme ,trology,historicaldemography,historicalgeographywithcartography,onomastics etc.Theseauxiliarysciencesofhistorycanalsobecalled‘fundamental’sciences Historische Grundwissenschaften) for the historical profession as opposed to the) so-calledbranchsciences(Zweig der Wissenschaften).Theincreaseinthenumber -anddiversityofauxiliarysciencesofhistorywasmostlyconditionedbythedeve lopmentandconceptionsoftheso-called»newhistories«(nouvelle histoire).Itshould bestressedthat,untilrecently,archivalsciencewasincludedasoneoftheauxiliary sciencesofhistory.Thispresentationwillfocusonstatusofthefieldof‘auxiliary sciencesofhistory’inCroatianencyclopedias.Itshallanalysethequantitativeand qualitativecontributionsfromthefieldofauxiliarysciencesofhistoryinseveral ­Croatianencyclopedias.ThepresentationwillstartwiththefirstHrvatska enciklo pedija(Croatian Encyclopedia, I-II/1887–1890) of Ivan Branislav Zoch and Josip – Mencin,thencontinuewiththemonumentalpublicationHrvatska enciklopedija –Encyclopaedia Croatica(Croatian Encyclopedia),editedbyMateUjević(I-V/1941 unfinished)andcontinuewiththeactivitiesoftheInstituteofLexicography,1945

70 RADEČIĆ,Karlo

inZagreb.OftheInstitute’snumerousmagisterialpublications,thepresentation ­willexamineauxiliarysciencesofhistoryfoundintheEnciklopedija Jugoslavije(En ,cyclopedia of Yugoslavia, 1st edition, vols. 1-8/1955–1971; 2nd edition unfinished ­andofcourseinthenewHrvatska enciklopedija(Croatian Encyclope(1990–1-6/1980 dia)in11volumes(1999–2009).Specialemphasiswillbeplacedonthefactthatthe encyclopedia–inadditiontoconfirmingtheimportance,originalityandscientific foundationofauxiliarysciencesofhistory–alsooffersitnewframeworks,butalso .perspectivesinitsdevelopmentandfuturechallenges

Biologija u Hrvatskoj enciklopediji Mate Ujevića (1941–1945)

RADEČIĆ, Karlo Zagreb

-PetosveščanaHrvatska enciklopedija (HE)(1941–1945)pokretačaiglavnogauredni kaMateUjevića,iakonedovršena(A–Elektrika,3850stranica),ostajedodanas -najambicioznijeizvedenahrvatskaopćainacionalnaenciklopedija.Srazličitimpo dručjimazastupljenimuvišeod900natuknica,unjojibiologijazauzimavažno mjesto.UrednicistrukabilisuKrunoslavBabić(zoologija;autorvećinebioloških prilogauHE)iIvoHorvat(botanika,najzastupljenijepodručjebiologije,snajviše -prilogaStjepanaHorvatića),dokjepaleontologijuizstrukegeologijaipaleontologi jaobradiouglavnomFranŠuklje.NavišesemjestauHEspominju(paivrijednosno uspoređuju)ljudskerase,kojejekaoisključivobiološkiproblem,uprijepornome priloguusklopučlankaČovjek,pokušaoobraditiBorisZarnik,priključivšiseHEod IV.sveska(spominjeseikaourednikzabiologiju).Unatočneujednačenostiinekim ,propustimatečinjenicidanisuuvijekkorištenenovijanomenklaturaisistematika obradabiologijeuHEzaslužujepriznanjeinkluzivnošćuabecedarija,iscrpnošćui argumentativnomprirodomizlaganjatepredanošćuautorâ,aznatanbrojpriloga -navisokojjestručnojrazini,doksumnogiidanasrelevantni,nekiodnjihiegzem plarni.BiologijajeuHEbogatoilustrirana,adiočlanakaiilustracijaposlužiojekao temeljiliuzoriuizdanjimaLeksikografskogazavoda,odEnciklopedije LZ (skojom .HEdijelinekolikosuradnikaizbiologije)svedonoveHrvatske enciklopedije

Biology in the Croatian Encyclopedia of Mate Ujević (1941–1945)

-The five-volume Croatian Encyclopaedia (CE) (1941–1945), founded by editor-in ,(chiefMateUjević,stillremains,althoughunfinished(A–Electricity,3850pages- themostambitiouslyrealizedCroatiangeneralandnationalencyclopaedia.With

71 PINTAR,Marijana

-differentfieldsrepresentedinmorethan900entries,biologyhasanimportantpo -sitioninit.TheeditorsofindividualfieldswereKrunoslavBabić(zoology;theaut -horofthemajorityofbiologyentriesinCE)andIvoHorvat(botany,themostre ,(presented biological discipline, majority of entries written by Stjepan Horvatić whereasthepalaeontologypartofthefieldgeologyandpalaeontologywascovered mostlybyFranŠuklje.OnseveralplacesintheCE,onecanreadabouthumanraces ,sometimes even ranked), while, in his controversial chapter in the articleMan) BorisZarniktriedtotreatthemasanexclusivelybiologicalproblem,afterhaving .(joinedCEwiththefourthvolume(heisalsomentionedastheeditorforbiology -Despitetheunevennessandsomeoversights,andthefactthatmorerecentno -menclatureandbiologicalclassificationwerenotalwaysused,thetreatmentofbio logyinCEdeservespraisefortheinclusivenessofanabecedarium,comprehensive -andargumentativewriting,andthedevotionoftheauthors.Aconsiderablenum ,berofarticlesisonahighprofessionallevel,whilemanyarerelevanteventoday someofthembeingexemplar.BiologyinCEisrichlyillustrated,andapartofthe -articlesandillustrationslaterbecamethebasisoramodelformorerecentpublica tionsofTheInstituteofLexicographyinZagreb,fromitsEncyclopedia (withwhich .CEsharedafewbiologyauthors)tothenewCroatian Encyclopedia

Muzička enciklopedija Leksikografskoga zavoda: prošlost i budućnost

PINTAR, Marijana Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

-Muzička enciklopedijaimaosobitomjestoupovijestiLeksikografskogazavodabu dućidajebilameđuprvimaunizupokrenutihzavodskihstrukovnihenciklopedija pokronologijiobjavljivanjatreća,nakonPomorskeiMedicinske enciklopedije),što) govoriuprilogčinjenicidaglazba,kaorelativno»mala«leksikografskastruka,nije pritomodabirumarginalizirana.IndikativnojeitodaseuZavoduvećnapočecima -njegovapostojanjaprepoznalapotrebazaobjavljivanjemprveglazbeneenciklopedi jeunas.Glavniurednikprvogaizdanja(sv.1–2,1958–1963)biojevanjskisuradnik Zavoda,uglednimuzikologiprofesornaMuzičkojakademiji,JosipAndreis.Naveć -dobropostavljenimtemeljima,aprepoznavšiujavnostipotrebuzanovim,dopunje .nimiažuriranimizdanjem,Zavodjeobjaviodrugoizdanjeutrisveska(1971.,1974 i1977),okupivšiitadaekipuvrsnihsuradnika,kojujekaoglavniurednikpredvodio KrešimirKovačević. Muzička enciklopedija,osobitonjezino drugoizdanje, niz je godinabilajednaodzavodskih»perjanica«.Uširojjavnostibilajeprepoznatakao vrijednoizdanje,postavšinezaobilaznomsastavnicomsvakeboljegrađanskekućne -biblioteke,austručnimkrugovimatemeđugeneracijamaučenikaistudenataglaz

72 PINTAR,Marijana

-beikaonezaobilaznarelevantnaliteratura.Usvimonimsegmentimakojinezahti -jevajuažuriranje,onajeidanasvjerodostojnoizdanje,kojesvojomvisokomleksi kografskomrazinomobradbejošuvijekizazivapoštovanje.Uradućeserazložiti -povijestnastanka,koncepcijaiizvedbaprvogaidrugogaizdanjatepokušatiodgo voritinapitanjetrebalinamdanas,sodmakomodgotovo50godina,novo,treće .izdanjeMuzičke enciklopedijeikakobionotrebalobitizamišljeno

The Institute of Lexicography’s Encyclopedia of Music: Past and Future

-The Encyclopedia of MusichasaspecialplaceinthehistoryoftheInstituteofLexi -cographysinceitwasamongthefirstinaseriesoftheInstitute’sprofessionalencyc ­lopedias(thethirdaccordingtothedateofpublishing,aftertheMaritime Encyclo ,pedia andEncyclopedia of Medicine),whichspeaksinfavourofthefactthatmusic despiteoftenseenasa»small«fieldoflexicography,wasnotmarginalizedduring theselectionprocess.Itisalsoindicativethattheneedtopublishthefirstnational .encyclopediaofmusicexistedduringtheearliestyearsoftheInstitute’sexistence -Theeditor-in-chiefofthefirstedition(vols1–2,1958–1963)wasanexternalassocia teoftheInstitute,thedistinguishedmusicologistandprofessorattheAcademyof Music,JosipAndreis.Withsuchstrongfoundationsinplace,andseeingtheneed -foranew,revisededition,theInstitutepublishedthesecondeditionasthreevolu mes(1971,1974,1977),gatheringateamofdistinguishedcontributorsledbyeditor KrešimirKovačević.TheEncyclopedia of Music,especiallyitssecondedition,was -oneoftheInstitute’sflagshipeditionsformanyyears.Itwasrecognizedasavalua blepublicationamongthebroaderpublic,becominganindispensablecomponent ofallbetterprivatelibrariesandavaluableunitofliteratureformanygenerations ofmusicstudents.Inallthesegmentsthatdonotrequireupdating,itremainsa -trustedpublicationtothisdate,andstillgarnersrespectduetoitshighlexicogra ,phicalquality.Thispresentationshalldiscussthehistoryofthecreation,concepts -andimplementationofthefirstandsecondeditionandstrivetoanswerthequesti onwhetherwetoday,almost50yearslater,needathirdeditionoftheEncyclopedia .of Music,andhowsuchaneditioncouldbeconceived

73 MUJADŽEVIĆ,Dino

Islamska baština u Enciklopediji Jugoslavije (1955– 1990): od marginalizacije Rankovićeva doba prema priznanju u razdoblju decentralizacije

MUJADŽEVIĆ, Dino Humboldtovo sveučilište u Berlinu Humboldt Universität Berlin

UizlaganjuseistražujuprikaziostavštineislamskecivilizacijeuJugoslavijiunutar ­EnciklopedijeJugoslavije,nacionalneenciklopedijetedržave.PrvoizdanjeEnciklope ,dije(1EJ)izdanojesamonahrvatskosrpskomjeziku1955–71.uosamsvezaka.Drugo -višejezičnoizdanje(2EJ)započetoje1980,anjegovajehrvatskosrpskainačicadose -glašestsvezakaprijenegojeugašena1991.Analizaobuhvaćaprikazeuzislamveza nepovijesti(dolazak/sukobis/vladavinaOsmanlija,islamizacija,povijestslavenskih -i albanskih muslimanskih skupina u osmanskom i ranom postosmanskom raz -doblju)ikulture(materijalnabaština,kulturniijezičniutjecaji,vjerskiiintelektual niživot,kreativnidoprinosi).Izlaganjepolaziodpretpostavkedaje1EJdjelomično -potkopaladominantnidiskurspremakojemseislamskaostavštinainherentnodo -vodilauvezusnazadnošćuinasilnomstranomokupacijomJužnihSlavena.Uraz dobljuod1959.do1966.vidljivjenegativniodnospremaosmanskojbaštiniu1EJ,što -jebliskopovezanosprotumuslimanskomdjelatnošćumoćnogajugoslavenskogpar -tijskoglidera,AleksandraRankovića.Kakoje2EJpostalaglavnaplatformazapru žanjeinfrastruktureznanjausklopunaporazadecentralizacijuJugoslavijenakon -kulturnaipolitičkaafirmacijaBosneibosanskihmuslimanateKosovaiAlba,1966 nacapostalajevažandionovediskurzivnestrategije2EJ.Dakle,2EJje,počevšiod kasnih1960-ih,preispitivalaislamskuodn.osmanskubaštinudržavetepremanjoj .zauzelapozitivnijistav

Islamic Legacy in the Encyclopedia of Yugoslavia (1955–1990): From the Marginalization of the Ranković Era towards the Recognition in the Era of Decentralization

ThispresentationinvestigatesrepresentationsofthelegacyofIslamiccivilization -inYugoslaviawithintheEnciklopedija Jugoslavije,thenationalencyclopediaofYu goslavia.The1EJwaspublishedonlyinCroato-Serbianbetween1955and1971in8 volumes. The 2EJ, a multilingual edition, started in 1980 and its Croato-Serbian version reached 6 volumes before being discontinued unfinished in 1991. The -analysis will include depictions of Islam-related history of Ottoman arrival/con flicts/rule,Islamization,historyofSlavicandAlbanianMuslimgroupsinOttoman andearlypost-Ottomansetting)andculture(materiallegacy,culturalandlinguistic 74 VUKIČEVIĆ,Marko

influences,religiousandintellectuallife,creativecontributions).Thepresentation -assumesthatthe1EJpartiallysubvertedthedominantdiscoursethattreatedIsla miclegacyasaphenomenonintrinsicallylinkedwithbackwardnessandviolent foreignoccupationofSouthSlavs.Intheperiodbetween1959and1966,negative attitudetowardstheOttomanlegacydominatedthe1EJandwascloselyassociated -withtheanti-MuslimpracticesofpowerfulYugoslavpartyleaderAleksandarRan ković.Asthe2EJbecamethemainplatformprovidingknowledgeinfrastructurefor theYugoslavpost-1966decentralizationdrive,theculturalandpoliticalaffirmation ofBosnia/BosnianMuslimsandKosovo/Albaniansemergedasamajorpartofthe -EJ’snewdiscursivestrategy.Therefore,sincelate1960s,the2EJreassessedtheco .untry’sIslamic/Ottomanlegacyinamorepositivelight

Zastupljenost i pristup temama iz razdoblja Prvoga svjetskog rata u enciklopedijskim izdanjima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža

VUKIČEVIĆ, Marko Zagreb

-CiljizlaganjajeanalizomiusporedbomodrednicaoPrvomsvjetskomratuobjavlje ­nihuenciklopedijskimizdanjimaLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža–Enci -klopediji Leksikografskog zavoda(EJLZ,drugoizdanjetiskanood1966.do1969.go (dine),potomPomorskoj enciklopediji(drugoizdanjetiskanood1972.do1989.godine -teunovojHrvatskoj enciklopediji(tiskanojod1999.do2009.godine,dostupnoonli neizdanje)–prikazatisadržajnerazlike,pristuppojedinojtemi,aliizastupljenost odrednicastomtematikom.SobziromnačinjenicudajePrvisvjetskiratdoprvog desetljećaXXI.stoljećabioskorozanemarenuhrvatskojhistoriografiji,postavljase -pitanjeukojojsumjeritemeizPrvogasvjetskogratazastupljeneuhrvatskojenci .klopedisticioddrugepoloviceXX.stoljećadodanas

Representation and Approach to World War One Topics in Encyclopedias Published by The Miroslav Krleža Institute of Lexicography

Theaimofthispresentationistoanalyseandcompareencyclopedicentriesabout WorldWarOnetopicsforcontentdifferences,approachestoparticulartopics,and -forrepresentationsofstatedthemesintheEncyclopediaoftheInstituteofLexi cography:EJLZ,secondedition(printedfrom1966to1969),Maritime Encyclopedia ,printedfrom1972to1989)andCroatian Encyclopedia(printedfrom1999to2009) -accessibleon-line),publishedbytheMiroslavKrležaInstituteLexicography.Con 75 VOJAK,Danijel

sideringthefactthattheWorldWarOneperiodwasunder-researchedinCroatian historiographyuntilthefirstdecadeofthe21stcentury,thisraisesthequestionto what extent were World WarOne topics represented in Croatian encyclopedics .fromsecondhalfof20thcenturytothepresent

Marginalci na marginama hrvatskih enciklopedija ili O kulturi (ne)sjećanja na romske žrtve genocida u hrvatskoj enciklopedistici

VOJAK, Danijel Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb

Romsko stanovništvo naselilo je hrvatska područja najkasnije u drugoj polovini -XIV.st.idanasčinijednuodnajstarijihmanjinskihskupina.PovijestRomauHr -vatskojvećinomjebilaobilježenarazdobljimasukobatepolitikeasimilacijeirepre -sijedržavnihilokalnihvlastipremanjima.Jednotakvorazboljebilojeonozavrije ,meDrugogasvjetskogratakadasuustaškevlastiprovelegenocidnadRomima.No nakonzavršetkaratakulturasjećanjanaromskežrtvebilajepotisnutanamarginu .»itopotisnutaideološkimdiskursomkomemoriranja»svihžrtavafašističkogterora -Takavdiskurspromijeniosetekunazadnekolikogodinasazasebnimkomemorira -njemromskihžrtavauseluUštici,kojejezavrijemeDrugogsvjetskogratabiloje danoddijelovajasenovačkogalogorazaromskostanovništvo.Istodobno,hrvatske -vlastiinjezinekulturneiakademskeinstitucijenisuseposebnobavileproučava njemidentitetskeposebnostiromskogastanovništva,čimesuonibilipotisnutina marginehrvatskekultureiznanosti.Jedanodraz(refleksija)takvemarginalnosti .vidljivjeuhrvatskojenciklopedistici,kaodijeluhrvatskekulturnebaštineiznanja UpravotakavodnospremaRomimabitćeanaliziranukontekstuprikazanjihova -genocidnogstradanjauenciklopedijamakojesunakon1945.dodanasizdaneuHr vatskoj.Imajućinavedenonaumu,unutaranalizebitćeobuhvaćenaikomparacija hrvatskihenciklopedijasodređenimprimjerimaenciklopedijaudrugimeuropskim .zemljamaukontekstuprikazagenocidanadRomima

Marginalised Persons on the Margins of Croatian Encyclopedias, or On the Culture of (Non-)Remem- brance of Roma Victims of Genocide in Croatian Encyclopedics

TheRomapopulationsettledintheCroatianlandsinthesecondhalfofthe14th centuryorearlier,andformsoneoftheoldestminoritygroupstoday.Thehistory 76 MLAKAR,Mirko

-ofRomainCroatiawasmostlymarkedbyperiodsofconflictandpoliticalassimila -tionaswellasrepressivemeasuresconductedagainstthembystateandlocalautho rities.OnesuchperiodwasWorldWarII,whentheUstashaauthoritiesconducted genocideagainsttheRoma.However,evenaftertheendofthewar,thecultureof -remembranceofRomavictimswaspushedtothemarginsofsociety,viaanideolo gicaldiscourseofcommemorating»allvictimsoffascistterror«.Thisdiscoursewas changedonlyseveralyearsago,whenseparatecommemorationsofRomavictims -begantobeheldinthevillageofUštica,whereapartoftheJasenovacconcentrati oncampreservedforRomawaslocatedduringWorldWarII.Croatianauthorities -andtheirculturalandacademicinstitutionsdidnotseparatelyexaminetheidenti ty-relatedparticularitiesoftheRomapopulation,whichiswhytheRomawere pushedtothemarginsofCroatiancultureandresearch.Onereflectionofsuch marginalizationispresentinCroatianencyclopedics,aspartofCroatiancultural heritageandknowledge.ThisrelationshiptowardstheRomawillbeanalysedin the context of depicting their genocidal suffering in encyclopedias published in Croatiaafter1945anduntiltoday.Havingallthisinmind,theanalysisshallinclude a comparation of Croatian encyclopedias with certain encyclopedias from other .Europeancountries,inthecontextoftheirdepictionoftheRomagenocide

Leksikografija u Srbiji: muke s vremenom

MLAKAR, Mirko Zagreb

Izlaganje je prinos propitivanju vremenskih okvira leksikografske djelatnosti. Pri ocjenjivanjunekogaleksikografskogdjelauvišesvezakapotrebnojeuzetiuobziri -redovitostpojavljivanjanjegovihdijelova.Učlankuseiznosepodatciotempuobjav ljivanjakapitalnihdjelaunekimeuropskimdržavamainaglašavajusepoteškoće leksikografijeuSrbijisplaniranomiliuobičajenombrzinom(trajanjem)stvaranja -takvihizdanja.Međuostalim,kasniiSrpska enciklopedija,izdanjeoddržavneina cionalnevažnosti.Prvajeknjigaobjavljena2010.,ačetvrta2018.godine.Najavljeno jeizdavanje18knjigapajeopravdanopitatikadćeprojektbitizavršenikojaćebiti -upotrebnavrijednosttevjerojatnoposljednjeeuropsketiskane(analogne)nacional -neenciklopedije.Skrećesepozornostnaodgovornostmjerodavnihdruštvenihčim ,benikakojinereagirajunakašnjenjaprojekataplaćenihjavnimnovcem.Osimtoga onimakojivodeSrpsku enciklopedijuidrugevećezadatkedopuštenojeizbjegavanje internetskogapribližavanjakorisnicima,odnosnoopćenitoseponašatikaodane .živimoudigitalnomdobu

Lexicography in Serbia: The Hardship of Time

-Thisarticleisacontributiontoquestioningthetimeframesoflexicographicpracti -ce.Whenevaluatingamulti-volumelexicographicwork,theregularityofitspubli 77 ČABARKAPA-MACANOVIĆ,Milana

-shingmustbetakenintoaccount.Thearticlepresentsdataonthepaceofpublica tionofcapitalworksinsomeEuropeancountriesandhighlightsthedifficultiesof -lexicographyinSerbiaregardingtheplannedorusualspeed(duration)ofthepro ductionofsuchreleases.Amongothers,theSerbian Encyclopedia,apublicationof importancetothenationandthestate,isalsolate.Thefirstbook[volume]was publishedin2010andthefourthin2018.Thepublicationof18bookshasbeen announced,soitisjustifiedtoaskwhenthisprojectwillbecompletedandwhatwill -betheusablevalueofprobablythelastEuropeanprinted(analog)nationalencyclo pedia.Theauthordrawsattentiontotheresponsibilityofrelevantsocialfactors ,thatdonotrespondtodelaysinprojectspaidforwithpublicmoney.Inaddition thosewhoruntheSerbian Encyclopediaandotherlargerprojects,areallowedto -avoidapproachingusersonline,i.e.generallybehaveasifwearenotlivinginadi .gitalage

Strukovni leksikoni u leksikografiji Crne Gore – iskustvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

ČABARKAPA-MACANOVIĆ, Milana MARINKOVIĆ-DUBLJEVIĆ, Dragana VUKADINOVIĆ, Novak Leksikografski centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Podgorica Lexicographical Centre of the Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica

U radu će biti predstavljeni koncepcija i proces izrade tri leksikona Crnogorske akademijenaukaiumjetnosti:Leksikona diplomatije, Leksikona likovne umjetnostii -Botaničkog leksikona Crne Gore.Postojanjeovakvihpublikacijasepokazaloneop hodnimnaročitonakonproglašenjanezavisnostiCrneGore,imajućiuvidudase -odnjihočekujedaposlužepotvrdiiočuvanjuidentitetaikontinuiteta,aistovreme nodasaberupostojećaznanjaurazličitimsferamaljudskogdjelovanja.KakoCANU -nijeimalaorganizacionihiinstitucionalnihkapacitetadaneposrednopristupiizra diopšteenciklopedije,odlučilasenaizradustrukovnihleksikona.Svatrileksikona -susanacionalnimpredznakom:zamišljenisunanačindaobradeodabranepojmo ve/ličnostikojisuvezanizapodručjedanašnjeCrneGore.Nivremenskiobuhvat leksikonanijeništamanjeizazovan:odnajstarijihvremenadodanas,odnosnood -začetkaodređenestrukeuCrnojGoridodanas.Otudanisusamosakupljačkipro -jekti,većiistraživački.Koncepcijaleksikonajetakvadaihumnogomečinijedin stvenim poduhvatima u regionu i šire, što im daje na značaju. Iako ovi projekti -predstavljajuprvekorakeuutemeljivanjupraktičneleksikografijeuCANU,isku stvoiodnospremapojedinimpitanjima(npr.kriterijumizauvrštavanjeodrednica uabecedar,odnosopštihistručnihpojmova,načinpredstavljanjaodabranihličnosti .isl.),mogupodstaćinarazmišljanjeuširojleksikografskojzajednici

78 TRIFKOVIĆ,Miloš

Professional Lexicons in the Lexicography of Montenegro – The Experience of the Montenegrin Academy of Sciences and Arts

Theaimofthepresentationistopresenttheconceptandprocessofdeveloping ­threelexiconsoftheMontenegrinAcademyofSciencesandArts:Lexicon of Diplo macy,Lexicon of Fine Arts,andtheBotanical Lexicon of Montenegro.Theexistence -ofsuchpublicationshasprovednecessaryespeciallyafterdeclarationofindepen dencebearinginmindthattheywereexpectednotonlytoservetheverification andpreservationofidentityandcontinuitybutalsotogatherexistingknowledge indifferentspheresofhumanactivity. SincetheMontenegrinAcademydidnot have organizational and institutional capacity to approach drafting of a general encyclopaedia,itdecidedtodevelopprofessionallexicons.Allthreelexiconsbear thenationalsign:theyareconceivedinawaytoprocessselectedterms/personalities relatedtotheterritoryofcontemporaryMontenegro.Thetemporalreachofthe lexiconsisnolesschallengingeither:fromancienttimestotoday,thatis,fromthe beginningofaparticularprofessioninMontenegrotothepresent.Therefore,these projectsarenotonlycollectionbutalsoresearchprojects.Theconceptoflexiconsis -suchthatitmakesthemuniqueendeavoursintheregionandbeyond,whichma -kesthemmoremeaningful.Althoughtheseprojectsrepresentthefirststepsinesta blishing a practical lexicography at the Montenegrin Academy of Sciences and Arts,experienceandrelationtowardscertainissues(e.g.criteriafordefiningofitem -inthealphabeticalorder,relationofgeneralandprofessionalterms,wayofrepre -sentationofselectedpersonalities,etc.)mayencouragethinkinginabroaderlexi .cographiccommunity

Specifičnosti studije izvodljivosti projekta ANUBiH Opća enciklopedija Bosne i Hercegovine

TRIFKOVIĆ, Miloš Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – ANUBiH Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina – ANUBiH

Objavljivanjeprvadvatomasvakeoddvijeunacionalnomiteritorijalnomsmislu partikularneenciklopedijeuBiHnametnulojeujavnostipitanje:zaštoseneradii -enciklopedijakojabiBiHposmatralakaocjelovitu,jedinstvenuizasebnuhistorij sku,socijalnuidržavnutvorevinu?ANUBiHjeodlučiladaseangažujenatakvom -projektu,ukolikostudijaizvodljivostipokažedapostojerealniizgledizaobjavljiva -njesvihplaniranihtomovaOpće enciklopedije Bosne i Hercegovine(OEBiH).Pred sjedništvoANUBiHjedonijeloodlukuoosnovnimkarakteristikamaiprincipima

79 TRIFKOVIĆ,Miloš

toganaučnogiizdavačkogpoduhvata.Onisutemeljnakometrebadasepripremi studijaizvodljivosti.Ovoizlaganjeispitujeprilagođavanjeteorijskihkarakteristika studije izvodljivosti uopšte specifičnim ciljevima, predmetu i osobinama izrade OEBiHuANUBiH.PrvibitanzaključakjedastudijaizvodljivostizaOEBiHmora bitiurađenakreativnojeronabitnoodstupaodopštegmodelastudijeizvodljivosti kojijerazvijenzapotrebevelikihinfrastrukturnihiprivrednihprojekata.Drugi ključanrezultatukazujenatrikritičnetačkeovogpoduhvata:dostatnoangažiranje intelektualnih potencijala, dugoročno obezbjeđenje priliva potrebnih sredstava i .neutralisanjenegativnihsocio-političkihuslovazaovakavprojekt

The Specificities of the Feasibility Study of the ANUBiH Project, General Encyclopedia of Bosnia and Herzegovina

-AftertwoethnicallyandterritoriallyparticularencyclopediasinBosniaandHerze govina(BH)eachpublishedtheirfirsttwovolumes,publicquestionsaroseasto -whytherewasnoencyclopediaprojectwhichwouldtreatBHasasingleandsepa ratehistorical,social,andgovernmentalunit.TheANUBiHdecidedtoengagein just such a project, should a feasibility study demonstrate a realistic prospect of ­publishingalltheplannedvolumesofaGeneral Encyclopedia of Bosnia and Herze govina(GEBH).ThePresidencyoftheANUBiHdecidedthebasiccharacteristics -andprinciplesofthisscientificandpublishingventure,whichwillserveasthefo -undationofthefeasibilitystudy.Thispresentationexaminestheadaptationofge -neraltheoreticalfeaturesoffeasibilitystudiestothespecificgoals,subject,andqua litiesofcreatingtheGEBH.Thefirstkeyconclusionisthatthefeasibilitystudy -mustbedonecreatively,asitsignificantlydivergesfromthegeneralmodeloffeasi bilitystudiesdevelopedforlargeinfrastructureandbusinessprojects.Thesecond conclusionidentifiesthreepointscriticaltothisventure:sufficientengagementof -intellectualpotentials,long-termfunding,andneutralizingofunfavorablesocio-po .liticalconditionsforsuchaproject

80 KRAGIĆ,Bruno

Završnoizlaganje

Nedosanjani san enciklopedijske utopije – članak o grofu Cagliostru u prvom izdanju Enciklopedije Leksikografskoga zavoda (opće enciklopedije)

KRAGIĆ, Bruno Leksikografski zavod Miroslav Krleža The Miroslav Krleža Institute of Lexicography

NepotpisaničlanakoslavnompustolovuskrajaXVIII.stoljećaobjavljenuprvom sveskuenciklopedijeLeksikografskogazavoda1955.analiziratćeseizperspektive poimanjaenciklopedijeienciklopedizmakaoprojektainterpretiranjasvijeta,ane isključivoiliprimarnoinformiranjaosvijetu.Utomsmislu,postavitćesetezao -MiroslavuKrležikaovjerojatnomautoručlankajerčlanakstilskimznačajkamako -respondiraKrležinuesejističkomstilu.Iztepostavkedoćićesedovjerojatnogaza -ključkaonepostojanjutzv.objektivnogaenciklopedičkogstilaipotvrdekontinuite .taenciklopedijskihoblikakaodiskursaimodusaodantikedonašegavremena

The Unfulfilled Dream of Encyclopedic Utopia – The Article on Count Cagliostro in the First Edition of the Encyclopedia of the Institute of Lexicography (General Encyclopedia)

Theunsignedarticleonthefamouslate18th-centuryadventurer,publishedinthe firstvolumeoftheencyclopediaoftheInstituteofLexicographyin1955,willbe analysedfromtheperspectiveofconceptoftheencyclopediaandencyclopedismas aprojectthatinvolvesinterpretingtheworld,ratherthanexclusivelyorprimarily informingabouttheworld.Inthissense,athesisshallbeputforththatMiroslav Krležawasthelikelyauthorofthearticle,becausethearticleisstylisticallyinline withKrleža’sessayiststyle.Basedonthishypothesis,onecandrawtheconclusion thataso-calledobjectiveencyclopedicstylelikelydoesnotexist,andconfirmthe continuityofencyclopediaformasdiscourseandmodusfromClassicalantiquityto .ourtime

81 enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. ŽIVOTOPISI  BIOGRAPHIES enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020. AGIRREAZKUENAGA, Joseba Sveučilište Baskije, Španjolska University of the Basque Country, Spain

Joseba AgirreazkuenagajeprofesornaOdsjekuzasuvremenupovijestSveučilišta .Baskije(Španjolska),gdjerazvijasvojepredavačkeiznanstveneaktivnostiod1980 Znanstveni rad počeo je 1972. pod mentorstvom Joséa Miguela Barandiarana, a mentordoktorskedisertacijebiomujeJulioCaroBaroja.Od1989.radikaoglavni -istraživačskupineBiografijaiParlament,kojajeproduciralabrojneprojekte,izabra .neunatječajimaMinistarstvaobrazovanja,UPV/EHU-atebaskijskeVlade -Joseba Agirreazkuenaga,UniversityProfessorintheDepartmentofContempo -raryHistoryoftheUniversityoftheBasqueCountry(Spain),wherehehasdeve lopedhisteachingandresearchactivitysince1980.Hebeganhisresearchactivity in1972underthedirectionofJoséMiguelBarandiaran.JulioCaroBarojawasthe directorofhisdoctoralthesis.Since1989,hehasbeenthePrincipalResearcherofthe ,Biography&Parliamentresearchgroup,whichhasdevelopednumerousprojects selectedincompetitivecallsoftheMinistryofEducation,theUPV/EHUandthe .BasqueGovernment

BAČIĆ, Slaven Hrvatsko akademsko društvo, Subotica Croatian Academic Society, Subotica

Slaven Bačić(Subotica1965).NaPravnomfakultetuSveučilištauNovomSadu -kaoasistentpredavaojeOpćupovijestdržaveipravaiPovijestdržaveipravajugo slavenskihnaroda(1989–94).Od1994.radiuodvjetništvuuSubotici.Autorjedviju pravnopovijesnihstudijaoslobodnimkraljevskimgradovima.Znanstveneistručne radoveizpravnepovijesti,povijestibačkihHrvataimanjinskihpravaobjavljivaoje ­uraznimperiodicimaizbornicima.GlavnijeurednikLeksikona podunavskih Hrva ta – Bunjevaca i Šokaca. Slaven Bačić(Subotica1965).Between1989and1994,hewasanassistantatthe FacultyofLawoftheUniversityofNoviSad,teachingGeneralHistoryofState -andLawandHistoryofStateandLawoftheYugoslavNations.Hehasbeenwor -kingasalawyerinSuboticasince1994.Inadditiontobeingtheauthoroftwole gal-historicalstudiesonfreeroyaltowns,hehaspublishedanumberofscientific -andreviewarticlesconcerninglegalhistory,thehistoryofBačkaCroats,andmino -rityrightsinvariousjournalsandproceedings.Heistheeditor-in-chiefoftheLexi .conoftheDanubianCroats–BunjevciandŠokci

85 BAGO, Petra Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Petra Bagorođenaje18.studenoga1982.uZagrebu.Prirodoslovno-matematičku gimnazijuzavršilajeuZagrebu.StudijnaFilozofskomfakultetuuZagrebuupisala je2003.tejenaOdsjekuzainformacijskeikomunikacijskeznanostiiOdsjekuza -etnologijuikulturnuantropologijudiplomirala2008.Istejegodineupisalaposlije diplomskidoktorskistudijnaOdsjekuzainformacijskeznanosti,gdjejezaposlena ­od2009.Doktoriralaje2014.snaslovomModel višerazinske prezentacije tekstova sta rijih hrvatskih rječnika(mentoriD.BorasiN.Ljubešić).PredstojnicajeKatedreza obraduprirodnogjezika,leksikografijuienciklopediku.Baviseobradomtekstai .jezikatejezičnimbazamapodataka Petra Bagowasbornon18November1982inZagreb.Shefinishednaturalsciences -andmathematicshighschoolinZagreb.In2003sheenrolledattheFacultyofHu -manitiesandSocialSciencesinZagrebandgraduatedattheDepartmentofInfor -mationandCommunicationSciencesandtheDepartmentofEthnologyandCul turalAnthropologyin2008.Inthesameyear,sheenrolledinpostgraduatedoctoral studiesattheDepartmentofInformationSciences,whereshehasbeenemployed since2009.ShereceivedherPhDin2014,titledModel of Multilevel Presentation of Texts in Older Croatian Dictionaries(mentorsD.BorasandN.Ljubešić).Sheisthe -headoftheDepartmentofNaturalLanguageProcessing,LexicographyandEn cyclopedics. Her work is focused on text and language processing and language databases.

BARZYCKA-PAŹDZIOR, Agata Poljska akademija znanosti, Krakov–Varšava Polish Academy of Sciences, Krakow–Warsaw

-Agata Barzycka-Paździor,povjesničarka,doktoriralaje2012.naFakultetupovi jestiJagelonskogasveučilišta.TrenutačnojeizvanrednaprofesoricanaInstitutuza -povijestPoljskeakademijeznanostiuVaršaviteurednicabiografijazadrugupo lovicuXIX.iranoXX.stoljećeuPoljskom biografskom rječnikuuKrakovu(odsjek .(IHPAN -Agata Barzycka-Paździor is a historian (PhD in 2012, Faculty of History, Ja giellonianUniversity),andworksasanassistantprofessorattheInstituteofHistory ofthePolishAcademyofSciencesinWarsaw(IHPAN)andeditorinthefieldof biographiesfromthesecondhalfofthe19thandearly20thcenturyofthePolish .(BiographicalDictionaryinKrakow(adepartmentoftheIHPAN

86 BELAUSTEGI, Unai Sveučilište Baskije, Bilbao University of the Basque Country, Bilbao

Unai Belaustegi doktoriraojesuvremenupovijestspočasnomkvalifikacijomna .(Sveučilištu Nevade u Renu (SAD) te na Sveučilištu Baskije, Bilbao (Španjolska Nakondoktoratastekaojeposlijediplomskustipendijukaogostujućiistraživačna SveučilištuKalifornijeuSantaBarbari(SAD).Izdaojetriknjigeiautorjemnogo :poglavljaičlanakauraznimšpanjolskimimeđunarodnimčasopisimanatrijezika baskijskom,španjolskomiengleskom.TrenutačnopredajeSuvremenupovijestna .(SveučilištuBaskijekaoizvanredniprofesor(od2016 Unai Belaustegi holdsaPhDwithaninternationalmentioninContemporary HistoryfromtheUniversityofReno,Nevada(USA)andtheUniversityofthe -BasqueCountry(Spain).AfterthePhD,heobtainedapostdoctoralgrantasavisi tingscholarattheUniversityofCalifornia,SantaBarbara(USA).Hehaspublished -threebooksandmanybookchaptersandarticlesinvariousSpanishandinternati -onaljournalsinthreelanguages:Basque,Spanish,andEnglish.Nowadaysheiste -achingContemporaryHistoryattheUniversityoftheBasqueCountryasAssi .(stantProfessor(since2016

BENTZEN, Naja Ured za vezu Europskog parlamenta u Washingtonu, DC European Parliament’s Liaison Office in Washington, DC

-Naja BentzenistraživačkijeanalitičaruUreduzavezuuWashingtonu.Prethod -nojeradilanaOdjeluzavanjskupolitikupriUpravizauslugeistraživanjazazastu pnikeSlužbeEuropskogaparlamentazaistraživanja(EPRS),gdjejenjezinradbio usredotočennapitanjadezinformacijeizemljeIstočnogapartnerstva.Prijenegose -pridružilaEPRS-u,radilajekaomedijskaanalitičarkauBečutejeosamgodinara dila reportaže za vodeće danske novine, Weekendavisen, o temama vezanima uz .srednjuijugoistočnuEuropu Naja Bentzen isaResearchAnalystattheEuropeanParliament’sLiaisonOffice inWashington,DC.Beforethat,sheworkedintheExternalPoliciesUnitinthe Members’ Research Service of the European Parliamentary Research Service EPRS),whereherworkfocusedmainlyondisinformation-relatedissuesaswellas) -theEasternPartnershipcountries.PriortojoiningtheEPRS,sheworkedasame -diaanalystinVienna,Austria,andspenteightyearsreportingforDenmark’slea .dingweeklynewspaper,coveringCentralandSouth-EasternEurope

87 BLAGUS BARTOLEC, Goranka Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

Goranka Blagus BartolecznanstvenajesavjetnicauInstitutuzahrvatskijeziki -jezikoslovljeuOdjeluzahrvatskistandardnijezik.Osimstandardnojezičneproble matike(normativistika,pravopis,jezičnosavjetništvo)usklopumatičnogaOdjela,u znanstvenomeseradubavisuvremenomleksikografijom,terminologijom,svezama riječiteistraživanjempragmatičkihmogućnostijezičnogaizražavanjauiskazima -javnekomunikacijeiprimjenekorpusnihalatairezultataujezikoslovnimistraživa ­njima.Trenutačnojeuključenaunekolikoznanstvenoistraživačkihprojekata(Ko lokacijska baza hrvatskoga jezika, Rječnik velikoga i maloga početnog slova, Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik, Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – JENA). -Goranka Blagus BartolecisaseniorresearchfellowattheInstituteofCroatianLan guageandLinguisticsemployedattheCroatianStandardLanguageDepartment.In ,addition to standard language issues within the basic Department (language norm orthography,language advising),herresearchincludescontemporarylexicographyand -lexicology,terminology,wordphrases,researchofpragmaticpossibilitiesinthediscour .seofpubliccommunicationandtheuseofcorpustoolsandresultsinlinguisticresearch -Currently,sheworksonseveralprojects:Croatian Collocation Database(projectmana ger),Dictionary of Capital and Lower Initial Casein Croatian(projectmanager),Croatian .(Web Dictionary–Mrežnik(associate),CroatianLinguisticTerminology–Jena (associate

CRLJENKO, Ivana Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

-Ivana CrljenkorođenajeuZagrebu.Diplomiralaje,magistriralaidoktoriralanaGeo -grafskomodsjekuPMF-aSveučilištauZagrebu.Znanstvenajesuradnica.ULeksi -kografskomzavoduMiroslavKrležazaposlenajeod2002.Surađujenamnogimzavod skimprojektima.BilajesuradnicanaAtlasu svijeta(7.izdanje,2006).Bavisegeografskim ­imenima,ponajvišeegzonimima(voditeljicajeprojektaRječnik stranih geografskih ime na),temamaizkulturneiurbanegeografije.AktivnaječlanicaUNGEGN-oveRadne .skupinezaegzonimeiPovjerenstvazastandardizacijugeografskihimena -Ivana CrljenkowasborninZagreb.Sheattainedherbachelor’s,master’s,anddo ctor’sdegreeattheGeographyDepartmentoftheFacultyofScience,Universityof Zagreb.ShehasbeenemployedatTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography from2002.SheisactiveinmanyoftheInstitute’sprojects.Shewasacontributorto ,theWorld Atlas(7thedition,2006),andiscurrentlyresearchinggeographicalnames -mostlyexonyms(sheistheprojectleaderoftheDictionaryofForeignGeographi calNames)andtopicsrelatedtoculturalandurbangeography.Sheisanactive memberofUNGEGN’sWorkGroupforExonymsandtheCommissionforthe StandardizationofGeographicalNames 88 ČABARKAPA-MACANOVIĆ, Milana Leksikografski centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Podgorica Lexicographical Centre of the Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica

.Milana Čabarkapa-Macanovićrođenaje1986.godineuPljevljima,CrnaGora ZavršilajeosnovneispecijalističkestudijenaPravnomfakultetuUniverzitetaCrne Gore(2008).StudentjedoktorskihstudijanaPravnomfakultetuUniverzitetau -Beogradu,poslovnopravnaužanaučnaoblast.RadilajeuSekretarijatuzazakono davstvouVladiCrneGore,NVOCentarzademokratskutranziciju,aangažovana .jekaosaradnicaunastavinaFakultetupravnihnaukaUniverzitetaDonjaGorica -Od2017.godineradiuLeksikografskomcentruCrnogorskeakademijenaukaium .jetnostiuPodgorici Milana Čabarkapa-Macanović was born in 1986 in Pljevlja, Montenegro. She completed her basic and specialist studies at the Faculty of Law, University of Montenegro(2008).SheiscurrentlyaPhDstudentofbusinesslawattheFaculty ofLaw,UniversityofBelgrade.ShehasworkedattheSecretariatforLegislationof ,theGovernmentofMontenegroandtheCentreforDemocraticTransitionNGO -andisworkingasateachingassociateattheFacultyofLaw,DonjaGoricaUniver sity. She has been working at the Lexicographical Centre of the Montenegrin .AcademyofSciencesandArtsinPodgoricasince2017

ČOKOR, Darko Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Croatian Studies

-Darko ČokorvoditeljjeRačunalneslužbenaFakultetuhrvatskihstudijaSveučili ­štauZagrebu.Postrucijediplomiraniinženjerelektrotehnike.SuradnikjeWikipe -dijeod2004.spreko40000uređivanjanaprojektimaWikimedije,sbogatimisku stvom na svim razinama stvaranja enciklopedije, što uključuje istraživački rad i -prikupljanjegradivazačlanke,pisanječlanakauokolinigdječlanaknijenužnoau torskodjelojednogaautora,pomaganjedrugimsuradnicimaunjihovuradutesve -segmenteradanačlanku:tehničkaobradačlanaka,korektura,lektura,provjerana .voda,strukturiranjetekstova,obradaslika -Darko ČokoristheheadoftheITOfficeattheFacultyofCroatianStudies,Uni versityofZagreb.Hegraduatedelectricalengineering.HehasbeenaWikipedia contributorsince2004,withover40,000editsatvariousWikimediaprojectsanda wealthofexperienceatalllevelsofencyclopediacreation,includingresearchand collectingdataforarticlesandwritingarticlesinanenvironmentwhereanarticleis ,notnecessarilytheworkofoneauthor,assistingothercontributorsintheirwork -andallsegmentsofworkonanarticle:thetechnicalprocessingofarticles,proof .reading,editing,verificationofclaims,structuringtexts,imageprocessing

89 ĆIRIĆ, Josip Sveučilište u Zadru University of Zadar

Josip ĆirićizvanrednijeprofesornaOdjeluzainformacijskeznanostiSveučilištau -Zadru.Studiraojefilozofiju,sociologijuipsihologiju.Doktoriraojeizfilozofijezna -nostinafilozofskimpretpostavkamapsihoterapija.Predajelogiku,filozofijuinfor .macijeiinformacijskuetiku ,Josip ĆirićisanassociateprofessorattheDepartmentofInformationSciences UniversityofZadar.Hehasstudiedphilosophy,sociology,andpsychology.Hehas attainedaPhDinthefieldofthephilosophyofscience,regardingthephilosophical ,underpinningsofpsychotherapy.Heteacheslogic,thephilosophyofinformation .andinformationethics

FERBER BOGDAN, Jasenka Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb Archives of Fine Arts, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb

-Jasenka Ferber BogdandiplomiralajepovijestumjetnostiietnologijunaFilozof skomfakultetuuZagrebu.UpraviteljicajeKabinetazaarhitekturuiurbanizams -ArhivomzalikovneumjetnostiHAZU,abavisetemamaspodručjahrvatskelikov -neumjetnostiXIX.iXX.st.idigitalnehumanistike.ČlanicajeradnegrupeDigital nezbirkeHAZU (DiZbi) iaktivno sudjeluje uprojektima digitalizacijearhivske .(.građe(eCloud,Znameniti.hr,DARIAHidr Jasenka Ferber Bogdangraduatedwithadegreeinarthistoryandethnology fromtheUniversityofZagreb,FacultyofHumanitiesandSocialSciences.Sheis theheadoftheCabinetforArchitectureandUrbanismwiththeArchivesofFine ArtsoftheCroatianAcademyofSciencesandArts.ShefocusesonCroatianart historyattheendofthe19thandthefirstdecadesofthe20thcenturyandthefield ofdigitalhumanities.SheisamemberoftheteamoftheDigitalCollectionHAZU DiZbiHAZU)andactivelyparticipatesindigitizationprojectsofarchivalmaterial) .(eCloud,Znameniti.hr,DARIAH)

FRANČULA, Nedjeljko Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Geodesy

-Nedjeljko Frančuladiplomiraoje1962.naGeodetskomodjeluArhitektonsko-gra ­đevinsko-geodetskogafakultetauZagrebu.Doktoriraoje1971.uBonnu(Landwirt .schaftliche Fakultät)tezomDie vorteilhaftesten Abbildungen in der Atlaskartographie -Utrajnozvanjeredovitogaprofesorazapodručjetehničkihznanosti–poljegeode -zijaizabranjenaGeodetskomfakultetuSveučilištauZagrebu1996.OsimuZagre

90 bu,predavaojenadodiplomskomiposlijediplomskomstudijuinaFakultetuza arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani 1974–76. Senat Sveučilišta u Zagrebuimenovaogajeprofesoromemeritusom2007,a2008.proglašenjezačlana -emeritusaAkademijetehničkihznanostiHrvatske.Hrvatskogeodetskodruštvodo .dijelilomuje2013.nagraduzaživotnodjeloZlatniglobus Nedjeljko FrančulagraduatedfromtheDepartmentofGeodesyoftheFacultyof Architecture,CivilEngineeringandGeodesyinZagrebin1962.Hereceivedhis ­PhD by defending his doctoral thesis, Die vorteilhaftesten Abbildungen in der At laskartographie inBonn(Landwirtschaftliche Fakultät)in1971.Hebecameatenured fullprofessoroftechnicalsciencesinthefieldofgeodesyattheFacultyofGeodesy -oftheUniversityofZagrebin1996.HetaughtinZagrebaswellasatundergradu ateandpostgraduatestudiesattheFacultyofArchitecture,CivilEngineeringand GeodesyinLjubljanafrom1974to1976.TheSenateoftheUniversityofZagreb -nominatedhimaprofessoremeritusin2007,andtheCroatianAcademyofEngi -neeringnominatedhimamemberemeritusin2008.TheCroatianGeodeticSocie .tyawardedhimtheGoldenGlobelifetimeachievementawardin2013

GALOVIĆ, Tomislav Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Tomislav Galović(NovaGradiška,1979).NaFilozofskomfakultetuSveučilištau Zagrebudiplomiraojepovijest,arhivistikutelatinskijezikirimskuknjiževnost.Tu -jezavršioidoktorskistudijhrvatskepovijestisužomspecijalizacijomizsrednjovje ­kovnepovijestiobranomdisertacijeLibellus Policorion – Rogovski kartular(diploma -tičko­povijesna analiza)(2010).Od2003.zaposlenjenaFilozofskomfakultetuSve učilištauZagrebunakojemdržinastavuizpomoćnihpovijesnihznanostiihrvatske -srednjovjekovnepovijesti.Sadajedocentivišiznanstvenisuradnik(upostupkuiz -borauizvanrednogprofesora)tepredstojnikKatedrezapomoćnepovijesneznano stiimetodologijuhistorijenaOdsjekuzapovijestFilozofskogafakultetaSveučilišta -uZagrebu.Proučavahrvatskusrednjovjekovnupovijestipomoćnepovijesnezna nostiteposebicepovijestotokaKrkaihrvatskoglagoljaštvoucjelini.Autor/koautor -desetknjigaipedesetakznanstveno-stručnihradova,urednikvišezbornikateorga nizatorznanstvenihskupova.Izlagaonabrojnimmeđunarodnimkonferencijamai -znanstvenimskupovima.ČlanZnanstvenogcentraizvrsnostizahrvatskoglagoljaš tvopriStaroslavenskominstitutuuZagrebu.SuradnikjeLeksikografskogazavoda ,Miroslav Krleža u Zagrebu (Hrvatska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon Hrvatski etnološki leksikon, Studia lexicographica).TajnikjeHrvatskoganacionalnog ­odborazapovijesneznanosti.GlavnijeurednikznanstvenogačasopisaKrčki zbor -nikiurednikčasopisaBašćina DruštvaprijateljaglagoljiceuZagrebutečlanured .ništvaHrvatske revije.DobitnikjeDržavnenagradezaznanostza2004.godinu ,Tomislav Galović (Nova Gradiška, 1979) graduated History, Archival Science -andLatinLanguageandRomanLiteratureattheFacultyofHumanitiesandSo

91 -cialSciences,UniversityofZagreb.HealsocompletedhisdoctoralstudiesinCro -atianhistorywithaspecializationinmedievalhistory,defendinghisPhDdisserta tion Libellus Policorion – Rogovski kartular (diplomatičko­povijesna analiza)[The .(Libellus Policorion – Rogovian Cartulary (Diplomatic and Historical Analysis)](2010 ,Since2003,hehasbeenemployedattheFacultyofHumanitiesandSocialSciences UniversityofZagreb,whereheteachesauxiliarysciencesofhistoryandCroatian medievalhistory.Heiscurrentlyanassistantprofessorandseniorresearchassociate hiselectionasassociateprofessorispending)andheadoftheChairofAuxiliary) ,SciencesofHistoryandMethodologyofHistoryattheDepartmentofHistory -FacultyofHumanitiesandSocialSciences,UniversityofZagreb.HestudiesCroa tianmedievalhistory,theauxiliarysciencesofhistory,andespeciallythehistoryof theislandofKrkandCroatianGlagoliticcultureingeneral.Heistheauthoror co-authoroftenbooksandapproximatelyfiftyscholarlypapers,editorofseveral proceedingsandorganizerofscholarlyconferences.Hehasspokenatnumerous -internationalscholarlyconferences.HeisamemberoftheScientificCentreofEx .cellenceforCroatianGlagolitismattheOldChurchSlavonicInstituteinZagreb He is an associate of The Miroslav Krleža Institute of Lexicography in Zagreb ­Hrvatska enciklopedija[Croatian Encyclopedia],Hrvatski biografski leksikon[Croa) tian Biographical Lexicon], and Hrvatski etnološki leksikon[Croatian Ethnological -Lexicon],Studia lexicographica).Since2010,hehasbeenthesecretaryoftheCroa tian National Committee of Historical Sciences. He is the editor-in-chief of the scholarlyjournalKrčki zbornik[Krk Almanac],publishedbytheHistoricalSociety oftheIslandofKrk,theeditor-in-chiefofthejournalBašćinaoftheSocietyof FriendsoftheGlagoliticScriptinZagreb,andamemberoftheeditorialboardof Hrvatska revija[Croatian Review].HewasawardedthelaureateoftheCroatian .(NationalScienceAwardoftheRepublicofCroatiaforJuniorResearchers(2004

GLIGORIĆ, Igor Marko Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Igor MarkoGligorić(1989)poslijedoktorandjenaKatedrizahrvatskistandardni jezikOdsjekazakroatistikuFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu.Bavise :ponajvišesintaksomileksikografijom.IzmeđuostalogaobjaviojeUzvik i veznik ­vrste riječi i (nad)rečenične službe(2018),suautorjeVelikoga rječnika hrvatskoga stan .dardnoga jezika(2015),pisacjenekolikoškolskihudžbenikahrvatskogajezika -Igor Marko Gligorić(1989)ispostdoctoralresearcherattheChairforStandardCro atian,DepartmentofCroatianlanguageandliterature,FacultyofHumanitiesand -SocialSciences,UniversityofZagreb.Hismainfieldsofexpertisearesyntaxandlexi cography.HispublishedworksincludeInterjection and Conjunction: Word Classes and Supra)syntactic Functions(2018)andheistheco-authoroftheGrand Dictionary of the) .Croatian Standard Language(2015),andseveralschoolbooksfortheCroatianlanguage

92 GRGURIĆ, Diana Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Diana Grgurić,kaoizvanrednaprofesoricanaOdsjekuzakulturalnestudije,Filo zofskifakultetSveučilištauRijeci.Predajenakulturalnimstudijimakolegijevezane -uzpodručjeglazbe,intermedijalnostiiaudio-menadžmenta.Suosnivačicajelabora -torijazaistraživanjakompleksnostiukulturnihfenomenaCulturalComplexityDi -gitalLabpriOdsjekuzakulturalnaistraživanja(http://cultstud.ffri.hr/?p=541).Čla .nicajeInternationalCouncilforTraditionalMusic Diana Grgurić,associateprofessorattheDepartmentofCulturalStudiesatthe FacultyofHumanitiesandSocialSciencesinRijeka.Sheteachescoursesrelatedto thefieldsofmusic,intermediality,andaudio-management.Sheistheco-founderof the Cultural Complexity Digital Lab at the Department of Cultural Research -http://cultstud.ffri.hr/?p=541)andamemberoftheInternationalCouncilforTradi) .tionalMusic

HAMERŠAK, Filip Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Dr.sc.Filip HameršakzaposlenjeuLeksikografskomzavoduMiroslavKrležaod sprekidom2010–14),od2015.kaopomoćnikglavnogaurednikaHrvatskoga)2001 -biografskoga leksikona.Leksikografskiiznanstvenobavisepretežnohrvatskombio ,grafskom,kulturnom,pravnomivojnompoviješćuXX.st.Suradnikvišečasopisa ­zbornikaitelevizijskihemisija,autorknjigeTamna strana Marsa – hrvatska autobio .(grafija i Prvi svjetski rat(Zagreb2013 Filip Hameršak, PhD,hasbeenemployedatTheMiroslavKrležaInstituteof Lexicographysince2001(withapausefrom2010–14),andfrom2015asassistant -editor-in-chiefoftheCroatian Biographical Lexicon.Hislexicographicalandscienti ficworkmostlyinvolvesCroatianbiographical,culture,legal,andmilitaryhistory inthe20thcentury.HeisacontributortomanyperiodicalsandTVseriesandthe authorofthebookDark Side of Mars – Croatian Autobiography and World War I .(Zagreb2013)

IVETIĆ, Nataša Kikinda, Republika Srbija Kikinda, Serbia

-Nataša Ivetić rođenajeuKikindi.NaFilološkomfakultetuUniverzitetauBeogra dudiplomiralajeSrpskuknjiževnostijeziksaopštomknjiževnošću,završilamaster .studijeiodbraniladoktorskudisertaciju,stekavšizvanjedoktorafilološkihnauka

93 -Istražujekulturnuistoriju,istorijubiblioteka,kulturusećanja,književnostimetodi -keknjiževnostiijezika.Objavilavišeznačajnihradovauprestižnimnaučnimčasopi sima.JedanodkoautoramonografijeBibliotekakrozvreme:priloziopštojistoriji .bibliotekado16.veka.ObjavilamonografijuStevoČuturiloukulturnojistorijiSrba Nataša Ivetić,PhD,wasborninKikinda.ShegraduatedSerbianLiteraturewith WorldLiteratureattheFacultyofPhilologyattheUniversityofBelgrade,whereshe -alsocompletedhermaster’sanddoctoraldegreesinthephilologicalsciences.Sherese -archesculturalhistory,thehistoryoflibraries,culturalmemory,literature,andmetho -dicsoflanguageandliterature.Shehaspublishedseveralsignificantpapersinprestigio usscientificjournals.Sheisoneoftheco-authorsofthemonographLibrariesthrough Time:ContributionstotheOverallHistoryoftheLibrariestothe16thCentury.She .publishedthemonographStevoČuturilointheCulturalHistoryoftheSerbs

JAZBEC, Ivo-Pavao Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Geodesy

Ivo-Pavao JazbecrodioseuZagrebugdjejezavršioosnovnuisrednjuškolu,nakon -čegajeupisaoFilozofskifakultetSveučilištauZagrebutezavršiostudijgrčkogajezi kasknjiževnošćuistudijlingvistike.UterminologijiseusavršavaonaInternational Terminology Summer School 2010 kojusuorganiziraliCentarzaprijevodnestudije -SveučilištauBečuiTermNet,nakončegajepoložioispitipostaocertificiranitermi -nološkistručnjakprvogastupnja(ECQA Certified Terminology Manager – Basic).Su rađivaojenaprojektuSTRUNAuInstitutuzahrvatskijezikijezikoslovlje.Jedanje .odosnivačaičlanupravnogaodboraHrvatskogadruštvazajezičnetehnologije Ivo-Pavao JazbecwasborninZagreb,wherehefinishedprimaryandsecondary ,school,afterwhichheenrolledattheFacultyofHumanitiesandSocialSciences UniversityofZagreb,andcompletedhisstudiesofClassicalGreekwithLiterature and Linguistics. He specialized in terminology at the International Terminology -Summer School 2010,organizedbytheCenterforTranslationStudiesoftheUni versityofViennaandTermNet,afterwhichhepassed theexamandbecamea ­certifiedterminologyexpertofthefirstdegree(ECQA Certified Terminology Mana ger – Basic).HecollaboratedontheSTRUNAprojectattheInstituteofCroatian LanguageandLinguistics.Heisoneofthefoundersandamemberoftheboardof .theCroatianLanguageTechnologiesSociety

JECIĆ, Zdenko Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Zdenko JecićdiplomiraojenaArhitektonskomfakultetu(1993),magistriraona -Građevinskomfakultetu(1999),adoktoriraonaFilozofskomfakultetu(2008)uZa grebu.Od2000.radikaoleksikografuLeksikografskomzavoduMiroslavKrležau 94 Zagrebu,gdjejeod2010.pomoćnikglavnogaurednikamrežnogaizdanjaHrvatske -enciklopedije,aod2014.glavniurednikHrvatske tehničke enciklopedije.Od2011.na slovnijedocentnaFilozofskomfakultetuuZagrebu,gdjepredajekolegijeUvodu -enciklopedikuiEnciklopedika.PredsjednikjeznanstvenogavijećaLeksikografsko gazavoda(2011–2017),članuredništvaznanstvenihčasopisaStudia lexicographica iActa graphica(2015–)tepredstavnikHrvatskeuMeđunarodnomodboru(–2011) .(zapovijesttehnike(ICOHTEC Zdenko Jecić graduatedinarchitecture(1993),gainedhisMScincivilengineering andhisPhDininformationsciences(2008)attheUniversityofZagreb.He(1999) -hasbeenalexicographeratTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,Za greb,since1999,assistantoftheeditor-in-chiefoftheCroatian Encyclopaediaonline ­editionsince2010andtheeditor-in-chiefoftheCroatian Encyclopaedia of Techno logysince2014.Since2011,hehasalsobeenanassistantprofessorattheFacultyof HumanitiesandSocialSciencesinZagreb,teachingIntroductiontoencyclopedics aswellasEncyclopedics.HeisPresidentofthescientificcounciloftheInstituteof Lexicography(2011–2017),amemberoftheStudia lexicographica(2011–)andthe -Acta graphica(2015–)scientificjournaleditorialboards,andInternationalCommit .(–teefortheHistoryofTechnologyICOHTECnationalrepresentative(2016

JERMEN, Nataša Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

-Nataša Jermendiplomiralajemolekularnubiologiju(1994)imagistriralaizbiome .dicine(2003)naPrirodoslovno-matematičkomfakultetuuZagrebu.Godine2012 doktoriralajeizinformacijskihikomunikacijskihznanostinaFilozofskomfakultetu uZagrebu.Naistomjefakultetuzavršilaistudijšvedskogajezika iknjiževnosti .ULeksikografskomzavoduMiroslavKrležazaposlenajeod1998.Od2009.(1996) do2013.bilajepomoćnicaravnateljazarazvoj,aod2014.pomoćnicajeravnateljaza znanstveniradimeđuinstitucijskusuradnju.Bilajesuradnicananekolikodomaćih i međunarodnih projekata. Članica je uredništva časopisa Studia lexicographica i -Molecular and Experimental Biology in Medicine.Od2016.članicajeMeđunarodno .gaodborazapovijesttehnike(ICOHTEC),aod2019.EvalHuminicijative -Nataša Jermen graduatedinmolecularbiology(1994)andgainedanMScinbio medicine(2003)attheFacultyofScience,UniversityofZagreb.In2012,shewas -awardedaPhDininformationandcommunicationsciencesattheFacultyofHu manitiesandSocialSciences,UniversityofZagreb.ShealsograduatedinSwedish .LanguageandLiteratureattheFacultyofHumanitiesandSocialSciencesin1996 -Since1998,shehasbeenemployedatTheMiroslavKrležaInstituteofLexicograp hyinZagreb.From2009to2013,shewastheassistantdirectorfordevelopment -and,since2014,shehasbeentheassistantdirectorforresearchandinter-institutio nalcooperation.Shecollaboratedonseveralnationalandinternationalprojects.She ­isamemberoftheeditorialboardofthejournalsStudia lexicographicaandMolecu

95 -lar and Experimental Biology in Medicine.Since2016,sheisamemberoftheInter nationalCommitteefortheHistoryofTechnology(ICOHTEC)and,since2019,of .theEvalHumInitiative

JORDAN, Peter Austrijska akademija znanosti, Beč Austrian Academy of Sciences, Vienna

-Peter Jordanrođenje1949.uHermagoruuaustrijskojKoruškoj.Studiraojegeo -grafiju,kartografijuietnologijunaBečkomsveučilištu,gdjejeidoktorirao,ahabili tacijujestekaonaSveučilištuuKlagenfurtu.RadiojenaAustrijskominstitutuza istočno-ijugoistočnoeuropskestudije1977–2006(ravnatelj2002–05),teuInstitutu zaurbanairegionalnaistraživanjaAustrijskeakademijeznanosti2007–14.Glavnije -urednikAtlasa istočne i jugoistočne Europe1989–14.Objavioje380znanstvenihpu blikacija.Specijaliziranjezapodručjakulturneiturističkegeografije,kartografijei ;toponomastike. Sazivač je UNGEGN-ove Radne skupine za egzonime 2006–17 pročelnikAustrijskogaodborazageografskaimena2007–17.,izvršniurednikAnala -Austrijskogadruštvazageografiju.TrenutačnojepročelnikICAZajedničkekomi -sijezatoponimijuICA/IGU,suurednik(sPaulomWoodmanom)nizaknjigaotopo .(nimimaName & Place(izdano8svezaka ,Peter Jordan,born1949inHermagor,Carinthia,Austria;educatedingeography cartographyandethnologyattheUniversityofVienna(PhD),habilitatedatthe UniversityofKlagenfurt.WorkedattheAustrianInstituteofEastandSoutheast EuropeanStudies1977–2006(itsdirector2002–2005),andattheInstituteofUrban andRegionalResearch,AustrianAcademyofSciences2007–2014.Editor-in-chief -oftheAtlas of Eastern and Southeastern Europe1989–2014;380scientificpublicati .ons;specialisationsinculturalandtourismgeography,cartography,toponomastics Convenor,UNGEGNWorkingGrouponExonyms2006–2017;Chair,Austrian -BoardonGeographicalNames2007–2017;ManagingEditor,AnnalsoftheAsso ciationoftheAustrianGeographicalSociety2009–2017.CurrentlyICAchair,Joint (ICA/IGUCommissiononToponymy;Co-Editor(togetherwithPaulWoodman .(ofthetoponymicbookseriesName & Place(8volumespublished

KOVAČEVIĆ, Beata Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Beata Kovačevićrođenaje1994.uZagrebu.NaFilozofskomfakultetuSveučilišta -uZagrebu2018.diplomiralajelingvistikuigrčkijezikiknjiževnost.Tijekomstudi -jasudjelovalajenanekolikoprojekataizpodručjaklasičnefilologije,korpusnelin .gvistikeidigitalnehumanistike.Govoriengleskiinovogrčki

96 Beata KovačevićwasborninZagrebin1994.ShegraduatedinLinguisticsand GreekLanguageandLiteratureattheFacultyofHumanitiesandSocialSciences -inZagreb.Duringherstudy,sheparticipatedatseveralprojectsinthefieldofclas sicalphilology,corpuslinguistics,anddigitalhumanities.ShespeaksEnglishand .ModernGreek

KRAGIĆ, Bruno Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Bruno Kragić (Split 1973). U Zagrebu diplomirao romanistiku i komparativnu -književnosttemagistriraoidoktoriraoizfilmologije.Od2000.radiuLeksikograf skomzavoduMiroslavKrležagdjejebiourednikFilmskoga leksikonatepomoćnik izamjenikglavnogaurednikaHrvatske enciklopedije,aiurednikisuradnikuviše drugihizdanja.Od2008.nadužnostijeravnateljaZavoda.ObjaviojeknjiguNeke .tendencije klasičnoga stila,uredioizborizpoezijeBorisaMaruneSvijet koji znam -Bruno Kragić(Split,1973)graduatedRomanceStudiesandComparativeLitera tureinZagreb,wherehethenattainedamaster’s,followedbyadoctor’s,degreein -FilmStudies.HehasbeenworkingatTheMiroslavKrležaInstituteofLexicograp hysince2000.HewastheeditoroftheLexicon of Filmandtheassistantanddeputy editor-in-chief of the Croatian Encyclopedia as well as editor and contributor to .numerousotherpublications.Since2008,hehasbeenthedirectoroftheInstitute HepublishedthebookSome Tendencies of the Classical Styleandedited The World .that I Know,aselectionofpoetrybyBorisMaruna

KRAUS, Cvijeta Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Cvijeta KrausjeleksikografskasuradnicauLeksikografskomezavoduMiroslav Krleža.Od2010.radinaizradikorporativnihwebstranicaLeksikografskogazavoda -iodržavanjumrežnihstranicačasopisaStudia lexicographica.Sudjelovalajeupro jektima financiranima natječajima Ministarstva kulture (Digitalizacija Kataloga retrospektivne bibliografije članaka Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Digital­ na zbirka Mate Ujevića, Digitalizacija Pomorske enciklopedije Leksikografskoga zavo­ da Miroslav Krleža).UključenajeuprojektdigitalizacijeizdanjaLeksikografskoga .zavodaMiroslavKrležateuizradumrežnogaizdanjaHrvatske enciklopedije(www enciklopedija.hr). Cvijeta Kraus isalexicographicalassociateatTheMiroslavKrležaInstituteof Lexicography.From2010,shehasworkedonthecreationofthecorporativeweb ­pagesoftheInstituteandonmaintainingthewebpagesofthejournalStudia lexi -cographica.ShehasparticipatedatprojectsfundedbytheMinistryofCulture(Di

97 -gitalizationoftheCatalogueofRetrospectiveBibliographyofArticlesofTheMi ,roslav Krleža Institute of Lexicography, Digital Collection of Mate Ujević DigitalizationoftheMaritimeEncyclopediaofTheMiroslavKrležaInstituteof -Lexicography).ShealsoparticipatesintheprojectofthedigitalizationofTheMi -roslavKrležaInstituteofLexicography’spublicationsandthecreationoftheonli .(needitionoftheCroatian Encyclopedia(www.enciklopedija.hr

KRESNIK, Ivana Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Croatian Studies

Ivana Kresnikjezikoslovkajekojasebavipoviješćuhrvatskogajezikasosobitim -usmjerenjemnarazdobljenovovjekovljausjeverozapadnojHrvatskoj.Jezikoslov nimraščlambamaukombinacijispovijesnim,pravno-političkimigospodarskim okolnostimadolazidoobjektivnihuvidauhrvatskujezičnuipovijesnustvarnost.U objavljenim radovima, samostalno i sa suradnicima, pridonijela je rasvjetljavanju -mnogihpitanjaopovijestigramatičkihopisahrvatskogajezikaileksikografije,raz .vojuhrvatskejezičnenorme,paihrvatskojgospodarskojpovijesti Ivana KresnikisalinguistwhostudiesthehistoryoftheCroatianlanguagewith specialfocusontheearlymodernperiodinnorthwestCroatia.Throughlinguistic ,analysesincombinationwithhistorical,legal-political,andeconomicconditions sheachievesobjectiveinsightsintotheCroatianlinguisticandhistoricalreality.In -herpublishedworks,independentandincollaboration,shehascontributedtore solvingmanyquestionsregardingthehistoryofgrammaticaldescriptionsofthe ,Croatianlanguageandlexicography,thedevelopmentofCroatianlinguisticnorms .andCroatianeconomichistory

KUNČIĆ, Meri Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

-Meri KunčićnaFilozofskomejefakultetuuZagrebudiplomiralapovijestumjet -nostiipovijest1998,naCentralEuropeanUniversity uBudimpešti(HistoryDe partment)2000steklaMA,2011.doktoriralanaFilozofskomefakultetuuZagrebu ­naOdsjekuzapovijest)temomŽivot i djelatnost obrtnika i umjetnika u rapskoj ko) muni u drugoj polovini 15. stoljeća.Od2002.zaposlenauLeksikografskomzavodu MiroslavKrleža.Objavilavišeznanstvenihradovanatemeizdruštveneikulturne povijestiistočnojadranskihgradskihdruštavaukasnomsrednjemiranomnovom .vijeku,bavećiseposebiceumjetničkimstvaralaštvom Meri KunčićgraduatedArtHistoryandHistoryattheFacultyofHumanities andSocialSciencesinZagrebin1998,attainedherMAattheCentralEuropean -University(HistoryDepartment)inBudapest,andherPhDattheFacultyofHu

98 manitiesandSocialSciencesinZagrebin2011withthetopicThe Life and Work of Craftsmen and Artists in the Rab Commune in the Second Half of the 15th Century.She .hasbeenworkingatTheMiroslavKrležaInstituteofLexicographysince2002 Shehaspublishednumerousscholarlypapersonthesocialandculturalhistoryof theurbansocietiesoftheEasternAdriaticinthelatemedievalandearlymodern .periods,withparticularemphasisonartisticworks

KUZMAN ŠLOGAR, Koraljka Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb

,Koraljka Kuzman Šlogardoktoriralaje2012.godinenapodručjuhumanistike -poljeetnologijaikulturnaantropologijanaFilozofskomFakultetuSveučilištauZa -grebu.ZaposlenajeuInstitutuzaetnologijuifolkloristikuod2001.,aod2013.nacio nalna je koordinatorica i predstavnica za Hrvatsku u europskom konzorciju za umjetnostihumanistikuDARIAH-ERIC.Istodobnojesuradnicanavišedomaćih i europskih znanstvenih projekata iz područja kulturne antropologije i digitalne -humanistiketeautoricanizaznanstvenihistručnihradovakojepredstavljanado .maćimimeđunarodnimskupovima Koraljka Kuzman ŠlogarattainedherPhDinhumanities,thefieldofethnology -andculturalanthropology,attheFacultyofHumanitiesandSocialSciences,Univer -sityofZagrebin2012.ShehasbeenworkingattheInstituteofEthnologyandFol kloreResearchsince2001andthenationalcoordinatorandrepresentativeofCroatia .attheEuropeanconsortiumfortheartsandhumanitiesDARIAH-ERICsince2013 -ShealsoworksonmanyCroatianandEuropeanprojectsinthefieldsofculturalant -hropologyanddigitalhumanitiesandistheauthorofmanyscholarlyandprofessio .nalpapers,whichsheregularlypresentsatCroatianandinternationalconferences

LAPAINE, Miljenko Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Geodesy

-Miljenko LapainediplomiraojenaPrirodoslovno-matematičkomfakultetuSve -učilištauZagrebunapodručjuteorijskematematike.DoktorznanostinaGeodet skomfakultetuSveučilištauZagrebupostaojeobranomdisertacijePreslikavanja u teoriji kartografskih projekcija.Profesoremeritusjeod2018.godine.Objavioje1000 -radova.ZamjenikjepredsjedavajućegaPovjerenstvazakartografijuMeđunarodno gakartografskogdruštva,predsjednikHrvatskogakartografskogdruštvaiizvršni .urednikčasopisaKartografija i geoinformacije ,Miljenko LapainegraduatedfromtheFacultyofScience,UniversityofZagreb inthefieldofTheoreticalMathematics.HereceivedhisPhDfromtheFacultyof Geodesy of the University of Zagreb with a dissertation titled Mapping in the

99 Theory of Map Projections.Hehasbeenaprofessoremeritussince2018,andhas published1,000papers.ProfessorLapaineistheVice-ChairoftheCommissionon MapProjectionsoftheInternationalCartographicAssociation,thePresidentof ­theCroatianCartographicSociety,andtheExecutiveeditorofthejournal Carto graphy and Geoinformation.

LEMIĆ, Vlatka Sveučilište u Zagrebu University of Zagreb

-Vlatka LemićvoditeljicajeSredišnjegauredazaarhivskugrađuSveučilištauZa grebu.ArhivskajesavjetnicaipredavačnastudijuarhivistikeFilozofskogafakulteta -uZagrebu.Aktivnosudjelujeuvišemeđunarodnihprojekatanapodručjuinforma ,cijskih znanosti, arhivistike,  kulture i digitalne humanistike (Creative Europe Time Machine, DARIAH, AERI). Potpredsjednica je ICARUS-a i predsjednica ICARUSHr,članicaIzvršnogavijećaEURBICA-eiEGSAH-aiTimeMachine .ambasadorica AssistantprofessorVlatka Lemić,PhD,worksattheUniversityofZagrebasHead ofArchivalOffice.SheisanarchivalcounselloraswellasprofessorattheArchival StudiesDepartmentoftheUniversityofZagreb.Sheisactivelyengagedinvarious -internationalprojectsandinitiativesinthefieldofinformationandarchivalscien ,ces,culture,anddigitalhumanities(CreativeEurope,TimeMachine,DARIAH AERI).SheisvicepresidentofICARUS,presidentofICARUSCroatia,memberof .ICAEURBICAExecutiveBoard,andEGSHAHandTimeMachineAmbassador

LEWIS, Kristian Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Institute of Croatian Language and Linguistics

Kristian LewisvišijeznanstvenisuradniknaOdjeluzahrvatskistandardnijezik -Institutazahrvatskijezikijezikoslovlje.Uznanstvenomeraduusmjerenjenastan -dardnojezičnuproblematiku,osobitoupodručjusuvremeneleksikografije,termi nologijeinormativistike.Poredbenoslavističkajezikoslovnaistraživanjahrvatskoga -iruskogajezikatakođersuvažnasastavnicanjegovaznanstvenoginteresa,aakti -vanjeiupopularizacijiznanosti.Od2013.članjeTerminološkekomisijeMeđuna .rodnogaslavističkogkomitetaizRepublikeHrvatske -Kristian LewisisaseniorresearchassociateattheDepartmentofCroatianStan -dardLanguageoftheInstituteofCroatianLanguageandLinguistics.Inhisscho larly work, he focuses standard language-related issues, especially in the field of contemporarylexicography,terminology,andlinguisticprescription.Comparative SlavisticresearchontheCroatianandRussianlanguagesareanothertopicofhis scholarlyinterest,andheisalsoactiveinthepopularizationofscience.Hehasbeen

100 amemberoftheTerminologyCommissionoftheInternationalSlavisticCommitte .fromCroatiasince2013

LIPP, Veronika Istraživački institut za lingvistiku, Mađarska akademija znanosti, Budimpešta Research Institute for Linguistics, Hungarian Academy of Science, Budapest

-Veronika Lipp,znanstvenasavjetnica,radinaOdsjekuzaleksikografijumađar -skogaIstraživačkogainstitutazalingvistikuvećvišeod15godina.Radilajekaoje dan od leksikografa na glavnom projektu Odsjeka, kompilaciji Velikoga rječnika -mađarskogajezika.SurađivalajenaCOSTprojektuEuropskamrežae-leksikografi je,atrenutačnoradinaprojektuELEXIS.Postalaječlanomistraživačkeskupineza .Prikazjezičnogaznanjauveljači2020 Veronika Lipp,PhD,seniorresearchfellow,hasbeenworkingattheDepartment ofLexicographyoftheHungarianResearchInstituteforLinguisticsformorethan 15years.Thedepartment’smainprojectiscompilingtheComprehensive Dictionary of Hungarian,wheresheworkedasoneofthelexicographers.Shewasinvolvedin theEuropeanNetworkofe-LexicographyCOSTprojectandcurrentlyalsoworks -intheELEXISproject.ShebecameamemberoftheLexicalKnowledgeRepresen .tationresearchgroupinFebruary2020

LONČAR, Alka Sveučilište u Rimu Roma Tre University

Alka Lončar(1994)završilajeKlasičnugimnazijuuZagrebu(2013).Diplomiralaje -klasičnufilologijunaFilozofskomFakultetuuZagrebunatemulatinskihpo.2020 -suđenicaunovogrčkomjeziku.Tijekomstudijaprovelajetrisemestranastudent skimrazmjenama;odrađivalajepraksunaSveučilištuuMurciji,radećikaoasistent -unastavinovogrčkogajezika,teradilanaistraživanjuzadiplomskiradnaSveuči – lištu u Leipzigu. U listopadu 2020. započela drugi diplomski studij, EMLex .EuropeanMasterinLexicographyuRimu Alka Lončar(born1994)graduatedfromtheClassicalGymnasiuminZagrebin andfromtheFacultyofHumanitiesandSocialSciencesattheDepartmentof,2013 .’ClassicalPhilologyin2020,withthethesis‘LatinloanwordsinModernGreek Duringherstudies,shespentthreesemestersonstudentexchangeprograms;she -didaninternshipasanassistantinModernGreekclassesattheUniversityofMur ciaandperformedresearchforhermaster’sthesisattheUniversityofLeipzig.In October2020,sheisstartinganothermaster’sdegree,EMLex–EuropeanMaster .inLexicography,inRome

101 MAJNARIĆ, Ivan Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb Croatian Catholic University, Zagreb

Ivan Majnarićrođenje1980.uZagrebu,gdjejenaOdsjekuzapovijestHrvatskih studijaSveučilištauZagrebustekaozvanjeprofesorapovijesti2002,anaOdsjekuza povijestFilozofskogafakultetaistogSveučilištazvanjamagistrapovijesnihznanosti tedoktorapovijesnihznanosti2012.stezomohrvatskomplemstvuudrugoj.2007 poloviciXIV.stoljećaiprvojpoloviciXV.stoljeća.Zaposlenkaoarhivist-vježbeniku Hrvatskomdržavnomarhivu2004–06.tekaoleksikografskisuradnikileksikograf uLeksikografskomzavoduMiroslavKrleža,uuredništvuHrvatskoga biografskog leksikona2006–12.Od2012.zaposlenikjeOdjelazapovijestHrvatskogakatoličkog sveučilišta(HKS),od2018.ustatusuizvanrednogaprofesora.DobitnikjeDržavne -nagradezaznanost2018.Uznanstvenomistraživanjuposvetiosetemamaizsred -njovjekovnedruštveneicrkvenepovijesti,intelektualnepovijesti,objavljivanjuar -hivskogagradivatebiobibliografskimosvrtima.Autorjedvijumonografija,asura .đivaojeumnogobrojnimperiodicimaizbornicima Ivan Majnarićwasbornin1980inZagreb.HegraduatedHistoryattheHistory DepartmentoftheCroatianStudies,UniversityofZagreb,in2002,attaininga master’sdegreein2007,andadoctor’sdegreein2012,withathesisonCroatian .nobilityinthesecondhalfofthe14thcenturyandthefirsthalfofthe15thcentury HeworkedasatraineearchivistattheCroatianStateArchivesinZagrebanda lexicographeratTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,specificallythe editorialboardoftheCroatian Biographical Lexicon from2006to2012.Hethen -workedattheDepartmentofHistoryattheCroatianCatholicUniversity,beco mingassociateprofessorin2018.HereceivedtheNationalAwardforSciencein In his scholarly research, he is devoted to topics from medieval social and .2018 -ecclesiasticalhistory,intellectualhistory,publishingarchivalmaterials,andbio-bi bliographicaltexts.Heistheauthoroftwomonographsandhascollaboratedin .manyperiodicalsandjournals

MANDUŠIĆ, Iva Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Iva Mandušićjerođena1973.uZagrebu,gdjeje1991.završilaKlasičnugimnaziju -testudijpovijestiilatinskogajezika1997.naFilozofskomfakultetu.Naistomjefa -kultetu2006.magistriralaizhrvatskepovijestiranoganovogvijeka,a2020.dokto -riralatezomPovijest obitelji Drašković u 16. i prvoj polovici 17. stoljeća.ULeksikograf skom zavodu Miroslav Krleža zaposlena je od 2000. u uredništvu Hrvatskoga biografskoga leksikona,od2017.kaopomoćnicaglavnogaurednika,aod2012.članica jeZnanstvenogavijeća.Autoricajeiurednicabiobibliografskihčlanakaspodručja političkeikulturnepovijestiodXVI.doXX.st.tearheologije,etnologije,povijesti

102 -pomorstvaigeografije,asličnimtemamasurađivalajeiudrugimizdanjimamatič ­nekuće(Hrvatska enciklopedija, Hrvatski opći leksikon, Zagrebački leksikon, Leksi -kon književno­kulturnoga nazivlja, Enciklopedija Hrvatskoga zagorja).Bilajesurad nica domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata te leksikografskih izdanja ­Latinsko­hrvatski enciklopedijski rječnik(Zagreb2000)iBischofslexikon der Habsbur -germonarchie1804–1918.Područjenjezinaznanstvenogainteresajesupovijestra .noganovogvijeka,povijestplemstva,latinističkahistoriografijaicrkvenapovijest Iva MandušićwasborninZagrebin1973,whereshegraduatedattheClassical -Gymnasiumin1997,followedbyHistoryandLatinattheFacultyofArtsandHu manitiesin1997.SheattainedherMAatthesamefacultyin2006,andherPhDin withthethesisThe History of the Drašković Family in the 16th and First Half of,2020 the 17th Century.ShehasbeenworkingontheCroatian Bibliographical Lexiconat -The Miroslav Krleža Institute of Lexicography since 2000 and as assistant edi tor-in-chiefsince2017.ShehasbeenamemberoftheInstitute’sScientificCouncil since2012.Sheistheauthorandeditorofbiographicalarticlesfromthefieldsof -politicalandculturalhistoryfromthe16thtothe20thcentury,archaeology,ethno -logy,nauticalhistory,andgeography,andhascollaboratedonotherInstitutepubli cations(Croatian Encyclopedia,Croatian General Lexicon,Lexicon of Zagreb,Lexicon of Literature and Cultural Terminology,Encyclopedia of Hrvatsko Zagorje).Shewasan -associateatmanyCroatianandinternationalscientificprojectsaswellasthelexi cographicalpublicationsLatin­Croatian Encyclopedic Dictionary(Zagreb2000)and Bischofslexikon der Habsburgermonarchie1804–1918.Herfieldsofscholarlyinterest includeearlymodernhistory,thehistoryofnobility,Latinisthistoriography,and .ecclesiasticalhistory

MARIĆ, Toni Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine, Široki Brijeg Society for the Digitalization of Traditional Cultural Heritage, Široki Brijeg

.Toni Marićrođenje1971.uMostaru.StudiraonaSveučilištuuZagrebuiSplitu -Pozanimanjujemagistarelektrotehničkihznanosti.Profesionalnosebaviprojekti .ranjem,izgradnjomiupravljanjemračunalnimitelekomunikacijskimsustavima -Objaviojevišeradovasovogapodručja.UposlenjeuHT-uMostar.Odranemlado stiaktivnojeuključenukulturniamaterizamiočuvanjetradicijskebaštine.Jedanje -odosnivačaUHAKUD-auBiHiDruštvazaDTKB,kojemujetrenutačnoipred sjednik.Objaviojenekolikostručnihradovaoorganizacijiivođenjuprojektazarad -naterenu,prikupljanje,obradu,digitalizacijuijavnuprezentacijipodatakaotradi .cijskojkulturnojbaštini Toni Marićwasbornin1971inMostar,BosniaandHerzegovina.Heattendedthe Faculty of Electrical Engineering and Computing of Zagreb and has a master’s -degreeinElectricalEngineeringoftheFacultyofElectricalEngineering,Mecha nicalEngineeringandNavalArchitectureinSplit.Hisprofessionalinterestsare

103 design, construction, and management of computer and telecommunications -systems.HehaspublishedseveralpapersinthisfieldandisemployedbyHTMo star.Fromanearlyage,hewasactivelyinvolvedinculturalamateurismandthe preservation of traditional heritage. He is one of the founders of UHAKUD in BosniaandHerzegovinaandtheSocietyforDTCH,andiscurrentlythePresident oftheSocietyforDTCH.ToniMarićhaspublishedseveralprofessionalpaperson ,theorganizationandmanagementofprojectsforfieldwork,collection,processing -digitizationandpublicpresentationofdataontraditionalculturalheritage.Hepar .ticipatesinthisconferenceasamemberoftheSocietyforDTCH

MARINKOVIĆ-DUBLJEVIĆ, Dragana Leksikografski centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Podgorica Lexicographical Centre of the Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica

-Dragana Marinković-Dubljevićrođenaje1977.godineuPakracu,Hrvatska.Di -plomiralajenakatedrizaOrijentalistikuFilološkogfakultetaUniverzitetauBeo -gradu,smjerOrijentalnafilologija(2001).StudentjedoktorskihstudijanaHumani stičkim studijama Univerziteta Donja Gorica u Podgorici, smjer Međunarodni -odnosi.RadilajeunevladinojorganizacijiAlterModusuPodgorici(2003–08),za tim kao direktor UDG Centra za strane jezike na Univerzitetu Donja Gorica aod2017.radiuLeksikografskomcentruCrnogorskeakademijenaukai,(17–2008) .umjetnostiuPodgorici -Dragana Marinković-Dubljevićwasbornin1977inPakrac,Croatia.Shegradu atedOrientalPhilologyattheChairofOrientalStudiesoftheFacultyofPhilology in2001.SheisaPhDstudentofInternationalRelationsattheHumanitiesStudies of the Donja Gorica University in Podgorica. She worked forthe Alter Modus NGO in Podgorica (2003–08), then as director of the UDG Centre forForeign LanguagesattheDonjaGoricaUniversity(2008–17),andhasbeenemployedatthe -LexicographicalCentreoftheMontenegrinAcademyofSciencesandArtsinPod .goricasince2017

MARKOVIĆ, Ivan Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Ivan Marković(1974)izvanrednijeprofesornaKatedrizahrvatskistandardnije -zikOdsjekazakroatistikuFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu.Bavisepo najviše hrvatskom fonologijom, hrvatskom morfologijom te hrvatskim jezikom ,(XIX.iXX.stoljeća.IzmeđuostalogaobjaviojeUvod u jezičnu morfologiju(2012 -Hrvatsku morfonologiju(2013),Hrvatski rječnik stopljenica(2016,sI.KlindićiI.Bor .(ković),Uvod u verbalni humor(2019

104 ,Ivan Marković (1974)isassociateprofessorattheChairforStandardCroatian -DepartmentofCroatianLanguageandLiterature,FacultyofHumanitiesandSo -cialSciences,UniversityofZagreb.HismainfieldsofexpertiseareCroatianpho -nology,Croatianmorphology,andCroatianinthe19thand20thcentury.Hispub lished works include An Introduction to Linguistic Morphology (2012), Croatian Morphophonology(2013),Croatian Dictionary of Portmanteaus(2016,co-authors .(I.KlindićandI.Borković),An Introduction to Verbal Humour(2019

MATASOVIĆ, Ranko Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb

Ranko Matasovićrođenje1968.uZagrebu.Nakonstudijalingvistikeifilozofije -zaposliosenaOdsjekuzalingvistikuFilozofskogfakultetaSveučilištauZagre.1990 bu,gdjeje1995.doktorirao,1996.postaodocentom,a2004.redovitimprofesorom .od2009.utrajnomzvanju).Od2012.redovitiječlanRazredazafilologijuHAZU) BiojeurednikomzalingvistikuifilologijuuHrvatskoj enciklopediji.Autorjevišeod 150članakaitrinaestknjiga,međukojimaiGender in Indo­European (Heidelberg iAn Areal Typology of Agreement Systems (Cambridge2018).Bavisejezičnom(2004 .tipologijom,keltistikom,slavistikomiindoeuropeistikom -Ranko Matasović wasbornin1968inZagreb.Hestudiedphilosophyandlingui sticsinZagrebandreceivedhisPh.D.fromtheUniversityofZagrebin1995.He -becameassistantprofessoroflinguisticsin1996andfullprofessorin2004(withte nurefrom2009).HehasbeenafullmemberoftheCroatianAcademyofSciences andArts(since2012).HewastheeditorforlinguisticsandphilologyintheCroatian Encyclopedia. Hepublishedmorethan150articlesandthirteenbooks,including Gender in Indo­European (Heidelberg 2004) and An Areal Typology of Agreement Systems (Cambridge2018).Hisfieldsofinterestarelanguagetypology,aswellas .Celtic,SlavicandIndo-Europeanlinguistics

MATOVIĆ, Petra Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Petra Matović rođena je 1983. u Brežicama, Republika Slovenija. Diplomirala je -klasičnufilologijunaFilozofskomfakultetuuZagrebu,gdjeje2015.idoktorira.2007 :latemomTipovi homerskih formula u Kunićevu latinskom prijevoduIlijade(mentor -akademikDarkoNovaković).ZaposlenajekaoposlijedoktorandicanaKatedrizagrč .kijezikiknjiževnostOdsjekazaklasičnufilologijuFilozofskogafakultetauZagrebu Petra Matović,bornin1983inBrežice,Slovenia,receivedherMAinclassicsand ,herdoctoraldegreeinlinguisticsattheUniversityofZagrebin2007and2015 respectively.HerthesisTypes of Homeric formulae in the Latin translation of the Iliad

105 by Rajmund Kunić(supervisorDarkoNovaković,PhD)discussedtwo18thcentury translationsofHomerintoLatinbyJesuitpoets.Sheiscurrentlyapostdocatthe .DepartmentofClassicalPhilologyattheUniversityofZagreb,Croatia

MIHALJEVIĆ, Josip Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

-Josip Mihaljevićrođenje1992.godineuZagrebu.Diplomiraojearhivistikuiin formatiku(nastavničkismjer)naFilozofskomfakultetuuZagrebu2016.Radioje kaonastavnikinformatikeuŠkolizamedicinskesestreVrapčeiŠkolizaprimalje -Zagreb.UpisaojedoktorskistudijInformacijskihikomunikacijskihznanosti.Godi ne2017.kaodoktoranddobiojestipendijugradaZagrebazapostignutuspjehna studijuiobjavljeneradovete2018.nagraduMinistarstvaznanostiiobrazovanjaza inovativnidigitalnisadržaj.Od1.rujna2018.zaposlenjeuInstitutuzahrvatskijezik .i jezikoslovlje kao doktorand na projektu Hrvatski mrežni rječnik – MREŽNIK .Unutarprojektarazvijarazličiteigrezasadržajerječnika Josip Mihaljevićwasbornin1992inZagreb.Hegraduatedarchivalscienceand computer science (teacher’s certificate) at the Faculty of Humanities and Social Sciencein2016HeworkedasacomputerscienceteacherintheSchoolfornurses VrapčeandtheSchoolofmidwiferyZagreb.HeenrolledinaPh.D.programatthe DepartmentofInformationandCommunicationSciences.In2017hewasawarded ascholarshipbytheCityofZagrebforhisgradesandpublishedpapers.From1st September2018,heworksattheInstituteofCroatianLanguageandLinguisticsas aPh.D.studentontheprojectCroatian Web Dictionary –MREŽNIK.Withinthe .project,heisdevelopinggamesfordictionarycontents

MIHALJEVIĆ, Milica Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

Milica MihaljevićznanstvenajesavjetnicautrajnomezvanjuivoditeljicaOdjela zahrvatskistandardnijezikuInstitutuzahrvatskijezikijezikoslovlje.Voditeljicaje projektaHrvatsko jezikoslovno nazivlje – JENAisuradnicanaprojektuHrvatski mrežni rječnik – Mrežnik.UrednicaječasopisaHrvatski jezik ičlanicauredništva ­časopisa Rasprave. ČlanicajeTerminološke komisije Međunarodnoga slavističkog ko miteta.KaovanjskasuradnicapredavalajenaHrvatskimstudijima,Učiteljskome .fakultetu,FilozofskomefakultetuteFakultetuelektrotehnikeiračunarstva -Milica Mihaljevićisaseniorresearchadviser(tenure)andtheheadoftheDepart mentoftheCroatianStandardLanguageattheInstituteofCroatianLanguage – andLinguistics.SheistheleaderoftheprojectCroatian Linguistic Terminology JenaandaprojectmemberoftheprojectCroatian Web Dictionary – Mrežnik.Sheis

106 theco-editorofthejournalHrvatski jezikandthememberoftheeditorialboardof ­thejournalRasprave.SheisamemberoftheTerminological Commission of the Inter -national Committee of the Slavonic Scholars.ShetaughtseveralcoursesontheFacul tyofCroatianStudies,FacultyofTeacherEducation,FacultyofHumanitiesand .SocialSciences,andFacultyofElectricalEngineeringandComputing

MLAKAR, Mirko Zagreb

Mirko Mlakar,rođen1959.godineuSplitu,znanstvenijesuradnikupodručju -humanističkihznanosti–poljefilozofija.UZagrebuje1984.godinediplomiraopo -litičkeznanostite2004.magistriraoi2011.doktoriraoreligijskeznanosti.Trijede -setljećaradiousrbijanskimihrvatskimnovinama.Objaviojepetnaestakznanstve nih i stručnih radova na religijske, filozof(ij)ske i informacijsko-komunikacijske .teme,velikimdijelomuvezisaSrbijom,Srbimaipravoslavljem Mirko Mlakar,bornin1959inSplit,isaresearchassociateinthescientificfieldof humanities,inthefieldofphilosophy.HegraduatedinPoliticalSciencefromthe UniversityofZagrebin1984andreceivedhismaster’sdegreein2004aswellashis doctor’sdegreeinreligioussciencesin2011fromthesameUniversity.Forthree -decades,heworkedinSerbianandCroatiannewspapers.Hepublishedaroundfif teenscientificandprofessionalarticlesonreligious,philosophical,andinformation .andcommunicationtopics,largelyrelatedtoSerbia,Serbs,andEasternOrthodoxy

MLINARIĆ, Dubravka Institut za migracije i narodnosti, Zagreb Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb

Dubravka MlinarićznanstvenajesavjetnicazaposlenanaInstitutuzamigracijei narodnostiuZagrebu.DiplomiralajepovijestigeografijunaFilozofskomfakultetu iPMF-uuZagrebu.Magistriralajesrednjoeuropskuranonovovjekovnupovijestna SrednjoeuropskomsveučilištuuBudimpeštitedoktoriralapovijestnaFilozofskom fakultetuuZagrebu.Područjanjezinaistraživačkogainteresasuhrvatskapovijestu -interdisciplinarnomkontekstu,povijesnageografija,demografija,migracije,karto grafijaipovijestokoliša.Objavilajedvijeknjigeičetrdesetakznanstvenihistručnih radova. Dubravka Mlinarićisaresearchadviser,employedattheInstituteforMigration andEthnicStudiesinZagreb.ShegraduatedfromtheFacultyofHumanitiesand SocialSciencesandFacultyofScienceoftheUniversityofZagreb,majoringin HistoryandGeography.SheearnedherMAinCentralEuropeanEarlyModern HistoryfromtheCEUinBudapestandPhDdiplomainHistoryfromtheFaculty ofHumanitiesandSocialSciencesoftheUniversityofZagreb.Thefocusofher interdisciplinaryresearchisonCroatianhistoryofEarlyModerntimes,historical 107 .geographyandcartography,demography,migrations,andenvironmentalhistory .Shehaspublishedtwomonographsandaroundfortyresearchpapers

MRKALJ, Igor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Igor MrkaljdiplomiraojeimagistriraopolitologijunaFakultetusocijalnihznano stiKarlovasveučilištauPragu.TrenutačnojedoktorandModerneisuvremene hrvatskepovijestiFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu,gdjepišedisertaciju Ljudski gubitci u Glini i glinskom kotaru u Drugom svjetskom ratu.Autorjeradova ­SlovenacmeđuHrvatimaiSrbima:FrancŽužek,župnikuGlini,1927.–1955.«(Po« katoličavanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj,Zagreb2019)i»JosifRunjanini .(Lijepanaša:činjeniceiinterpretacije«(Tragovi,2020,br.1 Igor MrkaljcompletedhisUndergraduate(BA)andPostgraduate(MA)studiesin ,PoliticsattheFacultyofSocialSciences,CharlesUniversityinPrague.Currently -heisadoctoralstudentinModernandContemporaryCroatianHistoryattheFa -cultyofHumanitiesandSocialSciences,UniversityofZagreb,withthedissertati onHuman Losses in Glina and the Glina District in the Second World War.Heisthe authorof»ASloveneamongCroatsandSerbs:FrancŽužek,parishpriestinGlina in:Pokatoličavanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: zbornik radova,»1955–1927 -Zagreb,2019),and»JosifRunjaninandOur Beautiful Homeland:factsandinter) .(pretations«(Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme,Zagreb,vol.3,no.1,2020

MUJADŽEVIĆ, Dino Humboldtovo sveučilište u Berlinu Humboldt-Universität zu Berlin

Dino Mujadžević završiojestudijpovijestiiturkologijenaFilozofskomfakultetu uZagrebu1996.Radioje2002–07.uLeksikografskomzavoduMiroslavKrležate -uHrvatskominstitutuzapovijest.Godine2010.doktoriraojenaFilozof.13–2008 skomfakultetuuZagrebu.Urazdoblju2013–17.biojestipendistzakladeAlexander .vonHumboldt,istražujućiuBochumu,LancasteruiZagrebu.Urazdoblju2019–21 istraživačjenaHumboldtovusveučilištuuBerlinutejevoditeljstrukehrvatska povijestHrvatske enciklopedijeLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža.Objavioje ,(monografijeBakarić. Politička biografija(2011)iAsserting Turkey in Bosnia(2017 .urediotrizbornikateobjaviovišeradovaumeđunarodnimihrvatskimčasopisima Dino Mujadžević graduated HistoryandTurkologyattheFacultyofHumanities andSocialSciencesinZagrebin1996.HeworkedatTheMiroslavKrležaInstitute ofLexicography2002–07andattheCroatianInstituteofHistoryin2013–17.He -attainedaPhDattheHumanitiesandSocialSciencesinZagrebin2010.Herecei vedagrantoftheAlexandervonHumboldtFoundation,conductingresearchin

108 Bochum,Lancaster,andZagreb.HeisaresearcherattheHumboldtUniversityin -Berlin(2019–21)andtheeditorofthefieldCroatianHistoryoftheCroatianEncyc lopedia.HehaspublishedthemonographsBakarić. A Political Biography(2011)and -Asserting Turkey in Bosnia(2017),editedthreeconferenceproceedingsandpublish .ednumerouspapersinjournalsinCroatiaandabroad

NEKIĆ, Marina Sveučilište u Zadru University of Zadar

-Marina NekićizvanrednajeprofesoricanaOdjeluzapsihologijuSveučilištauZa -dru.Licenciranijegestaltiseksualnipsihoterapeut.Doktoriralajepsihologijuste momtranzicijeuroditeljstvu.Predajekliničkuirazvojnupsihologiju,tepsihologiju .ljudskeseksualnosti -Marina NekićisanassociateprofessorattheDepartmentofPsychology,Univer sityofZadar.Sheisacertifiedgestaltandpsychosexualpsychotherapist.Shehas -attainedaPhDinpsychology,withathesisontransitioninparenthood.Shetea .chesclinicalanddevelopmentalpsychology,andthepsychologyofhumansexuality

NODELMAN, Uri Sveučilište Stanford, Kalifornija, SAD Stanford University, California, USA

Uri Nodelman(dr.sc.računarstva)višijeistraživačnaSveučilištuStanfordteviši urednik Stanford Encyclopedia of Philosophy (SEP). Radi na SEP-u od 1998. te je -uključenusveaspekteprojekta–planiranje,administracija,upravljanje,komunika -cije,uređivanjeiprogramiranje.Ustoprovodiistraživanjanapoljufilozofijeiumjet ,neinteligencije.PrethodnojesurađivaosInternetDigitalEncyclopediaAlliance .pomažućipristrukturiranjuiformulacijinajboljihpraksizamrežneenciklopedije -Uri Nodelman(PhD,ComputerScience)isaSeniorResearchEngineeratStan fordUniversityandtheSeniorEditoroftheStanfordEncyclopediaofPhilosophy SEP).HehasworkedattheSEPsince1998andisinvolvedinallaspectsofthe) project – planning, administration, management, communications, editing, and programming.Healsodoesresearchinphilosophyandartificialintelligence.Inthe -past,UriworkedwiththeInternetDigitalEncyclopediaAlliance,helpingtostru .ctureandformulatebestpracticesforonlineencyclopedias

109 PERAK, Benedikt Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Benedikt PerakdocentjenaOdsjekuzakulturalnestudije,FilozofskifakultetSve -učilištauRijeci.Predajenakulturalnimstudijimapredmetekojisuvezaniuzpodruč jejezikoslovlja,kognitivnihznanostiikritičkeanalizeopojmljivanjakulturnihsustava -kaoikolegijeusmjerenenapromicanjesuvremenihdigitalnihmetodadruštveno-hu -manističkogaznanstvenogistraživanja.Suosnivačjelaboratorijazaistraživanjakom pleksnostiukulturnihfenomenaCulturalComplexityDigitalLabpriOdsjekuza kulturalnaistraživanja(http://cultstud.ffri.hr/?p=541)ivoditeljLaboratoryforDigital /TechnologiesinResearchingCulturalComplexity(https://airi.uniri.hr/laboratories .(/laboratory-for-digital-technologies-in-researching-cultural-complexity Benedikt PerakisanassistantprofessorattheDepartmentofCulturalStudiesat theFacultyofHumanitiesandSocialSciencesinRijeka.Heteachessubjectsrelated -tothefieldsoflinguistics,cognitivesciences,andcriticalanalysisofconceptualiza tionofculturalsystemsaswellascoursesaimedtowardspromotingcontemporary digitalmethodsofresearchinsocialsciencesandhumanities.Heistheco-founder oftheCulturalComplexityDigitalLabattheDepartmentofCulturalResearch http://cultstud.ffri.hr/?p=541)andheadoftheLaboratoryforDigitalTechnologies) -in Researching Cultural Complexity (https://airi.uniri.hr/laboratories/laborato .(/ry-for-digital-technologies-in-researching-cultural-complexity

PETROVIĆ, Bernardina Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

-Bernardina Petrović(1965)redovitajeprofesoricanaKatedrizahrvatskistandar dnijezikOdsjekazakroatistikuFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebugdje .izvodi nastavu na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju -Znanstvenijojjeinteresusmjerenponajprijesemantičkim,leksikološkim,termino loškim, metaleksikografskim i leksikografskim temama. Objavila je četiri knjige i -osamdesetakznanstvenihistručnihradovaučasopisimaizbornicimaradova,izla galanaosamdesetakmeđunarodnihidomaćihznanstvenihskupovaisudjelovalau .izvedbinekolikoznanstvenoistraživačkihprojekata Bernardina Petrović(1965)isafullprofessorattheChairofCroatianLanguage andLiteratureattheFacultyofHumanitiesandSocialSciencesinZagreb,where -sheteachesundergraduate,graduate,andpostgraduatecourses.Herscholarlyinte -restisaimedprimarilytowardssemantics,lexicology,terminology,meta-lexicogra phy,andlexicography.Shehaspublishedfourbooksandaround80scientificand professionalpapersinjournalsandconferenceproceedings,spokenataround80 .Croatianandinternationalconferences,andparticipatedinseveralresearchprojects

110 PINTAR, Marijana Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Marijana Pintar(Lepoglava,1963)diplomiralajenaOdsjekuzamuzikologijui glazbenupublicistikunaMuzičkojakademijiuZagrebu1991.Bilajekorepetitorica iglazbenasuradnicauPlesnomstudijuUčilištauZagrebačkomkazalištumladih osimkadjeradilakaoprofesoricaglazbenekultureuTrgovačkojškoliu,1984−2000 -Zagrebu1991−92.ivoditeljicaMeđunarodnogakulturnogacentraHrvatskeglazbe -nemladežiuGrožnjanu1994−95.,aod2000.zaposlenajeuLeksikografskomzavo ­duMiroslavKrležakaourednicazastrukuGlazbaibaleturedakcijiHrvatski bio grafski leksikon (u zvanju višega leksikografa od 2014). Objavila je knjige Josip Vrhovski: skladatelj, dirigent, pedagog (Čakovec1997)iMeđunarodni kulturni centar -Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu 1969.–2009.(Zagreb2009;izdanoinaen gleskomjeziku)tevišeznanstvenih,stručnihipublicističkihradova.Znanstveni intereskrećejojsepoglavitousmjeruistraživanjabiografijahrvatskihskladateljai glazbenikaštosenajvećimdijelomodražavaukorpusuodvišestotinanapisanihi .uređenihnatuknicazaHrvatski biografski leksikon Marijana Pintar(Lepoglava,1963)graduatedattheDepartmentofMusicology andMusicalPublicationsattheAcademyofMusicinZagrebin1991.Shewasan -accompanistandmusicalassociateattheDanceStudioattheZagrebYouthThea tre’sAcademy1984−2000,excludingtheperiodwhensheworkedasmusicteacher -attheSchoolofCommerceinZagreb1991−92andheadoftheInternationalCultu ralCentreoftheJeunessesMusicalesCroatiainGrožnjan1994−95.Shehasbeen theeditorofthefieldMusicandBalletattheCroatian Biographical LexiconatThe MiroslavKrležaInstituteofLexicography(seniorlexicographersince2014).She has published the books Josip Vrhovski: Composer, Conductor, Educator (Čakovec and The International Cultural Centre of the Jeunesses Musicales Croatia in (1997 Grož njan 1969–2009(Zagreb2009)aswellasnumerousscholarly,professional,and populartexts.HerprimaryfieldofscholarlyinterestarethebiographiesofCroatian composersandmusicians;shehaswrittenoveronehundredsuchentriesforthe Croatian Biographical Lexicon.

RADEČIĆ, Karlo Zagreb

-Karlo Radečićrođenje1994.uŠibeniku,gdjejezavršioopćugimnaziju.UZagre -buje2019.diplomiraobiologijunaPrirodoslovno-matematičkomfakultetutepre ­davaousrednjimškolama.SudjelovaojeuistraživanjunovihnalazištabiljkeCirsi um candelabrum Griseb.uHrvatskoj(Glasnik Hrvatskog botaničkog društva).Godine -održaoje,napozivHBD-a,predavanjeEndosimbioza i evolucija eukariota.Na.2015 pisaojeoriginalnokoncipiranairecenziranaskriptaGrađevni planovi i funkcionalno ,ustrojstvo Metazoa s nekim evolucijskim i filogenetskim implikacijama (dva izdanja .Od2019.zainternetskičasopisKlasika.hr pišeglazbenekritikeieseje.(2017 111 ,Karlo Radečić(Šibenik,1994)finishedgrammarschoolinhisnativecity.In2019 -hegraduatedBiologyattheFacultyofScienceinZagreb,wherehetaughtthesu bjectinhighschools.Hetookpartintheinvestigationofnewlocalitiesoftheplant Cirsium candelabrum Griseb.inCroatia,theresultofwhichwaspublishedinthe Journal of Croatian Botanical Society,whichinvitedhimtogivealecture,entitled Endosymbiosis and the evolution of eukaryotes, in2015.Heistheauthoroforiginal textbook, The bauplans and functional constitution of Metazoa with some evolutionary and phylogenetic implications (twoeditions,2017,peerreviewed).Since2019,hehas .beenwritingmusicreviewsandessaysfortheonlinemagazineKlasika.hr

SIMON, László Istraživački institut za lingvistiku, Mađarska akademija znanosti, Budimpešta Research Institute for Linguistics, Hungarian Academy of Science, Budapest

-László Simon,znanstvenisavjetnik,već14godinaradinaOdsjekuzaleksikografi -jumađarskogaIstraživačkogainstitutazalingvistiku.Radiojekaourednikileksi -kografnaVelikomrječnikumađarskogajezika.VođajeistraživačkeskupinezaPri .kazjezičnogaznanjaodveljače2020 -László Simon,seniorresearchfellow,hasbeenworkingfor14yearsattheDepart ment of Lexicography of the Hungarian Research Institute for Linguistics. He ­workedasaneditorandlexicographeroftheComprehensive Dictionary of Hungari an. He has been the leader of the Lexical Knowledge Representation research .groupsinceFebruary2020

SMOLČIĆ, Ivan Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Ivan Smolčićrođenje15.studenoga1987.uZagrebu.Prirodoslovno-matematičku -gimnazijuzavršiojeuVelikojGorici.StudijrudarstvanaRudarsko-geološko-naft -nomfakultetuuZagrebuupisaoje2008.tediplomirao2013.UZagrebuPoslijedi -plomskispecijalističkistudijinženjerstvamaterijalanaFakultetustrojarstvaibrodo gradnjeupisaoje2013.,anaslovsveučilišnogaspecijalistastrojarstvaibrodogradnje postigao2016.Od2014.zaposlenikjeLeksikografskogazavodaMiroslavKrležau -redakcijiHrvatske tehničke enciklopedije.Poslijediplomskidoktorskistudijinforma .cijskihikomunikacijskiznanostinaFilozofskomefakultetuupisaoje2015 -Ivan Smolčićwasbornon15November1987inZagreb.Hefinishednaturalscien cesandmathematicshighschoolinVelikaGorica.In2008,heenrolledinthestudy -ofMiningEngineeringattheFacultyofMining,GeologyandPetroleumEnginee ring in Zagreb and graduated in 2013. In 2013, he enrolled in the Postgraduate -SpecialistStudyofMaterialsEngineeringattheFacultyofMechanicalEnginee -ringandNavalArchitectureinZagreb,andachievedthetitleofUniversitySpecia

112 listinMechanicalEngineeringandNavalArchitecturein2016.Since2014,hehas -beenanemployeeofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicographyintheedito -rialofficeoftheCroatian Encyclopedia of Technology.Heenrolledinthepostgradua tedoctoralstudyofInformationandCommunicationSciencesattheFacultyof .HumanitiesandSocialSciencesin2015

STARČEVIĆ STANČIĆ, Irina Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Irina Starčević StančićdiplomiralajenaEkonomskomfakultetuSveučilištau Zagrebu,smjerOrganizacijaimenadžment.Od2000.uLeksikografskomezavodu Miroslav Krleža radi na projektima Hrvatska bibliografija, Thesaurus, Hrvatski -osobnik,Portalznanja,aod2011.uzvanjuleksikografaizvršnajeurednicamrežno -gaizdanjaHrvatske enciklopedije(www.enciklopedija.hr).Sudjelovalajeuprojekti -mafinanciranimanatječajimaMinistarstvakulture(DigitalizacijaKatalogaretro spektivnebibliografiječlanakaLeksikografskogazavodaMiroslavKrleža,Digitalna -zbirkaMateUjevića,DigitalizacijaPomorskeenciklopedijeLeksikografskogazavo -da Miroslav Krleža). Uključena je iu ostaleprojekte digitalizacije izdanja Leksi .kografskogazavodaMiroslavKrleža Irina Starčević Stančić graduatedOrganizationandManagementattheFaculty ofEconomicsattheUniversityofZagreb.Shehasbeenworkingasalexicographer atTheMiroslavKrležaInstituteofLexicographysince2000.Shehasworkedon -theprojectsCroatianBibliography,Thesaurus,CroatianPersonalDatabaseDire ctory,PortalofKnowledgeand,since2011,asexecutiveeditoroftheonlineedition -oftheCroatian Encyclopedia(www.enciklopedija.hr).Shehasparticipatedinpro -jectsfundedbytheMinistryofCulture(DigitalizationoftheCatalogueofRetros ,pectiveBibliographyofArticlesofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography DigitalCollectionofMateUjević,DigitalizationoftheMaritimeEncyclopediaof -TheMiroslavKrležaInstituteofLexicography).Sheisalsoactiveinotherdigitali .zationprojectsofTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography’spublications

ŠNJARIĆ, Mirjana Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences

Mirjana Šnjarićrodilase1964.godineuPakracu.DiplomiralajenaFilozofskom fakultetuuZagrebu1992.godinenjemačkijezikiknjiževnostipovijest.Doktorirala -je2018.godineobranomdoktorskedisertacijenatemuglagolsko-imeničkihkoloka cijauhrvatskominjemačkomopćeznanstvenomjezikunaFilozofskomfakultetu -SveučilištauZagrebu.Njezinopodručjeinteresaobuhvaćakolokacijeuznanstve -nompisanju,općeznanstvenijezik,kolokacijeudvojezičnojleksikografijiteseman

113 -tikuileksikologiju.Sudjelovalajenaznanstvenimistručnimskupovimaiusavrša vanjimateobjavilanekolikoznanstvenihistručnihradova.Zaposlenajeusvojstvu višegpredavačazanjemačkijezikzaakademskepotrebepriCentruzastranejezike .naFilozofskomfakultetuSveučilištauZagrebu Mirjana Šnjarićwasbornin1964inPakrac,Croatia.ShegraduatedinGerman languageandLiterature,andHistory,fromtheFacultyofHumanitiesandSocial SciencesinZagrebin1992.In2018,sheacquiredthedegreeofDoctorofScienceby defendingthethesis,entitledVerb­Noun Collocations in the Croatian and German ,Common Language of Science at the Faculty of Humanities and Social Sciences -UniversityofZagreb.Hermainresearchinterestsarecollocationsinsciencewri -ting, common language of academia and science, collocations in bilingual lexi cographyaswellassemanticsandlexicology.Shehasparticipatedinconferences .andattendedprofessionaltrainings.Shehaspublishedseveralscholarlypapers

ŠTIMAC LJUBAS, Vlatka Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

-Vlatka Štimac Ljubasod2006.zaposlenajeuzvanjuleksikografauLeksikograf skomezavoduMiroslavKrležauredakcijiHrvatske enciklopedije.Od1997.radilaje naFilozofskomefakultetuuPuli(danasSveučilišteJurjaDobrileuPuli)uzvanju asistentice za Hrvatski standardni jezik. Obranivši doktorsku disertaciju stekla je -akademskistupanjdoktorahumanističkihznanosti,poljejezikoslovlje,granakroa -tistika.Godine2018.biranajeuznanstvenozvanjeznanstvenesuradnice.Akadem skugodinu2004./2005.kaolektoricahrvatskogajezikaprovelajeuSAD-u,Indiana -University.Težištejezikoslovnokroatističkogaznanstvenogarada,uzinteresepre ,ma leksikologiji, leksikografiji i novijoj povijesti hrvatskoga jezičnog standarda -usmjeravalajepremanazivoslovnimtemamateodabiruiobradbinazivaujednoje zičnomerječniku.TrenutačnojeivanjskasuradnicanaSveučilištuuMostarugdje .uzvanjudocenticepredajekolegijUvoduleksikografiju Vlatka Štimac LjubashasbeenworkingaslexicographeratTheMiroslavKrleža InstituteofLexicography(Croatian Encyclopediaeditorialoffice)since2006.From sheworkedattheFacultyofHumanitiesandSocialSciencesinPula(today,1997 theJurajDobrilaUniversity)asassistantprofessorforthecourseCroatianStandard -Language.Defendingherdoctoralthesis,sheachievedaPhDinLinguistics(Croa tianStudies).Shewaselectedasresearchassociatein2018.Shespenttheacademic year2004/2005asCroatianlanguageeditorattheIndianaUniversity,USA.Her linguisticwork,alongwithaninterestinlexicology,lexicography,andtherecent historyoftheCroatianlinguisticstandard,isaimedtowardsterminology-related topicsandtheselectionandprocessingoftermsinmonolingualdictionaries.Sheis currentlyanexternalassociateattheUniversityofMostar,wheresheteachesthe .courseIntroductiontoLexicographyasassistantprofessor

114 TASOVAC, Toma DARIAH-EU, Berlin

Toma Tasovac jeravnatelj beogradskoga Centrazadigitalnehumanističkenauke -BCDH)iravnateljDigitalneistraživačkeinfrastrukturezaumjetnostihumanisti) -ku(DARIAH).Područjaznanstvenogainteresauključujumuleksikografiju,mode -liranjepodataka,Inicijativazaoznačavanjeteksta(TEI),digitalnaizdanjateistraži .vačkeinfrastrukture (Toma Tasovac isDirectoroftheBelgradeCenterforDigitalHumanities(BCDH andDirectoroftheDigitalResearchInfrastructurefortheArtsandHumanities -DARIAH).Hisfieldsofinterestincludelexicography,datamodelling,TextEnco) .dingInitiative(TEI),digitaleditionsandresearchinfrastructures

TKALEC, Anja Knjižnica HAZU, Zagreb Library of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb

Anja Tkalecdiplomiralajebibliotekarstvoizavršilapreddiplomskistudijpovijesti .umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2017. zaposlena je kao dipl knjižničarkauKnjižniciHAZU,gdjeaktivnosudjelujeurazvojuDigitalnezbirke ,HAZU(DiZbi)teurealizacijiprojekatakojisebavedigitalizacijom(Znameniti.hr .(DARIAH Anja TkalecholdsaBachelor’sdegreeinHistoryofArtandMaster’sdegreein Library Science of the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences.From2017,shehasbeenemployedasalibrarianattheLibraryofthe -CroatianAcademyofSciencesandArts.Sheactivelyparticipatesinthedevelop -mentoftheDigitalCollectionHAZU(DiZbiHAZU)andtherealizationofdigiti .(zationprojects(Znameniti.hr,DARIAH

TOLJ, Jasmina Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb The Miroslav Krleža Institute of Lexicography, Zagreb

Jasmina Toljrođenaje4.travnja1990.uPakracu.USamoborujezavršilaosnovnu -školu,auZagrebuprirodoslovno-matematičkugimnaziju.StudijrudarstvanaRu darsko-geološko-naftnomfakultetuuZagrebuupisalaje2008.tenadiplomskom studijugeotehnikediplomirala2013.Kaostručnasuradnicazazaštituokolišaradila -jeupoduzećuAAVAsavjetovanjeod2014.dokonca2015.ULeksikografskomzavo duMiroslavKrležaradiod2016.,gdjejezaposlenauredakcijiHrvatske tehničke -enciklopedije.Poslijediplomskidoktorskistudijinformacijskihikomunikacijskizna .nostinaFilozofskomefakultetuupisalaje2016

115 Jasmina Toljwasbornon4April1990inPakrac.Shefinishedelementaryschool -inSamobor,andnaturalsciencesandmathematicshighschoolinZagreb.Sheen rolledattheFacultyofMining,GeologyandPetroleumEngineeringinZagrebin and graduated in 2013 with a degree in Geotechnical Engineering. As an 2008 expertassociateforenvironmentalprotection,sheworkedinthecompanyAAVA savjetovanjefrom2014totheendof2015.ShehasbeenworkingatTheMiroslav KrležaInstituteofLexicographysince2016,wheresheisemployedintheeditorial officeoftheCroatian Encyclopedia of Technology.Sheenrolledinthepostgraduate -doctoralstudyofinformationandcommunicationsciencesattheFacultyofHu .manitiesandSocialSciencesin2016

TRIFKOVIĆ, Miloš Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – ANUBiH Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina – ANUBiH

.Miloš TrifkovićmaturiraojenaPrvojklasičnojgimnazijiuSarajevu,gdjeje1962 diplomiraonaPravnomfakultetu.Magistrirao1969.idoktorirao1971.naPravnom fakultetuuBeogradu.RadnivijekproveonaEkonomskomfakultetuUniverziteta uSarajevu,bavećisedomaćimimeđunarodnimposlovnimpravom.Biojedekan -EkonomskogafakultetaUniverzitetauSarajevu,SarajevoGraduateSchoolofBu sinessiPravnogafakultetaSveučilištaVitez.Autorjepetmonografija.Saradnikili -rukovodilacupreko60naučnihivišeod110velikihstručnihprojekata.Zadopisno gačlanaAkademijenaukaiumjetnostiBosneiHercegovine(ANUBiH)izabranje .azaredovnoga2012.Od2014.predsjednikjeANUBiH,.2008 AcademicianMilos TrifkovicgraduatedfromtheFirstClassicsHighSchoolin Sarajevo,andwentontostudyattheFacultyofLawthere,obtaininghisBAin -HegothisMAin1969,andhisPhDin1971fromtheFacultyofLawinBel.1962 -grade.HespentmostofhiscareeratFacultyofEconomicsandBusiness,Universi tyofSarajevoresearchingandteachingdomesticandinternationalbusinesslaw.He ,wasthedeanoftheFacultyofEconomicsandBusinessUniversityofSarajevo -SarajevoGraduateSchoolofBusiness,andoftheFacultyofLawatVitezUniver sity.Hewasthesoleauthoroffivemonographs,andhasledorcollaboratedonover scientific and over 110 large professional research projects. He was elected a 60 (correspondingmemberoftheAcademyofSciencesandArtsofBosnia(ANUBiH and Herzegovina in 2008, a full member in 2012, and has been serving as the .ANUBiH’spresidentsince2014

116 URQUIJO, Mikel Sveučilište Baskije, Španjolska University of the Basque Country, Spain

Mikel Urquijo jeprofesornaOdsjekuzasuvremenupovijestSveučilištaBaskije Španjolska),gdjerazvijasvojepredavačkeiznanstveneaktivnostiod1989.Radioje) kaočlanistraživačkeskupineBiografijaiParlament,pričemusebavioanalizom -elitakrozkolektivnebiografijeiprozopografskuanalizu.Razvijajućiovajrad,sudje lovaojekaoistraživačnanekolikoznanstvenihprojekataiugovora,međunjimakao izvršni urednik Biografskoga leksikona španjolskih parlamentarnih zastupnika .podpokroviteljstvomšpanjolskogaParlamenta,(1854–1810) Mikel Urquijo,UniversityProfessorintheDepartmentofContemporaryHistory -oftheUniversityoftheBasqueCountry(Spain),wherehehasdevelopedhiste -achingandresearchactivitysince1989.Hisresearchactivityisdevelopedinthere searchgroupBiography&Parliament,inthelineofresearchconcernedwiththe -analysisofelitesthroughcollectivebiographyandprosopographicanalysis.Indeve lopingthiswork,hehasparticipatedasaresearcherinseveralresearchprojectsand contracts,notableamongstwhichistheBiographical Dictionary of the Spanish MPs .fundedbytheSpanishParliament,ofwhichhewasexecutiveeditor,(1854­1810)

VIDOVIĆ, Domagoj Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb

Domagoj Vidović rođen je 20. studenoga 1979. u Metkoviću. Diplomu profesora lin- gvistike i hrvatskoga jezika i književnosti stekao je u ožujku 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1. rujna 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jeziko­ slovlje. Doktorirao je u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja. Da- nas radi na projektima Odjela za onomastiku i etimologiju te projektima Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK) i Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) koji podupire HRZZ. Ujedno je voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju te metkovske podružnice Insti- tuta. Predmetom je njegova užega zanimanja onomastika i akcentologija. Objavio je tri samostalne knjige i tri u suautorstvu te tridesetak izvornih znanstvenih radova. Članom je uredništva Hrvatskoga neretvanskog zbornika (od 2014. i glavnim urednikom) te časopi- sa Studia lexicographica i Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kao jedan od autora Školskoga rječnika hrvatskoga jezika dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2013. Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu zna- nosti u području humanističkih znanosti Hrvatskoga sabora za 2014. godinu. Domagoj Vidović was born on 20 November 1979 in Metković. He graduated in Lin- guistics and Croatian Language and Literature in March 2004 at the Faculty of Human- ities and Social Sciences in Zagreb. Since 1 September 2004, he has been employed at the Institute of Croatian Language and Linguistics. He received his doctorate in April 2011 with the topic Anthroponymy and Toponymy of Zažablje. Today, he is working on

117 projects of the Department of Onomastics and Etymology, as well as the projects Croa- tian Network Dictionary (MREŽNIK) and Croatian Linguistic Terminology (JENA), which is supported by the Croatian Science Foundation. He is also the head of the De- partment of Onomastics and Etymology and the Metković branch of the Institute. His subject of special interest is onomastics and accentology. He has published three inde- pendent books, co­authored another three, and authored around thirty original scientific papers. He is a member of the editorial board of the Croatian Neretva Proceedings (editor­in­chief since 2014) and the journals Studia lexicographica and Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. As one of the authors of the School Dictionary of the Croatian Language, he won the Award of the City of Zagreb in 2013. He won the annual state award of the Croatian Parliament in 2014 for the popularization and promotion of science in the field of humanities.

VILLA, María José Sveučilište Baskije, Bilbao University of the Basque Country, Bilbao

María José Villa doktoriralajeSuvremenupovijestspočasnomkvalifikacijomna SveučilištuNevadeuRenu(SAD)teSveučilištuBaskije(Španjolska).Trenutačno radikaoznanstvenicauOdsjekuzasuvremenupovijestistogasveučilišta,gdjesvoju istraživačku djelatnost razvija od 2006. Usto predaje na Pridruženom centru .UNED-a(Nacionalnogasveučilištazaobrazovanjenadaljinu)uBiscayjuod2019 .NedavnojeizdalaknjiguofeminističkompokretutijekomFrancovediktature María José Villa holdsaPhDwithaninternationalmentioninContemporary HistoryfromtheUniversityofReno,Nevada(USA)andtheUniversityofthe -BasqueCountry(Spain).NowadayssheisaresearcherattheDepartmentofCon -temporaryHistoryatthesameuniversity,whereshehasbeendevelopingherrese archactivitysince2006.ShehasalsobeenalecturerattheAssociatedCentreofthe UNED(NationalUniversityofDistanceEducation)inBiscaysince2019.Shehas recentlypublishedabookonthefeministmovementduringthedictatorshipof Franco.

VOJAK, Danijel Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb

Danijel VojakradikaovišiznanstvenisuradnikuInstitutudruštvenihznanosti IvoPilar,Zagreb.Doktoriraojepovijesneznanosti(2011)naFilozofskomfakultetu uZagrebu,gdjejenaistompodručjumagistrirao(2006)idiplomirao(2003).Od do2007.radiojeuzagrebačkomizdavačko-grafičkompoduzećuIbisgrafikau.2005 sklopurazvojno-istraživačkogaprojektaManjinskeskupineinjihovauklopljenostu -postojećisustav.NakontogaradiojeuOdjeluzamedijeHrvatskogahelsinškogod -borakaokoordinatorprojektapraćenjaianalizemedija(2007).Fokusnjegovaistra

118 živanjajepovijestRomanahrvatskimpodručjimaitoposebiceuXX.stoljeću.Na tutemuobjavioješezdesetakznanstvenihistručnihradovaumeđunarodnimi -domaćimznanstvenimpublikacijama.Surađivaojenabrojnimleksikografskimiz ,danjima,poputHrvatskoga biografskoga leksikona,Leksikona hrvatskoga iseljeništva Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, Leksikona Prvoga svjetskog rata, The Roma: An .Encyclopedia of »Gypsy« Life, Culture, and Societyidr Danijel Vojak isaseniorresearchassociateattheInstituteofSocialSciencesIvo Pilar,Zagreb.HereceivedhisPhDinHistoryattheFacultyofHumanitiesand SocialSciencesinZagrebin2011,wherehepreviouslyattainedhisMA(2006)and BSc(2003).HeworkedinthepublishingandgraphicsfirmIbisgrafikainZagreb -from2005to2007,withintheframeofthedevelopmentandresearchprojectMi norityGroupsandtheirIntegrationintotheExistingSystem.Hewentontowork attheCroatianHelsinkiCommitteeasprojectcoordinatorformediamonitoring -andanalysis(2007).ThefocusofhisresearchisthehistoryoftheRomaintheCro atianlands,especiallyinthe20thcentury.Hehasauthoredaround60scientificand professionalpapers,publishedinCroatianandforeignscholarlypopulations.Hehas ­collaboratedonnumerouslexicographicalpublications,suchastheCroatian Biblio ,graphical Lexicon,Lexicon of Croatian Emigration, Encyclopedia of Croatian Zagorje Lexicon of World War I,The Roma: An Encyclopedia of »Gypsy« Life, Culture, and .Societyetc

VUKADINOVIĆ, Novak Leksikografski centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Podgorica Lexicographical Centre of the Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica

.Novak Vukadinovićrođenje1962.uTitogradu(današnjaPodgorica),CrnaGora -DiplomiraojenaPravnomfakultetuUniverzitetaCrneGore.RadiojeuVrhov nomdržavnomtužilaštvu,Državnojrevizorskojinstituciji,naFakultetupolitičkih -naukaUniverzitetaCrneGore,aod2017.radiuLeksikografskomcentruCrnogor .skeakademijenaukaiumjetnostiuPodgorici -Novak Vukadinović wasbornin1962inTitograd(todayPodgorica),Montene gro.HegraduatedattheofFacultyLaw,UniversityofMontenegro.Heworkedat ,theSupremeStateProsecutor’sOfficeofMontenegro,theStateAuditInstitution theFacultyofPoliticalSciencesoftheUniversityofMontenegro,andhasbeen employedattheLexicographicalCentreoftheMontenegrinAcademyofSciences .andArtsinPodgoricasince2017

119 VUKIČEVIĆ, Marko Zagreb

-Marko Vukičevićdoktoriraojepovijest2018.godine.Istražujetemeizvojnepovi jesti,povijestigospodarstva,društvene,kulturneipovijestisvakodneviceizdruge poloviceXIX.ipočetkaXX.stoljeća.Objaviojeznanstveneradoveučasopisima Kroatologija,Časopis za suvremenu povijest,Review of Croatian Historyisudjelovao -jenavišeznanstvenihskupovauzemljiiinozemstvu.Kaovanjskisuradniksurađi -vaojenavišeprojekataskulturnimiznanstveniminstitucijamauzemljiiinozem stvu. Marko VukičevićattainedhisPhDinHistoricalSciences.Heresearchestopics fromCroatianhistory,i.e.topicsfrommilitaryhistoryandthehistoryofeconomics aswellastopicsformsocial,cultural,andeverydaylifehistoryinthesecondhalfof -the19thandbeginningof20thcentury.Hehaspublishedscientificpapersinthejo -urnalsKroatologija,Časopis za suvremenu povijest,Review of Croatian History.Parti -cipatedonseveralconferencesinCroatiaandabroad.Asexternalassociatecollabo rated on several projects with cultural and scientific institutions in Croatia and .abroad

WANDL-VOGT, Eveline Austrijska akademija znanosti, Beč Austrian Academy of Sciences, Vienna

-Eveline Wandl-Vogt jeeksperimentalističkiifuturističkimislilacistvarateljica,osni -vačicairavnateljicainstituta ArsElectronicaResearch,utemeljiteljicaikoordinatori -caprojektaExplorationSpacepriAustrijskojakademijiznanosti,suradnicaprimeta Lab(at)Harvard.PrimjenjujeOtvorenuinovaciju,pridonosećiAgendi2030iciljevima održivoga razvoja i dobroga života putem razvijanja primijenjenih humanističkih .znanostiutemeljenihnaumjetnosti,usmjerenostikačovjekutevisokojtehnologiji -Djelujekaovoditeljicaistraživanjateinicijatoricapriraznimmeđunarodnimodbori .ma,poputALLEA,COST,DARIAHiECSA,kaoipritijelimazastandardizaciju -Evelinejemrežnakoordinatoricačijaježeljastvoritimeđusektorskeimeđuorganiza .cijskemrežeinovacijetemeljenenavrijednostimaiusmjerenekostvarenjuciljeva -Eveline Wandl-Vogt experimentalist,futuristicthinkerandmaker,foundingdi -rectorofArsElectronicaResearchInstituteknowledgeforhumanity,foundingco ordinatorofExplorationSpace@ÖAW,affiliateatmetaLab(at)Harvard.Eveline appliesOpenInnovationcontributingtotheAgenda2030andtheachievementof theSDGsandGoodLifeGoals,developingartbased,humanitycentered,high techAppliedHumanities.Sheactsasresearchmanagerandinitiatoronvarious -internationalboards,suchasALLEA,COST,DARIAH,ECSA,aswellasstanda ,rizationbodies.Evelineisanetworkfacilitator,passionatetocreatecross-sectoral .cross-organizationalvaluedriveninnovationnetworksofpurpose

120 ŽIVIĆ, Tihomir Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Faculty of Agriculture and Food Technology, Josip Juraj Strossmayer University, Osijek

Tihomir Živićfilologjezaposlenuznanstveno‐nastavnomezvanjuizvanrednoga -profesoranaFakultetuagrobiotehničkihznanostiSveučilištaJosipaJurjaStross .mayerauOsijeku,nakojemizvodinastavuengleskogainjemačkogajezika.Od2015 -do2018.predsjedavaojeKatedromzaknjižničarstvoOdjelazakulturologijuSve učilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Područja njegova širega interesa su amerikanistikaianglistika,germanistika,kulturnistudiji,traduktologijateznanost -oknjiževnosti,dokseuužemsmisluosobitobavidigitalnomhumanistikom,kul .turnompoetikominovimhistorizmom -Tihomir ŽivićisanAssociateProfessoremployedwiththeFacultyofAgrobio technicalSciences,JosipJurajStrossmayerUniversityofOsijek,whereheteaches EnglishLanguageandGermanLanguage.From2015to2018,hewasthechairof theSubdepartmentofLibraryScienceattheDepartmentofCulturalStudies,Josip JurajStrossmayerUniversityofOsijek.Thedomainsofhisbroaderinterestare -AmericanStudiesandEnglishStudies,GermanStudies,CulturalStudies,Transla -tionStudies,andLiteraryCriticism,withspecialfocusonDigitalHumanities,Cul .turalPoetics,andNewHistoricism

121 enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi encyclopedistics 2020 – achievements and challenges

međunarodni znanstveni skup

Leksikografski zavod Miroslav Krleža 15. i 16. listopada 2020.