DOCSLIB.ORG

Studije Slučaja Bobovac I Lekenik

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Studije Slučaja Bobovac I Lekenik cijena: 120,00 kn ISBN 978-953-175-429-3 9 789531 754293 naslovnica Grandits.indd 1 21.12.2012. 11:36:03 Hannes Grandits Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) Studije slučaja Bobovac i Lekenik Prevela Barbara Dukić Na naslovnici Stara lekenička kuća u turopoljskom stilu Fotografije iz SHBP (Sammlung Halpern ‘Balkan Family’ Projekt), Abteilung für südosteuropäische Geschichte, Universität Graz) Biblioteka Desničini susreti sv. 7 2 sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Projekt “triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu” Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju FF-press Za izdavača Prof. dr. sc. Damir Boras Urednici Prof. dr. sc. Drago roksandić Dr. sc. Marijeta rajković iveta Recenzenti Prof. dr. sc. iskra iveljić Dr. sc. nives rittig-Beljak Lektura Dr. sc. Jadranka Brnčić Dr. sc. Petra Kelemen Računalni slog Marko Maraković Boris Bui Grafičko oblikovanje naslovnice Marko Maraković Naklada 400 primjeraka Tisak tiskara rotim i Market, Lukavec isBn 978-953-175-429-3 CiP zapis dostupan u računalnome katalogu nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 827185 rukopis je preveden uz potporu Štajerske pokrajinske vlade (Amt der steirischen Landesregierung) tiskanje ove knjige financijski je pomogao Ogranak Matice Hrvatske sisak. Hannes Grandits Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) Zagreb, 2012. nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni na koji način bez pismenoga odobrenja izdavača i autora. svako neovlašteno umnožavanje podliježe kaznenoj odgovornosti. Sadržaj Hannes Grandits u hrvatskoj historiografiji i kulturnoj antropologiji (Urednički predgovor – Drago Roksandić i Marijeta Rajković Iveta) .........7 Predgovor (Hannes Grandits) ....................................................................................13 I. UVOD ........................................................................................................................15 1. Uvodna objašnjenja ..................................................................................................15 2. Prevladajući tip obitelji na istraživanom području .............................................18 3. Teorijska razmišljanja o socijalnim promjenama .................................................25 4. Metode i izvori .........................................................................................................30 5. Skica istraživačkih koraka.......................................................................................32 II. RAZLIČITI SVJETOVI: LEKENIK I BOBOVAC PREDINDUSTRIJSKOM RAZDOBLJU ................................................................35 1. Sela i njihove okolice oko 1780. godine .................................................................35 2. Povijest naseljavanja Lekenika i Bobovca ............................................................41 3. Različiti oblici vladavine: feudalni sistem nasuprot vojnokrajiškom sistemu ..................................................................................45 4. Obitelji u Lekeniku i Bobovcu oko 1780. godine: njihov gospodarski i socijalni položaj .................................................................................................49 5. Obiteljsko običajno pravo i njegova pravna pozadina .......................................83 III. DVIJE BRZINE NA POČETKU PROCESA REORGANIZACIJE STAROG PORETKA (1848.-1945.) ...........................................................................87 1. Lekenik: slabi i jaki u selu nakon ukidanja feudalizma .....................................87 2. Bobovac: Kasno ukidanje vojnokrajiškoga sistema i reorganizacija obiteljskih gospodarstava ..............................................................................116 3. Lekenik i Bobovac izloženi demografskim promjenama .................................140 4. Kraj agrarne krize i gospodarski razvoj u Hrvatskoj do Drugoga svjetskog rata ...................................................................................................150 5. Jak porast mobilnosti: doseljavanje i radna migracija ......................................155 6. Nove vrijednosti, novi ciljevi... – škola, društva i politika ...............................164 IV. SOCIJALISTIČKA INDUSTRIJALIZACIJA I UBRZANE SOCIJALNE PROMJENE (1945.-1965.) .................................................................177 1. Odlučujuća cezura: Drugi svjetski rat i etabliranje poslijeratnoga socijalističkoga poretka ..................................................................................177 2. Agrarna reforma, kolektivizacija i napredno tehniziranje poljoprivrede ......185 3. Nove mogućnosti zaposlenja ..............................................................................199 4. Odlazak u gradove .................................................................................................212 5. Utjecaj industrije na obiteljsku svakodnevicu na selu ......................................216 6. Komunistička politika obrazovanja i promjene vrijednosti kod mladih ......221 7. Projekt stvaranja jugoslavenstva nakon 1945. g.: Perspektive u svakodnevici ...........................................................................229 8. Obitelj u poslijeratnom razdoblju: između tradicije i prilagodbe na nove životne okolnosti ...................................................................................233 PREGLED DALJNJEG RAZVOJA.........................................................................258 Arhivi i izvori .............................................................................................................262 Literatura .....................................................................................................................263 Kazalo pojmova ..........................................................................................................283 Popis fotografija, karti, ilustracija i grafičkih prikaza ...........................................288 Popis tablica ................................................................................................................289 Hannes Grandits u hrvatskoj historiografiji i kulturnoj antropologiji (Urednički predgovor) Knjiga Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) berlinsko­ ga sveučilišnog profesora Hannesa Granditsa pojavljuje se u hrvatskom izdanju u suradnji Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije, napose pro­ jekta “Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu” i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao 7. svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI.i Jedno i drugo iziskuje više pojašnjenja. Ova monografija izvorno je nastala kao doktorska disertacija na Odsjeku za jugoistočnoeuropsku povijest Instituta za povijest Sveučilišta u Grazu 1996. godi­ ne, o čemu profesor Grandits podrobnije piše u svom predgovoru. Iste je godine u suradnji Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Jugoistočnoeuropskog instituta Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti i spo­ menutog gradačkog Odsjeka za jugoistočnoeuropsku povijest bio utemeljen Među­ narodni projekt Triplex Confinium, a jedan od njegovih utemeljitelja bio je i Hannes Grandits.ii Prva projektna konferencija, realizirana u Budimpešti 21. i 22. ožujka 1997. godine, bila je posvećena temi Microhistory of the Triplex Confinium, a ključni istraživački prilog na tome skupu, “Familie und Gesellschaft in der Habsburgi­ schen Militärgrenze: Lika und Krbava zu Beginn des 18. Jahrhunderts”, priopćili su kolege Karl Kaser i Hannes Grandits.iii Već u tome radu bilo je moguće uočiti pristupe i metode kojima je na drugačiji način Hannes Grandits ostao privržen i u monografiji Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće), kao što su povezivanje mikro i makro perspektiva, interdisciplinarna dinamika između socijalne historije i kulturne antropologije, korištenje kvantitativnih i kvalitativnih metoda itd. Zajednički im je i regionalni kontekst, s time što je u prvom slučaju riječ o habsburškoj vojnokrajiškoj rekonstrukciji tradicionalnih hrvatskih pokrajina, Like i Krbave, a u drugom slučaju o sisačkoj regiji, stvaranoj od sredine 18. stoljeća nadalje kao fenomenu dugotrajne modernizacije hrvatskog društva, a istraživač­ ki propitanoj “odozdo”, kroz komparativnohistorijske studije slučajâ sela Lekenik u Turopolju i Bobovac, u vojnokrajiškoj jurisdikciji do 1881. godine. Kolege Karl Kaser, Hannes Grandits i Siegfried Gruber zadužili su projekt Triplex Confinium i hrvatsku historiografiju kapitalnim istraživačkim djelom Popis Like i Krbave 1712. godine: Obitelj, zemljišni posjed i etničnost u jugozapadnoj Hrvatskoj, dakle, i u ovom slučaju nastalim na razmeđima socijalne historije i kulturne antropologije s teži­ štem na povijesti obitelji.iv i Izvorno je izdanje objavljeno na njemačkom jeziku: Familie und sozialer Wandel im ländlichen Kroatien (18 – 20. Jahrhundert), Institut für Geschichte der Universität Graz, Abteilung Südo­ steuropäische Geschichte – Böhlau Verlag, Wien­Köln­Weimar, 2002., 504 str. ii Vidjeti: www.ffzg.hr/pov/zavod/triplex. iii Vidjeti: Kaser, Karl; Grandits, Hannes, “Familie und Gesellschaft in der Habsburgischen Mili­ tärgrenze: Lika und Krbava zu Beginn des 18. Jahrhunderts”, u: Roksandić, Drago (ur.), Micro- history of the Triplex Confinium. International Project Conference Papers (Budapest, March 21-22, 1997), Institute
Load more

Recommended publications
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • «Akcija Crkveni Bok»
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» Uradu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • Međuovisnost Industrijalizacije I Nekih Oblika Socijalne Mobilnosti Stanovništva U Sisačkom I Petrinjskom Kraju
    MEĐUOVISNOST INDUSTRIJALIZACIJE I NEKIH OBLIKA SOCIJALNE MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA U SISAČKOM I PETRINJSKOM KRAJU INTERDEPENDENCE BETWEEN INDUSTRIALIZATION AND SOME ASPECTS OF THE POPULATION SOCIAL MOBILITY IN THE SISAK AND PETRINJA REGIONS ZDENKO BRAIČIĆ1, JELENA LONČAR2 1Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Petrinji / Faculty of Teacher Education, Department in Petrinja 2Geografski odsjek, PMF, Zagreb / Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb UDK: 334.716:331.556(497.5)''1961/2001''=111=163.42 Primljeno / Received: 2012-03-01 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper U prvom dijelu rada analiziraju se odabrani oblici socijalne mobilnosti stanovništva sisačkog i petrinjskog kraja između 1961. i 2001. godine: industrijska zaposlenost, deagrarizacija i razina obrazovanosti stanovništva. Potom se istražuje međuovisnost zaposlenosti stanovništva u industriji i drugih dvaju oblika socijalne mobilnosti. U tu svrhu izračunati su statistički pokazatelji jakosti veza između navedenih pojava (koeficijent jednostavne linearne korelacije). Rezultati su uputili na postojanje slabe pozitivne korelacije između industrijske zaposlenosti i deagrarizacije u sisačkom kraju, odnosno na srednje jaku korelaciju u petrinjskom kraju. Nešto jača korelacija ustanovljena je između industrijske zaposlenosti i obrazovanosti stanovništva. Ključne riječi: sisački i petrinjski kraj, socijalna mobilnost, industrijska zaposlenost, deagrarizacija, obrazovanost stanovništva The first part of this paper deals with the chosen aspects of the population social
    [Show full text]
  • Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941
    УДК 94:341.485(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) 272-767(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941. I 1942. GODINE1 Apstrakt: Autor u radu donosi, na temelju arhivske građe iz Hrva t­­­skog državnog arhiva, Arhiva Republike Slovenije, Državnog arhiva u Zagrebu i Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu te dostu pne literature, informacije o prekrštavanju Srba na području sjeve- ro zapadne Hrvatske (Banija, Kordun, Moslavina, bjelovarski kraj, Podravina, Zagreb) 1941. i 1942. godine. Pravoslavni Srbi su pristajali na prekrštavanje zato da bi sačuvali svoje živote i svoju imovinu, odnosno zato da ne bi bili prisilno iseljeni u Srbiju. U navedenom razdoblju od oko 250.000 Srba koji su živjeli na području sjeverozapadne Hrvatske njih najmanje 50.000 bilo je prekršteno. Nakon lipnja 1942, odnosno nakon uspostave Hrvatske pravoslavne crkve, masovno prekrštavanje uglavnom je prestalo. Međutim, ni pravoslavno stanovništvo koje je prekršteno nije uvijek uspjelo izbjeći prisilna iseljavanja, interniranja i stradavanja u masovnim pogromima. Ključne reči: NDH, Srbi, nasilno preveravanje, ustaše, zakono- davstvo, propaganda 1 U historiografiji su se za promjenu konfesije Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njihovo uvođenje u rimokatoličku ili grkokatoličku vjeroispovijest dosad upotre- bljavali različiti izrazi. Pored termina “pokrštavanje”, koji je potpuno pogrešan jer su pravoslavni Srbi već jednom kršteni, najčešće su se koristili pojmovi “katoli- čenje”, “prevjeravanje” te “vjerski prijelaz” i “konverzija”. Prvi je pojam otvoreno tendenciozan i opterećen povijesnim talogom (misionarska katolizacija pagana), drugi obuhvaća svaku promjenu religije i vjere (ne radi distinkciju između “pokr- štavanja” npr. Židova i “prekrštavanja” npr.
    [Show full text]
  • Provedbeni Plan Obrane Od Poplava Branjenog Područja
    PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA Hrvatske vode, ožujak 2014. Na temelju točke XXXIV Državnog plana obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/2010), Glavnog provedbenog plana obrane od poplava , Klasa 325-02/14-06/7, Ur. broj 374-1-01-14-2 od 7. veljače 2014.g., Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/2009, 130/2011, 56/2013), te Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje („Narodne novine“, broj 83/2010, 126/2012) Hrvatske vode donose PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA I. Ovim Provedbenim planom obrane od poplava branjenog područja 10: Područje maloga sliva Banovina na Sektoru D- srednja i donja Sava (u nastavku: Provedbeni plan branjenog područja 10), utvrđuju se tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda, te građevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području. II. Provedbeni plan branjenog područja 10 sadrži slijedeća Poglavlja; Poglavlje 1 Opis branjenog područja s ocjenom mogućih opasnosti od poplava i planiranim mjerama za njihovo uklanjanje ili ublažavanje Poglavlje 2 Kartografski prikaz branjenog područja Poglavlje 3 Zadaci i ovlaštenja svih sudionika u obrani od poplava Poglavlje 4 Potrebna oprema, ljudstvo i materijal za provođenje mjera obrane od poplava Poglavlje 5 Redoslijed obveza u obrani od poplava Poglavlje 6 Mjerodavni elemente za proglašenje mjera obrane od poplava Poglavlje 7 Ostali podaci značajni za obranu od poplava III.
    [Show full text]
  • Mirela Slukan KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA
    M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god. 41 (1998), str. 121-161 Mirela Slukan Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA DRŽAVNOGA ARHIVA I NJENA VRIJEDNOST KAO IZVORA ZA ISTRAŽIVANJA UDK 930.253:003.349] (497.5 Zagreb) Izvorni znanstveni članak Kartografska zbirka Hrvatskog državnog arhiva druga je po veličini kartogra­ fska zbirka u Hrvatskoj1. Ova Zbirka danas obuhvaća preko 4 000 kartografskih je­ dinica (signatura). Kao zbirka nacionalne arhivske ustanove ona sadrži prvenstveno starije karte, planove i atlase, dok je novija kartografska produkcija (nakon 1945.) nešto slabije zastupljena. Najveći broj kartografskih jedinica odnosi se na hrvatske zemlje, ali i na susjedne, posebno one s kojima je Hrvatska povijesno i kulturno bila u vezi. Zbog velikog vremenskog raspona zbirke (najstariji primjerci potječu iz dru­ ge polovice 16. stoljeća), te tematske raznolikosti (obuhvaća opće i sve vrste temat­ skih karata), ova zbirka predstavlja nezaobilazan izvor za najrazličitija znanstvena istraživanja. Namjera je ovog članka da prikaže strukturu i sadržaj ove zbirke, te na­ glasi njenu upotrebnu vrijednost za istraživače različitih struka i područja istraživanja. Uvod U Arhivskom vjesniku iz 1965. godine2 objavljenje članak akademika Mirka Markovića "Kartografska zbirka Arhiva Hrvatske" u kojem je dat prikaz tadašnje strukture Zbirke te opis nekih njenih najvrednijih primjeraka. Zbirka je u to vrijeme 1 Po broju kartografskih jedinica nadmašuje je samo Kartografska zbirka NSK. 2 Arhivski vjesnik, god. 7-8, Zagreb 1965, str. 373-388. 121 M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god.
    [Show full text]
  • Filip Škiljan DEMOGRAFSKA SLIKA NASELJA SRPSKE
    Filip Škiljan DEMOGRAFSKA SLIKA NASELJA SRPSKE NACIONALNE MANJINE NA BANIJI IZMEĐU 1991. I 2011.GODINE Apstrakt: Autor u tekstu donosi informacije o povijesti Banije (bivše općine Glina, Petrinja, Dvor, Sisak i Hrvatska Kostajnica) te o demografskoj slici Banije između 1880. i 2011. godine. Posebno se bavi pitanjem smanjivanja broj Srba na Baniji te pitanjem povijesti posljednjeg rata (1991.-1995.). Donosi informacije o broju žrtava, izbjeglica, prognanika i raseljenih lica. Uz niz grafova donosi i tablice s brojem stanovnika pojedinih naselja, općina i gradova i uspoređuje ih. Ključne riječi: Srbi; Banija; Domovinski rat; demografski razvoj Geografski okvir Područje Banije određeno je rijekama Savom, Unom i Kupom na sjeveru, istoku i jugu te granicom prema Bosni i Hercegovini na jugozapadu, dok je zapadna granica prema Kordunu u različitim vremenskim periodima različito shvaćana. Baniju na sjeveru rijeka Kupa dijeli od Pokuplja, na istoku je rijeka Sava dijeli od Posavine, a na jugu rijeka Una od Bosanske krajine. Granica Banije prema Kordunu mijenjala se tijekom stoljeća. Na jednoj karti iz 1806. godine granica Banije i Korduna bila je označena kao granica slunjske i glinske regimente, a ta je međa išla od Banske Selnice na rijeci Kupi, zapadno od Sjeničaka i Slavskog Polja, preko vrha Petrove gore do granice s Osmanlijskim Carstvom. Ista međa je ucrtana i na geološkoj karti I. banske regimente. Prema takvoj podjeli, koju i neki političari i znanstvenici smatraju i danas pravilnom, i područje nekadašanje općine Vrginmost, a danas općina Lasinja, Gvozd i Topusko, pripadalo bi području Banije. Osim toga, i istočni dio današnjeg područja grada Karlovca (Sjeničak) smatrao bi se Banijom.
    [Show full text]
  • Puni Tekst: Hrvatski
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» U radu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar Geografskih Imena
    THE REPUBLIC OF CROATIA REPUBLIKA HRVATSKA STATE GEODETIC ADMINISTRATION DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar geografskih imena Republike Hrvatske Zagreb, 2010 CONTENT SADRŽAJ 1. INTRODUCTION .............................................................. I 1. UVOD ............................................................................... I 2. GAZETTEER DESCRIPTION .......................................... II 2. OPIS REGISTRA GEOGRAFSKIH IMENA .................. II 3. GAZETTEER ..................................................................... 1 3. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA ............................ 1 1. INTRODUCTION 1. UVOD United Nations Group of Experts on Geographical Names United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) is permanent United Nations (UN) experts' body on (UNGEGN) je stalno tijelo Ujedinjenih naroda (UN) za standardization of geographical names. UNGEGN is defining standardizaciju geografskih imena. UNGEGN definira registar Gazetteer as the list of toponyms arranged in alphabetic or other geografskih imena kao popis toponima uređen po abecednom ili sequential order, with an indication of their location and preferably drugom redu s podatcima o njihovom položaju i po mogućnosti including variant names, type of topographic feature and other njihovim varijacijama te sadrži topografsko obilježje i druge defining or descriptive information. podatke koji ih definiraju ili opisuju. Geographical names are assigned to geographical features to Geografska imena dodjeljujemo
    [Show full text]
  • Zbornik-Ad-Acta-Za Web.Pdf
    1 dask – ad acta ISSN 2718-3335 Ad Acta Zbornik Državnog arhiva u Sisku Izdavač Državni arhiv u Sisku Za izdavača Nela Kušanić Glavna i odgovorna urednica Nela Kušanić Uredništvo Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor Lektura Irena Balen Gorišek Korektura Irena Balen Gorišek Grafičko oblikovanje Urednik d.o.o., Zagreb Tisak Kerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb Adresa uredništva Državni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected] Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH Časopis izlazi jedanput godišnje UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335 Ad Acta 1 ZBORNIK DRŽAVNOG ARHIVA U SISKU Državni arhiv u Sisku Ad Acta 1 (2020), str. 1-220 Sisak, 2020. Predgovor prvom izdanju Ad Acta red Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom Pgotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti ar- hivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području. Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisa- ne baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje. Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo- statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva.
    [Show full text]
  • Casopis-Topola-Sveska-1.Pdf
    Топола: часопис ЈУ Спомен-подручја Доња Градина Година 1, свеска 1 Уредник: Тања Тулековић Редакција: Тања Тулековић Дејан Мотл Драган Тркуља мр Владан Вуклиш мр Маријана Тодоровић Билић мр Драган Давидовић Рецензенти: мр Жељко Вујадиновић мр Бојан Стојнић Лектура: Татјана Атлагић Издавач: ЈУ Спомен-подручје Доња Градина За издавача: Милорад Буква Припрема за штампу: Владан Вуклиш Тираж: 300 Штампа: Графид д. о. о. Бањалука Рјешењем Министарства просвјете и културе Републике Српске број 07.06/053-8/2015-4 од 29. 5. 2015. године, стручни часопис „Топола“, Демировац, уписан је у Регистар јавних гласила под редним бројем 660. ISSN 2303-744X Топола часопис ЈУ Спомен-подручја Доња Градина Година I, свеска 1. Доња Градина 2015. Topola* Јоurnal of the Memorial Zone Donja Gradina Year I, issue 1. Donja Gradina 2015. * Topola (Топола), noun — Poplar [Lat. Populus]; the “Poplar of Horror” was a poplar tree located at the bank of Sava and Una rivers, used as gallows by the executioners from the Jasenovac concentration camp. Топола — ЈУ СП Доња Градина год. I, св. 1 (2015) Садржај Ријеч редакције 9 Историјска истраживања Тања Тулековић: „Село Доња Градина“ 13 Студије о рату и геноциду Dejan Motl: „Kraj logora III — Ciglana“ 31 Milan Radanović: „Glas Koncila — nastavak relativizacije i prikrivanja ustaških zločina na primeru feljtona Igora Vukića“ 52 Марина Љубичић: „Покољ у селима Паланчиште и Јеловац кроз документа и свједочења преживјелих“ 88 Salamon Jazbec: „Wikijasenovac: prikaz ustaškog logora smrti na internetskoj enciklopediji“ 100 Бојан Ђокић: „Косово и Метохија и Јасеновац: пострадање птице коса у јасеновом дрвећу“ 114 Дарко Жарић: „Концентрациони логори у Норвешкој и Аустрији у Другом светском рату (са освртом на интерниране Топличане)“ 132 Документи и сјећања Vladan Vukliš, Dragan Trkulja: „Izvještaji Sreskog komiteta KP BiH Bosanska Dubica iz 1945.
    [Show full text]
  • Office of the County Prosecutor in Zagreb
    Office of the County Prosecutor in Zagreb No. DO-K-141/98 Zagreb, 14 December 1998 Urgent Detention TO THE COUNTY COURT IN ZAGREB Pursuant to the provisions of Article 42, Paragraph 2, Item 3 of the Criminal Procedure Act, I hereby issue an I N D I C T M E N T against: DINKO LJUBOMIR SAKIC, son of Mate and Ana, nee Sakic, born on 8 September 1921 in Studenci, JMBG 0809921390010, Croat, citizen of the Republic of Croatia, residing in Argentina, San Justo 2622 Yerua, secondary school graduate, merchant, married and father of three children, without property, not recorded in Conscription Service Records, with no previous convictions, currently in detention at the District Court in Zagreb, pursuant to the Ruling of the County Court in Zagreb No. KV-867/98 dated 13 November 1998, beginning from 18 June 1998, on the following charges: in the events of World War II when, pursuant to the implementation of Nazi and racial laws and legal provisions against political opponents between 1941 and 1945, tens of thousands of civilians, mostly Jews, Roma, Serbs and Croats, were abused, tortured and killed in the Jasenovac camp, in the territory of the then “Independent State of Croatia”, after he had become a member of the “Ustasha Defense” on 18 February 1942 and working as head of the “General Section” and Deputy and Vice-Commandant at the headquarters of the “Stara Gradiska” and Jasenovac camps until April 1944 at the time when executions were carried out in these, and having become commandant of the Jasenovac camp in the beginning of April 1944, he
    [Show full text]