Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ

ZAGREB, svibanj 2015.

0

Naziv dokumenta Elaborat zaštite okoliša Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja Zahvat kapaciteta 5.000 ES

Komunalac d.o.o. Društvo za vodoopskrbu i odvodnju Nositelj zahvata Petra Svačića 5, 47 240 Slunj OIB: 68591579130

adresa Jagodno 100a 10410 Velika Gorica tel/fax +385 1 2390 253 Izrađivač studije e-mail [email protected] web www.ires.hr OIB 97065215278 voditelj izrade elaborata: [ ovlašteni voditelj stručnih poslova zaštite okoliša Izrađivača ] Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. ing. mat.

Stručni tim izrađivača

Dr.sc. Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum. Robert Španić, dipl. ing. biol.

Vanjski suradnici (Kaina d.o.o.)

Mr.sc. Katarina Knežević, prof.biol. Ana Kruljac, mag.ing.agr.

ZAGREB, svibanj 2015.

1

SADRŽAJ

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...... 3 2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 7 2.1. Usklađenost zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom ...... 10 2.2. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata ...... 21 3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 29 3.1. Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz „Uredbe“ ...... 29 3.2. Opis zahvata ...... 29 3.3. Varijantna rješenja ...... 37 3.4. Opis tehnološkog procesa ...... 39 3.5. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ...... 42 3.6. Popis vrsta i količina tvari koje izlaze iz tehnološkog procesa ...... 42 4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 43 4.1. Mogući utjecaji zahvata na okoliš ...... 43 4.2. Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ...... 48 4.3. Kumulativni utjecaj ...... 48 4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 48 5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 49 6. ZAKLJUČAK ...... 50 7. POPIS LITERATURE I PROPISA ...... 52 8. PRILOZI ...... 53

2

UVOD

Nositelj zahvata, Komunalac d.o.o. društvo za vodoopskrbu i odvodnju iz Slunja, planira izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s pratećom infrastrukturom na k.č. br. 2292, 2113 i 2291, sve k.o. Slunj 1, na području grada Slunja u Karlovačkoj županiji.

Prema Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14) pod točkom 10.4., za postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje potrebno je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koja je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Lokacija zahvata se nalazi u blizini područja ekološke mreže (HR2001336 Područje oko Matešića pećine i HR2000596 Slunjčica) te je nositelj zahvata, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 146/14) obvezan provesti i prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prema članku 27. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13), za zahvate za koje je propisana ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, prethodna ocjena se obavlja u okviru postupka ocjene o potrebi procjene.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš kao i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu provode se prije izdavanja lokacijske dozvole.

Ovaj elaborat je izrađen na bazi Idejnog projekta br. HE-102 „Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja“ kojeg je izradilo ovlašteno poduzeće Hidroeko d.o.o. iz Zagreba.

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Nositelj zahvata je poduzeće Komunalac d.o.o. društvo za vodoopskrbu i odvodnju sa sjedištem u gradu Slunju u Karlovačkoj županiji. Poduzeće je registrirano i upisano u sudski registar 29. studenog 1995. godine (Slika 1.1.).

Naziv poduzeća: Komunalac d.o.o. društvo za vodoopskrbu i odvodnju

Sjedište: Petra Svačića 5, 47 240 Slunj

OIB: 68591579130

Odgovorna osoba: Dinko Puškarić, dipl. ing. strojarstva

3

4

5

Slika 1.1. Izvadak iz sudskog registra

6

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s pratećom infrastrukturom izgradit će se na k.č. br. 2292, 2113 i 2291, sve k.o. Slunj 1 (Slika 2.1. i Slika 2.2.). Uređaj će se izgraditi na k.č. br. 2292 k.o. Slunj, a na k.č. br. 2113 i 2291 k.o. Slunj vodoopskrbni cjevovod.

Navedene čestice se nalaze u gradu Slunju u Karlovačkoj županiji. K.č. br. 2292 je u naravi pašnjak i u vlasništvu je nositelja zahvata. K.č. br. 2113 je državna cesta D1, a k.č. br. 2291 je pašnjak i u vlasništvu je grada Slunja. Grad Slunj suglasan je s izvođenjem radova izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda preko parcele u njihovom vlasništvu (Slika 2.3.).

Lokacija zahvata je udaljena oko 170 m od prvih stambenih objekata na sjeveru te oko 120 m na sjeveroistoku i istoku. Od Rastoka je udaljena oko 500 m.

Lokacija zahvata

Državna cesta D1

Slika 2.1. Lokacija zahvata na topografskoj karti (Izvor: Arkod preglednik)

7

k.č. br. 2291 Državna cesta D1 k.č. br. 2113

Lokacija planiranog uređaja za pročišćavanje k.č. br. 2292 Planirana pristupna cesta

Slika 2.2. Lokacija zahvata na ortofoto podlozi (Izvor: Arkod preglednik)1

1 brojevi katastarskih čestica nisu usklađene s katastrom prema novoj izmjeri 8

Slika 2.3.. Suglasnost Grada Slunja za ustanovljenje prava služnosti

9

2.1.Usklađenost zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom

2.1.1.Usklađenost zahvata s Prostornim planom Karlovačke županije

Odredbe iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ br. 26/01 i 36/08) koje se odnose na organizaciju odvodnje otpadnih voda na području županije i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda su sljedeće:

Članak 4. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 4.1. Građevine od važnosti za Državu određene Programom prostornog uređenje Republike Hrvatske i Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku. 4.2. Određuju se građevine od važnosti za Županiju 4.2.3. Vodne građevine 4.2.3.3. Građevine za zaštitu voda - sustavi za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje kapaciteta do 25.000 ES ...

Članak 8. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 8.9. Vodnogospodarski sustavi 8.9.2. Zaštita voda od onečišćenja provodi se: ... - izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Ogulina, Ozlja i Slunja; ...

Članak 12. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš 12.13. Prioritetne mjere zaštite voda od onečišćenja: ... - uređaji za pročišćavanje otpadnih voda gradova Ogulin, Slunj, Ozalj i sustav Plitvice - Rakovica;

...

Na karti korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ br. 26/01 i 36/08), čestica na kojoj se planira zahvat nalazi se na prostoru označenom kao ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište (Prilog 1. i Prilog 2.).

10

Na karti infrastrukturnih sustava i mreže – vodnogospodarski sustav iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ br. 26/01 i 36/08), planirani zahvat je označen kao planirani uređaj za pročišćavanje voda, a u blizini zahvata se nalazi postojeći ispust otpadnih voda u rijeku Koranu (Prilog 3. i Prilog 4.).

Na karti uvjeta korištenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ br. 26/01 i 36/08), planirani zahvat se nalazi u značajnom krajobrazu „Slunjčica“ (Prilog 5. i Prilog 6.).

Prema karti uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ br. 26/01 i 36/08), planirani zahvat se nalazi u području osobito vrijednog predjela – prirodni krajobraz i izvan vodozaštitnog područja. Zahvat se nalazi u blizini rijeke Korane, dok je postojeći ispust otpadnih voda u samu rijeku Koranu koja je vodotok II. kategorije kakvoće voda (Prilog 7. i Prilog 8.).

Zahvat izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je u skladu s Prostornim planom Karlovačke županije:

 Prostornim planom je predviđena i ucrtana lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.  Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda locirana je u blizini postojećeg ispusta otpadnih voda u rijeku Koranu.  Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda do 25.000 ES je građevina od važnosti za Županiju jer se time štite vode od onečišćenja.

2.1.2.Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Slunja

Odredbe iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 23/06 i 09/12) koje se odnose na organizaciju odvodnje otpadnih voda na području Grada Slunja i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda su sljedeće:

2.Uvjeti za uređenje prostora 2.1.Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 11. Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela Županije. Određivanje prostora i građevina ovim se planom utvrđuje planski i usmjeravajući uvjet. Ovim planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Županiju koji su preuzeti iz plana višeg reda: ... 3. Vodne građevine: - građevine za korištenje voda - vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s, - regionalni vodovodni sustav Lička Jesenica; - građevine za zaštitu voda

11

- sustavi za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje kapaciteta do 25000 ES.

5.2.Infrastrukturni i komunalni sustavi 5.2.2.Vodnogospdarski sustav

Članak 165. Pravilno rješenje odvodnje oborinskih i otpadnih voda preduvjet je zdravog urbanog razvoja. Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent moraju zadovoljiti kriterij čistoće sukladan važećim propisima i odredbama Zakona o vodama. Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke. Otpadne vode (oborinske, sanitarno–fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 87/10). ... Na području Grada, naselje Slunj ima djelomično izgrađen sustav odvodnje, odnosno izgrađen mješoviti kanalizacijski sustav za središnji dio naselja, te dio kanalizacijske mreže s pripadajućim retencionim bazenom u industrijskoj zoni. Kanalizacijske vode ispuštaju se u recipijent Koranu, na području „Jarebova luka“. Ispust je trenutno bez ikakvog pročišćavanja, no predviđena je izvedba rasteretnoretencijskog objekta i sifonskog prijelaza Korane, te nastavak kolektora po njenoj desnoj obali do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji ''Luka'', oko 500 m nizvodno od Rastoka, čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran. Uz uređaj treba izgraditi prihvatnu stanicu za sadržaj sabirnih jama. Predviđena je dogradnja postojećeg kanalizacijskog sustava kojim će se formirati jedinstvena funkcionalna cjelina, te proširenje na dio naselja Cvitović, Podmelnica, Lumbardenik i Novo selo. Na području Rastoka predviđen je razdjelni sustav odvodnje, a trenutno je izvedena samo fekalna kanalizacija ukupne duljine oko 1 045 m, dok oborinske vode direktno dospijevaju do rijeke Korane i Slunjčice ili poniru u podzemlje. Na ostalom području otpadne vode se prikupljaju septičkim jamama. Sanitarne i tehnološke otpadne vode s izdvojenog građevinskog područja gospodarske, turističke, ugostiteljske i sl. namjene skupljaju se i dovode do lokalnog uređaja za pročišćavanje čija će se lokacija odrediti UPU-om. Gdje god je moguće, potrebno je oborinsku odvodnju odvojiti od fekalne (tehnološke) odvodnje, kako bi se njegovom realizacijom u budućnosti utjecalo na smanjenje troškova pročišćavanja otpadnih voda, jer bi se postupnim smanjenjem za količine oborinske odvodnje mogla zadovoljiti odvodnja otpadnih voda prema uređaju za pročišćavanje bez povećanja kapaciteta.

6.Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 6.1.Prirodna baština

12

Članak 168. Na području Grada Slunja, nalazi se slijedeće područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11): - značajni krajobraz - Slunjčica (površine 147,88 ha) upisan u Upisnik zaštićenih područja. Zaštita značajnog krajobraza – Slunjčica, iz prethodnog stavka utvrđena je aktom o zaštiti, važećom zakonskom regulativom, te slijedećim odredbama ovog Plana: - ciljevi očuvanja: riječni rak, potočni rak, potočna pastrva, lipljen, puzavi celer, zajednica gospinog vlaska; - ekološka mreža RH, potencijalno područje NATURA 2000; - mjere zaštite: - izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima; - zadržati prirodni režim vode; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; - ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. Prostornim planom Karlovačke županije, za područje značajnog krajobraza Slunjčica propisana je obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja. Do donošenja Plana iz prethodnog stavka, mjere provedbe za građevinska područja naselja i za građenje izvan građevinskih područja propisane su ovim Planom.

Članak 170. U Hrvatskoj Ekološka mreža je propisana temeljem 'Zakona o zaštiti prirode' (NN 70/05, 139/08, 57/11), a proglašena 'Uredbom o proglašenju ekološke mreže' (NN 109/07). Na području Grada Slunja nalaze se slijedeća područja ekološke mreže RH:

HR 2000085 Matešića pećina o važna područja za divlje svojte i stanišne tipove; o ciljevi očuvanja: dugokrili pršnjak, dugonogi šišmiš, južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, H.1., 8310 (kraške špilje i jame); o mjere zaštite: 6000; ... HR 2000595 Korana o važna područja za divlje svojte i stanišne tipove; o ciljevi očuvanja: plotica, potočna mrena, bjeloperajna krkuša, peš, riječni rak, A.3.5. (sedrotvorne riječne zajednice), 3260 (vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion); o mjere zaštite: 10, 102, 105, 106, 107, 109, 140, ostalo: sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom, zaštititi mrijesna staništa; ... HR 2000596 Slunjčica o važna područja za divlje svojte i stanišne tipove;

13

o ciljevi očuvanja: lipljen, potočna pastrva, riječni rak, potočni rak, B.1.2.1.1. (zajednica gospinog vlaska); o mjere zaštite: 101 – 103, 107, 109; ...

Članak 171. ... Upravno tijelo županije nadležno za poslove zaštite prirode utvrđuje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja akata za građenje i izvođenje radova i zahvata na području regionalnog parka, značajnog krajobraza, te izvan granica građevinskog područja. Za zahvate u prostoru na području ekološke mreže RH provodi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu u skladu sa "Zakonom o zaštiti prirode" (NN 70/05, 139/08, 57/11) i ''Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu'' (NN 118/09) odnosno važećom zakonskom regulativom.

Članak 182. U skladu sa PPKŽ-om, na prostoru Grada Slunja nalaze se sljedeći osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi, a prikazani su u kartografskom prikazu 3.2 ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju'' u mjerilu 1:25.000: - rijeka Mrežnica – dio obalnog pojasa vodotoka; - rijeka Korana – dio obalnog pojasa vodotoka; - rijeka Glina – dio obalnog pojasa vodotoka; - rijeka Slunjčica – dio obalnog pojasa vodotoka; Za osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze iz prethodnog stavka utvrđene su sljedeće mjere zaštite: - u ovim predjelima treba poticati obnovu tradicijskih gospodarskih djelatnosti i razvoj ekoturizma; - poljoprivrednih gospodarstava u ovim predjelima trebaju sadržavati razne vidove dopunskih djelatnosti, kao što je prerada i finalizacija poljoprivrednih sirovina u gotov proizvod te turistička djelatnost kroz koju bi se znatan dio takvih proizvoda plasirao; - gradnja u ovim područjima mora očuvati postojeće krajobrazne vrijednosti (npr. primjenom tradicionalnih načina gradnje i upotrebom tradicionalnih materijala); - zabranjena je gradnja na vizualno vrijednim i istaknutim lokacijama; - pri planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

8.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 193. U cilju zaštite okoliša treba sanirati razne deponije otpadaka iz domaćinstva i industrije, neuređena gnojišta u seoskim gospodarstvima, groblja održavati, hortikulturno urediti i sl.

14

Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i planiranim akumulacijama. To znači da se u vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.

Članak 205. Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu slijedećih mjera: - osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obvezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama; - sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.

Članak 206. Grad Slunj dužan je u okviru samoupravnog djelokruga, pratiti kakvoću zraka na svome području (područna mreža za praćenje kakvoće zraka), sukladno utvrđenom programu mjerenja kakvoće zraka, te osigurati uvjete njegove provedbe, a sve u skladu s odredbama važećih posebnih propisa (npr. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07, 60/08). Temeljna mjera za postizanje zaštite zraka jest smanjenje emisije onečišćujućih tvari u zrak. Potencijalnim zagađivačima zraka smatraju se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, odlagalište otpada, stočne farme, promet državnom cestom D1 Karlovac – Slunj – Plitvice za koju je potrebno uspostaviti monitoring onečišćenja zraka na području Grada Slunja.

Na karti korištenja i namjene prostora preuzetoj iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 23/06 i 09/12), planirani zahvat se nalazi na području označenom PŠ – ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (Prilog 9. i Prilog 10.).

Na karti infrastrukturnih sustava – vodnogospodarski sustav – obrada, skladištenje i odlaganje otpada preuzetoj iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 23/06 i 09/12), planirani zahvat je označen kao planirani uređaj za pročišćavanje voda, a u blizini zahvata se nalazi postojeći ispust otpadnih voda u rijeku Koranu (Prilog 11. i Prilog 12.).

Na karti uvjeta korištenja i zaštite prostora –područja posebnih uvjeta korištenja preuzetoj iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 23/06 i 09/12), planirani zahvat se nalazi na području predloženog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika „Korana“ (Prilog 13. i Prilog 14.).

Zahvat izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Slunja:

 Prostornim planom je predviđena i ucrtana lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.  Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda locirana je u blizini postojećeg ispusta otpadnih voda u rijeku Koranu.  Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda do 25.000 ES je građevina od važnosti za Županiju jer se time štite vode od onečišćenja.

15

2.1.3.Usklađenost zahvata s Urbanističkim planom uređenja grada Slunja

Odredbe iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 20/01 i 09/12) koje se odnose na organizaciju odvodnje otpadnih voda na području grada i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda su sljedeće:

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 5.3.1. Vodnogospodarski sustav 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 136. Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent moraju zadovoljiti kriterij čistoće sukladan važećim propisima i odredbama Zakona o vodama (NN 153/09). Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke. Otpadne vode (oborinske, sanitarno–fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).

Članak 137. Odvodnja otpadnih voda predviđena je izgradnjom novog i rekonstrukcijom postojećeg sustava odvodnje i pročistača, kako bi se svi objekti mogli priključiti. Sve postojeće i planirane građevine moraju biti priključene na javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, ako je isti izgrađen u profilu ulice na koju se priključuje građevna čestica predmetne građevine. ... Članak 138. Za prostor unutar obuhvata Plana postoji djelomično izgrađen sustav odvodnje, odnosno izgrađen mješoviti kanalizacijski sustav za središnji dio, te dio kanalizacijske mreže s pripadajućim retencijskim bazenom u industrijskoj zoni. Kanalizacijske vode ispuštaju se u recipijent Koranu, na području „“Jarebova luka“ Ispust je trenutno bez ikakvog pročišćavanja, no predviđena je izvedba rasteretnoretencijskog objekta i sifonskog prijelaza Korane, te nastavak kolektora po njenoj desnoj obali do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji ''Luka'', oko 500 m nizvodno od Rastoka, čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran. Uz uređaj treba izgraditi prihvatnu stanicu za sadržaj sabirnih jama. Predviđena je dogradnja postojećeg kanalizacijskog sustava kojim će se formirati jedinstvena funkcionalna cjelina, te proširenje na dio naselja Cvitović, Podmelnica, Lumbardenik i Novo Selo. Na području Rastoka predviđen je razdjelni sustav odvodnje, a trenutno je izvedena samo fekalna kanalizacija ukupne duljine oko 1045 m, dok oborinske vode direktno dospijevaju do rijeke Korane i Slunjčice ili poniru u podzemlje.

16

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 7.1. Prirodna baština

Članak 175. Na području obuhvata Plana, nalazi se sljedeće područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11): - značajni krajobraz – Slunjčica, upisan u registar zaštićenih objekata prirode (br. 24/1 – 1964). Zaštita značajnog krajobraza – Slunjčica, iz prethodnog stavka utvrđena je aktom o zaštiti, važećom zakonskom regulativom, te sljedećim odredbama ovog Plana: - ciljevi očuvanja: riječni rak, potočni rak, potočna pastrva, lipljen, puzavi celer, zajednica gospinog vlaska - ekološka mreža RH, potencijalno područje NATURA 2000; - mjere zaštite: - izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima; - zadržati prirodni režim vode; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; - ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. Prostornim planom Karlovačke županije, za područje značajnog krajobraza Slunjčica propisana je obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja.

Članak 176. Osim zaštićenog područja iz prethodnog Članka, Stručnom podlogom zaštite prirode za reviziju prostornog plana Karlovačke županije evidentirano je, odnosno predloženo za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) sljedeće područje: - značajni krajobraz – Korana. Za evidentirano zaštićeno područje iz prethodnog stavka treba donijeti odgovarajući akt o zaštiti u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, a do njihovog donošenja štiti se slijedećim mjerama zaštite: - ciljevi očuvanja: � potočna mrena, peš, bjeloperajna krkuša, plotica, riječni rak, � staništa: vodeni tokovi s vegetacijom i sedrotvorne riječne zajednice; � iznimna krajobrazna vrijednost - ekološka mreža RH, potencijalno područje NATURA 2000 - mjere zaštite: � elemente krajobraza u krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo)

17

� uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti; � u planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu; � u prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije; � poticati uporabu autohtonih materijala i poštivanje arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene; � osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (cretovi, travnjaci, bare, špilje i dr.) kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode; � izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja (''carrying capacity''); � ograničiti gradnju novih građevina izvan građevinskih područja.

Članak 177. Na području obuhvata Plana nalaze se sljedeća područja ekološke mreže RH zaštićena temeljem 'Zakona o zaštiti prirode' (NN 70/05, 139/08, 57/11) i 'Uredbe o proglašenju ekološke mreže' (NN 109/07):

HR 2000595 Korana o važna područja za divlje svojte i stanišne tipove; o ciljevi očuvanja: plotica, potočna mrena, bjeloperajna krkuša, peš, riječni rak, A.3.5. (sedrotvorne riječne zajednice), 3260 (vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion) o mjere zaštite: 10, 102, 105, 106, 107, 109, 140, ostalo: sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom, zaštititi mrijesna staništa;

HR 2000596 Slunjčica o važna područja za divlje svojte i stanišne tipove; o ciljevi očuvanja: lipljen, potočna pastrva, riječni rak, potočni rak, B.1.2.1.1. (zajednica gospinog vlaska); o mjere zaštite: 101 – 103, 107, 109 ... Članak 178. Ured državne uprave u županiji nadležno za poslove zaštite prirode utvrđuje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja akata za građenje i izvođenje radova i zahvata na području značajnog krajobraza. Za zahvate u prostoru na području ekološke mreže RH provodi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu u skladu sa "Zakonom o zaštiti prirode" (NN 70/05, 139/08, 57/11) i ''Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu'' (NN 118/09) odnosno važećom zakonskom regulativom.

18

Članak 179. U skladu sa PPKŽ-om, na prostoru obuhvata Plana nalaze se sljedeći osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi, a prikazani su u kartografskom prikazu 3.3 ''Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju'' u mjerilu 1:5.000: - rijeka Korana – dio obalnog pojasa vodotoka - rijeka Slunjčica – dio obalnog pojasa vodotoka. Za osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze iz prethodnog stavka utvrđene su sljedeće mjere zaštite: - u ovim predjelima treba poticati obnovu tradicijskih gospodarskih djelatnosti i razvoj ekoturizma; - poljoprivrednih gospodarstava u ovim predjelima trebaju sadržavati razne vidove dopunskih djelatnosti, kao što je prerada i finalizacija poljoprivrednih sirovina u gotov proizvod te turistička djelatnost kroz koju bi se znatan dio takvih proizvoda plasirao; - gradnja u ovim područjima mora očuvati postojeće krajobrazne vrijednosti (npr. primjenom tradicionalnih načina gradnje i upotrebom tradicionalnih materijala); - zabranjena je gradnja na vizualno vrijednim i istaknutim lokacijama; - pri planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

9.3. Zaštita voda Članak 196. Obuhvatom Plana prolazi rijeka Korana čiji je vodotok po kakvoći do Slunja I. kategorije, a od Slunja II. kategorije i rijeka Slunjčica čiji je vodotok po kakvoći I. kategorije. Za zaštitu stanja voda koje prolaze obuhvatom Plana (rijeka Korana i Slunjčica), sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 99/10), potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti: - radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi, poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane; - zaštita voda od otpadnih voda iz domaćinstva - izgradnjom javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda) i zabranom gradnje gospodarskih (poljoprivrednih) građevina s potencijalnim izvorima zagađenja; - zaštita voda od otpadnih voda iz građevina gospodarskih djelatnosti - izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za svaku zonu gospodarske namjene posebno ili priključivanjem na javni sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, uz obavezni predtretman; - otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po sustav odvodnje i recipijente u koje se upuštaju; - posebnim mjerama smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama: zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje otpada na zelene površine duž prometnica…

19

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja; - sanirati neuređena odlagališta i otpadom onečišćeni okoliš; - izraditi vodni katastar i utvrditi vodno dobro; - u vodotoke se ne smiju ispuštati otopine umjetnih gnojiva i druge štetne tvari; - za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti, odnosno unaprijediti, sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima; - izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima;

Članak 197. Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu slijedećih mjera: - osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), - sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.

Prema karti organizacije prostora i namjene površina iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 20/01 i 09/12), planirani zahvat se nalazi na površini označenoj sa IS3 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Površina predviđena za uređaj okružena je površinom označenoj sa Z - zaštitne zelene površine (Prilog 15. i Prilog 16.).

Na karti prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže - odvodnja iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 20/01 i 09/12), planirani zahvat je označen kao planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. U blizini planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda se nalazi postojeći ispust otpadnih voda u rijeku Koranu (Prilog 17. i Prilog 18.).

Prema karti uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Urbanističkog plana uređenja grada („Glasnik Karlovačke županije“ br. 20/01 i 09/12), planirani zahvat se nalazi u planiranom zaštićenom krajoliku „Korana“ (Prilog 19. i Prilog 20.).

Prema karti uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju preuzetoj iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 20/01 i 09/12), planirani zahvat se nalazi u području osobito vrijednog predjela – prirodni krajobraz i području ugroženo bukom. Zahvat se nalazi u blizini rijeke Korane, dok je postojeći ispust otpadnih voda u samu rijeku Koranu koja je vodotok I. reda i II. kategorije kakvoće voda (Prilog 21. i Prilog 22.).

Zahvat izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je u skladu s Urbanističkim planom uređenja grada Slunja:

 Urbanističkim planom uređenja je predviđena i ucrtana lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.  Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda locirana je u blizini postojećeg ispusta otpadnih voda u rijeku Koranu.  Obveza grada je provoditi mjere kojima će se štititi vode od onečišćenja, pri čemu je odvodnja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje jedna od glavnih mjera zaštite voda.

20

2.2.Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata

2.2.1.Opis značajki prostora Grada Slunja

Grad Slunj se nalazi u Karlovačkoj županiji i druga je prostorno velika jedinica lokalne samouprave. Zauzima površinu od 392,54 km², što čini 10,84 % sveukupne površine Karlovačke županije. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, na području grada i pripadajućih naselja živjelo je 5.076 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti 2011. godine bila je 12,93 stanovnika/km².

Grad Slunj ima važan prometno-geografski položaj u južnom dijelu prostora Korduna, središnje Hrvatske i hrvatskog podunavskog pročelja prema najmanjem i najužem spojnom hrvatskom dinarskom gorsko-planinskom spletu i jadranskom pročelju. Jedan od krakova „jadranskog“ prirodnog prometnog pravca vodi od Zagreba i Karlovca do jadranskih luka i središta na južnom hrvatskom primorju, ali sa svojim odvojcima nastavlja se i u Republiku Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, te ima međudržavno značenje.

2.2.2.Geološka obilježja

Područje Grada Slunja pripada dinarskom pojasu i sustavu, čiji se oblici u reljefu pružaju u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Prostor uglavnom izgrađuju naslage kredne i trijaske starosti. Od krednih naslaga najčešće su zastupljeni kompaktni rudistni vapnenci gornje krede, u kojima je vrlo izrazito usječen kanjon rijeke Korane, a trijaski sedimenti se redovito javljaju u obliku dolomita, dolomitiziranih vapnenaca i čistih vapnenaca. Na sjeveroistočnom dijelu slunjskog kraja prisutne su trijaske naslagama posebno na trijaskim dolomitima i paleozojskim sedimentima.

Dolomiti su u području krša posebno značajan petrografski element. Za razliku od vapnenca, dolomit se raspada u sitnije komadiće i stvara „pržinu“. Taj sitan materijal ispunjava pukotine i sprječava njihovo korozivno širenje. Zato je dolomit manje propusan od vapnenca, ali nikako nepropusan. Zbog specifičnosti strukture dolomita dolazi do njegove veće trošivosti, koje kod vapnenca nema. Zato se na dolomitnom zemljištu stvaraju vododerine, jarci, naplavine pržine i pijeska, osobito tamo gdje je šumska vegetacija uništena. Dolomitna područja su pitomija, s više rastresitog pokrova, manje bezvodna i pogodna za život.

2.2.3.Hidrološka obilježja

U hidrološkom smislu prostor Grada Slunja u cjelosti pripada slivnom području rijeke Korane, odnosno, šire gledano, crnomorskom slivu. Najveći površinski vodotok je rijeka Korana koja izvire na području nacionalnog parka Plitvička jezera. Rijeka Korana već na samom izlazu iz Plitvičkih jezera nestaje u podzemlju zbog čega je veći dio ljeta riječno korito suho. Voda se u koritu ponovno javlja na području granice s Bosnom i Hercegovinom s minimalnim protokom. Na području Slunja, u Koranu se ulijeva Slunjčica. U Karlovcu se rijeka Mrežnica ulijeva u Koranu koja se, također na području Karlovca, ulijeva u Kupu. Rijeka Mrežnica izvire nedaleko Slunja.

Na području Grada Slunja izvire rijeka Slunjčica. Izvor Slunjčice je jaki kraški uzlazni izvor. Voda je na samom izvoru ujezerena. To je jedan od najjačih izvora na području Korduna. Kapacitet izvora je vrlo promjenjiv i kreće se od minimalnih 2 m3/s do maksimalnih 40 m3/s. Rijeka Slunjčica je nastavak potoka Ličke Jesenice koji ponire kod istoimenog naselja, teče kroz podzemlje 14 km i zatim ponovno izvire nedaleko Slunja kao Slunjčica. Na slapištu Rastoke kod Slunja, Slunjčica se ulijeva u Koranu. Izvor Slunjčice se koristi za vodoopskrbu te su utvrđene tri zone zaštite vodocrpilišta.

21

2.2.4.Krajobrazna obilježja

Grad Slunj se, prema pregledu krajobraznih jedinica Hrvatske, nalazi u krajobraznoj jedinici Kordunska zaravan. Kordunska zaravan je prostrana vapnenačka zaravan na prostoru između Petrove gore i Žumberka, zapadno do podnožja goransko-ličkih planina. Prosječna nadmorska visina zaravni je između 300 i 400 m s dublje usječenim riječnim kanjonima Kupe, Dobre, Mrežnice i Korane ispresijecane brojnim sedrenim barijerama i slapovima.

Navedena krajobrazna jedinica je praktički cijela smještena na teritoriju Karlovačke županije i najkarakterističnija je za njezin prostor.

Odlikuju je slikoviti kanjoni bistrih krških rijeka Kupe, Dobre, Korane i Mrežnice koje su izrazito bogate sedrenim slapovima.

Krajobrazna karakteristika Kordunske zaravni također su plitke krške depresije s docima, poljima i naročito velikim brojem ponikvi, koje su u dolomitima šire i blaže, a vapnencima ljevkaste te duboke oko 10 m. Velike površine prekrivaju bujadare i vrištine te šumarci breze i kestena.

2.2.5.Klimatska obilježja

Klimatske karakteristike grada Slunja uvjetovane su njegovim položajem na prijelaznom prostoru između kontinentalnog dijela Panonske nizine i Hrvatskog primorja. Klima je umjerena kontinentalna. Otvorenost prostora prema sjeveru, uvjetuje jači utjecaj kontinentalnih klimatskih osobina.

Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10oC. Ljeta su relativno svježa, a prosječna temperatura natoplijeg mjeseca srpnja je oko 21oC. Najniže temeperature javljaju se tijekom siječnja i veljače, s prosječnom temperaturom od 0,7oC u siječnju i 1,1oC u veljači. Prosječna količina padalina u Slunju iznosi 1.180 mm. Od vjetrova prevladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta.

2.2.6.Bioekološka obilježja

Staništa

Lokacija zahvata se nalazi na staništu označenom kao I21 – Mozaične kultivirane površine (Slika 2.2-1.). Na širem području zahvata se nalaze sljedeći tipovi staništa (buffer 500 m):

 A23 – Stalni vodotoci,  C33 – Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima,  E45 – Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume,  I21 – Mozaične kultivirane površine,  J11 – Aktivna seoska područja.

Stanište zastupljeno na lokaciji zahvata (I21 – Mozaične kultivirane površine) nije uvršteno na popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja (Prilog II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14)) kao ni na popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova značajnih za ekološku mrežu Natura 2000 i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku Uniju (Prilog III. istog Pravilnika).

Staništa zastupljena na širem području zahvata (buffer 500 m) i to C33 – Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonaktnim tlima i E45 – Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume, nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja prema Prilogu II. navedenog Pravilnika kao i na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova značajnih

22

za ekološku mrežu Natura 2000 i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku Uniju (Prilog III. istog Pravilnika).

Zaštićeni dijelovi prirode

Lokacija zahvata se nalazi unutar značajnog krajobraza Slunjčica (Slika 2.2-2.). Slunjčica je zaštićena u navedenoj kategoriji 1964. godine. Zaštićeno područje obuhvaća cijeli tok Slunjčice i jedan kilometar toka Korane (od mosta nizvodno), do ruba kanjona s obje strane, s tim da u predjelu Rastoka granica ide preko stare tvrđave i magazina na most i desnu stranu kanjona Korane.

Rijeka Slunjčica izvire pet kilometara južno od Slunja na nadmorskoj visini od 240 m. Izvorište u obliku jezerca smješteno je u središnjem dijelu prirodnog amfiteatra gdje se ističe vertikalna istočna stijena na koju se nastavlja umjetno izgrađena brana. Izvor je izdužen u smjeru sjever-jug. Svojim je tokom u dužini od šest kilometara usjekla kanjon dubine 50 m. Kod razgranatog slapišta – Rastoka uz sam grad Slunj, Slunjčica se ulijeva u 30 m nižu rijeku Koranu.

Prema klasifikaciji krajobraza, značajni krajobraz Slunjčica pripada krajobraznoj jedinici Kordunska zaravan. Radi se o prostranoj vapnenačkoj zaravni na prostoru između poteza Petrova gora - Žumberak zapadno do podnožja goransko-ličkih planina. Prosječna nadmorska visina zaravni je između 300 i 400 m, s dublje usječenim slikovitim riječnim kanjonima koje odlikuju bistre krške rijeke Kupa, Dobra, Mrežnica i Korana s brojnim sedrenim barijerama i slapovima.

Krajobraz zaštićenog područja Slunjčica je definiran uskim i zavojitim tokom rijeke Slunjčice, njenim strmim obalama i uzvisinama te širokim platoom preko kojega u slapovima utječe u dvadesetak metara niže smještenu Koranu. Na uzvisini iznad desne obale, izvan naselja, smješteni su ostaci Napoleonovog magazina. Uz strme obale na okuci rijeke, nalazi se Stari grad Frankopan. Kanjon Slunjčice je na mnogim mjestima ispresijecan sedrenim barijerama zahvaljujući kojima rijeka obiluje bogato razgranatim slapištima. Osobito se ističu Rastoke, slapište koje zajedno sa starim i arhitektonski karakterističnim mlinovima predstavlja jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu cjelinu.

Ekološka mreža Natura 2000

Lokacija zahvata se nalazi izvan područja ekološke mreže. Na udaljenosti od oko 900 m nalazi se područje ekološke mreže HR2001336 – Područje oko Matešića pećine, a na udaljenosti od oko 400 m HR2000596 – Slunjčica (Slika 2.2-3.).

Prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13), ciljevi očuvanja područja HR2001336 – Područje oko Matešića pećine su stanišni tip 8310 – špilje i jame zatvorene za javnost te sljedeće vrste:  Austropotamobius torrentium – potočni rak,  Rhinolophus ferrumequinum – veliki potkovnjak,  Rhinolophus euryale – južni potkovnjak,  Rhinolophus hipposideros – mali potkovnjak,  Miniopterus schreibersii – dugokrilni pršnjak,  Myotis capaccinii – dugonogi šišmiš.

Ciljevi očuvanja područja HR2000596 – Slunjčica su vrsta Apium repens – puzavi celer te sljedeći stanišni tipovi:  8310 – špilje i jame zatvorene za javnost,  3260 – vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion,  32A0 – Sedrene barijere krških rijeka Dinarida.

23

Stupnjevi ugroženosti i zaštite vrsta – ciljeva očuvanja navedenih područja ekološke mreže navedeni su u Tablici 2.1-1. i Tablici 2.2-2. Vrste navedene kao ciljevi očuvanja strogo su zaštićeni temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ br. 144/13), a navedena staništa nalaze se na popisu Priloga III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14) kao rijetki i ugroženi stanišni tipovi značajni za ekološku mrežu Natura 2000.

Glavne prijetnje i pritisci na područje ekološke mreže HR2001336 – Područje oko Matešića pećine dolaze od uklanjanje starih, srušenih i suhih stabala, te onečišćenja uzrokovanog otpadom.

Glavne prijetnje i pritisci na područje ekološke mreže HR2000596 – Slunjčice dolaze od širenja invazivnih i drugih problematičnih vrsta, neadekvatne odvodnje otpadnih voda te mjenjanja vodenih tokova.

24

Lokacija zahvata

Slika 2.2-1. Karta staništa RH (Izvor: www.crohabitats.hr)

25

Lokacija zahvata

Slika 2.2-2. Karta zaštićenih područja (Izvor: www.crohabitats.hr)

26

Lokacija zahvata

~900 m

HR2001336 ~400 m Područje oko Matešića pećine

HR2000596 Slunjčica

Slika 2.2-3. Karta ekološke mreže RH (Izvor: www.crohabitats.hr)

27

Tablica 2.2-1. Vrste - ciljevi očuvanja HR2001336 Područje oko Matešića pećine Red Porodica Latinski naziv vrste Hrvatski naziv Ugroženost Zakono- Međunarodni Endem vrste (Crvena davstvo RH sporazumi/EU knjiga) zakonodavstvo RAKOVI Decapoda Astacidae Austropotamobius potočni rak VU SZ torrentium* SISAVCI Chiroptera Rhinolophidae Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT SZ BE2, DS4 Rhinolophus veliki potkovnjak NT SZ BE2, DS4 ferrumequinum Rhinolophus euryale južni potkovnjak VU SZ BE2, DS4 Vespertilionidae Miniopterus schreibersii dugokrilni pršnjak EN SZ BE2, DS4 Myotis capaccinii dugonogi šišmiš EN SZ BE2, DS4

Tablica 2.2-2. Vrste - ciljevi očuvanja HR2000596 - Slunjčica Red Porodica Latinski naziv vrste Hrvatski naziv Ugroženost Zakono- Međunarodni Endem vrste (Crvena davstvo RH sporazumi/EU knjiga) zakonodavstvo SJEMENJAČE Apiales Apiaceae Apium repens puzavi celer DD SZ DS4, BE1

EN - ugrožena vrsta BE1 – označava da je vrsta navedena u Prilogu I. Konvencije o zaštiti NT – gotovo ugrožena vrsta europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) VU – osjetljiva vrsta BE2 – označava da je vrsta navedena u Prilogu II. Konvencije o zaštiti DD – nedovoljno poznata europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama DS4 – označava da je vrsta navedena u Prilogu IV. Direktive 92/43/EEZ o („Narodne novine“ br. 144/13) zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnjih i životinjskih vrsta * - prioritetna divlja vrsta

28

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

3.1.Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz „Uredbe“

Nositelj zahvata planira izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućom infrastrukturom na k.č. br. 2292, 2113 i 2291, sve k.o. Slunj 1 na području grada Slunja u Karlovačkoj županiji.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14) za navedeni zahvat je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za koju je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Planirani zahvat se, prema navedenoj Uredbi, nalazi u Prilogu II. pod točkom 10.4. „Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje“.

3.2.Opis zahvata

Na dijelu k.č.br. 2292 čija ukupna površina iznosi 2.667,87 m2 izgraditi će se uređaj sa pripadajućom infrastrukturom oko kojeg će se postaviti ograda (Slika 3.2-1., Prilog 21. i Prilog 22.). Uređaj je građevina pravilnog pravokutnog tlocrta veličine 19,40 x 13,35 m, površine 258,99 m2, a sastoji se od podzemnog dijela i nadzemnog dijela. Za opskrbu uređaja vodom predviđena je izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda od spoja na postojeći cjevovod koji se nalazi uz državnu cestu D1, ukupne duljine oko 355 m. Za gradnju cjevovoda koristit će se koridor maksimalne širine 4 m (2 m lijevo i desno od osi cjevovoda).

Uređaj će se nalaziti uz rijeku Koranu u koju se trenutno ispuštaju nepročišćene otpadne vode iz postojećih kolektora A1, B1 i E1. Izgradnja uređaja neće ugroziti korito rijeke Korane jer je od njega udaljeno 12 m, odnosno između uređaja i rijeke Korane je pristupna cesta.

Otpadne vode će se pročistiti do stupnja koji će zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13 i 43/14).

Na lokaciji će se izgraditi uređaj i sljedeća infrastruktura:

 Ulazna crpna stanica,  Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama uključujući plato za smještaj kamiona – cisterni,  Podzemni dio uređaja za pročišćavanje (bazeni),  Nadzemni dio uređaja (kontejner za MBR filtraciju i kontejner za dehidraciju mulja i aeraciju),  Prostor za odlaganje dehidriranog mulja,  Kontejner za operatera (ured, laboratorij, sanitarni čvor),  Nadstrešnica za diesel agregat,  Plato za trafostanicu,  Ograda oko građevinske parcele,  Parkiralište za osobne automobile,  Vodooprskrbni cjevovod,  Kanalizacijski kolektor,  Obodni kanal.

Svi armiranobetonski konstruktivni dijelovi na uređaju su predviđeni od vodonepropusnog betona klase C30/37.

29

Kako je na predmetnoj lokaciji zabilježena velika voda na 206 m n.v., pristupna cesta se diže na kotu od 206,5 m. Na taj način će se osigurati da velika voda nema utjecaj na rad uređaja i da se uređaju može pristupiti u svakom trenutku.

Ulazna crpna stanica

Ulazna crpna stanica je podzemni armiranobetonski objekt tlocrtnih dimenzija 3,6 x 3,6 m i dubine od vrha gornje ploče do dna donje ploče 5,5 m. U crpnu stanicu dotiče dovodni kolektor DN300 mm iz postojećeg sabirnog okna. Unutar crpne stanice se nalazi vertikalno sito kojim se iz otpadne vode uklanjaju krupne čestice i odlažu u kontejner. U crpnoj stanici su instalirane dvije potopljene kanalizacijske crpke koje dižu otpadnu vodu na fino sito.

Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama

Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama se nalazi uz crpnu stanicu i na nju se priključuje crijevo za pražnjenje kamiona-cisterni kojim se dovozi sadržaj septičkih jama. Stanica mjeri karakteristike otpadne vode te može zaustaviti pražnjenje cisterne ako voda ne odgovara standardima. Otpadna voda nakon toga odlazi u armiranobetonski sabirni kanal debljine stijenki 15 cm i cjevovodom DN150 mm, ulazi u revizijsko okno koje se nalazi ispred ulazne crpne stanice na dovodnom cjevovodu.

Ispred stanice se nalazi asfaltirani plato širine 5 m za smještaj cisterne za vrijeme pražnjenja. Oko platoa su postavljeni betonski rubnjaci.

Podzemni dio uređaja

Podzemni dio uređaja je ukopana armiranobetonska konstrukcija tlocrtnih dimenzija 19,40 x 13,35 m, dubine 6 m. Sastoji se od nekoliko bazena s različitim funkcijama u procesu pročišćavanja:

 Bazen za pijesak (pjeskolov) – 4,55 x 3,00 m,  Bazen za anaerobnu stabilizaciju – 6,00 x 2,95 m,  Aeracijski bazen – 11,95 x 6,00 m,  Egalizacijski bazen – 15,25 x 6,00 m,  Bazen za mulj – 3,60 x 3,00 m,  TSE bazen – 3,60 x 3,00 m.

U gornjoj ploči podzemnog dijela su predviđeni otvori za pristup u pojedini bazen, odnosno za montažu i demontažu pripadne opreme i uređaja.

Otpadna voda prvo dolazi u bazen za pijesak u kojem se pijesak taloži na dnu, a voda prelijeva u egalizacijski bazen koji služi za izjednačavanje dotoka na uređaj. U njemu se nalaze crpke koje vodu prebacuju u anaerobni bazen iz kojeg preko preljeva odlazi u aeracijski bazen. Iz aeracijskog bazena se voda preko crpki diže u nadzemni dio u kontejner s membranama. Iz njega se pročišćena voda spušta u podzemni dio u spremnik tehnološke vode te u TSE spremnik iz kojeg se ispušta u rijeku Koranu. S druge strane, mulj nastao filtracijom u kontejneru s membranama, se spušta u bazen za mulj.

Nadzemni dio uređaja

Nadzemni dio uređaja čine dva tipska čelična kontejnera s pripadnom opremom. Kontejneri su tlocrtne veličine 12,19 x 2,44 m. U jednom kontejneru su smješteni membranski moduli u kojima se vrši filtracija otpadne vode. U drugom je smještena tlačna preša na kojoj se vrši dehidracija mulja. Doprema mulja se vrši crpkama instaliranima u bazenu za mulj. U tom kontejneru se nalaze i kompresori i puhala za aeraciju bazena i membrana. Dehidrirani mulj se sprema u specijalne vreće i

30

odvozi do prostora za odlaganje. Između kontejnera je postavljen čelični podest za komunikaciju i održavanje.

Prostor za odlaganje dehidriranog mulja

Prostor za odlaganje dehidriranog mulja je armiranobetonsko korito tlocrtnih dimenzija 10 x 4 m u kojem se odlažu vreće i ostavljaju da stoje na otvorenom. Kako su vreće specijalne proizvodnje, one ne dozvoljavaju da padaline ulaze u njih, ali istovremeno dopuštaju ocijeđenoj vodi iz mulja da izlazi iz njih. Ocijeđena voda iz korita cjevovodom DN100 mm odlazi do kanala za prihvat sadržaja septičkih jama i dalje cjevovodom DN150 mm do revizijskog okna na dovodnom kolektoru i nastavno u ulaznu crpnu stanicu čime se opet vraća na proces pročišćavanja.

Kontejner za operatera

Kontejner za operatera se nalazi ispod uređaja i predviđeno je da se u njemu po potrebi smjesti ured za operatera na uređaju koji će kontrolirati njegov rad. Tu bi se nalazio priručni laboratorij kojim bi se uzimali uzorci vode i vršila prva kontrola rada. U sklopu kontejnera bio bi i manji sanitarni čvor.

Otpadna voda iz njega bi se vodila do okna ispred ulazne crpne stanice. Kontejner je tipski čelični, s ulaznim vratima i prozorom, a predviđeno je da se na njemu nalazi koso krovište od aluminijskog lima. Oko kontejnera će se postaviti staza od betonskih opločnika i rubnjaka s pristupom na cestu i prema uređaju.

Nadstrešnica za diesel agregat

Nadstrešnica se nalazi neposredno uz ulaz. Izrađena je od odgovarajućeih čeličnih stupova temeljenih u betonske temelje, s pokrovom od alumijskog lima. Ispod nadstrešnice je plato od betonskih opločnika i pripadnih rubnjaka tlocrtne veličine 3,7 x 2,5 m.

Plato za trafostanicu

Plato za trafostanicu se nalazi ispred ulaza na uređaj, s vanjske strane ograde, te će se na njega postaviti tipska trafostanica. Prostor predviđen za trafostanicu je tlocrtne veličine 7 x 5,5 m, a nakon postavljanja trafostanice će se opločiti kako bi se spriječio rast vegetacije oko nje.

Ograda oko građevinske parcele

Ograda oko građevinske parcele je duljine oko 244 m, a postavljena je najvećim dijelom tako da čini pravilan pravokutnik s iznimkom na istočnom dijelu parcele gdje odstupa od toga budući da prati granicu parcele koja ima nepravilan oblik. Ograda se sastoji od pocinčanih plastificiranih čeličnih stupova visine 2,3 m, postavljenih u betonske temelje dimenzija 40 x 40 x 60 cm, te žičanih panela dimenzija 2 600 x 1 700 mm koji se na stupove spajaju fiksnim nehrđajućim spojnim elementima. Ukupna visina ograde u odnosu na okolni teren je 1,8 m. Na ulazu u parcelu će postaviti dvokrilna vrata.

Parkiralište za osobne automobile

Parkiralište za osobne automobile je predviđeno neposredno nakon ulaza u parcelu, između nadstrešnice za diesel agregat i kontejnera za operatera. Parkiralište je asfaltirano i predviđena su tri parkirna mjesta.

31

Vodoopskrbi cjevovod

Vodoopskrbni cjevovod služi za dovod vode za vodooprskrbu uređaja i protupožarnu zaštitu. Cjevovod je predviđen od PEHD-a, a postavljat će se u rov na pješčanu posteljicu i zatrpavati pijeskom te materijalom iz iskopa, odnosno završnim slojem terena po kojem prolazi. Cjevovod počinje spojem na postojeći cjevovod koji se nalazi uz D1 te zatim bušenjem i postavljanjem u čeličnu zaštitnu cijev prolazi ispod nje. Dalje prati trasu kolektora E1 i dolazi do lokacije uređaja gdje završava s nadzemnim hidrantom. Na cjevovod će se priključiti interne vodovodne instalacije uređaja. Ukupna duljina cjevovoda je oko 355 m.

Kanalizacijski kolektor

Kanalizacijski kolektor služi za dovod otpadne vode iz sabirnog okna do ulazne crpne stanice i na njemu se nalazi jedno revizijsko okno u koje se priključuje dotok otpadne vode iz stanice za prihvat sadržaja septičkih jama te iz sanitarnog čvora kontejnera operatera.

Obodni kanal služi za prihvat oborinske vode koja sa viših dijelova terena dolazi prema lokaciji uređaja. Na taj način će se spriječiti da voda ošteti okoliš uređaja, a ista će se odvesti do rijeke Korane. Kanal će graditi od tipskih betonskih rigolica koje će se postaviti u padu prema Korani.

Obodni kanal

Oborinske vode koje padaju na uređaj se slobodno upuštaju u okolni teren sa izuzetkom platoa na kojem se parkiraju vozila koja dovoze sadržaje septičkih jama. Te oborinske vode se prikupljaju u sabirnu rešetku i uvode u uređaj.

Kako se uređaj nalazi u podnožju brda, a da bi se zaštitio od oborinskih voda koje se slijevaju sa okolnog terena, oko uređaja je postavljen obodni kanal koji prikuplja te vode i odvodi ih u rijeku Koranu.

Odvodnja oborinski voda pristupne prometnice je riješena u sklopu projekta prometnice za koji je ishođena potvrda glavnog projekta.

Postojeća infrastruktura na lokaciji zahvata

Na lokaciji uređaja ne postoji vodovod te će se za potrebe vodoopskrbe i protupožarne zaštite izgraditi novi cjevovod koji će se spojiti na postojeći cjevovod koji se nalazi uz državnu cestu D1.

Do lokacije uređaja dolaze tri glavna kanalizacijska kolektora: A1, B1 i E1 koji se spajaju u sabirnom oknu ispod uređaja. Od sabirnog okna je predviđen cjevovod do ulazne crpne stanice.

Na lokaciji uređaja nema električne energije. Za pogon uređaja je potrebno osigurati trofazni priključak snage 145 kW za što će nadležna Elektra izdati prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) u kojima će biti naznačeni uvjeti priključenja. Za potrebe trafostanice je ostavljen prostor van ograde kako bi se osigurao nesmetan pristup zaposlenicima Elektre.

Za potrebe rada i praćenja uređaja potrebno je osigurati telefonski i internetski priključak što će osigurati nadležni davatelj usluga. Podaci o mogućim podzemnim instalacijama će se dobiti od pružatelja TK usluga tijekom ishođenja posebnih uvjeta.

Pristup lokaciji uređaja za pročišćavanje bit će preko državne ceste D1 na novoizgrađenu cestu za koju je ishođena potvrda glavnog projekta te se očekuje njena izgradnja.

32

Slika 3.2-1. Lokacija zahvata na katastarskom planu (k.č. br. 2292, k.o. Slunj 1) 33

Lokacija zahvata

Slika 3.2-2. Pogled na lokaciju planiranog zahvata

Državna cesta D1 Pristupni put

Slika 3.2-3. Državna cesta D1 i pristupni put

34

Slika 3.2-4. Revizijsko okno prije ispusta u rijeku Koranu

35

Slika 3.2-5. Rijeka Korana u blizini lokacije zahvata

Slika 3.2-6. Postojeći ispust u rijeku Koranu

36

3.3.Varijantna rješenja

Tijekom izrade idejnog rješenja razmatrana su četiri različita tehnička rješenja pročišćavanja otpadnih voda (CAS, SBR, MBBR i MBR). Sva razmatrana tehnička rješenja obuhvaćala su biološko pročišćavanje otpadnih voda.

Biološko pročišćavanje otpadnih voda se, neovisno o konkretnoj izvedbi, temelji na sljedećim procesima:

Oksidacija organskih spojeva Aerobni mikroorganizmi razgrađuju (oksidiraju) organsku tvar u otpadnoj vodi čime osiguravaju energiju za rast i razvoj. Proces zahtjeva unos određene količine kisika u otpadnu vodu. Količina kisika koja se unosi u otpadnu vodu ovisi o količini organske tvari, temperaturi vode, starosti mulja i sl.

Posljedica pročišćavanja je i određena količina novonastale biomase koju je potrebno ukloniti iz

bioreaktora (višak mulja). Produkti aerobne oksidacije su ugljik (IV) oksid (CO2) i voda. Korektno projektiran i dobro vođen proces aerobne oksidacije ne emitira neugodne mirise.

Transformacija dušikovih spojeva Prvi korak metaboliziranja dušika je oksidacija amonijaka do nitrata koju vrše nitrificirajuće bakterije. Budući da nitrificirajuće bakterije rastu znatno sporije od ostalih mikroorganizama potrebno je povećati volumen bioreaktora odnosno „povećati“ starost mulja. Redukcija dušika se dakle odvija kroz dva koraka:

- Nitrifikacija + - Nitrifikacija je proces oksidacije amonijaka (NH4 ) do nitrata (NO3 ) koju vrše nitrificirajuće bakterije (autotrofni aerobni mikroorganizmi).

- Denitrifikacija - Denitrifikacija je proces redukcije nitrata (NO3 ) do elementarnog dušika (N2) koju vrše heterotrofni mikroorganizmi u anoksičnim uvjetima uz uvjet dostupnosti lako razgradive organske tvari.

Biološka redukcija fosfora Biološka redukcija fosfora se odvija u anaerobnim uvjetima tijekom kontakta otpadne vode s aktivnim muljem čime se postiže ušteda kemikalija za taloženje (redukciju) fosfata. Biološki je moguće ukloniti oko 60-70% fosfata. Mogućnost primjene biološkog postupka redukcije fosfora ovisi o tehnološkom postupku biološkog pročišćavanja i nije primjenjivo na sve postupke.

Tehnološki postupci koji su razmatrani ukratko su opisani u nastavku.

Konvencionalna tehnologija (CAS) Konvencionalna tehnologija je nastariji postupak biološkog pročišćavanja otpadnih voda. Sastoji se od minimalno dvije cjeline – bioreaktora i sekundarne taložnice. Bioreaktor može biti jedna cjelina koja je u cijelosti aerobna ili podijeljena u minimalno dvije zone, anoksičnu i aerobnu. U bioreaktoru se odvija proces pročišćavanja otpadne vode. Sekundarna taložnica služi za gravitacijsku separaciju pročišćene otpadne vode i aktivnog mulja. Otpadna voda se ispušta u recipijent, a istaloženi mulj se vraća (recirkulira) u bioreaktor. Višak mulja se odvodi na daljnju obradu. Tehnologija podržava biološku redukciju fosfora (ugradnja prethodno spojenog anaerobnog selektora). Koncentracija aktivnog mulja u bioreaktoru kreće se od 2-4 kg/m3.

Šaržni postupak (SBR) Ovaj proces pročišćavanja odvija se u tzv. ciklusima koji se sastoje od sljedećih faza:  punjenje i miješanje - faza anaerobne selekcije i biološke redukcije fosfora,

37

 reakcija – pročišćavanje u kojem se izmjenjuju aerobne (oksidacija i nitrifikacija) i anoksične podfaze (denitrifikacija),  taloženje – separacija pročišćene vode i aktivnog mulja,  dekantiranje – ispuštanje pročišćene otpadne vode.

SBR uređaji podržavaju rad s koncentracijom aktivnog mulja 5-5,5 kg/m3.

Uređaji s nosačima biomase (MBBR, FBBR) Kod ovih uređaja aktivna biomasa raste na nosačima velike specifične aktivne površine. Nosači biomase mogu biti fiksni ili pomični. Aeracija se provodi kao kod konvencionalne tehnologije. Uređaji mogu biti prilagođeni za denitrifikaciju, ali je biološko uklanjanje fosfora teško uklopivo u proces. Prije ispuštanja u recipijent potrebna je ugradnja sekundarne taložnice (uklanjanje „otkinutog“ mulja).

Membranska tehnolgija (MBR) Sastoji se od bioreaktora i sustava membranske filtracije. Načelno, bioreaktor je identičan bioreaktoru konvencionalne tehnologije osim što MBR uređaj podržava znatno višu koncentraciju aktivnog mulja u bioreaktoru, uobičajeno 10-12 kg/m3. Ovako visoke radne koncentracije omogućuje membranska filtracija (prosječna veličina pora 40 nm). Tehnologija podržava biološku redukciju fosfora.

Nositelj zahvata se, na temelju predloženih rješenja, odlučio na izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s MBR tehnologijom budući da je jedna od najučinkovitijih tehnologija kojom će se osigurati najveća zaštita rijeke Korane koja ima veliku ulogu u turističkom razvoju.

Detaljnjiji opis odabrane tehnologije pročišćavanja otpadnih voda nalazi se pod točkom 3.4. Opis tehnološkog procesa.

38

3.4.Opis tehnološkog procesa

Nositelj zahvata se odlučio na izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s MBR tehnologijom. Glavne komponente uređaja za pročišćavanje su:  Ulazna crpna stanica za otpadnu vodu,  Mehanički predtretman s automatskom rešetkom,  Sustav za uklanjanje pijeska i masti,  Crpke i mješači za egalizacijski/aeracijski bazen i recirkulaciju mulja,  Membranski modul sa sistemom za aeraciju i crpkom za permeat,  Puhala i difuzori za aeraciju,  Sustav za ispiranje membrana i doziranje klora,  Oprema za dehidraciju mulja,  Oprema za prihvat sadržaja septičkih jama,  Instrumenti i oprema za kontrolu protoka,  Upravljačka ploča s PLC-om i daljinskim nadzorom rada uređaja,  Kontejner za operatera (ured, laboratorij i sanitarni čvor),  Vanjsko napajanje u slučaju nestanka električne energije (diesel agregat).

Osnovne cjeline tehnološkog procesa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda su:  Mehanički predtretman s prihvatom sadržaja septičkih jama,  Biološko pročišćavanje,  Membranska filtracija,  Obrada viška biološkog mulja.

Shematski prikaz tehnološkog procesa prikazan je u Prilogu 23.

Mehanički predtretman

Predviđen je mehanički predtretman koji se sastoji od primarne obrade, stanice za obradu sadržaja septičkih jama i pjeskolova.

Otpadna voda koja dotiče do ulazne crpne stanice prvo dolazi do vertikalne rešetke na kojoj se uklanjaju krupne otpadne tvari. Na vertikalnu rešetku dolaze i sadržaji septičkih jama.

U ulaznoj crpnoj stanici se nalaze dvije potopne crpke koje otpadnu vodu dižu na finu rešetku s otvorima 2-3 mm iz koje voda odlazi u bazen za pijesak (pjeskolov).

Jedan od zahtjeva investitora je bio da se na uređaj prihvate i sadržaji septičkih jama kojih prema procjenama ima 12 m3 dnevno. Otpadna voda iz septičkih jama koja se doveze s cisternama, ispušta se u posebno za to izgrađen uređaj. Najprije se izmjeri pH i vodljivost tekućine, tako da, ako je opterećenje preveliko, automatski motorni ventil ne dozvoljava ulaz tako opterećene vode na uređaj. Na taj način se štiti uređaj od prekomjernog udarnog opterećenja i dovoženja otpadne vode nekontroliranog podrijetla.

Komora/bazen za izdvajanje pijeska i masnoća iz otpadne vode je izgrađena ispod nivoa terena i nalazi se iza fine rešetke. Iz njega se prebacuje u anaerobni bazen koji služi za nitrifikaciju tj. uklanjanje dušikovih spojeva iz otpadne vode.

39

Biološko pročišćavanje

Uređaj se sastoji od biološkog pročišćavanja koje se nalazi u podzemnom dijelu te membranske filtracije u kontejnerima u nadzemnom dijelu.

Prije biološkog pročišćavanja, otpadna voda se prvo jedno vrijeme zadržava u anaerobnim uvjetima u anaerobnom bazenu kako bi se uspostavila optimalna denitrifikacija tj. uklanjanje dušikovih spojeva iz otpadne vode. U tom bazenu se nalaze i uronjeni mješači koji pospješuju miješanje vode i efikasnost procesa denitrifikacije.

Nakon denitrifikacije, voda se crpkama prebacuju u aeracijski bazen u kojem se vrši biološki proces nitrifikacije tj. razbijanje organskih materija u druge elemente. U aeracijskom bazenu su smješteni aeratori koji dovode kisik aerobnim bakterijama i tako omogućuju razgradnju spojenih organskih molekula u druge elemente.

U sklopu biološkog pročišćavanja se nalazi i podzemni egalizacijski bazen koji služi za uravnoteživanje prevelikog dotoka (prvenstveno dnevne oscilacije hidrauličkog opterećenja više od prosječnog) i time omogućava optimalnu kontrolu procesa denitrifikacije, odnosno bitno povećava fleksibilnost biološkog pročišćavanja.

Membranska filtracija

Biološki stabilizirana pročišćena otpadna voda i aktivni mulj iz aeracijskog bazena se crpe u komoru u kojoj se nalaze membrane, preko recirkulacijske crpke i dodatnog gornjeg cjedila. Crpke dovode oko 3-4 puta veću količinu otpadne vode, tako da je s tim osigurano dovoljno tekućine za filtriranje i da se koncentracija mulja u membranskoj komori što više smanji. Višak tekućine teče natrag u aeracijski bazen. Na taj način se nivo tekućine u membranskoj komori uvijek drži pri konstantnoj visini.

Membranski moduli su u naravi fizički sustav filtracije koji dopušta prolaz samo pročišćene vode kroz membranu, izvana prema unutra. Aeracija koja se vrši u mebranskom spremniku osigurava da površina membrane bude uvijek čista. Čista voda („permeat“, odnosno filtrat) se dovodi preko crpke s negativnim tlakom od oko 350 mbar. Protok kroz membranu je projektiran da bude 24 l/m2h. Proces filtracije se odvija automatski u fazama koje se sastoje od ciklusa filtracije i „opuštanja“ u intervalima od 10 minuta i dvije minute, odnosno crpke permeata rade 10 minuta, a zatim se zaustavljaju na dvije minute kako bi se omogućilo da se membrane malo „opuste“.

Usisni tlak se prati putem odašiljača na manometru. Porast negativnog tlaka ukazuje na začepljenje membrane i potrebu za čišćenjem. Crpke permeata dižu filtriranu vodu u spremnik koji se nalazi na vrhu MBR kontejnera. Iz njega se čista voda gravitacijski prelijeva u bazen s obrađenom vodom i nakon njega u ispust.

Čišćenje membrane

Aproksimativno svakih šest sati čista voda iz spremnika permeata se koristi za čišćenje membrana. To znači da se crpka permeata zaustavlja i permeat teče od spremnika natrag na membranske module. Ovaj proces se aktivira automatski i poboljšava ukupnu učinkovitost procesa filtracije. Kako bi se spriječilo taloženje mulja na membranama – jednom tjedno je predviđen korak kemijskog ispiranja (CIP). Tijekom CIP faze, proces pranja membrana se izvodi u trajanju od oko 30 minuta s otopinom klora. Predviđeno je da se doziranje klora vrši u spremnik permeata. Da bi se osiguralo da sustav bude stalno dezinficiran i da se spriječi zagađenje, doziranje klora se vrši automatski svakog sata na nekoliko minuta.

40

Obrada mulja

U podzemnom bazenu se prikuplja višak mulja iz spremnika membrane i iz bazena, gdje se skuplja primarni mulj. Od tamo se pumpa na jedinicu za dehidraciju mulja koja je instalirana kao zasebna jedinica u kontejneru (sastoji se od tlačne preše i uređaja za pripremu polimera). Na taj način se mulj obradi da mu sadržaj suhe tvari bude između 22-24%. Mulj se zatim uvrećava i odnosi na prostor za odlaganje stabiliziranog mulja. Predviđene su vreće koje ne dopuštaju da voda ulazi u njih, ali dopuštaju da ocjeđena voda iz mulja izlazi iz njih, čime se postiže da se nakon 30 dana dobije sadržaj suhe tvari iznad 30%. Takve vreće se nakon toga odvoze na odgovarajuće odlagalište otpada ili na spaljivanje.

Učinkovitost pročišćavanja u cjelokupnom procesu MBR se digne iznad 99% nakon membranske filtracije, a do 40% nakon prethodne obrade krupnih tvari.

U Tablici 3.4-1. navedeni su parametri otpadne vode nakon obrade MBR tehnologijom.

Tablica 3.4-1. Parametri otpadne vode nakon obrade MBR tehnologijom

Slika 3.4-1. Pojednostavljeni prikaz MBR procesa pročišćavanja

41

3.5.Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Prema planiranoj tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda u tehnološki proces ulazi sljedeće tvari:

Tablica 3.5-1. Popis vrsta i količina sirovina i materijala koje ulaze u tehnološki proces POPIS VRSTA I KOLIČINA SIROVINA I MATERIJALA KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES REDNI BROJ SIROVINA / MATERIJAL DNEVNA KOLIČINA GODIŠNJA KOLIČINA 1 Otpadna voda 750 m3 273.750 m3 2 Vodovodna voda 0,7 m3 250 m3 3 Električna energija 2.015 kWh 735.100 kWh 4 Kemikalije 2 kg 750 kg 5 Gorivo za agregat po potrebi po potrebi

3.6.Popis vrsta i količina tvari koje izlaze iz tehnološkog procesa

Nakon završetka tehnološkog procesa izlaze sljedeće tvari:

Tablica 3.6-1. Popis vrsta i količina sirovina i materijala koje izlaze iz tehnološkog procesa POPIS VRSTA I KOLIČINA SIROVINA I MATERIJALA KOJE IZLAZE IZ TEHNOLOŠKOG PROCESA REDNI BROJ SIROVINA / MATERIJAL DNEVNA KOLIČINA GODIŠNJA KOLIČINA 1 Pročišćena otpadna voda 749 m3 273.300 m3 2 Otpad sita 62 kg 22,8 t 3 Izdvojeni pijesak 25 kg 9,1 t 4 Izdvojeni flotat 80 kg 29,2 t 5 Mulj 1 m3 365 m3

42

4.OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1.Mogući utjecaji zahvata na okoliš

4.1.1.Utjecaj na sastavnice okoliša

4.1.1.1.Zrak

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje može doći do povećane emisije čestica prašine u zrak uslijed rada građevinske mehanizacije i prijevoza materijala. Moguće onečišćenje je privremenog i kratkotrajnog karaktera, te je ograničeno na prostor same lokacije zahvata i na pristupnu cestu. Opterećenje zraka emisijom prašine je kratkotrajno i bez daljnjih trajnih posljedica na kakvoću zraka.

Tijekom izgradnje doći će do emisije ispušnih plinova od rada mehanizacije i transportnih vozila. Ovaj utjecaj na zrak je privremenog i kratkotrajnog karaktera bez trajnih posljedica na kakvoću zraka.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Mogući negativni utjecaji na zrak tijekom rada uređaja dolaze iz sljedećih izvora:  Izgaranje goriva transportnih vozila,  Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda,  Dizelski agregat.

Tijekom rada uređaja koristit će se transportna vozila koja su izvor emisija sumporovih oksida, dušikovih oksida, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica. Prema članku 9. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11 i 47/14) transportna vozila moraju se održavati na način da ne ispuštaju onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivaća u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve tpv 401 („Narodne novine“ br. 04/14 i 115/14). Postupajući na navedeni način, utjecaj na zrak iz navedenog izvora je zanemariv.

Iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda moguća je pojava neugodnih mirisa kojeg uzrokuju sulfidi, merkaptani, amonijak, sumporovodik i druge organske tvari. Neugodni mirisi mogu se javiti na dijelovima uređaja za biološko pročišćavanje i obradu mulja. Mjera sprečavanja širenja je ugradnja filtera i aktivnog ugljena koji će ih vezati na sebe i na taj način ukloniti iz okoliša, te će utjecaj na zrak biti zanemariv.

Izvor emisije onečišćujućih tvari u zrak je i agregat na dizelsko gorivo koji će se koristiti u izvanrednim situacijama kao što je npr. kvar javne elektroopskrbne mreže. Prema članku 121., stavak 2 Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 117/12 i 90/14), kod motora za proizvodnju električne energije u nuždi koji rade manje od 500 sati godišnje ne primjenjuju se odredbe vezane uz granične vrijednosti emisije (GVE) za motore s unutarnjim izgaranjem već se primjenjuju opće GVE. Stoga je nositelj zahvata obvezan, sukladno članku 10. navedenog Pravilnika, obaviti mjerenje emisije onečišćujućih tvari u zrak tijekom pokusnog rada uređaja ili nakasnije 12 mjeseci od dana puštanja u pokusni rad. Učestalost mjerenja odredit će se na temelju rezultata mjerenja.

Elaborat zaštite okoliša 43 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Ne očekuje se značajn negativan utjecaj na zrak iz navedenog izvora jer će se dieselski agregat koristiti samo u izvanrednim situacijama. Pored toga će se redovito servisirati i provoditi povremena mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak.

4.1.1.2.Voda

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Moguće je izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u vodu i tlo tijekom rada građevinske mehanizacije i drugih strojeva. Ovaj utjecaj je moguć uslijed akcidentnih situacija, a najčešći uzrok su nepažnja radnika ili kvar strojeva. U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja. Saniranjem mjesta onečišćenja će se spriječiti ili umanjiti negativan utjecaj na vode i tlo. Onečišćeno sredstvo će se predati ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Pojedini dijelovi grada Slunja spojeni su na kanalizacijsku mrežu te se otpadne vode ispuštaju u rijeku Koranu bez pročišćavanja što uzrokuje zagađenje rijeke Korane te kakvoća vode nakon Rastoka prelazi iz I. u II. kategoriju. Pojedini dijelovi grada Slunja nemaju provedenu kanalizacijsku mrežu te se otpadne vode odvode u sabirne jame koje su u najvećoj mjeri propusne te sadržaj jama odlazi u podzemne vode i time uzrokuju zagađenje podzemnih voda. Stoga će izgradnja i puštanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda imati pozitivan utjecaj na površinske i podzemne vode. Pročišćavanjem vode dobivat će se kvaliteta koja zadovoljava kriterije propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14 i 27/15).

Cijeli sustav odvodnje kao i dijelovi uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvode se vodonepropusno te je na taj način spriječeno izlijevanje otpadnih voda u okoliš. Prema članku 4. i članku 5. Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“ br. 05/11), nositelj zahtjeva je obvezan obavljati ispitivanja vodonepropusnosti te kontrolirati strukturalnu stabilnost i funkcionalnost.

Prema članku 6., stavak 4 navedenog Pravilnika, kontrola ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti obavlja se jedanput godišnje.

Čiste oborinske vode se slobodno upuštaju u teren. Onečišćene oborinske vode s platoa na kojem se parkiraju vozila koja dovoze sadržaj iz septičkih jama se prikupljaju u sabirnu rešetku i odvode u uređaj za pročišćavanje. Na taj način je spriječen negativan utjecaj na vode.

S ciljem zaštite uređaja od oborinskih voda, s obzirom da se nalazi u podnožju brda, oko uređaja je postavljen obodni kanal kojim se prikuplja voda, a zatim odvodi u rijeku Koranu.

4.1.1.3.Tlo

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje doći će do krčenja postojeće vegetacije i trajnog narušavanja i gubitka tla na površini namijenjenoj izgradnji samog uređaja za pročišćavanje.

Elaborat zaštite okoliša 44 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Moguće je izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari na tlo tijekom rada građevinske mehanizacije i drugih strojeva. Ovaj utjecaj je moguć uslijed akcidentnih situacija, a najčešći uzrok su nepažnja radnika ili kvar strojeva. U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja upotrebom sredstva za upijanje kako bi se spriječio ili umanjio negativan utjecaj na tlo, a onečišćeno sredstvo predati ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada na zbrinjavanje.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Tijekom rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne očekuje se utjecaj na tlo.

4.1.1.4.Biološka raznolikost, zaštićena područja, ekološka mreža i staništa

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Prilikom izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iskrčit će se postojeća vegetacija, koja se sastoji od široko rasprostranjenih autohtonih zeljastih i drvenastih vrsta. Krčenjem vegetacije neće doći do značajnih negativnih utjecaja na biološku raznolikost jer se cijela čestica neće iskrčiti, već samo područje gdje će se smjestiti uređaj s infrastrukturom. U slučaju nenamjernog uništavanja spomenuta vegetacija će se sama obnoviti na dijelovima lokacije koji neće biti trajno uništeni.

Planirani uređaj se nalazi u području značajnog krajobraza Slunjčica, te izvan područja ekološke mreže HR2001336 Područje oko Matešića pećine i HR2000596 Slunjčica na staništu I21 – Mozaične kultivirane površine. Ne očekuje se negativan utjecaj izgradnje uređaja na područja ekološke mreže jer se lokacija izgradnje nalazi nizvodno od navedenih područja na udaljenosti od 400 m, te mogući utjecaj prašine koja će nastajati tijekom izgradnje neće ugroziti ciljeve očuvanja. Ne očekuje se ni negativan utjecaj na područje značajnog krajobraza Slunjčica jer se uređaj gradi na rubnom području značajnog krajobraza, nizvodno od rijeke Slunjčice te prašina koja će nastajati tijekom izgradnje neće imati značajan negativan utjecaj na navedeno područje. U slučaju izrazito suhog vremena tijekom izvođenja radova prašina će se prskati vodom iz cisterni.

Na lokaciji zahvata se nalaze široko rasprostranje vrste, te se ne očekuje negativan utjecaj u vidu gubitka staništa za pojedine biljne i životinjske vrste.

Očekuje se određeni negativan utjecaj u vidu pada vizualne kvalitete krajobraza koji će se umanjiti krajobraznim uređenjem isključivo autohtonom vegetacijom.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i postojeći ispust otpadne vode nalazi se unutar značajnog krajobraza Slunjčica te izvan područja ekološke mreže HR2001336 Područje oko Matešića pećine i HR2000596 Slunjčica. Od područja ekološke mreže udaljena je 900, odnosno 400 m. Uređaj će se izgraditi na staništu I21 – Mozaične kultivirane površine koje nije rijetko i ugroženo na nacionalnoj ili europskoj razini.

Pročišćena otpadna voda ispuštat će se u rijeku Koranu nizvodno od navedenih područja te planirani zahvat neće imati negativan utjecaj na navedena područja.

Trenutno je odvodnja otpadnih voda u gradu Slunju riješena na način da su pojedini dijelovi grada priključeni na kanalizacijsku mrežu i otpadna voda se ispušta u rijeku Koranu bez ikakvog pročišćavanja te kakvoća vode nakon Rastoka prelazi iz I. u II. kategoriju. Pojedini dijelovi grada

Elaborat zaštite okoliša 45 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Slunja priključeni su na septičke jame koje se u najvećoj mjeri ne prazne te sadržaj septičkih jama odlazi u tlo i podzemne vode te su potencijalni izvor zagađenja.

Izgradnjom sustava za pročišćavanje otpadnih voda kao i nastavkom daljnje izgradnje sustava odvodnje očekuje se pozitivan utjecaj na okoliš jer se poboljšava kvaliteta ispuštene vode, a samim time se smanjuje zagađenje površinskih i podzemnih voda.

4.1.1.5.Krajobraz

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje doći će do narušavanja vizualne kvalitete krajobraza budući da će se postojeća vegetacija iskrčiti radi izgradnje samog uređaja za pročišćavanje kao i pristupne ceste. Pad vizualne kvalitete krajobraza bit će ograničen za vrijeme trajanja radova na izgradnji nakon čega će se zahvaćeni prostor krajobrazno urediti sadnjom autohtonih biljnih vrsta.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Ne očekuje se značajan negativan utjecaj na pad vizualne kvalitete krajobraza jer će se zahvaćeni prostor krajobrazno urediti sadnjom autohtone biljnih vrsta čime će zakloniti pogled na zahvaćeni prostor.

4.1.2.Opterećenje okoliša

4.1.2.1.Buka

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje javljat će se buka koja potječe od rada građevinskih strojeva i teretnih vozila vezanih uz rad gradilišta. Građevinski radovi obavljat će se tijekom dana i bit će u granicama propisanih člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ br. 145/04). Opseg poslova i dužina trajanja građevinskih radova procjenjena je na godinu dana.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Buka koja će nastajati tijekom rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda može potjecati od transportnih vozila (kamiona - cisterni i osobnih automobila zaposlenika), ugrađene opreme uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te trafostanice.

Dinamika dolazaka i odlazaka transportnih vozila je mala, te je utjecaj buke od navedenog izvora zanemariv.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten je na udaljenosti od oko 120 m od najbližih stambenih objekata na sjeveroistoku i istoku te oko 170 m na sjeveru te se ne očekuje negativan utjecaj buke na lokalno stanovništvo.

Elaborat zaštite okoliša 46 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

4.1.2.2.Otpad

Mogući utjecaji tijekom izgradnje

Do onečišćenja okoliša može doći uslijed nekontroliranog odlaganja otpada. Tijekom izgradnje građevine nastajat će građevinski otpad (17 00 00) koji će se odvojeno prikupljati na mjestu nastanka, koji će se nakon završetka radova zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“ br. 34/08). Tijekom izgradnje će nastajati miješani komunalni otpad (20 03 01) i miješana ambalaža (15 01 06). Miješani komunalni otpad će se skupljati u spremnicima za komunalni otpad kojeg će zbrinjavati lokalno komunalno poduzeće. Miješana ambalaža će se odvojeno prikupljati i predavati ovlaštenom sakupljaču.

Odvojenim prikupljanjem otpada i adekvatnim zbrinjavanjem neće doći do negativnog utjecaja na okoliš.

Mogući utjecaji tijekom rada uređaja

Tijekom rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nastajat će sljedeće vrste otpada:

 19 08 01 – Ostaci na sitima i grabljama,  19 08 02 – Otpad iz pjeskolova,  19 08 05 – Muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda,  19 08 09 – Mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće,  19 08 10* - Mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09.

Otpad nastao pročišćavanjem otpadnih voda se pumpa u jedinicu za dehidraciju mulja. Na taj način se mulj obrađuje tako da sadžaj suhe tvari bude 22-24%. Mulj se zatim uvrećava i privremeno odlaže u prostor za odlaganje stabiliziranog mulja unutar prostora uređaja za pročišćavanje. Vreće u koje se pakira mulj ne dopuštaju ulazak vode, ali dopuštaju izlazak vode. Na taj način se nakon 30 dana dobiva mulj čiji je sadržaj suhe tvari iznad 30%. Takav mulj će se odvoziti na odgovarajuće odlagalište otpada, na spaljivanje ili će se koristiti u poljoprivredi ako zadovoljava kriterije propisane Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi („Narodne novine“ br. 38/08).

Navedenim načinom zbrinjavanja neće doći do negativnog utjecaja otpada na okoliš.

Elaborat zaštite okoliša 47 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

4.2.Mogući utjecaji u slučaju akcidentnih situacija

Tijekom izgradnje i rada uređaja za pročišćavanje moguće su sljedeće akcidentne situacije:

 Požar na mehanizaciji i strojevima,  Požar na otvorenim površinama i tehnički požari,  Prometna nezgoda, prevrtanje mehanizacije i strojeva,  Onečišćenje tla i voda gorivom, mazivima i uljima,  Nesreće uzrokovane višom silom,  Tehnički kvar mehanizacije, strojeva i uređaja,  Nekontrolirano izlijevanje otpadne vode iz cisterni za pražnjenje septičkih jama,  Curenje otpadne vode na spojevima cjevovoda,  Puknuće cjevovoda.

Vjerojatnost nastanka akcidentnih situacija u najvećoj mjeri ovisi o provođenju predviđenih mjera zaštite okoliša i zaštite na radu, osposobljenosti djelatnika i realnom stupnju organizacije.

Pridržavanjem zakonskih propisa, opasnost od nastanka akcidentnih situacija je minimalna.

4.3.Kumulativni utjecaj

Prema Prostornom planu Karlovačke županije, Prostornom planu uređenja Grada Slunja i Urbanističkom planu grada Slunja, nisu predviđeni zahvati koji bi zajedno s planiranim imali zajednički negativan utjecaj na okoliš ili prirodu.

4.4.Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Lokacija zahvata se ne nalazi u blizini granica s drugim državama te se ne očekuje negativan prekogranični utjecaj.

Elaborat zaštite okoliša 48 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Analizom utjecaja zahvata na sastavnice okoliša (zrak, vode, tlo i biološka raznolikost) utvrđeno je da se ne očekuju značajni negativni utjecaji.

Planirani zahvat izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje mulja je u skladu s važećim propisa te se ne iskazuje potreba za dodatnim propisivanjem mjera zaštite okoliša.

Elaborat zaštite okoliša 49 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

6. ZAKLJUČAK

Nositelj zahvata, Komunalac d.o.o. iz Slunja, planira izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 5.000 ES s pratećom infrastrukturom na k.č. br. 2292, 2113 i 2291, sve k.o. Slunj 1, na području grada Slunja u Karlovačkoj županiji.

Lokacija zahvata se nalazi unutar značajnog krajobraza Slunjčica te u blizini područja ekološke mreže (HR2001336 Područje oko Matešića pećine i HR2000596 Slunjčica), na staništu I21 – Mozaične kultivirane površine.

Zahvat je u skladu s Prostornim planom Karlovačke županije, Prostornim planom uređenja Grada Slunja i Urbanističkim planom uređenja grada Slunja jer je predviđena i ucrtana lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaji do 25.000 ES su, prema navedenim planovima, građevine od važnosti za Županiju jer se njima štite vode od onečišćenja.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je građevina pravilnog pravokutnog tlocrta veličine 19,40 x 13,35 m, površine 258,99 m2. Sastoji od podzemnog dijela i nadzemnog dijela. Podzemni dio je ukopana armiranobetonska konstrukcija tlocrtnih dimenzija 19,40 x 13,35 m, dubine 6 m. Nadzemni dio se sastoji od dva kontejnera smještena na gornjoj ploči između kojih se nalazi podest za održavanje. U sklopu uređaja je i crpna stanica tlocrtnih dimenzija 3,6 x 3,6 m, dubine 5,5 m, prostor za odlaganje dehidriranog mulja, stanica za prihvat sadržaja septičkih jama, kontejner za operatera (ured, laboratorij, sanitarije) te mobilni dieselski agregat.

Tijekom izrade idejnog rješenja razmatrana su četiri različita tehnička rješenja pročišćavanja otpadnih voda (CAS, SBR, MBBR i MBR). Sva razmatrana tehnička rješenja obuhvaćala su biološko pročišćavanje otpadnih voda.

Nositelj zahvata se, na temelju predloženih rješenja, odlučio na izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s MBR tehnologijom budući da je jedna od najučinkovitijih tehnologija kojom će se osigurati najveća zaštita rijeke Korane koja ima veliku ulogu u turističkom razvoju.

Osnovne tehnološke cjeline uređaja za pročišćavanje su mehanički predtretman otpadnih voda, biološko pročišćavanje, membranska filtracija i obrada viška biološkog mulja. Otpadna voda nakon pročišćavanja ima kvalitete koje udovoljavaju zahtjevima za ispuštanje u površinske vode.

Mogući negativni utjecaji na zrak mogu potjecati od izgaranja goriva građevinske mehanizacije i strojeva i transportnih sredstava, izgaranja goriva iz dieselskog agregata. Ovi utjecaji su kratkotrajnog karaktera jer će se javljati za vrijeme građenja dok će upotreba dieselskog agregata biti povremena i kratkotrajna tj. za vrijeme nestanka električne energije. Mogući negativni utjecaj neugodnih mirisa iz uređaja za pročišćavanje spriječiti će se ugradnjom filtera ili aktivnog ugljena.

Negativni utjecaji na vodu su mogući u slučaju akcidentnih situacija poput izlijevanja naftnih derivata i drugih opasnih tvari ili u slučaju puknuća kanalizacijske cijevi. Pročišćavanje otpadnih voda će imati pozitivan utjecaj na kakvoću vode u rijeci Korani jer se trenutno otpadne vode ispuštaju u rijeku Koranu bez ikakvog pročišćavanja.

Izgradnjom uređaja za pročišćavanje dolazi do trajnog gubitka tla na površini namijenjenoj izgradnji. Moguće je izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari na tlo tijekom rada građevinske mehanizacije i drugih strojeva.

Elaborat zaštite okoliša 50 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilikom izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iskrčit će se postojeća vegetacija koja se sastoji se od široko rasprostranjenih vrsta, te se ne očekuje negativan utjecaj na biološku raznolikost. No, očekuje se određeni negativan utjecaj u vidu pada vizualne kvalitete krajobraza.

Mogući su negativni utjecaji buke na okoliš i okolno stanovništvo koji potječu od građevinskih radova, transporta te rada uređaja za pročišćavanje.

Moguć je i negativan utjecaj na okoliš od otpada koji će nastajati tijekom izgradnje uređaja i tijekom rada uređaja.

Pridržavanjem zakonskih propisa tijekom izgradnje uređaja, kao i tijekom njegova rada, opasnost od nastanka značajnih negativnih utjecaja na okoliš je minimalna, te se ocjenjuje da je zahvat prihvatljiv za okoliš te se ne propisuju dodatne mjere.

Elaborat zaštite okoliša 51 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

7. POPIS LITERATURE I PROPISA

 Idejni projekt br. HE-102 „Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja“, Hidroeko d.o.o., Zagreb  Prostorni plan Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ br. 26/01 i 36/08)  Prostorni plan uređenja Grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 23/06 i 09/12)  Urbanistički plan uređenja grada Slunja („Glasnik Karlovačke županije“ br. 20/01 i 09/12)  Duplić A., Fabrio K., Plavac I., Posavec-Vukelić V., Radović J., Topić R., Zwicker G. (2008.): Značajni krajobraz Slunjčica, Stručna podloga sa smjernicama upravljanja zaštićenim područjem, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb  Državni zavod za zaštitu prirode i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije (2008.): Valorizacija zaštićenih područja Karlovačke županije, stručna podloga, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb  Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije (2014.): Konačni prijedlog Plana upravljanja značajnim krajobrazom Slunjčica za period od 2012. do 2021., Karlovac  Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13)  Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14)  Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13)  Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13)  Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 146/14)  Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ br. 88/14)  Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ br. 144/13)  Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11 i 47/14)  Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivaća u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve tpv 401 („Narodne novine“ br. 04/14 i 115/14)  Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 117/12 i 90/14)  Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)  Pravilnik o graničnim vrijednostima otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13 i 43/14)  Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“ br. 03/11)  Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13)  Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 23/14 i 51/14)  Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ br. 35/08)  Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada („Narodne novine“ br. 50/05 i 39/09)  Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“ br. 34/08)  Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ br. 145/04)  Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi („Narodne novine“ br. 38/08)

Elaborat zaštite okoliša 52 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

8. PRILOZI

 Prilog 1. Karta korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 2. Tumač karte korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 3. Karta infrastrukturnih sustava i mreže – vodnogospodarski sustav iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 4. Tumač karte infrastrukturnih sustava i mreže – vodnogospodarski sustav iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 5. Karta uvjeta korištenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 6. Tumač karte uvjeta korištenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 7. Karta uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 8. Tumač karte uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Prostornog plana Karlovačke županije  Prilog 9. Karta korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja  Prilog 10. Tumač karte korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja  Prilog 11. Karta infrastrukturnih sustava – vodnogospodarski sustav – obrada, skladištenje i odlaganje otpada iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja  Prilog 12. Tumač karte infrastrukturnih sustava – vodnogospodarski sustav – obrada, skladištenje i odlaganje otpada iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja  Prilog 13. Karta uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja  Prilog 14. Tumač karte uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja  Prilog 15. Karta organizacije prostora i namjena površina iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 16. Tumač karte organizacije prostora i namjena površina iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 17. Karta prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže – odvodnje iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 18. Tumač karte prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže – odvodnje iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 19. Karta uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 20. Tumač karte uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 21. Karta uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 22. Tumač karte uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja  Prilog 23. Situacija na geodetskoj podlozi  Prilog 24. Presjek i tlocrt uređaja za pročišćavanje  Prilog 25. Shema tehnološkog procesa

Elaborat zaštite okoliša 53 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 1. Karta korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 54 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 2. Tumač karte korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 55 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 3. Karta infrastrukturnih sustava i mreže – vodnogospodarski sustav iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 56 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 4. Tumač karte infrastrukturnih sustava i mreže – vodnogospodarski sustav iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 57 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 5. Karta uvjeta korištenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 58 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 6. Tumač karte uvjeta korištenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 59 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 7. Karta uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 60 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 8. Tumač karte uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Prostornog plana Karlovačke županije

Elaborat zaštite okoliša 61 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 9. Karta korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 62 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 10. Tumač karte korištenja i namjene prostora iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 63 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 11. Karta infrastrukturnih sustava – vodnogospodarski sustav – obrada, skladištenje i odlaganje otpada iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 64 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 12. Tumač karte infrastrukturnih sustava – vodnogospodarski sustav – obrada, skladištenje i odlaganje otpada iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 65 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 13. Karta uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 66 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 14. Tumač karte uvjeta korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Prostornog plana uređenja Grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 67 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 15. Karta organizacije prostora i namjena površina iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 68 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 16. Tumač karte organizacije prostora i namjena površina iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 69 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 17. Karta prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže – odvodnje iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 70 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 18. Tumač karte prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže – odvodnje iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 71 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 19. Karta uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 72 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 20. Tumač karte uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 73 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Lokacija zahvata

Prilog 21. Karta uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 74 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES

Prilog 22. Tumač karte uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja

Elaborat zaštite okoliša 75 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES