HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 79/1, 81−106 (2017.)

UDK 811.163.42'373.21 Pregledni članak 911.3:811 Review

DOI 10.21861/HGG.2017.79.01.04

Primljeno / Received 28-12-2016 / 2016-12-28 Ivana Crljenko Prihvaćeno / Accepted 11-02-2017 / 2017-02-11

Metoda klasifikacije u istraživanjima egzonima

Classification method in exonym studies

Egzonimi su udomaćena imena stranih geografskih Exonyms are adapted names of foreign geographical objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima); features that differ from their original names (endonyms); npr. Azija, Beč, Prag, Rim, Sejšeli. Važan su dio e.g. Azija (Asia), Beč (), Prag (), Rim (), kulturnog nasljeđa i jezičnog identiteta zajednice koja ih Sejšeli (Seychelles). They are an important part of the je stvorila i održala. Njima se na međunarodnoj razini cultural heritage and linguistic identity of the community bavi Radna skupina za egzonime, koja djeluje unutar that created (and uses) them. They are researched on the Skupine stručnjaka za geografska imena pri Ujedinjenim international level by the Working Group on Exonyms, narodima. U hrvatskoj jezikoslovnoj i geografskoj which operates within the United Nations Group of znanstvenoj zajednici rijetki se istraživači bave Experts on Geographical Names. Only a few researchers proučavanjem egzonima. Osobito su malobrojne analize study exonyms within the Croatian linguistic and koje se temelje na velikom broju egzonima. Svrha je rada geographical scientific communities. Analyses based on a dati prilog njihovu obuhvatnijem proučavanju razvojem large number of exonyms are especially rare. The purpose metode klasifikacije egzonima, a njegov je cilj izložiti of this article is to contribute to a comprehensive study of moguće klasifikacije i uputiti na njihovu primjenu. exonyms by the development of an exonym classification Rezultati istraživanja egzonima s pomoću ove metode method, and the aim is to propose possible classifications mogu se uspoređivati s rezultatima istih istraživanja and explore their use. The results of exonym studies drugdje. U Hrvatskoj su imena država postigla najviši conducted using this method will be able to be compared stupanj normiranja pa su uzeta kao primjer primjene with the results of similar studies carried out elsewhere. klasifikacije prema motivaciji imenovanja i tipologije Country names have reached the highest degree of prema načinu udomaćivanja geografskih imena u standardisation in Croatia, so they were used as an example hrvatskom jeziku. of how to apply classification according to the motivation for naming and typology based on the way geographical names are adaptated into the . Ključne riječi: egzonimi, klasifikacija egzonima, Key words: exonyms, classification of exonyms, country imena država, toponimija, hrvatski jezik names, toponymy, Croatian language 81 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Uvod Introduction 79/1, 81−106 (2017.) Prema riječima istaknutoga hrvatskog topono- The prominent Croatian toponymist Petar Šimuno- mastičara Petra Šimunovića (1983) geografska su vić (1983) argued that geographical names (toponyms imena prvorazredni spomenici ne samo za jeziko- or place names) are prime landmarks for linguistic stud- slovna istraživanja povijesti jezika i dijalektologiju ies of the history of language and dialectology, as well nego i za povijesna i geografska proučavanja. Ako as for historical and geographical studies. If thoroughly se temeljito istraže i ispravno objasne, imaju snagu i explored and properly explained, they are of equal impor- značenje svakoga drugoga kulturnog spomenika. U tance and significance to every other cultural landmark. A geografskom se imenu iščitava svjetonazor zajedni- geographical name contains information on a given com- ce i stav imenodavca te obilježja geografskog objek- munity’s worldview, on the views of the name giver(s), ta koja su se u određenom trenutku nametnula kao and on the characteristics of the geographical feature that bitna za njegovo označivanje i vrednovanje. Stoga were thought to be essential for its marking and evalua- (top)onomastička građa za jezikoslovce nije samo tion at a certain moment. Therefore, for linguists, (top) popis imena za istraživanje podrijetla i jezične pri- onomastic material is not just a list of names for the study padnosti, kao što za geografe ona nije tek pomoćna of the origin of names or their linguistic affiliations, just nomenklaturna građa na geografskim kartama. To as it is not simply an additional nomenclature on maps je spomenička baština materijalne i duhovne kultu- for geographers. It is part of the heritage of the material re nekog naroda (Šimunović, 1983). and spiritual culture of a nation (Šimunović, 1983). Imenovanje objekta u velikoj je mjeri motivira- Naming geographical features is largely motivated no njegovim geografskim obilježjima. To znači da by their geographical characteristics. That is to say, ge- toponimi obiluju geografskim sadržajima. Susljed- ographical names are filled with geographical attributes. no tomu, zadatak geografa je njihovo proučavanje, Therefore, the objective of geographers is to study them; odnosno iščitavanje, odgonetavanje i interpretacija. respectively to read, decipher, and to interpret toponyms. Među prvim koracima k tomu može biti klasificira- Among the first steps in fulfilling those tasks is to classi- nje i sistematiziranje toponima. fy and systematise them. Jedna od osnovnih klasifikacija geografskih ime- One of the basic classifications of geographical names na jest ona prema smještaju geografskog objekta u is classification depending on the location of a given ge- odnosu na jezičnu zajednicu koja ga upotrebljava. ographical feature in relation to the linguistic community Tako se geografska imena mogu podijeliti na: a) that uses the name. Thus, geographical names can be di- izvorna imena (endonimi), b) udomaćena imena vided into: a) original names (endonyms); and b) adapted (egzonimi). Endonim je ime geografskog objekta or customised names (exonyms). An endonym is a name na jeziku (jezicima) područja na kojem je objekt of a geographical feature in one of the languages spoken smješten. Prema definiciji Radne skupine za egzo- in the area where the feature is situated. The Working nime (Working Group on Exonyms – WGE) (UN- Group on Exonyms (WGE) (UNGEGN WGE, n. d.), GEGN WGE, n. d.) egzonim je ime koje se upo- defines an exonym as a name used in a specific language trebljava u nekom jeziku za geografski objekt što se for a geographical feature situated outside the area where nalazi izvan područja na kojem je taj jezik službeni, the language has official status, and differing in its form a razlikuje se od lika koji se upotrebljava na službe- from the name used in an official language or languag- nom jeziku ili na jezicima područja kojem taj objekt es of the area where the geographical feature is situated pripada ( Jordan, 2016).1 To su, primjerice, francu- ( Jordan, 2016)1. These are, for instance, French Londres

1 Za egzonime (ponašenice) katkad se rabe i značenjski bliski ili isti 1 Semantically similar or the identical concepts, such as customised, domesti- pojmovi poput: udomaćena, pohrvaćena (u slučaju hrvatskih egzonima), cated, Croatianised (in the case of Croatian exonyms), accepted, adapted, and ponašena, prihvaćena, usvojena, prilagođena ili strana geografska imena. adopted names or foreign geographical names, are sometimes used instead of Posljednji termin, u kojem se „stranost” odnosi na smještaj geografskog the term “exonyms”. Foreign geographical names, in which the “foreignness” objekata, a ne na oblik imena, najmanje je pogodan. Može biti varljiv. refers to the location of the geographical feature, and not to the form of the Iz njega se, naime, može zaključiti da se radi o stranim, a ne, kao što to name, are the least suitable. They can be misleading, i.e. it is sometimes conc- uistinu jest, udomaćenim imenima za strane geografske objekte. Dakle, luded that exonyms are foreign, when they are actually the adapted names of strana su nam ona geografska imena koja se ne mijenjaju. Ona se ne foreign geographical features. In other words, foreign geographical names are 82 I. Crljenko ski Londres za , talijanski Parigi za , for London, Italian Parigi for Paris, Slovenian Dunaj for Metoda klasifikacije slovenski Dunaj za Wien; to su i hrvatska imena Vienna; there are also Croatian names – Beč for Wien u istraživanjima Beč za Wien, Bavarska za Bayern, Budimpešta za (Vienna), Bavarska for Bayern (Bavaria), Budimpešta for egzonima , (španjolska) Galicija za Galicia, Pariz za Budapest (Budapest), Galicija for Galicia (Galicia), Pariz Classification Paris, Stjenjak za Rocky Mountains, Solun za The- for Paris (Paris), Stjenjak for the Rocky Mountains, Sol- method in ssaloníki, Varšava za Warszawa, Zambija za Zambia un for Thessaloníki (), Varšava for Warszawa exonym studies i dr. (), Zambija for Zambia, etc. Shvaćeni u užem smislu, egzonimi su imena In a narrow sense, exonyms are the names of ge- onih geografskih objekata kojima su zbog dugotraj- ographical features that have been “Croatianised”, nih povijesnih veza s hrvatskim jezikom i kulturom and have become an integral part of our toponymy nadjenuti pohrvaćeni imenski likovi te su postala due to long historical relations with Croatian lan- sastavnim dijelom našeg imenarstva (Babić i dr., guage and culture (Babić et al., 1996; 2004; Barić et 1996; 2004; Barić i dr., 1999). Osim što su nedvoj- al., 1999). Besides being important signs in every- beno važni znakovi u svakodnevnoj komunikaciji i day communication and orientation, they are also a orijentaciji, oni su i odraz kulturnog nasljeđa (Bro- reflection of cultural heritage (Brozović Rončević, zović Rončević, 2011) te važan dio jezičnog iden- 2011), and an important part of the linguistic iden- titeta zajednice koja ih je stvorila i održala. Stoga tity of the community that created them. Therefore, se njima interdisciplinarno i institucionalizirano they have been dealt with interdisciplinarily and in- na međunarodnoj razini od 2002., kada je unutar ternationally since 2002, when the Working Group Skupine stručnjaka za geografska imena pri UN-u on Exonyms was established. It is an operative body (United Nations Group of Experts on Geographical within the United Nations Group of Experts on Names – UNGEGN) (UNGEGN, n. d.) osnovana Geographical Names (UNGEGN) (UNGEGN, n. Radna skupina za egzonime, bave znanstvenici i d.), that includes scientists and experts from vari- stručnjaci iz različitih područja, ponajviše jezikos- ous scientific fields, mainly linguistics (toponymy), lovlja (toponomastike), geografije, geodezije (karto- geography, surveying (cartography), ethnology, and grafije), etnologije i dr. so on. Tijekom prvih nekoliko susreta članovi Radne The members of the Working Group on Exo- skupine za egzonime uglavnom su se bavili defi- nyms mainly discussed the definition of exonyms nicijom egzonima.2 Međutim, ostala su još barem during their first few meetings2. However, there are dva otvorena problema vezana uz egzonime o koji- still at least two problems related to exonyms yet ma članovi trebaju raspravljati. Prvi je postavljanje to be discussed. The first is setting the exact crite- jasnih kriterija njihove uporabe,3 tj. kada za strani ria for their use3, i.e. establishing whether to use an geografski objekt valja rabiti egzonim, a kada en- exonym or an endonym for a specific geographical donim. Budući da način pisanja imena stranih geo- feature. Since the way of writing names of foreign grafskih objekata „ovisi o pismu kojim je ime izvor- geographical features “depends on the script of the no napisano, vremenu preuzimanja imena, stupnju original name, the time of adopting the names, the poznatosti i udomaćenosti u hrvatskome jeziku te degree of familiarity and adaptation into the Cro- jeziku posredniku” (ur. Jozić, 2013, 70), često osta- atian language, and on the intermediary language”

prilagođavaju jeziku primatelju (npr. hrvatskom), nego ostaju napisana names that have not been changed. They have not been adapted to the reci- u izvornom, endonimskom obliku (npr. Cambridge, Dublin, Freiburg, pient language (e.g. Croatian), but remain written in the original form instead Glasgow, Kiel, Liverpool, Nantes, Sevilla) (Crljenko, 2008). Suprot- (e.g. Cambridge, Dublin, Freiburg, Glasgow, Kiel, Liverpool, Nantes, Sevilla / no tomu, egzonimi su upravo u jeziku primatelju prilagođeni imenski Seville) (Crljenko, 2008). In contrast, exonyms are customised names in the likovi. recipient language.

2 Doprinosi brojnim diskusijama na tu temu objavljeni su u više zbornika 2 Contributions to numerous discussions on this topic have been published in radova, uglavnom kao posebna izdanja časopisa Name and Place (ur. several proceedings, mostly as special volumes of the Name and Place journal Jordan i dr., 2007; ur. Jordan i dr., 2011; ur. Woodman, 2012; ur. Jordan (Eds. Jordan et al., 2007; Eds. Jordan et al., 2011; Ed. Woodman, 2012; Eds. i Woodman, 2014; ur. Jordan i Woodman, 2015). Jordan and Woodman, 2014; Eds. Jordan and Woodman, 2015).

3 Prve rasprave o tome objavljene su u zborniku radova Criteria for the 3 The first papers on the topic were published in the proceedings Criteria Use of Exonyms (ur. Jordan i Woodman, 2016). for the Use of Exonyms (Eds. Jordan and Woodman, 2016). 83 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK je nejasno kada valja rabiti koji oblik geografskog (Ed. Jozić, 2013, 70), it is often unclear when to use 79/1, 81−106 (2017.) imena za taj geografski objekt. Drugi je problem an appropriate form of toponym. Another problem odabir jednoga, „pravilnog” lika ako ih je u uporabi is choosing the “proper” form if more than one are više. Neke su zemlje taj problem potpuno ili djelo- in use. Some countries have completely or partial- mično riješile standardizacijom geografskih imena, ly solved this problem by standardisation of geo- kojom se određuje normirani (standardizirani) lik i graphical names, i.e. by establishing a standardised njegova uporaba, kao i uporaba drugih, nenormira- form for geographical names and their use, as well nih likova.4 as the use of non-standard forms4. Unatoč priličnom istraživačkom potencija- Only a few researchers deal with exonyms within the lu unutar hrvatske znanstvene zajednice rijetki se Croatian scientific community, despite their significant istraživači bave egzonimima. Uglavnom je riječ o research potential. Discussions and studies on exonyms raspravama i istraživanjima provedenima na ma- are conducted on a small number of exonyms (probably lom broju egzonima (vjerojatno zbog nepostojanja due to the lack of a complete list of exonyms, which could cjelovitog popis egzonima, koji bi bio temelj istra- be the basis for quantitative study) or they address very živanja, poglavito onih kvantitativnih) ili pak vrlo narrow topics (often about the rules of writing names of uske tematike, najčešće o načinima pisanja svih foreign geographical features). The most discussed topics geografskih imena, i stranih i udomaćenih, za stra- are: a) origin, history, and lexical meaning of the name’s ne geografske objekte. Teme o kojima se najčešće root – of some selected names for foreign geographical raspravlja su: a) podrijetlo, povijest i leksičko zna- features (Skok, 1971–74: e.g. Amerika /America/, Bavar- čenje imenske osnove nekih odabranih imena stra- ska /Bavaria/, Beč /Vienna/, Rim /Rome/; Gostl, 1985: nih geografskih objekata (Skok, 1971–1974: npr. e.g. Beč /Vienna/, Carigrad /Istanbul/, Drač /Durrës/, Amerika, Bavarska, Beč, Rim; Gostl, 1985.: npr. Mleci //, /Turin/); b) some recommended Beč, Carigrad, Drač, Mleci, Turin), b) neka prepo- forms of names (Vratović, 1983: Europa or Evropa /Eu- ručena rješenja imena (Vratović, 1983.: Europa ili rope/; Lončarić, 1994 and Brozović 1995: Lončarić and Evropa; Lončarić, 1994. i Brozović 1995.: Lonča- Brozović discuss the same names – e.g. Azerbajdžan or rić i Brozović raspravljaju o istim primjerima – npr. Azerbejdžan /Azerbaijan/, Obala Bjelokosti or Bjelokosna Azerbajdžan ili Azerbejdžan, Obala Bjelokosti ili Obala /Côte d’Ivoire/, Mađarska or Madžarska /Hun- Bjelokosna Obala, Mađarska ili Madžarska; Brozo- gary/; Brozović, 2001: Litva or Litvanija /Lithuania/, vić, 2001.: Litva ili Litvanija, Letonija ili Latvija, Letonija or Latvija /Latvia/, Moldavska, Moldavija or Moldavska, Moldavija ili Moldova), c) općenito o Moldova /Moldavia/); and c) problems of writing and/ problemima pisanja i/ili čitanja egzonima te upora- or reading exonyms in general and their use in the Cro- be u hrvatskom jeziku (Ratković, 1929; Cvitanović, atian language (Ratković, 1929; Cvitanović, 1974; Gostl 1974; Gostl, 1985; Kalmeta, 1985; Crljenko, 2008; 1985; Kalmeta, 1985; Crljenko, 2008; 2015b; Brozović 2015b; Brozović Rončević, 2011). Očiti nedostatak Rončević, 2011). The obvious lack of comprehensiveness sveobuhvatnosti u hrvatskim istraživanjima egzo- in Croatian exonym studies reduces the possibility of a nima smanjuje mogućnost šireg uvida u raširenost broader insight into the severity of the problem. It also problematike te onemogućava uopćavanja i stva- hinders the process of generalisation and the creation of ranje jedinstvenog sustava za rješavanje problema a unique system, designed to solve problems associated njihova pisanja i uporabe. with their writing and use. Svrha je ovoga rada da se razvojem metodologije The purpose of this article is to make a contri- znanstvenih istraživanja egzonima, poglavito me- bution to the comprehensive study of exonyms,

4 O procesu standardizacije geografskih imena i njezinim rezultatima 4 More on the process of standardisation of toponyms in Bulgaria: Cha- u Bugarskoj: Chaleva i Fakalieva, 2008; Choleva-Dimitrova i Vlaho- leva and Fakalieva, 2008; Choleva-Dimitrova and Vlahova-Angelova, va-Angelova, 2009; u Češkoj: Boháč, 2011; Švehlová, 2015; u Mađar- 2009; in the Czech Republic: Boháč, 2011; Švehlová, 2015; in Hun- skoj: Mikesy i dr., 2012; u Poljskoj: Zych, 2007; 2011; u Slovačkoj: gary: Mikesy et al., 2012; in Poland: Zych, 2007; 2011; in Slovakia: HorňanskÝý i Miklušová, 2011; Kováčová, 2015; u Sloveniji: Kladnik Horňanský and Miklušová, 2011; Kováčová, 2015; in Slovenia: Klad- i Perko, 2013; Report of Slovenia, 2015; Brnot, 2016; u Ukrajini: Dro- nik and Perko, 2013; Report of Slovenia, 2015; Brnot, 2016; in Ukraine: hushevska, 2014. Drohushevska, 2014. 84 I. Crljenko tode klasifikacije egzonima, dade doprinos njihovu by developing an exonym classification method. Metoda klasifikacije obuhvatnijem proučavanju. Budući se po svojoj pri- Since this method is inherently based on a much u istraživanjima rodi ta metoda temelji na mnogo većem broju pri- larger number of exonyms, it could serve as an egzonima kupljenih egzonima, smatra se da bi mogla poslužiti initial method for further qualitative and quan- Classification kao početna metoda njihovih daljnjih kvalitativnih i titative studies. One Slovenian research based method in kvantitativnih istraživanja. Primjer slovenskih istra- on 3,819 exonyms (Kladnik et al., 2013) indicat- exonym studies živanja na 3819 prikupljenih egzonima (Kladnik i ed that, if classified, exonyms could be studied dr., 2013) pokazuje da se, ako su klasificirani, egzo- quantitatively as well. Thus, their proportional nimi mogu proučavati i kvantitativno. Na taj se na- relations and generalisations could be identified. čin uočavaju njihovi sumjerljivi odnosi i uopćavanja. The results of such studies could eventually be Rezultati takvih istraživanja mogu se u konačnici compared to the results of similar studies carried uspoređivati s rezultatima istih istraživanja drugdje. out elsewhere. The aim is to propose possible clas- Cilj je rada izložiti moguće klasifikacije i uputiti na sifications and explore their use by applying two njihovu primjenu s pomoću dvaju primjera podjele classifications to country names. To achieve this imena država. Da bi se to ostvarilo, pregledat će se goal, domestic and foreign literature on exonyms, domaća i strana literatura o egzonimima te hrvatski as well as Croatian linguistic reference books, jezikoslovni priručnici. were consulted. Metoda klasifikacije upotrebljava se u mnogim The classification method has been used in znanstvenim istraživanjima. Podrazumijeva po- many scientific studies. It implies the categorisa- djelu (razvrstavanje, kategoriziranje, klasificiranje) tion (sorting, ordering, classifying) of studied fea- istraživanih objekata ili pojava prema nekom kri- tures or phenomena according to certain criteria, teriju, ovisno o predmetu i svrsi istraživanja. Ta- which depend on the object and purpose of the re- kva podjela pritom uvažava međusobno isključiva search. Such classifications acknowledge mutually obilježja objekata ili pojava (Bailey, 1994; Bhatta- exclusive characteristics of features or phenomena cherjee, 2012). To znači da, primjerice, ako geo- (Bailey, 1994; Bhattacherjee, 2012). More precisely, grafski objekt ili toponim prema nekom kriteriju if a geographical feature, or a toponym sorted by pripada jednoj kategoriji, ne može pripadati dru- certain criteria belongs to one category, it cannot goj kategoriji. belong to another category. Istražujući udomaćena geografska imena i pre- By researching adapted geographical names and by gledavajući klasifikacije koje su se dosad primjenji- reviewing the classifications that have been applied vale u istraživanjima stranih egzonima, uvidjelo se in the studies of foreign exonyms to date, it can be da se egzonimi mogu klasificirati prema nekoliko observed that exonyms can be classified according kriterija: a) tipu geografskog objekta koji imenuju, to several criteria: a) type of geographical feature; b) b) lokaciji geografskog objekta, c) stupnju normi- location of the geographical feature; c) degree of the ranja imena, d) području uporabe, e) učestalosti standardisation of name; d) area of use; e) frequen- uporabe u određenom razdoblju, f) motivaciji ime- cy of use in a particular period; and f ) motivation for novanja. naming. Kompleksnija metoda razvrstavanja objekata One method of classifying features or phenomena, ili pojava je tipologija. Ona podrazumijeva podje- more complex than classification, is typology. It is a lu po sličnostima ili srodnostima u kompleksima categorisation depending on similarity or proximity to obilježja, pri čemu se kombinira više kriterija, complexes of characteristics, and implies the usage of koji zajedno čine jedan „skup kategorija ili tip” a combination of several criteria that constitute a “set (Bhattacherjee, 2012, 53). Problem velikog broja of categories or types” (Bhattacherjee, 2012, 53). The tipova, koji se nerijetko javlja kombinacijom više problem of numerous types, which often occurs when kriterija i velikog broja objekata ili pojava, može combining multiple criteria and a large number of se otkloniti podjelom na „tipove prema ključ- features or phenomena, can be eliminated by dividing nim kriterijima” (Bailey, 1994, 5). Na taj je na- them according to “the key criteria types” (Bailey, 1994, 85 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK čin provedena tipologija egzonima prema načinu 5). An exonymisation typology (typology depending on 79/1, 81−106 (2017.) udomaćivanja (egzonimizacije) imena u hrvatski the way geographical names are adopted into the Cro- jezik. atian language) was conducted by using this concept. Ovisno o dominantnim sadržajima upisanima Depending on their dominant attributes, the cat- u njih, podjele egzonima mogu se razvrstati na: a) egorisations of exonyms can be: a) geographical, sug- geografske podjele, koje upućuju na geografske sa- gesting geographical attributes of the features (such as držaje geografskih objekata (to su klasifikacije pre- classifications based on type of geographical feature or ma: tipu geografskog objekta koji imenuju, lokaciji its location); b) linguistic, suggesting linguistic attrib- geografskog objekta), b) jezikoslovne podjele, koje utes of geographical names (such as classifications de- upućuju na jezične sadržaje geografskih imena (to su pending on the alphabet, the degree of the standardi- klasifikacije prema: abecedi imena, stupnju normira- sation of names, the area of use, the frequency of use in nja imena, području uporabe, učestalosti uporabe u a particular period, the motivation for naming, and the određenom razdoblju, motivaciji imenovanja, tipolo- typology according to the method of adaptation of the gija prema načinu udomaćivanja imena /u hrvatskom names /into the Croatian language/). Similarly, the jeziku/). Služeći se dominantnim aspektom prou- geographer and geopolitical scientist Radovan Pavić čavanja toponima kao glavnim kriterijem podjele, (1980; 2012) used the dominant aspect of toponym- geograf i geopolitolog Radovan Pavić (1980; 2012) ic studies as the main criterion of categorisation. He na sličan način razvrstava toponimiju (i toponime) classified toponymy (and toponyms) into: a) semantic na: a) semantičku ili geografsku,5 odnosno histo- or geographical5, i.e. historical-geographical topony- rijsko-geografsku toponimiju (i toponime), koja se my (and toponyms), referring to the geographical as- odnosi na geografski aspekt proučavanja toponima, pect of toponym studies – to geographical attributes odnosno geografske sadržaje koji se mogu iščitati iz that can be read out of toponyms; and b) linguistic toponima, b) lingvističku toponimiju (i toponime), toponymy (and toponyms), referring to the linguistic koja se odnosi na jezikoslovni aspekt njihova prouča- aspect of their studies, i.e. to linguistic attributes of vanja, odnosno jezične sadržaje toponima. toponyms.

Klasifikacije egzonima Classifications of exonyms

Prema tipu geografskog objekta According to the type of koji imenuju geographical feature

U hrvatskoj se jezikoslovnoj i geografskoj znan- The most referred-to classification of toponyms in Cro- stvenoj literaturi toponimi najčešće klasificiraju atian linguistic and geographical scientific texts is according prema geografskom objektu koji imenuju. Ta po- to geographical feature. This categorisation primarily refers djela ponajprije upućuje na tip geografskog objekta to the type of geographical feature (e.g. Nežidersko jezero / (npr. Nežidersko jezero i Apalačko gorje upućuju Lake Neusiedl/ and Apalačko gorje /Appalachian Mountains/ na tip objekta /jezero i gorje/), a potom na njego- - these indicate the type of feature /lake and mountain/), but vu važnost i/ili veličinu (npr. Alpe, Dunav i Rajna also to its importance and/or size (e.g. Alpe /Alps/, Dunav imaju svoj egzonimski lik jer su veoma važni pre- /Danube/ and Rajna /Rhine/ - these have adapted forms kogranični objekti). Po ovom se kriteriju izdvaja since they are very important cross-border features). Several nekoliko klasifikacija toponima, ponajviše jeziko- classifications of toponyms, depending on this criterion, can slovnih. be designed – mostly of a linguistic variety.

5 Pavićeva kategorija „geografski toponimi” može biti zbunjujuća 5 Pavić’s category “geographical toponyms” may be confusing because jer pojam „toponim” znači „geografsko ime”. To su, dakle, sinoni- the term “toponym” means “a geographical name”. Therefore, these mi. Ipak, zbog dosljednosti, njegova je podjela ovdje prenesena u terms are synonyms. However, due to consistency, his classification has originalu. been mentioned here in its original form. 86 I. Crljenko

Razvrstavajući toponime na ovaj način, jeziko- Classifying toponyms in such a way implies that Metoda klasifikacije slovci se nužno služe geografskim znanjima o geo- linguists deal with a certain degree of geographical u istraživanjima grafskim objektima. Naime, oni ujedno klasificiraju knowledge about geographical features. That is because egzonima i geografske objekte. Tako je Pavle Rogić (1964) they are categorising geographical features at the same Classification podijelio toponime na: a) imena naseljenih i nena- time. Thus, Pavle Rogić (1964) divided toponyms into: method in seljenih mjesta, b) imena reljefnih oblika, c) imena a) names of inhabited and uninhabited places; b) names exonym studies voda. Petar Šimunović u Uvodu u hrvatsko imenos- of landforms; and c) names of inland waters and seas. lovlje (2009) toponime dijeli na: a) ojkonime (ime- Petar Šimunović in Uvod u hrvatsko imenoslovlje (2009) na naselja), b) urbonime (imena gradova i ulica), divided toponyms into: a) oikonyms (names of settle- c) mikrotoponime6 (imena zemljišta i predjela), d) ments); b) urbonyms (names of towns and streets); c) oronime (imena planinskih reljefnih oblika), e) hi- micro-toponyms6 (names of land and fields); d) oro- dronime (imena voda); naveo je i toponime nazva- nyms (names of relief forms); e) hydronyms (names ne po: f) antroponimima (imenima osoba ili ljudi), of bodies of water), he also specified toponyms named g) zoonimima (imenima životinja), h) fitonimima after: f) anthroponyms (names of a person or people); (imenima biljaka), i) hagionimima (imenima mito- g) zoonyms (names of animals); h) phytonyms (names loških i svetačkim likova i kultova) i dr. Na sličan je of plants); i) hagionyms (names of mythological and način Vladimir Skračić (2011) izdvojio: a) hidroni- saintly figures, and cults); and so on. Similarly, Vladimir me (imena voda), b) oronime (imena reljefnih uzvi- Skračić (2011) sorted the following: a) hydronyms sina), c) horonime (imena država, regija i admini- (names of bodies of water); b) oronyms (names of relief strativnih jedinica), d) ojkonime (imena naseljenih forms); c) choronyms (names of countries, regions, and mjesta), e) hodonime (imena prometnica i gradskih administrative units); d) oikonyms (names of inhab- četvrti), f) nesonime (imena otoka), g) talasonime ited places); e) (h)odonyms (street names and names (imena mora i oceana). Skračić, posebno se osvrćući of town districts); f ) nesonyms (names of islands); and na toponimiju obalnog i morskog prostora, pred- g) names of seas and oceans. Specifically referring to laže i sljedeće termine: paralionimi (imena manjih the toponymy of coastal and marine areas, Skračić also dijelova morske obale), hormonimi (imena luka i suggested that the following should be terms: names sidrišta), diaplonimi (imena morskih kanala), ben- of smaller parts of the coastline; names of ports and tonimi (imena podmorskog reljefa) i dr., no oni se anchorages; names of marine channels; names of un- nisu ustalili u hrvatskoj toponomastici. derwater relief forms; etc. Podjelom „semantičkih ili geografskih” toponi- In his further categorisation of “semantic or ge- ma Radovana Pavića (1980; 2012) mogu se izdvo- ographical” toponyms, Radovan Pavić (1980; 2012) jiti oni koji imenuju određeni geografski objekt: a) sorted out the toponyms for a particular geograph- predjelni toponimi (horonimi) – imena područja, b) ical feature as: a) choronyms – names of fields; b) morfonimi (oronimi i speleonimi) – imena reljefnih morphonyms (oronyms and speleonyms) – names oblika, c) hidronimi – imena voda, d) ojkonimi – of landforms; c) hydronyms – names of bodies of imena naselja.7 water; and d) oikonyms – names of settlements7. Razvrstavajući toponime u svrhu izrade geograf- To improve the map making process, land sur- skih karata, geodet i kartograf Paško Lovrić (1988) veyor and cartographer Paško Lovrić (1988) listed izdvojio je šest skupina toponima: a) oronimi (imena six groups of toponyms: a) oronyms (names of land-

6 Kako bi se izbjegle nejasnoće oko termina mikrotoponim, kojim se su- 6 To avoid confusion over the term micro-toponym, the following defi- gerira „ime maloga geografskog objekta, odnosno maloga zemljišta”, a nition: “it is a name of a small geographic feature or a small field”, mogao bi se protumačiti i kao „manji” toponim, što je, prema riječima which could also be interpreted as “a minor” toponym, is, according to Dunje Brozović Rončević (2010, 43) „netočno jer postoje samo manji Dunja Brozović Rončević (2010, 43) “incorrect because there are only ili veći zemljopisni objekti na koje se ta imena odnose”, a ne manji ili smaller or larger geographic features to which these names refer” and veći toponimi, Šimunović (2009) spominje da su u upotrebi i nazivi not smaller or larger toponyms; Šimunović (2009) mentions that the anojkonim te zemljišno ime. terms anojkonim and land name are also in use.

7 Ostali „geografski toponimi” upućuju na sadržaje i motivacije (npr. lo- 7 Other geographical toponyms refer to attributes and motivations (e.g. kacijski, klimatski, zoonimi, etnonimi, ekonomski toponimi, memori- locational toponyms, climatological toponyms, zoonyms, ethnonyms, eco- jalni toponimi), a ne na geografske objekte. nomical toponyms, and memorial toponyms), not to geographical features. 87 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK oblika reljefa), b) hidronimi (imena voda), c) regio- forms); b) hydronyms (names of bodies of water); c) 79/1, 81−106 (2017.) nimi (imena oranica, pašnjaka, voćnjaka, vinograda, regionyms (name of arable lands, pastures, orchards, šuma i većih geografskih cjelina), d) domicilonimi vineyards, forests, and larger geographical units); d) (imena zavičaja, prebivališta), e) hodonimi (imena names of homelands and places of residence; e) (h) prometnica), f) teritorionimi (imena područja u odonyms (street names); and f ) choronyms (names vlasti neke države ili društveno-političke zajednice). of countries or administrative units). Klasifikacijom udomaćenih geografskih imena Classification of adapted geographical names accord- prema tipu geografskog objekta koji imenuju mno- ing to the type of geographical feature is in the focus go se više bave znanstvenici i stručnjaci izvan Hr- of foreign researchers much more than in the works of vatske. Tako se za potrebe izrade popisa egzonima, Croatian scientists and experts. Thus, in the process of a u svrhu smanjenja njihove uporabe,8 udomaćena creating a list of exonyms (which should be done in order geografska imena svrstavaju u kategorije prema ma- to minimize their use)8, exonyms have been classified into nje-više uobičajenoj podjeli geografskih objekata. categories, depending (more or less) on the usual divi- Ipak, u pojedinim popisima postoje odstupanja koja sion of geographical features. However, there are certain uvelike ovise o njihovim izrađivačima. U dokumen- differences in the lists, which greatly depend on their au- tu o smjernicama za izradu popisa egzonima Gui- thors. In 1991, the members of the UNGEGN Dutch delines for the Preparation of Lists of Exonyms (1991), and German-speaking Division prepared the document koji je izradio UNGEGN-ov Odjel za nizozemsko Guidelines for the Preparation of Lists of Exonyms, where i njemačko govorno područje, geografski objekti they classified geographical features into the following razvrstani su u sljedeće kategorije: a) kontinenti, categories: a) continents; b) oceans and seas; c) rivers, b) oceani i mora, c) rijeke, jezera, otoci i kanali, d) lakes, islands, and canals; d) mountains or mountain planine ili planinski lanci, e) države, pokrajine, sa- ranges; e) sovereign countries, provinces, states in fed- vezne države i ovisna područja, f) povijesne regije erations, and dependent territories; f ) historical regions i drugi povijesni entiteti, g) glavni i veliki gradovi, and other historical entities; g) capitals, major cities, and naseljena mjesta, h) povijesni lokaliteti i naselja, i) inhabited places; h) historical sites and settlements; and novi egzonimi. i) new exonyms. U priručniku za standardizaciju geografskih imena In 2006, UNGEGN experts prepared the Man- Manual for the national standardization of geographical ual for the national standardization of geographical names (2006), koji je Skupina stručnjaka za geografska names, with the purpose of facilitating the process imena pri UN-u izradila s namjerom da usmjeri i olak- of standardisation of geographical names. One of ša proces standardizacije geografskih imena, američki the authors, the American toponymist Donald J. toponomastičar Donald J. Orth geografske objekte di- Orth, divided geographical features into: a) popu- jeli na: a) naseljena mjesta (npr. gradove, sela), b) po- lated places (e.g. cities, towns, villages); b) civil di- litičke i administrativne teritorijalne jedinice (npr. dr- visions (e.g. countries, cantons, districts); c) natural žave, pokrajine, općine), c) prirodne geografske objekte features (e.g. streams, mountains, lakes, seas); d) (npr. vodotoke, planine, jezera, mora), d) izgrađene constructed features (e.g. dams, airports, highways); objekte (npr. brane, aerodrome, ceste), e) područja ili and e) open places or areas that have special local, mjesta koja imaju posebno, često vjersko, značenje (npr. often religious, meaning (e.g. grazing lands, fishing polja, pašnjaci, ribolovna područja, vjerski lokaliteti). areas, sacred areas). Slovenski istraživači su za potrebe izrade sveo- To develop a comprehensive list of exonyms, Slove- buhvatnog popisa egzonima napravili ovu podjelu nian scientists designed the following categorisation of geografskih objekata: a) cjeline/kontinenti, b) drža- geographical features: a) continents; b) countries; c) set- ve, c) naselja, d) povijesna naselja, e) kopneni relje- tlements; d) historical settlements; e) land relief forms; f ) fni oblici, f) kopneni hidronimi, g) morski hidroni- land hydronyms; g) sea hydronyms; h) undersea features;

8 U rezolucijama II/28, II/29, II/3, III/18, IV/20, V/13 i VIII/4 Skupina 8 UNGEGN has advocated for the reduction of exonyms in resolutions stručnjaka za geografska imena pri UN-u zalaže se za smanjenje upo- II/28, II/29, II/3, III/18, IV/20, V/13 and VIII/4 (Texts of resolutions, rabe egzonima (Texts of resolutions, n. d.). n. d.). 88 I. Crljenko mi, h) podmorski objekti, i) otočni reljefni oblici, j) i) island relief forms; j) coastal relief forms; k) natural re- Metoda klasifikacije obalni reljefni oblici, k) prirodne regije, l) povijesne gions; l) historical regions; m) landscapes; n) administra- u istraživanjima regije, m) pejzaži, n) upravne jedinice, o) povijesne tive units; o) historical administrative units; and p) other. egzonima upravne jedinice, p) drugo. Potom su usporedili za- They also compared the representation of geographical Classification stupljenost geografskih objekata služeći se kvanti- features by using the quantitative method. The analysis method in tativnom analizom. Pokazalo se da u slovenskom asserted that the most frequent exonyms in the Slovenian exonym studies jeziku najviše egzonima postoji za podmorske i ko- language are those of undersea features and land relief pnene reljefne oblike te naselja, otoke i mora/vode forms, as well as settlements, islands, and the bodies of (Kladnik, 2001; 2007a; Kladnik i dr., 2013; Kladnik water (Kladnik, 2001; 2007a; Kladnik et al., 2013; Klad- i Perko, 2015). nik and Perko, 2015). Poljski i češki popisi egzonima ne svrstavaju Polish and Czech lists of exonyms do not classify udomaćena geografska imena u veće, obuhvatnije adopted geographical names into extensive, com- kategorije, nego jednostavno navode tip geograf- prehensive categories, but simply specify a type of skog objekta koji imenuju (npr. kontinent, država, geographical feature (e.g. continent, country, settle- naselje, ovisno područje, regija, pokrajina, more, za- ment, dependent territory, region, province, sea, bay, ljev, jezero, dolina, bazen, pustinja, delta, otok, po- lake, valley, basin, desert, delta, island, peninsula, luotok, visoravan, brana, zid, tunel).9 plateau, dam, wall, and tunnel)9. Na temelju navedenih klasifikacija toponima Since 2013, a project called Dictionary of Foreign i egzonima te uvidom u više od dvadeset izvora Geographical Names has been underway at the Miroslav hrvatskih egzonima za potrebe projekta Rječ- Krleža Institute of Lexicography (LZMK, n. d.)10. It is nik stranih geografskih imena, koji se od 2013. based on the aforementioned classifications of toponyms provodi u Leksikografskom zavodu Miroslav and exonyms, as well as on the numerous exonyms col- Krleža (LZMK, n. d.),10 prikupljeni egzonimi lected from more than twenty sources of Croatian exo- imenuju geografske objekte razvrstane u 12 ka- nyms. To systemise exonyms, geographical features have tegorija: been classified into 12 categories: a) kontinent ili cjelina / područje (npr. Azija, Euro- a) continent (e.g. Azija /Asia/, Europa /Europe/, pa, Oceanija) Oceanija /Oceania/) b) država (npr. Alžir, Kamerun, Zambija) b) country (e.g. Alžir /Algeria/, Kamerun /Came- c) ovisno područje (npr. Američka Samoa, Francu- roon/, Zambija /Zambia/) ska Gijana, Nova Kaledonija) c) dependent territory (e.g. Američka Samoa /Amer- d) regija (prirodne i povijesne regije te admini- ican Samoa/, Francuska Gijana /French Guiana/, strativne jedinice; npr. Bavarska, Galicija, Ma- Nova Kaledonija /New Caledonia/) zurija) d) region (natural regions, historical regions, and e) naselje (npr. Beč, Prag, Varšava) administrative units, e.g. Bavarska /Bavaria/, Galicija /Galicia/, Mazurija /Masuria/) f ) kopneni reljefni oblik (planine, brda, doline, nizi- ne, visoravni, ravnjaci, zavale, depresije, pustinje, e) settlement (e.g. Beč /Vienna/, Prag /Prague/, jame, špilje, poluotoci11 i dr.; npr. Alpe, Pirenejski Varšava /Warsaw/) f ) land relief form (mountains, hills, valleys, low- 9 Vidjeti u: ur. Zych, 2013; Bohác, 2007. lands, plains, plateaus, basins, depressions, de- 11 10 Izvori koji su poslužili za prikupljanje egzonima obuhvaćaju razdoblje serts, pits, caves, peninsulas , etc.; e.g. Alpe / od 130 godina, tj. od prvoga prijevodnog atlasa na hrvatskom jeziku iz 1887. do danas (više o nekima od njih vidjeti u: Crljenko, 2014). 9 See: Zych (Ed.), 2013; Bohác, 2007. 11 Kao i kod svake klasifikacije, neke je podatke (u ovom slučaju geo- 10 Sources used for collecting exonyms cover a period of 130 years. This grafske objekte) teško jednoznačno svrstati u jednu kategoriju ili tip. period started in 1887, when the first atlas translated into the Cro- Kategorije ovise o tipu podataka (Lindsay, 2001), a često i o autoru atian language was published, and continues to this day (for more klasifikacije. Ovdje je najčešće riječ o onim „rubnim” objektima koji information see: Crljenko, 2014). dijele obilježja i jedne i druge kategorije. Takvi su, na primjer, kopneni reljefni oblici uz mora ili oceane, koji zapravo čine posebnu skupinu 11 As in other classifications, some data (e.g. geographical features) are 89 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK poluotok, Stjenjak, Vlaška nizina) Alps/, Pirenejski poluotok /Iberian Peninsula/, St- 79/1, 81−106 (2017.) g) otok ili otočje (otoci, atoli i dr.; npr. Društveni jenjak /Rocky Mountains/, Vlaška nizina /Wal- otoci, Korzika, Sicilija) lachian Plain/) h) obalni reljefni oblik (obale, klifovi, rtovi, fjordovi, g) island or archipelago (islands, atolls, etc.; e.g. estuariji, delte, primorja i dr.; npr. Azurna obala, Društveni otoci /Society Islands/, Korzika /Cor- Obala papra, Rt dobre nade) sica/, Sicilija /Sicily/) i) podmorski reljefni oblik (hrptovi, brazde, jarci, h) coastal relief form (coasts, cliffs, capes, fjords, zavale, pličine i dr.; npr. Filipinski jarak, Mada- estuaries, deltas, littorals, etc; e.g. Azurna obala gaskarska zavala, Srednjoatlantski hrbat) / Côte d’Azur/, Obala papra /Pepper Coast/, Rt dobre nade /Cape of Good Hope/) j) vode na kopnu (rijeke, jezera, kanali, močvare, sla- povi i dr.; npr. Rajna, Viktorijini slapovi, Neži- i) undersea relief form (ridges, trenches, ditches, dersko jezero, kanal Rajna-Majna-Dunav) oceanic basins, submarine shelves, etc.; e.g. Fili- pinski jarak /Philippine Trench/, Madagaskarska k) more (oceani, mora, zaljevi, prolazi, vrata, kanali zavala /Madagascar Basin/, Srednjoatlantski hr- i dr.; npr. Tihi ocean, Andamansko more, Ben- bat /Mid-Atlantic Ridge/) galski zaljev) j) inland waters (rivers, lakes, canals, swamps, wa- l) ostalo (brane, dijelovi naselja, zidine, povijesna terfalls, etc.; e.g. Rajna /Rhine/, Viktorijini naselja, arheološki lokaliteti, polovi, tipovi pejza- slapovi /Victoria Falls/, Nežidersko jezero /Lake ža, prometnice i dr.; npr. Hooverova brana, Kine- Neusiedl/, kanal Rajna-Majna-Dunav /Rhine- ski zid, Sjeverni pol, Elizejske poljane). Main-Danube Canal/) k) sea (oceans, seas, bays, straits, channels, etc.; e.g. Tihi ocean /Pacific Ocean/, Andamansko more / Andaman Sea/, Bengalski zaljev /Bay of Bengal/) l) other (dams, town districts, walls, historical set- tlements, archaeological sites, the poles, types of landscape, streets, etc.; e.g. Hooverova brana /Hoover Dam/, Kineski zid /Great Wall/, Sjev- erni pol /North Pole/, Elizejske poljane /Champs- Élysées/).

Prema lokaciji According to the location of geografskog objekta the geographical feature

Ova klasifikacija egzonima vrlo je jasno odre- This classification of exonyms is rather obvious since it đena jer se temelji na uobičajenoj podjeli na is based on the traditional divisions between continents, kontinente i/ili cjeline, odnosno mora i/ili oce- and seas and/or oceans (Kladnik et al., 2013; Kladnik ane (Kladnik i dr., 2013; Kladnik i Perko, 2015). and Perko, 2015). According to this classification, geo- Prema njoj, geografski objekt može biti smješten: difficult to specify unambiguously into a single category or type. Ca- a) na kontinentu (ili cjelini/području; npr. Azi- tegories depend on the type of data (Lindsay, 2001), and often on the ja, Južna Amerika, Oceanija) ili u oceanu (npr. author of the classification. Here, the categories are arguable for “the marginal” features that share characteristics of both categories. These are, for instance, land relief forms alongside the sea or ocean, which obalnog reljefa (h). Susljedno tomu, poluotoci su svrstani u kopnene make a separate group of coastal relief forms (h). Thus, peninsulas reljefne oblike (f ) premda mogu biti i u obalnom reljefu (h). Teško are classified as land relief forms (f ), although they can be sorted je, naime, govoriti o Skandinavskom poluotoku kao o obalnom re- as coastal relief forms (h) as well. In fact, it is hard to imagine the ljefnom obliku, ali je to vrlo moguće za grčki Atos. S druge strane, Scandinavian Peninsula as a coastal relief form, but it is very possible zaljevi, kanali i prolazi svrstani su u skupinu k (mora) s obzirom na for the Greek Athos. On the other hand, bays, channels and straits činjenicu da su ispunjeni morskom vodom. I oni su, poput poluotoka, are classified into the group k (sea), since they are filled with seawater. ujedno i obalni reljefni oblici (h). Like peninsulas, they are also coastal relief forms (h). 90 I. Crljenko

Atlantski ocean), b) u državi (npr. Ukrajina, Izra- graphical features can be located: a) on a continent (or Metoda klasifikacije el) ili moru (npr. Irsko more, Karipsko more). in an area; e.g. Asia, South America, and Oceania), or in u istraživanjima Ona upućuje na kulturno-povijesne i prostorne the ocean (e.g. Atlantic Ocean); or b) in a country (e.g. egzonima odnose među dvjema jezičnim zajednicama. Na- Ukraine, Israel) or sea (e.g. Irish Sea, Caribbean Sea). This Classification ime, logično je očekivati da je zastupljenost eg- classification indicates the cultural, historical, and spatial method in zonima u zajednici jezika primatelja veća što joj relationships between the communities of the receiver and exonym studies je zajednica jezika davatelja bliža te što su tješnje the donor language. In fact, the closer the community of bile (i jesu) njihove kulturne i političke veze. Kao the donor language is, it is logical to expect more exonyms što to potvrđuje slovenski primjer, najviše slo- in the receiver language community. Similarly, the strong- venskih egzonima postoji za geografske objekte er their cultural and political relations are, more exonyms smještene u Europi i Sredozemnome moru, a in the receiver language community could be expected as najmanje u Južnoj Americi i Sjevernom ledenom well. As confirmed by Slovenian research, most Slovenian moru (Kladnik i dr., 2013). exonyms name geographical features located in Europe and the Mediterranean Sea, and the least in South Amer- ica and the Arctic Ocean (Kladnik et al., 2013).

Prema stupnju According to the degree of normiranja imena standardisation of names

Klasifikacija egzonima prema stupnju normi- Classification of exonyms, depending on the ranja imena neizravno upućuje na odnos zajedni- degree of standardisation of names, indirectly in- ce prema vlastitom jeziku. Zajednica može ili ne dicates the community’s attitude towards their own mora smatrati da je u svrhu njegovanja vlastitog language. In order to nourish its own language, a jezika važno imati normirana (standardizirana) community may or may not recognise the impor- geografska imena. Klasifikacija je izravno pove- tance of having standardised geographical names. zana s preporučenom/propisanom uporabom eg- The classification is closely associated with the rec- zonima. To znači da je imenski lik najvišeg stu- ommended/prescribed use of exonyms. This means panja normiranja u uporabi obvezujući, dok lik that, in general usage, the form of the name with najnižeg stupanja normiranja nije dopušteno ra- the highest degree of standardisation is obligato- biti. Budući da takvo normiranje provodi nadlež- ry, while the form of the name with the lowest de- no povjerenstvo za standardizaciju geografskih gree of standarisation is not recommended. Since a imena,12 koje u Hrvatskoj ne postoji, niti jedan competent commission should conduct the process hrvatski egzonim nema službeni status standar- of standardisation of geographical names, and no diziranoga imena. Ipak, prema Hrvatskom pravo- such commission has been established in Croatia12, pisu (ur. Jozić, 2013) za sve se riječi kod kojih se not a single Croatian exonym has the official status pojavljuju dvostruka pravopisna rješenja (tako i za of “standardised name”. However, the orthograph- dvostruka udomaćena geografska imena) može ic rules (Ed. Jozić, 2013) imply that all doubtful ustanoviti normativna hijerarhija. To konkretno words (adapted geographical names as well) can be znači da egzonim može biti: a) standardizirano the subjects of their normative determination. This

12 Na primjer, u Sloveniji je to Komisija za standardizacijo zemljepisnih 12 For instance, in Slovenia there is the Komisija za standardizacijo ze- imen (KSZI), u SAD-u United States Board on Geographical Names mljepisnih imen (KSZI), in the USA the United States Board on Geo- (USBGN), u Kanadi Geographical Names Board of Canada (GNBC), graphical Names (USBGN), in Canada the Geographical Names Board u Danskoj Stednavneudvalget, u UK-u Permanent Committee on Ge- of Canada (GNBC), in Denmark the Stednavneudvalget, in the UK the ographical Names (PCGN), u Njemačkoj Ständiger Ausschuss für Ge- Permanent Committee on Geographical Names (PCGN), in Germany ographische Namen (StAGN), u Austriji Arbeitsgemeinschaft für Karto- the Ständiger Ausschuss für Geographische Namen (StAGN), in Austria graphische Ortsnamenkunde (AKO), u Francuskoj Commission nationale the Arbeitsgemeinschaft für Kartographische Ortsnamenkunde (AKO), in de toponymie du Conseil national de l’information géographique - Topo- France the Commission nationale de toponymie du Conseil national de nymie (CNT/CNIG), u Poljskoj Komisja Standaryzacji Nazw Geogra- l’information géographique - Toponymie (CNT/CNIG), in Poland the ficznych poza Granicami Rzeczypospolitej Polskiej (KSNG) (UNGEGN Komisja Standaryzacji Nazw Geograficznych poza Granicami Rze- National, n. d.). czypospolitej Polskiej (KSNG) (UNGEGN National, n. d.). 91 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK (normirano) ime – ne postoji u hrvatskom jeziku means that an exonym can be: a) a standardised 79/1, 81−106 (2017.) (npr. u slovenskom jeziku to su Afganistan, Alba- name – non-existant in Croatian (e.g. in Sloveni- nija, Avstrija); u nas ipak postoje službena ime- an these are: Afganistan /Afghanistan/, Albanija / na država (npr. prema Bakotić, 2012: Iran, Irska, Albania/, Avstrija /Austria/), in Croatia, however, Mongolija i dr.), b) preporučena inačica – poneka there are official country names (e.g. Iran /Iran/, se može pronaći u hrvatskim jezikoslovnim pri- Irska /Ireland/, Mongolija /Mongolia/, according to ručnicima (npr. Južna Amerika, Švedska, Daleki Bakotić, 2012); b) a recommended form – some can istok, Aleksandrija), c) dopuštena inačica – do- be found in Croatian linguistic reference books (e.g. pušta se u općoj uporabi zbog tradicije ili čestoće Južna Amerika /South America, Švedska /Sweden/, uporabe (npr. Asmara/Asmera, Mexico / Ciudad Daleki istok /Far East/, Aleksandija //); de Mexico), d) istovrijedne inačice – podjedna- c ) an allowed form – typically in general usage ko potvrđene u uporabi ili jedna ima prednost na because of tradition or frequent appearance (e.g. temelju jednog načela za preporuke, a druga na Asmara/Asmara, Mexico/Ciudad de Mexico); d) temelju drugog načela (npr. Južna Koreja i Repu- equivalent forms – equally recorded in usage, or one blika Koreja, Latvija i Letonija), e) nedopuštena form is often preferred based on one principle for inačica – neprikladna ili zastarjela uporaba (npr. recommendations, and another based on some oth- Portugalska, Svaziland). er principle (e.g. Južna Koreja /South Korea/ and Republika Koreja /Republic of Korea/, Latvija and Slično kao u navedenom pravopisu, u sloven- Letonija /Latvia/); e) a disallowed form – inappro- skim se publikacijama o egzonimima izdvaja priate or outdated use (e.g. Portugalska /Portugal/, nekoliko kategorija preporučene uporabe udo- Svaziland /Swaziland/). maćenih geografskih imena: a) standardizirano ime – nužna uporaba, b) preporučena inačica, As in the aforementioned Orthography, Slove- c) dopuštena inačica, d) nepreporučljiva (nepo- nian publications on exonyms have differenciated trebna) inačica, e) neprikladna inačica (Kladnik, several categories for the recommended use of cus- 2001; Kladnik i Perko, 2015). tomised geographical names: a) standardised name – necessary use; b) recommended form; c) less rec- ommended form; d) non-recommended (unneces- sary) form; e) inappropriate form (Kladnik, 2001, Kladnik and Perko, 2015).

Prema području uporabe According to the area of use

Iz te se klasifikacije egzonima mogu iščitati glo- This classification of exonyms can serve for the balno važni lokaliteti i oni koji su po važnosti ma- identification of globally important sites, less impor- njega dosega te se također mogu iščitati kulturne tant sites, as well as to better understand cultural and i političke veze među jezičnim zajednicama. Češki political relations between various linguistic commu- toponomastičar Harvalík (2016) dijeli eg- nities. According to the area of use, i.e. to the lan- zonime prema području uporabe, odnosno prema guage community that uses them, Czech toponymist jezičnoj zajednici koja ih upotrebljava na: a) naci- Milan Harvalík (2016) divided exonyms into: a) na- onalne egzonime – upotrebljavaju se samo u jed- tional exonyms – used only in one language (e.g. in nom jeziku (npr. na češkom jeziku to su Řím, Paříž Czech these are: Řím /Rome/, Paříž /Paris/ and Lip- i Lipsko), b) međunarodne egzonime – upotreblja- sko //); and b) international exonyms – used vaju se u najmanje dvama jezicima (npr. Peking u in at least two languages (e.g. Peking // in hrvatskom, slovenskom, češkom, engleskom i dr., Croatian, Slovenian, Czech, English and other lan- Rim u hrvatskom, srpskom, slovenskom i dr., Solun guages, Rim /Rome/ in Croatian, Serbian, Slovenian, u hrvatskom, makedonskom, slovenskom i dr., Var- etc., Solun /Thessaloniki/ in Croatian, Slovenian, etc., šava u hrvatskom, češkom i dr.). Varšava /Warsaw/ in Croatian, Czech, etc.). 92 I. Crljenko

Prema učestalosti uporabe According to frequency of use Metoda klasifikacije u određenom razdoblju in a particular period u istraživanjima egzonima Milan Harvalík (2016) izdvaja i tri kategori- Milan Harvalík (2016) specified three categories of Classification je egzonima s obzirom na učestalost uporabe u exonyms depending on frequency of appearance over method in određenom razdoblju. To su (s hrvatskim primje- time. These are (with Croatian examples): a) living (cur- exonym studies rima): a) živući (kurentni) egzonimi – postoje u rent) exonyms – widely used in modern language (e.g. suvremenom jeziku (npr. Pariz, Španjolska, Ti- Pariz /Paris/, Španjolska /Spain/, Tirensko more /Tyrrhe- rensko more), b) egzonimi u nestajanju – sve se nian Sea/); b) waning (disappearing) exonyms – rarely rjeđe upotrebljavaju (npr. Carigrad), c) povijesni used nowadays (e.g. Carigrad /Istanbul/); and c) histor- egzonimi – zastarjeli egzonimi koji imaju povije- ical exonyms – outdated exonyms, which are used in a snu, a ne uporabnu vrijednost (npr. Bruselj, Jakin, historical, rather than contemporary, context (e.g. Bruselj Mletci, Požun, Stambol).13 Oni također mogu //, Jakin //, Mletci /Venice/, Požun /Bra- poslužiti za detektiranje rasprostranjenosti i jači- tislava/, Stambol /Istanbul/)13. They can also serve as a ne povijesnih kulturno-političkih odnosa između tool to detect the distribution and intensity of historical, dviju zajednica – one izvornoga geografskog ime- cultural, and political relations between two communities na i one koja ima svoju udomaćenu inačicu tog – the originator of the geographical name and another imena. culture that has its own adapted form of the name. Na sličan se način razvrstavaju egzonimi u do- Exonyms have been classified in a similar manner in kumentu Guidelines for the Preparation of Lists of the document Guidelines for the Preparation of Lists of Ex- Exonyms (1991). Ondje se egzonimi dijele na one onyms (1991). Exonyms were divided into: a) those used koji se: a) najčešće rabe u suvremenom jeziku, b) the most in modern language; b) those still used in mod- još uvijek rabe u suvremenoj uporabi, c) rabe sve ern language; c) those used less frequently; d) those that rjeđe, d) više ne rabe, e) sve više rabe u posljednje are no longer in use; and e) those that are being increas- vrijeme. ingly used in recent years. Hrvatski filolog i leksikograf Igor Gostl (1985, Croatian philologist and lexicographer Igor Gostl 79) također je egzonime podijelio prema „dijakro- (1985, 79) also divided exonyms based on “the diachronic nijskom promatranju” povezanom s uporabnom observation”, which is associated with the time of usage. vrijednošću. Prema tome, egzonimi mogu biti: a) Thus, exonyms can be: a) historical (archaic) – with only povijesni (arhaični) – imaju samo književno-po- literary-historical usage (e.g. Jakin /Ancona/, Turin / vijesnu uporabnu vrijednost (npr. Jakin, Turin, Turin/, Stambol /Istanbul/, Lipsko /Leipzig/, Draždani / Stambol, Lipsko, Draždani), b) kurentni – sadaš- /); and b) current – present; their usage extends nji; uporabna vrijednost proteže im se na današnji to the present language standard (e.g. Solun /Thessaloni- jezični standard (npr. Solun, Beč, Rim, Skadar). ki/, Beč /Vienna/, Rim /Rome/, Skadar /Shkodër/).

Prema motivaciji imenovanja According to the motivation for naming

Zasigurno jedna od najizazovnijih klasifikaci- Doubtlessly, one of the most challenging classi- ja geografskih imena (tako i udomaćenih imena) fications of geographical names (and exonyms) is jest klasifikacija prema motivaciji imenovanja ge- classification according to the motivation for nam- ografskog objekta, tj. po kome/čemu je geograf- ing the geographical feature. This is because the ski objekt dobio ime. Razlog tomu je činjenica da motivation for naming a given geographical feature motivacija imenovanja može biti prilično nejasna. can often be quite confusing. Its accurate identifica- Naime, da bi se točno utvrdila, ona zahtijeva po- tion requires reliable knowledge of the origin of the uzdano znanje o podrijetlu imena, što često ili nije name, which is often not available; often there is no

13 Usporediti: Crljenko, 2008. 13 Compare: Crljenko, 2008. 93 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK dostupno ili nije pouzdano utvrđeno, nego postoji reliable evidence except a few generally-accepted 79/1, 81−106 (2017.) više prihvatljivih pretpostavki ili se za podrijetlo assumptions, or the origin of the name is explained imena vežu samo pučke etimologije. Također tre- only by folk etymology. It is also necessary to know ba poznavati povijest imena, geografska obilježja the history of the name, the geographical charac- objekta te povijesni kontekst imenovanja.14 Prem- teristics of the feature, and the historical context da su prilično relevantne za geografska istraživa- surrounding its naming14. Although quite relevant nja, motivacijama su se dosad najviše bavili topo- for geographical studies, the motivation for naming nomastičari. is still mostly investigated by toponymists. Prema Šimunoviću (1983), geografska su imena Šimunović (1983) argued that geographical names uglavnom motivirana: a) izgledom objekta, b) sa- are mostly motivated by: a) morphological character- stavom i načinom iskorištavanja tla, c) razmještajem istics of the feature; b) structure of soil and the man- i odnosom između pojedinih geografskih objeka- ner of its exploitation; c) distribution and relationship ta, d) pripadnošću određenih lokaliteta naseljima, between different geographical features; d) affiliation e) kolektivnoj vlasnosti, f) pojedinim vlasnicima. of certain places; e) collective ownership; and f ) indi- Skračić (2011) izdvaja sljedeće motive, odnosno sa- vidual owners. Skračić (2011) specified the following držaje imenovanja i s njima povezane termine: a) naming motives (i.e. the attributes of naming), and voda (hidronimi), b) uzvisine (oronimi), c) tip tla related terms: a) water (hydronyms); b) relief (oro- (edafonimi), d) biljke (fitonimi), e) kopnene živo- nyms); c) type of soil; d) plants (phytonyms); e) land tinje (zoonimi), f) ptice (ornitonimi), g) morski animals (zoonyms); f ) birds (ornithonyms); g) marine organizmi (talasozoonimi), h) vjetrovi (anemoni- organisms (thalassozoonyms); h) winds (anemonyms); mi), i) narodi (etnonimi), j) sakralni objekti i svetci i) nations (ethnonyms); j) sacred features and saints (hagionimi), k) imena ljudi (antropotoponimi) i dr. (hagionyms); k) names of persons (anthropo-topo- Rogić (1964) navodi i kategoriju toponima motivi- nyms); etc. Rogić (1964) introduced toponyms moti- ranih događajima. vated by events. U anglosaksonskoj je literaturi zapažena klasifi- A widely-cited classification of toponyms based kacija toponima prema motivaciji imenovanja ame- on the motivation for naming among Anglo-Saxon ričkog toponomastičara Georgea R. Stewarta iz scholars was introduced by the American toponymist 1954. U svom članku A Classification of Place Names, George R. Stewart in 1954. In the article A Classifica- Stewart je izdvojio devet kategorija i više potkate- tion of Place Names Stewart specified nine categories gorija toponima (primjeri se uglavnom odnose na and several subcategories of toponyms (examples are imena država): mostly country names): a) opisna imena – motivacija je opis geografskog a) descriptive names – here the motivation is a description objekta, metafora ili asocijacija na prirodni of a geographical feature, a metaphor, or an association element ili izgrađeni objekt. Ovisno o vrsti to a natural element or constructed feature. Depending opisa opisni toponimi mogu biti: 1) izravni on the type of description, descriptive toponyms can (npr. ime Ind potječe od riječi sindhu > grč- be: 1) pure (e.g. name Ind /Ind/ is derived from sindhu ki Indós /rijeka/), 2) preneseni, tj. asocijativni > Greek Indós /river/); 2) figurative, i.e. associative (e.g. (npr. ime Argentina potječe od riječi argento name Argentina /Argentina/ originates from argento / /srebro/; ime Barbados potječe od riječi bar- silver/, name Barbados /Barbados/ is derived from bar- bados /bradati/; ime Gabon potječe od riječi bados /bearded/, name Gabon /Gabon/ originates from gabão /ogrtač s kapuljačom/), 3) odnosni (ime gabão /coat with a hood/); or 3) relative (e.g. name

14 Primjerice, ponekad je vrlo izazovno odrediti je li država dobila ime 14 For instance, sometimes it can be very challenging to determine whether a co- po povijesnoj pokrajini istoga imena koja je nekada obuhvaćala veći untry was named after the historical province of the same name, which once co- dio teritorija današnje države, ili je ta država dobila ime po kraljevstvu vered most of the territory of the present country, or if the country got its name ili staroj državi istoga imena koja je postojala na približnom teritoriju from the old kingdom or country of the same name that roughly covered the povijesne pokrajine ili je pak država dobila ime po rijeci istoga imena territory of the historical province, or (with the seemingly highest probability), koja je, čini se najizglednijim, dala ime dotičnoj povijesnoj pokrajini, the country was named after the river which had given the name to the parti- potom kraljevstvu i na kraju današnjoj državi. cular historical province, then to the kingdom, and then to the present country. 94 I. Crljenko

Istočni Timor potječe od riječi timur i lorosa‘e, Istočni Timor /East Timor/ originates from the words Metoda klasifikacije koje obje označavaju istok). timur and lorosa’e, which both indicate the east). u istraživanjima egzonima b) posvojna imena – motivacija je vlasništvo nad b) possessive names – here the motivation is land owner- nekim područjem (stvarno ili zamišljeno) ili ship (real or imagined) or the name of group of people Classification ime naroda koji živi na tom području. Ovisno living in a certain area. Depending on the landowner, method in o tome čije je vlasništvo nad područjem po- possessive toponyms can be derived from: 1) personal exonym studies svojni toponimi mogu nastati iz: 1) osobnog names (anthroponyms), i.e. family names (patronyms) imena (antroponima), odnosno prezimena – e.g. Lihtenštajn /Liechtenstein/, Saudijska Arabija obitelji (patronima) – npr. Lihtenštajn, Saudij- /Saudi Arabia/; 2) ethnic names (ethnonyms) – e.g. ska Arabija, 2) imena naroda (etnonima) – npr. Afganistan /Afghanistan/, Francuska /France/, Kazah- Afganistan, Francuska, Kazahstan, 3) imena stan /Kazakhstan/); or 3) mythological names – e.g. mitološkog bića – npr. Phoenix. Phoenix. c) događajna imena – motivacija je događaj, naj- c) incident names – here the motivation is an event, usu- češće otkriće područja (otoka) na spomendan ally the discovery of a new land (islands) on a saint (npr. Sveta Helena, Sveti Martin, Sveti Vin- feast day (e.g. Sveta Helena /Saint Helena/, Sveti Mar- cent) tin /Saint Martin/, Sveti Vincent /Saint Vincent/) d) komemorativna imena – motivacija je čuvanje d) commemorative names – here the motivation is nur- sjećanja na osobe, mjesta, svetce, ideologije, turing memories of people, places, saints, ideologies, vrijednosti (npr. Kolumbija, Bolivija, Staljin- and values (e.g. Kolumbija /Colombia/, Bolivija /Bo- grad) livia/, Staljingrad /Stalingrad/) e) eufemistična imena – motivacija je idealizira- e) euphemistic names – here the motivation is an ideali- nje, nagovještaj blagostanja u budućnosti (npr. sation, a hint of hope for a better future (e.g. Rt dobre Rt dobre nade) nade /Cape of Good Hope/) f ) umjetna imena – motivacija je kombinacija f ) manufactured names – here the motivation is combin- dijelova imena iz postojećih imena (npr. Tan- ing parts of existing names (e.g. Tanzanija /Tanzania/, zanija, Pakistan) Pakistan /Pakistan/) g) preuzeta (premještena, prijelazna) imena – g) shift (transfer) names – here the motivation is trans- motivacija je premještanje, tj. preuzimanje ferring a name from one feature to another, or from imena s jednog objekta na drugi ili iz jednog one place to another (e.g. island/islands > country: područja u drugo (npr. otok/otoci > država: Cipar /Cyprus/, Sejšeli /Seychelles/; river > country: Cipar, Sejšeli; rijeka > država: Kongo, Jordan, Kongo /Congo/, Jordan /Jordan/, Niger /Niger/; lake > Niger; jezero > država: Čad, glavni grad > dr- country: Čad /Chad/; capital > country: Alžir /Alge- žava: Alžir, Kuvajt)15 ria/, Kuvajt /Kuwait/)15 h) imena proizašla iz pučke etimologije – moti- h) names derived from folk etymology – the motivation vacija je uglavnom nepoznata pa se oslanja na for this is largely unknown, and therefore relies on pučka tumačenja podrijetla imena (npr. Bru- popular folk interpretations of the origin of names nej, od uzvika Baru nah! /To je to!/, Aruba, od (e.g. Brunei, from exclamation Baru nah! /This is it!/, uzvika Oro hubo! /Ondje je bilo zlata!/) Aruba, from exclamation Oro hubo! /There was gold!/) i) pogrešna imena – netočno protumačena imena i) mistake names – misinterpreted names (e.g. Kanada / (npr. Kanada /potječe od indijanske riječi, ne Canada/ is derived from the Native American word, španjolske/). not Spanish/).

15 Ovu skupinu toponima možemo usporediti s Pavićevim (1980, 127; 15 This category of toponyms can be compared with Pavić’s (1980, 127; 2012, 62) „sekundarnim ili izvedenim toponimima” (npr. Požeška 2012, 62) “secondary or derived toponyms” (e.g. Požeška kotlina /Po- kotlina ili Pokuplje). Za razliku od njih, „primarni ili prvobitni to- žega Valley/ or Pokuplje). In contrast, “primary or original toponyms” ponimi” su oni toponimi prema kojima se imenuju drugi toponimi, are those toponyms that serve as a starting point for further naming. odnosno oni toponimi koji su poslužili za motivaciju izvedenih likova This means they are themselves the motivation for the derived names (Požega ili Kupa). (Požega or Kupa). 95 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Ta se klasifikacija poslije neznatno mijenjala. This classification was slightly changed later. The 79/1, 81−106 (2017.) Prva je kategorija („opisni”) podijeljena na dvi- first category“ descriptive names”) was divided into je pa ih je poslije bilo deset, a peta je kategorija two, so there were ten categories, and the fifth cat- („eufemistični”) preimenovana. Britanski topono- egory “euphemistic names” was renamed. Following mastičar Adrian Room u knjizi Placenames of the Stewart’s two later books (American Place-names World (2006) iznosi tih deset kategorija toponima from 1970 and Names on the Globe from 1975), the iz dvaju kasnijih Stewartovih djela (American Pla- British toponymist Adrian Room, in his book Pla- ce-names iz 1970. i Names on the Globe iz 1975): a) cenames of the World (2006), presented ten catego- opisni, b) asocijativni, c) događajni, d) posvojni, ries of toponyms: a) descriptive; b) associative; c) e) komemorativni, f) pohvalni/nagovještajni, g) incident; d) possessive; e) commemorative; f ) com- proizišli iz pučke etimologije, h) umjetni, i) po- mendatory; g) folk etymology; h) manufactured; i) grešni, j) preuzeti (premješteni, prijelazni). mistake; and j) shift (transfer) names. Kanadski geograf Edward T. Relph (2016) pre- The Canadian geographer Edward T. Relph nosi klasifikaciju geografskih imena prema motiva- (2016) adopted the classification of his American ciji imenovanja američkog kolege Richarda R. Ran- colleague Richard R. Randall, who presented it in dalla iz njegove knjige Place Names: how they define his book Place Names: how they define the world – the world – and more (2001), koju možemo smatrati and more (2001). It is actually a modified version modificiranom Stewartovom klasifikacijom. Prema of Stewart’s classification. Randall has divided to- Randallu, toponimi mogu biti: a) pohvalni, b) opi- ponyms into: a) commendatory; b) descriptive; c) sni, c) komemorativni, d) posvojni, e) asocijativni, f) commemorative; d) possessive; e) associative; f ) događajni, g) umjetni, h) proizišli iz pučke etimolo- incident or activity; g) manufactured; h) folk-ety- gije, i) politički. mological; and i) political. Za klasificiranje imena država prema motiva- In order to classify country names based on the ciji imenovanja Stewartova se klasifikacija može motivation for naming, Stewart’s classification pojednostaviti (Crljenko, 2015a). Prema tome, can be simplified (Crljenko, 2015a). Thus, country imena država mogu biti: a) opisna i asocijativna names may be: a) descriptive and associative (e.g. (npr. Butan, Ekvador, Istočni Timor, Kostarika), Butan /Bhutan/, Ekvador /Ecuador/, Istočni Timor / b) posvojna – najčešće po etnonimu (npr. Belgija, East Timor/, Kostarika /Costa Rica/); b) possessive Francuska, Njemačka, Rusija), c) komemorativ- – usually named after an ethnonym (e.g. Belgija / na (npr. Izrael, Oman, San Marino), d) događaj- Belgium/, Francuska /France/, Njemačka /Germa- na (npr. Sveta Lucija, Sveti Toma i Princ, Sveti ny/, Rusija /Russia/); c) commemorative (e.g. Izrael Vincent i Grenadini), e) umjetna (npr. Pakistan, /Israel/, Oman /Oman/, San Marino /San Mari- Tanzanija), f ) preuzeta (npr. Kenija, Libanon, no/); d) incident (e.g. Sveta Lucija /Saint Lucia/, Tunis). Sveti Toma i Princ /São Tomé and Príncipe/, Sveti Vincent i Grenadini /Saint Vincent and the Gren- Prema priručniku Hrvatski egzonimi I. (ur. adines/); e) manufactured (e.g. Pakistan /Pakistan/, Crljenko, 2016) države mogu biti nazvane po: Tanzanija /Tanzania/); or f ) shift (e.g. Kenija / a) imenu prirodnog ili društvenoga geografskog Kenya/, Libanon /Lebanon/, Tunis /Tunisia/). objekta, tj. po oronimu, hidronimu, fitonimu, According to the reference book Hrvatski eg- zoonimu, ojkonimu, horonimu i dr. (npr. Al- zonimi I. (Ed. Crljenko, 2016) motivations for žir, Čad, Jordan, Kongo, Libanon) naming countries can be: b) imenu naroda koji je nastanjuje, tj. po etnoni- a) the name of the physical or social geographical feature, mu (npr. Belgija, Bugarska, Francuska) i.e. after the oronym, hydronym, phytonym, zoonym, c) imenu otoka ili otočja, tj. po nesonimu (npr. oikonym, choronym, and so on (e.g. Alžir /Algeria/, Antigva i Barbuda, Cipar, Kuba, Maldivi) Čad /Chad/, Jordan /Jordan/, Kongo /Congo/, Libanon d) geografskom smještaju ili položaju, tj. po „lo- /Lebanon/) 96 I. Crljenko

kacijskom toponimu” (prema: Pavić, 1980, b) an ethnic name (ethnonym) (e.g. Belgija /Belgium/, Metoda klasifikacije 131; 2012, 65) (npr. Australija, Ekvador, Bugarska /Bulgaria/, Francuska /France/) u istraživanjima egzonima Istočni Timor, Japan) c) the name of the island or archipelago (nesonym) (e. g. e) imenu kraljevstva/carstva, stare države, pro- Antiga i Barbuda /Antigua and Barbuda/, Cipar /Cy- Classification tektorata, kolonije, kantona, vladarske titule prus/, Kuba /Cuba/, Maldivi /Maldives/) method in exonym studies (npr. Angola, Gambija, Mali, Vijetnam) d) geographical location or position, i.e. “he locational to- ponym” (according to: Pavić, 1980, 131; 2012, 65) (e.g. f ) imenu osobe, obitelji ili dinastije (npr. Bolivi- Australija /Australia/, Ekvador /Ecuador/, Istočni Timor ja, Kolumbija, Lihtenštajn, San Marino) /East Timor/, Japan /Japan/) g) opisu reljefa / voda / jezera / biljnoga pokrova e) a name of a kingdom/empire, the old country, protec- / krajolika (npr. Andora, Honduras, Tuvalu) torate, colony, canton, ruler’s title (e.g. Angola /Angola/, h) metaforama za prirodne i društvene elemente Gambija /Gambia/, Mali /Mali/, Vijetnam /Vietnam/) (npr. Crna Gora, Gabon, Kostarika) f ) a name of a person, family, or dynasty (e.g. Bolivija / i) ostalo – na primjer, po opisu karakternih oso- Bolivia/, Kolumbija /Colombia/, Lihtenštajn /Liechten- bina ljudi, tipu naselja ili nastambi, državnom stein/, San Marino /San Marino/) uređenju, prevladavajućoj djelatnosti, imenu g) a description of the relief / inland water / lake / plant stanovnika glavnog grada (tj. po demonimu), cover / landscape (e.g. Andora /Andorra/, Honduras / jeziku koji se u državi govori; umjetna imena Honduras/, Tuvalu /Tuvalu/) (npr. Burkina Faso, Burundi, Dominikanska h) metaphors for physical and social elements (e.g. Crna Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Pakistan) Gora /Montenegro/, Gabon /Gabon/, Kostarika /Costa j) motivacija nije pouzdano utvrđena (npr. Čile, Rica/) Katar, Meksiko, Ukrajina) i) other – for instance, the description of local human char- acter, type of settlements or dwellings, polity, prevailing activity, the name of the capital, residents, national lan- guage; manufactured names (e.g. Burkina Faso /Burki- na Faso/, Burundi /Burundi/, Dominikanska Republika /Dominican Republic/, Ujedinjeno Kraljevstvo /United Kingdom/, Pakistan /Pakistan/) j) motivation is unknown (e.g. Čile /Chile/, Katar /Qatar/, Meksiko /Mexico/, Ukrajina /Ukraine/).

Primjer 1: Klasifikacija imena država prema Example 1: Classification of country names motivaciji imenovanja based on the motivation for naming

Primjenjujući klasifikaciju imena država prema While applying the classification of country motivaciji imenovanja iz priručnika Hrvatski names according to the motivation for naming intro- egzonimi I. (ur. Crljenko, 2016), za gotovo sva duced in Hrvatski egzonimi I. (Ed. Crljenko, 2016), imena (preciznije za njih 185 ili 93,5 %),16 bez it was discovered that, for almost all of them (more obzira na to jesu li preuzeta izvorna imena (npr. precisely 185, or 93.5%)16, regardless of whether Argentina, Barbados, Malta, Samoa, Vanuatu, they were the original names (such as Argentina,

16 U oba su primjera analizirana sva imena država. Preciznije, ukupno 16 In both examples, all country names were analysed. Specifically, 198 je analizirano 198 imena, od kojih je 195 imena država, a tri su names were analysed in total, of which 195 are the names of sovereign imena područja priznatih u dijelu međunarodne zajednice (Pale- countries, and three are the names of countries partly recognised by the stina, Tajvan, Zapadna Sahara). U daljnjem tekstu svedeni su pod international community (Palestina /Palestine/, Tajvan /Taiwan/, Zapad- zajednički pojam država. Neka imena država pripadaju dvjema ka- na Sahara /Western Sahara/). Further on in the text, they are all presented tegorijama pa je ukupan broj imena veći od ukupnog broja država as countries. Some country names belong to two categories, so the total (204). number of names is greater than the total number of countries (204). 97 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Venezuela) ili su udomaćena imena, pronađene Barbados, Malta, Samoa, Vanuatu, or Venezuela) or 79/1, 81−106 (2017.) su pouzdane motivacije. Dvije trećine imena the adapted names, reliable motivations were able država (65,3 %) motivirano je ili imenom nekoga to be found. Two-thirds of country names (65.3%) prirodnog/društvenog geografskog objekta ili were motivated by the name of a physical/social imenom većinskog naroda ili imenom otoka/otočja geographical feature, after an ethnic name, or after (tab. 1). Pri tome je više od četvrtine svih imena the name of the island/islands (Tab. 1); more than a država (56 ili 27,5 %) motivirano imenom nekoga quarter thereof (56 or 27.5%) was motivated by the prirodnog ili društvenoga geografskog objekta. name of a physical or social geographical feature. Geografski relevantni sadržaji upisani u topo- Geographically relevant attributes described by the nimima su: morfološka istaknutost i/ili važnost names are morphological appearance and/or the im- nekoga geografskog objekta, otočnost, geograf- portance of a geographical feature, its insularity, geo- ski smještaj ili položaj, opis ili metafora prirod- graphical location or position, description or a meta- nog ili društvenog objekta, tip naselja, državno phor for a physical or social feature, type of settlement, uređenje, prevladavajuća djelatnost i sl. Sumira- polity, prevailing activity, etc. By summing up all the njem imena iz svih kategorija iz kojih se očituju names classified into the categories that express given

Tab. 1. Imena država prema motivaciji imenovanja Tab. 1 Country names according to the motivation for naming

Motivacija imenovanja država Broj % / Motivation for naming countries / Number

Ime prirodnog ili društvenoga geografskog objekta a 56 27,5 / Name of a physical or social geographical feature Ime naroda koji je nastanjuje b 43 21,1 / Ethnic name Ime otoka ili otočja c 34 16,7 / Name of an island or archipelago Geografski smještaj ili položaj d 14 6,9 / Geographical location or position Ime kraljevstva/carstva, stare države, protektorata, kolonije, kantona, vladarske titule e 13 6,4 / Name of a kingdom/empire, the old country, protectorate, colony, canton, ruler’s titles Ime osobe, obitelji ili dinastije f 8 3,9 / Name of a person, family, or dynasty Opis reljefa/voda/jezera/biljnoga pokrova/krajolika g 8 3,9 / Description of the relief / inland waters / lake / plant cover / landscape Metafora za prirodne i društvene elemente h 5 2,5 / Metaphor for physical and social elements Ostalo i 10 4,9 / Other Motivacija nije pouzdano utvrđena j 13 6,4 / Motivation is unknown Ukupno 204 100,0 / Total

Izvor: prema ur. Crljenko (2016) Source: According to: Ed. Crljenko (2016) 98 I. Crljenko neka geografska obilježja (kategorije a, c, d, g, h, geographical characteristics (these are categories a, c, d, Metoda klasifikacije dio i), potvrđuje se činjenica da su geografski sa- g, h, and part of i), it was confirmed that geographical u istraživanjima držaji najzastupljeniji sadržaji u imenima država. attributes as such are the most represented attributes egzonima Štoviše, zastupljeni su u imenima čak 123 države in the country names. Moreover, they are represented Classification (62,1 %). Susljedno tomu, ostali su „negeografski” in 123 country names (62.1%). Consequently, all other method in sadržaji (npr. imena naroda, imena kraljevstava ili non-geographical attributes (e.g. ethnic names, names exonym studies vladarske titule, imena osobe, obitelji ili dinastije, of kingdoms and ruler’s titles, names of persons, families umjetna imena) motivacija za imenovanje država or dynasties, or manufactured names) were found to a u mnogo manjoj mjeri (tj. kod 37,9 % država). much lesser extent to be the main motivation for nam- Iz potonje se skupine brojnošću izdvajaju imena ing a country (i.e. in 37.9% country names). Out of the naroda, koji su zaslužni za imenovanje 43 države latter group, the most numerous are ethnic names, after (21,1 %). Svi ti rezultati upućuju na zaključak da which 43 countries (21.1%) were named. These results su geografski sadržaji, svjesno ili nesvjesno, veoma suggest that geographical attributes are, consciously or duboko utisnuti u percepciju imenodavca (najče- unconsciously, deeply embedded in the perception of šće je to cijela zajednica). the name giver (usually an entire community).

Tipologija prema načinu udomaćivanja imena Typology according to the way names are u hrvatskom jeziku adapted into the Croatian language

Tipologija prema načinu prilagodbe/udoma- Typology based on the method of adaptation/do- ćivanja (egzonimizacije) geografskih imena u mestication (exonymisation) of geographical names jezik primatelj upućuje na morfološka obilježja into the recipient language is indicative of the mor- egzonima, na jezične dodire dviju zajednica u phological attributes of exonyms, the linguistic rela- prošlosti te na utjecaje trećih jezičnih zajednica, tionship between two communities in the past, and stoga je ponajprije područje interesa jezikoslo- the effects of third language communities. Hence, it is vaca. Posredno se iz tih znanja mogu donositi primarily a subject of linguistic interest. Indirectly, the zaključci o smjerovima i intenzitetu migracija direction and intensity of a language community’s mi- jezičnih zajednica u prošlosti, što pak ulazi u grations in the past, which is ultimately a geograph- područje geografskog interesa. Tipologija uzima ical issue, can also be gleaned from this knowledge. u obzir kombinaciju sljedećih ključnih kriteri- This typology takes into account a combination of the ja: a) pismo izvornog imena (latinica, ćirilica, following key criteria: a) script of the original name grčki alfabet, arapsko, kinesko, japansko i druga (Latin, Cyrillic, the Greek alphabet, , Chinese, pisma), b) način udomaćivanja (potpuni ili dje- Japanese, and other scripts); b) method of adaptation lomični prijevod izvornog imena, transliteraci- (complete or partial translation of the original names, ja, transkripcija, preko jezika posrednika pa se transliteration, transcription, through an intermedi- može znatno razlikovati od izvornoga imena, ary language resulting in significant difference from potpuno drugačije ime), c) stupanj prilagodbe the original name, completely different name); c) de- u jeziku primatelju (izostavljanjem posebnih gree of adaptation in the recipient language (by omit- slova, naglasaka i dijakritičkih znakova, doda- ting special letters, accents and diacritical marks, by vanjem nastavka, očuvanjem korijena izvornog adding an affix, by keeping the original root of the imena, posve drugačije ime), d) način ulaska name, or a different name); and d) how the original izvornog imena u jezik primatelj (izravno iz je- name entered into the recipient language (directly zika davatelja u jezik primatelj ili preko jezika from the donor language into the recipient language, posrednika). or through an intermediary language).

99 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Primjenom slovenske tipologije,17 izrađene na One Slovenian typology17, based on the typology 79/1, 81−106 (2017.) temelju tipologije jezikoslovca Janka Modera (koja that linguist Janko Moder published in the study je objavljena u raspravi O pisavi in izreki zemlje- O pisavi in izreki zemljepisnih imena in Velik atlas pisnih imena u Velikom atlasu sveta /Cvitanović, sveta (Cvitanović, 1974), and the Czech typology 1974/), i češke tipologije Milana Harvalíka (2016) of Milan Harvalík (2016), form the foundation for za potrebe razvrstavanja hrvatskih egzonima pred- recommending the following typology of Croatian laže se ova tipologija: exonyms: a) imena s hrvatskim nastavcima (npr. Prag /Pra- a) names with Croatian suffixes (e.g. Prag /Praha; ENG ha/, Varšava /Warszawa/) Prague/, Varšava /Warszawa; ENG Warsaw/) b) imena s fonetskim oblikom korijena i hrvat- b) names with phonetic roots and Croatian suffixes de- skim nastavcima proizašlima iz latinskih su- rived from Latin suffixes -ia or -ea (e.g. Katalonija / fiksa -ia, -ea (npr. Katalonija /Catalunya ili Catalunya or Cataluña; ENG Catalonia/, Galicija / Cataluña/, Galicija /Galicia/) Galicia; ENG Galicia/) c) potpuno prevedena imena (npr. Crno more / c) completely translated names (e.g. Crno more /Kara Kara Deniz/, Rt dobre nade /Cape of Good Deniz; ENG Black Sea/, Rt dobre nade /Cape of Good Hope/, Veliko slano jezero /Great Salt Lake/)18 Hope/, Veliko slano jezero /Great Salt Lake/)18 d) imena nastala preko jezika posrednika, od ko- d) names formed through an intermediary language, from jega su posuđena i prilagođena (npr. Abesinija which they were borrowed and adapted (e.g. Abesinija /Abissinia/, Dnjestar /Dnister/, Nahičevan / /Abissinia; ENG Abyssinia/, Dnjestar /Dnister; ENG Naxçivan/) Dniester/, Nahičevan /Naxçivan; ENG Nakhchivan/) e) transliterirana i transkribirana imena s pojed- e) transliterated and transcribed names with simplified nostavljenim slovima i dijakritičkim znakovi- letters and diacritical marks (e.g. Pandžab /Punjab/, ma (npr. Pandžab /Punjab/, Bengazi /Binġāzī/, Bengazi /Binġāzī; ENG Benghazi/, Tokio /Tōkyō; To- Tokio /Tōkyō/, Islamabad /Islāmabād/, Džuba kyo/, Islamabad /Islāmabād; ENG Islamabad/, Džuba /Juba/) /Juba/) f ) imena s fonetskim oblikom korijena i hrvat- f ) names with phonetic roots and Croatian affixes (e.g. skim dodatcima korijenu (npr. Bukurešt / Bukurešt /Bucureşti; /, Porajnje /Rheinland; Bucureşti/, Porajnje /Rheinland/, Falačka / ENG Rhineland/, Falačka /Pfalz; ENG Palatinate/) Pfalz/) g) names formed by omitting special letters, accents, and g) imena nastala izostavljanjem posebnih slova, diacritical marks of the original names in Latin script naglasaka i dijakritičkih znakova kod latinič- (e.g. Bogota /Bogotá; ENG Bogotá/, Riga /Rīga; ENG nih izvornih imena (npr. Bogota /Bogotá/, Riga/, /Tiranë; ENG Tirana/; Haiti /Haïti; Riga /Rīga/, Tirana /Tiranë/; Haiti /Haïti/, ENG Haiti/, Panama /Panamá; ENG Panama/, Sene- Panama /Panamá/, Senegal /Sénégal/) gal /Sénégal; ENG Senegal/) h) prihvaćena druga izvorna imena (npr. Peking / h) accepted second original names (e.g. Peking /Beijing/, Beijing/, Cejlon /Śri Lanka/; Gruzija /Sakar- Cejlon /Śri Lanka; ENG Sri Lanka/; Gruzija /Sakart- tvelo/, Palau /Belau/) velo; ENG Georgia/, Palau /Belau; ENG Palau/) i) imena u kojima se opća imenica (ili veznik) i) names consisting of a translated common noun (or prevodi, a ime iza nje u nekoj je mjeri prila- conjunction), and a name which has been to some gođeno hrvatskom jeziku (npr. jezero Tanga- extent adapted into the Croatian language (e.g. jeze-

17 Usporediti: Kladnik, 2007b; Kladnik i dr., 2013; Kladnik i Perko, 17 Compare with: Kladnik, 2007b; Kladnik et al., 2013; Kladnik and 2013; 2015; Kladnik i dr. (2017, u tisku). Perko, 2013; 2015; Kladnik et al (2017, in print).

18 Prema Kladnik i dr. (2013), najviše slovenskih egzonima (53,7 %) 18 According to Kladnik et al. (2013), most Slovenian exonyms (53.7%) nastalo je upravo potpunim prijevodom izvornog imena. S obzirom are complete translations of the original names. Due to similarities na sličnosti sa slovenskim jezikom može se pretpostaviti da je i u with the Slovenian language, it can be assumed that this type of hrvatskom jeziku taj tip udomaćivanja geografskih imena najza- exonymisation of geographical names is the most represented in the stupljeniji. Croatian language as well. 100 I. Crljenko

njika /Lake Tanganyika ili Lac Tanganyika/, ro Tanganjika /Lake Tanganyika or Lac Tanganyika/, Metoda klasifikacije poluotok Aljaska /Alaska Peninsula/; Demo- poluotok Aljaska /Alaskan Peninsula/; Demokratska u istraživanjima kratska Republika Kongo /République dé- Republika Kongo /République démocratique du Con- egzonima mocratique du Congo/, Novi Zeland /New go; ENG Democratic Republic of the Congo/, Novi Classification Zealand/, Trinidad i Tobago /Trinidad and Zeland /New Zealand/, Trinidad i Tobago /Trinidad method in Tobago/) and Tobago/) exonym studies j) tradicionalna pohrvaćena imena iz kojih se j) traditional Croatianised names with easily identified može prepoznati korijen (npr. Rim /Roma/, roots (e.g. Rim /Roma; ENG Rome/, Firenca /Firen- Firenca /Firenze/, Apulija /Puglia/, Kon- ze; ENG /, Apulija /Puglia; ENG Apulia/, stantinopol /Konstantinopolis/; Cipar / Konstantinopol /Konstantinopolis; ENG Constan- Kỳpros/, Mađarska /Magyarország/, Poljska tinopole/; Cipar /Kỳpros; Cyprus/, Mađarska /Mag- /Polska/) yarország; Hungary/, Poljska /Polska; ENG Poland/) k) stara hrvatska imena (npr. Jakin /Ancona/, k) traditional Croatian names (e.g. Jakin /Ancona/, Mle- Mleci /Venecija/, Carigrad /İstanbul/, Želje- ci /Venecija; ENG Venice/, Carigrad /İstanbul; ENG zno //) Istanbul/, Željezno /Eisenstadt/) l) imena u kojima se opća imenica prevodi, a ime l) names consisting of a translated common noun, and iza nje ostaje u izvornom obliku (npr. jezero names which remain in their original forms (e.g. jeze- Titicaca /Lago Titicaca/, otočje Bounty /Bo- ro Titicaca /Lago Titicaca; ENG Lake Titicaca/, otočje unty Islands/, planina Kenya /Mount Kenya/, Bounty /Bounty Islands/, planina Kenya /Mount Kenya/, rt Henry /Cape Henry/). To zapravo nisu pra- rt Henry /Cape Henry/). They are actually not exonyms, vi egzonimi jer je ime u njima endonim. because the name contained within is an endonym. Navedena se tipologija doradila prema slo- This typology is a revised version of the aforemen- venskoj tipologiji u okviru hrvatsko-slovenskog tioned Slovenian typology, which was worked on within projekta Poredbena analiza hrvatskih i slovenskih the Croatian-Slovenian project A Comparative Analysis of egzonima, koji se od 2014. do 2015. provodio pri Croatian and Slovenian Exonyms, conducted at the Anton Geografskom inštitutu Antona Melika u Ljublja- Melik Geographical Institute () and the Mi- ni i Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u roslav Krleža Institute of Lexicography () from Zagrebu (LZMK, n. d.). Upravo je izrada jedin- 2014 to 2015 (LZMK, n. d.). Designing a unique typolo- stvene tipologije prema načinu udomaćivanja u gy according to the methods of adaptation of names into obama jezicima bio jedan od ciljeva projekta. Do- both languages was one of the goals of the project. So sad se ta tipologija primijenila na imena država. far, it has been applied to country names. By comparing Njihovom usporedbom uvidjelo se da je gotovo them, it was established that almost half of the country polovica imena država jednaka u obama jezicima. names were the same in both languages. Furthermore, Slijede potpuno različita imena (npr. Kitajska/ there were also completely different names (e.g. Sloveni- Kina), imena s većim ili manjim stupnjem prila- an: Kitajska, Croatian: Kina /China/), names with some godbe (npr. Španija/Španjolska, Avstrija/Austrija) degree of adaptation (e.g. Slovenian: Španija, Croatian: te imena za koja se u obama jezicima rabe endoni- Španjolska /Spain/, Slovenian: Avstrija, Croatian: Austri- mi (npr. Angola). Najmanje je onih koja su u samo ja /Austria/), and original names in both languages ​(e.g. jednom jeziku endonimi (npr. Sierra Leone / Sije- Angola /Angola/). Names that are endonyms in only one ra Leone) (Kladnik i dr., 2107, u tisku). Trenutna language are the least represented (e.g. Slovenian: Sierra istraživanja usmjerena su na istraživanja društve- Leone, Croatian: Sijera Leone /Sierra Leone/) (Kladnik et no-političkih utjecaja (osobito jezičnih politika) al., 2107, in press). Current studies are focused on the na procese udomaćivanja imena u obama jezici- investigation of socio-political influences (especially of ma tijekom 20. st., kojima bi se kontekstualizirali language policies) on the processes of adaptation in both podatci dobiveni kvantitativnom komparativnom languages ​during the course of the 20th century. The re- analizom. sults of such studies could help the contextualisation of data obtained by the quantitative comparative analysis. 101 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Primjer 2: Tipologija imena država prema Example 2: Typology of country names based 79/1, 81−106 (2017.) načinu udomaćivanja imena on the way names are adapted into the u hrvatskom jeziku Croatian language

Od 198 imena država, njih 29 ili 14,6 % nisu udo- Out of the 198 country names, 29 of them (14.6%) maćena geografska imena, već su izvorna imena.19 were not adapted geographical names, rather the orig- Preostalih 169 imena država u hrvatskom se jeziku inal names19. The remaining 169 country names were najčešće udomaćuju na dva načina: a) izvornom se predominantly Croatianised in one of two ways: a) imenu države dodaju hrvatski nastavci (npr. Andora / Croatian suffixes were added to the original country Andorra/, Brazil /Brasil/, Paraguay /Paragvaj/), b) fo- names (e.g. Andora /Andorra; ENG Andorra/, Brazil netskom obliku korijena dodaju se hrvatski nastavci /Brasil; ENG Brazil/, and Paragvaj /Paraguay; ENG proizašli iz latinskih sufiksa-ia, -ea (npr. Australija / Paraguay/); or b) Croatian suffixes derived from Lat- Australia/, Eritreja /Eritrea/, Gvineja /Guinea/) (tab. in suffixes -ia or -ea were added to the phonetic root 2). Ta dva tipa ukupno čine trećinu (39,0 %) udoma- (e.g. Australija /Australia; ENG Australia/, Eritreja / ćenih imena država. Slijede potpuno prevedena imena Ertra or Iertra, ENG Eritrea/, Gvineja /Guinée; ENG (21; npr. Bjelokosna Obala /Côte d’Ivoire/, Južnoa- Guinea/) (Tab. 2). These two types account for a bit frička Republika /South Africa/, Maršalovi Otoci / over one-third (39.0%) of the adapted country names. Marshall Islands/), imena nastala preko jezika posred- The remaining categories were: completely trans- nika (21; npr. Indija /Bhārat, engleski India/, Kam- lated names (21; e.g. Bjelokosna Obala /Côte d’Ivo- bodža /Kampuchea, francuski le Cambodge/, Tadži- ire/, Južnoafrička Republika /South Africa/, Maršal- kistan /Todžikiston ili Tojikiston, ruski Tadžikistan/), ovi Otoci /Aelōn in Majeļ;̧ ENG Marshall Islands/); transliterirana i transkribirana imena s pojednostavlje- names formed through an intermediary language (21; nim slovima i dijakritičkim znakovima (19; npr. Čad e.g. Indija /Bhārat; through English India/, Kam- /Tšād/, Izrael /Yisrā‘el/, Libanon /Lubnān/) te imena bodža /Kampuchea, through French le Cambodge/, s fonetskim oblikom korijena i hrvatskim dodatcima Tadžikistan /Todžikiston or Tojikiston, through Rus- korijenu (17; npr. Francuska /France/, Španjolska / sian Tadžikistan/); transliterated and transcribed names Espaňa/, Švedska /Sverige/). Najmanje su zastupljena with simplified letters and diacritical marks (19; e.g. stara hrvatska imena (2; Grčka /Ellás/ i Njemačka / Čad /Tšād; ENG Chad/, Izrael /Yisrā’el; ENG Israel/, Deutschland/). Iz skupine l nema imena država jer su Libanon /Lubnān; ENG Lebanon/); and names with sva imena država ili prilagođena ili preuzeta u izvor- phonetic roots and Croatian affixes (17; e.g.Francuska nom liku, ako u imenu nema generičkog pojma. /France/, Španjolska /Espaňa; ENG Spain/, Švedska / Sverige; ENG Sweden/). Traditional Croatian names Premda zasad samo u obliku pretpostavke, podatci are the least represented (2; e.g. Grčka /Ellás; ENG o zastupljenosti i raširenosti imena država tipa j i k Greece/ and Njemačka /Deutschland; ENG Germa- mogu upućivati na to da su veći stupanj jezične pro- ny/). There are no country names in category l, because mjene u odnosu na izvorno ime postigla imena država all country names are either the adapted names or the bliža hrvatskoj jezičnoj zajednici (npr. imena europ- original names (when there is no generic term present). skih država) te da je njihov udio u ukupnom broju imena država svijeta vrlo malen. Potonje pak može Though currently only in the form of an assump- upućivati na ograničen doseg hrvatskih kulturnih i tion, data on representation and distribution of j and političkih veza s udaljenijim državama, što bi svakako k types of country names could suggest that the closer bilo vrijedno istražiti. the name of a certain country was to the Croatian lan-

19 To su: Angola, Argentina, Barbados, Belize, Bosna i Hercego- 19 These are: Angola, Argentina, Barbados, Belize, Bosna i Hercegovina (Bosnia and vina, Burkina Faso, Crna Gora, Gabon, Grenada, Honduras, Herzegovina), Burkina Faso, Crna Gora (Montenegro), Gabon, Grenada, Hon- Hrvatska, Kiribati, Latvija, Makedonija, Mali, Malta, Nauru, duras, Hrvatska (Croatia), Kiribati, Latvija (Latvia), Makedonija (Macedonia), Niger, Portugal, Samoa, San Marino, Slovenija, Srbija, Togo, Mali, Malta, Nauru, Niger, Portugal, Samoa, San Marino, Slovenija (Slovenia), Tonga, Tuvalu, Uganda, Vanuatu, Venezuela. Premda je posve Srbija (Serbia), Togo, Tonga, Tuvalu, Uganda, Vanuatu, and Venezuela. Although logično da je ime Hrvatska u hrvatskom jeziku izvorno ime, it is quite logical that Hrvatska is the original name in the Croatian language, ono se ovdje navodi jer se želi utvrditi udio svih izvornih imena it is listed here because the intention of this calculation was to figure out the država u ukupnom broju imena država. proportion of all original country names in the total number of country names. 102 I. Crljenko

Tab. 2. Imena država prema načinu udomaćivanja u hrvatskom jeziku Tab. 2 Country names according to the method of adaptation into the Croatian language Metoda klasifikacije u istraživanjima egzonima Tip imena država prema načinu udomaćivanja u hrvatskom jeziku Broj % / Type of country name based on the method of adaptation into the Croatian language / Number Classification method in exonym studies Ime s hrvatskim nastavkom a 35 20,7 / Name with a Croatian suffix Ime s fonetskim oblikom korijena i hrvatskim nastavkom proizašlim iz latinskih sufiksa -ia, -ea b 31 18,3 / Name with phonetic root and a Croatian suffix derived from the Latin suffixes -ia or -ea Potpuno prevedeno ime c 21 12,4 / Completely translated name Ime nastalo preko jezika posrednika d 21 12,4 / Name formed through an intermediary language Transliterirano i transkribirano ime s pojednostavljenim slovima i dijakritičkim znakovima e 19 11,2 / Transliterated and transcribed name with simplified letters and diacritical marks Ime s fonetskim oblikom korijena i hrvatskim dodatcima korijenu f 17 10,1 / Name with phonetic root and a Croatian affixes Ime nastalo izostavljanjem posebnih slova, naglasaka i dijakritičkih znakova kod latiničnoga izvornog imena g 7 4,1 / Name formed by omitting the special letters, accents, and diacritical marks of the original name in Latin script Prihvaćeno drugo izvorno ime h 6 3,6 / Accepted, second original name Ime u kojem se opća imenica (ili veznik) prevodi, a ime iza nje u nekoj je mjeri prilagođeno hrvatskom jeziku i 5 3,0 / Name consisting of a translated common noun (or conjunction), and a name which is to some extent adapted into the Croatian language Tradicionalno pohrvaćeno ime iz kojeg se može prepoznati korijen j 5 3,0 / Traditional Croatianised name with an easily identified rootn Staro hrvatsko ime k 2 1,2 / Traditional Croatian name Ukupno 169 100,0 / Total

Izvor: prema ur. Crljenko (2016) Source: According to: Ed. Crljenko (2016)

guage community (e.g. names of European countries), a higher degree of linguistic change was recorded. It could also be expected that their share in the total number of country names would be very small. The latter could also suggest that the scope of Croatian cul- tural and political connections with distant countries is quite limited – this would certainly be worth further exploration, however. 103 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Zaključak Conclusion 79/1, 81−106 (2017.) Geografska istraživanja udomaćenih geografskih Geographical studies of adapted geographical names imena (egzonima) valja temeljiti na iščitavanju ve- (exonyms) should be based on ”a reading” of the strongly oma zastupljenih i raznovrsnih geografskih sadrža- represented and fairly diverse geographical attributes en- ja kodiranih u imenima. U početnoj se fazi takvih coded in the names. In the initial phase of such studies, istraživanja geograf može poslužiti metodom klasi- a geographer may use a classification method. Classifi- fikacije. Razvrstavati se može na više načina, ovisno cations can be carried out in several ways, depending on o kriteriju (kriterijima), vrsti istraživanja (kvalita- the criterion (criteria), the type of research (qualitative or tivno ili kvantitativno), njegovoj svrsi, ali i samom quantitative), its purpose, and the researchers themselves. istraživaču. U radu je pokazano da se egzonimi This article pointed out that exonyms may be classified razvrstavaju prema: a) tipu geografskog objekta koji according to: a) type of geographical feature; b) location imenuju, b) lokaciji geografskog objekta, c) stupnju of the geographical feature; c) degree of the standardisa- normiranja imena, d) području uporabe, e) učesta- tion of the name; d) area of use; e) frequency of use in a losti uporabe u određenom razdoblju, f) motivaciji particular period; f) motivation for naming; and g) typol- imenovanja te g) tipologiji prema načinu udomaći- ogy according to the way geographical names are adopted vanja imena. into the Croatian language. Metoda klasifikacije egzonima primjenjiva je This exonym classification method can be applied u drugim geografskim istraživanjima, poglavito in other geographical studies, particularly cultural-geo- onima kulturno-geografskim i historijsko-geograf- graphical and historical-geographical analyses. Various skim. S pomoću nje mogu se započeti i/ili upot- studies could begin with and/or be complemented by puniti analize: a) dosega i intenziteta kulturno-po- use of classifications of exonyms, such as those of: a) the vijesnih odnosa među jezičnim zajednicama, b) range and intensity of cultural and historical relations be- važnosti geografskih sadržaja u ljudskoj percepciji, tween linguistic communities; b) the importance of geo- c) odnosa važnosti pojedinoga geografskog objekta graphical attributes in human perception; c) the relations i „zvučnosti” njegova imena, d) geografski motivi- between the importance of a geographical feature and ranih imena (npr. istraživanja o uzrocima zastuplje- “the power” of its name; d) the geographical motivation nosti i raširenosti pojedinih motivacija, razlozima for naming (e.g. while searching for the representation promjene i/ili premještanja motivacije), e) društve- and the extent of a particular motivation, or while analys- nih i povijesnih konteksta imenovanja, f ) migracij- ing the reasons of change and/or displacement of motiva- skih tokova jezičnih zajednica, odnosno stanovniš- tion); e) social and historical context of naming; f ) migra- tva i dr. Kako je pokazano na primjeru bilateralnog tion flows of language communities; etc. As was shown projekta, podjele su pogodne i za komparativne in the case of the bilateral project, these classifications analize egzonima. are suitable for comparative analysis of exonyms as well.

Literatura Babić, S., Finka, B., Moguš, M., 1996: Hr- Barić, E., Hudoček, L., Koharović, N., unsd/geoinfo/UNGEGN/docs/9th-un- vatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb. Lončarić, M., Lukenda, M., Mamić, csgndocs/crp/9th_UNCSGN_e-conf- Literature M., Mihaljević, M., Šarić, Lj., Švaćko, 98-crp-46.pdf (1. 10. 2016.). Babić, S., Finka, B., Moguš, M., 2004: Hr- V., Vukojević, L., Zečević, V., Žagar, M., vatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb. Boháč, P., 2011: Report of the activities re- 1999: Hrvatski jezični savjetnik, Institut lating the standardization of geographical Bailey, K. D., 1994: Typologies and taxo- za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Perga- names in the Czech Republic for the peri- nomies: An introduction to classification mena, Školske novine, Zagreb. od 2008 – 2010, The Twentieth Session techniques, Sage Publications, Thousand Bhattacherjee, A., 2012: Social Science Re- of the East Central and South-East Oaks – London – , DOI: search: Principles, Methods, and Practices, Europe Division of the UNGEGN, 10.4135/9781412986397. University of South Florida, Tampa. UNGEGN, http://ungegn.dgu.hr/un- Bakotić, B. (ur.), 2012: Službena skraćena i gegn20/13_CZE_Report_Bohac_EC- Bohác, P., 2007: List of Czech Exonyms, Nin- puna imena država na hrvatskom i engle- SEED.pdf (13. 9. 2016.). th United Nations Conference on the skom jeziku, Ministarstvo vanjskih i europ- Standardization of Geographical Names, Brnot, M., 2016: Report of the East Cen- skih poslova Republike Hrvatske, Zagreb. United Nations, http://unstats.un.org/ tral and South-East Europe Division 104 I. Crljenko

(ECSEED), Twenty-ninth session of praksi: primjer postupanja s egzonimi- Names: Approaches towards the Resolution Metoda klasifikacije UNGEGN, UNGEGN, http://land. ma, Studia lexicographica 9 (2), 83-89. of an Apparent Contradiction, LIT Ver- u istraživanjima gov.ua/wpcontent/uploads/2016/04/ lag, Wien – Berlin. Crljenko, I. (ur.), 2016: Hrvatski egzonimi egzonima WP35_4_29th_UNGEGN_Sessi- I.: imena država, glavnih gradova i nji- Jordan, P., Bergmann, H., Burgess, C., on-ECSEE_Division_Report-2.pdf (4. hovih stanovnika, Leksikografski zavod Cheetham, C. (eds.), 2011: Trends in 11. 2016.). Classification Miroslav Krleža, Zagreb. Exonym Use: Proceedings of the 10th method in Brozović, D., 1995: O hrvatskim ime- UNGEGN Working Group on Exonyms exonym studies Cvitanović, A., 1974: Pisanje i čitanje ge- nima država, Jezik: časopis za kulturu Meeting (Name and Place 1), Verlag Dr. ografskih naziva, u: Veliki atlas svijeta hrvatskoga književnog jezika 42 (5), Kovač, Hamburg. (ur. Cvitanović, A.), Prosveta, Mladinska 147–152. knjiga, Beograd, Ljubljana, 392–399. Jordan, P., Woodman, P. (eds.), 2014: Brozović, D., 2001: Litva ili Litvanija, Le- The Quest for Definition: Proceedings of Drohushevska, I., 2014: State Register of tonija ili Latvija. Folia onomastica Croa- the 14th UNGEGN Working Group on Geographical Names of Ukraine. Polski tica 10, 247–250. Exonyms Meeting (Name and Place 3), Przegląd Kartograficzny 46 (4), 443–453. Verlag Dr. Kovač, Hamburg. Brozović Rončević, D., 2010: Toponomastič- http://ppk.net.pl/artykuly/2014404.pdf ko nazivlje između jezikoslovlja i geogra- (13. 10. 2016.). Jordan, P., Woodman, P. (eds.), 2015: Con- fije, Folia onomastica Croatica 19, 37–46. firmation of the Definitions: Proceedings Gostl, I.,1985: Egzonimi: prilog teoret- of the 16th UNGEGN Working Group on Brozović Rončević, D., 2011: Exonyms skom pristupu. Jezik: časopis za kultu- Exonyms Meeting (Name and Place 4), as a reflection of cultural heritage, The ru hrvatskoga književnog jezika 32 (3), Verlag Dr. Kovač, Hamburg. Twentieth Session of the East Central 78–88. and South-East Europe Division of the Jordan, P., Woodman, P. (eds.), 2016: Cri- Guidelines for the Preparation of Lists of UNGEGN, UNGEGN, http://unge- teria for the Use of Exonyms: Proceedings Exonyms – prepared by the Dutch and gn.dgu.hr/ungegn20/27_CRO_EC- of the 17th UNGEGN Working Group on German-speaking Division, UNGE- SEED_Documets_Brozovic_Exonyms. Exonyms Meeting (Name and Place 6), GN Fifteenth Session, UNGEGN, pdf (2. 6. 2016.). Verlag Dr. Kovač, Hamburg. 1991, http://unstats.un.org/unsd/geo- Chaleva, M., Fakalieva, V., 2008: Standar- info/UNGEGN/docs/15th-gegn-do- Jozić, Ž. (ur.), 2013: Hrvatski pravopis, dization of the geographical names in Re- cs/15th_gegn_WP76.pdf (12. 10. 2016.). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, public of Bulgaria. The Nineteenth Sessi- Zagreb. Harvalík, M., 2016: The Types of Czech on of the East Central and South-East Exonyms and Incorporating Foreign Kalmeta, R., 1985: O imenima na našim Europe Division of the UNGEGN, Geographical Names into Czech, in: zemljovidima, Jezik: časopis za kulturu hr- UNGEGN, http://ungegn.dgu.hr/ Proceedings of the 25th International vatskoga književnog jezika 32 (3), 88–90. 19session_papers/03_BGR_Standar- Congress of Onomastic Sciences (Topono- dization%20of%20the%20geographi- Kladnik, D., 2001: Seznam tujih zemljepi- mastics I) (eds. Hough, C. and Izdebska, cal%20names%20in%20Republic%20 snih imen v slovenskem jeziku, Geodetska D.), University of Glasgow, Glasgow, of%20Bulgaria.pdf (2. 10. 2016.). uprava Republike Slovenije, Ljubljana. 180–186. http://www.icos2014.com/ Choleva-Dimitrova, A., Vlahova-Ange- wp-content/uploads/icos2014_vol_1. Kladnik, D., 2007a: Podomačena tuja ze- lova, M., 2009: Standardisation of ge- pdf (28. 10. 2016.). mljepisna imena v slovenskih atlasih sveta, ographical names in Bulgaria, in: Geo- Geografski inštitut Antona Melika, Za- Horňanskỳ, I., Miklušová, E., 2011: graphical Names as a Part of the Cultural ložba ZRC, Ljubljana. Exonym standardization practice and Heritage (eds. Jordan, P. et al.), Institut exonym use in Slovakia, in: Trends in für Geographie und Regionalforschung, Kladnik, D., 2007b: Pogledi na podomače- Exonym Use: Proceedings of the 10th UN- Wien, 163–167. vanje tujih zemljepisnih imen, Geografski GEGN Working Group on Exonyms Mee- inštitut Antona Melika, Založba ZRC, Crljenko, I., 2008: O pisanju geografskih ting (Name and Place 1) (eds. Jordan, Ljubljana. imena: Neke nedoumice u hrvatskim P. et al.), Verlag Dr. Kovač, Hamburg, leksikografskim i kartografskim djelima, 187–194. Kladnik, D., Ciglič, R., Hrvatin, M., Perko, Studia lexicographica 2 (1/2), 77–104. D., Repolusk, P., Volk, M., 2013: Sloven- Jordan, P., 2016: Report of the Working Gro- ski eksonimi, Geografski inštitut Antona Crljenko, I., 2014: Some older sources up on Exonyms, Twenty-ninth session Melika, Založba ZRC, Ljubljana. for Croatian exonym analysis, Acta geo- of United Nations Group of Experts graphica Slovenica 54 (1), 89–100, DOI: on Geographical Names, UNGEGN, Kladnik, D., Perko, D., 2013: Slovenska 10.3986/AGS54105. http://unstats.un.org/unsD/geoin- imena držav, Geografski inštitut Antona fo/UNGEGN/docs/29th-gegndocs/ Melika, Založba ZRC, Ljubljana. Crljenko, I., 2015a: Geografski pogled na WP/WP9_14_Peter%20J%20%20Re- motive imenovanja država: tipološki Kladnik, D., Perko, D., 2015: Zemljepisna port%20of%20the%20Working%20 Pristup, u: Knjiga sažetaka sa 6. hrvat- imena, Zbirka slovenskih eksonimov, Group%20on%20Exonyms%20UN- skoga geografskog kongresa (ur. Orešić, D. http://giam.zrcsazu.si/sl/zbirka/zemlje- GEGN.pdf (20. 5. 2016.). i Cvitanović, M.), Hrvatsko geografsko pisna-imena#v (17. 10. 2016.). društvo, Zagreb, 22. Jordan, P., Orožen Adamič, M., Woodman, Kladnik, D., Crljenko, I., Geršič, M., Či- P. (eds.), 2007: Exonyms and the Inter- Crljenko, I., 2015b: Marginalnost u hrvat- laš Šimpraga, A., 2017: A comparison national Standardisation of Geographical skoj i međunarodnoj toponomastičkoj of Croatian and Slovenian exonyms, 105 HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK Acta geographica Slovenica 57 (1), DOI: Pavić, R., 2012: Geografija gorske Hrvatske, Central and South-East Europe Divisi- 79/1, 81−106 (2017.) 10.3986/AGS.4653, in press. Biblioteka „Zavičaj”, Rijeka. on, UNGEGN, http://ecseed.zrcsazu.si/ Portals/22/21%20session/Country%20 Kováčová, M., 2015: Report on the activities Ratković, S., 1929: Kako da pišemo geo- report%20Czech%20Republic.pdf (3. 9. in the field of standardization of geographical grafijska imena?, Hrvatski geografski gla- 2016.). names in the Slovak Republic, 21st Session of snik 1 (1), 34–38. the East, Central and South-East Europe Texts of resolutions on the subject of exonyms, Rogić, P., 1964: Toponomastika ili toponi- Division, UNGEGN,http://ecseed.zrcsazu. Working Group on Exonyms, n. d., mija kao grana lingvistike, njen predmet i si/Portals/22/21%20session/Country%20 http://ungegn.zrcsazu.si/Portals/7/ metoda, Jezik: časopis za kulturu hrvatsko- report%20Sl ovakia.pdf (13. 9. 2016.). WGE%20Activities/Resolutions_on_ srpskoga književnog jezika 11 (1), 9–16. exonyms.pdf (5. 7. 2016.). Leksikografski zavod Miroslav Krleža, n. Relph, E. T., 2016: Toponymy and Place d., http://www.lzmk.hr/hr/leksikograf- UNGEGN National Names Authorities and Names, Placeness, Place, Placelessness, ska-djelatnost (17. 9. 2016.). Committees, n. d., https://unstats.un.org/ http://www.placeness.com/toponymy- unsd/geoinfo/UNGEGN/countrylinks. Lindsay, J. M., 2001: Techniques in human and-the-particularity-of-place-names/ html (19. 9. 2016.). geography, Routledge, London – New (1. 11. 2016.). York. UNGEGN United Nations Group of Experts Report of Slovenia, The Twenty-first Sessi- on Geographical Names, n. d., http://un- Lončarić, M., 1994: Hrvatska imena dr- on of the East Central and South-East stats.un.org/unsd/geoinfo/ungegn/ (17. žava, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga Europe Division of the UNGEGN, 9. 2016.). književnog jezika 42 (1), 1–12. UNGEGN, 2015, http://ecseed.zrc-sa- zu.si/Portals/22/21%20session/Slove- UNGEGN Working Group on Exonyms, Lovrić, P., 1988: Opća kartografija, Sveuči- nia.pdf (1. 11. 2016.). n. d., http://ungegn.zrc-sazu.si/ (17. 9. lišna naklada Liber, Zagreb. 2016.). Room, A., 2006: Placenames of the World, Manual for the national standardization of McFarland and Company, Inc., Publis- Vratović, V., 1983: Europa ili Evropa?, Je- geographical names, United Nations Pu- hers, Jefferson (North Carolina) – Lon- zik: časopis za kulturu hrvatskoga knji- blication, New York, 2006. don. ževnog jezika 31 (1), 8–14. Mikesy, G., Pokoly, B. et al, 2012: Report Skok, P., 1971–1974: Etimologijski rječnik Woodman, P. (ed.), 2012: The Great Topo- of Hungary 2007-2012, Tenth United hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjige 1–4, nymic Divide: Reflections on the definition Nations Conference on the Standardi- (ur. Deanović, M. i Jonke, Lj.), Jugosla- and usage of endonyms and exonyms, Head zation of Geographical Names, United venska akademija znanosti i umjetnosti, Office of Geodesy and Cartography / Nations, http://unstats.un.org/unsd/ Zagreb. Główny Urząd Geodezji i Kartografii, geoinfo/UNGEGN/docs/10th-uncs- Warszawa. gn-docs/crp/E_Conf.101_CRP23_ Skračić, V., 2011: Toponomastička početnica: Rev1_Report%20of%20Hungary.pdf (3. osnovni pojmovi i metoda terenskih istra- Zych, M., 2007: Report of Poland 2002- 10. 2016.). živanja, Sveučilište u Zadru, Zadar. 2007, Ninth United Nations Conferen- ce on the Standardization of Geograp- Moder, J., 1972: O pisavi in izreki zemlje- Stewart, G. R., 1954: A Classification hical Names, United Nations, http:// pisnih imen, v: Veliki atlas sveta (ur. of Place Names, Names: A Journal of ksng.gugik.gov.pl/pliki/report_of_po- Medved, J. in Ingolič, B.), Mladinska Ononmastics 2 (1), 1–13, DOI: 10.1179/ land.pdf (3. 10. 2016.). knjiga, Ljubljana, 393–406. nam.1954.2.1.1. Zych, M., 2011: Standardization of geo- Orth, D. J., 2006: Organization of a natio- Šimunović, P., 1983: Zemljopisna imena graphical names in Poland, Twenty-sixth nal programme for geographical names kao spomenička baština materijalne i session of United Nations Group of Standardization, in: Manual for the na- duhovne kulture, Rasprave Zavoda za Experts on Geographical Names, UN- tional standardization of geographical na- jezik 8-9, 231–252. GEGN, http://unstats.un.org/unsd/ge- mes, United Nations Publication, New Šimunović, P., 2009: Uvod u hrvatsko ime- oinfo/UNGEGN/docs/26th-gegndocs/ York, 5–78. noslovlje, Golden marketing – Tehnička WP/WP25_Standardization%20of%20 Pavić, R., 1980: Geografski aspekt topo- Knjiga, Zagreb. geographical%20names%20in%20Po- nimije, u: Spomenzbornik proslave 30. land.pdf (5. 5. 2016.). Švehlová, I., 2015: Report by Government obljetnice Geografskog društva Hrvatske on the situation and on the progress made Zych, M. (ed.), 2013: Urzędowy wykaz pol- (ur. Sić, M.), Geografsko društvo Hr- in the standardization of geographical na- skich nazw geograficznych świata, Głowny vatske, Zagreb, 121–134. mes since 2014. 21st Session of the East, Urząd Geodezji i Kartografii, Warszawa.

Autor Ivana Crljenko [email protected] Author dr. sc. Ivana Crljenko, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Frankopanska 26, 10000 Zagreb, Hrvatska 106